Maarska

Pecuh i Juno Zadunavlje

Blie, nego to misli
hungary.com

BUDAPEST

PCS

63 M7 7

DUNAJVROS SIFOK
64 65 M7 M6

SRBOGRD
61

DUNAFLDVR FONYD TAB

M7 7 68

SIMONTORNYA

LENGYELTTI
67

M6

TAMSI PAKS

MARCALI

61 M7

6
M6 63

KALO

65

TOLNA KAPOSVR DOMBVR

M9

51

SZEKSZRD
611

BONYHD
Krsz
56

SSD

NAGYATD

66

Mecsekndasd

KOML PCSVRAD
M6

BTASZK
56

BAJ

68

67

Orf

66

SZIGETVR
6

PCS
51

SZENTLRINC

M60

BARCS
58

M60

57

MOHCS BLY

SELLYE HARKNY SIKLS VILLNY

Tourinform office TourisT office

Juno putovanje Zadunavlje

na sunanoj strani svijeta
Nama, Maarima Juno Zadunavlje uvijek znai poseban doivljaj. Tu se budi najranije proljee, a tijekom jeseni najvie mi uivamo u sunevim zrakama, koja griju naa srca. Ponekad jo i u studenom sjedimo u majicama na terasama kafia, a samo ovdje zrije godinje tri puta mumula. Posjetitelji iz velikih gradova u ovoj regiji mogu nai najmanja sela, a oni, koji dolaze s ravniarskog dijela domovine imaju mogunosti upoznati planine, breuljke i tajanstvene pilje. Dravnu granicu ini rijeka Drava, koja spada meu tri najistije rijeke u Europi, te takoer smo ponosni i na nacionalni park, kroz koji se vijuga i rijeka, odnosno na najvee zatieno podruje Gemenc, koje je ostalo u netaknutom, prirodnom obliku. Gostoljubivost ovdje nije nazona u komercijalnom smislu, nego je viestoljetni obiaj. U ovoj regiji ivi najvei broj pripadnika razliitih nacionalnih manjina u Maarskoj, a kolijevka seoskog turizma je svakako planina Meek. Ako bi zatvorili u jednu kutiju najkarakteristinije okuse Junog Zadunavlja, sigurni smo, da bi meu prvima bila vina vinogorja Vilanja i Szekszarda. Ova vinogorja su dva puta stala u red, kada su se dijelili plodovi zemlje. Sunce osjetimo u svim vinima, meutim, smatramo, da ipak vrijedi i posebno degustirati autohtone sorte: u Szekszardu Kadarku i Bikovu krv, u Vilanju Portugiser, a u Peuhu Cirfandli. U toj izmilejnoj kutiji mjesto bi dobio i badem, koji ovdje cvate najranije u Maarskoj, te umska voa i pitomi kesten u planini Meek. Zatim bi slijedile ribe Dunava i Drave, divljai s podruja Gemenca i Zselica, te lubenica iz Ormansaga, od koje soniju i slau ni zamisliti ne moemo. A na kraju nemojmo zaboraviti ni proizvoae meda te sireva od kozjeg mlijeka, jer ovi proizvodi sadre u sebi tajne sastojke, zbog ega su unikatni. Ljekovita i termalna kupalita u regiji u zadnje vrijeme sasvim su se obnovila. Pored wellness centara, u naoj regiji je otvoren prvi selfness centar u Maarskoj, koji po najnovijim trendovima prua usluge za potpuni mentalni i fiziki oporavak. Meu naim gostima ima i takvih, koji kao jednostavni rekreativci trae harmoniju, kako bi se napunili energijom, te tradicionalnom metodama, pomou bicikla i jahanja se oputaju uivajui u prirodnim ljepotama. Moda nije ni sluajno, da e u 2011.g. Peuh biti domain svjetskog prvenstva orijentacijskog tranja, da iz Bonyhada potjee viestruki svjetski prvak Ironman te da iz Peuha potjeu uspjeni plivai te drugi sportai svjetskoga glasa. ivimo zdravo i prirodno u arobnom kraju sa submediteranskom klimom, uivajui u fantastinim vinima, gdje i sati teku puno sporije. Budite i vi dio te ivotne prie, doivite i uivajte u ivotu na sunanoj strani svijeta, u Junom Zadunavlju! Zsuzsanna Hegyi Regionalni direktor za marketing

Puskin

Hunyad

u.
Plo

M l yi Kro

dl

Fe

Jnos
Som

dl

Kiss Jzsef

u.

B ck Jno

Fel

u.

u.

sh

avi

Bny

u.

u.

Mil

va

Tettye tr

sz
u.

u.

Bosnyk u.

u.

t
Haas Mihly tr
Ilona
v Ist n

J.u

v i h eg y

g Ma

u.

u.

Havi-hegyi

temet kz

u.

Babits Mihly u.

Ha

tr Bar h Bc k

Ttra

Nap

u.

u.

s enyei

k l s
Vilmos
Antnia

Hath

Gebauer E

Virg

Boldizs r u.

Klmn u. Derkovits u.

Zldfa

kz

u.
Nyl

tnia An

Nyu.l

Mihly

u.

Antal

Mandula

u.
Ma

Ma enyhrt

u.

u.

c u.

havi

Aradi

vrtanuk

tja

alagt

Szent

Vince

u.

gothai

Jnos

Papnvelde kz

Juhs

u. z Gy.

a Klvri

st

p Pa
u.
u.
g ye

elde nv Pap
Me

Kis

u.

Mrton

Knyk

in

n
Esze T. u.

Dm tr
Janus Szent Istvn tr

Kp

talan

u.

u.

u.

u.

tr
Majorossy

batine UNESCO
Ad y En

u.

lde v e

ny

u.

e Fer

Fels

u.

Nyl

Tettye

u.

Szik

la u.

u.

Zidina krnyk

ta u. goston go

Peuh dio svjetske

Hegyalja
u.

u.

Hegyalja

u.

rn

Marx

P ter

m n u.
u.

u.

rsf

Bes

tem et Tindi u.

u.

u.

u.

Ign

Tettye

u.

Gerg ely

u.

rz Csez k

Ki

u. ar agy

u.

Trk

ter

as

lat

Js

Kun

i
Gergely

u. .

Beseny

lati
u.

Szkely

Ma

gas

tt Te

ye

Tettye tr

r op Gy

u.

Marx

u.

u.

Hajnal

Szeder

ih

Ha

vi

ly

P nyos

u.

k si

Fe ls

u.

Fe

g y

Ha v

u.

ls

J no s

Feny ves

ls

Brtfa

u.

i
dl

Brtfa

sor

u.
s
dl

Sz

gyi i-he Hav alja Hegy

Zerge

Zsigmon

u.

fa

u.

Zer

u.

ge

u.

u.

Vrsmartyu.

5 3
esek

Pannonius

Jzsef
Mria

Ka tal

u.

u.

L y ceu m

Bri B.

u.

lom

Ferencesek

Egyetem

nc u. Fere

u.

Jkai tr

u.

Zrnyi Mikls

Fels

ly Mtys kir

Koller

ma

Jkai

u.

ogsz u.

jn

4czi
R

Dischka Gyz

u.

u.

Kossuth tr
u.

Citrom u.Fellbach Graz tr tr

Tmr Hal tr

u.

u.

Miks

z t hK

Hun

lm n
Kapos

u.

yad i

Szl

ld Kisbo

Zer ge

u.

y pr szon Gs og as u.

u.

u.

vri

u.

Jnos

sz th K Mik
u. u.

Torda
u.

t
Gyo pr

zony u. u. u. oldogass r izs sb Bold Feren c nyi u. jth

l
Vrady Anta l

u.

u.

jvilg

nai l-R Ripp

Bla

Csilla g
u.

nics Dugo

Trekvs

u.

u.

Hold

Mecse k

jo r o

o Snd

ssy Imre u.

Vr

Domonkos u.

Domb u.

u.

skere

Losonc

Kiss E

rn

u.

u.

Endre

Erzs

szt

u.

Csil

u.

lag

bet

dre

u.

Hun yad i

Ors

nt M Sze

u.

kz

Fl n ri

oly

u.

gy Me

z ek

Anna
Jnos

u.

Flrin tr
u.

av i

e Fisch

r Bla

u.

u.

u.

Szchenyi Ap ca Ciszterci kz tr Kirly u.

utcja

Szep essy
Ignc

Al s

u.

u.

u.

u.

u.

Nag y Fl

u.

Sznhz tr
ik Perczel M ls
u.

u.
u.
Ter z

Mun kc sy Mihly

U povijesnom dijelu grada Peuha mogu se Fels Ba u. lokny tr u. pronai najbogatija srednjeeuropska nalazita Piac tr kny lo u Als B iz. rimskog doba, stoga je 2000-tea godine Peuh s u. uvrten na listu svjetske kulturne. batine u. u ilmo ay V ln UNESCO-a. Zso Lenke u.
u.
sz

Kirly

u. Kirly u. Bza

Fels

vm

hz

Major
Hal

Imre

u.

u.

Fark

rin u.

u.

as

c Ln

u.
Gbor u.

n Istv

u.

dm

u.

Hara

ng

nt

u.

u.

Na

gy

o Laj

i Told

u.

. su

lmaso Irga

M.

Bercs

u. Frd

u.

mr

zi t Rkc
u.

Univ

ersit

as

u.

Goldm

u.

nyi

u ark .

48-as tr

Sport

u.

Zsink Istvn

Vasvri Pl

u.

s re

nd

or

u.

slijedi Vrna grobna komora (Korss srkamra), koja je svoje ime dobila po prikazu vra i ae u nii na oslikanom sjevernom zidu ove graevine sa nekada bavastim svodom. Takoer, na trgu, na mjestu nekadanjih vodenih stepenica, nalazi se Starokranski mauzolej (2) - najvea grobna graevina ove vrste na dvije U roku od nekoliko sati mogue je upoznati sakralni ivot starokranske zajednice i proi po podzemnim grobnim komorama, koje su nalik rajskom Edenu. Nakon drvoreda kestenova na Trgu Szent Istvn (Sveti Stjepan) otvara se ulaz u centar za posjetitelje cella septichora (1), koji je dobio ime po sedam kapela. Ovdje zapoinjemo nae evociranje prolosti.. Vrijedi po noi pogledati specifino izraena stakleno-betonska ulazna vrata, koja se

Ako ogladnite, preporuamo vam: Pezsghz tterem (5)

(Szent Istvn tr 12.)

Moete izabrati neto od gastronomskih specijaliteta jednog od najboljih peukih restorana, gdje e vam sommelier preporuiti neto popiti: od ampanjaca koji se ovdje proizvode pa sve od kvalitetnih lokalnih vina.

Ako traite smjetaj, preporuamo vam:

etae. Zidovi su mu ukraeni prizorima iz Starog zavjeta. U sklopu mauzoleja moe se pogledati i jedan sarkofag. Ispod zgrade u ulici Apca (Apca utca ) br. 8. i br. 14. (3) nie Trga Svetog Stjepana (Szent Istvn tr) mogue je vidjeti grobnu kapelu i dvojnu grobnicu sa oslikanim zidovima, odnosno, sputajui u punom sjaju pokazuju nou kada su osvijetljena sa unutranje strane. Iznimni graevinarski zahvat predstavlja i monumentalni stakleni pokrov iznad podzemnog rimskog dijela ovog kompleksa. Druga stanica naeg obilaska svjetske batine bit e grobna komora svetih apostola Petra i Pavla. Nakon posjeta osmerokutnoj grobnoj komori se po ulici Jkai (Jkai utca), u tzv. rimskom dvoritu (Rmai-udvar) (4) mogue je vidjeti ostatke nekadanje stambene zgrade iz Rimskog doba sa pripadajuom trobrodnom zgradom kupalita s apsidama.

Hotel Arkadia (6)

(Hunyadi u. 1.)

Unutarnji interijer i arolike boje zrae prema vani Bauhaus stil, u kojem je izgraen hotel. Unato tome, to je zgrada dvokatna, na svaku etau lako moete doi dizalicom. Sobe su udobne i dobro opremljene, pa svatko moe pronai za sebe ono, to mu odgovar.

Puskin

Hunyad

ih

ia

u.
Plo

l Kro

dl

Fe ls

M yi

av

nyo

ly

l s P

u.

k si

Fe ls

u.

Fe

Ha v

t
dl

J s no

Feny ves

g y

ls

sor

Hun yadi Jnos

Som

dl

Kiss Jzsef

u.

B ck Jno

s Fel

u.

Bosnyk u.

u.

t
Haas Mihly tr
Ilona
Ist v n

Ma

u.

u.

Havi-hegyi

temet kz

Nap

Tettye

u.

Mik

u.

u.

s enyei

l s
Vilmos

Hath

Gebauer E

Virg

Boldizs r u.

Klmn u. Derkovits u.

Zldfa

kz

u. Antnia
Nyl

tnia An

Nyu.l

Mihly

u.

Antal

Mandula

u.
Ma

u.

c u. Vince

havi

Papnvelde kz

Gyrgy

Mikls

u.

Juhs

u. z Gy.
tja

alagt

ai a Klvri Szentgoth

Jnos

st

ny

u.

e Fer

Fels

u.

Nyl

Tettye

u.

la u. Szik
Domonkos u.

u.

Zidina krnyk

u.

u.

Mrton

u.

u.

u.

Aradi

vrtanuk

elde nv Pap
Me e gy

u.
u.
Anna

Kis

p Pa
-

u.

u.

Knyk

u.
u.

Vrsmartyu.

Barbakn tr Esze T.

u.

Janus

Pannonius

Gyrgy Klim

u.

frd

u.

u.

Szent Istvn tr

Mria

Jnos

u.

Bri B.

Ap ca Ciszterci kz u.
utcja

L y ceu m

Szchenyi tr Kirly

Sn

Sznhz tr
ik Perczel M ls

u.

7
R k cz i

ly Mtys kir Zrnyi Mikls

Jkai

Etvs

6
u

u.

Rkczi

Eurpa tr Terracina tr

Vargha Damjn

u.

Jogsz u.

Dischka Gyz
u.

Citrom u.Fellbach Graz tr tr Opris Pter tr

u.

u.

u.

u.

Kossuth tr
u.

Tmr Hal tr

u.

u.

u.

Tm

Fels

u.

Ter z

Koller

ma

u.

lom

Ferencesek

Mun kc sy Mihly

Egyetem

u.

u.

ncesek u. Fere

Jkai tr

u. Kirly u. U Maarskoj Fne postoji jo jedno Bza Fels u. u. tr naseljenoBalokny mjesto u kojem bi . u Piac tr broj arhitekturnih spomenika iz lokny a u. Als B turskog doba bio jednak broju u. u. u. mos takvih graevinailu Peuhu. ay V oln Zs Lenke u. Stoga, nije iznenaujue to su u . as u ersit t Univ kczi vrijeme vladavine Turaka okolicu R 48-as tr Peuha putnici nadarenir darom u. Vasvri Pl o u. nd Zsink Istvn S govora nazivali rajskimresvrtom na We u. Dohny zemlji.

Ka

Me

in

Dm tr

ta Kp

lan

u.

Jzsef

tal

gye

kz

u. Flrin u. tr

u.

goston tr
Majorossy

u.

e veld

Peuh u doba vladavine

nics Dugo

Ma enyhrt

u.

Hegyalja

u.

u.

Hegyalja

u.

rn

Marx

ter

m n u.
u.

u.

rsf

Bes

tem et Tindi u.

u.

u.

Ign

u.

u.

Babits Mihly u.

Ha

tr Bar h Bc k

J.u

v i h eg y

Ttra

Gerg ely

u.

rz Csez k

Ki

Mag
pr

u. yar

u.

Torda
u.

Gyo

u.

u.

jvilg

Trekvs

u.

u.

Hold

u.

gota u.

Losonc

Kiss E

rn

Ad y En

dre

Turaka
Ors oly a

u.

av i

Fisch

er B

la

u.

Kirly

vm els

hz

Major

u.

dm

u.

u.

Hara

ng

nt

u.

u.

Czinderi

u.

Liszt Fere nc

u.

Bacs Bla

u.

u.

Trk
u.
u.

ter

ga

sla

Js

Kun

ti
Gergely

u. .

Beseny

lati
u.

Szkely

Ma

gas

tt Te

ye

Tettye tr

r op Gy

u.

Marx

u.
u.
Csilla g
o Snd
Vr

ha

vi

Bny

u.

u.

Mil

va

Tettye tr

sz

u.

kr

u.
s
dl

Sz

gyi i-he Hav alja Hegy

Zerge

Zsigmon

u.

fa

u.

Zer

u.

ge

Miks

z t hK

Hun

lm n
Kapos

u.

yad i

Szl

ld Kisbo

Zer ge

u.

y pr szon Gs og as u.

u.

Hajn

vri

i ny r Su
t

u.

Jnos

sz th K Mik

zony u. u. u. oldogass r izs sb Bold Feren c nyi u. jth

an

u.

Mecse k

Imre ssy jo r o

u.

Domb u.

u.

u.

u.

skere

u.

u.

bet Erzs

szt

u.

Csil

u.
u.

lag

yad Hun i

nt M Sze

Fl n ri

u.

u.

Szep essy
Ignc

Al s

u.

u.

u.

Nag y Fl

Imre

u.

u.

Hal

Fark

rin u.

u.

u.

sz

as

c Ln

u.
Gbor u.

n Istv

u.

u.

Na

u. os Laj gy

i Told

u.

z Krh tr

Vrady Anta l

lmaso Irga

M.

Bercs

u. Frd

Goldm

u.

nyi

u ark .

Sport

u.

u.

Rt

Bajcsy

Szabads

-Zsilins

zk

Na nekoliko koraka udaljenosti od spomenutog mjesta nalazi se damija pae Jakovali Hasana (3), koja je zajedno sa svojim minaretom dobro ouvana do dananjih dana i funkcionira kao Dom molitve. Kako bi se osigurala izvanredna akustika, u zidove ove graevine ugraeni su upovi. Zapravo cijeli dan moemo provesti u vremenu osmanske vlasti, samo trebamo nastaviti etnju gradom. Na vanjskim zidovima crkve Sv. Augustina (4) i danas su jasno uoljivi luni prozori, karakteristini za istonjaku arhitekturu. Na brdu Rkus (Rkusdomb), u vrtu Djeje bolnice, u prekrasnom okruenju nalazi se grobnica Idris Babin turbet (5), kao najljepi primjerak domaeg islamsko-orijentalnog graditeljstva. Na obilazak spomenika iz doba turske vladavine zapoinjemo sa damijom pae Gazi Kasima (1), koja je u Srednjoj Europi najvea po svojoj povrini. U ovoj crkvi koja danas funkcionira kao katolika crkva vidjet ete monumentalnim slovima pisane citate iz Kurana, a na osovini zida okrenutom prema jugoistoku, prema Meki, mihrab (nia u zidu, prostor za molitvu) i stalak za svetu vodu. Prolazei jednom od najljepih etalita grada ulicom Franjevaca (Ferencesek utcja) nailazimo na ruevine zida kupelji Memi pae (2). Djelomina rekonstrukcija kupelji ukazuje na rasko nekadanje graevine sa kupolom.

Ako ogladnite, preporuamo vam: Kalamris Vendgl (6)

(Rkczi t 30.)

Dobar ukus, stil i kvaliteta su osnovne karakteristike ovog ugostiteljskog objekta, u kojem se ujedinjuju gastronomija i iskustvo.

Ako traite smjetaj, preporuamo vam: Ptria Hotel (7)

(Rkczi t 3.)

Suvremeni hotel sa tri zvjezdice smjeten je u starom dijelu grada, u neposrednoj blizini damije Jakovali Hasan-pae. Iz soba hotela prua se slikovita panorama na centar grada.

Puskin

Hunyad

u.
Plo

M l yi Kro

dl

Fe

n yadi Jnos
Som

dl

Kiss Jzsef

u.

B ck Jno

Fel

u.

u.

Bosnyk u.

u.

t
Haas Mihly tr
Ilona

Ma

u.

u.

u.

Mik

u.

u.

s enyei

l s
Vilmos
Antnia

Hath z

Gebauer E

Virg

Boldizs r u.

Klmn u. Derkovits u.

Zldfa

kz

u.
Nyl

tnia An

Nyu.l

Mihly

u.

Antal

Mandula

u.

Ma enyhrt

u.

Hegyalja

u.

u. u.

Hegyalja

u.

rn

Peuka biskupija
ter P

Marx

u.

rsf

Tisuljetna
Kapos
temet kz

Havi-hegyi

Nap

Tettye

m n u.

Bes

tem et Tindi u.

u.

u.

Ign

u.

u.

Babits Mihly u.

Ha

tr Bar h Bc k

J.u

v i h eg y

Ttra

Gerg ely

u.

rz Csez k

Ki

Mag
pr

u. yar

u.

Torda
u.

Gyo

u.

u.

jvilg

Trk
u.

ter

ga

sla

Js

Kun

ti
Gergely

u. .

Beseny

lati
u.

Szkely

Ma

gas

tt Te

ye

Tettye tr

r op Gy

u.

Marx

Hajnal

u.
Bla
kz
u.

sh

avi

Bny

u.

u.

Mil

va

Tettye tr

sz

u.

Szeder

ih

Ha

vi

s nyo

Pl

u.

k si

Fe ls

u.

Fe

g y

Ha v

ly

ls

u.

c u. Vince

havi

Papnvelde kz

yrgy

Mikls

u.

Juhs

u. z Gy.
tja

alagt

ai a Klvri Szentgoth

Jnos

st

ny

u.

e Fer

Fels

u.

Nyl

Tettye

u.

la u. Szik
Domonkos u.

Trekvs

u.
Vr skere

Hold

u.

u.

Zidina krnyk

u.

Aradi

vrtanuk

elde nv Pap
Me gy e

u.
u.
Anna

Kis

Knyk

Vrsmartyu.

Barbakn tr Esze T.

Ka

Me

u.

Janus

Pannonius

Jzsef
Mria

tal

in

Dm tr

Kp

tala

Mrton

2 1

u.

u.

gye

kz

Gyrgy Klim

u.

u.

Szent Istvn tr

Bri B.

Ferencesek

tem

Szchenyi Ap ca tr Ciszterci kz Kirly u.

utcja

L y ceu m

Sznhz tr
ikls Perczel M

nc u. Fere

esek

Jkai tr

u. u. goston Bazilika Svetog PetraEn(Szent Pter Bazilika) (1) sa dre Ad y tr . u etiri tornja predstavlja emblematinu graevinu u. la er B Flrin F ch h grada Peuha. Izgradnja preteeis dananje Bazilike, . tr u av u. i Major glavne crkve Peuke biskupijez utemeljene 1009. h vm u. . Fels u Kirly u. Jnos Bza Fels godine, zapoela Kirly u vrijeme vladavine kralja Orseolo je Ba u. u. lokny tr u. Pter-a. Iz 11.st. sauvana je jedino donja crkva, Piac tr kny lo . Als B koja se u usvoje vrijeme smatrala etvrtoma po veliini s u. graevinom iovakve vrste. u. u. lmo

p Pa

u.

eld n v

gota u.

Losonc

Kiss E

rn
lag Csil

u.

dm

u.

u.

Hara

ng

nt

u.

lnay

u.

u.

J no s

Feny ves

ls

i
dl

sor

u.
s
dl

Sz

gyi i-he Hav alja Hegy

Zerge

Zsigmon

u.

fa

u.

Zer

u.

ge

Miks

z t hK

Hun

lm n
u.
vri

u.

yad i
u.

Szl

ld Kisbo

Zer ge

y pr szon Gs og as u.

i ny r Su

u.

Jnos

sz th K Mik

v Ist

u. boldogass s

u.

u.

zony

u.

Rip

Csilla

u.
Mecse k

Bold Feren c yi jthn

u.

r u. izs

Dugo

Ma

nics

Imre ssy jo r o

or Snd

u.

Domb u.

u.

u.

u.

u.

u.

En

Erzs

szt

u.

bet

i yad Hun

Ors

nt M Sze

u.

Fl

oly

ri

u.

u.

Majorossy

Szep essy
Ignc

Al s

u.

u.

u.

Nag

Imre

y Fl

u.

u.

Hal

Fark

rin u.

u.

u.

sz

as

Ln

u.

Istv

u.

u.

Gbor u.

Na

o Laj gy

u.

To

Ako ogladnite, preporuamo vam: Dm Vendgl (3)

(Kirly u. 3.)

U posebno oblikovanim prostorijama restorana moete isprobati maarsku i talijansku kuhinju, domaa vina i hladne napitke. im zatopli, na terasi koja moe primiti 120 osoba, moete uivati u gradskoj vrevi centralnog dijela grada. Ako traite smjetaj, preporuamo vam: Hotel Millennium (4) (Klvria u. 58.)

Nakon viekratnih obnavljanja Bazilika je poprimila definitivni oblik i u dananje vrijeme nosi obiljeja neoromanike arhitekture. U bonim kapelama smjetena su platna Szkely Bertalan-a i Lotz Kroly-a. 1990. godine , prilikom svog posjeta Peuhu, papa Ivan Pavao II. poastio je Baziliku naslovom manje bazilike (basilica minor). Skulpturne ukrase Bazilike, danas obogauju eksponate susjednog Muzeja katedrale (Dm Mzeum) i Muzeja kamenih eksponata (Ktr) (2). Po izlasku iz hladovine Bazilike, s desne strane trga, na jednoj od terasa Biskupske palae, primjeujemo kip Liszt Ferenc-a. Nastavljajui zapoetu etnju ulicom Szepessy Ignc, prua nam se mogunost pogledati zbirku biskupa Klim Gyrgy-a, koja se

smatra jednim od najbogatijih izvornika maarske i europske povijesti kulture. Vjernicima preporuamo poslijepodnevni izlet u Mriagyd, gdje e imati priliku diviti se ljepotama hodoasnog mjesta, koje posjeuju i Hrvati, i Nijemci, i Maari iz udaljenih krajeva. Isto tako, istonije od Peuha nalazi se jo jedno hodoasno mjesto. Prema predanju, meu zidinama utvrde Reka (Rka-vr) u mjestu mecsekndasd roena je legendarna kotska kraljica iz 11.st., Sveta Margareta kotska.

Na junim obroncima breuljka Klvria, u podruju pod zatitom prirode, smjeten je ovaj nov hotel sa tri zvjezdice, odakle se prua jedinstvena panorama na Baziliku i centralni dio grada.

Puskin

Hunyad

ih

ia

u.
Plo

l Kro

Hun yadi Jnos

Som

dl

Kiss Jzsef

u.

B ck Jno

Fel

sh

avi

Bny

u.

u.

Bosnyk u.

u.

t
Haas Mihly tr
Ilona
Ist v n

Ma

J.u

u.

u.

Havi-hegyi

temet kz

Nap

Tettye

u.

Mik

u.

u.

s enyei

l s
Vilmos

Hath

Gebauer E

Virg

Boldizs r u.

Klmn u. Derkovits u.

Zldfa

kz

Papnvelde kz

Gyrgy

Mikls

u.

Juhs

u. z Gy.
tja

alagt

ai a Klvri Szentgoth

Jnos

st

ny

u.

e Fer

Fels

u.

u.

Zidina krnyk

u.

gr

u 80 . 0m u. c

13

Mrton

u.

u.

Aradi

vrtanuk

u.

elde nv Pap
Me e gy

u.
u.
Anna

Kis

p Pa
-

u.

eld n v

e
u.

Knyk

u.
u.

Vrsmartyu.

Barbakn tr Esze T.

Me

Ka tal in

Dm tr
u.
Janus

ta Kp

lan

gye

kz

u. Flrin u. tr

u.

goston tr
Majorossy

Peuh grad Zsolnayja

Vr
Domb u.

c u. Vince

havi

Nyl

Tettye

u.

u. Antnia
Nyl

tnia An

Nyu.l

Mihly

u.

Antal

Mandula

u.
Ma

Ma enyhrt

u.

Hegyalja

u.

u. u.

Hegyalja

u.

rn

Marx

ter

m n u.
u.

u.

rsf
Dugo nics
u.

Bes

tem et Tindi u.

u.

u.

Ign

u.

u.

Babits Mihly u.

Ha

v i h eg y

ter

ga

sla

tr Bar h Bc k

Js

Ttra

Gerg ely

u.

rz Csez k

Ki

Mag
pr

u. yar

u.

Kun
sz

ti
Gergely

u. .

Gyo

a
jvilg
Hold

u.

u.

u.

u. u.

la u. Szik
Domonkos u.

Trekvs

u.
skere

gota u.

Losonc

Kiss E

rn

Ad y En

dre

av i

Fisch

er B

la

u.

Pannonius

u.

Jzsef
Mria

Gyrgy Klim

Forbt Alfr d c Sn

Szent Istvn tr

L y ceu m

Apca u .

u.

ly Mtys kir Zrnyi Mikls

Koller

ma

u.

Etvs

Vargha Damjn

u.

u.

u.

u.

rey Jlia

10

12

Rkczi tr

Opris Pter

10 11Graz tr

Jogsz u.

cz

Dischka Gyz
u.

Jkai

u.

u.

u.

Kossuth tr
Citrom u. Fellbach tr

Tmr Hal tr

u.

u.

u.

Fels

u.

nk c sy Mihly

u.

lom

Ferencesek

Egyetem

u.

nc u. Fere

esek

4 6 9 ls 8 ik utcja Jkai Perczel M tr 5 3 Mu

lmaso Irga

Ciszterci kz

Bri B.

Szchenyi tr Kirly

14

u.

u.

u.

u.

u.

Jnos

u.

u.

Sznhz tr

u.

Kirly

u. Kirly u. Bza

tr Piac tr

Fels

Fels

vm

hz

Major
Hal

Balok ny

u.

Ter z

Bogato okiene Bfasade y alokn u. Als keramikim ploicama i aroliki u. os u. krovovi specifina ay Vobiljejau. su ilm oln Lenke grada,u.zahvaljujuiZs meunarodno s sita Univ poznatojer Porculanskoj r czi t m Rk Tm 1000 48-as tr manifakturi Zsolnay, koja ve 1 u. Vasvri Pl or u. nd Zsink Istvn S 155.godina djeluje u Peuhu. res
n
dm u.

u.

Hara

ng

. t u

u.

u.

Terracina Eurpa tr tr

Dohny

u.

We

Czinderi

u.

Liszt Fere nc

t
u.

Beseny

lati
u.

Szkely

Ma

gas

tt Te

ye

Tettye tr

r op Gy

u.

Marx

u.

Mil

va

Tettye tr

dl

Fe ls

M yi

av

nyo

ly

Pl

u.

k si

Fe ls

u.

Fe

Ha v

t
sz

t
dl

J s no

Feny ves

g y

ls

De
r ok
t

sor

u.
s
dl

Sz

gyi i-he Hav alja Hegy

Zerge

Zsigmon

u.

fa

u.

Zer

u.

ge

Miks

z t hK

Hun

lm n
Kapos

u.

yad i

Szl

ld Kisbo

Zer ge

u.

y pr szon Gs og as u.

u.

vri

i ny r Su

Szkely Be rt
ala n

u.

Jnos

sz th K Mik

u. boldogass s

u.

u.

zony

u.

Csilla

Bold Feren c yi jthn

la
t

u.

r u. izs

Mecse k

Imre ssy jo r o

or Snd

u.

u.

u.

u.

u.

u.

Erzs

szt

u.

Cs

u.
u.

bet

i yad Hun

Ors

Sze nt M

Fl ri n

oly

u.

u.

Szep essy
Ignc

Al s

u.

u.

u.

Nag y Fl

Imre

u.

u.

as Fark

rin u.

u.

u.

c Ln

u.
Gbor u.

Istv

u.

u.

Na

os Laj gy

iM Told

u.

Krh z tr
Rt

Vrady Anta l

u.

Bercs

Frd

u ark . Goldm

u.

nyi

u.

Sport

u.

u.

u.

Bajcsy

Szabad

-Zsilin

radionice, koje prikazuju povijest i duhovnost obitelji Zsolnay, na svijetu najvredniju privatnu zbirku Zsolnayjevih secesijskih eksponata, Gyugyi zbirku iz SAD-a, a osim toga i jedini Odsjek za umjetnost u provinciji, tzv. Djeji kvart, gdje se mogu pogledati predstave Lutkarskog kazalita Bobita, proviriti to se deava iza kulisa, a i djeca te odrasli mogu se ukljuiti u rad umjetnika, koji izrauju lutke. ivotni put Zsolnayija moete pogledati u centru grada, u Muzeju Zsolnay (2) (ul. Kaptalan). Najpoznatija skulptura grada Peuha je Zsolnayijev Vlasnik tvornice, koji je ujedno bio i simbol kreativnosti te inovacije, Vilmos Zsolnay sa svojim tehnolokim i umjetnikim inovacijama osvojio je najzananija priznanja industrijskih sajmova i izloaba diljem svijeta: od Bea do Torina, preko Pariza do Kalifornije. Poznati modni kreator dananjice Katti Zoob u Londonu je pripremila nakite koristivi eozin, to se temelji na tehnologiji Zsolnay, a isto tako i dizajneri peuke Tvornice narukivca, koja slavi 15O.godinjicu postojanja, takoer rado koriste dugme i druge proizvode od eozina za svoje najnovije modele. Eozin je zapravo jedna vrsta redukcijske smjese. Nanosi se metalna otopina na povrinu posua, koja se nakon toga ispee te se na taj nain dobije povrina s metalnom bojom. Jedna od znaajnijih investicija u sklopu projekta Peuh 2010 Europska prijestolnica kulture bila je izgradnja Zsolnayjeve kulturne etvrti (1) na podruju Tvornice Zsolnay, na ukupnoj povrini od 35.000 m2. Ovdje moemo nai osim izlobe i bunar (3) s glavom bika. Na glavnome trgu, na fasadi zgrade upanijske samouprave (4), takoer se uvaju simboli od keramike nekadanje tedionice. Od tog mjesta samo nas nekoliko koraka dijeli od trgovine Zsolnay (5), gdje se mogu kupiti razliiti suveniri, nakiti, odnosno prekrasni stolni pribori. U ulici Kiraly, glavnoj peukoj etnici, nalazi se nacionalno kazalite (6) (Sznhz tr 1.), koje takoer nosi na sebi obiljeja poznate keramike. U istoj ulici skreemo vam pozornost na neorenesansnu fasadu Vasvaryjeve kue (7) (Kirly u. 19.), te na Csukas kuu (8) (Perczel u. 14.). A tu su jo i druge zatiene zgrade: Ljekarna szerecsen (9) (Apca u. 1.), Potanska palaa (10) (Jkai u. 10.), Bunar Tuke (11), na krianju ulice Szabadsg i Rkczi stogodinji Zsolnayjev kip (12), sve se to moe pogledati u samome centru grada. Malo dalje od centra vrijedno je pogledati nekadanju vilu obitelji Vasvary (13) (Jurisics u. 44.), koja se nalazi na padinama Meeka. (danas je tamo Regionalni centar Maarske akademije znanosti).

Ako ogladnite ili traite smjetaj, preporuamo vam: Hotel Palatinus (14)
(Kirly u. 5.)

Hotel u samom centru grada, sagraen u stilu secesije, spomenik kulture s patinom, ukraen keramikom Zsolnay. Hotel pripada lancu hotela Danubius. Restoran, predvorje sa recepcijom, odnosno dvorana predviena za odravanje balova spada u najljepe peuke primjere

secesije. Imat ete priliku u zasebnoj prostoriji Zsolnay restorana Aranykacsa (isto u sreditu grada) vidjeti suvremena Zsolnayjeva ostvarenja (Terz u. 4.).

g y

l Kro

Fe ls

M yi

Szeder

ih

av

nyo

ly

l s P

u.

k si

Ha v

Brtfa

Brtfa u.

Kis

dl

u.

Mil

va

dl

Kiss Jzsef

Tettye tr
u.

u.

B ck Jno

Fel

u.

u.

sh

avi

Bny

u.

sz
u.

Szkely

u.

Bosnyk u.

u.

t
Haas Mihly tr
Ilona
Ist n v

Ma

u.

u.

temet kz

u.

Babits Mihly u.

Nap

Tettye

s enyei

Hath

Marx

ter

Virg

Boldizs r u.

Klmn u. Derkovits u.

Zldfa

kz

nia nt

Nyu.l

Antal

Mandula

u.

c u. Vince

havi

yl

Tettye

u.

Szik

la u.

moderne umjetnosti
u. sr oldiz

u.

u.

Sarl

Mihly

u.

u.
Ma

Ma enyhrt

Hegyalja

u.

Hegyalja

u.

m n u.
u.

u.

rsf

Bes

tem et Tindi u.

u.

u.

u. G erge ly

Ign

u.

rz Csez k

Ki

u.

u.

Torda

Gyo

pr

u.

u.

u.

jvilg

Trekvs

u.

u.

Hold

u.

u.

Juhs

u. z Gy.
tja

alagt

u. ai a Klvri Szentgoth

Papnvelde kz

Jnos

st

ny

u.

e Fer

Fels

Zidina krnyk

vrtanuk

Knyk

Vrsmartyu.

us

Pannonius

vn

u.

u.

Bri B.

Ap ca Ciszterci kz u.
utcja

L y ceu m

Szchenyi tr Kirly

6 5

Mria

Jnos

u.

Ka

Me

Jzsef

tal i

m tr

ta Kp

lan

k gye

Me

gy

Anna

Mrton

4 1 3 u.

elde nv Pap

u.
u.

Kis

p Pa
-

u.

u. Flrin u. tr

u.

u.

goston tr
Majorossy

Ad y En

dre

u.

e veld

gota u.

Losonc

av i

u.

Kirly

u. Kirly u. Bza

tr Piac tr
dm

Sznhz tr
ls

u.
u.
Gbor u.

u.

u.

Hara

ly Mtys kir Zrnyi Mikls

Koller

ma

u.
u.
Ter z

Mun kc sy Mihly

Egyetem

lom

u.

esek Ferenc

Jkai tr

ik Perczel M
lmaso Irga

u.

u.

Lenke u.

Jkai

Etvs

Damjn

12

Zsink Istvn

u.

Jogsz u.

Dischka Gyz
u.

Citrom u.Fellbach Graz tr tr u. Opris Pter tr

u.

u.

u.

Kossuth tr
u.

Tmr Hal tr

u.

u.

u.

Tm

1000

zi t Rkc

48-as tr

Vasvri Pl

Nau etnju moemo otpoeti u. rn Kiss E Endre u tzv. ulici Muzeja u ulici u. Kaptalan, tonije u MuzejuVadsz kz u. Vasarely (1) (Kptalan u. 3.). Felsvmh Bla cher Fis Umjetnik Gyz Vasarhelyi u. Major hz roen je u Peuhu, njegova u. vm Fels Fels Ba stalna izloba op-art stila, u. lokny u. iji jenyosniva, jedna je od rcisz alok N Als B najvrednijih kolekcija u Ditzos u. vlasnitvu Peuha. Ova izloba Vilm lnay Zso u globalu prezentira njegov Ba u. itas ers kompletan umjetniki opus: od Univ ranih Bauhaus utjecaja, preko
skere

u.

ng

nt

u.

Fels

u.

Dohny

u.

We

S res

do

u.
u.

u.

Peuh je grad
Havi-hegyi
Ttra

Tn

Ha

tr Bar h Bc k

v i h eg y

Trk

ter

ga

ti sla

u. .u.

Beseny

Js

Kun

u.

Sa

Ma

gas

lati
u.

rl
u.

tt Te

ye

Tettye tr

r op Gy

u.

Marx

Ka

lap

u.

Se

ll
dr

piric sizma dl u.
Sorhz

Puskin

Fe ls

u.

Fe

Feny ves

u.

ls

u.

i
dl

Psa

Brtfa

sor

u.
Plo s
dl

Lajos
u.

Sz

Psa

gyi i-he Hav alja Hegy

Zerge

Lajo

Som fa

u.

Zsigmon

u.

u.

Zer

u.
Kapos vri
u.

ge

Hun

Gergely

u.

yad i
u.

Szl

ld Kisbo

Zer

ge

Mag

u. yar

u.

Hajnal

u.

u.

y pr szon Gs og as u.

u.

Jnos

u. boldogass s

u.

zony
u.

u.

nai l-R Ripp

Bla

Csilla

B yi Ferenc jthn

Kiss E

nics Dugo

Mecse k

Imre ssy jo r o

Snd

Domonkos u.

or

Vr

Domb u.

u.

u.

u.

u.
y Hun adi

u.

Erzs

szt

u.

lag Csil

bet

Ors

nt M Sze

u.

Fl ri n

oly

u.

u.

Szep essy
Ignc

Al s

u.

u.

u.

Nag y Fl

Imre

u.

u.

Hal

Fark

rin u.

u.

u.

sz

as

c Ln

u.

Istv

u.

u.

Na

o Laj gy

i Told M.

u.

. su

Kisbalokn

Bercs

u. Frd

Goldm

u.

nyi

u ark .

al

Sport

u.

dl

u Sentandriji. U dvoritu zgrade se nalazi Vrt kamena Pierra szekelya (4). Drugu zgradu Galerije moete posjetiti u ulici Papnovelde, gdje su izloeni eksponati umjetnika nakon 1950.g. Na kulturni ivot grada znaajno utjee velik broj suvremenih umjetnika, koji ive i djeluju u Peuhu. U najimpozantnijoj zgradi glavnoga trga, u nekadaanjem hotelu NADOR, otvorena je Galerija ndor (5) (Szchenyi tr 15.), gdje se predstavljaju razliite suvremene umjetnike grupe Peuha. U Parti Galeriji (6) (Mria u. 1.) osim izloaba suvremene umjetnosti radi i trgovina s posebnim ugoajem, gdje se nude antikviteti, stari odjevni i uporabni predmeti, koji reprezentiraju bogatu etnokulturu ire regije. analitiko-geometrikih grafika do arhitektonskih op-art djela. Tu se mogu pogledati i u svijetu poznata Zebra djela. U susjednoj ulici Janus Pannonius moemo pogledati izlobu slikara samotnjaka, maarskog velikana Tivadara K. Csontvaryja (2) (Janus Pannonius u. 11.). Csontvary je najznacajniji predstavnik plen-air stila, stvaratelj takvih djela, kao to je Usamljeni cedar ili Grko kazalite u Taormini. Njegovo umjetniko djelovanje je trajalo samo 15 godina, a broj umjetnikih ostvarenja jedva nadmauje brojku od 100, no, ipak se smatra, da je jedan od najznaajnijih predstavnika maarskog modernog slikarstva. Njegova umjetnost ga die u red slavnih postimpresionistikih umjetnika. Kolekcija Moderne maarske galerije (3) (Kptalan u. 4.) daje uvid u djela utemeljivaa slikarske kole u Nagybanyi, najznaajnijih likovnih umjetnika na prekretnici dvadesetog stoljea (npr. Rippl-Ronai) i tzv. Osmaa, avangardnih umjetnika iz 1920.g. te u ostvarenja Likovne kolonije Umjetnika udruga Kzelts utemeljena je prije 16.godina i jedini je Odsjek za umjetnost u Maarskoj izvan glavnoga grada, a utemeljivai udruge

Ako ogladnite, preporuamo vam: Enoteca CORSO (12)

(Kirly u.-etalite)

Ovaj prestini restoran, koji je slubeno uvrten meu 10 najboljih restorana u Maarskoj i koji jelovnik mijenja svaka 2-3 dana, sa radom je poeo u ljeto 2008. u istom objektu, samo na donjem katu Bisztr ZONA nudi i tradicionalna, jednostavna jela po prosjenoj cijeni; gastronomska ponuda je na visokoj

razini. Na oba mjesta nalazi se i najbogatiji izbor vina u gradu. Ako traite smjetaj, preporuamo vam: Corso Hotel Pcs**** (6)
(Koller u. 8.)

su nekadanji i sadanji polaznici Odsjeka. Osim vlastitih projekata rado prezentiraju i djela mladih inozemnih umjetnika odnosno aktualna meunarodna umjetnika strujanja. Peuki filharmoniari Pannon utemeljili su orkestar 1811.g., te zahvaljujui tome ve 200. godina su najznaajniji predstavnici i imbenici glazbene kulture u Junom Zadunavlju. Velik je doivljaj posluati njihov koncert u novoj koncertnoj dvorani KODALY, koja raspolae s tisuu sjedala te fantastinom akustikom, a koja je sagraena u sklopu projekta Peuh 2010 Europska prijestolnica kulture. Peuki kazalini ivot je vaan faktor u cjelokupnoj maarskoj kulturi te se smatra i znaajnim kazalinim centrom, zahvaljujui renomiranim kazalinim kuama kao to su nacionalno kazalite, Tree kazalite, Sveuilino kazalite Janus, Lutkarsko kazalite Bobita odnosno Profesionalno-privatno kazalite Markus.

Harmonija i elegancija. Jedan od najnovijih hotela u Peuhu od svibnja 2O1O.g. eka svoje goste. Unikatan je po tome, to se na zidovima hotelskih soba i u galeriji predstavljaju

umjetnika ostvarenja suvremenih peukih umjetnika.

Mecsek, Misina

Gyrgy

u. u.
Nyl

k Mecse

i yad Hun

100

5 Dam jan 80 0 m13 i

Rkusdomb

. u. Kacsh P

. Kodly Z. u

Fo rb tA . u.

Esze T ams u .

Barbakn- kert S t a t r

u.

Szerelem lakatok

6
u.

Megy e u.

Vro sfal

Szt. Istvn tr

Vrsma

rgy

u.

Snc

Gy Klim

Szent Istvn tr

rty

5 3

u.

Bar
0m

Mikls

Juhs

z Gyu

la u.

Klvriadomb

. t k B
Ga
u.

Klv g
alagt
bstya

Szent

u.

. Vilmos u

u.

Alkotm ny

u.

u.

tank Aradi vr Klebelsberg Kun

1 2
Kpt

rosfal

tja

stny

Hun

ch
u.
u.

4 3 1 2

Aranyoskt Eszperant park u. tr

elde nv Pap

u.

yad i

u.

Barbakn tr

Dm tr

alan

g Me

ye
Anna

essy S ze p
Ignc

Janus Pannoniu

Jzsef

u.

u.

6 1
Szchenyi

Mria

5 14 3
Kirly
Vros

Apca

Ciszt. kz

tr

u.

9
utcja

u.

7 6

Dryn

lpc

Bolt

v kz

h.

Szigeti klvros

Hungria u.

Ferencesek

u.

5 Jkai tr

Perczel Mikl

3
ma s Irgal

2 7

u.

Mtys kir

ly

u.

Mun k

csy Mih ly

Vrady Anta

Krhz tr

Frd u.

u.

ray

Zrnyi Mikls

Terz

ok

u.

Vros fal

Szendre y

Jkai

cz

Dischka Gyz

u.

Kossuth tr

Jlia

u.

Etvs

u.

10
Opris Pter tr

Graz tr

Citrom
Vrosfal

u.

Fellbach tr

11

u.

u.

Jkai

Rt u.

Bajcsy

12

Rkczi
6

Eurpa tr

Terracina tr

-Zs.

Glavni kolodvor

Szabadsg u.

Czinderi

Autobusni kolodvor

u.

ZNAMENITOSTI GRADA

UNESCO-ova Svjetska batina: Grobne komore iz starokranskog perioda, ostaci ruevina iz rimskog vremena Muzej, zbirke Graditeljsko naslijee Zatieni objekti prirode: drvo, park iz osmanskog razdoblja, damija Galerija, Galerija slika, Sinagoga mjesto izlaganja Spomenik, kip, kalvarija, raspelo Ukrasna fontana Rimsko-katolika crkva, kapela Pravoslavna crkva

USTANOVE
Turistike informacije
upanijski dom Gradska vijenica

Univerzitet Prosvjetna ustanova Kazalite Parkiralite

Parkiralite na javnoj povrini

Potanski ured Bolnica, klinika Lijenika ordinacija

Zona s umjerenim intenzitetom prometa

Havihegy, Tettye

u.

Domb u.

Majorossy I. u.

ria

Papnvelde kz

Jno
Vrosfa l

gothai

st

ny

u.
u.

Losonc

u.

Pap

nve

lde
Fl

u.
lrin

goston

gota

u.

u.
u.

Nagy F

u.

Flrin tr

av i

u.
Jnos

Mrton

a sty

u.

4 tr

Ady Endre
u.

u.

Peuh - dio UNESCO-ove Svjetske batine Centar za posjetitelje 1 Cella Septichora Starokranski 2 mauzolej ulica Apca br. 8. i br. 3 14. Rimsko dvorite 4 Restoran Pezsghz 5 Hotel Arkadia 6 Peuh u doba vladavine Turaka Damija Gazi Kasim 1 pae Ruevine Memi 2 painog kupalita (hamam) Damija Jakov Ali 3 Hasan pae Crkva Sv. Augustina 4 Turbe Idris babe 5 Restoran Kalamris 6 Hotel Ptria 7 Tisuljetna Peuka biskupija Bazilika Svetog Petra 1 Muzej katedrale i 2 Muzej kamenih eksponata Restoran Dm 3 Hotel Millennium 4 Peuh grad Zsolnaya Kulturna etvrt 1 Zsolnay Muzej Zsolnay 2 Zsolnay zdenac 3 upanijski dom 4 Radnja marke 5 Zsolnay Nacionalno kazalite 6 Kua Vasvry 7 Kua Csuks 8 Apoteka Szerecsen 9 Potanska palaa 10 Zdenac Tke 11 Spomenik Zsolnay-ju 12 Vila Vasvry 13 Hotel Palatinus 14 Peuh grad modernih umjetnosti Muzej Vasarely 1 Muzej Csontvry 2 Galerija suvremenih 3 maarskih remekdjela Kameni vrt Pierre 4 Szkely Galerija Ndor 5 Galerija Parti 6 Enoteca CORSO 7 Corso Hotel Pcs 8

Kis

u.

u.

L c e u m

Bri Balogh

u.

u.

u.

u.

Koller

Tmr

u.

Tm
u.

t
Zsink I. u.

u.

1000

Rkczi

48-as tr

u.

Jogsz u.

Hal tr

Vasvri Pl u.

Dohny

u.

Als

u.

Liszt Fere nc

u.

Lgszeszgyr

malo m

100 m FIRBS-TRKP STDI 2008

Szigetvr, Harkny

TURISTICKA KARTA

PCS

POVIJESNI CENTAR GRADA

ZNAMENITOSTI GRADA

Szekszrd, Budapest

Fels

ma

lom

Lenke

u.

Egyetem

nt M Sze

u.

ri n

7 Kirly

Imre Majorossy

A ls -

Nag yF
lrin
u.
u.

u.

u.

u.

Kirly

Bza tr Piac tr
. u dm

u.
Kazinc zy u.
Gbor

u.

Kisfaludy S . u.

u.

iM Told

Bercs

Goldm ark u.

nyi

u.

M7

SIFOK
64 65 M7

FONYD TAB
M7 7 68

LENGYELTTI
67

TAMSI

MARCALI

61

M7

KAPOSVR

DOMBVR

NAGYATD

Nacionalni park Dunav Drava

611 66

SSD

netaknuta priroda
67

KOML

66

68
3

Csokonyavisonta

SZIGETVR
6

BARCS
2

Nacionalni park Dunav-Drava se prostire na podruju uz rijeku Dunav, sve odPCS ua kanala Sio do dravne granice, odnosno du rijeke Drave na cijelom podruju Republike SZENTLRINC Maarske. Svrha zatite je, da M60 sauvaju se jo postojee vrednote ive i neive prirode uz rijene slivove na oznaenom podruju.
58

M60

16

SELLYE

Na vodopoplavnom podruju uz rijeku Dravu te sporedne rijeke odnosno rukavce prate galerijske ume. U kristalno istoj vodi ivi vie od 50 vrsta ribe. Pjeani i ljunani otoci su esto gnjezdita zatienih ptica. Najee ptice su siva i mala aplja. U gustoj umi gnijezde orlovi tekavci te crne rode. U naselju Dravaszntes nalazi se Posjetiteljski centar Dravska kapija, gdje se posjetitelji mogu upoznati prirodnim i kulturno-povijesnim vrednotama zatienog podravskog kraja te autohtonim ivotinjama na farmi posjetiteljskog centra. Postoji mogunost za unajmljivanje bicikala, te se moete komotno provozati nizinskim krajem i upoznati ovaj fantastian krajolik. Uz Dravu moete nai nekoliko poznatih ljekovitih kupalita. Preporuujemo nagyatd (1), gdje pored tradicionalnog ljekotivog kupalita radi i najljepe termalno kupalite toga kraja. Zatim

Uz rijeku Dunav, na podruju poplavljenog i umskog podruja Gemenc, koje je skoro ostalo netaknuto, ive takve zatiene vrste kao to su orao tekavac, bijela liarka, crna roda i sokol. Gemenc je poznat i po jelenu lopataru te po velikom broju divljih svinja, s toga je ovo podruje popularno i meu profesionalnim odnosno amaterskim fotografima. Podruje je umreeno uskim kanalima, koji su djelomino nastali prirodnim putem. Pomoi tih kanala kasnije su mogli utjecati na vodostaj na poplavljenim podrujima, prilagodivi na taj nain svakodnevni ivot tamonjih ljudi. Gemencom prolaze turistike ceste i poune staze, koje se posjeuju slobodno. Na Starom Dunavu uz pomo djelatnika Nacionalnog parka amcima moemo pogledati mjesta, gdje ive dabrovi. Bda-Karapancsa, tj.donje podruje rijeke Dunav je idealno mjesto za orlove tekavce i crne rode, gdje ih ima najvie. Netaknuta umska, poplavna podruja osiguraju idealno mjesto za stanita vodenih ptica, a tu se mogu nai i zatiene vodene biljke. U Kulkitu u Muzeju Bijele rode predstavljaju se razliite vrste roda, kuda putuju i kuda se vraaju, nain prehrane te kako se radi prstenovanje roda.

je na redu Bar (Barcs) (2), gdje je nedavno izgraeno kupalite u najmodernijem stilu, csokonyavisonta (3), gdje je vrlo djelotvorna ljekovita voda odnosno szigetvr (4), koje kupalite nakon obnove i dogradnje, postalo je drugo najpopularnije odredite meu kupaima u Junom Zadunavlju.

63 M7 7

DUNAJV SIFOK
64 65 M7

SRBOGRD
61

DUNA SIMONTORNYA

TAB LENGYELTTI
67

TAMSI PAKS

i zabavno-rekreacijski parkovi
65 63

Doivljaji
61

6
M6

KAPOSVR

za cijelu obitelj DOMBVR

Bikal
1

TOLNA
M9

PATCA 3

611 66

SSD

67

SZIGETVR

Zabavno-rekreacijski renesansni park BONYHD (1) prvi je ovakvog u Bikalu tematskog karaktera u Maarskoj. 56 Na jedinstven nain uprizoruje i oivljuje srednjovjekovnu Maarsku: KOML uz sudjelovanje lonara, grnara, konjuara, strijelaca i vjetih BTASZK majstora PCSVRAD M6 od jutra do mraka. Srednjovjekovno 66 56 naselje, stara jezgra grada, glavni trg 2 i renesansna palaa se prostiru na PCS podruju od 7,5 Ha.

SZEKSZRD

18

SZENTLRINC

M60

U 35 objekata srednjovjekovnog karaktera mjesto su dobile stare radionice, trgovine, restorani, birtije i kola za budue vitezove. U selu radi grnar, kova, majstor, koji plete koaru, a moete nai i mlin odnosno i mjesto, gdje moete pogladiti ivotinje. Na ulicama se mogu vidjeti obitelji u staroj odjei, 8 zanatlija te vaarske komedije, a sve to doarava svakodnevni ivot srednjega vijeka. Tijekom prijepodneva i poslijepodneva na dvije lokacije na otvorenim pozornicama posjetitelje oekuju kazaline predstave. Koristei kovanice iz tih vremena moete iskuati spretnost u razliitim vjetinama. Na kraju dana najbolji e biti nagraeni: u okviru sveane ceremonije okrunit e ga za kralja Matiju i dobit e odreene privilegije. Ako elite ugodno provesti vrijeme sa svojim prijateljima ili sa djecom, obvezatno posjetite Zabavni park mecsextrm (2) pored Peuha. Kao to se i na njihovom logotipu vidi i od zeca e napraviti lava. Ljetni bob, klizalite, teren za bicikle, quad, igraonice, interaktivni prirodoslovni muzej, tvrava s razliitim igrakama, trambulin, piramida od ueta, jahanje i jo mnogo zanimljivih stvari eka i mlado i staro. A u mjesnom restoranu Tepsifles ogladnjeli zeevi mogu okusiti kulinarske specijalitete lavova. peenju domaeg kruha, a mogu se dokazati i u razliitim vjetinama, to nam takoer pokazuje tradicije i vjetine naih predaka. Tijekom svakog vikenda se organiziraju zasebni programi pod imenom Znaajni dani i dogaanja, ukoliko se vezuju uz neku tradiciju u kalendarskoj godini. sala Katica (3) se nalazi u mjestu Patca, a zapravo to je Centar za aktivni odmor, koji fokusira na djecu te uprizoruje prirodni i tradicionalni ivot. Nude 50 programa s razliitim sadrajima: od grnarstva, preko prirodoslovnih programa do tradicionalnog gospodarenja. Mnotvo vanjskih i unutarnjih igraaka eka posjetitelje. Gosti mogu sudjelovati u munji krava, u pripremi i

63 M7 7

51

DUNAJVROS SIFOK
64 65 M6

SRBOGRD
61

SOLT

DUNAFLDVR SIMONTORNYA

TAB

M6

TAMSI PAKS

61

6
M6 63

KALOCSA

65

TOLNA DOMBVR
M9

51

611 66

BONYHD

SSD

Oboji ponovo
SZEKSZRD
56

KOML
KOVCSSZNJA

Magyarhertelend
HUSZTT

svoj ivot!
BTASZK

Sikonda
1

Abaliget

Orf

66

55 PCSVRAD Tko se jednom odlui posjetiti naselja kao to su Orf, M6 56 Abaliget, Magyarhertelend, Kovcssznja ili Husztt, odmah e svatiti to je zapravo poruka naslova, odnosno to poruuje regija o sebi, do koje lako moete doi, jer se nalazi samo petnaestak kilometara 51 od Peuha. Do tih mjesta lako moete doi i nedavno predatom biciklistikom cestom, a kroz umsku cestu MOHCS se oisti i glava , i tijelo i dua. 57
M60

BAJA

PCS

SZENTLRINC

M60

20

58

BLY

U dananje vrijeme doivjeti ovu mirnou pravo je blago, posebice ako pomislimo, koji nas svakidanji problemi tite, jer ovdje i vrijeme tee sporije odnosno pokazuje se i ljudska strana ivota. Upravo to moete doivjeti i u dolini naselja Orf. Mir, veselje, dobar zrak i ljepota krajolika kud god pogledali. U naselju Orf (1) su dva jezera: pored jednog svoje usluge nudi suvremeni i kvalitetan aquapark, dok pored drugog gosta oekuje lijepo ureen park i pjeana plaa. Osim toga nudi se i mogunost za jahanje, ekstremne izlete u oblinjim piljama i u umama du interesantnih pounih staza, mogunost za testiranje razliitih vodenih sportova, a sve to u cilju produenog aktivnog odmora. Festival medveeg luka, Dani krune pei, Festival Fishing on Orf te Zemaljski konjiki susret za djecu sve su to priredbe, zbog kojih je to mjesto postalo prepoznatljivo po cijeloj Maarskoj. U mjestu Abaliget (2) nalazi se pilja, koja prema kategorizaciji Nacionalnog parka spada u komplekse, koji nudi ljeiline usluge, a pored jezera za veslanje nalazi se Muzej imia. Slijedea dva mala, ali vrlo ureena naselja, Kovcssznja (3) i Husztt (4), okruena su ribnjacima, koja su bogata u ribama. Dok selo magyarhertelend (5), koje okruuju obronci planine Meek, raspolae termalnim kupalitem, koje je nedavno proireno te je otvoreno tijekom cijele godine.

Nedaleko od tog mjesta i Peuha nalazi se sikonda (6). Zbog specijalne mikroklime u zraku je velika koncetracija negativnih iona, a to blagotvorno djeluje na organizam. Prosjena godinja temperatura je nia za 3-5 celsijevih stupnjeva. Zahvaljujui velikim umskim povrinama relativna vlanost zraka je visoka, u prosjeku izmeu 60-80 %, a zbog toga je zrak ist, bez neznatne koncetracije praine i dima. Promjene u vlanosti zraka su neznatne, to takoer doprinosi povoljnim klimatskim uvjetima. Ovdje je 1928.g. izgraeno kupalite, koje je prije nekoliko godina po naelima feng shuia rekonstruiran. Ovdje radi i Wellnes hotel sa tri zvjezdice.

63

51

DUNAJVROS
M6

64

SRBOGRD
61

SOLT

DUNAFLDVR SIMONTORNYA

M6

TAMSI PAKS

6
M6 63

KALOCSA

65

TOLNA
M9

51

BONYHD

Mecsekndasd
PUSZTABNYA

5 SZENTLSZL 2

PSPK-

bnya

Viestoljetne kulturne vrednote

56

SZEKSZRD

Istonog Meeka
BAJA
55

PCSVRAD

Zengvrkony

PCS

M60

22

BLY

57

M6 Grad Pcsvrad (1) nalazi se podno najvie toke planine Meek 56 (Zeng 682 m). Radi se o gradu s dugom i bogatom povijesnom tradicijom. Tvru u Pecsvaradu, kao manastir za fratre, utemeljio je kralj sveti Stjepan. Prvi opat Asztrik je donio krunu svetom Stjepanu 51 iz Rima, koji je udomaio i irio katoliku vjeru u Maarskoj. Najvredniji dio tvre je kapela iz XI.stoljea, gdje se u freskama mogu prepoznati ostaci bizantske kulture, a to su ujedno i najstariji ostaci iz MOHCS tog vremena u Maarskoj.

BTASZK

selja bnya i Kisjbnya, koja se prostiru u dolini planinskog izvora, a ujedno su i najpoznatija odredita izletnikih tura u Istonom Meeku. U lokalnom, seoskom pansionu moemo dobiti i smjetaj i hranu. Jednosatnom komotnom etnjom lako moemo doi do malog sela Pspkszentlszl (5), koje je prepoznatljivo po starim bijelim kuama. Vrlo je interesantna kapelica, koja se nalazi u arboretumu dvorca. Dvorac je dao sagraditi Pal Eszterhazy jo 1790.g. Sada je u vlasnitvu peuke Biskupije, koja je zgradu preuredila u hodoasno mjesto. mecsekndasd (6) je isto njemako naselje. Kapelica svetog U tvri permanentno organiziraju programe za djecu, a izletnicima, koji se unaprijed najavljuju, osiguraju za ture po Meeku turistike karte i druga pomagala. Grad nudi i stalne izlobe odnosno muzeje suvremenih umjetnika. Natkriveni gradski bazen takoer je rezultat suvremene mate te arhitektonskog modela. Susjedno selo Zengvrkony (2) prepoznatljivo je po svojim muzejima i narodnim obiajima. U selu je 2000.g. otvoren prvi Muzej arenih jaja u Maarskoj. Riznica za slamu je takoer zatiena. U zaviajnoj kui, koja je moda najvrednija zgrada u arhitektonskom smislu, i dan danas funkcionira tkalaki stan. Ovdje se izrauje te se moe kupiti i lokalni specijalitet, bodor platno. Nekadanje selo Pusztabnya (3), koje se nalazi u istonom dijelu Meeka, danas je omiljeno odredite za izletnike. U XVIII.stoljeu mjesto je bilo naseljeno njemakim obrtnicima, koji su bili vjeti u puhanju stakla. U jo postojeim peima jo i dan danas izrauju umjetnika ostvarenja suvremeni umjetnici, koji dolaze iz razliitih krajeva. bnya (4) u svakom smislu je najljepe naselje u regiji. Nalazi se na zatienom podruju Meeka, najljepe destinacije su naTakoer se mogu vidjeti ostaci utvrde Schlossbergen iz turskog doba, odakle se prua prekrasan pogled na okolicu. Posjetitelje oekuju mnogobrojni vrijedni spomenici: mlinovi, podrumovi i zaviajna kua. Selo je ukljueno u Vinsku cestu Peuh-Meek, tako da ovdje moete degustirati kulinarske delicije i odlina vina ovoga kraja. Stjepana, koja se nalazi u centru naselja, sagraena je jo u XII. stoljeu. Prema legendi blizu tvrave REKA rodila se sveta Margarita kotska, a do tog mjesta je izgraena lijepa pjeaka staza.

63 M7 7

51

DUNAJVROS SIFOK
64 65 M7 M6

SRBOGRD
61

SOLT

DUNAFLDVR SIMONTORNYA

TAB

M6

TAMSI PAKS

61

6
M6 63

KALOCSA

65

TOLNA DOMBVR
M9

51

SVR

SZEKSZRD
611 66

SSD

KOML
KN 2 GORICA 3

Divljasti
56

BONYHD

66

PCSVRAD

Zapadnog Meeka
M6

krajolik
56

BTASZK

BAJA
55

1
GYRF

Bkksd
5

Cserkt

SZENTLRINC

M60

58

Zelena dolina se nalazi izmeu zapadnog obronka Meeka i breuljaka elica, neto vie od 30 minuta od PCS Peuha. Najzelenije i najmanje selo na tom podruju 51 je Gyrf (1), koje broji 22 stanovnika i koje je postaloGlavni grad Biodiverziteta na UNESCO-ovom natjecanju u 2010.godini. Strunjaci su u roku od tri dana MOHCS 57 ovdje pronali 3342 vrste biljke, to je svakako iznimno M60 BLY dobar rezultat i u svjetskim razmjerima.

24 LYE

Zelenoj dolini pripadaju i slijedea naselja: Kn, Gorica i Bkksd, koja su u zadnjih 15 godina oivjela. Male, bijele kuice jo i tijekom zime primaju goste, koji uivaju u pucketanju vatre u krunoj pei. U selu Kn (2) mjesni pekar nudi svoje proizvode iz krune pei, koji se pripremaju po tradicionalnoj, povijesnoj recepturi, a konjiki centar i seoska birtija takoer nude unikatne usluge, koje treba isprobati te doi do tih mjesta bilo na biciklama, bilo na konjima ili pjeice. U Gorici (3) moemo pratiti poslove bio gazdinstava u kunim vrtovima. Dok u mjestu Bkksd (4) ima nekoliko kvalitetnih konjikih farmi, gdje se godinje vie puta odravaju natjecanja zemaljskog karaktera. Vrlo je poznat i med lokalnih pelara. Ovdje moete upoznati i autohtone ivotinje, kao to su npr. kon-ji iz Kisbera. Na ovim sportskim i elengantnim konjima nije lako nauiti jahati, meutim, moete se dokazati u drugim vjetin-ama, kao npr.u koritenju luka i strijele. Osim toga nude se razliite usluge te dopunski programi: izleti pounim stazama i oznaenim izletnikim stazama, gozbe po narudbi, ispei kolae u krunoj pei te degustacija bio proizvoda. Postoji mogunost, da se posjeti farma koze, gdje se proizvodi sir na tradicionalan nain. Za mukarce preporuujemo obavljanje fizikih poslova zajedno s vlasnikom obiteljskog gazdinstva. Kua je samoodriva i izgraena od prirodnih materijala. U akreditiranoj umskoj koli polaznike poduavaju na to, da se priroda potuje, pokuajmo ivjeti u harmoniji s naom okolicom te uvajmo obiaje naih predaka kako bi i mi imali to predati buduim, mlaim pokoljenjima. Jo puno toga trebamo nauiti! Naselje cserkt (5) nalazi se podno planine Jakab, od Peuha samo 1O minuta. Na strmim padinama se mogu vidjeti karakteristine crvene stijene, od kojih su kroz stoljea voda i vjetar stvorile kamene kule, a uz koje se vezuju razliite legende. Tu se nalazi i pilja Remete. Kamenasto i umsko podruje pogoduje specifinoj i bogatoj flori odnosno fauni. Upravo zbog toga je to najdragocjenije prirodno zatieno podruje Meeka. Iz vie smjerova se moe doi razliitim rutama do vrha planine, gdje se mogu vidjeti nekadanji ostaci Benediktinskog samostana. U crkvi iz doba Arpadovia mogu se vidjeti unutarnje i vanjske freske, koje su od neprocjenjive vrijednosti. upnik Petar Prokop je priznati slikar suvremene umjetnosti, a od njegovih umjetnikih ostavrenja svakako je vrijedno pogledati slike, na kojima se mogu vidjeti postaje krinog puta. Cserkt je poznat i po svojim ugostiteljima te o njihovom gastronomskom umijeu.

DUNAJVROS
M6

K
64 65

SRBOGRD
61

SOLT

DUNAFLDVR SIMONTORNYA

M6

TAMSI PAKS

61

6
M6 63

KALOCSA

65

TOLNA
M9

51

DOMBVR

SZEKSZRD
611 66

BONYHD
56

SSD

KOML PCSVRAD

66

PCS

Povijesni
M6 56

BTASZK

BAJA
55

M60

kupalita i poznata vinogorja

M60

gradovi,
51

57

1 2

MOHCS

58

BLY
Palkonya
5

Villnykvesd
4 3

HARKNY 7

VILLNY

SIKLS

Gdje stari Dunav zavijuga, tamo se nalazi grad Mohcs (1). U 2010. godini je grad stekao svjetsku slavu, kada su drevni obiaj, Ophod Bua, stavili na UNESCO-ov popis svjetske kulturne batine.

26

Godinja priredba se ne organizira samo zato, da bi se otjerala zima te da postane turistika atrakcija, nego je to ujedno i tradicija u okakim hrvatskim obiteljima, gdje se obiaj nasljeuje. Djeca ve od malih nogu ue i rastu s tim obiajima. Svaka zajednica buara priprema se na poseban nain te ima svoje obiaje kako bi se dokazala za vrijeme trajanja poklade. Prava je to muka stvar! A nakon zavretka pokladnog razdoblja bunde i maske mukarci stavljaju u krinje, da bi ih ponovo navukli slijedee godine, takoer u pokladnom razdoblju. Iz povijesnih knjiga je poznato, da je 29. kolovoza 1526.g. u junom, nizinskom dijelu Mohaa odigrana odluujua bitka protiv Turaka, koja je zapeatila sudbinu drave. 28 tisua maarskih vojnika je umrlo, a u njihovu ast je podignut spomen park, gdje se mogu vidjeti izmeu groblja nepoznatih vojnika drvene skulpture kralja Luja II., Pala Tomorija, Dorotee Kanizsai te sultana Sulejmana. Stil podrumova, vina, jela i autentina glazba sve su to odlike Bijele vinske ceste Moha- Boly, gdje aroliku sliku obogauju i obiaji ovdanjih okaca hrvata te podunavskih vaba. U gradiu Bly (2) je najznaajnija znamenitost Selo s vinskim podrumima. Vinska cesta Vilanj-iklo je prva u Maarskoj, koja je utemeljena 1994.g., i do dananjeg dana je najposjeenija. Na podruju povijesnog vinogorja uzgajaju se najpoznatije crne sorte kao to su: portugizer, frankovka, cabernet franc, cabernet sauvignon, merlot, pinot noir, zweigelt i kadarka. Bijele sorte se uzgajaju na obroncima srednjeg i zapadnog dijela vinske ceste. Od njih su najpoznatije: talijanski rizling, chardonnay, traminac i rajnski rizling te kraljeva ker. Pored tradicionalnih podrumova u mjestima Villny (3), Villnykvesd (4) i Palkonya (5), pojavile su se ogromne i transparentne vinarije, koje udovoljavaju svjetskim trendovima i u graevinarskom smislu odnosno prema ponuenim ugostiteljskim uslugama. To potvruje i injenica, da Vilanj danas raspolae i wellness vinskim hotelom od etiri zvjezdice.

sikls (6) je najjuniji grad u Republici Maarskoj. ikloka tvra je u svoje vrijeme bila najmodernija vojnika utvrda, a trenutno je najznaajniji sauvani objekt u renesansnom stilu. Zbog potpune rekonstrukcije tvra e tijekom 2011.g. biti zatvorena. No, svakako je vrijedno posjetiti grad, gdje se mogu pogledati i obnovljene zgrade iz turskoga doba, odnosno novo termalno kupalite, koje je predato u uporabu u 2010.g., a koje zavreuje pozornost i zbog arhitektonske koncepcije. Samo dva kilometra dalje nalazi se Harkny (7), gdje je poznato ljekovito kupalite s dugom povijesnom tradicijom i ljekovita voda unikatnim djelovanjem, a koji grad je poznat i po povoljnim klimatskim uvjetima te visokom broju sunanih sati u godini (2100-2200 osati), pa je meu ostalom i zbog toga popularan meu turistima, koji dolaze i s najudaljenijih mjesta kontinenta. Bolnica, koja je nedavno obnovljena, prima i bolesnike u dvokrevetnim sobama, koje su udobno opremljene i nude sline usluge kao u hotelima. U zadnjim godinama u gradu su otvoreni hoteli s tri i etiri zvjezdice, a mnogi od njih raspolau vlastitim izvorom ljekovite vode te ih koriste u ljekovite svrhe. U 2010. godini su predali u uporabu i vrlo atraktivnu konferencijsku dvoranu thermal.

63 M7 7

SIFOK
64 65 M7

FONYD TAB LENGYELTTI

67 68

SIMON

M7

TAMSI

CALI

61

Kapovar
65
7
KOZMAPUSZTA

Kaposmr Brdudvarnok
6

KAPOSVR
1

i okolice pune iznenaenja

2

grad slikara
DOMBVR
611

3
PATCA 4

Szenna

Bsznfa Hencse
8

68

67

Putujuu od Peuha prema sjeverozapadu SSD krajolik se u potpunosti mijenja. Umjesto gore 66 Meek pojavljuju se blai obronci breuljaka Zselici, koji okruuju grad Kapovar (1). KOML U gradu slikara roen je Rippl-Rnai Jzsef, istaknuta linost slikarstva iz razdoblja PCSVRAD 66 impresionizma. Njegova vila na Rimskoj gori danas slui kao muzej.
PCS

BONYHD

28

SZIGETVR

U svakodnevnom ivotu grada znaajnu ulogu igra i Konjika akademija Pannon, gdje se prireuju natjecanja svjetskoga glasa. Rekreativce oekuje konjika farma meistro. Lijep dan moete provesti i kod jezera Deseda odnosno u oblinjem arboretumu, kuda moete doi i iznajmljenim biciklama. Tijekom ljeta nikako ne ostavljajte kod kue svoje kupae kostime! U mjestu Bsznfa (2) se nalazi najvea farma jelena u Maarskoj, gdje se bave uzgojom te vrste divljai. Tu su najznaajnije vrste jelena, a ivotinje su toliko pitome, da ih moete ak i milovati. Pored Kapovara se nalazi selo szenna (3), koje je dobilo priznanje Europa Nostra zbog svoje bogate etnografske zbirke na otvorenom. Nekadanje stare kue i ambari podsjeaju nas na davna vremena te na seljaki nain ivota. Selo Patca (4) pravi je raj za djecu, gdje se mogu presvlaiti u husara ili obui viteku odoru te obraniti utvrdu od neprijatelja. A ambar pun slame je pravo mjesto za skakanje. Linosti, poput Vaszary Jnos, Galimberti Sndor, Kunffy Lajos, izvrsni su i meunarodno priznati slikari, koji se na vie naina veu uz ovaj grad i njegov kulturni ivot. Njihova su umjetnika ostvarenja dostupna publici na adresi Muzeja Rippl-Rnai (F utca 10.). Emblematina zgrada Kazalita Csiky Gergely i predstave koje se u njemu uprizoruju, privlae publiku iz najudaljenijih krajeva. Isto se odnosi i na tzv. Dane Dorottye za vrijeme poklada. Unutarnji dio Kapovara odie ugoajem promenade mirnodopskih vremena, a u veem dijelu izgraen je na prekretnici 19.-20. st. Zgrada Kazalita Csiky Gergely (poelo s radom 1911. godine), kino i Dom glazbe Szivrvny , Dom znanosti i tehnike, pojedine zgrade u ulicama Ady Endre, Dzsa Gyrgy i Kontrssy, stakleni prozori Gradske kue, sve su to biseri secesijskoj stila grada Kapovara. U listopadu 2006. godine otvoreno je novo kupalite sa dodatnim sadrajima u Kapovaru Virgfrd (Cvjetno kupalite), koje sa svojih 3464 etvornih metara i kontinuiranim vodenim licem predstavlja najvei objekt ove vrste. Svoj naziv je dobio po grandioznom bazenu sa sadrajima za razonodu i oputanje, koji iz ptije perspektive ima oblik cvijeta sa laticama. lijedei vaan grad je Kapovar, koji je ujedno i sjedite upanije omo. U tom gradu e u 2011.g. predati obnovljeno ljekovito kupalite i gradski bazen.

U oblinjem selu Kaposmr (5) pod vodstvom viestrukog svjetskog prvaka i nositelja naslova Guinnessovog rekorda Lajosa Kassaija moete se upoznati sa starim, autentinim borilakim vjetinama naih predaka. Nedaleko, u mjestu Brdudvarnok (6) se nalazi kolonija umjetnika, koji se bave puhanjem stakla. U ovdanjoj kuriji svake godine dva puta, 2. svibnja te 20. kolovoza, umjetnici organiziraju Otvorene dane. U mjestu Kutas-Kozmapuszta (7) se nalazi Dvorac Hertelendy, jedini luksuzni wellness hotel s pet zvjezdica u regiji te konjska farma s pet potkova. Hencse (8) je pak poznat po golf terenu europskog ranga, koji se prostire na povrini od 90 Ha i ima 18 rupa.

63

51

DUNAJVROS
M6

SRBOGRD
61

SOLT

DUNAFLDVR SIMONTORNYA

M6

PAKS

6
M6 63

KALOCSA

Siagrd
2 1

TOLNA
M9

51

Szekszrd
i njegova arobna okolica
Szekszard je sjedite upanije Tolna, a poznat je osim bogate graevinske batine i po kulturi uzgoja vinove loze. Od gradskih spomenika svakako treba istaknuti ruevine nekadanje crkve ovdanjih opata, koja se nalazi u dvoritu bive upanijske utvrde. Vrijedno je potraiti i Dom umjetnosti, gdje je nekada bila sinagoga, izlobe u Muzeju Mor Wosinsky,

grad crnog vina

SZEKSZRD
Grbc
8 3 4 5

HD

csny

56

Srpilis

Alsnyk

AD

M6

BTASZK
56

BAJA
55

Bta
7

30

51

kraljevski kuhar i koji e prema tradicionalnoj, srednjovjekovnoj recepturi pripremiti renesansnu gozbu. Dok gazda priprema jelo, u susjednoj zgradi svakako pogledajte dragocjenu etnografsku zbirku teta Vere, njegove supruge! U drugom pravcu iz Szekszarda moemo se uputiti prema srkzu. U ovom kraju lokalni stanovnici kroz stoljea prilagodili su se prirodnim okolnostima, prvenstveno kolebanju vodostaja Dunava te manjoj rijeci Srvz. U etnografskom i kulturnom smislu toj regiji pripadaju slijedea naselja: csny (3), Decs (4), srpilis (5), Alsnyk (6) i Bta (7). Karakteristina narodna nonja toga kraja bila je najljepa i najbogatija u cijeloj dravi. U zaviajnoj kui te Muzeju beba u mjestu Decs sve je izloeno u originalnoj formi, u to se i vi moete uvjeriti.

koji je dobio dravno priznanje u kategoriji Najgostoljubiviji muzej, a naravno, ne smijete izostaviti ni rodnu kuu poznatog pisca i pjesnika mihalya Babitsa. Najznaajniji tradicionalni festivali u Szekszardu se odravaju u mjesecu lipnju Dani svetog Ladislava, odnosno u mjesecu rujnu Dani berbe. Karateristine sorte vinske ceste szekszrd (1) su kadarka i bikova krv, ali se mogu nai i poznate francuske sorte kod mjesnih vinara. Mnogi smatraju, da je kvaliteta mjesnih vina slina vinima u Vilanju, meutim, cijene vinske kapljice tog vinogorja su ipak prihvatljivije za prosjene ljude. U zadnjim godinama su i ovdje stvorene impozantne vinarije, ali su uspjele zadrati ljudske osobnosti toga kraja. Oblinji siagrd (2) prepoznatljiv je po autentinoj narodnoj nonji te po svojim narodnim obiajima. Nakon prethodne prijave posjetite Janosa Vargu u mjestu Fadd, koji je poznat kao Srpska crkva i manastir u Grabovcu (8) zauzimaju znaajno mjesto meu srpskim ortodoksnim znamenitostima. Ove objetke su izgradili srpski sveenici za vrijeme najezde Turaka. Ogroman i bogato okien ikonostas je plod mukotrpnog rada Vasilija Ostojia.

63

51

DUNAJVROS
M6

SRBOGRD

Ozora
1

SIMONTORNYA

Tvrave upanije Tolna

61
3

SOLT

DUNAFLDVR

M6

SI PAKS

6
M6 63

65

32

Zomba

TOLNA

51

Onima koji posjete tvrave Junog Zadunavlja, pruit e se prilika upoznati se sa znaajnijim razdobljima maarske povijesti, od utemeljenja drave, preko renesansne kulture i vremena pod turskom vlau, sve do XVIII. stoljea. No, preporuamo vam posjet ovim tvravama prilikom odravanja pojedinih KALOCSA manifestacija, kao to su; Dani kazalita (Sznhzi Napok ) u Simontornya-i sredinom ljeta ili pak Ljetnje veeri u Fldvr-u (Fldvri Nyri Estk).

Skriveno mjesto ozora (1), na breuljastim predjelima upanije Tolna, mami posjetitelje svojom izvanrednom ljepotom. Tvrava iz 1416. godine sa krhkim stupovima u unutranjem dvoritu i balkonima, okruena hodnicima, najvie podsjea na talijanske palae tog doba. U prostorijama obnovljene tvrave svoje mjesto su dobili namjetaj velikakih obitelji, predmeti namijenjeni ureenju prostora i odjevni predmeti tog doba. Tvrava u simontornya-i iz vremena vezira rpd-a (rpdkori vr) (2) u srednjem vijeku i u doba renesanse funkcionirala je u svom punom sjaju kao dvorac-utvrda. Pri obnavljanju tvrave strunjaci su nastojali ouvati i prikazati sve tragove proteklih 700 godina. Pored izlobe koja prikazuje povijest ovog dvorca-utvrde, odnosno izloenih kamenih eksponata, moemo pogledati i izbor kvalitetnih portreta iz 18.-19. st. pod nazivom Galerija plemia-predaka iz upanije Tolne. Jahanje je bilo nezamislivo u vrijeme vladanja srednjovjekovnih vlastelina. U mjestu Simontornya se nalazi Konjska ergela Gcsi, gdje u

prekrasnom ambijentu postoji mogunost za jahanje tijekom cijele godine. Renesansni toranj tvrave koji se izdie visoko iznad Dunava u Dunafldvr-u (3) ve izdaleka poziva u posjet. Muzej tvrave, u kojem su smjeteni predmeti iz turskih vremena i nekadanjim bearima oslikani zidovi tamnica, predstavlja pravi kuriozitet. U dvoritu tvrave gosti mogu posjetiti restoran s panoramskim balkonom te tradicionalnu radionicu lonara, koja je uvijek otvorena svojim gostima. Jedna od najmanjih tvrava regije nalazi se na obroncima vinorodnog kraja Zomba-Szentgl. Nemojte izostaviti ovo mjesto ako ste strunjak za crna vina, niti ako traite utoite daleko od gradske vreve.

63 M7 7

51

DUNAJVROS
M6

FOK
64 65

SRBOGRD

upanija Tolna:
61

SOLT

DUNAFLDVR

TAB

nazdravlje vam bilo!

SIMONTORNYA
3

Bikcs

M6

TAMSI
2

PAKS

61
5

Tengelic
M6

65 63
1 GUNARASFRD

TOLNA
M9

Nedaleko od Dombovara se nalazi Gunarasfrd (1). Mjesto je dobilo ime po bari, u kojoj su jo na prekretnici XIX. stoljea plivale guske i KALOCSA patke. ene, koje su radile na oblinjim zemljama, vraajui se kui oprale su svoje noge. 51

DOMBVR

34

One su poele iriti glasine o ljekovitoj vodi, koja je prema legendi ublaila reumatske bolove. Gosti, koji e biti smjeteni od 2011.g. u novom hotelu sa etiri zvjezdice, imat e taj privilegij, da e bez ulaznice i ogranienja moi koristiti usluge i bazene ljekovitog kupalita. Kupalite se prostire na ogromnoj povrini, a pripada mu jo i jedno jezero za veslanje. Tijekom ljetnih mjeseci kupalite preporuujemo svim generacijama. U termalnom kupalitu u gradu Tamsi (2) trenutno se deavaju velike stvari, naime, u 2011.g. tu e predati prvi para-wellness centar za osobe s invaliditetom i kupalite s ljekovitom vodom. Bit e to jedino mjesto u dravi, gdje e osobe s invaliditetom uz aktivno sudjelovanje zajednikom terapijom fokusirati na fiziki i mentalni oporavak, bez prepreka. Od Budimpete 12O kilometara se nalazi u mjestu Bikcs (3) Zichy Park Hotel**** sa etiri zvjezdice, koji se prostire na povrini od 12 Ha, a okruuju ga ume i prirodno zatiena podruja. To je prvi selfness centar u zemlji, gdje uz preporuku strunjaka zbrinjavaju o harmoninom fizikom i mentalnom oporavku pristiglih gostiju. U hotelu moete nai bazene s toplom vodom, saunu, bazen Kneipp, a u parku hotela terene za ekstremne sportove, farmu konja, vinski podrum, seosko dvorite za djecu, malo jezero i izletnike staze. Tu samo na jednu stvar trebate obratiti pozornost: im prije rezervirajte sebi i voljenima mjesto u hotelu.

Grad Paks (4) nalazi se u centru drave, a prostire se na desnoj obali rijeke Dunav. Meu najznaajnije znamenitosti spadaju ostaci nekadanje vojarne rimskih legija. Na brdu Sanc stoji tvra Bottyan, koja je sagraena u XVIII.stoljeu. Jedinstveni je prirodni fenomen zidina od zemlje, koja je iroka 6O metara, a ostaci u zidini svjedoe o prapovijesnom vremenu, kada jo ovjek nije ni postojao. Tradicionalni Gastroblues festival u proteklim godinama poprimio je meunarodni karakter te osvojio srca mnogih posjetitelja. Oni, koji su vie zainteresirani za tehniku, mogu pogledati Posjetiteljski centar jedine nuklearne elektrane u Maarskoj. Naselje Tengelic (5) poznato je po wellness centru. Termalno kupalite hotela orchidea sagraeno je od prirodnih materijala, prvenstveno od drveta, i zahvaljujui upravo tome harmonino se uklapa u umski krajolik, koji ga okruuje odnosno i prirodno jezero, na ijoj obali se nalazi romantina kurija.

63 M7 7

DUNAJVROS SIFOK

arobne ume
65 M7

64

SRBOGRD
61

DUNAFLD

FONYD TAB

M7 7 68

MARCALI

U regiji trenutno djeluje pet znaajnijih umarskih drutava. Najljepe LENGYELTTI lovake kue mogu unajmiti i izletnici, ali samo izvan lovake sezone, 67 TAMSI koja traje od sredine ljeta do kraja zime. U izvansezonskom razdoblju PAKS gostima se nude mnogobrojni programi i dopunski sadraji.
61

SIMONTORNYA

M6

M7

Gyulaj
8

6
M6 63

65

TOLNA KAPOSVR
4
KASZ

DOMBVR

M9

SZEKSZRD
611

BONYHD
56

NAGYATD

KARDOSFA SASRT 7 2

SSD
6

66

KOML

MSZKEMENCE

Prbly
M6

NAGYMT 5

68
3

67

66

PCSVRAD

BTASZK
56

ALEXANDRAPUSZTA

SZIGETVR
6

PCS

36

SZENTLRINC

M60

U Ekoturistikom centru umarskog i lovakog dionikog drutva Gemenc u mjestu Prbly (1) oekuju pojedinane posjetitelje odnosno i grupe, koji mogu pogledati izlobu starih uporabnih predmeta, etnografsku zbirku regije Srkz, izlobu pelara, arboretum i vidikovce, a gostima, ukoliko se javlja potreba, mogu osigurati i smjetaj i prehranu. S tog mjesta dnevno kree u obilazak guste ume i poplavljenog podruja umski vlaki, iji vagoni su zatvoreni, a zimi je mogue osigurati i grijanje. Vlak prolazi pored bezbroj pounih staza, igralita, vidikovaca te niz lokacija za ribie, a na taj nain postane za svakoga pipljivo jedinstveno bogatstvo flore i faune toga kraja. Putovanje se moe dopuniti i drugim sadrajima, kao npr. brodarenjem, jahanjem, tjeranjem dvoprega, veslanjem, pjeakim turama, a ukoliko se ukae potreba, moemo osigurati i strunog vodia. umarsko i drvopreraivako Dioniko drutvo SEFAG se prostire na breuljkastom dijelu ZSELICA, koje podruje je bogato u umama te u divljaima. U Europi meu prvima je drutvo dobilo priznanje kao Meunarodni rezervat zvjezdanog neba. U prirodno zatienoj regiji ZSELIC se nalazi naselje Kardosfa (1). U ovom arobnom prirodnom ambijentu, daleko od gustih prometnica, izgraen je Hotel Kardosfa Ekoturistiki i Konferencijski centar, koji nudi izvrsne gastronomske specijalitete od divljai i wellness usluge, a koji se nalazi samo dvadesetak kilometara od Kapovara. Onaj, koji voli Podravinu i eli upoznati njenu okolicu, neka potrai Pustaru Aleksandra, koja trenutno nudi najbolje i najekskluzivnije usluge te smjetajne kapacitete u regiji. umarsko dioniko drutvo Kasz (3) nalazi se na poznatom prirodno zatienom podruju, a unutar toga se nalaze jezero Balata, umski vlaki, koji redovito prometuje, malo naselje

u srcu guste ume te lovaka kua, koju okruuju apartmani, natkrivena sportska dvorana odnosno otvoreni bazeni. Takoer elimo obratiti pozornost i na natkriveni konjiki centar s kategorijom etiri potkove. umarsko dioniko drutvo Mecsek raspolae s nekoliko kvalitetnih smjetajnih kapaciteta, od kojih svakako preporuujemo apartmane pored jezera u mjestu Orf, zatim dobro opremljene lovake kue u mjestima nagymte (4) i mszkemence (5). Dok u mjestu sasrt (6) oekuje vas lovaka kua izgraena u stilu nekadanjih dvoraca, te umska kola i umski vlaki, koji prometuje ak do naselja Almamellk. Takoer na podruju umarskog drutva se nalazi i park ekstremnih sportova pod imenom Mecsextrm. A za one najhrabrije se organiziraju i taborovanja za nomade u dolini Ssvlgy, pored naselja Hetvehely. umarsko i lovako dioniko drutvo Gyulaj (8) trenutno je najponosnije na svoje rezultate, naime, na rang listi najveih ulovljenih jelena lopatara i trofeja, u Gyulaju je od 50 jelena ulovljeno ak 11. Za one, koji ne dolaze s namjerom, da bi ita ulovili, svakako preporuujemo za prenoenje lovaku kuu Lengyel-annafrd. Zgrada je u funkciji edukativnog centra, a pored nje se nalaze poune staze, vidikovci i akreditirana umska kola. Gostima se nude i razliite usluge, kao npr. uenje lonarstva, iznajmljivanje bicikla i izletnike ture pod vodstvom strunog vodia. Nedavno obnovljeni apartman, koji se nalazi na obali ribnjaka, od ista srca preporuujemo svim ljudima dobre volje.

Daljnje informacije
naziv pilja Aballigeti umarsko i lovako dioniko drutvo Gemenc Kupalite Barcs Zichy Park Hotel Zabavno-rekreacijski renesansni park Dvorac i Prenoite Puchner Najvea farma Bsznfa Zelena dolina Kupalite Csokonyavisonta Kupalite Gunaras Gunaras Resort Spa Hotel Tvrava Dunafldvr Hotel Orchidea Kupalite Harkny European Lakes Golf & Country Club Jahanje konja strijeljanje lukom Kassai Konjika akademija Pannon umarsko i drvopreraivako Dioniko drutvo SEFAG Kupalite Virg Muzej Rippl-Rnai Rekreativce oekuje konjika farma Meistro Kazalite Csiky Gergely umarsko dioniko drutvo Kasz Sikonda Wellness Hotel Dvorac Hertelendy Kupalite Magyarhertelend Bazilika u Mriagyd-u Kupalite Nagyatd Aquapark Orf Tvrava Ozorai Pipo Sala Katica Zsolnayjeve kulturne etvrti Crkva Sv. Augustina Mecsextrem Park Peuko tree kazalite Muzej Csontvry Muzej Zsolnay Muzej Vasarely Moderna maarska galerija slika Muzej Dm Kazalite MrkusZnhz Panonski filharmoniari Parti Galerija Lutkarsko kazalite Bbita Damija Jakov Ali Hasan pae umarsko dioniko drutvo Mecsek Sveuilino kazalite Janus Damija Gazi Kasim pae Galerija Ndor Bazilika Svetog Petra Centar za posjetitelje Cella Septichora Starokranski mauzolej Peuko nacionalno kazalite Nacionalnog parka Dunav-Drava Udruga vinska cesta Pcs-Mecsek Tvrava Pcsvrad Sikls Thermal Spa Tvrava Sikls Tvrava Simontornya Faddi Varga Jnos Muzej Wosinszky Mr Dom prosvjete Babits Mihly Udruga vinska cesta Szekszrd Etnomuzej na otvorenom Kupalite Szigetvr Kupalite Tamsi umarsko i lovako dioniko drutvo Gyulaj Udruga vinska cesta Villny-Sikls Muzej oslikanih jaja/Riznica slame Dvorac Szent Gal Daljnje informacije Adresu Telefon Abaliget +36 72498-766 Baja, Szent Imre tr 2. +36 79324-144 Barcs, Mjus 1. u. 2. +36 82565-500 Bikcs, Kistp-Liget +36 75532-919 Bikal, Rkczi u. 22. +36 72459-546 Bikal, Rkczi u. 22. +36 72459-546 Bsznfa, Malom u. 3. +36 82570-519 Bkksd Csokonyavisonta, dlterlet +36 82475-624 Dombvr-Gunaras, Alkots tr 1. +36 74460-335 Dombvr-Gunaras, Kerner tr 1. +36 74465-335 Dunafldvr, Rtkai kz 2. +36 75341-176 Felstengelic +36 74532-720 Harkny, Kossuth L. u. 7. +36 72480-251 Hencse, Kossuth u. 1-3. +36 82481-245 Kaposmr, Rkczi u. 22. +36 82477-061 Kaposvr +36 82528-311 Kaposvr, Bajcsy-Zs. u. 21. +36 82505-100 Kaposvr, Csk Ferenc stny +36 82317-012 Kaposvr, F u. 10. +36 72314-011 Kaposvr, Keceli-bejr +36 82517-903 Kaposvr, Rkczi tr +36 82528-450 Kasz +36 82445-181 Koml-Sikonda, Frd u. 5. +36 72582-060 Kutas-Kozmapuszta +36 82568-400 Magyarhertelend, Bokrta u. 1/a. +36 72421-296 Mriagyd, Vujicsics u. 66. +36 72579-000 Nagyatd, Szchenyi tr 11. +36 82351-802 Orf Ozora, Vrhegy utca +36 74498-652 Patca +36 30411-6002 Pcs Pcs, goston tr +36 72310-800 Pcs, rpdtet +36 72244-440 Pcs, Hajnczy u. 41. +36 72252-478 Pcs, Janus P u. 11. . +36 72310-544 Pcs, Kptalan u. 2. +36 72514-045 Pcs, Kptalan u. 3. +36 72514-044 Pcs, Kptalan u. 4. +36 72510-046 Pcs, Kptalan u. 8. +36 72513-057 Pcs, Karvaly dl 6. +36 20470-7266 Pcs, Kirly u. 19. +36 72310-539 Pcs, Mria u. 1. +36 72212-842 Pcs, Mria u. 18. +36 72210-301 Pcs, Rkczi u. 2. +36 72313-853 Pcs, Rt u. 8. +36 72508-200 Pcs, Sznt K.J. u.1. +36 30291-6013 Pcs, Szchenyi tr +36 72321-976 Pcs, Szchenyi tr 15. +36 72225-404 Pcs, Szent Istvn tr +36 72513-030 Pcs, Szent Istvn tr +36 72224-755 Pcs, Szent Istvn tr +36 72312-179 Pcs, Sznhz tr 1. +36 72211-965 Pcs, Tettye tr 9. +36 72517-200 Pcs, Vince u. 9/2. +36 30332-8608 Pcsvrad, Vr u. 45. +36 72466-577 Sikls, Baross G. u. 8/a. +36 30741-8685 Sikls, Vajda tr 8. +36 72579-427 Simontornya, Vr tr 10. +36 74486-354 Siagrd-Lenyvr +36 74315-550 Szekszrd, Bla tr 1. +36 74419-667 Szekszrd, Szent Istvn tr 10. +36 72529-610 Szekszrd, Tncsics u. 3. +36 302171-552 Szenna, Rkczi u. 2. Szigetvr, Tindi t 1/1. +36 73510-485 Tamsi, Hrsfa u. 3. +36 74471-151 Tamsi, Szabadsg u. 29. +36 74273-940 Villny, Dek F. u. 22. +36 72492-181 Zengvrkony +36 72465-316 Zomba, Szentglszlhegy 83. +36 74431-256 e-mail dunadrava@ddnp.kvvm.hu gemenc@gemenczrt.hu gyogyfurdobarcs@fibermail.hu info@zichyparkhotel.hu info@elmenybirtok.hu info@puchner.hu szarvas.boszenfa@sic.hu csokonyafurdo@invitel.hu gunarasfurdo@t-online.hu sales@gunaras.hu dunafoldvar@tourinform.hu hotelorchidea@t-online.hu harkanyfurdo@t-online.hu info@europeanlakes.com kassai@lovasijaszat.hu info@sefag.hu info@viragfurdo.com titkarsag@smmi.hu meistro@t-online.hu titkarsag@csiky.hu titkarsag@kaszort.hu szobafoglalas@sikondafurdo.hu reservation@hotel-hertelendy.hu info@hertelenditermal.hu gyudpleb@t-online.hu gyogyfurdo@nagyatad.hu pipovar@gmail.com info@katicatanya.hu internet www.ddnp.hu www.gemenczrt.hu www.barcs.hu/termal www.zichyparkhotel.hu www.elmenybirtok.hu www.puchner.hu http://szarvasfarm.ke.hu www.zoldvolgyert.digitalplus.hu www.csokonyavisontafurdo.hu www.gunarasfurdo.hu www.gunaras.hu www.hotelorchidea.hu www.harkanyfurdo.hu www.europeanlakes.com www.kassai-lovasijaszat.hu www.lovasakademia.hu www.sefag.hu www.viragfurdo.com www.smmi.hu www.meistro.hu/lovas www.csiky.hu www.kaszort.hu www.sikondafurdo.hu www.hotel-hertelendy.hu www.hertelenditermal.hu www.mariagyud.extra.hu www.nagyatad.hu

www.katicatanya.hu www.zsn.hu www.mecsextrem.hu www.pecsiharmadikszinhaz.hu www.jpm.hu www.jpm.hu www.jpm.hu www.jpm.hu www.markuszinhaz.hu www.pannonfilharmonikusok.hu www.partigaleria.hu www.bobita.hu www.mecsekerdo.hu www.jesz.pte.hu www.nadorgaleria.hu http://pecsibazilika.hu www.pecsorokseg.hu www.pecsorokseg.hu www.pnsz.hu www.ddnp.hu www.pecsmecsekiborut.hu www.siklosfurdo.hu www.siklosivar.hu www.margitpince.hu www.wmmm.hu www.babitsmuvhaz.hu www.szekszardiborut.hu www.szenna.hu www.szigetvarigyogyfurdo.hu www.tamasistrand.hu www.gyulajzrt.hu www.borut.hu www.szentgaal.hu

mecsextrem@mecsekerdo.hu info@pecsiharmadikszinhaz.hu art@jpm.hu art@jpm.hu art@jpm.hu art@jpm.hu info@markuszinhaz.hu info@pfz.hu partigaleria@gmail.com bobita@bobita.hu vadaszat@mecsekerdo.hu mikuli.janos@pte.hu info@nadorgaleria.hu iroda@pecsibazilika.hu jelentkezes@pecsorokseg.hu heritage.pecs@mail.datanet.hu szervezes@pnsz.hu dunadrava@ddnp.kvvm.hu info@pecsmecsekiborut.hu pecsvarad@tourinform.hu info@siklosfurdo.hu siklos@tourinform.hu faddivarga@margitpince.hu lovascs@wmmm.hu info@babitsmuvhaz.hu borut@enternet.hu titkarsag@smmi.hu furdo@szigetviz.hu furdo@tamasistrand.hu titkarsag@gyulajzrt.hu info@borut.hu kastely@szentgaal.hu

38

Tourinform Bonyhd H-7150 Bonyhd, Szabadsg tr 2. Tel: +36 74/451-342 Fax: +36 74/451-342 E-mail: bonyhad@tourinform.hu Tourinform Bly H-7754 Bly, Erzsbet tr 1. Tel: +36 69/368-100 Fax: +36 69/368-100 E-mail: boly@tourinform.hu Tourinform Dombvri kistrsg H-7200 Dombvr, Szabadsg u. 16. Tel: +36 74/466-053 Fax: +36 74/466-053 E-mail: dombovar@tourinform.hu Tourinform Dunafldvr H-7020 Dunafldvr, Rtkai kz 2. Tel: +36 75/341-176 Fax: +36 75/341-176 E-mail: dunafoldvar@tourinform.hu Tourinform Harkny H-7815 Harkny, Kossuth L. u. 2/a Tel: +36 72/479-624 Fax: +36 72/479-989 E-mail: harkany@tourinform.hu Tourinform Kaposvr H-7400 Kaposvr, F u. 8. Tel: +36 82/512921 Fax: +36 82/320-404 E-mail: kaposvar@tourinform.hu

Tourinform Keleti-Mecsek H-7333 Krsz, Petfi u. 36. Tel: +36 72/420-074 Fax: +36 72/420-074 E-mail: karasz@tourinform.hu Tourinform Mohcs H-7700 Mohcs, Szchenyi tr 1. Tel: +36 69/505-515 Fax: +36 69/505-504 E-mail: mohacs@tourinform.hu Tourinform Nagyatd H-7500 Nagyatd, Szchenyi tr 1/a Tel: +36 82/351-506 Fax: +36 82/351-506 E-mail: nagyatad@tourinform.hu Tourinform Orf H-7677 Orf, Szchenyi tr 1. Tel: +36 72/598-116 Fax: +36 72/598-119 E-mail: orfu@tourinform.hu Tourinform Pcs H-7621 Pcs, Szchenyi tr 1. Tel: +36 72/213-315 Fax: +36 72/212-632 E-mail: pecs@tourinform.hu Tourinform Pcsvrad H-7720 Pcsvrad, Kossuth L. u. 31. Tel: +36 72/466-487 Fax: +36 72/466-487 E-mail: pecsvarad@tourinform.hu

Tourinform Sikls H-7800 Sikls, Felszabaduls u. 3. Tel: +36 72/579-090 Fax: +36 72/579-091 E-mail: siklos@tourinform.hu Tourinform Szekszrd H-7100 Szekszrd, Bla tr 7. Tel: +36 74/315-198 Fax: +36 74/510-131 E-mail: szekszard@tourinform.hu Tourinform Tamsi H-7090 Tamsi, Szabadsg u. 29. Tel: +36 74/470-902 Fax: +36 74/470-902 E-mail: tamasi@tourinform.hu

Impresum: Pripremljeno i sastavljeno po narudbi: Uprave za regionalni marketing Junog Zadunavlja pri Dionikom drutvu Maarski turizam Tiskarske pripreme: VIVA Mdia Holding Kft. Tiskara: Komromi Nyomda s Kiad Kft. Besplatni promotivni materijal Peuh, 2011

hungary.com