You are on page 1of 3

Vara dinski knji evni krug: Jan Krtitel Vanhal, Ivan Werner i Leopold Ebner Pretklasicizam(1730.

-1770): galantni -skladbe za embalo; Francois Couperin, Philipp Rameau, Domenico Scarlatti. osje ajni- Carl Philipp Emanuel Bach, Johann Christian Bach Klasicizam (1770-1820): Haydn, Mozart i Beethoven Glazbene zna ajke stila: homofonija- pjevne melodije s akordnom pratnjom melodija- glavno izra ajno sredstvo; pjevna i jednostavna ; napu ta neprekidni puls barokne motorike klasi na simetrija- napu ta se basso continuo; esti zastoji glazbenog toka u parnim taktovima- pravilne formalne cjeline- glazbene re enice i periode. - perioda- simetri na glazbena cjelina u kojoj se tema sastoji iz dvije glazbene re enice koje imaju isti po etak, a razli it zavr etak, kadencu. - harmonija: T, S, D. ritam- raznolik tempo- zapisivanje, zna aj ! dinamika- cresendo i decresendo ( Mannheimska kola) Klasicisti ki orkestar: guda i (prve i druge violine, viole, violon ela i kontrabas), limeni puha i, drveni puha i (u parovima- dvije flaute, oboe, klarineta, fagota, roga i trublje) i udaraljke (dva timpana). PRETKLASICIZAM Francois Couperinskladatelj i embalist za etnik novog galantnog stila skladbe za embalo- suite (puno stavaka- e e programni nego plesni) programnost i bogatstvo profinjenih ukrasa- francuska glazba za embal Couperinov rondo- glazbeni oblik u kojem se glavna tema ponavlja najmanje tri puta (refren) a izme u teme nalaze se coupleti (kupleti).

Domenico Scarlatti - 555 sonata- kratka, elegantna, jednostava na djela - barokni dvodijelni oblik (naznaka druge teme) Pretklasicisti ka simfonija -podrijetlo: talijanska operna uvertira(sinfonija)- tri dijela brzi-spori-brzo tri dijela se odvajaju u stavke+ menuet: b-p-m-b -Bachovi sinovi - skladatelji Mannheimske kole 1708. Bartolomeo Cristofori, Firenza- prvi klavir Luka Sorko evi - dubrova ki plemi i diplomat, amaterski glazbenik - autor prvih hrv. simfonija (3 stavka)

stavak: lirski.van Beethoven IZVO A KI SASTAVI Glasovir.najva niji: violina (2) viola violon elo -L.manje epizode. ili dva glazbala.Haydn (104). 3.repriza W. uvijek u osnovnom tonalitetu. Mozart: Simfonija 40 SONATA -glazbeno djelo za jedno glazbalo. npr.Mozart.A. stavak Male no ne muzike KOMORNA GLAZBA BE KE KLASIKE -guda ki kvartet. klavir i violina (ili violon elo) Klasi ni rondo.brz. stavak. Beethowen (9) 1.) bitemati nost. Mozart (54).izme u tema.tonalitenti kontrast trodijelnost forme: ekspozicija. s 3 teme.1.provedba.razigr.abaca+koda ili abacaba + koda ± 2. SONATNI OBLIK (ili 2. dramski 2.oblik u kojem se tijekom skladbe osnovna tema (A) mora ponoviti najmanje tri puta. W.sadr ajni kontrast (dvije teme razli ita karaktera. (brz) 1. stavak Umjereni. rond.dvije kontrastne teme. prepoznatljiva tema .A. L.Haydn. melodije i ritma). i 4. 2. -4.BE KA KLASIKA INSTRUMENTALNE VRSTE Sonata Simfonija Koncert Komorne vrste I. -klasi ni rondo s dvije teme.ravnopravne -klas.stavak: briljantan. stavak: iv i dramati an. plesni Slo eni trodjelni oblik IV. Brzi Rondo stavak Sonatni oblik . naj e e klavir. stavak. stavak Polagani Trodjelni oblik Tema s varijacijama Sonatni oblik SIMFONIJA -najzna ajniji oblik orkestralne glazbe .Boccherini. lirski karakter . stavak Brzi Sonatni oblik II. stavak: plesni i 4. J. glasovir + solo instrument Simfonijski orkestar Solo instrument + orkestar Raznovrsni sastavi glazbala 2-9 III.

polagani.-Ivan Jarnovi .Koncert za trubu i orkesar u Es duru Joseph Haydn -104 simfonije.menuet (menuet tria i menuet) menuet. Wolfgang Amadeus Mozart -1756-1791 -Salzburg -opere: Don Giovanni.Tre i koncertni kvartet Slo eni trodijelni oblik.orkestar iznosi dvije teme u osn.melodija ritam harmonija dinamika na in obrade prate ih glasova.brzi. ekspozicija.trodobne mjere i umjerenog tempa aba cdc aca KONCERT glazbeno djelo za instrumentalnog solista i orkestar 3 stavka.solisti ih izla e opet pa solisti ka kadenca Joseph Haydn. 83 guda ka kvarteta. Luka i Antun Sorko evi Tema s varijacijama variraju. posebnosti: dvostruka ekspozicija i solisti ka kadenca 1.Jarnovi .brzi prvi stavak: sonatni oblik.stari francuski ples. Figarov pir.violina embalo orgulje . tonalitetu 2. ekspozicija. . zvu na boja. I.