P. 1
uvod u biznis

uvod u biznis

|Views: 1,112|Likes:
Published by Tarik Huseinbasic

More info:

Published by: Tarik Huseinbasic on Jun 20, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/30/2011

pdf

text

original

Sections

  • BIZNIS – DEFINICIJA I POJMOVNO ODREðENJE
  • 1. BIZNIS – DEFINICIJA I POJMOVNO ODREðENJE
  • 1.1 Umjesto uvoda
  • 1.2 Priroda biznisa
  • 1.3 Cilj biznisa
  • 1.4 Ljudi i biznis aktivnosti
  • 1.5 Zašto se ugledati na one koji su najbolji?
  • 1.6. Zašto biti drugačiji u vrijeme megatrandova?
  • 1.7. Hijerarhija potreba Abrahama Maslova
  • 1.8. Mentalna mreža ekonomije
  • Pitanja za diskusiju
  • PREDUZETNIŠTVO U EKONOMSKOJ TEORIJI
  • 2. PREDUZETNIŠTVO U EKONOMSKOJ TEORIJI
  • 2.1. Pojmovno odreñenje preduzetništva
  • 2.2. Razvoj preduzetništva i preduzeća - makro aspekt
  • 2.3. Preduzetničke perspektive
  • 2.4. Istorijski i komparativni razvoj preduzetništva
  • 2.4.1. Predstavnici klasične ekonomije
  • 2.4.1.1. Britanska škola
  • 2.4.1.2. Francuska škola
  • 2.4.1.3. Austrijska škola
  • 2.4.1.4. Njemačka škola
  • 2.4.1.5. Američka škola
  • 2.4.2. Predstavnici neoklasične ekonomije
  • 2.4.3. Savremeno shvatanje preduzetništva
  • PRIRODA PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIČKA KULTURA
  • 3. PRIRODA PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIČKA KULTURA
  • 3.1. Uvod
  • 3.2. Tradicionalno preduzetništvo
  • 3.3. Preduzetništvo u velikim preduzećima (intrapreduzetništvo)
  • 3.3.1. Prepreke razvoja intrapreduzetništva
  • 3.3.2. Pretpostavke razvoja intapreduzetništva
  • 3.4. Preduzetništvo u društvenim djelatnostima
  • Preduzetnici u društvenim djelatnostima:
  • 3.5. Prednosti i nedostaci ulaska u biznis
  • PREDUZETNIČKI PROCES
  • 4. PREDUZETNIČKI PROCES
  • 4.1. Uvod
  • 4.2. Učesnici preduzetničkog procesa
  • 4.3. Preduzetnička ideja
  • 4.3.1. Izvori preduzetničkih ideja
  • 4.3.2. Faze razvoja preduzetničke ideje
  • 4.3.3. Metode generisanja ideja
  • 4.3.4. Metode prikupljanja ideja
  • 4.3.5. Analiza preduzetničkih ideja
  • 4.4. Preduzetnička inicijativa
  • 4.5. Faze životnog ciklusa preduzetničkog procesa
  • 4.6. Preduzetnički poduhvat
  • OSOBINE PREDUZETNIKA
  • 5. OSOBINE PREDUZETNIKA
  • 5.1. Pojam preduzetnika
  • 5.2. Osobine preduzetnika
  • 5.2.1. Inovativnost
  • 5.2.2. Razumno preuzimanje rizika
  • 5.2.3. Samopouzdanje
  • 5.2.4. Uporan rad
  • 5.2.5. Postavljanje ciljeva
  • 5.2.6. Odgovornost
  • 5.2.7. Ostale osobine
  • 5.3. Vrste preduzetnika
  • FAKTORI PREDUZETNIŠTVA
  • 6. FAKTORI PREDUZETNIŠTVA
  • 6.1. Faktori koji utiču na preduzetničko ponašanje
  • 6.1.1. Lične osobine
  • 6.1.2. Kultura
  • 6.1.3. Društvene okolnosti
  • 6.1.4. Kombinacija svih faktora
  • PREDUZETNIŠTVO I MENADŽMENT
  • 7. PREDUZETNIŠTVO I MENADŽMENT
  • 7.1. Pojam i uloga menadžmenta
  • 7.2. Priroda menadžmenta
  • 7.3. Posao menadžera
  • 7.4. Ciljevi organizacije, vizija i misija
  • 7.5. Efektivnost i efikasnost
  • 7.6. Odnos preduzetništva i menadžmenta
  • 7.7. Preduzetnički menadžment
  • IZBOR FORME VLASNIŠTVA
  • 8. IZBOR FORME VLASNIŠTVA
  • 8.1. Uvod
  • 8.2. Oblici preduzeća u našim uslovima
  • 8.3. Samostalno vlasništvo (inokosno preduzeće)
  • 8.3.1. Prednosti inokosnog preduzeća
  • 8.3.2. Nedostaci inokosnog preduzeća
  • 8.4. Partnerstvo
  • 8.4.1. Tipovi partnerstva
  • 8.4.2. Ugovor o partnerstvu
  • 8.4.3. Prednosti partnerstva
  • 8.4.4. Nedostaci partnerstva
  • 8.5. Akcionarsko društvo
  • 8.5.1. Anatomija akcionarskog društva
  • 8.5.2. Prednosti akcionarskog društva
  • 8.5.3. Nedostaci akcionarskog društva
  • MODELI FINANSIRANJA BIZNISA
  • 9. MODELI FINANSIRANJA BIZNISA
  • 9.1. Uvod
  • 9.2. Vrste kapitala
  • 9.2.1. Fiksni kapital
  • 9.2.2. Radni kapital
  • 9.2.3. Kapital za rast
  • 9.3. Vlasnički i dužnički izvori kapitala
  • 9.3.1. Vlasnički izvori kapitala
  • 9.3.1.1. Lična ušteñevina
  • 9.3.1.2. Prijatelji i članovi porodice
  • 9.3.1.3. Biznis anñeli
  • 9.3.1.4. Korporacije i ostala privredna društva
  • 9.3.2. Dužnički izvori kapitala
  • 9.3.2.1. Banke
  • 9.3.2.2. Nebankarski izvori
  • 10. BIZNIS ETIKA
  • 10.1. Definicija biznis etike
  • 10.2. Etičko biznis okruženje
  • 10.3. Oblikovanje etičke strukture
  • 10.4. Društvena odgovornost preduzeća
  • UPRAVLJANJE INOVACIJAMA
  • 11. UPRAVLJANJE INOVACIJAMA
  • 11.1. Pojam inovacije
  • 11.2. Proces inovacije
  • 11.3. Izvori inovacija
  • PREDUZETNIČKA INFRASTRUKTURA
  • 12. PREDUZETNIČKA INFRASTRUKTURA
  • 12.1. Pojam preduzetničke infrastrukture
  • 12.2. Naučni parkovi
  • 12.3. Klasteri
  • 12.4. Biznis inkubatori
  • PREDUZETNIŠTVO I NOVA EKONOMSKA PARADIGMA
  • 13. PREDUZETNIŠTVO I NOVA EKONOMSKA PARADIGMA
  • 13.1. Informaciona revolucija
  • 13.2. Nova ekonomska paradigma
  • 13.3. Koncept elektronskog poslovanja
  • 13.4. Intelektualni kapital
  • 13.5. Umrežavanje i preduzetništvo
  • 14. BIZNIS PLAN
  • 14.1. Pojam biznis plana
  • 14.2. Cilj izrade biznis plana
  • 14.3. Zašto biznis plan?
  • 14.4. Sadržaj biznis plana
  • 14.4.1. Osnovni podaci
  • 14.4.1.1. Rezime
  • 14.4.1.2. Misija preduzeća i cilj projekta
  • 14.4.1.3. Opšti podaci o preduzeću
  • 14.4.1.4. Analiza dosadašnjeg poslovanja preduzeća
  • 14.4.2. Analiza tržišta
  • 14.4.2.1. Prodajno tržište
  • 14.4.2.2. Nabavno tržište
  • 14.4.2.3. Analiza cijene
  • 14.4.2.4. Analiza konkurencije
  • 14.4.3. Proizvod i proizvodni program
  • 14.4.4. Zaposlenost i kvalifikaciona struktura
  • 14.4.5. Lokacija
  • 14.4.6. Predračun investicionih ulaganja
  • 14.4.7. Izvori finansiranja
  • 14.4.8. Rashodi poslovanja
  • 14.4.8.1. Obračun amortizacije
  • 14.4.8.2. Obračun investicionog i tekućeg održavanja
  • 14.4.8.3. Obračun premije osiguranja
  • 14.4.8.4. Obračun bruto zarada
  • 14.4.8.5. Obračun kamata
  • 14.4.8.6. Obračun materijalnih troškova
  • 14.4.8.7. Obračun ostalih troškova
  • 14.4.9. Formiranje ukupnog prihoda i bilansa uspjeha
  • 14.4.9.1. Ukupan prihod
  • 14.4.9.2. Formiranje bilansa uspjeha
  • LITERATURA

Doc.

dr Dragan Lajović mr Vladimir Vulić mr Nemanja Nikolić mr Nikola Vulić mr Radivoje Drobnjak

UVOD U BIZNIS

Sadržaj
UMJESTO UVODA 1. BIZNIS – DEFINICIJA I POJMOVNO ODREðENJE ..................................................1 1.1 Umjesto uvoda .........................................................................................................2 1.2 Priroda biznisa .........................................................................................................2 1.3 Cilj biznisa ...............................................................................................................2 1.4 Ljudi i biznis aktivnosti ...........................................................................................4 1.5 Zašto se ugledati na one koji su najbolji? ................................................................4 1.6. Zašto biti drugačiji u vrijeme megatrandova? ........................................................6 1.7. Hijerarhija potreba Abrahama Maslova..................................................................8 1.8. Mentalna mreža ekonomije...................................................................................10 Pitanja za diskusiju ......................................................................................................12 2. PREDUZETNIŠTVO U EKONOMSKOJ TEORIJI .....................................................13 2.1. Pojmovno odreñenje preduzetništva .....................................................................14 2.2. Razvoj preduzetništva i preduzeća - makro aspekt...............................................14 2.3. Preduzetničke perspektive ....................................................................................15 2.4. Istorijski i komparativni razvoj preduzetništva.....................................................16 2.4.1. Predstavnici klasične ekonomije............................................................17 2.4.1.1. Britanska škola........................................................................17 2.4.1.2. Francuska škola.......................................................................17 2.4.1.3. Austrijska škola.......................................................................18 2.4.1.4. Njemačka škola.......................................................................18 2.4.1.5. Američka škola .......................................................................18 2.4.2. Predstavnici neoklasične ekonomije ......................................................19 2.4.3. Savremeno shvatanje preduzetništva .....................................................20 Pitanja za diskusiju ......................................................................................................22 3. PRIRODA PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIČKA KULTURA .........................23 3.1. Uvod......................................................................................................................24 3.2. Tradicionalno preduzetništvo................................................................................24 3.3. Preduzetništvo u velikim preduzećima (intrapreduzetništvo)...............................26 3.3.1. Prepreke razvoja intrapreduzetništva.....................................................28 3.3.2. Pretpostavke razvoja intapreduzetništva................................................29 3.4. Preduzetništvo u društvenim djelatnostima ..........................................................30 3.5. Prednosti i nedostaci ulaska u biznis ....................................................................31 Pitanja za diskusiju ......................................................................................................34 4. PREDUZETNIČKI PROCES ..........................................................................................35 4.1. Uvod......................................................................................................................36 4.2. Učesnici preduzetničkog procesa..........................................................................36 4.3. Preduzetnička ideja ...............................................................................................38 4.3.1. Izvori preduzetničkih ideja ....................................................................39 4.3.2. Faze razvoja preduzetničke ideje ...........................................................41 4.3.3. Metode generisanja ideja .......................................................................41

........79 7........................... Priroda menadžmenta..................... Efektivnost i efikasnost.......... Uvod......... Inovativnost.......2...1.............. Ciljevi organizacije..44 4........................................................ Vrste preduzetnika .................................3.............................................3. Lične osobine ......................4..........1..... PREDUZETNIŠTVO I MENADŽMENT ................................................................................................. Prednosti partnerstva.......................4....6...............63 6............55 5..........3......................... Partnerstvo ...................................................57 Pitanja za diskusiju ........................................................ OSOBINE PREDUZETNIKA .................................................80 7.................................1...............................................................................2...........................................4.. Kultura .....................68 6.................................54 5.......................1........ Oblici preduzeća u našim uslovima ........3..................................................................................................................................................... Preduzetnička inicijativa.......7...............................................7.................................................................................................1...........68 Pitanja za diskusiju ................................ Faze životnog ciklusa preduzetničkog procesa....52 5.........92 8...2..................... Razumno preuzimanje rizika .4.........................55 5.. Uporan rad .............4................. Nedostaci inokosnog preduzeća...3........................................................................................................... Analiza preduzetničkih ideja..............................................45 4......... Nedostaci partnerstva...........................2... Metode prikupljanja ideja ...................................................86 8... Preduzetnički poduhvat..4..........................................................................51 5...................................................................3...................................................2...87 8........2..........4.....6.2...........................................................1............................................61 6...........................................................................2................................ Tipovi partnerstva ............. Posao menadžera..........................................91 8.....4................................................................... vizija i misija .....................1........................ Odgovornost.............................................3.......................5... Ostale osobine............ Osobine preduzetnika..................................62 6...................................... Postavljanje ciljeva .............4.........................88 8...................50 5....................................................................................... Društvene okolnosti ...................63 6...............3..1....72 7.........................92 8......................2............83 Pitanja za diskusiju ............................................................................... Preduzetnički menadžment .......................90 8... Kombinacija svih faktora......5..............85 8......53 5..................93 ........................................... Pojam i uloga menadžmenta ......70 7........87 8..........1......3.......................................54 5...4.................................47 4...............1....................................52 5............5........... Ugovor o partnerstvu ..77 7.......................... Faktori koji utiču na preduzetničko ponašanje ............. Pojam preduzetnika......................................67 6...........1............................................................. FAKTORI PREDUZETNIŠTVA..... Odnos preduzetništva i menadžmenta ........................................3................................55 5..........74 7..........................................47 4.........73 7.................................................................4.............2........ IZBOR FORME VLASNIŠTVA ....2...........2.....................................................................................................................................................89 8..2..................2............................................................71 7..........................................52 5........................ Prednosti inokosnog preduzeća...................................................................1........................49 Pitanja za diskusiju . Samostalno vlasništvo (inokosno preduzeće) ...........5......91 8..............6.........................................................................................4.................... Samopouzdanje .

.................3.............. Informaciona revolucija ............................................103 9............................................... Proces inovacije ........... Prijatelji i članovi porodice...................145 ..............................................101 9. Kapital za rast ...........................................100 9...............133 Pitanja za diskusiju ...3..... Definicija biznis etike ....... Klasteri............................................ Vlasnički izvori kapitala ................................109 10.....................................................................103 9........................... PREDUZETNIŠTVO I NOVA EKONOMSKA PARADIGMA... Biznis anñeli.............................. Nova ekonomska paradigma.......................1..................5...................................1........3................5.....96 Pitanja za diskusiju .............................. Umrežavanje i preduzetništvo............................................. Vrste kapitala ........................104 Pitanja za diskusiju ...120 Pitanja za diskusiju ..........................2... Radni kapital ..................1.........98 9........................ Koncept elektronskog poslovanja ...........................................2.....3............2......................... Pojam inovacije............... UPRAVLJANJE INOVACIJAMA ............... Izvori inovacija .................................................... Nebankarski izvori ................................ Oblikovanje etičke strukture .....................110 10........118 11.......................... BIZNIS ETIKA ........................................................................... Intelektualni kapital ....................126 12..........100 9........................................................1.........................................................94 8...139 13..... Lična ušteñevina ...................... Naučni parkovi.................125 12.................118 11...1............4..........1..................3.............................................101 9........................................3...................1............................................................................. Društvena odgovornost preduzeća........................................2.......3...............................................2...........................................................2...94 8......102 9............ PREDUZETNIČKA INFRASTRUKTURA............................................1...............................107 10....2. Prednosti akcionarskog društva ............................................136 13................ Akcionarsko društvo ................................................. Dužnički izvori kapitala........................3...........................................................137 13..........................................112 10.....................102 9.............................2.................................................127 12...116 11........................................................... Uvod.........2................................................................................................................102 9..........................................................3.3.. Nedostaci akcionarskog društva ........................................ MODELI FINANSIRANJA BIZNISA ........................................................... Etičko biznis okruženje....................................143 13....1..................................1.......................................................................117 11......3................1....................5....2..........130 12.............. Pojam preduzetničke infrastrukture ........................1....2..............................100 9......4.........................108 10...128 12..........5....................2.................................................... Korporacije i ostala privredna društva.............. Fiksni kapital...................2....3.......3.....3.........................95 8.......................142 13.....................................97 9...............................138 13...........................................................................2.................5...........1..........................................................................................................4............................................. Vlasnički i dužnički izvori kapitala ...............................1.............................99 9.................101 9........................................4........................................ Anatomija akcionarskog društva....................2..3.......................................................................................................................................................113 Pitanja za diskusiju ..100 9......... Biznis inkubatori.......................... Banke .....................3.............8..

......................................................158 14....................................157 14.2..4...............158 14. Formiranje bilansa uspjeha ............. Rashodi poslovanja ..4.157 14...... Misija preduzeća i cilj projekta....156 14..........4........2..................5..........2....8.....4..... Obračun ostalih troškova .......................4........................151 14................................ Sadržaj biznis plana .......1.......1..........................4...........1.........................154 14.........9............ Analiza dosadašnjeg poslovanja preduzeća ..2...................................1.............................158 14............................................... Rezime ...............................9..................147 14........153 14..............4...4...... Obračun amortizacije ...... Predračun investicionih ulaganja ......4................................. Analiza tržišta ....4............ Lokacija.......................149 14.....3.............157 14...4.........4.153 14.... Nabavno tržište .....2...............1.......2......................................159 Pitanja za diskusiju ........................... Osnovni podaci .............4............158 14....................... Analiza konkurencije ...158 14......7.........................4............155 14.........................4...........2..............4.9.............................4....153 14..........................................................3........158 14..4..154 14...1............................................3...................... BIZNIS PLAN ....... Obračun bruto zarada.................2..6....... Izvori finansiranja ............................................................................................................4.148 14.1...8................4.............................................................4.................. Prodajno tržište ........................................1.................8.155 14..............................1.................3.4......158 14.........................4.............. Proizvod i proizvodni program ......................................................................152 14.152 14.8........4..... Ukupan prihod .6..................................................................................................2...............7.......................................................4...................161 ......4................ Obračun kamata .............. Obračun materijalnih troškova..156 14.................................4........................2.....................154 14..............4.....8...4................................151 14........4.. Cilj izrade biznis plana..160 LITERATURA..................................157 14....................8.....Pitanja za diskusiju ...... Pojam biznis plana .....................8......4......................................................149 14.....................8.........................................152 14.................................5.............................................158 14. Obračun investicionog i tekućeg održavanja ........................................... Zašto biznis plan? ....................................1.................3................................ Zaposlenost i kvalifikaciona struktura .. Opšti podaci o preduzeću........... Analiza cijene................. Formiranje ukupnog prihoda i bilansa uspjeha................................ Obračun premije osiguranja............

.

kulturi. A mi mislimo da je to iz generacije u generaciju sve vidljivije. Da li je to moguće sa ovim sadržajem i spiskom pojmova. fenomena i procesa u njemu? Mi vjerujemo da jeste! Stoga je pred Vama udžbenik koji govori o biznisu u teoriji. Takoñe. I sve to na visokom nivou etičkih premisa i u turbulentnim vremenima. preduzetničkom procesu i faktorima. modelima finansiranja. realno sagleda ekonomska stvarnost. Pri tome je uvažen faktor vrijeme i pokušaj da se kroz ovaj nenadoknadivi i neobnovljivi resurs. a efekti će biti sa visokom profitnom stopom. jer iza nje stoji ulaganje koje daje najveći prinos.UMJESTO UVODA Ovaj udžbenik je nastao kao pokušaj grupe autora da studente početne godine studija ekonomije ubijedi da je biznis njihova budućnost. biznis infrastrukturi. S tim u vezi. Ovaj fenomen nema veze sa disciplinom koja je pred Vama iako je riječ o vrlo značajnoj društvenoj realnosti. osobinama preduzetnika. rizicima i etici. Mi imamo i volju i želju da Vam ponudimo transfer znanja. Mi Vam nudimo informacije. Vaši predavači imaju ambiciju da Vam pomognu da uz podršku ovog udžbenika ovladate odreñenim znanjima i vještinama koje će Vas učiniti drugačijim. inovativnijim. A to je ipak ponuda koja se ne odbija. Autori . koja će moći i umjeti da prepozna sredstva koja vode ostvarivanju podreñenih ciljeva. spoznajete i primjenjujete. lobiranje prepoznaje fer odnose meñu različitim učesnicima na tržištu. Neki ne misle tako i završavaju na birokratskom tržištu. efikasnijim. To znači da su se autori opredijelili da “lobiraju” za poruke i pouke iz teksta koji je pred Vama. jer se birokratija razmnožava proporcionalno svom neradu. A lobiranje podrazumijeva stvaranje “principijelne biznis koalicije”. kao kroz periskop. Sam proces lobiranja je efikasan ako se broj ljudi koji se procesno nalaze u ideji povećava. Zato uložite svoje vrijeme i kreativni potencijal. time što ćete znati kako da učite. Na Vama je da se ovoj disciplini posvetite i apsorbujete od nje što više. odnosno jednom riječju – prepoznatljivim. vlasničkoj formi biznisa i menadžmentu. a završava se biznis planom kao ključnim dokumentom koje se bavi ekonomskim (be)smislom ideje i biznisa. znanja i vjerštine. koji su nerijetko u konfliktu ciljeva i interesa. kada je pored surovosti tržišta elementarno moralno načelo da čovjek čovjeku bude čovjek.

1. razumijete mentalnu mrežu ekonomije. identifikujete ciljeve bavljenja biznisom. objasnite hijerarhiju potreba Abrahama Maslova. objasnite megatrendova razvoja. opišete uslove za uspjeh u biznisu. trebalo bi da budete u stanju da: definišete pojam i prirodu biznisa. opišete funkcije biznisa. BIZNIS – DEFINICIJA I POJMOVNO ODREðENJE 1 . razumijete pojam profita.POGLAVLJE 1 BIZNIS – DEFINICIJA I POJMOVNO ODREðENJE Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje.

Kada se još uvede u odreñeni kontekst onda se stvari još više komplikuju pa stručna tumačenja nerijetko imaju drugorazredan karakter. Nedopustivo je da ekonomisti daju široke i neodreñene definicije biznisa a naročito da koriste specifične termine tamo gdje je to neprimjereno i pred auditorijumom koji je na nižem nivou poznavanja ekonomskih kategorija. stvaraju ideje za rješavanje problema. vekna hljeba. 1. hemijske čistione. Proizvod – Dobro ili usluga sa materijalnim (vidljivim) i nematerijalnim karakteristikama koje obezbjeñuju zadovoljstvo i benefite.3 Cilj biznisa Primarni cilj svakog biznisa je ostvarivanje profita – razlike izmeñu troškova proizvodnje i prodaje proizvoda tj. 1. Svaki biznis ima pravo da zadrži i koristi svoje profite po svom nahoñenju – u okviru zakonskih ograničenja – zato što je profit nagrada za preuzimanje rizika u procesu obezbjeñenja proizvoda. Konsultanti i advokati. promociju i distribuciju proizvoda koji prodaje za 2. Rezultat napora biznisa jesu proizvodi koji imaju materijalne i nematerijalne karakteristike obezbjeñujući zadovoljenje potreba i benefite. ono što kupujete jeste benefit i zadovoljenje potreba koje omogućava proizvod. Ako kompanija potroši 2 dolara za proizvodnju. Nijesu sve organizacije profitne. biznis ostvaruje profit od 0. kaput ili neka druga materijalna stvar. Meñutim.1 Umjesto uvoda Gotovo je sasvim sigurno da ste se uvjerili da je frekventnost upotrebe ove riječi dovela mnoge njene korisnike i slušaoce u situaciju da je upotrebljavaju. Većina ljudi povezuje riječ proizvod sa materijalnim dobrima – automobil. ali nema primarnu svrhu ostvarenja profita. Neprofitna organizacija – organizacija koja može obezbjeñivati dobra i usluge. npr. 2 . gluma filmske zvijezde ili košarkaški igrač. iako mogu obezbjeñivati proizvode i usluge.1. Biznis – pojedinci ili institucije koje nastoje ostvariti profit obezbjeñujući proizvode koji zadovoljavaju potrebe ljudi. računar. Npr. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje 1. Profit – razlika izmeñu troškova proizvodnje i prodaje proizvoda i cijene proizvoda koju plaća kupac. Mekdonalds (McDonald's) hamburger ili sendvič sa organskom hranom se kupuje da bi se utolila glad. Proizvod može biti i ideja. kada ljudi ili mašine proizvode nešto od vrijednosti za kupce. Kada kupite proizvod. cijene koju plaća kupac.2 Priroda biznisa Biznisom se nastoji ostvaritu profit obezbjeñujući proizvode koji zadovoljavaju potrebe ljudi. Neprofitne organizacije nemaju za primarni cilj ostvarenje profita. razvijanje fotografija. koriste i razumiju na različite načine.75 dolara na svaki prodati proizvod. pregled kod doktora. finansiranje. proizvod može biti i usluga. Porše Kajen (Porsche Cayenne) se kupuje da se zadovolji potreba za transportom i želja da se predstavi odreñeni imidž.75 dolara.

Obzirom da ovi subjekti imaju interes za uspješnost i rezultate poslovanja biznisa. poslovati efikasno. Ostali izazovi koji se postavljaju pred ljudima u biznisu su poštovanje zakona. kako bi se proizvodili ti proizvodi. takoñe. Tako na primjer. u jednoj godini. Biznisu je. Čak su i neprofitne organizacije uključene u aktivnosti u vezi sa menadžmentom. ponekad se nazivaju stejkholderima biznisa. organizovanju i kontroli aktivnosti biznisa. Druge kompanije vode računa o kvalitetu života u društvima u kojima posluju. Pregled poslovnog svijeta 3 . Mnoga preduzeća vode računa o tome na koji način proizvodnja i distribucija njihovih proizvoda utiču na okruženje. potreban marketing ekspert u cilju saznanja koji su proizvodi potrebni kupcima. biti društveno odgovoran i poštovati principe etike u poslovanju sa kupcima. Pored toga. biznisu su potrebni finansijski resursi i vještine u finansiranju. reciklirala 70. kao i prilagoñavanje ekonomskim. marketingom i finansijama u ostvarenju svojih ciljeva. svaki biznis mora proizvoditi kvalitetne proizvode. održavanju i širenju svojih aktivnosti. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje Da bi ostvarili profit. državnim organima i društvom.000 tona proizvoda. tehnološkim i društvenim promjenama. tako da proizvode one proizvode koje će kupci kupovati. zaposlenima. investitorima. U cilju ostvarenja i održanja profitabilnosti. kako bi se odredila cijena istih i kako bi se preduzele aktivnosti na njihovoj promociji i distribuciji.1. o društvenoj odgovornosti nakon prirodnih nepogoda i mnogim drugim pitanjima koja se tiču sredine u kojoj posluju (ostvaruju biznis). što čini 10% ukupnog prihoda kompanije. kao i u pronalaženju i razvoju zaposlenih. pojedinac ili organizacija moraju posjedovati odreñene vještine u planiranju. o edukaciji siromašnih slojeva društva. kompanija Hewlett-Packard. poslovanje na etički i društveno odgovoran način.

brokeri. zaposleni i kupci. Ako se biznis doživljava kao kontinuirani proces onda i sva dogañanja unutar njega imaju rimu.. rasta. nekada ne. Ne postoji brzi uspjeh. gradonačelnici. 1. Zato što je ambicija discipline da u Vama probudi preduzetnički gen. Nešto više o ovim učesnicima biznis aktivnosti biće riječi u nastavku teksta koji izučavate. novac drugih ljudi . Možda tu svoju osobinu nosite duboko u sebi i kao svaka osobina tako i ova traži pogodno tlo i pogodan trenutak za odjelotvorenje. ministri. Kada ste u biznisu nameće Vam se čitav niz pitanja poput: Šta je Vaša misija? Ko su Vaši klijenti? Šta je vrijednost za kupca? Koji su i kakvi Vaši rezultati? Šta je Vaš biznis plan? Biznisom se ne može raditi inerciono iako ponekad izgleda da se biznis sam po sebi kreće u pozitivnom smjeru.. Upitajte. koji su stvarni vlasnici.? Morate biti samouvjereni ili će Vas prvi 4 . Zaposleni su odgovorni za rad koji se odvija u okviru biznisa. i 2030. mogućnosti.5 Zašto se ugledati na one koji su najbolji? Čitaoci ovih redova su budući: vlasnici i menadžeri malih i srednjih preduzeća. Ukoliko se to ne desi treba sačekati neku bolju priliku. transfera i gašenja biznisa.. marketing i finansije. 2045. konkurencija..4 Ljudi i biznis aktivnosti Prethodna slika pokazuje ljude i aktivnosti u vezi sa biznisom.. Zašto ovakav uvod za studente i zašto je materijal koji je pred Vama napravljen sa mnogo pitanja. On nekada doñe. Vlasnici obezbjeñuju resurse – novac ili kredit – da bi započeli biznis. glavna uloga biznisa jeste zadovoljenje potreba kupaca... 2020. premijeri. spoljašnji krug sadrži primarne biznis aktivnosti – menadžment. kao i etička i društvena odgovornost – sve imaju uticaja na dnevno poslovanje biznisa.. zaposleni u malom biznisu. razvoja. Vrijeme je važno sa aspekta otpočinjanja. stvari gledati crno-bijelo. 2020. dilema.? Uvijek analizirajte sebe. šta je mogu da ponudim tržištu danas.. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje 1..potencijalnih klijenata. bankari.. i 2030. Biznis je.. Njime se mora upravljati balansiranjem različih potreba i ciljeva. Pri tome je neobično važan faktor vrijeme koje treba posmatrati kroz prizmu biznisa i kao neobnovljivi resurs. Šta je u stvari biznis? Jedina funkcija biznisa je da stvori kupca (klijenta) i da inovira. i najvažnije. ekonomija. sa aspekta biznisa.. svoja znanja i vještine i imajte vremensku dimenziju u analizi. isto kao što je nedopustivo. direktori javnih preduzeća. i 2045. lideri nevladinog sektora. pojednostavljeno. Vlasnici upravljaju samim biznisom ili zapošljavaju ljude koji će realizovati ove zadatke. U centru slike su vlasnici. predsjednik General Motorsa nije vlasnik. Ipak joj treba stvoriti povoljan ambijent i pružiti šansu. Ljudi i sile koje su van kontrole organizacije – pravne i regulatorne sile. već zaposleni koji je odgovoran za upravljanje svim zaposlenima na način da se ostvaruje profit za investitore.. I stoga morate da imate svoju poziciju na tržištu i u biznisu! Gdje sebe vidite nakon diplomiranja? Čime ćete se baviti 2013. 2013. Konačno.1. To podrazumijeva kvalitetno promišljanje i prosuñivanje. preduzetnici. ritam i razlog. tehnologija. U biznisu je važno da postoji kontinuiran rast i da se permanentno inovira. Npr..

ali je 2007. filmu. Gejts je veliki poštovalac djela Leonarda da Vinčija i posjeduje njegove najvažnije naučne tekstove. S toga budite u društvu najboljih i meñu njima tražite uzore.125. Neka Vam uzori budu oni najbolji bilo da je riječ o nauci. godine napustio kompaniju. pored jezera Vašington. 5 . globalna ekonomska kriza. što je drastičan pad u odnosu na 2008. ove godine. sada je više zainteresovan za humanitarne akcije koje ostvaruje preko fondacije sa suprugom Melindom. bez diplome. Pogledajte tradicionalnu listu najbogatijih ljudi na svijetu prema uglednom biznis časopisu Forbs (Forbes) za 2009. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje simptomi krize na bilo kom polju dovesti na marginu. godini učvrstile svoju poziciju. godini povratio tron. Student Harvarda. sportu. Sjedinjene Američke Države su u 2009. u svakoj kući”.1. Prvi na listi je Bil Gejts (53).. kada je na jednu godinu izgubio titulu od Vorena Bafeta. godini sa 74 milijardera prestigla Njujork (71) i postala grad sa najviše milijardera na svijetu. dok ih je u Moskvi 27. čovjek koji je bio najbogatiji na svijetu od 1995. naravno. godinu. Danas u ovom gradu ima 55 milijardera. Moskva je u 2008. Njujork je u 2009. Nakon što su posljednjih godina izgubile dominaciju na listi milijardera. pa sve do 2007. A margine same po sebi vode u ponor ili pak u povratak. muzici. Gejts je bio jedan od osnivača „Majkrosofta” prije 35 godina. Na listi. ima 38 novih milijardera. To je samo izbor izmedju puta i stanputice… Birajte tržišne puteve a stranputice ostavljajte onima koji idu u zonu sivog tržišta. Ukupno na svim stranama svijeta ima 793 dolarska milijardera. biznisu… A najbolji su zato što su drugačiji i različiti. godine. koji je davno obećao „kompjuter na svakom stolu. godine! Razlog je. godinu kada ih je bilo 1. jer su 45% osoba od ukupnog broja svjetskih milijardera Amerikanci. Ovo je prvi put da je broj svjetskih milijardera smanjen još od 2003. književnosti. Sa njom i troje djece živi u velelepnoj kući.. Nakon godine krize.

Vlasnik je investicionog fonda Berkšir Hetavej (Berkshire-Hathaway) i zbog sposobnosti da predvidi berzanske trendove dobio je nadimak „Prorok iz Omahe”. podreñene. prodajući šibice. Lorens Elison (64). ali je počeo da radi već sa 11 godina. U julu 2007.. Orakl (Oracle). godine popeo na drugo mjesto. posle svoje smrti. godine. Sin je političara i brokera iz Omahe (država Nebraska). je četvrti na listi sa 22. Zaljubljenik je u jedrenje i vlasnik je jahte „Izlazeće sunce” duge 138 metara (kasnije je zatražio da mu se napravi i mnogo manja jahta. ribu. „vrijedan” 37 milijardi dolara. a kompanija je počela da se kotira na berzi 1986. i istovremeno najstarije sportsko takmičenje. Poznat je po tome što uvijek leti ekonomskom klasom. a kolekciju. kada je platio i prvi porez. „težak” 37 milijardi i vrlo zanimljiva ličnost.000 artikala. kao i prva slova imena farme i sela gdje je odrastao). njegova kompanije je obavila 49 akvizicija. sin libanskog emigranta koji se bavi komunikacijama. Ingvar Kamprad se još kao tinejdžer bavio „biznisom“.5 milijardi dolara. ovaj meksički industrijalac. U posljednjih 4 godine. stigao je do čela liste. sa 22 milijarde dolara. jedan dan prije nego što je to učinio Majkrosoft. Biznisom se mogu baviti samo oni koji sa strašću kockara prilaze stolu. Veliki je ljubitelj bezbola i umjetničkih slika. kartama ili sa istim intenzitetom osjećanja ulaze u kladionicu i pored toga posjeduju fenomenološku posvećenost koje se protokom vremena povećava. nadreñene. 1. olovke. čestitke i slične sitnice. Ingvar Kamprad (83). ruletu. Namještaj je počeo da prodaje 1947. Bogatstvo Bila Gejtsa se procjenjuje na 40 milijardi dolara. najviše bežičnom telefonijom. dio koalicije.. Šta treba činiti da bi ste bili različiti i drugačiji u odnosu na druge ljude: 6 . Njegova tri sina takoñe rade u kompaniji. godine. Godinama unazad najavljuje da će. na kome se dodjeljuje trofej. IKEA.1. Zašto biti drugačiji u vrijeme megatrandova? Da bi ste se približili ovoj grupi treba da budete drugačiji i posjedovati emocionalnu inteligenciju. ide u jeftine restorane i u kući ima jeftini IKEA namještaj. godine za više od 30 miliona dolara. klijente. mada i dalje radi u kompaniji kao savjetnik. Peto mjesto zauzima osnivač švedskog lanca prodavnica namještaja. Nedavno je napravio i ogroman trimaran od 30 metara sa kojim planira da osvoji Kup Amerika (najprestižnije svjetsko takmičenje u jedrenju. ipak. Drugo mjesta zauzima Voren Bafet (78).6. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje koje je kupio na aukciji 1994. Kompanija IKEA je danas prisutna u 36 zemalja i prodaje više od 9. To znači da kad je emocionalna inteligencija u pitanju posjedujete strast za onim čime se bavite i da saosjećate sa drugim ljudima. Saosjećanje sa drugim ljudima Vam omogućava da prepoznate u njima potencijalne saradnike. godine. godine. koja je nazvana po njegovoj preminuloj supruzi sa kojom ima šestoro djece. a prvu prodavnicu IKEA je otvorio 1958. izložio je u muzeju sagrañenom posebno za to. Suosnivač softverskog giganta. sve što ima biti podijeljeno u dobrotvorne svrhe. da bi se tokom 2008. godine (ime IKEA sadrži inicijale njegovog imena. Sam Lorens (Lari) Elison je rodom iz Čikaga. Penzionisao se 1986. Treći je Meksikanac Karlos Slim Helu (69). gdje je studirao fiziku ali nikada nije diplomirao. ali je godinu. šireći se na svim poljima kako bi zadržala konkurentnost na tržištu. kako bi mogao lakše da je „parkira”). godine. Kompaniju Orakl je osnovao 1977. završio na trećem mjestu. u svijetu).

regionalnom i globalnom nivou koje potencijalno apsorbuje kvalitetne ljudske resurse. Razvoj finansijskih tržišta. Želite li uopšte da budete u biznisu? Da li je biznis Vaša sudbina? Možda je racionalnije da budete u nekoj drugoj sferi koja Vas ispunjava ili čini sigurnijim? To je prosto sloboda Vašeg izbora koja je ograničena samo slobodom izbora drugih ljudi.tzv. izmještaju ) ka drugima koji ih prepoznaju kao svoju šansu za biznis. Ili da se odlučite Vas sila 7 . Kriza kao potencijalna šansa. I jedno i drugo otvaraju veoma velika polja dejstva za one koji ih prepoznaju i koji imaju znanja i vještina koje je moguće valorizovati na tržištu. fenomenu prepoznaje i koristi nova šansa i ideja koja obezbjeñuje satisfakciju klijentu. veoma je važno da odaberete svoju budućnost i pokušate da utičete na nju. Na taj način se prepoznaje interes i jednih i drugih da ostvare svoje ciljeve. U svijetlu megatrendova multinacionalne kompanije se sve više opredjeljuju za osnovni biznis (core business) a ostale poslove autsorsuju (delegiraju. Pored toga. Pri tome neobično važno prepoznati megatrendova razvoja: Globalizacija. U svakom slučaju. Menadžeri treba da posjeduju odgovarajuća znanja i vještine. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje Živjeti život u pravom smislu riječi! Putovati! Tražiti šansu! Težiti ka najvišim ciljevima! Obezbjeñivati sebi egzistenciju (zarañivati) od kada je to biološki moguće! Učiti tokom čitavog života! Osloboditi se patronata i autoriteta roditelja! Sumnjati u sve pa i savjete profesora! Shvatite da apsolutne istine ne postoje! Prethodne stavove ne treba posebno obrazlagati naročito ne studentima ove discipline. Informatička ekonomija. O svakom stavu bi se mogao napisati esej. a o nekima su napisane na desetine članaka i knjiga. model PPP) u kome država i lokalna uprava prepoznaju preduzetnike kao partnere u realizaciji pojedinih poduhvata na nacionalnom i lokalnom nivou. Kina i Indija. Prilikom tretiranja megatrendova treba imati u vidu tržište menadžera na lokalnom. Meñutim. Kreativna ekonomija podrazumijeva kvalitativno drugačiji pristup od klasične ekonomije. procesu. Nekoliko prethodnih postulata su nametnuti sa ciljem da prepoznate svoje mjesto u biznisu. Nova tržišta: Rusija.1. To znači da se u svakoj pojavi. I jedni i drugi profitiraju koristeći komparativne prednosti koje im resurno stoje na raspolaganju. sve više do izražaja dolazi javno – privatno – partnerstvo (Public-Private-Partnership. svako od nas pojedinačno doživljava pročitano na svoj način a implementira ga onako kako on vidi optimume. S toga je neophodno permanentno istraživati i kreirati novitete. Kada se tretiraju globalni fenomeni nameće se kao globalni input i output sport i edukacija. Kada je država i lokalna uprava u pitanju onda je to obezbjeñenje odreñenih dobara i usluga za grañane a kada su privatne kompanije u pitanju onda je to profit. Tržište menadžera.

1. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje

sudbine vodi u njoj prihvatljivom pravcu. I to je, takoñe, sloboda Vašeg izbora. I u jednom i u drugom slučaju veoma je važno da: 1. 2. 3. 4. Steknete odgovarajuće akademsko obrazovanje, Uspostavite mrežu kontakata, Uvažite vrijeme kao faktor i njime upravljate, Poštujete etički kodeks.

Sve ovo će Vas učiniti bitno drugačijim i otvoriti Vam biznis horizonte. Hoćete li uspjeti zavisi od Vas a ne od sticaja okolnosti. Ne skrivajte se od svojih problema već u njima prepoznajte svoju šansu. Nemojte sebe opravdavati pred ostatkom svijeta i pred samima sobom što nijeste iskoristili šansu. I šta Vam je potrebno za uspjeh: Razlikovati se (biti drugačiji); Imati viziju; Konstatno se mijenjati (ne prilagoñjavati se ); Brzina u donošenju i istrajnost u realizaciji odluka; Iz teškoća i poraza izvlačiti poruke i pouke; Plašiti se samo samog sebe; Ne postoji nedostižno i neosvojivo; (nema neosvojivih tvrñava postoje samo loši napadači) Pitanje svih pitanja je da li želite da se nañete u grupi dobitnika ili onih drugih ? Želite li da budete uspješni na svim poljima ili da budete predmet sažalijevanja ? Probajte da budete uspješni u sportu, muzici, informatici, karijeri, biznisu.. Za početak u sopstvenoj edukaciji ... dakle, na studiju.Imajte na umu sledeće poruke: Pozitivno razmišljajte – neka vam periskop uspjeha bude ogledalo svijeta; Ne razmišljajte filozofijom mase; Svaki kontakt je potencijalna šansa; Implemenirajte mehanizam samokontrole; Samo oni koji poštuju etički kodeks uspijevaju; Imajte “korak po korak” životne i poslovne principe.

1.7. Hijerarhija potreba Abrahama Maslova
Posebno zadržavamo Vašu pažnju na fenomenu Maslovljeve hijerarhije potreba, iz razloga što disciplina koju izučavamo svojim premisama tretira različite nivoe i karakter potrebe.1

Maslow, Abraham. “A Theory of Human Motivation”, Psychological Review, Vol. 50, No. 4, pp. 370-396, 1943 8

1

1. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje

Maslovljeva hijerarhija ljudskih potreba je teorija iz psihologije koju je stvorio američki psiholog Abraham Maslov (Abraham Maslow), koja ističe da se ljudske potrebe mogu razvrstati u grupe i da postoji jasna hijerarhija izmeñu tih grupa potreba. Niži nivoi potreba se moraju zadovoljiti pre nego što se aktiviraju potrebe viših nivoa. Maslovljeva hijerarhija ljudskih potreba se obično se prikazuje u vidu piramide podijeljene na pet nivoa, gdje svaka grupa predstavlja po jedan nivo: 1. Fiziološke potrebe - Ppotreba za hranom, vodom, vazduhom, snom i seksom. 2. Sigurnost - Zaštita fizičkog integriteta i sigurnosti - neugroženost života, stalan posao, sigurnost porodice, zdravlja i imovine. 3. Pripadnost - Prijateljstvo, porodica i seksualna intimnost. 4. Poštovanje (uvažavanje) - Samopoštovanje, sigurnost u sebe, postignuće, poštovanje prema drugima i poštovanje drugih. 5. Samopotvrñivanje (samoostvarenje) - Moralnost, kreativnost, spontanost, rješavanje problema, manjak predrasuda i prihvatanje činjenica. Ovaj nivo potreba (biznis) kroz samostvaranje i satisfakciju omogućava izvjesnom broju ljudi da ostanu na margini, budu drugačiji i nikada ne postanu dio mase. Upravo Vas ova disciplina podstiče na način razmišljanja koji podrazumijeva podizanje hijerarhije potreba i ohrabruje na razvoj ponašanja koji podrazumijeva prihvatanje kalkulisanog rizika. Četiri niža nivoa (fiziološke potrebe, sigurnost, pripadnost i poštovanje) su grupisani kao potrebe nedostatka, koje se vezuju za fizičke potrebe. Zadovoljenje ovih potreba pomaže osobi da raste i razvija se kao ljudsko biće. Za razliku od njih koje se moraju zadovoljiti, potrebe rasta (samoostvarenje) se stalno razvijaju. Osnovna pretpostavka je da se više potrebe iz ove hijerarhije pojavljuju tek nakon što su zadovoljene, većinom ili potpuno, sve potrebe nižeg nivoa.
9

1. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje

Takoñe, kada se jedna potreba zadovolji, opada značaj njene motivacione uloge, meñutim, kada se neka potreba zadovolji, druga brzo zauzima njeno mesto, tako da ljudi uvijek teže da zadovolje neku potrebu. Ukoliko te potrebe nedostatka nisu zadovoljene, osoba će se razviti u, fizički i psihički, nezdravu osobu.

1.8. Mentalna mreža ekonomije
Mentalna mreža ekonomije ukazuje da su čovjekove potrebe njegov glavni pokretač. One proizilaze iz samih interesa čovjeka, koji su ujedno i motiv za što uspješniju realizaciju potreba. Njihovom uspješnom realizacijom čovjek stvara a samim tim doprinosi što boljem zadovoljenju sopstvenih potreba. Prilikom satisfakcije potreba nivo dobra je ograničen slobodom izbora čovjeka.

Prethodni grafik objašnjava čvrstu vezu izmeñu karaktera čovjeka i njegovih potreba. Kroz čovjekove potrebe tj.ciljeve i njihov način realizacije može se zaključiti o kakvom je čovjeku riječ. Potrebe su u suštini reakcija na stvarnost. Svako vrijeme i svaki ekonomski sistem generišu različiti nivo i karakter potreba.

10

interese i motive je moguće pretpostaviti dok akcija podrazumijeva set mehanizama. Poltronstvo se javlja kod osoba koje ne posjeduju korektno izgrañen sistem vrijednosti. Treba se sa uvažavanjem odnositi prema institucijama i osobama koji su doprinijeli njegovom uspjehu. Kao što je poznato investicija u znanje je najisplativija jer donosi najveći prinos. tako da umjerena sebičnost i samoljubljivost donekle može koristiti u kontaktima sa poslovnim partnerima. sa rezervom prihvataju nove ideje i teže se upuštaju u rizik. Meñutim. Potrebe. Meñutim. U praksi sve češće imamo situaciju da od prezentacije ideje do njene realizacije ostane samo mrtvo slovo na papiru ili manji dio. samoljublje i egoizam mogu biti prepreka u zadovoljenju potreba. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje Akcija kao finalni dio koji je vidljiv u odnosu na potrebe. Ulaganjem u sebe i svoje znanje šire se vidici. Takoñe. Čovjekova ograničenost i nerazvijenost duha sužava prostor za realizaciju potreba. sve je češći slučaj da manje obrazovani ljudi energičnije i sigurnije iznose svoje mišljenje i lakše ulaze u rizike. U realizaciji svojih ciljeva i zadovoljenja potreba čovjek se srijeće sa različitim ljudima i izazovima gdje treba da pokaže svoju fleksibilnost i prilagodljivost. interesi i motivi. Djela više govore o čovjeku nego riječi.ciljeva čovjek se upoznaje ljude raznih profila.1. a time rastu i razvijaju se same potrebe. Zadovoljenjem elementarnih potreba čovjek teži ka potrebama većeg nivoa. Pokretač svega kod čovjeka je sam interes iz koga proizilaze ciljevi koje čovjek teži da realizuje. Samim tim pomjeraju se granice a time i mogućnosti realizacije samih čovjekovih potreba. 11 . interese i motiv koji su nevidljivi. procesa sa konkretnim efektom. Samo djelo pokazuje koliko je čovjek sposoban da realizuje ono što govori. Nerazvijenost o ograničenost su stanje duha. uvažavanje i poštovanje podrazumijeva prvenstveno i poštovanje samog sebe i svog mišljenja tako da ne ostavlja prostor za poltronstvo. od kojih dosta može naučiti i to stečeno znanje realizovati u praksi. U realizaciji svojih potreba tj. dok oni obrazovaniji upravo zbog znanja kojeg posjeduju.

Navedite pojednice i aktivnosti koji su u vezi sa biznisom. Šta je neophodno za uspjeh? 22. Sta je profit a šta neprofitna organizacija? 6. Opisati broj i nivo potreba po Maslovljevoj hijerarhiji potreba? 23. Stejkholderi u biznisu? 8. a ako jeste čiji novac? 11. Da li posjedujete preduzetnički gen? 12. Razlika izmeñu kreativne i klasične ekonomije? 17. Odnos čovjek-potrebe. 25. Nabrojte magatrendove razvoja. Koja je to jedina f-ja biznisa? 10.1. Mentalna mreža ekonomije? 24. Upotreba fenomena biznis? 2. 9. Definisati strast u biznis značenju? 15. Šta je emocionalna inteligencija? 14. Šta je “autsorsing”? 20. Cilj biznisa? 5. Biznis – definicija i pojmovno odreñenje Pitanja za diskusiju 1. Da li je biznis novac. Šta najbolje otkriva čovjeka? 12 . Šta treba učiniti da biste bili različiti i drugačiji u odnosu na druge? 16. Priroda biznisa? 3. Šta je “core business”? 19. Šta je neophodno da bi se ostvario profit? 7. Deficija biznisa i proizvoda? 4. 18. Zašto se ugledati na one koji su najbolji? 13. Šta je javno privatno partnerstvo? 21.

2. opišete istorijski razvoj teorija o preduzetništvu. trebalo bi da budete u stanju da: definišete pojam preduzetništva.POGLAVLJE 2 PREDUZETNIŠTVO U EKONOMSKOJ TEORIJI Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. diskutujete o tome kakvi su uslovi za razvoj preduzetništva u XXI vijeku. PREDUZETNIŠTVO U EKONOMSKOJ TEORIJI 13 . objasnite razvoj preduzetništva. identifikujete perspektive preduzetništva. razumijete savremeno shvatanje preduzetništva.

uz pretpostavku pratećih finansijskih. Preduzetništvo je dinamičan proces stvaranja dodatne vrijednosti. Modernu definiciju preduzetništva iznosi Džefri Timons (Jeffry A. obuhvata sposobnost stvaranja preduzetničkog tima sa komplementarnim individualnim vještinama i talentima. Takva preduzeća postala su samostalni ekonomski subjekti pod vlastitim imenom.2. preduzeće se pojavljuje u XV vijeku razdvajanjem privredne aktivnosti i poslovne imovine preduzetnika od njegove privatne imovine. Irwin.makro aspekt Sa svim današnjim karakteristikama preduzetničke kompanije. Razvoj preduzetništva i preduzeća . Ako proučimo zajedničke elemente u tim definicijama. možemo pronaći sledeće: • • • Kreativnost i inovaciju. Preduzetništvo je kreacija inovativne ekonomske organizacije (ili mreže organizacija) radi sticanja profita (dobiti) ili rasta u uslovima rizika i nesigurnosti.. Prilika za sticanje profita i rasta pod rizikom i nesigurnošću. Glavna obilježja preduzetništva su neizvjesnost. 1990 14 . takoñe.2. opisujući ga kao sposobnost kreiranja i stvaranja vizije praktično ni iz čega . ali vrijednost mora nekako biti stvorena od strane preduzetnika sticanjem i lociranjem neophodnih vještina i resursa. Proizvod koji proizvode može i ne mora biti jedinstven. Različitost razmišljanja govori kako jedna jedinstvena definicija preduzetništva uopšte nije moguća ili bi bila previše opširna ili neprecizna i beskorisna. te preduzimanje svih mogućih napora radi smanjenja mogućnosti propadanja. 2 Timmons. Homewood. To je sposobnost da se osjeti poslovna prilika tamo gdje drugi vide haos. eksperimentisanje. oprečnost i konfuziju. Pojmovno odreñenje preduzetništva Tokom istorije brojni su autori dali različite definicije preduzetništva. finansijski rizik. Moderno preduzetništvo. vremena i/ili karijere. i mogla su se kupovati i prodavati. Timmons).1. Preduzetništvo se uglavnom definiše kao sposobnost da se na osnovu kreativne čovjekove ekonomske djelatnosti i ograničenih proizvodnih činioca formira odreñena efikasna privredna djelatnost. ličnih i finansijskih. IL. Vrijednost stvaraju pojedinci koji preuzimaju najveći rizik u smislu kapitala. Preduzetništvo je proces stvaranja nečeg novog ulaganjem neophodnog vremena i napora. i prihvatanjem odgovarajućih nagrada u vidu novčanog i ličnog zadovoljstva i nezavisnosti. New Venture creation.2 Prema Timonsu preduzetnička vizija podrazumijeva želju za preuzimanje proračunatih rizika.kao ljudski kreativan čin i primjenu energije za iniciranje i izgradnju preduzeća ili organizacije. 3rd ed. upravljanje i kontrolu resursa koji su često u vlasništvu drugih. Jeffry A. traganje i istraživanje. Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji 2. 2. To je posjedovanje knowhow-a za iznalaženje. Sakupljanje resursa i osnivanje ekonomskih organizacija. fizičkih i društvenih rizika.

Specijalizacija u trgovini i odvajanje bankarstva pojavljuje se tek u XVIII vijeku. 2. inovativnost i permanentno prilagoñavanje. a njegov lični identitet poistovjećuje se sa idejom kompanije. širom je otvorila vrata novom preduzetničkom uzletu. Naglim razvojem informacione i komunikacione tehnologije krajem XX vijeka.ni on ni njegovi radnici se nisu viñali. inovativnog. uloga preduzetništva opada. Dolazi do procvata različitih oblika obrta i trgovačkih preduzeća koja su se bavila trgovinom različitim proizvodima. Dizajn.2. naglo je porasla važnost preduzetništva. na početku XXI vijeka. 15 . Neizvjesnost na ekonomskom planu od preduzetnika traži izuzetnu ekonomsku dinamiku. u tom razdoblju.Henri Ford je poznavao svakog svog radnika lično. dok sa početkom masovne proizvodnje. Sa pojavom industrijske revolucije. preduzetništvo ponovno dobija na intezitetu i postaje temeljna privredna djelatnost. faza . Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji Preduzetništvo postaje masovna pojava u XVII vijeku. 4. punu primjenu elektronske obrade podataka i sistema distribucije. a zatim i prekookenske trgovine. Tržišta su danas segmentirana. Preduzetničke perspektive Preduzetništvo danas. 2. u tadašnjim socijalističkim zemljama preduzetništvo je bilo potiskivano državno-planskom privredom u kojoj nije bilo mjesta za razvoj pojedinačnih preduzetničkih aktivnosti. 2. 3. porodičnog preduzeća do industrijskog giganta: 1. Svaka konkurentska proizvodnja mora udovoljiti tim zahtjevima. promjena kritičnih proizvodnih resursa sa materijalnih na nematerijalne sa jedne strane. Velika ekonomska tranzicija. te istovremena liberalizacija i privatizacija u postkomunističkim zemljama s druge. 3. niti poznavali. Faktor vrijeme veoma je bitan jer neizvjesnost zahtijeva munjevito donošenje odluka. djeluje u drukčijim uslovima u odnosu na one u prethodnom vijeku.njega su poznavali svi radnici.3. faza . Raste značenje i meñunarodne. ali i adaptabilnost na temelju informacijskih tehnoloških promjena. To najbolje oslikavaju tri faze razvoja Henrija Forda od maloga. Razvoj preduzetničke djelatnosti zamijenjen je rastom i razvojem velikih industrijskih korporacija u kojima se čovjek gubi kao osoba. reagovanje i fleksibilnost. Ti su uslovi specifični i svode se na sljedeće značajne parametre: 1. faza . Istovremeno. kvalitet i servisiranje prednosti su proizvoñača novih proizvoda koji nastaju zahvaljujući vrhunskoj tehnologiji i kvalitetu. elastičan fabrički sistem. a dobra se proizvode za poznatog kupca što iziskuje kompjuterski dizajn. a pogotovo u XIX vijeku.

Poslovnim svijetom budućnosti dominiraće svjetske kooperativne i uzajamno povezane mreže malih preduzeća. Tu je informacijska tehnologija jedan od uslova za njihovu poslovnu povezanost. tvrde da su današnje integrisane kompanije „posrćući dinosaurusi” koji će uskoro biti zamijenjeni usko fokusiranim. želeći slikovito prikazati stanje u savremenom poslovnom svijetu. a stvaralačko preduzetništvo se masovno razvilo tek u XVII vijeku.4. Ekonomski teoretičari. U trenutku kada preduzetnik počinje stalno i trajno obavljati svoju preduzetničku funkciju. zbivanjima i stanju na njemu. Na scenu stupaju nova mala fleksibilna i inovativna preduzeća koja samostalno ili meñusobno povezano nastupaju na tržište. klasično organizovanim korporacijama. Globalnu ekonomiju XXI vijeka obilježavaće snažan porast poslovanja i nadmetanje velikog broja agilnih konkurenata. To znači meñupovezanost svih tržišnih subjekata usmjerenu prema svjetskom tržištu. 8. stvaranjem preduzeća kao samostalnog privrednog organizma. ispisuju „smrtovnice” tradicionalnim. tj. Doba je procesa internacionalizacije. Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji 5. Tradicionalne preduzetničke strukture nestaju jer nijesu u stanju održati utakmicu sa vremenom i kvalitetom koje nameće duh novog vremena i savremena tehnologija. 7. Velika preduzeća se rekonstruišu i postaju fleksibilniji sistemi uz stvaranje novih autonomnih preduzeća. tehnologa te organizacijskih i drugih eksperata. pri čemu pojedina preduzeća svoje poslovne partnere smatraju poslovnim saradnicima. Koncept preduzetništva je poznat još od XII vijeka. 6. Isti vizionarski. naučnika. preduzetnika. 10. stvara preduzeće kao privredni i organizacijski oblik izvršavanja privredne aktivnosti.2. Istorijski i komparativni razvoj preduzetništva Preduzeće kao privredni subjekt nastalo je osamostaljivanjem privredne aktivnosti od preduzetnikovog domaćinstva. 2. Organizacija unutar nekog preduzeća postaje sastavni dio kooperativnih mreža. Od zaposlenih se u preduzeću sad zahtijeva inventivan i stvaralački rad. 16 . Vrhunske poslovne rezultate i nova rješenja biće moguće iznaći samo u saradnji različitih specijalizovanih preduzeća. U takvom okruženju multinacionalne kompanije postepeno gube dominantan položaj. Kao tipičan masovni fenomen preduzeće se pojavljuje tek u XV vijeku. Ekonomija velikog obima u kontekstu savremenog preduzeća postupno se napušta te dolazi do jačanja malih i srednjih preduzeća. što ima za direktnu posljedicu povećanje kvaliteta. brzim i fleksibilnim preduzećima. 9. proizvodnosti i ekonomičnosti proizvodnje. povezanih u mrežu koja se oslanja na veliku kooperaciju.

) i David Rikardo (David Ricardo) (1772.1. 2001 17 . a često se još naziva i političkom ekonomijom. uraditi nešto.2.4. Tehničko znanje (potrebno znanje za proizvodnju bogatstva). a prodaje po nepoznatim. 2.3 Kantijon opisuje preduzetnika kao osobu koja kupuje po poznatim cijenama. Kantijon je još davne 1732. Richard. godine iznio svoj stav prema kojem je preduzetnik spreman da preuzme novčani rizik i da se upusti u akciju pravljenja profita.) poistovjetili su funkciju preduzetnika sa kapitalistom.-1823. Adam Smit u djelu „Bogatstvo naroda” (1776. Predstavnici klasične ekonomije Pojam klasične ekonomije odnosi se na ekonomske doprinose do kraja devetnaestog vijeka. 2.4. Moć kapitala (mogućnost proizvodnje bogatstva). klasične i neoklasične. Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji Akademsko izučavanje fenomena preduzetništva počinje od XVIII vijeka.1. Prvi veliki ekonomski teoretičar u istoriji. naglašavajući tri ključna faktora proizvodnje: Sklonost ka preduzetništvu (želja za proizvodnjom bogatstva). Britanska škola Predstavnici britanske škole ekonomske misli Adam Smit (Adam Smith) (1723.) govori o preduzetničkoj aktivnosti koja se ostvaruje: Marljivošću i štedljivošću. ali i ukazati na moderni pristup u razvoju preduzetništva.2. Poslovnim špekulacijama i Poslovnim inovacijama. Essay on the Nature of Commerce in General. po cijenama koje će se tek naknadno formirati.1. koji je stvarao u okviru fiziokratske škole. se smatra za začetnika teorije o preduzetništvu. 2. što znači preduzeti. a mi ćemo navesti pristupe dvije osnovne škole ekonomske misli. tj.-1790. Ovaj koncept poslije je razvio Džeremi Bentam (Jeremy Bentham) (1748. Možemo identifikovati nekoliko pristupa podijeljenih prema zemlji porijekla.4. Preduzetništvo je bilo predmet rasprava mnogih ekonomista. Francuska škola Riječ „preduzetništvo“ potiče od francuskog glagola iz XIII vijeka „entreprendre“.-1832. I Smit i Rikardo na profit gledaju kao na nagradu za rizikovanje kapitala. Transaction Publishers. Rišar Kantijon (Richard Cantillon).) zajedno sa konceptom "laissez-faire". a ne voñenje preduzeća. 3 Cantillon.1.

preduzetnik se suočava sa neizvjesnošću. Carl. je smatrao da je osnovna funkcija preduzetnika da transformiše odreñena dobra u druga dobra.3.4. 1994 18 . odnosno nepoznatim količinama i kvalitetom proizvedenih dobara. smatrao da je uloga preduzetnika da kombinuje faktore proizvodnje u proizvodni organizam. preuzimanje rizika nije osnovna funkcija preduzetnika.5 Tokom procesa transformacije. On ne vidi preduzetnika kao nosioca promjena u ekonomiji. da posjeduju organizacijske.5. tvorac austrijske ekonomske škole. Njemačka škola Tradicionalno.4. operišući pri tome različitim informacijama i ekonomskim kalkulacijama. ali nije smatrao rizik i neizvjesnost glavnom funkcijom preduzetnika.) pravio je razliku izmeñu povraćaja preduzetnika i povraćaja kapitaliste uvodeći rezidual.1. Njegovu teoriju nastavlja razvijati njegov sin Francis A. a ujedno i inovator. Transaction Publishers. isto kao što su kapital. Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji Abe Nikola Bodo (Abbé Nicolas Baudeau). New Ed edition. 2.) koji naglašava da preduzetnici mogu vidjeti budućnost.2.) koji vidi preduzetnika kao kreatora bogatstva. von Thunen (1785. administrativne i vještine voñenja. Walker (1840. Za von Thunena preduzetnik je osoba koja snosi rizik.).4.4. Jean-Baptiste. Prema Mengeru. A Treatise on Political Economy. Sej je pravio razliku izmeñu kapitalista i preduzetnika.-1875. Libertarian Press.1. takoñe francuski fiziokrata. mašine i ljudski rad neophodni za normalno funkcionisanje ovog procesa. Menger ističe da je preduzetnik neophodan element u procesu proizvodnje roba. Incorporated. 4 5 Say. On smatra da je profit rezultat uloženih vještina. je. ide korak dalje u shvatanju fenomena preduzetništva i smatra da preduzetnik nije samo onaj koji preuzima rizik. njemačka škola se usredsredila na načine kompenzacije preduzetniku za ostvarene aktivnosti. nego i inovator koji primjenjuje nove tehnologije kako bi redukuje nivo preuzetog rizika. preduzetnici su osobe koje stvaraju vrijednost u ekonomiji tako što preusmjeravaju resurse iz oblasti u kojima je produktivnost niska u oblasti u kojima postoji visoka stopa prinosa i visoka produktivnost.-1850. francuski ekonomista i biznismen.-1897. smanjio troškove proizvodnje i povećao profit. 2.4 Prema Seju. 2001 Menger. sposobnosti i talenta odreñenog preduzetnika. kao najznačajniji teoretičar preduzetništva u XIX vijeku. Austrijska škola Karl Menger (Carl Menger) (1840-1921). Principles of Economics. 2. Profit koji ostvari nagrada je za preuzimanje nepredvidivog rizika i uloge inovatora. Žan-Batist Sej (Jean-Baptiste Say) (1767. Na primjer. koji se odnosio na preduzetnički rizik: nepredvidivi rizik. Američka škola Pojam preduzetništva u američkoj školi uvodi Amasa Walker (1799.1.-1832.

Prema Šumpeterovoj viziji kapitalizma. moramo „uništiti“ ono što već postoji. Zapravo.). jedan od najznačajnijih predstavnika austrijske ekonomske škole. Frank Hyneman.) je prvi iznio drugačiji stav u vezi sa pitanjem snošenja rizika u preduzetničkom procesu. ekonomske promjene i razlike u preduzetničkim sposobnostima. Kessinger Publishing. Preduzetništvo je. predstavlja ujedno i jednu od najznačajnijih figura u istoriji razvoja misli o preduzetništvu. sposobnost koja. LLC. inovativni napori preduzetnika su glavni pokretač dugoročnog ekonomskog rasta. Džon Bejts Klark (John Bates Clark) (1847. Preduzetnika je posmatrao kao osnovnu polugu koja treba da vrati ekonomiju u stanje ekvilibrijuma. koje kreiraju nove aktivnosti i tržišta.4. Pod tim okolnostima.-1938. 2007 Većina ljudi pogrešno smatra da je Šumpeter uveo pojam „kreativna destrukcija“. uprkos činjenici da se u tom procesu uništava vrijednost postojećih kompanija koje su uživale odreñeni stepen monopola. Jedan od najvećih ekonomskih mislilaca svih vremena. Risk. Piter Draker (Peter Drucker).) svojim modelom parcijalne ravnoteže napravio je razliku izmeñu onih preduzetnika koji razvijaju nove i unaprijeñene metode poslovanja i koji ne mogu izbjeći preuzimanje rizika. originalna ideja je potekla od njemačkog filozofa.6 Preduzetnik je osoba koja je spremna da rizikuje svoju karijeru i finansijsku sigurnost zbog biznis ideje.-1972. i onih koji slijede već zacrtane "poslovne putanje" i ostvaruju funkciju nadgledanja. profit predstavlja odstupanje nastalo inovacijom. Capitalism. Uncertainty And Profit. već aktivnost vlasnika. koje rezultira smanjenjem troškova ili povećanjem cijena. Šumpeter je popularizovao pojam „kreativna destrukcija“.2. je dalje razradio koncept rizika i smatra se prvim neoklasičnim ekonomistom koji je identifikovao tu specifičnu preduzetničku funkciju u opštem ravnotežnom stanju. nego intelekta. Razgraničio je prenosivi i neprenosivi rizik i predložio je teoriju profita vezanu za neprenosivi rizik.). and Democracy. Američki ekonomista i jedan od osnivača čikaške ekonomske škole. 3rd Ed edition. Da bi stvorili nešto novo. ulažući svoje vrijeme i kapital u neizvjestan posao. Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji 2. Fridriha Ničea (Friedrich Nietzsche). Šumpeteru priznanje odaje i najveći teoretičar menadžmenta u istoriji. pod kojim podrazumijeva proces industrijske transformacije koji prati radikalna inovacija. Najt je preduzetnike smatrao za podskup menadžera. pretpostavlja inicijativu. Frenk Najt (Frank Hyneman Knight) (1885. 1962 19 . Klark je smatrao da preuzimanje rizika nije preduzetnička aktivnost. Jozef Šumpeter (Joseph Schumpeter) (1883.). Socialism.8 Ludvig fon Mizes (Ludwig von Mises) (1881.-1950.2. prema Šumpeteru.-1924. Maršal je zaključio da voñenje profitabilnog preduzeća sjedinjuje dva važna elementa: organizovanje i primjenu novih metoda i preuzimanje rizika. a sam izraz „kreativna destrukcija“ je prvi iskoristio njemački ekonomista i sociolog Verner Sombart (Werner Sombart).-1972. Predstavnici neoklasične ekonomije Alfred Maršal (Alfred Marshall) (1842. Za doprinos razvoju misli o preduzetništvu. Harper Perennial. potpuno nezavisno od vlasništva nad kapitalom. Preduzetnik je pokretač tehnoloških promjena (inovacija). autoritet. je smatrao da u imaginarnoj konstrukciji ravnotežnog sistema 6 7 Knight. predviñanje i voñstvo. Joseph A.7 Kreativna destrukcija je proces razbijanja postojeće strukture kako bi se povećao njen kvalitet i efikasnost. Takoñe je vjerovao da nova mala preduzeća preživljavaju i rastu tokom procesa prirodne selekcije. 8 Schumpeter. Više je stvar volje.

and Andrew Zacharakis. ali u nadi da će postići uspjeh.. preduzetništvo je čin realokacije resursa.4. 1973 11 Casson. Preduzetnika definiše kao donosioca odluka na čije ponašanje utiče i sama budućnost i njegova vizija budućnosti. 2005 12 Babson koledž je privatna poslovna škola u Masačusetsu (Massachusetts). jedan od najuglednijih savremenih britanskih ekonomista. Savremeno shvatanje preduzetništva Shvatanje preduzetništva se mijenjalo kroz vjekove. jedan od vodećih savremenih autoriteta u oblasti preduzetništva i profesor na Babson koledžu. dobitniku Nobelove nagrade za ekonomiju 1979.“ Preduzetništvo je moguće defmisati sa različitih aspekata. 2. Mark Keson (Mark Casson) (1945. vidi preduzetništvo kao sposobnost da se nešto kreira i praktično napravi „ni iz čega“. predstavnik austrijske ekonomske škole i student Ludviga fon Mizesa.Preduzetništvo je četvrti faktor proizvodnje. Chicago.11 Džefri Timons (Jeffry A. Competition and Entrepreneurship. The Entrepreneurial Mind. koja je 12 godina za redom proglašavana za najbolju poslovnu školu u oblasti preduzetništva u redovnom godišnjem izboru časopisa Ju Es Njuz end Vorld Riport (U.S. u dinamičkoj stvarnosti svaki učesnik je preduzetnik.-). Prema Mizesu sve ekonomske odluke uključuju donošenje odluka u skladu sa budućom neizvjesnošću.-2008. 1966 Kirzner. Wiley. Contemporary Books. Co. Brick House Pub. 3rd revised edition. University of Chicago Press. a treatise on Economics. Jedno od shvatanja koje se danas može najčešće čuti je: „Preduzetnistvo je sposobnost osobe da zapazi povoljnu priliku za posao. smatra da je preduzetnik neko ko se specijalizovao za donošenje „pravih“ odluka. 3rd edition.10 Prema Teodoru Šulcu (Theodore W. 1989 14 Bygrave.). Ludwig. Edward Elgar Publishing.). Mark.2. von Mises. Jeffry A. News & World Report) 13 Timmons.-1998. a preduzetničke sposobnosti nijesu uroñene. Bygrave). 2nd edition. Izrael Kirzner (Israel M. Timmons) (1942. već se mogu steći.-). profesor preduzetništva na Babson koledžu12 (Babson College) i Harvardskoj poslovnoj školi. Human Action. smatra da je preduzetnik svaka ona osoba koja započinje novi biznis. The Portable MBA in Entrepreneurship. Schultz) (1902. da prikupi potreban kapital i da započne posao preuzimajući rizik da neće uspjeti. godine. je smatrao da je suština preduzetništva u brzom reagovanju na profitne šanse koje se ukazuju na tržištu.9 Meñutim. 2003 10 9 20 . Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji niko nije preduzetnik. Kirzner) (1930.14 Njegovo mišljenje je da preduzetnik može da bude revolucionaran samo u rijetkim situacijama. pored tradicionalna tri (rad. zemlja i kapital).13 Vilijam Bajgrejv (William D. William D. The Entrepreneur: An Economic Theory.3. Israel. pa tako postoje sljedeće grupe definicija: Preduzetništvo kao faktor proizvodnje (ekonomska definicija) .

"15 Definicije preduzetništva pojedinih teoretičara prikazane su u sljedećoj tabeli. 1983 21 . a i šire: „Preduzetništvo je nastojanje da se iskoristi šansa.Preduzetnički poduhvat je rezultat uroñenih (naslijeñenih) osobina koje pojedinac ima i koje ga izdvajaju od drugih ljudi. već sadrži neke elemente novine. Sharma i Chrisman Preduzetništvo obuhvata organizaciono stvaranje i inovaciju koja se (1999.) Preduzetništvo je način mišljenja. Preduzetništvo je stvaranje nove organizacije. Preduzetništvo predstavlja stvaranje novog biznisa koji ne kopira postojeći. Preduzetništvo je akt inovacije koja podrazumijeva oplemenjivanje postojećih resursa novim kapacitetima koji stvaraju bogatstvo. proces u kojem se stvaraju nove organizacije. Roberts. Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji Preduzetništvo kao skup karakteristika pojedinca . ima svoju definiciju koja je opšteprihvaćena na tom univeritetu.) Stevenson.) Low i MacMillan (1998.) Rumelt (1987.) javlja u okviru ili van postojeće organizacije. Preduzetništvo podrazumijeva prihvatanje šansi bez obzira na trenutne resurse i sposobnosti.) koriste šanse koje donose buduća dobra i usluge. što će dovesti do “ispravke” tržišta i vratiti ga ravnoteži. Preduzetništvo kao način ponašanja (razmišljanja) . Hauard Stivenson {Howard H Stevenson).) vrijednost dovoñenjem u vezu jedinstvenih inputa kako bi se iskoristile šanse iz okruženja.) Definicija Preduzetništvo predstavlja sposobnost da se iskoristi nova šansa. #9384-131. Timmons (1997. i nije isključivo vezano za biznis.) Drucker (1985. Venkataraman Preduzetničko istraživanje nastoji da objasni kako se prepoznaju i (1997. Preduzetništvo je proces putem kojeg pojedinci i timovi stvaraju Morris (1998. Howard H. od strane koga i sa kakvim posljedicama. bez obzira na resurse koji se trenutno posjeduju. 15 Stevenson.) Gartner (1998.” Harvard Business School Working Paper. Autor Kirzner (1973. “A Perspective On Entrepreneurship. rezonovanja i djelovanja orjentisanih ka novim šansama i balansiranom liderstvu.2. Preduzetništvo je stvaranje novog preduzeća. profesor poslovne administracije na Harvardskoj poslovnoj školi {Harvard Business School) i jedan od najvećih autoriteta u oblasti preduzetništva na svijetu.Preduzetništvo predstavlja specifičan način razmišljanja (ponašanja) pojedinca. Grousbeck (1985.

6. Prokomentarišite osnovne ideje britanske škole klasične ekonomije o preduzetništvu.2. 3. Navedite uslove za razvoj preduzetništva u XXI vijeku. Kako savremeni ekonomisti objašnjavaju fenomen preduzetništva. 7. 4. Objasnite shvatanje preduzetništva predstavnika neoklasične ekonomije. Objasnite pojam preduzetništvo. Objasnite Šumpeterovu teoriju kreativne destrukcije. 22 . 2. 5. Preduzetništvo u ekonomskoj teoriji Pitanja za diskusiju 1. Navedite stavove o preduzetništvu teoretičara francuske škole klasične ekonomije.

malih i srednjih preduzeća objasnite pojam intrapreduzetništva. PRIRODA PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIČKA KULTURA 23 .POGLAVLJE 3 PRIRODA PREDUZETNIŠTVA I PREDUZETNIČKA KULTURA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. identifikujete kriterijume za razlikovanje mikro. diskutujete o prednostima i preprekama razvoja preduzetništva u velikim organizacijama. 3. razumijete prednosti i nedostatke ulaska u biznis. objasnite pojam i ulogu socijalnog preduzetništva. trebalo bi da budete u stanju da: definišete tradicionalno preduzetništvo.

maštovitost. Tradicionalno preduzetništvo Preduzetništvo u malim i srednjim preduzećima u ekonomskoj literaturi je poznato pod nazivom tradicionalno preduzetništvo. 24 . Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura 3. Zašto? Zato što je preduzetništvo izazov. Ekonomska teorija razvijenih zemalja ističe preduzetništvo kao kamen temeljac privrednog i ekonomskog razvoja. više od inovativnosti. Preduzetništvo uvijek predstavlja odreñeni stepen sposobnosti da se uoči i povoljna prilika koja nosi potencijalni poslovni uspjeh. uslove neizvjesnosti. Kao takvom. Uvod Šta je preduzetništvo? Iako se u ekonomskoj teoriji preduzetništvo (engl. stvaranje novih proizvoda. motiv. njemački naziv „Unternehmer“ prevodi se kao osoba koja preduzećem upravlja i ujedno mu je i vlasnik. Prilikom objašnjavanja pojma preduzetništvo. planiranje. što je po mišljenju Drakera još više netačno. rizik. znanje.1. Ne postoji veći resurs u nekoj ekonomiji od kupovne moći. što bi u engleskom nazivu odgovaralao pojmu „vlasnik-rukovodilac“ 3. Naime. više od želje za uspjehom. modernizacije i privrednog razvoja. širenja na nova tržišta. Iz toga se rañaju nove ideje i promjene. Za razliku od njih Njemci preduzetništvo poistovjećuju sa pojmom moći i vlasništva. različita od vlasničke i upravljačke ili možda još bolje rečeno: skup više meñusobno povezanih funkcija usmjerenih ka pokretanju novih poslovnih inicijativa sa ciljem očekivanja izandprosječnih prihoda. vrijedna privredna djelatnost. osim navedenog treba uzeti u obzir i inovacije i rad. a dominatno je vezano za prelomna vremena. upravljačkih i kontrolnih funkcija. predviñanje. zadatak mu je da na najpovoljniji način kombinuje i koordinira proizvodne faktore i tako maksimizira profit. i posmatra ga kao poseban proizvodni faktor. organizacijskih. Preduzetništvo možemo definisati i kao proces koji je podstaknut inicijativom koja u sebi nudi inovativnost i nikad se ne miri sa postojećim stanjem. krize i promjene u okolini. više od novog potrošača. energiju i smjelost. moral. Preduzetništvo je posebna privredna funkcija. Preduzetništvo uključuje sve aktivnosti preduzetnika usmjerene na ulaganja i kombinaciju potrebnih inputa. no kupovna moć je djelo preduzetnika inovatora. obrazovanje.3. Anglosaksonski svijet preduzetništvo poistovjećuje uglavnom sa novim malim preduzećem. treba naglasiti da je to samo jedna od mogućih definicija budući da je preduzetništvo nemoguće jednoznačno definisati. i preduzetnička odlučnost da se uñe u akciju i kada je rizik i suviše veliki. tj. više od novog proizvoda. To zapravo znači da se preduzetništvo bitno razlikuje od profesionalnog upravljanja rutinskim procesima u jednoj ekonomiji u relativno stabilnim uslovima poslovanja.2. entrepreneurship) najčešće definiše kao ukupnost preduzetnikovih inovacijskih. više od znanja i upornog rada. Izvjesni autori preduzetništvo uglavnom definišu kao sposobnost da se na osnovu kreativne čovjekove djelatnosti i ograničenih proizvodnih resursa formira odreñena efikasna. Informacijska revolucija u poslovanju daje preduzetništvu podstrek i čini ga stožerom kontinuiranog tehnološkog razvoja. procjenu.

mala i srednja preduzeća prihvatljivija su i za okolinu jer su manji potrošači energije i njihova tehnologija je ekološki prihvatljivija. povećavaju bogatstvo i raznolikost ponude. U toku srednjeg vijeka rimska Katolička crkva držala je male preduzetnike na margini ekonomskog opstanka. Grci. Udio malog preduzeća u ukupnom izvozu jedne ekonomije je po pravilu nizak. tako da mala i srednja preuzeća podstiču kvalitet života i to ne samo zaposlenih već i potrošača. Trgovci su često bili spaljivani jer nijesu unapreñivali proizvod. Egipćani. Subjekti male privrede su pravna ili fizička lica koja samostalno i trajno obavljaju privrednu djelatnost radi ostvarivanja profita. Generalno gledano. Sve do 19. Meñutim. Rimljani. Mala i srednja preduzeća su samostalni privredni subjekti koja su zaslužna za otvaranje velikog broja novih radnih mjesta i kao takvi postiču samoodgovorno djelovanje i razvoj pojedinaca u stručnom smislu više nego kada su u pitanju velika preuzeća. ali zbog usko specijalizovane proizvodnje ista posjeduju značajan izvozni potencijal. Ipak. U malom preduzetništvu posebno su se isticali: Arapi. Srednja preduzeća moraju imati od 50 do 249 zaposlenih. kada je u pitanju malo preduzeće veće zbog samodgovornosti i zbog neposrednih ličnih kontakata. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura Prvi poznati zapisi o malom preduzeću pojavili su se prije 4000 godina. Motivacija i zadovoljstvo u radu je. ili aktivu/pasivu veću od 10 miliona eura. Istorijski razvoj malog preduzetništva pokazuje da je malo preduzeće postojalo u skoro svim starim kulturama. Malo preduzeće ne smije imati ukupan prihod na godišnjem nivou veći od 10 miliona eura. Mikro preduzeća ne smiju imati ukupan prihod na godišnjem nivou veći od 2 miliona eura. njihovi proizvodi i usluge često su bili lošeg kvaliteta i loše izrade zbog čega su mala preduzeća postala predmet prezira i nepovjerenja. osiguravaju slobodu izbora potrošača i brže se prilagoñavaju promjeni tražnje.3. vijeka Crkva je naglašeno govorila i protiv prakse zaračunavanja kamate na zajmove. već samo podizali cijene koje je odredio proizvoñač. ili aktivu/pasivu veću od 2 miliona eura. Srednje preduzeće ne smije imati ukupan prihod na godišnjem nivou veći od 50 miliona eura. Broj zaposlenih manje od 10 od 10 do 49 od 59 do 249 Ukupna prihod do 2 mil € do 10 mil € do 50 mil € Aktiva/Pasiva do 2 mil € do 10 mil € do 43 mil € Mikro preduzeća Mala preduzeća Srednja preduzeća 25 . Male subjekte (mala preduzeća) – moraju imati od 10 do 49 zaposlenih. sadašnja situacija potvrñuje činjenicu da će ekonomsko značenje malog preduzeća sve više biti aktuelno. Iako se privredni položaj malog preduzeća mijenja u drugoj polovini 20 vijeka. Feničani. Mala i srednja preduzeća takoñe osiguravaju konkurenciju i djeluju protiv tendencije monopolizacije. Vavilonci. ono još uvijek ostaje u sjenci ekonomskih zbivanja. ali aktivu/pasivu veću od 43 miliona eura. a možemo ih podijeliti na: Mikrosubjekte (mikro preduzeća) – moraju imati manje od 10 zaposlenih.

mala i srednja preduzeća.3. Prvi. bazirana na znanju i sposobnosti za održiv privredni razvoj. najčešće spominjani je organizaciono preduzetništvo. Ona su glavni izvor zaposlenja. 3. a može se pojaviti u različitim oblicima. Intrapreneurship). Pomenuto preduzeće nije definisano zakonom već ono posluje kao posebna jedinica. Zaposleni se podstiču na razvoj putem obrazovnih programa. Taj koncept je poznat već više od 20 godina.3. a samo neke od njih su: 26 . Neke od metoda koje primjenjuju preduzetničke organizacije su: Preduzetnicima u velikim preduzećima garantovan je udio u vlasničkim pravima nad kreiranim internim inovacijama. većina preduzeća to rješava posebnim bankovnim računima za svaki tim. Preduzetništvo u velikim preduzećima je proces u kojem velika preduzeća traže nove načine korišćenja. održavanja ili zadržavanja inovacija i ostvarenja profita i to na način da od zaposlenih očekuju stvaranje „preduzeća“ unutar postojeće organizacije (preduzeće u preduzeću). saveze i razmjenu. Interna preduzeća imaju službeni položaj u preduzeću. a mi ćemo navesti samo najpopularnije. a jedan od prvih zagovornika je Giford Pinšo (Gifford Pinchot) 1980-tih. a odnosi se na preduzetništvo u već uhodanim preduzećima. Uz savremene trendove povezivanja preduzetnika. bez obzira na to jesu li ona velika. takoñe su. uz velika preduzeća veže se pojam korporativno preduzetništvo. Ono označava procese u kojima se razvijaju inovativni procesi i proizvodi kreiranjem preduzetničke kulture u organizaciji. Ovaj koncept danas je poznat pod pojmom „preduzetništvo u velikim preduzećima“ (engl. neprofitna. u vlasništvu države ili mala preduzeća. kroz inovacije napore. i osnovni institucionalni oblik evropske ekonomije. Članovima tima pruža se širok raspon mogućnosti na poslu. U tom smislu u Lisabonu je Evropska Unija postavila cilj: postati najkonkurentnija i najdinamičnija privreda na svijetu. Smatra se da će nastojanje Evrope oko uvoñenja nove ekonomije uspjeti samo ako se mala i srednja preduzeća stave na vrh ljestvice prioriteta. fleksibilnost. Timovi preduzetnika se tretiraju kao profitni centri. za otvaranje što većeg broja radnih mjesta kao i jaču socijalnu koheziju. inovativnost. glavni pokretač inovacija i socijalne i lokalne integracije u Evropi. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura Mikro. Navedeni se koncept pojavljuje u još nekoliko različitih oblika. poznavanje tržišta) sa tržišnom snagom i finansijskim resursima velikog preduzeća. Jedan od načina kako to postići je ujedinjavanje prednosti malih preduzeća (kreativnost. a ne troškovni centri. Preduzetništvo u velikim preduzećima (intrapreduzetništvo) Savremeni trendovi u privredi kao i procesi globalizacije doprinijeli su povećanju konkurencije i stalnim promjenama okoline na tržištima širom svijeta. Tradicionalno preduzetništvo i preduzetnišvo u velikim preduzećima krase mnoge zajedničke karakteristike. Velika preduzeća počela su uviñati potrebu za inovativnošću i fleksibilnošću u cilju unapreñenja poslovanja.

Specijalizacija i separacija pomažu pojedinim organizacionom jedinicama da ostanu fokusirane na ono što rade i na cilj koji trebaju postići. takoñe. a ne na njihovo dijeljenje sa ostakom organizacije. Usredsreñenost na kreiranje proizvoda koji stvaraju dodatnu vrijednost. najčešće uvoñenje novog proizvoda ili inovacija u poslovanju. Preduzetnici u velikim preudzećima moraju dobiti dozvolu za realizaciju predmetne ideje od strane višeg rukovodstva. ljudski resursi. Preduzetnici se po pravilu ne moraju brinuti o svom obrazovanju i kretanju u „pravim“ društvenim krugovima . ako ne uspiju. dok tradicionalni preduzetnik nema ništa osim onog što sam ne postigne. Preduzetnici u velikim preduzećima znaju da će im preduzeća. Jedna od najvećih razlika izmeñu „korporativnog“ i „tradicionalnog“ preduzetništva sastoji se u tome što preduzetnici u velikim preduzećima imaju barem minimalnu podršku preduzeća. barem na neko vrijeme. 27 . a ne preduzetničkog uspjeha. preduzetnici u velikim preduzećima biraju se na osnovu korporativnih standarda.oni se brinu o zarañivanju novca kako bi isplatili plate i ostale obaveze. dok tradicionalni preduzetnici su u tom pogledu autonomni i odgovaraju samo sebi. metode upravljanja). Tradicionalni preduzetnici sve to moraju organizovati sami. otežavajuća okolnost jer ohrabruje grupe na skrivanje ideja. ali posjeduju slobodu u voñenju odreñenog aspekta poslovanja. odnosno preduzetnici u velikim preduzećima su i dalje zaposleni unutar istog. Neophodnost investiranja u različite aktivnosti (kojim je ishod neizvjesan). Naravno postoje i razlike izmeñu preduzetništva u malim i velikim preduzećima: Preduzetnici u velikim preduzećima djeluju unutar granica postojećeg preduzeća. Sa druge strane tradicionalni preduzetnici su samozaposleni ljudi koji vode vlastita preduzeća. Upravo takva preduzeća nameću politiku davanja dozvola preduzetnicima za preuzimanje koraka u svrhu stvaranja željene budućnosti. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura Usredsreñenost na inovacije (novi prozvodi. tako da oni nemaju problem izbora neophodne strukture za poslovanje (npr. no to otežava komunikaciju izmeñu istih. Tradicionalni preduzetnici dijele samo ono što zarade. Prednost preduzetništva u velikim preduzećima u poreñenju sa malim preduzećima jeste u pogledu raspoloživosti resursa unutar organizacije. marketing ili prodaja). procesi. Takoñe u velikim organizacijama prisutna je interna konkurencija koja je. tehnička podrška. ali ipak proces inoviranja unutar velikih sistema postaje sve teži kako preduzeće raste i to iz nekoliko razloga: Što je preduzeće veće to je teže znati ko šta radi. osigurati platu.3. Preduzetnici u velikim preduzećima su dio već ustaljene korporativne hijerarhije. U skladu sa sistemom u kojem rade.

što posebno obeshrabruje zaposlene na nižim nivoima organizacije. a ako ih tamo i nañete ili su premoreni birokratijom ili napuštaju preduzeće. ne preduzimanjem vlastitih inicijativa već čekanjem instrukcija. smatraju da su zainteresovaniji za vlastite projekte nego korporativne ciljeve. Korporativna kultura . Oni održavanju cijene akcija i privlače investicije. odnosno osnovne karakteristike preduzetnika. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura 3. najčešće se dešava da je trošak neuspjeha prevelik. Vremenska dimenzija – Težnja za krakoročnim smanjenjem troškova da bi se ostalo u granicama planiranih projekcija koji se tiču prihoda i rashoda. 2. Kada je sprovoñenje inovacija u pitanju. 3.Vodeći principi tradicionalne korporativne kulture sastoje se u: poštovanju zadatih instrukcija.3. Potreba za kratkoročnim profitima – Kratkoročni profiti su glavno mjerilo organizacijske uspješnosti. Često ih vide i kao cinike ili pobunjenike koji često kasne i obavljaju loše posao. Takvo restriktivno okruženje ne podstiče kreativnost. nezavisnost i preuzimanje rizika. Prepreke razvoja intrapreduzetništva Postoje brojni razlozi koji su doprinijeli gubljenju preduzetničkog duha u velikim preduzećima i koji kao takvi koče njegov razvoj: 1. a ne dugoročnih planova za investicije. To ne znači da preduzeća trebaju da prelaze preko neuspjeha već da usvoje mjere kojima će moći jasno utvrditi da li je za neuspjeh 28 . U velikim preduzećima na preduzetnike često gledaju kao na pojednice. Organizacijska hijerarhija kreira potrebu za dobijanjem dozvola. 4. što negativno utiče na kreativnu sposobnost pojedinca. a ne timske igrače.1. što nije u interesu preduzetnika koji imaju „naviku“ gubljenja novca i potrebu za privlačenjem kapitala bez pružanja garancija za uspjeh. što je ona veća.postoji pet faktora koji rade protiv razvoja preduzetničke kulture.3. što manjem broju grešaka. Previše nivoa odlučivanja – Prevelika hijerarhija vodi gušenju inovacija jer se svaki nivo odlučivanja posmatra kao prepreka ka realizaciji započete ideje. a neki od njih su: Meñuljudski odnosi – Jednom kada preduzetnik izgubi kontakt sa svojim zaposlenima. budući da je neuspjeh neizbježan aspekt sprovoñenja politike razvoja preduzeništva. to je teže doći do iste. Potreba za kontrolom – Rukovodstvo uspostavlja standarde i pravila koja su primarna u odnosu na preduzetničko ponašanje. Priroda velikih organizacija . No ni materijalne ni nematerijalne metode nagrañivanja pojedinaca ne prepoznaju inovaciju. ne odgovaraju standardima koje nameće korporacija. Upravo zbog toga se menadžeri orijentišu na donošenje kratkoročnih strategija. fleksibilnost. teško je uspostaviti zadovoljavajući nivo preduzetništva u organizaciji. tj. Nedostatak preduzetničkog talenta – velika preuzeća najčešće nijesu privlačna tradicionalnim preduzetnicima. a nagrada premala – preduzetniku u velikom preduzeću potrebno je dati prostora. Većina velikih preduzeća koristi nekoliko načina nagrañivanja kreativnog radnika.

Prema Pinšou neophodno je slijediti sljedećih 10 principa: Samoopredjeljenje – Preduzetnici u velikim preduzećima sami ostvaruju svoje ideje. Pokretaču ideje mora biti omogućena njena realizacija dok god ona ili on vjeruje u nju. Nove grupe proizvoda – Poslovne jedinice koje se formiraju u cilju razvoja novih proizvoda. naravno u skladu sa tim i treba djelovati. Shvatanje korporativnog preduzetništva kao načina sticanje konkurentske prednosti – uprava preduzeća mora vjerovati u dobrobit korporativnog preduzetništva i biti uporna u sprovoñenju njegovih načela. 3.3. Nema odriješenih ruku – postoji konstantna uključenost. a ujedno promoviše fleksibilnost i eksperimente.Cijela organizacije primjenjuje preduzetništvo i razvija se organska struktura. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura kriv preduzetnik ili okolnosti koje su izvan njegove kontrole. Osnivanje poluzavisnih struktura koje prihvataju prijedloge od pojedinaca.2. 3. oni nijesu ljudi koji samo sprovode zadate zadatke. Tolerisanje rizika. Takva struktura omogućava osamostaljivanje preduzetničkih poslovnih jedinica i njihovo približavanje potrošaču. npr. Osigurati pristup informacijama. Isto tako i nagrade za uspjeh su često neprimjerene – manji broj preduzeća pruža nagrade svojim preduzetnicima koje su barem približne onima koje ostvaruju samostalni preduzetnici. Razvijanje preduzetničke kulture u velikim preduzećima . Individualne jedinice mogu rasti u skladu sa razvojem tržišta dok se rizik može preuzimati bez posljedica za cijelu organizaciju. 2. procjenjuju ih i utvrñuju da li je projekat vrijedan finansiranja. promjeni sistema nagrañivanja. Postojanje volje za investiranje sredstava u preduzetničke poduhvate bez očekivanja brzog povraćaja sredstava 29 . Preduzeća za finansiranje korporativnih poduhvata – samostalna preduzeća kojima je cilj finansiranje internih i eksternih predloga koji zadovoljavaju postavljene kriterijume.3. Inovator ili inicijator je uključen u cjelokupni razvoj projekta. Treba biti svjestan činjenice da ne vode svi projekti do velikog uspjeha. neuspjeha i grešaka. Pretpostavke razvoja intapreduzetništva U literaturi se kao pretpostavke razvoja intrapreduzetništva obično izdvajaju: 1. Posebne poslovne jedinice za upravljanje ljudskim resursima – cilj takvih djelova organizacije sastoji se u obrazovanju menadžera putem seminara i konferencija koji se tiču preduzetništva u velikim preduzećima. Utvrñivanje korporativnog preduzetničkog modela-preduzeća moraju izabrati izmeñu sljedećih pet mogućnosti: Organska organizacija .

Za razliku od tradicionalnog preduzetnika. preduzetnik u velikom preduzeću nerado se odriče sigurnog radnog mjesta. udio u profitu itd) i nemonetarne (formalno prepoznavanje dostignuća. Navedeni termin ponekad se koristi i za opisivanje preduzetnika koji osnivaju „socijalna preduzeća“ odnosno preduzeća sa socijalnom svrhom ili preduzeća koja stvaraju profit. Takoñe preduzetništvo u društvenim djelatnostima teži ostvarivanju i finansijske i društvene vrijednosti i kao takvo predstavlja umjetnost istovremenog ostvarivanja finansijskih i društvenih povraćaja na investicije/ulaganja. Identifikovanje preduzetničkog talenta 5. raspoložive resurse i prilike.4. preduzetnici u društvenim djelatnostima primarno teže generisanju „društvene vrijednosti“ a ne profita. Preduzetništvo u društvenim djelatnostima podrazumijeva primjenu preduzetničkih načela u društvenom sektoru sa ciljem unapreñanja kvaliteta življenja.3. No u isto vrijeme za svoj rad na vrlo rizičnim projektima koji imaju potencijal stvaranja velikih profita. a za razliku od većine neprofitnih organizacija čiji su ciljevi manje promjene. 30 . nejednaka pristupačnost tehnologiji. Preduzetnik u društvenim djelatnostima identifikuje praktična rješenja društvenih problema kombinujući inovacije. Za razliku od tradicionalnih poslovnih preduzetnika.kao porodica timova koji rade u svrhu ostvarivanja istog cilja Formiranje timova bez obzira na specijaliziranost pojednih članova Pružanje brojnih mogućnosti za ostvarivanje projekata 4. Osnovni credo preduzeća koja razvijaju preduzetništvo je kreiranje klime u koji svi imaju potencijala za razvijanje novih ideja i traganjem za talentima i resursima. Ono što je zajedničko ovim preduzetnicima jeste sposobnost uočavanja problema. ekološki problemi i sl. ali razlika je u tome što oni svoje talente koriste za rješavanje društvenih problema. pronalaženje rješenje i upornost u njihovom sprovoñenju. Preduzetnici u društvenim djelatnostima: Prilagoñavaju misiju u cilju stvaranja i održavanja društvene vrijednosti (ne samo privatne vrijednosti). javno dodjeljivanje priznanja) Stvarni izazov za većinu preduzeća prilikom uvoñenja principa preduzetništva jeste uvjeriti ljude u svoje postupke. One mogu biti: monetarne (novčani bonusi. a potom ga doniraju u dobrotvorne svrhe. kao što su obrazovanje. Nagrañivanje preduzetnika u velikim preduzećima. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura Korporacija. Ovi preduzetnici imaju isti temperament kao njihove „tradicionalne“ kolege. Preduzetništvo u društvenim djelatnostima Pojam preduzetništvo u društvenim djelatnostima (social entrepreneurship) je prije nekoliko decenija definisao Vilijam Drejton (Wiliam Drayton) koji je ujedno zaslužan i za osnivanje prve organizacija sa svrhom promovisanja ovog koncepta pod imenom Inovatori za javnost. 3. njihovi ciljevi su dugoročnog karaktera. Kako je tokom posljednje dvije decenije popularnost ovog koncepta rasla eksponencijalno rastao je i broj definicija. očekuje i veliku nagradu.

adaptacije i učenja. „Revolucionarski“ potencijal. Prednosti i nedostaci ulaska u biznis Empirijska istraživanja pokazuju da vlasnici malih i srednjih preduzeća vjeruju da će napornim radom zaraditi više novca i da će biti srećniji nego u velikom preduzeću.3.Iako novac nije primarni razlog ulaska u preduzetništvo. Prema nekim podacima. Upravo u ovoj prednosti preduzetništva svoje temelje nalazi i prethodno obrañeni koncept socijalnog preduzetništva. nego restrukturirati čitavu industriju prerade ribe. Kreativnost. Naučnici su zadovoljni kada izlože svoju ideju. Svrha preduzetnika u društvenim djelatnostima nije samo dati ribu ili naučiti nekog da peca. profesionalci kada riješe problem klijenta. trebalo da ima sljedeće osobine: Snažnu. 31 .5. 3. Zadatak preduzetnika u društvenim djelatnostima se sastoji u propoznavanju problema u društvu kao i pronalaženju novih načina za njihovo rješenje. Preduzetnik svoje preduzeće koristi kao instrument vlastitog samoispunjenja. Mogućnost mijenjanja stvari. većina preduzetnika na posao i igru gleda kao na sinonime.Preduzetnici nastoje da otvaranjem preduzeća i realizacijom svoje ideje uspiju da promijene postojeće stanje i učine ga boljim. u cilju ostvarivanja svoje vizije društva. Objedinjuju procese kontinuirane inovacije. menadžeri kada njihovo preduzeće uspije. Ostvarivanje neograničenih profita . Nijesu ograničeni trenutno raspoloživim resursima. neizazovnim i neuzbudljivim. Samo preduzetnici imaju volju i upornost neophodnu za transformaciju čitavog sistema. Prednosti koje pri tome vide su: Preuzimanje kontrole nad vlastitom sudbinom . Ako se akumulacija bogatstva vrlo visoko kotira na vašoj listi prioriteta. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura Prepoznaju nove prilike koje služe navedenoj misiji i prepuštaju im se. otvaranje preduzeća često je i najbolji način za ostvarenje vaših želja. Drejton smatra da bi preduzetnik u društvenim djelatnostima. društva i na kraju svijeta.Dok većina ljudi svoj posao doživljava dosadnim. profit je vrlo važan faktor motivacije prilikom osnivanja preduzeća. samozaposleni radnici čine 2/3 milionera u SAD. Preduzetnički kvalitet. Mogućnost korišćenja svojih potencijala . Moral. a preduzetnici u društvenim djelatnostima nijesu zadovoljni rješavanjem jednog problema već teže mijenjanju zajednica. Teže ostvarivanju maksimalnog outputa u postojećim uslovima. novu ideju koja može promijeniti sistem.Posjedovanje preduzeća pruža preduzetniku slobodu i mogućnost postizanja zacrtanih ciljeva.

3. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura

Poštovanje od strane društva - Često su vlasnici malih preduzeća najcjenjeniji članovi svojih zajednica. Mala preduzeća baziraju svoje poslovanje upravo na povjerenju i obostranom poštovanju, a njihovi vlasnici uživaju povjerenje i priznanje svojih potrošača. Preduzetnici igraju značajnu ulogu u svim poslovnim tokovima i imaju značajan uticaj na cjelokupan razvoj nacionalne ekonomije, i upravo je to još jedna nagrada kao doprinos razvoju jedne ekonomije. Radite stvari koje volite - Preduzetnici svoj posao ne smatraju istinskim poslom. Najuspješniji preduzetnici odlučuju se za onu djelatnost koja ih najviše interesuje i u kojoj najviše uživaju, odnosno slijede savjet Harvija Mekeja - „Pronañite posao koji volite i nećete trebati raditi ni dana“. Iako posjedovanje preduzeća pruža mnoge prednosti i mogućnosti, svi koji ulaze u preduzetništvo moraju biti svjesni i potencijalnih nedostataka. Nesigurnost dohotka – Otvaranje i voñenje preduzeća ne pruža garancije preduzetniku da će zaraditi dovoljno novca za preživljavanje. Na početku poslovanja preduzetnici se često susrijeću sa finansijskim poteškoćama i žive na osnovu prethodne ušteñevine. Razlog tome je odsutnost redovnog dohotka (za razliku od rada za drugoga) kao i poslednje mjesto na listi plaćanja. Rizik gubitka uloženog kapitala – Stopa smrtnosti malih i srednjih preduzeća je vrlo visoka. Prema istraživanjima Agencije za preduzetništvo SAD 34% novih preduzeća bankrotira u toku prve 4 godine poslovanja, a 60% u prvih 6 godina. Zatvaranje preduzeća osim finansijskih nosi i emocionalne posljedice. Prije ulaska u preduzetništvo preduzetnici moraju znati mogu li se nositi i sa finansijskim i psihološkim posljedicama prestanka poslovanja. U tu svrhu prije nego ulože svoju imovinu kao i mentalno zdravlje, trebaju upodobiti rizike a i nagrade, odgovarajući na sljedeća pitanja: Što se najgore može dogoditi ako preduzeće propadne? Kolika je vjerovatnoća najgore solucije? (Jesam li istinski spreman na relizaciju započete ideje i otvaranje preduzeća?) Koji je način da umanjim rizik propadanja preduzeća? Ako moje preduzeće propadne, koji je rezervni plan? Nedefinisano radno vrijeme i naporan rad – Osnivanje preduzeća i uspostavljanje poslovanja često od preduzetnika zahtijeva danonoćan rad, odnosno 10-12 sati na dan, 6 ili 7 dana u nedelji. Mnogi preduzetnici ulaze u preduzetništvo misleći da posjeduju preduzeće, tek kasnije otkriju da preduzeće posjeduje njih same. Nizak kvalitet života u toku otpočinjanja poslovanja – Za vrijeme pokretanja novog posla preduzetnicima je na prvom mjestu preduzeće, dok porodica ostaje u drugom planu. Istraživanja pokazuju da su prijateljstva i brak često žrtve preduzetništva, budući da većina preduzetnika ulazi u preduzetničke aktivnosti izmeñu 25 i 34 godine. Visok nivo stresa – Voñenje vlastitog posla je vrlo pozitivno iskustvo, ali takoñe i veoma stresno. Većina preduzetnika u svoje preduzeće ulaže znatne količine

32

3. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura

kapitala, ostavljajući tako za sobom sigurnost redovne zarade. Kapital novoosnovanog preduzeća najčešće se bazira na cjelokupnoj imovini preduzetnika, odnosno hipotekarnim kreditima. Propast preuzeća istovremeno je finansijski i psihološki slom, što na kraju rezultira visokim nivoom stresa i zabrinutosti. Neograničena odgovornost – Većina preduzetnika se u poslovanju preduzeća nailazi na brojne probleme za čije rješavanje njihovo znanje nije dovoljno. Istovremeno donesene odluke direktno utiču na uspjeh ili neuspjeh preduzeća, ali i sudbinu ljudi koju su uključeni u poslovanje. Preduzetnici vrlo brzo postaju svjesni činjenice da su oni i preduzeće jedna cjelina. Obeshrabrenje – Pokretanje poslovanja zahtijeva posvećenost, dispilinu i upornost. Svaki uspješan preduzetnik zna da ga prepreke ne smiju obeshrabriti već samo podstaknuti da ono što radi, radi još bolje.

33

3. Priroda preduzetništva i preduzetnička kultura

Pitanja za diskusiju
1. Šta je tradicionalno preduzetništvo? 2. Navedite kriterijume za podjelu na mikro, mala i srednja preduzeća. 3. Šta je intrapreduzeništvo? 4. Objasnite sličnosti i razlike izmeñu preduzetništva u malim i velikim preduzećima. 5. Koje su prepreke razvoja preduzetništva unutar velikih organizacija? 6. Navedite pretpostavke razvoja intrapreduzetništva? 7. Objasnite principe razvoja preduzetničke kulture u velikim preduzećima? 8. Definišite socijalno preduzetništvo? 9. Zašto su za rješavanje velikih društvenih problema potrebni socijalni preduzetnici? 10. Koje su prednosti ulaska u biznis? 11. Navedite neodostatke ulaska u biznis.

34

POGLAVLJE 4

PREDUZETNIČKI PROCES
Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje, trebalo bi da budete u stanju da: definišete učesnike preduzetničkog procesa, objasnite pojam i sadržaj preduzetničke ideje, identifikujete tok preduzetničkog procesa, opišete izvore preduzetničkih ideja, diskutujete o fazama razvoja preduzetničkih ideja, opišete metode generisanja ideja, razumijete postupak analize preduzetničkih ideja, objasnite metode prikupljanja ideja, definišite pojam preduzetničke inicijative, opišete faze životnog ciklusa preduzetništva, objasnite pojam preduzetničkog poduhvata.

4. PREDUZETNIČKI PROCES

35

4. Preduzetnički proces

4.1. Uvod
Preduzetnički proces je splet aktivnosti različitih učesnika uključenih u realizaciju konkretnih preduzetničkih poduhvata, odnosno u realizaciji neke preduzetničke ideje, koja je utemeljena na tržišno prihvatljivoj poslovnoj prilici. Ponašanje preduzetnika se može pratiti kroz tri faze: 1. Sposobnost da se uoči šansa, 2. Spremnost na promjenu stanja (na bolje),16 3. Vjerovanje da je uspjeh moguć.17 Sposobnost da se uoči šansa je jedna od ključnih stvari za uspjeh preduzetnika. U svakom problemu leži potencijalna šansa. Preduzetnik treba uvijek da traži oblasti u kojima potrebe ljudi nijesu zadovoljene ili su zadovoljene na neadekvatan način i da u njima realizuje svoju biznis ideju. Suosnivač kompanije Soni (Sony), Akio Morita (Akio Morita), je jednom prilikom, u vezi sa sposobnosti uočavanja šanse, ispričao priču o trgovcu koji je poslan na ostrvo u Pacifiku kako bi prodao cipele. Trgovac je odmah po dolasku na ostrvo poslao faks svojoj kompaniji tražeći premještaj na novo mjesto, jer uroñenici sa ostrva nijesu nosili cipele. Nakon toga, na ostrvo je došao drugi trgovac. Odmah je poslao faks kompaniji tražeći “pojačanje”, jer je uočio veliko, i potpuno neiskorišćeno tržište! Tomas Edison (Thomas Alva Edison), čuveni američki pronalazač i preduzetnik je rekao: “Većina ljudi propušta šansu zbog toga što je ona obučena u radnički kombinezon i podsjeća na svakodnevni posao.” U vezi sa vječitim pitanjem, da li preduzetnička ideja mora da bude revolucionarno nova da bi neko bio preduzetnik, Hju MekLeod (Hugh MacLeod), konsultant i ilustrator, je iznio interesantan stav: “Ideja ne mora da bude velika. Ona samo mora da promijeni svijet.” Jedno od pitanja koje se često postavlja je da li preduzetnik treba da radi ono što voli. Tomas Stemberg (Thomas Stemberg), osnivač Stejplsa (Staplesa), kompanije koja se bavi prodajom kancelarijske opreme, je bio jasan: “Mislim da je koncept “slijediti svoju strast” veoma glupa ideja. Ja slijedim veliko tržište koje mi daje šansu da zadovoljim potrebe kupaca i zaradim novac.”

4.2. Učesnici preduzetničkog procesa
Preduzetnički proces zahtijeva veći broj učesnika bez kojih nema efikasnog preduzetništva. Uz nužan stepen djelotvorne osmišljenosti i izgrañenosti preduzetničke infrastrukture, pogodnosti preduzetničke klime, izgrañenosti preduzetničke demokratije i preduzetničkih

Derek “Delboj” Troter (Derrick „DelBoy“ Trotter), legendardni junak iz kultne britanske humorističke serije, „Mućke“ (Only Fools and Horses), stalno ponavlja rečenicu koja slikovito objašnjava ovu fazu preduzetničkog procesa - „Ko se usudi, pobjeñuje!“ (He who dares, wins!) 17 Isti lik ima drugu rečenicu koja pogaña u srž treće faze - „Iduće godine u ovo vrijeme bićemo milioneri!“ (This time next year, we'll be millioners!) 36

16

4. Preduzetnički proces

sloboda, u razvijenim preduzetničkim ekonomijama, uz mnoštvo različitih interesnih varijacija i odnosa, nalazimo sljedeće učesnike preduzetničkog procesa18: Preduzetnici - Preduzetnici su pravna ili fizička lica koja na različite načine i uz različite kombinacije relevantnih faktora spajaju preduzetničke ideje s neophodnim kapitalom, organizuju preduzetnički poduhvat, odnosno proizvodnju, pokušavajući da zadovolje neku potrošačku potrebu, povrate uloženi kapital i kontinuirano zarañuju željeni, odnosno što veći profit, pri čemu lično preuzimaju sve rizike i odgovornost za buduće učinke (dobit ili gubitak) svoje preduzetničke aktivnosti. Inovatori - Inovatori su pravna ili fizička lica koja posjeduju znanja i/ili nadarenost za smišljanje i osmišljavanje novih tehnoloških rješenja, sirovina, materijala, postrojenja, pribora, aparata, alata, proizvoda, usluga i slično te različitih inovacija na području proizvodnje ili usluga. To su osobe koje obično nemaju ambicija (znanja, nadarenosti, novca i slično) da svoju inovaciju realizuju u sopstvenoj režiji, pa svoje patentirane ideje prodaju preduzetnicima koji preuzimaju sve tržišne i rizike realizacije njihovih zamisli – ideje, a pri tom i jedni i drugi dobro zarañuju. Investitori - Investitori su pravna ili fizička lica koja svoj ili tuñi kapital pokušavaju plasirati u različite novčane transakcije ili preduzetničke poduhvate sa ciljem da ga što bolje oplode, pa ga pod različitim uslovima pozajmljuju preduzetnicima ili na druge načine profitno angažuju. Naziv investitor kod nas se pogrešno koristi kao sinonim za preduzetnike - ulagače, a na Zapadu investitori su zapravo "prodavci" novca (kupci akcija, kreditne banke, berzanski mešetari, različiti državni fondovi, investicioni fondovi i ino učesnici na tzv. tržištu novca i kapitala). Preduzetnički agenti - Preduzetnički agenti su pravna ili fizička lica koja na različite načine i različitim kanalima pokušavaju efikasno spojiti (posredovati) preduzetnike s izvorima ideja i/ili kapitala, pri čemu im nude i mnoštvo savjetodavnih stručnih usluga sa tim u vezi, i na tome pokušavaju zaraditi - uzeti svoj dio ukupnog profitnog kolača.

Menadžeri - Menadžeri su visokoedukovani stručnjaci koje preduzetnici (posebno oni koji odvajaju vlasništvo od upravljanja) angažuju za različite stručne poslove iz područja marketinga (praćenje i istraživanje tržišta, marketinški informacioni sistem, razvoj proizvoda, politika cijena, nabavka i prodaja, distribucija i logistika, komuniciranje s tržištem, promocija i slično), iz područja proizvodnje, humanih resursa, računovodstva, finansija, obrade i analize podataka, izvozno-uvoznih poslova, razvoja stručno-izvršnih ili upravljačkih poslova. Izvršioci - Izvršioci su specijalno edukovane osobe za pojedine izvršne poslove u proizvodnoj, trgovačkoj ili uslužnoj aktivnosti preduzeća koje preduzetnici (ili njihovi menadžeri) stalno, povremeno ili na druge načine angažuju kao zaposlene
18

Kuvačić, Nikola. Poduzetnička biblija. Beretin, 2005

37

4. tehničko-tehnoloških. utvrñuje šta od toga već ima. Cilj Države (bilo globalno ili lokalno) je da napravi stimulativan ambijent za razvoj preduzetništva. trgovini ili uslugama. 2. da bi bila tržišno verifikovana – komercijalizovana. opština. regija i slično) upravne i samoupravne administracije sa primjerenom pravnom regulativom i različitim mjerama državno-upravne i lokalne politike. odnosno sasvim konkretnim poslovima u proizvodnji. Beretin. 6. Poslovna prilika je. Selekcija ideja – na različite načine i pomoću različitih metoda preduzetnik pokušava selektovati prikupljene ideje. što može biti posledica sopstvenog razmišljanja ili različitih uticaja porodice. Na putu svoje realizacije i tržišne verifikacije. unutrašnji i spoljni faktori kako bismo ideju mogli proglasiti prihvatljivom poslovnom prilikom. preduzetnička ideja mora proći proces rasčlanjivanja njenih tržišnih. srž i temelj svakog preduzetničkog procesa. tržišno prihvatljiva ideja koja još mora proći mnoštvo analitičkih etapa. kao i uočavanje djelatnosti ili područja rada u kojima bi preduzetnik mogao biti uspješan. U pitanju su relevantni ograničavajući. radnicima. 5. šta mora nabaviti. Motivacija za biznis – predstavlja preduzetničku želju i motivisanost za pokretanje ličnog biznisa. prijatelja ili društvene zajednice. U literaturi se pominje od pet pa sve do petnaest etapa na putu ideje do konkretnog poduhvata. To je zamisao o tome što neko želi raditi sa ciljem zadovoljavanja neke potrošačke potrebe kao i ostvarivanja sopstvene zarade. 2005 38 . Da biste ušli u biznis morate biti dovoljno motivisani i spemni na trnovit put. 4. pravnih. Najbitnije etapa su19: 1. Nikola. 3.Država na svim nivoima (država. upornosti i motivisanosti preduzetnika i od toga koliko je kvalitetno obavljena neka od predhodnih faza. Stvaranje ideja – preduzetnik pokušava sam osmisliti neku sopstvenu ideju u okviru dobre poslovne prilike. Država . preduzetnik analizira i bira ideju koja najviše obećava na osnovu njegovog znanja. grad. Poduzetnička biblija. Identifikacija resursa – preduzetnik definiše potrebna ulaganja u realizaciju ideje. 19 Kuvačić. želja i mogućnosti. Preduzetnički proces na različitim izvršnim. Vrednovanje ideje – na temelju prethodne selekcije. menadžerima i sl. Trajanje pojedinih etapa zavisi od spretnosti. preduzetnik pokušava iz različitih izvora i na različite načine prikupiti zanimljive ideje. finansijskih i kadrovskih aspekata. Tek nakon što neka preduzetnička ideja u procesu preliminarne obrade i selekcije dobije zeleno svijetlo možemo je smatrati preduzetničkom prilikom. dobavljačima. Preduzetnička ideja Preduzetnička ideja je osnova. Prikupljanje ideja – u nedostatku vlastitih ideja. 4.3. razmišlja o kupcima.

Takoñe. Poduzetnička biblija. Beretin. Brojne su preduzetničke ideje i ima ih svuda. Svoju pritajenu kreativnost možete reanimirati ako krenete sljedećim putem20: Definisanje preduzetničkih ciljeva . selektuju. ispituje i analizira ponudu i tražnju. a ponekad. definisanje i zapisivanje istog. odnosno putevi realizacije tih ideja. Identifikacija problema . Kao rezultat preduzetničke inovativnosti. poslovno ocjenjuju. ali je mali broj zanimljivih i originalnih. što su problemi složeniji i nastoje što više investiraju u njihovo rješavanje. ugovara nabavku sirovina. Borba za opstanak – preduzetnik se pokušava pozicionirati na tržištu. ideje sadrže odgovore na sve vaše probleme.4. obrañuju. oni su kreativniji. 20 Kuvačić. 4. odnosno onih koje se mogu osmisliti kao tržišno prihvatljive poslovne prilike. što je jedan od najefikasnijih načina aktiviranja vaših kreativnih snaga neophodnih za rješavanje nastalih problema na putu prema vašem cilju. izgrañuju tržišne mehanizme i preduzetničku infrastrukturu te stvaraju povoljnu preduzetničku klimu za širok spektar privatnih inicijativa. Veliki je broj agencija koje iz različitih izvora prikupljaju. Takoñe one ih savjetodavno prate sve do njihovog uhodavanja u posao. Ideje su ključ preduzetničke i ekonomske budućnosti uopšte savremenog svijeta. dizajniraju i konačno plasiraju preduzetničke ideje kao izgledne poslovne prilike svim zainteresovanim klijentima – preduzetnicima. Početak rada – preduzetnik je dobio rješenja za rad. stvaralaštva i ponajviše kreativnosti. Često se može ustanoviti da je riječ o spletu problema ili pak jednom problemu koji se sastoji od više manjih cinilaca. prima porudžbe i sl. Ključ za aktiviranje kreativnosti u rješavanju problema je jasno identifikovanje. rješenje nekog parcijalnog problema može dovesti do rješenja čitave problematične situacije. U razvijenim tržišnim privredama izgrañeni su putevi susreta preduzetničkih ideja sa potrebnim kapitalom.Kreativnost je prvenstveno područje primjene kreativnog mišljenja u rješavanju problema i podsticanju na putu ka bržem dostizanju onog što želite.3. 9. traži neophodne saglasnosti neophodne za početak rada. čak i malih neopreznosti koje mogu biti kobne za njegov poduhvat. Ulazak u biznis – preduzetnik registruje biznis. inventivnosti. što pretpostavlja izbjegavanje grešaka. pitanja i želje u dostizanju preduzetničkih ciljeva. 2005 39 .1. Prvo što vam treba jesu jasno odreñeni i zapisani ciljevi. mjerama makroekonomske politike razvijene zemlje tržišne ekonomije finansijski podupiru razvoj malih i srednjih preduzeća. Nikola. odobrenja nadležnih organa i započinje biznis sa izvjesnošću da će se dobra očekivanja i praktično ostvariti. opremu. Preduzetnički proces 7. Izvori preduzetničkih ideja Sve zemlje u tranziciji boluju od nedostatka dobrih preduzetničkih ideja a još više od nedostatka jeftinog kapitala neophodnog za njihovu realizaciju. nabavlja prostor. 8. odnosno ostvarivanje nekoga životnog ili preduzetničkog cilja ili ciljeva.Uspješni ljudi na probleme reaguju pozitivno i konstruktivno.

Ako želite podstaknuti svoju kreativnost. Trgovački predstavnici i posrednici. sve aspekte svog života počnete posmatrati tako kao da biste mogli. kada bi htjeli. ili preslikajte .ako imate istraživačkog. U skladu sa tim. pokušajte da izumite nešto što ćete moći sami da proizvodite u sopstvenom aranžmanu. vidite možete li neki od vaših hobija postupno pretvoriti u neku proizvodnu ili uslužnu komercijalno isplativu djelatnost. otvorite sopstveni biznis i počnite da radite za sebe posao koji ste do tada radili za drugoga. pišete. dajte otkaz.ako radite za nekog preduzetnika i tamo ste sjajan i priznat stručnjak u svom poslu. jer su one ljudima najčešće slučajno padale na pamet. odlično da slikate. Konkurencija.pogledajte kako drugi rade i šta tržište traži. 2005 40 . pronalazačkog.Najbolji savjetnici su provokatori koji postavljaju temeljna i neugodna pitanja. Pronalazaštvo . Ostalo . šijete. kreativnog ili inovatorskog dara. Prilike . inovatori.stvaralački kopirajte neku tuñu ideju.. morate i sami postavljati neugodna pitanja. laboratorije. uobičajeno je da prije pokretanja sopstvenog biznisa budući preduzetnik mora imati ideju o tome šta bi radio pa se kao mogući izvori navode21: Hobi . Imitacija i inovativne imitacije. Beretin. ali samo onima koji su predano okupirani preduzetništvom i razmišljanjima o različitim mogućnostima realizacije sopstvenog biznisa. Poduzetnička biblija.ako znate. Preduzetnički proces Postavljanje pitanja . Kupci. Od toga kao moguće izvore ideja izdvajamo: Potrošači. čitate. Stručnost . pokušajte da uñete u neki dobar ortakluk. i to sa znanjima i iskustvima koje ste u meñuvremenu stekli. a zatim i komercijalizujte.ako imate neke korisne zabave u kojima ste dobri. na primjer. crtate. pokušajte to da usavršite.4. dizajnirate. Nadarenost . kuvate ili ste vični nečem sličnom. Konsultantske institucije i individualni konsultanti.) Iskustvo razvijenih zemalja pokazuje da su se velike preduzetničke ideje rijetko rañale na osnovu istraživačkog procesa. odnosno pronaći neku dobru priliku za sebe.. 21 Kuvačić. na primjer. Ostali izvori (pronalazači. U literaturi a i u praksi može se naći veliki broj izvora ideja. pri čemu ćete se začuditi koliko ćete postati kreativniji kada. plešete. jer dobro formulisana provokativna pitanja aktiviraju sve misaone potencijale. Sopstveni menadžeri i zaposleni. pa procijenite možete li i vi ući sa nekom idejom. početi iz početka. vlasnici patenata.ako nemate na raspolaganju ništa od pomenutog. Nikola.

odnosno sličnim proizvodima. jer i preduzetnici početnici znaju da se više ljudi obogatilo na "prozračnim" stvarima.faza filtriranja u kojoj preduzetnik od više ideja selektuje i bira onu ideju za koju smatra da će je efikasno realizovati. Preduzetnički proces Osloboñena misaona energija preduzetnika. Možete dugo razmišljati. prilagoñena datim okolnostima. Svakako. poznati su slučajevi da je neka ideja propala. Takoñe. 4. jer niko unaprijed ne zna koja je ideja prava. Poduzetnička biblija.4. 3. menadžera.3. ali do takvih ideja nije lako doći. nego na primjeni savremenih tehnologija ili kapitalnih inovacija u oblasti proizvodnje. a valja znati i činjenicu da nigdje nema odmah primjenjive ideje. ona je prihvaćena na tržištu i postiže dobre rezultate. Nikola. najbolje je imati potpuno novu ideju koju bi tržište odmah prihvatilo. Problem je u tome kako izabrati preduzetničku ideju. šta hoćete ili želite da radite.ideja se na tržištu susreće s konkurenciom. Faza diversifikacije . obično su neobrañene i relativno neartikulisane. Beretin. šta objektivno možete da radite. postala jako uspješan biznis. Stoga one zemlje u tranziciji koje prepoznaju takvu šansu na dobrom su putu ka društvu demokratskih preduzetničkih ekonomija razvijenog svijeta. Ideje prikupljene iz različitih izvora. i to oni koji su preduzetnički kreativni i koji realizuju neku tržišno zanimljivu i profitabilnu preduzetničku ideju. eksperata. Faza spoznaje . a i stare se ideje često nametnu kao dobre preduzetničke prilike. 2.2. 4. Metode generisanja ideja Mnogi bi željeli da uñu u preduzetništvo i od toga dobro da žive.3. 2005 41 . odnosno djelatnost kojom se želimo baviti. skladno vašim znanjima. istraživača i drugih stručnjaka zemalja u tranziciji nepresušni je izvor preduzetničkih ideja i vitalni resurs njihovog ekonomskog razvoja. preduzetnička ideja prolazi kroz četiri karakteristične faze ili etape. ali uspjeh će postići samo neki. pa ih je neophodno obraditi i prilagoditi uslovima (vremenu i mjestu) u kojima će se one realizovati. hoće li vam se to isplatiti i slično). pa na različite načine pokušava da ostvari sopstvenu tržišnu prepoznatljivost meñu potencijalnim potrošačima na ciljnom tržištu ili pojedinim tržišnim segmentima.3.preduzetnik realizuje ideju. robom ili uslugama. Ideja i ne mora biti potpuno nova da bi se od nje napravio dobar biznis. možete zamoliti 22 Kuvačić. Faza sazrijevanja .preduzetnik uočava djelatnosti ili područja rada u kojima bi mogao biti uspješan. Faze razvoja preduzetničke ideje Ako želite da uñete u svijet preduzetništva prvo morate da odgovorite na neka pitanja (na primjer: šta znate dobro da radite. Pionirska faza . istraživanja i usluga. ali je na drugom mjestu. 4. a koja vas mogu dovesti do izbora djelatnosti kojom se kao preduzetnici možete baviti. željama i objektivnim mogućnostima. U skladu sa tim. i to22: 1.

pa sve do preduzetništva. odnosno unaprijediti ideju ili rješenje nekog problema.Ovom metodom spajamo dva potpuno različita pojma ili stvari koje inače ne idu zajedno pa smišljamo neobične ideje. cvijet. i ne znate šta da učinite pa pokušavate asocirati ili od izabranog skupa ispitanika tražite asocijacije na riječ.radost . Nikola.Riječ je o stvaranju ideja na temelju odreñenih uticaja u obliku nekih slika. presuju i sl. Primjer: Treba vam novac za kupovinu novog postrojenja koje planirate da remontujete prodajom ličnog automobila pa ubrzo dolazite do zaključka – metafore: Ne isplati se prodati stari automobil. Pojednostavljeno. ali vi želite da se razvijate i privučete još više kupaca. što znači da posao možete usmjeriti na opremanje zabava. Inače.par mladenci. metaforična razmišljanja pomažu u selekciji prvih zamisli pa upućuju na mogućnosti. a ispitanici čim prije izgovaraju ono što im u tom trenutku padne na pamet. na primjer. 23 Kuvačić. jer mu je cijena nerealna. potrebe i želje potrošača treba staviti u središte pažnje. Ponekad je dobro oponašati tuñu ideju. Beretin. Tako inovativne imitacije temelj su razvitka zemalja Dalekog istoka i Japana.ruža . mirisa ili bilo čega drugog u svezi s predmetom ili problemom o kojem razmišljamo. pokazuje neku sliku i slično. Možete dobiti i asocijativne odgovore: cvijet . Metoda metafore . ispitivač izgovara neku riječ. ali je puno bolje ako se mogu uočiti nedostaci tuñih ideja pa ih u sopstvenoj režiji otkloniti. sinu ćete pokloniti automobil. Recimo da dobijete odgovore: cvijet . a on će vam povoljno pozajmiti svoj novac za kupovinu novog postrojenja ili slično. posebno početnicima valja preporučiti sljedeće23: Metoda asocijacije . Takve su metode posebno razvijene u Americi tokom posljednjih pola vijeka.Oponašanje drugih može da bude veoma djelotvoran način stvaranja upotrebljivih ideja. a primjenjive su svuda. Izmeñu mnoštva takvih metoda. preduzetnicima. odnosno sve ono na što ih dotična riječ ili slika asocira (svaka se misao mora zapisati). Preduzetnički proces prijatelje ili članove porodice da vam pomognu. robu ili usluge tržište neće prihvatiti. ali je stvaralačko i kreativno razmišljanje temeljna pretpostavka generisanja (stvaranja) ideja. javnih službi. Metoda imitacije . Vjerovatno ćete zaključiti da stari automobil možete pokloniti sinu koji ima svoj kafić. Primjer: Pretpostavimo da ste vlasnik cvjećare koja posluje relativno dobro. svadbenih svečanosti i različitih priredbi cvijetnim aranžmanima. danas se kreativno mišljenje može i podvrgnuti različitim tehnikama i metodama. a vi ćete potražiti neki drugi izvor finansiranja. a sve to može uspjeti. Prilikom traganja za idejama.djeca . pa će mu poslužiti za nabavku. da ih prepoznaju. Do ideja se dolazi na različite načine. a tim i nove predloge.4. jer nema smisla započinjati neki posao ako vaše proizvode. na primjer.herbarijum. Poduzetnička biblija. Iako ga svi donekle posjedujemo. riječi.ljubav . ali i ne mora. od obrazovanja.vjenčić . 2005 42 . što znači da uz cvjećaru valja pokrenuti radionicu u kojoj ćete djeci pomagati i naučiti ih kako da brinu o biljkama. posebno u automobilskoj. državne administracije. možete se obratiti stručnjacima ili savjetnicima da vam predlože šta je na nekom području deficitarno i slično.

Slučajnim vodoravnim izborom povezujemo . Preduzetnički proces elektronskoj i hemijskoj industriji. upitnici. Metoda vodoravnog razmišljanja . jutarnji umor. mogu klasifikovati u nekoliko karakterističnih metoda traganja za idejama. Interna metoda (analiziraju se interne ankete. saradnika ili zaposlenih). aerobik-centar. obrada i prilagoñavanje već postojećih ideja). Šinclairea koji je svoju genijalnu ideju realizovao ali relativno brzo bankrotirao. a varijable bi mogle biti: domaćice. Metoda prijedloga (analiziraju se prijedlozi stručnjaka. Primjer: Najbolji primjer je prvi personalni računar ZX Spectrum. a varijable bi mogle biti: televizija. 43 . rasprave i slično). Primjer: Četiri kolone mogli bismo nazvati kao: 1. jer analizom tuñih grešaka možemo doći do odgovora na pitanja o tome šta uzrokuje nedostatak. a varijable bi mogle biti: salon rublja. Postoji više načina traganja za idejama: razmišljanje je način koji ne zahtjeva nikakva ulaganja. Mogući korisnici. Mogući poslovi. kako ga možemo izbjeći i kako nedostatak pretvoriti u prednost. časopisi i telefon. učitelji.Pojednostavljeno. 2. Empirijski je dokazano da su inovativnost i kreativnost bitna obilježja preduzetnika i relevantne činjenice preduzetništva. Meñutim. Mogući kanali prodaje. preuzimanje. sam preduzetnik ne mora biti inovator. Pretpostavimo da dobijemo kombinaciju aerobik-centar . trgovina. studenti.kombinujemo četiri područja i pokušavamo pronaći ideju ili riješiti problem. 3. ipak. odnosno problema vježbanja posredstvom stručnih časopisa. Sve se te preporuke. u odgovarajućoj tablici sa četiri kolone (područja zanimanja) u kojima je više varijabli. strah od bolesti i dosada. i to: Aktivna metoda (traga se za idejama iz svih mogućih izvora). Pasivna metoda (prikupljanje. prodavnicom ili praćenjem nekih radijskih ili televizijskih emisija o preduzetništvu.4. internet. penzioneri i medicinske sestre. osmisli je. Značajan izvor kreativnih ideja može se pronaći u greškama drugih. pa bi moguće rješenje bilo: medicinske sestre informisati o mogućnostima aerobika. vodoravnim slučajnim izborom pokušavamo doći do neke ideje ili rješenja problema. Mogući problemi. Rješenje bi moglo biti i: otvoriti aerobik-centar u krugu ili blizini bolnice pa radno vrijeme centra termine vježbanja prilagoditi radnomu vremenu medicinskih sestara. restoran. salon odjeće i oglasna agencija.jutarnji umor časopisi. 4. promoviše i realizuje. britanskog pronalazača C. do ideja se može doći i putem Interneta. ali mora biti dovoljno inovativan i kreativan da prepozna tržišno zanimljivu ideju.medicinske sestre . nevježbanje. dok je kreativna imitacija te ideje dovela do uspjeha brojnih proizvoñača i izazvala pravu revoluciju na tržištu personalnih računara. tokom šetnje ulicom. a varijable bi mogle biti: skupe knjige.

Preduzetnički proces 4. usmjeravati i odrediti prioritete rasprave. Oni stručnjaci koji su prvi put bili neodlučni. mora znati motivisati. tako da su na kraju gotovo svi odgovori približno identični. pa makar bila i luckasta. pa je stoga brainstorming jako zanimljiva metoda prikupljanja ideja. Beretin. Meñu njima. jer sadrži sve dobre i loše mogućnosti ratnoga ishoda. na primjer. On zakazuje sastanak koji ne smije trajati duže od dva sata. mogu promijeniti mišljenje. 2005 44 . jer su bila višeznačna. jer ponekada upravo iz takvih ideja raña se dobar posao. Meñutim.4. za preduzetnika početnika teško je da animira vrsne stručnjake. komentara i sugestija drugih u procesu interakcije pa se zbog svoje jednostavnosti i praktičnosti često primjenjuje. Poduzetnička biblija. Brainstorming metoda . ali sada s odgovorima koje su svi ispitanici dali. Meñutim. pa se ovom metodom obično koriste velike kompanije. tako da sada veća grupa stručnjaka identično odgovori na pojedina pitanja. Njena proročanstva su bila takva da su se uvijek obistinila. Postupak se ponavlja nekoliko puta. sve predložene ideje nisu odmah prihvatljive. Nijedna se ideja ne smije odbaciti ili ismijati. Provodi se u grupi od šest do dvanaest stručnjaka.4. Nikola. ona bi vojskovoñama proricala: ići ćete vratiti se nećete u ratu poginuti. a zajedničko im je to što zahtijevaju timski rad. Pozvani stručnjaci raspravljaju o zadanoj temi na opušten i ležeran način i svako ima pravo da predloži svoju zamisao. neke mogu izgledati kao nove.Riječ je o jednoj od grupnih metoda kreativnih mišljenja (poznata i pod nazivom „oluja mozgova“). Neke postaju prihvatljive tek nakon odreñenog vremena. Primjer: Pojednostavljeno. Savremenoj Delfi metodi i pomenutoj legendi zajedničko je samo to što je i metoda donekle proročanska. Svakako. proročanstvo će se uvijek obistiniti. pa se neke od njih odbacuju nakon pomnog raščlanjivanja. metoda metafore. tako da ih svi učesnici mogu vidjeti. pa preduzetnik može i sam kreirati dobru ideju. metoda imitacije i metoda vodoravnog razmišljanja) koje se temelje na tehnikama kreativnog mišljenja i koje se mogu sprovoditi pojedinačno. ona pretpostavlja slanje pisanih upitnika na adrese većeg broja stručnjaka i traži njihova "proročanstava" o nekom problemu (u ovom slučaju o preduzetničkoj ideji ili idejama). Svi prijedlozi se ispisuju na tablu ili se projektuju. u literaturi se najčešće elaboriraju i u praksi upotrebljavaju sljedeće metode24: Delfi metoda . Ideje su rezultat prijedloga. prije odlaska u rat. Kada se dobiju odgovori. Metode prikupljanja ideja Osim metoda generisanja preduzetničkih ideja (metoda asocijacije. oni se obrade i ponovo šalju. Zavisno od toga kako presložite rečenicu ili gdje stavite zarez. voditelj istraživanja na adrese izabrane grupe poznatih stručnjaka pošalje dopise s pitanjima na koja svaki od njih nezavisno odgovara. dok mali preduzetnici u stručnim časopisima mogu pratiti statistički obrañena takva istraživanja i njima se koristiti. a bitno je da i ispitivač bude stručna osoba.Dobila je ime po grčkom svetilištu u kojem je djelovala čuvena proročica Pitija. za različite potrebe u ekonomiji se često koristi još mnoštvo metoda koje mogu poslužiti za prikupljanje preduzetničkih ideja. 24 Kuvačić. Naime.3. ili čak biti potpuno nove. a osim stručnosti.

Analiza preduzetničkih ideja Bez obzira kako ste došli do neke preduzetničke ideja.Slična je brainstormingu i brainwritingu. smislite što više ideja. svaki učesnik vrednuje. a pisana se komunikacija može dopuniti i usmenim razgovorom. a naziva se još i metodom „zapisivanja misli“. Preduzetnički proces Brainwriting metoda . Zasniva se na odreñenim pravilima koja treba da budu istaknuta tokom njenog sprovoñenja (na primjer.4. na izvornim obrascima. budite opušteni. kako bi postupak rezultirao barem jednom prihvatljivom ili najprihvatljivijom idejom. dodaju tri nove koje mogu slijediti prethodno zapisane ili biti potpuno nove. Prije realizacije svaku ideju treba podvrgnuti postupku raščlanjivanja.Slična je brainstormingu. osim stručnjaka i eksperata. pa se na temelju toga sve prikupljene ideje rangiraju. od četiri do sedam osoba) pa zahtijeva stručnu i profesionalnu heterogenost učesnika zbog veće kreativnosti. za šta je potrebno odreñeno vrijeme. vrsnim stručnjacima. Njome se rješavaju problemi koji nijesu suviše stručni. Dakle. Analiza ideja mora obuhvatiti 45 . pa se na tri zapisane ideje. a svaki od njih daje tri moguća rješenja ili ideje u roku od pet minuta pa svoj papir prosljeñuje dalje. nijednu od njih ne možete odmah realizovati. pa se može dogoditi da prvobitna zamisao bude sasvim izmijenjena i preoblikovana. Sjednicu ideja mali preduzetnici moraju shvatiti samo kao jednu fazu u artikulaciji ideja kojoj slijede ili prethode razgovori s prijateljima i poznanicima. Listovi tako kreću kružno. ali i u nedostatke konkretne ideje. analizu pa buduće preduzetnike koji žele da ih kupe odmah upućuju u moguće prednosti. odabira tri najbolje. Pogodna je za ljude koji ne vole javne istupe (komunicira se s manjom grupom. pa eksperti takve neartikulisane ideje mogu i oblikovati do nivoa njihove preduzetničke prepoznatljivosti. pozivaju i svi zaposleni. Učesnicima se daju papiri sa tri i više redaka za zapisivanje ideja. a dobijene ideje. Metoda sjednice ideja . odnosno pretvoriti u tržišno zanimljiv i profitabilan posao. s time što se na sjednicu ideja. bez obzira na radno mjesto i stepen obrazovanja. nemojte komentarisati niti vrednovati ideje. a i novac. poželjni su neobični prijedlozi. nemojte kritikovati. dokazano je da ljudi s najnižim obrazovanjem i najnižom složenošću poslova znaju da predlože veoma korisne ideje. svoje zamisli iznesite bez detalja. jer u kratkom vremenu daje više prijedloga. članovima porodice. Dobijene se ideje postupno sužavaju i specifikuju.5.3. Papiri kruže sve dok svaki učesnik ne zapiše 18 ideja (šest puta po tri ideje). Njihovi prijedlozi nisu sročeni i oblikovani kao prijedlozi stručnjaka. svoje ideje povežite sa idejama drugih. Nakon sprovedenog raščlanjivanja ideja se oblikuje u konkretan posao i tek nakon toga realizuje. odnosno ideja od ostalih metoda. To je često dug i skup postupak pa se obično pravi komparativna analiza izmeñu više raspoloživih ideja. svakom je omogućeno iznošenje svojih ideja. Zavisno od broja učesnika može se doći i do više od stotinu ideja. kako bi se artikulisane ideje mogle oblikovati do nivoa njihove moguće realizacije u tržišno zanimljiv poduhvat. Stručnjaci i agencije koje se bave prikupljanjem ideja. prvobitno sprovode njihovu uporeñivanje. rodbinom. a često služi i za prikupljanje ideja. takoñe. najvažnija je količina ideja i slično). Naime. 4.

finansijskih ustanova ili dobavljača i slično.4. radnici i slično). Nepoznavanje preduzetničke regulative (propisa). doći do potrebnog kapitala. materijal. kako bi mogao pravovremeno udovoljavati svim plaćanjima tokom aktiviranja svog projekta (prostor. i to u dijelu zahtjeva za neophodnim brojem i kvalifikacionom strukturom zaposlenih koji će raditi na 46 . To su samo neka od pitanja na koja morate pronaći afirmativne odgovore da bi ste pristupili realizaciji ideje. sirovine. Poželjno je saznati gdje. Preduzetnički proces različite aspekte. Sve su to bitni činioci koji mogu doprinijeti uspješnosti budućega posla. kazni i slično). sve do naplate prvih potraživanja od prodatih proizvoda. Analiza tržišnih aspekata . Dobro je provjeriti može li se pronaći partner. Budući da je tržište mehanizam koji valorizuje svaku preduzetničku aktivnost te prihvata ili ne prihvata proizvod ili uslugu. na koji način i pod kojim uslovima možete kupiti . negdje je teško registrovati preduzeće. 3. na drugim je zabranjena sječa šuma. oprema. i to: 1. u nekim zemljama zabranjen je prevoz nafte drumskim putevima. Neophodno je provjeriti propise u računovodstvu. robe ili usluga.Uz analizu tehničko-tehnoloških aspekata djelimično je povezana i analiza ljudskih i liderskih resursa. otežati ga ili potpuno spriječiti. Analiza tehničko-tehnoloških aspekata . negdje je teško riješiti imovinsko-pravne odnose na lokaciji i slično). ali i do propadanja tek započetog posla. odnosno rizična područja vezana za ideju kao potencijalno mogući posao. 4. Česti su i problemi sa zaštitom intelektualnog vlasništva. 5.Analizom tehničko-tehnoloških aspekata prvobitno treba utvrditi postoje li pogoni ili oprema kojom možete efikasno obaviti željeni proces proizvodnje. odnosno stvaranja konkretnog proizvoda ili usluge. ili pod kojim uslovima pozajmiti sredstva od banaka.Ovom analizom treba utvrditi kolika su.naliza ideja s tržišnog aspekta mora dati odgovore na sljedeća pitanja: Postoji li potreba za proizvodom ili uslugom? Ko su nosioci potreba? Kakve su im platežne mogućnosti i životni standard? Koliko ih ima? Kakva je konkurencija na ciljnom tržištu? Možete li proizvodom ili uslugom uticati na promjenu potreba i navika ljudi? isl. kada i kakva sredstva potrebna za nesmetanu realizaciju ideje.U sklopu analize pravnih aspekata značajno je provjeriti propise i pravne norme te eventualna ograničenja za djelatnost kojom se namjeravate baviti (na primjer.nabaviti opremu za željeno tehnološko rješenje i utvrditi kakve su garancije servisiranja i održavanja iste. Valja znati je li bolje koristiti kapitalno-intenzivnu (više opreme i kapitala) ili radno-intenzivnu (više zaposlenih) tehnologiju? Savremena ili nešto starija tehnološka rješenja? Hoćete li nabaviti domaću ili stranu opremu? Hoćete li nabaviti potpuno nove ili polovne pogone?. Analiza pravnih aspekata . a samim tim i nepridržavanje propisa može dovesti do nepredviñenih troškova (sudskih odšteta. odnosno dati što pouzdanije odgovore na relevantna tržišna pitanja. negdje je komplikovano dobiti grañevinsku dozvolu. ako zatreba. Analiza ljudskih i liderskih resursa . 2. Preduzetnik mora znati ima li dovoljno sopstvenih sredstava i kako će. svaku ideju valja detaljno ispitati sa svih tržišnih aspekata. Analiza finansijskih aspekata . o zaštiti imovinskih i drugih prava kao i propise koji se odnose na realizaciju ideje.

ideju treba prihvatiti. ona doprinosi ekonomskom i ukupnom rastu. Jasno je da se u konkurentsku utakmicu valja upustiti samo ako se na temelju velikog broja kvalitetnih tržišnih informacija može procijeniti da ste u datom području jači od suparnika. kada. ali uvijek postoje i odreñena deficitarna zanimanja kojih nema dovoljno u nekim dijelovima svijeta ili pojedinim regijama neke zemlje (na primjer. želja.prednosti i slabosti i ne ulaziti u biznis ako prethodno nije dao realne odgovore na tržišna pitanja (što. nakon izbora važnih kriterijuma. za koga.Prilikom analize ideja. valja ih rangirati. analiza ljudskih i liderskih resursa obuhvata utvrñivanje broja. kao što su25: 25 Kuvačić. Inače. a to znači odrediti stepen njihovog značenja. kod nas i u većini zemalja svijeta. Preduzetnički proces konkretnim postrojenjima. 4. pa i samog preduzetnika kao nosioca realizacije ideje. gdje. te metode pružaju mogućnost izbora najbolje ideje i smanjuju rizike budućega posla. 2005 47 . jer im je suština u pronalaženju optimalnih rješenja. Beretin. Pojednostavljeno. životinja i biljaka. kod nas i u svijetu danas su posebno deficitarna zanimanja iz područja informatike). valja analizirati prodajno tržište i vidjeti ima li potrebe za još jednim takvim biznisom. kvalifikacije neophodnih znanja. Faze životnog ciklusa preduzetničkog procesa Nerijetko se koristi pojam životnog ciklusa biznisa.4. Preduzetnička inicijativa je vječita borba protiv mrtvila i učmalosti. čija primjena kojih zahtjeva obveznu pomoć stručnjaka. Poduzetnička biblija. pogodnosti . Metode višekriterijumskoga odlučivanja .5. sposobnosti i vještina budućih zaposlenih.4. nije pametno ući u realizaciju takve ideje. ona pokreće kapital i omogućuje mu oplodnju. Danas. u čemu nam mogu pomoći samo različite matematičke metode. Nikola. odnosno ideje koja je najbolja sa stanovišta različitih kriterijuma i mjerila kojima se ocjenjuje prikladnost rješenja. što povećava troškove procesa analize i oblikovanja ideja.satisfakciju izraženu visinom profita. U isto vrijeme. Najčešće se govori o nekoliko karakterističnih faza životnoga ciklusa biznisa. Preduzetnička inicijativa Preduzetnička inicijativa je inicijalni impuls za započinjanje nekoga biznisa od kojega se očekuju pozitivni ekonomski rezultati (najviše zapošljavanje i profit . Ideju valja vrednovati i sa stanovišta potrebnih ulaganja u odnosu na očekivana zadovoljstva . ako u blizini predviñene lokacije već postoji isti biznis. meñu njima je dobro koristiti i matematičke metode višekriterijumskog odlučivanja.zarada). 6. razvoju i blagostanju. kako i slično proizvodi ili uslužuje). ili nemate dovoljno valjanih argumenata za afirmativne odgovore. Na primjer. Ako su odgovori na ova i ina pitanja pozitivni. 4. odnosno hoće li dotično tržište moći apsorbovati svu ponuñenu robu. na tržištu rada ponuda radne snage veća je od njene potražnje. a riječ je o slijedu tržišnih koraka života biznisa koji se odvija kroz nekoliko relativno ustaljenih etapa koje se mogu uporeñivati sa životnim ciklusom ljudi. Preduzetnik mora biti svjestan vlastitih mogućnosti. a ako vam neka pitanja nisu jasna.

organizacione jedinice i slično. povećanje obima proizvodnje. Faza likvidacije . izaći na nova tržišta ili poslovanje podijeliti na manje dijelove i neke od njih prodati i slično. vodoravna diversifikacija (na primjer. Praktično je moguća koncentrična diversifikacija (na primjer. Opšta nestabilnost cijena.Jedna od mogućih prekretnica razvoja ili proširenja posla. Likvidacija je prestanak 48 . može potrajati i do 5 godina. Biznis je još uvijek tržišno prepoznatljiv. zavisno od biznisa. Od saradnika i zaposlenih preduzetnik očekuje rad bez radnoga vremena. odnosno na bolji način zadovoljavaju neku potrošačku potrebu. kada maloprodaka prehrambenih proizvoda otvara salon namještaja). širenje na nova tržišta. nakon pravnog konstituisanja biznisa. Ako biznis i dalje stagnira ili ga savladava konkurencija. loša radna atmosfera. Najveći problemi su vezani za prihvatanje novog tehnološkoga procesa. Tržištu se nude proizvodi ili usluge koji svojim obilježjima i performansama odgovaraju specifičnim potrošačkim željama i zahtjevima.Ovu fazu karakterišu prvi simptomi zastoja djelatnosti i krize. Faza krize . Faza rasta i razvoja . predano bavljenje poslom i vjeru u uspjeh. robe ili usluga postaje imperativ opstanka i razvoja. a nalazimo je u primjerima kada preduzetnik traži poslovne prilike van postojećega područja poslovanja. pa je preduzetnik izložen novim iskušenjima. propuštanje dobrih tržišnih prilika. U praksi za sreñivanje situacije i izlazak iz krize najčešće se koriste mogućnosti radikalnog smanjenja troškova. nabavlja oprema. započinje njegovo ekonomsko konstituisanje. ali se polako pojavljuje zasićenost. biraju zaposleni i saradnici. Najčešće se manifestuje kroz proširenje proizvodnog programa ili uslužnog asortimana. Preduzetnički proces Faza konstituisanja . Konkurenti su zabrinuti i pripravni na borbu. Osigurava se poslovni prostor.Faza u kojoj. Faza diferencijacije . Preduzetnik je spreman na usvajanje novih proizvoda i nove proizvodnje. osmisliti novi marketinški program. proizvode prvi proizvodi i započinje borba za mjesto na tržištu. Trebalo bi promijeniti način rada ili osmisliti promjene koji će biznis izvesti iz stagnacije. restrukturiranja ili strategijskog repozicioniranja. Faza konsolidacije . probuditi i osvježiti poslovanje. kontaktiraju dobavljači i potencijalni kupci. kada maloprodaja industrijski prehrambenih proizvoda u svoj asortiman uključuje i tradicionalno proizvedene .Faza u kojoj preduzetnik pokušava prevazići krizu. valjalo bi uvesti nove proizvode. samo su neki od simptoma krize koja. izradu kvalitetnih proizvoda i borbu za kupca.Faza u kojoj preduzetnik nastoji da učvrsti svoju tržišnu poziciju. zapošljavanje novih radnika i slično. kada maloprodaja prehrambenih proizvoda organizuje sopstveno pekaru). može doći u nepremostivu krizu iz koje nema izlaza. Sprovodi se zbog razjašnjenja odnosa koji nastupaju zbog nekog od mnoštva zakonom preciziranih razloga. Kvalitet proizvoda.4.Faza koja se temelji na osmišljavanju i lansiranju proizvoda ili usluga koji će na bolji ili drugačiji način poslužiti potrošačkoj svrsi. Faza diversifikacije . formira poslovne funkcije. tržišna zasićenost. Preduzetnik više ne može sve da vodi sam pa zapošljava menadžere.Ova faza se manifestuje u situaciji kada nastanu razlozi za prestanak biznisa. slaba motivacija.domaće prehrambene proizvode) i konglomeratska diversifikacija (na primjer.

misije i ciljeve. zapošljava ljude. 49 . Faza stečaja . spojem ideje i kapitala. povraćaj uloženog novca i ostvarivanje dobiti. Preduzetnički poduhvat Preduzetnički poduhvat je spoj dobre preduzetničke ideje u okviru poslovne prilike i raspoloživog kapitala. Prema Stečajnomu zakonu. kontinuirano zarañuje za život kao i da dalje razvija svoj biznis.4. preduzetnik ima (ili pribavlja) ideju koju smatra za dobru poslovnu priliku. svaka preduzetnička aktivnost pretpostavlja spoj izgledne preduzetničke ideje dobre poslovne prilike i raspoloživog kapitala u svrhu ostvarenja preduzetničke misije zadovoljavanje potrba potrošača. unovčavanjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. a prezadužen je ako sopstveni kapital ne pokriva postojeće obaveze. 4. pokušava da zadovolji neku potrošačku potrebu. ulaže sopstveni ili pozajmljeni novac. Osnovni razlozi stečaja su nesposobnost plaćanja i prezaduženost odnosno nesposobnost podmirivanja dospjelih obaveza.6. Dakle. nabavlja stalna i obrtna sredstva. Dakle. Preduzetnički proces djelatnosti za koju je ekonomski subjekt registrovan. organizuje i vodi biznis i obavlja još mnoštvo poslova sa težnjom da ostvari svoje preduzetničke vizije. ako se u fazi likvidacije kriza ne prevlada. biznis ide u stečaj (sa ili bez mogućnosti konsolidacije). Prvobitno. taj se postupak sprovodi radi ukupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika. a sprovodi ga privredni sud na području sjedišta preduzeća. Riječju. preduzetnik realizuje zamišljeni poduhvat: organizuje proizvodnju ili usluživanje. Preduzetnik je nesposoban za plaćanje ako je u odreñenom vremenskom razdoblju obustavio svoja plaćanja. Po završetku likvidacije biznis se briše iz registra.Ova faza je posljedica duboke i nepremostive krize. povrati uloženi kapital.

Šta podrazumijevaju faze: definisanje ciljeva. država? 3. Koji su potencijalni izvori preduzetničkih ideja? 8. investitori. 5. 50 . 6. Ko su: preduzetnici. Šta je preduzetnička ideja? 4. menadžeri. 10. Šta je preduzetnička inicijativa? 12. Koje su osnovne metode prikupljanja ideja? 11. Objasnite faze razvoja preduzetničke ideje? 9. Obrazložite važne etape ulaska u biznis. Definišite preduzetnički proces? 2. Preduzetnički proces Pitanja za diskusiju 1. preduzetnički agenti. Navedite izvore preduzetničkih ideja. identifikovanje problema i postavljanje pitanja? 7. Definišite preduzetnički poduhvat.4. Navedite i ukratko objasnite metode generisanja ideja. Objasnite faze u životnom ciklusu preduzetničkog procesa. 13. inovatori. izvršioci.

identifikujete viziju.POGLAVLJE 5 OSOBINE PREDUZETNIKA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. opišete osobine preduzetnika. OSOBINE PREDUZETNIKA 51 . trebalo bi da budete u stanju da: definišete pojam preduzetnika. misiju i strategiju preduzetnika. objasnite vrste preduzetnika. 5.

gotovo sva investiciona aktivnost zasniva se na preduzetništvu poslovnih ljudi.. Za njega nije dovoljno da bude dobar menadžer nego i dobar lider. samostalno organizuje i kontroliše tok poslovanja. procesa. pronalazi kadrove. Obuhvata kreiranje i uvoñenje promjena.2.. Samopouzdanje. Odgovornost. novih rješenja i slično. Nema sumnje da je ekonomski razvoj odreñene ekonomije funkcionalno zavisan od inovativnosti poslovnih ljudi i njihove spremnosti da ulažu u nove poslovne poduhvate. Osobine preduzetnika 5. nije dovoljno da dobro obavlja zadatke. pojedinac koji razvija nešto jedinstveno. Takoñe. tehnologije i proizvode i brzo ih i na vrijeme uspješno realizuje. preduzetnik pronalazi rješenje kako da se stvori novo tržište. sposoban da brzo uoči pojave. 5.1. spreman na rizik i maksimalan napor. na jedinstven i sebi svojstven način organizuje proizvodnju. Preduzetnik je prvenstveno poslovno kreativan. već i da postavlja prave zadatke. dinamičan čovjek. postupaka. Uporan rad. Iz svega navedenog proizlazi da je preduzetnik osoba koja se pojavljuje tamo gdje se preuzima rizik i ulažu u resursi da bi se napravilo nešto novo ili da bi se nešto što već postoji ostvarilo na novi način. On stvara nove poslovne mogućnosti uprkos riziku i neizvjesnosti. šanse i opasnosti). Razumno preuzimanje rizika. inovativan. Slobodna privreda je i formalno tako institucionalizovana da omogućava slobodno izražavanje preduzetničkog duha. nove strukture ljudskih potreba. usluga. Postavljanje ciljeva.1.2. a i u empiriji. U slobodnoj tržišnoj utakmici. razvoj i primjenu novih proizvoda. Pojam preduzetnika Preduzetnik se najčešće definiše kao osoba koja pokreće nove poslove. nove potrebe. tj. kapital i organizaciju.5. probleme i mogućnosti (prednosti i slabosti. Inovativnost može rezultirati pomakom u civilizacijskom razvoju zbog nove spoznaje. Sposoban je da pronañe uspješne poslovne ideje. Inovativnost Inovativnost je najupečatljivija karakteristika preduzetnika. tj. nove tehnologije proizvodnje. Ne postoji alternativa slobodnom preduzetničkom 52 . poslovne akcije. Osobine preduzetnika U literaturi. Pri tome identifikuje povoljne prilike i prikuplja neophodne resurse radi zarade na njima. On teži da pronañe nove izvore nabavke sirovina ili nove mogućnosti plasmana proizvoda. kao najčešće osobine koje obilježavaju preduzetnika se navode: Inovativnost. mjesto na tržištu. 5. u svrhu sticanja profita i rasta. Preduzetnik je inovator. novi potrošači. Funkcija preduzetnika je da reformiše i da na revolucioniran način proizvodnje primjenom inovacija ili uvoñenjem nove tehnološke metode proizvede nova dobra ili stara na novi način.

a posebno u okviru „malog preduzetništva“. Vlasnički rizik ne mora padati na preduzetnika. Pokušaji da država preuzme ulogu preduzetnika dali su loše rezultate. iako treba naglasiti da se u praksi poslovanja oportunitetni trošak nekog projekta vrlo teško može mjeriti. savremeni preduzetnik nije hazarder. Već smo definisali preduzetnika kao osobu spremnu na preuzimanje rizika.2. proučava zakonske. iz čega proizlazi da se prije donošenja konačne odluke temeljito preispituju sve okolnosti koje bi mogle da ugroze preduzetnički poduhvat. kao krajnji rezultat inovativnosti. tendencije na području energetike i ekologije. fleksibilnost. Budući da ljudi koji raspolažu novcem ne moraju biti obdareni svojstvom inovativnosti. 5. Trenutak otkrića nečeg novog što daje konkurentsku prednost. Osobine preduzetnika razvoju. U preduzetničkoj praksi preduzetnički rizik često se povezuje s oportunitetnim troškom. jer nema takve mogućnosti. ipak. teški rad. tržištu nabavke. pri čemu inovativnost ima posebno mjesto i ulogu. biće osnov stotinama drugih kompanija koje će pokušati da imitiraju. mogućnost prekida ekonomskih tokova. Neka od tih pitanja su pitanja smanjene likvidnosti. deficitarnost sirovina. budući da inovativnost mora biti rukovoñena sticanjem zarade. moraju spajati više preduzetničkih svojstava. Oportunitetni trošak odražava nepromjenljivi ili planski rizik koji je povezan sa pojedinim preduzetničkim projektom.2. To. preispituje stvarnu i potencijalnu konkurenciju. treba naglasiti da se u praksi poslovanja uloga preduzetnika često razlikuje od uloge inovatora. Razumno preuzimanje rizika U ekonomskoj teoriji već je odavno poznato da su šanse za uspjeh. Stoga i ekonomske politike razvijenih tržišnih ekonomija podstiču razvoj preduzetništva. Preduzetnički rizik odnosi se na mogućnost donošenja pogrešne odluke zbog nepredvidivog dogañaja i zakazivanja ljudskoga faktora u organizacionom sistemu. upornost. jer bi (tako tvrde psiholozi!) zadovoljstvo iz takvog zadatka bilo premalo da bi opravdalo preduzetničke napore! Ipak. kao što su: nezavisnost. Taj rizik može imati vrlo različite karakteristike kod različitih projekata. bitna je odredba u strategiji poslovanja i nikad se ne završava. 53 . Meñutim. Ipak. inovacija. treba naglasiti da uz velike prednosti koje preduzetništvo donosi. odnosno za neuspjeh u preduzetništvu 50:50! Svako novo preduzeće. u okviru bilo koje vrste djelatnosti. veća zarada itd. nosi sa sobom preduzetnički rizik. vlasništvo i menadžment mogu biti sasvim razdvojeni. Istovremeno. Naime. promjene strukture potrošnje. Meñutim. savremeni preduzetnici. kao i politike zapošljavanja. Zbog toga.. vjerodostojnost restriktivne politike. u navedenoj podjeli rada ne može se pretjerivati. carinske i druge propise.5. a preduzetnik ne mora biti menadžer. devizne. preduzetništvo. Stoga jedini način da se ostane na čelu igre je kontinuirano ostvarivanje novih ideja. svakodnevni stres zbog rizika. preduzetništvo zahtijeva i velike žrtve kao što su: neizvjesnost. većina preduzetnika izbjegava ono što je sigurno. zasićenosti tržišta. ne isključuje potrebu pravovremenog i detaljnog razmatranja svih pitanja koja dovode u sumnju ispravnost preduzetničkog projekta. Iz navedenog razloga preduzetnik skuplja informacije na tržištu prodaje. neograničena je i održiva konkurentska prednost.

Samopouzdanje Istraživanja govore o tome da preduzetnici vjeruju u sebe.2. Koja je Vaša osnovna svrha? 3.3.Čine zapravo dugoročnu viziju preduzetničkih ciljeva i temeljne svrhe poslovanja.. uspješan preduzetnik posebnu pažnju posvećuje budućim tržišnim kretanjima i stvaranju: Vizije . Zastupljena su i mišljenja da je potrebno imati i visoke ambicije za poslovni uspjeh. Vjera da su bolji od svih ostalih i da možete ono što drugi nisu u stanju odnosi se na konkretizaciju specifičnosti: "Po čemu će Vaš posao biti specifičan u idućih tri do pet godina u poreñenju sa konkurencijom?" Strateških ciljeva . mora proći kontinuiran proces izgrañivanja sposobnosti (pri tome. nova tržišta. uspješni preduzetnici i trku sa konkurencijom počinju postavljanjem jasnih. Ciljevi. odnosno njihovo ostvarenje. Koja je Vaša poslovna filozofija? 4. U navedenim slučajevima misija jača preduzetničku svijest i upornost.Možda je najbliže povezana sa preduzetničkim samopouzdanjem. skraćivanje životnog ciklusa i preduzeća i proizvoda).Predstavlja najčešće lični stav preduzetnika koji se iznosi u pisanom obliku. Stoga se vizija može tretirati kao jedan od motivacionih faktora poslovanja. nove potrošače. Specifičnih svrha . inovacije. lični razvoj i korporacioni imidž. Na koji ste tržišni segment usmjereni?.2. vjerujući umjesto toga da stvari mogu promijeniti nabolje. Po čemu se razlikujete od drugih? 5. Uporan rad Postoji saglasnost eksperata i praktičara da svaki preduzetnički trud. da bi dostigao svjetski nivo. Naime. ali ciljevi imaju i motivisajuće i usmjeravajuće efekte.. Koji je Vaš razlog postojanja? 2.Čini konkretniju varijantu vizije unutar koje se navode pravci poslovnog djelovanja. Pri koncipiranju misije obično valja odgovoriti na sljedeća pitanja: 1. a putem nje stiče se povjerenje. U okolnostima današnjeg tržišta (globalizacija. Često vjeruju da su im izgledi i bolji nego što same činjenice pokazuju. da mogu stvoriti nove šanse. uz stalna organizaciona prestrukturiranja i multifunkcionalni timski rad. tehnološka modernizacija. nije sigurno koje su to sposobnosti neophodne za uspjeh i kako i kada ih treba iskoristiti). Misije .4. Može se reći da su komunikativnost i inspirativnost najbitnije karakteristike vizije. zacrtanih ciljeva.5. naravno. A stvaranje promjena nije moguće bez upornog i mukotrpnog rada koji ne mora uvijek uroditi 54 . Osobine preduzetnika 5. Preduzetnici smatraju promjenu i razvoj svojom obavezom i „zvijezdom vodiljom“. a odnosi se na najdugoročnija predviñanja bez utvrñivanja metoda njegovog ostvarivanja. 5. Pri tome uspješan preduzetnik treba da prepozna i uspostavi glavnu ravnotežu izmeñu ambicija i postavljenih ciljeva. Jasno definisani ciljevi pretpostavka su za definisanje poslovnih zadataka. mogu poslužiti kao mjerilo uspjeha preduzetničkog poslovanja. a to je u velikoj mjeri povezano sa upravljanjem i komuniciranjem. Misija je bitna za onu vrstu preduzetnika kojima novac nije u prvom planu. Rijetko će prihvatiti status quo.

iako se predmet poslovanja odabira prema tržišnim mogućnostima. Ostvarivanje postavljenog cilja u praksi poslovanja najuže je povezano sa biznis planom koji omogućava razumijevanje predviñanja.5. pored pomenutih osobina koje su osnovna obilježja preduzetnika trebali bi posjedovati neke lične karakteristike: Edukacija .2. Naime. ili zato što su ostali bez posla i nemaju drugih mogućnosti zapošljavanja. a ne prema ličnom afinitetu. ocjenu efikasnosti i konkretizaciju budućnosti. Ipak. Lični ciljevi preduzetnika mogu biti različiti. Osim toga. ili da bi dokazali svoju preduzetničku sposobnost.Preduzetnici moraju nastojati da drže trend a to mogu postići samo konstantnim učenjem. izmeñu ostalog i „profitnih standarda“. pa je potrebno da prije utvrñivanja poslovnog cilja.5. Za postavljanje profitnih standarda postoji više kriterijuma koji upućuju na preduzetnički „prihvatljivu profitnu stopu“. Stoga preduzetnici ciljeve poslovanja redovno postavljaju „visoko“ i ambiciozno.6. Uz to. a ne oponašati konkurente. preduzetnici žele puno priznanje za svoj uspjeh. biznis plan je i pravo oružje za predstavljanje ideje i uvjeravanje potencijalnih ulagača da finansiraju preduzetnički poduhvat ako se poslovanje uvodi u novu fazu. 5. sagledavanje puteva i načina ostvarivanja cilja. 5. preduzetnik jasno utvrdi sopstvene želje i ciljeve. 5. U razvijenim ekonomijama preduzetnici rade testove kako bi otkrili svoje slabosti u pojedinim oblastima a potom ih kroz dodatnu edukaciju 55 . ali preuzimaju i svu odgovornost na sebe. Mnogi kreću u preduzetničke poduhvate da bi stekli nezavisnost i ostvarili kontrolu nad svojom sudbinom. ili da ostvare visoku zaradu. U preduzetničkoj aktivnosti profiti imaju veoma važnu ulogu i to sa jedne strane kao mjerila uspješnosti poslovanja. jer više i rizikuju. Zapravo. kao što i štediše zaslužuju prinos na svoj kapital (kamatu). a sa druge strane kao nagrada za uspješno preuzimanje rizika. Odgovornost Biti odgovoran znači odgovarati nekom mjerodavnom za svoj posao.2. preduzetnik uvijek traga za promjenom. preduzetnici zaslužuju i veći povraćaj. preduzetnik ulazi u odreñeni posao kako bi ispunio i svoje lične ciljeve.2. Preduzetnici su po pravilu osobe odgovorne pred samim sobom. Jasno je da preduzetnici zaslužuju prinos na svoja ulaganja (profit). Naime. treba ponovo naglasiti. da su preduzetnikov lični i poslovni cilj usko povezani. reaguje na nju i koristi se njome kao povoljnom prilikom u preduzetničkoj aktivnosti. Postavljanje ciljeva Cilj uspješnih preduzetnika je dostići kreativne ideje sa kojima će konkurenti biti nadmašeni.7. Ostale osobine Takoñe. Dinamično okruženje u kojem se preduzetnička aktivnost ostvaruje prisiljava ekonomiju na postavljanje niza standarda. Osobine preduzetnika plodom.

kako svog tako i tuñeg. jer u svakom poslu danas moralna načela se sve više uvažavaju i pobjeñuju beskrupuloznu i isključivu trku za profitom po svaku cijenu. vjerujete da će se sve dobro završiti. Poštenje . originalnog i drugačijeg od drugih i već viñenih stvari. a označava osmišljavanje različitih novotarija. poštenje osigurava temeljne pretpostavke za svakoliki uspjeh u životu i radu.Preduzetnička osobina iz područja tzv. Kreativnost . spremnost i otvorenost za nove ideje i promjene. strpljivost preduzetniku osigurava dostizanje i najambicioznijih ciljeva. Kao pretpostavka preduzetničkom stvaralaštvu i inovacijama dijelom je uroñena. povezan i sa preduzetnikovom težnjom da svojim uspjehom omogući svoju. okruglih stolova. Kreativnost je podloga za inovativnost. To je preduzetnička 56 .5. upornošću i odgovornošću. pa se zbog toga i u velikim ekonomskim subjektima osnivaju manje organizacione jedinice u kojima se podstiče kreativnost i inovativnost zaposlenih. Stvaralaštvo . Učenje se organizuje kroz različite vrste seminara. sposobnosti svojih saradnika. ali i nedostatke i prednosti svojih konkurenata. Altruizam . To je vladanje znanjem i iskustvom i primjena tog znanja.To je etički termin koji označava spremnost na žrtvovanje svojih interesa za druge i nesebičnu pomoć za dobrobit drugih osoba.Preduzetnička osobina koja je rezultat razumnog ponašanja spojena sa iskustvom. ali inovacija nema bez kreativnosti. Strpljenje je jedno od temeljnih načela moći etičkog poslovanja pa na individualnom nivou znači: mirni ste prema svemu što Vam se dogaña.Preduzetnička osobina koja se pojavljuje kao svojevrsna kombinacija preduzetničke kreativnosti i inovativnosti. ali se može i razviti vježbanjem tzv. ekspertskih okupljanja i sl. kreativnost je poseban dar pojedinca i manifestuje se na više načina. ne mora se sve dogoditi brzo ili odmah. Svaka kreativna ideja ne mora postati inovacija. stvaralačkog razmišljanja i djelovanja. Osobine preduzetnika dopunili i nadoknadili.Preduzetnička osobina koja uključuje sposobnost drugačijeg. poštenjem. lakše će uočiti poslovne prilike. Mudrost će ga voditi i pomoći mu u rješavanju tekućih poslovnih problema i stvaranju novih ideja. Kreativnost i inovativnost su temeljne pretpostavke poslovnog uspjeha i imanentne su malom preduzetništvu. tehnika kreativnog razmišljanja koje psiholozi još i danas usavršavaju. dok to na nivou preduzetništva znači: vjerujete da će Vas moralna načela voditi dugoročnom uspjehu pa valja voditi računa o ravnoteži izmeñu rezultata i samih načina kojima su oni postignuti. Stvaralaštvo označava preduzetničku sposobnost i kontinuirano nastojanje za stvaranjem nečeg novog.Spojeno sa preduzetničkom hrabrošću. Osim psihološke ravnoteže i dobrog osjećanja i zdravlja. stručnih savjetovanja. lako je u svakodnevnom govoru poistovjećuju sa inovativnošću. moći etičkoga poslovanja. mudrošću. nezavisno od njihove eventualne primjenjivosti. dobrobit porodice kao i svog užeg i šireg okruženja. Strpljenje . Mudrost . U preduzetništvu ga povezujemo sa poštenjem kao spletom dobrih moralnih osobina preduzetnika koje se manifestuju kroz moralan odnos prema svim učesnicima u ekonomiji. Mudar preduzetnik će učiti na tuñim greškama. a inovacija je rezultat kreacije primijenjene kreativnosti.

a vizionarstvo je sinonim za sanjarstvo. Devotion (Odanost) . vidovnjaštvo. svjetski poznati profesor preduzetništva na Babson koledžu.Preduzetnici su spremni da prenesu dio vlasništva na druge osobe. Doer (Radnik) .Svrsishodnost zapravo znači ciljno ponašanje. Novac je mjera njihovog uspjeha. usmjerenost aktivnosti ka postizanju nekog cilja. Vrste preduzetnika U literaturi je prisutan pojam čistog preduzetnika. Vizionarstvo .Ideje se sprovode sa potpunom riješenosti. Riječ je o vrsti preduzetnika koji je na osnovu sopstvenih ideja. Dollars (Novac) .Preduzetnici moraju kontrolisati sve kritične detalje. The Portable MBA in Entrepreneurship. Intrapreduzetnici su najkvalitetniji ljudi svake kompanije koji uspijevaju pretvoriti svoje ideje u dodatnu vrijednost za preduzeće u kojem rade. Preduzetnici izbjegavaju osjećaj praznine dostignuća. and Andrew Zacharakis. tj. Decisiveness (Odlučnost) . jer uvijek iznova postavljaju nove ciljeve i pa su stalno srećni tragajući za novim. zakonske promjene i slično pa na osnovu toga odreñuje prioritete svoga djelovanja.Vizionar je vidovita. Bygrave. William D. Osobine preduzetnika osobina koja se ogleda u pokretanju različitih poduhvata. sprovode ga u djelo što je brže moguće. zanesenjaštvo.Preduzetnici imaju viziju budućnosti i sposobnost da krenu u ostvarenje svojih snova. Determination (Riješenost) . moć proricanja i slično. Na drugoj strani nalaze se intrapreduzetnici.Jednom kada odluče o planu akcije. kombinaciji činioca proizvodnje prema sopstvenom nahoñenju i datim okolnostima te stvaranju i kreiranju novih proizvoda ili usluga. profit. uprkos preprekama. Bygrave). Wiley.Oni ne odugovlače. već nagrada za ono što rade.Potpuno su posvećeni svom poslu. zahtjevi potrošača.Žele da sami odlučuju o svojoj sudbini. Vizionarstvo kao preduzetnička osobina pretpostavlja uočavanje dobrih poslovnih prilika kao i predviñanje. Vilijam Bajgrejv (William D.5. proročanska. 2003 57 26 . znanja i upornosti pokrenuo svoje preduzeće koje ostvaruje uspjeh na tržištu. Details (Detalji) .Novac nije ono što ih motiviše. Takvom preduzetničkom preduzeću osnovni cilj je da ostvari prihode koji će biti veći od ukupnih troškova poslovanja. političke promjene. Distribute (Distribucija) .3. Dedication (Posvećenost) . Svrsishodnost . je u vezi sa ličnim karakteristikama uspješnog preduzetnika definisao koncept „10 26 D“: Dream (San) . već brzo donose odluke. odnosno dobru procjenu budućih dogañaja kao što su tržišne promjene. Destiny (Sudbina) . 3rd edition. Preduzetnici ne odustaju. zanesenjačka i sanjarska osoba. 5.Preduzetnici vole ono što rade.

su snažne. Po pravilu su osobe jakog karaktera. vrlo angažovani i željni uspjeha u fazi diferencijacije proizvoda. veliki individualisti i egocentrici koji se posvećuju samo svom preduzeću. Zaokupljeni su svojom idejom koju nastoje ostvariti pod svaku cijenu. Komuniciraju sa svojim zaposlenima. petu fazu. a donošenje poslovnih odluka delegiraju rukovodiocima poslovnih jedinica! 4. tj. Vrlo dobro su organizovani i uspješno vode svoje preduzeće ka uspjehu. Karakteristični preduzetnici za pojedinu fazu razvoja preduzeća Uz sva bitna obilježja preduzetnika. danas u poslovnom svijetu veliki broj preduzeća brzo dospijeva pred likvidaciju ili u samu fazu likvidacije. Slika1. kao i uticaj njihovih ličnih karakteristika na način voñenja poslovanja: 58 .su osobe sa liderskim karakteristikama koje oko sebe šire pozitivnu emocionalnu klimu. ideja i odlučnosti. fazu likvidacije ne postoji posebna vrsta preduzetnika. autoritativne i ambiciozne osobe koje se pojavljuju u fazi rasta preduzeća. Pioniri – su osnivači malog preduzeća. U praksi se mogu identifikovati pet tipova preduzetnika. Maheri . 3. nastoje da ih motivišu. Stratezi . svaka od faza zahtijeva neke specifične sposobnosti na temelju kojih se pojavljuju specifične vrste preduzetnika kao što su: 1. Treneri .5. Osobine preduzetnika Jedna od mogućih podjela preduzetnika je prema njihovu pojavnom obliku tokom faza razvoja preduzeća. pokrene novi poslovni ciklus. Puni su energije.su mislioci. Meñutim. U svakoj od tih faza potrebna su drugačija specifična znanja i sposobnosti. ideje i inovacije uzrokovane prevelikom zaokupljenošću tekućim poslom. 2. Pojavljuju se u fazi izgradnje preduzeća. jer je smisao preduzetnika i preduzetništva da svoje preduzeće nikad ne dovede u tu fazu već da nakon konsolidacije. imaju i odreñenu slabost u nedostatku vizije. osluškuju njihove savjete i primjedbe pa na osnovu toga nastoje koordinirati poslovanjem preduzeća. Za posljednju. Ipak. drugačiji tip preduzetnika. Svjesni su složenosti posla koji obavljaju pa se usredsreñuju na strateško odlučivanje. tj.

Takoñe su naučili tajne balansiranja porodičnog i poslovnog života. Žongleri osjećaju pritisak postizanja pozitivnog novčanog toka u poslovanju.Su najmanja grupa koju čini oko 15% svih preduzetnika. Balansiranje izmeñu poslovnog i porodičnog života im je vrlo važno. ali fokusiraju se na profit. idealisti se usredsreñuju na cijenu i preferiraju stvaranje odnosa sa provjerenim i pouzdanim dobavljačima. jer bez nje kapital bi bio samo mrtvi kapital. Radnici . Pri donošenju odluka o kupovini. Inicijalnu želju za realizacijom novih poslova i smjelost ulaska u preduzetničke izazove ima samo mali broj ljudi . Idealisti uživaju u kreativnom radu. Žele razvoj svog preduzeća. Održioci su najkonzervativnija grupa i ne teže postizanju značajnih stopa rasta. Optimisti . Često prihvataju nove tehnologije i uvijek su u potrazi za novim načinima unaprjeñenja poslovanja. pa često sve poslove obavljaju sami. a ne na prihode. jer oni sami kontrolišu svoje poslovanje. Finansijski su agresivni (ne boje se uportrijebiti kredite za postizanje željenog rasta) i detaljno nadziru poslovanje svog preduzeća.Čine oko 20% preduzetničke populacije. Prema nekim istraživanjima takvih je najviše oko 3 do 5 posto od cjelokupne ljudske populacije (preduzetnički duh je pretežno prirodni dar koji pokreće i mijenja svijet). Vrlo su vješti u finansijskim pitanjima i koriste tehnologiju u svrhu smanjenja troškova i povećanja produktivnost.preduzetnika. inspiracija i onaj posebni unurašnji osjećaj ono što podstakne uspješne operativce da krenu odreñenim smjerom? Prate li ga kroz sito i rešeto od onog trenutka kad donese odluku? Da li ih 59 . Osobine preduzetnika Idealisti . Teško im je delegirati odgovornost. a sve to radi osiguravanja visokih standarda. nestrpljivi su u izvršavanju administrativnih i pravnih pitanja kao i finansijskih analiza. žongleri su vrlo energični ljudi koji simultano obavljaju i nekoliko poslova.Takoñe čine oko 20% preduzetničke populacije.Čine 21% svih preduzetnika. Poput optimista vole svoj posao i u poreñenju sa drugim grupama uložiće dodatne napore u svrhu ostvarivanja zacrtanih ciljeva. održioci svoje preduzeće najčešće stiču kupovinom ili naslijeñem. a najviše su zaokupljeni upravljanjem poslovanja. U ekonomskoj teoriji još uvijek nemamo odgovore na pitanja jesu li intuicija. Umjesto da započinju od nule. kojih se i striktno drže. Kao što njihovo ime kaže. Najvažnije su im prednosti preduzetništva. Preduzetnička inicijativa ima prednost pred kapitalom. „Radnici“ najčešće posjeduju dugoročne poslovne planove. Zadovoljni su i statusom quo.5. Rezultat toga je konstantan nedostatak vremena za obavljanje svih poslova. Navedeni preduzetnici kao razlog svog ulaska u preduzetničke vode navode sjajnu poslovnu ideju ili rad na nečem posebnom. Ne zabrinjavaju ih drugi preduzetnici. Žongleri . To je grupa preduzetnika čije poslovanje najviše zavisi od računara. Oni su preduzetnička grupa orijentisana na detalje i rast preduzeća. Održioci .U kategoriju idealista ubrajamo oko 24% preduzetnika. odnosno uživaju u slobodi i fleksibilnosti i ne žele da rade za nekog drugog. Od svih pet grupa njima je „najneugodnije“ sa tehnologijom pa preferiraju detaljne opise mogućih koristi u rješavanju odreñenog problema.

ali je teško biti uspješan preduzetnik. Preduzetnička profesija je otvorena. imati sposobnost inicijative i inovativnog mišljenja. marketinških stručnjaka. bankara. Obično nema formalnih prepreka ni za koga ko želi da uñe u preduzetničku profesiju. znati motivisati ljude. Mnogi preduzetnički poduhvati završavaju neuspjehom. znati prenijeti odgovornost uz diskretnu kontrolu. informiše i štiti vojska računovoña. svaki pretedent mora imati sposobnost za svestrano osmišljavanje i planiranje poslovne akcije. Osobine preduzetnika savjetuje.5. ohrabruje. 60 . Da bi bio uspješan savremeni preduzetnik. obeshrabruje. sistematičan i uporan. pravnika i analitičara? Nije teško biti preduzetnik. biti dobar organizator. ali trebaju izvanredne sposobnosti da se u njoj uspije i održi. biti strpljiv. Današnji uslovi za uspješno preduzetništvo nijesu ništa lakši nego prije. Opšti nivo znanja i informisanost je viša ali konkurencija je oštrija. ali ni u jednu nije tako lako ući i započeti je.

Objasnite pojam preduzetnika. Objasnite koncept „10D“? Definišite specifične vrste preduzetnika u zavivnosti od faze razvoja preduzeća. 5. Osobine preduzetnika Pitanja za diskusiju 1. Opišite osnovne tipove preduzetnika. 4. 2. Navedite i objasnite osobine uspješnog preduzetnika.5. 61 . 3.

diskutujete o uticaju društvenih okolnosti na preduzetništvo. običaja i morala na preduzetništvo. identifikujete uticaj preduzetništvo. FAKTORI PREDUZETNIŠTVA 62 .POGLAVLJE 6 FAKTORI PREDUZETNIŠTVA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. trebalo bi da budete u stanju da: definišete faktore koji utiču na preduzetništvo. opišete lične osobine peduzetnika. ekonomskog i pravnog okruženja na 6. političkog. objasnite uticaj kulture.

Društvene okolnosti. ali nedostatak čine ljudi koji znaju da ih implementiraju”.105. October 1994. Faktori koji utiču na preduzetničko ponašanje I pored mnoštva studija. Michael Morris ukazuje na to da se psihologija i ponašanje preduzetnika mijenja kako se i biznis razvija. 1993. ali ne može svaki menadžer biti preduzetnik”.29. Neki teoretičati. Za svakog pojednica koji je odrastao slušajući priče uspješnih roditelja preduzetnika. Goodman.” Na osnovu mnogobrojnih istraživanja na temu preduzetništva. preduzetnički duh je nešto sasvim drugo. "Just What Is an Entrepreneur?" Business Week/Enterprise. 6.30 Leo Paul Dana. i vjeruju da se. 29 Michael Oneal. "The origins of self employment in Ethnocultural Communities: Distinguishing Between Orthodox Enterpreneurship and Reactionary Enterprise". došlo se do zaključka da iskustvo u voñenju biznisa itekako vrši snažan uticaj na individuu preduzetnika. "What Makes an entrepreneur" Inc. kao Piter Draker. Kultura. Za svako najstarije dijete koje je postalo uspješan preduzetnik. navešću vam primjer jednog koji to nije. Jedan novinar časopisa Business Week. većina studija se ipak fokusira i daje akcenat na individualnost preduzetnika. istraživanja i analiza i dalje ne postoji usaglašeno mišljenje zašto pojedini ljudi biraju samozapošljavanje. navešću vam primjer isto tako uspješnog preduzetnika čiji su roditelji bili vojni ili državni činovnici i sl. March 1997. Lične osobine Uprkos činjenici da se karakterna obilježja pojedinca ne smatraju ključnim činiocima koji bi determinisali njegovo buduće ponašanje.29 Drugi ekspert objašnjava „Dobrih ideja uvijek ima.1.29. a neki rade za druge. Kombinacija svih navedenih faktora. 52-68 28 Jon P. Faktori preduzetništva 6. Goodman. 30 Jon P.6.1. čije se mišljenje mimoilazi sa Drakerovim mišljenjem. u suštini biti dobar preduzetnik uči kao i sve ostalo. October 1994. Kao faktori koji utiču na preduzetničko ponašanje se obično navode:27 Lične osobine. Preduzetnik može biti profesionalni manadžer. Meñutim. "What Makes an entrepreneur" Inc. Jedan profesor preduzetništva na ovu temu kaže:28 „Za svakog pojedinca koji je sklon riziku.1. navodi: „Dok je Draker vjerovatno u pravu kada kaže da se opšta pravila i zakoni preduzetništva mogu naučiti. ne smatraju da su karakterne crte odlučujuća determinanta uspješnog preduzetnika. Canadian Journal of Administration Sciences. navešću vam primjer isto uspješnog preduzetnika koji je najmlañi od sve djece ili koji je jedinac. većina smatra da preduzetnici posjeduju specijalne karakterne osobine i da se iste ne mogu naučiti. 63 27 .

Ljudi najčešće biraju zanimanja koja u potpunosti zadovoljavaju njihove potrebe i koja su u skladu sa njihovim viñenjem sebe samih. U vezi ovog postoji dobra izreka „Uspješni preduzetnici nemaju poraze. Lična i emocionalna posvećenost je najbolje obašnjena rečenicom „Nijesam mogao da živim a da pri tom ovom (poslu) ne dam svoj puni doprinos”. Ekstrovertnost . Izdržljivost uprkos porazu – Zbog svih prepreka i poteškoća koje moraju biti prevaziñene. izvjesne karakteristike su zasigurno ključne kada govorimo o uspješnim preduzetnicima. 2. Suprotnost predstavljaju introvertne ličnosti. Bilo da se preduzetničke karakteristike javljaju po roñenju ili se stiču tokom života. ključnih pet karakteristika ličnosti i to kakav uticaj one imaju na fenomen preduzetništva: 1. Lične karakteristike. ova studija je istraživala uticaj „Big five”. 3. je najslikovitije objasnio pozitivan stav prema 64 . originalnost. Primjera radi Volt Dizni (Walt Disney) je bankrotirao tri puta prije nego što je napravio svoj prvi uspješan film. Pogledajmo o kojim je to osobinama riječ: Strast prema poslu – Džejms Salter (James Salter). prema psihologu Jungu. Oni jedino znaju da su „poteškoće samo šanse u radnoj odjeći”. i inicijativu za prihvatanjem novih izazova”. Naime. Lične potrebe. uspješni fudbaler. osnivač kompanije „Gen-X sports” kaže „Goreća strast prema poslu?! Naravno!” Ono što je sigurno jeste da preduzetnici moraju imati više od običnog interesovanja za posao kojim se bave. Želja za uspostavljanjem kompromisa. 4. 5. aktivne ličnosti koje vole da se miješaju sa svijetom. Energičnost.Ekstrovertne ličnosti su. Ukoliko ne postoji strast ili interesovanje posao će zasigurno propasti. koje vole i traže društvo. Džo Namat (Joe Namath). Postoji mnogo slučajeva u kojim su preduzetnici postali uspješni tek poslije nekoliko poraza. Faktori koji u tome igraju ključnu ulogu su: Bazični koncepti vrijednosti i uvjerenja. Samosvjesnost. Iza njih je samo bogato iskustvo iz kojeg izvlače pouke”. Otvorenost. zato što on ili ona moraju prevazići mnogobrojne prepreke sa kojima će se susresti. većina profesionalnih savjetnika u vezi biznisa navodi „ličnost” kao ključni faktor svakog pojedinca kada je u pitanju izbor budućeg poziva ili zanimanja. To je dio ličnosti koji „podstiče kreativnost. tj. Jedna studija kao rezultat svoga istraživanja navodi da je personality-ličnost ključni faktor preduzetništva. Studija je pokazala da je karakteristika otvorenosti jedna od važnijih kada je u pitanju preduzetništvo. Faktori preduzetništva Kako je to Sten Kroumi (Stan Cromie) naveo u svom članku o preduzetništvu. Interesovanja.6. uspješan preduzetnik mora biti konstantno uporan.

Oni neprestano tragaju za njima. radije bih učio da vozim tuñe biciklo nego svoje”. Preduzetnici. 65 . Preduzetnici. Ono što je u principu zajedničko za sve uspješne preduzetnike jeste činjenica da svoje iskustvo grade radeći za druge. ili neki drugi ekterni faktori determinišu njihov uspjeh ili neuspjeh. Ovaj kvalitet je poznat kao Interni lokus kontrole (Internal locus of control) – vjerovanje da svako kontroliše svoj sopstveni uspjeh. Skot za svaki skok ima precizno proračunate tačke odraza i spuštanja.Preduzetnici se uzdaju u svoje sposobnosti i koncept biznisa koji vode. Meñutim ovo uvjerenje nije bez osnova. odgovaraju na njih. doprinijeli su da je njegova percepcija i poimanje rizika u potpunosti različito u odnosu na ostale kada je u pitanju testiranje novih modela aviona. posmatraju i sagledavaju rizik različito u odnosu na druge. Osobe koje misle da sudbina. test pilota. U skladu sa tim oni posjeduju jedno temeljno poznavanje tržišta koje je najčešće proisteklo na osnovu višemjesečnog istraživanja. Džon Gudmen (Jon P. meñutim to u najvećem broju slučajeva nije tačno. više od dvije trećine onih koji otpočinju sopstveni posao imaju puno ili skraćeno radno vrijeme ili vode neki drugi posao. Kao prvo. i njegovi video zapisi govore u prilog zaključku da je pravi „nepromišljeni zanesenjak”. Preduzetnici vjeruju da je njihov uspjeh ili pad rezultat njihovih akcija. a to je upravo kao posljedica ranije stečenog iskustva. takoñe.6. tvrdi da je odlučnost jedan od ključnih faktora uspješnog preduzetnika zato što uspješni preduzetnik bira. Upravljanje rizikom – Rizik je okosnica svakog biznisa. To im omogućava da steknu znanje i daje dozvolu za po neku grešku prije nego se upuste u sopstveni posao. i koriste ih kao šansu. Odlučnost – Skoro svako ko se bavi preduzetništvom prepoznaje važnost lične motivacije i odlučnosti kao faktora preduzetničkog uspjeha. Goodman). nego veoma iskusnim skijašem. a sposobnost uspješnog upravljanja rizikom je jedan od kvaliteta uspješnog preduzenika. osnivača ekstremnog skijanja. Oni smatraju da imaju sposobnost i kapacitet da postignu svaki zadati cilj. Faktori preduzetništva porazu: „Nikada nijesam izgubio meč. Meñutim. Nikako ne praktikuju da ulože sav svoj kapital u novoosnovani biznis sve dok se ne uvjere da isti postaje održiv. nijesu predodreñeni na uspjeh u biznisu. on sebe ne smatra zanesenjakom. i Skota Šmita (Scott Schmidt). Sigurnost u sebe . meñutim. ekonomija. vide promjene kao neophodnost. direktor univerziteta Preduzetnički program Južna Kalifornija (Southern California Entrepreneur Program). Štaviše. Skot Šmit se bavi spuštanjem sa litica visine od oko 18 metara. Preduzetnici najčešće uočavaju rizike u ranim fazama otpočinjanja posla i nastoje ga minimizirati koliko je to najviše moguće. on nije žrtva sudbine. Uočavanje promjena i šansi – Za „obične” ljude promjene su uglavom zastrašujuće i treba ih izbjegavati. da ilustruje ovo gledište. Postoji neko generalno mišljenje da preduzetnici na sebe preuzimaju veliki rizik. Novinar Biznisvika (BusinessWeek) koristi primjer Čaka Jegera (Chuck Yeager). „Za početak. mada mi je ipak ponestajalo vremena nekoliko puta”. koja je osnov inovacija. Jegerovo iskustvo na terenu kao i nevjerovatan talenat za vožnju aviona. bez obzira koji dio posla vode.

Razlog njihove inicijative leži u želji za postignućem koje je izraženije nego kod ostalih i ono se pretvara u energiju koja pokreće inicijativu i rezultira uspjehom. Inicijativa i potreba za uspjehom .Život preduzetnika nije struktuiran. Faktori motivacije – Iako većina ljudi vjeruje da je novac osnovni pokretač jednog preduzetnika. Stoga se preduzetnički život objašnjava kao život prožet neizvješnošću kao konstantnom neodreñenošću. omogućava preduzetnicima da sagledaju cjelokupno biznis okruženje i ekonomiju jedne zemlje i na taj način da oforme jasniju sliku biznis aktivnosti. pogotovo onih zaposlenih koji to nijesu. Uspješan preduzetnik funkcioniše upravo na takav način. Nolan Bušnel (Nolan Bushnell). promjene u ukusima i zahtjevima potrošača najčešće imaju dramatičan uticaj na biznis. Upravo zbog toga. Većina ljudi posjeduje ideju ali ne i hrabrost da istu pretoči u djelo. Preduzetnici se najčešće odlučuju na otpočinjanje sopstvenog biznisa samo da bi izbjegli da imaju nekog sebi 66 . Proces koji je poznat kao „skeniranje okoline”. za njih se nijedan posao nije uradio dovoljno brzo i uvijek je napeta situacija. Npr. kao što su ekonomska kretanja. Osjećaj za vrijeme . ovakav pristup najčešće iritira zaposlene zato što večina njih ne smatra da su sve situacije podjednako urgentne. Perfekcionizam i obraćanje pažnje na detalje – Preduzetnici su najčešće perfekcionisti i teže za savršenstvom. Faktori preduzetništva Prihvatanje neizvjesnih situacija . ostali činioci su u stvari mnogo važniji. Upravo zbog ove činjenice. U svijetu preduzetništva ne postoji garancija uspjeha. Njihova volja da konkretizuju ideje. i želja za samostalnošću su stvari koje su mnogo važnije od novca. kao osobina preduzetnika koja je ranija pomenuta. Kreativnost . razlikuje ih od drugih.Preduzetnici su svjesni činjenice da vrijeme brzo prolazi i stoga znaju biti nestrpljivi. i iskoristio znanje stečeno tim iskustvom koje je u kombinaciji sa video tehnologijom kreiralo sasvim nov proizvod. zaposleni mogu tretirati preduzetnika kao osobu tešku za saradnju. vremenske nepogode. smatra da sama kreacija nije ništa više nego preuzimanje standarda iz jednog posla i njihova implementacija u drugi. Eksterne varijable. Obraćanje pažnje na detalje i potreba za perfektnošću rezultira kvalitetnim proizvodima i uslugama. ova njihova osobina može predstavljati jedan od izvora nervoze i nezadovoljstva. u odnosu na ostale koji vide samo djelove. Za preduzetnika ne važe rasporedi ili unaprijed definisani procesi koje je neophodno slijepo pratiti. kreator prve video igrice. Meñutim. Sposobnost da se vidi cjelina – Preduzetnici imaju tzv. Upravo zbog takve tendencije za perfekcionizmom. Bušnel je radio u zabavnom parku dok je studirao. Motiv postignuća. On smatra da preduzetnici moraju znati šta kupci žele. Njihova sposobnost sastoji se u kombinaciji šansi koje ostali na vide.6.Mišljenje većine sastoji se u tome da uspješni preduzetnici preuzimaju inicijativu u situacijama gdje drugi to zasigurno ne bi uradili.holistički pristup pogleda na stvari (vide cjelinu problema). Ovo je jedan važan korak u determinisanju strategije nastupa na tržištu.Jedan od razloga uspješnosti preduzetnika jeste razvijena imaginacija i sposobnost predviñanja različitih scenarija.

Želja da se nešto korisno napravi za porodicu. Sva istraživanja koja se tiču ovog faktora ukazuju na činjenicu da isti značajno determiniše sve oblasti ljudskog razvitka. Različite kulture imaju različita vjerovanja i sistem vrijednosti i taj se faktor treba uzeti u obzir kada je u pitanju pojam preduzetnika. Faktori preduzetništva nadreñenog. osoba koja vjeruje da će biti uspješna kao preduzetnik na dobrom je putu da svoju profesiju opredijeli u tom pravcu. 32 67 . Kultura Uticaj kulture na preduzetničke predispozicije nije baš jasno definisan. Studija koja ja uzela u obzir oko 3. Japanska kultura se bazira na sistemu postizanja konkretnih rezultata i ona je ta koja podstiče preduzetnike na rad sve do ostvarivanja krajnjeg rezultata. Drugi isto tako važan činilac kada je kultura u pitanju jeste da li ista podržava sistem interne kontrole (držanja stvari u svojim rukama). Tako. poznat kao razmišljanje koje je usmjereno ka konstantnom uviñanju prepreka. u svakoj novonastaloj situaciji vidi samo probleme i kao takvo rezultira odustajanjem. Kontrola nad sopstvenim životom. Zato što on/ona voli izazove. Pojedinci koji potiču iz kulture sa ovakvim usvojenim sistemom vrijednosti imaju bolje predispozicije za preduzetnički uspjeh. Sopstvena efikasnost je definisana kao lično uvjerenje pojedinca da je u stanju da ispuni zacrtani zadatak. Ostale studije su identifikovale ostale motivišuće faktore kao što je potreba za prepoznatljivošću. npr. dok ruska kultura ne. Sopstvena efikasnost – Jedna nedavna studija je ukazala na to da koncept sopstvene efikasnosti ima uticaja na preduzetničke namjere pojednica. Život onamo gdje on/ona odluči. Njihovo razmišljanje usmjereno je ka neprestanom traženju šansi.2. Ovaj koncept polazi od mišljenja da je način razmišljanja osnovni izvor od kojeg potiču pozitivan i negativan pogled na svijet pojedinca. Još jedan koncept koji je isto tako vrijedan pažnje je koncept „Upravljanja sopstvenim načinom razmišljanja” (Thought self-leadership). Stoga. američka kultura forsira ovakav pristup problemima. 31 Yazerbinski. Većina njih prima platu koja je niža u odnosu na onu koju bi dobili da rade za nekog drugog.1. jer se smatra da se različite kulturološke grupe ne bave preduzetništvom iz istih razloga. i pozitivnom odnosu prema svim novonastalim situacijama koji omogućava lakše suočavanje sa izazovima. Npr. 6.000 preduzetnika identifikovala je sljedeće faktore kao veoma važne kada se govori o razlozima samozaposlenja:31 Korišćenje ličnih vještina i sposobnosti.6. želja za konkretnim i značajnim nagradama kao i potreba da se ispune zadata očekivanja. Ovakav koncept razmišljanja utiče na način na koji isti primaju informacije i način na koji donose odluke. Napoželjan način razmišljanja.

neki naučnici voñeni time zagovaraju teoriju da je neophodno usredsrediti se na podsticanje preduzetničkog duha kod djece još u tom dobu. tokom daljeg školovanja samo 3 % djece zadrži i dalje tu osobinu. Odluci o tome da se postane preduzetnik su uveliko doprinijele promjene na tržištu. To je i rezultiralo velikim brojem emigranata iz različitih zemalja koji su shvatili da za njihovim vještinama ne postoji tražnja u zemlji iz koje potiču. takoñe. preporučuje roditeljima da se udruže sa svojom djecom u podjeli novca i odgovornosti kada je posao u pitanju. Iz prethodnog se jasno uočava da različiti kulturni miljei različito doživljavaju preduzetništvo. došla je do saznanja da Indijci doživljavaju preduzetništvo kao nešto pozitivno.4. oni su više bazirani na konfrontizmu nego na individualizmu. oni to postaju upravo kao odgovor na novonastalu situaciju. a zavisi od veličine troškova. dok stanovnici Haitija istu stvar posmatraju kao zanimanje koje je jedinstveno samo za ljude sa niskim stepenom samopoštovanja. iako pojedini preduzetnici ne dolaze iz sredine koja cijeni preduzetništvo. To sputava kreativnost kod djece već od početka. Studija koja je sprovedena u vrtiću navodi da svako četvrto dijete pokazuje preduzetničke tendencije. Postojeći obrazovni sistemi ne podstiču razvoj preduzetničkih osobina kod pojedinca. političko i pravno okruženje su faktori koji utiču na atraktivnost ekonomije zemlje i troškove poslovanja. U skladu sa tim. 6. Jedna studija koja se ticala preduzetnikaemigranata koji su se doselili u Kanadu. Takav pristup omogućava djeci da nauče šta je odgovornost i uči ih principu da je fer odnos osnova svakog posla. Tržište može 68 . Ovakav pristup poznat je pod nazivom adaptivno ponašanje (adaptive response behaviour). bila prepreka u slučaju jedne Portorikanke koja je živjela u Vašingtonu.3.6. prosperitetne ekonomije i kulture ga posmatraju kao prioritet na putu civilizacijskog pomaka. biznis konsultant. Korist je.1. iako je ona itekako bitna za uspješne preduzetnike. Faktori preduzetništva Kultura. Kombinacija svih faktora Da li će pojedinac postati preduzetnik ili će se odlučiti da radi za drugog zavisi od velikog broja činilaca koje smo prethodno elaborirali. Atraktivnost ekonomije predstavlja moguće koristi koje ona nosi od novih investicija. Vilson Harel (Wilson Harrell). Kulturološka očekivanja su. kao i trenutnog i budućeg bogatstva potrošača na tržištu. Meñutim. Dok je planirala da otpočne sopstveni biznis. umjesto da im daju džeparac. 6.1. kreira sliku i status preduzetnika. Ekonomsko. ali koji su na to bili primorani usljed dešavanja u društvu. Društvene okolnosti U većini društava uvijek postoje primjeri onih koji nijesu planirali da budu preduzetnici. Ipak. brat je podsjetio da je neophodno da se uda. takoñe. u opštem smislu dugotrajna novčana dobit od obavljanja poslova u nekoj zemlji. Imajući u vidu činjenicu da se preduzetničke aktivnosti trebaju podstaći još u periodu ranog djetinjstva.

ekonomskim. Kvalitet ruskog krompira i mesa nije odgovarao postavljenim standardima i zato je Mekdonalds morao posaditi svoje plantaže krompira i sagraditi farme za uzgoj životinja.6. Osvrćući se na ekonomske faktore. onda su takva tržišta mala kada ih mjerimo sa aspekta ekonomskog potencijala. Troškovi poslovanja u nekoj zemlji odreñeni su brojnim političkim. ali kada se uzme u obzir nizak životni standard koji utiče na potrošnju stanovništva. Na ekonomskom području. Na primjer. Jedan od vidljivih indikatora lošeg ekonomskog menadžmenta jeste stopa inflacije. 69 . Do 1996. Na primjer. gdje postoji više etničkih grupa. npr. Faktori preduzetništva biti veliko s obzirom na broj potrošača. godine postala je jedanaesta najveća ekonomska sila svijeta po kretanju BDP. Dva faktora koja su poprilično dobri pokazatelji potencijalnog dugoročnog profita su: ekonomski sistem i režim vlasničkih prava. Politički rizik će biti veći u zemljama u kojima je društveni nered. pravnim i kulturnim faktorima. važna varijabla jeste razvijenost infrastrukture. godine Južna Koreja je bila poznata samo kao jedna od osiromašenih zemalja trećeg svijeta. U smislu poslovne strategije. visok državni dug kao i stopu inflacije. Na političkom području rizik se pojavljuje kada zakonski sistem ne pruža adekvatnu zaštitu u slučaju kršenja ugovora ili kada ne pruža zaštitu imovinskih prava. 1960. gdje je velika inflacija i nizak životni standard. Manje privlačne zemlje su politički nestabilne zemlje u razvoju koje imaju mješovitu ili plansku ekonomiju. troškovi mogu biti veći ako Vlada države u kojoj se želi investirati traži plaćanje velike svote novca kao uslov za poslovanje u toj zemlji. Drugi je veličina privatnog i državnog duga. kada se otvarao Mekdonalds (McDonald’s) u Moskvi preduzetnici su naišli na sljedeći problem. Kina i Indija. Kada su u pitanju politički faktori. Ali treba razmišljati i o razvoju situacije u budućnosti. Rizik poslovanja u nekoj zemlji odreñen je brojnim faktorima. Na političkom području postoji mogućnost političkog rizika koji se definiše kao mogućnost da će političke snage uzrokovati drastične promjene u državnom okruženju direktno utičući na unaprijed postavljene ciljeve odreñenog preduzeća. a kasniji do brojnih nedostataka. sa slobodnim tržištem i niskim stopama inflacije. gdje se različite ideologije bore za političku kontrolu. raniji ulazak na potencijalno tržište može dovesti do odreñenih prednosti. Upravo su to bili razlozi relativno visokih troškova otvaranja novih restorana u Moskvi. ekonomski rizik dolazi zbog lošeg menadžmenta Vlade u zemlji. Veću privlačnost za preduzetnike stvara demokratska i razvijena zemlja. Ekonomski rizik ne zavisi od političkog rizika. Za potpunu privlačnost zemlje kao potencijalnog tržišta ili mjesta investicija za meñunarodno poslovanje bitni su troškovi i rizik. tj.

običaja. Kako političko. Identifikujte i objasnite uticaj kulture. morala i sistema vrijednosti na preduzetništvo.6. Objasnite uticaj ličnih osobina na preduzetničko ponašanje. ekonomsko i pravno okruženje utiče na preduzetništvo i efikasnost poslovanja? 70 . Faktori preduzetništva Pitanja za diskusiju 1. 2. 3.

objasnite Mincbergove menadžerske uloge. trebalo bi da budete u stanju da: definišete menadžment. zanat ili nauka. definišite pojam i uloge ciljeva. diskutujete o tome da li je menadžment umjetnost. PREDUZETNIŠTVO I MENADŽMENT 71 . definišete preduzetnički menadžment. opišete četiri funkcije menadžmenta. identifikujete razlike izmeñu preduzetnika i menadžera. objasnite zašto su efektivnost i efikasnost važni u menadžmentu. objasnite pojavu organizacije i uočite uslovljenost organizacije i menadžmenta. 7.POGLAVLJE 7 PREDUZETNIŠTVO I MENADŽMENT Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. razumijete što menadžeri rade u organizaciji. razumijete hijerarhiju ciljeva. identifikujete ulogu i zadatke menadžmenta.

Ljudska egzistencija nije moguća bez organizacije. Prema menadžment konsultantu i koautoru biznis bestselera „U potrazi za vrhunskim” (In Search of Excellence).“ Pitanje koje se onda postavlja je . prave strukture. zajedničkih vrijednosti. ističe da je uobičajena definicija menadžmenta “obavljanje posla pomoću drugih ljudi”. 2003 33 Simpson.„Što je menadžment?“. je osposobljavanje ljudi da zajednički djeluju ka ostvarivanju postavljenih ciljeva. ali da pravi menadžment zapravo predstavlja “razvoj ljudi pomoću posla”. finansijskih. Richard. skup svih (ili samo onih na vrhu) menadžera u jednoj organizaciji. Waterman Jr). John and Edmund Weiner. kombinuje i kreira. Ova riječ je. već u tome da pomogne ljudima da izvuku najbolje iz sebe. Rev Ed edition. Riječ „menadžment“ je prvi put upotrijebljena u starofrancuskom jeziku „ménagement“ na francuskom znači „umijeće (sposobnost) upravljanja (usmjeravanja)“.„manu agere“ na latinskom znači „voditi rukom“. Da bi u tome uspio. The New Realities. važno je napomenuti da ne postoji opšte prihvaćena definicija menadžmenta. Second edition. najveći teoretičar menadžmenta u istoriji: „Jedine stvari koje se same razvijaju u organizaciji su nered. lakše i brže obavlja odreñeni zadatak. organizacija postoji samo zbog jedne stvari . sve te aktivnosti ne može obaviti sam. Peter. Kao što kaže Piter Draker (Peter Drucker). Sve ostalo zahtijeva menadžment. i obuke i razvoja koji su potrebni da bi se izvršili poslovi i reagovalo na promjene. čovjek razmišlja. Oxford English Dictionary. američki filozof menadžmenta . a samim tim i lakše zadovoljava sopstvene potrebe. informacije. Riječ „menadžment“ se takoñe koristi da opiše upravljački sloj organizacije. 2003 72 32 .„Menadžment je umijeće da se odreñeni posao obavi pomoću drugih ljudi“. Transaction Publishers. u XVII i XVIII vijeku. prema Piteru Drakeru. Jedna od definicija koja se najčešće navodi je ona koju je početkom XX vijeka dala Meri Parker Folet (Mary Parker Follett). Developing and Motivating People. Da bi sa što manje utrošenog vremena i energije obavio odreñeni zadatak i ostvario postavljeni cilj. koja članovima organizacije pomaže da njihove želje uz pomoć organizacionog napora postanu stvarne i vidljive. Udružen sa drugim ljudima. Preduzetništvo i menadžment 7. tj. nazivamo menadžerima. prirodnih. tehnoloških. Clarendon Press. Tu grupu ljudi. uticala na razvoj značenja engleske riječi “management”. Ali. Business & Economics.32 Korijen riječi „menadžment“ je u latinskom jeziku .7.34 Loren Epli (Lauren Appley) je na sličan način objasnila smisao menadžmenta . Ljudi ulaze u organizaciju zbog ostvarivanja sopstvenih ciljeva.1. Pojam i uloga menadžmenta Potreba za menadžmentom se javlja uvijek kada postoji odreñeni zadatak koji svojom složenošću prevazilazi mogućnosti pojedinca. Robertu Votermanu (Robert H.” Osnivač i bivši predsjednik Ju Bi El banke (UBL).da pomogne ljudima da postignu cilj. potrebni su ljudi odreñenih znanja i sposobnosti. Osnovna uloga menadžmenta. čovjek povećava svoje mogućnosti.33 Pod menadžmentom se danas obično podrazumijeva „proces upravljanja i usmjeravanja organizacije (ili djelova organizacije) kroz alokaciju i upravljanje resursima (ljudskih. Barrett. Vocational Business: Training.. trenje i loše poslovanje.)“. 1989 34 Drucker.“Suština menadžmenta nije u organizovanju stvari. I pored pokušaja velikog broja teoretičara menadžmenta da definišu ovaj pojam. kojeg sami ne bi mogli da postignu. odnosno da bi se njegovo djelovanje uskladilo sa djelovanjem drugih ljudi i organizacija postala svrsishodna. Aga Hasan Abedi (Agha Hasan Abedi)..

Značaj uroñenih osobina je zanemarljiv. Mozaik knjiga. 2004 73 . u akademskim krugovima je stalno prisutna rasprava o tome da li je menadžment vještina ili nauka. Prirodni talenat je ključna stvar. 35 36 Drucker. u praksi se dešava da zbog lošeg menadžmenta doñe do neželjenih efekata u organizaciji. Saša. Učiniti rad produktivnim. je narcisoidan. Responsibilities. Upravljati društvenim utcajima i društvenim odgovornostima. slikovito opisuje ovaj problem: “Loši menadžeri su serijske ubice koje svojim ponašanjem i odlukama “ubijaju” svoje zaposlene . Management: Tasks. Saša Petar. izuzetno je uticajan i značajno lišen zdravog razuma. Veoma je dobro plaćen. a zaposlene efektivnim. 2005 37 Mintzberg. Menadžer koji koristi samo naučne tehnike. a nema iskustva i ne vrši analize.”36 7. Financial Times/ Prentice Hall.7. neki teoretičari govore o “tamnoj strani” menadžmenta. 3. Mnogi teoretičari i praktičari koji se bave istraživanjem i razvojem menadžmenta o njemu govore kao o profesiji.Red se upostavlja kroz sistematsku analizu. S druge strane. koja imaju istu važnost ali su u osnovi različita. bolnici ili univerzitetu. menadžment predstavlja kombinaciju:37 Umjetnosti . intuicija i posjedovanje vizije. Menadžer koji koristi samo viziju i kreativnost. jer se navedene sposobnosti ne mogu naučiti. Neophodno je da menadžer poznaje osnovne naučne principe. bilo da se radi o preduzeću. Collins. kako bi što efikasnije upravljao organizacijom. pa je ključna stvar za uspjeh menadžera iskustvo i stalna vježba.Najvažnije osobine uspješnog menadžera su kreativnost. je proračunat.pretvaraju ih u nezadovoljne i nemotivisane zombije koji daju sve manje rezultate. je dosadan. Hrvatski ekonomista i pisac. 1993 Petar. Iz navedenog možemo donijeti nekoliko zaključaka: Menadžer koji posmatra menadžment kao zanat. 2. poznati menadžment mislilac.2. Zanata . Tamna strana upravljanja ljudima. Peter F. Managers Not MBAs. Henry. Odrediti specifičnu svrhu i misiju institucije. Nauke .” Piter Draker smatra da se većina onoga što zovemo “menadžmentom” sastoji u otežavanju ljudima da urade svoj posao. bez iskustva i vizije. Priroda menadžmenta Postoji vječita debata o prirodi menadžmenta kao fenomena. Practices. Tako Henri Mincberg (Henry Mintzberg). Prema Mincbergu. Meñutim. bez umjetnosti i nauke. Preduzetništvo i menadžment Draker smatra da postoje tri zadatka menadžmenta. Zagreb. Zbog toga. kaže: „Menadžment je neobičan fenomen. Svaki od njih menadžment mora da izvrši da bi omogućio da institucija funkcioniše i daje svoj doprinos:35 1.

3. Menadžer koji upravlja pomoću iskustva i analize. Menadžerski posao nije jednostavno opisati. koji je kasnije svoje ideje o menadžmentu zasnivao na svom praktičnom iskustvu.“. Denijel i Den Vojh. Beograd. „Onaj izvještaj“ koji je podnio se možda odnosio na revolucionarno novi proizvod i njegovu pouzdanost i sigurnost u upotrebi. pa predstavlja polaznu aktivnost menadžmenta. može biti otuñen od stvarnosti. njihov posao je u suštini vrlo izazovan i zahvalan.“ ili „Razgovarao sam sa Markom.38 Kada bi dijete menadžera upitalo svog roditelja: „Što si radio danas?“. vatrogasci rade svakog dana. „Podnio sam izvještaj. Osnovno pitanje na koje faza planiranja treba da 38 Ren. Henri. A „onaj Marko“ je možda bio važan klijent čije poslove je organizacija htjela da vodi. Ravnoteža izmeñu ova tri pristupa nije neophodno dobra stvar. ali bez iskustva. 1994 39 Fayol.Privredni pregled.proces. Meñu brojnim i ponekad različito formulisanim funkcijama menadžmenta istog sadržaja. ali bez vizije. 1949 74 . „Onaj sastanak“ kojem je menadžer prisustvovao je možda bio posvećen donošenju presudne odluke o budućnosti organizacije. Menadžeri u ovoj fazi izmeñu više pravaca djelovanja biraju onaj za koji ocijene da je najuspješniji. ne daju baš najbolji opis jednog radnog dana. može biti obeshrabren. Iako se na prvi pogled može učiniti da menadžeri ne rade interesantne stvari. Fejol je još početkom XX vijeka govorio da menadžeri planiraju. policajci. Fleksibilnost i svestranost su ključni. francuski menadžer jedne velike kompanije za ugalj i čelik. zapovijedaju. Prvi pristup posmatra posao menadžera kao skup osnovnih menadžment funkcija.39 Proces menadžmenta obuhvata više različitih funkcija koje treba da omoguće ostvarivanje ciljeva organizacije. Pitman and Sons. London. može biti neorganizovan. nešto što sportisti. a odgovori poput „Bio sam na jednom sastanku. menadžeru bi bilo veoma teško da odgovori. Preduzetništvo i menadžment Menadžer koji upravlja pomoću iskustva i vizije. koordiniraju i kontrolišu i da ove funkcije čine proces menadžerskog posla.7. Ključni zadatak ove funkcije je formulisanje ciljeva organizacije i načina njihovog ostvarivanja. organizuju. Teoretičari menadžmenta su na dva načina pokušali da daju odgovor na pitanje „Što je posao menadžera?“. Pokušaji da se posao menadžera opiše onima sa malo ili bez imalo radnog iskustva izgledaju neodgovarajuće. struktura i ponašanje. Grmeč . Menadžer koji upravlja pomoću vizije i analiza. Ono što je mnogo važnije od upostavljanja ravnoteže je sposobnost pronalaženja i primjene odgovarajućeg menadžment stila u konkretnoj situaciji. odnosno razvoj strategija za njihovo dostizanje. u stručnoj literaturi se najčešće navode četiri osnovne: Planiranje – Prva je u lancu funkcija menadžmenta. Autor ovog pristupa je Anri Fejol (Henri Fayol). Djeca više vole da čuju nešto uzbudljivo. 7. ali bez analiziranja situacije. General and Industrial Management. astronauti. prvo pitanje koje treba da postavimo je: „Što rade menadžeri?“. Posao menadžera Da bi mogli da razumijemo proces menadžmenta. Menadžment .“.

kontrola treba da omogući menadžeru uvid u to da li se aktivnosti u organizaciji odvijaju u skladu sa zacrtanim ciljevima. Kontrola se zasniva na informacijama o stvarnom ponašanju i odlukama koje su potrebne radi korekcije rezultata. b. Funkcija organizovanja vrši podjelu posla i uspostavlja meñuzavisnost izmeñu članova organizacije. 40 Mintzberg. Neophodno je da menadžer razumije ljudsko ponašanje. kako bi došli do željenog stanja u budućnosti?“. c.Kao posljednja u nizu funkcija menadžmenta.7. koje se mogu podijeliti u tri kategorije: 40 1. Voñenje . Veza . Organizovanje . Prilikom voñenja. Harper & Row. tj. koji je govorio o „ulogama menadžera“. menadžer preduzima korektivne akcije čime se postiže da se planirana i stvarna uspješnost poslovanja podudaraju. da motiviše i vodi druge kako bi se ostvarili ciljevi organizacije. New York. Radi shvatanja ponašanja pojedinaca. Henry. već na tekuće odluke u svijetlu njihove budućnosti. 1973 75 . Preduzetništvo i menadžment odgovori je: “Što bi trebalo sada uraditi. Drugi pristup koji pokušava da pruži odgovor na pitanje „Što je posao menadžera?“ proističe iz rada Henrija Mincberga. odrede aktivnosti i ljude koji su neophodni za ostvarenje postavljenih ciljeva.Održava kontakte sa drugim osobama u organizaciji. Meñutim. usmjeravati je u skladu sa planiranim ciljevima.usmjeravanje i motivisanje zaposlenih da rade u najboljem interesu za organizaciju. menadžeri koriste svoj autoritet i liderske sposobnosti. The Nature of Managerial Work. Planiranje se ne odnosi na buduće.Predstavlja organizaciju pred drugima. Meñuljudska uloga a. prema kojoj su poslovi i zadaci podijeljeni.Zadatak funkcije organizovanja je da menadžeri odrede resurse. da bude u stanju da ostvari komunikaciju. Mincberg je proučavajući brojne menadžere došao do zaključka da menadžeri „igraju“ deset osnovnih uloga. te motivaciju zaposlenih kako bi postigli cilj. Čelni čovjek („Figurehead“) . Organizovanjem se stvara mehanizam kojim se planovi pretvaraju u akcije. grupisani i koordinisani.Nakon što je dizajniran odgovarajući model organizacione strukture.Bavi se obukom. na različitim skupovima i ceremonijama. Lider . Proces kontrole se obično uspostavlja kao sistem koji neprekidno funkcioniše u toku cjelokupnog procesa upravljanja. izvrše podjelu rada. Menadžeri daju zadatke i zahtijevaju rezultate. socijalne i organizacione činioce koji utiču na njihovo ponašanje. Kontrola . „Uloga“ je skup ponašanja koji je karakterističan za osobu na odreñenom položaju. neophodno je ispitati biološke. Ukoliko se pojave odstupanja. a da pri tome istovremeno budu ostvareni i ciljevi zaposlenih. Voñenje. podrazumijeva uticaj menadžera na pojedince i grupe kako bi se pomoću ljudi ostvarili ciljevi. organizacijom je potrebno upravljati. kao funkcija menadžmenta. Kontrola podrazumijeva mjerenje ostvarenih rezultata i njihovo poreñenje sa planiranim. voñenjem i pružanjem podrške zaposlenima. definišu poslove i konkretne zadatke. motivacijom. odnosno utvrñenim planom. voñenje podrazumijeva više od toga . Rezultat ove funkcije je organizaciona struktura koja predstavlja okvir za formalno odlučivanje.

Biznis. b. sindikat. Da li to znači da profit nije bitan? Ne! Profit jeste bitan. Zadatak menadžmenta je da u dugom roku. Preduzetništvo i menadžment 2. dakle.7. dobavljačima. služi da bi zadovoljio potrebe kupaca. Alokator resursa . prema Drakeru. Posla koji se obavlja . Da bi lakše razumijeli suštinu posla u kojem se preduzeće nalazi. b.. Preduzetnik .Prenosi informacije ostalim članovima organizacije. maksimizira vrijednost za akcionare. staviti ekonomski rezultat na prvo mjesto.). pa je ključno pitanje na koje menadžment preduzeća treba da odgovori: „Kojim poslom se preduzeće bavi?“ (“What business are we in?“).tehnoloških i vremenskih faktora. Kontrolor problema . Posao menadžera. Osjeća promjene iz okruženja i sam započinje planirane promjene.Upravlja izazovima iz okruženja i stupa na scenu u kriznim situacijama (štrajkovi. Informaciona uloga a.hijerarhijskog nivoa..Predstavlja organizaciju u pregovorima sa drugim grupama (dobavljači.Trudi se da usavrši organizaciju. 76 .. Profit prema Drakeru. prima i skladišti informacije koje dobija iz unutrašnjih i spoljašnjih izvora. nemate ni biznis. prilikom svake odluke i akcije. Ali.. što je onda sa profitom? U poslovnim školama se obično uči da je zadatak menadžera da.). Da li to onda znači maksimizaciju profita? Za početak. Učestvuje u sklapanju i sprovoñenju ugovora sa ovim grupama. Ličnih karakteristika . Mincberg smatra da sadržaj i karakteristike konkretnog menadžerskog posla zavise od: Okruženja .ličnosti i stila. a ne da bi pružao zaposlenje radnicima i menadžerima ili dividende akcionarima. 3. Prenosilac . Draker smatra da menadžeri moraju uvijek. menadžment postavlja tri pitanja: Koju potrebu zadovoljavamo? (Ko su naši kupci?) Kojim proizvodom zadovoljavamo tu potrebu? (Što mi proizvodimo?) Kako proizvodimo proizvod? (Koja je tehnologija proizvodnje?) Draker smatra da biznis postoji da bi pružao proizvode i usluge kupcima.).. Ako nemate kupce. Kontrolor . Situacije u kojoj se menadžer nalazi . već test njihove svrsishodnosti i opravdanosti. lokacije. c. Menadžeri to čine kroz razumijevanje činjenice da je zadatak biznisa da zadovolji potrebe kupaca. lokalne zajednice i dr. je da pretvaraju društvene potrebe u šanse za profitabilan biznis.Odlučuje o tome kako i kome će resursi biti stavljeni na raspolaganje. Uloga u odlučivanju a.industrije u kojoj kompanija posluje. Pregovarač .Prenosi informacije grupama „izvan“ organizacije (bordu direktora. maksimizira vrijednost za akcionare. d. nezadovoljstvo potrošača. u dugom roku. nije objašnjenje. ne treba miješati ulogu menadžmenta i ulogu biznisa. akcionarima. c.Konstantno prati. stepena nadgledanja zaposlenih i sl.. menadžment funkcije. uzrok niti osnovni razlog poslovnog ponašanja i odlučivanja. Portparol .

“ 77 . već da je postavljen suviše nisko i da će ga ostvariti. Poslovni cilj je stanje i rezultat preduzeća koje se želi dostići u zadatom vremenu.očuvanje preduzeća.„Nema vjetra koji je povoljan za brod koji nema zacrtan kurs plovidbe. je smatrao da najveća opasnost za većinu ljudi nije da je cilj postavljen suviše visoko i da ga nikada neće dostići.4. Preduzetništvo i menadžment 7. Kontrolna . misiju i strategijske ciljeve. mi ćemo biti lideri u pružanju smisla i jednostavnosti ljudima. 2. Bez menadžmenta. ne može da se postigne!” Tri osnovne funkcije ciljeva organizacije su: 1. Hijerarhija ciljeva jedne organizacije uključuje njenu viziju. Mikelanñelo (Michelangelo di Lodovico Buonarroti Simoni). Ciljevi organizacije. Švedski proizvoñač namještaja. Ona predstavlja viñenje budućnosti. sa planom i rokom za izvršenje. menadžeri i zaposleni u cijeloj organizaciji moraju da teže istim opštim i posebnim ciljevima. bez intervencije organizovane snage volje. IKEA. osnivač kompanije Meki Enveloup (Mackay Envelope) i autor biznis bestselera “Plivati sa ajkulama. Motivirajuća . prihvaćeno vjerovanje i sistem vrijednosti čijim iskazivanjem menadžer želi da pridobije saradnike u pokretanju i realizaciji poslovanja.povećanje obima proizvodnje. Vizija je poruka sa dovoljno emocionalne konotacije koja opisuje gdje preduzeće treba da ide. Jedan od najvećih umjetnika u istoriji čovječanstva. Cilj je san. 3. Kao što kaže stara pomorska izreka . povećanje obima prodaje. je svoju viziju formulisao na sljedeći način: „U svijetu u kojem kompleksnost sve više prožima svakodnevni život. Osnovni ciljevi preduzeća su: Opstanak . je kao svoju viziju postavio „stvaranje boljeg života za veliki broj ljudi“. Kada se jasno odrede željeni rezultati.Ciljevi služe za kontrolu uspješnosti aktivnosti u organizaciji.“Stvari moraju da se dogañaju onako kako vi želite da se dogode. željeni rezultat. Da bi bili uspješni. Usmjeravajuća . povećanje tržišnog učešća i sl.Menadžeri uz pomoć ciljeva motivišu pojedince i grupe u obavljanju poslova.” Pisac Džozef Heler (Joseph Heller) je pokušao da objasni vezu izmeñu menadžmenta i ciljeva na sljedeći način . jednostavno. uvoñenje nove tehnologije i sl. vizija i misija Cilj je stanje koje pojedinac ili organizacija želi dostići. Filips (Philips). niko nema ideju sa kojim ciljem radi. postaje mnogo lakše kretati se naprijed. Rast . je jednom prilikom rekao: “San je samo san. Vizija je mentalna slika kojom se uvjerljivo i realistično predstavlja moguća i željena budućnost organizacije.Menadžeri na osnovu ciljeva upravljaju organizacijom i usmjeravaju napore pojedinaca i grupa. osvajanje novog tržišta. Harvi Meki (Harvey Mackay). kada niko ne zna što preduzeće nastoji da postigne. Razvoj . U suprotnom.“ Organizacija na najbolji način izražava svoje prioritete kroz iskazane opšte i posebne ciljeve koji zajedno čine hijerarhiju ciljeva. uz pomoć odreñenih aktivnosti i ulaganja. holandski gigant u oblasti potrošačke elektronike.7. a da vas živog ne pojedu” (Swim With The Sharks Without Being Eaten Alive).uvoñenje novog proizvoda.

Taktika i operativni plan predstavljaju razradu strategije. Misija je ono što želimo da bude. Potrošači nam daju prednost.pripremu odluka (planska komponenta) i izvršenje odluka (akciona komponenta). Utvrñivanje misije podrazumijeva traženje odgovora na pitanje: „Koju djelatnost organizacija namjerava da obavlja?“. Kada je početkom XX vijeka Henri Ford (Henry Ford) počeo proizvodnju legendarnog automobila. Povećanje prodaje. Često se hijerarhija „vizija . Draker smatra da bi izjava o misiji trebala da bude toliko kratka da može da stane na prednjoj strani majice. je bila: “personalni kompjuter na svakom stolu i u svakoj kući”. Povećanje profitabilnosti. Kada završim. Suština strategije je da se obezbijedi trajna konkurentska prednost. odnosno konkretan niz koraka koje treba preduzeti da bi se utvrñeni ciljevi ostvarili. ponašanju i sposobnostima. Strategija je kako to da postignemo. Strategija je ideja vodilja za ostvarenje jedinstvene pozicije na izabranom tržišnom segmentu. Povećanje tržišnog učešća. socijalni i duhovni potencijal. Najčešće se kao opšti strategijski ciljevi preduzeća navode: Povećanje tržišne vrijednosti preduzeća. da “organizuje sve informacije na svijetu i da ih učini dostupnim i korisnim svima”. formulisao je svoju misiju na sljedeći način: “Napraviću automobil za narodne mase. U opštinama i lokalnim zajednicama smo dobrodošli.7. Misija Izviñačkog pokreta. a to znači: Svi zaposleni se ponose svojim radom. intelektualni. Tako je recimo misija Gugla (Googlea).strategija“ slikovito prikazuje na sljedeći način: “Vizija je ono što može biti. najveće softverske kompanije na svijetu. Misija organizacije se izražava izjavom o misiji. kulturi. najvećeg svjetskog pretraživača interneta. Model T. je “da promoviše razvoj mladih ljudi kako bi postigli puni fizički. neprofitne organizacije. kao pojedinci.misija . misija Majkrosofta (Microsofta). Demokratizovaću automobil.” U ranim danima poslovanja. Strategija ima dva dijela . vrijednostima. Preduzetništvo i menadžment Misija je razlog postojanja organizacije (raison d'être) i predstavlja vrhunski cilj organizacije. Konkurencija i dobavljači nas poštuju. odgovorni grañani i kao članovi svojih lokalnih. odnosno da se privremeni monopol na bazi inovacije pretvori u stalni monopol na bazi efektivne strategije. u kojoj se navodi smisao organizacije zasnovan na njenoj filozofiji. 78 . nacionalnih i meñunarodnih zajednica”.” Jugopetrol AD Kotor Vizija Naša vizija je da budemo najbolje preduzeće u Crnoj Gori. Postavljenu viziju ćemo dostići stalnim i kontinuiranim poboljšavanjem kvaliteta svojih proizvoda i usluga. svako će moći da kupi automobil i skoro svi će ga imati.

Proizvod koji kupci ne žele. „Efikasnost je gorivo uspjeha”. Strategija Naš osnovni cilj je da poboljšamo Jugopetrolove finansijske razultate. odnosno. Visoka Efikasnost 79 . Dati veliki značaj brizi o životnoj sredini i drugim pitanjima od javnog i Vladinog interesa. Efikasnost je bitna za uspjeh organizacije. Efikasnost organizacije je sposobnost da se. koja odreñene učinke ostvaruje uz manja ulaganja. istovremeno donoseći bolje finansijske rezultate svojim akcionarima. Niski troškovi proizvodnje. Menadžer je radio „prave stvari“. Efektivnost Proizvod koji kupci žele. na „pravi način“. Usmjeravati pažnju na potrošače. Efikasnijom se smatra organizacija koja sa odreñenim ulaganjima ostvaruje što veće učinke. Visoki troškovi proizvodnje. Preduzetništvo i menadžment Misija Osnovne obaveze i misija Jugopetrola su da pouzdano snabdijeva crnogorsko tržište naftnim derivatima. Predstavlja unutrašnju odliku organizacije.5. ulaganja svedu na najmanju moguću mjeru.7. Efektivnost je kritična za uspjeh organizacije. Uočavati i poboljšavati naše ključna radne obaveze. Najslikovitiju definiciju ovih pojmova je dao Piter Draker: „Efektivnost znači raditi prave stvari. Zadatak menadžera je da organizaciju koju vodi učini u isto vrijeme efektivnom i efikasnom. 7. Visoki troškovi proizvodnje. Ovaj cilj ćemo ostvariti tako što ćemo: Razvijati timski duh meñu svim zaposlenima i njihovim uključivanjem u poslovne ciljeve preduzeća. kao što se kaže u reklami za avion Boing 787 (Boeing). Niski troškovi proizvodnje. “da radi prave stvari na pravi način“. Riječ je o prilagoñavanju sistema okruženju. tj. Osigurati da se sve aktivnosti koje obavljamo upoznaju sa izazovom najjače konkurencije. u ostvarivanju ciljeva. Efektivnost i efikasnost Efektivnost organizacije se vezuje za pravilan izbor ciljeva i predstavlja spoljnu karakteristiku organizacije. Niska Niska Proizvod koji kupci ne žele. Efektivnost se prati i iskazuje na bazi stepena ostvarljivosti ciljeva organizacije. a efikasnost znači raditi stvari na pravi način“. Visoka Proizvod koji kupci žele.

Menadžer uzima dobijene resurse . 2001 80 41 . Preduzetništvo i menadžment 7.i orkestrira ih u proizvodnji. Branko. Siropolis) kaže: “Prvi zadatak menadžera je da postigne dobro funkcionisanje preduzeća. prvi zadatak preduzetnika je da dovede do promjene svrhe. mašine i materijal .ljude i novac.o. Mate d. Zagreb. postavlja se pitanje kakav je odnos izmeñu preduzetništva i menadžmenta.7.o. Nicholas C. kvantitet i poziciju Orijentisan je na proces Traži konformnost i izbjegava konflikte Siropolis. Tako Nikolas Siropolis (Nicholas C. Osnove poslovne ekonomije. je predmet brojnih nesuglasica u stručnim krugovima koji se bave ovom problematikom. Odnos preduzetništva i menadžmenta Sada kada smo definisali i bliže objasnili fenomen menadžmenta. Zagreb. Navoñenje razlika izmeñu ova dva pojma. Hrvatska obrtnička komora. Za razliku od toga.. 2002 42 Kovačević. Mikrorad. tekućim problemima ograničena slika Optimizator je postojećeg i usmjeren je na pravila i efikasnost Orijentisan je na izvršavanje zadataka Prilgoñava se okuženju Sprovodi procedure Posjeduje stečeni autoritet Precizno planiranje Profesija Inertnost Izbjegava rizik Preferira prosječnost i zavisnost Preferira formalne informacije Nagrañuje korektno izvoñenje zadatka. interne. Gospodarska misao. kao i preciziranje njihovih aktivnosti.42 Preduzetnik Orijentisan je na korišćenje mogućnosti Stvara nove vizije Stvara. neformalne informacije Nagrañuje ideje. znanje i timski rad Orijentisan je na uspjeh (rezultat) Podstiče konfrontacije i različita mišljenja Menadžer Orijentisan je na rješavanje problema Eksploatiše bivše uspjehe i slavu Optimilano koristi postojeće resurse Realizuje ideje Koristi isključivo eksterne resurse Kontinuiran proces Neizvjesnost i promjene vidi kao prijetnju Odluke donosi isključivo na osnovu podataka Parcijalna. Jedna grupa teoretičara menadžmenta naglašava da je jasno da preduzetništvo nije isto što i menadžment. kombinuje i mijenja resurse Stvara ideje Intenzivno koristi eksterne resurse Diskontinulean proces Neizvjesnost i promjene vidi kao šansu Odluke donose i na osnovu intuicije Ima sposobnost da sagleda globalnu sliku Usmjeren je na inovacije i njihovu komercijalizaciju Orijentisan je ka ciljevima i akciji Mijenja okruženje prema svojim potrebama Anticipira buduće dogañaje Posjeduje izvorni autoritet Strategijsko razmišljanje Znanje i sposobnost Dinamičnost Preuzima i toleriše rizik Bira stručne i talentovane saradnike Stvara neposredne.6.”41 Neke od razlika izmeñu preduzetnika i menadžera koje se najčešće navode su date u sljedećoj tabeli. Menedžment malog poduzeća .vodič u poduzetništvo.

menadžera i preduzetnika:44 + Kreativnost i inovativnost Inventor Preduzetnik Promoter Menadžer Menadžerska znanja i vještine + Inventor se definiše kao kreativni genije. Njihov osnovni cilj je efikasnost. Zbog svega navedenog. posjeduju i menadžerska znanja i vještine. na osnovu jednog uspješno urañenog posla. Ne posjeduju viziju koja je bazirana na dugoročnom ostvarenju poslovnog uspjeha. Menadžeri posjeduju veoma izražena menadžment znanja i vještine. ali su manje poznati po svojim kreativnim i inovativnim rješenjima.inventor. inovator. Babson koledž je privatna poslovna škola u Masačusetsu (Massachusetts). New Venture Creation. je napravio razliku izmeñu inventora. Kao rezultat takve kreativnosti. je identifikovao četiri tipa poslovnih zadataka i njihovih izvršilaca. 1999 45 De Jordy. jer njihov tvorac ima nedostatak menadžerskih znanja koja su mu neophodna za realizaciju. Successful Entrepreneurship in the 90s. promotera. kao i konceptualne vještine neophodne da se biznis kojim se bave sagleda kao cjelina. Preduzetništvo i menadžment Neophodno je da preduzetnici. pored kreativnih sposobnosti. On Your Own. Bob Grejsli (Bob Grasley). a u birokratskom okruženju je često i nepoželjna. Ryerson. bivši profesor preduzetništva na kanadskom Univerzitetu Vaterlo (University of Waterloo). Nedostaju im veća kreativnost i ozbiljnija menadžerska znanja.45 Ključne varijable koje doprinose pravljenju razlika izmeñu pojedinih tipova zadataka su stepen kreativnosti i nivo rizika koji izvršioci preuzimaju na sebe.S. Promoteri su skloni strategiji „instant obogaćivanja”. mnoge od tih ideja vjerovatno nikada neće biti komercijalizovane. koji su potrebni za uspješno funkcionisanje biznisa . Preduzetnik je veoma sposoban menadžer koji posjeduje izuzetan nivo kreativnosti. McGraw Hill. Meñutim. koncipira i lansira odreñeni biznis. Illinois. promoteri nemaju analitičnost koja je potrebna za dublje razumijevanje biznisa. Toronto. menadžer i administrator. Na inovativnosti se ne insistira. Ove dvije karakteristike mu omogućavaju da idejno kreira. Džefri Timons (Jeffry A. profesor preduzetništva na Babson koledžu43 (Babson College).7. News & World Report) 44 Timmons. koja je 12 godina za redom proglašavana za najbolju poslovnu školu u oblasti preduzetništva u redovnom godišnjem izboru časopisa Ju Es Njuz end Vorld Riport (U.Timmons). Fourth Edition. ali i da njime efikasno upravlja. Koristeći ove dvije varijable. 1990 81 43 . Homewood. Herve. raña se veliki broj ideja. Jeffry A.

Inventori se najčešće karakterišu kao izuzetno istrajne osobe koje su spremne da ulažu mnogo truda i vremena da bi došli do rješenja odreñenog problema. Stalno traganje za novim poslovnim šansama često podrazumijeva radikalne promjene u tehnologiji ili orijentaciju na potpuno novi tržišni segment. pa se organizacioni resursi sistematski preispituju. ne preispituju organizacione mogućnosti realizacije brojnih poslova. ali donešene odluke nijesu rezultat sistematskog prikupljanja podataka i njihove obrade. Oni insistiraju na evolutivnim procesima koji se dugoročno planiraju. Administrator ima potpunu averziju prema riziku i preferira situacije u kojima ima unaprijed definisane zadatke koje treba da obavi. Menadžer upravlja organizacijom. 82 . već je njegov zadatak da primjenjuje utvrñenu strategiju kako bi organizacija ostvarila postavljene ciljeve. moguće je da u organizaciji postoje različiti nivoi menadžmenta. Fokusiran je na izvršenje posla na što efikasniji način. Dominantno je skoncentrisan na pitanja strategije i organizacione strukture. Preduzetništvo i menadžment Rizik Inventor Inovator Menadžer Administrator Kreativnost Inventor stvara nove proizvode i procese i koristi resurse na potpuno novi ili usavršen način. u tome često pretjeruju. Menadžerske aktivnosti su. Inovator (preduzetnik) implementira nove metode izvršenja specifičnih zadataka.7. U zavisnosti od veličine i složenosti organizacije. Menadžerska strateška orijentacija se u najvećoj mjeri oslanja na kontrolu i racionalnu upotrebu resura sa kojima organizacija raspolaže. Rizik se nastoji smanjiti. Za preduzetničko djelovanje je karakteristično učestalo sklapanje novih poslova. pa su zbog toga veoma česta kašnjenja u isporukama. pa nijesu u stanju da uoče tržišne prijetnje. Meñutim. Preduzetnici. U strateškom pogledu. On se koncentriše na potencijalnu poslovnu šansu i resurse koji se potrebni za njenu realizaciju. U fokusu njegovog interesovanja je problem i način njegovog rješavanja. po pravilu. a dešava se i da kvalitet proizvoda nije na potrebnom nivou. Inovator pokušava da komercijalizuje odreñenu invenciju. Administrator nije uključen u proces formulisanja strategije. Menadžersko odlučivanje je sistematizovano i uključuje dogovore sa različitim subjektima. pri čemu je svaki nivo odgovoran za obavljanje odreñenih aktivnosti i menadžment funkcija. preduzetnici se prvenstveno fokusiraju na tržišne mogućnosti. Njegov zadatak je da identifikuje ključne ciljeve organizacije i da formuliše strategije za njihovo ostvarivanje. Preduzetnici su brzi u odlučivanju. Menadžeri razvijaju sisteme praćenja učinka na radnom mjestu i razrañuju planove budućeg djelovanja i poslovanja. u principu.

Preduzetnički menadžment U prethodnim razmatranjima smo pokušali da predstavimo ključne elemente razlikovanja preduzetnika i menadžera. Transaction Publishers. već o specifičnoj simbiozi preduzetničkog duha. Preduzetništvo i menadžment se u modernom poslovnom svijetu nalaze u stalnoj interakciji i meñusobnoj sprezi. Preduzetništvo i menadžment isplanirane i podijeljene u nekoliko faza. adekvatno kombinuje resurse u cilju koriščenja šansi. a rukovodilac koji je sklon rutinskom obavljanju poslova . Preduzetnički duh. Obje su uvijek potrebne i to istovremeno. Preduzetnik individualističkim pristupom nije u stanju da osigura kontinuirani rast organizacije bez kriznih i haotičnih situacija. I obje moraju biti koordinisane i treba da rade zajedno. Svaku od aktivnosti prati odgovarajuće planiranje potrebnih sredstava. The New Realities. bez obzira da li je riječ o preduzeću. od kojih se svaka posebno preispituje. Rev Ed edition. Ovih dana se vodi lažna bitka koja predstavlja “menadžment” i “preduzetništvo” kao neprijatelje. Teorija i praksa savremenog menadžmenta sve više govore o potrebi da tradicionalni menadžer ustupi mjesto menadžeru-lideru. radničkom sindikatu ili crkvi. 46 Drucker. menadžerskih znanja i sposobnosti i liderske moći koja je neophodna za uspješno voñenje organizacije u današnjem globalizovanom svijetu. ako ne i kao meñusobno isključive kategorije.” 7. Za razliku od toga. Pri tome smo menadžera posmatrali kao tradicionalnog administratora. radničkom sindikatu ili crkvi. bilo koja nova organizacija. a liderskim sposobnostima motiviše zaposlene da svojim radom doprinesu dostizanju zajedničkog cilja . inicijativa i kreativnost postaju ključno obilježje savremenog menadžmenta.preduzetnički nastrojenim menadžerima. propada ako se njome ne upravlja. dok menadžerske funkcije omogućavaju planski i kontinuirani rast organizacije.“preduzetnički menadžment”. bolnici.7. Odatle proizilazi sličnost pojmova “preduzetništvo” i “menadžment” koji se često objedinjuju u jedinstveni pojam . To je isto kao kada bi se kazalo da su lijeva i desna ruka prilikom sviranja violine “neprijatelji” i da se “meñusobno isključuju”. Ovdje se ne radi o razdvajanju procesa menadžmenta na dvije grupe zadataka. Druga grupa teoretičara menadžmenta ističe da su preduzetništvo i menadžment pojmovi koji su neraskidivo povezani i meñuzavisni. bez obzira da li je riječ o preduzeću. brzo propada ako ne unosi inovacije. Peter. Ne znati kako upravljati je jedini ozbiljan razlog neuspjeha novih poduhvata. 2003 83 . Piter Draker veoma slikovito objašnjava ovu vezu:46 “Značajan napredak koji je ostvaren u teoriji i praksi menadžmenta se ogleda u tome da oboje danas obuhvataju preduzetništvo i inovaciju. Ovakav menadžer prepoznaje poslovne šanse u okruženju. Preduzetnički duh treba da obezbijedi inovativnost organizacije. bolnici.7. Neunošenje inovacija je jedini veliki razlog propasti postojećih organizacija. kao naredbodavca.ostvarivanju ključnih ciljeva organizacije. klasični naredbodavac kreatoru uslova za uspješan timski rad. kao rukovodioca koji je navikao na rutinsko obavljanje zadataka. Bilo koja postojeća organizacija.

pp. kao i pronalaženju novih poslovnih potencijala i mogućnosti. “The Heart of Entrepreneurship.o. Prema Drakeru. tri ključna preduzetnička zadatka menadžmenta su:47 postizanje uspješnosti u postojećem poslovanju. tj. pronalaženje novih poslovnih potencijala. Stevenson). 2006 Stevenson. osiguravanje budućnosti poslovanja.. da su inovacije i njihova brza komercijalizacija osnovni instrumenti ovog pristupa. Vol. Howard H.” Harvard Business Review. je identifikovao redosljed strategijskih pitanja koja sebi postavljaju menadžer-birokrata i menadžer-preduzetnik:48 Menadžer-birokrata Kojim resursima raspolažem? Koja je odgovarajuća organizaciona struktura? Kako mogu minimizirati uticaj drugih subjekata na moje poslovanje? Koju poslovnu šansu mogu iskoristiti? Menadžer-preduzetnik Koja poslovna šansa postoji na tržištu? Kako da je iskoristim? Koji resursi su mi potrebni? Kako da ostvarim kontrolu nad njima? Koja je odgovarajuća organizaciona struktura? Kolaković. Poduzetništvo u ekonomiji znanja.o. prihvatanje rizika u inoviranju poslovanja i poboljšanju poslovne uspješnosti. Preduzetništvo i menadžment Preduzetnički menadžment je usmjeren na stalni razvoj i promjene. profesor poslovne administracije na Harvardskoj poslovnoj školi (Harvard Business School) i jedan od najvećih autoriteta u oblasti preduzetništva na svijetu. Gumpert. Da li menadžer zasniva svoje akcije na resursima koje posjeduje i trenutnoj organizacionoj strukturi ili na šansama koje postoje na tržištu i načinima kako da ih iskoristi? Hauard Stivenson (Howard H. stvaranje i korišćenje prilika za nove poslovne poduhvate. 63. No. Razlika izmeñu birokratskog i preduzetničkog pristupa menadžmentu se može najlakše uočiti kroz odgovor na pitanje što pokreće razmišljanje menadžera. Marko. and David E.7. 85-94 48 47 84 . Sinergija nakladništvo d. 2. To znači da preduzetnički menadžment razvija i primjenjuje strategiju stalnih promjena i inovacija. Zagreb.

13. 15. Koji su osnovni zadaci menadžmenta? 4. Koji su ključni zadaci preduzetničkog menadžmenta? 18. 85 . Ukratko objasnite funkcije menadžmenta. zanat ili nauka? 5. Objasnite menadžerske uloge prema Henriju Mincbergu. Rangirajte prema značaju funkcije menadžmenta u malom preduzeću. Prokomentarišite izjavu o misiji preduzeća po izboru. 8. 6.7. Koje su osnovne uloge ciljeva? 9. ali nije efikasno. Definišete preduzetnički menadžment. 2. 17. Navedite primjer strategijskog cilja za konkretno preduzeće. Navedite primjer konkretnog menadžera-preduzetnika i objasnite zašto smatrate da navedena osoba nije menadžer-birokrata. Preduzetništvo i menadžment Pitanja za diskusiju 1. Da li je menadžment umjetnost. Zašto je važno da organizacija ima misiju? 12. Zbog čega su efektivnost i efikasnost važni za menadžment? 14. Definišite menadžment. 7. Što je vizija organizacije? 11. Navedite primjer preduzeća koje je efektivno. Koje su razlike izmeñu preduzetnika i menadžera? 16. 10. Odakle potreba za menadžmentom u organizaciji? 3.

8. objasnite pojam i tipove partnerstva. trebalo bi da budete u stanju da: definišete oblike vlasništva preduzeća. razumijete pojam. opišete prednosti i nedostatke partnerstva.POGLAVLJE 8 IZBOR FORME VLASNIŠTVA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. IZBOR FORME VLASNIŠTVA 86 . objasnite prednosti i nedostatke inokosnih preduzeća. definišite pojam ugovora o partnerstvu. pednosti i nedostatke korporacije.

vlasnike i ciljeve. Izbor forme vlasništva 8. U zavisnosti od toga kakva je vlasnička i imovinska struktura. Partnerska preduzeća (ortakluk). Kad jedemo u restoranu.1. vjerovatno nas nije briga što kompanija koja ga proizvodi ima formu vlasništva ili organizacije koja nije zastupljena kod nas. Kao takva preduzeća imaju imovinu.2. kao klijent želimo je dobra hrana! Kad kupujemo inostrano auto. preduzeća se mogu podijeliti u nekoliko osnovnih vrsta. Forma vlasništva determiniše način funkcionisanja same organizacije. da li ima dva ili više vlasnika (partnerstvo) ili je u vlasništvu mnoštva akcionara (akcionarsko društvo).8. Korporacije (akcionarska društva). vjerovatno nas nije briga da li je restoran u vlasništvu jedne osobe (inokosno preduzeće – sole proprietorships). Zbog prethodno navedenog veoma važna odluka koja stoji pred sadašnjim i budućim vlasnicima biznisa je svakako koju formu vlasništva izabrati. Tabela: Različite forme biznisa Oblik vlasništva Vlasništvo Oporezivanje Obaveza Korišćenje Pojedinci koji žele da na najjednostavniji način pokrenu vlastiti biznis Najjednostavniji način da dvije individue pokrenu zajedno biznis Inokosno preduzeće Jedan vlasnik Porez se obračunava na prihod vlasnika Neograničena Partnerstvo Dva ili više vlasnika Porez se obračunava na prihode vlasnika U nekim slučajevima ograničena Korporacija Odreñeni broj akcionara Korporacija i akcionari se oporezuju Ograničena Pravno lice sa akcionarima 8. Oblici preduzeća u našim uslovima Preduzeće kao organizaciona cjelina predstavlja pravno lice koje obavlja ekonomsku djelatnost sa ciljem sticanja dobiti. Sve što. Uvod Zakonski okvir biznisa je potrošačima/korisnicima usluga rijetko predmet zabrinutosti. Istorijski gledano postoje sljedeći oblici preduzeća: Inokosna (individualna preduzeća). Automobil kupujemo jer je kvalitetno napravljen ili mu je cijena povoljna ili pak odgovara našem stilu. kako u pogledu poreskih obaveza preduzeća tako i u pogledu kontrole njenih vlasnika. 87 .

“porodičnim preduzećima”. koji ujedno čini i garantnu supstancu za poslovanje preduzeća. Glavni nedostatak ovakvog tipa preduzeća jeste nemogućnost obezbjeñenja većeg iznosa kapitala Kao sljedeći pojavni oblik pravnog okvira preduzeća javlja se ortačko preduzeće. Obično se radi o manjim. visina uloga (pojedinačnog i ukupnog). Po američkim standardima inokosna preduzeća su preduzeća koja ne zapošljavaju više od pedesetak zaposlenih. Komanditno društvo (KD) predstavlja prelaznu formu od društva lica ka društvu kapitala. Trenutno u SAD-u postoji više od 18 miliona inokosnih preduzeća. 8. Ova forma vlasništva najviše odgovara malim restoranima. Inokosno preduzeće je u vlasništvu jedne osobe koja i upravlja istim. 88 . Ovo preduzeće se nalazi u vlasništvu jedne osobe. jeste inokosno preduzeće. postoje komplementari koji za poslovanje odgovaraju neograničeno. sa dva ili više vlasnika. trajanje i prestanak društva. Ovaj oblik organizovanja biznisa je najčešći u SADu. ujedno i najjednostavniji. svojom cjelokupnom imovinom.3. Na kraju kao najkompleksniji oblik preduzeća imamo akcionarsko društvo (AD) u kojem postoji veliki broj akcionara. vlasnik samostalno donosi sve odluke vezane za poslovanje i takoñe prisvaja svu dobit ostvarenu poslovanjem preduzeća. Vlasnici akcija su članovi Skupštine akcionara koja donosi najbitnije odluke vezane za poslovanje preduzeća. a ostvarena dobit ili gubitak se solidarno raspodjeljuju u zavisnosti od visine učešća u osnivačkom kapitalu. tzv. Praksa nam govori da je ovaj oblik organizacije biznisa najzastupljeniji u dijelu pružanja različitih vrsta usluga u odnosu na proizvodnju koja obično zahtijeva veće iznose kapitala koji nijesu dostupni malom biznisu. Skupština akcionara bira i razrješava Upravni odbor. S druge strane. Najveće svjetske korporacije su organizovane i posluju u okviru ove pravne forme. Izvršnu ulogu u ovakvom preduzeću ima Direktor. Naime. oni se nazivaju komanditorima. podjela dobitka ili gubitka. Obično se radi o malim preduzećima koja se formiraju u sklopu nekoliko djelatnosti. gdje članovi društva objedinjuju svoje uloge u osnivački kapital. Izbor forme vlasništva Prvi oblik preduzeća. Samostalno vlasništvo (inokosno preduzeće) Ovaj tip organizacije biznisa je istorijski najstariji i najjednostavniji oblik organizacije biznisa. način donošenja odluka. Društvo ima svoj Statut u kojem se definiše predmet poslovanja. Ovakva forma preduzeća podrazumjeva i visok stepen povjerenja meñu ortacima. ali ona čine svega 4% ukupnog prometa ili 15% ukupnog prihoda. Ulozi vlasnika ne moraju biti jednaki. tj. najjednostavnijim biznisima. Društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) spada u okvir društva kapitala. kako kvalitativno tako i kvantitativno. U ovom preduzeću jedni vlasnici odgovaraju za poslovne rezultate isključivo do visine uloga unijetog u preduzeće. Sve odluke vezane za upravljanje preduzećem se donose saglasno. stvari i prava koja su preračunata i čija je vrijednost iskazana u novcu. koji je organ upravljanja. cvjećarama tj.8. imovina. frizerskim salonima. od nekoliko desetina pa čak do nekoliko stotina hiljada akcionara. kao ulog prilikom osnivanja ortačkog preduzeća mogu se javiti novac. organi upravljanja.

Prednosti inokosnog preduzeća Ovaka tip biznisa je generalno pod upravom vlasnika samog biznisa. prihodu i profitu 8.. Tajnost .Formiranje inokosnog preduzeća je jednostavno i ne zahtijeva veće finansijske izdatke. zbog prirode samog biznisa. Razvoj informacione tehnologije i web sajtova omogućava vlasnicima malih biznisa da svoju djelatnost predstavljaju širokom krugu potrošača. U nekim slučajevima biznis se odvija u vlastitoj garaži ili sobi koja je pretvorena u radni prostor ili kancelariju. Mali troškovi i jednostavnost organizovanja . Distribucija i korišćenje profita . Ostali oblici biznisa ove forme vlasništva kao što su fizerski saloni ili restorani mogu zahtijevati odreñene dozvole od lokalnih organa vlasti. Ibej (eBay). Epl (Apple). Vlasnik ovakvog biznisa.Inokosna preduzeća omogućavaju najveći stepen tajnosti.3. Naravno. Mnogi individualni prodavci trebaju samo lap-top koji im omogućava da i u pokretu obavljaju svoju djelatnost. U praksi postoje primjeri preduzetnika koji su svoj posao otpočinjali kod svoje kuće u garaži ili sobi da bi u budućem periodu postali velike korporacije sa milionskim obrtima. Vlasnik odlučuje kako da 89 .1. Troškovi osnivanja ovakvog biznisa u SAD se kreću od 25$ do 100 $. Neki od najupečatljivijih primjera su Gugl (Google). Volt Dizni (Walt Disney). Hjulit Pakard (Hewlett-Packard).8. Del (Dell). U ovom slučaju vlasniku biznisa nije potreban advokat da mu pomogne oko osnivanja preduzeća i papirologija je jednostavna do te mjere da je sam vlasnik može ispratiti. Kao što se može vidjeti riječ je o svjetski poznatim kompanijama. ne mora javno da govori o planovima poslovanja biznisa i na taj način smanjuju šanse da konkurencija doñe do njihovih tajni. Zbog jednostavne strukture vlasnik.. On ili ona ne dijele profit sa partnerima ili akcionarima.Sav profit pripada samom vlasniku biznisa. za razliku od partnera ili akcionara. menadžer može jednostavno i brzo donositi odluke. vlasnik ovakvog biznisa mora naći odgovarajuću lokaciju za obavljanje svoga biznisa. Izbor forme vlasništva 10%4% 15% 8% 19% 85% 66% 72% 20% Prodaja (u bilionima) Ukupna prodaja Korporacije Neto dohodak (u bilionima) Ukupan profit Inokosna preduzeće Broj Broj preduzeća Partnerstva Komparacija učešća različitih formi vlasništva u ukupnom broju. U nekim zemljama da bi osnovali novi biznis potrebno je da u lokalnim novinama objavite osnivanje biznisa. Ovo je samo jedna od prednosti ovakvog oblika organizovanja biznisa.

Meñu veoma ograničene izvore finansiranja biznisa vlasnika inokosnog preduzeća spadaju banke.Vlasnici ovakvog biznisa imaju neograničenu odgovornost – odgovorni su za sve dugove biznisa. tj akcionarska društva. Često jedini način da vlasnik doñe do sredstava za biznis je da kao sredstvo obezbjeñenja zajma ponudi vlastiti auto. Nijesu potrebna usaglašavanja sa partnerima ili akcionarima. Neke države regulisale su ovo pitanje na taj način što su donijele propise da se vlasniku ne može oduzimati vlastita imovina kao što je kuća i pokućstvo u slučaju bankrotstva biznisa. 90 . na nivou države – se primjenjuju samo na veće biznise. Oporezivanje . Za profitabilne biznise koje vode sposobni vlasnici naredni faktori ne predstavljaju nikakave probleme. jer ih banke smatraju generalno rizičnijom grupom klijenata. vlasnici inokosnih preduzeća startuju sa veoma malo menadžerskog iskustva i malo novca. Mnoge regulative – lokalne. Regulacija od strane vlasti . kao što je auto ili kuća. kuću ili sl. Izbor forme vlasništva koristi profit – za ekspanziju biznisa. Drugim riječima. Takoñe. Ciljevi i kvaliteti vlasnika u ovakvoj formi bizinisa su odlučujući faktori. Vlasnik plaća jedan porez na prihod. dok se propisi vezani za akcije i sl. Jedina zakonska prepreka je da svi zajmovi moraju biti otplaćeni. Vlasnikovo lično imovinsko stanje odreñuje kreditni bonitet biznisa. da otplati dugove iz biznisa.Ovakva vrsta organizacije biznisa je liberalno regulisana od strane vlasti. Povlačenje iz biznisa . porodica.3. Ograničeni izvori finansiranja . vlasnici ovakvog biznisa moraju plaćati veće kamatne stope na sredstva pozajmljena iz banaka u odnosu na korporacije.8. primjenjuju samo na korporacije. državne institucije i lična sredstva. za povećanje plata. ako biznis ne generiše dovoljno prihoda da se isplate kreditori.Vlasnik u biznisu ovakvog tipa ima potpunu kontrolu na istim i može donositi odluke na licu mjesta bez ičijeg odobravanja. Ova sloboda omogućava vlasniku biznisa da brzo odgovori na izazove konkurencije ili promjene u ekonomiji. bez obzira na predhodno ova forma organizovanja biznisa tj. prijatelji. 8. Ali.Prihodi iz ovako organizovanog biznisa smatraju se prihodima samog vlasnika i kao takvi se oporezuju.2.Inokosno preduzeće se lako se zatvara. Neograničena odgovornost . Fleksibilnost i kontrola biznisa . vlasnik može biti primoran da koristi ličnu imovinu. tako da se mogu susresti sa izvjesnim problemima. S druge strane. vlasnici ovakvog biznisa moraju da poštuju pravnu regulativu koja se na njih odnosi. i u tom slučaju u opciji propadanja biznisa vlasnik gubi i biznis i sopstvenu imovinu. Nedostaci inokosnog preduzeća Ono što individua posmatra kao prednost za drugu može biti nedostatak. za kupovinu zaliha ili za pronalazak novog kupca.

a za koje će se obratiti za stručnu pomoć. Izbor forme vlasništva Ograničene vještine . Nedostatak kvalifikovane radne snage . Ova zakonska regulativa. Generalni partner je spreman na rizikuje svu imovinu. Ograničeno partnerstvo ima najmanje jednog generalnog partnera. Muzičari.4. marketing. ovaj faktor može se pokazati i kao nedostatak.Veoma je teško vlasniku ovakvog biznisa da se po pitanju kvaliteta i primamljivosti radnih mjesta takmiči sa velikim korporacijama iz razloga što oni nemaju mogućnost pružanja beneficija zaposlenima kao što imaju korporacije (zbog visokog profita korporacija). Tipovi partnerstva Postoje dva bazična tipa partnerstva: generalno partnerstvo i ograničeno partnerstvo. koji ima neograničenu odgovornost. Ozbiljna bolest vlasnika može rezultirati propašću biznisa ako se ne nañe kompetentna zamjena. Ograničeno partnerstvo je povoljno za rizične poslovne poduhvate gdje postoji veća vjerovatnoća za gubitkom. te se i iz tog razloga vlasnici susrijeću sa problemom privlačenja kvalifikovane radne snage. U nekim slučajevima vlasnik inokosnog preduzeća može plaćati veću marginalnu poresku stopu u odnosu na male korporacije (u zavisnosti od veličine prihoda). 8. računovodstvo i slično. ograničeni ili limitirani partner rizikuje samo svoje ulaganje u biznis. Većina zemalja ima zakonsku regulativu koja obrañuje ovaj vid obavljanja djelatnosti. Partnerstvo Jedan od načina da se minimiziraju nedostaci inokosnog preduzeća-individualnog preduzetništva i da se maksimiziraju njegove prednosti je da postoji više od jednog vlasnika. Generalno partnerstvo podrazumijeva kompletnu podijelu u upravljanju biznisom. partnerstvo kao oblik obavljanja biznisa generiše svega 10% ukupnih prodaja odnosno 19 prihoda. Vlasnici se mogu za pomoć obratiti i specijalizovanim računovoñama ili drugim potrebnim stručnjacima. na primjer. Partnerstvo. Štaviše. Ono što je na ovom mjestu važno napomenuti je da u ovoj formi biznisa ima veoma malo mjesta za napredovanje. finansije. U generalnom partnerstvu svaki parter ima neograničenu odgovornost za dugove iz biznisa. a sve u cilju stvaranja profita. Oporezivanje .1. 8. ali manje u odnosu na korporacije. Limitirani partneri ne učestvuju u postupku upravljanja biznisom. partnerstvo definiše kao asocijaciju dvije ili više osoba koje obavljaju biznis kao suvlasnici.Iako smo u dijelu prednosti organizacije biznisa na ovakav način kao prednost istakli oporezivanje. ali učestvuju u diobi 91 .4. i najmanje jednog ograničenog partnera. imaju menadžere koji im omoćavaju da svoje vještine razviju u biznis. kao oblik organizovanja posla se najmanje koristi u SAD sa učešćem od samo 8%.Vlasnik inokosnog preduzeća mora biti sposoban da pokrije mnoga područja kao što su menadžment. Partnerstvo je obično veće u odnosu na samostalno preduzetništvo. Nedostatak kontinuiteta .8. čija obaveza je ograničena do iznosa njegove ili njene investicije u biznis.Životni ciklus inokosnog preduzeća se veže za životni ciklus vlasnika i njegove sposobnosti da radi. Na vlasniku je biznisa da sam donese odluku o tome koje će oblasti sam pokriti.

računovodstvene agencije i investiciona preduzeća koja broje po nekoliko hiljada partnera imaju ugovore o partnerstvu koji su prilično komplikovani u poreñenju sa ugovorom u slučaju dva ili tri partnera.4.2.4. odsutnost i nesposobnost partnera. nakon što se limitiranom partneru povrati inicijalno ulaganje.Pokretanje partnerstva zahtijeva malo više od potpisivanja ugovora o partnerstvu. U većini država ovaj Ugovor je obavezan ali i u slučajevima gdje se na njemu ne insistira. prava i obaveze svakog partnera. karakter partnera (ograničeni ili generalni). restriktivni sporazumi i prodaja i kupovina ugovora.8. svrha i lokacija partnerstva. Ugovor o partnerstvu Ugovor o partnerstvu je dokument na osnovu kojeg partneri regulišu meñusobne odnose.Kad biznis ima nekoliko partnera. prodaja udjela u partnerstvu. računovodstvo ili neke druge usluge. finansijsko planiranje. kako je svakom partneru omogućeno da se povuče. Partnerstva su po obimu veća od inokosnih preduzeća i za to imaju veći i bolji kreditni bonitet. u skladu sa ugovorom o partnerstvu. podjela profita i gubitaka. postoji prednost kombinacije vještina i znanja partnera kao i postojanje udruženih finansijskih sredstava. Obično generalni partner dobija veći dio profita. grupe kvalifikovanih ljudi u odnosu na samostalno preduzetništvo gdje imamo jednog vlasnika koji upravlja biznisom. dužina trajanja ugovora. kad je u pitanju sam kvalitet usluge.Manja partnerska preduzeća mogu brže odreagovati na promjene u okolini u odnosu na velika partnerstva ili korporacije. U pojedinim članovima Ugovora o partnerstvu obično su navedene pojedinačne stavke koje partneri ulažu u biznis. Izbor forme vlasništva profita. 8. Kombinacija vještina i znanja partnera . Bitni elementi koje treba da sadrži ugovor o partnerstvu su: ime.Partneri u partnerstvu imaju različita znanja i vještine i izbjegavaju konfuziju specijalizovavši se za pojedine oblasti: marketing. precizira se dužnost i obaveza svakog partnera u upravljanju biznisom. Partnerstva koja su orjentisana na usluge kao što je pravo. proizvodnja.3. Prednosti se razmatraju u odnosu na druge forme organizacije biznisa i ne odnose se na samo konkretno partnerstvo. Ovakvo brzo 92 . radi lakšeg regulisanja obaveza izmeñu partnera poželjno ga je imati. arbitraža u slučaju nesporazuma. Nema komplikovanih zakonskih procedura. odreñuje se kako će profit odnosno gubici biti podijeljeni izmeñu partnera i definiše se na koji način partner može napustiti biznis kao i ostale važne pojedinosti. Lakoća organizacije . nivo uloga svakog partnera. plata svakog partnera. Različita znanja i vještine partnera omogućavaju da partnerstvo bude voñeno od profesionalnog menadžmenta tj. Dostupnost kapitala i kredita . Donošenje odluka . i računovodstvo može privući klijente jer isti mogu smatrati da su usluge pružene od strane grupe kvalifikovanih ljudi na mnogo većem nivou. Prednosti partnerstva Advokatske kancelarije. 8. zahtijevane i zabranjene aktivnosti.

8. Ovaj nedostatak se ne odnosi na ograničene partnere koji rizikuju samo iznos koji su uložili.Partnerstvo se završava u slučaju smrti ili povlačenja partnera. finansijka sredstva će biti redukovana i vještine i znanja partnera koji se povlači će biti izgubljena. obaveze preduzeća će biti isplaćene i preostala sredstva će biti podijeljena partnerima.Kao i inokosno preduzeće partnerstvo ima samo nekoliko regulatornih tijela koje ih kontrolišu u odnosu na korporacije kod kojih to nije slučaj. može doći do promjene gledanja i ciljeva jednog partnera ali ne i ostalih. Izbor forme vlasništva reagovanje omogućeno je činjenicom da su partneri uključeni u svakodnevne operacije u biznisu i da mogu brzo donijeti odluke i zaključke. 8. Loša odluka jednog partnera može da izloži opasnosti resurse drugih partnera.Svi partneri su odgovorni za preduzete akcije u biznisu.4. ali ima i neke nedostatke. U tom slučaju ovaj rizik je minimalan. Koliko vrijedi jedna advokatska kancelarija? Odreñivanje fer vrijednosti oko koje će se složiti svi partneri nije jednostavno.4. Bez obzira na predhodno partnerstva imaju obavezu da posluju u skladu sa zakonskim normama koje tretiraju industriju u kojoj rade. Život partnera . kao što je razvod. mogu da eliminišu značajan dio resursa jednog od partnera i da oslabi finansijsku strukturu čitavog partnerstva. naročito kada su partneri multinacionalne organizacije. Partnerstvo ne mora da šalje svoje finansijske izvještaje državnim agencijama ili da dostavlja kvartalne izvještaje na adresu nekoliko hiljada vlasnika. Očigledno je da se partner koji želi da nastavi posao u ozbiljnom problemu. Kadkada. Prodavanje udjela jednog od partnera ima isti uticaj kao i eventualna smrt ili povlačenje jednog od njih. U slučaju partnerstva sa dva partnera. U velikim partnerstvima u samom Ugovoru o partnerstvu može se garantovati njegovo kontinuirano poslovanje. Ova neograničena odgovornost može biti ozbiljan nedostatak ako je jedan partner finansijski jači od drugoga. jer nijesu zadovoljne sve strane. Osnovni nedostaci partnerstva su: Neograničena odgovornost .U generalnom partnerstvu partneri imaju neograničenu odgovornost za dugove iz biznisa. ako se jedan partner povuče. Lični razlozi. Veoma je teško odrediti pravu vrijednost biznisa jednog od partnera jer ne postoje javne informacije kao kod korporacija. dok će generalni partneri imati veći dio kada su benefiti iz poslovanja u pitanju. Poslovna odgovornost . Preostali partner će morati da nañe novog partnera ili da reorganizuje biznis. isto kao i vlasnik inokosnog preduzeća – samostalni preduzetnik. Ovakva situacija može izazvati nesporazume meñu partnerima. Nedostaci partnerstva Partnerstvo može imati dosta prednosti u odnosu na korporacije i samostalne preduzetnike. prodavanje udjela jednog od partnera je lakše ako je u Ugovoru o partnerstvu preciziran način vrednovanja pojedinačnih udjela. U ovakvim situacijama može doći čak i do prestanka postojanja partnerstva. Ograničeni-limitirani partneri nemaju pravo upravljanja biznisom i oni će snositi najveći dio rizika kada je u pitanju poslovanje partnerstva. Potencijalni partner mora da provjeri da li ostali imaju približnu finansijsku snagu da podrže partnerstvo u periodu kad ne ide najbolje. 93 . Obavljanje posla može postati nemoguće. Kontrola od strane regulatornih tijela .

Odbor direktora (bord direktora) bira Skupština akcionara korporacije u cilju voñenja poslovne politike korporacije i ostvarivanja dugoročnih ciljeva. Ovo može biti nedostatak ako raspodjela profta ne odslikava trud svakog partnera. Članovi Borda iz kompanije su obično menadžeri zaduženi za funkcionisanje pojedinih sektora u korporaciji. daju ili primaju kao poklone ili pak da ih nasljeñuju. Članovi Borda mogu biti zaposleni u kompaniji ili ljudi van kompanije. potencijalni vlasnici mogu biti nespremni da svoj novac lažu u sredstva partnerstva koja se ne mogu u kraćem roku unovčiti. Eksterni članovi omogućavaju da 94 . Korporacije su obično u vlasništvu mnoštva individualaca koji posjeduju akcije. iz razloga nemogućnosti kupovine i prodaje udjela partnera na tržištu. advokati. Šta više.5. mogu tužiti i biti tužene na sudu. Članovi Borda se danas obično biraju na osnovu njihove stručnosti i sposobnosti da učestvuju u donošenju strategijskih odluka za korporaciju. držanja i prodaje imovine). Anatomija akcionarskog društva Odbor direktora . Ovaj nedostatak možete osjetiti dok radite na projektu kao studenti: Možete uložiti znatno veći trud od ostalih ali svi studenti u grupi dobijaju nagradu na osnovu vašeg truda. Tako. pa čak nerijetko i profesori. 8. Jedan dio profita može biti distribuiran u formi gotovinskih isplata akcionarima – dividendi.8. Akumulacija kapitala za investiranje u biznis koji zahtijeva velika ulaganja u objekte i opremu može biti veoma teška. Na primjer. Na korporacije otpada 85% ukupnih prodaja u SAD i 66% prihoda.1. Jedna od osnovnih dužnosti Borda direktora korporacije je da zaposle ljude u kompaniji koji će efikasno obavljati svoj posao. ako korporacija ostvari 100 miliona dolara neto profita i odluči da 40 miliona dolara isplati kroz dividendu to znači da će akcionari dobiti 40% neto profita.5. 8. Na Bordu je da obezbijedi da se ciljevi ostvaruju u skladu sa zacrtanim planovima. bankari. Akcionarsko društvo Akcionarsko društvo je pravno lice čija su sredstva i obaveze odvojene od imovine i obaveza vlasnika. većina dolara koje potroše grañani SADa ide akcionarskim društvima. Ograničeni izvori finansiranja . Akcionari svojie HOV mogu da kupe. Kao vlasnici akcionari imaju pravo na sva sredstva koja ostaju nakon izmirenja obaveza korporacije. Ovdje se prije svega misli na izvršnog direktora i ostale članove menadžmenta korporacije. Izbor forme vlasništva Distribucija profita .Profit koji se ostvari u partnerstvu se distribuira u skladu sa proporcijama definisanim u ugovoru o partnerstvu. Partnerstva plaćaju veće kamatne stope na kredite u odosu na korporacije jer se generalno smatraju rizičnijim subjektima. prodaju.Izvori finansiranja u partnerstvu su ograničeni. Kao pravno lice korporacija ima mnoga prava. dužnosti i mogućnosti koje ima jedno lice (kao što je pravo kupovine. Nezadovoljstvo distribucijom profita može prouzrokovati tenziju meñu partnerima. Članovi Borda su zakonski odgovorni za loše voñenje korporacije. Korporacije mogu sklapati ugovore sa drugim pravnim i fizičkim licima. Eksterni članovi Borda su obično menadžeri iz drugih kompanija. Zbog nepostojanja javno objavljenih podataka potencijalni partneri ne znaju ništa o vrijednosti biznisa. i nezadovoljni partneri mogu imati negativan uticaj na profitailnost biznisa.

2.Iz razloga što su sredstva i obaveze korporacija odvojena od vlasnika akcija. Ovako akumulirana dividenda ima prvenstvo u isplati u odnosu na dividendu po osnovu običnih akcija. ali imaju pravo da aktivno učestvuju u voñenju poslovne politike korporacije. dok neke korporacije ne isplaćuju dividendu uopšte već je reinvestiraju u biznis. 8. ali ne može natjerati da akcionari plaćaju dugove korporacije iz vlastitih sredstava. Vlasništvo nad akcijama . 95 .5€ dividende. Dividende koje se isplaćuju na preferencijalne akcije su obično fiksni procenat u odnosu na nominalnu vrijednost akcije.Akcionari mogu prodati ili trgovati akcijama sa drugim ljudima bez uticaja na korporaciju i to mogu raditi bez traženja saglasnosti ostalih akcionara. vlasnici običnih akcija imaju pravo preče kupovine tih akcija. Lakoća prenosa vlasništva . Odgovornost je limitirana do iznosa njihovog uloga u akcije korporacije. što može dovesti i do bankrotstva. kompetentniji i objektivniji ljudi. Mnogi od skandala koji se u proteklim godinama vežu za korporacije mogli su se izbjeći da su članovi Borda bili kvalifikovaniji. Prednosti akcionarskog društva Zbog toga što se akcionarsko društvo smatra pravnim licem ovaj oblik organizovanja ima nekoliko specifičnih prednosti u odnosu na druge forme biznisa.Korporacije mogu izdavati dvije vrste akcija – obične i preferencijalne. To im omogućuje da na aktivan način odlučuju o tome kako će korporacija poslovati. ukoliko ona bankrotira. Vlasnici preferencijalnih akcija su specijalna vrsta vlasnika jer oni obično nemaju pravo upravljanja korporacijom ali imaju prvenstvo u ispali dividende. Ovo pravo je važno jer omogućava akcionarima da održe svoju poziciju. ako je nominalna vrijednost akcije 100 €. Obično preferencjalne akcije nose pravo akumulirane dividende. Ostali akcionari ne primaju dividendu dok se ne isplate vlasnici preferencijalnih akcija. Akcije u njihovom vlasništvu im omogućavaju da glasaju za članove Borda direktora i da donose druge važne odluke na Skupštini akcionara preduzeća. akcionari ne snose odgovornost za dugove korporacije.5% to znači da će vlasnik jedne preferencijalne akcije dobiti 7. Transfer vlasništva ne utiče na dnevno ili dugoročno poslovanje korporacije. Sa druge strane vlasnici običnih akcija nemaju mogućnost povlašćenog položaja u raspodjeli dividendi. Izbor forme vlasništva se poveća objektivnost monitoring funkcije jer nemaju prisne odnose sa drugim zaposlenim u kompaniji. Kada korporacija odluči da proda dodatnu emisiju običnih akcija. Na primjer. Takoñe. Najveća prednost je ograničena odgovornost vlasnika akcija.8.5. kreditor može tužiti korporaciju zbog neizmirenja obaveza. To znači da ako kompanija jedne godine ne isplati dividendu na preferencijalne akcije vlasnik ima pravo naredne godine na akumuliranu dividendu. a dividenda na preferencijalne akcije 7. Dividende se u SAD obično isplaćuju kvartalno. Ograničena odgovornost . Vlasnici običnih akcija imaju još jednu prednost u odnosu na vlasnike preferencijalnih akcija. Dividenda na obične akcije varira u zavisnosti od profitabilnosti same korporacije.

Bitno je napomenuti da se ova situacija mijenja jer većima korporacija pravi planove za zaposlene po kojima im dodjeljuje akcije. Ako su ljudi iz menadžmenta u isto vrijeme i akcionari. Izbor forme vlasništva Kontinuitet .Mnogi zaposleni nijesu akcionari u korporacijama u kojima rade. Korporacije.Korporacija se ne osniva na odreñen rok i smrt nekog od akcionara ili njegovo povlačenje ne utiče na poslovanje korporacije.Kontituisanje korporacije može biti skupo. Godišnji izvještaj sadrži finansijske informacije o profitu korporacije.Iz razloga što korporacije lako mogu naći sredstva za finansiranje one imaju veliki potencijal i lako izvrše ekspanziji na nacionalna i internacionalna tržišta. Ova razdvojenost funkcija može da dovede do toga da zaposleni smatraju da od njihovog rada korist imaju samo vlasnici. Zaposleni koji nijesu akcionari obično ne brinu kako će sebe ugraditi u imidž korporacije i možda ne shvataju važnost ostvarenja profita za zdravlje korporacije. dugovima kao i opis funkcionisanja korporacije. Što je veća korporacija to se traži više informacija i po strukturi i po kraćim vremenskim intervalima.Korporacije moraju obezbijediti informacije za svoje vlasnike. korporacije najlakše dolaze do eksternih izvora finansiranja. a zaposleni nijesu. prodajama. Kada se profit nakon oporezivanja isplaćuje akcionarima kroz dividendu. Potrebno je javno objavljivanje i plaćanje različitih taksi. 96 . Objelodanjivanje informacija . njihovi odnosi se komplikuju i mogu zapasti u poteškoće. moraju davati izvještaje Komisiji za hartije od vrijednosti i drugim državnim agencijama.5. Na taj način se vrši dvostruko oporezivanje dividende. Na osnovu ovakvih planova formira se dobar partnerski odnos izmeñu zaposlenog i poslodavca što može uticati na povećanje produktivnosti jer se na taj način motivišu zaposleni da bolje rade (ostvaruju dividendu pored uobičajene plate). Eksterni izvori finansiranja .Kao pravno lice korporacija mora platiti porez na svoj profit.Od svih oblika organizovanja biznisa. sredstvima i opremi. pored toga. obično kroz godišnji izvještaj.8. U slučaju da korporacija treba novčana sredstva ona jednostavno može izvršiti dodatnu emisiju akcija ili obveznica i ponuditi ih širokom krugu potencijalnih investitora u i van zemlje. Ovaj problem nemaju druge forme vlasništva. dividenda se oporezuje kao lični prihod vlasnika. Do bankrotstva korporacija dolazi zbog njene nemogućnosti da ostvaruje profit. Korporacija postoji do momenta njenog bankrotstva. najčešće se navode: Dvostruko oporezivanje . Razdvojenost vlasničke funkcije od funkcije zaposlenog u korporaciji . Nedostaci akcionarskog društva Kao nedostaci akcionarskog društva. Konstituisanje korporacije . Potencijal za ekspanziju . 8. proizvodima i planovima za budućnost.3.

8. 4. Koja prava proizilaze iz običnih i preferencijalnih akcija? Navedite prednosti i nedostatke korporacije. 9. Izbor forme vlasništva Pitanja za diskusiju 1. Nabrojite forme vlasništva preduzeća. 3. Objasnite prednosti i nedostatke partnerstva? Šta je korporacija? Objasnite anatomiju korporacije. 6. 5.8. 97 . Koje su osnovne karakteristike partnerstva? Definišite sadržaj ugovora o partnerstvu. Navedite prednosti i nedostatke inokosnog preduzeća. 2. 7.

POGLAVLJE 9 MODELI FINANSIRANJA BIZNISA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. 9. diskutujete o prednostima i nedostacima različitih izvora kapitala. opišete vlasničke i dužničke izvore kapitala. objasnite vrste kapitala. MODELI FINANSIRANJA BIZNISA 98 . identifikujete bankarske i nebankarske izvore dužničkog kapitala. trebalo bi da budete u stanju da: definišete principe uspješnog finansiranja biznisa.

Taj problem je naročito izražen kod start up biznisa zbog nivoa rizika sa kojim se povezuje otpočinjanje nekog biznisa. posebno onima koji traže realitivno male iznose sredstava. Razumijevanje koji je izvor finansijskih sredstava najbolji za pojedine faze rasta i razvoja kompanije i poznavanje i učenje o izvorima finansiranja može biti ključno za uspjeh. Veliki broj prezentacija potencijalnim investitorima može da „ukrade” vrijeme potrebno za upravljanje rastućom kompanijom. a ne sprint”. Riječ je o odluci koja će uticati na kompaniju tokom čitavog životnog vijeka. Kreativnost je važna u izboru izvora finansiranja. U„lovu” na kapital ne dozvolite da potencijalni sporazum 99 . tako da preduzetnici moraju dobro da odmjere sve svoje opcije prije nego što se odluče za konkretne izvore finansiranja. Preduzetnici moraju uraditi svoj domaći zadatak prije nego što krenu u potragu za kapitalom. Ponekad su preduzetnici iznenañeni nivoom energije koju je potrebno uložiti da bi se njihov rastući biznis „nahranio” novcem. Novac je tu negdje – ključ uspjeha je znati gdje ga tražiti. Što je stepen podudarnosti veći to će kompanija biti uspješnija. jedan od osnovnih problema sa kojim se susrijeću preduzetnici jeste pronalaženje kvalitetnih izvora sredstava za finansiranje biznisa. Internet omogućava sve to uz niske troškove! Preduzetnik ove informacije ne bi trebao zanemariti. preduzetnici treba da upamte sljedeće „tajne” uspješnog finansiranja: Izbor pravih izvora kapitala za biznis može biti podjednako važna odluka kao i izbor prave forme vlasništva ili lokacije. Koristite ih! Internet obično preduzetnicima nudi. Kada „traže” kvalitetne izvore finansiranja. Preduzetnici u ovoj fazi shvate da je prikupljanje sredstava kontinuirana aktivnost. šansu da doñu do informacija o izvorima sredstava do kojih bi na drugi način teško došli. Jedan finansijski analitičar je rekao da je veoma važno da se potrebe za kapitalom kompanije u što većoj mjeri podudaraju sa izvorima kapitala.9. Cilj ovog poglavlja jeste da uputi na potencijalne izvore finansiranja biznisa i da ukaže na osnovne karakteristike pojedinih izvora. kupaca preko meñunarodnih investicionih fondova do državnih i lokalnih programa za podršku malom biznisu – danas imaju značajnu funkciju. Neki tradicionalni izvori finansiranja danas igraju manju ulogu u finansiranju malog biznisa u odnosu na prošla vremena. Ne treba posebno napominjati da je pronalazak sredstava za finansiranje biznisa veoma delikatan i dugoročan zadatak. Internet je omogućio da prsti preduzetnika budu značajan resurs u pronalaženju informacija koje omogućavaju pronalazak kvalitetnih finansija. Drugi izvori finansiranja – od velikih korporacija. Da bi zadovoljili tražnju za sredstvima koja proizilazi iz njihovog biznisa preduzetnici trebaju da budu kreativni isto koliko i prilikom stvaranja ideja za njihove proizvode i usluge. Modeli finansiranja biznisa 9. Uvod Svakako. Prikupljanje sredstava zahtijeva vrijeme i napor. Dobro se pripremiti prije obraćanja potencijalnim kreditorima ili investitorima.1. „Prikupljanje sredstava je maraton.

Potreba za kapitalom za rast se povećava kad se postojeći biznis širi ili 100 . ideju i sl. Novac investiran u ovu vrstu sredstava je „zamrznut” jer ne može biti iskorišćen u druge svrhe. prikupljanje kapitala može lako trošiti i polovinu preduzetnikovog vremena i može trajati mjesecima dok se proces ne završi. finansiranje prodaje na kredit. Računovoñe radni kapital definišu kao tekuća sredstva umanjena za tekuće obaveze.2. On postoji u mnogim oblicima u biznisu uključujući gotovinu. Potrebna za radnim kapitalom se povećava zbog neujednačenog priliva i odliva gotovine iz biznisa usled normalnih sezonskih oscilacija. U start-up kompanijama. Kreditori radnog kapitala očekuju da on produkuje bolji tok gotovine koji će omogućiti nesmetanu otplatu duga. Radni kapital se koristi za finansiranje zaliha.9. Naravno. Kapital za rast Kapital za rast. sezonske promjene u prodaji ili nepredvidive promjene u tražnji će kreirati fluktuacije u toku gotovine bilo koje male kompanije. zalihe.3. kompjuteri i oprema. njihova očekivanja usmjerena su i na to da fiksni kapital kreira poboljšane tokove gotovine i na taj način obezbijedi lakšu otplatu zajma. Fiksni kapital Fiksni kapital je potreban za nabavku fiksnih ili trajnih sredstava kao što su objekti. 9. zemlja.2. plaćanje računa. 9. suprotno od radnog kapitala nije povezan sa sezonskim fluktuacijama u malom biznisu.2. Preduzetnici se danas češće oslanjaju na više različitih izvora finansiranja u odnosu na prošlost kada je postojao uglavnom jedan izvor finansiranja. Radni kapital Radni kapital predstavlja povremene izvore finansiranja za biznis. 9. Pored toga. Preduzetnicima su potrebne tri različite vrste kapitala: 9. Modeli finansiranja biznisa propadne zbog nespremnosti da prezentirate svoju biznis ideju potencijalnim kreditorima i investitorima na jasan.2. Uobičajenio je da su veće sume investitrane u ovu vrstu sredstava i da su kreditni uslovi za fiksna sredstva povoljniji. Oni su shvatili da je u ovom vremenu potrebno napraviti široku mrežu da bi se došlo do potrebnih finansijskih sredstava. Pod kapitalom se podrazumijeva svaka vrsta bogatstva koja se koristi za proizvodnju dodatnog bogatstva. Prodaja na kredit.1. opremu. koncizan i ubjedljiv način.2. ovo zahtijeva solidan biznis plan. Ovaj posao zahtijeva više vremena i energije nego što mogu zamisliti većina osnivača biznisa. Kreditori fiksnih sredstava očekuju na nabavka ovih sredstava poveća efikasnost i profitabilnost biznisa. Vrste kapitala Da bi postao uspješan preduzetnik od pojedinca se zahtijeva da postane vješt sakupljač finansijskih sredstava. To je kapital koji je potreban da bi se finansirale uobičajene kratkoročne aktivnosti kompanije. isplatu nadnica i zarada i za bilo koje druge neočekivane hitne slučajeve.

Bez obzira na predhodno dobijanje kredita za biznis može biti veoma teško. Takoñe.3. prijatelji i finansijske institucije. Preduzetnici očigledno uočavaju benefite samofinansiranja – to je najčešći izvor finansiranja kod otpočinjanja biznisa. Pored toga. Financial Insitutions) odnosno porodica. To je najjeftiniji izvor finansiranja! Što prije izvučete pare iz sopstvenog džepa imaćete veći udio vlasništva u biznisu. oni su prihvatljivi pod skraćenicom „3F” (Family. Friend.3. 101 . Iako je predhodno tačno kreditni izvori kapitala su jeftiniji u odnose na investitore jer investitori obično zahtijevaju veće stope povrata u odnosu na kreditore.9. Modeli finansiranja biznisa mijenja svoju primarnu putanju. obzirom da kreditori mali biznis smatraju rizičnijim od velikog vlasnici malog biznisa plaćaju veću kamatnu stopu na kredite u odnosu na vlasnike velikih preduzeća. Lična ušteñevina Za otpočinjanje biznisa preduzetnici prvo sredstva traže u vlastitim (izvorima) džepovima. Kao i kreditori radnog kapitala. 9. zbor relacije rizik . karakteristike i efekte na biznis i njegov dugoročan rast koje preduzetnik mora prepoznati. Dužnički kapital preduzetnici pozajmljuju i moraju ga vraćati sa kamatom. Mnogi od njih se moraju osloniti na odreñene dužničke izvore da bi pokrenuli biznis. Veoma mali broj preduzetnika ima toliki iznos sopstvenog kapitala da može finansirati kompletne potrebe biznisa u početnoj fazi.1. 9. kreditori kapitala za rast očekuju da on poboljša profitabilnost i na taj način utiče na poboljšanje toka gotovine i omogući nesmetan povratak sredstava. Sopstveni kapital predstavlja ličnu investiciju vlasnika u biznis i ponekad se naziva rizični kapital jer se investitori u slučaju bankrotstva biznisa prvo susrijeću sa rizikom gubljenja sredstava koja su sami investirali u biznis. Vlasnici malog biznisa obično plaćaju stopu koja se sastoji iz stope koju banka naplaćuje kreditno najsposobnijim preduzećima plus par procenata. Osnovna prednost ove vrste kapitala je ta što se on ne mora vraćati kroz otplate već njegovi vlasnici dijele profit i imaju pravo glasa prilikom donošenja odluka o budućnosti kompanije. Iako su ova tri tipa kapitala meñusobno meñuzavisna svaki od njih ima specifične izvore.1. vlasnici MSP su u nepovoljnom položaju kada je u pitanju period povraćaja kredita i grejs period.1. Vlasnički i dužnički izvori kapitala U cilju javnog pristupa fenomenu izvora finansiranja čini se cjelishodnim prethodna podjela istih. Kreditori su brojniji u odnosu na investitore. Iako pozajmljeni kapital vlasniku omogućava da zadrži kompletnu kontrolu nad biznisom on se mora iskazati kao obaveza u bilansu stanja i mora biti otplaćen sa kamatom.povraćaj (veći rizik na kreditna sredstav podrazumijeva veći prinos na pozajmljena sredstva). Preduzetnici imaju veći procenat vlastitog kapitala u periodu otpočinjanja biznisa u odnosu na druge faze. 9. Vlasnički izvori kapitala Kada su u pitanju vlasnički izvori finansiranja.3.

1. Danas. mnogim preduzetnicima nedostaje još „sjemenskog” kapitala. i voljni su da investiraju novac u kompaniju u ranim fazama. ako imaju interes u nekoj industrijskoj grani). Sredstva koja dolaze od anñela predstavljaju segment sa najvećim rastom kada su u pitanju izvori finansiranja biznisa. U mnogim slučajevim anñeli investiraju i iz nekih drugih razloga. Zbog njihovih relacija sa osnivačem biznisa ovi ljudi će najverovatnije biti voljni da investiraju. da investiraju svoja sredstva.9. Prijatelji i članovi porodice Iako većina preduzetnika prvo gleda u vlastite džepove i bankarske račune da bi finansirali biznis. oko 300 velikih korporacija širom svijeta investiraju u mlada preduzeća. Da bi izbjegao takve probleme. Korporacije i ostala privredna društva Velike korporacije nalaze interesa da investiraju u mala preduzeća. Tačnije. mnogo prije nego što se pojave institucinalni investitori i venture capital preduzeća.1. prema statističkim podacima. takoñe. gdje preduzetnici da traže kapital? Drugo mjesto su prijatelji i članovi porodice koji su možda voljni da investiraju u biznis.4. Nakon pražnjenja vlastitih izvora. 9. tri od četiri biznis pokreću uz pomoć eksternih izvora finansiranja. unutrašnje opasnosti vrebaju u slučaju investitranja porodice i prijatelja. a oko 20% eksternih investicija u mali biznis dolazi od velikih korporacija. Sljedeći korak u pronalaženju sredstava su privatni investitori. ne ulaganje velikog dijela sopstvenog kapitala preduzetnika stavlja u situaciju da pozajmljuje velike iznose na koje plaća kamatu ili da se odrekne značajne proporcije vlasništva u biznisu. Ako preduzetnik nije voljan da uloži vlastita sredstva u biznis.3. Sa druge strane. Sa druge strane neke investicije generišu povrat mnogo viši nego što su očekivali članovi porodice i prijatelji koji su investirali i to ponekad zna da izazove i neka druga osjećanja. Veliko zaduživanje u početnim fazama biznisa pravi pritisak na tok gotovine preduzeća u kasnijim fazama. 9. a ne samo ekonomskih (npr. Modeli finansiranja biznisa Kreditori i investitori očekuju da preduzetnici ulože vlastiti novac u svoj biznis. potencijalni investitori nisu voljni. Često su oni više strpljivi i manje nametljivi u poslovima oko biznisa od drugih eksternih investitora. Biznis anñeli Nakon investiranja sredstava iz sopstvenih izvora i investiranja sredstava članova porodice i prijatelja voljnih da investiraju.1. Sredstva porodice i prijatelja su izvrstan izvor početnog kapitala i biznis mogu razviti do te mjere da postane interensantan za ostale privatne investitore. Male kompanije nemaju samo korist od finansijske 102 . Nerealna očekivanja i nerazumijevanje rizika dovela su do raskida mnogih prijateljstava. preduzetnik mora iskreno predstaviti investicionu šansu i prirodu rizika povezanog sa ulaganjima. Meñutim. rijetko koji je u mogućnosti da sam isfinansira biznis. ukoliko preduzetnik postane manjinski vlasnik biznisa to može negativno da utiče na njegov entuzijazam da stvara profit.3. Takoñe.3. U praksi ovi investitori u dužem periodu biznisu donose značajne izvore finansiranja.3.2. 9. Ovi privatni investitori ili „anñeli” su individue koje imaju sredstva i koji su sami preduzetnici voljni da investitraju u start up biznis u zamjenu za odreñeni procenat vlasništva u biznisu.

dostupnosti i fleksibilnosti. Važno je napomenuti da zbog prirode poslovanja malog biznisa oni spadaju u grupu povjerilaca većeg rizika u odnosu na velike korporacije. banke su prvi izvor dužničkog finansiranja. još važnija korist je da male kompanije kroz investicije velikih korporacija dobijaju kredibilitet. Kreditori su brojniji od investitora. Interesantan način prikupljanja sredstava je svakako i javna ponuda akcija preduzeća. Dužnički izvori kapitala Dužničko finansiranje podrazumijeva izvore finansiranja koje preduzetnik pozajmljuje i na koje plaća kamatu. Banke Komercijalne banke. sljedeći najveći izvor finansijskih sredstava za mala preduzeća. kanali distribucije. marketing know-how i kontakti sa mnogim važnim kupcima i dobavljačima.2. ali bez obzira na to mali biznis može da naiñe na ozbiljne prepreke prilikom dobijanja zajma.3. za vlasnike malog biznisa. 9. Banke su dosta konzervativne u donošenju odluka o kreditiranju i više preferiraju kreditiranje stabilnih. Banke žele da 103 . Preduzetnici koji su zainteresovani za dužničke izvore finansiranja se susrijeću sa velikim brojem opcija kredita koji se razlikuju u kompleksnosti. tehnička ekspertiza. koja bi inače bila zatvorena se otvaraju u slučaju da mala kompanija dobije značajnog strateškog partnera u vidu velike korporacije.2. za koji se procjeni da može brzo rasti i donositi značajan profit. U ovom slučaju preduzeće svoje akcije nudi na tržištu kapitala svim zainteresovanim investitorima.1. Od ostalih izvora finansiranja napomenućemo i venture kapital preduzeća – to su profitno orjentisana preduzeća koja prikupljaju kapital i investiraju ga u biznis u ranim fazama. Razumijevajući različite izvore kapitala – privatnih i državnih kreditora – njihove karakteristike. Podatak iz statistike govori da samo 5% do 8% malih preduzeća u otvaranju dobija kredit od banke. te zbog toga moraju plaćati veće kamate na pozajmljena sredstva (kamatna stopa zaračunata preduzećima sa najvećim kreditnim rejtingom uvećana za par procenata). Uzimajući u obzir rizik koji nosi investiranje u ovaj biznis investitori zahtijevaju veće stope povraćaja od kreditora.3. omogućivajući im dobijanje velikog broja različitih kredita. Komercijalne banke su srce finansijskog tržišta za mala preduzeća. preduzetnici mogu značajno povećati šanse za dobijanje kredita. Bitno je napomenuti da sve ove kreditne opcije nijesu podjednako povoljne. Iako ovakvo finansiranje biznisa omogućava vlasniku da zadrži cjelokupno vlasništvo u biznisu ono se mora evidentirati kao obaveza u bilansu stanja i dug mora biti otplaćen sa kamatom u nekom periodu u budućnosti. 9. Vrata. uspostavljenih biznisa. Dakle. u odnosu na finansiranje početnika. već imaju i mnoge druge benefite iz ove relacije. Jedna. npr. koji veruju u ideju preduzetnika. Modeli finansiranja biznisa injekcije koju im daju velike korporacije. Iako je prethodno tačno kreditni izvori kapitala su jeftiniji u odnose na investitore jer investitori obično zahtijevaju veće stope povrata u odnosu na kreditore.9.3% koje obezbjeñuju komercijalne finansijske kompanije. Neke studije su pokazale da komercijalne banke obezbjeñuju 64% kredita dostupnih malom biznisu u poreñenju sa 12.

Riječ je obično o manjim komercijalnim bankama.2. Prvo pitanje u glavama bankara. Obično se ovi zajmovi otplaćuju mjesečno ili kvartalno. Studije pokazuju da male banke imaju više razumijevanja i sklonije su pozajmljivanju sredstava manjim preduzećima. Jednan od najčešćih zajmova je omogućavanje kupovine na rate. a naročito kada su u pitanju prihodi i njihove projekcije iz kojih donose zaključke o sposobnosti preduzeća da vraća zajam. Kada finansira nabavku opreme. finansiranje prodaje na kredit. Ovi izvori obično popunjavaju izvore za finansiranje radnog kapitala (kupovinu zaliha. a kao obezbjeñenje može biti sama oprema. one će sigurno odobravati i srednjoročne i dugoročne kredite. Modeli finansiranja biznisa vide dokaze o uspješnosti kompanije prije nego što odobre zajam. Kratkoročne pozajmice. banka obično vrši pozajmicu od 60% do 80% od vrijednosti opreme. takoñe. Kada vrednuju kreditni zahtjev preduzeća. koji omogućavaju malom preduzeću da dobije pozajmicu zalažući sredstva kao što su potraživanja. koje banke obično odobravaju preduzećima za kupovinu opreme. Male kompanije se susrijeću sa većim izazovom aplicirajući za srednjoročni ili dugoročni kredit zbog većeg rizika kojem se u slučaju njihovog odobravanja izlaže banka. kako bi bile sigurne da biznis generiše dovoljno gotovine za povraćaj sredstava. Kreditori koji svoju pozajmicu baziraju na aktivi preduzeća. 9. Čak i ne profitabilne kompanije čija analiza finansijskih izvještaja ne bi ubijedila bankare da odobre 104 .3. korišćenje raznih povoljnosti u slučaju plaćanja kešom). komercijalnim finansijskim kompanijama. kada razmatraju jedan ovakav biznis plan je da li preduzeće može da generiše dovoljan iznos keša da bi otplatilo zajam. Banke. koji je obično na mjesečnom nivou se usklañuje sa radnim ciklusom opreme koja se nabavlja. U ovom dijelu ćemo skrenuti pažnju na ostale izvore dužničkog finansiranja. Iz tog razloga banke dobro analiziraju gotovinski tok preduzeća. obimno obezbjeñenje kredita ili kreditnu garanciju kreditno garantnog fonda. Plan otplate kredita. Nebankarski izvori Iako se njima preduzetnici prvo obraćaju banke nijesu jedini kreditori. Kratkoročne pozajmice sa rokom dospijeća manjim od jedne godine. Srednjoročni i dugoročni krediti. nekretnina ili ostale fiksne aktive. distributere koji imaju veliki iznos potraživanja i zaliha. zalihe i sl. U posljednje vrijeme i velike bankarske institucije prepoznaju mala preduzeća i individualni biznis kao svoje tržište nudeći im povoljnije bankarske proizvode putem specifičnih kreditno-garantnih šema. trgovine. banke se fokusiraju na gotovinski tok. imaju rok dospijeća duži od jedne godine i obično se koriste za finansiranje rastućeg i fiksnog kapitala.9. Ako odobre kreditni zahtjev malom i srednjem preduzeću banke žele da vide dovoljno gotovine u gotovinskom toku da se kredit bez problema može vratiti. zadnja stvar koju banke žele je da preduzeće propadne i da kroz aktiviranje obezbjeñenja primora vlasnika da vrati zajam. Iako banke u prvoj liniji preduzećima omogućavaju dobijanje kratkoročnih kredita.2. Kratkoročni i dugoročni krediti koji su po pravili obezbjeñeni kolateralom. ili drugim kreditorima. su najčešći oblik kredita koje komercijalne banke odobravaju malim preduzećima. Ovaj vid finansiranja je naročito pogodan za proizvoñače. kao sredstvo obezbjeñenja. žele dokaze stabilnosti u kompaniji. Čak i u slučaju uzimanja obimnog obezbjeñenja. One razmatraju funkcionisanje preduzeća u prošlosti i proučavaju finansijske izvještaje kako bi procijenili njegovu buduću poziciju.

da uz pomoć ovih sredstava doñu do gotovine za finansiranje rasta komanije ili trenutne krize likvidnosti. Većina prodavaca opreme omogućuje preduzetnicima kupovinu opreme na odloženo plaćanje. kad je u pitanju kamata. Zbog toga što za odobrenje ovih kredita uzimaju adekvatno obezbjeñenje one ne traže kompletne finansijske projekcije za tražioca kredita. Krediti ovih asocijacija temelje se na hipoteci. Komercijalne finansijske kompanije. Ovaj vid finansiranja je sličan trgovačkom kreditu sa nekim razlikama. Ovo ne znači da oni ne prave jasne finansijske projekcije za preduzeće prije odobrenja zajma. Trgovački krediti. Brokerske kuće u saradnji sa bankama. Uobičajeno je da ovi dobavljači nakon jednog aranžmana ponude preduzeću nabavku nove opreme. Zbog njihove trenutne dostupnosti trgovački krediti su veoma važan izvor finansiranja za preduzetnike. koja nijesu toliko produktivna. Ono što je. Obično je mnogo lakše dobiti trgovački kredit u formi mjesečnih otplata nego kredit od banke. Kada banke zbog velikog rizika odbiju da daju kredit preduzetniku koji otpočinje svoj biznis on može pokušati da dobije trgovački kredit. Ove pozajmice su jeftinije jer su sredsvo obezbjeñenja za ove pozajmice akcije i obveznice u portfelju klijenta – koje spadaju u kvalitetno i likvidno sredstvo obezbjeñenja. ali oni su više zainteresovani za vrijednost aktive koja se nudi kao sredstavo obezbjeñenja. Riječ je o potencijalnim davaocima kredita koji su spremni tolerisati veći rizik prilikom odobravanja kredita. 105 . takoñe. Time se omogućava kompanijama koje su siromašne gotovinom a bogate sredstvima.9. Finansiranje opreme. Obično ovi povjerioci daju relaksirajuće uslove finansiranja sa periodom otplate koji je jednak ili manji životnom ciklusu opreme. Naravno njihov primarni interes je da stvore dobar kreditni portfolio te prilikom odobravanja ovih rizičnijih aranžmana traže obezbjeñenje kreditnih sredstava. Modeli finansiranja biznisa kredit na ovaj način mogu doći do sredstava. Obično su dobavljači i ostali povjerioci spremni finansirati preduzetnika od 30 do 60 dana bez kamate. ne povoljniji u odnosu na pozajmice iz banke. Kao i banke i ove kreditore zanima gotovinski tok kompanije. Obično su ovi krediti. Neke kompanije preferiraju kupovinu opreme na lizing u odnosu na velike investicije u fiksnu aktivu. Štedno kreditne asocijacije. Štaviše nije rijedak slučaj da brokerska kuća ponudi čitavu liniju kredita za klijente koji otvore račun u brokerskoj kući. kako bi zamijenili dotrajalu opremu. veoma važno je da kad preduzetnik od dobavljača dobije ovakav kredit na kratak rok on je obično bez kamate. Uobičajeno je da na ove kredite nema preciziranog perioda otplate i on traje sve dok tržišna vrijednost portfolija kojim klijent raspolaže zadovoljava minimalne zahtijeve. Na taj način pokrivaju svoje eventualne gubitke. Kada banka odbije da odobri preduzetniku kredit on može potražiti sredstva kod kod komercijalnih finansijskih kompanija. Brokerske kuće su takoñe uključene u obezbjeñenje sredstava svojim klijentima i to obično rade po povoljnijim uslovima u odnosu na banke. Zbog činjenice da su spremne tolerisati veći rizik kamatne stope na sredstva ovih finansijskih institucija su veće. Vrijednost kredita koju će kompanija dobiti zavisiće od vrijednosti sredstava i procentualne vrijednosti sredstava koju kreditor odobriti u vidu zajma. Ove asocijacije su specijalizovane za finansiranje realne imovine. Ovi krediti se brzo realizuju.

a čiji je cilj pružanje kvalitetne podrške razvoju biznisa. najčešće oprema. Osiguravajuće kompanije nude povoljne kamatne stope koje su obično ispod preovlañujućih bankarskih kamatnih stopa. Na ovaj način država može ostvarivati ciljeve svoje ekonomske politike. Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća. U velikom broju država postoje programi sa državnog i lokalnog nivoa koji su sponzorisani od strane države. Lizing – Oblik finansiranja kojim se. kompanije nijesu sposoban kandidat za emisiju obveznica. Obično je potrebno dvije godine da bi se akumulirao dovoljan iznos da bi se kredit odobrio. Oni se obično odobravaju na osnovu vrijednosti realne imovine koja se nabavlja. oprema. Brokeri obično zahtijevaju 30% "prostora" – riječ je o iznosu do kojeg se može smanjiti vrijednost portfolija klijenta prije nego što brokerska kuća zatraži od klijenta do obezbijedi još gotovine ili hartija u cilju obezbjeñenju pozajmice. Obveznice. vozila. računari i sl. Za mnoge vlasnike malog biznisa osiguravajuće kuće mogu biti značajan izvor kapitala za biznis. Programi sa državnog nivoa. Osiguravajuće kompanije odobravaju pozajmice na osnovu hipoteka na dugi rok i na osnovu realne imovine čiji je minimum limitiran na 500. mašine. Iako tek osnovane. Modeli finansiranja biznisa Meñutim. Mnoge od ovih unija su voljne obezbijediti sredstva svojim članovima za otpočinjanje biznisa. mjesečni anuitet (kamata i rata). Osiguravajuće kuće generalno nude dvije vrste pozajmica: zasnovane na polisi osiguranja i zasnovane na hipoteci. Pozajmice po osnovu polise osiguranja odobravaju se na osnovu iznosa koje se kroz premije uplaćuju. 106 . Jednom kada se prikupi dovoljan iznos novca preduzetnik može pozajmiti do 95% vrijednosti tokom bilo kojeg perioda vremena. period povraćaja. Procedure dobijanja kredita su slične onima u banci. Kreditne unije su neprofitna finansijska udruženja koje promovišu štednju i obezbjeñuju kredite njihovim članovima. Kreditne unije.000 €.9. Lizing kompanija je vlasnik osnovnih sredstava (zgrade. Uplatom posljednjeg anuiteta korisnik lizinga po osnovu odredbi Ugovora postaje i vlasnik predmetnog osnovnog sredstva.). Veoma mali broj vlasnika malog biznisa shvataju da im na raspolaganju stoji ovaj značajan vid finansiranja. Ove aktivnosti utiču na to da vlasnici biznisa doñu do povoljnih finansijski sredstava za pokretanje i razvijanje biznisa. Osiguravajuće kuće. postoji rizik odobravanja ovakvih kredita.). Obveznice su uvijek bile popularan izvor dužničkog finansiranja za velike korporacije. Ako se klijent ne odazove zahtijevu brokera on može prodati njegov portfolio i namiriti svoja potraživanja. ali su iznosi odobrenih kredita obično manji. Najpoznatije su po obezbjeñivanju potrošačkih i zajmova za kupovinu automobila. U Crnoj Gori postoji nekoliko kreditnih linija čiji su nosioci državne institucije (kreditne linije Fonda za razvoj malih i srednjih preduzeća. Osiguravajuće kompanije će odobriti od 75% do 80% vrijednosti imovine i omogućiće period otplate od 25 do 30 godina tako da otplate ne vrše pritisak na gotovinski tok preduzeća. veliki broj rastućih kompnija može pronaći sredstava kroz emisiju obveznica u slučaju da banke i ostali kreditori kažu ne. ustupa preduzetniku ili vlasniku malog biznisa pod odgovarajućim finansijskim uslovima. Zavoda za zapošljavanje Republike Crne Gore i sl. Lizing kompanija i korisnik lizinga (preduzetnik) potpisuju Ugovor o lizingu kojim su precizirani: kamatna stopa na korišćeno sredstvo.

4. 107 . 7. Modeli finansiranja biznisa Pitanja za diskusiju 1. Objasnite ulogu biznis anñela. Koja je uloga poslovnih banaka u finansiranju biznisa? Navedite nebankarske izvore kapitala. 3. Navedite razlike izmeñu vlasničkih i dužničkih izvora finansiranja. Prijatelji i članovi porodice kao izvori finansiranja.9. Definišite vrste kapitala. 6. 2. Objasnite tajne uspješnog finansiranja. 5.

opišete pojam i vrste društvene odgovornosti preduzeća. razumijete upravljanje rizikom. trebalo bi da budete u stanju da: definišete pojam biznis etike. razumijete biznis okruženje. objasnite etičko biznis okruženje. BIZNIS ETIKA 108 . identifikujete najčešće oblike etičkih dilema preduzetnika. 10.POGLAVLJE 10 BIZNIS ETIKA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. objasnite pojam i vrste rizike.

šta je moralno prihvatljivo. Kao i u životu. meñu kojima se ističu pitanja zaštite životne sredine. sagledavanje svih spomenutih aspekata prilikom donošenja odluka i nije tako beznačajan proces. promovišu se moralna i etička načela i izgrañuje adekvatna poslovna kultura i poslovni ambijent. Etika u preduzetničkom procesu zauzima ključno mjesto. Osjećaj ponosa i pripadnosti preduzeću. to se odnosi na skladnost u upravljanju preduzećem. Etika u biznisu ima svoje mjesto i svoju svrhu. Biznis etika je 109 . Upornost – Doslednost u ispunjavanju cilja. pravnim propisima i slično. a šta loše.1. Tako imamo da se biznis etika u nekim zemljama razvija isključivno na pisanim normama. ocjenjivanje i odreñivanje načina za ispunjavanje ciljeva. ličnost samu sebe doživljava kao moralno zdravu i odgovornu osobu. Današnje poslovanje karakteriše bitnost primjene etičkih normi i pravila. kojoj socijalnoj kategoriji ili departmanu u preduzeću. tradiciji. sa jasnom vizijom. nadanjima i vrijednostima. zaposlenosti i dobrobiti potrošača. zaposlene. Usklañenost poslovnih postupaka u skladu sa moralnim načelima. rijetko se dešavaju situacije koje su jasno iskristalisane o tome šta je dobro a šta loše. ne može računati na ostvarivanje uspjeha ukoliko u svom radu ne njeguje i primjenjuje pravila etičnosti. a šta neprihvatljivo. bitnosti i samopoštovanja. već ide dalje i u svoj spektar uključuje razna socijalna pitanja. Etika se može odnositi na individuu ili kolektiv u cjelini. splet pisanih i nepisanih načela i pravila kojima se odreñuje poželjno ponašanje pojedinaca ili grupa u različitim područjima meñuljudskih odnosa. Meñutim. Njena uloga se najviše osjeća prilikom definisanja poslovne misije. Svaka odluka koju donosi rukovodilac i/ili uprava nekog preduzeća treba da sagleda sve aspekte vezane za potrošače. šta je ispravno a šta pogrešno.10. investitore i društvo u cjelini. tako i u biznisu donošenje neke odluke nije uvijek baš jednostavno. interesi su različiti i često se ne podudaraju sa svima. Strpljenje – Odnosi se na smirenost u ponašanju. Dugoročni uspjeh je rezultat moralnog ponašanja u kompaniji. Etika se odnosi na vjerovanje u to šta je dobro. ciljeva i strategije. kako profitna tako i neprofitna. Kolektivno gledano. Svaka organizacija. Kao jedna od kategorija koje igraju ključnu ulogu u današnjem poslovanju. Današnji razvoj biznis etike je raznovrstan i u velikoj je zavisnosti od kulturnih osobenosti u različitim zemljama. Na ovaj način se obezbjeñuje transparentnost. ona uključuje primjenu moralnih standarda i principa u situacijama koje su vezane za primjenu poslovnih aktivnosti. etika se zasniva na običajnim normama. Kao nauka. etika posjeduje odreñene moći koje se mogu podijeliti u nekoliko sljedećih grupa: Svrha – Individualno. U zavisnosti od toga kom nivo menadžmenta pripadaju. Ponos – Osjećaj uspješnosti. Biznis etika ne vodi samo računa o pitanjima koja su usko vezana za poslovanje. usmenim pravilima ili kombinaciji obje vrste pravila. Perspektiva – Svakodnevno razmišljanje. Definicija biznis etike Etika je nauka o moralu. Biznis etika i rizik 10.

Contemporary busines. 49 Boone. tužbi. Kurtz. 10.2. kroz procese odlučivanja i sprovoñenja poslovnih aktivnosti. ali i od etičkih osobina kojima teži sama organizacija. O jačini i snazi biznis etike govori i podatak da se ona danas može svrstati u nekoliko podkategorija. Poslovna etika. Etičko biznis okruženje U vrijeme kada na biznis sceni postoji veliki broj hapšenja. ali samo iz razloga straha od kazne ili nade da će zavrijediti neku nagradu ili drugu satisfakciju. Za razvoj etičkog poslovnog okruženja važno je sagledati sve faze kroz koje prolazi svaki pojedinac i to: 1. Naime.10. Biznis okruženje u kojem se danas ostvaruju poslovne aktivnosti i ispoljavaju etička pravila i norme karakteristično je po tome što ga odlikuje individualnost menadžera i zaposlenih. Menadžerska etika. ne samo u poslovnim prostorijama. Istraživanja su pokazala da skoro 80% zaposlenih u kompanijama vjeruje u odanost ciljevima i obećanjima koja su iskazali. jer se radi o individuama sa različitim sklonostima i osobenostima. Prekonvencionalna faza – pojedinac prvenstvano razmatra svoja očekivanja i želje prilikom donošenja odluka. Radi se zapravo o mogućnostima zloupotrebe od strane bilo kojeg zaposlenog koji ima pristup računaru. 2005 110 . naročito u oblasti informatike. Louis E. Razvoj i njegovanje ovih principa je jako važno za razvoj tehnologija. u SAD odlukom Senata. koji su u prilici da demonstriraju svoje lične principe etičnosti. Turistička etika. Danas je skoro nemoguće pronaći preduzeće ili neku drugu ozbiljnu organizaciju koja nema Pravilnik o ponašanju i etičkim standardima.49 Velike kompanije danas posjeduju posebne departmane ili nekoliko menadžera koji isključivo vode računa o sprovoñenju etičkih normi i pravila. Biznis etika i rizik veoma zavisna od individualnih karakteristika. oformljena je komisija (Sentencing Commission) koja se bavi institucionalizacijom etičkih pravila i normi. Tranziciona etika. osuda za poslovne prevare. Profesionalna etika. and David L. korupciju i sl. Oni se povinuju spoljnim pravilima. postojanje nekog kodeksa u sličnim kompanijama nije samo praksa već i obaveza.. South-Western College Pub. Marketinška etika. Na taj način ostvaruje se veliki stepen rizika od otkrivanja povjerljivih informacija i tajni kompanije. Finansijska etika. meñu kojima su najžnačajnije: Ekonomska etika. biznis etika je dobila na svom značaju. Kao što je već rečeno. Kako uticati i povećavati svijest o etičnosti kod zaposlenih? Ovo je pitanje na koje ne postoji univerzalan odgovor. istraga.

da ona jednim dobrim dijelom zavise od porodičnih. Onda se mora napraviti odluka.10. South-Western College Pub. Što se tiče etičkog biznis okruženja. pojedinac je spreman da prilikom razmatranja i donošenja odluka ide daleko uzimajući u obzir gotovo sve aspekte na koje se odluka može odnositi. zaštitu životne sredine i slično. Ovakvo ponašanje se odnosi kako na članove njihovih porodica. 50 Boone. Često se odnosi na interes onoga koji donosi odreñenu odluku ili ima mehanizme za njeno sprovoñenje. Najčešći oblik etičkih i moralnih dilema sa kojima se danas suočavaju preduzetnici. Problemi koji su danas na tapetu etičkih i moralnih dilema su mnogo sofisticiraniji nego što su nekada bili. Louis E. Postkonvencionalna faza – je najviši stepen svijesti o ponašanju u skladu sa moralnim i etičkim načelima. and David L. Npr. Osobe koje karakterišu ove osobine se smatraju veoma pogodim za obavljanje važnih menadžerskih ili drugih poslova. istina – Očekivanja menadžmenta i vlasnika su da svi njihovi zaposleni budu lojalni kompaniji. Konvencionalna faza – pojedinci su svjesni i ponašaju se odgovorno prema svojim poslovnim zadacima. kada su u pitanju pojedinci i njihova etička i moralna pravila. Biznis etika i rizik 2. tako i na kolege iz kompanije. Contemporary busines. kulturnih. Lojalnost vs. Whistle-blowing – Odnosi se na specifičan efekat kojim se na sva zvona objavljuju odreñene sumnje i informacije vezane za poslovanje kompanije ili odreñenih njenih pojedinaca. Takoñe. obrazovnih. meñutim slika se mijenja kada situacija i informacije o kompaniji nijesu baš pozitivni. jer svojim osobinama ulivaju povjerenje i stabilnost u poslovno okruženje. religijskih i drugih vrsta karakteristika..50 Rješavanje etičkih i moralnih dilema je danas veoma komplikovano i zahtjeva posebnu pažnju. Kurtz. može se reći da ono u stopu prati dinamičnost ukupnih promjena. Tako imamo danas situaciju da se kompanije zalažu za mnogo bolja prava radnika. što može značiti i prikrivanje odreñenih informacija. Integritet i poštenje – Odnose se na najviše moralne i etičke vrline i vrijednosti. Pod takvim uticajem se kreira i vodi politika mnogih multinacionalnih kompanija. ali ponekad zahtijeva i uplitanje sa strane. 3. Ovakva situacija se može rješavati u okvirima kompanije. svijest o etičnosti je znatno veća sa stepenom privredne i ekonomske razvijenosti. kao i ljude sa kojima sarañuju. menadžeri i zaposleni su: Konflikt interesa – Situacija u kojoj dobrobit jednoj strani može biti rezultat velike štete za drugu ili više strana. da li biti lojalan kompaniji. 2005 111 . kompanija Ribok (Reebok) bojkotuje tržište Burme iz razloga što je u ovoj zemlji na sceni nepoštovanje ljudskih prava i sloboda. za bolje uslove rada. Važno je napomenuti. Biznis okruženje je veoma dinamično i nalazi se u stalnim promjenama njegovih karakteristika. ili izaći sa istinom.

U takvim situacijama kompanija budno prati koji zaposleni je uspješno završio kurs. Iako etika nije nešto što se jednostavno može naučiti. donijeće se i realizovati isključivo u okviru atmosfere koja je kreirana i njeguje se u sklopu organizacione.3. 2. koliko ste sigurni u odluku. Tako imamo da se etičke i moralne norme i pravila primjenjuju u sprovoñenju odluka na četiri hijerarhijska nivoa: 1.10. kako će to izgledati u nečijim drugim očima. ali nije upotrebljiv u svakoj situaciji. Često se ovakvi kodeksi sastavljaju u manjim formama. Ovo podrazumijeva da menadžeri imaju sposobnost i kapacitet u priznavanju svojih grešaka i aktivno rade na njihovom rješavanju. kakav se osjećaj stvara prilikom donošenja odluke i njene realizacije. tj. Zaposlenima je potrebna pomoć u identifikovanju etičkih problema kada se sa njima suočavaju. odnosno trude se da se njegova primjena odnosi ne samo na kompaniju već i na privatni život njihovih radnika. Sistem se sastoji u tome da uprava i njeni menadžeri nijesu samo tu da propagiraju etičke vrijednosti i pravila već i da im se povinuju i aktivno ih primjenjuju. kako bi se svakom zaposlenom olakšao put do donošenja adekvatne odluke i poslovanje učinilo prijatnijim. Svijest o postojanju etičkih normi i pravila Etički način rasuñivanja i razmišljanja Etičko djelovanje i Etičko liderstvo Svijest o postojanju etičkih normi i pravila – predstavlja osnovu razvoja etičke kulture ponašanja. pri čemu je sve anonimno i diskretno. Etički način rasuñivanja i razmišljanja – kodeks o etičkom ponašanju pruža samo okvir za razvoj ovakvog načina razmišljanja. Biznis etika i rizik 10. Oblikovanje etičke strukture Svaka odluka koja je donešena ili treba biti donijeta. kao i šira javnost. koje organizuje uprava kompanije za svoje zaposlene. koje zaposleni mogu uvijek da nose sa sobom. Etičko liderstvo – predstavlja najviši stepen primjene i realizacije etičkih pravila i normi u jednoj organizaciji. predstavljaće uzaludan trud i utrošen novac. koji služi kao smjernica u radu i ono što kompanija očekuje da zaposleni sprovode u svom radu. Kako bi što efikasnije pomogla svojim zaposlenima u ovakvim situacijama kompanije sastavljaju odreñeni Kodeks etičnosti. Etičko djelovanje – kodeks i treninzi ako nijesu ispraćeni adekvatnom slobodom za njihovu primjenu. 3. 112 . gdje se mogu uočiti i razvrstati moguća rješenja. preko kojih oni mogu potražiti pomoć i savjet za njihove dileme. On je dobar samo za tzv. U tom cilju se sastavljaju smjernice za sprovoñenje etičkih pravila i normi. Smjernice često pomažu u rješavanju nekih dilema koje postoje u okviru ličnosti. svi investitori. crno-bijele situacije. ako postoji nesigurnost potrebno je konsultovati se sa nekim i istrajavati na tome dok se ne dobije konkretan odgovor. 4. Ovaj kodeks je obično ispraćen i mnogim programima i treninzima. korporativne kulture. Takoñe u sprovoñenju etičkih pravila i normi moraju biti uključeni i potrošači. Kompanije idu i toliko daleko da za svoje zaposlene otvaraju i telefonske linije. praksa je pokazala da vježba i praktični treninzi daju više nego pozitivne rezultate. Neke od kompanija vode računa prilikom sastavljanja kodeksa.

Ovakvi proizvodi utiču na povećanje cijena. Profit je i dalje ostao primarni cilj svake kompanije. 113 . Zaštita životne sredine – povećanom potrošnjom energije i svih vidova fosilnih goriva dolazi do klimatskih promjena širih razmjera. Biznis etika i rizik 10. Akcenat se stavlja na proizvode koji se mogu reciklirati i koji za sobom ne ostavljaju štetne materije. poštuju kulturološke i druge različitosti izmeñu ljudi. društvenog blagostanja na osnovama koje omogućavaju dobrobit svih. Društvena odgovornost preduzeća Još jedna od bitnih stavki u poslovanju kompanija u današnjim uslovima jeste i društvena odgovornost. gdje sva istraživanja predviñaju veliku efikasnost automobila sa hibridnim napajanjima. osavremenjuju zdravstveni kapaciteti. grade bezbjedne i zdrave uslove za rad i proizvode proizvode koji su sigurni za korišćenje.10. Razvoj kvalitetnih uslova za rad – nekada je snaga jedne zemlje mjerena u proizvodnim kapacitetima i prirodnim resursima koje je ona posjedovala. pa tako kompanije veoma vode računa o tome koliki nivo plata ostvaruju. Prema društvu Prema potrošačima Prema zaposlenima i Prema investitorima i finansijskim institucijama Odgovornost prema društvu se realizuje putem podrške kroz nekoliko programa: Javni zdravstveni problemi – pomaže se i doniraju programi kojima se pronalaze novi ljekovi. Poslovanje mnogih preduzeća se ostvaruje u interakciji sa okolinom. a to su: 1. Putem ovih programa skreće se pažnja na negativnost korišćenja nekih proizvoda kakvi su alkohol i duvan i narkotici. vijeka prema predviñanima mnogih naučnika dovesti do velikih klimatskih poremećaja. vještinama i spremnosti da se one inkorporiraju u radni duh. Slična situacija je i u automobilskoj industriji. 2. a neke od kompanija se trude da kroz razne dobrotvorne manifestacije i dobrotvornim radom tu interakciju učine čvršćom. koje će tokom 21. Kompanije danas stvaraju ne samo bolje uslove za rad. Ugljen-monoksid i sumpor se u ogromnim količinama izbacuju u atmosferu. Današnja slika je mnogo drugačija. kao što je efekat „staklene bašte“. koja u sebi uključuje odgovornost prema cijelom društvenom okruženju u kojem se obavlja ne samo primarna već i sve ostale aktivnosti. Nekada se ovaj stepen odgovornosti mjerio doprinosom koji je kompanija davala ukupnoj ekonomiji i izražavala se u broju proizvedenih i/ili prodath proizvoda. da li su uslovi za zapošljavanje jednaki. sposobnostima. snaga jedne države se ogleda u ljudima. Društvena odgovornost se realizuje preko četiri različita nivoa. njihovom obrazovanju. ali svakako na duže staze gledano efekat je maksimalno pozitivan. Preventivno se utiče i pokušavaju spriječiti pojedini nus efekti korišćenja pomenutih proizvoda.4. poboljšavaju postojeći. 4. potrošačevog zadovoljstva. U ovakvim uslovima način da se smanji emisija štetnih gasova i drugih vidova zagañenja je postala imperativ za mnoge kompanije. 3. broju zaposlenih radnika i slično. ali su se uslovi poslovanja malo promijenili. Ova odgovornost podrazumjeva sagledavanje svih činilaca i faktora kada je u pitanju ostvarivanje profita. realizuju programe zaštite i prečišćavanja životne sredine.

Pravo na izbor – garantuje potrošaču slobodu da samostalno i bez ičijeg pritiska donese odluku koji će proizvod kupiti i koristiti. Ipak. Korporativna filantropija – se odnosi na programe podrške svim dobrotvornim aktivnostima. Aktivnosti se ne zadržavaju na tome. ide se i korak dalje. Pravo na iskaz – se odnosi na slobodu potrošača da izrazi svoje mišljenje. da proizvode proizvode koji će biti sigurni za njihove potrošače. Od kvaliteta i brzine njegove reakcije. elementarne nepogode i druge povrede koje mogu nastati kao posledica obavljanja poslovnih aktivnosti. Svaki proizvod mora imati dovoljno informacija koje obezbjeñuju potrošaču mogućnost da donese odluku o kupovini. moralno i zakonski. jer je opšte poznata i prihvaćena činjenica da su potrošači najvrednija i najbitnija imovina koju posjeduje neka kompanija. tj. proizvoñač je taj koji treba da ih otkloni. žalbu ili podvalu o upotrebljivoj ili bilo kojoj drugoj vrijednosti proizvoda koji je kupio. a sve u cilju stalnog rasta i razvoja. Takoñe.uslovi u kojima privreñuju zaposleni moraju biti osigurani i zaštićeni od bilo kakvih opasnosti ili prijetnji. ukoliko se desi da se uoče nedostaci na nekim proizvodima. Društveno odgovorne kompanije dosledno primjenjuju ovo pravilo. ali i one koji su pušači. Potrebno je obezbijediti radnu okolinu od raznih fizičkih prijetnji. Kompanije koje su meñu prvima prepoznale značaj ljudskog potencijala i uslova za njihov rad krupnim koracima gaze u novu budućnost. Ova se prava realizuju kroz sljedeće programe: Pravo na sigurnost – kompanije su dvostruko obavezne. Pravo na informisanost – jeste pravo na dostupnost svih relevantnih informacija o proizvodu koji je predmet kupovine ili razmatranja. kompanija je dužna da obezbijedi i uslove za one ljude koji su nepušači. Potrebno je obezbijediti mirnu atmosferu i skladnu 114 . na dobrobit svih. čak i u slučajevima kada to utiče na smanjenje njihove prodaje i profita. Odgovornost prema potrošačima je srž svake marketing strategije savremene kompanije. Za ispunjavanje ovih prava potrebno je voditi računa o: Zaštiti na radu . Biznis etika i rizik već aktivno utiču na obrazovanje svojih postojećih ali i budućih radnika. To je osnovni kriterijum za prihvatanje njihovog proizvoda i njegovu prodaju na tržištima. a sve u cilju borbe sa izazovima u poslovanju i izgradnji konkurentskih prednosti. kreira se jedna pozitivna klima ne samo u kompaniji već i u njenom užem i širem okruženju. Razvijajući i njegujući ovakav duh. Odgovornost prema zaposlenima se odnosi na sposobnost da kompanija procijeni vrijednost znanja i sposobnosti svojih zaposlenih i izgradi sistem njihovog vrednovanja. pa se omogućavanjem ličnog prosperiteta važni kadrovi vezuju za kompaniju dugoročno. kao što su požari. kako na nivou kompanije tako i pojedinačno. zavisiće i njegov imidž na tržištu.10. Objavljivanje lažnih ili krivih informacija je u mnogim zemljama i zakonski kažnjivo.

rasnoj i etničkoj pripadnosti Odgovornost prema investitorima i finansijskom okruženju se tiče obaveze kompanije da se jednako odgovorno odnosi prema zakonskom. Biznis etika i rizik harmoniju za rad. polnoj. Jednakim šansama za uspjeh na poslu Poštovanju godina starosti. zaposlene.10. već i na cjelokupnu društvenu zajednicu. a tako i prema etičkim i moralnim obavezama koje se postavljaju pred njom. Ovo dobija na značaju ako se u obzir uzme činjenica da propadanje jedne kompanije može multiplikovano loše da se odrazi ne samo na investitore. Danas veliki broj kompanija obezbjeñuje i kreira uslove za rad licima sa hendikepom. 115 .

Što je biznis etika? 2. Biznis etika i rizik Pitanja za diskusiju 1. Objasnite pojam i vrste društvene odgovornosti preduzeća.10. 3. 116 . Navedite karakteristike etičkog biznis okruženja.

identifikujete izvore inovacija. objasnite proces inovacije.POGLAVLJE 11 UPRAVLJANJE INOVACIJAMA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. UPRAVLJANJE INOVACIJAMA 117 . opišete pojam i ulogu istraživanja i razvoja. razumijete osnovne vrste strategija istraživanja i razvoja. trebalo bi da budete u stanju da: definišete pojam inovacije. 11.

obilježavaju jedan duži vremenski period. Proces inovacije Kako nastaje inovacija? Stereotip su tzv. svaki na svoj način. Povećanje štedljivosti motora. Inovacije diferencijacije proizvoda . većina inovacija je skoncentrisana na njih. ali nije imao upotrebnu vrijednost). kao što im samo ime kaže. Ova vrsta inovacija služi za bolje pozicioniranje proizvoda na tržištu. Inovacije čak ne moraju biti ni fizički opipljive. kao što su promjene u dizajnu..1. koji su. izmijenili svijet. Konzervativne . treba voditi računa o činjenici da inovacije ne moraju biti samo tehničke prirode. koja znači novo. Inovacija kreira resurs! Inovacija dovodi do stvaranja novog resursa koji do tada nije postojao (ili je postojao. Inovacije su neophodne za opstanak.11. omogućava nam da stvorimo više. Inovacija povećava potencijal proizvodnje bogatstva. Do njih dolaze „rasijani naučnici zakopani u laboratorijama“.inovacije koje uvode manje.specifične inovacije koje izdvajaju proizvod u odnosu na ostale. „oživljavanje“ starijeg proizvoda i slično. do većine inovacija se dolazi velikim radom. Sposobnost inoviranja je najznačajnjiji faktor stvaranja konkurentske prednosti i uspjeha preduzeća u današnje vrijeme. Upravljanje inovacijama 11. koji mu omogućava da ostvari dodatni profit na tržištu. ili daje novu mogućnost upotrebe već postojećem resursu. Do inovacija se ne dolazi tako što pojedinac pokušava da „bude pametan“. Dobar primjer je projektna organizacija koja je izazvala revoluciju u poslovanju preduzeća! Na osnovu veličine promjene koju sa sobom nose. Mada su neke velike inovacije zaista nastale na ovaj način.2. Svaka inovacija koja nam povećava raspoloživo vrijeme (tako što smanjuje vrijeme potrebno za izvršavanje odreñenih procesa) ili nam daje više informacija. ambalaži ili pojedinim funkcijama. zemni gas i rude se nijesu smatrali resursom sve dok čovjek. uvoñenje ekrana veće rezolucije kod mobilnih telefona ili reorganizacija sektora u preduzeću su primjeri konzervativnih inovacija. kroz brojne inovacije. S obzirom da su danas dva najvrednija resursa u ekonomiji vrijeme i informacija. organizaciona struktura. Primjeri ovakvih inovacija su pronalazak vatre.inovacije koje. nije našao mogućnost da ih preradi i iskoristi. proizvodni proces. Epohalne inovacije drastično mijenjaju pravila igre na tržištu. korisne promjene u svakodnevni život. rast i razvoj preduzeća i za izmjene konkurentske pozicije. pridobijanje novih kupaca. Inoviranjem preduzeće stvara "privremeni monopol".. Nafta. koja znači u i riječi novus.). Sam pojam potiče iz latinskog jezika od riječi in. „bljeskovi genijalnosti“ koji nastaju korišćenjem metode „prst na čelo“. stil upravljanja. Pored 118 . inovacije se dijele na: Epohalne . pronalazak pisma ili nastanak Interneta. Pojam inovacije Inovacija predstavlja svaki sistem organizovanih i svrsishodnih aktivnosti usmjerenih na stvaranje promjena (novi proizvod. 11. Naravno.

već preduzeće samo kreira potrebe i tražnju za svojim proizvodom. „Da sam pitao svoje mušterije šta je to što bi oni htjeli. Sa aspekta tržišta. inovacija može nastati na dva načina: Vučena od strane tražnje („demand pull“) – Ovaj način nastanka inovacija je češći. Kako je to slikovito objasnio jedan od najuspješnijih menadžera prehodnog vijeka. prvenstveno zbog činjenice da tržište može da ne prihvati proizvod.inovacije treba da budu vezane za sadašnjost. Identifikuju se potrebe potrošača i stvaraju se novi proizvodi (ili inoviraju stari) kako bi se odgovorilo tim potrebama. Uspješni proizvodi bivaju imitirani ili poboljšavani od strane drugih preduzeća. radi se samo o još jednom pronalasku (invenciji). Da bi invencija postala inovacija mora da postigne uspjeh na tržištu. Upravljanje inovacijama toga. 2. Ovakve inovacije nose mnogo veći rizik (ali i veći potencijalni profit). uslugu ili proces. 51 Draker. 1991 119 . Meñutim.bržeg konja!”. Piter Draker kaže da je inovacija „organizovan i sistematizovan rad“. istraživanjima tržišta. Inovacije i preduzetništvo. Gurnuta od strane ponude („supply push“) – Inovacija koju „gura“ ponuda nije zasnovana na tržišnoj potrebi. takve inovacije najbolje prolaze na tržištu i najzastupljenije su u preduzetništvu. za realne probleme koji postoje. inovacija mora biti potvñena na tržištu da bi bila „priznata“ kao inovacija. ova faza se često označava i kao faza imitacije. automobilski magnat Henri Ford. jedna od najčešćih grešaka je vezivanje inovacija za budućnost . Inovacija – Tržišna potvrda invencije. uvoñenje nove ideje u opštu upotrebu. Velike inovacije uglavnom nastaju na ovaj način. demografskih kretanja itd. Beograd. koja često vodi standardizaciji proizvoda. Piter. Kao što se može primijetiti posmatranjem faza inovacionog procesa. Uspješnost pronalaska na ovom prvom koraku se uglavnom ocjenjuje na osnovu tehničkih kriterijuma.11. Iz tog razloga. njihov odgovor bi bio . U suprotnom. Difuzija – Kasnija primjena inovacije. Privredni pregled. Sam proces inovacije teče u tri koraka i to: 1. iz razloga što tržište nije dovoljno efikasno u kreiranju novih potreba. praćen ozbiljnim analizama. 3. Takvi proizvodi uglavnom donose stabilne prihode i nose relativno mali rizik (s obzirom da su nastali usljed potrebe koja je identifikovana na tržištu). Invencija – Prvi korak u kom dolazi do koncipiranja nove ideje i kreacije nove mogućnosti za novi proizvod. U ovoj fazi tehničke kriterijume zamjenjuju komercijalni.51 Kada se te inovacije prezentiraju tržištu one ne izgledju komplikovano – većina ljudi se pita: „Kako se ovoga nisam sjetio ranije?“.

Nepodudarnosti – korišćenje nepodudarnosti izmeñu onoga „što jeste“ i onoga „što bi trebalo da bude“. Slično tome. Naravno. Ser Vilijam Krisp (Sir William Crisp) je pokušavao da od krompira dobije papir. 2. Beograd. bude iskorišćen od strane nekog imitatora. zbog još bržeg rasta troškova. grčki državnik i orator Demosten je govorio da su mali dogañaji često počeci velikih poduhvata.3.11. Razlikuju se sljedeći slučajevi: a) Neočekivani uspjeh – pojedinac ili kompanija sasvim slučajno dolaze do inovacije (serendipity). Dugo vremena se smatralo da će prekomorski saobraćaj izumrijeti jer su brodovi spori i nerentabilni. Tipični primjeri za ovakve nepodudarnosti su industrije. Inovacije i preduzetništvo. Zahvaljujući pravilnoj procjeni situacije. ali je zato dobio čips (na engleskom – crisp)! Obogatio se zahvaljujući čipsu i postao svjetski poznat. da se često pojavljuju. Ovakav uspjeh. Neočekivano – neki neočekivani dogañaj se pojavljuje kao izvor inovacija. b) Nepodudarnost izmeñu realnosti i pretpostavke o njoj – ljudi zbog pogrešnih pretpostavki pogrešno opažaju realnost. Privredni pregled. te prilike traže puno više od puke sreće ili intuicije . Izvori inovacija Još u petom vijeku prije nove ere. Na primjer. izvori inovacija mogu biti:52 1. kompanija IBM je zahvaljujući svom personalnom računara (IBM PC) izrasla u pravog giganta. Problem je u stvari bio u sporom utovaru/istovaru i dugom 52 Draker. s obzirom da je neočekivan. nije uspio da dobije papir. b) Neočekivani promašaj – korišćenje neuspjeha kao izvora za inovaciju. Prema Drakeru. prelazak sa poslovnih na personalne računare u svijetu se desio dosta naglo. Upravljanje inovacijama 11. često zatiče sve protagoniste nespremne. Prvo je sjekao krompir na veoma tanke listove. 1991 120 . a zatim ih je sušio kako bi izvukao vodu iz njih. Piter Draker kaže da povoljnih prilika ima svuda.one traže da preduzeće tragaju za njima. c) Neočekivani spoljni dogañaj – korišćenje neočekivanog spoljnjeg dogañaja za inovacije. Piter. Meñutim. koje su prošle kroz velike probleme zbog pogrešne percepcije i nepodudarnosti izmeñu rasta profita i rasta troškova. Primjeri neočekivanog uspjega su otkriće penicilina od strane Aleksandra Fleminga (Alexander Fleming) ili otkriće najlona od strane kompanije Dipon (DuPont). Nerijetko se dogaña da nagli porast tražnje. a kada se pojave pružaju veliku šansu. Razlikuje se više vrsta nepodudarnosti: a) Nepodudarnost izmeñu ekonomskih realnosti jedne privredne djelatnosti – radi se o slučaju kada rast tražnje za nekim proizvodom i/ili uslugom ne dovodi do očekivanog povećanja profitabilnosti. kao što su industrija čelika i industrija papira. prouzrokovan neočekivanim uspjehom.

zbog prirodnog načina odvijanja procesa. neophodne su krupne inovacije kako bi se kompanija održala na vrhu. U okrugu Los Anñelesa. Privredne i tržišne strukture – u većini grana privredne i tržišne strukture se veoma teško mijenjaju. kao odgovor na problem gomilanja starih automobilskih guma. U softverskoj industriji Microsoft suvereno vlada već oko deceniju i po.11. Meñutim. Upravljanje inovacijama vremenu koje je brod provodio u luci. ove proizvode treba prvenstveno pozicionirati kao proizvode koji služe kao poklon. osnivač kompanije Kodak. U ovakvoj situaciji je veoma značajno otkloniti tu kariku u lance koja stvara probleme. a u duvanskoj industriji se od '20-ih godina XX vijeka skoro nije pojavila ni jedna nova velika svjetska kompanija.Na primjer Parker ili Mont-Blanc naliv-pera nisu konkurenti drugim markama naliv-pera ili hemijskih olovki. 3. Ju-Pi-Es (UPS). a ne kao sredstvo za pisanje. veoma efikasna. Demografska kretanja – predstavljaju značajan izvor inovacija zasnovan na kretanjima strukture stanovništva. Ono što je zajedničko za sve je. Promjene u opažanju – razlika u tome kako tržište percipira stvari i kakvo je realno stanje (slično je nepodudarnosti izmeñu opaženih i stvarnih vrijednosti) Jedna kompanija iz SAD je proizvela novu mišolovku. FedEks (FedEx) i Di-Ejč-El (DHL) su potpuno promijenili svijet uvoñenjem usluge hitnih pošiljki. da kada doñe do njih. U industriji proizvodnje aluminijuma već više od jednog vijeka dominira ista kompanija. 4. Kada doñe do promjena u ovim strukturama. koje su do tada korišćene. dok je nekada teže doći do njih. jer je takvu inovaciju moguće patentirati. veoma brzo se prihvataju. lomljive i nepogodne za upotrebu. a zatim je i prodati ostalim proizvoñačima u grani. na tržištu nije 121 . koja je moderna. 5. a imala je istu cijenu kao i obična mišolovka. „Tempiranje“ lansiranja na tržište Ford Mustanga za bejbi-bum generaciju (djeca roñena u periodu od kraja II svjetskog rata do sredine '60-ih godina XX vijeka) je doprinijelo da ovaj automobil postane jedna od ikona američkog društva. Ukoliko proizvoñač uvidi tu nepodudarnost. Iz tog razloga. Pronalaskom kontejnera to vrijeme je skraćeno i prekomorski saobraćaj je preporoñen! c) Nepodudarnost izmeñu opaženih i stvarnih vrijednosti i očekivanja klijenata – dešava se kada proizvoñač i tržište ne percipiraju proizvod na isti način. lokalne vlasti su odgovorile proizvodnjom specijalnog "gumiranog asfalta". Nekada se te inovacije nameću same po sebi. Potreba procesa – svakodnevni proces poslovne aktivnosti je nepresušan izvor inovacija. pronašao je foto-aparat sa fotografskim filmom kako bi zamijenio staklene ploče. s obzirom da su bile teške. Na primjer. ima mogućnost da drugačije pozicionira svoj proizvod i na taj način ostvari ekstra-profit. d) Nepodudarnost u okviru ritma ili logike procesa – javlja se kada neki korak u procesu "odudara" i samim tim usporava čitav proces. uvoñenjem pokretne trake Henri Ford (Henry Ford) je napravio revoluciju u masovnoj proizvodnji u automobilskoj industriji. 6. Džordž Istmen (George Eastman). jer ih kupci kupuju uglavnom kako bi ih poklonili drugoj osobi.

"sitnih inovacija" koje neće promijeniti svijet. tako da su i dalje kupovali stare mišolovke. godine). Tako je npr. ali zato donose veliki novac. Preduzetnici ne treba da jure „epohalne“ inovacije! Za takve inovacije je potrebno mnogo novca i mnogo vremena da bi se razvile. domaćice nisu htjele da je kupuju jer im je bilo žao da je bace! Mišolovka je. poboljšane proizvode. a čak 24 puta više inovacija od velikih preduzeća. zatražio od svoje bake da mu na dva kotura žice spojenim metalnom trakom isplete vunu. konzervativne inovacije nisu uvijek predodreñene na usojeh. Zato su za preduzetništvo karakteristične manje. Novo znanje – predstavlja „super-zvijezdu“ preduzetništva. Postoji čitav niz razloga zbog kojih bi neka inovacija mogla da bude neusješna. bilo je potrebno da proñe 1. Ovakve sitne inovacije možda ne donose veliku slavu.) Pogrešan trenutak za lansiranja proizvoda na tržište Danas su istraživanje i razvoj (Research & Development . Inovacijama zasnovanim na novom znanju je potrebno od 25 do 35 godina kako bi počele da daju pozitivne rezultate na tržištu. Razvoj predstavlja prevoñenje rezultata istraživanja ili nekog drugog znanja u plan za nove. koja je koštala isto koliko i obična. po njihovim riječima. tubama za pastu za zube koje se ne deformišu.. 62. uspijevaju da proizvedu 4 puta više inovacija od srednjih preduzeća. U praksi je sasvim drugačije. Novo preduzeće nema ni mnogo novca da ulaže. Ovo i ne treba mnogo da čudi.. Smatra se da je jedna takva mašina otvarala vrata na Aleksandrijskoj biblioteci. Meñutim. performanse. donose najveći profit. selotejpom. godine. koje uspiju na tržištu. Malo ljudi zna da je još Heron iz Aleksandrije. klima ureñaj. slučaj sa hlebom rezanim na parčad („izumio“ ga je Otto Frederick Rohwedder 1912.R&D) jedan od najvažnijih izvora inovacija. za jednaku sumu uloženog novca. i tako zaradio ogromno bogatstvo.700 godina kako bi parna mašina počela da se koristi u svijetu! Mala i srednja preduzeća su najznačajniji generator inovacija. kao što su laser. Tako je napravio prvi štitnik za uši na svijetu. 7. Mala preduzeća. dok se ostale stvari zanemaruju. ni vremena da čeka da bi se njegova ideja isplatila. a neki od njih su: Loša ideja Loš proizvod (kvalitet. Meñutim. Petnaestogodišnji Amerikanac Chester Greenwood je 1873. No i takve. a potrebno je i do 30 godina da budu prihvaćene. pokretne stepenice. bila isuviše lijepa da bi je bacili. za njihov razvoj su potrebna najveća sredstva. Upravljanje inovacijama prošla zbog stvari koju proizvoñač ni u snu nije mogao da predvidi . ali u svakodnevnom životu mnogo znače. Inovacija je sve od točka do spajalice! Mnogo je veći broj tzv. Istraživanje i razvoj se u praksi sprovodi kroz tri faze: 122 . Desetak godina kasnije je napravio sopstvenu fabriku i patentirao svoj proizvod. električna sijalica ili personalni računar djelo preduzetničkih poduhvata Vrlo često kod ljudi postoji pogrešna pretpostavka o inovacijama – inovacijama se smatraju samo krupna naučna dostignuća. godine nove ere opisao i napravio prvi model parne mašine. pošto mu je bilo hladno. "ovozemaljske" inovacije koje brzo nalaze tržište i omogućavaju sticanje profita.. Inovacije zasnovane na novom znanju. cijena.iako se radilo o mišolovci za jednokratnu upotrebu.11. dizajn. Pod istraživanjem podrazumijevamo plansko traganje u cilju otkrivanja novog znanja koje bi bilo korisno za razvoj novih proizvoda.. s obzirom da su neki od najznačajnijih pronalazaka.

adekvatne ljudske i tehničke kapacitete.11. Koriste je uglavnom moćne kompanije kao što su Dipon (bavi se proizvodnjom “novih” materijala kao što su najlon. ali je usmjereno prema cilju (praktičnoj svrsi). Rezultat uspješnog istraživanja i razvoja je znanje koje će biti od koristi preduzeću i potrošačima. Neke od osnovnih vrsta strategija koje se primjenjuju u procesu istraživanja i razvoja su: Ofanzivna strategija – Cilj je postignuti vodeću ulogu na tržištu u oblasti uvoñenja novih proizvoda. U suprotnom. ali se rezultati moraju dijeliti što smanjuje potencijalni profit. Pored ove dvije opcije. Fundamentalna istraživanja nisu usmjerena na neki praktični cilj. već se pokušava da se pomjere granice ljudskog saznanja. Primijenjeno (aplikativno) istraživanje – Preduzima se u cilju sticanja novih znanja. moraju biti ispunjene odreñene pretpostavke. primijenjena istraživanja. javlja se dilema da li samostalno razvijati proizvod ili se povezati sa nekom drugom organizacijom i obavljati zajedničko istraživanje i razvoj. Kvalitetno obavljen proces istraživanja i razvoja je preduslov za uspjeh inovacije na tržištu. može značajno doprinijeti povećanju uspješnosti ovog procesa. 123 . U drugom slučaju proces teče brže i manje košta. a premalo će učiniti preduzeće nekonkurentnim. poliester. koja je vezana za nastup preduzeća na tržištu. kao i pripremiti se za eventualne neuspjehe prilikom razvoja novih proizvoda. Upravljanje inovacijama 1. Ova strategija donosi visoke potencijalne zarade. Eksperimentalni razvoj – Korišćenje naučnog znanja da bi se stvorio novi proizvod. Ovu vrstu istraživanja obavljaju naučnici i rezultati takvih istraživanja predstavljaju javno dobro. instituti i privatne kompanije koje imaju iskustva u ovoj oblasti. ali je i rizik njene primjene veoma visok. previše investiranja u istraživanja i razvoj može učinite preduzeće nelikvidnim. neophodno je obezbijediti dovoljno sredstava. 2. kao i kako da nastupe na tržištu. preduzeća se često nalaze u dilemi kako da pristupe samom istraživanju. koja zahtijeva mnogo veće istraživanje i razvoj). usluga. Ova istraživanja se uglavnom vrše od strane kompanija sa krajnjim ciljem primjene rezultata istraživanja u komercijalne svrhe. metod ili sistem koji se mogu patentirati ili zadržati kao poslovna tajna. 3. Naime. Saradnja sa naučnoistraživačkim institucijama kao što su fakulteti. Pored toga. Eksperimentalni razvoj podrazumijeva izradu prototipa i dovoñenje ideje do stepena komercijalizacije. Kada je u pitanju istraživanje. Rezultat primijenjenih istraživanja je konkretan proizvod. finansijski jake kompanije mogu i kupiti gotova tehnološka rješenja od drugih kompanija ili istraživačkih institucija. Druga dilema. Da bi se proces istraživanja i razvoja obavio uspješno. S obzirom da je sam proces dosta skup i dugotrajan. jeste da li nastupiti sa manjim brojem proizvoda i pokušati stvoriti veće tržišno učešće (manji broj proizvoda zahtijeva manje istraživanja) ili nastupiti sa većim brojem proizvoda (diversifikacija. istraživanje i razvoj mora biti u funkciji rasta i razvoja preduzeća i usklañeni sa tempom rasta. Fundamentalno (bazično) istraživanje – Originalno izučavanje koje se preduzima u cilju povećanja ukupnog znanja i razumijevanja zakona prirode. Fundamentalna istraživanja predstavljaju osnovu za dalja.

sredinom XX vijeka. uspješno koristili Japanci. koji su ponekad bolje od originalnog proizvoda. kevlar) i Epl (Apple) (kompanija koja je izumila kompjuterski miš. Ova strategija zahtijeva mogućnost stvaranja funkcionalnih i adaptivnih inovacija na proizvodu i svojstvena je malim preduzećima koja ne mogu sebi da priupte da budu tržišni lideri. Primjer za ovu strategiju predstavlja kineska automobilska i informatička industrija.). Koka-Kola sa svojom „Novom Koka-Kolom“ (New Coke) ili Soni (Sony) sa svojim pandanom VHS standardu (Betamax). Jedna od najvažnijih karika u ovoj strategiji je jak marketinški nastup.Konkurišu na tržištu kroz modifikacije tuñih proizvoda. proizvode kao što su Ajpod (iPod). Najveći rizik kod ofanzivne strategije je da li će tržište uopšte prihvatiti novi proizvod. Tajvan i Singapur. Cilj strategije je praćenje lidera i brz prodora na tržište nakon što tržišni lider predstavi svoj novi proizvod. Imitatorska strategija . Ajfoun (iPhone) i sl. Prema načinu imitiranja razlikujemo dvije različite strategije. Kreativni (inovativni) imitatori . Upravljanje inovacijama teflon.Sastoji se u imitiranju proizvoda koje je već lansirala konkurencija. Čak i najveće kompanije su pravile greške. Ovu strategiju su. kao npr. a zatim i Koreja. grafičko okruženje za operativne sisteme. Defanzivna strategija – Suština defanzivne strategije je u izbjegavanju visokog rizika.11. „Puki“ imitatori . 124 .Proizvode identične kopije tuñih proizvoda.

2. 125 . Koje su strategije moguće u procesu istraživanja i razvoja? 1. Zašto preduzetnici ne bi trebali da se “prave pametni”? 10. 4. 6. Koji su mogući izvori inovacija? 8. Koje su faze u procesu inovacije? Objasnite razliku izmeñu inovacije i invencije. 9.11. 5. Objasnite vezu izmeñu malih preduzeća i inovacija. Koja je inovacija rizičnija za preduzeće .ona gurana od strane ponude ili povučena od strane tražnje? 7. 12. Navedite dileme koje se vezuju za proces istraživanja i razvoja. Koje su faze u procesu istraživanja i razvoja? 11. Upravljanje inovacijama Pitanja za diskusiju Šta je inovacija? Koji su pozitivni efekti inovacija? Navedite vrste inovacija. 3.

POGLAVLJE 12 PREDUZETNIČKA INFRASTRUKTURA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. identifikujete usluge koje pruža biznis inkubator. objasnite pojam i ulogu biznis inkubatora. objasnite pojam. trebalo bi da budete u stanju da: definišete pojam preduzetničke infrastrukture. PREDUZETNIČKA INFRASTRUKTURA 126 . vrste i prednosti klastera. opišete koncept. ulogu i vrste naučnih parkova. 12.

. obrazovni sistem. zbog ograničenih resursa.C. poput ekonomija u tranziciji. dok ih je poslije 4 godine nestalo više od pola53. neiskusnih menadžera i manjka finansijske stabilnosti prije svega. zakonski okvir. telekomunikacije. Washington D. kao i riječi struere što znači sklapati. U ekonomiji. Preduzetnička infrastruktura 12. odnosno podlogu. Poslije 10 godina. uglavnom označavajući osnovu za razvijanje nekog poduhvata. Lako je zaključiti da bi svakoj zemlji trebalo da bude interes da ovaj sektor bude što jači i zdraviji. energetika. mala i srednja preduzeća imaju mnogo višu stopu mortaliteta od velikih preduzeća. 127 . Meñutim. Stope mortaliteta su još više u manje razvijenim ekonomijama. a s druge strane i postojeća preduzeća će morati da posluju konzervativnije jer nisu sigurna da li će njihovi partneri u poslu opstati na dugi rok. Naime. to nije jednostavno ostvariti. samo će četvrtina novih preduzeća i dalje poslovati.1.. infrastruktura je skup različitih sistema koji osiguravaju efikasno i neprekidno odvijanje neke djelatnosti (saobraćaj. NFIB. što je svojevrstan problem jer je baš ovim ekonomijama neophodno da imaju jak sektor malih i srednjih preduzeća kako bi mogla brže da prebrode tranzicioni period. 2004. U prethodnim poglavljima je jasno prikazan značaj malih i srednjih preduzeća i razvoja preduzetništva za ekonomiju jedne zemlje. Stopa preživljavanja malog biznisa 100% 100% 90% 80% % Preživjelih 65% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Nova 2 4 6 8 10 46% 36% 29% 25% Godine Grafikon 1 Stopa preživljavanja malog biznisa Kao što se može vidjeti na grafiku.). već poslije dvije godine jedna trećina novootvorenih preduzeća se ugasila. U početku se riječ infrastruktura uglavnom koristila u vojnoj industriji i grañevinarstvu..12. Ovako visoka stopa mortaliteta ima dva negativna efekta – manje ljudi će se opredjeljivati da se bavi privatnim biznisom usljed visokog rizika. Pojam preduzetničke infrastrukture Riječ infrastruktura je latinskog porijekla i potiče of riječi infra što znači ispod. 53 NFIB Small Business Policy Guide.

Poželjno je da oni što manje da opterećuju preduzetnike. naučni i istraživački instituti su od izuzetnog značaja kao izvori za sticanje znanja i vještina. internet) i komunalnu infrastrukturu (vodovod i kanalizacija. Naučni parkovi U literaturi se najčešće mogu sresti tri termina. uz finansijsku infrastrukturu. institucionalnu infrastrukturu čine specifični modeli razvoja preduzetništva. kao što su naučni parkovi.2.Obuhvata sve javne i privatne finansijske institucije. Pod tehnološkim parkovima se najčešće podrazumijevaju posebne vrste naučnih parkova. a koji se tiču preduzetništva i malih i srednjh preduzeća. mješovite i privatne institucije koje pomažu razvoj preduzetništva. vodeni i vazdušni saobraćaj). štedno-kreditne asocijacije. istraživački parkovi (research parks) i tehnološki parkovi (technology parks). Pored državnih institucija. Obuhvata državne.Vrlo često. je od izuzetno velikog značaja. 128 . klasteri i biznis inkubatori. Obrazovnu infrastrukturu . Preduzetnička infrastruktura se može podijeliti na: Zakonsku infrastrukturu . kao što su banke. Fizičku infrastrukturu .Fizička infrastruktura se još naziva i “klasična infrastruktura” i obuhvata saobraćajnu infrastrukturu (putevi. pruge. u kojima je akcenat stavljen na razvoj informacione tehnologije i telekomunikacija. predstavlja ključnu kariku u razvoju preduzetništva u nekoj zemlji. koja će dati podršku preduzetništvu i malim i srednjim preduzećima. a naučni parkovi na više praktično primjenljive tehnologije.Državni i privatni univerziteti. nafta. Smanjenjem regulative u vezi sa osnivanjem preduzeća. penzioni i investicioni fondovi. energetsku infrastrukturu (struja. kao i specifične modele finansijske podrške poput “biznis anñela” i “venture” kapitala. Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzeća i Zavod za zapošljavanje. poslovanjem s inostranstvom i sl. 12. fiksna i mobilna telefonija. Mada u literaturi postoji polemika oko tačnih odrednica ova tri termina. tržišta novca i kapitala. gas). Ponekada se pravi razlika u tome da su istraživački parkovi više orijentisani na fundamentalna istraživanja. najprihvaćenija je teorija da su naučni parkovi i istraživački parkovi praktično sinonimi. fakulteti. razvoj adekvatne preduzetničke infrastrukture. Finansijsku infrastrukturu . gradski saobraćaj). Predstavlja neophodan preduslov za razvoj preduzetništva i malih i srednjih preduzeća. Od državnih institucija u Crnoj Gori. Institucionalnu infrastrukturu . dobijanja konsultantske pomoći i regrutovanja kvalitetnih ljudskih resursa. podršku preduzetnicima pružaju Fond za razvoj. telekomunikacionu infrastrukturu (pošta.Skup zakona i propisa koje donose državni organi. mogu se obezbijediti kvalitetniji uslovi za razvoj preduzetništva.12. koja označavaju približno isti pojam: naučni parkovi (science parks). Koliko se radi o sličnim terminima govori i to da se u posljednje vrijeme često koristi i naziv naučnotehnološki parkovi. dobijanjem dozvola. Preduzetnička infrastruktura Iz ovih razloga. čistoća.

promovišući kulturu inovacija i konkurentnost sa njim povezanih preduzeća i naučnih institucija. Procjenjuje se da u svijetu.iasp. Davanje podrške i usluga preduzećima koji su “podstanari” u naučnom parku. institucija za istraživanje i razvoj. najveći broj je postojao i ranije i samo se “uselio” u naučni park (oko 54%). u ovom trenutku. Radi se o procjeni iz dva razloga – prvo što ne postoji jedinstvena definicija naučnih parkova.000 m2 do 1.000 m2. Nešto manji broj njih (29%) nastaje u okviru samog naučnog parka. 54 55 International Association of Science Parks. u današnjem smislu te riječi. <www.000 m2. zatim veliki broj malih i srednjih preduzeća. <www.000.000 m2. Naučni park olakšava stvaranje kompanija zasnovanih na inovacijama i pruža vrijedne usluge. su nastali krajem šezdesetih godina prošlog vijeka55. koje imaju visok potencijal za rast.000 m2 do 600. kao i predstavništva a nerijetko i sjedišta nekih velikih preduzeća. ili njegovim podstanarima..000 m2. Da bi ostvario ove ciljeve.000. preduzeća i tržišta.iasp.. Naučni parkovi uglavnom zauzimaju relativno veliki prostor. Pored toga. Tu je i odreñeni broj preduzeća i stručnjaka koji nude svoje usluge naučnom parku. preteče današnjih modernih parkova. Srednje-male – od 200. nastaju tek u osamdesetim godinama. ima oko 300 naučnih parkova. Podržavanje osnivanja i razvoja preduzeća zasnovanih na tehnologiji i znanju. U okviru ovog prostora je obično smješten bar jedan naučni centar (univerzitet. naučni park stimuliše i upravlja razmjenom znanja i tehnologije izmeñu univerziteta. Preduzetnička infrastruktura Prema Meñunarodnoj asocijaciji naučnih parkova (International Association of Science Parks . dok oko 10% preduzeća nastaje u biznis inkubatoru u okviru naučnog parka. istraživački centar. čiji je glavni cilj da poveća ekonomsko blagostanje. istraživačkih centara. pa pojedini parkovi ne ispunjavaju najstrožije kriterijume.). Prema veličini površine koju pokrivaju se dijele u četiri velike grupe: Male – do 200. a drugo zato što nisu svi parkovi članovi IASP što otežava voñenje precizne statistike.IASP54) naučni park je organizacija koju vode specijalizovani profesionalci. nastao je u posljednjoj deceniji prošlog vijeka. inovacija i malih i srednjih preduzeća sa ciljem povećanja ukupnog ekonomskog blagostanja.ws> International Association of Science Parks. Od ukupnog broja preduzeća prisutnih u naučnom parku.12.ws> 129 . fakultet. Jačanje saradnje izmeñu univerziteta. Srednje-velike – od 600. nudi kvalitetan prostor i opremu. Velike – preko 1. meñunarodnih korporacija i lokalnih preduzeća sa ciljem transfera znanja i tehnologije. većina naučnih parkova ima i svoj inkubator u kojem pomaže razvoj novih malih i srednjih preduzeća zasnovanih na tehnologijama i znanjima koja se razvijaju u konkretnom parku. Naučni parkovi su relativno nov model podrške preduzetništvu. Prvi naučni parkovi. Kao ciljevi naučnih parkova se najčešće izdvajaju: Promovisanje istraživanja i razvoja. Skoro polovina od ukupnog broja naučnih parkova koji i danas postoje. pravi naučni parkovi. Meñutim.

Preduzetnička infrastruktura Kao primjer naučnog parka može dobro poslužiti Naučni park Centralna Florida (Central Florida Research Park56).500 zaposlenih. Većina istraživanja i aktivnosti u okviru parka. Naučni parkovi razvijaju nov. Macmillan. savezna država Florida. Park se nalazi u Orlandu. u okviru parka se nalaze i Centar mornaričke avijacije za obuku (Naval Air Warfare Center Training Systems Division). Imaju u sebi inkubatore koji su izvor preduzetničke aktivnosti i inovacija.2 km2. kao što su razvoj lokalne zajednice ili povećanje blagostanja. dobija oko 700 miliona dolara vrijedne ugovore svake godine. and Instrumentation Command (STRICOM)). Pored toga. 56 57 Central Florida Research Park <www. Vodeću poziciju u grani. Vojna komanda za simulacije i obuku (Army Simulation. naučni parkovi omogućavaju rast i razvoj lokalnih zajednica i univerzitetskih centara.12. kao i uvoñenja novih tehnologija. Stvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti. Uspješan naučni park može ima veoma pozitivan efekat na cjelokupnu ekonomiju u svom okruženju. Prestiž.org> Porter. kao i Agencija za modeliranje i simulacije američkog vazduhoplovstva (Air Force Agency for Modeling and Simulation (AFAMS)). Training. Porter definiše klaster kao geografsku lokaciju koja ima: Dovoljno resursa i znanja da se dostigne kritična masa. Neki od pozitivnih efekata naučnog parka su: Razvoj lokalne zajednice.cfrp. Povećavanje ekonomskog blagostanja. Michael E. ovaj naučni park i preduzeća koja posluju u okviru njega. što ih čini još korisnijim za cjelokupnu ekonomiju jedne zemlje. Pomoć u jačanju istraživanja i razvoja. Prostire se na 4. 1990 130 . godine57.3. u svom okviru ima 48 zgrada i 106 preduzeća sa oko 9. ali tu su i efekti koje nije jednostavno izmjeriti. 12. kao i djelatnosti samih preduzeća su usko povezana sa američkom vojskom i mornaricom. Pored evidentnih koristi za mala i srednja preduzeća. Na račun toga. Trend rasta broja naučnih parkova u svijetu pokazuje da je ovo model razvoja i podrške preduzetništvu koji se dokazao kroz više od tri decenije postojanja. The Competitive Advantage of Nations. Oko 400 studenata dodiplomskih i postdiplomskih studija je zaposleno u preduzećima koja posluju u okviru naučnog parka. Olakšavanje i podrška razvoju klastera. Klasteri Koncept klastera je u literaturu prvi uveo Majkl Porter (Michael Porter) 1990. preduzetnički način razmišljanja i pomažu u stvaranju inovacione kulture koja još više olakšava i ubrzava dalji rast i razvoj. u okviru parka se nalazi i Univerzitet Centralne Floride (University of Central Florida). status i kredibilitet koji se prenosi na preduzeća “podstanare”. Efekat multiplikatora značajno uvećava koristi od investicija u naučni park kroz već navedene pozitivne efekte. Pored toga.

klasteri su ušli u veliki broj državnih programa. Po ovom osnovu klasteri se dijele u tri velike grupe60: 1. Postoji više načina kako možemo podijeliti klastere – na osnovu načina nastanka. jer pored saradnje preduzeća uključuje i razmjenu znanja. definisanja i stvaranja klastera nije standardizovan. Ovi klasteri uglavnom imaju jaku podršku države i uglavnom su dio ekonomske politike vlade. ili čak na globalnom planu. kao što je: rješavanje problema infrastrukture. Prema Porteru. Od kada je Porter prvi identifikovao i definisao pojam i prednosti klastera. Amsterdam.com> 59 58 131 . Bangalor (Bangalore). Povećanje broja inovacija. dominantne djelatnosti itd. Ekonomista Patris Bekholt (Patries Boekholt) definiše klaster kao grupu preduzeća. Nacionalni klasteri – Klasteri čiji su glavni ciljevi od nacionalnog značaja. Pored toga. kao najveća kontejnerska luka. Dolina Napa (The Napa Valley). naučnih institucija (univerziteta. stvorili nove proizvode ili inovacije59. u Indiji. Sam proces identifikovanja. rješavanje problema u bilansu plaćanja (klaster koji se fokusira na izvoz. konsultantskih kuća i kupaca. u Kaliforniji. Patries. kao najčešći primjeri klastera u svijetu.). planiranje prostora. klasteri su postali predmet pažnje velikog broja država i stručnjaka u svijetu. OECD. na osnovu veličine. u Francuskoj. Na primjer. “The public sector at arms length or in charge? Towards a typology of cluster policies” OECD Workshop on Cluster Analysis and Cluster-based Policies. Managing National Innovation Systems. Tehnološka dolina Albani (Albany Tech Valley). Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (Organization for Economic Co-operation and Development . naučnih centara i preduzeća za podršku koji su funkcionalno povezani i sarañuju (na formalan ili neformalan) kako bi ostvarili nove marketing strategije. istraživačkih instituta. Vrlo je značajna podjela klastera po njihovom značaju sa aspekta nacionalne ekonomije. odnosno uključenosti klastera u aktivnosti od “šireg značaja”. za vino. navode: Silicijumska dolina (The Silicon Valley). u Kaliforniji. prednosti koje klaster donosi su: Povećanje produktivnosti kompanija u klasteru. za nanotehnologiju. za softver. svjetski centar za dijamante. Roterdam (Rotterdam) u Holandiji. za aeronautiku. Preduzetnička infrastruktura Značajnu i održivu komparativnu prednost u odnosu na druge lokacije. za filmsku industriju. Holivud (Hollywood). u Kaliforniji. Antverpen (Antwerp). za informacionu tehnologiju. Ekonomski stručnjaci i instituti koriste različite metodologije i nude različite definicije. država Njujork.OECD) definiše klastere kao mrežu meñusobno povezanih preduzeća.clusternavigators.. ili klaster koji se fokusira na jačanje domaće proizvodnje i smanjenje uvoza)..12. 1999 Boekholt. informacija i vještina58. (2002) <www. U literaturi se. Koncept klastera je mnogo širi od prostog povezivanja preduzeća. u Belgiji. Stimulisanje stvaranja novih biznisa. koji se nalaze u proizvodnom (poslovnom) lancu. 1997 60 Konsultantska grupa Cluster Navigators Ltd. Tuluz (Toulouse).

000 stanovnika i središte je klastera preduzeća koji se bave proizvodnjom skijaških čizama. Bootstrapper’s Bible.000 preduzeća u oblasti južno od San Franciska. kao što je npr. oličenog u razvoju Interneta. Ovaj klaster proizvodi 75% svih skijaških čizama na svijetu i grad ponosno za sebe tvrdi da je “Glavni grad sportske obuće na svijetu”. Klasteri mogu biti različitih veličina. Neki od najpoznatijih primjera su: Kastel Gofredo (Castel Goffredo). a ne naciju”61. Regionalni klasteri – Regionalni klasteri se fokusiraju na razvoj interne konkurentnosti i povezuju preduzeća u okviru jedne regije zarad ostvarivanja što boljih rezultata. Zahvaljujući prodorima prije svega na poljima telekomunikacije.. od onih koji povezuju čitave regije. Važno je da je klaster dobro organizovan i da se na tržištu pronañe odgovarajuća niša (čarape.12. vrlo često saradnja meñu preduzećima se nastavi i ovakva udruženja kompanija prerastaju u pravi klaster. 2005 132 . Kako to kaže poznati teoretičar menadžmenta Set Godin (Seth Godin) “treba pronaći nišu. tepisi. Ukoliko se saradnja završi na kraju projekta. Georgia).000 stanovnika i u njemu se nalaze 174 preduzeća koja se bave proizvodnjom tepiha. sa svim njegovim obilježijma. Dalton. razvoj infrastrukture itd. ruda ili industrija vina. Komercijalni klasteri nastaju kada grupa preduzeća odluči da se udruži i radi zajedno na nekim projektima. drvo. Seth. No. Montebeluna (Montebelluna). Italija. Sa promjenom načina poslovanja u posljednje vrijeme. gradić od 7. Vrlo često se regionalni klasteri formiraju oko nekog resursa. Pored klasičnog modela klastera uvodi se alternativno rješenje koje se naziva Centar i ogranci (Hubs and Nodes). savezna država Džordžija u SAD (Dalton. koji bi trebali da budu posebno interesantni zemljama u tranziciji kao što je Crna Gora. Oko 85% tepiha u Americi i skoro polovina od svih tepiha na svijetu se proizvedu u ovom malom gradu. vjerovatno najpoznatiji klaster na svijetu. ima 25. elektronskog poslovanja i raznih drugih inovacija. Do You Zoom Inc. Preduzeća shvataju da neke vrste posla ne moraju biti geografski blizu da bi bile povezane. “klaster” nestaje. i način poslovanja klastera doživljava odreñene promjene. povećanje ekonomskog blagostanja. 3. Ova preduzeća proizvode nešto više od polovine ukupnog broja čarapa u Evropi. Kao direktan efekat se javlja poboljšanje konkurentnosti regije.). povezuje više od 7. postoje i drugi primjeri veoma uspješnih malih klastera. ali se često u meñunarodnoj literaturi navode kao klasteri.000 stanovnika u Italiji. Već pomenuta Silicijumska dolina. ima 25. je istovremeno i sjedište 200 povezanih preduzeća koja se bave proizvodnjom čarapa. Preduzetnička infrastruktura 2. do onih koji povezuju samo 7 ili 8 preduzeća u okviru jednog grada. skijaške čizme ili dr. danas je moguće imate povezano poslovanje koje se vodi na različitim 61 Godin. klaster ne mora neophodno biti veliki da bi bio uspješan. Kao što se može vidjeti i iz navedenih primjera. Komercijalni klasteri – Komercijalni klasteri ne predstavljaju klastere po strogoj definiciji. Meñutim.

proizvodni ogranci se nalaze u Portoriku i Irskoj. Prvim biznis inkubatorom se smatra Industrijski centar Batavia (The Batavia Industrial Center). trendovi zbog kojih je i došlo do zatvaranja fabrike su se prenijeli i na ostale industrije i poslije više pokušaja porodica je shvatila da ne postoji ni jedan kupac koji bi bio spreman da kupi tako veliku fabriku. država Njujork. a testiranje proizvoda u trećoj. ili u specifičnim granama gdje vlada jaka konkurencija.4. 133 . Više od 2. i nastao je veliki broj malih preduzeća. 12. preduzeća za podršku su raširena u svim zemljama svijeta. godine. Za inkubatore se često kaže da predstavljaju efektivan i efikasan način da se pomogne preduzetnicima da stvore nova preduzeća povezujući ljudske resurse. Inkubatori nisu nov koncept. Ovaj model poslovanja omogućava centralu u jednoj zemlji. Masačusets). i zato su posebno značajni u ekonomijama u razvoju. proizvodnju u drugoj. ali je bio potreban relativno dug vremenski period prije nego što je ovaj koncept šire prihvaćen u svijetu. Na primjer. ili njihovoj modernoj verziji centra i ogranaka. koji je osnovan u Bataviji. dok se Internet koristi kao glavna infrastruktura za komunikaciju. merdžera i akvizicija u industriji poljoprivrednih mašina. Naime.000 ljudi je ostalo bez posla u maloj ruralnoj zajednici Batavia. tehnologiju i znanje. razmjenu informacija i rezultata istraživanja. no porodica Mankuzos (Mancusos). Inkubatori značajno smanjuju stopu mortaliteta preduzeća. Meñutim. Slika 1 Potrebni elementi za uspješan biznis U tom trenutku situacija je izgledala katastrofalno. zatvorena je velika fabrika koja je bila u vlasništvu korporacije Mesi-Ferguson (Massey-Ferguson). Bez obzira da li govorimo o klasičnom modelu klastera.12. Pored toga. preduzetnici u oblasti nekretnina i trgovine. klaster kao model poslovanja omogućava i malim sredinama da budu konkurentne čak i na globalnom planu. 1957.000 m2 sa namjerom da je preproda nekom velikom kupcu. uglavnom bivših radnika fabrike. ali geografska bliskost više nije neophodna za sve oblike poslovanja. za koju je fabrika predstavljala osnovni izvor radnih mjesta. Na ovaj način je prvi put u praksi sproveden koncept „biznis inkubacije” kao specifičan oblik razvoja preduzetništva i način podsticanja ekonomskog razvoja. Biznis inkubatori Biznis inkubatori pomažu razvoj malih i srednjih preduzeća i omogućavaju im da se izbore sa brojnim problemima u prvih nekoliko godina postojanja. kompanije iz farmaceutske industrije kao što su Fajzer (Pfizer) ili Merk (Merck) imaju istraživačke centre u SAD (Kalifornija. Preduzetnička infrastruktura kontinentima. usljed konsolidacija. Porodica je kupila fabriku površine 85. očito je da ovakav model poslovanja pruža velike prednosti i za preduzeća i za regiju u kojoj posluju. Vrlo brzo se pojavio veliki broj lokalnih preduzetnika. SAD 1959 godine. što je jasno može vidjeti iz primjera navedenih u ovom poglavlju. Porodica Mankuzos je zatim došla do bolje ideje – podijelili su fabriku na manje poslovne prostore i počeli da ih izdaju preduzetnicima pomažući im na taj način da razviju sopstveni biznis. Preduzeća i dalje posluju po modelu klastera. su u svemu tome uvidjeli šansu. kapital.

ali se većina ovih usluga može dobiti i u dobro opremljenim poslovnim zgradama. omogućavaju preduzetnicima da dijele iskustva i stvaraju preduzetničke mreže. Inkubatori nude i kancelarijske usluge kao što su telefon. Pružaju osjećaj «zajednice». Biznis inkubatori nude poslovni prostor preduzećima. Taj holistički pristup je nešto što fali svim ostalim modelima podrške preduzetništvu. sam koncept je moguće adaptirati kako bi bio što bolje prilagoñen lokalnim uslovima i na najbolji način pomogao razvoj novog biznisa. U tom cilju biznis inkubatori uglavnom obezbjeñuju: Niže zakupnine od uobičajenih. kriterijumima ulaska i izlaska iz inkubatora. Biznis inkubatori pomažu preduzetnicima u oblastima marketinga. Smanjuju početne troškove. Neophodne komponente biznis inkubatora su: Promovisanje preduzetništva i podrška novim preduzećima u fazi planiranja. tako su se razvijali i biznis inkubatori. lakšu komercijalizaciju tehnologije i pristup finansijskim resursima. Pružajući svojim klijentima usluge koje su sve na jednom mjestu i omogućavajući smanjenje troškova kroz zajedničko korišćenje (i plaćanje). na jednom mjestu. internet itd. Konsultovanje u oblasti razvoja biznisa i obuke. ureñeni prostori (managed workspace). Razlike u ciljevima stejkholdera. Ne postoji jedinstvena definicija biznis inkubatora. 2005 134 . Šta su to onda jedinstvene karakteristike biznis inkubatora? Biznis inkubatori pružaju sve navedene usluge na sistemski način. zakonsko-pravna pitanja). inkubatori značajno poboljšavaju šanse za opstanak.12. Kada se govori o osobinama biznis inkubatora neophodno je napraviti razliku izmeñu inkubatora i drugih vrsta podrške preduzetništvu kao što su npr. “The Role of Business Incubators in post-2006 EU. poslovne usluge i mogućnosti povezivanja preduzeća i umrežavanja u klastere62. daktilografske usluge. Jorge. ali to već decenijama nude i industrijski posjedi (industrial estates) i namjenske poslovne zgrade (multi-tenant buildings). kao i pružaju neophodne savjete u početnim fazama razvoja biznisa. Poslovne savjete i podršku na licu mjesta (knjigovodstvo. koja motiviše preduzeća da uspiju. Uspješan biznis inkubator konstantno stvara uspješna preduzeća sa natprosječnim potencijalom za stvaranje profita i novih radnih mjesta. finansija i organizacije. ali je u EU najprihvaćenija definicija prema kojoj je biznis inkubator organizacija koja ubrzava i sistematizuje proces stvaranja uspješnih preduzeća stvarajući širok integrisan spektar usluga i podrške uključujući prostor inkubatora. Razvijena mreža institucija i preduzeća koja omogućava specijalizovane usluge. Preduzetnička infrastruktura Kako se razvijala biznis inkubacija kao koncept. 62 Costa-David. Kratkoročne ugovore o zakupu koji ne zahtijevaju preuzimanje dugoročnih obaveza. Objekat u okviru kojeg se nudi fleksibilan poslovni prostor po potrebama klijenta. Takoñe. ali i rast i razvoj novih preduzeća. naučnoj intenzivnost biznis planova i tačnoj konfiguraciji prostora i usluga uvijek postoje i po njima je moguće klasifikovati različite vrste inkubatora. ali to takoñe rade i konsultantske firme. fax. Komunalije uz niske naknade ili bez ikakve naknade.” EU Enterprise Directorate-General.

naučnog parka i uvoñenje specifičnih modela finansiranja. Nove Strategija razvoja malih i srednjih preduzeća za period od 2007. Prve aktivnosti BSC Bar su počele u septembru 2007. marketinga. na inicijativu holandske nevladine organizacije Asocijacija za akademsku obuku (Academic Training Association – ATA). Preduzetnička infrastruktura U Crnoj Gori je. predviña otvaranje novih biznis inkubatora. sa seminarima i obukama na teme finansijskog menadžmenta. kao što su venture kapital i biznis anñeli. lokalnih propisa. do 2010.12. godine osnovan prvi biznis inkubator pod nazivom Biznis start-up centar Bar (BSC Bar). u julu 2007. godine koju je usvojila Vlada Crne Gore. prava. godine. a pokrenuto je i takmičenje u biznis planovima. koji bi trebao da pomogne dalji razvoj preduzetništva u Crnoj Gori. Implementacijom ovih modela stvoriće se nov biznis ambijent u Crnoj Gori. kao i inicijative za formiranje klastera. 135 .

Koje državne institucije u Crnoj Gori pomažu razvoj preduzetništva? 8. 13. Koje su odrednice zakonske infrastrukture? 5.12. Preduzetnička infrastruktura Pitanja za diskusiju 1. Šta su naučni parkovi? 9. Šta je preduzetnička infrastruktura? 3. Navedite učesnike koji čine osnov finansijske infrastrukture. Šta su biznis inkubatori? 14. Koji su pozitivni efekti naučnih parkova? 10. Šta spada u institucionalnu infrastrukturu? 7. Definišite pojam infrastruktura? 2. Od čega se sastoji preduzetnička infrastruktura? 4. Kako se klasteri mogu podijeliti? 12. Objasnite značaj veličine klastera. 6. Koja je uloga biznis inkubatora? 15. Koje usluge može da ponudi biznis inkubator? 136 . 11. Navedite osobine klastera.

definišete pojam nove ekonomske paradigme.POGLAVLJE 13 PREDUZETNIŠTVO I NOVA EKONOMSKA PARADIGMA Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. opišete koncept elektronskog poslovanja. razumijete značaj strateških saveza. industrijske i informacione revolucije. identifikujete poremećaje koje sa sobom nosi nova ekonomska paradigma. trebalo bi da budete u stanju da: objasnite značaj poljoprivredne. opišete procese umrežavanja. razumijete promjene u poslovanju u uslovima globalne ekonomije. PREDUZETNIŠTVO I NOVA EKONOMSKA PARADIGMA 137 . objasnite pojam i vrste intelektualnog kapitala. 13.

uz problem istovremenog smanjivanja broja ljudi koji su živjeli na selu. navešćemo sljedeće poreñenje. Informaciona revolucija Periodi velikih promjena su kroz ljudsku istoriju otvarali nove mogućnosti koje su radikalno mijenjale postojeće stanje u svijetu i to ne samo u oblastima njihovog direktnog uticaja. 2001 138 . Da bi uporedili brzinu kojom se informacije šire. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma 13. Danas. Massachusetts. samo u SAD je bilo 3. Maryland) do Bangkoka (Tajland) (Bangkok. godine je jednak ukupnom broju telefonskih poziva u toku čitave 1981. 11 godina nakon otkrića Amerike. godine!68 Što je još 63 64 Overton. Tako je. otkrio Ameriku. iz 1503. Klaudije Ptolomej (Claudius Ptolemaeus) (90-168. September 19. The Industrial Revolution and work in nineteenth-century Europe. Na kartama njemačkog kartografa. već i u drugim. Gary. BBC. karte koje su tadašnji putnici i moreplovci koristili se nijesu mnogo razlikovale od karata koje je izradio čuveni grčki astronom i kartograf.13. izazivala promjene u drugim oblastima.n. Anchor. Upotreba mehanizacije. koja je nastala kao rezultat potrebe da se prehrani sve brojnija radna snaga koja je živjela u gradovima. Lenard R. 2000 68 Handy. Plato. Jedan broj dnevnih novina Internešnel Herald Tribjun (International Herald Tribune) sadrži više informacija nego što ih je neko u Srednjem vijeku dobio u čitavom životu!66 Najznačajniji faktor koji je omogućio ovako brzo širenje informacija je bum u oblasti telekomunikacija. što je. 1992 65 Friedman.64 Tako je revolucija u jednoj sferi. Jonas i Kjel A. Deset godina kasnije. Boston. Hutchinson. Beograd. 1989. pet vjekova kasnije. Thomas L. Agricultural Revolution in England 1500 . Spirit (Spirit) i Oportjuniti (Opportunity).e). Routledge. u mogućnosti smo da gledamo fotografije zalaska Sunca na Marsu. g. Nordstrom. Harvard Business School Press.63 Povećanje produktivnosti u poljoprivredi je značilo da je sve manje ljudi neophodno za rad u ovom sektoru. krajem XVIII vijeka. od Baltimora (Sjedinjene Američke Države (SAD)) (Baltimore. Thailand).65 Dakle. nepovezanim sektorima. zahvaljujući robotima istraživačima. informacija o postojanju novog kontinenta nije bila dostupna većini populacije. Kada je Kristifor Kolumbo (Christopher Columbus). Mišljenja se razlikuju u vezi sa tačnim početkom Informacione revolucije. 2000 66 Riderstrale. Grega Rajha (Grega Reicha). 2002 Berlanstein. bilo svega 200 telekomunikacionih kompanija u svijetu. Leading the Revolution.1. neposredno nakon njihovog slijetanja na Crvenu planetu. The Lexus and the Olive Tree: Understanding Globalization. otvorilo vrata sljedećoj revoluciji. 2006 67 Hamel. Prvo je nastupila britanska poljoprivredna revolucija.000 preduzeća koja su pružala telekomunikacione usluge!67 Broj meñunarodnih telefonskih poziva u jednom danu 2001. Mark. godine. Karaoke kapitalizam: Menadžment za čovečanstvo. Industrijska revolucija nije samo stvorila mogućnost masovne proizvodnje i distribucije robe visokog kvaliteta i niske cijene. već je dovela do velikih socijalnih i kulturnih promjena transformisala je gradove i uništila seoske manufakture koje više nijesu mogle biti konkurentne. The Elephant and the Flea: Looking Backwards to the Future. godine. nije ucrtan Američki kontinent. naizgled. Charles. čiji se efekti danas osjećaju širom svijeta. 1492. godine. rotiranje usjeva na četiri parcele i selektivno uzgajanje su omogućili drastičan rast prinosa u periodu od XVI do XIX vijeka.1850.

73 Murthy. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma važnije. Summer 2000. Rothschild.” cnet. Michael. Karaoke kapitalizam: Menadžment za čovečanstvo. godine!74 Sve brža globalizacija. informacije i iskustvo. način proizvodnje. vrste transporta. ID. pp 13-28. pa je danas za transport automobila sa jednog kraja svijeta na drugi potrebno tri nedjelje. “Outsourcing Innovation: The New Engine of Growth. Novo shvatanje ekonomije ističe značaj nematerijalnih resursa i umrežavanja.72 Meñunarodna trgovina danas čini oko 30% svjetskog bruto domaćeg proizvoda (Gross Domestic Product). troškovi prenosa informacija su pali 10 miliona puta u odnosu na 1970. Diana Farrell. kao nove organizacione strukture. Informacije. 2002 70 69 139 . Nova ekonomska paradigma Informaciona revolucija mijenja postojeće modele poslovanja.75 13. Michael. Dok je industrijsko doba karakterisala transformacija fizičkih resursa.2. drastično smanjenje troškova transporta po jedinici u posljednih 200 godina i mnogo veća brzina transporta.71 Sile globalizacije mijenjaju naš svijet. Beograd. kao i znanje i sposobnosti menadžera. James Brian. Beograd.” The Economist.” Sloan Management Review. ustaljene poslovne procese. kao i ogroman pad cijena komunikacionih usluga su otvorili nove mogućnosti preduzećima da kupuju. “Offshoring and beyond. što je četiri puta više u odnosu na početak 70-ih godina XX vijeka. 1995 Kanellos. vlasništva i upravljanja. Smatra se da će se uspjeh u ekonomiji XXI vijeka bazirati na ”3I”: informacijama. Vesna. koji je nekada koštao 150 miliona dolara. Internet ekonomija. and Jaana K. a ova usluga košta svega 500 dolara. 2003 71 Agrawal. Upotreba informacija i znanja.13.73 Vrijednost meñunarodne trgovine u jednom danu 2000. Promjene koje preduzeća doživljavaju u uslovima globalizovane ekonomije se po kompleksnosti i značaju mogu porediti sa promjenama koje su se dešavale u vrijeme industrijske revolucije. mogli danas da kupite po cijeni velike pice i Koka-Kole (Coca-Cola)! Brzina kojom kompjuterski mikroprocesori obrañuju podatke se udvostručavala svake dvije godine u posljednjih 40 godina. organizacionu strukturu kompanije. Ukupna svjetska tražnja za robama i uslugama se udvostručava svakih 15 godina. 2005. Nordstrom. Rei edition. kao novih resursa. godine odgovara njenoj ukupnoj vrijednosti iz 1979. Plato. 2003 72 Quinn. a posebno ne za svega tri i po decenije. idejama i inteligenciji. To je kao kada bi avion Boing 747 (Boeing 747). Vivek. February 10th. proizvode i prodaju širom planete. Remes. utiče na promjene u sferi rada.” The McKinsey Quarterly. uz sve veći stepen ekonomske integracije i povećano kretanje ljudi i znanja. oblike reklamiranja. Henry Holt & Company. Jonas i Kjel A. Special Edition: Global Directions. Bionomics: Economy As Ecosystem. pa dolazi do pojave nove ekonomske paradigme. 2006 75 Milićević. vještine. “Moore's law to roll on for another decade. godinu!69 Nikada se u ljudskoj istoriji nije desilo da neki proizvod ili usluga postane 10 miliona puta jeftiniji. Narayana. FON. što znači da se procesorska moć povećala više od milion puta u ovom periodu!70 Troškovi prevoza jedne tone robe su pali za više od 70% u posljednjih 40 godina. informaciona ekonomija u prvi plan ističe nematerijalne faktore kao što su znanje. “Globalcorp. The World in 2005 74 Riderstrale.

Nemoguće je očuvati ekskluzivnost biznis ideje. Ekonomija zasnovana na informacijama . instant poruke.Ako niste informisani. Bitka za kupca je sve oštrija. Preduzeća danas ostvaruju konkurentsku prednost na osnovu kombinacije znanja i sposobnosti svojih zaposlenih i njihovog preduzetničkog duha. Za razliku od prethodnog perioda u kojem je stabilnost organizacije bila u prvom planu.Informacija je u svim svojim pojavnim oblicima. pametne kartice. Informacija o novom tipu proizvoda i njegovim osobinama se širi velikom brzinom. dok je ranije ključ uspjeha bio u pristupu fizičkim resursima i racionalizaciji troškova. Veći stepen konkurencije .13. 1998 140 . Način poslovanja preduzeća se bitno izmijenio u savremenoj ekonomiji. pa se svaki proizvod može jednostavno i brzo kopirati. koji stalno raste.Smanjuje se ili potpuno gubi uloga trećih lica u odnosima izmeñu proizvoñača i potrošača. Digitalni kapital . McGraw-Hill. način na koji se to znanje održava i unapreñuje. digitalna (elektronska pošta. elektronski novac. Konkurencija strahovito brzo uči. sastanci putem video-konferencionog sistema. isti (ili slabiji) kvalitet proizvoda ćete plaćati skuplje. Tehnologija je na takvom nivou da omogućava preduzetnicima i malim kompanijama da posluju izuzetno efikasno uz pomoć malog broja ljudi. konkurencija može doći iz pravca iz koga ste je najmanje očekivali. Ekonomija zasnovana na tehnologiji . od medija do ekonomskog procesa.U nekim industrijama. način na koji je znanje uključeno u poslovne procese i naravno bazu klijenata.Zbog sveopšteg stapanja različitih oblasti poslovanja. poslovne procedure podržane informacionim sistemom i internet kao prezentacioni i reklamni medij). Kako bi se održao potreban nivo efikasnosti. Fleksibilni radni timovi mijenjaju i način organizacije 76 Martin.Vrijednost kompanije se sve više mjeri „sivom masom” i njenom sposobnošću u stvaranju i realizaciji novih ideja. kvalitet tehnološkog rješenja je jedina prednost koju preduzeće posjeduje u odnosu na konkurenciju. bespapirno poslovanje. Ekonomija zasnovana na znanju . Krajnja posljedica može biti da pojedinci i kompanije koje nemaju odgovorajući nivo znanja ne mogu učestvovati u tržišnoj utakmici. Prelazak na novu ekonomiju u pojedinim oblastima poslovanja izaziva tektonske poremećaje:76 Digitalizovane informacije . Dolazi do smanjivanja broja visoko specijalizovanih radnika. internet telefonija. Ekonomija bez ljudskog posrednika . akcenat se sada stavlja na upravljanje promjenama.Od učesnika u ekonomskom procesu se zahtijeva odreñen nivo poznavanja tehnologije. čime se otima znatan dio tržišta velikim preduzećima. a zadaci se sve više povjeravaju timovima umjesto pojedincu. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma potiskuju ulogu kapitala i manuelnog rada i postaju strateški elementi poslovanja. Digitalni kapital podrazumijeva ukupnu sumu znanja koje preduzeće posjeduje. Chuck. net future. posrednik danas može biti samo informacioni sistem koji podržava sve faze u poslovanju.

ali težište se pomjera od komande ka saradnji. Moć i autoritet se pomjeraju ka potrošaču.o. timski rad Decentralizovan. motivisanje Mrežna organizacija. 79 Kolaković. Internet dovodi do jednostavne i brže komunikacije. distanca i kontrola Postoji ili nastaje Realizacija inovacija uz pomoć prirodnih. materijalnih i nematerijalnih resursa Fokus na pojedinca. Marko. diferenciranje proizvoda Fleksibilnost i naglasak na kvalitet Decentralizovano. Sinergija nakladništvo d. Privredna komora Beograd. kao i strukture finansijskog aranžmana. decentralizacija. Podrazumijeva transfer aktivnosti na specijalizovanog spoljnog dobavljača. pa dolazi do „spljoštavanja“ organizacione piramide77. Zagreb. koncipiran prema top menadžmentu Nakon svega navedenog. borba za tržišne segmente. strategija je podložna promjenama “odozdo”. omogućava direktan i gotovo besplatan pristup informacijama koje do tada nisu bile dostupne. funkcionalna integrisanost Centralno planiranje strategije. Gračanac. Autsorsing80 sporednih aktivnosti. 78 77 141 . postepeno degradirajući hijerarhiju i birokratiju. koji nam nakon toga pruža uslugu na bazi ugovora. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma hijerarhijskih nivoa. Umrežavanje i koordinacija upotrebom informacione tehnologije. fokus na dizajnu i funkcionalnosti Široko obrazovanje.. pa njegove potrebe postaju prioritet u lancu vrijednosti organizacije. fleksibilnost Podstiče promjenu. rokova za završetak.o. 2006 80 Autsorsing predstavlja izmještanje resursa i aktivnosti izvan preduzeća i njihovo obavljanje od strane dobavljača usluge. Fokusiranje na aktivnosti koje su ključne za poslovanje preduzeća. Potreba za kontrolom i autoritetom nikada neće u potpunosti nestati. Organizaciona struktura postaje „ravnija“. dr Aleksandra. Svjetsko tržište u uslovima globalizacije. kontrola Hijerarhijska organizacija. Poduzetništvo u ekonomiji znanja. Neke od razlika u funkcijama sadašnje i buduće organizacije su date u sljedećoj tabeli:78 Do sada Djelatnost Proizvodnja na bazi prirodnih resursa Fokus na masovno tržište. Smanjuje se broj organizacionih nivoa. u kojem su se obje strane dogovorile oko nivoa kvaliteta. funkcionalno integrisana strategija Naglasak na ekonomiji obima Centralizovano Stroga specijalizacija.13. kao i jednostavnu kontrolu urañenog. fragmentisanost tržišta. Beograd. možemo zaključiti da će se uspjeh preduzetnika u novoj ekonomiji temeljiti na sljedećim pretpostavkama:79 Sposobnost stvaranja malih fleksibilnih preduzeća sa specijalističkim timovima. 2001. otvoren ka zaposlenima i kupcima Marketing Proizvodnja Istraživanje i razvoj Ljudski resursi Organizaciona struktura Menadžment Informacioni sistem Centralizovan.

13. Razvoj informaciono-komunikacione tehnologije i sazrijevanje nove ekonomske paradigme je stvorilo uslove za poslovanje elektronskim putem na globalnom nivou. distributerima i državom). prodaja. Lu Gerstner (Louis V. preko procesa proizvodnje i distribucije. dobavljačima.82 Elektronsko poslovanje predstavlja skup svih poslovnih aktivnosti koje se odvijaju posredstvom raznih komunikacionih tehnologija. zaposlenima. Prednosti ekonomije obima. 2nd Edition. http://www. Koncept elektronskog poslovanja Tradicionalno poslovanje je zasnovano na upotrebi strukturiranih papirnih dokumenata u unaprijed definisanoj i opšteprihvaćenoj komunikaciji izmeñu učesnika u procesu poslovanja. Smanjenje relativnog značaja prostora i vremena.. bivši predsjednik odbora direktora i izvršni direktor kompjuterskog i konsultantskog giganta.ibm. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma Povećanje autonomije i samostalnosti kod zaposlenih. Podsticanje kreativnosti i inovacionog procesa. Elektronsko poslovanje je postalo integralni dio poslovanja savremenih kompanija. što u današnje vrijeme prvenstveno znači putem interneta. Stvaranje partnerskih veza sa dobavljačima i klijentima. ili skraćeno e-business). Mogućnost interakcije s korisnicima. marketing. Jr. kako bi napravio konceptualnu razliku u odnosu na pojam “elektronska trgovina”. Mark and Steve West.od koncepcije proizvoda. zahvaljujući automatizovanim informacionim sistemima. Pristup informacijama sa bilo kojeg mjesta u svijetu.81 Elektronska trgovina (Electronic Commerce. bez ograničenja. već „umrežavanje“ cjelokupnog lanca vrijednosti . 81 82 Norris. Kontinuirano ulaganje u znanje i obrazovanje. ili skraćeno e-commerce) podrazumijeva kupovinu i prodaju proizvoda. eBusiness Essentials. je poznato pod imenom elektronsko poslovanje (Electronic Business.3. Gerstner. Wiley. Aj Bi Em (IBM).) i unapreñenje odnosa sa svim stranama koje su zainteresovane za poslovanje naše kompanije (kupcima. Od brojnih prednosti u odnosu na klasične oblike poslovanja možemo izdvojiti: Smanjenje troškova poslovanja. Dostupnost 24 sata dnevno. Elektronsko poslovanje (eposlovanje) je mnogo širi pojam od elektronske trgovine i ne predstavlja puko proširenje dosadašnjeg poslovanja preduzeća. sve do krajnje potrošnje. godine prvi počeo sa upotrebom termina “e-poslovanje“. informacija i usluga na internetu. 13. Povećanje produktivnosti. naplata. 2001 IBM United States..).com/ 142 . je u oktobru 1997. Praćenje i vrednovanje nematerijalne imovine i intelektualnog kapitala. upravljanje zalihama. Demokratizacija i smanjenje hijerarhijskih razlika u poslovnom odlučivanju. Promocija sopstvene djelatnosti i proizvoda uz značajno niža ulaganja. Poslovanje u kome se poslovne transakcije prevashodno ostvaruju elektronskim putem. distribucija. Te aktivnosti podrazumijevaju optimizaciju poslovnih procesa (proizvodnja.

Ovaj model se realizuje preko internet posrednika. Primjer B2C modela je sajt maloprodaje proizvoda. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma Teorija e-poslovanja poznaje nekoliko osnovnih modela poslovanja.B2E) . izmeñu države i preduzeća) i G2G (Government to Government.co.yu/ 143 .B2C) . izmeñu organa državne uprave).Oblik elektronskog poslovanja izmeñu državne uprave i klijenata. G2B (Government to Business. onda su za uspjeh neophodni ljudi koji svoju 83 Gavrilović.13. 13.Podrazumijeva poslovnu saradnju meñu klijentima koji razmjenjuju resurse u obliku proizvoda. koji mogu biti grañani. usluge i informacije elektronskim putem od preduzeća. Bogdan. na primjer. već je potrebno povezivanje ljudi primjenom novih tehnologija.C2C) . B2C model zahtijeva znatno niža ulaganja od otvaranja klasičnih prodavnica.od komunikacije sa klijentima. Izmeñu preduzeća i klijenta (Business to Consumer .B2B) . kao što su sajtovi koji nude prodaju novih ili korišćenih stvari meñu korisnicima sajta. Kompjuter biblioteka. omogućava izdavanje ličnih dokumenata i raznih dozvola elektronskim putem.kombib.Sistem koji definiše procedure unutar preduzeća koje se tiču odnosa izmeñu preduzeća i zaposlenog. izmeñu države i grañana). Jasno je da umrežavanje računara u cilju razmjene informacija nije dovoljno samo po sebi.4. odnosno informacija. usluga i informacija. može da mu pruži informacije o svim važećim procedurama na nivou preduzeća .Podrazumijeva poslovnu saradnju meñu preduzećima koja razmjenjuju resurse u obliku proizvoda. http://www. osim što upućuje zaposlenog u njegova prava i obaveze. Preduzeće obično ima informacioni sistem koji. niti energija. Ovim se. Elektronski servis organa državne uprave (e-Government) . Ako odlučujući faktor uspjeha savremenog preduzeća više nije snaga mišića. gdje klijent kupuje proizvode. usluga i informacija. Osnovni modeli elektronskog poslovanja. Stoga postoji podjela na G2C (Government to Consumer. već znanje. Izmeñu preduzeća i zaposlenog (Business to Employee . B2B model olakšava transakcije izmeñu organizacija. Elektronski servis organa državne uprave ima zadatak da približi državnu upravu grañanima i preduzećima i da im pruži mogućnost da sve poslove obave bez čekanja ispred šaltera i brojne papirologije. preduzeća i drugi organi državne uprave.Predstavlja direktnu poslovnu saradnju izmeñu preduzeća i klijenta. do hijerarhijske organizacije i nadležnosti u preduzeću. Izmeñu klijenata (Consumer to Consumer . omogućava integraciju lanca nabavke i nabavku robe jedne firme za drugu putem interneta. koji su definisani na osnovu strana koje učestvuju u poslovnom procesu i prirode njihovog poslovnog odnosa:83 Izmeñu preduzeća (Business to Business . Intelektualni kapital Još uvijek smo daleko od mogućnosti da povezivanjem „pametnih“ mašina rješavamo sve probleme koje srijećemo u poslovanju. jer je internet prodavnica dostupna globalno.

materijalne resurse . Intelektualni kapital je postao kamen temeljac uspjeha u globalnoj ekonomiji. Inovativni kapital . Intelektualni kapital predstavlja zajedničko učenje preduzeća i njegovih klijenata. pošto ga pojedinci mogu „ponijeti“ odlaskom iz organizacije.Dokumentovano i zaštićeno znanje . dizajn i sl. baze podataka i intelektualnu svojinu (patenti. mnogi teoretičari današnju ekonomiju nazivaju „ekonomija znanja“. rutine. 1997 85 Ibid.Sposobnost preduzetnika za kreiranje procesa. pa sve do manuelnih radnika koji su razvili brojne načine za poboljšanje efikasnosti preduzeća. koje stvara čvrstu sponu izmeñu njih i osigurava dugoročnu uspješnu poslovnu saradnju. New York. sposobnosti i iskustva pojedinaca u organizaciji.13. licence. 2.. Intellectual Capital: The New Wealth of Organizations. vještine.Vrijednost organizacionih sposobnosti i vještina u preduzeću. Preduzeće ne posjeduje ovu vrstu kapitala. Znanje kao resurs ima jednu osobinu koja ga čini specifičnim u odnosu na sve druge. Thomas A.od istraživačko-razvojnog tima. Stewart. Znanje danas predstavlja osnovnu vrijednost i pokretačku snagu svakog preduzetničkog procesa. Upravljački kapital . licence.). primjenom savremenih tehnologija.. vještina i sposobnosti svih zaposlenih .Strukturna sposobnost preduzeća za iskorišćavanje ljudskog potencijala. Definiše se kao skup znanja. vještina i ideja. kao i upravljanja ostalim oblicima intelektualnog kapitala u preduzeću. ali koristi njegove usluge. Ljudski kapital objedinjuje dvije vrste kapitala: Idejni kapital . Sastoji se od više elemenata: Organizacioni kapital .znanje se upotrebom multiplikativno povećava. Intelektualni kapital predstavlja sintezu više različitih vrsta kapitala:85 1. dok se materijalni resursi u procesu njihove upotrebe značajno umanjuju. Procesni kapital . Ljudski kapital . 3.inovacije. Neopipljiva imovina . Intelektualno vlasništvo . a odnosi se na organizacionu strukturu. udružuju u mreže znanja. poslovne procese. Iz tog razloga. Doubleday/Currency.Vrijednost odnosa koje preduzeće ima sa svojim klijentima (penetracija tržišta. znanje i kreativnost.Predstavlja sposobnost pretvaranja idejnog kapitala u praksu. autorska prava. patenti. Klijentski kapital .Korporativna kultura i imidž preduzeća.Osnov ove vrste kapitala se nalazi u inteligenciji čovjeka. običaje. 144 84 . pokrivenost tržišta i lojalnost kupaca).Obuhvata različita znanja. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma inteligenciju.Nastaje kao interakcija ljudskih znanja. Strukturni kapital .84 Intelektualni kapital se svrstava u „neopipljivu“ imovinu preduzeća i odnosi se na znanje koje je prošlo kroz nevidljivi proces transformacije i rezultiralo pojavom nečeg korisnog za preduzeće.

kreira se objektivan sistem valorizacije i nagrañivanja zaposlenih. a da pri tome postigne fleksibilnost malog preduzeća. 145 . To je jedna od strateških aktivnosti. bez obzira na geografsku udaljenost. ali ne i jedino rješenje.Suština je u dostupnosti znanja u onim oblastima i na onim mjestima gdje je ono najpotrebnije. pored sve većeg stepena konkurencije. inovacijama i učenju. Umrežavanje i preduzetništvo Globalizaciju. Edukacija zaposlenih je podrazumijevano. preduzeća neprekidno povećavaju kvalitet korporativnog znanja. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma Važnost intelektualnog kapitala je rezultirala stvaranjem procesa za njegovo upravljanje. Primjena mrežne organizacione strukture za posljedicu ima debirokratizaciju preduzeća i stimulisanje kreativnosti i inovativnosti zaposlenih.Podrazumijeva upotrebu znanja u cilju definisanja najbolje poslovne prakse. Umrežavanje se doživljava ne samo kao model poslovanja. Upotreba usluga konsultantskih kuća. karakterišu i saradnja izmeñu preduzeća i procesi umrežavanja. kroz njihovo motivisanje za kreiranjem.5. Brzina reagovanja na probleme i zahtjeve kupaca .Jednostavna distribucija znanja preko interneta dopušta svakodnevni rad na edukaciji zaposlenih (“učenje na daljinu”). Osnovni cilj ulaska u partnerske odnose sa drugim kompanijama je jačanje konkurentske pozicije. Mreža je danas postala paradigma organizacionog dizajna za preduzeća koja svoj uspjeh zasnivaju na preduzetničkom duhu. 13. Dodatna edukacija . je drugi način na koji kompanije stiču nova znanja. To u praksi podrazumijeva istovremeno postojanje i preplitanje računarskih i poslovnih mreža. izgradnju mreže distributera i sticanje novih znanja. Ovim upravljačkim procesom se stvara organizaciona kultura koja podstiče i ohrabruje preduzetnički duh zaposlenih. kojom se postiže bolje razumijevanje uloge i značaja zaposlenih. kao i njihove napore u istraživanju i razvoju novih poizvoda. čiji je posao sakupljanje i iznajmljivanje znanja o različitim industrijama. Moderne komunikacione tehnologije su napravile revoluciju u brzoj distribuciji znanja.Da bi održala konkurentnost i odgovorila zahtjevima savremenog poslovanja. poslovne mreže se formiraju kada je potrebno da se uradi više nego što je preduzeće u stanju samo da postigne. izbjegavanje nedjelotvornih aktivnosti radi što bržeg rješavanja problema inovativnosti. Istovremeno. vještina i tehnologije. Proces upravljanja znanjem se svodi na nekoliko osnovnih kategorija: Povećanje produktivnosti . povećanje efikasnosti lanca snabdijevanja. koju je moguće ostvariti kroz zajedničko korišćenje proizvodnih kapaciteta.13. kao i pronalaženje novih ideja koje direktno povećavaju produktivnost i poboljšavaju konkurentsku poziciju preduzeća. One omogućavaju organizaciji da ostvari efikasnost velikog preduzeća. koji će svoja znanja staviti u proces upravljanja znanjem na nivou preduzeća. već i kao jedan od načina sticanja konkurentske prednosti na turbulentnom globalnom tržištu. uz sve veći značaj intraneta kao unutrašnje računarske mreže preduzeća. Sticanje novih znanja . Strategijsko povezivanje predstavlja odgovor kompanije na izazove globalizacije i digitalizacije. Mnoge akvizicije (preuzimanja preduzeća) se izvode upravo sa namjerom sticanja znanja i tehnologija drugih kompanija. Sa druge strane. sticanjem i vrednovanjem novih znanja i vještina.

jer se osim materijalne ulaže i intelektualna imovina preduzeća. kao i da nije sklon iskorišćavanju saveza za isključivo sopstvene interese. Kako bi se sve te prepreke prebrodile. sprečavanje prenosa znanja koja nisu neophodna za funkcionisanje saveza. a danas se internet koristi za meñusobnu koordinaciju i sinhronizaciju aktivnosti u procesu poslovanja. Formiranje saveza .13.Prilikom izbora treba voditi računa o brojnim faktorima. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma Umrežavanje koje je započelo 70-ih godina XX vijeka primjenom kompjuterskih mreža. bilo da je riječ o resursima. distribuciji ili projektima. Uspješnost poslovnog saveza zavisi od nekoliko faktora: Izbor partnera . kako saveza uopšte. a značajno ubrzano 90-ih godina zahvaljujući ekspanziji interneta kao globalne javne računarske mreže. Osnovna karakteristika saveza je potpuna posvećenost njegovih članova interesima saveza. definisanje procedura prenosa znanja i tehnologije. Iz tog razloga. potrebno je aktivno raditi na povećanju stepena povjerenja i razmjeni znanja. koji su tradicionalno bili dislocirani. preduzeće bi trebalo da sakupi što više informacija o potencijalnim partnerima. da koristi isključivo provjerene izvore podataka i da prije formalnog osnivanja saveza što bolje upozna partnere. Računarske mreže su nekada prvenstveno služile za prenos podataka izmeñu geografski udaljenih djelova preduzeća. kao i na zaštitne mjere u slučaju da se tako nešto ipak dogodi. omogućilo je povezivanje velikih poslovnih sistema. Neophodno je da budući partner posjeduje viziju razloga kreiranja saveza koja je kompatibilna sa našom. a najčešće se radi o razlikama u organizacionoj kulturi. Upravljanje savezom . koji su definisani ugovorom koji obavezuje sve njegove članove.Prilikom formiranja saveza posebnu pažnju treba obratiti na smanjenje rizika otkrivanja poslovnih tajni.Na putu funkcionalnosti saveza stoje brojne barijere. Sistem funkcionisanja saveza je zasnovan na principima kooperativnosti. Jedan od oblika umrežavanja je poslovni savez (strategijska alijansa). To je najbolji način da se ojača konkurentska pozicija. tako i njegovih članova pojedinačno. 146 .

industrijske i informacione revolucije? 2. Objasnite kategorije u okviru procesa upravljanja znanjem. Koje su pretpostavke za uspjeh preduzetnika u novoj ekonomiji? 5. 3. Preduzetništvo i nova ekonomska paradigma Pitanja za diskusiju 1. Objasnite prednosti koncepta elektronskog poslovanja. U čemu se ogleda značaj poljoprivredne. Objasnite ulogu strateških saveza. Definišite pojam i vrste intelektualnog kapitala. 9. Navedite razlike u funkcijama organizacija prošlosti i sadašnjosti.13. Koji su osnovni modeli e-poslovanja? 7. 6. Koji je značaj umrežavanja za preduzetnike? 10. 147 . 4. Objasnite tektonske poremećaje koje izaziva nova ekonomska paradigma. 8.

trebalo bi da budete u stanju da: definišete pojam biznis plana. BIZNIS PLAN 148 . objasnite cilj izrade biznis plana.POGLAVLJE 14 BIZNIS PLAN Pošto pročitate i proučite ovo poglavlje. razumijete uslove poslovanja budućeg preduzeća. razumijete formiranje ukupnog prihoda i bilansa uspjeha. opišete prodajno tržište. 14. nabavno tržište i konkurenciju. identifikujete sadržaj biznis plana.

2. analizirane osnovne slabosti i najznačajnije prednosti planiranih aktivnosti i u skladu sa tim utvrñena osnovna strategija njegovog sprovoñenja. projekcije realizacije i načina ostvarenja. Biznis plan je rezime prošlih. kojim se pokazuje da li ona ima finansijskog i operativnog smisla. Jedan od takvih pripremnih elaborata je biznis plan. težeći da ih privoli da učestvuju u finansiranju tog projekta. da definisane ciljeve pretvori u stvarnost uz što manje potresa i iznenañenja. Biznis plan 14. na prvom mjestu pokaže opravdanost preduzetničke ideje. Biznis plan je pažljivo planiranje i testiranje poslovne ideje. Biznis plan utvrñuje trenutnu poziciju preduzeća. čija je svrha da prikažu osnovne elemente namjeravanog poduhvata i pruže podlogu za odlučivanje različitim subjektima o učešću u realizaciji programa. odnosno učešću u realizaciji istog. odnosno najefikasniji način kako da iz prošlosti (sadašnjosti) stigne do budućnosti. ocjene njenih realnih biznis šansi u tržišnom okruženju. Pojam biznis plana U pripremi za realizaciju odreñenih poslovnih poduhvata i projekata rade se različite vrste studija i elaborata. U njemu su postavljeni ciljevi. Biznis plan predstavlja početni dokument koji služi za razgovor sa potencijalnim investitorima i finansijerima odreñenog poslovnog poduhvata. Biznis plan je plan vizije preduzeća. elaborat koji može da posluži na različite načine i u različite svrhe. Prema tome. put od želja do stvarnosti. Izrada biznis plana je razvojni proces testiranja početne poslovne ideje. Sadrži prikaz stanja poslovnog procesa odreñenog preduzeća i osnovne elemente vezane za odreñeni poduhvat koji preduzeće želi da realizuje. kada se radi o realizaciji raznovrsnih poslovnih poduhvata i projekata. može se zaključiti da biznis plan predstavlja elaborat (dokument) koji sadrži osnovne elemente jednog poslovnog poduhvata koji namjerava da realizuje odreñeno preduzeće ili preduzetnik i koji omogućava potencijalnim investitorima i finansijerima brže razmatranje prezentiranog poduhvata i lakše i efikasnije donošenje odluke o eventualnom finansiranju. a da u krajnjoj liniji potencijalnim investitorima ( finansijerima) da podlogu za donošenje odluke o realizaciji. S obzirom na to da su za realizaciju svakog poslovnog poduhvata potrebna finansijska sredstva preduzeće kroz biznis plan prikazuje svoje namjere potencijalnim finansijskim investitorima. sadašnjih i budućih aktivnosti preduzeća. Svrha biznis plana je. Cilj izrade biznis plana Biznis plan je elaborat (dokument). vremenski ograničen koji treba da. da pomogne preduzetniku (preduzeću). 149 .14. 14.1.

14. Biznis plan

Biznis plan predstavlja pisani sažetak svih prošlih, sadašnjih i budućih aktivnosti relevantnih za ostvarenje odreñenog poslovnog poduhvata.86 Najvažnija svrha biznis plana je da saznamo koliko je i da li je finansijski i operativno (potencijalno) uspješan odreñeni posao, tj. odreñena biznis ideja. Biznis plan je, dokument koji služi kao standard sa kojim se mogu porediti tekući rezultati nakon što je posao startovao. Redovno poreñenje planiranih i ostvarenih aktivnosti dozvoljava identifikovanje probleme prije nego što postanu nerješivi (neupravljivi). Redovno poreñenje i korektivne akcije pomažu u održavanju posla na željenom putu, ka ostvarenju postavljenog cilja. Biznis plan je neophodan dokument ukoliko se želi pozajmiti kapital. Dobro urañen biznis plan je najsigurnija garancija sposobnosti preduzetnika da upravlja idejom. Biznis plan je značajan faktor koji bitno opredeljuje odluku da li će preduzetniku biti odobrena sredstva koja traži. Biznis plan je prva provjera i ocjena poslovne ideje za potencijalne partnere koji treba da ulože vrijeme, znanje ili novac u predloženi projekat, a ne u neki drugi. To je najčešće neophodna pokretačka karika u realizaciji preduzetničkog poduhvata, jer da je preduzetnik namjeravanu investicionu aktivnost mogao samostalno realizovati, pomoć i finansijsku podršku ne bi ni tražio. Biznis plan nam pomaže da kroz njegovu izradu precizno formulišemo ideju, sagledamo uslove za njenu realizaciju, potencijale, rizike i ograničenja. Biznis plan se radi za odreñeni vremenski period, najčešće od jedne do pet godina zavisno od niza faktora kao što su: Moguće promjene u tehnologiji rada; Promjene na području ponude, tražnje i pojava konkurencije; Snaga prijetećih promjena i rizika; Promjene kod dobavljača i kupaca; Veličina investicije.. Veoma je interesantno pitanje - kada se radi biznis plan, odnosno koji su to poslovni poduhvati za čiju realizaciju treba raditi biznis plan? Može se reći da postoji široka lepeza poslovnih poduhvata koji zahtijevaju izradu biznis plana a najčešći slučajevi su: Kada preduzetnik otvara novu firmu, odnosno otpočinje sa biznisom; Kod ulaganja u novi pogon, rekonstrukciju postojećeg, proširenja proizvodnje, uvoñenja novog ili poboljšanog proizvoda; Kada preduzeće traži spoljne partnere (investitore, akcionare..); Kod ulaganja u ponovni početak proizvodnje kod postojećeg preduzeća koje je u teškoćama; Kada preduzeće zbog različitih razloga pristupa reorganizaciji;
86

«Biznis plan- priručnik za biznis planiranje»- Dr Milenko Dostić, Senada Bahto, Munira Serdarević- Šestić, strana 15 150

14. Biznis plan

Kod realizacije odreñenog poslovnog poduhvata (izvoznog posla, osvajanja novog tržišta i sl.) koji firma ne može sama da finansira; Kada treba prodati preduzeće ili dio preduzeća, i dr.

14.3. Zašto biznis plan?
Zato što bez njegove izrade preduzetnik ne može objektivno i realno testirati svoju ideju; Zato što bez biznis plana niko neće da uloži sredstva u vaše preduzeće; Zato što njime definišete razvojne planove vašeg preduzeća; Zato što služi kao putokaz za svakodnevne aktivnosti rukovodstva i radnika; Zato što njime vršite promociju vašeg preduzeća; Zato što Vam omogućava da ostvarite saradnju sa inostranim partnerima; Zato što služi kao sredstvo za ranu identifikaciju „uskih grla“ u proizvodnji.. Biznis plan, omogućava da se na objektivan način sagleda opravdanost i mogućnost realizovanja odreñene biznis ideje, i ukoliko se pokaže sa tehnološkog, ekonomskog i finansijskog aspekta kao opravdana i prihvatljiva, onda treba donijeti pozitivnu odluku tj. odobriti potreban iznos finansijskih sredstava i realizovati biznis ideju. Meñutim, ponekad biznis plan može da pokaže da ideju ne treba realizovati zbog: nedostatka kvalitetnih izvora, nepostojanja likvidnih kupaca, nestabilnih uslova privreñivanja.. Biznis plan je «putna mapa» biznisa. To je poslovna ideja razrañena u svim neophodnim segmentima i testirana na papiru. Suština je u razradi poslovne ideje, koju morate provjeriti i testirati.

14.4. Sadržaj biznis plana
Ni u literaturi ni u praksi ne postoji jedinstveno mišljenje o tome sta čini sadržaj biznis plana. Kada se govori o sadržaju biznis plana može se reći da on zavisi od namjene biznis plana. Jasno je da se razlikuje biznis plan za osnivanje male firme, od biznis plana za proširenje proizvodnje postojećeg preduzeća ili biznis plan za uvoñenje novog proizvoda. Principijelno gledano možemo razlikovati biznis plan za mala preduzeća u osnivanju i biznis plan za postojeća preduzeća, iako ove razlike nisu značajne sa aspekta namjene biznis plana. Ono što je važno jeste da biznis plan nezavisno od svoje namjene treba da dokaže finansijsku i razvojnu opravdanost preduzetničke ideje. Imajući ovo u vidu kvalitetno urañen biznis plan treba da sadrži sledeće: 1. Osnovni podaci 1.1. Rezime 1.2. Misija preduzeća i cilj projekta 1.3. Podaci o preduzeću 1.4. Analiza dosadašnjeg poslovanja
151

14. Biznis plan

2. Analiza tržišta 2.1. Prodajno tržište 2.2. Nabavno tržište 2.3. Analiza cijene 2.4. Analiza konkurencije 3. Proizvod, proizvodni program 4. Zaposlenost i kvalifikaciona struktura 5. Lokacija 6. Predračun investicionih ulaganja 7. Izvori finansiranja 8. Rashodi poslovanja 9. Formiranje ukupnog prihoda i formiranje bilansa uspjeha

14.4.1. Osnovni podaci

14.4.1.1. Rezime Prva tačka biznis plana obuhvata rezime biznis plana i predstavlja značajno skraćeni prikaz cjelokupnog biznis plana, što znači da rezime služi za jasnu i prodornu prezentaciju ključnih aspekata poslovnog poduhvata na koji se plan odnosi. Treba voditi računa o tome da upravo rezime predstavlja onaj dio biznis plana koji treba da informiše, zainteresuje tj. privuče pažnju - banke, potencijalnog partnera, investitora i sl. Rezime biznis plana predstavlja rekapitulaciju sažetih najznačajnijih rezultata biznis plana. Rezime kao i osnovni podaci predstavljaju vrstu specifičnog formulara u kome postoje standardizovane rubrike koje zahtijevaju veoma precizne odgovore. Rezime biznis plana sadrži informacije: o osobama koje su odgovorne za podatke korišćene za izradu biznis plana, o kompaniji koja donosi biznis plan, o biznis planu, o visini predviñenih ulaganja, o izvorima sredstava, kao i o najvažnijim pokazateljima poslovnog uspjeha.

14.4.1.2. Misija preduzeća i cilj projekta Misija preduzeća treba da predstavlja ideju vodilju za svakodnevne aktivnosti preduzeća jer samo tako je moguća njena realizacija. U ovom dijelu potrebno je na što jednostavniji i kraći način ukazati na svrhu postojanja odreñene kompanije, na njenu lokaciju, na potencijalne kupce/korisnike proizvoda/usluga kompanije, na njene konkurentske prednosti, na planove i ambicije same kompanije i sl.

152

) iz prethodne godine poslovanja. Samo na taj način obezbijeñen je opstanak preduzeća i njegov eventualni rast i razvoj. Preduzetništvom u novi milenijum. veb sajt.1. neto profitu. Opšti podaci o preduzeću Ovaj segment biznis plana bi trebalo da sadrži odreñene informacije koje omogućavaju kontakt potencijalnih investitora i finansijera sa kompanijom. Ovaj proces zahtijeva vrijeme. a to su: Naziv preduzeća. strana 119 153 .4. realizovanim poslovima. treba dati sažeti prikaz sadašnjeg stanja i mogućnosti kompanije.3. pod uslovom da se radi o preduzeću koje je već prisutno na tržištu. 14.4. faks.. Analiza tržišta obuhvata analizu prodajnog i nabavnog tržišta. mogućnostima sa kojima raspolaže i sl.14. njegovom dosadašnjem radu. neophodno je dati osnovne podatke o preduzetniku. identifikovanje najvažnijih kupaca. najznačajnijih 87 Lajović. Analiza dosadašnjeg poslovanja preduzeća Ako je u pitanju postojeća kompanija. dr Dragan. Ocjena tržišne pozicije obuhvata makro i mikro tržišnu analizu preduzeća. rashodima. To znači razmatranje i identifikovanje najznačajnijih performansi razvoja privrede zemlje i privredne grane kojoj pripada analizairano preduzeće. Adresa. budući da predstavlja kritičan dio biznis plana. Ime vlasnika i direktora. kako bi se rizik od propadanja realizacije namjeravane biznis ideje minimizirao. Telefon. Analiza tržišta Preduzeće mora da pruži proizvode ili usluge koji će zadovoljiti potrebe ciljnog tržišta. Osobe za kontakt. administrativnog i menadžerskog kadra. Takoñe je u okviru ovog dijela potrebno dati na uvid bilans stanja (informacije o stanju osnovne i obrtne imovine i o kratkoročnim i dugoročnim obavezama) i bilans uspjeha ( informacije o prihodu. E-mail.2. Ukoliko je u pitanju preduzetnik koji startuje sa biznisom i tek otvara firmu.4. Datum osnivanja preduzeća. analizu cijene i analizu konkurenata. Mikro analiza aktuelne tržišne pozicije preduzeća podrazumijeva: utvrñivanje veličine i strukture prodaje.4.1.87 14. podatke o dosadašnjim investicionim ulaganjima kao i podatke o raspoloživosti proizvodnog. vezanu za dosadašnji razvoj: Makro tržišna pozicija podrazumijeva višedimenzionalno sagledavanje aktuelnog tržišnog položaja preduzeća u domaćem i inostranom poslovnom ambijentu. Biznis plan 14.

Prodajno tržište Analiza tržišta prodaje podrazumijeva sagledavanje efektivne tražnje za proizvodima i uslugama i kretanje ponude istih ili sličnih proizvoda. kvaliteta i cijena.ukoliko ne postoji dovoljan broj kupaca za odreñeni proizvod/uslugu. sve dalje analize su bespotrebne.Takoñe treba voditi računa o tome da je potrebno za svakog glavnog dobavljača imamo alternativu. Ove analize. 14. kvalitet i prodajne uslove i. treba da pokažu da postoji mogućnost da se na tržištu dobiju svi potrebni inputi u količinama koje su predviñene kao i pod prihvatljivim uslovima. rokove isporuke. mogućih barijera ulaska na tržište. uporediti cijene. Analiza cijene Pri odreñivanju cijene proizvoda/usluge treba se rukovoditi odgovorima na sljedeća pitanja: Koliki su troškovi proizvodnje ili nabavke proizvoda? Da li planirana cijena obezbjeñuje profit? Kakva je cijena vašeg proizvoda u odnosu na cijenu vaših konkurenata? Da li su kupci spremni da kupe proizvod po toj cijeni? 154 .4. najvažnijih dobavljača.2.4.14. Da bi smo došli do neophodnih informacija za ispitivanje tržišta. potrebno je dati odgovor na sledeća pitanja: Ko su kupci proizvoda (usluga)? Koje potrebe zadovoljavaju proizvodi? Kako će te se pozicionirati na tržištu? Na kojem tržištu planirate da plasirate proizvode? Koliko je procentualno učešće na tržištu? Predviñanje prodaje treba da se zasniva na prednostima proizvoda ili usluge. razmatranje SWOT matrice (šansi.2. veličini tržišta i broju kupaca sa kojima je već preduzeće uspostavilo kontakt . opasnosti.1. 14. prednosti i nedostataka) sopstvene kompanije i najvažnijih konkurenata. prije svega u pogledu roka isporuke.4.2. U okviru analize tržišta nabavke. naravno izvršiti izbor. Nabavno tržište Ukoliko je plasman proizvoda odnosno usluga obezbijeñen. neophodno je izvršiti istraživanje i analizu nabavnog tržišta.2. pitanje koje se nameće je da li postoje pouzdani dobavljači? Ukoliko postoje. Biznis plan tržišnih područja. potrebno ih je nabrojati. 14. Na osnovu predviñenog obima proizvodnje neophodno je napraviti plan nabavke robe da bi se utvrdilo koliko je zaliha neophodno za normalan tok proizvodnje. najvažnijih konkurenata.3.

) vezanih za primjenu izabrane tehnologije Procjenu potrebe korišćenja postojećih ili izgradnje novih objekata na postojećoj ili novoj lokaciji Identifikovanje potrebnih repromaterijala i mogućih dobavljača za realizaciju predviñenog programa proizvodnje Iskazivanje nivoa potrebnih investicionih ulaganja. snizi cijenu. u ovom dijelu treba više ili manje detaljno opisati proizvode ili usluge koje su 88 Mihailović.4. pruži neke pogodnosti kupcima koje vi ne nudite. Božo. U zavisnosti od vrste proizvoda ili usluge. što znači da je potrebno prikupiti informacije o tržišnim učešćima konkurenata. pogotovo u savremenim uslovima integrisanosti svjetske proizvodnje i trgovine.14. koje su njihove slabosti i prednosti. koji su mu nedostaci i prednosti u odnosu na konkurente. koliko su uspješni. Neophodno je takoñe saznati ko su konkurenti. otpadne materije i dr. koliko ih ima . njihovim proizvodima i poslovnim strategijama.3.? 14.88 Pa. Analiza konkurencije Preduzeće po pravilu nije samo na tržištu.4.4. Obod. po čemu se odreñeni proizvod razlikuje u odnosu na onaj koji nudi konkurentsko preduzeće. Ono što je jako važno a vezano je za konkurenciju. krene sa agresivnijom propagandom. otvori nova prodajna mjesta.2. vodovod i kanalizacija. U ovom dijelu obrañeni su proizvodi i usluge koje kompanija namjerava da proizvodi ili na osnovu kojih se planira formiranje novog preduzeća. Biznis plan 14. shodno tome biznis plan nužno treba da sadrži i analizu konkurencije.principi za menadžment. 2000 155 .. Proizvod i proizvodni program Ovaj dio biznis plana treba da obuhvati: Analizu osnovnog proizvodnog programa (odlike proizvoda i asortiman) i glavnih karakteristika proizvodnog procesa Izbor tehnologije i potrebne opreme Identifikovanje glavnih proizvoñača i isporučioca opreme Analizu mogućih načina rešavanja različitih tehničkih zahtjeva (električna energija. je u stvari spremnost samog preduzeća da uvijek reaguje na poteze konkurencije odnosno da uvijek ima spreman odgovor na pitanja: šta treba uraditi ukoliko konkurent poboljša dizajn. Cetinje. Marketing .

dopunska znanja. Ostala korisna pitanja kod izbora lokacije tiču se cijene poslovnog prostora.4. beneficije i sl.? Da li će se o realizaciji programa starati menadžer ili vlasnik preduzeća? Reference i iskustvo menadžera. Na ovom mjestu neophodno je da prezentirate: Adresu.4. Pri tome treba poći od toga da li je u to nov proizvod/usluga ili je poboljšan postojeći. Posebno treba istaći razlike u odnosu na druge slične proizvode ili usluge. 2. Zatim je potrebno navesti osnovne karakteristike vezane za kvalitet.14. legalnih ograničenja za poslovanje u odreñenoj zoni. . pogodnost parkiranja. koncentracije ostalih pogodnosti/nepogodnosti za kupce (blizina ostalih prodajnih mjesta. Biznis plan predmet razmatranja. U slučaju da se preduzeće bavi proizvodnjom.). Za maloprodaju. a takoñe i u pogledu kvaliteta i cijene. Zaposlenost i kvalifikaciona struktura Koliko radnika će biti zaposleno realizacijom biznis plana? Koje kvalifikacije bi trebalo da imaju zaposleni? Njihove obaveze i odgovornosti? Zaštita na radu. Stuktura radnika Kvalifikacija Broj radnika UKUPNO: Broj i kvalifikaciona struktura radnika 14. 14. Tehničku opremljenost.. R/B 1. Površinu.. 156 . Prije svega treba objasniti namjenu proizvoda i svrhu korišćenja i dati informaciju o tome da li se isti ili slični proizvodi već proizvode.. dizajn.? Organinizacija poslovanja? Ukoliko se radi o preduzeću koje već posluje.5. Lokacija Za veliki broj poslova pravilan izbor lokacije je ključan faktor uspjeha. način korišćenja i sl. veleprodaju i preduzeća koje se bave uslužnim poslovima najčešće je najbolja ona lokacija koja najviše odgovara kupcima odnosno potrošaćima. broj i kvalifikacije trenutno zaposlenih u preduzeću. ukoliko postoje. i eventualne prednosti novih proizvoda i usluga u odnosu na postojeće. 3.4. Infrastrukturu. potrebno je navesti postojeću organizacionu šemu odnosno. A. Posebno treba na osnovu urañene analize tržišta utvrditi planirani asortiman i obim proizvodnje na godišnjem nivou. Takoñe je potrebno navesti da li u toj oblasti postoje i proizvode se supstitutivni proizvodi koji mogu da zadovolje potrebe kupaca u pogledu namjene i svrhe korišćenja. pogodnost lokacije je najviše vezana za mogućost lakog i jeftinog snadbijevanja i blizina transportne infrastrukture. pakovanje.

potrebno je takoñe definisati i ko su potencijalni kreditori kao i koliki iznos sredstava se od njih očekuje. I. sve ostale informacije o lokaciji koje su relevantne. Da bi investitor održao kontinuitet proizvodnje. 89 «Priručnik za investitore».Vrijednost novih ulaganja u osnovna i obrtna sredstva. grace periodu kao i o iznosu interkalarne kamate. Radoslav Niketić. roku oplate. Osnovno pitanje na koje treba dati odgovor jeste: Ko su finansijeri i koliko je njihovo pojedinačno učešće?89 (učešće treba da je iskazano i procentualno i vrijednosno). Biznis plan Vlasništvo (da li je lokacija u vlasništvu investitora ili je rentirao). godišnjoj kamatnoj stopi.4. naravno. Na osnovu utvrñene predračunske vrijednosti i (ne)raspoloživih sopstvenih sredstava. za realizaciju odreñene biznis ideje.4. Nastaje trošenjem (materijalnim i moralnim) osnovnog sredstva.14. a koja se razlikuju zavisnosti od vida i karakteristika osnovnih sredstava. pri čemu se više pažnje posvećuje osnovnim sredstvima (objekat i grañevinsko .Prethodna ulaganja investitora u osnovna i obrtna sredstva koja su vezana za konkretizaciju odnosnog programa. 14. Izvori finansiranja Ovdje se prije svega prezentira koliko finansijskih sredstava je neophodno za startovanje preduzeća tj.6. 14.8. strana 10 157 . Dva su osnovna parametra za utvrñivanje iznosa amortizacije: osnovica (fakturna vrijednost opreme. U sklopu ove stavke biznis plana neophodno je pružiti informacije vezane za plan otplate kredita odnosno informacije: o iznosu traženog kredita.1. To će uraditi tako što će u svakoj godini korišćenja osnovnih sredstava izdvajati odreñeni iznos sredstava (zavisno od vijeka trajanja i metoda amortizacije) na ime amortizacije i konačno obezbijediti zamjenu dotrajalih osnovnih sredstava novim. Rashodi poslovanja 14.8. 14. neophodno je da nakon isteka vijeka trajanja osnovnih sredstava obezbijedi sredstva za kupovinu novih. Osnovni elementi koje treba prezentirati su: Prethodna ulaganja . bez pretjeranog detaljisanja.4. Nova ulaganja .7. odnosno vrijednost objekta) i stopa amortizacije koja je utvrñena zakonom. Obračun amortizacije Amortizacija predstavlja trošak osnovnog sredstva.4. Predračun investicionih ulaganja Ovo je segment na osnovu koga ocjenjivaču treba pružiti globalnu strukturu ulaganja (vrijednosno).Momčilo Pejović.zanatski radovi i ulaganja u nabavku osnovne i pomoćne opreme).

na ime njihovog doprinosa stvaranja nove vrijednosti. Biznis plan 14. Obračun premije osiguranja Premija osiguranja je trošak koji je neophodno platiti osiguravajućoj kompaniji za slučaj okolnosti koje bi mogle negativno uticati na osnovna sredstva.3. Obračun materijalnih troškova Obuhvata troškove osnovnog.4.4.14. HTZ opreme. Obračun ostalih troškova Obuhvata troškove električne energije. toplog obroka i prevoza i sl.4. 14.5. reklame i propagande.4.7.8. Osnovica za izračunavanje troška održavanja obično se računa kao procenat od amortizacije. 14.4. Računa se kao proizvod ukupnih osnovnih sredstava i važeće stope. odnosno da li je uopšte isplativo ići u realizaciju biznis plana.2.1. Formiranje ukupnog prihoda i bilansa uspjeha 14.9. Jedino u slučaju da su prihodi veći od ostvarenih troškova može se ići dalje. 14.6. Obračun investicionog i tekućeg održavanja Pored amortizacije koja služi za konačnu zamjenu osnovnih sredstava. dolazi se do segmenta prihoda. odnosno rashoda. Obračun kamata U okviru ove stavke potrebno je iz plana otplate kredita unijeti kamate na kredite za osnovna i trajna obrtna sredstva.8.8.4. vode. troškovi održavanja su neophodni da bi osnovna sredstva "zadržala predviñenu formu". ali je zbog česte promjene zakonskih stopa ostavljena mogućnost da ih izrañivač sam unese na osnovu svojih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Obračun bruto zarada Troškovi zarada su troškovi koje je investitor dužan da plati (1) radnicima. odnosno proizvoda ili usluge i (2) državi na ime poreza i doprinosa.4. Ovome treba posvetiti posebnu pažnju jer minimalno ulaganje po ovom osnovu nekad može zaštititi imovinu investitora od potencijalnih rizika. pomoćnog materijala i sl.8.4.8. Ukupan prihod Poslije utvrñivanja troškova. 158 . 14. Obrnuto. 14.4. 14.9.8. Potrebno je utvrditi koliko ćete ostvariti prihoda.

14. rashoda i naravno dobiti. Biznis plan treba preispitati kritične elemente i definisati mogućnosti eventualnog prevazilaženja problema. Formiranje bilansa uspjeha U okviru ovog segmenta biznis plana potrebno je tabelarno prikazati pregled svih prihoda. U tabeli takoñe treba unijeti stavku: porez na ostvarene prihode.2. jer se pretpostavlja da se program koji ostvaruje gubitke neće realizovati.9. 159 .4.14.

Proizvodni program kao element biznis plana. Biznis plan Pitanja za diskusiju 1. 9. 8. Kako se formira ukupan prihod i bilans uspjeha u biznis planu? 160 . 7. 3. Objasnite pojam biznis plana.14. Izvori finansiranja projekta kao element biznis plana. Koja je svrha donošenja biznis plana? 4. Definišite cilj izrade biznis plana. 10. Navedite kriterijume za analizu tržišta u biznis planu. Koje kategorije treba uzeti u obzir prilikom obračuna ukupnih rashoda poslovanja? 11. U čemu je značaj definisanja misije preduzeća i cilja projekta u biznis planu? 6. Šta čini sadržaj biznis plana? 5. 2. Analiza potrebnih investicionih ulaganja.

8. McGraw . Financing the small bussines. Kako pripremiti biznis plan. 2003 Hisrich. Adams Media Corporation. CIP. 11. Bloomberg.. Blayney. 15. 2005 Bygrave. Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu. 12. Trgovačka akademija. 18. Pearson Education. Sara and Dylan Jones-Evans. 2003 Calvin.Hill. Cekom books. Turning your business around. Marketing and entrepreneurship in SMEs. 17. Enterprise and small bussines. 2005 Brnjas.14. Cambridge University Press. 2005 Fleury. 2002 Carter. John Wiley & Sons. Business economics. Peters. 2004 Feldman. 10. McGraw . Hot Spots: Why Some Companies Buzz with Energy and Innovation and Others Don't. Zvonko. Robert. Ištvan. Poduzetnički menažzment. 2001 4. 2003 Hart. Harold and Deena Katz. Školska knjiga.Hill. 7. The portable MBA in entrepreneurship. 2000 Černiček. Poduzetnička ekonomija. Entrepreneurship. 20. 2005 Deakins. Menadžment malih i srednjih preduzeća. 16. 14. J. Six sigma for small and mid-sized organizations. William D. David M. 1999 Dostić. 9. 5. 2. Entrepreneurship and small firms. McGraw . Privredni pregled. Prentice Hall. Jadranka i Josip Deželjin. 2002 Carson. 1995 Gašparović. Mark. 2001 Burton. Wiley. 2006 Deakins. Biznis plan LITERATURA LITERATURA 1. The Emergence of Entrepreneurship policy. Entrepreneurial Management. Investment Think Tank. 2002 Evensky. Lznda. The Small Business Survival Guide. Principles of Private firm Valuation. 2005 Deželjin. David. 19. Robert. .Ross Publishing. 6. Milenko.Hill. Inc. Stanley. Teorija rasta i upravljanje rastom poduzeća. Prentice Hall. 1996 Gratton. Charles H. How to books Ltd. Vitomir. 13. 3. David. 2007 Green. Sourcebooks. David.. Terence and Jeff Sams.

33. Poduzetništvo u ekonomiji znanja. 2002 Traverso. Prentice Hall. Profil poduzetnika. 42. 2006 Moorman. Debra Koontz. 29. Svetislav. Halloran. Enterprise: Entrepreneurship and innovation. Osnove malog preduzetničkog biznisa. Kuehl. Blackwell. Naučno istraživački centar Užice. 2003 Zimmerer. Biznis plan 21. 38. Poduzetničke tehnike. CID Podgorica. Butterworth-Heinemann. 26. 2003 Lowe. 37. Biti poduzetnik života. Poduzetnička etika. and James W. 2006 Paunović. P. Franjo. Consult. Preduzetništvo. Branimir. Thompson South-Western. 1996. William A. Jorg. Essential of entrepreneurship and small business management.P. 2002 Jozić. Nikola. Poduzetnička biblija. Philip. 31. Michael and Duane Ireland. Anči i Mira Krneta. 23. 35. 2006 Leburić. 24. 1997 Radovanović. 2003 Wickhman. 28. Kako započeti sopstveni biznis. CIP.. Entrepreneurship. 2002 Inić. Dragoslav. Ljubica. Narodna biblioteka Srbije. Sinergija Zagreb. Preduzetništvo . Uspešan preduzetnik. 22. Thomas and Norman Scarborough. Strategic Entrepreneurship. Školska knjiga. Poduzetništvo. Amar Bhide and Howard Stevenson. . Financing Entrepreneurial Ventures. 40. 2003 Popović. Narodna biblioteka Srbije. 2002 Kolaković.E. Naklada Bošković. Alfred. 2005 Lambing A.granice rasta. Tihomir. 25. M. Step press. Strategic entrepreneurship. 36. Howard. Hitt. Successful Business Planning for Entrepreneurs. Sinergija. Robin and Sue Marriott. 1998 Škrtić. 27. Beretin. 2004 32. Sustav uspjelog poduzetništva. 39. 2004 Klose. 34. Peggy and Charles R. Univerzitet Braća Karić. Marko. 2006 Kuvačić. 41. Knoblauch. Menadžment aforizmi. 2002 Teslić. Marko.14. 2004 Sahlman. 2000 Poteet. Jerry W. Preduzetništvo. 1999 Jokić. Business Fundamentals. Cekom books. 30. Školska knjiga. HBS. Prentice Hall. Prentice Hall.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->