You are on page 1of 33

Unutranja memorija

Karakteristike memorije
Stalnost zapisa Fiziki tip medijuma c Kapacitet Jedinica prenosa Adresivost. Adresivost predstavlja svojstvo memorije da joj se moe pristupiti pomou adrese. Memorije mogu biti: c adresive, ako se pomou adrese moe pristupiti jednom bajtu ili jednoj c rei; c poluadresive, ako se pomou adrese moe pristupiti grupi bajtova c (veoj od rei); c c neadresive, ako se posredstvom adrese ne moe prii sadraju memoc rije. c c Mogui nain pristupa 1. Sekvencijalni pristup 2. Direktan pristup 3. Sluajni pristup c 4. Asocijativni pristup Cena c Performanse. Performanse memorije su odredjene sledeim parametrima: 1. Vreme pristupa 2. Vreme memorijskog ciklusa 3. Brzina prenosa Mogunost promene sadraja c

Hijerarhija memorija

registri ke{

glavna memorija

magnetni disk

magnetno-opti~ki disk

CD-ROM

disketa

magnetna traka
Slika 1: Hijerarhija nekih memorija u raunarskom sistemu c

Glavna memorija
Tipovi
Tip memorije Samoitajua c c memorija (ROM) Programibilni ROM (PROM) Izbrisivi PROM (EPROM) Elektrino Izbrisivi c PROM (EEPROM) Fle memorija Memorija sa sluajnim c pristupom (RAM) Kategorija Memorija samo za itanje c UV zraci, ceo ip c Elektrino, c na nivou bajta Elektrino, c na nivou bloka Elektrino, c na nivou bajta Brisanje Nije mogue c nain upisa c Maska

Memorija najee c c za itanje c

Elektrino c Elektrino c

upisnoitajua c c memorija

Tabela 1: Tipovi poluprovodnike memorije c

RAM memorija Statika RAM memorija (eng. Static RAM, SRAM) za uvanje podataka koc c risti ip-op kombinatorne mree.

c c Dinamika RAM memorija (eng. Dynamic RAM, DRAM) se pravi od elija koje uvaju vrednosti kao naboje u kondenzatorima. Prisustvo, odnosno c odsustvo elektrinih naboja se interpretira kao 1 odnosno 0. Kako konc denzatori imaju prirodnu tendenciju da se isprazne, to je dinamiki RAM c ima potrebu za periodinim osveavanjem naboja da bi zadrao neizmenjen c sadraj.

Tehnologije izrade DRAM memorije


FPM (eng. Fast Page Mode) EDO (eng. Enhanced Data Out) BEDO (eng. Burst EDO) ESDRAM i CDRAM (eng. Enhanced SDRAM i Cache DRAM) JEDEC SDRAM DDR SDRAM (eng. Double Data Rate SDRAM) SGRAM (eng. Synchronous Graphics RAM) RDRAM (eng. Rambus DRAM) SLDRAM (eng. Synchronous Link DRAM)

Ke memorija
1. L1 ke 2. L2 ke 3. L3 ke

Spoljanja memorija

Sadraj spoljanjem memorije je stalan po prestanku elektrinog napajanja ne c gubi sadraj.

Magnetni diskovi
Sastoje se od krunih ploa c c c Ploe su napravljene od metala ili plastike i prevuene supstancom koja poseduje magnetna svojstva. Podaci se upisuju preko posebnog provodnika sa navojnim kalemom koji se naziva upisno-itajua glava. c c

staze sektori praznine izme|u staza

Sn

S7

Sn

S6

S7

S1

S1

S6

S
2
Slika 2: Izgled ploe diska c

S3

S3

S4
S4

staza t

osovina

mehanizam za pozicioniranje

sektor s cilindar c

upisno-~itaju}a glava

plo~a ruka rotacija

Slika 3: Disk jedinica sa vie disk ploa c

Formatiranje je proces upisa staza, sektora i kontrolnih podataka na disk. Kod medjusobnog odnosa cilindara, staza i sektora razlikujemo dve mogunosti: c c 1. Kod disk uredjaja prethodnih generacija svaka staza sadri istu koliinu podataka. Zbog toga je gustina zapisa vea na unutranjim nego na spoljanjim c stazama. Ovi disk uredjaji su adresu podatka generisali kao uredjenu trojku koja je sadravala broj cilindra, broj staze unutar tog cilindra i broj sektora unutar staze. 2. Disk uredjaji nove generacije se adresiraju kao jedan veliki jednodimenzioni niz logikih blokova, pri emu je logiki blok najmanja jedinica prenosa. c c c Veliina logikog bloka je obino 512 bajtova, mada na nekim diskovima c c c moe biti i drugaija. c Jednodimenzionalni niz logikih blokova se redom preslikava u sektore c diska. Sektor 0 je prvi sektor na prvoj stazi cilindra sa najveim poluprenikom. c c Proces preslikavanja se nastavlja u okviru ove staze, zatim kroz ostale staze na tom cilindru i posle toga kroz ostale cilindre idui od spoljanjih cilindara c ka unutranjim. Savremeni diskovi su organizovani u zone cilindara. U svakoj od tih zona broj sektora po stazi je konstantan, pri emu zone na obodu imaju vei broj c c sektora od zona koje su blie sreditu diska. Uobiajeno je da spoljanje c zone imaju do 40% vie sektora od unutranjih zona.

10

Formatiranje diska
1. Formatiranje niskog nivoa (eng. low-level formating, physical formating) upisuje na disk specijalne strukture koje se nazivaju sektori. Obino se radi u fabrici kao deo proizvodnog procesa. c c c Omoguuje proizvodjau da testira disk i inicijalizuje preslikavanje izmedju brojeva logikih blokova i sektora diska koji nemaju oteenje. c c Mogue je izabrati razliite veliine sektora (256, 512 ili 1024 bajta). c c c Vei sektor manji broj sektora na stazi manje zaglavlja i zavrnih c slogova vie prostora za podatke. Neki operativni sistemi rade samo sa diskovima koji imaju sektore veliine 512 bajta. c Ne preporuuje se krajnjim korisnicima. c 2. Logiko formatiranje. Da bi formatiran disk mogao da uva podatke, c c potrebno je da operativni sistem upie svoje strukture podatka na disk. Deljenje diska (particionisanje) u jednu ili vie grupa cilindara. c Logiko formatiranje u kome operativni sistem upisuje strukture podataka koje mu omoguuju rad sa datotekama. Ove strukture mogu c da ukljue preslikavanja izmedju praznog i zauzetog prostora na disku, c kao i poetne prazne direktorijume. c

11

Karakteristike diska
Broj upisno/itajuih glava c c Jednostrani/dvostrani Fiksni/izmenjivi

Vreme pristupa disku Vreme traenja (eng. seek time) koje predstavlja vreme potrebno za pomeranje ruke sa glavom na cilindar koji sadri eljeni sektor. Rotaciono kanjenje (eng. rotational latency) je vreme ekanja da se usled c rotacije diska eljeni sektor pozicionira ispod glave.

Opseg diska je ukupan broj prenetih bajtova podeljen sa ukupnim vremenom izmedju prvog zahteva za prenosom i zavretka poslednjeg prenosa.

12

RAID tehnologija
1. DASD uredjaji (eng. Direct Access Storage Devices) 2. RAID (niz redundantnih nezavisnih diskova, eng. Redundant Array of Independent Disks). Podrava veliki broj jedinica diskova sa kontrolerskim ipom c i ugradjenim specijalizovanim sofverom. Umesto smetanja podataka na jedinicu diska jednim putem RAID istovremeno razmeta podatke preko vie paralelnih puteva i na ovaj nain dobija krae vreme odziva. c c

RAID nivoi 1. RAID-0 komadanje podataka. Podaci se piu sekvencijalno (u komadima) na nekoliko razliitih c diskova umesto na jedan disk u kontinuitetu. Obezbedjuje poboljanje U/I performansi ali ne nudi zatitu od otkaza pojedinih komponenti. 2. RAID-1 dvostruko pisanje ili uzimanje slike podataka (eng. data mirroring). Isti podaci se piu na dve razliite diske jedinice istovremeno. c Najprostija i najekasnija RAID implementacija sa stanovita performansi. Nedostatak poveana cena za dupliranje kapaciteta diskova, kao i probc lemi sa zatitom obe kopije podataka od neautorizovanog pristupa. 3. RAID-2 korienje svih diskova kao jednog uredjaja za sve vrste pristupa. c Podaci se dele u vrlo male komade (obino bajtove ili rei). c c Da bi rad bio ekasan svi diskovi moraju zajedno da se sinhronizuju. Kodovi za korekciju greaka se izraunavaju za sve diskove i uvaju na c c dodatnim diskovima. Ima efekta jedino u sluaju pojave jako velikog broja greaka na c diskovima.

13

4. RAID-3 slian RAID-2; umesto ECC koda koriste se informacije o parnosti c podataka. Koristi jedan redundantni disk koji se naziva disk parnosti. Informacije sa diska parnosti se koriste za potrebe oporavka podataka u sluaju otkaza nekog od ostalih diskova. c Informacije o parnosti se izraunavaju za pojedinane skupove bitova c c koji se nalaze na istoj poziciji na svim diskovima. Disk parnosti predstavlja usko grlo. 5. RAID-4 omoguuje pristup pojedinanim delovima podataka. c c Parnost se rauna za svaki bit odgovarajuih delova podataka na c c diskovima i dobijene vrednosti se uvaju na redundantnom disku. c Jedan logiki upis zahteva dva zika upisa. c c Disk parnosti predstavlja usko grlo. Vrlo retko se implementira. 6. RAID-5 slian RAID-4; deli informacije o parnosti. c Informacije o parnosti se dele i zapisuju na dva ili vie diskova koji sadre i podatke. Viestruke operacije pisanja po vie diskova odlaganje izvravanja pojedinih operacija Izbegava stvaranje uskog grla kao kod RAID-3 c 7. RAID-6 se ne koristi esto u komercijalnim aplikacijama. Istovremeno se koriste dve eme za kontrolu parnosti. Omoguuje se rekonstrukcija podataka i u sluaju otkaza dva diska. c c Poveana kompleksnost RAID obrade dua odlaganja izvravanja c programa. 8. U RAID-7 nivou svi U/I prenosi su asinhroni i nezavisno kontrolisani i keirani. Sva itanja i pisanja su centralno keirana. c Komunikacione kanale kontrolie poseban operativni sistem koji radi u realnom vremenu. Bitovi potrebni za kontrolu parnosti se uvaju u keu. c Nedostatak ovog nivoa podran je od strane samo jednog proizvodjaa. c

14

9. RAID-10 tehnologija omoguuje vrlo visoku pouzdanost kombinovanu sa vic sokim performansama. Sutina slika podataka (kao kod RAID-1) se deli na vie komada (kao kod RAID-0). Implementira se kao skup segmenata koji se sastoje od RAID-1 nizova diskova. Zahteva minimalno 4 diska za rad. Nedostaci visoka cena, slaba iskorienost diskova (zbog uzimanja c kopije podataka) i ograniena skalabilnost (dodavanje novih diskova c zahteva kompletnu rekonguraciju). Preporuuje se za servere baza podataka koji zahtevaju visoke perforc manse i otpornost na greke. 10. RAID-53 je implementiran kao podeljen niz (RAID-0) iji se segmenti sastoje c od RAID-3 nizova diskova. Vrlo visoka brzina prenosa podataka (od RAID-3) i obezbedjuje vrlo malo vreme pristupa (od RAID-0). Zahteva minimalno 5 diskova za rad. Nedostaci vrlo visoka cena, potreba za sinhronizacijom svih grupa diskova i loa iskorienost kapaciteta zbog deljenja podataka na rac zliite diskove. c 11. RAID-1+0 se implementira kao slika niza iji su segmeni nizovi RAID-0 c diskova. Otpornost na pojavu greaka je ista kao i kod RAID-5 nivoa, a U/I performanse su sline RAID-0 nivou. c Nedostaci nepostojanje zatite od otkaza pojedinih komponenti (otkaz jednog diska uzrokuje pad celog sistema jer se u sutini radi o diskovima sa RAID-0 nivoom), vrlo visoka cena i ograniena skalabilc nost (dodavanje novih diskova zahteva kompletnu rekonguraciju). Preporuuje se u sluajevima kada su potrebne visoke performanse ali c c ne i visoka pouzdanost, npr. kod aplikacija koje rade sa grakom ili klasinih servera datoteka. c

15

Optiki diskovi c
Uvedeni su 1983. godine kao medijum koji omoguuje digitalni zapis muzike c (kompakt disk audio, CD-DA). Podaci se itaju tako to ploa diska rotira ispod mehanizma za itanje. c c c Cuvanje i itanje podataka se moe izvesti na dva naina: c c 1. Mehanizmom koji se naziva konstantna ugaona brzina (eng. constant angular velocity, CAV). Pri rotaciji disk ploe konstantnom brzinom podaci na obodu diska c prolaze ispod mehanizma za itanje sporije nego podaci koji se c nalaze blie centru. Da bi mehanizam za itanje mogao da ita u odredjenom vremenc c skom intervalu jednake koliine podataka sa sa razliitih staza ova c c razlika u brzinama je morala da bude nadoknadjena. Prostor izmedju bitova na delovima diska koji su blii obodu je vei c to omoguje itanje istom brzinom bez obzira na kojoj stazi su c c podaci zapisani. Potrebna brzina rotacije diska se naziva konstanta ugaona brzina. Prednost CAV zapisa je mogunost pristupa svakom pojedinanom c c bloku podataka pomou adrese staze i sektora. olakan je sluac c jni pristup podacima. Nedostatak CAV zapisa je relativno neekonomino korienje prosc c tora na disku zbog razliite gustina zapisa u sektorima. c

16

staza 0, sektor 0 staza 2, sektor 7

Slika 4: Izgled diska koji koristi konstantu ugaonu brzinu

17

2. Mehanizmom koji se naziva konstantna linearna brzina (eng. constant linear velocity, CLV). Podaci se pakuju na celom disku u segmente jednake veliine, koji c se skeniraju i itaju istim tempom rotiranjem diska razliitim brzic c nama. Disk rotira sporije kada se itaju podaci blie obodu nego kada se c itaju podaci blie centru diska. c Kapacitet staze i rotaciono kanjenje se poveavaju kako je staza c blia obodu diska. c c Na taj nain se itanje zapisa obavlja konstantnom linearnom brzinom. Umesto vie koncentrinih staza mogue je da postoji samo jedna c c staza u obliku spirale. Komplikovaniji sluajan pristup podacima c

18

sektor n sektor 0

Slika 5: Izgled diska koji koristi konstantu lineanu brzinu

19

Optiki diskovi se dele u tri grupe: c c 1. Diskove koji su su nasnimljeni i iji sadraj ne moe da se menja. U ovu grupu spadaju CD-ROM diskovi, CD-DA diskovi i DVD-ROM diskovi, laserdiskovi, itd. 2. Diskove na koje korisnik moe jednom da upie neki sadraj i posle toga ne moe da ga menja. U ovu grupu spadaju CD-R diskovi, DVD-R i WORM diskovi. 3. Diskove iji sadraj moe da se upisuje i brie bez ogranienja. U ovu grupu c c spadaju magnetnooptiki, CD-RW i DVD-RW diskovi. c Performanse dananjih optikih diskova su zadovoljavajue to se tie brzine; njic c c hov glavni nedostatak je osetljivost na strujanje vazduha, prainu i prljavtinu.

20

Neke karakteristike CD diskova


Od optikih diskova danas se najee koriste razliiti oblici CD diskova. Neke c c c c karakteristike CD diskova su: Prenik standardnog diska je 120mm, a debljina 1.2mm. c Podaci se smetaju sekvencijalno u sektorima veliine 2KB. c irina staze je 0.6m, a prostor izmedju staza 1.6m. Za zapis i itanje podataka koristi se infracrveni laser talasne duine 780nm. c Gustina zapisa je 1Mb/mm2 , odnosno oko 16000 staza/inu. c Najei problem koji se javlja kod CD diskova je da disk nije perfektno ravan c c i mogua je pojava horizontalne devijacije pri okretanju. c Podaci se na CD diskovima zapisuju u skladu sa sledeim standardima: c Red Book - CD DA Yellow Book - CD ROM Green Book - CD I Orange Book - CD za nasnimavanje White Book - video CD Blue Book - CD E

21

CD-DA CD-DA (eng. Compact DiscDigital Audio) se koristi za zapis muzike. Kapacitet diskova je 74, 80 ili 90 minuta muzike. Zapis sadri: specikaciju zvuka, sistem za modulaciju i otklanjanje greaka, kontrolni sistem i sistem za prikaz, specikaciju diska koja sadri poetni i zavrni prostor i prostor za program. c Program moe da sadri najvie 99 staza razliite duine, pri emu svaka c c staza poseduje indeks za direktno pozicioniranje.

22

CD-ROM CD-ROM (eng. Compact DiscRead Only Memory) dizajniran je za uvanje rac zliitih tipova raunarskih podataka. Pored specikacije CD-DA, CD-ROM sadri i c c strukturu sektora sa ECC kodom i EDC kodom (eng. error detection code). Neke karakteristike CD-ROM-a su: Uvodi 2 naina zapisa: c Nain 1 - za raunarske podatke c c Nain 2 - za razliite tipove podataka (ravni podaci, audio, video, ...) c c Format logikih podataka (sistem datoteka) moe da bude: c 1. ISO 9660 koji ukljuuje c (a) Sadraj diska (sistemski prostor, opis) (b) Nivo 1 - omoguuje zapis imena datoteka u formatu 8+3 karaktera, c uz upotrebu samo velikih slova (c) Nivo 2 - omoguuje zapis imena datoteka duine do 31 karaktera. c (d) Nivo 3 - doputa nekontinualan zapis datoteka. 2. Joliet - Ovaj format je Microsoft-ova podrka za dugaka imena dac toteka. Prepoznaju ga samo Windows 95/98/XP, WindowsNT i Windows 2000 operativni sistemi. 3. Rock Ridge - predstavlja proirenje ISO 9660 za POSIX sisteme datoteka (na Unix-olikim operativnim sistemima). 4. UDF (univerzalni format podataka). CD ROM-XA je proirenje Yellow Book standarda u kome se za zapis podataka koristi strukutra po nainu 2 (ravni podaci, audio, video, ...) c

23

CD-I Dizajniran je specijalno kao dodatak televizoru, a sadri informacije o tzv. potroakoj elektronici. CD-I sadri kompletan sistem, zasnovan je na CD-ROM c formatu, a moe da sadri video zapis, dodatke za prikazivanje pokreta, itd. CD za nasnimavanje CD mediji ovog tipa mogu da se nasnimavaju uz mogunost postojanja vie sesija. c Postoje tri razliite specikacije: za magnetno-optike diskove, za CD-WO (eng. c c CD-Write Only) i CD-R (eng. CD-Recordable) diskove, kao i za CD-RW (eng. CDReWritable) diskove. Najee korieni ISO 9660 zapis je neodgovarajui za CD-R, CD-RW (kao i za c c c c DVD) tehnologiju. Umesto njega koristi se UDF ISO 13346 koji propisuje zapisivanje paketa i postojanje virtualne tabele alokacija koja se zapisuje na kraju svake sesije. Ova tabela sadri zike lokacije svake datoteke, kao i podatke iz prethodne c virtualne tabele alokacija.

24

Video CD Karakteristike Video-CD diskova su: Format diska ukljuuje staze, prosto za VideoCD informacije, prostor sa c stavkama za izvodjenje po segmentima i staze sa audio/video i CD-DA zapisima. MPEG enkodiranje audio/video zapisa na stazama. Prostor sa podacima korisnika za brzo pretraivanje. Primere prikazivanja sekvenci i kontrole ponavljanja. CD E CD-E denie proirenja specikacije CD-a (npr. dve sesije sainjene od audio c zapisa i zapisa podataka). Specikacija diska ukljuuje dve sesije (audio i poc daci), strukturu direktorijuma koja ukljuuje dodatane informacije, slike i podatke, c MPEG format podataka za kadar slike (zamrznutu sliku), itd.

25

DVD diskovi DVD (eng. Digital Video Disc, Digital Versatile Disc) su optiki diskovi veeg kac c paciteta ali ziki iste veliine kao i CD-ROM diskovi. Kapacitet DVD diskova je c c 4,7GB po jednom nivou zapisa na jednoj strani diska, odnosno 18GB kod diskova sa zapisom na dva nivoa na obe strane diska. DVD uredjaj koristi crveni laser duine 650nm dok CD uredjaj koristi infracrveni laser duine 780nm (slike 6, 7). DVD diskovi sadre DVD zatitu od dupliranja, CSS (eng. Content Scrambling System), regionalno kodiranje (npr. 1 - USA, Kanada, 2 - Japan, Juna Afrika i Bliski istok, itd. ). Ovo kodiranje garantuje ekskluzivnost trita kao i razliite vrste c kontrola. Postoje DVD diskovi razliitih formata: c DVD ROM DVD Video DVD Audio DVD R DVD RAM/DVD-RW/DVD+RW Namena im je slina kao kod CD diskova. c

Slika 6: Povrina DVD diska

Slika 7: Povrina CD diska

26

Nasnimljeni optiki diskovi c


CD-ROM CD-ROM i CD-DA diskovi se prave pomou master diska, koji se koristi kao matrica c pomou koje se formiraju kopije. Master disk se formira pomou laserskog snopa c c velikog intenziteta. Povrine sa rupicama na kopijama se presvlae bezbojnim c lakom da bi se zatitile od prljavtine i oteenja. c CD-ROM i CD-DA diskovi koriste CLV. Kapacitet ovih diskova zavisi od gustine zapisa i rastojanja izmedju staza, tj. delova spirale. Kacitet jednog CD-ROM diska je obino 700MB podataka, a CD-DA diska 80 minuta muzike. Postoje i CD-ROM i c CD-DA diskovi iste (zike) veliine na kojima moe da se zapie 800MB podataka c c odnosno 90 minuta muzike. Vreme trajanja zapisa na CD-ROM i CD-DA diskovima se procenjuje na oko 100 godina.

27

Optiki diskovi za jednokratno nasnimavanje c


CD-R diskovi WORM WORM (eng. Write-Once, Read-Many-times) diskovi sadre tanak sloj aluminijuma izmedju dve ploe od stakla ili plastike. WORM uredjaj upisuje podatke na disk c koristei laserski zrak kojim izbui malu rupu u aluminijumu. Poto prostor na c kome je rupa ne moe da se vrati u prethodno stanje, u bilo koji sektor na disku moe da se upisuje samo jednom i promena ve upisanih podataka nije mogua. c c Iako je mogue unititi informacije na disku pravljenjem novih rupica na povrini, c nije mogue menjati podatke jer bi ECC kod koji je pridruen svakom sektoru c otkrio greku zbog dodatih rupica. WORM diskovi koriste CAV nain zapisa radi omoguivanja to breg pristupa c c podacima. Kapacitet WORM diskova se kree od 1,2GB do 9,1GB, uz razliit broj c c bajtova po sektoru (od 512 do 4096).

28

Optiki diskovi sa promenljivim sadrajem c


Magnetnooptiki diskovi c Diskovi sa promenom faze Disk sa promenom faze se pravi od materijala koji moe da se nalazi u kristalnom ili amorfnom stanju. U zavisnosti od stanja u kome se nalazi, materijal reektuje laserski zrak razliitom jainom. Fazni sistem koristi laserski zrak razliite jaine c c c c radi promene faze na povrini diska, ime menja stepen reeksije. Najpoznatiji c optiki diskovi koji spadaju u ovu grupu su CD-RW (eng. CDReWritable) diskovi. c Diskovi sa obojenim polimerom Kod diskova sa obojenim polimerom plastina povrina je prekrivena slojem boje c koji apsorbuje lasersku svetlost. Pri zagrevanju odredjenog mesta laserom boja moe da otekne sa zagrevanog mesta i da formira prazninu u pokrivau. Takodje, c zagrevanje moe da dovede do omekavanja boje u okolini i smanjenja kontrasta u odnosu na okolinu.

29

Diskete
Diskete su vrsta izmenljivih diskova sa relativno ogranienim kapacitetom. su c diskete. Postoji vie vrsta disketa koje primenjuju razliitu tehnologiju za uvanje poc c dataka, npr. magnetne diskete, optike diskete, itd. c

Magnetne diskete Magnetna disketa je tanka i savitljiva (eng. oppy - savitljiv) ploa plastike c pokrivena slojem magnetnog materijala. Prva magnetna disketa pojavila se 1970. godine i imala je veliinu 8 ina; danas su u upotrebi diskete veliine 3.5 ina. c c c c

Podaci se belee pomou sektorske metode zapisa. c Na disketi postoji 40 do 80 staza koje se dele u sektore. Podela staza na sektore se vri na dva naina: c c Na IBM PC (i njima kompatibilnim) raunarima svaka staza ima isti broj sektora tako da su podaci u stazama sa manjim poluprenikom mnogo c gue spakovani nego u stazama sa veim poluprenikom. c c c Na Apple Macintosh raunarima svaka staza ima konstantu gustinu zac pisa, tako da staze sa veim poluprenikom sadre vei broj sektora. c c c Faktori od kojih zavisi kapacitet diskete: Da li disketa moe da uva podatke samo na jednoj ili na obe strane. c c Od broja staza na disketi, kao i broj bitova po inu koji se mogu upisati na disketu. DS/DD 360K 720K DS/HD 1.2MB 1.44MB DS/QD 2.4MB 2.88MB

5.25 3.5

30

Magnetne trake
Magnetne trake su napravljene od tanke plastine trake i prevuene su supstancom c c koja moe da se namagnetie. Tradicionalne magnetne trake sa koturovima upisuju svaki bajt podataka sekvencijalno u kolone koje sadre odredjen broj kanala. Kanali na traci predstavljaju polja u kojima se mogu upisivati informacije, odnosno bitovi informacija. Broj kanala na trakama varira od 7 (kod najstarijih modela koji su radili na raunarima u BCD kodu), 9 (klasi e trake sa koturovima), 18, ...128, c n 256.
zapis jednog bajta kanali na traci prostor izmedju blokova

blokovi podataka
Slika 8: Zapis podataka na 9-kanalnoj traci

Klasine trake sa koturovima mogu da sadre i do 250-300MB, dok kasete (slika c 9) sa 256 kanala mogu da sadre do 40GB podataka, odnosno 120GB sa kompresijom. Procenjeno vreme trajanja arhiviranih podataka na kasetama je 40 godina.

Slika 9: Kasete

31

U poslednjoj deceniji je razvijeno vie novih modela magnetnih traka od kojih su najznaajniji: c DAT (eng. Digital Audio Tape). DLT (eng. Digital Linear Tape). LTO trake (eng. Linear Tape Open).

Slika 10: Ultrium LTO trake

32

Ostali oblici spoljanje memorije


Mehurasta memorija PCMCIA kartini memorijski uredjaji c Pametne kartice USB e uredjaj

Slika 11: USB e uredjaj

Memorijska dugmad

Slika 12: Memorijska dugmad

Slika 13: Mikroip u memorijskom dugmetu c

Memorijske kocke

33

Organizacija podataka na spoljanjoj memoriji


Ekasno korienje raunarskog sistema u velikoj meri zavisi od brzine i lakoe c c c korienja podataka na spoljnjoj memoriji. Pored vrste memorijskog medijuma na c kome se nalaze podaci, brzina i nain pristupa podacima na spoljanjoj memoriji c zavise i od naina organizacije podataka. Podaci na spoljanjim memorijama su c organizovani u obliku tri vrste datoteka: 1. Datoteke sa sekvencijalnom organizacijom podataka. Ovaj metod se sastoji u smetanju podataka u niz, jedan iza drugog. Slogovi moraju da se itaju c po istom redosledu kako su i upisani. 2. Datoteke sa indeks-sekvencijalnom organizacijom podataka. Indekssekvencijalna organizacija koristi sekvencijalnu metodu za upisivanje slogova u datoteku, ali se formira i indeks koji za svaki slog sadri klju i adresu njegove c zike lokacije u datoteci. c 3. Datoteke sa direktnim pristupom podacima. Ova organizacija datoteka koristi matematiku formulu nazvanu hash algoritam za translaciju kljua poc c jedinanog sloga u njegovu ziku adresu na memorijskom medijumu, bez c c upotrebe specijalnog indeksa.

You might also like