You are on page 1of 16

POVIJEST MEDIJSKE KOMUNIKACIJE U HRVATSKOJ

POČECI NOVINSTVA U HRVATSKOJ: U DUHU GERMANIZACIJE I CENZURE Prvi oblici komunikacije: - Zvukovi (trube, vikanje, "vikači") - Vijesti su širili bogovi i polubogovi (epski spjevovi) - Prve novine → ACTA DIURNA (rimska civilizacija; novinarsko zanimanje je tada bilo cijenjeno i dobro plaćeno!) Srednji vijek: - svitci, skriptoriji - Venecija → gazette Prve tiskane novine – početak 17. stoljeća, Njemačka Kraj 17. stoljeća: - prekretnica u novinstvu – opsada Beča, protuturska ofenziva - počelo se sistematski izvještavati s bojišta u obliku letaka 18. i 19. stoljeće: gotovo sve zapadne zemlje imaju svoje novine 19. stoljeće: - nagli razvoj novinstva - 1789. – Josip Boltić, Pismo novinama – opisuje tadašnju situaciju u novinstvu, daje neka pravila i načela pisanja novinarima (preteča novinarske profesije) Zašto su prva stoljeća novinstva zaobišla Hrvatsku? NEPOVOLJNE PRILIKE U HRVATSKOJ: - protuturski ratovi - slaborazvijena tiskarska djelatnost - požari (gradovi uglavnom od drveta) - slaba pismenost i poštanske veze - cenzura - tiskarska djelatnost je bila privilegija (crkvene i svjetovne vlasti) Druga polovica 18. stoljeća: - revolucionarna zbivanja – novine prerastaju u oružje ideološke borbe - dekret iz 1795. – svi rukopisi šalju se u Budim koji odobrava/neodobrava tiskanje (cenzura) U vrijeme kada nema novina, vijesti se šire: - vatrom, dimnim signalima (upozorava se na opasnost od Turaka)

1

novine nisu nikad pokrenute .Prve novine tiskane su na latinskom jeziku (otpor prodiranju njemačkog jezika) . druga odobrena pod uvjetom da novine izlaze u skladu s tadašnjom cenzurom 2 . stradala je u požaru .Također nema primjeraka Kroatischer Korrespondent .Zagreb.Prva molba mu je odbijena.Njemačke vojne novine.(1790. izvještavano je o bitci na Mohačkom polju) Počeci novinstva u Hrvatskoj → prve novine u Hrvatskoj: Ephemeridies Zagrebiensis . .Uglavnom vijesti s ratišta. – u škole se uvodi mađarski jezik) .No. pretpostavlja se da je to bio Baltazar Krčelić → on je prije prvih novina tiskao ANULE . 1791.Nije sačuvan niti jedan primjerak novina (o postojanju se zna iz oglasa) → prve njemačke novine u Hrvatskoj: Agramer Deutsche Zeitung .Zagreb.Novine su brzo propale → Zagreb je u to vrijeme imao 2500 stanovnika.Urednik ostao nepoznat.Carska vlast dopušta tiskanje novina na narodnom jeziku kako bi se stvorila protuteža mađarskim nacionalističkim težnjama . 1789.Tiskara u kojoj su novine tiskane nije dugo radila.Zagreb.Novine nisu bile podložne cenzuri! MIRKO DANIJEL BOGDANIĆ .1813.- mužarima poštanskom službom (sjedište u Karlovcu) letcima (prvi sačuvani bio je na njemačkom jeziku. – Hrvatska podvrgnuta mađarskoj upravi. . . namijenjene stranim časnicima u Hrvatskoj i svima koji su bili povezani s vojskom .1792.Namjeravao tiskati novine na latinici i ćirilici . podnio molbu za izdavanje novina na hrvatskom jeziku . 1771. malo pismenih.Bogdanić → preteča Ljudevita Gaja ANTUN NAGY . 1786. nije bilo političkih članaka . – Slavonski Feniks . još manje visoko obrazovanih = malo zainteresiranih .

) GAJ I NOVINSTVO U VRIJEME NARODNOG PREPORODA prve godine novinstva u Hrvatskoj (uoči narodnog preporoda): o cenzura o germanizacije (prve novine isključivo na njemačkom jeziku) o mađarizacija Preporodno razdoblje: .-1810. – 1858.) Gajevi problemi pri pokretanju novina: o pravopis o nedostatak financijske potpore (morao se početi koristiti vlastitom očevinom kako bi pokrenuo novine) o dobivanje preporuka za molbu (razdoblje prvih sukoba Hrvata i Mađara. Zagreb (Horvat: 21. – Agramer politische Zeitung.. Zagreb (hrvatski časopis na njemačkom jeziku) 1830. – Luna Agramer Zeitschrift.1817.ĐURO ŠPORER . – Agramer Theater Journal. 1835. biskupske poslanice Urednik je bio Talijan – list se tiskao na talijanskom i hrvatskom jeziku . Zadar) Propagandistički list. – Oglasnik Ilirski.-73. str. Beč . nije dobio podršku Maksimilijana Vrhovca . Prve novine na hrvatskom jeziku: Il Regio Dalmata Kraljski Dalmatin (1806. – 1918.(1811.Novine nisu bile tiskane → Novine na hrvatskom jeziku nisu izlazile jer je hrvatska obrazovana elita čitala strane novine i novine na latinskom jeziku. talijanski i njemački) Prve godine novinstva u Hrvatskoj u duhu germanizacije i cenzure 1815.Student medicine.prve novine na hrvatskom jeziku – otpor mađarizaciji (Novine horvatsko-slavonsko-dalmatinske s književnim prilogom Danicom. te smatrala hrvatske novine nepotrebnima. – službeni jezici – francuski. Zagreb. preporuka ipak dobivena) Gajev argument za pokretanje novina: 3 - . Zagreb 1826.

počeo uvoditi političke ideje ("Narod bez narodnosti je tijelo bez kosti") novine su u početku imale dosta veliki odaziv → naklada od 750 primjeraka (veliki dio je bio besplatan) u Zagrebu i okolici samo 190 primjeraka! (Već u 2. nisu bili plaćeni za taj posao o nisu poznavali tehniku nastajanja novina o nisu poznavali novinarski stil o susretali su se s pravopisnim problemima novine su imale određene priloge koji su u početku bili sporadični. polako. no molba je odobrena kako bi stvorena protuteža mađarskim nacionalističkim težnjama (kao i kod Bogdanića) Gaj odlučuje tiskati PROGLAS o Odlučeno je korištenje starog pravopisa → kajkavštine o Proglas je upućen svim staležima i svim ograncima Južnih Slavena o Proglasom su se pozivali pretplatnici jer se jedino tako moglo financirati tiskanje novine počinju izlaziti 1835. (Gaj prvi urednik) suradnici: o nisu bili plemići. mjesecu izlaženja Gaj je odlučio u kazalištu. u sklopu igrokaza.-1869.o diljem Monarhije postoje novine na narodnim jezicima.) zbog tadašnjih političkih zbivanja - - - - - Razdoblje cenzure: 4 . novina) kroz Danicu (koja je trebala biti list za zabavu) je Gaj. već cenzuriranih. dijeliti letke sa svojom budnicom "Još Horvacka ni propala" → na kraju pjesme dodao je 2 strofe u kojima je slavio cara kako vlastima ne bi pobudio sumnju) zatim naklada pada: o prešlo se na Gajev pravopis → štokavština o loša prometna povezanost o loša poštanska služba novine su morale 8 puta promijeniti "glavu" (1835. novine su bile politički "bezbojne" (prenosile su vijesti iz bečkih. dok Hrvati nemaju svoje novine Beč je bio sumnjičav zbog jačanja hrvatskog nacionalizma u to doba. a kasnije sve važniji bile su uređene po njemačkim i mađarskim principima do 1842.

1844.poučni mjesečnik. unatoč cenzuri.urednik: Ante Kuzmanić  Prvi hrvatski komunikolog. počinje razvijati novinarsku profesiju  Zagovarao maksimalizaciju argumentacije  Novine su trebale imati obrazovnu i informacijsku ulogu  Uređivao desetak glasila .zastupa se ideja hrvatstva – Kuzmanić nije mogao prihvatiti Gajev pravopis (zagovara štokavsku ikavicu i slavonsko-dalmatinsku grafiju) . zbog slabe naklade jer se uredništvo počinje priklanjati mađaronima Il Nacionale (1862.upućen Hrvatima obrazovanima na talijanskom jeziku i širem građanstvu Zora Dalmatinska .. novinska djelatnost postoji: Croatia . u kontaktu s narodom). …) .postaje glavni u širenju ilirskih ideja u Dalmaciji .-1849.časopis na njemačkom jeziku . nastojalo se pobuditi ljubav prema domaćem jeziku. Zadar . Pavao Štoos.naklada od 350 primjeraka .razlog pisanja na stranom jeziku je i želja da se stanje u zemlji pokaže i drugima . kasnije tjednik .1839. tri točkice itd.Croatia objavljivala razne priloge .) .časopis Narodne stranke na talijanskom jeziku .Croatia prestaje izlaziti 1842. …) .zabavno. … .Prvi časopis na hrvatskom jeziku u Dalmaciji . riječ čar za koju se mislilo da znači car). pisalo se o narodnom kazalištu .suradnici su uglavnom bili župnici (dobro obrazovani.. Antun Vrdoljak.podupirao ideju ilirizma (Pisanje na stranom jeziku često bi se ispostavilo kao bolje prenošenje hrvatskih ideja nego pisanje na narodnom jeziku) . Jagoda Brlić. Zagreb .prvi koji razvija dijaloški žanr (nešto poput intervjua) .ponekad su se objavljivali domaći izrazi. Stanko Vraz.u njima su objavljivali neki od najpoznatijih preporoditelja (Bogoslav Šulek.pojavljuju se i žene kao spisateljice (Ana Vidović.-e godine – na čelu je Mađar koji je slabo poznavao hrvatski jezik → opasnima su smatrane razne riječi (npr. uskličnici.-1842. s cijelog etničkog prostora Der Pilger 5 .mladi suradnici – Petar Preradović.- '40.

Karlovac prvi ekonomski list u Karlovcu jako razvijena građanska klasa list imao dopisnike u drugim gradovima Jeka od Osijeka (?) .1841.vijest o slobodi tiska popratio je i hrvatski tisak!: Narodne novine .prisilio austrijsku vlast na popuštanje cenzure (zbog mišljenja da će u Hrvatskoj zbog cenzure ojačati pristalost prema Srbiji koja će utjecati na okupljanje Južnih Slavena → car dopustio ilirsko ime. uključujući i crnu kroniku (Horvat: 75. Mate Topalović . – proglašena sloboda tiska o Car je bio prisiljen otpustiti kancelara Metternicha → razvoj hrvatskog novinstva! . pripomogao većoj slobodi tiska .izašao govor Ivana Kukuljevića Sakcinskog (1843. održan prvi Zastupnički sabor 15.22./1849.objavljivao članke protiv vlasti . tisak dobio veće slobode) .. doba europskih revolucija – proljeća naroda u Hrvatskoj – ukinuto plemstvo.-123. str.. Beograd .) NOVINSTVO PRIJE I POSLIJE REVOLUCIONARNE GODINE 1848. preko cijele stranice.1843.-1847.-1845.početak senzacionalističkog novinstva: o zagrebački listovi na njemačkom jeziku o Croatia donosila vijesti iz različitih područja života.Uvodnik napisao Bogoslav Šulek Zora dalmatinska .- 1841.Beograd – Zemun – Sisak . 1848.) . ožujka 6 . ožujka.neuspio pokušaj → svi su listovi nastajali u vrijeme cenzure! Branislav . velikim masnim slovima .27. 3..prvi necenzurirani hrvatski list.

Dornau → prve osječke novine! DUBROVNIK: Rimembranze della Setimana → list na talijanskom jeziku.-'49. 1848.-'50. novo doba OSIJEK: Pučki govornik za domovinu. A. Zagreb . Kazančić → zagovaraju ujedinjenje Dalmacije ZADAR: La Dalmazia Constituzionale → talijanski jezik. 1848..) POKREĆU SE NOVI LISTOVI 1848.u srpnju je Sabor privremeno ukinut.) POKREĆU SE PRVA GLASILA DEMOKRACIJE Slavenski jug (1848. 1848. 1848.glasilo demokracije . slobodu i zakon. urednik E. kasnije Bogoslav Šulek ./1849. urednik I. 7 ..KAKO SU REVOLUCIONARNA ZBIVANJA I SLOBODA TISKA UTJECALI NA DALJNJI RAZVOJ HRVATSKOG NOVINSTVA? 1.. 1848. urednik Giovani Rougier → zagovaraju autonomiju Dalmacije La Staffeta → talijanski jezik.) POKREĆE SE PRVI STRANAČKI LIST U HRVATSKOJ Saborske novine .. vijesti iz zemlje i regije. 1848.urednici: Dragojlo Kušlan i Nikola Krestić. donosi novo svjetlo.prvi stranački list u Hrvatskoj . Zora dalmatinska prestala izlaziti.-'49. VARAŽDIN: Lucifer → list na njemačkom jeziku..lipanj 1848. za umjetnost. Giovani Rougier .. a time i sam listopad 3.nisu donosili redovite izvještaje sa saborskih sjednica .urednici: Edvard Vrbančić (saborski zastupnik i izvjestitelj Narodnih novina) i Nikola Krestić .list lijevog krila Narodne stranke . urednik Ivan August Kazančić L' Avvenire → list na talijanskom jeziku.. obrt i znanost → list na njemačkom jeziku.1849..list je imao rubriku pregleda europskih događaja. inozemnih događaj.nijedne novine nisu preživjele revolucionarne godine! . urednik Wiesner → Lucifer – svjetlonoša.-'49.) . počela ponovo s pojavom većeg broja pretplatnika 2.

svojevrsna garancija da novine neće objaviti nešto u suprotnosti sa zakonom o tisku . jednakost.urednici: Dimitrije Demetar i Josip Praus . 1849. naklada od oko 400-tinjak pretplatnika .želi postati organ Južnih Slavena koji će zastupati njihove interese 5.9.) .3.raspon jamčevine bio je vrlo velik .tjedni prilog Slavenskom jugu . 1849.) .) ukidanje tiskarskih i novinskih privilegija → preduvjet za izdavanje novina je kapital (jamčevina) . → OKTROIRANI USTAV .5. bratstvo) .mnogi su se uključili u aktivni politički život BOGOSLAV ŠULEK . .vode se Gajevom izjavom "narod bez narodnosti kao tijelo bez kosti" i geslom francuske revolucije (sloboda.posljedice: 1.pojavljuju se poštanske marke → olakšano raspačavanje novina Prijatelj puka (1848.8.dosta čitan list.Gajev zamjenik.Gajeve novine postaju nepouzdane .jedini oporbeni list sve do prve polovice 1852. – Dragojlo Kušlan donosi u članku reakciju na Oktroirani ustav .urednik Dragojlo Kušlan . 3.zastupaju ideju o preuređenju Austro-Ugarske Monarhije i ostanku Hrvatske u njenim okvirima . 1849.prvi profesionalni novinar .glavni suradnik u Narodnim novinama . obavljao razne vrste poslova u redakciji → uskoro su sve novine bile zabranjene! . 5.jamčevine nisu morali platiti književni listovi - 8 .prvi doista domaći list na njemačkom jeziku (jezik kojim je govorilo građanstvo) .zakon donio kanonik Stjepan Mojzes (događaj popratio Slavenski jug) .) DEFICIT STRUČNIH NOVINA .-1852.željeli su se približiti narodu 4. → PRIVREMENI ZAKON O TISKU (nastao prema austrijskom zakonu o tisku iz 13. a novinari nisu bili kompetentni .treba pisati saborske izvještaje. ožujka) .) PRVI OPORBENI LIST Südslavische Zeitung (1849.

-1860.) jačanje odgovornosti urednika → urednik podliježe sankcijama ako prekrši neki od propisa zakona o tisku .novi zakon o tisku – 27. komentira neki aktualni događaj – na naslovnim stranicama .1851.-1850.polemike Ante Starčevića sa srpskim dnevnikom Beogradske novine HRVATSKO NOVINSTVO 1835.struktura: nakon uvodnika obično domaće vijesti.novinari = samouci .razlozi za obustavu: veleizdaja. 5.postojali komercijalni oglasi (na zadnjim stranicama) .kazne su najčešće novčane. 1852.objavljuju se vijesti već objavljene i cenzurirane u bečkim i peštanskim novinama .sve su novine bile zabranjene osim Narodnih novina i Agramer Zeitunga . vijesti iz drugih država o vijesti se uglavnom prenose iz stranih novina i uvijek se poprati izvor informacija . sličnije su knjizi . nastavljaju se. Gaj postaje omražena osoba . obraća se čitateljstvu."velika četvorica" hrvatskog novinarstva: o Ljudevit Gaj o Bogoslav Šulek o Edvard Vrbančić o Dragojlo Kušlan stvorena je čitalačka publika.katkad imaju vlastitu dopisničku mrežu (često anonimni ili pod pseudonimom) .uvodnik – obično piše sam urednik. → brani kolportažu i javno prodavanje novina . Gazzetta di Zara 1832.hrvatski grb zamijenjen je austrijskim kako bi se održale Narodne novine. slijede tadašnje trendove . pretplatničke liste i pozivi na pretplatu 9 . ali i obustava lista . vijesti iz austrijskih zemalja.postoji jedinstvena numeracija. . nekad zatvorske.-'50 Jugoslavenske novine 1850.uveden njemački jezik .ban Jelačić izgubio stvarnu vlast . TISAK U DOBA BACHOVA APSOLUTIZMA . neprimjereno govorenje o caru i njegovoj obitelji… 3.2. ukinut Oktroirani ustav .) gotovo svi listovi zabranjeni ili prestaju izlaziti Slavenski jug 1848.moderne novine.

-166. –    VELJAČKI PATENT povratak na centralizam car ima velike ovlasti ograničena ustavnost - sazivanje SABORA 1861. STOLJEĆA: NOVINE KAO ORUĐE POLITIČKE PROPAGANDE Razdoblje: .Strossmayer. – LISTOPADSKA DIPLOMA  uspostavljena ustavnost u Monarhiji  sve zemlje dobile zemaljske sabore  uspostavilo se da je riječ samo o prividnoj ustavnosti 1861.) o političke propagande (1860.apsolutizam u Slavoniji ostaje do sredine 1860.nakon ukidanja Bachova apsolutizma (1859. (prvi put nakon 1849.-…) (Horvat: 123.) .-1848. … . liberalizma i demokracije (1848.-e – tada na mjesto bana dolazi Josip Šokčević → vraća hrvatski jezik .- novine u službi: o narodnog preporoda (1835.glasilo: Pozor 10 .)  trebalo razriješiti kakav odnos će Hrvatska imati prema Austriji i Ugarskoj  rezultiralo različitim mišljenjima i pojavom političkih stranaka: NARODNA LIBERALNA STRANKA .) STRANAČKO NOVINSTVO DRUGE POLOVINE 19.) o širenja načela ustavnosti. Rački.listopad 1860.zagovara politički savez s Ugarskom pod uvjetom jedinstva hrvatskih zemalja . str.-'60.

glasila: Hervacka.broj listova raste .Ante Starčević.Narodnjaci koji su se izdvojili iz Narodne liberalne stranke. – Edvard Vrbančić podnosi molbu za izdavanje lista. . Josip Šokčević.kasnije službeno glasilo autonomaša Il Nazionale .urednici: Miho Klaić. odstupa kancelar Schmerling donesen RUJANSKI MANIFEST ponovo sazvan Sabor → Samostalna narodna stranka poražena 1867.bezuvjetno ujedinjenje s Ugarskom .novinstvo najprije oživljava u Primorskoj Hrvatskoj → bili su inspirirani talijanskim protuhabsburškim pokretom: 1865.urednici: Cosimo Begna di Passidaria. – Austro-Ugarska nagodba POSLJEDICE PO HRVATSKO NOVINSTVO: .Ivan Mažuranić.list Narodne stranke POZOR . prezirali su novinare STRANKA PRAVA .UNIONISTIČKA STRANKA (mađaroni) .nisu imali glasilo.teritorijalna samostalnost i cjelovitost Hrvatske .prvi stranački list razdoblja . Zvekan → na Saboru prihvaćen prijedlog većine (Narodna liberalna stranka) i donesen je članak 42 kojeg je priznao vladar . … . a bili su skloni Beču . Eugen Kvaternik. u Zagrebu (tada izlazile samo Narodne novine i Agramer Zeitung) 11 .car se nadao da će Sabor donijeti odluku o imenovanju zastupnika za Carevinsko vijeće SAMOSTALNA NARODNA STRANKA 1863. Echo di Fiume La voce Dalmatica .razvija se stranačko i frakcionaško novinstvo (novinstvo nije informativno. već u službi stranaka) . Domobran 1865. Giuseppe Ferrari Cupilli . … .studeni 1859.glasila: Narodne novine. Mihovil Pavlinović .ideja austroslavizma .

uvođenje hrvatskog jezika list ponovno pokrenut izlazi u prekidima 1867. . urednik Josip Miškatović DOMOBRAN . - dobio potporu Bogoslava Šuleka i Mojsija Baltića (ekonomist koji je htio unijeti neke gospodarske promjene) te Matije Bana iz Beograda → predložio ime Vrbančić je imao financijskih sredstava (odvjetnik). Šime Mazzura list prvi puta obustavljen u međuvremenu u Dalmaciji osnovana Narodna stranka zastupaju ideju ujedinjenja Dalmacije s Hrvatskom.pokretač Ljudevit Vukotinović.prvi obiteljski zabavnik. Matija Mrazović. .1864.pokrenuo ga karlovački trgovac Mijo Krešić . . Baltić je bio državni službenik.urednik Abel Lukšić iz Karlovca . osvrti na vanjskopolitičke događaje. tjednik . a zatim se on postupno pretvara u glasilo Narodne liberalne stranke urednici: Bogoslav Šulek.prvi samostalni tjednik.mješavina zabavnika i političko-informativnog tjednika .list zaostaje za Pozorom → nisu imali pristaša.-1866. dopisi. 1865.1861.izvanstranački tjednik NAŠE GORE LIST . prihvaćena je tek druga – 1860. a Šulek novinar prva molba je odbijena.1864.list Samostalne narodne stranke . list obustavljen na neko vrijeme.nakon zabrane Pozora okreće se idejama Narodne stranke 12 .-1866. … u svojim prvi počecima nije bio politički orijentiran suradnici: stariji i obrazovani ljude u listu je okupljala mržnja prema apsolutizmu. politika lista nije bila popularna GLASONOŠA .orijentacija prema Beču. 1862. urednik Đuro Deželić . Ivan Perkovac. mijenjaju se urednici struktura lista na uobičajen način: uvodnik. zastupaju ideju unije s austrijskim narodima . prvi ilustrirani list .-1865. .Novi Pozor.1861.

pokrenuo ga Imbro Tkalac ..časopis na njemačkom jeziku . on gubi doktorski naslov. Zagreb .1867. Varaždin .poziv na pretplatu "frajlici Agramerici" ZVEKAN .-197.politički časopis s najoštrijom kritikom postojećeg sustava u cjelokupnoj austrijskoj publicistici .ideološko glasilo Stranke prava 13 .) KARIKATURA I HUMORISTIČKO-SATIRIČKO NOVINSTVO KAO VID POLITIČKE PROPAGANDE veže se uz Stranku prava → nije priznavala autoritete već ih je ismijavala satira i humor postaju glavno sredstvo propagande Narodna stranka (Obzor) zazire od satire PODRAVSKI JEŽ . . bježi u Italiju gdje ga Ministarstvo vanjskih poslova prima kao referenta za tisak o sudi mu se prema starom Bachovom zakonu o tisku. u međuvremenu je donesen novi.prvi PRAVAŠKI humoristički list .OST UND WEST . osoban.pokrenut uz potporu srpske vlade i Miloša Obrenovića . puno blaži zakon SVIJET travanj 1866.prvi humorističko-satirički listopad . Beč . str. dnevnik pokrenuo ga Ivan Vončina istupa i protiv unionista-mađarona i protiv liberalnih narodnjaka Vončina je bio dosta omražen. zajedljiv stil u novinarskoj prozi (za razliku od pedagoško-advokatnog stila) (Horvat: 167.1862.protiv Tkalca je pokrenut sudski proces.-1865.urednik: Aleksandar Sandrić ..neposredno nakon pada Bachova apsolutizma .prosinac 1866.1861.. bezobzirno napadao protivnike → tako stvorio novi.pokrenuo ga varaždinski poduzetnik. no list nije zaživio (samo jedan broj) o Varaždin malen grad o izdavač nije znao organizirati distribuciju izvan Varaždina (nije bilo željeznice) .na naslovnici jež koji je hvatao buba-švabe (varaždinske Nijemce) .

Mažuranić. Ćuk. miševi mađarone) → August Harambašić – glavni suradnik.ostali listovi su u pravilu kratkog vijeka zbog pritiska Khuenove vladavine KOMARAC . Rački.-ih godina 19..zastupljena i protusrpska nota .1867.. zajedljivi komentari (slično kao i Šenoa) AKTIV ZA ŠALU I SATIRU . Osa. Štipavac. Khuen Hedervary i mađarizacija! .list nije bio dugovječan – zahtijevao toleranciju → humorističko novinstvo doživljava procvat '80.1881. Zagreb . naslovnica: mačka i miševi (mačka simbolizira narodni preporod.- - pokretač stranke. stoljeća! (Vragoljan.-1899. propagira i kult Zrinskih i Frankopana . Bič.uspio se održati punih 5 godina . (Hrvatska se izjasnila za priključenje Austriji) česta je dijaloška forma (Starčević u dijalozima koristi izmišljene likove) list izlazi nepunih godinu dana o vlasti ga nisu tolerirale o nije stekao popularnost (Starčević imao teško razumljiv stil) uzor svim kasnijim pravaškim listovima! HUMORISTIČKI LIST .nije opstao zbog nepovoljnih političkih prilika TRN 1891. …) list izvrgava ruglu cjelokupni hrvatski preokret 1866. …) VRAGOLJAN .dvojezični list (hrvatsko-slovenski) – potreba čvršće suradnje sa Slovencima ..August Šenoa .pravaški orijentiran. 14 .prestaje s radom kada je urednik zatvoren zbog tiskarske greške 1883.-1886. Novi Bič. često i urednik pravaških novina. Bakar .1890. Beč . glavni urednik i suradnik lista → Ante Starčević naslovnica: bradati čovjek koji drži fenjer u ruci (Starčević koji traži ljude – oportuniste koji su često mijenjali ideologije – ponajprije Narodnjake (Pozoraše) – Strossmayer. napada se Nagodba .slavi se Starčević.1885. Trijes.

-1902. modernu u književnosti SATIR - → 1903. .1906.prvi splitski humoristički list .glavni urednik: Ante Katunarić – bavio se pisanjem drama.ismijavao sve .izvanstranački list .-1923.najviše pridonio prikazu mađaronskog poraza .-1941.lokalno-regionalni list .. crtao karikature → poznati Splićanin toga doba 15 .sadrži i viceve . slikao. Split .najdugovječniji humorističko-satirički list u povijesti hrvatskog tiska . pokrenut od strane obzoraša 1901. pokrenuo ga Marijan Derenčin (pod pseudonimom Dundo Maroje) → komediograf i kriminalist ismijava Khuenov režim.1908. mađaroni doživljavaju poraz na izborima → humor postaje prihvatljiviji! KOPRIVE .nakon 1918. Julije Rorauer u početku se jednako okomljivao i na obzoraše i na ljude na vlasti namijenjen intelektualcima → ironizirao i političke i društvenokulturne prilike list se nije dugo održao o bio je skup (kvalitetne ilustracije) o nedostatan broj suradnika (bio je to polumjesečnik – sam Rorauer nije stigao napisati toliko duhovitih priloga) o Zagreb još nije bio spreman na takav humor koji ismijava i vlastite i tuđe slabosti prvi nepravaški humorističko-satirički list. pojavu klerikalizma. list postaje oruđem političkih stranaka DUJE BALAVAC . slomljen Khuenov režim → 1906.- izvanstranački list odgovorni urednik: dr.

16 .