You are on page 1of 7

REZERVAT UMSKE VEGETACIJE KO LJUN- 22.10.2004.

Ko ljun je oto i pored Krka, koji je gotovo 65% prekriven vegetacijom ume hrasta crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum ilicis H-i ), a od prate ih vazdazelenih i listopadnih vrsta: hrast medunac, pinija, estilj, planika, blju t, alepski, primorski i crni bor. Geolo ka podloga je vapnenac,a tlo je ilimerizirana crvenica. Oto i je nadmorske visine 6 m, a spada u mediteranski vegetacijski pojas umjereno tople i vla ne klime . Posebnost Ko ljuna je umska zajednica hrasta crnike i crnog jasena-izrasla u pravu umu, jer se drugdje na litoralno-mediteranskom pojasu rijetko razvije u umu, naj e e egzistira kao degradacijski oblik makija ili ak garig.

Krk- sjeveroisto ni dio zapuhuje hladna bura, a ostali dio otoka je za ti en reljefom i spada u submediteransku zonu prekrivenu vegetacijom hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis croaticum H-i ), sa primjesama crnog graba i crnog bora. Nasuprot bogatoj vegetaciji sredi njeg dijela, sjeverne i ju ne dijelove otoka prekriva velika kr ka golet sa kamenjarskom vegetacijom rastlinja i trava. uma hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis croaticum H-i ) je redovito bila pod velikim utjecajem pa arenja i sje e, pa je rijetko gdje sa uvala svoj prvotni izgled, te je pretvorena u ikare medun evih i bjelograbi evih uma (pseudomakija ppseudogarigp kamenjara). Danas su ti utjecaji mnogo manji pa se najve i dio uma nalazi u progresiji,odnosno dolazi do spontane sukcesije te bi te sastojine trebalo stru nim radom pretvoriti u stabilne i proizvodne ume.

Hreljin-geolo ku podlogu ini uglavnom vapnenac, a tlo je sme e,rendzinirana crvenica, sitno pjeskovita rendzina i glinasto skeletoidna plitka sme a tla. Sjeverno Primorje ima jedinstvenu klimu koja se razlikuje po temperaturi s obzirom na nadmorsku visinu (vi a nadm.visina-ni a temperatura i vi e padalina i obrnuto). Tako u najni im submediteranskim dijelovima dolazi uma hrasta medunca i bijelog graba (QuercoCarpinetum orientalis croaticum H-i ) sa arolikim svijetom biljnog pokrova, a prema vrhu primorska uma bukve (Fagetum croaticum seslerietosum Ht), a prema vrhu dolaze gospodarski najvrjednije ume bukve i jele (Fagetum croaticum abietetosum).

Park prirode umberak-Samoborsko gorje je planinski masiv u zapadnom dijelu sredi nje Hrvatske, a pru a se u smjeru sjeveroistok-jugozapad du granice sa Slovenijom. Povr ina parka je 333 km, a visinska razlika je od 180 m na rijeci Kupi do najvi eg vrha Sveta Gera 1178 m n/m. Vi e od 60 % povr ine Parka prirode predstavljaju umski ekosustavi. Na ni im nadmorskim visinama strmi obronci obrasli su klimazonalnom zajednicom hrasta kitnjaka i obi nog graba (Querco-Carpinetum croaticum/ Horvat ) i ispresjecani su dubokim poto nim dolinama, a ju no eksponirana termofilna stani ta sa obilje jima submediteranske klime obrasla su umom hrasta medunca i crnog graba (Ostryo-Quercetum pubescentis/ Horvat ). Glavni predstavnik vi e klimazonalne zajednice je brdska bukova uma ( Fagetum illyricum montanum/Horvat) koja raste sve do najvi eg vrha Sv. Gere. Navedeni tipovi pripadaju samoniklim bjelogori nim umama , dok su crnogori ne uzgojene po umljavanjem u drugoj polovici pro log stolje a.

GJ Ple ivica - 19.11.2004.

umski predjel Bukovje ,odjel 29A, povr ine 18,52 ha, sjev.- sjev.zapadna izlo enost. Tlo je rendzina na silikatnoj podlozi, a zajednica je uma bukve sa kukurijekom( Fagetum illyricum montanum/Horvat), EGT je II-D-10. Starost sastojine je 112 godina, a obrast je 0,63 to je odnos stvarne i normalne temeljnice. To je srednjedobna bukova uma, srednje do dobre kvalitete, s pojedina nom primjesom hrasta kitnjaka i gorskog javora. U sastojini je izvr en pripremni sijek, a oplodna sje a se vr i u najmanje tri sijeka kako bi se sjemenu dalo dosta svjetlosti i mogu nost da u kontaktu sa tlom lako proklija. Mjestimice ima gustih grupa kvalitetnog bukovog podmlatka. Naplodni sijek e se izvr iti sljede eg prolje a, tako da se eliminacijom odre enog broja stabala stvara prostor i dovoljna koli ina svjetlosti, koji su uz vlagu i toplinu najva niji elementi za stvaranje ponika.

GJ Prigorske ume

Odjel 21, odsjek f, povr ine 2,55 ha, tlo je aluvijalno, pseudoglej, mjestimi no dobro prekriven prizemnim ra em, to je karakteristi no za tla bogata hranjivima, a nadmorska visina je 145 metara. Ovo je umska zajednica hrasta lu njaka i obi nog graba (Carpino betuliQuercetum roboris typicum(Ani ) Rau ), EGT je II-G-10. Ova zajednica je pouzdan indikator povi enih terena-greda u pojasu poplavnih uma. Temeljni ekolo ki i fizionomski indikator te fitocenoze je obi ni grab, kojeg bi u doba sje ne zrelosti trebalo biti dvadeset posto. U ju nom dijelu odsjeka nalazi se grupa borovca, te pored kultura duglazije sa primjesom ari a. Stabla su umjetnim putem sa ena u redove razmaka 4 metra, a razmak izme u stabala je 2 metra. Borovca ima 40 stabala/ha, ari a 60, duglazije 340, dakle sve skupa 440 stabala po hektaru. Nakon isteka va enja osnove 2007.g. kultura se treba pripremiti za sje u, ime bi se rije io problem jer su borovac i duglazija alohtone vrste introducirane iz Sj. Amerike i nije im mjesto ovdje, jer zakiseljuju tlo. Tu je tako er problem smreka s potkornjakom. Nakon pripreme tla trebalo bi krenuti u obnovu s irom pod motiku, irom rasipa em ili sa kolovanim sadnicama iz rasadnika, kojom prilikom treba paziti da ne bude ista sastojina samog hrasta lu njaka, nego treba zbog biolo ke raznolikosti staviti i prate e vrste (grab, klen, poljski jasen i brijest), koje e sastojinu u initi prirodnom i stabilnom.

GJ Jastrebarski lugovi

Odjel 9, odsjek b, izrazita nizinska g. jedinica ume hrasta lu njaka u nizi prema gredi, sa primjesom poljskog jasena , crne johe, nizinskog brijesta, klena, graba i poneka vo karica, a uz staja e vode na e se i bijele i crne topole. U poplavnim hrastovim umama lu njak je dominantna vrsta, a zajednica je hrast lu njak sa velikom utilovkom (Genisto elatae-Quercetum roboris Horv.), EGT je II-G20. Osnova je istekla 2003.g., a u izradi je nova. Povr ina 9 b odjela je 15,15 ha, a sastojina je stara oko 130 godina. Hrasta lu njaka bi trebalo biti 140, a ima ga 119 stabala, to je dobro. Graba ima 7 stabala, jedan klen i 13 stabala crne johe. Temeljnica je 28,5 , a normala je 30,9, prirast je 5,8%, a trebao bi biti oko 7%. Drvna zaliha je 483 kubika, a normalna je 547 kubika. Tu se nalazi izuzetno kvalitetan ponik hrasta

lu njaka. Va no je spomeniti da auto-cesta Zagreb-Karlovac zbog svoje blizine ima veliki negativni utjecaj na sastojinu. U ogra enom prostoru pored radi se tzv. test potomstva izra en na osnovu razli itih fenotipova. Rezultat e pokazati koja provenijencija daje br i i bolji prirast. Sva stabla su skupljena iz cijele Hrvatske i iste su starosti, te su obilje ena plo icom. Vidljiva je razlika u visini i debljini prsnog promjera, to je posljedica genetske nasljednosti. Malinje-odjel 52 a povr ine 28 ha, uma posebne namjene, gdje je poljski jasen kao sjemenska sastojina. U ovakvim umama nije cilj proizvodnja drvne mase, nego je prioritetni i osnovni zadatak proizvodnja sjemena za pomaganje prirodne obnove. Isto tako se to sjeme koristi u rasadni koj proizvodnji za proizvodnju kolovanih sadnica, kod obavezne pro irene biolo ke reprodukcije (kad se prvi put podi e sastojina na umskom stani tu), tako er se kod vi om silom o te ene sastojine nakon iste sje e vr i obnova. Spada u EGT II-G-22 zajednica poljskog jasena s kasnim drijemovcem varijanta s lu njakom (Leucoio-Fraxinetum parvifoliae Glava var. Quercus robur ) , a geolo ka podloga su aluvijalni i diluvijalni nanosi ilovine, glinaste ilovine i gline .

Nacionalni park Risnjak-17.12.2004.

Va nost Risnjaka je zahvaljuju i vori nom prostoru Gorskog Kotara karakterizirana isprepleteno u klimatskim utjecajima blagog podneblja Jadrana, o tre alpske klime, kontinentalnih panonskih obilje ja i gorske svje ine Dinarida. Tu se susre u pra umski predjeli i gorski visovi dinarskog kr a specifi nih oblika i hidrografije. Preko masiva Risnjaka i Snje nika prolazile su velike migracije alpskih, arti kih i borealnih vrsta u smjeru jugoistoka, ali se sa uvala bitno razli ita vegetacija od one u Alpama. Prete ni dio parka je izgra en od vapnenca i dolomita s vrlo izra enim kr kim oblicima ( krape, to ila, ponori, ponikve, jame),tako da usprkos velikoj koli ini oborina ima samo nekoliko slabih izvora. Posebnost Risnjaka je vertikalna rasprostranjenost vegetacije, pa je ovdje razvijeno tridesetak biljnih zajednica, od ega je 14 umskih zajednica. Osebujne i

veli anstvene ume Risnjaka bile su u pro losti po te ene prekomjerne eksploatacije, pa je njihova vegetacijska slika u osnovi ostala nepromijenjena. Najve i dio parka prekriva zajednica ume bukve i jele (Abieti-Fagetum dinaricum Treg.1957.), a razvijena je na vapnena koj i dolomitnoj podlozi. Tu nalazimo pojedina stabla gorskog javora (Acer pseudoplatanus), brijesta (Ulmus glabra), jasena (Fraxinus exscelsior) i poneku tisu (Taxus baccata). Ova zajednica postepeno prelazi u pretplaninsku umu bukve sa urezicom (Homogino alpinae-Fagetum sylvaticae HT. 1938.) te se rasprostire od 1200 do 1400 m n..v., a na gornjoj granici prelazi u neprohodnu ikaru grmolikog oblika , te tvori posebnu asocijaciju (Fagetum croaticum subalpinum fruticosum). Iznad predplaninske ume bukve je posljednja, najvi a umska zajednica klekovina bora s kozokrvinom (Lonicero-Pinetum mugi Ht. 1938.) . U grani nom pojasu ume i planinskih rudina, nalazimo ikare velelisne vrbe (Salicetum grandifoliae Ht.1938.). Strme i toplije vapnena ke padine Risnjaka zauzimaju ume jele i smreke s milavom (Calamagrostio-Abietum Ht. 1950; Calamagrostio-Picetum abietis Bert.1975.). U ni im dijelovima u dolini Leske, Okrug, Plajzi i Biljevina na kiselom tlu i silikatnoj podlozi razvila se prekrasna uma jele s rebra om (Blechno-abietetum Ht.1950.) u kojoj stabla dose u divovske veli ine. Na mrazi tima na kiselim tlima u predjelu Lazac razvila se gorska uma smreke s pavlovcem (Anemonio-picetum abietis Ht.1950.), a na stjenovitim hladnim polo ajima i donjim dijelovima dubokih ponikvi nailazimo na pretplaninsku umu smreke s opcem (Listero-Picetum abietis Ht. 1938.) . U dolini Kupe na kiselim tlima nalazi se uma bukve s rebra om (Blechno-Fagetum sylvaticae Ht.1950., a topliji utjecaj kupske klime pridonosi razvitku termofilnih zajednica kao to su: uma crnju e i crnog graba (Erico-Osrtyetum Ht.1959.), te ume crnog graba i bukve (Ostryo-Fagetum Wraber 1950/1968.). Na terenskoj nastavi na dva umska predjela: Leska i Crni lug ra eno je totalno mjerenje stabala debljih od 10 cm i izmjera ponika. Glupa u se radila tako da se izmjeri promjer stabla u prsnoj visini, obilje i se kredom i upi e u manual, a za ponik se radila ploha 1m irine i 80 m du ine , taksacijske podatke se uzelo iz obrasca O-3 . Uspore ivanjem podataka sa plohe na kojoj nema ljudskog utjecaja i plohe kojom se gospodari do lo se do podataka da sastavom, podmlatkom i op im stanjem nema razlike , a to upu uje da plansko i racionalno gospodarenje ne mora biti i naru avanje umskog eko-sustava i uni tavanje uma radi potreba iskori tavanja i gospodarenja. Posljednjih godina dolazi do velikog su enja jelovih uma, najvi e na podru ju Fu una, Delnica i Crnog luga , a emu su uzrok kisele ki e koje dolaze iz sj. Italije, te su one i ene te kim metalima (olovom, bakrom, cinkom, te naro ito sumpornim dioksidom koji sa ki om reagira tvore i blagu sumpornu kiselinu). Su enje jela se ne doga a u svim dobnim razredima, nego prvenstveno u srednjedobnoj umi koja najvi e prira uje, te se tako gubi na prirastu i isto tako se naru ava preborna struktura ume .

Park prirode Kopa ki rit 21.01.2005.

Kopa ki rit je poplavno podru je desnog priobalja Dunava na sjeveroistoku Hrvatske izme u Drave i Dunava i jedno je od najve ih fluvijalno- mo varnih nizina Evrope. Ovisno o koli ini nado le vode (intenzitet poplave), mijenja se i izgled cijelog prostora. Dinamika vode i sedimentacija dovodi do stvaranja specifi nog reljefa, kojeg ine depresije-dijelovi tla koji su djelomi no ili stalno pod vodom i grede-tla iznad poplavnog podru ja. Razlika izme u greda i depresija iznosi i do osam metara, pa je to dovelo do velike vegetacijske raznolikosti koja se mijenja svakih dvadesetak centimetara visine. Tako na relativno malom vegetacijskom pojasu imamo etrdesetak razli itih biolo kih i vegetacijskih zona. Geolo ku podlogu ine : glina, pijesak, ljunak, aluvijalni nanosi ilovine, barski i mo varni prapor. Ovo podru je spada u umjereno toplu klimu, sa dosta padalina (700 mm) raspore enih jednoliko na cijelu godinu, s time da je najsu i dio zimi . Ovo podru je biva poplavljeno redovito dva puta godi nje i to u prolje e kad se u Alpama topi snijeg koji podi e razinu vodostaja Dunava, a isto tako obilno Dunav nosi jesenje ki e iz alpskih podru ja. Ovdje su razvijeni razli iti tipovi travnja ke , mo varne, vodene i umske vegetacije. Najve a podru ja prekrivaju ume bijele vrbe (Galio-Salicetum albae), a na gredama ume bijele vrbe i crne topole (Salici-Populetum albae), te na jo uzdignutijim terenima ume hrasta lu njaka i velike utilovke (Genisto elatae-Quercetum roboris Horvat), a na su im podru jima zajednica hrasta lu njaka i graba (Carpino betuliQuercetum roboris). Posjetili smo i najve i ivi spomenik prirode nizinski brijest (Ulmus minor) , stablo staro vi e od pet stotina godina, svjedok: povijesnih zbivanja, prolaznosti ljudskih sudbina i stra nog pusto enja po etkom dvadesetog stolje a, kad je na ovim prostorima posje eno preko dva miliona kubi nih metara stabala nizinskog brijesta. Tako je nizinski brijest zbog stra nih sje a i holandske bolesti (Ophiostoma ulmi) izgubio zna ajnu ulogu s umarskog, biolo kog i ekolo kog stajali ta kao faktor ravnote e ovog eko-sustava. Tako er se sla em sa rije ima dr.sc.Karmela Po tenjaka koji govori o ovom vi estoljetnom divu sa velikim strahopo tovanjem: Ovo stablo je vrijedno spomena, kao i svaka njegova gran ica i pup i svako ivo ljudsko bi e bi trebalo pred njim skinuti kapu i duboko se nakloniti !