MISLI UZ PLATONOVA DRZAVNlKA Povijesno podrijetlo tradicionalnog odredenja biti covjeka Poznato je tradicionalno odredenje biti covjeka kao

umnoga bica (zoon nyun echon), Stoga najcesce predvidamo temeljnu aporiju iz koje je one proizaslo. To odredenje covjeka nije oduvijek postojalo, one nije ni pripalo covjeku iz jednostavna pogleda na sebe sarna, nego je bilo postignuto u najvecem naporu misljenja, i to najprije u Platonovu Driavniku, a zatim isto tako definitivno dovrseno u Aristotelovoj Etici. Platon pita u svojem dijalogu Driavnik 0 biti drzavnika i misli istovremeno bit covjeka. Povijesni pocetak metafizickog misljenja 0 covjeku kod Platona i povijesti kraj toga misljenja kod Nietzschea slazu se u tome da se covjek potrazi unutar okruzja zivih bica. Da bi covjeka mogao sagledati u njegovoj vlastitosti, Platon dijeli podrucje ziyoga u vrste; jer drzavnik mora imati u vidu svojega znanja vrstu biti covjeka, ako je zabrinut za to da covjek kao covjek uspijeva u ispravnom nacinu. Podsjetimo ukratko na put kojim ide Platon da bi preko razgranicenja zivoga u vrste odredio covjeka u njegovoj biti. Drzavnik je oznacen s pomocu znanja koje se odnosi na rod zivih bica koja zive u zajednici. U tom odredenju zakljucena je razlika izmedu divljih i pitomih zivih bica. Divlja ziva bica zive usred bezobzirno vladajuce i sebe razvijajuce prirode, od koje su ona ugrozena kako uskracivanjem tako i preobiljem. Stoga moraju ta ziva bica nastojati teziti prema tome da se ispreprijece uskracujucem i da se spase pred prijetecim, Ona prijete onim cime su ugrozena, pa su stoga u svojoj biti nasilna. Pitoma ziva bica naprotiv uspijevaju s pomocu uzdrzavanja i njegovanja pod vodstvom ljudskog znanja. Ona zive u ogranicenom, okruzenom podrucju cije granice ne suzavaju, nego tek tvore mjesto prebivanja. Za s9-me ljude to je podrucje polis. Covjek se mora dakle traziti medu pitomim zivirn bicima, sto bi naravno moglo odmah pobuditi sumnju; jer postoji Ii zivo bi-

J
j

285

c~.koje rnoze biti nasilnije od covjeka?o~uduCi da O~? od:~denje shjedi iz pogleda na podrucja ziv_?ta,?~jele se sad~ ~Iva bl~a prerna temelj'n' odrucjima' ona zive IIIna kopnu ili u vodi. Ona . k.I . k . h dai d k oja zive na1m p kopnu dijele se na takva ~Ja ete I oJ~ 0 aJlo~~akle U smjeru nacina kretanja. Na t?m mjestu razdv~Ja s: d,!IJIput od kracega. Tijek odredenja posot~J.e d~e samov09~n, st~ je znak da Se bit trazenoga pocinje gublh IZvida, da se vee lZgu~lla. Raz~~tranje ide najprije duljim pUot~m ~sp'rkos tome ~~Izebrzo k I cilju, Bez okliie anja dijele se bica koja zrve na zemlji na rogata . IJ V . lad d d h . kl' 1 ~~-rogata, tako da su koze. ovce I ~ gove. ~ 0 rna IS jucern; je.r drzavnik, to ce se jos posebn~.o~l~uratl, ima P?sla s nero: ?atirn biCima. Nerogata daju se p~.dl]el~t~ takva koja, k~o konj na I rna!?arac, mogu svoju v:stu pomlJesatlJednu s ?rugom,,~ na ne: pornlJeSana. Nadalje, pSIne dolaz~ oV~Jeu ??Zlr, buduci d.a ~n~ ne zive kao li d' u krdu. I podjela Je vee na cilju; pa preostaju JOs JU I k K .. samo dvije vrste. Koje su to? Jedna ~rsta je eovJ~ ~ ~Ja je m~d~.tirn druga? Posljednja podjela, kojom se shvaea covjek, moze shJediti samo jos u smjeru na hodovrste... v" "Priroda koju ima nas ljudski rod mJe valJ~a drukcije kako udesena za hod nego kao dijao~o~ala ko~a,podlgnut.a na drugu p~tenciju, daje cetvorinu od dVlJU cetv~ml~otopa. - N~akvo d~s CIJe. _ A n hoda druge vrste opet je dijagonala nase cetvonaem . dai dd ne.pOdignuta na drugu potenciju,Jer aje eetvonnu 0 va puta dVl]e stope." v .v POsljed . podjela sastoji se dakleu dvonoznom I cetvoronoznam. kod nja te Ali koja jc sada vrsta koja ide do kraja s Ijudiu vrs . ." v v' rna? Plato zdrzava od njezina imenovanja I prepusta Citate· n se u dd. k 1 JU da je spozna. Medutim ?dmah 0 aje opas u: . "Osirn t a ne vidimo li, Sokrate,da nam se kod diobe dogodil og ,0 1k .. ? S? 1 G nesto drugo, sto bi mo~lodocina g a.s a.o smIJesn? v- to. -:-TG da nas Ijudski rod ima Jed~akusudob~~,! se nagece ~.~r,: I.da canj,} s rodom koji je od svihnalPI~me~~tlJII ~Jed.no na~lagamJl. Ziva bi kojima covjeku svim dijelovima Ide zajedno sve do naCin hod. jesu svinje. Da libi to trebala biti sala? Je li Pla0 ?S k k . .. t on. avdje a ocito a, . poveo ironicnuIgru: va va 0 je o~o I?ovezlva~~e U"an.icno, ali se u ironiji ujedno skrivanuzda u koju ljudsko bice pastavl' isli Ja mls JenJe. d ih 'h bi MOgio bi se podsjetiti na to daje svinja0 S~I . Z~VI lea ana. najslicnija covjekuoAlikakogodto bilo istiruto, Platon se
v
0

v

0

V'

v

v

ne podsjeca na to. Svinje se ne pojavljuju ovdje kao pojedinacne zivotinje, nego u liku njegove horde koja najsigurnije predstavlja bitno zivotno, cvrsto i dobro uhranjeno. Svinje su najkomotnija i najdomacija ziva bica. U iskljucivu pogledu na ziva bica prispijeva covjek na nezamisliv nacin u njihovo susjedstvo. Jer jos kucniji nego one su ljudi, jer oni prebivaju, ukoliko utemeljuju vlastita mjesta prebivanja i izgraduju kuce. Na to zajednistvo gledao je Platon. Medutim, da li je to najkucnije bice istovremeno najnekucnije? Ne istupa li iz usporednog pogleda na kornotno-kucno kao vodece oznake zivoga bica najlakse da je covjek potpuno drugaciji? Zivo bice covjek prebiva doista u ljudskoj hordi na kopnu, ukoliko utemeljuje mjesta svojeg opstanka i ukoliko gradi nastambe, ali ujedno prodire u sva podrucja kopna, stovise, on se krece u elementu vode, moru bez mjesta i puta. ZiveCi na kopnu i vezan uza zemlju, uzdize se on u podrucje zraka, koji je dodijeljen krilatim zivim bicima, dapace, u najnovije vrijeme pokusava cak stupiti u kozmos. I on je vee oduvijek tezio prema tome da stupi spoznajuci u podrucje nebeskih zvijezda. Da, on krci sebi put~ve na zemlji dok gleda prema zvijezdama. Sto je dakle covjek? Kucno iii nekucno bice? On zivi u ogranicenu podrucju, koje sam utemeljuje i ciji poredak sam pronalazi. Tako bi on bio najpitomije zivo bice. Medutim on odlazi odatie i probija se u sva podrucja svijeta. I utoliko je najdivljije zivo bice, koje ide prema svemu i svacernu. IIi se ovdje odmah pokazuje da oba smjera nisu dostatna? On je najpitomije bice i ujedno nije. Ako se gleda kao jedno, pokazuje se kao drugo. Ne zna se zbog cega ga promasujemo. Strasan je. Da covjek stoji u pogledu strasnoga, iskustvo je sto ga je Sofoklo izgovorio u slavnoj Antigoninoj korskoj pjesmi: "Mnogo toga je strasno, Ipak nista nije strasnije od covjeka." Upitajmo ovdje odmah jos jednom: kako Platonovo postavljanje biti stoji prema ovoj strasnojsti? Da li je one mozda pokusaj da se one strasno Ijudske biti, ako ne vee ukloni, onda barem veze time da se iznese u cvrsti obris biti kako bi se strasnim znajuci ovladalo?

0

0

0

V'

0

287

Sva ziva bica zive usred podrucja koje im je dodijeljeno. Kod pitomih zivih bica to je podrucje izgraniceno i ograniceno, Pitorna bica su prepustena znanju covjeka, koji stiti njihov fivot. Da li je polis u istom smislu podrucje zivota koje je povjereno znanju drzavnika? Da li je drzavnik jedna vrsta cuvara ljudske horde, koji je preuzeo njihovo uzdrzavanje i ~je~u? ~edutim z~htje~ za cuvanje i njegu ljudskog roda postavlja CIOrnz poslova I zarnrnanja, i ako se ~~i odi!ele_od.drZ.avn~~a, ne"preostaje za.njega nista vise da ciru. Kao sto covjek izrruce volji da ga shvatimo, tako ujedno s time d~~avnik ostaje sIa:iv~n u s~oI? ?j.elovanju:. Treba Ii covjek bit! sagledan u svojoj vlastitoj biti, tad a vnjedi da se spozna p?drijetlo_podrucj~ (genes) ~zkoje~ on ~?tje.ce kao covjek. Koje Je podrucje podrijetla u okviru cjeline bica njemu vlastito? Podrucje u koje covjek pripada nije jedno medu drugima, nego podrucje iz kojeg _se~a dru~a J?odrucja t~k razvijaju:to je p?~~ rucje cjeline onoga st_~Je~t: I ~ov)ek se moze s~I?o Z~!O otv?ntll prodirati u sva podrucja bica, jer je on, premda ZIVO vee unabice, prijed smijesten ~ pod~u~je bica u cjelini._Taj.nu pred koj~ mislj~nje postavlja cOVJekavId~PI~ton u.~ome stc:je on takvo ZIVO J:>lC~ koje je iz svoje ziv~tnostI u ~sto v~IJ~mepusteno ~.slob?,du cjeline bica. Stoga covjek dolazi na vidjelo, premda ZIVO bice medu drugima, u svojem vlastito~ nacin':l.biti te.k.iz ~ogleda na cj.elinu bica. Nije ovo ili ono podrucje yodnJetlo.bltI kOJ~ odreduJ~ tek ga za covjeka, nego bice u n~gla~~nom sml~lu pu~me ~v~~a ynsu~noga na jedinstven i osobit nacm. Medutim on je naJpnJe ZIVO biceo Tajnovitost covjeka sa~t~ji se dal?e u tom_~ d~.o.nin:~ dvost~~ko podrijetlo biti. On potjece kako IZpodrucja zivih bica tako liZ cjeline bica. Na temelju svojeg dvostrukog podrijetla njegovo je brce razdvojeno, i kao razdvojeno uslo je one u povijest evropskog misljenja. .. . . v.... Razmatranje stoga mora iskusiti terneljno prosirenje, jer je cmo primorano gledati na cjelinu bica. Misljenje 0 covjeku dobiva novi pocetak s mitom 0 okretu vremena. Na ovom mjestu prij eko je potrebna jedna prethodna napomena: Platonovi mitovi su filozofski mitovi. Istina je da se oni vracaju na tradirano, ispreplecu to ipak u filozofskoj namjeri u jednu vlastitu cjelinu. Filozofiranje se zbiva u Logosu, u govoru koji vee uvijek izreceno, ali ne misljeno, to naimdto nestojesr, uzi-

r:

rna i prornislja sarno kao takvo. Platonovi mitovi ostaju stoga u odnosu na Logos. Platon govori posvuda tame u mitu, gdje logos, koji se mora uvijek temeljiti i dokazati pred stvari, nije dovoljan, kao npr. u razmatranju koje promatra u samu cjelinu bica u njezinoj jedinstvenosti i cjelovitosti. Mit ne stoji pod zahtjetom stroge dokazljivosti stvari i stoga je, mjeren na logosu, neobvezniji. Ipak to ga upravo osposobljuje da one jedinstveno prinese na uvid sto logos nikada ne moze skupa donijeti, jer je to takve velicine koja njega nadmasuje, to ipak pod cijenu sto ga se ne moze uzeti za rijec, sto ga se ne moze uzeti doslovno. Platonov mit nije ipak mit u starom smislu rijeci, nego je logos koji sebe u vise samoga sebe nadilazi. I tako kao sto se mit uopce razabire kao objasnjen tumacenjern, tako govore i Platonovi mitovi sarno u jedinstvu sa svojim filozofskim tumacenjem, S mitom 0 preokretu vremena postoji ipak jos jedna posebna okolnost. Poznavanje toga mita ovdje je pretpostavljeno. Isprican je u namjeri da se izlozi dimenzija u kojoj se zivo bice covjek tek vidi kao ccvjek. Kako medutim moze to biti? Mit prica ipak 0 sudbini svemira, 0 periodicnoj izmjeni starosti svijeta. I 0 ljudima govori on sarno utoliko ukoliko su oni smjesteni u taj ritam svega. Zato, da li i koliko mit upucuje u stvari na bit covjeka, mora se dokazati interpetacijom, kad i inace filozofski mit pocinje govoriti tek s pornocu svoga filozofskog tumacenja, Mora se poci od pravog stanja stvari da cijelo dosadasnje razmatranje stoji pod mjerodavnim pogledom na zivot (z6~). Medutim temeljna crta zivota je kretanje, shvaceno kao metabole, privracanje i odvracanje, pojavljivanje i nestajanje, proizlazenje i propadanje. Sve se to odigrava u okviru cjeline svega. U kojem nacinu medutim zivi, to znaci "jest" cjelina? Ona zivi ukoliko se okrece u samoj sebi. Ona se krece u liku kruga koji se u sebi odvija unatrag. Kruzeci u sebi odvijajuci se unatrag, cjelina sebi uvijek iznova izboruje postojanost trajanja. To je kruzno kretanje ponajprije kretanje neba koje sve obuhvaca. Njegovo kretanje drzi one zivo u njemu primjerenu kretanju: zivo doista stalno nadmasuje sebe, ali se okrece takoder uvijek ponovno natrag u isti lik. No svako kretanje je put od, od onoga naime od cega proizlazi, od arhc. Kad se cjelina ne bi natrag odvijala u sebi, tada bi prelazila u drugo i uvijek drugo, otisla bi tada u nista bezgranicnog i bezmjernog (apeiron). Buduci da se medutim cjelina, tj.

289

nebo, a s njim sve zivo, odvija u kruznom kretanju, tada njegov naCin kretanja nije sarno put od, nego is to tako povratak pre rna. Kretanje u kojem zivi cjelina u sebi je dvostruko upravljeno. Ono je kao put .od. uje.dn~ pov.rata~ p.re~a. To u.samom ~~bl s~protno kretanje cjeline izlaze mit pncajuci razdvojeno u slijedu jednoga za drugim. .. _ Medutim, ako se tako postupa s cjelinom, zbog cega predstavlja Platon jedinstvo u sebi I?rotivno ~~ravljenog kret~nja cjeline kao slijed jednoga za drugim? Ovdje Je na ono odlucno upozorio Paul Friedlander u svojoj knjizi 0 Platonu: .Pri toj misli periodizacije mogla bi biti odredujuca Empedoklova mijena izmedu vladavine ljubavi i mrznje, moglo bi i orijentalno biti u igri, ipak sve to bio bi za Platona sarno materijal, a ono sto je njemu potpuno svojstven? ~ sto ~e b~tno .i ovoga mita, jest to da on d.ovodi u njemu svijet I ljudski drzavm opstanak u odnos spram eidosa. Buduei da se radi 0 drzavnoj-povijesnoj povezanosti, moran je moment vremena vladati nad mitom. To se medutim moglo dogoditi sarno u formi periodike. (Paul Fridlander, Plato, Bd. I, Berlin3 1964,218.). Friedlanderovo tumacenje je jednostavno neoborivo: covjek je kao zivo bice, sto on jest, is~~vre~~no I?repusten n_~slob?d~ u cjelini i stoga nije kao ostala zrva bica pnlagoden u ZIVOt cjeline koji se okrece. Stoga on n~ na~azi ve~ od prirode ~voje I:0~rucj~ obitavanja, on se ne nalazi vee od pnrode u nekoj vlastitoj sferi zivota. nego doseze mjesta.~vojeg opstanka tek ta.k<_>a ih ~a~ d utemelji. Covjek je ut~m~~JlteIJ gr~dova, ustano~IJ~Je pro~~~e I gradi kuce, jer je on najpnje bez mJest.a s~an_ovanJa I bez ~ucista. Ovo mjesto ima sarno po tome postoJanJe sto ono u svojern temelju postavlja propis, zakon:.Covj.~k ne po~iva jednostavno u svojem temelju kao pre?st~la ziva bica, daI?ace mJe~to opstan_ka covjeka stiti svoje postoJanJe sarno ~lobodmm v~zanJem u~.to.~to je covieku dodijeye~o preko 'p~e~~Je ..To m~.dutIm n~.znaci msta drugo nego da je coVJek_~svojoj blt~ u l~tO vnjerne ~o~IJ~stan. ~toga je kretanje ljudskog zivota odlazenje od utemeljujuceg pocetka,jedno nepre~~no.u~aljav~nje o,? njega, s opasnoscu, da bi se sve svrsilo u razrjesenju I zbrci, ako covjek od vremena do vremena ne izvrsi okret i povratak una trag. Covjek, koji nije prilagoden kao druga ziva bica u cvrsti zakon cjeline, moze svoja bitna mjesta sacuvati pred raspadom sarno tako da on sam kretanje zivota 290 koje se udaljuje od uterneljujuceg pocetka nabacuje u suprotno kretanje. Povijesni zivot covjeka protjece u stvari u slijedu dviju period a jedne za drugom. Tako se u Driavniku cjelina pojavljuje ujedno iz pogleda unatrag iz Polisa, koji je mjesto povijesnog zivota. U Driavniku ne zbiva se pogled na cjelinu radi cjeline, nego prethodnom pogledu na mogucnost bitka covjeka unutar cjeline; jer je covjek iz svoje zivotnosti premjesten istovremeno u odnos prema cjelini, ali cjelina prema kojoj se covjek odnosi ne daje mu neposredno nikakvo mjerilo za njegov odnos unutar cjeline. Tek u rnitskom ogledaIu, u kojem se u sebi ujedinjeno dvostruko kretanje cjeline pojavIjuje kao sIijed dviju perioda jedne za drugom, postaje zivot cjeIine egzemplarnim prikazom onoga sto je odlucno za stvar covjeka. Tek cjeIina, koja se pojavljuje u mitskom ogIedalu ljudskog zivota, dopusta da covjek sagIeda ono sto moze njegovu opstanku zajarnciti postojanje. Istina je da se slijedeci dijeIovi dijaIoga ne vracaju vise natrag na mit, ali sarno stoga sto on ostaje odredujuci temelj u pozadini, pred kojim se odigravaju sva daIjnja razmatranja: covjek, prepusten cjeIini, mora svoja mjesta opstanka zadobiti tek ogradivanjem. Za to ogradivanje potrebna mu je ogranicujuca mjera. Svim ostaIim zivim bicirna okruzje je njihovih rnogucnosti, koje ona nikad ne prekoracuju, vee unaprijed izmjereno; covjek je naprotiv najprije bez-mjere, oskudijeva u mjeri i stogaje u naglasenu smisIu bite mjere, jer on svoje podrueje mogucnosti mora sam izmjeriti i zato mora najprije sagledati mjeru. Kako medutim covjek prima i sagledava mjeru, cime on mjeri svoje podrueje mogucnosti? GIavni dio dijaIoga govori 0 mjeri i mjerenju, i to doista najprije 0 biti mjere i mjerenja (283 B do 287 B), a zatim 0 nacinu na koji covjek sagledava i preuzima mjeru, dok se on na nju veze (305 E do 311 C). Mjerenje nastupa uvijek u okruzju u kojem postoji nadmasivanje i zaostajanje (hyperachc i elleipsis); jer mjerenje znaci utvrdivanje za koIiko jedno nadrnasuje drugo, odnosno zaostaje za njim. Platon dijeIi mjerenje na dvije vrste: na mjerenje koje mjeri prekomjerno i premaleno jedno na drugom, i u jedno mjerenje koje oboje mjeri prema mjeri (metrion) koja pusta da se pojavi sarna mjera. Platon dijeli mjeru ipak na ova dva nacina da bi iznio i pokazao mjerenje na primjerenom kao pravo mjerenje, 291

r
I

. postat ce i bit drzavnika tek tada spoznatljiva.. . do pojave. koi kid . povijajuCi se.. no sto meonomes t oona .? 0 k .' b .' d .. d 1 . nos' I na sebi trag privida mjere.' . Na pitanje koje je vrsti to znanje. k lik d sto i ka stvar i sto na njoj Jest." d kid 1 d rnj eru i stoga J'e bezmJerna mjera je no nepre ce JOs sag e ao . bi kv dava? : Ovo sagledavanJe moze It! sarno ta og nata d a ona sag 1euava . mJ'erenJu 1 u odlazenju te mjere u ezrnjerno. Sagledavanje i zadrzavanje mjere je znanje. (gigrc )k di d d nost NeizmJ'erljivo Je postajuce gigromenon 0vo I U 0 re e . idli . . primjerena je mjeri. ogac OVJ k 'V . . • v V" . ~oJa~ JUJe se u svoJeI? It u. v' Dakle mJ'era bi bIla ugrozena nestajanjem. pusta tek cjelina da se vidljivo pojavi ono do cega rnu je staIo. . ucvrscuje I 0 aZI ta 0 0 postoIJUJe u njernu. a takoder i covjeku jarnci postojanu bit. . dI. kdb U I" d .. N . . Privid je to tvrdoglaviji k a 0 je no It rugo . b' " Medutim. sve. ... Oboje su sto jesu iz svoga zajednistva koje nije rezultat naknadnog skupljanja. i to doista stalno. Stoga ostaje takoovje Je. Sagledavanje rnjere pusta da se svako posebno tek pojavi kao bice u bitku. U isto vrijeme ostaje on bi- J J 292 293 . u koji se ovdje ne mozerno vise upustati. sv~ko ut. kazui cas ovako cas drugacije. kri bei mJ·erivanJ·e. cjelina vidljivoga. . no mJen . d usVtanJ'asebe u bezgraOIcno vrse I uVIJe VIse.' . ce mjerenje moze predoCltl uVIJe nove rezu ate.. Za polis mjesto opstanka ljudske zajednice. Bitak se spoznaje u noein nusa. danje ne bi moglo nista izdici. ako ne postoji nikakvo znanje. v' v v v • • v v V" v" v v' • • v v v • v' • v 'v 'v' •• v v' v·' v" •• • v •• 'V • v v' naCin ipak vee otvorena. Buduci da tek u znanju proizlazi mjerodavno i da se pojavljuje mjera. .. sti koja se skriva tza pnro a mjere oja nepre o d nelzmJereno . ugrozen. nego vlada sarno bezmjerno usporedivanje izmedu vise i manje. Meduti d er izrucen neu ffiJ'erenosti i stalno njorne . . ada nikada ne izvrsi terneljni akt mjerenja.' . t' Utv d no J' sposobno za bitak I ta 0 0 roo s IJe svoje e Janos I. k . I" t koia se skriva u samom rnjerenju Platonovo je otneizrnjer JIVOS J. nego mjere. Znanje i mjerodavno izviru odjednom i istovremeno iz podrijetla koje je povezujuca snaga same mjere. . Ona traje dok se u sebe povijajuci povlaci uvijek iznova iz napretka u bezgranicno u granicu i tako u postojanje. ono se utvrduje. bi . Jer ezmJ iu upotre .' ?S v • t . a 0 se kl e upravo vIse I· . .I . spasava u svojem postojanju. koju covjek treba tada sarno uzeti da bi znao sto je s njim. Covjek sagledava mjeru u nacinu kao sto se vidljiva cjelina. Sve. ( . tada mjerodavno nerna nikakvo moguce mjesto za svoju prisutnost. . one snage koja je dobra i koja svim bicirna. Obratno. .. Uk lik . . Vidljiva cjelina je sarno sto vise egzemplarni prikaz onoga sto je uopce mjerodavno i pusta tako da se pojavi mjera. k i repusten u cjelinu.emelJeno op ? e~J~ s icima anju ispravne mjere: jer ono tek zajarncuje pogled poclva na zn . po Platonu.. Nije dovoljno k oje ima sv ka ni ti '1' onu mj eru buduci da takav nacm postup a mje uopuze I ovu I I .. . Je s to covje u vas I . bit rnjere.d kri u pnvI id u rruere.d u neskrivenom pornocu unotreb e time sto pusta nJe rZI mjeru . ako se naime ne pojavi nista mjerodavno. i u tome se pojavljuje ogranicujuca mjera sarna. a ni iz bozanskoga. Kao bice mjere covjek je stoga umno bice. . kli kri Z . Nista od obojega.. J CV . . . vacenju e rtjeci. . koji pripada promjenljivomu. u 0 I 0 ona 0 govara na to s 0 Je ne V' 0 mora biti i u cemu ona to promasuje. b' k rnierne odredenosti ono je I hJepo. tJ. tako da gledanJe iznosi mjeru IZ nevi JIuopce 0 aZI . d ..d k koi .. p . k kri 'St ' eku ne prijeti toliko opasnost od nestan a svake Ice. ." . ne moze postojati za sebe odvojeno. no sto se covje u K a k 0 I g Je d d kazuj e J' est ono sto Je tako I rugacije mijenja. 0 prep . 'r. odgovara posIjednji dio dijaloga. tj. ako se prikaze u politickorn mitu. h) 'V' ti d V' mjeru u stalnosti jest znanje tee nc u najsirem znad U 1m rZI .' . . . ovu sagledavanju I kroz njegovo sagledavanje tek cma a u njeg . . . jer Je rnjerenje. Jpak to ne znaci da cjelina isporucuje jednu gotovu mjeru. . naka k 0. nego jedno izvorno neodvojivo jedinstvo. liui . ia lZmJerna mJera . u misljenju uma. e utim ova k 1 tita neumJ'erenost odredena Je k pornocu Imjere: . Takvo Je mjerenje rs ost oja se pnno IVOse elz .I idli Medutim iz potpune skrivenosti I zatvorenosn g evog u VI JIVO. tad a znanje nerna nikakvo postojanje. uspore d uJu . uvijek iznova. .. . ni znanje ni mjerodavno. di se pokazuJ' e cOVJeku mjera. d . emjere u samom . aneposre d no po Kk rnanje Iz toga se ne moze uzeu mjera...k d ·. . re .' b ierna mjera pusta da mjera s izne u s iveno.. . Stoga mjera mora in na stanovit v' . OJ'poce tak od sagledavanja same mjere. . mjere I Iva .' 'era neizmj erena u dvostru om srrus u nestajanja neizmjerena mJ ' . To bi bila mjera koja ostaje uvijek sebi jednaka u prisutnosti a!i covjek. ako je odredena vrsta znanja koja ga odlikuje za drzavnika. ako se pojavi u ogledalu Ijudskog zivota. Covjek ne moze uzeti mjeru ni iz onoga sto mu se neposredno pojavljuje kao ovo iii ono.. . . . Znanje i ono rnjeradavno postoje jedno po drugomu. h d . Ono sto je vee uvijek i stalno otvoreno jest medutim cjelina vidljivoga. 0 lose rnjera pojavJe se po azuJe .k d sto J' od sebe neizmjerno pOpVI mjera I ta 0 ga 0e d a se U onom . koja se mora od vremena do vremena razabrati u pojedinacnom unutar pojedinih podrucja svijeta. ostaje nejednak bogu.

Stoga mora on mjeru. Egzemplarni prikaz mjere sagledava se u mitskom ogledalu vidljive cjeline. Stoga i zakljucno pitanje ovoga razmatranja glasi: sto daje povoda Platonu i sto ga sili na njegovu postavku biti covjeka? Koja vrsta nuznosti vlada u toj postavci? Na ovo pitanje dan je u slijedecernu jos jedan uput: Prije Plato nova misljenja pojavljuje se covjek kao zivo bice koje je urodeno u cjelinu. razbijen i uzaludan. dopustaju ova premisljanja ipak nesto spoznati 0 nuznosti koja Platona prisiljava na postavljanje biti: u vodecern pogledu na ziva bica Platon pita za neku mogucnost postojanja covjeka koja mu odgovara s obzirom na cinjenicu da nije uklopljen u zivotu cjeline koji se uvijek iznova okrece natrag. tako isto smaze jedno zivo bice. nego one daje prije svega mjerodavan pogled unaprijed za poimanje covjeka. sam sagledati i preuzeti da bi svoje podrucje biti omedio i izmjerio. bozanskog. dosegnuti mjesto i ~ostojanost? Dobro je ono sto jarnci mjesto i postojanje. koje doista nije sarno cjelina.Covjek je bice blizine i daljine. U Platonovu misljenju. 0 bozanskomi smrtnom dijelu. koliko god se znacajnog u pojedinostima moze reci 0 njemu. Poradi ovog dvostrukog podrijetla covjekaPlaton govori 0 dvarna dijelovima njegove duse. ali ipak prepusteno u cjelinu. u podrucju bozanskog. nego je slobodno prepusteno u cjelinu svega. ako ga promisljamo iz suprotnih smjerova iii ako 0 njemu mislimo u sup rotnim pravcima: u okruzju blizine. podjednako nije demonsko. medutimtakodaje on najvisipredstavnik zivota. Kao sto bice uopce smaze snagu svoga bitka uz vezujuce omedujuce snage mjere. i u najudaljenijem podrucju. medutim. jer u skladu stirn izlazistem traga on tada za jednom mogucnoscu postojanja covjeka koja odgovara pre?stalim bicima. naime bozansko koje ostaje uvijek sebi jednako.ce medu ostalim bicirna. kojemu je blizina ujedno daljina a daljinaujedno blizina. bitak. U Nietzscheovoj filozofijimisl~enj~odbac~je tradicionalno dvostruko odredenje covjeka:covjek ima svoje podrijetlo potpuno iz zivota. I covjek dolazi i odlazi. koja posvuda pojavno ogranicuje u bitak. odredenje koje covjekmora tek ispuniti u prijelazu iz svojeg dosadasnjeg ljudskog bitka u liknadcovjeka.lzdaleka. Stoga on postavlja pitanje: gdje i kako nalazi to u cjelinu prepusteno zivo bice jednu preostalom zivorn odgovarajucu mogucnost trajanja i postojanja? Podrucje zivog bica daje dak!e covjeku ne sarno jednu od njega nerijesenu odrijesenu odredenost biti. njemu je uslijed njegova podrijetla blizu. Bozansko nije demonsko. Ova dvostrukost njegova podrijetla cini misljenje 0 covjeku tako teskim i ostaje uvijek ponovno u opasnosti da ju promasi. da zadobije svoje postojanje. koje je ostalo mjerodavno za cijelo potomstvo sve do Nietzschea. koja je dobro sarno. spoznaje urn. negoje ono to sto jest. au istoje vrijeme otvoren svemu bicu koje u bitak povezuje mjera i tako je tome priklonjen.Platon naziva ovo bice. a da se ovdje ne intend ira konacan odgovor. I tako se pokazuje urn kao ono bitno odredujuce zivog bica covjeka. Platon nalazi ono bitno odredujuce Ijudskoga bitka u umu.to mu je ujedno najdalje. Preostalo zivo.a udaljeno.tradicionalnoodredenje covjeka gubi svoju samorazumljivost. zivabica. nego postaje stvar jednog novogmisaonogpitanja 0 bitku covjeka koje zapoCinje. Umje medutim 295 294 . naslijedenofizicko-metafizicko odredenje covjeka i proglasuje dosljednocovjekaza jos neuspostavljenu zivotinju.a razvija se u tiku kojoj je od tad a povjerena bit covjeka. Samo. ali on potjece istovremeno od uvijek trajuceg. I stoga covjekima dvostruko podrijetlo: on potiece iz podrucja zivih bica. Ipak. u okruzju~ivihbica. Njemu najblize. Ta se otkriva covjeku u tome da on u svemu pojavnorne sagledava u bitak ogranicavajucu mjeru. bilo da je pitomo iii divlje.on je demonski. bozansko. zbilo se odredenje covjeka kao umom odredena zivog bica.one zivi ukoliko se uvijek ponovno obnavlja u jednakim oblicima. a ipak nije cjelina sarna. buduci da on potjece od bozanskog. susjedno. Platonovo misljenje 0 covjeku ispocetka je odredeno brigom: kako moze zivo bice. koje se ne prilagoduje cvrsto tokovima zivota. demonskim. u svakom slucaju najkasnije od Nietzschea. Ono se stoga ne odbacuje kao nesto krivo sto se moze zamijenitijednom tocnorn definicijom. Postojano. Tako on stoji u dvostrukomvidu: ni u bozanskom vidu ni u vidu cisto zivogbica. ako one mjeru u svakom. Po Platonu covjek dolazi kao covjek tek tada na uvid.po cvrstu zakonu. I tako ima Platonovo pitanje 0 biti covjeka lik pitanja: sto je to za covjeka dobro? IIi s Platonom postignuto metafizicko odredenje covjek. Medutim Nietzsche iskusava unutar iskustva svojeg misljenja obaranje metafizickogsvijeta a zajedno s time. jer odredujuce prvo!ezi za ~jega u zivotnosti. kojim se bavi prinosi na vidjelo i tako sag!edava postojano u promjeni koje jamci oslonac.

Stoga se od Aristotela definitivno u umnoj odredenosti vidi odredenje roda eovjeka. •. koja nas se tieu okrecemo se mi tek tada ako ne ostajemouvijek U okruzju tradi~ionalnog shvacanja Covjeka.vid bitka.kad Nietzsche dodjeljuje eovjeka potl?uno zivotu. tako da Nietzsche postavlja dapace ZIVOt neuvjetovau nu vladavinu nad eovjekom? Da lije tradicionalno odredenje uistinu [edina mog~vc?OS! a misv~ Covj~ka? Da!i su u t~adiciji d ~it oeuvani jos nernisljeni drugi nacmi. Platonovu misljenju eovjek najprije u okviru podru~ja zivih bIC~. Ali k tim pitanjima. ukoliko tr~b~mislitibit covjeka.nost~. Medutim iz ove spoznaje izrastaju daljnja pitanja: zbog cega se postavlja u prvi plan. naiI?e kao ~je¥.ova najvise? predstavnika. u kojima moze dospjeti bit eovjeka do pojave i u prisut. Sumisljenje s Platonovlm mislima 0 covjeku dopusta dakle da iskrsne dosta pitanja za nas.ipre?. Platonovimpogledom kad je odredio eovjeka kao umno ZIVO bice. PLATON DRZAVNIK Preveo dr Veljko Gortan Izbor napomena Zvonko Posavec Predgovor Karl-Heinz Volkmann Schluck = 296 .?ja. tako da se mora pitati jos prema jednom drugoI? bl.nego ako smo spremni sagledati ternelje i bezdan koji su lez~l.ne~pltno sve do Nietzschea? I sto se u meduvremenu odlgralo s covjekom.t?om podnj~tlu (genos)~ Zbog eega je to mislienie ostalo vrlje~htItako.lj~je~.. podrucje zivih bica? Zbo~ cega se t:.

Glavni sugovornik u razgovoru sa Strancem ovaj putje m1adi Sokrat. a oni su po vrijednosti daleko vise jedan od drugoga nego sto vase umijece moze izraziti razmjerom-. Sokrate? Sokrat: Uzeo si svakoga od tih ljudi kao jednu velicinu. Tebi cu vee to drugom zgodom uzvratiti. opravdana i s mnogo pamcenja. . kao ucenik Teodorov u matematici. pa su osobe iste. jer se ovdje ne radi 0 aritmetickim iii geometrijskim odnosima. Iza Stranca iz Eleje. dragi Teodore. 299 . Teodore. nemoj niposto odustati od svoje ljubeznosti prema nama.Sokrat: Zaista veliku ti hvalu dugujem. tako mi nasega boga Amona>. kad ti prikazu lik drzavnika i filozofa. 2257 a Maternaticar hvali razgovor 0 sofistu.r 257a b c 1. i ne smijemo odustati prije nego to dovrsimo. Teodor gaje naime ucio daje prvi uvjet primjene matematickih stavova izjednacenost objekata koji su u pitanju. nego red om. 4257 b Sokrat se. bilo da prije odabires drzavnika bilo filozofa. Sokrat: Pa dobro. dugovati trostruku 1. Sokrate. sto sam upoznao Teeteta. Teodore. To Sokrat ostro odbija. predbacio pogresku u racunstvu". Stranac: To moramo. Sokrate. Teodor: Doskora ces mi. slavni maternaticar Teodor iz Kirene i Stranac iz Eleje. 3257 b Citatelja se podsjeca na Libiju. strance. Ti pak. Da li cemo kazati. Teodor: Bas si mi dobro. skriva se sam Platon. Jupiter Amon bio je bo- zanstvo osobito stovano u Libiji. uciniti. kad smo se vee jednom toga prihvatili. Razmak izmedu filozofa i sofista je neizmjeran. odaberi i prikazi. pa ih na neki nacin brojcano izjednacuje. pristase elejske skole. te jednaku sto sam upoznao stranca. U razgovoru sudjeluju Sokrat. Ali sto treba da radim s ovim Teetetom? Teodor: Kako to mislis? 1 257 a Driavnik je u stvari nastavak razgovora iz Sofista. da smo to culi od onoga koji je najvrsniji u racunstvu i mjerstvu? Teodor: Kako to. pokazao kao ucenik s izvanred- nim parncenjern. koji je pravi voda razgovora. jer je skrenuo ucitelju pozornost na neprimjerenost matematike u predocenorn slucaju. dornovinu Teodorovu. drzavniku i filozofu.

gnostikc. a prije nisu postojali. kao kad smo promatrali prijasnji lik? Sokrat mladi: Po svoj prilici. Stranac: Ali cini mi se.Nisu li racunstvo i neka drug a srodna mu umijeca lisen a djeIatnosti te pruzaju sarno spoznaju? .Na taj nacin onda dijeIi sva znanja te jedna nazivamo prakticnim". Sokrate. . doKi'aja u razgovoru sudjeluju sarno stranae i Sokrat mladi. Ako je tko. naprotiv. jer su mladi. Kod Aristotela imamo dakle koordinirane clanove . a s 258a ?rugim me isto ime kao i moje i isto nazivanje nekako usko spaja. uzmi gaoTa.Da li cemo onda uzeti drzavnika i kao kralja i kao gospodara i jos kao dornacina.. zar nije nuzno da ga nazivamo onim istim imenom umijeca kojim i onoga kojemu on daje savjetev-? -Jest. mislim. To irna za posljedicu da vladarova djelatnost zapovijedanja. Meni pak neka drugom zgodom odgovara. Sokrat mladi: Vjerojatno. a tebi sada.. Od nje on strogo razlikuje praktikc heksis kao djelovanje.Tako je. d Sokrat: Zaista. poietikc. Treba svakako da srodnike uvijek rado upoznajemo preko govora. a u Sofistu . obilje5257 aU dijalogu Teetet (143 e) Teodorveli da Teetetjako Iiei na Sokrata. spo259a soban davati savjete nekorn javnom lijecniku.To je strance. odijeliti ga posebno od ostaIih. gdje je sofist priznat kao znalac umijeca (prema ribara). premdaje sam obican gradanin. Sokrate. oznacujuci sve to kao jedno. a sarno poietikc stoji pod irnenorn praktikc kao suprotnost tome. strance. praktikc.Prornjenu govornika oznaCrta pred tekstom. koja se ticu graditeljstva i uopce rukotvornog rada.(218 b) mladi Sokrat spominje Teeteta kao vrsnjaka i skolskog druga. da nas dvojica proucavamo drzavnika. U ovom dijalogu Platon upotrebljava izraze . 7258 e Tome u osnovi lezi rnisao na stalnu dihotorniju. te tako navesti nasu dusu da zamisli sva znanja kao podijeljena na dvije vrste. a druga sarno teoretskim. zakljucna recenica pridaje filozofu Sokratu. dakle ono sto je Aristotel u Nikomahovoj etici (1140 a 2) oznacio kao poictikc heksis.Stranac: Znanje dakle treba da podijelimo. cini se da su mi obojica odnekud srodni. udariti kao znak drugu jedinstvenu vrstu 7. da to bude i tvoj. cujes li eto Sokrata? Sokrat mladi: Cujern. Stranac: S tvoje stranenema. koji se odjeIjuju od njega. ziti ga pojmom koji sarno njemu pripada.U cemu? . nego kao dio gnostikc. . . . iIi kako? Sokrat mladi: Kao jednoga od njih. S Teetetom sam. ne po istoj diobi. Pa reci mi da Ii i njega moramo uzeti kao jednoga od onih koji imaju znanje". vidi se. kako se meni cini.U ovome. a jos manje dab kako smije biti zapreka s moje strane. .Kako ce se dakle pronaci put do drzavnickog znanja? Treba nam ga naime pronaci.Neka ti to budu dvije vrste znanja. Evo dakIe nakon sofista potrebno je. 258 b Odnosi se na Sofista. * . Stranac: Pristajes li dakIe na to sto kaze? Sokrat mladi: Potpuno. J 301 .Umijeca. Sokrat mladi: Po kojoj onda? Stranac: Po drugoj. Sokrate. ne figurira kao praktikc. 10259 a To bi trebalo pokazati da je odlucujuci jedino posjed znanja. posjeduju znanje kao od prirode sraslo s djelatnoe scu i skupa s njome stvaraju tjelesne predmete.znanje" (epistcmc) . Stranac: Tako ce biti. 221 d.. . 2. 9258 e Rijec "praktiean" (praktik6s) znaci ovdje rucnu djelatnost koja oblikuje rnaterijal.Treba ipak. jucer sam sudjelovao u razgovoru i malo prije ga slusao kako odgovara. dok Platon ovdje Aristotelovo praktikc pridaje k gnostikc. a ne mojo .. lakse cu podnijeti cijeli napor ako se budu odmaraIi. . a ostalim putovima. . . koji nastaju. 8258 d Cilj svakog znanstvenog poducavanja je da ucenik usvoji misljenje ucitelja. kada nam to postane d jasno". iii da kazerno da pri tome ima toliko umijeca koIiko smo upravo naziva izrekli? Nego radije me slijedi u ovome! . Za jednoga naime vi tvrdite> da meni slici po crtama Iica. eto. -Dakako. tvoj posao. ovoga Sokrata? IIi kako svjetujes? Teodor: Bas kako si rekao. a sa Sokratom ni jedno ni drugo. koja ipak pripada djelatnosti. .Tocno si kazao. Treba ispitati i njega. zapreka. koje je kao cjelina jedno.Stranac: Da Ii da ga pustimo neka se neko vrijeme odrriara i da umjesto njega uzmemo njegova druga u vjezbanju. Jedino se poa.'-''-~ (tehnc) ponajvise kao pojmove istoga znacenja.

a i ona koja prate umijece racunanja. kad se nesto zajednicki radi.Ali je zacijelo znanje pravoga . kakvo! . misIim. kao nekog gIedaoca. u zernlji a sam Je oblcna osoba.a J u U~?J ~e~ s teo retskim znanjem nego s rukotvormm 1uopce prakticnim . . _ Drzavnicko eemo. nego da prosudi ono sto je upoznaIo. ne smatra. k I' _ Hoces Ii. . kao sto se udaIjio onaj koji je izradio kakav racun.. opomi_njati covj~ka koji zar necemo za njega ka. . .a netko bilo kraIjevskim. Spominjali srno urmjece racunanja. .Deder dakle. dok ne izrade sto im je naredeno.Pa i svaki graditeIj ne radi sam. -Cini se. dakle. .. .ISIi bisrno dakIe postupno ako bi _ 06to. . bl zati da posjeduje znanJe koje I morao b . kr a IJUJe . -Tocno. . pa jedan dio nazvali naredivanjem.ZacijeIo ne mora mo. .Teoretska su dakle i sva takva znanja. da svaki kralj u ru~ama i.Opravdano se dakle moze govoriti da on ima udjeIa u teoretskom znanju.Nikakve. . nego naredivati svakom radniku sto je potrebno. p~ kralJevsk~ znanje i kraIjevskog covjeka uvrstrti skupa na IStO mjesto. y' • . kad iznese svoj sud.Ako bismo dakle dijeliIi na dvoje cjeIinu teoretskog znanja. Id ? imati sam v a ar : .Jest. uzevsi y' • sve to kao jedno? .Bez sumnje. da kazemo ~ je .. _ Ali je odista ovo ocito. svakako s pravorn biti nazvan kraljern 0 samom umijecu? _ Bilo bi barem pravo. jer on njernu pripada kad zapovijeda kao gospodar? . necemo mu valjda vise pripisati nikakav posao.Potpuno. -Kako ne? ..Dok dakle medu nama bude tog sIaganja. pripada medu teoretska umijeca.. mislim. 10 on ~pravo va .Ocito je. y • -Da. . d . . zar ne bismo rekIi da je dioba prikladna? . iIi radije u urnijece naredivanja. ismo na kon toga di 1'1' IJe 1 I teoretsko znanje? . dakle. . I' _ Sto se tice onega sto smo ~pravo ?vaJ cas ra~matra ~. bilo drzavOlcklm. -Potpuno.?? je vrstan · . _ Pa i s domaCinom i gospodarom .Nego uistinu. I" '1' k . .Tit kako da ga ne uvrstimo radije u to drugo? 303 c e 302 . . 4.Jedn? znanje. _ Budi stoga pozoran. -Da. a drugi prosudivanjem. n: y b d .~ e r~z I e s 0 zirorn navY as~ izmedu velicine prost ran a domacIOstva 1opsega malene drzave.Kazat cerno. ali se te dvije vrste medusobno razIikuju s obzirom n~ prosudivanje i naredivanje. zn~~Je I drzav~lka. _ Nece li onaj koji to znanje posJ~./ _ A sto je s ovim? T~O g. tijelu posjeduje tek nesto ako se to usporedi s dusevmm razborom 1snagom. bilo bi IStO tako.Kako ne bi biIo ugodno? .Govori. . bilo domacmskim. c .Barem po mome misljenju. . uje. ik kv lik bzi I _ Pa sto? Tit valjda nema OI.Titi cernu? 3. my y' 260a sta se s njime ne prepirimo.OCltO je dakle da 0 svemu tome_postoy sa~0.Svakako.d~ je d?vrsio posao. .Njegova je pak duznost.~azl~ao g. ne bisrno 1 u njernu opazi 1ne 0 cijepanje. ugodno je sIagatr se.J er pruza jamacno teoriju.Kada umijece racunjanja vee upozna razliku medu brojevirna. . . dui bi Id ar iii obicna osoba.Dakako. . _ Ovakvo.Tit sto bismo drugo? . nego upravIja radnicima. . . ali ne rukotvorni rad. niti se udaljiti. . ne moramo se obzirati na misljenje ostalih. .~i .cijelo~ a1o snage za ~drzavanJe svoje vlasti. u koje od tih dvaju umijeca treba da uvrsti~o k~aljevskog covjeka? Da Ii cerno ga uvrstiti u umijece prosud1va~Ja.Takoje. kralja kraljevsko? . .

kraljevi" uvr. ada sve drugo pustimo po stram. nego da vise nalici onomu koji se bavi uzgajanjem konja iii goveda. treba ponovno uzeti? .deI vlastIte vlasti. on. Dakako. pokazat ees se bogatijim u razboritosti za starost--. -Jest. Nego slijedi me i sudjeluj u diobi! -Kako? _ Necemo li naci da svi vladari.' i rastavljeno po suprotnosti izmed~ ~u.Po toj cemo istoj opreei dijeliti. . . mje li opet potrebno dijeliti to sarno. . 454 a. V" • = e d 5. . veli on 0 tome slijedece: . a s druge zajednicka briga za gojencad skupljenu u stada.. Ta zacije10 nije nikada po sao kraljevskoga znanja upravljati nezivim stvarima. zapo~jednik.~ ~~eslanj~. e . .Doista necerno naci da drzavnik pojedinacno goji kao neki gonic goveda iii konjusar. 218 c. da li vidis kako se moze pokazati da je ono sto istrazujerno dvostruko i kako ce se postici da ono sto sada istra12261 e U Sofistu.stvo~~mo~o S~Icnosti i ime kad je vee nekako bezirnena vrsta onih kOJIsarm daju svoje naredbe. Sokrate! Ako budes ustrajao u tome da ne dajes vaznost nazivima. ako bas zelimo dijeliti. .eb~lo bi opet gledati nije Ii kako podijeljen. I tako ce vee sve biti rastavljeno na dvoje. . g. Teetetu. pa uzevsi ga kao ejelinu.Upravo je tako.:r.Da Ii dakle onaj dio gojenja zivih bica. kazes. a drugi ponovno uzmimo. kojima je ~1:na zajednicko upravo naredivanje? Ih ~o~es h da pre~a ~asoJ usporedbi od malo prije (tj. . vraca. -Potpuno.Vrlo dobro. Tocno. _ I doista. Driavi.Od cjeline je jamacno jedan dio neziv.A koji od tih dvaju dijelova. 177 e. A sada nam treba to raditi kako predlazes. ako JOsimamo u tome kakvu osnovu dijeljenja? -Svakako. a drugi ziv.Svakako onaj u kojem se naredbe ticu zivih bica. onaj dio teoretskog znanja koji pripada naredivanju. . 223 d. 184 c. kao sto je to posao graditeljstva. Sto se tice gojenja u stadima.uml}e~lI?a. nego je njegov posao plemenitiji: ono ima oduvijek vlast medu zivim bicima i upravo nad njima. _ Sto dakle? Da Ii cemo u jedno IS smijesati kraljevsko urruto e jece s umijecem tumaca. zato nareduju da nesto stvore? -Kako ne? _ I doista nije niposto tesko na dvoje podijeliti sve sto nastaje. tako se cini da su i kraljevi po vrsti odijeljeni od glasnika. nazivamo gojenjem u stadima iii zajednickim gojenjem? . .. pa da to tako podijelimo da vrstu ". . .? ~o mojern je rr:ls1JenJu~~a~o n~kak~: kao sto se razlikuje umijece preprodavaca od urrujeca omh kOJI d prvi prodaju!'.Sto se pak tice stvaranja i gojenja zivih bica. u kojem se zajednicki goji velik broj.t· _ Sto se pak tice umijeca nar~div~nja. -Kakoto? _ PreprodavaCi primaju tudu robu prije negdje prodanu i prodaju je po drugi put. kad je u~l~ece n~redlvanJa bl~Ouspor~deno s umijecem prodavaca vlaStl~lh proizvoda) .. 225 c. a ne na ono sto je nJemu protivno. -Tocno.?ga.odijeljeno od.Ocito je doista to sto si sada rekao." Slicno u Sof. cini se da imamo.Onim od tih dvaju naziva koji nam se pruzi u raspravljanju. . .Kad je dakle to vee prikladno. a drugi stvaranju zivih bica. podijelimo ga na dvoje. =Po cemu? -Po tome sto cerno jedan dio namijeniti stvaranju nezivih bica. = 262a 6.To je prava istina.. J J 304 305 L . moze se vidjeti s jedne strane pojedinacno gojenje. _ Tako i glasnicki stalez pnma tude misli kao naredbe.lasnika is mnogim drugim tima sro?mm. .L'vijek treba u svakorn predrnetu sloziti se radije 0 sarnoj stvari pojrnovnirn raspravljanjern negoli bez raspravljanja slofiti se sarno 0 irnenu. koliko ih zamislimo kako se sluze naredivanjem. -Kakoto? 11 260 d Ovo razlikovanje provedeno je u Safis/u. propusti~si da nadjenemo tome neko drugo im~? -r:a n~se je ispi261a tivanje bilo upravljeno na vladara.J edan dakle dio toga pustimo po strani.. . pa sam po drugi put nareduje drugima.stimo u samovlasno" umijece.

se mora slijediti prirodni 10k podJele.?ogucke n~m je sve objasnitil5. a ti trazis da jos vise zastranimo.no ~ase raspravljanje vidj. . . pogresku malo pnJe pravili kod dijeljenja? . strance! Kako se moze jasnije razabrati da vrsta i dio nisu isto.' . Medutim. Rod se n: smije sa~ov?ljno dijeliti. 17 263c Usp. ako se ne bi mogla naci dioba po kojoj bi jedan i 263a drugi dio bio u isto vrijeme i vrsta i dio. zat~ sto su ih ~azvaii Je~n~m ivom barbarima. i. kao sto vecina ovdasnjeg svijeta dijeli: Helea:e naime posebn~ odjeljuje ~d svega kao cjelinu. Cini mi se da je drugo nesto gojenje ljudi. kao kad bi se tko prihvatio razdiobe ljudskog rod d a dvoje pa dijelio. ali ne i obratno: nije svaki samovoljni dio takoder i vrsta. Na'protl~.ideje!". kako se prilici. a_ 0 je . Sl n. . Sokrate.Toga da su vrst i dio medusobno razliciti. 16263 b Premda Platon pravi razliku izrnedu vrste i dijela. Vrlo je naime lijepo odrnah odjeljisVOJ ko i k k_ vati ono sto se istrazuje O? <?stalo~a. on smatra da je vrsta uvijek dio. Djelomice dakle pripadaju pojmovi vrste i dijela zajedno. upitan kako treba podijeliti gojenje u stadima. .Vrlo tocno. ..asa. U sadasnjoj pak prili~idnel.l? -Sto onda? . _ Svakako si vrlo spremno I vrlo odvazno obavio diobu.~edutlm.Predragi moj Sokrate. Naprotiv. misle da zbog tog jednog nazrva stvaraju je~:~ rod. ali treba nastojati u tome pOCI a je. neka svaki dlO. 1. Usp.0 je vr 0 vazno u istrazlvanJu. 13262 a Prije nego sto je dihotomija jedinstvu najvisih pojmova... pa ih on zbog toga nece oznaciti kao razlicite.ta av pos~up~ t?can. _ Ovakvu. trazeno se nalazi jos u nepodijeljenom _ ? jedno ime.IJu~iIma:.ev~i ~a vodi k. Rod se moze rastavm u dijelove na vrnego . Tako si ti malo prije pomislio da. _ Kako to mislis. potrebno je poznavanje dijalektike. _?ego}le s. 306 307 . u svakom slucaju pazi da ne shvatis da si od mene CUO jasnu definieiju toga. pa kad bi opet zbog toga drugim jedinstvenim rodom posebno od prvoga. _ . -Stoto. _ Kakvu smo dakle.na dVij. kazes. _ _ . Sada se stoga vratimo natrag. strance? _ Moram pokusati jos jasnije govoriti iz obzira prema tvojoj mogucnosti shva~anja. a za. sve ostaIe narode. jeljenju na dvoje dijelilo ako bi se broj rastavljao po parnosti i neparnosti.Istinaje. kao oni koji po tragu idu za necirn. pnJateIJ~.262a.Kada postoji vrsta necega. Nego to je bas ono. vrlo spremno rekao-? da postoje dva roda zivih bica: jedan ljudski. 10 razhcite nacine.zujemo13 u cjelini od dva dijela poslije istrazujemo . ? sarno u polo- VICI~ pokusat cu.a . e nadjenuvsi svemu ostalome naziva drzao da i to postaje b e 7.Tako cu ciniti. Da bi se ovladalo dioborn rodova. Dio pak ne mora biti ujedno i vrstom. nego da su medusobno razliciti? . 263a. radi jasnoce.evrste time sto odjeljuje od cjeline deset nsuca I to izlucuje kao jednu vrstu. Mi smo vee i sada zastranili od postavljenog zadatka vise nego bi trebalo.j vlastiti pojam . rna ar I malo.prema mno~iT? ~elib kim dijelovima i izvan njegove vrst~.. premda ih je nel~m~erno mn~go. Time cerno se pak drugom zgodom pozabaviti. 11d a se me duti razara nJ~a uum gova prirodna grada. to ipak ne znaci da ih on potpuno dijeli jedne od drugih.kadlse dIe jeli po sre~i.. nije sigurno sitno dijeljenje. . pa ~l poz~. a ne ono drugo. To.Kazi mi sada dalje ovo! -Sto? . IIi kao kad bi tko misl. a ljudski rod po muskom i zenskom spolu. nuzno je da ona bude i dio onoga cega se upravo vrstom naziva. toga pitanja htjelo ostaviti za dijalog Filozofa. izvrsena. kad budemo imali vremena.IIl~. .io ~a ?ije~i br~j . a dru- go opet gojenje zivotinja.o diobu.ni. 14262 b Dijelovi tvore prirodne clanove roda. . Moramo se ipak cuvati da nam se to ubuduce po mogucnosti ne dogada.onda se lakse nai azr na pojmove. _ Da odjeljujemo malen dio kao cjelinu. i kada bi se Lidani iIi Frizani iIi drugi koji jedino tad a stavljali nasuprot svime i odjeljivali. a drugi ejelina svih ostalih zivotinja.lgurmJ~postu~k. nije sitniea to sto trazis. -Cega? . p~emda m~~ u ~edusobnoj vezi niti su istog jezika. 15262 c Moida se objasnjenje isto. cak i bez obzira na pnro d ne vrste. smatraj uvijek mojim misljenjem. . Ljepse bi se zacijelo i vise prema diobi na vrste i di.Odakle nas je zastranjivanje amo dovelo? Mislim upravo odanle kad si ti.

. . li~ :rstama.Sto to? .Jest.Tako je doista. _ Ne smijemo zaista. 20264 b Misli se na poznatu poslovicu Speude bradeos . ako gdje postoji drugo k 'e zivo bice obdareno razumom.. stavljajuci.a?ar~.. . . y . CUO si vaIjda i uvjeren si da ga ima.. -Kako to? _ Onaj dio teoretskog z~an)a y~o)is~ . 19263 e Usp.. urnijece). sto nam se to desilo.Razdvojivsi je na zivotinje koje lete i koje hodaju. koja pripada "gojenju u stadima". Mozda ce ti naime daljnji razvoj naseg raspravljanja sam ljepse objasniti ito sto ti zeIis22• Kazuj mi dakle! . -Kako? _ Tako da ne dijelimo cijeli rod zivih bica. = = J 18263 d Medu iivotinje koje pokazuju neku vrst razurna Grci su ubrajali ovori i Aristotel u svorn . _ Pa ipak smo i tada 19 u tome grijesili.Ovo.o?. _ Vee i tada dakle cjelina "zivo bice" bijase podijeljena na pi264a tomo i divlje.Uistinu. I .I to zivih bica u sta] .A doista ne moramo traziti kojemu od tih dvaju umijeca prie pada kraljevski posao.. . U cesmama pak mozda si gledao. a sve bl o.Slazes li se dakle i ti sa mnom da nam tako treba dijeliti na dvoje znanje zajednickog gojenja da svakoj od tih vrsta pridjeljujemo dio koji joj pripada i da nazivamo jedan dio "gojenje vodenih zivotinja''. ako si mozda koga 0 tome slusao. e nja. y . kao da one tvore veliku jedinstvenu s. _ Take bi mozda. -Kako? .Bas je dobro. . Ta to je jasno svakomu. ..?m "ZIVOtIP n ."ne srrujerno se postavin. velicaj':lClsam? se?~. a drugi "gojenje kopnenih zivotinja"? Slazem se. zdralovi'f ili d~~go koje takvo stvorenje. . a ona koja nemaju takve pn~ode divljima. _ Znanje pak za koji~ ide~o i bija~e i jest ~ad pitomima.m e?~tup~~ odr~divalo irnena kao ti.. cini se. tako misli? Drzim. NIJe liI t ak o. zato da nam se nesto takvo sto teze do~odi. To nam Je I uzro'1 . _ Ne dijelimo dakle kao pr~e o~~iruCi se Il:acjelinu i ?epozuimo se da brzo stignemo do drzavmckog znanja. i to sam gledao i 0 onom od mnogih cuo.sta~oz~]edno s ljudima skupilo u isti rod I po sVOJ ~l~lCI ~zv~lo Jedl.A dalje? Treba li traziti da Iije drzavnicki posao u vezi s onirna koji hodaju? Ili ne driis li da i najgluplji covjek. 22264 b Nairne svojstvo Ijudskog roda i nacin njegova vodstva (drzavnicko J 308 309 I' .? . bez daliJnJega nasupro d tg ez a . najhrabriji covjece. da tako kazem. I~to ie biti ispravno da se Helem postave nasuprot svirn ostalirn narodima. ~ koja sadrzi t svirn os t asvi tako n~ ~':~ stavljajuci J 21 264 b Sokrat je zahvalan na poduci koju je dobio. 261 d.To da smo sporije napredovali.« y .no Imen. .Neka bude.Sve sam te to zbog toga zapitao sto kod gojenja zivotinja u stadima imamo gojenje vodenih i kopnenih zivotinja. . strance. . pa ga treba traziti medu omma koja se goje u stadima. Mi ljudi . ?O bn kom da nas je sada za deSI 0 ono na sto upozorava pos Iovica.Svatko pak moze podijeliti vrstu "gojenja kopnenih zivotinja".iea koja se p~ svojoj prirodi m~u pripitomiti nazvana su pitornima.divanje biiase nam dijelom vrste "go]enJe zivih bica . po isto. Znam da nisi zaista c sam gledao kako se pripitomijuju ribe u Nilu i u kraijevskim ribnjacima.Kako ne bi bilo? . Ponovno dakle kusajmo iz pocetka dijeliti "zajednicko gojenje". kakvi su.Zuri polako! zdr~love.Sto to? . Ovdje je to usporedba tome hum ora. nazvavsi ih zivounjama. Ona naime z~vab.Zivotinjstvu " . nasuprot ostalim z!vlm blClIr~azdral~ve ~ao jedan rod. zato sto si uzeo d isto ime za nazivan]e svih.s' 8.Tocno. _ to je bilo tako._ Meni se barem vee tada ucinilo da odjeljujuci dio driis da si ostavio sve preos~ale ?pet kao j~~in~~er: r?d. jer nismo u miru dobro dijelili. -Kako ne? d . ako i nisi tumarao po tesalskim ravnicama.Pa i za hranjenje gus aka i zdralova.Vrlo tocno. " pokusa]'mo se dakle mi cuvati svih takvih pogresaka.kupinu (vrstu).n?si ~. ih u [ednu nerazlikovanu vrstu nasuprot sebi. . -Da. dima.

Treba pokazati da se stado zivotinja koje hodaju rastavlja na dvoje. lakse cerno ga prevaliti. prirodno su podijeljene na dvoje.Podijeli dakle na dvoje umijece uzgajanja zivotinja koje hodaju i oznaci jedan i drugi dio opisivanjem. 265a .Zelis li dakle da ga dijelimo po tome da li imaju rascijepano kopito iIi su tako zvanijednokopitari. -Po cemu? . koji vecma u sebi sadrzi ono 0 cemu smo bas prije govorili. barem ne u isto vrijeme.Cini se da je tako. a cetveronozac "snagom" cetiriju. .Priroda koju ima nas Ijudski rod nije valjda drukcije kako udesena za hod. Vrstu pak "psi" nije vrijedno ubrajati medu gojence koji zive u stadima.Sto? Zar je nernoguce krenuti i jednim i drugim? . Ali jednim. c .Raskomadajmo onda to stado i kusajmo dodijeliti kralju ono sto mu od njega pripada. daje cetvorinu od dviju cetvomih stopa. Kad smo na dvoje podijelili umijece uzgajanja zivotinja koje hodaju. kako se cini. i opet po dijagonali dijagonale. . . . "cetveronozac". .Pa eto. koji odjeljuje malen dio prema velikome. . pridijelimo jednu cest onom dijelu stada koji ima rogove. -Svakako. . kad se vee bavite i geometrijom. Cetvorina pak od dviju stopa povrsine nastaje ako s~odigne na kvadrat dijagonala cetvorine kojoj povrsina iznosi jednu stopu [( .Kako si to rekao? b .Pitome zivotinje koje hodaju. . jedan za drugim. ziva bica koja su pitoma i zive u stadima vee su gotovo sva na sitno podijeljena osim dviju vrsta. jer je doista dovoljno razjad snjeno. -Da.Po onome po cemu je bas opravdano da dijelite Teetet i ti. kao malo prije broj. . Pazi dakle na diobu! -Govori! I I I I' I I 9.Ovako. .Tu nam dakle vrstu. iIi po tome da li se krizaju s drugim vrstama iii se pare sarno unutar svoje vrste? Ta valjda shvacas? -Sto? e .Zaista treba. treba na dvoje rastavljati kao i prijasnje vrste. idimo prije duljim putem. Slobodno nam je dakle krenuti onim od tih dvaju putova kojim budemo htjeli.23 -Ocito. a druge rogate. 266a ..Po tome sto su jedne bez rogova. Ta dijagonala kao baza cetvorine od dviju stopa uzeta je kao simbol dvonozaca. .• kr 1· . Ta kako smo jos dosta culi. -Pocemu? . tesko bi nam bilo poslusati teo Ovako pak. moe" jos i znacenjc "podizanja na kvadrat".Neka to vrijedi tako izrazeno.Niposto. i drugi. a zive u stadima.Po dijagonali doista. bit ce ti posao mnogo zamrseniji nego sto je potrebno.To da konji i magarci medusobnim krizanjem prirodno stvaraju porod. OCltOnam dom bez rogova. Ali po cemu cerno dijeliti te dvije vrste? . .Ta kako ne bi bilo ocito? V· . cudni covjece.Preostali se pak dio stada pitomih zivotinja bez rogova ne kriza s drugim vrstama. Po tome imamo u grckorn tekstu igru rijeci. Ako ih naime budd htio oznaciti imenima.P 24266 b Ovdje se pornocu geometrijskih izraza saljivo opisuju pojmovi "dvonozac" i je • d a uprav 1· ja ne ki m sta- 23264 e Kao pravi broj koji se rnoze podijeliti bez ostataka. kad vee tako mislis.Kako se onda moram izrazavati? .Do onoga dijela za kojim ide nase raspravljanje cini se zaista da se pruzaju nekako dva puta: jedan brzi. b . ali je dulji.J2 )2 = 2]. .A dalje? Da Ii se cini da se drzavnik brine za vrstu koja se kriza s drugima ili za onu koja se pari sarno unutar sebe? .Bez sumnje. Dijagonala opet te cetvortne od dviju stopa podignuta na 310 311 . . Dvonozac naime hoda "snagom" dviju nogu. jer nam je jos malo puta preostalo. koju ne mozerno izraziti u prijevodu. k .Nernoguce je.Sto se pa tree a ja.Ja onda biram oba puta. . nego kao dijagonala. pa drugim jasno je da je moguce. a drugu dijelu stada bez rogova. naime da treba sto vise dijeliti po sredini. Rijec dynarnis ima u grckorn jeziku uz obicno znacenje "snaga. koja podignuta na drugu potenciju.To je lako. Ali da smo na pocetku iii po sredini puta.Jasno je da se brine za onu koja ne poznaje krizanja.

jer je to znanje njemu svojstveno i on ga posjeduje. .Dalje? Nije li prirodno da najkasnije stigne na cilj ono sto je najsporije? .Kao dio teoretskog znanja imali sma u pocetku naredivanje. nadodavsi kao kamate zastranak i time zaokruzio razlaganje. . nazivajuci ga . a ni onoga koji objasnjava lovacko umijece radije ratnim umijecern negoli umijecern hvatanja usi ne drzi ona nista uzvisenijirn nego ponajvise nadutijim. No za dijalekticku metodu istrazivanja ciscenje spuzvorn nema upravo nista manju niti ista vecu vaznost od ciscenja uzimanjem lijekova. ! I ) b kvadrat daje cetvorinu od cetiriju stopa povrsine [(2 . i da nimalo ne prezire ono sto je neznatno zbog onoga sto je znatno.Sada nam je. Dio opet. pa kad bi se bilo opazilo da se ljudski rod nalazi u zajednici jos jedino s pticama. Graficki Prik'~ c J 1 25 266 d Da se u spoznaji pojmovnih odnosa ne radi 0 slucajnim velicinama iIi 0 podcjenjivanju predmeta.. kao dosta znatnu njegovu vrstu. nego da sam po sebi ide sve do prave istine.Vidim kao vrlo cudan ishod.Da se ovakav nacin raspravljanja ne brine vecma za ono sto je uzviseno nego za ono sto nije.F .P = e 267a . 1 .Cini se da je tako.To da nas ljudski rod imajednaku sudbinu i da se natjece u trcanju s rodom koji je od svih najplemenitiji i ujedno najlaganiji. 10. Time je ona sirn- hoi cerveronozaca. opet dijeliti skupinu dvonozaca na gole i pernate. . jasnije ono sto je bilo receno onda kad smo ispitivali lik sofista./. a gojenje zivih bica koja hodaju opet kao vrstu gojenja u stadima. 26267 e Nairne 264 e. postaviti ga kao upravljaca tom umijecu i predati mu uzde drzave. pa ad pocetka do kraja saberimo nase razlaganje a nazivu drzavnickog umijeca. 27267 e Ovaj "kraCi" put je neizvjestaceniji i primjereniji stvari. toga umijeca potrebno je visestruko rijecima isprepletati. barem u ovom slucaju.A ne razabiremo li to da se kralj jos smjesnijim pokazuje kad trci zajedno sa svojim stadom i natjece se u trcanju s onim od d ljudi koji je najbolje izvjezban za lagan zivot? -Dakako. Gojenje zivih bica odjeljivali sma opet ad samovlasnag naredivanja. . govori Platon u Sojistu (227 a): . . Sokrate. Sokrate. pa kad bi nakon njezine podjele tada vee bilo jasno odredeno umijece upravljanja ljudima. a drugo mnogo. i zbog potpune jednakosti ne drzi jedno smijesnijim od drugih.Nikako drukcije. premda namjedno Ciscenje koristi malo. sto bi moglo doci na glas kao smijesno? -Sto? . . gojenje u stadima kao vrstu gojenja zivih bica.Nakon toga dakle. samoprodavac.Vrlo rado. eto. Odsjek pak toga i jedini dio koji jos preostaje u skupini dvonozaca jest upravljanje ljudima.Lijepo si mi i kao dug uzvratio svoje razlaganje. Dio pak toga nazvali smo po analogiji samovlasnim naredivanjem-s. ." 312 313 . da me ne preteces s pitanjem koji je to kraci put prije bio do definicije kralja.Dakako. .Deder dakle vratimo se natrag. Da stekne naime spoznaju 0 svim urnijecirna. ako se zeli skupiti u jedno ime. . . da nam se kod diobe doc godilo nesto drugo. da je trebalo iznijeti drzavnika i kraljevskog covjeka.Kako da nije? I vee otprilke shvacam sto zelis razjasniti. ta metoda pokusava spoznati njihovu srodnost i razlicnost.fi )2 = 4]. . .Osim toga ne vidimo li.A nacin hoda druge vrste opet je dijagonala nase cetvorine podignuta na drugu potenciju.znanje upravljanja vrstom koja ne paznaje krizanja". pa stoga cijeni sva urnijeca jednako. 28267 a Uzor je bio autopolcs. da li da sam prije tebe krenem tim putem? -Svakako. tako da se cini kao daje Platon uveo dulji put sarno da bi salu 0 udruzenju Ijudi i svinja iznio pred svoje sugradane. Od gojenja pak zivih bica koja hodaju odvajali smo kao glavnu vrstu umijece gojenja zivih bica koja nemaju rogova. . a to je vee ono sto upravo trazimo i sto nazivamo ujedno kraljevskim i drzavnickim umijecem. Sto? .Kazem dakle da je trebalo odmah tada-" vrstu koja hoda podijeliti na dvonosce i cetveronosce. jer daje cetvorinu od dva puta dvije stope. i to znatan.

. . .Kako ce nam se dakle pokazati tocnorn i potpunom definic cija kralja kada ga uzmemo kao pastira i hranitelja ljudskog stada. svi bez razlike opravdano prepirali s pastirima ljudi.u~?liko su njegovi gojenci od prirode za to sposobm. .Da Ii smo posve dovoljno odgovorili na postavljeno pitanje? IIi nije Ii upravo u tome nase ispitivanje nepotpuno sto smo doduse iznijeli nekakvu definiciju. .Razmotrimo onda u cemu se razlikuju kraljevi od svih ostalih pastira. njih ce Platon dalje prikazivati.J a cu sada pokusati jos jasnije prikazati nama dvojici-? bas to sto mislim. .Ponovno dakle moramo krenuti s druge polazne tocke drugim nekim putem. J . koji nosi ime drugog urnijeca.Doista s potpunim pravom.U cemu? . kao sto rade djeca.Potpuno je tako. u vezi sa zabavo~ i ~lazbom. nego da je to znanje zajednickog gojenja ljudi.Tako da umijesamo neku vrst sale. pekari. . Uostalorn. pa osim njih uciteli tjelovjezbe i lijecnicki stalez.Za to je umijece raspravljanje utvrdilo da se ne bavi gojenjem konja ni drugih zivotinja. i to ne sarno ljudi koji zive u skupinama. ali ovo znamo da pastiru goveda nece nitko poricati nista od ovoga: govedar je sam hranitelj stada. -Kojim to? . svi trgovci.Mozda.Nije li medu pastirskim umijecima. .Pa ne bi Ii s pravom to govorili? . Zar ne? . povezana s pricorn 0 borbi Atreja i Tijesta i s pricom 0 potorncirna zernlje.Jest.Bijase dakle i jos ce biti medu starim pricama uz mnoge druge i cudo koje se dogodilo kod poznate svade izmedu Atre30268 d To je prica 0 zlatnorn dobu.Da Ii smo. njega jedinoga odabiruci. . 12. Sokrate. Moramo se naime posluziti znatnim dijelom duge price-". . . .Nismo li se dakle malo prije s pravom uplasili kad smo izrekli sumnju da smo u raspravljanju dod use iznijeli nekakav lik kraljevskog umijeca. a sto 29267 d Stranac iz Eleje ponasa se isto tako kao sto srno navikli da se ponasa Sokrat. Zar ne da moramo? -Svakako. dok ne uklonimo one koji su nagrnuli oko njega i koji sebi prisvajaju cuvanje stada skupa s njim. Sokrate. alije nismo potpuno do kraja izradili? . mtko drugi ruje vrsniji miriti ih i zamamljivanjem ciniti blazim. b e se tice dolazenja na svijet mladih i radanja. te dok ga od njih ne odijelimo i ne prikazemo sarna u potpunoj cistoci? d . koja su nam se u velikom broju pokazala. a nakon toga. premda se nebrojeni drugi 0 to s njim otimlju? -Nikako. ratari. .Ne tvrdi Ii tko. Nairne on ocekuje da ce zajednickirn istrazivanjem biti isto tako poducen kao i onaj koji odgovara. ali da jos nismo potpuno tocno izradili lik drzavnika. . koje nazvasmo drzavnicima. samje lijecnik. neprestano odijeljivati dio od dijela dok ne stignemo do cilja naseg istrazivanja. treba uciniti. Nadalje. nisi mnogo presao djecacke godine. uistinu to tako potpuno i izveli kako si ti sada kazao? .Sto to? . on se jedini razumije u primaljsku vjestinu. jedno bilo drzavnicko s brigom za neko odredeno stado? .Posve tocno.Ali to nam se nikako ne smije dogoditi. . tvrdeci da se oni brinu za gojenje ljudi.Znas li ti da bi se npr. da on zajednicki s njim goji stado. Pa i s ostalim je pastirima isto tako.Kako si rekao? .d .To nam stoga. .Takoje. kao i prije.Kako to mislis.Sarno pripovijedaj. . ako ne zelimo na kraju osramotiti nase raspravljanje. 268a e 314 315 I . 11.Sarno govori. To cemo razmotriti. samje nekako posrednik kod parenja. i ne prisvaja Ii sebi taj posao? . kada bilo glazbalima bilo samim ustima najbolje izvodi glazbu koja pristaje njegovu stadu.Ali na moju pricu pozorno pazi. nego i samih vladara? .

Treba dakle drzati da se najvece promjene zbivaju u tom casu i s nama koji zivimo unutar njega. 269a .Doista se cini da je vrlo uvjerljivo receno sve sto si iznio.I to je vjerojatno. a osim toga nema nikakve astronornijske pozadine. A koja je pojava uzrokom svemu tomu.Zbog kojeg to? . Ono cemu smo dali ime nebo i svijet dobilo je dod use mnogo divnih darova od svog stvoritelja. u velike zemaljske katastrofe koje ponovno bacaju ljudski rod na pocetak svake kulture.Od vrlo mnogih. naime da ga sad a vodi izvanji bozanski uzrok i da ponovno stjece zivot i dobiva besmrtnost obnovljenu od svog tvorca. tada desllo?31 . A to da se krece una trag. Kad je Tijest osporio Atrejev zahtev za vladavinom.Niposto. niti da ga bog kao cjelinu okrece dvostrukim i suprotnim okretanjem.Barem je vjerojatno. U tome se upravo ona nalazi. obecao Je Atrej da ce objaviti cudo kao dokaz da hog stoji na njegovoj strani. Uprao je tom prilikom bog posvjedocio naklonost prema Atreju i to preokrenuo na sadasnje stanje. Ani njemu nije dopusteno da pokrece sada ovako.Vrlo si lijepo kazao.I to je jedna od starih prica. . na isti nacin i istim kretanjem. . Stoga gaje zapalo kretanje natrag u krugu kao najmanja promjena njegova kretanja.Tu promjenu treba smatrati najvecim i najpotpunijim preokretom od svih koji se zbivaju na nebu. pa se on ponovno sam d sebe preokrece u protivnom smjeru. ovo shvacanje je ovdje razvijeno bez ikakve fantastike. Ta cuo si valjda i pamtis sto se. pa pripovijedaj ne ispustajuci nista. Zeus je dopustio da se dogodi cudo . po pricanju.naime okret sunca i nebeskog kretanja. Stoga mu je nernoguce biti potpuno slobodnu od promjene. a izlazile su na protivnoj strani. niti pak da ga okrecu dva boga. pogotovo kad nagmu skupa?33 -Kako ne? 33270 c Ovdje se nehotice misli na ozhiljno vjerovanje Platonovo. kada njegova obilazenja vee dostignu mjeru vremena njemu odredena. .Razmotrimo dakle i ispitajmo skupa prema onome sto je sad receno pojavu kojaje. krece po istom prostoru. da se krece sam po sebi. a sada opet. . pa sada upravo treba kazati. Ovaj svemir sam bog sada vodi na njegovu putu i ~reokr~ce ga. a tjelesna priroda ne pnpada tom redu. Zbog svega dakle toga ne smije se govoriti niti da svijet sam sebe uvijek okrece.zvije~da. 13.U cemu? . a nesto se pripovijeda rastrkano. .Sarno slusaj. Sada je Atrej bio u opasnosu da izgubi vladavinu. nego treba kazati ono sto sam malo prije rekao i sto jedino preostaje. 14. Medutim. jer se kao vrlo velik i potpuno uravnotezen krece na vrlo maloj osnovici." (1 32269 Prica 0 Saturnovu (Kronovu) dobu bila je poznata Grcima od Hezioda.Herm je osvetio smrt svo?a sma Mattila na Pelopidima tako sto je dopustio da se u Atrejevu stadu rodi JanJ~ sa zla:nim runorn. Sam sebe uvijek okretati ne moze upravo nitko osim onoga koji upravlja svime sto se krece. . jer je zivo bice i jer je dobio razum od onoga koji ga je u pocetku sastavio. nuzno mu je prirodeno zbog ovoga razloga.Pa i 0 vladavini Kronovoj= culi smo od mnogih. .i j~ i Tijesta. Tada je TIJeS! nagovono Atrejevu zenu Aeropu da mu preda janje. . b .U toj promjeni kretanja. ali je ipak u vezi i s tijelom. uistinu. ?dakle naime sada izlaze. nitko nije kazao.Mozda govoris 0 znamenju sa zlatnom ovcom. nego 0 cudu koje je preokrenulo zalazak i izlazak Sunca. Medutim. . sada ga opet pusta.A dalje? Da li i 0 tome da su prijasnji ljudi nicali iz zemlje i da se nisu radali jedni od drugih? . -Kako to? . . A u tako je zgodan cas sam sebi prepusten da unatrag pravi mnogo mirijada okretaja. 316 317 . . . .Jcralj". a osim toga jos drugo nebrojeno i jos cudnovatije od toga. a drugi put protivno. . rekosmo.Pripovijeda se doista ito. koja su suprotnog misljenja. e ! 1 1 270a b O? c 31268 e S?olijast je ispricao pricu 0 Euripidovu Orestu ovako: .Sve pak to potjece od iste pojave. uzrokom svih cuda.~ ostalih.Biti uvijek u istom i jednakom stanju i ostajati uvijek isti pripada sa~o onome sto je od svega najbozanskije. po kojoj se svemir krece sada onako kako se vrti u sadasnje vrijeme. ali se. ali se zbog duga vremena nesto od toga izgubilo. a sad a opet u protivnom smjeru. na tom su mjest~ pnJe zalazile.Zar ne znamo da priroda zivih bica tesko podnosi velike. mnogobrojne i raznovrsne promjene. . Ono naime sto c bude receno bit ce nam prikladno za odredivanje pojma . koliko vise moze. poznato iz Zakona (676 a i dalje). svako za sebe kao medusobne veze. kada je prepusten sebi.

strance. kojim se nacin radanja preokretao u suprotnom smjeru. nizih od sebe. Dokje on bio njihoy pastir.Sto to? . koji nastaje kad nastupa obrat suprotan sadasnjern stanju. Sokrate. Ponajvise su zivjeli pod vedrim nebom goli i bez pokrivaca. uopce nije bilo rata ni razdora. sarno ko je mudrosti zeljan smije ramo. Spominjali su ga nasi najstariji preci.To uistinu tocno slijedi iz prijasnjega. Sto se pak pripovijeda 0 zivotu Ijudi. 35271 b Platon se znao okoristiti starim pricarna da bi preko njih izlozio svoje filozofske nazare.i 318 319 II . Tjela pak onih koji bijahu u mladenackoj dobi postajahu glada i manja iz dana u dan i iz noci u noc te se ponovno vracahu u stanje novorodencem prilagodujuCise i dusevno i tjelesno.A kako je.J asno je. 15. Sokrate. nego ih je zemlja sarna od sebe radala. d e < I 272a b ime "iz zemlje rodeni" i svoje opravdanje. Iz zemlje su naime svi dolazili opet u zivot bez ikakva sjecanja na prijasnje stanje. Svega toga nije bilo. Moglo bi se navoditi nebrojeno mnogo drugoga sto je proizlazilo iz takvog uredenja. I s lesinama onih koji su tada na271 silno umirali zbivale su se te iste promjene. da se u tadasnjern stanju prirode nisu radala jedna ad drugih. N akon toga vee troseci se nestajahu bas posve. to je bio onaj koji je u to vrijeme ponovno izlazio iz zemlje. jer sam u njemu zivis. a imali su meke lezaje u travi. . a i ad ljudskog roda nesto malo ostaje na zivotu. Bi Ii ti mogao i htio prosuditi koji je od tih dvaju zivota sretniji? 36271 c Time on misli na prave filozofe. nije bilo drzavnih zajednica niti su posjedovali zene i djecu. a to isto se ocitova10. ali su od stab ala i inace od bogata raslinstva imali u obilju plodova. On ne stoji u odnosu vjerovanja prema njima.Najprije se ona dab koju je imalo svako zivo bice kod svih zaustavila. te mijenjajuCise ponovno u protivnom smjeru e razvijalo se kao mlade i njeznije. poznajes. Tada je naime najprije samim kruznim kretanjem kao cjelinom upravljao bog i brinuo se za to. Nego da Iije nacin zivota. receno je poradi ovoga: Bog je osobno bio njihov pastir i upravljac kao sto su sad a ljudi. b koji su bili blizu svrsetka razdoblja prijasnjeg okretanja svemira. 0 kojima u Fedonu (82 c) veli: "A1i u red bogova nije dopusteno nikorne ko nije njegovao filozofiju i rastao se s tijelom u potpunoj cistoci. za koji kazes da je postojao za Kronove vladavine. . koji bijase prosao. Na taj su se dakle nacin nuzno radali iz zemlje. kao i sad a. ali su po svojem izgledu postajali mladi.35 Na one naime sto odatle slijedi treba po mom misljenju svracati pozornost. Sto se pak tice tvog pitanja 0 stanju kada se sve sarno od sebe pruzalo ljudima. kao drukcija. u kojem se sve sarno od sebe pruzalo. S vracanjern staraca u stanje djeteta stoji dakako u vezi i to da su se od mrtvaca c koji su lezali u zemlji stvarali i ozivljavali ljudi slijedeci svemirski obrat. To lezi u grckom hoion. pa odatle imaju 34270 e Oni su doista napredovali u vremenu dalje. i svaki se od njih sam od sebe potpuno brinuo u svakom pogledu za sve one kojima je bio pastir. To dakle. koja je obilno rasla iz zemlje. ovaj sadasnji. Godisnja su im naime doba bila ugodno udesena." il I i. ali je najznatnije ova sto proizlazi iz svemirskog preokreta unatrag. koje nije proizvodila zemljoradnja. bio u on om prijasnjem razdoblju okretanja svemira iIi u ovom nasern? Til ocito je da se promjene u kretanju zvijezda i Sunca zbivaju u jednom i u drugom razdoblju. d Ovima se dogadaju i mnoge druge cudnovate i neobicne zgode. dakle postajali su u odnosu prerna cistom vrernenu stariji.Nuzno se dakle tada dogada da u vrlo velikom broju ginu i ostala ziva bica. ukoliko nije bog uzeo neke od njih za drugi udes.36 . bozanstvu slicnija bica. jer su zivjeli neposredno nakon toga radajuci se u pocetku ovoga naseg razdoblja.. kojima sada mnogi neopravdano ne vjeruju. pastiri drugih vrsta. Ovaj pak zivot. pa zbog brzine propadahu bez traga u malo dana. Stoga nije bilo ni divljih zivotinja ni medusobnog prozdiranja. Sto se pak pripovijeda da je nekoc postojao rod ljudi iz zemlje rodenih. jer su svi dijelovi svemira bili porazdijeljeni medu bogove. nego je i to pripada10 prijasnjern. a obrazi onih kojima bijase iznikla brada postajahu glatki i vraeahu svakoga u cvijet mladosti. koji njima upravljahu.Dobro si pratio razlaganje. /. . Oni su nam bili glasnici tih prica. tada bilo s radanjern zivih bica? Na koji se nacin radahu jedna od drugih? . to niposto ne pripada razdoblju kretanja koje je sad a u toku. i na pojedinim mjestima. cujes 0 zivotu Ijudi za Kronove vladavine.l" I bijele kose starijih postajahu erne. i sve sto bijase smrtno prestalo je pokazivati kretanje prema starenju. za koji se kaze da je pod Zeusovom vlascu. Pa i ziva su bica bozanski zastitnici porazdijelili po rodovima i stadima kao pastiri.

ureduje ga i obnavljajuci ga cini besmrtnim i vjecno mladim.Hoces Ii onda da ti ja na neki nacin prosudim? . pa su se i trudnoca. paje iznio nove pojave protivne prijasnjima. drzak kormila i povukao se u svoje rnotriliste. razgovarajuci i sa zivotinjama i medusobno. Ali ako su se obilno natrpavalijelom i picem te razgovarali medusobno i sa zivotinjama sarno 0 pricarna. proizvodio je malo zla. Nije doista vise bilo rnoguce da nastaje zivo bice u zemlji spajanjem drugih tvari. te je toliko puta pala u zemlju kao sjeme koliko je svakoj bilo odredeno. Dok je dakle uz pomoc svoga kormilara gojio u sebi ziva bica. barem po mome misljenju. radanje i othranjivanje nuzno ravnali po uzoru koji je vrijedio za sve. a tjelesa istom rodena iz zemlje postala su siva i umiruci ponovno su se vracala u zemlju. Kad je nakon toga proslo dovoljno vremena i kad je vee prestajao metez i nered. kad se samostalno kretao. ali se u daljem tijeku vremena kod njega pojavljuje zaborav. pouku svoga tvorca i oca. Promjena pak i sraz u kretanju svijeta. Zbog toga bog koji ga je uredio. Svi pak bogovi. Od onoga naime koji ga je sastavio dobio je svijet sve lijepo sto ima.. U pocetku je doista cinio to prilicno tocno. koja umalo sto nisu nest ala zbog umanjivanja. tada je bas kormilar svemira pustio. . . shvatise vee tada sto se dogada. a svijet je ponovno okretala u protivnom smjeru sudbina i prirodena mu sklonost.Vrlo rado. ono sto je sraslo s njegovom negdasnjorn prirodom. Tu se radi 0 podivljaloj tvari koju oblikuje i ureduje stvaralacka ruka bogaoDakle fiktivno stanje prije svakog vremena i svakog stvaranja. koji se konacno potpuno razvija. 37272 d Ponovno se osjeca ton jake ironije. vrlo lako prosuditi. jer je sadrzavalo u sebi veliki dio nereda prije nego je doslo do sadasnjega uredenog stanja. I sve ostalo se mijenjalo povodeci se i upravljajuci se prema stanju kojem je bio podvrgnut svemir. da tako kazem. i kad je vee bio izginuo citav rod iz zemlje roden. koji su na pojedinim mjestima vladali zajedno s najvecim bozanstvom. kakve se i sad a 0 njima pripovijedaju . Kad se naime svijet ponovno okrenuo na put koji vodi do sadasnjeg poretka u prirodi. te dolazi u opasnost da propadne i sam i ono sto je u njemu. da mogu raspravljati ne sarno s Ijudima nego i sa zivotinjama. obdarena kakvom posebnom sposobnoscu. sredujuci se i sam se brinuci i samostalno vladajuci onim sto je imao u sebi i samim sobom te imajuci na umu. upotrebljavali sve te pogodnosti za bavljenje filozofijom. popravlja sve sto se ostetilo i rasklimalo u prijasnjem razdoblju. Ipak. opazila sto razlicno od opazanja ostalih. nego kao sto je svijetu bilo naredeno da samostalno upravlja svojim kretanjem.F Ali moramo navesti to zbog cega smo dozvali u pamet pricu kako bi dalje k cilju vodili ono sto je jos pred nama. a potresi se umirili. cime bi se povecala zajednicka mudrost. pa je trebalo da nastupi promjena. 320 321 . 16. pustimo to dok ne nademo nekoga tko ce nam pouzdano kazati na koji su nacin tadasnji Ijudi tezili za znanjem i za medusobnim razgovaranjern. pa svijet u sebe prima malo dobra. ponovno se zaustavio tok dobi. videci ga u nevolji.Ako su dakle Kronovi gojenci uz tako mnogo slobodna vremena i prilike. Time smo dakle zavrsili cijelu pricu. a naprotiv mnoga zla. ali poslije sve slabije. jer je pocetak njegova novoga kretanja bio suprotan svrsetku prijasnjega. Kad se pak odjeljuje od njega. pa ponovno sjeda za njegovo kormilo. vee tada postaje zabrinut da se ne bi pod udarcima nereda raspao i utonuo u beskrajno more nejednakosti. te sve vise dolazi do moci djelovanje staroga nesklada. stvarala je u njemu jak potres i prouzrocila ponovno unistavanje svakovrsnih zivih bica.Niposto. Ziva bica nairne.Jcralj" dovoljno je da povezerno razlaganje s prijasnjim dijelorn price. b c c d d e e 273a 274a sto je vise mogao. jer je svaka dusa dovrsila svoj krug radanja. Uzrokom je tome bilo ono tjelesno sto se nalazi u njegovu sustavu. a ni Ze- I I I usovo doba. te ispitujuci svaku vrstu stvorova da lije koja od njih. tako je 38273 b Pod ovim "prijasnjim stanjern" ocito se ne misli Kronovo razdoblje. a obilno dobra. nego kaoticno stanje izrnisljene predsvjetovnosti kako je prikazana u Timeju. a od prijasnjeg stanja-" sve nevolje i nepravde koje nastaju pod nebom. Za odredivanje pak pojrna . pa ostavIjahu dijelove svijeta bez svoje uprave. vrlo dobro upravlja svime za ono vrijeme koje je svaki put najblize rastavi.i u tom je slucaju. lako je prosuditi da su tadasnji Ijudi neizmjerno nadvisivali sadasnje u sreci. pocela su opet rasti. isao je svijet svojim uobicajenim tokom. Kada je naime vee bilo proteklo vrijeme odredeno za sve to. Te i on sam ima od prijasnjeg stanja i prouzrocuje ih u zivim bicima.

Ali mislim.U cemu dakle mislis da nam se potkrala likaje? pogreska i koi e \' . nego skupno. Kad su naime Ijudi bili liseni brizljivosti bozanstva. To bi medutim bilo u suprotnosti s osnovnim stavom iz Sofista. zacinju porod. radaju ga i othranjuju. a sjeme opet i biljke od drugih bogova. Sto se pak tice ljudi. a onije jos nisu umjeli sebi pribavljati zbog toga sto ih nikakva nevolja nije prije na to silila. da je taj lik bozanskoga pastira jos odvee uzvisen za kralja i da su sadasnji drzavnici ovdje mnogo slicniji podanicima po svojoj prirodi. pa smo zbog toga manje pogrijesili nego u prvom b c d 17.Radi toga smo upravo i unijeli pricu da nam pokaze s obzirom na gojenje stada ne sarno kako se svi otimlju 0 to s onim kojega sada istrazujerno. kad je vee ljudima ponestalo.Treba dakle. Sokrate. I sve ono sto je uredilo Ijudski zivot razvilo se iz toga.U tome smo. a nismo razjasnili na koji nacin. premda je trebalo dati ime koje bi zajednicki vrijedilo za sve. kao sto to Cinicijeli svijet. Drzavnika naime nismo nikamo uvrstili niti mu odredili ime.Istinaje. . ako se poblize ne oznaci ni kao gojenje ni kao drugo koje djelovanje? To 39275 c U slucaju naime njihove bozanstvenosti moglo bi se ciniti kao da bi istrazivanje bilo vrednije i opravdanije. po starim pricama.jer se jedini po uzoru na pastira i govedara brine za gojenje ljudi . e Itu vee neka prestane prica. -Tocno. . za kojim se povodimo i ravnamo te zivimo i radamo se sad ovako. koje su bile gorapadne po prirodi. moglo bi se mnogo toga opsirno iznijeti iz kakva su se stanja i s kojeg razloga pojedine promijenile. Sto smo ga pak prikazaJikao vladara cijele drzave.Tit kako ne bi zajednicko bilo svima njegovanje. i kad su opet mnoge zivotinje. -Zacijelo. jer se odnosi na stvar 5 vise dostojanstva i casti. kako se cini. bozanske brizljivosti i kad je trebalo da sami vlastitom snagom sebe vode i upravljaju. . u tome smo pocinili veliku pogresku.Ali ipak.Vratimo se ponovno na ovo. eto. a k tomu su u prvo vrijeme bili bespomocni i bez ikakvih umijeca. a drzavniku ne pripada. ito. .Gojiti svoje stado posao je koji pripada svim ostalim pastirima. . a da im se jos vise priblizuju izobrazbom i uzgojem koje su primili. pa ipak smo mu dali to ime. Zbog svega toga bijahu u velikoj nevolji. bili oni ovakve iii onakve prirode. Ono umijece za koje smo rekli da je samovlasno naredivanje zivim bicima i da se ne brine za njih pojedinacno. da odredimo nacin njegove vlasti nad drzavorn. . au drugu vrlo krupna . puno i jasno. -Dobra. odmah smo tada i nazvali umijecern gojenje stada . A sada eto nas vee kod onoga zbog cega je pokrenuto cijelo b nase raspravljanje.jedinome i pripada pravo na taj naziv. . necerno ih zbog toga istrazivati ni vise a ni manje. 277 b. 322 323 .Stoga su nam upravo. Sto se naime tice ostalih zivotinja. postajali c su njihovim plijenom. mnogo vaznija i tela nego ona prva.valjda se sjecas? +Sjecarn se. kad bi sarno bilo takvog imena. ukoliko im je to bilo moguce. u tome smo doduse istinu rekli. sad onako.Kako to? . . bozice Atene). nego da jasnije vidimo i onoga samoga kojemu . vjestine od Hefesta i njegove drugarice u vjestinama (tj. boga umjesto 27Sa smrtnika. ali ipak nismo to iznijeli pot- .t? -Naravno. darovani od bogova darovi s potrebnom poukom i uputama: vatra od Promed reja.$to smo na pitanje 0 kralju i drzavniku iz sadasnjeg razdoblja kretanja svemira i postajanja u prirodi naveli iz suprotnog razdoblja pastira tadasnjeg ljudskog stada. pa onda mozerno ocekivati da smo dali potpunu definiciju drzavnika. kako je malo prije receno. kako su oni sami bili slabi i bez zastite. to je krace i vise odgovara nasem istrazivanju. a mi se njom okoristimo da vidimo koliko smo pogrijesili kad smo u prijasnjem razlaganju prikazivali kraljevskog covjeka i drzavnika. koje nas je imalo u vlasti i koje je nama upravlja10. jer se hrana prestala sarna od sebe pruzati. podivljale. -Kako? .'" . . slucaju.U jednu je ruku dosta neznatna. I j I 1 na isti nacin slican zakon naredivao i njegovim dijelovima da sarni po sebi.Pravo kazes. pocinjali neku pogresku. nego namje njegOY naziv neopazice izmaknuo.

Naprotiv. kao da smo ga potpuno prikazali.gojenje''. da bi one prije i s vecim pravom pripadalo mnogima nego bilo kojem kralju. cini da nas prikaz kralja nije jos dovrsen. .Da smo tako odredili ime "urnijece skrbljenja za stado". a zatim dijeliti taj prvi pojam. .Upravo zato sto smo prije u tome grijesili smjestivsi u istu skupinu kralja i tiranina. Zbog toga smo produljili dokazivanje i nismo na kraju krajeva dovrsili pricu.Najprije smo morali preinaciti ime 0 kojem govorimo. 325 . 275a 18. . a s privolom primljeno skrbljenje za stado dvonozaca. podijeliti na dvoje umijece njegovanja ljudi po tome da li se osniva na nasilju ili na privoli? -Svakako. Ali potrebno je da 0 tome budd uvjeren ne sarno ti. Sokrate. drzavnickim umijecem.Tocno.Pravo kazes. Ovako se.Cini se da je tako.Nijedno pak drugo umijece ne bi vise i prije nego kraljevc sko htjelo tvrditi da je njegov posao briga za ljudsku zajednicu kao cjelinu i da je one umijece vladanja ljudima uopce. Ostalima je pak potrebno tvarno prikazivanje.smo mogli nazvati bilo nekom brigom za stado. a za onoga opet u cijim se rukama nalazi to umijece i ta skrb hocemo li izjaviti da je uistinu kralj i drzavnik? = ~ j 1 277a b c 19.Ne opazarno li nadalje. pa smo i drzavnika mogli obuhvatiti zajedno s ostalima. u uvjerenju da kralju dolikuju sarno uzviseni primjeri. pa bismo u raspravljanju jednako obuhvatili i kraljevanje u sadasnje vrijeme i kraljevanje u Kronovo doba. bilo umijecern skrbljenja.Nego sto? d . po onima koje ne poznaju krizanja i nemaju rogova.Hocemo li sada to ispravljati i. . koji se katkada u nepravo vrijeme zure. kad je vee raspravljanje pokazivalo da je to potrebno. -Kakvih? . koje se odnosi na sve. ocib to nam se nikada ne bi bilo dogodilo da neki protivno tvrde kako uopce ne postoji nikakvo skrbljenje. . koja se postize sredstvima za bojenje i prelijevanjem boja. preuzeli golemu gradu price i bili prisiljeni posluziti se njome u vecoj mjeri nego je trebalo. e =Tocno. . . nadodaju vise pojedinosti i vecih nego sto treba. bilo umijecern njegovanja. . . Azasto to? .Istinaje. kako rekoh. . Ta on ce valjda u sebi sadrzavati dosta znatnih dioba. kao sto kipari. da pokazemo pogresku u prijasnjem razlaganju ne sarno brzo nego i na velicanstven nacin. tako smo i sada mi.J 324 J .To bi bilo za nas dobra. obziruci se vise na pojam skrbi nego na pojam gonjenja. . po tim istim razlikama dijelili bismo i umijece skrbljenja za stado.U ovome: Koliko god bili mi uvjereni da postoji neko umijece gojenja dvonoznoga stada.Trebali smo posebno odijeliti bozanskog pastira od ljudskog njegovatelja. cini da je nase odredivanje pojma "drzavnik" dovrseno.I tako se. .U cemu? . Ali na koji bi se nacin razvijala daljnja dioba? . pa tako usporuju izradbu pojedinih djela. nego i ja skupa s tobom.Po pojmu nasilja i privole.Tocno.Zatim je bilo nuzno na dvoje rastavljati tako odijeljeno umijece njegovanja. kao sto je prije opravdano iznesen prigovor da kod nas nema nikakva umijeca koje bi zasluzivaloime . da smo pri samom zavrsetku opet krupno pogrijesili? . . . -Po cemu? . ali jos nije dobila jasnocu izraza. Rijeci i govoru vecma nego slikanju i svakoj vrsti rukotvornog umijeca dolikuje prikazivati zivo bice onima koji su sposobni pratiti. ipak ga nismo smjeli zbog toga odmah nazivati kraljevskim i drzavnickim. barem po mom misljenju. a kad bi ga i bilo.Hocerno li one nasilno nazvati tiranijom. nego nase raspravljanje nalici nekako slici koja je dod use dovrsena sto se tice vanjskih obrisa.Onako isto kako smo prije dijelili umijeca gojenja stada po zivotinjama koje hodaju i nemaju krila. koji se rado pokoravaju. ali pitam te sto bi bilo dalje. strance. premda su u najvecem stupnju neslicni i oni sami i nacin vladanja jednoga i drugoga.

218 e. d . nakon pokusaja da na malom pojedinacnom primjeru razmotrimo bit primjera uopce.Jesmo li dakle dovoljno shvatili da primjer nastaje onda kada se nesto sto je isto nade u jednoj od dviju rastavljenih skupina.Kako bi se. I bas za to rekosmo da nam treba neki primjer..Nema u tome nista cudno. pa tocno razjasnjeno i dovedeno u svezu s drugom skupinom stvara sarno jednu tocnu predodzbu.Treba da govorim kad si vee spreman da me pratis. d e I I 279a . ne bismo ja i ti niposto krivo postupali ako bismo. 226 c. . pokazati ono sto zelimo. ah. polazeci od kriva mnijenja moglo stici do istine. ako ga odaberemo.Mozemo li se dakle cuditi sto se nasa dusa. 632 e. kad se istom upoznaju sa slovima. . . 206 a. ako se prernjestaju u vel ike i teske spojeve stvarnoga svijeta. ne eijelu? Mozda ce nam naime biti dovoljno tkanje vune. pa bilo i u najmanjoj mjeri. .Ponovno dakle uzmimo prijasnju tvrdnjuf? da treba. jasno prikazati nesto znatnije ako se ne sluzis primjerima.Upravo nikako. 278a .Ali ta ista slova ne razlikuju vise u drugim slogovima. Za djecu valjda znamo. Teetet. sto na taj nacin postaje primjerom. kao da su obje sku pine spojene? . Nego objasni u cemu kazes da nije jos dovoljno nase prikazivanje. . i drugdje.Ocito jesmo.Posve tocno.Bez sumnje.f! -Sto? _ Da dovoljno razIikuju pojedina slova u najkracim i najlaksim slogovima i da su sposobna tocno 0 tome odgovarati. 40277 dO znacenju prirnjera u objasnjenju teskih odnosa pojrnova Platon je vee govorio u Sofistu.Kako si to rekao? .I samom mom primjeru potreban je opet primjer. te iste opet ne prepoznaje? .v' Cini se naime da svatko od nas nekako sve zna u snu. te steci mudrost? . .Cini se da sam na vrlo neobican nacin u ovaj cas dodirnuo postojanje znanja u nama. a kod drugih opet sveza pokazuje nesigurnost u svemu. ne postigne da u svim slogovima izgovaraju kao razlicito od ostalih svako slovo koje je razlicito. 20. b 326 327 . prijatelju. sve te uklanjati i njega sarna (tj. zaista.Til kako se ne bih slagao? 42279 a Nairne 268 d. kad se vee nebrojeni otimlju 0 skrb za drzavu. 41 277 e Orniljeni prirnjer Platonov. ako se slazes. . . Usp.Ako je dakle to tako. isto i kao uvijek jednako sebi.Potpuno je tako. -Doista. pa ?a ?eki n~Cin tocno prosuduje neka od tih pocela u njihovim spoJe~~ma. _ Zar nije najbolje i najlakse ovako ih dovoditi do onoga sto jos ne poznaju? -Kako? _ Najprije ih dovoditi do onih slogova u kojima su tocno razabirali ta ista slova. zato da nam dovoljno otkrije ono sto trazimo? Hoces li.Kako to? . Sokrate. . a nakon toga stavljati ih pred ono sto jos ne b poznaju i usporedivanjem pokazivati im kako se u jednoj i drugoj svezi nalaze potpuno jednaki oblici.Sto slijedi odatle? Govori i nemoj se zbog mene nimalo ustrucavati. htjeli prenijeti jednako odredivanje pojma od necega neznatnijega na vrlo vazan pojam kralja i kusati pomocu primjera metodicki upoznati u cemu se sastoji briga za drzavne poslove. 21. pa bilo i vrlo neznatno. ako nemamo nista drugo pri ruei. ali isto tako i u Fedonu.To je tocno. Til vjerojatno ce nam i taj dio. koja je po svojoj prirodi podvrgnuta tome istome s obzirom na pocela svega. u Zakonima. . da tako iz sna prijedemo najavu? . e . pa krivo prosuduju i govore. drzavnika) ostavljati.Sto bi se dakle moglo usporediti kao primjer koji bi sadrzavao istu djelatnost kao i drzavnicko umijece.Dakako. dok se ne pokaze da je sa svim onim sto ne znaju usporedivano ono sto tocno razabiru i dok se tim posljednjim. katkada kod nekih sveza u svakoj pojedinosti cvrsto oslanja na istinu. da onda odaberemo tkalacku vjestinu? I to. a koje je isto. moj dragi. .Teske je. . ana javi opet da nista ne zna. da ga uvijek izgovaraju kao e.

Od sastavljenih jedni su s rupama. Od okrivaca jedni sluze za prostrranje. -Da.se i t~a!ac~o ~mijec~. potpuno razlozeno. . a drugo obr~?'lbena sredstva.uvez~ni ~ed~sobni~ isprel~t.I I I C d e 280a _ Zasto ne bismo dakle. kako se cini. a to je izradivanje vunenih zastitnih sredstava. 259 b c. Od ok~ivaca za o~rtanje jedn~ su.u zakl(:>nl. ravlJ'enJ'a odjece. ~odssredstavva ~a os!gur~nje jedno .?je se u p~o~ re~u . a dr~gi s. IIi cerno se usuditi nazivati umijece grebenanja tkalackim. kao sto se na onom mjestu+' pnJe kraljevca pumijece raz lik ova 100 d d rzavmcVk oga.e ~o~e p~hvaliti~jer ~~ . .:og ufl1:lJe. Od ?brambenih s~edstava jedno je ratno oruzje. a drugi su spo~I ni bez rupa. zatm ona koja proizvode poklopce i ucvrscuju vrata. _ Nakon toga vee uzmimo u obzir da bi mozda tko mogao pob misliti da smo tako izneseno um!jee~ tkanj~ 0vdj~ce dovo~jn? prikazali.od nev~lia 'os se uvijek radi ?d!elatnosti. Pa i cijelo umijece caranja. odijelili smo cijelu proizvodnju koja se sluzi lanom. naime one koje nas zasticuje od studeni. sto sm~ . 328 329 1 . Medu ovima od dlaka jedni su ~l~'': ljeni vodom i}~~ljom. a grebenara tkalcem? -Niposto. _ Odgovorit cu ti daljnjim razlaganjem. Od ovih bez rupa jedni se sastoje od biljnih vl akaJem iz zemlje. bilo bozanski ~~~ ljudski. dalje.s~oje~i od jednog komad~.Uistinu. Uklonili smo i proizvodnju oruzja. . odmah smo u pocetku odijelili te ostavili. Cini se naime da onaj koji se s pocetka prihvaca izradivanja odjece radi nesto protivno tkanju.drugo po~ivaci.njem. ? ko v c d = e _ Posve tocno. a drugo sredstva za osiguranje od studem I zege. koje pripada kozarskom umijecu. Uz sve to odijelili smo i ona umijeca koja obuhvataju zaklone i pruzaju sredstva za sprecavanje krada i nasilnih djela. a to su posebni dijelovi drvodjelskog umijeca. kako se cini. -Kako? . a drugi od dlaka.Odijelili smo. 279 d. UCIte po mogucnosti najkracim putem brzo sve presli i opet docern.. . a . _ Reci. vI' do onsno. v _] 44 280 a Usp. a drugo s. ? sI V? _ Kako kazes.Doista. premda smo ga rastavili od mnogo drugih srodnih. 274 e. Od zakl.P .brine z~ diiela po njegovu predmetu urrujecem pravljenja odjece? Da li ~alLzemo da. od kakvih srodnihl s v • 281a v L 43279 d osobitom cistoeom ova se razlika n. koje dolazi kod gradnje kuca i uopce u graditeljstvu. koje je nazvano tkalackim umijecem. i sada ucinili to isto s tkalackirn umijeI. Ako naime shvacas sto je srodnost. a druP' sastavljem. kad ne b~mog~? ?rosudlvatl da ga JOs msm?_ odijelili od bliskih pomoemh urmjeca. a drugi za ogrtanje. Ocito dakle treba da se vratimo zapocinjuci od svrsetka. 22. Je~mo po imenu ra~likuJe od . a kojemu kao najveci dio pripada postolarski obrt. .k. a to je odsjek opsezne i mnogostruke vjestine koja stvara obrambena sredstva. upravo smo malo prije odijelili od tkalackog umijeca pravljenje prostiraca rastavljajuci one cime se ogrcemo od onoga sto prostiremo. da Ii ~~Jt~kO sada nazovemo i umijec~.To je rad umijeca koje pripada grebenaru.A onaj rad u pocetku jest rastavljanje onoga sto je spojeno i zbijeno. upravo one umijece koje ispitujemo.Kakav je to rad? .?~~ Jedu zastori. Onda smo opet iskljucili umijece kojim se valja dlaka i one koje se za spajanje sluzi busenjem i sivanjem.su ~ovovi.Nisi. ~~o.mJe mlsl~eno ?Je!?vanJe ~o/e sluii obrani I zasnn. ukoliko j~ ofolonajvazniji ~io kod izradivanJ3 ?d}ece. Tim zastIt~m sred~tvlma 1 ~oknvac~~a ~rade~lm me~usobnim isprep~~t~nJe~ nadJen. izradivanje pokrivaca od jednoga komada. nazvali urnijece koje se bnne za drzavu drzavmckim.Posao je tkanja valjda neko isprepletanje. te i u drugim umijecima za zastitu od vode. cini se da je tako.. _ Sve upravo sto proizvodimo i stjecerno sluzi nam dijelom k sredstvo za djelatnost. nego pozmvnom unapredenju lit poljepsavanju zivota. .usmo "odIJe~a . onoga sto nam je sa da kori .zastiti . kao sto smo prije dijelili na dijelove '1 v'Ii svaki pojedini dio.Ali to nije jos. mladicu. . . pratio moje razlaganje. koje se bavi ustucima. _ Izyrsno si rekao.Nadalje. a dijelom kao sredstvo za zastitu od ao olja 43 Od sredstava za zastitu jedno su ustupci. . i pravljenje krovova. zukovinom i svime sto smo malo prije prikladno nazvali biljnim vlakancima. 45280 b Usp. SpOiem ti vJeroJat~JO.Razumijem.

koji u isto vrijeme pripada i preradivanju vune. ali da ih s druge strane u isto vrijeme drzi rastavljene. . cjelinu nazvati tkalackirna? 00 jece I I cemo I ta dva kao -Nikako. -:-:----46281 d Ovo tocno razlikovan·e izrn d " je se vee u Fedonu gdje ] ~9 e u pr~vog uzroka I pomocnog uzroka pojavljuuzrok ne bi mogao diel je .k v dk . izvod OSimdtofa pak treba s~~trati da ce jos i umijeca koja proja 282a . .Koje to? V .Pa i grebenanje i predenje i opet sve one sto se odnosi na sarno izradivanje odjece.Ho~~ Ii na~ dakle raspravljanje 0 tkalackom umiiecu ito o on~m dIJe. J ovan. a pomccni uzrok oznacen kao naj bez kojega pravi huuk aneu. a ona ipak koja izraduju sam predmet. dil Ir~a . . kako je podrucje kicenja vr10 opsezno. .Rastavljanju dakle pripada grebenanje i sve sto smo malocas spomenuli. nazovemo pornocnim uzrocima.Svakako.. 48 282 b To se odnosi na 281 a. . tkalackih cunaka i drugog alata.Neka bude tako podijeljeno.u~OJl smo odabrali. . . . . c .U izradivanju vune uistinu su dva odsjeka. dajuci joj doduse najveer u 10 u tome. .. dijeleci tako na dvoje izradivanje vune po rastavljanju i sastavljanju. Sve sto tu pripada rastavljanju pustimo po strani. da li da sva urnijeca koja se bave izradivanjern vretena.Sva~a~rnij.ecao. 330 331 . aje esrnlsleno I krivo ime -Dakako.'. nazivajuci tu cjelinu valjarskim umijecern . uzeto kao cjelina. ' d . bez kojeg se oruda izra 10 ono sto je zadatak svakoga od tih umijeca.. 0 vne uklommo od njega i sva ta umijeca? -Tocno. . to sve.'.. .Uocimo dakle nai . . ali I za sebe prisvajajuCi znatan udio..ak. kod cega se pojavljuje. . koji se obavlja tkalackim cunkorn. 47282 b Tkalacki cunak ima dvostruku ulogu. I 0 nlJasno m onacno.Bez sumnje. ti d e su b e ojim se obavlJaJutkalacki poslovi za sebe prisvaI a su arem ~omocni uzrok svakog tkanja.J ekdnoje umijeee pornocni uzrokw izradivanj a a drugo praVIuzro .Nel.Pa opet. ' . J b 23. -Dakako.'. . . o tr~d~~ ce s~. a mi smo u svemu razlikovali'f nekako dva velika umijeca: sastavljanje i rastavljanje. pravim uzrocima.l. dobilo je imena koja smo malo prije spomenuli.To je zaista opravdano. za umijece valjanja I krpanja u cijelo sti uzeti da se ne brinu i ne trude ok diec ·1·'. Rastavljanje naime kod vune i kod osnove. . . d.Grebenanje i polovica posla. jedno je umijece. . nnu za izra divani vunene odjece to rvanje ~mdlJevceZlm~l~o ~ao ?a~o?licnijei najvaznije od svih? IIi bismo u o use govon I nesto tstmito ali to ne bi bil . tke tkalacki dai b ..?o:amo Ii sad postupati onako kao rekosmo da bi nam rasprav janje teklo postupno? ' . biti dovoljno odredeno Jako' med u svim umlJeclma koia se b ...0Japroizvode. ."? i sve sto rastavlja one sto je spojeno. koji se obavlja na jedan nacin cunkom. i svaki se od njih sastoji od dva urnijeca.Od pravih uzroka pranje i krpanje i svaku drugu djelatnost koja se oko toga brine dolikuje onda.Vrlo tocno. .Ondaumijeca koja ne proizvode sam predmet nego pribavjaju oru e ornrn umijec· koia nroi ' ne bi nikada . -Kako? .Kako to? e I' . . d . .ip. . pripada samom izradivanju vune. U penpatetickoj skoli bio je nazvan synaition kao i nazivamo pomocnim uzrocima. aJpnJe a postoje dVIJevrste umijeca za sve st 0 se izra dui uje.b .A dalje? Da Ii cerno . a na drugi rukama. pravim uzrocima? .Prema tome.Ponovno dakle uzmimo jedan dio sastavljanja. koje se opcenito zove izradivanje vune. a I ~rnIJec~izradivanja osnove i porn.timati s tkalackom vjestinom . -Dobro. koji sudjeluje kod stvaranja haljina. a ona umijeca koja izraduju i proizvode haljine. 00 jece I? njezino izradfvanje.Bez sumnje. .Potpuno tocno. . da s jedne strane vitla tijesno veze jedno uz drugu. ako tko naziva i . 0 cemu smo upravo govorili. .. skupiti u jedno kao dio kicenja. ..

..Da li dobro shvacam? Cini mi se naime da izradivanje osnove nazivas sukanjem. . ' -Da. treba se radije obzirati u jednu ruku na njihov medusobni odnos. nazivamo to sto je otkano kao :j~linu vunenom odjecorn. . nego smo u krugu obisli odredujuci uzalud mnogo toga? . Medu proizvode grebenanja ubrajamo i povjesmo koje ima neku duljinu i sirinu. s. d b . c d e . ako te mozda kasnije snade . 332 333 ..:. .Dobro: Pa zasto onda nismo odmah odgovorili da je tkanje isprepletanje potke s osnovom. . Kazimo onda da je jedan dio toga sukanje. nego. ali ne onako kako smo prije rekli da se treba obzirati sarno na njihov medusobni odnos.Vrlo tocno.Kazi kako da dijelimo. onaj dio djelatnosti koji ~ IS to vnjeme pnpada 1 sastavljanju a i izradivanju vune.t? Da Ii bismo rado saznali koji je tome uzrok? .Bilo bi dakle opravdano.Vrlo rado. . gdje je provedena razlika izmedu relativne i apsolutne rnjere.Meni se barem cini tako .Vrlo tocno. a drugi isprepletanje.Doista treba. rnislim. kako je sad receno. .Zar ti se ne cini prirodnim da treba govoriti kako ono sto je vece nije ni od cega drugoga vece nego od onoga sto je manje. . . au drugu na njihov odnos prema pravoj mjeri. a drugi prema nuznoj svrsi postanka. Til tim svime bavi se valjda umijece mjerenja.Na koji nacin? . . koji se pojavljuje kod izradivanja vune.Kada naime onaj dio spajanja.Ovako.Moramo dakle prihvatiti ta dva nacina postojanja i dva mjerila za ono sto je veliko i za ono sto je malo.N~?alje.To je uistinu potrebno. -0 cemu? . Sokrate. e . a opet ono sto je manje kako je manje od necega vecega i ni od cega drugoga? .Govori sarno.Najprije dakle opcenito razmotrimo prekomjernost i nedostatak.Onaj pak dio povijesma.-: ~to. . dragi moj. to upravo postaje ono u cemu se i razlikuju zli i dobri medu nama? -Ocito. Protiv takve boljetice. mozda ce nam naime to odredivanje doci u zgodan cas.A dalje? Zar necerno kazati: sto prelazi prirodnu granicu prave mjere iii zaostaje za njom bilo u rijecima bilo u djelima. .da vee razjasnjen onaj dio tkalackog umlJ~ca ~O~lsmo ?dab~ah . da pravilno hvalimo i kudimo ono sto se pri ovakvom raspravljanju u pojedinim prilikama govori dulje iii krace nego bi trebalo. ravnim isprepletanjem potke i osnove izraduje tkaninu. . tr~ba d~ dijelis. .Poblize onda odredi izradivanje i jedne i druge. nazovi predom za osnovu.ovu pruza prikla?nu mekocu za povlacenje kod valjanja.I ne cudim se nimalo tome. nije doista ucinilo da je ista od onoga sto smo rekli uzalud receno. Zar cemo naci da se i ta nekako izraduje bez sukanja? -Niposto.Ono opet sto se suce kao meka preda i sto upletanjem u osn. . . .cuj razlaganje koje zgodno pristaje svim takvim pitanjima. -Da. .Kako kazes? . a umijece koje time upravlja.Dakako da treba. a umijece koje tim upravlja. . . -Tocno.akomeje valj. ta283a ko ispredeno nazovimo potkom i kazimo da je umijece koje to odreduje izradivanje potke. ali moglo bi ti se ipak uciniti uzaludnim. 49 283 e To malo pedantno izrazeno zapazanje odnosi se neposredno na prethodno izlaganje.Barem se meni. to nam naime treba za ono sto marljivo ispitujemo.Podijelimo ga dakle na dva dijela. nego i potke. izradivanjem osnove. ako zehmo potpuno obuhvatiti prije spomenuto tkalacko umijece.N e sarno osnove.a tome se ne bi trebalo cuditi . koji je vretenom osukan i koji je postao cvrstom predom. ~4. da bas 0 tome razmatramo.0 duljini i kratkoci te 0 svakoj vrsti prekomjernosti i nedostatka.Ovako: jedan dio prema medusobnom odnosu velicine i malenosti. tkalackim.. . strance. .

e sada istrazujemo. ali ne kao necega st~ ne po~top. . _ Ako dakle unistimo drzavmcko umijece. shvacajuci kao jedan njegov dio sva umijeca koja mjere broj. kao sto smo kod odredivanja sofista ono sto ne postoji prisilili da_postoji. 265 d e.a ipak jos nam je u pameti koliko je bio dug .se ~adu mjenti ?~~aI?o medusobno. kako mi s~ Cl. Bez priznanja prave mJebrene bl billO mogu.0 egzi~~enc.54 To neka bude dakle dovoljno receno 0 tome kao i 0 zaostajanju za pravom mjerom i 0 prelazenju preko nje.51Za ono pak. b ca prave mjere.m. nego i prema pravoj . nijedno od toga dvoga nece nikada postojati. ali ako ne postoji jedno od toga. . .aJe za njom. naime da umijece mjerenja obuhvata sve sto nastaje. Til u mjerenju ima udjela sve sto pripada umijecu.Ono nairne.Da ce nam to 0 cemu smo sad a raspravljali jednom trebati kod prikazivanja poj~a _praveis~~ne.V . misleci da je slicno. nece II nam nakon toga biti nemoguce istrazivanje kraljevskog znanja? v' v . dubinu. Ako naime taj posljednji odnos postoji. od kojih je svaki ne samo opsezan. 25. Zar ne? .pOI?aze ovo dokazivanje kako treba smatrati da sva urmjeca utohko postoje ukoliko se ono sto je vece i ono sto je manje mjeri ne samo prema medusobnom odnosu.?. ipak poslije se vidi da Platon i njih podreduje apsolutnoj mjeri. " _ Necerno li tim shvacanJem razonti sarna urmjeca 1 sve sto stvaraju. i ovako rastavljati na dvoje. i iz Drzave. ne odustajuci od posla prije nego se u toj srodnosti ne razaberu sve razlike koje stvaraju vrste. postoji i on. kao najviseg regulatora svih svrha. 0 kojem s~~ govorili? ~va s~ ~aIme t~kva umijeca cuvaju onoga 5t? prevrsuje pravu mjeru llIvzaos. ali sto cemo nakon toga? . =Josje yeti. nikako mje m. Shcn_o Je oVdJe. koje obijezava pravu tocku diferencije izrnedu pitagorizma i platonizma.s ~f1hvacanJem prave mjere.iji nebica.Tako je.Sto to? d ._ Ako se narav onoga sto je vece ne stavi u odnos ni s cirri dru284a gim nego s onim sto je manje.utreb~ p~StJCI: T~ ~~o nam s~ to c ne dopusti. . Dijalekticki postupak. nego i prema odnosu postignu50284 c Pravo srediste dijaloga Sofist bio je dokaz . B. Ispocetka izgleda i ovdje kao da urnijeca ovise sarno 0 relativnoj mjeri.:e .. a kada se opet u mnostvu zapaze raznovrsne razlicnosti. Na to samo pazimo da smo pronasli dvije vrste mjerenja i imajmo na umu sto su one po nasirn rijecima.. a ne na apsolutnu.ece~~ sto I?ob stoji kao smetnja njihovu ?Je~ovan~~ 1 upravo ~a.To je tocno. Sokrate.I te kako.. kaze se da bez prave mjere i broja ne bi mogla postojati urnijeca.Ocito cerno dijeliti urnijece mjerenja.~mijece.. na ono sto dolikuje. nikada nece ona imati udjela u pravoj mjeri. pozna! je iz Fedra. Sokrat~. sto je prikladno i na sve ono sto je smjesteno u sredini izmedu krajnosti. sto katkada govore mnogi duhoviti Ijudi53 misleci da izricu nesto osobito mudra. kako smo rekli. i tkalacko. taj posao ne~o on~j prijasnji .ah vrlo je opravdano 0 tome pretpostavljati ovo. _ Treba li dakle. 55 e.. c 53285 a PDd "duhDviti ljudi" Platon misli na pitagorovce. sirinu i debljinu prema njihovim suprotnostima. Trebalo bi. 54285 b Vrlo vazno mjesto. Zbog toga pak sto ljudi nisu navikli paziti kod mjerenja na vrste.Imat cemo na umu. . nego kao n. . . koji je ovdje kratko naznacen. 52284 dIu Filebu. jer druge stvari ne dijele na dijelove. v e .~Jen kOJ. . 334 335 . a kao drugi dio ona umijeca koja mjere s obzirom na pravu mjeru. U doba Politikosa Platon je jos daleko od nauka 0 idealnim brojevima. te unistiti pri to~e i drZavnicko.oguce . pa prema tome isto tako ne I postoja 0 nt urmjece rzavm a.. kada se jednom opazi srodnost izmedu vise stvari. prije nego se sve sto pripada jednoj slicnosti ne odijeli i ne obuhvati bitnim pojmom vrste. a u drugu ruku rade protivno od toga. " 285a .a 01 drzavnik n~~litko ?rugi 0vd onih koji se bave nekorn dJelatnoscu postane nepnJepormm struc50 njakom.dD' kaza ne bi bilo moguce pojmovno odredenje sofista.sto ~~ ~ada pokazuje tocnim i dovolJmm neobicno na~. naprotiv.Bez sumnje. a ako ona postoje. to smo sada upravo rekli. odmah skupa smjestaju ono sto se medusobno toliko razlikuje. koj. ipak je tamo receno da su umijeca upucena sarno na relativnu (rnatematicku) mjeru. da tak~ i ~a?a prisilimo ono sto je vise i ono sto je manje ?a.ez t~ga . duljinu. To je postupak sabiranja obiljezja za odredenje zajednickog viseg pojma i dijeljenje viseg pojma u njegove vrste.Naveo si dva dijela. postoje i umijeca. 51284 d Mozda Platon ovdje ponovno upucuje na dijalog Filozof.. gdje bi trebalo razmotriti najvisi princip. . nego i vrlo razlican od drugoga. ideju dobra. ne bi se smjelo oklijevati ni prestajati s radom. _ Moramo doista i sad a po mogucnostJ jednako POStUPltJ. .oddre?11inklkakvD pravo urnijece.~aJ nacm odrzavajuci mjeru stvaraju sve sto Je u njima dobra 1 lijepo.

Naprotiv. 285 c. 55 nJu. 57286 d Nairne 284 e. koju smo osjetili kod opsirnog razlaganja 0 tkalackom umijecu i 0 obratnom kretanju svemira.Ali ni po tome necerno sve prosudivati.pa Ih je vst~gaIako upo~I?ah. v. _ Koje to? . on? sto Je. Stoga se treba vjezbatl. pa bilo i vr10 razvuceno. kad bi to razlaganje bilo krace.on. te da najvise i na prvom mjestu cijenimo samu metodu. ~lcl?II'se n~glm ndemoze. <.m~u zamijetiti OSJetIh.~:zati u zelji da se z~do~olji dusa onoga koji ~~ta i k<. . nego da moramo smatrati da je duzan i dokazivati. ko ni odgovaranJa na sva 0 pitanje.da se po~tan~ s~osob~n dati I pnml!~ . ~oj~ se tire onoga sto rrazirno i uopce svakoga ovakvog raspravljanja. J J ) 56286 d Time je rereno da se na osjetilnom moze i mora vjez_b~ti za zad.n}e u vJ. Ono nanne sto je bestjelesno.26. jer bi morali doci u pitanje sporedni razlozi. povecava moe pronalazenja onomu koji ga slusa. erna nikakve jasno izradene slike za ljude. ik "1' '-1' 'a mls JenJ p . . . nasladi na spoznaji i istrazivanju. ne prosudujuci duljine po njihovu medusobnom odnosu. zapitan od ~oji~ se siovaI~astoji nekda. ali da oSJ'etilno sarno rnje praVl objekt CIS toga misljenja.a to Je CI J svega sto sa a govonmo. post~v ja sarno ra I tog p~jedinog zadatka iIi zato d~ on. dii alektike. a a je net 0 u SOl.eku vi -b u u meodvec Ja. Sarno nastavi. .U prvom redu zbog same nelagodnosti. k da i k vk I' _ Ako bi nas netko upitao sto je s urn. 336 337 1 . a ne na prvom. _ Nakon tog razlaganja prihvatimo drugo. Time je jedino istaknuta neobicna vaznost dijalektike sposob00 ~ g I' . Kod rjesavanja pak postavljenog zadatka razum nas upucuje da tek na drugom mjestu trazimo da ga sto lakse i sto brze rijesimo. Ta ni za nasladu necerno trebati prikladne duljine. V' kakvo . koji u ovakvom raspravljanju kudi duljinu govora i ne prihvaca zastranke sto zaobilaze predmet. . Cini se da je Platon htio reci da je naslada neovisna 0 tom mjerilu. otpunoJ'e neosJel1lan.rijec.Tako CU uciniti. K tome nas razum jos upucuje na onoga.os~oJ1lmane e s Icnost!. -Zbog cega? . nego tu vrijedi kao cilj sarno moguce ovladavanje metodom bez neke 0 sebi odredene mjere. i nimalo se ne srditi na njegovu duljinu.Sjetimo se dalje zbog cega smo sve to govorili 0 tome.. -Tocno. a ako je razlaganje krace. koja bi se mogla 286a n. t~~ziti ~e~iniciju tkalackog umijeca radi njega samog~: . i~~ve je stvari lakse vjezbanje na manjim primjerima nego na _ oeuo radi d e V' v • 287a vecirn. z~o to rasprav liani sa~o k ao ~.aJkO~1 zapitan postane spos~b~~je ji da odgovori na svako pitanje koje mu se bude postavljalo IZCItanja: . Objekt cistoga mlsJenj3. opazajuci da je to bilo odvec dugo. sVnJ'enJ' svakoj stvan.aeu ~istoga '-1' .~gasto p.._ Til valjda nitko pametan ne bi.V Prema tome da moramo pomno pratiti razlaganje ako ono. tj. naime po dolicnosti.e ? p rimaknula nasern osjetll~ I tako potpuno zadovoljio on. sve dok se radi 0 istinskoj nasladi. pa ne moze biIII mao k pre d ocen osjeti rum. koja nas cini sposobnima dijeliti po vrstama..l najvredg. isto tako. osim kao nesto nuzgredno. da bi sudionike cinilo boljim dijalekticarima i sposobnijirna da pomocu razuma pronadu razjasnjenje onoga sto postoji.Kazem dakle da ja i ti moramo imati na umu to sto smo sada kazali.a~kop ~1~ fa. pa u svakoj prilici kuditi i hvaliti kratkocu kao i duljinu. ne smijemo niposto brzo ni smjesta pustati sarno tako nakon njegova prigovora da je razlaganje dugo. M' 1. o Iogickog razlaganja. b ~z tru da i b e~ stro.>jai s.~a. . pa smo zbog svega toga sami sebi prigovorili pobojavsi se da ne govorimo 0 suvisnim stvarima i u isto vrijeme opsirno. 58286 e Tesko mjesto. kada se zeh nekomu kOJI trazi 0 necemu rna 0 objasnjenje to po kazah!la Ia k ?ac~n..k bic saono razmatranje osjetilnog sarno Je pTlprema za spoznaju istms og rca. p _ I tu je 06to da smo to odabrali radi vrsnoce u svakom pita.\11vecklmJI~:mlsl~mk'I?epoznae to da jedan dio . ~Jlh m]e rug I resko razJ'asmh. . ..naJznat?IJe. _ Krasno si rekao.mo !O samoga d b ali vise zbog njega I kti . nego po onom dijelu umijeca mjerenja za koji smo prije>? rekli da ga treba imati na umu. ostanemo vrsniji u dija e hCI. Isto je tako za postignuce nekog rezultata rnisljenja malo vazna duljina iii kratkoca. nema nikakva znacenja duljina rnjere.Jasn5~ b nati nego miSljenJem. da Ii da mu na to kazemo da se p~tan~~. nosti.? IIIzato da u svakom istrazivanju oar .. jer za nju. Definicija pojrna "ddavnik" za Plaik a ton a je e IJ vazna a da bi _PTl. koja je potrebna u svakom znanstvenom rasprav JanJu.? d C .>Je s~.hti~. drusi da je najljepse i najz?atmJe. a kod odredivanja sofista 0 bicu onoga sto ne postoji. _ A sto je sada s nasim istrazi~~njem drzavnika? J?a IivS.~ 1.ez di . Stoga smatraj da smo ono prije govorili zato da nam se nista takvo drugi put ne dogodi . 0 cemu god govorili. gdje se uti citanje. 55285 d 11 ri eci ne smijemo shvatiti doslovno. buduci eo razja .

Vratimo se dakle na dr.posude"..~. . J . a ona nije niposto djelo drzavnickog umijeca.'i na njega primJer t ka Iac~k urrujeca. kazujemo da slusamo ta e njecr. ~I. • li da ih je resko odijeliti na dvoje? Koji je to_ Pa Ipa~. .>? Preod uCJe a napo ~ . a to je vrsta vrlo opsezna i nikako. I vOJno.Da. mo i da uopce ndePtO ako i ti tako mislis.• prema naj IZ moguce VIse aide da to sada radimo? ~.aIJa smo se od svih koja se ticu gojenja stada. • ramo raditi to isto. kad vee . Ona ipak ima jedno ime. dakle odijelili od mnogih umijeca koja imaju 288a . ako dakle treba napurvar zahUJeva IJ ' . . b c __ ------= e.. ~terdrugo cini se da bi se time tvrdilo nesto uvjer.em~ umijeea koja u samoj drzavi Je. Niih najprije moramo rastaviti je na 0 rugin. najopravdanije bi bilo sve to skupa nazivati zastitnim sredstvima i kudikamo bi tocnije bilo smatrati da je najveci dio toga vise posao graditeljskog i tkalackog umijeca nego drzavnickoga.To je ona raznolika vrsta izradena od krute stvari i tekucine. Bez nJI d oista ne b" . . Za osta e.Koje to ime? .. 0 Je n -Sto? 27. uvrsCivali u pomoene uzroke. nego mnogo prije drvodjelskog. kOJ' drzavi proizvode malo iii veliko oruau iih .. =Shvacam. d je. ka d a I . mislim. za predmete proizvedene pomocu vatre ili bez nje.ud ao P~~OC~~I staju. koja je vrlo brojna.Svakak~ s~ r kad bi se reklo da je bilo sto od onoga sto povrstu od ostahh. isto pOk r. . .A koja je cervrta vrsta? Ne moramo li navesti kao razlicnu od prijasnjih onu vrstu kojoj pripada najveci dio onoga sto smo vee prije naveli: sva odjeca.I sa?a bas ~o. .Nazivaju se. . e stOJIO . .Da nema isto znacenje kao orude.1 l~~ a dvoje 60 Treba nairne uvijek dijeliti sto je ne mozemo dlJe I In ·bl··em· hroju. 339 338 . .Svakako. nego sarno pnrnJere . Iyak.. . jem smo pnJe.. sve zemljane i kamene ograde te nebrojeno drugo? Buduci da je sve to izradeno radi zastite.I to dosta dobro shvacarn.M?r~mo ih da po udovima kao zrtvenu zivotmju. ovonh. ~nas I mislim jasnije kad budemo dalje zalazili u e me uzrok.Zaista nece~\Og posla prihvacamo nastojeci odijeliti tu .Toe. Ne dobiva naime kao orude stalan oblik zato da stvara nesto drugo. nepostojana i stain a. 0 k010 .' og b ~ nika pnmJenJuJu~ . ] no stvari kao dlJelJenJe zrtvene zrvounje. Umijeca koja pruzahu orude za tkalacko urme . . . " bi " rirn'enjivanu dihotomiju" dij. Sva na une umlJeca pomocne uzroke. . ljivo. i to kopnena i vodena. . . ~. ali ipak nikakav njihilo 01 drzave . jer je u njoj sve stvoreno radi nekog sjedenja. d 28.Kao I pnJ . uvrstiti u kraljevsko urrnjece.Kak~ d. . d ~. pohvale 0 bilo cemu da se nimalo ne brineI pngovore I ~ kve ri ~. nego da cuva one sto je proizvedeno. zav . kao pravI uzrOCI.Sto je to? . po mom misljenju. te uvijek sluzi kao sredi- ste necemu. koju jednim imenom nazivamo . ne pripada znanju koje istrazujerno. rude za nes 0 .Da Ii bismo kao petu vrstu htjeli postaviti ukrasivanje i slikarstvo. ali jos opsirnije nego pri. nov fad necem~ . '" Al· tome. .e1j_enJe IP~ ne srruje in sarnostill do sad a uV1Jek P. "d"elJ'enJ'e u vise nego dva dijela. zidovi.Opcenito je nazivamo .DiJehmo . izradena sarno za nasu nasladu. . . k ' .To ce dakle ime pristajati svemu tome kao zajednicki naziv. loncarskog i kovackog. veliki dio oruzja.Treba da sada razmotrimo trecu vrstu predmeta razlicnu od ostalih.. d' I . 59287 b Usp 275 60 287 c A k ° s . d oj drugoj stvari u rzavi recimo ovo. bit ce narn. jer se nista od toga ne cini radi ozbiljne svrhe.vozilom". ~J. a~ '. i koja su s pravom obuhvacena jednim imenom? -Kojim? .. dakle dalje zalaziti.' du 101de treba UV:Stlt!me ni drzavnickog umijeca.Doista.Bez sumnje. . da jece sva srno ta . . dragocjena i bezvrijedna. nego sve radi igre. ' razlaganje. zabavom..g kao pa radimo kako kazesl _ Dobro si re . . os a.no. kao i sva oponasanja koja se stvaraju pornocu slikarstva i glazbe.

. srebru i svemu sto se vadi iz rudnika. sredstvo za zastitu. Njih mozemo nepobitno nazvati robovima koji nimalo ne sudjeluju u kraljevskom umijecu. a drugi u orude -. uklonjeni su i odijeljeni od kraljevske i drzavnicke djelatnosti. Svi ostali. vrlo bi se cudno moglo ucini- I j 340 341 . koja potjece od mnogih razlicnih umijeca. grebenanjem i drugim navedenim poslovima. ako ih promatramo s naseg stajalista. osim pitomih zivotinja. mijesajuci se s tijelom. . dakako. ako se ne obaziremo na robove. Ostavljamo po strani ako nam je izmaknulo sto neznatno sto se moze spojiti s kojom od tih VIsta. No.Koji su to? e . koja bi stajala uz one druge.Bez sumnje.Bas kako si malo cas rekao.Pa mozda 0 onaj koji se tice trgovine.Kakve si usluge i kakve ljude spomenuo? b . ako nemamo drugoga boljeg imena da joj nadjenemo. tjelovjezbe. .doduse silom.Pa ipak nisam. . i sva srodna umijeca. .Glasnicki stalez i sve one ljude koji zbog neprestane sluzbe postaju vjesti pismu.Uistinu moramo.Ali u svakom slucaju necemo naci da oni koje vidimo kako svima najspremnije sluze kao najamniei i nadnicari sebi prisvajaju kraljevsko umijece. cini se da je tako. spomenuto. nazvavsi je eijelu nasom hraniteljicom. npr. Sve to nazivajmo jednim imenom "prvotnom ljudskom tekovinom". ali ce se ipak nakon toga s njima sloziti. u tih sedam vrsta. posude. Ti naime predmeti ne pripadaju nikakvoj velikoj vrsti. . skupa sa svojim malo prid je spomenutim poslovima. slugama. trgoveima na veliko. gospodarima lade i trgoveima na malo. zabava i hrana. pokazat ce se da je njih sve u see be primilo umijece gojenja stada. nego ce jedni biti uvrsteni u nakit.0 cemu to govoris? .Tako je gotovo sve sto se tice stjeeanja.Preostaje dakle VIsta robova i uopce slugu. liko i uzeta. kozarsko umijece. pa izmjenicno prenose proizvode poljodjeljstva i ostalih umijeca te stvaraju time ravnotezu. a ne vladarima u drzavarna. .kako cemo opet njih nazvati? . pa ih razmotrimo da ih bolje upoznamo. Sto se tice stjeeanja pitomih zivotinja. kao sto su se prije otimali s tkalcima oni koji se bave predenjem.Sto se tice onih koji su sluge u najvecoj mjeri. dobiva nekako sposobnost da njegovi dijelovi njeguju dijelove tijela 289a treba oznaciti kao sedmu vrstu. koja nije slozena i nikako nije posao kraljevskog znanja. koju je najopravdanije bilo postaviti na b pocetak. "pecat" i sve sto je utisnuto. Gledaj! Najprije prvotna ljudska tekovina. .Stjeeanje hrane i sve ono sto. medu kojima ce se po mom nahodenju pojaviti oni koji se otimlju 0 tkalacki posao s kraljem. . nalazimo da imaju posao i znacaj koji su protivni onome sto smo pomislili.0 zlatu.Bez sumnje. koje smo nazvali 290a mjenjacima. . Ako sve to budemo svrstavali pod umijece zemljoradnje.Deder. koje smo prije dijelili. -Dakako. K tome jos 0 onom sto pruza guljenje kore sa stae bala. mislim. zar necemo smatrati sestom? .Ono pak sto pruza gradu svemu tome. iz cega i u cemu proizvode svoja djela umijeca koja smo sada spomenuli.A dalje? Oni slobodni ljudi koji se dragovoljno daju u sluzbu tima malo prije spomenutima. jedni po trzistima. mislim.Kupljeni i na slican nacin steceni. tu raznoliku vrstu. tocnije cemo raditi nego ako to pridjeljujemo drzavnickom umijecu. zar se oni nece otimati 0 koji dio drzavnickog umijeca? .( I ) . vozilo. usnio san kada sam rekao da ce se nekako na taj nacin pokazati oni koji se na osobit nacin otimlju o drzavnicko umijece. lijecnistva i kuhanja. lova. pristupimo blize k onima koji preostaju. kao i druge neke koji su vrlo vjesti u obavljanju mnogih drugih poslova u vezi s vladanjem . kako bi se od jednostavnih radova izradile slozene vrste. . vrsta "novae". dakle. .Doista. . zatim orude. -Dobro. 29.A sto je s onima koji nam obicno iskazuju ovakve usluge? . pa 0 onom sto ejelokupna sjeca i kresanje stab ala pruza drvodjeljstvu i kosarackom umijecu. . koji su bili nazvani pomagaCima. drugi putujuci iz grada u grad po moru i po kopnu i mijenjajuci novae za robu i novae za novae. koje dere kozu sa zivotinja. Nadalje 0 onom sto pruzaju urnijeca koja prireduju pluto.Til kako bi i mogli? .

dijele na dvoje svaki od prva dva oblika i nazivaju samovladu. nego i osobito ziv i bogat slikarna.Ta se skupina ljudi sastoji od mnogo vrsta. Kod svih je ljudi doista neznanje=' uzrokom sto im se nesto cini cudnovatim. Ta cini se da nesto cudno razabires. navesti vlast nekolieine. . . pa ako se doe godi da se netko tko je pripadao drugom kojem stalezu silom domogne kraljevske casti. .A nakon samovlade moze se. . po sadasnjem shvacanju. 291a . -Jest. mislim. zna d pomocu zrtava darivati nase darove bogovima onako kako oni to zele.Cini se da jest. I upravo sada sam.Sarno govori. . 30. Drzanje je naime svecenika i gatalaea u velikoj mjeri ispunjeno samosvijescu te izaziva postovanja vrijedan utisak zbog uzvisenosti njihovih poslova.Nadalje.Niposto. b Kentaurima i drugim takvim stvorovima.Kakvo mnostvo? .Zar nije samovlada jedan od oblika drzavne vlasti. ." na pocetku Metafizike.e ti da ih trazimo u nekom ogranku djelovanja koje izvrsuju sluge. obziru na to da se u tim oblieima drzavnog uredenja pojavljuje nasilje i privola. 982 b 17: "Pitanje i cudenje po- d 31.Koji bi to bili? . njihove sluge i drugu neku brojnu skupinu.Treba dakle da razmotrimo te zdrijebom odabrane za kralja i ujedno za svecenika. Sofisti su pravi zastupnici deforrnirane forme drzave koja se upravo razmatrala.Najvecih opsjenara od svih sofista i najiskusnijih u tom umijecu. dvama imenima: tiranijom i kraljevskom vlascu. 63291 b Slicno kaze Aristotel sljedica je neznanja.s. -06to. .Oni koji se.0 nekim zaista neobicnim.Od tih triju oblika zar ih ne postaje na neki nacin pet. upoznao. mislim.Doista ne smijemo u tome popustati. po uobicajenom shvacanju. To su oni koji se bave prorieanjem te imaju dio nekog umijeca koje pripada znanju u sluzbi neke stvari.Upravo je tako. e slabim. Pa i sada se to sa mnom samim dogodilo. Pa i kod Helena se moze naci da je vise puta najvisirn drzavnim cinovnicima povjerena duznost da prinose najvaznije takve zrtve. . barem po mom misljenju. . i kod nas se vrlo jasno potvrduje to sto kazem. Onda. .Bez sumnje.Nije Ii treci oblik drzavnog uredenja vlada mnostva. jer ovdje kazu da su onomu koji zdrijebom postane arhont kralj od starih zrtava povjerene najsvecanije i najvise domace. nazivaju to 62291 c Kad Platon govori 0 sofistirna. premda je to vrlo tesko. . . . kada stvaraju sami iz sebe druga dva naziva? . mora se poslije zaredenjem uvrstiti u taj stalez. . Stoga u Egiptu nije moguce kralju vladati bez svecenickog dostojanstva. eto.v! -Dakako.Vee smo.Primaknimo se stoga jos blize k onima koji jos nisu istrazeni. kazi mi ovo. Oni brzo mijenjaju medusobno izgled i svojstva. . Sokrate.Koja dva? . Mnogi naime od tih ljudi nalice lavovima. Uostalom. a od njih molitvama za nas izmoliti da nam pruze ono sto je probitacno. Jedno je i drugo to zanimanje nekako dio umijeca koje pripada znanju u sluzbi neke stvari. zakonitost i bezakonje. nekako doprli do toga koji vodi k nasern eilju.Sto? e 342 343 . i svecenicki stalez. koja nam se sada bas pojavila kad smo odijelili one prije navedene. jer pokazuje dvije vrste. -Da. koja se naziva demokratskom? -Takoje. njegov jezik nije sarno sarkastican. ako hocemo jasno upoznati ono sto trazimo. ali lukavim zivotinjama. odijeliti od pravih drzavnika i kraljeva. Bio sam u nepriliei kada sam iznenada opazio mnostvo koje se mijesa u drzavne poslove. kako mi se cini. kako se cini barem na prvi pogJed. a vrlo mnogi Satirima i 61290 e lronija ovih rijeci je ocita. Njih moramo.0 kakvim to ljudima govoris? . . te ljude. .Da. Smatraju ih naime na neki nacin tumacima bogova kod ljudi.Uvijek pak. siromastvo i bogatstvo. . kada je drzava u vlasti nekolieine.

. Usporedi Ii se ovaj poredak s gore navedenim izDriave. .Ta valjda ne mislimo da u drzavi mnostvo moze steci to znanje? . d .stupil.Pravo kazes. 258 b. ako zelimo biti dosljedni prijasnjem izlaganju. 66 292 b Usp. 32.Pa sto nas u tome prijeci? b . ali jos nismo mogli tocno odrediti kakvo je.s> 64 292 a Pregled izrodivanja oblika driave daje Platon. mislim. kOJIse izdaju za drzavnike i mnoge 0 tom uvjeravaju.onda onaj koji dolazi slijedi uvijek iz prethodnoga. -Da. 259 a.Ali nernoguce je doista da tako ne postupamo. a kamoli toliko kraljeva.U cernu? . prema prijasnjern razlaganju''? nazivati kraljem. kako se on pokazuje u slijedu generacija . a u Driavniku dolazi prije oligarhije. dernokracija. da li je moguce da u drzavi koja broji tisucu ljudi moze dovoljno steci to znanje stotinjak ili pedesetak njih? _ Po tome bi onda drzavnicko umijece bilo najlakse od svih. Imali smo doduse uvijek pred ocima znanje. treba traziti kod jednoga iIi dvojice ili vrlo malog broja ljudi. sto se tice demokratske vlade.Jasnije razmatraj slijedeci me u ovome? .Pa kako bismo i mogIi misliti? _ Nego.Sto slijedi odatle? Mislimo li da je koji od tih oblika drzavnog uredenja valjan time sto je odreden sarno pojmovima . nitko uopce nema obicaj mijenjati njezino ime. nacin.P" -Da. tiranija. 67293 a Usp. 65292 b Usp. da je kraljevska vlast neko znanje.Doista je tako. _ Treba nam dakako tako postupati prema onom sto nam je raspravljanje vee pokazalo. Poslije ce biti nabacena i skala vrijednosti za te drzavne oblike.aristokratskom iIi oligarhijskom vladom. ana rnjesto aristokra~ije . u slucaju da se takav ostvaruje.:privola ili prisiljenost" niti "siromastvo ili bogatstvo". mnogi". . mislim. U tom konstruktivnom postupku nije odgovaralo da se demokracija razvije iz aristokracije. oligarhija. .Da li cemo ostati pri onome sto smo u pocetku rekli. koje se odreduje sa stajalista zakonitosti iIi nezakonitosti vladanja. I na taj. Ta znamo da se od tisucu ljudi ne bi naslo toliko vrsnih igraca na kocke. Tamo on nabraja cetiri forme: timokracija. koji bi u toj igri nadvisivali ostale Helene. _ Dobro si me podsjetio. kad ih vidi kao zivi red . eto. Treba naime covjeka koji posjeduje kraljevsko znanje. ali.Istinaje. nego nekim znanjem.jedan. nego smo odabrali znanje prosudivanja i naredivanja. Iz toga. bilo da mnostvo 292a nasilno iIi s privolom vlada nad onima koji imaju posjede i bilo da se tocno drzi zakona iIi ne.niz generacija . Pri tome je prije svega odredujuca usporedba s razvitkom individuuma. . _ A kod znanja naredivanja razlikovali smo ono koje ima poe sla s nezivim djelima i ono koje ima posla sa zivirn bicima. na pocetku osrne knjige Driave. dosli smo dovle. nekolicina. Platon konstruira filozofsku genezu drzavnih oblika usporedno.u okviru razvitka i propasti porodice. kao sto je pozna to. vladao on ili ne.Kazali smo. neprestano dijeleci. koja u Driavi slijedi nakon oligarhije. A nije bila bez utjecaja ni cinjenica da se tiranija najcesce razvijala iz dernokracije. _ Ne razabiremo li dakle da se ti oblici drzavnog uredenja ne smiju odredivati pojmovima "nekolicima ili mnogi" niti .Naprotiv. Na nasern mjestu daje se najprije Cisto iskustveno grupiranje. . naprotiv ovdje se radi sarno 0 empirijskom vrijednosnom sudu. "bogatstvo i siromastvo". U usporedbi s nasirn dijalogom nedostaje kraljevstvo (basileia). ili se necemo sloziti s time? -s time to? . 260 a. U Driavniku nije rnjerodavno to genetsko-konstruktivno glediste. Prerna tome Platon postavlja slijedeCi poredak: 1) basileia 2) aristokratija 3) dernokratia meta nomen 4) dernokratia aneu nom on 5) oligarhia 6) tyrann is. pada u oci razlicito rnjesto dernokracije. a nisu to niposto. Njihova vrijednost ovisi 0 tome koliko oni koji vladaju imaju uvida u bit drzave. slijedi da valjani obIik vladanja.Nuzno dakle moramo to sada ovako istrazivati: u kojem li se od tih drzavnih uredenja pojavljuje znanje vladanja ljudima koje je najteze i najvaznije steci? Treba naime to znanje ~azm~~riti da vidimo koje ljude treba odijeliti od razborita kralja.64 . "nasilje i privola" i time da li postoji s pisanim zakonima ili bez zakona? .cija. I I I' e 293a 344 345 .a je tirnokra. _ I to nismo uzeli sva znanja.

te cinjenica da nikada nijedna. .Nemoguce je dakle da ono sto kroz sve vrijeme ostaje jednostavno bude prikladno za ono sto nije nikada jednostavno. . bilo da odasilju skupine naseljenika kao rojeve pcela i tako je umanjuju. u naknadu za to. pa ni onda kada se pruza nesto novo. bilo da dovode odnekud izvana druge. Ali najbolje je da snaga ne Jezi u zakonima. 33. Zakon. . tako dugo i po tom mjerilu moramo kazati daje to za nas jedino valjano drzavno uredenje. naivno se upravIjati sarno po propisima. nego u kraljevskom covjeku obdarenu razboritoscu. nego su sarno oponasanje onoga pravoga. . . Lijecnike drzimo jednako lijecnicima bilo da nas lijece s nasom privolom iIi protiv nase volje. dokle je e god cuvaju pomocu znanja i pravednosti i po svojim silama od 10sije Cine boljom. da s istog razIoga najboIje drzavno uredenje nije ono u kome se upravIja samo.Bilo da vladaju privolom iIi protiv volje podanika. zahtevati da vlada zakon znaci zahtevati da vIada bog i urn. ito ona drzavna uredenja za koja kazerno da imaju dobre zakone pokazuju oponasanje u ljepsern svjetlu.n~ osnovu propisa i zakona. Stoga zakon predstavIja urn bez pozude. Htio sam 346 te naime pitati da Ii sve to prihvacas iIi si nezadovoljan kojim navodom.Nuzno je dakle. Medutim." I odmah nakon toga kaze on tacna: . . kao uostaIom i u svakoj drugoj vjestini. bilo po pisanim zakonima iIi bez njih.Takoje. kakav god bio oblik njihove vlasti. I u Egiptu je Iekarima dopusteno da tek posIe cetvrtog dana promene uobicajenu terapiju. Svakako da oni u cijim je rukama vIast treba da znaju I one opste odredbe. pisao: "Oa Ii je korisnije potcinjavati se najboIjem covjeku iIi najboIjim zakonima? Oni koji smatraju da je u interesu drzave da njome upravIja kraIj drze da zakoni daju sarno opste odredbe a ne predvidaju sve pojedinacne slucajeve. a ostala u losijem. a ne sarno prividno. da i od drzavnih uredenja ono bude osobito valjano i jedino pravo drzavno uredenje u kojem se vidi kako oni koji vladaju imaju pravo znanje. sto bi za nekoga bilo bolje nego nalog koji je on dao. Doista upravo.Malo si me. ali mi ne ide u glavu izjava da se smije vladati i bez zakona. U tome se valjda slazerno? -Svakako. stvar ne miruje.Istina je. Sokrate. dakIe.Doista je jasno da kraljevskom poslu pripada na neki nacin zakonodavstvo. . posve dobro rekao. napr~tiv. Bilo da oni vladaju po zakonima iIi bez njih.Ostalo si. jer pozuda je nesto zivotinjsko a strast kvari najboIje Ijude kada su na vlasti. rnoglo bi se reci da ce.Vidimo pak da zakon smjera bas na sarno to pravilo kao prec uzetan i neuk covjek koji ne dopusta niti da itko ista radi protiv njegove odredbe niti da ga itko pita. vIadar bolje rasudivati 0 pojedinacnim slucajevirna. ne dopustaju da bilo koje umijece u icernu pruza neko jednostavno pravilo koje bi vrijedilo za sve slucajeve i za svako vrijeme." (1287 a 27). Za druga pak drzavna uredenja koja spominjemo moramo kazati da nisu prava ni vaIjana. strance. bili oni sirornasni iii bogati. bilo kao bogatasi iIi kao siromasi. 294a . . rezuci iIi paleci iIi primjenjujuci drugi koji bolni postupak. a zahtevati da vlada covek znaci dopustiti i zivotinji da vlada. kao siromasi iIi kao bogatasi.Zato sto zakon nikada nece moci u jedan mah obuhvatiti bono sto je najbolje i najpravednije za sve. kako si sada rekao. s privolom d iIi protiv volje podanika. koje iz losijeg stanja dovode u bolje. Ali jaci je onaj u kome uopste nema strasti nego onaj ko ih po svojoj prirodi ima. cine to na svoju odgovornost. . po mom misljenju. 1286 a 7.I bilo da oni neke ubijaju iIi tjeraju iz zemlje i tako drzavu ciste za njezino dobro. = 68294 b Te rijeci vjerojatno j je imao u vidu AristoteI kada je u trecoj knjizi Politike. pa naredivati ono sto je najprikladnije='. da tako kazem. dakIe.n -Sigurno. . Sada je vee jasno da ce nasa zelja raspraviti pitanje valjanosti vlade bez zakona. . pretekao svojim pitanjem. .To je ocito. bilo po pisanim pravilima iIi bez njih.Cini se da je tako. U svakom ih slucaju jednako nazivamo lijecnicima dok se brinu za nas oslanjajuci se na svoje umijece. kako mi se cini. Jasno je. bilo da ciscenjem iIi drukcije uzrokuju nase mrsavljenje iIi naprotiv debljanje. pa je stoga. a ne drukcije prihvatiti da je jedino to tocna definicija Iijecnistva i bilo kojeg drugog umijeca.Prema tome. Nejednakost naime medu ljudima kao i medu njihovim djelima. 347 . a svaka Ijudska dusa. postupa zakon sa svakim od nas. pojedic ni koji lijece spasavaju ono sto lijece. mara da ih ima. nista od toga ne smijemo niposto uzimati u obzir ni u kakvom tocnorn odredivanju. a ako to ucine pre. bez strasti.Upravo je tako. Tako cerno. moramo po nasem sadasnjem shvacanju drzati da vladaju s umib jecem. te od njih stvaraju gradane i tako je povecavaju. Znas Ii zasto? Pa zasto? . kako se cini. sarno ako za dobro tijela.

nego mie sle d~ treba izdavati propise u krupnim crtama korisne za tijelo s obzirom na velik broj slucajeva i na mnogo ljudi.. nikada nece 9Sa biti kadar.Doista je tocno. . dobra i zla. Privatno vaspitanje pojedinca se jos u necernu razlikuje ~d drustven?g. zar da ne bude slobodno drugo nesto naredivati mimo to. . rasporedene po drzavama. . i to vrlo mnogo. kao i u drugirn drzavarna. bilo tko od onih koji posjeduju pravo kraljevsko znanje to mogao. a sve su drukcije upute nezdrave i protivne lijecnickom umijecu? Iii bi takav po stupak na podrucju znanja i pravog umijeca izazivao doista najveci smijeh prema takvom davanju zakona? . . strance. pa ce tako za pojedince nekako u krupnim crtarna stvarati zakon. mislim.Deder dozovimo sada ponovno u pamet propise onih koji kao strucnjaci vjezbaju druge. tesko bi ikada sam sebi zadavao smetnje pisanjem tih tako zvanih zakona. -A sto je to? . mislim. . jer su te uistinu lijecnicke i donose ozdravljenje. . kako mislim. pojedinac takvim vaspitanjem dobija jos vise ono sto je za njega lio . tocno pruzati svakom pojedincu ono sto mu odgovara. . zadrzavsi se izvan drzave manje vremena nego sto je mislio? Zar nece imati smjelosti umjesto onih pismenih uputa dati druge ako se bolesnikovo stanje popravilo uslijed djelovanja vjetrova iii koje druge nebeske pojave. bave opstim. mahov~ etike (J J 80 b 7): . bilo izdajuci pisane zakone bilo uzimajuci kao zakone dornace nepisane obicaje. lekar i ucitelj gimnastike pogodice svoja uputstva poS . 296a r: -Tocno. 35. Jer nauke se.Kakve propise? . -Svakako.Tako je. barem prema onome sto smo sad a kazali.ilu bolesniu od g~oz~l1cekoristi rrur I uzdrzavanje od jela.Ima. koji ih je kao strucnjak napisao.Posve sigurno. ravnaju po zakonima svojih zakonodavaca. druge strane. tacnije ako poznaju opsta praviIa 0 tome sto odgovara svima iIiIjudima odih sposobnosti. On kaze u desetoj knjizi Niko. .Smatrajmo dakle da ni zakonodavac." b c d e =. Kad bi. Da Ii cemo kazati: Ako neki lijecnik iii ucitelj tjelovjezbe namjerava ici na put i dugo vremena.Nego ce pruzati. koja se neocekivano zbila nekako drukcije nego obicno? IIi ce uporno smatrati da se ne smije udaljavati od starih uputa koje je jednom dao. dragi moj. ako se on vrati. rvanjern i svim drugirn tjelesnim vjezbama.'r 34. odredujuci da skupa pocnu i skupa prestanu s trcanjem. a tako i jeste. kazu.P? -Tocno. vaspitanja pojedinac potpunije razvija jer mu je ukazana posebna . .Znas Ii sto 0 I tome govori mnostvo? 349 . iz teznje za natjecanjern? . tko dode iii on sam. za pojedine Ijudske sku pine. koji mora upucivati svoje stado u pravo i u medusobne pravne odnose. Tako se.A jos vise. -Takoje. . . iii tko drugi njemu jednak? IIi bi se i ta zabrana uistinu cinila smijesnim jednako kao i prijasnja? -OCito. sasvim iste vjezbe. ali ponekad mozda I rnje tako. pa ako je uvjeren da se oni koje vjezba iii oni koje lijeci nece sjecati njegovih naredaba. . koje se.Evo ovo. . te da ni on sam ne smije naredivati nesto drugo niti se bolesnik usudivati raditi drugo mimo napisanih uputa. ~9 294 e I ovdje je Aristotelov sud manje jednostran. Ta kako bi itko ikada bio kadar za vrijeme svog zivota neprestano sjediti uz svakog pojedinca i tocno naredivati ono sto tome odgovara. ono sto odgovara mnogirna i u rnnogo slucajeva.To sto drze da nije moguce zalaziti u sitnice kod svakoga pojedinca naredujuci mu sto je za njegovo tijelo prikladno. Ijepote i rugobe...Nemali i kod vas nekih skupnih vjezbi Ijudi. . bilo u trcanju bilo u cemu drugom.. koji se ticu pravde i nepravde.To se sarno po sebi razumije.Zbog cega je onda potrebno davati zakone kad zakon d ne predstavlja nesto posve valjano? Treba da pronaderno uzrok tome. prema onome sto namjeravamo kazati. izgIeda. sto mc:>z~ ilust:ovat~ pri~jeromiz medicine: ~o p:a~. . dok svima skupno daje propise. biti daleko od onih kojima pruza svoju njegu. kako mu se cini. isto UcltelJ boksovanja ne propisuje. nece Ii im htjeti ostaviti pismene upute? Iii kako rnislis? -Tako bas.A sto onda.Onome pak koji je izdao pisane zakone i odredio nepisane.Stoga bas i zadaju sada jednake vjezbe svima zajedno.

smij~ djelovati kao zakonodavac u svojoj drzavi sarno ako dobije pristanak svakog grad anina a inace ne. 292 e. bolje i ljepse nego po prijasnjim zakonima. _ Kako onda nazivamo pogresku protiv drzavnickog umijeca? Zar ne sramotnom. radi korisno.Kakav postupak? . . ako tko poznaje bolje zakone od prijasnjih.0 kojim to primjerima? _ Ako dakle neki lijecnik. a nepravedno ako je siromasan? IIi ako netko bilo s pristankom gr~dan. _ Pa sto? Ne kazu li pravo? b .Pravu istinu govoris. Ako dakle netko. ne trazeci pristanka. premda nije bas potpuno ispravan? . koji tocno poznaje svoje umijece.Da nikada mnostvo. ~ako ce se nazivati to prisiljavanje? Nece li se pnje nazrvati svakim drugim imenom ne~o p~~reSkom p~~t~vumijec~. a da sva ostala drzavna uredenja. nego prije toga 0 prijasnjim primjerima.Takav zbog kojeg se nitko u drzavi ne usuduje nista raditi protiv zakona. Kazu nairne. da se pokaze koja se pogreska sad a u tome pojavljuje. po kojem ce mudar i cestit covjek upravljati prilikama onih kojima vlada? Kao sto kormilar uvijek pazi na 297a ono sto koristi brodu i mornarima i ne postavija pisana pravila. pa rna od kakvih ljudi bilo sastavljeno. a druga u losijem smislu. ne mora li se u tom njegovu radu nalaziti pravo shvacanje valjanog upravljanja drzavom. kao sto smo i malo prije rekli. kako ce se nazivati to prisiljavanje? Nemojmo ipak jos 0 tome govoriti. premda nije nesto posve obicno niti se moze lako spoznati. bilo po pisarum zakonima ili protiv njih. nece li tako po istom postupku stvoriti valjano drzavno uredenje oni koji su sposobni vladati pokazujuci snagu svog umijeca jacorn od zakona? Nije li tako da razboriti vladari.ih ~olje. ruznom i nepravednom? -Dakako.a iIi bez ~jeg~.Doista bi bila krupna pogreska kad bi se to raziaganje pokrenulo pa odmah zabacilo i kad se ne bi nastaviIo.bilo ~ao ~ogata~ iIi k~o siroe mah. .P nego da jedino valjano drzavno uredenje treba traziti kod malog broja ljudi. sili mimo napisanih uputa dijete ili eovjeka il. 71 297 d Usp. Pokusajmo ipak to pronaci. treba smatrati oponasanjima. .Barem tomu sto si sada rekao nije moguce usprotiviti se.Sto si time htio reci? Til ni malo prije nisam bas shvatio tvoju primjedbu o oponasanjima. . I to je najvaljanije i najbolje stanje. ne grijese dok se drze ovog jedinog vaznog pravila: u svakoj prilici pruzati svojim sugradanima potpunu pravednost. kao 70297 cUsp.Kakva pogreska? . . _ Doista lijepo zvuce njihove rijeci. da li je prisiljavanje pravedno ako je bogat onaj koji je prisilio. 293 b. c d e 351 . i to pravednije. ne bi moglo steci takvo znanje ni biti sposobno da razborito upravlja drzavom. _ Nego. _ Sto se pak tice onih koji su prisiljeni protiv pisanih zakona d i uobicajenog prava raditi drugo nesto. -Cemu? 36. d~. koja se temelji na razumu i umijecu.Doista ni onome sto smo prije rekli. sto god radili. . biti sposobni cuvati ih i. 350 b nego uzima svoje umijece kao zakon i tako spasava one koji s njim plove. Stoga pazi! Kad je za nas valjano jedino one drzavno uredenje koje smo spomenuli.Barem istrazivati to treba. i to jedna u boljem. ne trazeci pristanak svog bolesnika.i~~nu d~ Cine ~es~o sto ~~za nj. . u svakoj prilici sve prije morati kazati nego da su prisilno nesto sramotno.Mozda. ako ne zele da im one budu najsmjesnije od sviju. Onaj se pak koji se to usuduje kaznjava smrcu i svim najstrasnijim mukama.?' znas Ii da se ostala moraju za svoje odrzanje sluziti pisanim zakonima toga vaijanog drzavnog uredenja i primjenjivati po stupak koji se u sadasnje vrijeme hvali. od gorih ciniti ih boljima? .sIlJen sve pnje mOCIrect nego. kod nekolicine i kod jednoga. silom namece one sto je bolje. d~ su mu lijecnici silom nametnuh po stupak opasan po zdravlje I protivan lijecnickom urnijecu? _ Pravu istinu kazes. . deder zar nece u svojim prituzbama na takvo prisiljavanje. ukoliko je moguce. nepravedno i ruzno pretrpjeli od onih koji su ih prisilili? .opas~?m po zdravc lje? I nece li onaj koji je na to pn." il ij _ Ovako smjesta ne pad a mi na pamet.

top line i studeni i da bilo sto 0 tome mudruje. Pretpostavimo da S~I ml~~lmo ~~ od nJlhvnaJs!ra73 Koga naime od nas jedni I drug I zele odrzavati na srnje trpimovI . I .To je jos zamrsenije. Koji budu osudeni. lijecnika: o~ podrugivanje atenskoj demokraciji. one koji zdrijebom budu odredeni. i da cemo po tome cijelo kasnije vrijeme ploviti i njegovati bolesnike. nerazumnost. 1 ku d Cemo ni jednom ni drugom 0 ta va umijeca opusti~d la dnekao neogranieeni gospodar ni robovima ni slobodnim ti di v a . . 0 blik . Korrnilari pak prave nebrojene druge nekvPnJate J~. tako misleci. I.OJIJ~ . a jedan dio bez zapisivanja uzeti kao stare narodne obicaje. bilo po savjetu lijecnika i kormilara bilo drugih obicnih gradana. bl'v k '" V' koji smo prije razlagali..rdlmo?a oJldJe nHac~vn~st ao taj. a oSda ~ u1:0 rev javaJ. stvorili nakon vijecanja od0 IS d d ".. nego nakJapalom 0 pojavama u zraku i sofistom brbljavcem. XI. ~ Vi te da ce biti slobodno i obicnim gradanima i obrtniga ~o 0d ~sh'struka iznositi svoje misljenje 0 plovidbi i 0 bolestierma rugi bl' . . UVIJe nuzn . dno" 72 Zamlshmo u vezi s njima neki pnmjer I razgl rugi zajc . bilo ci naro d bil saa . pornocu kojih je "k v 0 po slicnostl prikazivati kraljevske vladare. _ ponovno se on~a ~rae~jm~ k sl~ama.nego je isto tako i strasljivo cuvanje zadobivenog blaga c .Vrlo rado. neka za njih odreduju sto treba da pretrpe kao kaznu iii koju globu da plate. da cerno se sakupltl u skUPStlOl. 514) 0 vrijednosti j~ijedniji vidar u cjeni od mnogih drugih".d . stirn a kada odatle dalje plov~. pa isto too V" b 72 ~:r:. li a 10 CIO 10 JU :a.v ti 'v • v zivotu. a te zakone osigurava pornocu izbora mu napada.Pa ipak ce uza sve to trebati jos postaviti zakon: "Ako se ustanovi da netko mimo pi sane zakone istrazuje umijece korrnilarenja i brodarstvo iii nauku 0 zdravlju i lijecnicku istinu 0 vjetrovima. najprije neka ne bude nazivan ni lijecnikom ni kormilarom. li rna..Ikto 'hogadak a'l.Promatraj sad a i ono sto slijedi nakon toga.oknakvc~oh Pdnm~h.~ nar pa ga ubijaju. pa ovamo dovoditi one koji su zavrsili sluzbu i traziti od njih polaganje racuna. trebat ce urediti sudista ili od bogatasa po izboru iii od cijelog naroda po zdrijebu. da cemo napisati na stupove i ploce.k d b I ik Iii k . bi10 od bogatasa bilo od cijelog naroda. . A JOSse . u kojoj po Platonovu rnisljenju ne tr~ost zakone. _ K ravom kormilaru.. koji smo sada oznaciu ao rugi po re u. Ako mu se dokaze da protiv zakona i pisanih 353 b sebe i za svoje ukueane.IJecmku.oblik drzavnog uredenja. . Ne sarno da ovakav zakonodavac izaziva PI~I. Ono pak sto mnostvo 0 tome odluci. bi mo dakle. . tko god zeli od onih koji imaju pravo na to. 11. konacno kako se treba boriti u pomorskoj bitki s ratnim brodovirna protiv ratnih brodova.u za je~a malo iii niSta trose za?~ eS~1 a'd v •• • d e 298a brodovima i pomorskim spravama pri plovljenju.~nO\'Il. d . .Kakav pnmJer .ove I. i tko god bude htio. 0 tome kako treba uPak0tre javatkl kO t °besm a II~e..d . Po ize rV~I~mko .o 73 298 a AI" na poznate Homerove stihove (II. Kada dakJe svakome od tih glavara pro de vee godina sluzbe. 37. neka ih optuzuje sto nisu za vrijeme svoje godisnje sluzbe upravljali brodovima po pisanim zakonima ni po starim obicajima predaka. v' koi .Kojim slikama? ..0 0CI pa ecu n lesnik tit bli .mst ava lieumdstavakJu. .k du novac od bolesm OVI ro a a I I a I rugi a JU a.p.a kog~ ze ~ u. Kakvim lukavstvom ostavljaju ljude na pustim mjeta e stvan'N h.. 38.Da cemo svake go dine postavljati mnostvu kao glavare. I' ad°tvorenu ~o~u d otrrnicnim krivim kretanjem broda hacaju JU e u more I vrse ruga takva 'v • 299a c ZlodjeAkla. .Cudne si zaista stvari iznio .rdekzu. . dovede pred sud optuzivsi ga da kvari druge mlade i da ih nagovara neka se prihvacaju kormilarskog i lijecnickog umijeca ne po zakonima.vnje ~ ~o~o ~o. a zatim neka ga. oces li? . d rugo po re du ako se ukJoni onaj prvi t . v ick tome a 0 re a uprav Jab sarrum jecrnc e sprave . . Postavljeni pak glavari da ce vladati po pisanim zakonima upravljajuci brodovima i lijececi bolesnike.Doista je za onoga koji od svoje volje i rado vrsi sluzbu glavara medu takvim ljudima potpuno opravdano da bilo kakvu kaznu trpi i bilo koji globu placa. nego neka kao neograniceni gospodari upravljaju brodovirna i bolesnicima. '" _ Ovakav." areduJ'uCi da im se ISP l acuje novae ao ana . onoga oddavaju. pri opasnostirna za samu plovidbu od vjetrova i mora i kod susreta s gusarima i. . motrimo gao . To isto neka vrijedi i za one koji se bave lijecenjern bolesnika. . ? .

Sokrate. zar ne bi to bilo JOsvece zlo nego ono prijasnje? .To je prava istina. da takva drzavna uredenja.Kada dakle koji god pojedinac i koje god mnostvo.74 Ta mposto ne srruje on biti rnudriji od zakona. koji upravo imaju zakone. tad a nazivamo takvo drZavno uredenje aristokratskim. . Svatko naime poznaje lijecnistvo i nauku 0 zdravlju kao i kormilarenje i brodarstvo. . naredbe." .i> ___ti!i_na 74299 c Ovom jetkom ironijorn. .Treba dakle. koji postavljaju zakone i pisana pravila 0 bilo cemu. nikada nista ne cini protiv pisanih zakona i starinskih obicaja. mnostvo bogatasa i narod kao cjelina nikada ne bi mogli steci to drzavnicko znanje. .. nego upravo ona najveca istina. u to vrijeme postajao potpuno nevrijednim da se zivi. koje su po najboljem znanju napisali oni koji se u to razumiju.sa~. . nego ~sao dr~go raditi protiv toga radi ka~e ko.Kako da ne bi? .. imaju kao drugi zadatak da nikada ne dopustaju da ni pojedinac ni mnostvo ista protiv toga radi u bilo cemu. ali bi je oponasali vrlo lose. a ne po samom umijecu. .pravila nagovara bilo ml~d~ bi!o starije.kad bi se u svemu tome tako radilo. 354 355 . ako se sjecarno. Platon zeli podsjenepravednu osudu kojom su Atenjani osudili Sokrata. b . pa ako z se taj ne bi nimalo ~nnuo za pl. postupalo tako kako kazerno u tim umijecima i u bilo kojem dijelu ratnog urnijeca i cijelog razgranjenog lovac~og umijeca i ~l. pokusaju raditi bilo sto protiv njih misleci daje to drugo bolje. u mnogo slucajeva raditi po umijecu ne obziruci se nimalo u svom djelovanju na napisana pravid la kad god mu se nesto drugo ucini boljim od onoga sto je sam propisao i naredio nekima za vrijeme svoje odsutnosti. . ako 301a hoce 8tOje moguce bolje oponasati ono pravo drzavno uredenje u kojem jedan vlada pomocu umijeca.e. a ~~z!~akva o razumijevanja. kad vee imaju svoje zakone. 295 c. ~oji ~u u dobr?~ namjeri svjetovah mnostvo u pojedinim slucajevima I nagovonh ga da to prihvati. taj bi pravio pogresku mnogo puta vecu od prve i unisravao bi svaku djelatnost jos vise nego pisana pravila. c 76300 d Usp.. naime pravi drzavnik. naime kad bi se sve obavljalo po pisanim propisima. jer je svakome koji god hoce slobodno upoznavati pisana pravila i ustaljene starinske obicaje. . . . 300a 39.Pa ipak smo kazali.u~i~~ca obav~j~po !. 75300 a Ovdje prestaje podrugivanje Ateni. .Ta kako bi i mogli? . . . Platon se okrece natrag k priznanju da duhu idealnog kraljevstva predlozi sto je vise rnoguce strogo oponasanje zakonodavca. da ce onaj koji se u to razumije.Zbog toga dakle oni. ne rade li prema svojoj mogucnosti ono isto sto i onaj pravi drzavnik? -Potpuno.Doista smo se slozili. . bilo cista bilo primijenjena na ravnine ili na dubine ili na brzine .A sto je s ovim? Ako bismo silom postizavali da se svako od spomenutih.Iapisanim pravil~m~ i da ta nasa pravila nadzire III~abran 1~1drijebom odreden c~vJek. .A ipak smo se prije?? slozili u tome da nikakvo mnostvo nije sposobno steci bilo kakvo umijece.Ako dakle postoji neko kraljevsko umijece. koja bi bila posljedica? .Svakako.Bez sumnje.Kada ga dakle bogatasi oponasaju. a kada se ne obziru na zakone.~eka b~?e kaz~_j_en najstrasnijim kaznama. upravljenom demokratskoj vladi.Kazali smo. a ako bi to radili sa stvarnim razumijevanjem. III ako bismo vidjeli da se po pisanim pravilima obavlja gojenje konja i uopce u~ijecev~jego~anj~ ~t~da iIi prorica~~e ~!isvaka grae na umijeca koja sluzi drugima ili igra na kocke ili cijela nauka 0 brojevima.Tko bi naime kusao raditi protiv zakona nastalih na temelju bogata iskustv~ i dje~ovanja n. 292e." d Ako bi se dakle. kako se cini.eki? ~avjet~i~a.ns~II~1s~bne sklonosti. _ Ocito je da bi nam sva ta urmjeca propala I mkad nam se ne bi obnovila zbog toga zakona koji zabranjuje svako istrazivanje.Vrlo si lijepo kazao. . koji je i sada tezak. to ne bi vise bilo oponasanje.a'poku~: stva ili takoder poljodjeljstva I svake vrste uzgajanja biljaka. .To bi dakle na svakom podrucju bilo oponasanje istine. kusali bi dodue se oponasati istinu.ikarstva iIi uopce umije~a ?ponas~nja i drvodjelJskog ~ml~ec~ IIIs~ake druge vrste p~avl~enJ.Tocno. Stoga bi zivot. doista. 77300e Usp.Ako bi pak tako radili bez potrebna znanja.

kao sto kaze Skilak. jer su ljudi zazirali od onog jednog samovladara i nisu vjerovali da bi itko ikada mogao biti dostojan takve vlade da bi htio i mogao vladati pornocu kreposti d i znanja te svima tocno podjeljivati ljudsku i bozansku pravdu. 41. koji su svi obuhvaceni jednim imenom . jasno je da bi. tako da nadrnoc onih koji vladaju bude neosporna i ocigledna za potcinjene.U kojemje dakle od tih drzavnih uredenja koja nisu valjana zivot najmanje tezak. . 79301 e Ove rijeci upucuju na Aristotelovu Politiku (VII. izmedu kraljeva i podanika postoji razlika. a svakomu je jasno da bi u drugom kojem umijecu takav postupak unistio sve sto se stvara? Iii se vise moramo cuditi tomu kako je drzava po svojoj prirodi neka jaka tvorevina? Premda naime drzave podnose takva zla vee beskrajno vrijeme. propale su i jos ce propadati zbog nesposobnosti kormilara i mornara. . skupljati se i stvarati pls~ne zakone slijedeci tragove jedinoga pravog drzavnog uredenja. koji sam vlada po zakonima.Kada dakle samovladar posjeduje pravo znanje. vlada na temelju pravog znanja iii sarno mnijenja. premda se nimalo ne razumiju u drzavnicko umijece. kako ne? . Sokrate. tiranija). u tom slucaju. . svakako ce dobiti isti naziv . ." . kada se. ali bez pravog znanja. Ali kako ta razlika nije jasna na prvi pogled i kako ovde nije isti slucaj kao u Indiji. kako kazemo. kao sto se rada u kosnicama. 14. nastao tiranin.Jcralj" i nikakav drugi. jasno je da svi gradani treba podjednako i naizmjenicno i da vladaju i da se potcinjavaju.Sto time mislis? . nepravim oblicima (aristokracija. ima u svemu sarno pet naziva za drzavna uredenja koja se u nase vrijeme spominju. mozda sve nase djelovanje ide bas za tim ciljem.To je prava istina. i kad bi prvi daleko prevazilazili dru- 302a b ni i tjel.Medutim. oligarhijska. nego.Cini se barem da je tako.~reba onda. gde. iako je to nesto uzgredno za nas postavljeni zadatak? Medutim. I i . .Cini se da je tako. odlikujuci se odmah on jedi78301 b Kralj koji vlada po zakonima nije po imenu razlicit od idealnog kralja. kao i druga cetvortca.80 Mnoge dakako gdjekada tonuci kao brodovi propadaju. i to potpuno. ali on u stvari oponasa idealnog kralja. . a drugi se uvek pokoravaju.Smijemo Ii se dakle. ubijati i ostecivati koga mu se god u svakoj prilici svidi. izdajuci se za onoga koji ima pravo znanje. 40.1 c I. opceni-. kralj. po opstern mlsljenju. a da pri tome ne razlikujerno u nazivu da li onaj. ge.Cini se da je tako. a uistinu njegovim oponasanjern upravljaju neka pozuda i neznanje? Zar ne moramo takvoga vladara u svakom pojedinom slucaju nazivati tiraninom? -Svakako. koje se sada toliko prosirilo. . pa dakle pripada.oponasanje"." 80302 a Ocito je da se misli prije svega na Spartu. u prvom redu tjelesnim a zatim i dusevnim osobinama.es~o i dusevno. cuditi koliko se zala dogada u takvim drzavnim uredenjima i koliko ce ih se jos dogadati kad se ona zasnivaju na takvu temelju da svoje djelovanje izvrsuju po pisanim zakonima i obicajima. . misle da od svih drugih umijeca najbolje poznaju bas drzavnicko.A sto onda kada neki samovladar ne postupa ni po zakonic rna ni po obicajima.Cini se da je tako. au kojem je najmanje podnosljiv? Treba li da to nekako razmotrimo. oponasajuci b onoga koji posjeduje pravo znanje. . oligarhija.Kada bi se oni u cijim je rukama vlast razlikovali od potcinjenih toliko koliko se. i to po zakonima. eto. dakle. demokracija. premda je u svima tezak.Nista drugo ne kazem nego da su vlada jednoga.'11 1 oligarhijskim. Kad bi se pak pojavio takav samovladar kako ga mi prikazujemo.Moras onda kazati da od tri oblika drzavnog uredenja isti postaje i osobito tezak za zivot i najugodniji. Zbog toga. ne pojavJjuje kralj u drzae varna. ipak neke od njih odolijevaju i ne ruse se.1332 b 16): . bogovi i heroji razlikuju od Ijudi. koji u najtezim poslovima pokazuju najteze neznanje i koji. k oponasanju . kazemo. . I ! 356 357 . .0 tom nema sumnje. . . aristokratska i demokratska viada. kako se cini. to uzevsi.Tako je. a ne zlostavljati. tvrdi da i protiv zakona treba raditi ono sto je najbolje. bio bi od svih voljen i vladao bi sretno upravljajuci jednim pouzdano valjanim drzavnirn uredenjem. bilo bolje da jedni i isti uvek vladaju.A ovako."? . kadajedan viada.stoga postoji pet oblika oponasanja. nazivamo ga kraljem. . nekolicine i mnogih tri oblika 0 kojima smo govorili na pocetku ovog razlaganja.Treba.

.r . kao sto pojam "malo" stoji po sredini izmedu pojmova "je?an" i . tako je bilo. To se nekako pred nama odvijalo kao drama. 291 ubi biljesku 62. Nakon toga preostaju u smjesi vrijedne kovine srodne zlatu: mjed. 64. Kako smo malo prije rekli85 da vidimo neku druzbu Kentaura i Satira koju treba odstraniti od drzavnickog umijeca .Moramo dakle izluciti i sudionike u svim tim drzavnim uredenjima . kao boga od Ijudi. Sve se to jedva odjeljuje pomocu kamena za kusnju i tek rastapanjem daje nam da vidimo cisto zlato sarno za sebe. On je.Ali preostaje druga skupina. .Uistinu kaze se da se to tako radio 42. . . ukol~ko se osnivaju na zakonima.A vladu malog broja ljudi smatrajmo sredinom izmedu druga dva glavna oblika. 83302 eO redoslijedu 81 (vladavina najboljih) sadrzi u sebi dobar znak. . . .Moguce je. -Kako? . i to zato sto je u njoj drzavna uprava porazdijeljena nasitno medu mnogo osoba.Doista. a sada i nju moramo uzeti kao dvostruku. a najbolje. Bez zakona pak_ona cini zajednicki zivot teskim i najmanje podnosljivim. nego strancari i zastitnici privrednih tvorevina. koje nagovijesta srecu.Cini se da je ta oznaka tocno prenesena na takozvane drzavnike.sad a je. Zbog toga je to najgore od svih drzavnih uredenja.~amo~lada je dakl~.:~~ostvo". 1 u tom obliku kao i u ostalima moguce je vladati po zakonima i protiv njih.s' . Tome pripadaju ratno.Dobro. u njima bezakonje i zakonitost cijepa na dvoje svaku od njih.izuzevsi ono u kojem vlada jedan pornocu pravog znanja . dakako. kamenje i druge sastojine. Ako su sva drzavna uredenja razuzdana. smatrarno to drzavno uredenje uopste rdavirn i srnatramo da nije pravilno reci da je jedna oligarhija bolja od druge. a katkada i celik. rnedutim. • d c e d e 303a tom obliku drzavnog uredenja zivot najvredniji i najbolji. od svih dobrih drzavnih uredenja. ako izuzmemo sedmi oblik. koje se sarno u vatri mogu odijeliti.Cini se da smo i sad a na isti nacin uklonili od drzavnickog znanja ono sto se od njega razlikuje. dopustajuci da i oligarhija i ostala uredenja rnogu biti dobra. preporucuje 84303 b Na to rnjesto odnosi se slijedeca Aristote lova opaska u Politici (IV. 1 ohgarhlJska. nairne. . smatrao dernokratiju najgorirn. ali ne s iste tacke gledista kao ja.D!jeli~o ~~~~ svaki pojedini od njih na dvoje i stvarajmo sest obhka. .Od vlade jednoga rekli smo da nastaje kraljevska vlast i tiranija.Cini se da je doista tako. vee da je manje rdava.jer nisu pravi drzavnici. . b drzavnih obika usp. a ako su dobro uredena pod njomje zivot najmanje podnosljiv. to nam dijeljenje. sto mu je tude i sto se s njim ne slaze.Cini se da je tako.Cini se da je tako.u i druge. 2. po tom sadasnjern razlaganju.~ristokratska vlada s imenom." 85303 cUsp.I ti radnici najprije odstranjuju zemlju. jer je ujedno i srodnija kraljevskom rodu i teze se daje razabrati.No onda82 kad smo trazili valjano drzavno uredenje. eto. . 292 a. . a ostale uzeli kao neizbjeine. bilj.. Kad smo vee izlucili onaj valjani oblik drzavnog uredenja. -Kako? . a od svih rdavih najboljirn uredenjem.Kako to? I po cernu cemo je dijeliti? . koju je jos teze odstraniti. najbolje je zivjeti pod demokratskom vladom. . pomazuci kraljevskom umijecu. .a ?d vla~e ~Ie~ol. Njega naime moramo izluciti od svih oblika. tako da preostaje ono sto je vrijedno i njemu srodno. lzluCIVSI osebno kao sedmi oblik ono valjano drzavp no uredenje. Svakako.84 .Mi. .Cini se da je tako.icine. ovo posljednje ukoliko. kako smo prije pokazali. 1289 b 3): "Jedan od rnojih prethodnika rekao je to. Cini mi se da nam se dogada ono isto sto i cistacima zlata. iako jos nemamo za nju dvostrukog imena. dokje u prvom spornenu302 d Sarno irne aristokracija 82302 e Usp. srebro. pa moramo raditi kako kazes. nije bilo potrebno. ukoliko su protuzakomta.Po on?m istom po cem. te su i sami privredne tvorevine pa kao najveci oponasatelji i opsjenari postaju najveci sofisti medu sofistima. Vlada pak mnostva u svemu je slaba 1 nema velike moci m u dobru ni u zlu ako se usporedi s ostalima. ako je povezana uz dobra pisana pravila. 358 359 . teskorn mukom odstranjena. koja nazivamo zakonirna. Od vlade pak mnogih uzimali srno tad a ono sto smo jednim imenom nazivali demokratskom vladom. sudacko i govornicko umijece. . najbolji oblik od svih sest.

V' e od drzavnickoga kao nesto sto je razlicito od njega po vrsti. da je govornicko umijece brzo rastavljeno b . . a najvise je umijcce politicko urnijece.Dobro. d mnostva i svjetine lijepim i i b e ~ml~~cv~ prepustin uvjeravanje _ Ocito treba .--. zati. mocu nekog nasili '1' b .IJecem odi njima vladati? ucivanja mora nadziran sva ostala 305a . . strance.Ako se radio tome da pok v . mora vladati 0 . koje je tako silno i znatno.o to posljednje. . u Gorgiji (517 e) i u Driavi (ool d). . mm ~mlJecem koje rnoze uvjeravati? ' ez 0 lijevanja.. druga neka sposobnost.um.Izjavit cerno dakle da ova upravlja onom prvom ako se jednako zelimo drzati prijasnjih tvrdnja? -Da. 0Je odlucuJe da Ii tre_U line__. drzavama. .Onorn umlJecu koje vI d ".A dalje? Sto se tice odluciv . . prepusnn govornickam urnijecu rna u m~J~~~etmobopet umlJe~u pridan odluku da Ii prema nekire a postupan bilo pomoc . da li c .A sto treba misliti oovoj drugoj sposobnosti? -0 kojoj? . . ~.~e 0 ~cuJe a II treba uvjeravati iIi ne _B k . . usaI?ko.304a pra.Vrlo si lijepo kazao. zavnikova. . a ne poucavanjem? _ K' .Vrlo rado. . koja njemu sluzi.Necerno dakle smatrati drzavnickim urnijecem strategiju. Rec] cerno da je i to neko ".Sto? . ".86 ' rnislim. umlJece. ti I umIJ.•. Da Ii cerno kazati da ona nema nikakve veze s umijecern iIi da je pravo urnijece? . . a sto kao krivo. I 0. Pa re.nanja koja mu pripada. _ To ne bi bila '.Ako smo dosljedni onomu sto smo prije rekli. + -.shvacanJe 0 rangiranju 0> pa 0 ra jevskog urrujeca (basilikc). o~ ce narn se jasno pokaci mi. urrnjeca od prostog rucnoc posla d k r je pripada . . koi v. koja pri- c .a njima slijede urnijeca 0 korisnosti iii stetnosti neke primjene. ". Ksaat<!Pf': .~azat ce!"ll. Na kosvoj CistoCi i samoga za sebe oJnog:\O . iIi kako cerno kazati? I a je I to neko urmjece 0 tim . Pri odredi- b 360 361 . .. umijeca uciti iIi ne. ucnorn uvjercnju Platonove Iilozofii . _ D/I cerno se dakle da je to umijece razliCito od onih prvih.vdu i zajedno s njim upravlja djelatnoscu v JI bi se dakle nacin to dalo nailaks d .Deder razmotrimo i vlast sudaca. d . J~ litre a uopce mlrovati? . lim rarnrn njecrma.I da ono umijece koi dl v . u uvjeravanp.1..Cini se.Da Ii ona moze sto drugo nego da u prijepornim pitanjima ugovora prosuduje sto ima vrijediti kao pravo. 43. Slicno pise i Aristotel na pocetku Nikomahove etike (1094 a 26).e~a ne sI?ij. ti drugim iIi da druga umijet no o. nus I~. . Platon to iz. ba nesm ucit! '1' . koji pravo sude.TI dakle IZJavljujeS da nam u " . jasno pn azati pornocu glazbe. nuzno cemo je shvatiti kao razlicnu od one prve. . . Urnijeca koja vladaju tehnikom samo svojeg specijalnog podrucja na najnizern su stupnju.Tako.Nijedno drugo.Postoji. nego bas dr86304 d Odl " . koja se savanju mjesta nekog umijeca mjerodavna je vrsta i obujarn z. ._4 > . ali je ipak njemu podlozno. nego uno koje je pravo kraljevsko? . Kojem cerno dakl ". . rmjece. Treba da ga pokusamo ..Koje cerno onda umijece proglasiti gospodarom cjelokupnog ratnog umijeca. eto.u. .stranI~1 dav?am pokaze u OV't . a a umlJecem uvjeravanja i govora. z.0 onoj koja nas upucuje kako treba ratovati protiv onih na koje odlucimo zavojsiti. .u v adati tlm. bilo po.A onu sposobnost koja moze i zna svjetovati da Ii treba ratovati iii se prijateljski nagoditi da Ii da shvatimo kao razlicnu od one prve iii kao njoj jednaku? . d ojega rru trazimo? CI 0 je ~ to moramo nekako pokusati. pokazujuci pri tome svoju vlastitu vrlinu.Da Ii cerno kazati da nii d d tih ". ".vodi opsirno u Eutideniu (289 h c. -Da. . .To joj ne pristaje. padaju viestiru ruku? z e I uopce umijeca ..Ta kako bismo mogli pomisliti da ona nema nikakve veze s umijecern kad se na njoj osniva strategija i svaka ratna djelatnost? . vladalucivanja iIi da to umijece Od~ r::oraJ. mora vladati umijecem koje uci i poucava pravo odlucno. obziruci se na zakone koji postoje i koje je primila od kralja kao zakonodavca. ._ . 293 a). _ Slo t ' . t .Valjda postoji neko ucenje gla be i . 290 e. hocerno Ii kaz:~J~ ~! cerno bilo ~?J~ od tih stvarima.. ..

.mace k. .Nisam te shvatio. nazivali drzavnickim.Koje? . nego svako . . kako se cini. obuhvacajuci jednim imenom njegovo djelovanje. .o kralj~vs~o umi~ec. .Govori jos jasnije! . dok druga umijeca moraju izvrsivati njegove naredbe.arovima. bilo u dUSI.I? ~o~~ lIl~aju sposobnost djelovanja.t. k~aljevskom radu isprepletanja: kakvo je. .kakv!m. bilo u tijelu. . .im slika~~.OCito. jer ono zna kada .Zasto ne? _ Cini se da to srnatras lakim. nego da Je cuvanca zakona I pomocnica te moci. . -Da.Bas ne. nuzno nam je izvesti tezak dokaz. _U svemu treba da istrazujerno ono sto nazivamo lijepim. niti strahom. pripadale one samim stvarima ili nji~ov. 287 b i 303 d -305 c.tI. . buduci da ne vladaju TIljedno drugim ni sarna sobom.Bismo Ii dakle sad a razmotrili to umijece prema primjeru tkanja kada87 smo nacistu sa svim vrstama djelovanja koja se ticu drzave? . i to suprotne jedna drugoj.Ono pak umijece koje vlada svima tima. Sarno kazi kako treba da istrazujemo. T~ tvrdi se do ista da su svi dijelovi kreposti medusobno u prijateljstvu. niti sazaljenjern..~. _ Istrazujemo stoga vrlo pazljivo da Ii je to taka jednosta~no ili ne postoji li radije neki dio kreposti koji je u suprotnostl sa srodnim dijelovima. 87305 e Usp. koja ide za opcim dobrom.kakve stvaraju glazba i slikarstvo u svom oponasanju .Ne moze.~a dakle ad ~nih.J 306a 44. .Cini se barem da je taka.nJatll pnhva.oji u t?~ d~ se niti . Ta prav. _ Zivahnost i brzinu.~at!. .ima svoj~ posebno djelovanje. moramo zakljuciti da se nijedno medu njima nije pokazalo drzavnickim. bilo u kretnjarna glasa. c -Da. . . Kada se kod mnogih djelatnosti cesto divimo brzi88306 aDa bi tada vrlina dosla u protuslovlje namece sam od sebe.e ne mora sarno djelovati. koji Je cas pnkladan. sa samom soborn.Zaista.st. _ Da su one medusobno nekako u velikom neprijateljstvu I da zauzimaju suprotno stajaliste u mnogim stvarima koje postoje. a koji mje.aI<:'!m o~J~caJem rnrznje iIi prijateljstva ne bi dala sklonin da hotirnicno rjesava sporove medu strankama protivc no odredbi zakonodavca? .r~b~ pocl.da 1I .Cini se da je taka.Kako da nisam? _ Da li se i sjecas kako to rade u pojedinim . . _ A da je suzdrzljivost nesto razlicno od odlucnosti.Na~az~mo d.~bog to..Ali opet moramo ga svakako iznijeti. na kOJI nacm ispreplece I kakvo narn tkanje daje. . prema posebnoj vrsti svog djelov~nJa svako je s pravorn dobilo posebno ime. _ Dobro.Tre.. to je prigovor koji se 362 363 . nego upravd Ijati ornrn umIJece. b _ Tvrdnja naime da je jedan dio kreposti n~kako r~zlic~!l88 od druge vrste kreposti vrlo je izlozena napadaJima onih koji se u raspravljanju rado prepiru. e .Nakon sto s!?o pregledali sva spomenuta umijeca. . . Razmatrajmo dakle to kod suprotnih vrsta. . ~mijeca koja smo malo prije pregledah. kako se cini.Sl ikada nesto takvo bilo sam pohvalio bilo cuo nekog drugog gdje hva- d . all ipak da je i ana dio kreposti kao i odlucnost.Kako to kazes? _ Nipojito ne iznosim uobicajeno naziranj. TIl. se najvaznijih drzavnih pothvata. -Dakako.Tocno. potpuno bismo opravdano. _ 0 tome moramo sada smjelo izreci neko neobicno misljenje.~a z~~o !znijeti 0. d. .Svakako.akle da ni s~dacka moe nije sarna kraljevska moe. _ Da li cu ti moci rijecirna to razjasniti prilikama? onako kako mislim? e . _ Onda ponovno razmatrajmo ovako: Mislim da smatras da nam je odlucnost jedan dio kreposti.. li u tvojoj prisutnosti? . nego je djelokrug te vlasti upravo tolik kako si kazao. ali ipak uzimamo to kao dvije vrste. koje se brine za zakane i za ~ve drzavne P?sIove i koje sve to tocno sastavlja kao u neko tkanje. i to zbog mnijenja mnostva 0 tome.Vrlo rado.

c .Naravno. a I I U"rnnogim . a drugu. I a se 1lI a a me usa ~o ne mlJesaJu U djelatnostima koje se na to odnose" Ako nastavimo s promatranJ"em vidi t ' d "" "" " id Je cemo a su I om koJI u svojoj USIimaju ta svojstva medusobno rastavljeni. pa dolaze pod vlast onoga koji ih prvi napadne. mrs rrn. .~ dalje?v~akr nisrnr. neopazice i sami. .Kada se to radi zivahnije nego sto t b i k d kazui 'b " "v ki re a I a a se po azuje o d vee rzirn I zesto im. .Na to.Ovaj pak sukob tih cudi nije nego neka igra.Na sto? . kod kuce i prema svima su prijateljski raspolozeni.Vr I0 t ocno." lucile snage djelovanja.umj nego i.Nernoguce je da to ne priznamo.Kako? 308a I I I . I gotovo redovno nalazi d t " " " "" mo a se a svojsrva. iii potpuno unistavaju svoju domovinu iii je cine ropkinjom i podloznom neprijateljima? . ko pojedinci . . blagom nacinu zbivanja a kod glasOvnih ~ je a noshv sp~ron: I no i duboko. koja je razlicna od njihove.Tesku si i strasnu sudbinu spomenuo.Kako da onda ne priznamo da su pod tim prilikama obje vrste cudi neprestano u najvecem medusobnom neprijateljstvu i neslozi? . f J I 1 I J 307a "1" . muzevnost" J ZI U 1opcemuji z:laC~Il!e. da Ii medu urnijecima kojima je posao neko sastavIjanje ima neko koje rado sastavlja bilo koji predmet iz svog pod365 ~} 364 . sami za sebe odijeljeno od drugih obavljaju svoje poslove.Cini se da je tako. . ." v ".Kako? " . v "'" ' no I rugo pojavljuje u nezgodan cas. S UZIsporoscu vemu tome ne d ajerno naziv "odIucnost" .Prijedimo sad a na ovo. koja je veca nego dolikuje. a ono sto se po " azuje 0 vee tesklm . dok zive kako hoce. . brzirn I odlucnim zesto im I 0 ucnim. . njihova djeca i cijela drzava neopazice iz slob ode pada u ropstvo." " iedni ·k"" mo sva ta svoJstva pndijevajuCl irn zaje rue I naziv "odlucnost"" -Da." . . jednu hvale kao nesto sto je njihovo vlastito. '" ."U svim prilikarna koje smo sad a sol" 1"" " vv d rugirn. zirno se Je rum nazrvom ni i zestini duha i tijela . sporl"m I"tromi " "" " mlm nazrvarno k u k avc rum I mlitavirn. .0 kojim to najvaznijim stvarima govoris? . postaju neratoborni i svoj mladi narastaj cine takvim.Kako? .Zar ne upotrebljavamo kad izricerno tu hvalu? izraze su "t . to postaje najstrasnijorn boljeticom za drzave. pa. . ali kad se radi 0 najvaznijim stvarima.. • . zapadajuci u neprijateljstvo s mnogim jakim protivnicima.Cini se da je tako. nazivamo to silo iti " hniti v kazui d ' v" VI 1m I rna rutim. i kada se divimo svakom r." "d " "' d osjecaju srodnost s jednom iii drugom prirodnom sklonoscu.I to je istina.znacenje odI. Jedna k 0 k ao I suprotna svoJstva umJerenosf" dl v ti k " i II0 azuju k ao vrste koiirna Je sudeno biti u neprl"J"atel"sko ucnos I po "d ojima dnc ik d dusobno ne r-o: v " J m 0 nosu." .f°~~~a on~me st? J~ rmrc ce umjetnickoj izvedbi koja se prikladnlomll v~m re~~nJuSI uop". OJI oznacavaju su. Oni naime koji su neobicno umjereni uvijek su spremni zivjeti mirnim zivotom. V"" " . . e PIO ne ornm pnjasnjrrna b . pa su is to tako spremni na svaki nacin zivjeti u miru i sa stranim drzavama. Zbog toga u malo godina oni sami.d .A sto je s onima koji pokazuju vise sklonosti za odlucnost? Zar ne uvlace uvijek u kakav rat svoju drzavu zbog vatrenije zeIje za takvim nacinorn zivota nego sto bi trebalo. """" . kude kao nesto tude te dolaze medusobno u mnogo cemu do velikog neprijateljstva. ka89 306 e Hrabrost (andreia) irna u grckom ieziku . _.nego i. ukratko hvali ""' .pa i glasa riieci "".Oznacujerno nesto zivah" " dl • " "" • kim i dl • " nrrn I 0 ucmm. Poradi te teznje.Pronasli smo dakle one sto smo u pocetku istrazivali. . cesto hva. 0 cijelom uredenju zivota.Gdje se to pokazuje? . b 45" . naime da su znatni dijelovi kreposti po prirodi medusobno suprotni i da tu istu suprotnost stvaraju kod Ijudi koji ih posjeduju.Kada nam se naprotiv jed . k a k 0 se moze ocekivati Prema Pto menu I. . J clma izrrcuci pohvalu slu"odlucnost" 89 . "k d divi k izraze "mlran I urnjeren a a se ivimo od pojava rnislje nJa i di It"" . . u opreci prerna prornisljajuco] neodlucnoSli" 46. I" " me nairne.umrerenost " . . obrnuto kudirno ih sIuzeci se izrazima k "" v" protnost pohvali.Tako sto svaki put upotreblJ'avamo . opet kod mnogih djelatnosti 1I I I rruran nacm ojim nesto postaje -Dakako.

nece dopustiti onima koji prema zakonu obrazuju i odgajaju nikakvo vjezbanje osim onoga u kojem se izraduje i stvara znacaj.dusev~?m je to misljenje omma koji su primili valjani odgoj 10 kojima smo malo prije govorili. ukoliko t? odg?vara zi~~t~ u. . uklanja kraljevsko umijece smrtnom kaznom i progonstvom te najvecim gubitkom gradanskog prava.predivom za potku.Necerno Ii dakle kazati da to isprepletanje ita veza nisu nikad trajni. Atimia znaci gubitak gradanskoga prava i posjeda. To je vise stvar filozofa 11ego drzavnika.Kako si to opet rekao? e 309a I) b I f· 47. i preporucivat ce im neka sarno u tom smislu odgajaju..jer se u ZakDl.A sto je s umjerenom prirodom? Zar ne postaje uistmu suzdrzljiva i razborita. ako se stvaraju izmedu zlih i zlih ili izmedu dobr~~ ~ zlih. 92309 d Nairne imenom drzavnika. kraljevsko umijece. njega nikada nemojmo nazivati imenima onih koje sad istrazujemo. aka p~primi te nazore.Vrlo tocno. od losih i valjanih dijelova. .P? .Kako to? . kusa ih ovako nekako spajati i isprepletati.Na isti upravo nacin. a nakon tog ispitivanja da ce ih predati onima koji su sposobni odgajati i sluziti tom cilju.~mije~~ usadud da sposobnost da.V . . . bilo slicno ili ~eslicno. nego je potpuno jasno da ce ih najprije ispitivati pornocu igre.. nalazi da se sluze mekim i njeznim . d?broti. smatra da je njihova opora cud kao osnova kod tkanja.jedno. a ako ne dobije udjela u tOJ IStlTII. . pa jer pokazuju medusob!l0 suprotne sklonosti.Ali tko nema sposobnosti za takvo djelovanje. . kao sto tkalacko umijece upravlja i nadzire one koji grebenaju i pripremaju graclu od koje ce ono stvarati tkanje. ! 91 309 dO nacinu ove poduke ne govori se ovdje poblize.i njihovim . obijest i nepravdu. . pa od toga. ne navlaci li na sebe potpuno opravdano neb sramotan glas Iudosti? -Dakako.istinu.da ostanemo kod iste 90 309a Takvim radikalnimkurama c d slike .OkOJoJ govonmo. iIi svako umijece svagdje uklanja sto je moguce vise ono sto je lose. kazern da se ono nalazi kao nesto bozansko u dijelu duse koji je srodan bozanstvu. cini mi se. koje je uistinu u skladu s prirodom. pa bio i najneznatniji.. 366 367 . a bez e te is tine naginje vise nekoj zvjerskoj prirodi? .. .• rucja rada. .Bez sumnje. . . izraduje djelo koje je jedinstveno I po svojim svojstvima I po svorn sastavu.Nekako se tako govori. . njezuu utemeljitelji oslobadaju se nepocudnih stanovnika izgonom preko deset godina. prave~nosti. drzeci se uvijek uz njih i upucujuci svakoga da obavlja takve poslove koje smatra korisnim za svoj vlastiti posao izradivanja tkanja.Zaista dolikuje tako kazati.Vrlo tocno. Cini se da je 10 Platon ostavio za neki drugi dijalog rnozda za dijalog Filozof.stapaj~ci ~ve u. A one koji ne mogu poprimiti odlucni i umjereni duh i ostale sklonosti prema kreposti.ll/1lU (735 e) njcgov zakonodavac srnaknucern oslobada nepopravljivoga. nego ih njihova losa naray silom gura u bezboznost. a prihvaca ono sto mu je korisno i valjano. .Nece dakle ni nase drzavnicko umijece. .?' . to posljednje je tocno. koji ce biti u skladu s radom stapanja kraljevskog umijeca. ali da ce ipak ono sarno upravljati i nadzirati.A dalje? Zar odlucna dusa.A znamo da sarno drzavniku i dobrom zakonodavcu pnpasn~g~I? kr~lj~vskog.suprotnostima.Doista. a aka vise naginju umjerenosti. i da se nikakvo umijece ne bi nikad ozbiljno kusalo sluziti tim spajanjem kod takvih ljudi? J Platonov idealizam nije bio pOIpU no nesklon. nikada dragovoljno stvarati neku drzavu od valjanih i losih Ijudi.Sto se tice ostalih.One opet koji se valjaju u crnom neznanju i rnalodusnosti ponizuje uvrstavanjern u robove. ako vise naginju odlucnosti... . 1 L. ako upija u sebe takvu . drza~i. . . .Najprije prema srodnosti spaja besmr~!li dio ~jihove duse bozanskom vezom. a u Driavii (540 e). ne postaje blah i tako vrlo voljna sudjelovati u pravednosti. . zadrzavajuci sarno vlast upravljanja. .To je barem vjerojatno.Svakako. a nakon toga bozanskog dijela spaja opet smrtni dio ljudskim vezama. . kojih se prirodena svojstva mogu pomoCU odgoja prilagoditi plemenitosti i djelovanjem umijeca stopiti jedna s drugima..Kada se u dusama pojavljuje uistinu pravo i cvrsto usadena naziranje 0 ljepoti.

te udajama i zenidbama iz vlastitog staleza.Veze koje nastaju brakovima i zajednicom djece izmedu razlicnih staleza.To je prava istina. _ Odlucne pak cudi imaju manje prav~dnosti opreza ne~o b umjerene.velicanstvenije i najljepse tkanje.t?me ide ~a postignucern bogatstva i moci. obuhva~ltI I sve ost~le ~ drzavi. ako pn tome ne sudjeluju ljudi jedne i druge cudi.EI)r~6. _ Izvrsno si nam. . e ! c _ Kazimo dakle da je svrha tkanju drzavnickog djelovanja ravnim isprepletanjem satkati ujedno cud o~lu~~ih i. a odbijaju one kOJI su irn neslicni I pn tome daju najvecu vaznost osjecaju vlastitog neraspolozenja.D.Kako i zasto? . .v posa~ kr. .I to se uistinu cini tocnim.06to.Kako to? . to je pravo. te ih cvrsto drzati na okupu tim isprepletenim tkanjem.Doista. ~astima. .I potpuno pnkazao lik kraljevskog covjeka i drzavnika.~oJene prerna svojoj prirodi to se stvara pornocu zakona. cvrsto satkano tkanje. jer idu za casovitom ugodn~~ti. . I:rav. . odlikovanjima i medusobnorn izmjenom zalo~a..k dus~. . .Jedino ko~ cudi koje su se od pocetka kao pJemenite rodiIe i koje s~ od.toJe ~aleko od odlucnih. robove i slobodne ljude. odvise ispunjena obzirom i nepomijesana S odlucnom smionostr. 5p•. I?a prija~vn~ prirnaju one koji su im slicni.Kako? _ Gdje je potreban jedan vladar. kako smo rekli.To je vjerojatno. . a gd.aIJe~skog umijeca tkanja da nikada ne dopusta da umJer~ne cudi s. Vecina nairne stvara te veze pod uvjetima koji nisu povoljni za radanje djece. kao da je vrijedno 0 tome trositi rijeci. kc~:i takvih i svoje kceri opet udaju za takve. te po mogucnosti uzimaju za ~ene. neka pornijesano uzima jednak dio jednih I ?ruglh.Njihov postupak nije nimalo ispravan.a boza~sk~ ve~a sto spaja dijelove kreposti koji su po prirodi nejednaki te imaju suprotne sklonosti. ako kroz mnogo pokoljenjaostaje mijesana s umjerenom cudi.Niposto.na. d Isto tako rade I ~D! kOJI su odlucne cudi trazeci prirode jednake svojoj. c . a to je.Je . stvaraJ. 368 !i1\V10TE r\A O. kroz mnogo pokoljenja tako dalje preno- si. strance .• _ CJAKYJITEl ~ Y . ali su zato osobito odrediste u dJel?vanJu..' pravedna Ivs.. . 48. . •. U tome jedinome i stoji sa. nego da ih skupa tka jednakim nazonma. neka kr~ljevsko u~ij~c~ odabire onoga koji u sebi ima jedna i druga svoJs~a. ako postoji ta bozanska veza. .Vjerojatno je da se i to tako zb~va. pa vladati i upravljati ne propustajuci ni najmanji dio srece koju drzava moze uziv. zasto bi se covjek ozbiljno trudio to kuditi.Medutirn ostale v~ze koje su Ijudske nije doista tesko spoznati i nakon te spoznaje ostvariti.Ih je ~otrebno vise. . ~emogu~~ je da se sve u drzavama izvrsuje ka~o treba. u pocetku dod use evate u punoj snazi. kako se kaze. CHrH •• <l>HJt030d:>CKOr VHHBEP3HTETA s~ 369 •. I-1HB..Ta kako bi se i sluzilo? .11 . pa da rm 311a uvijek zajednicki povjerava drzavne sluzbe.uci od njih glatko i. Cud je naime umjerenih glavara vrlo oprez. prirodno je da postaje prekomjerno mlitava i da na koncu vee potpuno iznemogne.at~: .uzd~zljiva.zakljuci Sokrat .Opravdanje je naprotiv govoriti 0 onima koji vode brigu 0 potomstvu. '" _0 tim sam dakle vezama govono da ih ne bi bilo DImaio tesko stvarati. ali joj nedostaje zestine i neke ostre I djelatne odresitosti.EJbEJ-bA 3A Q:lVln030(!JvLI '. .310a b . -Kako? . . .Zato sto je prirodno da odlucna cud. izraditi t~~? na opcu konstvnaJ. ali se konacno potpuno izrodi u bjesnilo.Umjereni traze one koji imaju njihovu cud.~o se pa. premda bi trebalo da jedni i drugi postupaju potpuno suprotno tome.Kako to i koje veze? .Ak? se pri . b~lo s obzirorn !la ~Ivot pojedinaca bilo na zivot zajedmce. kad bi jedna i druga vrsta ljudi imala iste n~zore 0 Ijepoti i dobroti. pa Je njima umijece namijenilo taj lijek.umjereni~ ljudi nakon sto kraljevsko umijece slogom 1 prijateljstvorn p!lved~ jedne i druge zajednickorn zivotu. ako ne rade onako kako treba.

1850-1873. Pornocu Aerope. Obersetzt von H. 1922. V. Societe dedition ~Les belles lettres". TEODOR. Titan. I. koja se neprestano obnavljala. Platonis Politicus et incerti auctoris Minos. To je cudo shvaceno kao znak da su bogovi skloni Atreju. koji je ukrao na Olimpu vatru i donio je Ijudima. jedan od devet najvisih drzavnih cinovnika u Ateni. jedan od Titana. Zeusova sestra. Platons Dialog Politikos. Platon . Stuttgart. oni se cesto prikazuju kao surovi.~e: Texte etablie et traduit par A. koji je stovao u Libiji. Leipzig. osobe iz grcke mitologije. 2. Tome IX. obavljao je jayne zrtve i upravljao vjerskim svecanostima. Stallbaum. Leipzig. Uz njega se stuje i bozica Atena kao zastitnica vjestina i obrta uopce. 1856. po tome ona je zacetnica civiliziranog zivota kod Ijudi. Oxford. lijecnistvo i druga korisna umijeca. 1861. Muller. Gortan . Edid. Platons Staatsman. Zagreb. kad su Ijudi zivjeli u najvecoj sreci. pa su mogli s njima i razgovarati. a orao mu je kljuvao jetru. 3. Dies. koji je bio Sokratov ucitelj u toj znanosti. vrstan maternaticar iz Kirene u sjevernoj Africi. Steinhart. neobuzdani i puteni stvorovi. SchIeiermacher. osim sto irnaju zivotinjske usi.Oeuvres compl*tes. HEFEST. Na to nadovezuje Platon svoju pricu u tekstu. Gotha. sinovi Pelopovi. Ubersetzt. Verlag von Felix Meiner). Atrejeve zene. Da pokaze svoju naklonost prema Atreju. Leipzig. repic. papke i rogove. Zuerst Berlin 1804-1810. (Der Staatsman. Zeus ga je za to kaznio tako da ga je dao prikovati 0 stijenu na Kavkazu. Kao Kirenjanin zaziva svoga domaceg boga Amana.NIZA. Deuschle. zweite durchgesehene Auflage. Kad su suci imaIi presuditi komu od njih dvojice pripada kraljevska vlast. mit Einleitungen von K.t von O. KRON. (Der Staatsmann. Pans. pismo. Atrej je nasao ovcu sa zlatnim runom.-1 Parti~.Drzavni.1942. otac Zeusov. Po Eshilu. 4). Werke. bilo je po prici tzv. Po prici. prvi su osobe s donjim konjskim a gornjim Ijudskim tijelom. II. KENTAURI i SATIRI mitska bu bica. von J. Griechisch und deutsch von Fr.SPOMENUTE OSOBE A) TEKSTOVI Platonis opera. W. recognovit brevique adnotatione critica instruxit I = Burnet. Wagner.3). bog vatre i nebeski kovac. Drugi su celjad nalik na Ijude. zlatno doba. PROMETEJ. Pia tons Werke. 1950. Prometej je Ijude uputio i u graditeljstvo. (Ubersetzt und erIal!te. Demetra. Apelt. The Sophistes and Politicus <?f Plato with a revised text and English Notes by Lewis Campbell. ATREJ I TIJEST. U to su doba Ijudi bili u prijateljstvu s zivotinjama. 1857).(Metzlersche Sammlung. Dok je on vladao svijetom. Gruppe. Oxford. ucini Zeus jos jace znamenje time sto preokrenu tok kretanja Sunca i zvijezda. 1900. uputila je Ijude u obradivanje zemlje. 370 ----':! I 371 . Prosvjetno-politicka knjiznica . Atrej im nije mogao dokazati da su bogovi vee potvrdili njegovo pravo. Der Staatsman. LITERATURA 0 DRZAVNIKU ARHONT KRAU. Bd. 1867. G. Ubersetzt von Fr. sin Zeusa i Here. Le Politiq. 184l. Platons sarntl. brodarstvo. Tijest se prevarom domogne te ovce.

Gould:The develop~ent of Plat os ~thics (Cambridge. phil.: Comment. 181-245.: Geschichte und System (Heidelberg. 16-25. F. ur B·· egrussung er I 01. specimen. Eine Studie zum Mythos des Politikos.: Platonsstudien.: Zur Kritik u. Abhandl a d G bi d kl AI· . Pol. F. s. Neue Untersuchungen uber Plato (Munchen. Anm. z. H. atribue it Plat.47-58. B. Journal of Hele . L. bei ihrer Ankuntt : EI 1851. Berlin. tutibus auctores. .: Platons 2. J. Elwangen. Gomperz. N. Herter. . 1912. Goldschmidt.: Ein altgriech. im Polit. Capelle. M. eg e urg. rale. Beitrage zu seiner Erklarung. 1( eu. 48e annae. us . Ritter. Praechter.: Platos Dialog Politikos. Seances et ravaux de I Acadernie des Sciences morales et politiques. Gpr. de PI. Aufl. in aug. 1945. Gpr. 27 (1891). der Wahrheit. e let e~ hass. Ein Beitrag zu . 18tger1t)umswlss.499 i dalje. ormnum vn-. en~ickelten Staatsbegriffes zu der Stellung desselben m der Politeia und den Nomoi. R. Gymnaslalschulwesen. 1866). der plat. . H.: Uber das Verhaltnis des von PI. . et Mo1952. . 372 373 . eiserge urzf. Raeder. Natorp. Pol.: DUOI·um ini Platonis PoIit. Baumann. G. ische Denker.: Uber die Echtheit Greifswald. u.. des Soph. rg. u: Mind 62 (1953). Die Sammlung der plat. AIenstein. str. Th. 52 (1917).600-694. E.Das Problem Myska.. R. Revue Metaph. 1916. 1837. Ch. J. Wien. K. 216-273. Marburg.: Gott und die Welt bei Platon. ·1 G . Konigsideal Rade K· b . Republ. E. 1904. 413-418.-M. In: Griech- Huit.. f. Cron. Gebutstag.206209. Entwicklung. Philosophie Dissert.bayer. 1937.. Pol. Hermes. P.: Platons Sophistes und Politikos. 39 (1932).450-464. Christ z.1b) LITERATURA 0 TEKSTU DRZAVNlKA Apelt. M. 22. Hertel. es a ago z. stags eier 1916.: Platos Ideenlehre. Leipzig. Hamburg. E~egese von Pis.: Die Geda~ken der plat.locorum erne d ti U· Z d Ph·1 n a 10. (Frankfurter Universitatsreden.. St d rue u ys.: Platonische Hermann. M unc en.: Der platonische Politikos. . II3 (Leipzig.569-623. 1839). c. . str.~. 1947). Blatter fLir g. 151 (1895). V: Dialogues de Platon (Paris. Lukas.. 1892. 8 (1874). Hai- Aufsatze. 27e annee. F. 27]-277. 158 (1958). Skemp. Politikos 311 bc. 1889. F.: Platos Statesman. 1912).). Hermes.: Zu Pis. Schriften zur Scheidung der echten von den unechten untersucht (Bonn. 1910). Jahrb. Schuhl. Polit. 577-599. 204J. (267 c i dalje). W v. E kPdP d seiner r I·· arung. M. 284 d u.: Zu PI.349-355. 1955). Dial. und port I.106117. Philol. 1916 IV). 1888). . (Usp . C.: Sur Ie my the du Politique. der Einleitung bei Platon (Halle.: Etudes sur le Polit. 289 e. 29 (1888). Dodds. (Leipzig. Manasse. 1896.: Der "Sophist "und der "Staatsmann". 66-94. London. Polit. str.: PI. Vlastos-Phllosophical Review 66 (1957) 235. 60. le.: Plato and the Irrational. " Hayduck. w. H. Horn. Leipzig.167201. V Arnim. str. III r angen Deuschle. Hirzel. B. Frankfurt a. Schaarschmidt. Recenzirao Owen 1 . Barner: Comparantur inter se Graeci de regentl·um homi . class. Kloster ULFr M d b 1857. 1921). Politikos. F. pl. Ch. Baumann. Diederich. G.: PIs. 155 i dalje. Diss. N. (1887). 0. S. A. Mit erlauternden Zusatzen wiedergedruckt in des Verf. ] 864. I. K.: Die Methode 218-261. 1905. 1939.127-128. Bonner Jahrbucher.

Leipzig. M. Fritz u: Gnomon.311-325. Jena. 1905. G. 14.: The Myths of Plato.: Zum Aufbau des platonischen Politikos. Entwickl~n~ der plat. II. 1840. Stewart. London. Inaug. Schriften. 1919. volkmann-Schluck. (Leipzig. der Griechen. Zeller. (Leipzig. i dalje. F.Schroder. i dalje. Philosophie einleitend dargestellt I (Leipzig. 1936. Heidelberg. 1861) str. 1899.: Diatribe in Plat. E. platonischen Politikos. 1855). 1792-1795). Tennemann. 160-171. Susemihl. Diss. IV. Sp. M. Phil. 1913.Recenzirao K. v. G. MUller. 12.: Der Staatsmann. 546.Wilamowtz-Moellendorff.: System der plat. Berlin. 25 (1905). 1966. Apelt u Berliner philo I. Platon 2 Bde. v. I. W. A.-H.2.312-330. (Recenzirao O. F. 1047 i dalje. U: Die Frage nach dem Menschen. str. Znacenje Platonova dijaloga Kratila KRATIL Dijalog Teetet TEETET Dijalozi Protagora i Sofist SOFIST Misli uz Platonova Driavnika DRZAVNIK 7 17 85 101 185 207 285 297 375 . 1938).: Untersuchungen uber die Echtheit u. Auflage 1920. Zeitfolge plat. B. 143. K. str. zu seiner Politeia und den Nomoi. Wochenschrift. Pol. (Wien. u.' Die Stellung von PIs. C.: Gedanken zu Platos Politikos. Oberweg. Ein Beitrag zur Interpretation des .: Die Phil. Sadrzaj Stallbaum. Polito Leipzig. Zeise H. Stephanides.: Die genet. 4 Bde.1935.

2000 (Beograd: nAATn). 1 Beograd. Beorpan 14 Ilnaron rIJlATOH Kratil. .Beograd: Plato. Teerer 2.plato. Drzavnik / Platon .Tiraz 500. 20 cm.373 str. Tlnaron: ~~HnaTOH(427nHe-347nHe) ID=85753868 . UplKaBHHK 1. direktor Urednik Ilija Marie Tehnicki urednik Mihailo Pendo Korektor Miroslava Bokan Slog iprelom Goran Skakic • Stampa Stamparija I1AATn Tirai 500 ClP . . teL 011/639-121 info@plato. Teetet. I1naTOH: COCPHCT I1naTOH: 3.co.Karanorasannja y nyfinuxauaja Haponaa 6H6nHOTeKa Cpfinje.Biblioteka "l:~IA" Platon KRATIL TEETET SQFIST DRZAVNIK Izdavac Izdavacka kuca I1AA rn Akademski plato br.-(Biblioteka "LO<l>IA" . sa starogrckog preveli Milivoj Sironic i Veljko Gortan ..yu Za izdavaca Branislav Gojkovic.yu www. Sofist. 2) Prevod dela: Platonis Opera.co.