You are on page 1of 3

AUTOGRAM EVLIJE ELEBIJE U TRIJEMU

DAMIJE ALADE U FOI

Trijem Alade damije u Foi mogli bismo na zvati nekom vrstom spomen-knjige, jer se na njegovoj fasadi, s desnu i lijevu stranu ulaza u damiju, kao i na mramornim stupovima koji dre kupolice toga trijema, nalazi vie zapisa posjeti laca ovom poznatom objektu. Uz neke zapise po stoje i imena njihovih autora kao i datumi nji hova nastanka. Meu ovim zapisima svakako je najinteresant niji zapis poznatog turskog putopisca, svjetskog putnika Evlije elebije na koji emo se ovdje opirnije osvrnuti, a potom se dotaknuti i ostalih zapisa. Zarzycki je jo 1891 godine u Glasniku Ze maljskog muzeja, 1 citirajui natpise sa Alade damije, spomenuo, kako je neki putnik Perzijanac prije jedno dvije stotine godina zabiljeio na spoljanjem zidu damije, ispod tetime slijedee rijei: Sefer kerdem beher ehri residem, velakin enunan aji nedidem. Nedavno je i ing. Alija Bejti u uvodu svoje radnje Povijest i umjetnost Foe na Drini, 2 a na osnovu gornje zabiljeke Zarzyckog, objavio spomenuti zapis u prevodu, da bi time ukazao na estetski sud starijeg doba o Foi kao cjelini i u pojedinim sastavnim dije lovima toga grada. Meutim, nijedan od spomenutih dvojice autora nisu spomenuli iji je navedeni zapis, jer im to nije bilo ni poznato. Zarzyckom je, kako se vidi, bio poznat datum nastanka ovoga zapisa. Nadalje, on je na osnovu toga to je zapis napisan na perzijskom jeziku zakljuio da mu je autor neki Perzijanac. Zarzycki je u potpisu ispod ovoga zapisa preao preko rijei Evlija, vjerovatno, ne smatrajui je vlastitim imenom. Ovakvo zaklju ivanje Zarzyckog bie nam potpuno jasno tek onda, ako imamo u vidu da je Evlija elebija tek nekoliko decenija kasnije postao predmetom nau nog ispitivanja. Za Evliju se kod nas tada nije nita znalo, a u svijetu samo toliko koliko je o njemu rekao orijentalista Hammer. Tek je 1896 godine pronaen u Uskudaru prvi potpun rukopis Evlijina putopisa. A. Bejtiu pogotovu nije mogao biti poznat autor spomenutog zapisa na Aladi, jer je u to vrijeme ovaj zapis bio prekriven kreom. Istina,
1
2

Bejti je neto oprezniji u pitanju autora zapisa, pa zato on kae samo toliko da zapis potjee od nekog istonjakog putnika, kojega je ovaj zapi sao negdje u minulim vjekovima. Danas smo, meutim, u mogunosti da kaemo ko je autor spomenutog zapisa, zatim da utvr dimo taan datum njegova nastanka i da na osnovu toga ukaemo na njegov znaaj i vanost. 1955 godine radila je jedna Komisija Zavoda za zatitu spomenika kulture Narodne Republike Bosne i Hercegovine na ispitivanju prvobitne ornamentalne dekoracije Alade damije u Foi i tom prilikom je ustanovila da se ispod sadanjeg krenog namaza na zidu trijema ove damije na laze neki zapisi ispisani arapskim pismom. Dalj njim skidanjem toga krenog premaza konano sam pronaao i otkrio spomenuti zapis na perziskom jeziku, koji u potpunosti glasi: Sefer ker dem beher ehri residem veliken inunan cayi nedidem to u prevodu znai: Putovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovakvo mjesto jo nisam vidio. Ove rijei su ispisane sasvim krup nim i neobino lijepim talikom na zidu trijema, desno od ulaza u damiju i to na prostoru izmeu prozora i zida portala, a na visini od 1,5 m od poda sofa. Zapis zauzima prostor od 75 cm, a visina slova je 20 cm. Zapis je ispisan mureefom (crnim mastilom) na bijeloj, podlozi. Ispod ovog zapisa nalazimo u tri reda ispisane sitnijim nesh pismom, a na prostoru od 21X10 cm jo i ove rijei: Alahu avni ve la siv .. . (ovdje je tekst oteen) Ketebehu .. . (de/duhu) Evlija Sene 1074 to u prevodu glasi: Alah mi je pomonik i nema drugog (po monika) Ovo je napisao rob (boji) Evlija Godine 1074 (= 1664). U zapisu je, kako to vidimo iz kopije koju ovdje donosimo, rije nedidem napisana sitnim slovima, a to je uinjeno radi toga to autor nije imao vie prostora da produi pisanje u istoj veliini slova, jer iza rijei cayi nastaje zid por tala. U prvom redku kod potpisa oteeno je par rijei koje se danas ne daju vie proitati. I u drugom retku je oteena druga rije, ali prema sauvanom dijelu te rijei zakljuujemo da je

Sv. III, str. 115 Nae starine III, Sarajevo 1956, str. 23

291

ovdje moglo biti napisano bende (rob) ili abduhu (boji rob). Brojka 4 u datumu ima stariji oblik ove brojke, a takav se oblik ovoga broja upotrebljavao i u 17 vijeku. Do oteivanja spo menutih rijei u potpisu moralo je doi prije kre enja zida trijema. Ime Evlija i godina zapisa po sve su jasni i neoteeni. Potpis sa datumom jasno nam govori o tome da spomenuti zapis na perziskom jeziku potjee iz pera poznatog turskog putopisca Evlije elebije, koji je upravo 1664 godine boravio u Foi na svom drugom putovanju kroz Bosnu i Hercegovinu. Iz njegova putopisa saznajemo da je on 23 rama zana 1074 (20 aprila 1664) poao iz Beograda za Hercegovinu. 3 Da je Evlija elebija imao obiaj stavljati zapise na pojedine znaajnije spomenike i objekte koje bi posjetio nalazimo za to potvrdu i u samom njegovom putopisu. Tako je na pr. on u jednom selu u Anadolu posjetio damiju sultana Hasana i na njezinim vratima ispisao jedan zapis, za ko jeg kae da ga je napisao deli pismom. 4 Prili kom posjete grobu ejha Hazreti Dan Memije u Tibrizu Evlija je spjevao kronogram u est sti hova na turskom jeziku i te je stihove, kako sam kae, ispisao na nadgrobnom spomeniku navede nog ejha. U zadnjem stihu, zapravo kronostihu, Evlija spominje i svoje ime. 5 Na zidu Halid IbniVelidove damije u Dijari Bekru zapisao je Evlija jedan dvostih na turskom jeziku kojeg je spje vao u pohvalu osnivaa ove damije. 6 U istom
3 4 5 6

mjestu na nadgrobnom spomeniku Hamza-babe 7 Evlija je zabiljeio jedan dvostih. I na zidu tur beta dervia Sultan Uvejska zapisao je Evlija 8 jedan dvostih na turskom jeziku. Evlija elebin zapis u trijemu Alade damije u Foi ima viestruki znaaj. Prije svega Evlija nam ovim zapisom daje svoj sud o Aladi, a time ujedno i o Foi, a njegov sud nam je mjerodavan, jer je Evlija eminentan svjetski putnik, koji je mnogo proputovao i dosta toga vidio. Nadalje iz zapisa vidimo da je Evlija elebija zaista bio dobar kaligraf. Zaudo je da on ovaj zapis ne spominje u svom putopisu ili ga je moda redak cija ispustila kao to je i mnogo toga u njegovim tampanim djelima isputeno. A sada da vidimo ostale zapise na stupovima i zidu trijema ove damije. Tu se nalazilo mnotvo zapisa, ali sa aljenjem moramo konstatovati da su mnogi od njih oteeni u tolikoj mjeri da se danas vie ne mogu itati, nego se tek naziru nji hovi ostaci. Zapisi na zidu trijema oteeni su i usljed premazivanja zida kreom, a oni na stu povima stradali su posve ili dobrim dijelom ote eni djelovanjem atmosferilija. Na zidu trijema razabiremo danas jo ove zapise: 1. Jedan dvostih na perziskom jeziku, lirskog sadraja, ispisan je krupnijim i lijepim nesh pi smom. Ispod toga zapisa je sitno napisano ovo: Ketebehu Husein Ulogi, esohta, sene 1026, t.j. Ovo je napisao uenik medrese Husejin, iz Uloga, godine 1026 (1617). 2. Jedan dvostih na turskom jeziku, iji prvi stih glasi: Seharde bulbul sordum niin afig a n . . . (Upitao sam slavuja u zoru na to se tui i jadikuje...). Drugi stih je oteen i od njega se razabire samo par rijei. Ispod ovog dvostiha napisana je slovima godina 1084 (1673). 3. Neki Muhamed, uenik medrese, napisao je jo 1015 (1606/607) godine sljedei dvostih na turskom jeziku:
7 8

Sijahatnama, sv. Isto, sv. IV, str. Isto, sv. II, str. Isto, sv. IV, str.

VI, str. 413, Istanbul 1318 7 205 53

Isto, sv. IV, str. 55 Isto, sv. IV, str. 80

202

Nari firkatle seraser jandi cismi canimiz Kildi varile diriga haredek hicranimiz to u prevodu glasi: Vatra rastanka je sprila nae tijelo i duu, I zbog toga rastanka s dragom aliemo do proivljenja. Meu postojeim datiranim zapisima to je naj stariji zapis. 4. Ispod jednog neitkog i oteenog zapisa itamo potpis Zulfikara iz Foe, iz hercegovake live. 5. Neki Dervi Abdulah Baki napisao je 1035 (1625/26) u petak u doba ruanice (mjesec i dan nisu oznaeni) sljedee rijei: Men ki reftem der gurbeti kes nedani hali men ... (Moje stanje u tuini niko ne z n a . . .). Tekst je dalje oteen. 6. Jedan uenik medrese, Mostarac, napisao je 1052 (1642/43) sljedei tekst: Iza kadalahu liabdin en jemute bierdin ceale lehu ilejha haeten (Kada bog dosudi nekom da umre u izvjesnoj zemlji (mjestu), odredi mu neki posao u toj. ze mlji). 7. Neki od posjetilaca ispisao je lijepim nesh pismom sljedee rijei u dva reda: Ilahi bu mekamin sahibi daim seid olsun. Girup cenet sarayine cehenemden beid olsun (Boe! Dobrotvor ovog mjesta (graevine) neka je vjeno sretan. Neka unie u dvorce raja i od pakla neka je daleko). Ispod ovog zapisa, koji se svakako odnosi na Aladu, nema nikakvog potpisa ni datuma. 8. Godine 1103 (1691/92) ispisao je nepoznati kaligraf 112. poglavlje iz Kurana. Tekst je dat u obliku krunice. Krakovi slova sainjavaju u sre dini krunice Salamanov peat. Kaligraf se nije potpisao, ali kako se to vidi i iz priloene kopije, ovaj rad pretstavlja jedan neobino lijep kali grafski ornamenat i djelo je vjete ruke.

9. Uenik medrese Husein, iz Taslide (Plevlja) zabiljeio je 1092 (1681) jedan dvostih na turskom jeziku. Tekst je oteen, ali se iz neoteenih di jelova razumije to da se ueni ljudi ne trebaju alostiti zbog toga to ih neznalice napadaju, jer se niko ne baca na stablo koje ploda ne daje. Tekst je ispisan lijepim nesh pismom. 10. Meu zapisima nalazimo ispisane nesh pi smom rijei: Kuati bad bedevlet hemie in dergah, behakki ehedu en la ilahe ilalah (tj. Neka je ova bogomolja otvorena u ime boga). Ni kod ovog zapisa nema potpisa ni datuma autora. Zapisi od rednog broja 610 nalaze se na stu povima trijema, a i meu ovima se, kako vidimo, nalazi zapisa koji imaju istorisku ili umjetniku vrijednost. M. MUJEZINOVI

RSUM L'AUTOGRAMME D'EVLIJA CELEBIJA DANS LE VESTIBULE DE LA MOSQUE D'ALADZA FOCA Sur la faade et les colonnes en pierre dans le vestibule de la mosque d'Aladza Foca on trouve quelques lgats avec les souscriptions de ses visiteurs. Parmis ces souscriptions chaules ft trouve celle d'Evlija Celebija-clbre crivaint des relations de voyage et voyageur mondial. Pendant sa visite Foca en 1664 il a crit sur le mur du vestibule, droite de l'entre de la mosque des trs belles et grandes talik lettres en langue perse, qui en traduction signifient: J'ai voyag beaucoup et j'ai visit plusieures villes, mais un tel pays je n'ai jamais vu. Alan est mon aide et il n'y a pas d'autre aide, Cela a crit l'esclave (de Dieu) Evlija en 1074. L'auteur souligne la gravit de cette souscription et prsente sa copie. Ensuite il a citquelques autre souscriptions qui sont sauvgardes sur les murs et les colonnes de la mosque.

293