P. 1
--_UPUTE_ZA_PISANJE_SEMINARSKIH_RADOVA

--_UPUTE_ZA_PISANJE_SEMINARSKIH_RADOVA

|Views: 65|Likes:
Published by Senada Gadzo

More info:

Published by: Senada Gadzo on Jul 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PPTX, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/12/2014

pdf

text

original

UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKIH RADOVA

DEFINICIJA
‡ "Seminarski rad je samostalna stru na obrada odre ene teme koju izabere sam student, ili koju sugerira predmetni nastavnik. Izradom seminarskog rada student se ire i dublje upoznaje s odre enom tematikom nastavnog programa i stje e prva iskustva u pisanju stru nih i znanstvenih djela. Seminarskim radom student treba dokazati sposobnost teorijskog i prakti kog znanja te sposobnost samostalnog slu enja aktualnom stranom i doma om literaturom u pismenoj obradi aktualne teme. ‡ Zelenika, Ratko. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stru nog djela. etvrto izdanje. Rijeka: Ekonomski fakultet u Rijeci, 2000.

Op e upute:
‡ Seminarski rad treba biti pisan prema sljede im odrednicama: Times New Roman, veli ina 12 to aka (osim naslovne stranice), prored 1.5, poravnato, stranice paginirane. Prilikom pisanja treba po tivati pravopisne, gramati ke i stilisti ke norme BHS jezika.

Elementi seminarskog rada:
‡ naslovna stranica
‡ ova je stranica seminarskog rada nepaginirana; sadr i sljede e podatke:
± u gornjem lijevom uglu naziv Univerziteta, naziv Odsjeka, naziv kolegija, ime i prezime nastavnika/ice te ime i prezime studenta/ice (slovima veli ine 14 to aka) ± naslov rada (masnim slovima bold, centrirano, slovima veli ine 16 to aka) ± ispod naslova: Seminarski rad (slovima veli ine 14 to aka) ± na dnu stranice mjesto i datum nastanka rada (centrirano, slovima veli ine 14 to aka)

‡ (tekst seminarskog rada treba biti sustavno i logi no raspore en po poglavljima, naslovi poglavlja trebaju biti uvu eni, pisani masnim slovima bold; unutar poglavlja odlomci se ozna avaju uvla enjem retka) ‡ na sljede oj (prvoj paginiranoj stranici) slijedi tekst seminarskog rada sa sljede im elementima:
± Ime i prezime autora/ice, naziv Odjela, godina studija, e-mail adresa ± apstrakt (do 100 rije i; pisan u kurzivu) ± klju ne rije i

± Naslov

iznosi se pregled. uvod treba biti jasan. predstavlja predmet istra ivanja te kori tene metode i tehnike istra ivanja. u pravilu slu i za prijevod na strani jezik.± uvod uvodni dio seminarskog rada u kojem se definira problem. sa etak nije isto to i zaklju ak. odnosno vrlo kratak sadr aj cjelokupne tematike. du ina: od pola do jedne kartice teksta (1 kartica teksta = 1800 znakova) ± popis priloga ± popis literature bibliografske jedinice treba poredati abecednim redom prema dolje navedenim uputama . kratak i jezgrovit ± izlaganje tematike sredi nji dio seminarskog rada u kojem se sustavno izla u rezultati istra ivanja i promi ljanja ± zaklju ak zavr ni dio seminarskog rada koji predstavlja sustavnu. konciznu i jezgrovitu sintezu iznesenih rezultata ± sa etak dio seminarskog rada u kojem se sa ima iznesena problematika.

28. novembra 2010.Izgled naslovne stranice seminarskog rada: Univerzitet u Sarajevu Filozofski fakultet Odsjek za komparativnu knji evnost i bibliotekarstvo Kolegij:Osnove informacijskih znanosti i bibliotekarstva Nastavnik/ica: Student/ica: Naslov rada Seminarski rad Sarajevo. godine .

Izgled sljede e stranice (prve paginirane stranice seminarskog rada): N l i e i ezi e t e ta/ice azi O jela i a t ija e.ail a e a emin r k g r Apstrakt seminarskog rada (pisan u kurzivu) Klj e ije i: Dalje lije i te t ele e ti a! e i a a a a i te i .

Izgled posljednje stranice (zadnje paginirane stranice seminarskog rada): ‡ Literatura ‡ Lista referenci na kraju rada mora da sadr i sve detalje svih citata iz teksta .

kojim se na jedinstven na in identifikuju kori teni informacijski izvori.CITIRANJE LITERATURE: ‡ TA ZNA I CITIRANJE LITERATURE? ‡ Citiranje literature predstavlja standardizovan metod prikazivanja izvora informacija i ideja koje se koriste u pisanju znanstvenog (nau nog) rada. .

ZA TO CITIRATI LITERATURU? ‡ Da bi se prikazale zasluge autora drugih radova. kako bi mogli da ga ispitaju i sami. diskusija ili zaklju ci ‡ Da bi se pokazalo itaocima kako mogu da do u do materijala koji je kori cen. bilo da se autor sa njima sla e ili ne ‡ Da bi se itaocima pokazao materijal na kome je bazirana analiza. njegovog opoziva ili prosto daljeg istra ivanja teme . Njihovo interesovanje mo e biti u smislu potvrde autorovog rada.

Naime. ali se uvijek na vrlo jasan na in mora navesti iji su i iz kojeg su bibliografskog izvora preuzeti. godini nastanka djela i stranicama s kojih se preuzima odre ena autorova ideja. ideje i razli iti podaci.‡ U seminarskom se radu mora jasno odvojiti autorov tekst od tu eg teksta. Stoga je svako citiranje u tekstu potrebno potkrijepiti podacima o autoru. od drugoga se autora mogu preuzeti definicije. .

stavljanjem preuzetog teksta u navodnike ± (b) mogu e prepri avanje ili parafraziranje izvornog teksta vlastitim rije ima. U oba je slu aja potrebno navesti izvor jer je svako preuzimanje bez navo enja autora nedopu teno i predstavlja plagijat .‡ Pri citiranju se: ± (a) dijelovi ne ijeg rada mogu preuzeti doslovno.

a ne da ih sakrije ‡ Ovakav na in citiranja tacno odra ava rad samog autora (kao i rad drugih autora na tu temu).emu citiranje ne treba da slu i ‡ paradiranju znanjem / veli anju autora. uz lako mogu u provjeru osnovanosti prezentiranih argumenata . umjesto irenja znanja iz prikazane oblasti ‡ Zavo enju itatelja ‡ Pravilno citiranje treba da otkrije autorove izvore.

. godina publikacije.Citiranje literature osigurava bibliografsku informaciju ‡ o izvoru jedne ideje ‡ autor. naslov. broj stranice i dr.

MLAModern Language Association. APAAmerican. AMAAmerican Medical American Association i dr.SISTEMI (STILOVI) CITIRANJA LITERATURE ‡ Chicago. Harvard. Turabian. ‡ svima je zajednicko citiranje tacnih podataka i jednoobraznost . Physological Association.

Kako navoditi bibliografske jedinice je u popisu literature na zavr etku seminarskog rada? ‡ Bibliografske jedinice je potrebno navesti prema sljede im pravilima: .

Ime drugog autora. Prezime. Ime tre eg autora. ± kod knjiga koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime. Ime prvog autora [et al. Podatak o izdanju ako postoji. Ime prvog autora. Mjesto izdavanja: Nakladnik. Naslov: podnaslov. Prezime. godina izdavanja. ± kod knjiga koje imaju etiri i vi e autora navodi se: Prezime. Ime autora.]. .KNJIGA ‡ Prezime.

‡ Primjer citiranja knjige koja nema podatak o autoru: Antologija hrvatske kratke pri e / priredio Miroslav icel. Mened erska informatika.[et al.. Milan. Finka.].‡ Primjer citiranja knjige koja ima jednog autora: Manguel. . Bo idar. ‡ Primjer citiranja knjige koja ima etiri i vi e autora: Sri a. 1999.. Zagreb: MEP Consult : Delfin : HITA Poslovna akademija. ‡ Primjer citiranja knjige koja ima do tri autora: Babi . Mogu . 1995. Hrvatski pravopis. Zagreb: Disput. 2001. 2001. Povijest itanja. Zagreb: kolska knjiga. Velimir. Alberto. Stjepan. Zagreb: Prometej.

. 116-124. ‡ Primjer: Petrak. izd. Tra enje informacija u medicini. // Uvod u znanstveni rad u medicini / Matko Maru i i suradnici. // Naslov knjige / Ime i prezime autora knjige. Zagreb: Medicinska naklada. Jelka. Ime autora. Po etna i zavr na stranica. 2004. godina izdavanja.POGLAVLJE U KNJIZI ‡ Prezime. Naslov poglavlja. 3. Mjesto izdavanja: Nakladnik. Str.

1977. Naslov natuknice.NATUKNICA U ENCIKLOPEDIJI ‡ Prezime. // Naslov enciklopedije. 1. Podatak o izdanju (ako postoji). Mjesto izdavanja: Nakladnik. Zagreb: JLZ. Stranica. Godina izdavanja sveska u kojemu se nalazi natuknica. 55 . Str. 3. izd. godina izdavanja prvog i zadnjeg sveska (ukoliko enciklopedija ima vi e svezaka). Ime autora natuknice (ako postoji). Sv. // Op a enciklopedija Jugoslavenskog leksikografskog zavoda. 1977-1985. ‡ Primjer: Bibliografija.

Ime autora. 12(1997). po etna-zavr na stranica. // Naslov asopisa oznaka sveska/godi ta. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 40.LANAK U ASOPISU ‡ Prezime. 139-152. . str. Knji ni na znanost u posljednjem desetlje u dvadesetog stolje a. broj(godina). ‡ Primjer: Aparac-Jelu i . Tatjana. Naslov rada: podnaslov.

datum). broj(dan. // Naslov novina oznaka sveska/godi ta. // Ve ernji list 46. 2006). Ime autora. ‡ -ako je autor potpisan samo inicijalima.V. 15. str. 86. 4. navode se iza naslova i znaka / ‡ Primjer: Cimet za budnost u vo nji / I.2.170(subota. Naslov rada: podnaslov. po etna-zavr na stranica.LANAK U NOVINAMA ‡ Prezime. .

Osijek: Filozofski fakultet. Naslov rada: podnaslov. ‡ Primjer: Anzulovi . Mjesto izdavanja: Nakladnik. Ime autora. // Naslov zbornika / podatak o uredniku. Str. .RAD U ZBORNIKU ‡ Prezime. obljetnice ivota Aleksandra Stip evi a / uredila Tatjana Aparac-Jelu i . 2005. 7-37. Po etnazavr na stranica. Neda. // Izazovi pisane ba tine: zbornik radova u povodu 75. godina izdavanja. Aleksandar Stip evi : biografija i bibliografija radova.

ELEKTRONI KI IZVORI ‡ Prezime. Ime autora (ako postoji). Naslov: podnaslov. Potpuna URL adresa (datum pristupa dokumentu) . datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji).

Vrana.LANAK U ELEKTRONI KOM ASOPISU ‡ Prezime. // Naslov asopisa oznaka sveska/godi ta. broj(godina). Potpuna URL adresa (datum pristupa dokumentu) ‡ Primjer: Petr. Radovan. Obrazovanje na daljinu: mogu i model u podru ju knji ni ne i informacijske znanosti Hrvatske. Naslov rada: podnaslov.carnet. Tatjana. // asopis Edupoint 2. Kornelija. 2(2002). AparacJelu i . html (2002-01-22) . Ime autora. URL: http://edupoint.hr/casopis/aktualni/index.

Ime autora (ako postoji). URL:http://www. 2005. Naslov: podnaslov. John. URL: http://www.bl. Newsplan 2000 project: completion report to the heritage lottery fund. Potpuna URL adresa (datum pristupa dokumentu) ‡ Primjer: ‡ Lauder.LANAK NA MRE NOJ STRANICI ‡ Prezime.uk/about/cooperation/pdf/newsplan2000fin al. 2005. pdf (2005-11-20) .pdf (2006-01-13) ‡ Primjer lanka na mre noj stranici koji nema autora: Dynamic action plan.minervaeurope. Ann.org/publications/dap/dap. Matheson. datum/godina nastanka dokumenta (ako postoji).

hkdrustvo. URL: http://www. Potpuna URL adresa (datum pristupa stranici) ‡ Primjer: Hrvatsko knji ni arsko dru tvo.MRE NA STRANICA ‡ Naslov stranice.hr/ (2006-03-01) .

URL adresa baze podataka (Datum pristupa) ‡ Primjer: Arnold. // Naslov asopisa oznaka sveska/godi ta. Naslov rada: podnaslov. Ime autora. Public libraries and early literacy: raising a reader. URL: http://www.com (2005-06-11) .ebsco. EBSCO. 8(2003). // American libraries 34.LANAK IZ BAZE PODATAKA ‡ Prezime. Renea. Naziv baze podataka. broj(godina).

Na kraju se dodaje oznaka [CD-ROM] ‡ Primjer: uji .CD-ROM ‡ Podaci se navode ovisno o tome radi li se o knjizi. // Library and information in multicultural societies: proceedings / the 12th Bobcatsss symposium 26-28 January 2004. in Riga. Faletar. 76-83 [CD-ROM] . Maja. Free vs. zborniku. 2004. Boras: University College. Latvia. Drahomira. Gavranovi . fee-based library services in Eastern Croatia. Sanjica. asopisu. Str.

Adresa listserv ili newslist ra unala poslu itelja (datum itanja poruke) ‡ . ‡ Primjer listserv poruke: Levitt. Martha. Petar. Library. Ime autora (ako je poznato).2006. (2006-03-12) ‡ Primjer e-mail poruke: Cameron.02.osijek.grad. NEWSGROUP.Kod osobnih e-mail poruka izostavlja se adresa.com (2006-03-03) ‡ Primjer newsgroup poruke: Feri . Osobna poruka. Novosti. 25. Predmet poruke (subject ). Fourth discussion topic. (2006-03-09) . Jonathan. datum poruke ako se razlikuje od datuma kad je pro itana. Euro_Student_ASIST@yahoogroups.soc. E-MAIL ‡ Prezime. hr.LISTSERV.

3. Datum intervjua. Filozofski fakultet. 3. Sveu ili te J. Osobni intervju. Teorijske osnove knji ni ne i informacijske znanosti. Mjesto. Naziv ustanove u kojoj je odr ano predavanje. . Informacija. Ime autora. Tatjana. [Predavanje] ‡ Intervju ‡ Prezime. Ime intervjuirane osobe. Naslov predavanja.2006. Naslov kolegija/skupa unutar kojeg je odr ano predavanje. ‡ Primjer: Hayes. 5. [Predavanje] ‡ Primjer: Aparac-Jelu i . J. Bob. datum odr anog predavanja. Osijek. 2006. Strossmayer. Osobni intervju. 11.USMENI IZVORI ‡ Predavanje ‡ Prezime. Odsjek za informacijske znanosti.

Ljubljana : Videoart. 2003. video kaseta. [Zvu na kaseta] Wai. 1998. [Video kaseta] . Naslov.]. Ime autora. London: The British Council: Bloodaxe Books. Yoga. godina izdavanja. Lana. [Medij] ‡ Primjer: Adcock. CD) ‡ Prezime. Mjesto: Izdava . The poetry quartets.AUDIOVIZUALNA GRA A (zvu na kaseta. Fleur [et al. DVD.

ne mo e se referenca navesti u popisu literature a da nije spomenuta u tekstu . a drugi put u popisu kori tene literature ‡ Svaki spomenuti izvor podataka koji je naveden u radu mora se navesti i u literaturi. isto tako.PRAVILA CITIRANJA LITERATURE ‡ Podatak o citiranoj referenci u radu se pojavljuje obavezno dva puta. Prvi put u tekstu rada.

. dokumenata. kolskoj spremi. sekundarne i tercijarne prakticira se prvenstveno u znanosti.. naro ito u prirodnim. dubini. uzrastu.Podjela informacija po vrsti ‡ Kada govorimo o podjeli informacijama neizbje no govorimo i o podjeli dokumenata gdje su informacije na neki na in zabilje ene ‡ Podjela informacija na primarne. da lak e pronalaze onu vrstu ili podvrstu koja najvi e odgovara njihovim trenuta nim informacijskim potrebama ovisno o zanimanju. ‡ Ova podjela ima za cilj stvoriti odre eni red u mno tvu razli itih informacija. problemu. tehni kim i medicinskim znanostima. publikacija i na taj na in pomo i korisnicima informacija. vrsti informacijske potrebe i sl.

film. mikrofilm. glinena plo a. ko a. ‡ Podjela informacija osim to se eli stvoriti odre eni red u neredu ima prvenstveni cilj olak ati korisnicima pristup do informacija i u svakom momentu omogu iti pravilan izbor informacija .‡ Podjela vrijedi bez obzira na medij. magnetski. opti ki ili bilo koji drugi suvremeni medij. pergamen. nosioce informacija: kamen. papirus. papir.

‡ Primarne informacije mo emo nazvati i izvornim informacijama to proizlazi iz definicije.Primarne .) djela te izvorne informacije iz svih sfera doga anja u univerzumu. Nadalje obuhva anju umjetni ka (literalna. . itd. likovna. oni su pravi izvori informacija. tj. tj. nova znanja ili nove interpretacije poznatih ideja i injenica. ‡ Obuhva aju dokumente u obliku kako ih je priredio sam autor. muzi ka. originator informacije.izvorne informacije ‡ Sadr e neposredne rezultate znanstvenoistra iva kog rada.

ideja. umjetni kih do ivljaja. pa im je vjerodostojnost ve a ‡ pru aju osnovu za prijenos novostvorenog znanja.Prednosti primarnih informacija za korisnike ‡ donose naja urnije informacije o datom predmetu (najmanja vremenska razlika izme u nastajanja informacija do dolaska do korisnika) ‡ pru aju originalne. a ne interpretirane informacije (iznosi ih autor novih ideja. itd.) ‡ ulaze najdublje u pojedinu usku problematiku ‡ obi no prolaze recenzentski postupak. novih doga anja (vijesti) neposredno korisnicima ‡ ona su osnova za provjeru (relativne) to nosti spoznaja iznijetih u tercijarnim izvorima informacija . osobnih umjetni kih do ivljaja. novih spoznaja.

‡ koriste specifi nu terminologiju (stru ni argon). jer su stvarane obi no za svoju bran u (te ko se apsorbiraju bez predznanja) ‡ neupu eni korisnik mo e krivo protuma iti i poop iti spoznaje na ene u primarnim dokumentima . to ne zna i da su svi sadr ani podaci u njima i evaluirani. krivo interpretirane rezultatate i krive zaklju ke. tj. krivo mjerene. na razli itim lokacijama u razli itim formama. Iako u znanosti obi no prolaze recenzentski postupak. jer ih je vrlo mnogo i vrlo su ra trkani u vrlo velikom broju dokumenata i publikacija. na razli itim medijima ‡ obra uju vrlo uske teme. o tro fokusirani izvori. od korisnika esto zahtjevaju ekspertno poznavanje materije da se prona ene informacije mogu interpretirati. ‡ mogu sadr avati neto ne. ‡ nisu uvijek sasvim razumljivi za neupu ene (specifi na terminologija. na razli itim jezicima.Nedostaci primarnih informacija za korisnike ‡ naj e e nisu prakti ni za izravno kori tenje bez sekundarnih publikacija. uske teme).

dnevnici (obi no nisu publicirane) ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Literaturna djela (romane. magistarski i drugi radovi za znanstvena napredovanja patentni spisi tehni ki izvje taji . drame.) itd. pjesme.) disertacije. u obliku reprinta ili preprinta. poglavljima knjiga. dnevnike.) Fotografije i druga umjetni ka djela Muzi ka djela Muzejski predmeti (dokumenti) Autobiografije Pisma i korespondencije Govori Intervjui Izvorne vijesti Slu bene statistike Vladine (government) dokumente Slu beni dokumenti (mati ne knjige. itd. itd. sudske zapisnike i sl.Vrsta dokumenata sa primarnim informacijama ‡ Znanstvena i stru na djela: ± ± ± ± ± ± u obliku raznih lanaka (u asopisima. .elaborati referati sa skupova laboratorijski i sl. knjigama.

publikacijama).) . web prostoru. i/ili lociraju ih u publikacijama ili u informacijskoj infrastrukturi (knji nicama. info centrima. ‡ Ne pru aju nove spoznaje nego samo u sa etim oblicima prenose informacije koje se nalaze u izvorima informacija (dokumentima. itd.Sekundarne uputne informacije ‡ Pru aju sa eti sadr ajni opis i/ili lokaciju izvora informacija.

Oni upu uju korisnika na izvore informacija. te osnovna im je namjena pomo i u pronala enju i otkrivanju sadr aja i lokacija svih vrsta dokumenata te da slu e kao vodi kroz izvore informacija.SEKUNDARNE INFORMACIJE ‡ One su infomacijska pomagala za snala enje u svijetu informacija. stoga je naziv za ovu vrstu informacija: uputne informacije. dokumenta i publikacija. .

itd. zbirke) sekundarnih informacija na jednom mjestu pru aju sa eti i sre eni uvid u jedno podru je. indeksnih rije i i sl. disciplinu.Prednosti sekundarni informacija za korisnike ‡ daju kratak. koncizan uvid u publicirane informacije kroz bibliografski opis (i eventualno jo i uz pomo sa etaka.) ‡ skupovi (kolekcije. ‡ relativno su standardizirani zapisi i informacijski oboga eni tokom dokumentacijske obrade . u npr. milijunski fond neke knji nice.

‡ tra i se educirani korisnik. . Suvremene tehnike publiciranja i komunikacija. za neko jezi no podru je itd. indeksiranje. formalnih indeksnih jezika i sl. za neko geografkso podru je. jer korisnik mora pregledati. zbirke) sekundarnih informacija nisu sveobuhvatni. svo enje na standardizirani oblik. za neku knji nicu. poznavanje strukture zapisa. Ne mogu nastati prije nego to nastaju primarne ili tercijarne informacije. za iru ili u u problematiku.Nedostaci sekundarnih informacija za korisnike ‡ vremenski kasne. (e-publikacije i e-komunikacije) sve vi e skra uju to vreme. o njima. izra uju se za neku diciplinu. koristiti ve i broj takvih skupova. za neki dokumentacijski fond. koje donose sekundarne informacije. standardizirani jezik itd. To je ponekad slabost (iako ne uvijek). Osim toga informacijska dokumentacijska i bibliote na obrada (katalogizacija. dokumenti jer se izra uju iz njih. ‡ skupovi (kolekcije. primjenjenih standarda. sa imanje. ali to ka njenje nu no uvijek postoji.) zahtjeva ne to vremena.

) ‡ Zbirke ili baze podataka sadr aja (TOC .Table of Contents) ‡ Bibliografske reference (sa ili bez sa etaka. osobne. itd. institutske. teku e. ekstrakta. dokumenata. pa i katalog kataloga. (prirodno i web katalozi) ‡ Adresari svih vrsta ‡ Bibliografije svih vrsta pa i bibliografije bibliografija (nacionalne. tematske. publikacija svih vrsta (sve do inventarnih knjiga) ‡ Katalozi svih vrsta. sinopsisa.Vrsta dokumenata sa sekundarnim informacijama ‡ Vodi i kroz svijet informacija (info guides) ‡ Evidencije izvora informacija. retrospektivne. sa citatima ili bez) u refrativnim ili indeksnim publikacijama. bibliografskim i citatnim bazama podataka ‡ Bilteni prinova .

Tercijarne izvedene informacije ‡ Nastaju konsolidacijom. reorganizacijom. Mogu se pozivati na primarne dokumente ali to nije uvijek nu no . integracijom raspolo ivih primarnih informacija s ciljem da ih se izrazi ili prezentira u obliku koji bolje odgovara potrebama specifi nih korisnika. sintezom. predmetu. evaluacijom. prepakiranjem. kondenzacijom. kompaktiranjem. u oj ili iroj disciplini . ‡ one izvedene iz primarnih izvornih. konsolidirano znanje (ili stav) ovje anstva u nekom momentu o nekoj problematici. . ‡ One sadr e prvenstveno akumulirano.

znanosti. po obrazovnoj razini. u nekom u em ili irem podru ju u datom trenutku. sastavljaju s odre enom namjerom: za odre eni korisni ki korpus to se mo e razlikovati po uzrastu. uredni tvo tercijarnog dokumenta. vrednovati. kompilator. da bude pomagalo pri radu. znanje ovje anstva o nekom predmetu (uz ograni enja da su namjenjeni pojedinim kategorijam korisnika. da zamjeni itanje mnogobrojne prethodne primarne izvore iz nekog podru ja. Korisnik ne mora nabaviti. pa se dopu taju odre ene slobode sastavlja ima) to su ili ve konsolidirane informacije ili na putu do konsolidacije. selektirati. da daje prikaz stanja tehnike. sadr e trenuta ne spoznaje.Prednosti tercijarnih informacija za korisnike ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ pru aju sre eni uvid u mnogobrojne primarne izvore. da educiraju ili informiraju povr no ili detaljno. umjetnosti i sl. najprihvatljiviji su za krajnje korisnike jer se pi u. Umjesto njega to je napravio autor. pro itati velik broj primarnih izvora. itd. . sastavlja . obi no sadr e evaulirane (kriti ni vrednovane) informacije.

) laicima omogu uju upoznavanje s konsolidiranim spoznajnom sferom ovje anstva (enciklopedije. faktografije. leksikoni i sl. monografije namjenjeni laicima po uzrastu i te ini ) . za svaki obrazovni nivo omogu uju uvid u (interpretirane) spoznaje ovje anstva: znanstvencima i stru njacima omogu uju br i ulazak u nova znanstvena-stru na podru ja (pregledni radovi i monografije) znanstvenicima i stru njacima omogu uju br i i to niji rad (priru nici. dokumenata za svaki uzrast.) u enicima svih uzrasta prenosi odgovaraju e znanje (ud benici. ud benici.‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ tetde korisniku vrijeme jer ne mora pregledavati. standardi i sl. pretra ivati ni sekundarne informacijske izvore na putu do pojedina nih primarnih informacija. enciklopedije.

ak i u eri suvremenih tehnika publiciranja i komuniciranja. nabaviti i pro itati primarne izvore. itd. uspore ivati informacije iz razli itih izvora.Nedostaci tercijarnih informacija za korisnike ‡ vremenski najvi e kasne. na taj na in takav dokument reflektira autorove ili ure iva ke subjektivne poglede i stavove mo e voditi do krivih interpretacija ‡ postoji opasnost da se ne raspoznaje ponekad tercijarni dokument od primarnog. ‡ autor(i). evaluirati na ene informacije. te na kraju sastviti tercijarnu informaciju. naro ito u humanisti kim disciplinama i u sferi izvan znanosti (kada se promatra forma a ne sadr aj) ‡ korisnik uzima stariji tercijarni dokument zato to ne zna za noviji ili zato to noviji jo ne postoji i usvaja zastarjele spoznaje ‡ donosi se odluka na osnovi starih spoznaja (a u primarnim su ve mo da sasvim nove spoznaje) . tercijarni dokument. satavlja (i). urednik(ici) odlu uje(u) o uklju enju ili isklju enju nekih primarnih informacija u tercijarni dokument. mogu biti nea urni jer autori tih djela moraju pretra iti prvo sekundarne izvore. taj proces nu no zahtijeva vrijeme.

. and Progress in..Vrsta dokumenata sa tercijarnim informacijama ‡ Pregledni radove svih vrsta ako ne donose nove spoznaje (Annual Reviews in. . . Research Methods in. . kritike i interpretacije ‡ Tr i ne studije . . manuals. . handbooks and data compilations) ‡ Ud benici svih vrsta ‡ Biografije osim autobiografija ‡ Komentari. terminolo ke i druge ‡ Kompendije ‡ Priru nici svih vrsta (guidebooks. reviews ) ‡ Monografije ‡ Standardi ‡ Enciklopedije (enciklopedijske lanke) ‡ Leksikoni ‡ Almanasi (almanacs and fact books) ‡ Rije nici (jedno ili vi ejezi ne).

.

‡ Korisnik je bez sekundarnih informacija izgubljen. nego koristi dotada nje spoznaje ovje anstva o odabranom problemu i u svom radu nu no se oslanja na sekundarne informacije u cilju pronala enja i lociranja onih primarnih i tercijarnih informacija koje su relevantne za njegov odabrani problem. kondenziranje. Taj e korisnik tokom svog istra iva kog. autor novih primarnih informacija ne po inje ni ta od nultog stanja. ne generira novu spoznaju . ali osim to izvr i repakiranje. inventivnog ili bilo kojeg kreativnog rada obogatiti spoznajni svijet ovje anstva i generirati novu primarnu informaciju na temeljima dotada njih. mo da i evaluaciju i sl. ‡ korisnik autor. sastavlja tercijarnih informacija postupa sli no kao to postupa autor novih primarnih informacija: koristi sekundarne izvore za pronala enje i lociranje postoje ih informacija o odabranoj temi. ‡ korisnik znanstveni radnik. koristi ono to slu ajno prona e u masi primarnih i tercijarnih informacija. sintezu.

‡ obi an korisnik koristi sekundarne informacije da bi prona ao odgovaraju e. enciklopedije. itd. standardi. prvenstveno tercijarne informacije za svoj svakodnevni rad ili za svoju samoobrazovanje. monografije. ‡ sekundarne informacije preska u korisnici samo kada ve i bez tih informacija rutinski se oslanjaju na neke standardne tercijarne informacije (priru nici.) .

za pisanje znanstvenih (nau nih) radova .UPRAVLJANJE REFERENCAMA KROZ SOFTVERE ZA CITIRANJE LITERATURE ‡ Softver za citiranje literature zapravo predstavlja specijalizovanu bazu podataka. koja je napravljena za specifi ne ulazne varijable reference i specifi nu izlaznu varijablu popis literature odgovaraju eg formata .

Osobine softvera ‡ Pretra ivanje: Mogu nost sofvera da pretra uje sve dostupne akademske i ne-akademske baze podataka. ‡ Sistem citiranja referenci: Mogu nost da sadr i predefinisanu zbirku formata asopisa koja se mo e koristiti za dobijanje adekvatno formatiranog popisa literature. ‡ uvanje: Mogu nost softvera da uva reference koje se mogu prezentovati u nekom standardnom formatu (najbolje da je kompatibilan sa Word procesorom). .

‡ Ovaj duplikat sada sadr i pravilno citirane reference u formatu po izboru autora.Kako funkcioni e? ‡ Autor tokom pisanja teksta svoga rada navodi broj citirane reference koji je zadat od strane softvera. ‡ Softver pravi duplikat zavr enog teksta rada. ‡ Prethodna dva fajla softver zatim kombinuje u kona an finalni rad sa pravilno citiranom literaturom . ‡ Softver pravi i poseban fajl koji sadr i pravilno formatiran popis literature.

Korisni softveri za citiranje literature ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ ‡ Biblioscape Citation EndNote GetARef JobRef Library Master Nota Bene Papyrus ProCite Reference Manager Refworks .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->