Metodiki savjeti - priprema

Mikroprogramiranje u likovnoj kulturi Uvod: Nastava likovne kulture je razmjerno specifina u odnosu na nastavu drugih predmeta; zahtjeva odreenu vjetinu i osvijetenost odreenih pojmova. Potrebno je poznavanje likovnog jezika i likovnih tehnika, ali i svijest o njihovoj praktinoj primjenjivosti. Sa odgojnog stanovita, govorimo o individualnosti, zatiti od kia, stereotipa i ablona. Govorimo o balansiranju izmeu uenja, tj. davanja i primanja informacija u obliku znanja, i odgoju, osvjetavanju mehanizama ponaanja i njihovom ukljuivanju u vlastitu strukturu. Za uspjeno obavljanje takve zadae potrebno je pokrenuti vlastite resurse, prenoenje takvih vjetina trai da ih, barem donekle, i sami imamo. Praenje strune literature, promatranje i promiljanje izloaba i likovnih umjetnina najmanji je napor koji moramo poduzeti ako smo preuzeli odgovornost educiranja generacija narataja u tom podruju. Unutar razreda, metodiki emo pokuati razraditi nain obrazovanja radi postizanja predvienih ciljeva, zadravi na umu kako je razred iva cjelina, uvijek u promjeni i svakog sata drugaiji. Metodikom nazivamo skupinu pravila koja vrijede u statistikom prosjeku situacija; u specifinim pojedinim situacijama svaki je nastavnik preputen sebi i svojim sposobnostima prilagodbe. Priprema: Obrazovni zadaci: a) stjecanje znanja b) stjecanje sposobnosti

Odgojni zadaci:

Pripremanje za nastavni sat poinje odlukom to njime elimo postii, mislei pri tome primarno na likovne probleme. Njihovim izborom i izborom tehnike odluujemo se za motiv koji e djecu dovesti do ispunjenja zadatka. Nadalje, odreujemo obrazovne zadatke: Stjecanje znanja predvia usvajanje, prepoznavanje, razumijevanje i primjenu pojmova likovnog jezika (u pripremi navesti kojih pojmova), likovnih i kompozicijskih elemenata, te likovnih tehnika. Dijete dobiva informacije i o umjetnikim djelima svjetske i nacionalne batine, i ui rijei i sintakse kojima moe vriti analizu vienog. Stjecanje sposobnosti cilja na razvijanje divergentnog miljenja, kreativnosti, intelektualnih i senzornih sposobnosti. Razvijaju se takoer i psihomotorike sposobnosti, vjetina kontrole ruke u izraajne svrhe, kao i psihike funkcije: koncentracija, percipiranja, empatija (uivljavanje), pamenje, mata itd. Odgojnim zadacima potie se pozitivan odnos prema radu, aktivnost, upornost, samostalnost. Razvija se socijalni odnos kolegijalnosti sa drugom djecom kroz suradnju u grupnim radovima, kao i urednost, paljivost i potovanje prema tuim djelima.

Nastavna jedinica: Izvor motiva: a) vizualan b) nevizualan c) likovni i kompozicijski elementi kao izvor motiva Likovno podruje Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike Likovni problemi Pristupamo izradi nastavne jedinice. Odreujemo izvor motiva: da li je vizualan (gledamo u neto i to slikamo, mrtvu prirodu npr., ili portret, ili izmiljeni kiobran), nevizualan (osjeaji, glazba, okusi, mirisi i sl.) ili su likovni i kompozicijski elementi izvor motiva (ples crta i toaka, ritam boja, nizovi geometrijskih i slobodnih likova i sl.; esto se koristi likovna pria). Likovni su elementi toka, crta, ploha, boja, povrina masa i prostor, a kompozicijska su naela ritam, kontrast, proporcije, razvnotea, dominacija, harmonija i jedinstvo. Likovno podruje precizira radi li se o crtanju, slikanju, modeliranju i graenju, grafici ili dizajnu. Likovno-tehnika sredstva i likovne tehnike navode kojim materijalom e djeca raditi: olovka, ugljen, tudrvce, tempera, akvarel, glina, didaktiki neoblikovan materijal (kutijice npr.), papir, ica itd. Likovni problemi su, kako smo ve naveli, okosnica cijelog sata likovne kulture. Ukljuuju likovne elemente (toka, crta, ploha, povrina, itd.) i kompozicijske elemente (kontrast, harmonija, ritam, ravnotea, proporcija, dominacija, jedinstvo); motivacija mora biti pravilno izvedena kako bi dijete dovela do ispunjenja likovnog zadatka. Jasnoa u izraavanju likovnih problema je osiguranje od sladunjavih, kiastih i dopadljivih likovnih radova koji esto privlae needucirane gledatelje sa snienim vrijednosnim pragovima. U okvirnom programu su likovni problemi navedeni pod "Kljuni pojmovi". Vano: nastavna jedinica sastoji se od etiri elementa: 1. motiva; 2. likovnog problema; 3. likovna tehnika i 4. likovnog podruja. Nastavne jedinice nemaju nazive; tome je slina najava zadatka.

Metode rada Nain rada Nastavna sredstva i pomagala Plan ploe Metode rada mogu biti analitiko promatranje, likovni scenarij, metoda razgovora, demonstracije, rada s tekstom. U realizaciji metode su kombiniranje, variranje, graenje, razlaganje. Nain rada: promatranjem, nakon promatranja, prema sjeanju, zamiljanjem, izmiljanjem. Nastavna sredstva i pomagala: sredstva su priroda, predmet, reprodukcija itd. Pomagala su ploa, kreda, dijaprojektor, televizor, grafoskop itd.

Plan ploe treba predvidjeti to e sve i kako e na ploi pisati - i sama ploa mora biti likovno estetski komponirana. Slova moraju biti itljiva i uredna, posebno u prvom razredu gdje djeca jo jedva sriu slova. Treba predvidjeti aplikacije i reprodukcije i njihovu funkciju pri analizi. Takoer treba znati to e se maknuti sa ploe kako bi se napravilo mjesta za izlaganje djejih radova, a to mora ostati (kao pomo pri analizi, na ploi nuno mora biti ispisan likovni problem koji se tog sata obraivao, zatim motiv i reprodukcija na kojoj emo prepoznavati te iste likovne probleme. Struktura nastavnog sata Priprema Motivacija Struktura (artikulacija) nastavnog sata: Priprema: pripremamo materijal za rad, po potrebi razmjetamo stolice, dijelimo uenicima pribor, nalijevamo vodu u aice i sl. Demonstriramo djeci rad sa odreenom tehnikom i njene izraajne sposobnosti (ako rade prvi put ili su nekoliko puta radili, to obino vrijedi u prvom i drugom razredu) ili ga verbalno ponavljamo. Odreujemo na kojem papiru se radi; usmjerenje papira, vertikalno ili okomito se najee preputa slobodnom izboru djeteta. Motivacija: ovisno o izvoru motiva odreujemo metodiki pristup. Vizualno kao izvor motiva zahtjeva analitiko promatranje i razgovor o motivu koji prouavamo. Kljuna pitanja su "to vidi?" i "to jo vidi?" kako bi se osvijestilo to vie detalja i njihovih odnosa, proporcionalnih i strukturalnih. Osvjetavaju se likovni problemi koje emo prikazati u radovima (ritam i nizovi na klipu kukuruza npr., ili komplementarne boje zelene salate i crvene paprike). Nevizualno kao izvor motiva zahtijeva ukljuivanje drugih osjetila osim vida: miris, okus, opip i sluh. Na uenike djelujemo glazbom, tekstom, hranom sa izraenim okusima (slano, slatko kiselo, gorko), cvijeem i sl. Ne sugeriramo nita (npr. strah je hladne boje a radost tople), ve ostavljamo posve slobodan izbor djetetu kako e se izraziti. Tijekom analize razgovaramo i o emocijama. Likovno-kompozicijski elementi kao poticaj zapoinjemo likovnim scenarijem - likovnom priom, stvaralakom igrom, pokretom, demonstracijom i sl.

Najava zadatka

Najava zadatka: iako vremenski najkrai dio sata ovo je izrazito vaan dio sata: u jednoj reenici treba jasno saeti cijelu motivaciju i objesniti to se i kako trai od djece da rade. Drugim rijeima, u jednoj reenici izgovaramo nastavnu jedinicu (motiv, likovno podruje, likovnu tehniku i likovni problem), npr.: danas slikamo teksture na kori drveta akvarelom. Jednako vano: traimo od jednog uenika da ponovi najavu zadatka radi povratne informacije o naoj jasnoi. Ako jedan uenik ne moe ponoviti, pitamo nekog drugog. Ako ni taj nije u stanju, to je signal da vjerojatno nismo bili jasni i da valja ponoviti najbitnije dijelove motivacije, dok djeca ne shvate to se od njih trai.
Realizacija (rad)

Analiza i vrednovanje

Realizacija (rad): zbog vremenskog ogranienja (45 minuta) kolskog sata likovne kulture cijelu motivaciju treba obaviti unutar desetak minuta. Ako se tome doda jo pet minuta za analizu, glavni dio sata u kojem djeca trebaju zapoeti i dovriti svoje radove traje otprilike tridesetak minuta - to je veoma malo. Uenici rade svoj posao dok ih uitelj obilazi, potie i podsjea na likovne probleme. Sprjeavamo mogue precrtavanje od susjeda postavljanjem alternativa i podsjeanjem na potrebu za samostalnim izrazom. U sluaju potrebe to e se potvrditi i valoriziranjem ocjenom. Sve primjedbe dajemo samo usmeno, ni sluajno ne interveniramo u djeji rad tamo gdje se radi o stvaralakoj sposobnosti; moemo pomoi tamo gdje se trai mehaniki napor. Analiza i vrednovanje likovnih produkata: na kraju sata djeje radove emo izloiti na ploi ili negdje

drugdje. Pri ocjenjivanju uenikih radova vrednuje se: 1. ispunjenje zadatka, likovni problem 2. originalnost, 3. raspon upotrebe tehnike, 4. likovnost, kompozicija, 5. uloeni trud, odnos prema radu.
S djecom povedemo razgovor o uspjenosti realizacije zadatka, i to kroz teme: 1. - pitanja ostvarenosti zadatka 2. - pitanja naina koritenja materijala (tehnike) - rukopis 3. - pitanja kreativnosti: - razliitosti, - slinosti ("prepisivanje" i ablone, stereotipi) - likovnost - emotivni dojam - samoanaliza Veoma je vano izbjei subjektivna pitanja o ukusu ("Koji ti se rad najvie svia?"), ve razgovor navodimo na objektivna analitika pitanja o izvrenosti zadatka. Ako su se pojavile ablone treba ih negativno valorizirati, ako treba i ocjenom, kako bi ih se pokualo eliminirati. Uz analizu treba biti prisutno i umjetniko djelo na koje emo osvijestiti likovne elemente koje su i sama djeca koristila u svojim radovima. Time postaje jasnija veza meu djelima razliitih motiva a slinih likovnih rijei (npr. ritam nekog drvoreda renesansne slike i ritam oblika na nekoj suvremenoj apstraktnoj slici). Umjetniko djelo takoer slui i kultiviranju pogleda i ukusa i bilo bi poeljno da je i stalno prisutno u razredu u obliku neke kvalitetne reprodukcije. Za vie detalja o analizi pritisnite ovdje.

Programiranje: izvedba godinjeg mikroprograma (izvedbenog programa): Kada sami izraujemo godinji mikroprogram (to je poeljnije od koritenja gotovih planova zbog mogunosti prilagodbe gradivu drugih predmeta i pojedinom razredu) poeljno je krenuti od cjelina. Cjeline su likovni elementi (toka, crta, boja, ploha, povrina, masa i prostor); svakom mjesecu dodijelimo jednu cjelinu. Odabiremo temu; u jednom mjesecu obradit emo dvije teme. Od jedne teme napravit emo dvije nastavne jedinice; jedna cjelina obuhvaa etiri nastavne jedinice. Iz okvirnog programa uzimamo propisane kljune pojmove - to su likovni problemi. Zatim traimo motive, pazei da unutar dva-tri

mjeseca pokrijemo sve vrste motiva, sva likovna podruja i sve oblike rada. Ove cjeline poeljno je strukturalno korelirati i s drugim predmetima ime se bitno ubrzava uenje pojmovnika svih predmeta. Primjer ispunjene pripreme (prednja strana):

Primjer ispunjene pripreme (zadnja strana):

Mikroprogramiranje u likovnoj kulturi

Tekstovi Stranice za uitelje Stranice za studente

PRVA STRANICA

M. Huzjak

Moda je izdavakih kua, od nedavno, izdavanje CD-a s izvedbenim programima (mikroprogramima) za sve predmete. U to se krenulo nakon to je primijeeno kako se udbenici i prirunici ne kupuju prema kriteriju kvalitete, ve ovisno o tome je li njihov autor ugradio detaljan izvedbeni program koji se moe doslovno slijediti. Okvirni programi (makroprogrami) nemaju tu atraktivnost, jer su oni samo zbroj svih pojmova propisanih za obradu, koje tek treba raspodijeliti po nekom "kljuu" kroz kolsku godinu. Preuzimanjem "kljua" vremenske raspodijele pojmova iz mikroprograma razliitih autora proputa se jedna velika prednost koju nastava time moe dobiti - korelacija izmeu predmeta. Naravno, govorim o korisnoj, strukturalnoj korelaciji o kojoj sam ve pisao, a ne o tematskoj koja samo ponavlja isto na povrnoj razini. Nastava likovne kulture u tim je procesima vjerojatno najloije prola. Poplava (nekvalitetnih) prirunika iz likovne kulture stvorila je inflaciju pojmova koji su organizirani u neprimjerene izvedbene programe. Najgore je to mnogi nastavnici u preuzimanju i ne primijeuju oigledne promaaje u mikroprogramima koji im fotokopiranjem dolaze na stolove. Nedavno sam u jednoj koli gledao takav izvedbeni program; prenijeti u ga detaljno: Programsko podruje (vrsta), cjelina programskog podruja OBLIKOVANJE NA PLOHI, slikanje Nastavna jedinica Grozd, kesten, orah Vrsta sata Obr. Nastavni izvori, sredstva i pomagala Bijela tempera, kistovi, papir, vodene bojice (gva), grozd, kestenje, orasi

Na stranu posve nejasni nazivi rubrika; morao sam upitati uiteljicu bi li ona znala prema tome programu izvesti nastavni sat. Pitanje joj nije bilo jasno; pa da, odgovara. Dobro. Kako biste naslikali taj grozd, kesten i/ili orah?, pitam. Pa, onako kako izgledaju, dobivam odgovor. Ovaj odgovor pokazuje nekoliko kljunih problema u odnosu publike prema umjetnosti i nastavi likovne kulture. Kada bi nastavnik u izvedbenom programu za matematiku naiao na nastavnu jedinicu "Jabuke" odmah bi protestirao: to da radim s jabukama? Da ih zbrajam, oduzimam, dijelim, mnoim? Kakva bi bila korist od sata matematike da samo priamo o jabukama? Ili o C-vitaminu? Ista kao i od sata likovne kulture s grozdom i kestenom. Kineska poslovica kae: "Ako vam netko pokazuje Mjesec, budala ste ako gledate u njegov prst". Jabuke, grozdovi i kesteni su ti prsti; nastavni sadraj je Mjesec. Nastava likovne kulture ima svoj pojmovnik koji se ui (iako je naglasak na osvjetavanju) kao i ostali kolski predmeti; nazivamo ga vizualni jezik, a na satu ga obraujemo u kroz tzv. likovni problem. Bez likovnog problema sat je beskoristan, a ne rastereujui. Naravno, tu je i zabluda kako vidimo ono to nam je pred oima. Da nije tako moe nam pokazati svaki maioniar i svaka optika varka. Oi samo prenose kodirane impulse do mozga koji ih interpretira, ve prema znanju i kategorijama kojima raspolae. Upravo to inimo kada se bavimo likovnom aktivnou; interpretiramo svijet oko sebe i u sebi. I to po likovnim pravilima. To je, uostalom, razlika izmeu teme (to?) i sadraja (kako?) likovnog djela, o emu sam ve pisao. Izrada izvedbenog programa Pokazat u kako pomou okvirnog programa moemo vrlo jednostavno nainiti izvedbeni program. Najvaniji element sata je likovni problem. To su elementi vizualnog jezika i pojmovi koje elimo obraditi na satu, a u Nastavnom planu i programu (PIP-u) su navedeni pod "Kljune rijei". Likovni problemi su stavljeni ispod Tema; misli se na nastavne teme, a ne teme kao motivi. Naelno, jedna od jedne nastavne teme treba nainiti dvije nastavne jedinice.

Teme su grupirane u Cjeline. Cjelinu su zapravo likovne elementi iz vizualnog jezika: Toka i crta, Boja, Ploha, Povrina, Masa i prostor. U PIP-u su upisane podebljanim tiskanim slovima. Podsjetimo se, vizualni jezik ine poela i naela: Likovni elementi (poela) Toka Crta Boja Ploha Povrina Prostor i volumen Kompozicijska naela (naela) Ritam Kontrast Ravnotea Proporcije Dominacija Harmonija Jedinstvo

PIP jo propisuje i likovna podruja - crtanje, slikanje, grafiku, modeliranje i graenje i dizajn. Uzmimo da se bavimo bojom. Boju opisujemo s tri parametra: 1. vrsta boje (crvena, ljubiasta, primarne, sekundarne...), 2. ton ili svjetlina boje (svjetlo plava, tamno plava), i 3. istoa, kvaliteta boje, valer (jarka plava, blijeda plava). Boja ima i svoje efekte: tople i hladne boje, pomou ega postiemo modulaciju i koloristiku perspektivu. Napokon, poznajemo i kontraste boja, prema Ittenu njih sedam: (a) boje prema boji, b) svijetlo - tamno, c) toplo - hladno, d) komplementarni kontrast, e) simultani kontrast, f) kontrast kvalitete (istoe), g) kontrast kvantitete. Sveukupno, uz pojam "boja" moemo nanizati dvanaest elemenata, to ujedno znai i dvanaest nastavnih jedinica. Ako se netko osjea nesiguran na polju vizualnog jezika, podsjeam kako postoje vrlo kvalitetne knjige s objanjenim pojmovnikom. Evo nekih: M. Jakubin, "Likovni jezik i likovne tehnike", Educa, Zgb., 1999; J. Damjanov: "Vizualni jezik i likovna umjetnost", kolska knjiga, Zgb. 1991.; R. Ivanevi: "Likovni govor", Profil, Zgb., 1997., M. Bai - J. Mireni-Bai: "Likovno miljenje", kolska knjiga, Zgb, 2004. U izvedbenom programu emo proitati u kojim razrednima se i pod kojim podrujima obrauju odreeni pojmovi. Cjeline naelno (svaki nastavnik ima pravo na svoju autonomiju kojim e redoslijedom obraivati kljune pojmove) traju po mjesec dana, dakle etiri nastavne jedinice. Tablica e izgledati ovako razred mjesec cjelina nastavno podruje tema likovni problem

listopad

BOJA

slikanje

1.

svjetlina boje, Tonovi mijeanje boje boja, mrlja potez

Sljedei je korak (da, tek sada) odabrati motive. Dijelimo ih na vizualne (koji se mogu vidjeti), nevizualne (koji se ne mogu vidjeti) i vizualni jezik kao poticaj (istoznanost teme i sadraja - crveno kao crveno, na kao jabuka ili ljubav). Dodajmo tablici nove rubrike i ravnomjerno ih ispunimo: nastavno likovni problem podruje boja, slika, slikanje, slikar, osnovne boje izvedene boje motiv vizualni nevizualni viz. jezik leptir srea i

mjesec prosinac

cjelina tema BOJA

Imena slikanje boja, osnovne i slikanje izvedene

boje slikanje svjetlina boje, mijeanje boja, mrlja potez svjetlina boje, mijeanje boja, mrlja potez

tuga niz geometrijskih likova razliitih svjetlina (jedne) boje

Tonovi boje

slikanje Dodati emo sada likovne tehnike:

lie

mjesec

cjelina tema

nastavno likovni podruje problem boja, slika, slikanje, slikar, osnovne boje izvedene boje

tehnika

motiv vizualni nevizualni viz. jezik

prosinac

BOJA

Imena boja, slikanje osnovne i izvedene boje slikanje

pastel

leptir

akvarel

srea i tuga niz geometrijskih likova razliitih svjetlina (jedne) boje

Tonovi boje

slikanje

svjetlina boje, mijeanje tempere boja, mrlja potez svjetlina boje, mijeanje boja, mrlja potez

slikanje

gva

lie

Time smo dovrili nastavnu jedinicu (cjelina, likovni problem, motiv, tehnika, podruje).

U nastavku slijede rubrike za metodiku realizaciju - metode rada, naini rada i oblici rada, npr.: Metodika realizacija metode rada analitiko promatranje, razlaganje razgovor, razlaganje likovni scenarij, variranje rad s tekstom, graenje nain rada prema promatranju, prema zamiljanju prema izmiljanju prema izmiljanju prema zamiljanju, prema izmiljanju oblici rada frontalni, individualni frontalni, individualni frontalni, individualni frontalni, u paru

Napomenimo kako pod "oblicima rada" svakako povremeno treba koristiti rad u paru i grupni rad; djeca trebaju to vie uvjebavati suradnju, dogovor i toleranciju na zajednikim projektima. Interdisciplinarnost i koreliranje nastavnih predmeta Ovako, dakle, izgleda tablica izvedbenog programa za likovnu kulturu za razrednu nastavu (a jednaka moe biti i za predmetnu nastavu). Sada moemo uiniti korak dalje: iskoristimo cjeline kako bismo povezali izvedbene programe razliitih predmeta. Podsjetimo, teme nas ne zanimaju - i u likovnoj kulturi kontrast veliko - malo moe imati mnotvo tema: uz Kiklopa i Odiseja tu su i Rego i Kosjenka, Guliver i Liliputanci ili Golijat i David. Stoga emo iskoristiti pojam kontrast (suprotnost) i provui ga kao kljunu rije kroz ostale predmete, dobivi tako interdisciplinarnost:

cjeline (dolje):
kontrast crta ritam

likovna kultura hrvatski jezik veliko - malo po toku i karakteru ritam oblika dominacija oblika Rego i Kosjenka konkretistika poezija ritam u poeziji

matematika desetice tisuice pravci, duine... ponavljanje simetrija, nizovi

priroda i drutvo

glazbena kultura

tjelesna kultura uanj - skok igra vlakia

planina - dolina glasno - tiho grane, trava, peteljke... reski zvuk

godinja doba, muziki ritam ples plima-oseka... katedrale u gradovima muzika tema, napada ili vodei kapetan u timu instrument

dominacija

glavni lik, inicijal geometrija

Dakako da su pojmovi unutar predmeta ovdje ispisani posve proizvoljno; nastavnik e ugraditi one pojmove koji mu trebaju prema okvirnom programu za njegov razred i u trenutku koji mu odgovara. Namjera je, meutim, jasna - kroz sve predmete se u odreenom razdoblju trebaju provlaiti zajednike kljune rijei, koje e smisao te sintakse osvjetljavati sa svih strana, kroz sve discipline. Tada uenici nee pitati je li Ljudevit Gaj "iz povijesti" isti onaj Ljudevit Gaj "iz hrvatskog"? Ovakav pristup razmiljanju o nastavnom gradivu moete pogledati na Internetu na stranicama projekta za kole pod nazivom "Take One Picture" na http://www.takeonepicture.org U rubrici "Across The Curriculum" vidjet emo kako je Engleski nastavni kurikulum (programi, ciljevi i zadaci za sve predmete) grupirao predmete prema podrujima: 1. Literacy (slovno), 2. Numeracy (brojano), 3. ICT (informatika), 4. Other Learning Areas (ostala podruja uenja). Ako otvorimo Numeracy, pronai emo arhitekturu, zajedno s geometrijom, 2D i 3D oblicima i dugo. Dakle, umjetnost je u svim podrujima, kao i slova i brojke, sva se podruja proimaju. Zakljuimo zgodnim primjerom iz poezije. Poezija esto pazi na kompoziciju, pa pogledajmo pjesmu Rose Petkovi:

SIJAMSKI BLIZANCI to buljite u NAS u buljite to zar niste NIKAD niste zar vidjeli sijamske BLIZANCE sijamske vidjeli

Prilino je oita namjera povezivanja teme i sadraja - blizanci nam se ine kao odraz jedan drugom, pa je iskoriteno matematiko pravilo zrcaljenja. Ilustrirajmo:

Robert Indiana: Love rising, 1968. Ovaj simetrian odnos elemenata lako moemo naslikati u likovnoj kulturi (pogledajte sliku Roberta Indiane "Love rising") kao i u geometriji. U prirodi emo ga pronai u krilima leptira, u notama u odnosu cd-e prema e-d-c, a nee ih biti teko izvesti ni pokretima tijela na satu tjelesne kulture (apeliram da tjelesna kultura ne bude samo sport). Ako pak poelimo rjeavati zadatke iz translacijske simetrije, moemo to izvesti geometrijski:

ili rekompozicijom pjesmice:

SIJAMSKI BLIZANCI to buljite u NAS to buljite u NAS zar niste NIKAD zar niste NIKAD vidjeli sijamske BLIZANCE vidjeli sijamske BLIZANCE Ovakvom nastavom postiemo akceleraciju uenja, jer se esto spominju isti pojmovi; a ponavljanje je majka uenja, nije li? Jo je vaniji utjecaj integrirane nastave na svetonazor uenika. Iako toga moda

nismo svjesni, rascjepkanost znanja u nastavne predmete rascjepkava nain razmiljanja; uenici se navikavaju kako postoje ispravni naini rjeavanja problema (oni u knjizi za taj predmet) i pogreni naini. To je u suprotnosti s divergentnim miljenjem, dakle i s kreativnou. Uostalom, u dananje vrijeme upravo znanost pokazuje kako se do novih otkria dolazi gotovo iskljuivo interdisciplinarnim pristupom i kreativnim razmiljanjem. Miljenje je estetski in; i znanstvenik i umjetnik stvarajui modele interpretacije Svijeta zaprava stvaraju Svijet iz nule - tj. svjetonazor. irinu uma nee poveati ni utjecaj ministarstva niti vee plae; ovo je podruje u kojem je svaki nastavnik iskljuivo sam odgovoran. Nastava nije samo obrazovni proces; u irem smislu ona je prvenstveno odgojni proces; zato nastavnik uvijek uenicima ugrauje svjetonazor. Integracija nastave je pitanje integracija uma; preesto zaboravljamo kako je Svijet cjelovit. Zavrimo s jo jednim primjerom konkretistike poezije; vjerujem da ete ga upotrijebiti interdisciplinarno: Pajo Kaniaj NAGINJAO SAM SE NAPRIJED JER SAM BIO VRLO RADOZNAO DA SAM POSTAO OD KVADRATA ROMB NA KRAJU SAM SPOZNAO

Dual Drill