You are on page 1of 6

DERVI TAFRO

SPASAVALAKI RADOVI NA TURBETU U PRAI I MALKOEVOM TURBETU U DONJEM KOPIU


LES TRAVAUX DE SAUVETAGE SUR LE TOURBE A PRAA KOPI ET SUR CELUI DE MALKO A D O N J I

Meu objektima na kojima je Zemaljski zavod za zatitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti u godini 1953 izvrio konzervatorske zahvate na laze se i dva turbeta: turbe u Prai i Malkoevo turbe u Donjem Kopiu, srez Bugojno. Dok su se na teritoriju Bosne i Hercegovine iz vremena bosanske samostalnosti ouvali tragovi jednog jedinog mauzoleja, i to onog nad grobom bosanskog tepije Batala u Turbetu kod Travnika, 1 to iz turskog doba imamo prilian broj mauzoleja turbeta od kojih se neka jo i danas nalaze u dosta dobrom stanju. Turbeta su kod nas obino ili zatvorene zgrade pod obinim krovom (sline kuicama), odnosno pod kupolom (sline malim da mijama bez munara), ili su otvorene graevine na stupovima na kojima stoji kupolast krov. Od ug leda i ranga pokojnika kao i od vremena njihova

postanka ovisila je veliina, nain i kvalitet grad nje naih turbeta. Najmonumentalnija turbeta u Bosni i Hercegovini, kao to je to sluaj i sa ostalim spomenicima iz turskog doba, datiraju iz vremena najvieg uspona turskog graevinarstva u doba slavnog Koda Mimara Sinana (14891578) a to je ujedno ono doba kada su vojnika snaga, bogat stvo i sjaj turskog carstva bili dostigli svoju kulminacionu taku. To je na pr. turbe Gazi Husrevbega, kraj njegove damije u Sarajevu, zatim tur be Ferhadpae Sokolovia uz njegovu damiju u Banjaluci, turbe Sinanbega, hercegovakog san daka, uz Sinanbegovu damiju u ajniu itd. Meu monumentalnija turbeta moe se ubrojiti i turbe u Prai kao i ono u Donjem Kopiu o ko jima e ovdje biti rije.

1. TURBE U PRAI Dananje beznaajno mjestance Praa na elje znikoj pruzi Sarajevo-Viegrad bilo je u Sred njem vijeku vano trgovite na putu iz Vrhbosne za Bora glavnu rezidenciju oligarhiske porodice Radinovia-Pavlovia. Ve u XIII vijeku spominje se kao Praa biskupnja 2 a u XIV vijeku je pot puno razvijeno trgovite sa dubrovakom koloni jom. Da je Praa i poslije osvojenja od strane Tura ka sve do XVIII vijeka zadrala svoj raniji znaaj, o tome, pored ostaloga, svjedoi i ono nekoliko spo menika kulture iz toga doba, to se ouvalo do naih dana makar i u vrlo slabom stanju. To su ruevine emalue damije, ostaci banje zatim ostaci jednog od najmonumentalnijih vodovada u
1 iro Truhelka: Grobnica bosanskog tepije Batala, obretena kod Gornjeg Turbeta (kotar Travnik), Gl. Z. muz. 1951. str. 365373. Napominje se da su ustae za vrijeme prolog rata tu grobnicu poruili. Zem. zavod za zatitu spo menika kulture ju je popravio 1952 godine. 2 Mazali: Bora, bosanski dvor srednjeg vijeka, Gl. Z. M. 1941, str. 40.

Bosni i Hercegovini, ostaci od dvije esme, sve na lijevoj strani rjeice Prae, te Mahalska damija sa turbetom na njezinoj desnoj strani, blizu e ljeznike stanice. Osim toga, u Prai se raspo znaju i tragovi jednog ogromnog hana. Munara Mahalske damije svojom elegancijom i umjetni kom izradom detalja (erefa od kamenih ploa sa majstorski isklesanim arabeskama) moe se tak miiti sa najljepim munarama Bosne i Hercego vine, dok je dananja damijska zgrada neugledna i prosta, zbog ega se sa sigurnou uzima da je prvobitna zgrada u nekoj katastrofi prapala a sadanja kasnije nastala. Od nadgrobnih spomenika u haremu ove da mije najinteresantnija su dva sarkofaga (jedan vei, a drugi manji) od zelenog kamena sa niani ma od bijelog mramora, na kojima se nalaze nat pisi na arapskom jeziku i datum postavljanja. U veem grobu, prema natpisu, pokopana je Sakina, ki Mustafina, a u malom, djeijem, Husein, sin Salihov. Datum na jednom i drugom grobu je

221

Sl. 1 Izvoenje konzervatorskih radova na turbetu u Prai.

999 godina po hidri (1590). Prema tome, damija je nastala prije ovoga datuma. U blizini ova dva groba nalazi se nae turbe u kome su pokopani osniva damije, njegova ena i dijete. Ouvala se predaja meu mjesnim stanovni tvom Prae da je taj osniva bio Semiz Alipaa Praalija, sadrazam turskog carstva, koji je, pre ma pomenutoj predaji, toliko volio svoju Bosnu da je poslije ustolienja za velikog vezira unapredio za jedan in sve Bosance koji su se tada nala 5 zili u carskoj slubi.' Meutim, iz dokumenata o gradnji damije vidi se da joj je osniva neki 4 Huseinpaa, o kome se inae vie nita ne zna. Prema tome, taj Huseinpaa pokopan je u ovo me turbetu, a pored njega njegova ena i dijete. Turbe je graeno od pritesanog kamena i sedre u obliku esterougaonika koji pandativima pre lazi u dvanaestougaoni tambur na kome stoji ku pola izvedena od lijepo tesane sedre i pokrivena olovnim limom. 5 Na tri zidne plohe od istone strane nalaze se tri prozora koji se zavravaju ori jentalnim iljastim lukom. Donji etverougaoni dio prozora uokviren je pervazom od profiliranog ze lenog kamena od koga su izraena i spomenuta dva sarkofaga pred turbetom, a koji je slian ka menu od koga je sazidana Musapaina damija u Novoj Kasabi kod Vlasnice. Gornji dio prozora ispunjavaju perforirane kamene ploe, ije up ljine imaju oblik estokrake zvijezde i esterougla, naizmjenino. Donji opervaeni dio prozora zati en je starinskim demirima. Osim ovih donjih po stoje i tri manja gornja prozora na aljasti luk, ispunjena tranzenama od kamenih krugova koji se meusobno sijeku. Portal je jednostavno izveden, a ulaz na segmentni luk uokviran lijepo tesanim kamenim dovratnicima. Vrata su, navodno, bila od gvoda. Vie ulaza nalazi se ploa za natpis, ali natpisa nema. Narod pria da je natpis sadravao podatke o vakufima damije i turbeta pa su ga mutevelije (upravnici vakufa) izbrisali kad su te vakufe prisvojili. Unutranjost turbeta bila je dosta raskono ure ena. Pandantivi su bogato ukraeni staklaktitima, meusobno povezanim jednim redom stalaktita. Iz nad toga tee vijenac, polukrunog presjeka visine 10 cm. Isto takav vijenac oiviava cijelo salaktitno polje i odozdo. Zgrada je bila malterisana, izvana okreena, a iznutra obojena. Visina turbeta iznosi 7 m, vanjski obujam 23 m, debljina zidova 80 cm a kupole 44 cm, visina tambura 1,05 m a kupole 2.40 m. U turbetu se vide dvije raskopane rake, oblo ene sedrom, nad kojima su do prolog rata bili
3 Alipaa Semiz bio je veliki vezir (15611565) u doba sultana Sulejmana. 4 Podatak uzet iz kartoteke Zemaljskog zavoda za za titu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti. 5 Prije nekih 150 godina nestalo je olovnog lima pa je kupola bila prekrivena daskom.

Sl. 2 Tlocrt turbeta u Prai

222

drveni kuburi (sarkofazi), prekriveni ohom. Ovdje su bili sahranjeni osniva damije i njegova ena. Vie uzglavlja roditelja nalazi se kameni sarko fag njihova malog sina koji je u svemu slian sar kofagu maloga Huseina, sina Salihova, moda nje govog roaka. U turbetu se nalazi pohranjena jed na kamena aka adrvana koji se, prema prianju mjetana, nalazio pred damijom. Za vrijeme faistike okupacije u prolom ratu dijelili su i nai spomenici teku sudbinu potlae nog i porobljenog naroda, kada ih je na stotine bilo rueno, spaljivano i upotrebljavano u nedo line svrhe. Tako je i nae turbe za vrijeme pro log rata sluilo njemakim straama kao bunker a kasnije su ga zapalili etnici skupa sa susjednom damijom. Osloboenje ga je zateklo u vrlo bijed nom stanju: Drveni krov kupole izgorio, zidovi jako oteeni, prozori demolirani, izuzevi oba pro zora na sjeveroistonoj plohi zida, ali su i oni ote eni, stalaktitni ukras prilino upropaten, malter zajedno sa unutarnjim dekorom potpuno obijen, kuburi nad dva velika groba iezli, niani na ma lom sarkofagu prebijeni na komade, pod i vrata uniteni. Budui da Zemaljski zavod zbog oskudnih kre dita koji su mu stavljani na raspoloenje za konzer viranje spomenika nije mogao odmah pristupiti spasavanju ovoga interesantnog spomenika kul ture, to je i vrijeme inilo svoje te ga dalje raza ralo. Zato je ve bilo krajnje vrijeme da se pri stupi njegovu konzerviranju, pa je 1953 izveden opravak obruenih zidova i kupola pokrivena pocinanim limom debljine 0.55 cm, a sljedee godine izvrie se i svi ostali konzervatorski radovi na zgradi turbeta. Vano je da e se lako moi restaurirati svi de talji, jer dokumentacija postoji.

Sl. 3 Grobovi Sakine keri Mustafine i malog Huseina sina Salihova iz XVI vijeka u haremu Mahalske damije u Prai

2. MALKOEVO TURBE U DONJEM KOPIU U selu Donjem Kopiu, pokraj ceste to ide iz Donjeg Vakufa u Bugojno, na desnoj obali potoka Lubove lei muslimansko groblje koje svojom nad grobnom arhitekturom skree na se panju svih. putnika. To je nekropola Skenderpaia i Malkoa, kako ju je nazvao oko Mazali u svome radu: Biograd-Prusac, stari bosanski grad. 6 U ovo groblje pokopavani su lanovi i potomci dviju feudalnovojnikih plemikih porodica koje su igrale izvanredno vanu ulogu u istoriji turskih osvajanja XV i XVI vijeka u naim krajevima. Zato nije udo da im se i nadgrobni spomenici istiu veliinom i izradom iznad spomenika obinih ljudi. Skenderpaa Mihaloglu, vojskovoa sultana Mehmeda II, Fatiha, stekao je velikih zasluga u ratovima protiv Mleana, Hrvata i Maara, zbog ega mu je vie puta bilo povjereno namjesnitvo
Gl. Z. Muzeja 1951, str. 147189.

u Bosni, a 1483 dobiva rang vezira od 3 tuga. 7 Kao namjesnik u Bosni podigao je u Sarajevu veliki broj javnih esama, a godine 1500 inakibendisku tekiju sa imaretom za ije je izdravanje uvakufio znatan broj irfluka, mlinova i ispaa. 8 Njegovi sinovi Hasanbeg i Numan umrli su prije oca, dok je trei sin Mustajbeg u blizini nakibendiske te kije u Sarajevu podigao 1517 prvu sarajevsku damiju pod kupolom Skenderiju damiju. On je bio oenjen sultanijom ahi-Huban, kerkom sul tana Selima I. Njegov sin Karaosmanbeg uivao je veliki ugled na carigradskom dvoru, a umro je 1567 na svom imanju pod Pruscem. 9 Dalji potomci ovih Skenderpaia ive i danas u Donjem Kop iu.
7 8

1910, str.
9

Gl. Z. Muzeja 1951, str. 151. ejh Sejfudin Kemura: Sarajevske damije, Gl. Z. M. Gl. Z. M., 1951, str. 163.
189190.

223

Sl. 4 Turbe u D. Kopiu prije ruenja

U rodbinskim vezama sa porodicom Skenderpa ia stajala je porodica Malkoa, iji je glavni pretstavnik bosanski vojskovoa u ofanzivnim ratnim pohodima Turske protiv Mletaka, Hrvatske, Ko ruke, Kranjske i tajerske u XVI vijeku, nada leko uveni ratnik Malkobeg, koji je za velike vojnike zasluge postao kliski sandak. Umro je 1565 godine i sahranjen u lijepoj grobnici koja se nalazi u Banjaluci, pod cestom blizu Halipaina turbeta, na prilzu u Gornji eher. Pored njega sahranjen je i njegov sin Daferbeg, takoer po znati vojskovoa i junak koji je bio oenjen ker kom Kasumbae, carskom unukom. 1 0 Moda je bio Malkobegov sin ili mlai brat Malko Ibrahimbeg, koji je 1572 podigao u Do njem Vakufu lijepu damiju, mekteb i esmu. Potkraj XVII vijeka spominje se kao prusaki pr vak Malko Zaimbeg, dok je u boju pod Ozijom bio zarobljen Malko Mehmedbeg, 11 koji je u tom ratu predvodio Pruane. Za vrijeme ustanka Bo sanaca pod Husein-kapetanom Gradaeviem je dan drugi Malko Mehmedbeg, koji je bio pro tivnik ustanka, pomagao je 1831 travnikom ve ziru Ali-Namikpai da se prebaci u Hercegovinu i spase od ustanika.
10 11

Nekropola gdje su nali posljednje poivalite mnoge istoriske linosti iz pomenutih dviju poro dica stoji danas neograena i zarasla u skoro ne prohodnu ikaru, te ostavlja utisak krajnje zaputenosti. Centralni poloaj groblja zauzima nae turbe za koje nije sa sigurnou utvreno ko je u njemu pokopan. Neki misle da je tu sahranjen DaferAlajbeg, sin Karaosmana Skenderpaia, i njegova majka, dok drugi to tvrde za samoga Karaosmana. 1 ' 2 Najvjerojatnije je u tom pogledu miljenje Doke Mazalia koji u pomenutom radu o Prascu tvrdi da je u turbetu sahranjen Karaosman, otac klikog sandaka Malkobega. On se pritom poglavito oslanja na putnu biljeku mletakog poslanika Katarina Zena koji je ovuda proao 1550 godine i vidio veliku grobnicu Osmana, oca Malkobegovog, kod koga je upravo u Kupresu prenoio. 1 3 Turbe je izraeno u obliku estostrane prizme od tesanog kamena sa plohama od 3.20 m irine i neto preko 2 m visine. U svakoj plohi ostavljen je plitko na luk presveden otvor, irine 70 cm i visine 155 cm. Ulaz sa sjeverozapadne strane slian je posvemu ostalim otvorima, osim to je iri (95 cm). Prizma je preko pandantiva prelazila gore u
12 13

Mazali: u pomenutom djelu, str, 161. Baagi: Kratka uputa, str. 94.95.

vaju

Baagi: Znameniti Hrvati, str. 161. Suvremeni izvori, pisani na njemakom jeziku, nazi Malkobega Karumanovi.

224

krug na kome je poivala kupola, izvedena od sedre. Na vrhu kupole bio je zavrni kamen u obliku gljive (vrganja) u koji je na tjemenu usjeena ru pa za postavljanje alema. U dnu otvora sa obje strane, u sredini zida, vide se oble upljine, pro mjera 8 cm, koje su, vjerovatno, ile kroz zid oko cijele zgrade turbeta. Unutra se nalaze dva groba sa ouvanim nianima bez ukrasa i natpisa. Na jednom su niani u obliku osmerouglog obeliska sa etverouglim bazama, na vrhu zaobljeni, visine 1,60 m. Na uzglavnom nianu opaa se jedna uzduina pukotina. Ovo je, prema Zenu, grob Karaosmana Malkoa, koji je taj kraj (Skopsko Polje) osvojio za tursko carstvo. Na drugom grobu su ni ani oblika otesanih duguljastih kamenih ploa. Uzglavna ploa je na vrhu zailjena a podnona zaobljena. To je, valjda, grob ene Karaosmanove. Za vrijeme prolog rata kupola je pogoena ba caem, usljed ega se sruila tako da se sav mate rijal sruio u unutranjost turbeta. Odmah uz turbe, s njegove june strane, nala zi se jedna zidana grobnica, duga 2,90, iroka 1,40 cm. Uzglavni nian kome je, za vrijeme prolog rata, odbijen jedan dio saruka visok je gotovo 3 m i na njegovoj junoj strani uklesan je natpis na arapskom jeziku koji glasi: Karaosman merhum. Iako se po svemu raspoznaje da je natpis kasnije uklesan, on ipak potvruje narodno prianje da je to grobnica Karaosmana Skenderpaia, sina Mustajbega i sultanije ahe. Na zapadnoj strani od turbeta nalaze se dva majstorski izraena ka mena sarkofaga. Jedan je dug 2.58, a visok 1.40 cm, dok je drugi manji, djeiji, izraen u obliku srednjevjekovnog steka. Oba sarkofaga imaju podnoje i lijepo profilirane zavrne vijence, ali nemaju nikakvih plastinih ukrasa ni natpisa. Vei sarkofag se posve nakrivio na junu stranu te pri jeti opasnost da se raspadne ako mu se uskoro ne pritee u pomo. Juno od sarkofaga lei velika zi dana grobnica, duine 4.10, a irine 3,30 m, sva obrasla u gustu ikaru. Ovdje je moda sahranjen Dafer Alajbeg Skenderpai sa enom ili majkom. Sjeverno od turbeta ima vie dobro ouvanih niana u obliku obeliska, slinih nianima Osmana Malkoa u turbetu. Tu se nalaze i dva velika ma sivna niana, posve slina poznatim nianima Omerage Baia u Jakiru kod Glamoa. Narod pria da su i ovi niani raeni u Glamou i ovamo done seni u upljim stablima. Na uzglavnom nianu uklesana je godina 1208/1794. Upada u oi da se datum na ovom nianu dosta pribliio datumu na

Sl. 5 Grob Kara-Osman-bega Skenderkaia, kraj Malkoeva Turbeta u Donjem Kopiu Sl. 6 Grob Malko Alajbega u D. Kopiu 15 Nae starine

225

nianu Omerage Baia (1212/1798),14 dakle oba niana potiu iz istog vremena a vjerovatno i od istog klesara. Misli se da je tu sahranjen Malko Alajbeg. Premda nema nijednog sigurnog dokaza o tome kome lanu iz porodice Skenderpaia odnosno Malkoa pripada koji grob u ovoj nekropoli, ipak ne moe biti nikakve sumnje da je to porodino groblje ovih dviju porodica iji se potomci i danas tu sahranjuju. Poto se groblje nalazi na automobilskom putu Sarajevo-Split te upravo udara u oi putnicima koji pored njega prolaze, i da bi se spasilo od da ljeg propadanja, Zavod je odluio da se ono lijepo iskri, stare grobnice dovedu u red i cijelo groblje
Podatak iz spomenika kulture.
14

kartoteke

Zemaljskog

zavoda za zatitu

ogradi, kako bi se okolnom narodu i prolaznicima ukazalo jo na jedan detalj kulturne prolosti ovih krajeva. Budui da turbe dominira ne samo nekropolom nego i bliom okolinom odlueno je da se spasavalaki radovi izvedu najprije na turbetu. U tu svrhu Zavod se sporazumio sa narodnim odborom sreza bugojanskog da odbor organizuje rad na rekon strukciji poruene kupole koja je najmarkantniji dio turbeta, i da rukovodi tim radom. Naalost, premda je Zavod dao uputstva kako e se taj posao izvesti, rad nije uspio jer su ga iz vodili i nadzirali nestruni ljudi, pa e se morati djelomino iznova raditi. Ovaj sluaj pokazuje da bi organi zatite mo rali stalno pratiti i kontrolisati radove na konzer viranju spomenika kulture pa ma ko ih izvodio i ma kako se oni inili laki i jednostavni.

RSUM

Le tourbe (grand monument funraire) de Praca, da tant du XVIme sicle fut dmoli par les occupateurs allemands qui l'usrent comme un blockhaus dans la dernire guerre, pendant que les tchetnik le brlrent ensemble avec la mosque voisine. Le tourb de Malkotch Donji Kopcic, dans lequel se trouve enseveli Kara-Osman Malkoc, le pre du gnral

turc et Sandjak de Klis, Malkoc-bey, est quelque peu plus ancien. L'Institut pour la protection des monuments de culture de Bosnie et Herzgovine fit des travaux de sauvetage les plus urgents sur tous les deux tourbes; plus tard on proc dera tous les travaux de conservation.

226