UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA

DEFINICIJA
‡ "Seminarski rad je samostalna stru na obrada odre ene teme koju izabere sam student, ili koju sugerira predmetni nastavnik. Izradom seminarskog rada student se ire i dublje upoznaje s odre enom tematikom nastavnog programa i stje e prva iskustva u pisanju stru nih i znanstvenih djela. Seminarskim radom student treba dokazati sposobnost teorijskog i prakti kog znanja te sposobnost samostalnog slu enja aktualnom stranom i doma om literaturom u pismenoj obradi aktualne teme. ‡ Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru nog djela. etvrto izdanje. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci, 2000.

Op e upute:
‡ Seminarski rad treba biti pisan prema sljede im odrednicama: Times New Roman, veli ina 12 to aka (osim naslovne stranice), prored 1.5, poravnato, stranice paginirane. Prilikom pisanja treba po tivati pravopisne, gramati ke i stilisti ke norme BHS jezika.

Elementi seminarskog rada:
‡ naslovna stranica
‡ ova je stranica seminarskog rada nepaginirana; sadr i sljede e podatke:
± u gornjem lijevom uglu naziv Univerziteta, naziv Odsjeka, naziv kolegija, ime i prezime nastavnika/ice te ime i prezime studenta/ice (slovima veli ine 14 to aka) ± naslov rada (masnim slovima bold, centrirano, slovima veli ine 16 to aka) ± ispod naslova: Seminarski rad (slovima veli ine 14 to aka) ± na dnu stranice mjesto i datum nastanka rada (centrirano, slovima veli ine 14 to aka)

‡ (tekst seminarskog rada treba biti sustavno i logi no raspore en po poglavljima, naslovi poglavlja trebaju biti uvu eni, pisani masnim slovima bold; unutar poglavlja odlomci se ozna avaju uvla enjem retka) ‡ na sljede oj (prvoj paginiranoj stranici) slijedi tekst seminarskog rada sa sljede im elementima:
± Ime i prezime autora/ice, naziv Odjela, godina studija, e-mail adresa ± apstrakt (do 100 rije i; pisan u kurzivu) ± klju ne rije i

± Naslov

kratak i jezgrovit ± izlaganje tematike sredi nji dio seminarskog rada u kojem se sustavno izla u rezultati istra ivanja i promi ljanja ± zaklju ak zavr ni dio seminarskog rada koji predstavlja sustavnu. odnosno vrlo kratak sadr aj cjelokupne tematike. du ina: od pola do jedne kartice teksta (1 kartica teksta = 1800 znakova) ± popis priloga ± popis literature bibliografske jedinice treba poredati abecednim redom prema dolje navedenim uputama . uvod treba biti jasan. iznosi se pregled.± uvod uvodni dio seminarskog rada u kojem se definira problem. konciznu i jezgrovitu sintezu iznesenih rezultata ± sa etak dio seminarskog rada u kojem se sa ima iznesena problematika. sa etak nije isto to i zaklju ak. u pravilu slu i za prijevod na strani jezik. predstavlja predmet istra ivanja te kori tene metode i tehnike istra ivanja.

28.Izgled naslovne stranice seminarskog rada: Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu knji evnost i bibliotekarstvo Kolegij:Osnove informacijskih znanosti i bibliotekarstva Nastavnik/ica: Student/ica: Naslov rada Seminarski rad Sarajevo. godine . novembra 2010.

ail a e a emin r k g r Apstrakt seminarskog rada (pisan u kurzivu) Klj e ije i: Dalje lije i te t ele e ti a! e i a a a a i te i .Izgled sljede e stranice (prve paginirane stranice seminarskog rada): N l i e i ezi e t e ta/ice azi O jela i a t ija e.

Izgled posljednje stranice (zadnje paginirane stranice seminarskog rada): ‡ Literatura ‡ Lista referenci na kraju rada mora da sadr i sve detalje svih citata iz teksta .

CITIRANJE LITERATURE: ‡ TA ZNA I CITIRANJE LITERATURE? ‡ Citiranje literature predstavlja standardizovan metod prikazivanja izvora informacija i ideja koje se koriste u pisanju znanstvenog (nau nog) rada. kojim se na jedinstven na in identifikuju kori teni informacijski izvori. .

njegovog opoziva ili prosto daljeg istra ivanja teme . kako bi mogli da ga ispitaju i sami. Njihovo interesovanje mo e biti u smislu potvrde autorovog rada.ZA TO CITIRATI LITERATURU? ‡ Da bi se prikazale zasluge autora drugih radova. diskusija ili zaklju ci ‡ Da bi se pokazalo itaocima kako mogu da do u do materijala koji je kori cen. bilo da se autor sa njima sla e ili ne ‡ Da bi se itaocima pokazao materijal na kome je bazirana analiza.

Stoga je svako citiranje u tekstu potrebno potkrijepiti podacima o autoru. Naime. ali se uvijek na vrlo jasan na in mora navesti iji su i iz kojeg su bibliografskog izvora preuzeti. .‡ U seminarskom se radu mora jasno odvojiti autorov tekst od tu eg teksta. ideje i razli iti podaci. godini nastanka djela i stranicama s kojih se preuzima odre ena autorova ideja. od drugoga se autora mogu preuzeti definicije.

U oba je slu aja potrebno navesti izvor jer je svako preuzimanje bez navo enja autora nedopu teno i predstavlja plagijat . stavljanjem preuzetog teksta u navodnike ± (b) mogu e prepri avanje ili parafraziranje izvornog teksta vlastitim rije ima.‡ Pri citiranju se: ± (a) dijelovi ne ijeg rada mogu preuzeti doslovno.

uz lako mogu u provjeru osnovanosti prezentiranih argumenata . a ne da ih sakrije ‡ Ovakav na in citiranja tacno odra ava rad samog autora (kao i rad drugih autora na tu temu).emu citiranje ne treba da slu i ‡ paradiranju znanjem / veli anju autora. umjesto irenja znanja iz prikazane oblasti ‡ Zavo enju itatelja ‡ Pravilno citiranje treba da otkrije autorove izvore.

godina publikacije. naslov.Citiranje literature osigurava bibliografsku informaciju ‡ o izvoru jedne ideje ‡ autor. . broj stranice i dr.

APAAmerican. AMAAmerican Medical American Association i dr.SISTEMI (STILOVI) CITIRANJA LITERATURE ‡ Chicago. MLAModern Language Association. Physological Association. Harvard. Turabian. ‡ svima je zajednicko citiranje tacnih podataka i jednoobraznost .

Kako navoditi bibliografske jedinice je u popisu literature na zavr etku seminarskog rada? ‡ Bibliografske jedinice je potrebno navesti prema sljede im pravilima: .

]. ± kod knjiga koje imaju etiri i vi e autora navodi se: Prezime. Naslov: podnaslov. Prezime. ± kod knjiga koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime. Ime tre eg autora.KNJIGA ‡ Prezime. Ime drugog autora. Mjesto izdavanja: Nakladnik. Ime prvog autora. Ime autora. Prezime. Podatak o izdanju ako postoji. . Ime prvog autora [et al. godina izdavanja.

]. Mogu . Zagreb: Prometej. 1999. Mened erska informatika. Hrvatski pravopis. Milan. 1995.‡ Primjer citiranja knjige koja ima jednog autora: Manguel. . ‡ Primjer citiranja knjige koja ima do tri autora: Babi .. ‡ Primjer citiranja knjige koja nema podatak o autoru: Antologija hrvatske kratke pri e / priredio Miroslav icel. 2001. Stjepan. Povijest itanja.. Zagreb: kolska knjiga.[et al. Alberto. Zagreb: Disput. Velimir. ‡ Primjer citiranja knjige koja ima etiri i vi e autora: Sri a. 2001. Finka. Zagreb: MEP Consult : Delfin : HITA Poslovna akademija. Bo idar.

Zagreb: Medicinska naklada. izd. // Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige. 3. 2004. Jelka. . Tra enje informacija u medicini.POGLAVLJE U KNJIZI ‡ Prezime. Ime autora. godina izdavanja. Po etna i zavr na stranica. Naslov poglavlja. Str. // Uvod u znanstveni rad u medicini / Matko Maru i i suradnici. Mjesto izdavanja: Nakladnik. ‡ Primjer: Petrak. 116-124.

‡ Primjer: Bibliografija. Godina izdavanja sveska u kojemu se nalazi natuknica. Ime autora natuknice (ako postoji). Naslov natuknice. 1977-1985. // Naslov enciklopedije. 1. // Op a enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda.NATUKNICA U ENCIKLOPEDIJI ‡ Prezime. Str. Podatak o izdanju (ako postoji). 3. Sv. godina izdavanja prvog i zadnjeg sveska (ukoliko enciklopedija ima vi e svezaka). izd. Stranica. Mjesto izdavanja: Nakladnik. 55 . Zagreb: JLZ. 1977.

Naslov rada: podnaslov. ‡ Primjer: Aparac-Jelu i . // Naslov asopisa oznaka sveska/godi ta. Ime autora. 12(1997).LANAK U ASOPISU ‡ Prezime. Tatjana. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 40. 139-152. . broj(godina). Knji ni na znanost u posljednjem desetlje u dvadesetog stolje a. str. po etna-zavr na stranica.

po etna-zavr na stranica. datum). 15.2. // Naslov novina oznaka sveska/godi ta.LANAK U NOVINAMA ‡ Prezime. str. // Ve ernji list 46. Ime autora. Naslov rada: podnaslov. ‡ -ako je autor potpisan samo inicijalima. 86.170(subota. navode se iza naslova i znaka / ‡ Primjer: Cimet za budnost u vo nji / I. broj(dan. . 2006). 4.V.

Str.RAD U ZBORNIKU ‡ Prezime. 7-37. Aleksandar Stip evi : biografija i bibliografija radova. // Izazovi pisane ba tine: zbornik radova u povodu 75. obljetnice ivota Aleksandra Stip evi a / uredila Tatjana Aparac-Jelu i . Naslov rada: podnaslov. Po etnazavr na stranica. . Osijek: Filozofski fakultet. Ime autora. ‡ Primjer: Anzulovi . Mjesto izdavanja: Nakladnik. godina izdavanja. 2005. Neda. // Naslov zbornika / podatak o uredniku.

Naslov: podnaslov. Ime autora (ako postoji).ELEKTRONI KI IZVORI ‡ Prezime. datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji). Potpuna URL adresa (datum pristupa dokumentu) .

Vrana.carnet. 2(2002). // Naslov asopisa oznaka sveska/godi ta. Kornelija. Naslov rada: podnaslov. Ime autora.LANAK U ELEKTRONI KOM ASOPISU ‡ Prezime. Tatjana. Obrazovanje na daljinu: mogu i model u podru ju knji ni ne i informacijske znanosti Hrvatske. URL: http://edupoint.hr/casopis/aktualni/index. Radovan. Potpuna URL adresa (datum pristupa dokumentu) ‡ Primjer: Petr. AparacJelu i . // asopis Edupoint 2. broj(godina). html (2002-01-22) .

bl. datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji).uk/about/cooperation/pdf/newsplan2000fin al.org/publications/dap/dap.minervaeurope. 2005.pdf (2006-01-13) ‡ Primjer lanka na mre noj stranici koji nema autora: Dynamic action plan. Ime autora (ako postoji). John. URL: http://www. Ann.LANAK NA MRE NOJ STRANICI ‡ Prezime. 2005. Matheson. Potpuna URL adresa (datum pristupa dokumentu) ‡ Primjer: ‡ Lauder. Newsplan 2000 project: completion report to the heritage lottery fund. URL:http://www. Naslov: podnaslov. pdf (2005-11-20) .

URL: http://www.hkdrustvo.hr/ (2006-03-01) . Potpuna URL adresa (datum pristupa stranici) ‡ Primjer: Hrvatsko knji ni arsko dru tvo.MRE NA STRANICA ‡ Naslov stranice.

broj(godina). URL adresa baze podataka (Datum pristupa) ‡ Primjer: Arnold. Naziv baze podataka. Naslov rada: podnaslov.ebsco. // American libraries 34. URL: http://www. Public libraries and early literacy: raising a reader.com (2005-06-11) . // Naslov asopisa oznaka sveska/godi ta. 8(2003). EBSCO. Ime autora.LANAK IZ BAZE PODATAKA ‡ Prezime. Renea.

Free vs. Gavranovi . Latvia. Na kraju se dodaje oznaka [CD-ROM] ‡ Primjer: uji . in Riga. Faletar. 76-83 [CD-ROM] . zborniku.CD-ROM ‡ Podaci se navode ovisno o tome radi li se o knjizi. Sanjica. Str. asopisu. // Library and information in multicultural societies: proceedings / the 12th Bobcatsss symposium 26-28 January 2004. fee-based library services in Eastern Croatia. 2004. Maja. Drahomira. Boras: University College.

soc.grad. Adresa listserv ili newslist ra unala poslu itelja (datum itanja poruke) ‡ . Ime autora (ako je poznato).02.2006.com (2006-03-03) ‡ Primjer newsgroup poruke: Feri . 25. (2006-03-12) ‡ Primjer e-mail poruke: Cameron. Library. ‡ Primjer listserv poruke: Levitt. Fourth discussion topic. hr.LISTSERV. Predmet poruke (subject ).Kod osobnih e-mail poruka izostavlja se adresa. E-MAIL ‡ Prezime. NEWSGROUP. Martha. datum poruke ako se razlikuje od datuma kad je pro itana.osijek. Novosti. Jonathan. Petar. Euro_Student_ASIST@yahoogroups. (2006-03-09) . Osobna poruka.

11. J. Mjesto. Sveu ili te J. Osijek. Ime intervjuirane osobe. [Predavanje] ‡ Primjer: Aparac-Jelu i . Naslov kolegija/skupa unutar kojeg je odr ano predavanje. Filozofski fakultet.USMENI IZVORI ‡ Predavanje ‡ Prezime. Strossmayer. Teorijske osnove knji ni ne i informacijske znanosti.2006. Naslov predavanja. ‡ Primjer: Hayes. Odsjek za informacijske znanosti. 2006. datum odr anog predavanja. Ime autora. [Predavanje] ‡ Intervju ‡ Prezime. Datum intervjua. Naziv ustanove u kojoj je odr ano predavanje. Informacija. . Osobni intervju. 5. Tatjana. 3. 3. Bob. Osobni intervju.

Mjesto: Izdava . DVD. godina izdavanja. 2003. 1998. [Video kaseta] . Naslov.AUDIOVIZUALNA GRA A (zvu na kaseta. Yoga. video kaseta. Lana. CD) ‡ Prezime. [Medij] ‡ Primjer: Adcock. Fleur [et al.]. Ime autora. [Zvu na kaseta] Wai. London: The British Council: Bloodaxe Books. The poetry quartets. Ljubljana : Videoart.

Prvi put u tekstu rada. a drugi put u popisu kori tene literature ‡ Svaki spomenuti izvor podataka koji je naveden u radu mora se navesti i u literaturi. isto tako.PRAVILA CITIRANJA LITERATURE ‡ Podatak o citiranoj referenci u radu se pojavljuje obavezno dva puta. ne mo e se referenca navesti u popisu literature a da nije spomenuta u tekstu .

dokumenata. sekundarne i tercijarne prakticira se prvenstveno u znanosti. tehni kim i medicinskim znanostima. ‡ Ova podjela ima za cilj stvoriti odre eni red u mno tvu razli itih informacija. vrsti informacijske potrebe i sl. da lak e pronalaze onu vrstu ili podvrstu koja najvi e odgovara njihovim trenuta nim informacijskim potrebama ovisno o zanimanju. publikacija i na taj na in pomo i korisnicima informacija. kolskoj spremi. .Podjela informacija po vrsti ‡ Kada govorimo o podjeli informacijama neizbje no govorimo i o podjeli dokumenata gdje su informacije na neki na in zabilje ene ‡ Podjela informacija na primarne. dubini. naro ito u prirodnim. problemu.. uzrastu.

mikrofilm. papirus. opti ki ili bilo koji drugi suvremeni medij. glinena plo a. film. nosioce informacija: kamen. ‡ Podjela informacija osim to se eli stvoriti odre eni red u neredu ima prvenstveni cilj olak ati korisnicima pristup do informacija i u svakom momentu omogu iti pravilan izbor informacija . magnetski. papir. ko a. pergamen.‡ Podjela vrijedi bez obzira na medij.

Primarne . itd. tj. tj. muzi ka. likovna. oni su pravi izvori informacija. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i injenica. originator informacije.) djela te izvorne informacije iz svih sfera doga anja u univerzumu. Nadalje obuhva anju umjetni ka (literalna. ‡ Obuhva aju dokumente u obliku kako ih je priredio sam autor. ‡ Primarne informacije mo emo nazvati i izvornim informacijama to proizlazi iz definicije.izvorne informacije ‡ Sadr e neposredne rezultate znanstvenoistra iva kog rada. .

itd.) ‡ ulaze najdublje u pojedinu usku problematiku ‡ obi no prolaze recenzentski postupak. novih doga anja (vijesti) neposredno korisnicima ‡ ona su osnova za provjeru (relativne) to nosti spoznaja iznijetih u tercijarnim izvorima informacija . osobnih umjetni kih do ivljaja. umjetni kih do ivljaja. ideja. pa im je vjerodostojnost ve a ‡ pru aju osnovu za prijenos novostvorenog znanja. novih spoznaja. a ne interpretirane informacije (iznosi ih autor novih ideja.Prednosti primarnih informacija za korisnike ‡ donose naja urnije informacije o datom predmetu (najmanja vremenska razlika izme u nastajanja informacija do dolaska do korisnika) ‡ pru aju originalne.

od korisnika esto zahtjevaju ekspertno poznavanje materije da se prona ene informacije mogu interpretirati. jer ih je vrlo mnogo i vrlo su ra trkani u vrlo velikom broju dokumenata i publikacija. Iako u znanosti obi no prolaze recenzentski postupak. ‡ koriste specifi nu terminologiju (stru ni argon). na razli itim jezicima. jer su stvarane obi no za svoju bran u (te ko se apsorbiraju bez predznanja) ‡ neupu eni korisnik mo e krivo protuma iti i poop iti spoznaje na ene u primarnim dokumentima . o tro fokusirani izvori. tj. to ne zna i da su svi sadr ani podaci u njima i evaluirani. na razli itim medijima ‡ obra uju vrlo uske teme. krivo interpretirane rezultatate i krive zaklju ke. ‡ nisu uvijek sasvim razumljivi za neupu ene (specifi na terminologija. krivo mjerene.Nedostaci primarnih informacija za korisnike ‡ naj e e nisu prakti ni za izravno kori tenje bez sekundarnih publikacija. ‡ mogu sadr avati neto ne. na razli itim lokacijama u razli itim formama. uske teme).

Vrsta dokumenata sa primarnim informacijama ‡ Znanstvena i stru na djela: ± ± ± ± ± ± u obliku raznih lanaka (u asopisima. u obliku reprinta ili preprinta. sudske zapisnike i sl. dnevnike.) Fotografije i druga umjetni ka djela Muzi ka djela Muzejski predmeti (dokumenti) Autobiografije Pisma i korespondencije Govori Intervjui Izvorne vijesti Slu bene statistike Vladine (government) dokumente Slu beni dokumenti (mati ne knjige. pjesme. knjigama.elaborati referati sa skupova laboratorijski i sl. poglavljima knjiga. itd. drame.) disertacije. dnevnici (obi no nisu publicirane) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Literaturna djela (romane. magistarski i drugi radovi za znanstvena napredovanja patentni spisi tehni ki izvje taji . . itd.) itd.

info centrima. web prostoru. itd.) . ‡ Ne pru aju nove spoznaje nego samo u sa etim oblicima prenose informacije koje se nalaze u izvorima informacija (dokumentima.Sekundarne uputne informacije ‡ Pru aju sa eti sadr ajni opis i/ili lokaciju izvora informacija. publikacijama). i/ili lociraju ih u publikacijama ili u informacijskoj infrastrukturi (knji nicama.

dokumenta i publikacija. .SEKUNDARNE INFORMACIJE ‡ One su infomacijska pomagala za snala enje u svijetu informacija. Oni upu uju korisnika na izvore informacija. stoga je naziv za ovu vrstu informacija: uputne informacije. te osnovna im je namjena pomo i u pronala enju i otkrivanju sadr aja i lokacija svih vrsta dokumenata te da slu e kao vodi kroz izvore informacija.

‡ relativno su standardizirani zapisi i informacijski oboga eni tokom dokumentacijske obrade . u npr. milijunski fond neke knji nice. itd. indeksnih rije i i sl.Prednosti sekundarni informacija za korisnike ‡ daju kratak. disciplinu. zbirke) sekundarnih informacija na jednom mjestu pru aju sa eti i sre eni uvid u jedno podru je.) ‡ skupovi (kolekcije. koncizan uvid u publicirane informacije kroz bibliografski opis (i eventualno jo i uz pomo sa etaka.

svo enje na standardizirani oblik. za iru ili u u problematiku. izra uju se za neku diciplinu. za neki dokumentacijski fond. poznavanje strukture zapisa. (e-publikacije i e-komunikacije) sve vi e skra uju to vreme. koristiti ve i broj takvih skupova. ‡ tra i se educirani korisnik.Nedostaci sekundarnih informacija za korisnike ‡ vremenski kasne. ali to ka njenje nu no uvijek postoji. indeksiranje. . Suvremene tehnike publiciranja i komunikacija. formalnih indeksnih jezika i sl. o njima. Osim toga informacijska dokumentacijska i bibliote na obrada (katalogizacija.) zahtjeva ne to vremena. sa imanje. za neko jezi no podru je itd. koje donose sekundarne informacije. za neku knji nicu. zbirke) sekundarnih informacija nisu sveobuhvatni. primjenjenih standarda. standardizirani jezik itd. To je ponekad slabost (iako ne uvijek). ‡ skupovi (kolekcije. dokumenti jer se izra uju iz njih. jer korisnik mora pregledati. Ne mogu nastati prije nego to nastaju primarne ili tercijarne informacije. za neko geografkso podru je.

Vrsta dokumenata sa sekundarnim informacijama ‡ Vodi i kroz svijet informacija (info guides) ‡ Evidencije izvora informacija. publikacija svih vrsta (sve do inventarnih knjiga) ‡ Katalozi svih vrsta. ekstrakta. retrospektivne. bibliografskim i citatnim bazama podataka ‡ Bilteni prinova . sinopsisa. sa citatima ili bez) u refrativnim ili indeksnim publikacijama. tematske. itd.) ‡ Zbirke ili baze podataka sadr aja (TOC . pa i katalog kataloga. (prirodno i web katalozi) ‡ Adresari svih vrsta ‡ Bibliografije svih vrsta pa i bibliografije bibliografija (nacionalne. dokumenata.Table of Contents) ‡ Bibliografske reference (sa ili bez sa etaka. teku e. institutske. osobne.

reorganizacijom. integracijom raspolo ivih primarnih informacija s ciljem da ih se izrazi ili prezentira u obliku koji bolje odgovara potrebama specifi nih korisnika. kondenzacijom. predmetu. sintezom. . ‡ one izvedene iz primarnih izvornih.Tercijarne izvedene informacije ‡ Nastaju konsolidacijom. prepakiranjem. evaluacijom. Mogu se pozivati na primarne dokumente ali to nije uvijek nu no . kompaktiranjem. ‡ One sadr e prvenstveno akumulirano. u oj ili iroj disciplini . konsolidirano znanje (ili stav) ovje anstva u nekom momentu o nekoj problematici.

sastavljaju s odre enom namjerom: za odre eni korisni ki korpus to se mo e razlikovati po uzrastu. umjetnosti i sl. kompilator. uredni tvo tercijarnog dokumenta. sadr e trenuta ne spoznaje. . po obrazovnoj razini. najprihvatljiviji su za krajnje korisnike jer se pi u. sastavlja . da bude pomagalo pri radu. selektirati. pro itati velik broj primarnih izvora. da zamjeni itanje mnogobrojne prethodne primarne izvore iz nekog podru ja. Umjesto njega to je napravio autor.Prednosti tercijarnih informacija za korisnike ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ pru aju sre eni uvid u mnogobrojne primarne izvore. obi no sadr e evaulirane (kriti ni vrednovane) informacije. itd. pa se dopu taju odre ene slobode sastavlja ima) to su ili ve konsolidirane informacije ili na putu do konsolidacije. vrednovati. da educiraju ili informiraju povr no ili detaljno. da daje prikaz stanja tehnike. znanosti. znanje ovje anstva o nekom predmetu (uz ograni enja da su namjenjeni pojedinim kategorijam korisnika. u nekom u em ili irem podru ju u datom trenutku. Korisnik ne mora nabaviti.

monografije namjenjeni laicima po uzrastu i te ini ) . pretra ivati ni sekundarne informacijske izvore na putu do pojedina nih primarnih informacija.) laicima omogu uju upoznavanje s konsolidiranim spoznajnom sferom ovje anstva (enciklopedije.) u enicima svih uzrasta prenosi odgovaraju e znanje (ud benici.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ tetde korisniku vrijeme jer ne mora pregledavati. dokumenata za svaki uzrast. faktografije. standardi i sl. za svaki obrazovni nivo omogu uju uvid u (interpretirane) spoznaje ovje anstva: znanstvencima i stru njacima omogu uju br i ulazak u nova znanstvena-stru na podru ja (pregledni radovi i monografije) znanstvenicima i stru njacima omogu uju br i i to niji rad (priru nici. enciklopedije. ud benici. leksikoni i sl.

ak i u eri suvremenih tehnika publiciranja i komuniciranja. na taj na in takav dokument reflektira autorove ili ure iva ke subjektivne poglede i stavove mo e voditi do krivih interpretacija ‡ postoji opasnost da se ne raspoznaje ponekad tercijarni dokument od primarnog. itd. te na kraju sastviti tercijarnu informaciju. ‡ autor(i). tercijarni dokument.Nedostaci tercijarnih informacija za korisnike ‡ vremenski najvi e kasne. mogu biti nea urni jer autori tih djela moraju pretra iti prvo sekundarne izvore. urednik(ici) odlu uje(u) o uklju enju ili isklju enju nekih primarnih informacija u tercijarni dokument. naro ito u humanisti kim disciplinama i u sferi izvan znanosti (kada se promatra forma a ne sadr aj) ‡ korisnik uzima stariji tercijarni dokument zato to ne zna za noviji ili zato to noviji jo ne postoji i usvaja zastarjele spoznaje ‡ donosi se odluka na osnovi starih spoznaja (a u primarnim su ve mo da sasvim nove spoznaje) . taj proces nu no zahtijeva vrijeme. nabaviti i pro itati primarne izvore. evaluirati na ene informacije. uspore ivati informacije iz razli itih izvora. satavlja (i).

reviews ) ‡ Monografije ‡ Standardi ‡ Enciklopedije (enciklopedijske lanke) ‡ Leksikoni ‡ Almanasi (almanacs and fact books) ‡ Rije nici (jedno ili vi ejezi ne). Research Methods in. . terminolo ke i druge ‡ Kompendije ‡ Priru nici svih vrsta (guidebooks. . manuals. handbooks and data compilations) ‡ Ud benici svih vrsta ‡ Biografije osim autobiografija ‡ Komentari. and Progress in. . .. . kritike i interpretacije ‡ Tr i ne studije .Vrsta dokumenata sa tercijarnim informacijama ‡ Pregledni radove svih vrsta ako ne donose nove spoznaje (Annual Reviews in. .

.

sastavlja tercijarnih informacija postupa sli no kao to postupa autor novih primarnih informacija: koristi sekundarne izvore za pronala enje i lociranje postoje ih informacija o odabranoj temi. kondenziranje. autor novih primarnih informacija ne po inje ni ta od nultog stanja. koristi ono to slu ajno prona e u masi primarnih i tercijarnih informacija. ali osim to izvr i repakiranje. ‡ korisnik autor. ‡ korisnik znanstveni radnik. mo da i evaluaciju i sl.‡ Korisnik je bez sekundarnih informacija izgubljen. Taj e korisnik tokom svog istra iva kog. ne generira novu spoznaju . nego koristi dotada nje spoznaje ovje anstva o odabranom problemu i u svom radu nu no se oslanja na sekundarne informacije u cilju pronala enja i lociranja onih primarnih i tercijarnih informacija koje su relevantne za njegov odabrani problem. sintezu. inventivnog ili bilo kojeg kreativnog rada obogatiti spoznajni svijet ovje anstva i generirati novu primarnu informaciju na temeljima dotada njih.

prvenstveno tercijarne informacije za svoj svakodnevni rad ili za svoju samoobrazovanje.) . monografije. ‡ sekundarne informacije preska u korisnici samo kada ve i bez tih informacija rutinski se oslanjaju na neke standardne tercijarne informacije (priru nici. standardi. itd. enciklopedije.‡ obi an korisnik koristi sekundarne informacije da bi prona ao odgovaraju e.

za pisanje znanstvenih (nau nih) radova .UPRAVLJANJE REFERENCAMA KROZ SOFTVERE ZA CITIRANJE LITERATURE ‡ Softver za citiranje literature zapravo predstavlja specijalizovanu bazu podataka. koja je napravljena za specifi ne ulazne varijable reference i specifi nu izlaznu varijablu popis literature odgovaraju eg formata .

Osobine softvera ‡ Pretra ivanje: Mogu nost sofvera da pretra uje sve dostupne akademske i ne-akademske baze podataka. ‡ Sistem citiranja referenci: Mogu nost da sadr i predefinisanu zbirku formata asopisa koja se mo e koristiti za dobijanje adekvatno formatiranog popisa literature. ‡ uvanje: Mogu nost softvera da uva reference koje se mogu prezentovati u nekom standardnom formatu (najbolje da je kompatibilan sa Word procesorom). .

‡ Prethodna dva fajla softver zatim kombinuje u kona an finalni rad sa pravilno citiranom literaturom .Kako funkcioni e? ‡ Autor tokom pisanja teksta svoga rada navodi broj citirane reference koji je zadat od strane softvera. ‡ Softver pravi i poseban fajl koji sadr i pravilno formatiran popis literature. ‡ Softver pravi duplikat zavr enog teksta rada. ‡ Ovaj duplikat sada sadr i pravilno citirane reference u formatu po izboru autora.

Korisni softveri za citiranje literature ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Biblioscape Citation EndNote GetARef JobRef Library Master Nota Bene Papyrus ProCite Reference Manager Refworks .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful