You are on page 1of 4

ING. ARH.

DEMAL ELI I MUHAMED MUJI

JEDNA NOVOOTKRIVENA GRAEVINA STARIJEG DOBA U MOSTARU


U jesen 1954 godine trebalo je otpoeti sa gradnjom dviju stambenih zgrada u Mostaru na kompleksu izmeu ulica ure Pucara i Brae Fejia, a juno od Televe ulice. Prilikom ruenja starih i najveim dijelom potpuno dotrajalih obje kata koji su se nalazili na ovom kompleksu ne nadano su otkriveni vanredno interesantni ostatci neke ogromne stare graevine, iju je prvotnu svrhu teko bilo odrediti. Ruenjem triju magaza u ure Pucara ulici preko puta pozorita ukazao se jedan veliki zabatni zid od pritesana kamena uz koji su magaze bile prislonjene. U gornjem dijelu ovoga zida nalazila su se tri okrugla prozora postavljena simetrino u trokutnoj relaciji. Sva tri prozora imala su kru ni okvir od pomno obraenog kamena sa profilacijama, a prozorski otvori bili su zatvoreni perforiranim kamenim ploama. Pri izradi perforiranih ploa, od kojih je jedna bila potpuno sauvana, koriten je uobiajeni motiv turske arhitekture ornamenat od estokrakih zvijezda i esterokuta. Ovo nenadno otkrie pobudilo je daljnje interesovanje, a uslijedio je itav niz zanimljivosti. S druge strane zida otkrivena je jedna stara pe kara u potpuno ouvanom stanju sa lijepo obra enim loitem i dimnjakom. Iako je pekara gra ena od istog materijala i na isti nain kao i zid moglo se primjetiti da ova dva elementa nisu kon struktivno jedinstveno povezani, nego samo naslo njeni jedan uz drugi. Ovo je jasno govorilo da je pekara adaptirana u neki drugi, ranije sagraeni objekt. Malo dalje u bivem Radulovia podrumu otkrivena su etiri impozantna stuba, od pomno klesana kamena, koji su po svojim dimenzijama i obradi jasno mogli pripadati nekoj arhitektonski znaajnoj i monumentalnoj graevini. Stupovi su bili oktogonog presjeka, dok su kapiteli bili kod sva etiri stupa razliiti, no ipak sa stalaktitnim motivima. Baze stupova bile su utopljene u novija betonska podnoja. Daljnjim raiavanjem otkrivena su na ju noj strani velika ulazna vrata sa kamenim okvi rom na luk, te su konano utvreni i tlocrtni obrisi ove graevine, koja je zapremala prostor, u obliku pravokutnika od cca 400 m2 povrine, sa omjerom stranica priblino 1 : 3, sa kraim stranicama pre ma istoku i zapadu.

Pogled

na

okulose

otkrivenog

objekta.

261

Naeni fragmenti unosili su zabunu i izazivali nagaanja. Okrugli prozor oculus nije element tur ske arhitekture. On je karakteristian za roma niku iz koje prelazi u gotiku da doivi svoju iz raajnu kulminaciju u raskonim rozetama goti kih katedrala. Zadrava ga i renesansa kao prozor podreenih prostorija i kao okvir za poprsja ukomponirana u fasade. Kako su dalmatinski graditelji vrlo esto radili u naim krajevima za vrijeme turske vladavine, infiltracija elemenata talijansko-dalmatinske arhitekture u Hercegovinu ovim putem je neosporna. Tako se ve u XVI sto ljeu, kada je na podrujima izrazito turske kul turne dominacije upotrebljavan iskljuivo iljati luk, u Hercegovini se uz iljati susree i polukruni luk. Romaniki i gotiki elementi uz izvjesne mo difikacije jasno su uoljive i na Vujakovia da miji (XVI st.) i na sahat-kuli (XVII st.) u Mosta ru. Okrugli prozor sretamo na nekim profanim graevinama turskog perioda u Hercegovini i to uglavnom kao otvor za zraenje na Kolakovia kui u Blagaju, zatim u Stocu. Meutim, on se pojavljuje i na turskim sakralnim spomenicima u Livnu kao prozor (Glavica damija) na mjesto prozora sa iljatim lukom. Nema, pak, sumnje da su otkriveni prozori u Mostaru iz turskog vreme na, jer je perforirani ornamenat na ploi koja ih zatvara izrazito turskog porijekla. Meutim, zauuje pojava zabatnog zida. Uglavnom sve turske graevine, a naroito one vee, u koliko nisu prekrivene kupolom, imaju krov na etiri vode. Ovaj zabatni zid sa okulusima bio je, dakle, i sa te strane interesantan. Stupovi oktogonog presjeka pojavili su se u arhitekturi turskog perioda kao vaniji konstruk tivni elementi tek posljednjih stoljea. U Mostaru se pojavljuju kod nastreice Karaozbegove da mije, a u starijem periodu na damiskim mahfilima, dakle, uglavnom kao sitni i vitki elementi sekundarnog znaaja u arhitektonskoj kompoziciji. Jedino u staroj pravoslavnoj crkvi u Mostaru po javljuju se ovakvi stupovi kao masivniji, zdepa stiji i vaniji konstruktivni elementi. Pronaeni stupovi su u proporciji i obradi najblii onima u crkvi, ali su po dimenzijama znatno vei. injenica da je pekara naknadno ugraena upuivala je na mogunost koritenja neke starije zgrade za namjenu koju je naknadno dobila. Na sluivalo se da bi ta kasnija namjena mogla biti han. Ako se, pak, komparativnom analizom tipskih tlocrta turskih arhitektonskih spomenika pokualo razjasniti ovo pitanje, onda su i ti rezultati upu ivali na daljnja istraivanja polazivi od pretpo stavke da su gornja nagaanja tana, i tavie, da je to bila i prvotna namjena objekta ije smo ostatke opisali.

Stvar je istoriskih istraivanja da nam dokau i osvijetle vrijeme nastanka ovog objekta, kao i lica koje je dalo da se isti sagradi. Nema sumnje da ovaj han, obzirom na njegov graevni materijal i na njegove velike dimenzije, potie negdje iz onog vremenskog razdoblja kad se Mostar kao trgovite kroz stotinu godina svoga naglog eko nomskog razvoja toliko bio razvio da je prerastao u najjai grad dananje Hercegovine, to je ono vremensko razdoblje izmeu polovine XVI i polo vine XVII vijeka kad je Mostar postao ne samo jedan od znaajnijih zanatskih, nego i trgovakih centara Bosne i Hercegovine preko koga je vodio glavni drum koji je spajao unutranjost naih ze malja u ovom dijelu sa Jadranom. Tad su u Mo staru uz desetine duana koje su mahom podizali dobrotvori (vakifi) poevi od ejvan-ehaje, pa preko Karaoz-bega, Vujakovi Nesuh-age, Koski Mehmed-pae, Ahmed-bega Lakiia i itavog niza znanih i neznanih dobrotvora koji su faktiki udarali temelje Mostaru kao ekonomskom centru Hercegovine, podiui i hanove, koji su odigrali dosta znaajnu ulogu u trgovini naih zemalja u periodu turske vlasti. Tako se iz ejvan-ehajine vakuf-name iz 1588 vidi da je on uvakufio jedan han u Mostaru. 1 A i iz vakufname Ahmed-bega Lakiia, datirane izmeu 1424 novembra 1670 (poetak redepa 1081) vidi se da je on uvakufio 8 duana na mulkzemljitu u blizini karvan-saraja u Mostaru. 2 Da mogue ostaci hana o kojima je rije u ovom naem lanku nisu ostaci jednog od ova dva hana? Na osnovu teksta spomenute eivan-ehajine vakuf-name sigurno se moe utvrditi da ejvan-ehaiin han nije identian sa hanom o ijim je ostacima rije ovdje. U vakuf-nami je izriito navedeno da je ejvan-begov han bio smjeten iznad poznate Peine gdje se danas nalazi zgrada NO grada Mostara, kao onda na podesnom mjestu za putnike, u blizini tvrave i samog druma. 3 Znai, da rjeenje ovog pitanja treba traiti u drugom izvornom materijalu izvan vakuf-nama. Jedan kompletan sidil mostarskog kadije iz 1633 godine i nekoliko fragmenata sidila mostarskih kadija iz kasnijih godina XVII vijeka koji su kod nas uglavnom jedini sauvani istoriski izvori iz spomenutog vremenskog razdoblja koji bi nam bar donekle mogli ukazati na istorijat ove graevine, ali ni oni, naalost ba ni jednim svojim podatkom

1 Vakuf-nama se nalazi u Vakufskom povjerenstvu u Mostaru. 2 Vakuf-nama se nalazi kod porodice Lakii u Mo staru. 3 Kasnije je ovaj han bio poznat pod nazivom Kalhana. Poslije austro-ugarske okupacije bio poruen, a na istom mjestu sagraena postojea zgrada, kako rekosmo u kojoj je danas smjeten NO grada Mostara. (Vidi H a m dija Kreevljakovi, Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini II, Mostar (separat) str, 68,

262

ne daju nikakve mogunosti da se za rjeavanje ovog pitanja postavi ma bilo kakva pretpostavka. 4 Stojei tako bespomono u rjeavanju ovog pi tanja na osnovu raspoloivih istoriskih prvoraz rednih izvora za izuavanje razvoja naih gradova vakuf-nama i sidila ipak sretnim sluajem doli smo do jednog spjeva na turskom jeziku 5 koji e nam, izgleda, pomoi da konano damo jednu pretpostavku o nastanku ovog hana. To su slijedei stihovi koje je ispjevao hadi Dervisofta 6 , iz Mostara:

objekta, istodobno brojanom vrijednou pojedi nih slova data i godina postanka ovog hana. Evo sklopa: analize brojane vrijednosti navedenog

M=10, n=50, z = 7 , 1=30, d=800, v = 10, f=80. Rekapitulacija: 127 + 890 = 1017. To znai, da je te 1017 g. po Hidri, ili 1608/09 nae ere sagraen spomenuti han. 7 U navedenim stihovima za nas su od naroitog znaaja ova dva podatka: da je spomenuti han, u stihovima opjevan, sa gradio visoki defterdar Mehmed, uz pomo svoga brata Mahmud efendije, i kao drugo, vrlo interesantno, da je ovaj han bio visok i da se po svojoj graevini uporeuje sa bogomoljom Mesdidi hajf na Mini kod Meke. Na osnovu ovih i drugih nama poznatih poda taka iz tog vremena vjerujemo da emo moi do kazati da je han koji je opjevan u ovim stihovima identian sa hanom iji su se ostaci ouvali do na ih dana i o kojima je rije u ovom naem lanku. injenica da je u citiranim stihovima spome nuto da je Mehmed visoki defterdar dao sagraditi opjevani han navodi nas na pomisao da je ta linost identina sa Koski Mehmed-paom, Mostarcem koji se je nalazio na dunosti defterdara u Carigradu. Uz to, kako je navedenim stihovima spomenuto Mehmed-dafterdar je imao brata Mah mud efendiju, a nama je ve od ranije poznato da
Interesantno je da turski putopisac Evlija elebi, iz X V I I . vijeka u svome putopisu (sv. VI. str. 483-484) u poglavlju o damijama u Mostaru veli, da se na dnu Kazaske arije nalazi damija defterdar-pae, nad ijim vratima stoji ovaj natpis: Mehmed nam defterdar-i ali olup sai-i hayr ve mani hayf duup bir bi nazir ve hub-i tarih didi ol demde hatif: Menzil-i dayf. 1017. Uporeivanjem ovog Evlija elebinog natpisa sa na prijed citiranim stihovima hadi Dervia-softe, uoiemo da je ovaj elebin samo izvod iz hadi Dervievih stihova, ali pogreno upotrebljen. Naime, u citiranim hadi Dervievim stihovima izriito je spomenuto da je Mehmeddefterdar sagradio han i da se ovi stihovi upravo na to i odnose, a ne kako to izlazi iz Evlija elebina teksta da je postojala Mehmed-defterdar-pae damija na dnu Ka zaske arije, za to do danas koliko nam je poznato nema mo nikakvih drugih istoriskih podataka i da je ak na njoj stajao gornji natpis. Osim toga kraj Evlije elebinog natpisa sa sklopom menzil-i dayf, to znai kua za ugoavanje otvoreno demantuje tvrdnju samoga pisca da je ovaj natpis mogao stajati nad jednim sakralnim objektom kao to je damija. Iako je Evlija elebija citirane stihove hadi Derevia samo u izvodu donio i pogreno upotrijebio, ipak nam injenica da je Evlija ovaj natpis donio svjedoi da je sami natpis bio napisan na banskoj zgradi, to je, koliko nam je poznato, bila rjea praksa u naim krajevima.
7

To u prevodu znai: Opet taj majdan dobrote i ovjenosti, taj ratnik, prijatelj sirotinje visoki defterdar po imenu Mehmed, koji promie dobro, a bori se protiv zla, iskrenom dobrotom od srca i due uime boijeg zadovoljstva ovog momenta na svijet dade jedno dobro djelo kome nema ravna komu slina ni mata ne moe zamisliti. Jedan visoki han u Mostaru sagradi i on postade poput Mesdidi hajfa na Mini. Njegov brat Mahmud efendija uloi trud dok je zgrada bila u radu. Ispjeva se jedan lijep kronogram, kome nema slina. U tom momentu tajanstveni glas ree: Kua za ugoavanje Sklop menzili dayf na kraju pretstavlja kro nogram u kome je pored izraene namjene ovog
Orijentalni institut, sidili od br, 1-3. Orijentalni institut, manuscripta turcica, br. 524. 6 Ova je linost valjda identina sa hadi Derviem (Dr. Safet Baagi, Znameniti Hrvati u Osmanskoj care vini.)
5 4

263

je ba Koski Mehmed-paa imao brata Mahmud efendiju, koga on svojom vakuf-namom datiranom 8 1612 g. odreuje za upravnika svoga vakufa. Kako je god Mehmed-paa spomenutom vakufnamom postavio svoga brata za upravnika davi mu skoro potpuno odrijeene ruke u upravi va kufa i kako je sami Mahmud efendija prema na rodnoj predaji rukovodio izvoenjem radova na gradnji Mehmed-paine monumentalne damije u Mostaru, to je vrlo vjerovatno da je isti Mahmud efendija u otsutnosti Mehmed-pae izvodio rado ve na gradnji njegovog hana, kao to je to u citi ranim stihovima spomenuto. Konano, injenica da pjesnik uporeuje ovaj han, dakle, jednu profanu graevinu, sa Mesdidi hayfom na Mini kod Meke, sakralnim objektom prvog reda, upuuje na pretpostavku da su arhi tektonske kvalitete i monumentalnost ovog objek ta prevazilazile njemu srodne objekte. Ako je Mes didi hayf dobio naziv po svom situiranju (hram na uzvisini iznad vode) to bi donekle odgovaralo i poloaju ovoga hana, to jo nije dovoljno za ovakvu bogohulnu asocijaciju misli, kad to ne bi bilo povezano i sa sjajnim i nesvakidanjim arhi tektonskim kvalitetama. Obzirom na sauvane

ostatke kao i na historijske podatke o ostalim mo starskim hanovima, izgleda da je ovaj han bio je dini gdje bi se takva komparacija mogla primjeniti. Nau pretpostavku da sauvani graevinski ostaci o kojima je rije u ovom lanku pretstavljaju ostatke hana Koski Mehmed-pae ni najma nje ne bi mogla oslabiti injenica da u Koskinoj spomenutoj vakuf-nami nijedne rijei nema o spo menu hana, iako je vakuf-nama napisana (1612 g.) nakon gradnje spomenutog hana (1608/09 g). Hanski objekat je mogao biti potpuno privatno vlas nitvo Koski Mehmed-pae koje je kasnije prela zilo i na njegove nasljednike, pa je razumljivo da kao takvo nije trebalo spominjati u vakuf-nami. U prilog ovog naeg miljenja govori i fakat da je han koji je u XIX vijeku postojao na ovom istom mjestu zvani ardagija bio vlasnitvo Ali-pae Rizvanbegovia, koje je nakon njegove smrti pre lo na njegove nasljednike. To bez ikakve sumnje dokazuje da su hanski objekti koji su tokom mi nulih 350 godina postojali na ovom kompleksu zemljita bili privatno vlasnitvo i da je mogue Ali-paa ovaj kompleks i sami objekat vjerovatno kupio od nekog lana porodice Koskija.9

8 Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva u F N R J , Sarajevo, 1952, br. 5-7, Hivzija Hasandedi, Mehmed Koskipaina damija i vakuf u Mostaru, str. 150.

9 Koliko se zna posljednji lan ove porodice bio je Alija, koji je umro 1808. godine (Hivzija Hasandedi, ci tirani lanak, str. 155, bilieka 15). Znai da je u prvoj polovini X I X . vijeka bilo lanova ove porodice a i bliih srodnika, koji su mogli naslijediti ovaj han.

264