You are on page 1of 31

Poja alo u spoju ZE

Naj e e kori ten spoj tranzistorskog poja ala (najbitniji) Mo e se koristiti i za AI i za AV najve e poja anje snage od svih spojeva! Analiza u 2 temeljna koraka: Istosmjerni (DC) uvjeti rada odre ivanje stati ke radne to ke Izmjeni ni (AC) uvjeti rada poja anja (strujno i naponsko te dobitak snage), kao i ulazni/izlazni otpori (tj. impedancije)

II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE


Prvo je potrebno odrediti tzv. stati ku radnu to ku Sklop koji se analizira (ovo je najjednostavniji spoj, termi ki nestabilno, promatra se kao strujno poja alo):

ip RP RB B iul I0 RG ib C UCC E

II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE


Analiza pod istosmjernim uvjetima (DC analiza):
Odre ivanje kolektorske struje (ic=ip) i napona (uCE=uC) te bazne struje (ib) kada ulaz ne postoji (iul=0), tj. kad postoje samo istosmjerne struje s ovim je odre ena stati ka radna to ka Q Najjednostavnija analiza koristi samo izlazne karakteristike tranzistora Istosmjerni uvjeti odre eni su sa RB, RP i UCC

i RB B
l

RP C UCC E

RG

Pogledajmo detaljnije!

II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE

Ako je iul=0 (nije ni ta spojeno na ulaz), kolika je ib ? Istosmjerni uvjeti: ib=IBQ (Q je tipi an naziv stati ke radne to ke) IBQ=(UCC - UBE)/RB Aproksimacija: UBE=0.7 V uvijek, pa:
ip RP RB B iul I0 RG ib C UCC E

IBQ=(UCC 0.7)/RB

UCC

UBE

II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE


Ako znamo IBQ, koliki su ICQ i UCEQ? Ovo odre ujemo iz izlazne karakteristike tranzistora (pomo u radnog pravca)

RB B

C UCC E

RG

II. Elektroni ki sklopovi

RP

Poja alo u spoju ZE


To ke ICQ i UCEQ ograni ene su na radni pravac Radni pravac ovisi o naponu napajanja poja ala (UCC) i otporu potro a a (RP) Presjek radnog pravca i izlazne karakteristike za odgovaraju u baznu struju IBQ definira radnu to ku Q Q se u pravilu odabire to bli e sredini aktivnog podru ja (UCEQ=UCC/2), kako bi se omogu io maksimalni prostor za promjenu izlazne struje i napona tako da tranzistor ostane u aktivnom podru ju (na slici nije to no na sredini; za ovo bi trebali II. Elektroni odabrati malo manju IBQ)

ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE


Ako radna to ka Q le i u podru jima zasi enja i zapiranja (umjesto u aktivnom), tranzistor ne radi kao poja alo nego kao sklopka!
Ako je pad napona na izlazu tranzistora cca 0.2V (zasi enje) , tranzistor se pona a kao zatvorena sklopka ovo se posti e dovoljno velikom ulaznom strujom (IB), ije pove avanje pomijera Q po radnom pravcu prema gore lijevo. Nakon ulaska u zasi enje, daljnje pove anje IB prakti no ne pomijera dalje radnu to ku. Mo e se uzeti da je napon na izlazu tranzistora (UCE) konstantnih 0.2 V dok se tranzistor nalazi u podru ju zasi enja. Ako nema ulazne struje (IB=0), nema ni izlazne struje (zapiranje) - tranzistor se pona a kao otvorena sklopka.
II. Elektroni ki sklopovi 7

Poja alo u spoju ZE


Analiza pod izmjeni nim uvjetima (AC analiza):
Odre ivanje AI i AV poja ala, te ulazne i izlazne impedancije (pojednostavljeno, otpora) itavog poja ala Stati ka r. t. osigurava da se u okolini r.t. tranzistor pona a pribli no linearno (pod uvjetom da su promjene dovoljno male, tj. da radi u re imu malih signala). Pod ovim uvjetima tranzistor mo emo zamijeniti linearnim elementima. Temelji se na parametrima tranzistora kao etveropola (tranzistor se predstavlja preko linearnih elemenata kao etveropol) mi emo koristiti prije pokazani Hmodel Pod izmjeni nim uvjetima, istosmjerni izvori nemaju nikakvog utjecaja na AC analizu tretiraju se kao:  kratki spoj za idealni istosmjerni naponski izvor  otvoreni krug za idealni istosmjerni strujni izvor

Nakon ovih zamjena dobiva se modificirana (jednostavnija) shema


II. Elektroni ki sklopovi 8

Poja alo u spoju ZE


Prilagodimo shemu analizi pod izmjeni nim uvjetima:

RP RB B
l

C UCC


RG

II. Elektroni ki sklopovi

RG

istosmjerni naponski izvori zamjenjuju se kratkim spojem

i RB B i
l

RP C E

Poja alo u spoju ZE


Prilagodimo shemu analizi pod izmjeni nim (AC) uvjetima:


i RB B
l

RP C E

Urednije...
Poja alo (AC vjeti)

I0

RG

II. Elektroni ki sklopovi

C E

RP

RB

10

RG

Poja alo u spoju ZE


Prilagodimo shemu analizi pod izmjeni nim (AC) uvjetima:
j l ( vj ti)

I0

RG

RB

RB

II. Elektroni ki sklopovi

"

C E RP

&

C E

RP

Jo urednije...
j l ( vj ti) i

11

Poja alo u spoju ZE


Zamijenimo tranzistor etveropolom (H-model):
Poja alo (AC uvjeti) ip iul G ib B C E RB RP

Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul hie ib ic 1 hoe hreuce hfeib iizl

RB

RP

II. Elektroni ki sklopovi

12

Poja alo u spoju ZE


Donja shema mo e se jo pojednostavniti aproksimacijama u H-modelu tranzistora.

Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul hie ib ic 1 hoe hreuce hfeib iizl

RB

RP

II. Elektroni ki sklopovi

13

Poja alo u spoju ZE


Tipi no hre<<1, pa se utjecaj izlaznog napona uCE na ulaz tranzistora mo e zanemariti (uzeti da je hreuCE0):
Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul hie ib ic 1 hoe hreuce hfeib iizl

hreuCE0
RP

RB

Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul hie ib ic 1 hoe hfeib iizl

RB

RP

II. Elektroni ki sklopovi

14

Poja alo u spoju ZE


Tako er, tipi no je RB>>hie, pa se RB mo e zanemariti prema hie:
7 65 2 3 3 21
G RB j l (

zist r ( -

('

'

hi

7 B2 A @ 2
hf i

vj ti) l) ic 1 hoe iizl

93 8

RB>>hie
RP

Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul hie ib ic 1 hoe hfeib iizl

RP

II. Elektroni ki sklopovi

15

Poja alo u spoju ZE


Slijedi kona na, pojednostavljena shema:
Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul hie ib ic 1 hoe hfeib iizl

RP

II. Elektroni ki sklopovi

16

Poja alo u spoju ZE Ulazni i izlazni otpor poja ala ?


j r
C

l (

vj ti) l) ic

zist r ( -

hie

Rul hfei

1 hoe

Rizl

Rul } hie ;

1 Riz } hoe
17

II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE Strujno poja anje, AI ?


Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul
hie

ib

ic
1 hoe hfeib

iizl

RP

h fe ! F
I

iiz iiz Riz 1 1 / hoe 1 h fe ib ! h fe ! } ! iiz ! iul ib ib 1 / hoe  R p ib Riz  R p


(**)
II. Elektroni ki sklopovi

Rul } hie iul } ib

Riz } 1 / hoe
18

(*) Naponsko djelilo (U1=?) I


U 1 ! I R1

R2 U R1 U1

U ! I Ruk ! I ( R1

U1 R1 R1 ! U1 ! U R2 ) U R1 R2 R1 R2

(**) Strujno djelilo (I1=?) I


U I1

I1 ! I!

U R1

(1) R  R2 U !U 1 R1 R2 R1 R2 R1  R2 I1 ! R2 I R1  R2
19

U U ! ! Ruk R1 R2

(2)

I2

R1 R2

1 I1 R1 R2 ! ! R1  R2 I R1  R2 R1 R2
II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE Strujno poja anje, AI ?

Riz ! F Riz  R p
Riz AI } F

Aproksimacije:

Rp

(naj e e!)

Riz R p "" Riz AI } F Rp

II. Elektroni ki sklopovi

20

Poja alo u spoju ZE Naponsko poja anje, AV ?


Poja alo (AC uvjeti) Tranzistor (H-model) iul G uul hfeib hie ib ic 1 hoe uizl iizl

RP

Rp u izl  R p iizl ! ! ! u ul Rul iul Rul

}

Rp Rul
I

h fe ! 

Rp Rul

} h fe ! F
21

II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZE Poja anje snage (dobitak), G ?

G ! AI AV !

Rp Rul

AI } h fe ! F

AV ! 

Rp Rul

Poja alo ZE ima znatno i strujno i naponsko poja anje najve e poja anje snage!
II. Elektroni ki sklopovi 22

Poja alo u spoju ZB

Odr avanje stati ke radne to ke ako se uG isklju i


iC

RG RB uG UEE UCC

RP

Ulazna struja: IE ; Izlazna IC ; IB << Naponsko poja anje znatno

IE IC

} h fb } E } 1
Rp Rul "" 1
23

[ Rul vrlo malen (propusno polar. PN spoj) u odnosu na RP ]:

AV } E

II. Elektroni ki sklopovi

Poja alo u spoju ZC


U ovom primjeru stati ka radna to ka (tj. potencijal baze) ostvarena je naponskim djelilom, umjesto jo jedne baterije u ulaznom krugu.
Napomena: ovakav na in realizacije stati ke radne to ke mogao se koristiti i u shemi prije, no ovo je ne to slo enije za analizu nego jednostavno kori tenje baterije..

R1 UCC RG R2 RP izlaz

Veliko AI , nema AV (tj. AV 1) Iako se iz sheme odmah ne vidi spoj ZC, u AC uvjetima (baterija je KS) kolektor (C) je spojen na uzemljenje, dakle, C je priklju ak zajedni ki ulazu i izlazu Izlazni napon slijedi (prakti no je isti kao) ulazni: emitersko slijedilo (nema poja anja ni okretanja u fazi)
propusno polarizirani ulazni PN spoj BE ima vrlo mali dinami ki otpor (gotovo 0), tako da se prakti no kompletna promjena napona na ulazu "preslikava" na izlaznom otporniku Rp . Razlog ovako malog otpora je tzv. negativna povratna veza.
II. Elektroni ki sklopovi 24

Poja alo u spoju ZC


Ulazni otpor vrlo velik (sklop djeluje kao poja alo otpora RP ): RUL RP

R1
iul ! ib

UCC

Dokaz:
uul Rul ! (Ohmov Z .) ib uul ! ube  uizl (2. K .Z )  no, u BE p 0, pa : uul } uizl uul } uizl ! R p iE } R p F ib Rul } R p F ib ib } F Rp

RG

uul
R2

ube uizl

izl z RP
ie } F ib

Izlazni otpor je vrlo malen

II. Elektroni ki sklopovi

25

Poja alo u spoju ZC


Za to uBE 0 (tj. UBE 0) ? Detaljnije: R1
iul ! ib

Ako se UUL pove a za neki UUL, ovo izaziva pove anje UBE i UIZL na na in UUL= UBE+ UIZL (2.KZ). Pove anje UBE izaziva pove anje IB za IB (prema ulaznoj karakteristici tranzistora). Pove anje IB izaziva pove anje IC, pa samim tim i IE (za IE IB). Pove anje IE izaziva pove anje pada napona na RP (Ohmov zakon), tj. izlaznog napona UIZL za UIZL= IERP. NO:

UCC izl z RP
ie } F ib

RG

uul
R2

ube uizl

Ovo pove anje izaziva smanjenje UBE (jer UUL=konst.), pa onda i smanjenje IB ! Upravo opisani proces je proces negativne povratne veze: poku aj pove anja ulazne struje IB izaziva smanjenje (preko RP) ulaznog napona tranzistora UBE , koje ovaj poku aj prigu uje smanjuju i UBE. Rezultat svega je da negativna povratna veza (realizirana pomo u RP) gotovo uop e ne dopu ta promjenu UBE!
II. Elektroni ki sklopovi 26

Poja alo u spoju ZC


Naj e e za prilago enje impedancije (ne za poja anje): Problem: elimo naponski generator velikog unutra njeg otpora (lo naponski generator) spojiti na mali otpor potro a a, tako da potro a vidi sav (idealno) napon generatora.
 Ako se direktno spoje generator i potro a , na potro a u ostane samo dio napona generatora (ve ina pada napona formira se na unutra njem otporu, jer potro a ima mali otpor o ovome je bila rije kod poglavlja o realnim naponskim izvorima) Drugim rije ima, posljedica priklju enja potro a a na generator (optere enja generatora) je da potro a vidi tek manji dio stvarnog iznosa napona generatora Jo bitnije, napon na potro a u jako ovisi o iznosu potro a a (umjesto samo o naponu generatora)

 

Rje enje: naponski generator spojimo na ulaz transformatora impedancije (npr. emiterskog sljedila, koji ima vrlo velik ul.otpor), a onda potro a na njegov izlaz
  Veliki ulazni otpor emiterskog sljedila dr i napon na ulazu gotovo isti kao napon generatora (ulazni otpor emiterskog sljedila >> unutra njeg otpora generatora) Izlaz je isti kao ulaz (i za mali otpor potro a a) generator je rastere en
II. Elektroni ki sklopovi 27

Poja alo u spoju ZS

Veliko AV Rul , Rizl >> MOSFET osiroma enog tipa, oboga eni mod rada (UGG t k v Strminsko poja alo: ulazni napon upravlja izl. strujom
II. Elektroni ki sklopovi 28

UGS>0)

Poja alo u spoju ZD


AI >> , AV 1 Rul>>, nema okretanja faze

Naponsko djelilo umjesto baterije u ulaznom krugu D spojen na bateriju: za izmj. signal D je uzemljen! Tako er radi u oboga enom modu Ista uloga kao emitersko sljedilo: za prilago avanje impedancije

II. Elektroni ki sklopovi

29

Poja alo u spoju ZG


S RG G UG + RS C RP D ID

Ako se odspoji generator, odr ava stati ku radnu to ku, osigurava mali ulazni otpor

C prakti no K.S. za izmjeni ni signal - G je uzemljen za izmjeni ni signal (pogledati nadomjesnu shemu)

UDD
Naponsko djelilo za osiguravanje stati ke radne to ke

II. Elektroni ki sklopovi

30

R2

R1

Poja alo u spoju ZG


S RG G UG + RS C RP D ID

AV >> , AI 1
+

Rul<<, Rizl>> Nema okretanja faze

UDD

Koristi se kao transformator impedancije, no za strujne generatore (za strujne generatore sa malim unutra njim otporom (lo e generatore) u odnosu na otpor potro a a)

II. Elektroni ki sklopovi

+
31

R2

R1