You are on page 1of 12

HAMD1JA KREEVLJAKOVI

NAI BEZISTENI
NOS BEZISTENS (MARCHE'S COUVERTS)

U sarajevskoj ariji stoje dvije velike zgrade ozidane od kamena; jedna je presvedena s vie ve ih i manjih kupola, a druga bavastim svodom. Danas su ve rijetke Sarajlije koji znaju kako se te zgrade zovu, a jo rjee, kojima je poznata nji hova nekadanja funkcija. To je zbog toga to je jedna od tih zgrada prestala sluiti svojoj svrsi prije kojih 150200 godina, a druga odmah posli je Prvog svjetskog rata. Te zgrade zovu se b e z is t e n i ili b e z i s t a n i , a u naim krajevima poeli su ih graditi pred kojih 450 godina. Ime im kae da im je domovina Orijent. Bezisten je sloena rije od arapskog b e z z i perzijskog nastavka ( i ) s t a n , a znai mjesto gdje se bez ili platno prodaje. U prvo doba prodavao se u (takvim trnicama samo svileni, pamuni i laneni bez ili platno, a kasnije i druge skupocjene stvari. U naim krajevima zvahu se bezisteni ili bezistani, u Carigradu b e d e s t e n , u Konji b e z a z i j a. Uz bezisten dolazi esto i ime njegova osnivaa, napr. Gazi Husrevbegov bezisten. Ime osnivaa upotrebljavalo se naroito onda u narodu, kad je u dotinom mjestu bilo vie bezistena. Osim toga nazivali su se i po vrsti tkanine koja se u njima preteno prodavala, kao i po mjestu odakle je tkanina poglavito dolazila. Tako se jedan bezisten u Carigradu zvao S a n d a l - b e d e s t e n , a jedan u Sarajevu zove se i danas B r u s a - b e z i s t e n . 1 Prvi je dobio ime po tkanini sandal u kojoj je tkan jedan ibuk (der Streifen) od svile, a drugi od pamuka. Tako je protumaeno ime Sandalbedestena u Islam ensiklopedisi. Taj se bedesten zvao
1 Ni u Vukovu, kao ni u Broz-Ivekovievu Rjeniku nije tano objanjena rije s a n d a l . Navedeno je samo Art Zeug i primjeri iz pjesme. Tu rije nije objasnila nita bolje ni Jelica Belovi-Bernadikowska u svojoj Grai za tehno loki rjenik enskog runog rada (Sarajevo 18981906). Pred kojih pedeset godina sluao sam od svoje rahmetli maj ke jednu pjesmu, u kojoj su i ovi stihovi: Tambur kuca sa ulice, Ne bi 1' ula hodinica, Ne bi 1' meni Fatu dala, Ili dala, il ne dala, Ukrau joj sandal-gae Neka Fata svu no plae. U Sarajevu je bilo i prezime Sandal.

i dedid jeni (novi). O imenu Brusa-bezistena bi e govora na drugom mjestu. Bezisteni su vrlo solidno graene zgrade. Zi dani su od kamena i presvedeni kupolama ili ba vastim svodovima. Osnovica im je pravougaonik ili kvadrat. Zidovi su im debeli metar i vie. U jednom carigradskom bezistenu debljina je zidova est metara. Kupole se oslanjaju na zidove i debe le stupove. Iznad svakog stupa je po jedna manja kupola. Vrata su na svod, a krila od eljeza. Prozori su dosta maleni. Pri gradnji nastojalo se da zgrada bude to je mogue bolje osigurana od poara. Unutar zgrade uz zidove i oko stupova, ako ih ima, kao i sa vanjske strane nie se duan do duana. U nekim su bezistenima u Carigradu po stojale male pregrade u zidovima, sline dananjim tresorima po bankama, a u kojima su bogatai dr ali novac, i zato plaali neku otetu. Toga u na im bezistenima, koliko znam, nije bilo. Bezistene su gradili razni dravnici da se od prihoda, kirije, uzdravaju njihove zadubine. Svi bezisteni u Bosni pripadali su vakufima. Njima su, kao i drugim vakufskim objektima, upravljali upravitelji vakufa ili m u t e v e 1 i j e. Oni su iz davali duane pod kiriju svake godine javnom drabom, kao i druge vakufske koristonosne obje kte i po potrebi ih popravljali. U Bosni je bilo est bezistena, tri u Sarajevu, jedan u Banjoj Luci i dva u Travniku. Sva tri sa rajevska bezistena nastala su u vremenu izmeu 1463 i 1551, banjoluki poslije 1587, a prije 1659, a travniki u estom deceniju XVIII stoljea. I ba u to vrijeme, kad su ti bezisteni graeni, bila su ova mjesta glavni gradovi bosanskog sandaka, odnosno bosanskog paaluka, pa bi se moglo po miljati, kao da je bezisten bio jedna od karakte ristika glavnog grada. Od ova tri sarajevska bezi stena jedan je podigao M e h m e d b e g , sin Isabega Ishakovia, koji je bio poetkom XVI stolje a hercegovaki sandakbeg, drugi je poeo gra diti G a z i H u s r e v b e g , najzasluniji bosan ski sandakbeg po razvitak Sarajeva, a trei R us t e m - p a a , veliki vezir i zet sultana Sulejmana II.

233

Banjoluki bezisten sagradio je vakuf F e rh a d - p a e S o k o l o v i a , koji je za Banja Lu ku ono, to je bio Husrevbeg za Sarajevo. Dva travnika bezistena podigoe dva bosanska vezira: amil Ahmed-paa i H a d i Mehmedpaa K u k a v i c a . Bezisteni u Sarajevu i Banjoj Luci nastali su u doba moi i sjaja osmanske drave i njihove zgrade odgovarale su tome vre menu, a travnike bezistenske zgrade i po prosto ru i po arhitekturi odgovaraju svome vremenu. Bezisteni su bili u svoje doba centri trgovine, naroito manufakturnom robom i stajali su u cen tru arije svoga mjesta. U Sarajevu su, kako je ve reeno, bila tri be zistena, a toliko ih je bilo i u Carigradu. Po arhi tekturi, razumije se, nai bezisteni znatno zaostaju za carigradskim, dok izmeu povrine prostora jednih i drugih nije ba velika razlika, kako emo to vidjeti na drugom mjestu u ovoj radnji. I to je jedan od svjedoka, kako Sarajevo nije bilo samo jak obrtni, nego i trgovaki centar u XVI stoljeu, a taj je znaaj zadralo i kasnije. Od ostalih varoi u naoj dravi postojali su, koliko znam, bezisteni u Skoplju, Velesu, Beogradu i Slavonskoj Poegi. Nije mi poznata nijedna radnja o bezistenima. Dr iro Truhelka progovorio je nekoliko rijei o Gazi Husrevbegovu bezistenu i donio mu tlocrt u svojoj poznatoj studiji o Gazi Husrevbegu i nje govu ivotu. 2 Napisao je i jedan lanak o Brusabezistenu. 3 Neto podataka o ovom prvom bezistenu ima u Gazi-Husrevbegovoj spomenici, kao i u jednoj

mojoj radnji o sva tri sarajevska bezistena. I to je sve, to je napisano o naim bezistenima. S nekoliko redaka objanjenje pojam bezistena u Enzyklopaedie des Islam, a u ilirskom izdanju Islam Ensiklopedisi obraeni su samo carigrad ski bezisteni, dok o bezistenima drugih mjesta ne ma ni spomena. Za bezisten znaju i nae narodne pjesme. U pjesmama dolazi uvijek bezisten, a ne bezistan, a tako je navedena ta rije u Vukovu, IvekoviBrozovu i Akademinskom Rjeniku. Zbog toga i ja sam se odluio za upotrebu tog oblika u ovoj radnji. Pri gradnji sarajevskih bezistena kao i drugih monumentalnih zgrada sudjelovali su, pored do maih majstora, i strani, naroito dubrovaki, o emu imamo sigurnih dokaza. Ko je gradio banjoluki bezisten ne zna se dok su travnike bezistene sigurno gradili domai majstori. Osim zidara i klesara bili su pri gradnji bezi stena zaposleni kovai i kurundije. Kovai su izraivali vrata i demire za prozore. Kurundije ili topljai olova izlijevali su olovne ploe i prekri vali krovove. Ploe i okvire za gvozdena vrata ko vao je Vare, a skivali su ih kovai onoga mjesta, gdje mu je zgrada graena. Svu drveninu i potre bne grede tesali su duneri. Neto posla imao je i staklar (damdija). Na pisanje ovog rada potakle su me dvije i njenice: 1. sada se upravo vre pripremni radovi za restauraciju i konzervaciju obaju sarajevskih bezistena, kojima je i namjena odreena, a 2. u na oj historiografiji nema nikakve radnje o beziste nima, nemaju je, dapae, ni drugi narodi, gdje su bili bezisteni zastupljeni u veem broju.

BEZISTENI 1.

POJEDINIH SARAJEVO

MJESTA

Sarajevo se prije dolaska Turaka zvae Vrh bosna. U doba bosanske samostalnosti bila je to malena varoica. Prvi put se spominje ta varoica 1379 u vezi s dubrovakim trgovcima. Njihova ko lonija je postala u Vrhbosni, odnosno u Saraje vu, glavni ekonomski centar u Bosni. Razvoju Sa rajeva najvie su doprinijeli namjesnici Isabeg Ishakovi (14401463) i Gazi Husrevbeg (1521 1541).

Pored brojnih duana, magaza, daira, mlinova, stupa i drugih radionica namijenjenih obrtu i tr govini, te karavansaraja (hanova) i musafirhana (gostinjaca), namijenjenih saobraaju, podignuta su ovdje, kako je ve reeno, tri b e z i s t e n a namijenjena samoj trgovini. Od ta tri bezistena jedan je sagraen u prvom periodu razvoja ove varoi i njene arije, a dva u Husrevbegovu gra evnom periodu.

MEHMEDBEGOV BEZISTEN Prije februara 1462 sagradio je Isabeg Ishakovi osniva Sarajeva svoj veliki karavansaraj prozvan K o 1 o b a r a, oko koga se, kao centra, poela odmah formirati sarajevska arija. Do Kolobare, na istonoj strani, podigao je njegov sin
2 3

M e h m e d b e g prvi bezisten u Bosni. Taj bezi sten stajao je do 1842 g. na onom mjestu, gdje su do 1949 g. bile T r g o v k e ili P a z a r b u l e . Opis toga bezistena nije nam se ouvao. Kako pre daja kae, bio je taj bezisten do pohoda princa Eugena 1697 presveden kupolama pa je u poaru
4 Esnafi i obrti u Bosni i Hercegovini I, Sarajevo, Za greb 1935, str. 6062.

Glasnik Zem. Muzeja XXIV (1912). Bosnische Post, Sarajevo 1912, broj 80 od 6. IV.

234

nastradao tako, da su se kupole provalile i kasnije zgrada prekrivena drvenim krovom. Tako je ostalo sve do 9 jula 1842. Toga dana zadesio je ariju straan poar. izgorilo je preko 2.000 raz nih objekata u ariji, a meu njima i ovaj bezi 5 sten.

Godine 1873 zabiljeio je Salih efendija Muvekit, koji je upamtio ovaj poar, da je na mjestu ovoga bezistena sagraeno oko 60 duana. Tako je iezao svaki trag Mehmedbegovu bezistenu, o e mu sam se uvjerio 1949, kada su sruene i Trgovke. Moda e se nai tragovi temelja, kad se na ovome mjestu bude gradilo.

GAZI HUSREVBEGOV BEZISTEN Na zapadnoj strani od Gazi Husrevbegove da mije, najmonumentalnije zgrade ove vrsti na Bal kanu osim Edrene i Carigrada, stajao je, a djelo mino postoji i danas, Gazi Husrevbegov bezisten. Od damije je udaljen kojih 50 m. Dvije treine te zgrade djelomino su ruevine, dok je njen pre ostali dio jo u dobrom stanju. Gazi Husrevbegov bezisten razlikuje se u gra evnom pogledu od ostalih, meni poznatih zgrada ove vrste. Ta je razlika u tome, to je kod drugih bezistena osnovica kvadrat ili pravougaonik, kod koga duina ne nadmauje irinu ni dvaput, a presvedeni su kubetima, dok je ovaj bezisten duga ak 106.05 m, a irok prosjeno 19.5 m, (na ju noj strani iznosi irina 19.10, a na sjevernoj 19.80 m), a presveden je bavastim svodom poput kakve bazilike. Pri gradnji Gazi Husrevbegova bezistena sudjelovali su majstori iz Dubrovnika. Na zapad noj strani ove zgrade bio je prizidan karavansaraj, t. zv. T a 1 i h a n, 6 kvadratne osnovice, ija je stranica iznosila 47 m, dok se s ostale tri vanjske strane niu duani, koji su nastali u isto vrijeme kad i bezisten i Talihan. Kroz sredinu bezistena vodi 106.05 m dugi pokalrmljeni hodnik, a s obje njegove strane niu se duan do duana. Ti duani presvedeni su ta koer bavastim svodovima, ije osi okomito pa daju na glavnu os zgrade.
Hamdija Kreevljakovi, Esnafi i obrti, str. 71. Dr. iro Truhelka, Gazi Husrevbeg, njegov ivot i njegovo doba. Gl. Z. M. XXIV. 1912, strana 187.
6 5

U bezisten se ulazilo s ulice kroz etvera vrata. Dvoja su vodila iz Kujundiluka (danas Gazi Hu srevbegova ulica), dakle sa sjeverne strane, a po jedna s juga i sjevera. Iznad svakih vrata je po jedan prozor ispod iljastog svoda. Osim tih pro zora bila su ispod samog svoda luneta, kroz koja je prodiralo slabo svjetlo, osim dijela gdje se naslanjao Talihan, a u preostalom dijelu bili su neto vei prozori. Zbog toga je bio nutarnji dio bezistena dosta mraan. To je jedna od karakteri stika svih bezistena. Jedna sporedna vrata vodila su u Talihan. Krila tih vrata bila su od hrastovine, dok su ostala bila od eljeza. Da ovaj opis bude to potpuniji, spomenuu da je u zadnje vrijeme izgledalo kao da je ova zgrada bila neto u zemlju ukopana, pa se iz da nanjih ulica Jugoslavenske armije i Gazi Hus revbegove ulazilo niz 34 stube, a iz ulice Vase Misikna niz dvije. I pod vanjskih duana nii je od nivoa ulica. Oni su vremenom nasipani, pa su danas nii no su ne kada bili. To je sve zbog toga, to se ulica kroz stoljea nasipala. Predaja zna, da se nekada ula zilo u bezisten uz 23 stepenice. Od tri Husrevbegove zakladnice najmlaa je napisana 1537 g. i kako u njima ni bezistanu ni Talihanu nema spomena, sagraene su ove zgrade poslije 1537 g., a prije 1555, kada se prvi put spo minju. Meutim, sada moemo i tanije odrediti vrijeme njihova postanka. Ljetos je naao u dubrovakom arhivu (Acta turcarum, serija LXXV broj 3217) nauni saradnik

Gazi Husrevbegov bezisten u Sarajevu tlocrt

235

Gazi Husrevbegov be zisten u Sarajevu maketa Husejna Kariika

Hazim abanovi nedatiranu molbu sarajevskih trgovaca i svih stanovnika ehera upuenu d u b r o v a k o m k n e z u i v l a s t e l i , koj o m mole, da se poalje trideset majstora, koji su stru njaci u gradnji zidova, svodova i kupola. Dalje se kae da je s pismom dubrovakih prijatelja Ulamapae i Muradbega, sandaka od Poege, poslan neki Mahmud i s njim treba da dou traeni maj stori, koji su potrebni za dovretak karavan-saraja, koji je podigao merhum Husrevbeg. Majstori e primiti plau, darove i putni troak od mutevelije i nazira. Svi graani Sarajeva ii e na ruku majstorima. U molbi se istie kako je svim Saraj lijama kao i dubrovakim trgovcima u Sarajevu potrebna od poara sigurna zgrada, jer esto po ari prouzrokuju veliku tetu. Jo iste godine zgrada e biti dovrena. Gornja je molba pisana za vrijeme bosanskog sandakbega Ulama-pae. On je doao u Bosnu po slije 17 juna 1541, jer je toga dana umro Husrevbeg, i ovdje je ostao do 1543, te prema tome je molba upuena Dubrovanima u ovome vremenu. Kako se u spomenutoj molbi spominje Muradbeg kao poeki sandak, a to je postao 1542, to je ova molba pisana 1542 ili 1543 godine, a u to se doba radilo i na dovretku karavan-saraja. Bezisten se u molbi nikako ne spominje, ali to ni najmanje ne smeta, jer su bez svake sumnje obje zgrade gra ene u isto doba. I ovaj je bezisten vie puta stradavao od po ara, ali nijedan ga nije unitio. Najei poari su bili u ovom kraju 1697 i 1879. Ovaj zadnji stra no je otetio Talihan i uinio ga neupotreblji vim bez znatnih popravaka, ali bezisten je ostao uspravo. Vie puta bi se od vatre rastopilo olovo na krovu, i od velikog dima poaio bi malter i to

bi se odmah popravilo. U poaru iz 1788 g., kako pie kroniar Baeskija, vatra je zahvatila i du ane u bezistenu. 7 Sve do 1914 sluio je ovaj bezisten svojoj svrsi. U njemu se prodavala razna tekstilna roba od svile i pamuka. Trgovci su bili iskljuivo muslimani i Jevreji. Iza 1878 prodavale su se ovdje i harmo nike, te razna galanterija i biuterija. Prvi spomen Jevrejima u bezistenu pada u 1771. Te godine pokraden je nou duan nekog Jevrejina u ovome bezistenu. Odneseno je u robi i go tovu 2000 groa. Sumnja je pala na Mustafu Tarakia, koji je drao kafanu u bezistenu i zbog toga mu je radnja zatvorena. 8 Moda je bilo Jevreja u ovome bezistenu jo od druge polovine XVI st., kada su se stali nase ljavati u naem gradu. U neposrednoj blizini Gazi Husrevbegova bezistena stajao je i njihov ghetto. Isto tako je to prvi i jedini spomen kafani u sarajevskim bezistenima, premda se zna da je u Sarajevu postojala lijepa kafana jo 1592. U bezistenu je bilo jedno raskre, to se vidi i na naem planu. Iznad njega je bila mala soba u kojoj je nou sjedio n o o b d i j a (pasvandija). On je zatvarao i otvarao bezistenska vrata, a plaali su ga trgovci bezistena ili b e z i s t e n 1 i j e. Vrijedno je istai da su vanjski duani ove zgrade pripadali Kujundijskoj ariji ili Kujun diluku. Ti vanjski duani i njima odgovarajui duani u bezistenu imali su isti svod i, to je znak da su graeni u isto doba. I, kako je reeno, iz
7 R. Muderizovi, Kronika Mula Mustafe Baeskije, Gl. Z. M. XXX (1918), str. 82. Do poetka ovog stoljea bilo je u Sarajevu majstora, koji su umjeli pokrivati zgrade olovom. Zadnji od njih Muhamed Krbe umro je 1952 g. 8 R. Muderizovi, Kronika M. M. Baeskije, str. 42.

236

Brusa bezisten u Sara jevu s okolnim duanima maketa Husejna Kariika

Kujundiluka su vodila dvoja vrata u bezisten. Glavni ulaz u Stari ili Fatihov bezisten u Carigradu bio je takoer iz Kujundiluka. Drim da ovo nije puki sluaj. Stara enska nonja ne da se ni zamisliti bez nakita. Bezistenlije i kujundije imali su iste muterije. Kujundijski esnaf u Sarajevu bio je mjeovit. U njemu je bilo majstora svih etiriju konfesija. Godine 1848 bila su u njemu 34 musli mana majstora, 9 a sigurno je jo najmanje toliko bilo majstora krana i Jevreja. 1 0 U Kujundiluku su imali svoje radnje i mje njai novca ili s a r a f i . U Talihanu imali su neki domai kao i strani

trgovci svoje radnje. Ovaj karavan-saraj sluio je vie trgovini negoli prometu. Tako je Gazi Husrevbegov bezisten s Talihanom bio pravi centar bosanske trgovine sve do 1879. Kako je vakufska uprava bila odluila da na mjesto propalog Talihana sagradi veliku zgradu, poruie mu podor 1913 godine, a 1914 bilo se pri stupilo i ruenju bezistena, jer ni on nije bio vie ono, to je bio u prola vremena, te bi i njega ne stalo, da nije izbio prvi imperijalistiki rat. U Gazi Husrevbegovu bezistenu bila su 52 du ana. 10 a

BRUSA BEZISTEN Kako se u XVI stoljeu naglo razvijala trgo vina, najbolji je dokaz to, to je u Sarajevu sa graen i trei bezisten, a nastao je odmah iza Husrevbegova. Dovren je 1551 godine. Podignut
9 R. Muderizovi, Popis sarajevskih zanatlija iz 1848, Gl. Z. M. XLI (1929), sv. II, str. 16. 10 H. Kreevljakovi, Esnafi i obrti, str. 121126. 10 a Oko 1908 godine u Gazi Husrevbegovu bezistenu sjedili su u l i j e v i m d u a n i m a , ulazei iz dananje ulice Jugoslavenske armije, ovi trgovci: Biaki Murat i Fehim (2 duana), Samokovlija Braa, Kapetanovi Alijaga, Papo Jozef, Jaho Sandukija (2 duana prolaz za Talihan), Montiljo Hajim, Gaon Izidor (2 duana), Hasibovi Asim ef., Ablakovi Salihaga, Hasibovi Ali-efendija, Mai Sulejman ef., Mai Mehaga, Memievi H. Mujaga, Izmirlija Neziraga, Henda Asim, Baauevi Mujaga, Foo Vejsil, Kapetanovi Mehaga, Izmirlija Omeraga, Rudi Lutfaga, Mai Ismet, Sloboda Mujaga i Alijaga, Papo Izidor (2 duana), a u lijevim duanima ulazei iz Ferhadije (danas Vase Miskina ulica) : Jaho Jevrej. engi Ahmed ef., Pinto

je preko puta Mehmedbegova, i to na njegovoj ju noj strani u neposrednoj blizini Kolobare. Od svoga postanka zove se Brusa bezisten. Sa gradio ga je Rustem-paa, koji je bio rodom iz Sa rajeva ili njegove najblie okoline. 11
Haim, Toki Alijaga, Potogija Fejzaga, Potogija Ahmedaga, Altarac Sekuo, Altarac Avram, Nani Suljaga, Kobi Mu hamed, Baauevi H. Edhem (ulazi iz Kujundiluka, kod zadnje etvorice), H. Memievi Omer, Vatrenjak Mehaga, Hasibovi Mehmed ef., Ablakovi Jusufaga, Bakarevi Ragib ef., Cengi Ismet, Mai Sulejman ef., Mulahamidovi Zahidaga, Hasibovi Eminaga, Slini Mehaga, Salom Jakica, Vareanovi Muharemaga, Levi Aron, Vareanovi Muharemaga 2 duana (zadnja trojica ulaze iz vis a vis uriluka), Papo Jakov (ulazi iz uriluka), Janjac Salihaga, Braa Samokovlija, Biaki Murat i Fehim (2 duana) i uz njih Merku Montiljo. Te mi je podatke dao Seid M e m i e v i , iji je otac bio u bezistenu trgovac preko 30 godina. 11 H. Kreevljakovi, Veliki vezir Rustem paa, Narod na Uzdanica, kalendar za 1939, Sarajevo 1938, str. 7794.

237

Brusa bezisten fasada

Popreni presjek Brusa bezistena

Tlocrt Brusa bezistena

238

Da ostavi spomen u svome zaviaju, sagradio je i veliki kameni most preko rijeke eljeznice na Ilidi, a prema njemu, uz lijevu obalu te rijeke, veliki han (Taj han nosio je u zadnje doba ime Hotel Igman). Han i bezisten uinio je evladijet vakufom (fidei comis) i odredio da se od njiho vih prihoda uzdrava spomenuti most. Kako se Rustem-paa bavio i trgovinom, proizvodio je u Brusi svilu, koja se u prvo doba prodavala u ovo me bezistenu, i po tome je upravo ovaj bezisten prozvan Brusa-bezisten. Zgrada Brusa-bezistena sagraena je na nain Fatihova i Sandal-bezistena u Carigradu, pravo kutne osnovice i presveden sa 6 velikih kupola 7 m u promjeru, koje se opiru na zidove i dva stu pa (2.30X2.75 m) i dvije male kupole iznad stu pova. Ovaj je bezisten znatno manji od onih cari gradskih i od Husrevbegova. Dug je 29.40, a irok 20.15 m, i, prema tome, zaprema povrinu od 592.43 kvadratna metra. Povrina Fatihova bezistena iz nosi 1008 kvadratnih metara (36X28), Sandalbezistena 2116 (46X56) a Husrevbegova 2067.975 (106.05X19.5). Zidovi Brusa bezistena su razne debljine. Sje verni je zid debeo 130, juni 125, a istoni i za padni po 115 cm. U svakom su zidu po jedna na svod graena vrata. Na dva kraa zida su po dva, a na dva dua po tri prozora. Graditelju ove zgrade polo je za rukom da kroz onih deset manjih prozora postigne relativno dobro osvjetljenje unutarnjeg prostora. Tlo je oko sva etiri zida i oba stupa uzdignuto za 25 cm. Izmeu tih uzdignua je pokaldrmljen hodnik, a na njima su bili duani koje su dijelile drvene pregrade. I stropovi duana bili su od da ske. Meu svodovima, to polaze s ona dva stupa, nalaze se dvije male prostorije dva tresora. Dr alo se da od tih prostorija nema sigurnijih sklo nita od poara i vlage. Od 1697, tj. od velikog poara, pa do iza 1852 drali su tu svoje arhive svi sarajevski esnafi, a tu su uvani i sidili i druge razne isprave. 1 2 Licem ove zgrade, kao i kod Husrevbegova be zistena, nizao se sa sve etiri strane duan do du ana. Svi su ti duani bili presvedeni bavastim svodovima. Nastali su u isto vrijeme kad i sama zgrada. Neto od tih svodova odralo se sve do danas. Za njih smo saznali tek 1949, kad su sru eni stari duani oko ove zgrade. Ucrtani su u na em tlocrtu. Najvei dio tih duana uniten je u brojnim poarima. Iznad svakih bezistenskih vrata bio je malen natkriven trijem. Tome se vide tragovi, samo se danas ne zna tano da li su to bile kalote ili male kupole na stupovima. Ovom je bezistenu u svom prizemnom dijelu donekle slina trnica u Krakovu, poznata pod imenom S u k i e n i c e .
12

Unutranjost Brusa bezistena

U raznim izvorima naziva se ovaj bezisten Rustem-pain, Mali bezisten i Brusa bezisten, a u narodu je danas poznat samo pod ovim zadnjim imenom. Od nepoznatog mi vremena zovu neka vrela Rustem-pau igala-zade (igali), a to prezime nalazimo i u nekim izvorima, koji se od nose na ovaj bezisten. 13 Ali on nije bio igali. 14 U blizini Brusa bezistena proticala je Moanica sa svojom pritokom Bukom. Za vrijeme naglih kia znade Buk nabujati tako da i danas potopljava Baariju, ma da je njegovo korito pred kojih 40 godina regulisano. Za takvih bujica prodirala je voda i u sam bezisten. Dvije poplave zabiljeio je i 15 Baeskija, i to 1767 i 1776. Zbog toga su i bili duani u bezistenu neto uzdignuti. Tako je isto bilo i sa duanima u susjed nom Abadiluku i na Baariji. I poznata po plava od 1915 napunila je ovu zgradu vodom do 20 cm. Godine 1771 itano je u ovom bezistenu carsko pismo za ratnu pomo (seferi indadije), koju Saraj lije ne htjedoe dati. Godine 1773 neko se potuio kadiji, kako nekolicina osoba buni prostu svje tinu i dri skuptine u Brusa bezistenu. 16 Kako je ve spomenuto, u ovome se bezistenu u prvo doba prodavala svila i svilena roba iz Bruse. Godine 1659 boravio je ovdje Evlija ele bija i, zaudo, on spominje samo jedan bezisten i ono, to za nj pie, bie da se odnosi ba na Brusa
13 14 15

H. Kreevljakovi, Esnafi i obrti, strana 111.

16

Acta turcica u Gazi Husrevbegovoj biblioteci. H. Kreevljakovi o. c. 94. R. Muderizovi o. c. str. 32 i 551. R. Muderizovi, 0. c. 42 i 47.

239

bezisten. On kae: Ima vrlo lijep tvrd kupolama prekriven bezisten. U njemu ima svakovrsne sku pocjene indijske, sindske, arapske, perzijske, polj ske i eke robe. Ovamo donose na tovarnim konji ma bezbrojnu razliitu skupocjenu robu na pro daju Dubrovnik i velika Venecija. Kada su trgovci napustili Brusa bezisten, ne znam. Sigurno je samo to da su sredinom prolog stoljea u njemu imali duane telali ili staretinari. Njih napada jedan sarajevski list 1869 to se ovakve licitacije na vrijeme ne oglase u novinama. U ovoj 17 se biljeci zove Mali bezisten. Odmah iza okupacije iseljeni su telali na Novu Testu (danas Koia ulica), koja se do 1878 zvae Osman-paina cesta, a bezisten je uzet za mondurmagazin i u vojnim rukama ostao je sve do 1902 g. Iza toga stajao je vie godina prazan, a onda je u njemu otvoren veliki duan manufakturnom ro bom. 1 8 Kad je to drutvo likvidiralo, i opet je bio krae vrijeme zatvoren, a onda je u njemu smje ten parni mlin. I na njemu su vie puta vreni razni popravci. Tim popravcima ima spomena i u sidilima. 19 U sidilu br. 30 str. 114 nalazimo ovaj zapis: Veleuenom gospodinu Fejzulah-efendiji, muteveliji Rustempaina vakufa u Sarajevu, nakon pozdrava, saopuje se: Kako je od velikog poara, koji se je tu prije desio u Sarajevu, oharabio be zisten spomenutog vakufa i treba ga popraviti, to su vlasnici dolafa i duana oko njega zamolili, da se poberu kirije od dolafa i duana u spomenu-

tom bezistenu, pa da se od tih kirija izvedu po pravci. Poto je od strane eriatskog suda obavljen pregled (kef) i ustanovljen detaljan trokovnik na 189,50 groa, to je eriatski sud izdao dozvolu za popravak prema trokovniku, koji je vama pre dat u ruke, te je u tomu napisana i poslana ova murasela. Kada vam stigne, popravite spomenuti bezisten na opisani nain od sabranih kirija. Po zdrav, 27 redeba 1203 (23 aprila 1788). Sejid Ali, kadija u Sarajevu. God. 1878 bilo je u Brusa bezistenu trideset i est duana. Nae je bezistene zapazio i jedan od francu skih putnika, koji je boravio u Sarajevu mjeseca maja 1658 god. To mjesto u njegovu putopisu u, prijevodu dra . Truhelke glasi: Imate i vrlo lijepih trnica, zatvorenih, koje se nou zatvaraju kao zemaljske palae; zovu ih bezistan. Tu se prodaje sukno, vosak, platno, koa, lijepo krzno i postave svila i druga roba, koja do lazi iz Mletaka i druga roba i radovi iz zemlje. Naao sam tu i ovjeka, vjeta u znanosti koja se zove Zahirge ili, kako ju Vigener u svojim iframa, a Leon Afrikanski u svojoj knjizi, zove Zairagia. Govorili smo neko vrijeme zajedno. To je jedna od najljepih najzanimljivijih i najsavrenijih znanosti izmeu svih vrsti divinacije, a proizlazi sva iz stare kabale Jevreja; a gotovo nikada nee pofaliti u ljepoti odgovora i na pita nja, koja joj se stavljaju rije po rije, slovo po slovo. Ime mu je Jusuf elebi. 20

2. B A N J A L U K A
Kako je u prolom broju ovoga godinjaka tampana odlina studija iz pera A l i j e B e j t i a o Banjoj Luci, to je svaka rije o njenoj prolosti suvina. Spominjem samo to, da je Banja Luka bila glavni grad bosanskog sandaka odnosno paaluka od 1553 do 1639 godine, i da na njenu teritoriju postoje dva lokaliteta imenom bezisten; jedan u Gornjem, a drugi u Donjem eheru. Meni su dobro poznati izvori koji govore o obrtu i trgovini Banje Luke, ali u njima nema spomena bezistenu u Gornjem eheru. Jedan je mali dio arije u Donjem eheru i do danas natkriven drvenim krovom iz novijeg vremena. Taj se dio zove Bezisten ili Sarajevska arija. Ovo drugo ime dobio je po sarajevskim trgovcima, koji su do nedavno dolazili u veem broju u Banju Luku na duhovski vaar i tu bi im banjoluki trgovci i obrtnici ustupili svoje du ane. Uz ovaj bezisten bio je, takoer iz novijeg vremena, velik han, zadubina Jusufage ibia.
Sarajevski Cvjetnik od 22 V 1869. 18 Dva sarajevska trgovca, esrija i Vatrenjak osnovali su komanditno trgovako drutvo manufakturnom robom koje je radilo od 6 I I I 1912 do 1926. God. 1915 istupila su prva dva druga s jo nekim (Asim Henda), a glavnu ulogu u drutvu preuzeo je M. Hadibaauevi.
17

Bie da je na tom mjestu postojao u XVII sto ljeu pravi bezisten, i da je bio sagraen poput Husrevbegova bezistena. Na to nas upuuje i pro stor na kome je stajao. Pripadao je Ferhad-painu vakufu, a sagraen je poslije 1587, jer je te go dine napisana Ferhad-paina zakladnica i u njoj odreeno da se iz vakufskih suviaka sagradi i je dan bezisten. Jedini siguran izvor za opstanak toga bezistena je Sejahatnama, putopis Evlije elebije. Opi sujui Banju Luku govori, naravno, i o njenoj ariji. To mjesto u prijevodu glasi: arija ima oko 300 duana. Tvrdo sazidan bezisten sa sto du ana, gdje se i danas s obje strane na vratima pro vlai gvozdeni lanac. Ovaj bezistan je Ferhad-pa ina zadubina. 2 1 Za vrijeme Bekog rata napao je 1690 g. vei odjel austrijske vojske iz Poege Banju Luku, dje lomino je zauzeo i spalio. 2 2
19

Gl. Z. M. XVII (1905) str. 432 433. S. Kemura, Iz Sejahatname Evlije elebije, Gl. Z. M. XX (1908), str. 295. 22 Mittheilungen des K. K. Kriegs-Archivs N. F. III Wien 1889, str. 133 u dodatku.
21

10 i 114.
20

Sarajevski sidil Gazi Husrevbegove biblioteke XXIX,

240

Bezisten u Banjoj Luci

3. T R A V N I K
Bie da je tom prilikom propao ovaj bezisten, a njegovo ime preneseno na onaj dio arije. Travnik se poeo neto jae razvijati kad je postao glavni grad paaluka. Bosanski je vezir prenio svoju stolicu iz Sarajeva ovamo nakon ve vie puta spomenutog poara od 1697. Eli Hadi Ibrahim-paa 2 3 prvi je vezir za koga se sigurno zna da je rezidirao u Travniku, a ve zirom na Bosni postao je 1703. Od ovoga vremena poeo se Travnik neto jae razvijati. Meu jav nim zgradama to su podignute nakon 1703 na lazimo i dva bezistena kao koristonosne objekte dvaju vakufa bosanskih vezira, a sagraeni su sko ro u isto vrijeme i to jedan u starom dijelu Trav nika u Donjoj, a drugi u novom dijelu u Gornjoj ariji. 24 Prvi bezisten sagradio je S a p a s a l a n a m i l A h m e d - p a a neto prije 13 augusta 1757. On je iz temelja obnovio Gazi Aginu damiju, koja je stajala na mjestu dananje Sulejmanije. Pod tom novom zgradom napravio je oko jednog hodnika deset duana i pod arkadama iste zgrade (jug i zapad) sedamnaest duana.
A. Bejti, Eli Hadi Ibrahimpain vakuf u Travniku, Sarajevo 1942. 24 Do kraja XVII stoljea dijeli se travnika arija ta koer na Gornju i Donju. Pod gornjom se razumijevao onaj dio, to se od dananje eljeznike pruge stere prema tvravi. T a j se dio kasnije prozvao izmediluk. Od XVIII stoljea zove se Gornjom arijom ona, to je nastala u novom dijelu Travnika. :
23

Onih deset duana oko hodnika na kome su dvoja vrata, smatra se bezistenom. Iz zakladnice se vidi da je duanima u bezistenu kirija bila dva puta skuplja nego onim pod arkadama. 2 5 Ovaj bezisten postoji i danas, ali ne slui svojoj svrsi. Foak Hadi Mehmed-paa Kukavica podigao je u novom dijelu Travnika vie raznih objekata, a meu njima jedan mali bezisten koji je imao, bar u posljednje vrijeme, dvanaest duana. Zgra da postoji, ali su duani zazidani. Godine 1942 vi dio sam kod pokojnog Faikbega Ibrahim-paiaKukavia vie obrauna ovoga vakufa iz godina 1844 do 1857. Iz tih obrauna vidi se da je u ovo me bezistenu tada bilo dvanaest duana. U njima su tada radili obrtnici, a ne trgovci. 2 6 Na zgradi, gdje su bili ti duani, stoji i danas ploa s turskim natpisom iz koga se vidi da je be zisten na Sebilju sagradio Hadi Mehmed-paa u rebiul-aharu 1171.27

25 A. Bejti, amilija damija i njen vakuf u Travniku, Glasnik I. V. Z. X (1942) str. 143148. 26 Godine 1855 bili su zakupnici: Ante Frani, zimija Antun, urija Ivo, neki prodava burmuta Ante, urija zimija Tazbez (?), ibukija Salih, sara Avdija, Koda Husein, Topal Beiraga, zimija Petro, sara Alija i izmedija Reid. Prvih devetorica plaali su godinje po 85, a zadnja trojica po 75 groa kirije. 27

1758.

Ovaj je mjesec poeo 13. XII. 1757 i trajao do 10. I.

16 Nae

starine

241

Bezisten pod Sulejmanijom damijom u Travniku

Tlocrt

bezistena

pod Sulejmanijom damijom u Travniku (po A. Bejtiu)

242

BEZISTENSKI U Gazi Husrevbegovom bezistenu bili su du ani ugraeni u zidove same zgrade, kako se to vidi u naem tlocrtu, a u Brusa-bezistenu, kao i u oba travnika, bio je unutarnji prostor ispregraivan drvenim pregradama, koje su se mogle lako pomicati i prema tome mogli su se duani proiri vati spajanjem dvaju i vie duana, ili suziti pre gradom jednog duana, kako se to radilo i po osta loj ariji. Kako je izgledao unutarnji prostor Mehmedbegova i banjolukog bezistena, ne znam. Uz zidove 1 pregrade bile su rafe (police), u ko jima se drala roba. Po podu duana bio je prostrt ilim. Trgovac je sjedio na tanku iltetu do eekmedeta, u kome je drao novac, tefter i sl. Svaki je trgovac imao makase i arin. 2 S Ako se prodavala svila u koncu, onda su bile tu jo male terezije (vaga) s dramima (utezi). I terazije i drami stajali su u jednoj kutiji koja je izgledala poput kakve knjige od kojih 400 do 500 lista. Spomenemo li jo da su neki trgovci imali u duanu ibrik za vodu, onda smo nabrojili sav potreban pribor trgovaca u bezistenu.
28 Arin mjera za duinu (dug 68 cm), a dijelio se na 16 grehova.

DUANI

Svaki je duan, odnosno trgovac, imao jo mangalu, u kojoj se zimi loio drveni ugalj. Na njoj je trgovac grijao ruke. Mangale su se loile od Mitrova do Jurjeva. Dobro se sjeam duana u Gazi Husrevbegovu bezistenu i svi su od reda bili vrlo ukusno ure eni. Na bezistenskim duanima nije bilo efenaka jer se oni nikada nisu zatvarali, a ako bi se trgo vac danju kuda udaljio, pripeo bi preko duana komad platna. To je isto inio i kad bi otiao na put. I dok je bio otsutan, komije su vodile brigu o njegovu duanu. Kako je ve spomenuto, bezisten je nou zatva rao i uvao i jutrom otvarao pasvandija. 29 Bezisteni su se jutrom dosta kasno otvarali i pred zapad sunca dobro zatvarali. Bezistenlije su bili ljudi dobro situirani, pa nijesu morali raniti na posao kao obrtnici. Kako su ove zgrade bile i onako slabo osvijetljene danju, to su se jo za vida zatvarale, dok se moglo vidjeti, da se nije gdje sakrio koji kradljivac. Na to su pazili i tr govci i pasvandija, kad je trgovce ispraao i vra ta zatvarao. Kako smo ve vidjeli, pet naih bezistena sa gradili su bosansko-hercegovaki namjesnici, a jedan veliki vezir, i uvakufili ih, da se od pri hoda izdravaju njihove zadubine. To je spadalo u slubu mutevelije. Kako su se svi vakufski objekti izdavali pod zakup svake godine javnom drabom, to je po iste ku roka svaki zakupnik bio u opasnosti da mu se neko ne nametne veom zakupninom i da ga ne potisne iz duana u koji se on bio smjestio. Da se tome stane na put pronali su 1613 g. carigrad ski pravnici poseban modus za izdavanje vakuf skih objekata u dvostruk zakup ili, kako se to struno kae, i d a r e t e i n . Temeljno naelo ovom idareternu je da vakuf i nadalje ostaje vlasnik zemljita i duana, ali za kupnik da mu plaa godinju kiriju, te ovaj za to dobiva pravo trajne upotrebe svoga duana, tavie i nasljedno pravo u direktnoj lozi. Za to pravo duan je platiti vakufu pri sklapanju takvog ugovora unaprijed utvrenu oveu svotu, a to je muadela, koja se ne smatra nikako kupovninom. Osim toga plaa se godinja zakupnina, koja se zove muedela. Pravo takvog idaretein-vlasnika ogranieno je u toliko, da prelazi putem batinstva samo na direktnu muku i ensku lozu podjed nako, da se najamni objekt bez naroite privole mutevelije nikako ne moe preinaivati, pokla njati, zalagati, niti ikakvoj drugoj alijenaciji ili alteraciji podvri, ak ni u onom sluaju, ako bi
29 Pasvandija, od perz. pasban i turski suf. di, a znai noni uvar. Noni uvar bezistena predvien je i u sultan Sulejmanovoj kanun-nami. Vidi Hamid Hadibegi, Kanunnama sultana Sulejmana, Zakonodavca, iz prvih godina nje gove vlade. Gl. Z. M. IVV (1949 i 1950) str. 373.

Zazidana

vrata

Kukaviina bezistena u Gornjoj Travniku

ariji u

243

to i sam erijatski sudac dopustio. U sluaju da izumre direktna loza ovakvog idaretein-zakupnika, postaje dotini objekat vakufu mahlul, koji 30 njime moe opet posve slobodno raspolagati. Samo ovakav nain izdavanja duana predvien je u zakladnici o amil Ahmed-painu vakufu u Travniku. Zbog ovog idareteina otueni su od vakufa u Brusa-bezistenu svi duani. To se desilo krajem
30

Dr. iro Truhelka, o c. str. 18

prolog stoljea, jer njegov mutevelija nije nikad sjedio u Sarajevu, nego u Stambolu, a u Sarajevu je drao zastupnika. Nakon 1878 nije se brinuo Rustem-pain mutevelija za objekte u Bosni. Mutevelije Gazi Husrevbegova vakufa budno su pa zili kad je koji objekat postao vakufu mahlul i vrili su svoje pravo. Nisu ba rijetke isprave, to su ih izdavale mutevelije svih triju vakufa u Sarajevu, kojim pri znaju prenps objekata pod idareteinom s umrlih zakupnika na njihove sinove i keri.

RSUM

L'architecture orientale connat une espce curieuse des magasins collectifs, appelles bezistans ou bezistens (en turc moderne bedesten) c'est dire des edifices o l'on vend des toffes. Les bezistans de Bosnie sont en pierre avec une coupol ou une vote et avec des petites boutiques a l'intrieur, lesquelles on alouait aux commerants du lieu ou trangers. Les portes et les fentres taient en fer pour la protection des incendies et des cambriolages. L'auteur dcrit des besistans en Bosnie, tous construits e l'poque ottomane. Il y en avait six, dont trois Saraevo, deux Travnik et un Banja Luka. Le premier avait t construit par les soins de Mehmed Beg, fils du sandjak-beg de Bosnie Isa Beg fils d'Ishak, a la fin du XVe et au commencement du XVIe siecle. Ce bezistan tati debout jusqu' la moiti du XIXe. Ghazi Husrev Beg, qui avait le plus mrit de l'essor de la ville de Saraevo. fit btir le second bezistan de cette ville en 1543 qui en partie fonctionne de nos jours dan son but primitif. Le grand vizir

Rustem Pacha Le Croate, fit construire le Brussa Bezistan en 1551. Au XIXe siecle cet immeuble fut affect aux deliais (fripiers) et de 1912 jusqu' 1926 a une compagne commissionn des commerants en textile. Maintenant on forme des projets de restauration de ces deux objets. A Banja Luka un quartier de ville s'appelle Bezistan, en marquant le lieu d'un Bezistan, en ruines dj la fin du XVIIe siecle. Pandant les foires les marchands du lieu vacuaient leur magasins dans ce Bezistan en les cdant a leurs de Saraevo, d'ou son autre nom, toujours en vigueur, Sarajevska Carsija. Les deux Bezistans de Travnik, enfin, l'un de 1757 et l'autre de 1758, doivent leur existence a Sapasalan Kiamil Ahmed Pacha et a son successeur Mehmed Pacha Kukavica, fils du pays. Ces Bezistans, de dimensions plus modestes que ceux de Saraevo, ont t dsaffects et servent aujourd'hui d'autres buts.

244