Metodologija Energetskih Pregleda Zgrada

MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA

METODOLOGIJA PROVOĐENJA ENERGETSKOG PREGLEDA ZGRADA

Zagreb, lipanj 2009.

SADRŽAJ
SADRŽAJ ........................................................................................................................................2 1. 1. UVOD.......................................................................................................................................5 2. ELEMENTI ENERGETSKOG PREGLEDA ................................................................................7

2.1.

ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE I KARAKTERISTIKA UPRAVLJANJA POTROŠNJOM I TROŠKOVIMA ENERGIJE............................ 8

2.1.1. PRIKUPLJANJE PODATAKA O ZGRADI................................................................ 9 2.1.2. ANALIZA TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA VANJSKE OVOJNICE ZGRADE .............................................................................................................................................12 2.1.3. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA GRIJANJA PROSTORA.......................................................................................................................................14 2.1.4. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA KLIMATIZACIJE I HLAĐENJA PROSTORA...............................................................................................................15 2.1.5. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA VENTILACIJE ..............16 2.1.6. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA PRIPREME POTROŠNE TOPLE VODE..........................................................................................................16 2.1.7. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE .............................................................................................................17 Detaljnije prikupljanje i obrada podataka opisana je u poglavlju: 2.1.12. Analiza podataka o potrošnji i troškovima za energiju i modeliranje potrošnje energije............17 2.1.8. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA ZA PROIZVODNJU TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ ALTERNATIVNIH IZVORA ENERGIJE 18 2.1.9. IZRAČUN POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE U SKLADU S HRN EN 13790 .............................................................................................................................18 2.1.10. ANALIZA POTROŠNJE SANITARNE VODE (neobavezno).............................18 2.1.11. PROVOĐENJE POTREBNIH MJERENJA .............................................................19 2.1.12. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI I TROŠKOVIMA ZA ENERGIJU I MODELIRANJE POTROŠNJE ENERGIJE..............................................................................23 2.1.13. ANALIZA SUSTAVA REGULACIJE I UPRAVLJANJA .......................................25 2.2. ANALIZA I IZBOR MOGUĆIH MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE .................................................................................................... 27 2.2.1. ANALIZA MOGUĆNOSTI ZAMJENE IZVORA ENERGIJE I KORIŠTENJA ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM ......................................................28 2.2.2. ANALIZA MOGUĆNOSTI POVEĆANJA TOPLINSKE ZAŠTITE VANJSKE OVOJNICE ZGRADE......................................................................................................................28 2.2.3. ANALIZA MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SVIH POSTOJEĆIH ENERGETSKIH SUSTAVA ZGRADE .......................................................................................31 2.2.4. ANALIZA MOGUĆNOSTI UGRADNJE UREĐAJA ZA KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE ..............................................................................................................................32 2.2.5. ANALIZA MOGUĆNOSTI SUPSTITUCIJE POSTOJEĆEG SUSTAVA RASVJETE S UČINKOVITIJIM RJEŠENJEM.........................................................................32 2.2.6. ANALIZA MOGUĆNOSTI POSTAVLJANJA TERMOSTATSKIH VENTILA I RAZLIČITIH TERMOSTATSKIH GLAVA..................................................................................33 2.2.7. UVOĐENJE KONDENZACIJSKOG I NISKOTEMPERATURNOG KOTLA .34 2.2.8. OPĆA NAČELA ANALIZE POTENCIJALA MJERA UŠTEDE TOPLINSKE ENERGIJE .........................................................................................................................................35 2

2.3.

ENERGETSKO, EKONOMSKO I EKOLOŠKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA................................................................................................... 36

ENERGETSKO I EKONOMSKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA 37 2.3.2. EKOLOŠKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA I METODOLOGIJA PRORAČUNA EMISIJE CO2 ........................................................................................................38 2.4. ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ O ENERGETSKOM PREGLEDU S PREPORUKAMA I REDOSLIJEDOM PRIORITETNIH MJERA............................................................. 42
3. PRIMJERI UPITNIKA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROVOĐENJE ENERGETSKIH PREGLEDA...............................................................................................................................45

2.3.1.

3.1. 3.2.

UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIH SVOJSTVIMA STAMBENIH ZGRADA ....................................................................... 46 UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA NESTAMBENIH ZGRADA ................................................................. 51

4. PRILOZI ....................................................................................................................................58

4.1.

VRSTE ENERGETSKIH PREGLEDA .............................................................................. 58

4.1.1. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA OPSEGU I DETALJNOSTI PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA ................................................................................................58 4.1.1.1. PRELIMINARNI ENERGETSKI PREGLED ..............................................58 4.1.1.2. DETALJNI ENERGETSKI PREGLED........................................................59 4.1.2. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA STAROSTI ZGRADE................................60 4.1.2.1. ENERGETSKI PREGLEDI NOVIH ZGRADA ...........................................60 4.1.2.2. ENERGETSKI PREGLEDI POSTOJEĆIH ZGRADA ..............................61 4.1.3. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA SLOŽENOSTI TEHNIČKIH SUSTAVA 61 4.1.4. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA NAMJENI ZGRADE I KARAKTERISTIKAMA POTROŠNJE ENERGIJE.................................................................62 4.2. OGRJEVNE VRIJEDNOSTI ................................................................................................ 63 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8. PRETVORBENI FAKTORI................................................................................................... 64 SHEMA TOKA ENERGIJE .................................................................................................. 65 FAKTORI PRETVORBE PRIMARNE ENERGIJE ....................................................... 66 FAKTORI EMISIJE CO2........................................................................................................ 67 NAJVEĆE DOPUŠTENE VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE „U“....................................................................................................................... 68 PROJEKTNE VRIJEDNOSTI TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI ZA NEKE TOPLINSKO IZOLACIJSKE MATERIJALE, USPOREDBA RELATIVNIH TROŠKOVA.......................................................................................................................... 69 4.9. VRSTE I TEHNIČKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA ..................................... 71 GRAĐEVNE DIJELOVE................................................................................................... 72 4.10. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE ZA KARAKTERISTIČNE

3

.......... 4 ....... 83 4...................................24..28.................. 82 4......... UČINKOVITOST KOTLOVA PREMA GORNJOJ OGRJEVNOJ VRIJEDNOSTI GORIVA................. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA DECENTRALIZIRANE UREĐAJE ZA PRIPREMU TOPLE VODE........ POTROŠNJA TOPLE VODE U RESTORANIMA I HOTELIMA ............... MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA....26........... GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA MOTORNA TERMOENERGETSKA POSTROJENJA .. 82 4.............. POTREBNA KOLIČINA I TEMPERATURA VODE ZA ZGRADE RAZLIČITIH NAMJENA ........... 86 4.... GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA PLINSKE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM ...................... 89 4.................17...................... 83 4........... 87 4....16............................... GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA ULJNE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM............................................... UČINKOVITOST ELEKTROMOTORNIH POGONA ...... 90 4...... GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA TOPLINSKE PODSTANICE.......... 87 4...................23........4............................ POTREBNA KOLIČINA I TEMPERATURA VODE U STANOVIMA.. 81 4.. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA NISKOTEMPERATURNE I KONDENZACIJSKE KOTLOVE ........................22.. HIGIJENSKI PREPORUČLJIVA IZMJENA ZRAKA U SATU I EMPIRIJSKE VRIJEDNOSTI ZA RAZLIČITE NAMJENE PROSTORIJA ..........20.................................... 84 4..29...............................27.................... POTROŠNJA I POTREBNA TOPLINA NA POJEDINIM MJESTIMA POTROŠNJE TOPLE VODE ............25................ ODREĐIVANJE RAZREDA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI RASVJETE ......... 84 4............................ PRORAČUN POTREBNE KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE ..18.............. 80 4........................ 85 4........................................................... 83 4........... RASPODJELA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE PO KARAKTERISTIČNIM UREĐAJIMA I BROJU STANARA ........ 91 4............ 86 4...................... PROCJENE UŠTEDA KOMBINACIJOM MJERA U TEHNIČKIM SUSTAVIMA ZGRADE ...........................14......................... GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA KOTLOVE NA KRUTO GORIVO S KONSTANTNOM TEMPERATUROM ...................19....................................... 80 4........... GODIŠNJA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA UREDSKU OPREMU PO RADNOM MJESTU I POVRŠINI PROSTORA...........................30.......15...........12...........21..................... 88 4.................... 91 1.13..............................................11.

osnovni alat u određivanju razreda potrošnje energije u energetskoj certifikaciji zgrada. energetska svojstva sustava za klimatizaciju. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada s naglaskom na izračunu potrebne toplinske energije za grijanje i pripremu potrošne tople vode. U postupku provođenja energetskog pregleda analiziraju se toplinske karakteristike vanjske ovojnice zgrade i karakteristike tehničkih sustava s ciljem utvrđivanja učinkovitosti/neučinkovitosti potrošnje energije te donošenja zaključaka i preporuka za povećanje učinkovitosti.1. Energetskim pregledom se utvrđuje način korištenja energije te sustavi i mjesta na kojima su prisutni veliki gubici energije kako bi se odredile mjere za racionalno korištenje energije i povećanje energetske učinkovitosti. UVOD Za izdavanje energetskog certifikata nove ili postojeće zgrade potrebno je provesti energetski pregled zgrade u skladu sa člankom 28. ekonomski i ekološki optimalne mjere energetske učinkovitosti za promatranu zgradu. ventilaciju i rasvjetu. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. grijanje. 28. zastupljenost i energetska svojstva pojedinih grupa trošila. te procedura aktivnosti koje se provode pri energetskom pregledu. dok se ostali podaci za sada unose opcionalno. 5 . hlađenje. Na osnovu analize prikupljenih podataka odabiru se konkretne energetski. Dvije su osnovne svrhe energetskog pregleda: analiza stanja i mogućnosti primjene mjera poboljšanja energetskih svojstava zgrade i povećanja energetske učinkovitosti. Energetski certifikat se izrađuje na osnovu izračunatih energetskih potreba zgrade za grijanje i potrošnu toplu vodu i provedenog energetskog pregleda. Energetski pregled za potrebe energetske certifikacije zgrada uključuje analize navedene u čl. Svrha Metodologije je ujednačavanje dosadašnjih isustava. strukturu upravljanja zgradom te pristup korisnika energetskoj problematici. Osnovni cilj energetskog pregleda zgrade je prikupljanjem i obradom podataka o tehničkim sustavima zgrade dobiti uvid u energetska svojstva zgrade obzirom na: građevinske karakteristike u smislu toplinske zaštite. koji se unosi obavezno u energetski certifikat. Metodologijom provođenja energetskih pregleda dan je način dobivanja potrebnih ulaznih podataka.

↓ PRIKUPLJANJE PODATAKA O ZGRADI ↓ PREGLED POSTOJEĆE DOKUMENTACIJE ↓ RAZGOVORI S KLJUČNIM OSOBAMA ↓ ANALIZA PRIKUPLJENIH PODATAKA O POTROŠNJI I TROŠKOVIMA ENERGIJE ↓ OBILAZAK ZGRADE I UTVRĐIVANJE KLJUČNIH NEDOSTATAKA ↓ PROVOĐENJE POTREBNIH ISTRAŽIVANJA.2.4. MJERENJA I IZRAČUNA ↓ ANALIZA I OBRADA PRIKUPLJENIH PODATAKA ↓ ANALIZA I IZBOR MOGUĆIH MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE Poglavlje 2. ↓ ENERGETSKO. EKONOMSKO I EKOLOŠKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA Poglavlje 2. Slika 1: Prikaz toka provođenja energetskog pregleda 6 .3.ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE I KARAKTERISTIKA UPRAVLJANJA POTROŠNJOM I TROŠKOVIMA ENERGIJE Poglavlje 2. ↓ ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ O ENERGETSKOM PREGLEDU S PREPORUKAMA I REDOSLIJEDOM PRIORITETNIH MJERA Poglavlje 2.1.

koje se za sada obavezno unose u energetski certifikat. 7 . ELEMENTI ENERGETSKOG PREGLEDA Osnovni elementi energetskog pregleda postojećih zgrada za potrebe energetskog certificiranja su: 1. završni izvještaj o energetskom pregledu s iskazom podataka za izradu energetskog certifikata Za potrebe energetskog certificiranja energetskim pregledom se analiziraju svi tehnički sustavi zgrade. završni izvještaj o energetskom pregledu s preporukama i redoslijedom prioritetnih mjera Osnovni elementi energetskog pregleda novih zgrada za potrebe energetskog certificiranja su: 1. analiza i izbor mogućih mjera poboljšanja energetskih svojstava zgrade 3. ekonomsko i ekološko vrednovanje predloženih mjera 4. prema stvarnim klimatskim podacima. dok se ostale energetske potrebe unose samo opcionalno. nd i QW).2. analiza energetskih svojstava zgrade i karakteristika upravljanja potrošnjom i troškovima energije 2. energetsko. a izračunavaju se energetske potrebe za grijanje i potrošnu toplu vodu (QH. analiza energetskih svojstava zgrade i karakteristika upravljanja potrošnjom i troškovima energije – prema podacima iz projektne dokumentacije i uvidom u izvedeno stanje 2.

mjerenje toplinskog otpora. QW. kako bi se proračunati podaci za QH.2. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE I KARAKTERISTIKA UPRAVLJANJA POTROŠNJOM I TROŠKOVIMA ENERGIJE Analiza energetskih svojstava zgrade obuhvaća: obilazak terena i prikupljanje potrebnih podataka. analizu toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade.ls.1. analizu energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije. mogli unijeti u energetski certifikat i izračunati potrebna toplinska energija za referentnu klimu. te mjerenje zrakopropusnosti (Blower Door Test). izračun potrebne toplinske energije za grijanje i potrošnu toplu vodu. analizu energetskih svojstava sustava pripreme potrošne tople vode. praonica i dr. odgovorne osobe. analizu energetskih svojstava sustava potrošnje električne energije – elektroinstalacije. rasvjeta. u sustavima klimatizacije. uređaji i ostala trošila. 8 . Kada postoji opravdana sumnja u točnost ulaznih podataka potrebnih za izračun energetskih svojstava vanjske ovojnice i tehničkih sustava. opći dio – kratki opis karakteristika upravljanja potrošnjom i troškovima energije. hlađenja. QW. Cilj ove analize je prikupljanje potrebnih ulaznih podataka za izračun potrebne toplinske energije za grijanje i potrošnu toplu vodu.). financiranje troškova za energiju. prema stvarnim klimatskim podacima. analizu energetskih svojstava sustava hlađenja prostora. u skladu s HRN EN 13790. analizu energetskih svojstava sustava za proizvodnju toplinske i električne energije iz obnovljivih izvora energije (ukoliko takvi postoje na lokaciji). mogu se provoditi potrebna mjerenja: toplinskih gubitaka kroz vanjsku ovojnicu korištenjem infracrvene termografije. sustav odlučivanja o investicijama u održavanje zgrade. elektroenergetskih parametara potrošnje električne energije – po trošilima ili podsustavima. QH.ls. analizu energetskih svojstava specifičnih podsustava (kuhinja. QH.nd. grijanja. ventilacije. analizu sustava regulacije i upravljanja. analizu energetskih svojstava sustava grijanja prostora.

raspoloživu projektnu dokumentaciju iz koje su vidljive toplinske karakteristike vanjske ovojnice. broj korisnika. Potrebno je utvrditi stvarne klimatske podatke prema Prilogu E Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada (NN 110/08) kojim su dani: broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a]. kratak građevinski opis 9 . Projektne unutarnje temperature zraka u prostorijama. te površine i raspored prostora. orijentaciju zgrade. srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja Θe [°C]. troškovi za sanitarnu vodu i karakteristike potrošnje.1.2. potrebno je navesti unutarnju projektnu temperaturu u sezoni grijanja Θi [°C].1. Pri obilasku zgrade prikupljaju se slijedeće informacije: opće karakteristike zgrade kao što su površine prostora. uz klimatske podatke. koja treba biti usklađena s HRN EN 12831:2004 – Dodatak D. uporabu tijekom dana (radno vrijeme u danu. broj osoba u zgradi (broj zaposlenih ili broj korisnika). broj dana sezone grijanja Z [d]. račune za potrošenu energiju optimalno za razdoblje od 36 mjeseci koji prethode pregledu. u svrhu provjere ulaznih podataka potrebnih za izračun energetskih svojstava. godina i opis zadnje obnove (što je obnovljeno). Za svaku analiziranu zgradu potrebno je navesti karakteristike lokacije. Dodatno. opće tehničke karakteristike uređaja i sustava potrošnje energije. Iste podatke je u energetskom certifikatu potrebno navesti za referentnu klimu – kontinentalnu ili primorsku zonu. troškovi za toplinsku energiju i karakteristike potrošnje. uvjete i parametre korištene pri projektiranju. Svi prikupljeni podaci moraju se dokumentirati i prikupiti u izvještaju.Za nestambene zgrade i stambene zgrade. te raspoložive meteorološke podatke za lokaciju. kod kojih za to postoji mogućnost. u prilogu ove metodologije dani su formulari i upitnici. detalje građevnih dijelova vanjske ovojnice. opis elemenata vanjske ovojnice i drugo detaljniji opis namjene i režima korištenja. Na temelju prikupljenih podataka u uvodnom dijelu izvještaja o energetskom pregledu potrebno je opisati namjenu i način korištenja zgrade. tjednu i godini). 2. Kao pomoć za prikupljanje podataka pri energetskom pregledu. koje su dani informativno. godina izgradnje (tko su projektanti i izvođači). mogu se analizirati troškovi za energiju i po potrebi modelirati energetska potrošnja: troškovi za električnu energiju i karakteristike potrošnje. PRIKUPLJANJE PODATAKA O ZGRADI Prije započinjanja energetskog pregleda potrebno je prikupiti osnovne podatke o zgradi kako bi se pretpostavili karakteristični građevni dijelovi vanjske ovojnice i energetski sustavi i uređaji koje je potrebno pregledati i analizirati.

nazivni toplinski učin kotla i temperaturni režim grijanja. nositelj topline). namjeni. korišteni izvor energije te osnovne dimenzije i materijal izrade dimnjaka. Osim navedenih podataka ovisno o zgradi (vrsti. uporaba obnovljivih izvora energije). karakteristike elektroenergetskog priključka (naponska razina preuzimanja. Za sustav potrošnje toplinske energije (sustav grijanja i pripreme potrošne tople vode) potrebno je navesti: opis sustava grijanja objekta (izvor topline. 10 . klimatizacija. ukoliko je izvor toplinske energije kotao – navesti vrstu kotla. grijalice. ukupna instalirana snaga pojedinih grupa trošila). specifičnosti). navesti specifične opaske o zgradi (npr. obujam. rekonstruirani dio. oblik. mreža. navesti podatke o korištenim sustavima (grijanja.) opis vlastitih električnih agregata. podatke o mjerenju potrošnje toplinske energije. ako postoje. raspoložive periodičke karakteristike potrošnje toplinske energije – dnevna. raspoložive podatke o radu i opterećenju pojedinih sustava – dnevna. priključna snaga. Pri prikupljanju ulaznih podataka treba obratiti pažnju na karakteristike pojedinih tehničkih sustava: pobrojati najznačajnija pojedinačna trošila i grupe trošila koje se nalaze u pojedinom objektu (npr. godišnja karakteristika potrošnje. regulaciju sustava grijanja (centralna i lokalna). rasvjete i pripreme potrošne tople vode . opis tehničkih karakteristika trošila ( npr.izbaciti ili dodati ako zgrada sadrži još nešto drugo kao npr. hlađenja. prema medijima.).. klimatizacije. sve podatke iz računa potrošnje električne energije – potrošnja radne energije po dnevnim tarifnim razdobljima. kućanski aparati…). tjedna. karakteristike toplinskih podstanica (ako su prisutne). odabrana ogrjevna tijela te njihov ukupno instalirani ogrjevni učin. rasvjeta. angažirana i zakupljena radna snaga. sezonske karakteristike. prekomjerno preuzetoj jalovoj energiji. opis sustava pripreme potrošne tople vode. dnevni dijagram opterećenja i sl. mjesečna. napomene korisnika). dislociranost opskrbe. podatke o toplinskoj infrastrukturi – stanje instalacija. godišnja. podatke o cijeni električne energije (ugovor s opskrbljivačem odnosno tarifni model. ventilacije. broj etaža. mjesečna.zgrade (orijentacija. lokaciji) upitnik može sadržavati i druge podatke. površina. broj i tip brojila i sl. Po potrebi se mogu vršiti mjerenja dnevnog dijagrama opterećenja – minimalno 5 a preporučeno 7 dana.

Upravitelj ili vlasnik zgrade najčešće raspolaže podacima o općim karakteristikama zgrade dok osoblje za održavanje vodi tehničke i radne podatke o opremi i sustavima. članka 24. 11 . Za sve sustave: podatke o radu opreme i sustava uključujući podatke iz mjerenih parametara: temperaturi. karakteristike prisutnog ventiliranja prostora – infrastruktura. vlasnik odnosno korisnik javne zgrade dužan je osigurati račune o potrošnji energije prema namjeni potrošnje (grijanje. karakteristike opreme – agregati. vlasnici odnosno korisnici drugih dijelova te zgrade dužni su omogućiti ovlaštenim osobama provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrade. potrebe. Podatke o troškovima za energiju u nestambenim zgradama javne namjene potrebno je zatražiti u računovodstvu tvrtke ili ustanove. ukupno instalirani rashladni učin u objektu. i sl. prosječni faktor hlađenja (engl.) i vrsti izvora energije za period od najmanje tri protekle uzastopne godine. Prema stavku 4. radnim satima i druge podatke o mjerama energetske učinkovitosti koje su već primijenjene ili se planiraju. opis klima komore i rashladnog agregata. hlađenje. karakteristika klimatiziranih prostora za sustave pune klimatizacije. tlaku. testiranjima i naručenim ispitivanjima. ventilacije i klimatizacije potrebno je navesti: opis sustava klimatizacije. kapaciteti. prema članka 26. podaci o korištenim priručnicima za rad i upravljanje. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. radna tvar u sustavu hlađenja. Za potrebe provođenja energetskog pregleda i/ili energetskog certificiranja dijela zgrade koji čini samostalnu uporabnu cjelinu. strujanju. instalacije sustava. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. coefficient of performance − COP). te im omogućiti pristup u sve dijelove zgrade i dati na uvid dokumente potrebne za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja tog dijela zgrade.Za sustave hlađenja.

ali se preporučuju provesti dodatna mjerenja 12 . A [m2]. oplošje hlađenog dijela zgrade. orijentacija i pripadajuća površina elemenata vanjske ovojnice zgrade (neprozirnih i prozirnih dijelova). Nije obvezno.2. A [m2]. toplinskim dobicima od Sunca i unutarnjih izvora. obujam hlađenog dijela zgrade. gubicima uslijed provjetravanja i/ili ventilacije. za karakteristične dijelove vanjske ovojnice. Ve [m3]. Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je prikupiti sljedeće podatke: oplošje grijanog dijela zgrade. te je potrebno temeljem poznavanja karakteristika gradnje u određenom vremenskom periodu. f [m2/m2]. obujam grijanog dijela zgrade.10.2. Potrebna toplinska energija za grijanje (QH. pretpostaviti sastav svih građevnih dijelova vanjske ovojnice i izračunati koeficijente prolaska topline U.1. učešće ploštine prozora u ukupnoj ploštini pročelja. Potrebno je provesti analizu toplinskih svojstava građevnih dijelova zgrade u svrhu vrednovanja energetskih svojstava zgrade i provođenja potrebnih izračuna za određivanje energetskog razreda zgrade (potrebni podaci se izračunavaju temeljem prikupljenih ulaznih podataka ili se očitavaju iz danih uprosječenih vrijednosti u prilogu ove metodologije). obujam zgrade obuhvaćen ventilacijom. [m3]. nd) ovisi o: toplinskim gubicima kroz vanjsku ovojnicu (neprozirne i prozirne dijelove). točkastim toplinskim mostovima. Ukoliko se iz postojeće dokumentacije i pregleda zgrade na terenu ne može sa sigurnošću odrediti sastav građevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade kao pretpostavka se uzimaju građevni dijelovi vanjske ovojnice karakteristični za razdoblje gradnje i pripadajući koeficijenti prolaska topline (tablica 4. Ve [m3]. ploština grijane površine zgrade. AK [m2]. linijskim toplinskim mostovima. ploština hlađene površine zgrade. u prilogu). ploština korisne površine zgrade. toplinskim gubicima kroz ostakljene prostorije. ANALIZA TOPLINSKIH KARAKTERISTIKA VANJSKE OVOJNICE ZGRADE Za postojeće zgrade često ne postoji dokumentacija o zgradi. toplinskim gubicima prema negrijanim prostorijama. toplinskim gubicima prema tlu.

0 1.60 / 0. iz Priloga C Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinske zaštite zgrada (NN 110/08). 13 .0 577. Za izračun potrebne energije za grijanje za stvarne klimatske podatke (QH.300.300.30 0.40 / 0. površini i orijentaciji građevnih dijelova i obujmu grijanog prostora.45 0.(infracrvena termografija) kako bi se pretpostavka ispitala i potvrdila te otkrile eventualne nepravilnosti građevnih dijelova koje mogu utjecati na preporuke u zaključku energetskog pregleda.50 3.07 2.40 / 0.60 / 0. Isto tako potrebno je analizirati ostakljene elemente pročelja i zaštitu od sunca. te prema tlu.45 0.30 1. Kod nestambenih zgrada javne namjene analizira se još dodatno potrošnja energije prema stvarnim troškovima. kao i eventualna vlaga u konstrukciji.50 0. Za ostvarivanje veće razine energetske učinkovitosti potrebno je smanjiti toplinske gubitke kroz vanjsku ovojnicu odnosno dodatno smanjiti vrijednosti koeficijenta prolaska topline u odnosu na propisani minimum.5 36. Tablica 1: Primjer tablice .15 Koeficijent prolaska topline U [W/m2K] 1.50 Dozvoljeni koeficijent prolaska topline prema TPRUETZZ* [W/m2K] 0. nd) uzimaju se koeficijenti prolaska topline pojedinih građevnih dijelova vanjske ovojnice i njihove orijentacije.0 1.23 2.toplinske karakteristike građevnih dijelova vanjske ovojnice Građevni dio Površina [m2] 390.7 2. primjer tablice je u nastavku.35 0.0 97.80 1.0 352.67 0. Kod stambenih zgrada analizira se energija potrebna za grijanje prema toplinskim karakteristikama vanjske ovojnice. Kod određivanja preporuka o povećanju energetske učinkovitosti potrebno je usporediti koeficijente prolaska topline pojedinih građevnih dijelova vanjske ovojnice s maksimalno dozvoljenim koeficijentima iz tablice 5.80 Parapetni zid Zabatni zid Ravni krov Pod na tlu Pod kata iznad otvorenog prostora Drveni prozor s izo-staklom Čelične stijene izo staklo * Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti zgrada Pri analizi vanjske ovojnice potrebno je analizirati sve građevne dijelove vanjske ovojnice prema vanjskom ili negrijanom prostoru. Potrebno je analizirati i utvrditi da li postoje toplinski mostovi.

medij te naznačiti vrstu ogrjevnih tijela za distribuciju topline u prostoru. termostatski ventili). te nosioc topline. unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni grijanja.način regulacije – opisati regulaciju sustava grijanja sa svim karakteristikama. koji treba odrediti zbrajanjem pojedinih učina svih ogrjevnih tijela. . srednja vanjska temperatura zraka u sezoni grijanja. Θi [°C] – navesti podatak iz tehničke dokumentacije ili preuzeti iz važećih propisa za navedenu vrstu grijanog prostora.ukupni nazivni toplinski učin izvora topline [kW] – (nalazi se na natpisnoj pločici kotla odnosno u tehničkoj dokumentaciji).) a za stvarne klimatske podatke preuzeti iz Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (Prilog E). toplana i drugo) – navesti ime proizvođača. ili naći podatak u tehničkoj dokumentaciji. tip. posebno regulaciju izvora topline (npr. i posebno regulaciju ogrjevnih tijela (npr.sustav distribucije i ogrjevna tijela – opisati način prijenosa topline. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA GRIJANJA PROSTORA Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godišnje toplinske energije koji sadrže najmanje sljedeće: opis sustava . .izvori toplinske energije (kotlovi. broj dana grijanja tijekom godine – isti izvor kao i srednja vanjska temperatura.ukupno instalirani učin ogrjevnih tijela [kW]. . te potražiti eventualne podatke o mjerenju učinkovitosti kotla (npr.2. . 14 . ispitivanje dimnih plinova).1. starost. dizalice topline. izračun potrebne toplinske energije QH. sobni termostati. vođenje po vanjskoj temperaturi). Θe [°C] – za referentne klimatske podatke preuzeti iz Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (Prilog 7. broj stupanj-dan grijanja – isti izvor kao i srednja vanjska temperatura.3. opće stanje i učinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti opće stanje sustava.

zrak. broj i smještaj rashladnih tornjeva.ls [kWh/a]. prosječna vanjska temperatura zraka u sezoni hlađenja. potrebno je navesti broj jedinica (za eventualne multi-split sustave broj unutrašnjih i vanjskih).4.način regulacije. itd.za centralne sustave klimatizacije potrebno je navesti ukupno instalirani rashladni učin centralnog klimatizacijskog sustava. instalirani rashladni učin. coefficient of performace − COP). . kompaktnim prozorskim uređajima. drugome. a sadrže najmanje sljedeće: opis sustava hlađenja . da li se izvodi prema unutarnjoj i vanjskoj temperaturi. multisplit sustavima. te radnu tvar u sustavu hlađenja. korišteni medij (voda. Θe [°C]. etaže.vrsta sustava klimatizacije (centralni ili lokalni). prosječni faktor hlađenja/grijanja. broj i snage (električne i rashladne) agregata. drugo) te način razvoda (dvocijevni ili četverocijevni). razdoblje hlađenja tijekom godine (ako je raspoloživ. da li pored hlađenja imaju i mogućnost grijanja te prosječan faktor hlađenja/grijanja (engl. te pojedinačne rashladne učine. potrebno je navesti broj. korišteni energent (električna energija za kompresore. broj stupanj-dana hlađenja). . Θi [°C]. da li postoji akumulator rashladne energije („banka leda“) i koliki mu je učin. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA KLIMATIZACIJE I HLAĐENJA PROSTORA Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godišnje energije za hlađenje koji se prikazuju tablično s detaljnim opisom sadržaja te načina izračuna.1. vrstu rashladnog agregata (rashladni agregat s kompresorom ili apsorpcijski rashladni uređaj) te tip. da li postoji mogućnost grijanja pored hlađenja. . Qc [kWh/a].).2. njihovu starost. godišnji gubici sustava hlađenja. da li se primjenjuju načela povrata toplinske energije iz povratnog zraka (rekuperatori ili regenerator topline). za centralne sustave opisati sustav regulacije rada rashladnih agregata i terminalnih jedinica. da li je izvedena podjela razvoda na zone u zgradi (krila. 15 . druga goriva i mediji za apsorbere).za lokalne sustave klimatizacije potrebno je navesti radi li se o split sustavima. godišnja potrebna energija za hlađenje. tipične snage i ukupnu instaliranu rashladnu snagu terminalnih jedinica (ventilokonvektora ili drugih). unutarnja projektna temperatura zraka u prostoriji u sezoni hlađenja. Qc.

2. broj i tip klima komora.1. [°C] – ukoliko nema mjerenja temperature. 16 . temperatura na koju se zagrijava potrošna topla voda. opis i veličina. godišnja potreba energije za ventilaciju.. ukupna instalirana snaga [kW] i kapaciteti [m3/h] sustava ventilacije i klimatizacije. ili podatak uzeti iz tehničke dokumentacije. . prostora koji se ventiliraju (npr. vlažnost. godišnja potrošnja tople vode.. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA PRIPREME POTROŠNE TOPLE VODE Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godišnje energije za zagrijavanje potrošne tople vode koji sadrže najmanje sljedeće: način zagrijavanja potrošne tople vode (navesti izvor energije). QVe [kWh/a]. QW [kWh/a]. godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje . potrebno je procijeniti (trebala bi iznositi do 45 °C. udio izvora energije korištenih za pripremu potrošne tople vode – ukoliko nije provediv precizniji način određivanja. prostora koji se potpuno klimatiziraju te zahtjevi za kvalitetom (temperatura.6.2. uzeti empirijski podatak od 50 litara potrošne tople vode dnevno po osobi. kuhinja. opis i veličina.. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA VENTILACIJE Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godišnje energije za ventilaciju koji se prikazuju tablično s detaljnim opisom sadržaja te načina izračuna. ogrjevne vrijednosti energenta i učinkovitosti sustava.. a sadrže najmanje sljedeće: opis sustava ventilacije. izračunati udio iz ukupne količine potrošenih energenata pomoću potrebne toplinske energije za pripremu potrošne tople vode.) i izmjenama zraka. obujam spremnika (nalazi se na natpisnoj pločici spremnika odnosno naveden je u tehničkoj dokumentaciji).1. [m3/a] – ukoliko nije provediv drugi način određivanja. sportska dvorana.5. u [m3]. [kW] oznaka se nalazi na samom uređaju. izvedenost povrata toplinske energije iz otpadnog zraka. u [m3].) te zahtjevi za izmjenom zraka. zagrijavanje vode na višu temperaturu povećava gubitke u spremniku i razvodu sustava). ukupna instalirana toplinska snaga sustava za pripremu potrošne tople vode.

i dr. Potrebno je navesti i godišnju potrošnju i troškove električne energije.iz ovih podataka moguće je dobiti podloge za sve pokazatelje vezane uz bilancu energije s udjelom električne energije. npr.2. broj opranih setova rublja. kućanski uređaji i aparati. (kWh/a. ali je preporučljivo prikupiti podatke koji definiraju tip. broj dnevnog/mjesečnog korištenja i sl.1. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje potrebne godišnje električne energije za sve grupe trošila električne energije (rasvjeta. Iz ovih podataka moguće je dobiti El (godišnju potrebnu energiju za rasvjetu . broj i profil korisnika. para). broj obroka. električni bojleri i grijalice. i sl) svake od spomenutih grupa. U okviru toga preporuča se definirati instaliranu rasvjetu po grupama (fluorescentna rasvjeta.) po trajanju rada u satima (npr prosječno za svaku grupu).12. Kod analiza energetike specifičnih podsustava (javne praonice rublja. ukupnu instaliranu snagu po grupi i za cijelu zgradu (uključujući i predspojne naprave) te navesti i vrijednosti rasvjete za pojedine prostorije. elektronski uređaji (TV.).kWh) i specifičnu godišnju potrošnju rasvjete po jedinici površine [kWh/m2]. specifičnosti uređaja. moguće je dobiti potrebne podloge za QVe (godišnja potrebna energija za ventilaciju). Kod prikupljanja podataka vezanih uz električne grijalice i bojlere te klimatizacijske uređaje. kuhinje i sl. U svrhu određivanja energetskog razreda zgrade.) uz navedene parametre potrebno je dodatno analizirati podatke specifične za pojedini proces – primjerice profil dnevnog/mjesečnog rada. faktor snage. Edel (energija dovedena tehničkim sustavima zgrade). Hi-Fi. tehnički kapacitet i sl. PC). količinu. rasvjeta izvedena sa žaruljama sa žarnom niti.1.7. nije obvezno. Potrebno je definirati nazivne veličine (npr. Analiza podataka o potrošnji i troškovima za energiju i modeliranje potrošnje energije 17 . električna energija. elektromotorni pogoni. profil rada i ukupnu nazivnu snagu [kW] svih grupa trošila. te po potrebi i ostale poznate veličine. troškove održavanja (životni vijek) i sl. klimatizacijski sustav. kn/a) . razdoblje rada. Detaljnije prikupljanje i obrada podataka opisana je u poglavlju: 2. halogena rasvjeta i sl. kako bi se mogli utvrditi udjeli u energetskoj bilanci i u vršnoj angažiranoj snazi (modeliranom ili mjerenom dnevnom dijagramu opterećenja). Eprim (godišnja primarna energija). tipične energente (plin. kvalitetu rasvijetljenosti.snaga.

i sl. 2.potrebno je navesti sve izljeve prema tipu (slavine.7. Potrebno je prikupiti ulazne podatke za ustanovljavanje ukupne godišnje potrošnje sanitarne vode: definirati tip. potrebno je to navesti u bilanci (financijskoj i energetskoj) te je dodatno potrebno navesti tehničke podatke o sustavu. može se analizirati i potencijal ušteda u potrošnji sanitarne vode (sva voda koja dolazi u zgradu koja ne mora nužno biti pitka voda – pojam pitke vode određen je Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. tuševi. broju. trigeneracija. ANALIZA ENERGETSKIH SVOJSTAVA SUSTAVA ZA PROIZVODNJU TOPLINSKE I ELEKTRIČNE ENERGIJE IZ ALTERNATIVNIH SUSTAVA ENERGIJE Ukoliko se u sustavu grijanja koriste alternativni sustavi energije (obnovljivi izvori energije kao što su sunčeva energija. ali prema želji naručitelja. IZRAČUN POTREBNE TOPLINSKE ENERGIJE ZA GRIJANJE U SKLADU S HRN EN 13790 Temeljem provedene analize i prikupljenih ulaznih podataka o sastavu građevnih dijelova vanjske ovojnice zgrade izračunava se potrebna toplinska energija za grijanje i potrošnu toplu vodu za analiziranu zgradu. te se uspoređuju s eventualnim razlikama uočenim prilikom energetskog pregleda.10. ANALIZA POTROŠNJE SANITARNE VODE (neobavezno) Nije obavezno. biomasa. Za postojeće zgrade provodi se izračun na temelju prikupljenih ulaznih podataka o energetskim svojstvima analizirane zgrade.2. Za nove zgrade očitavaju se podaci iz iskaznice potrebne toplinske energije za grijanje i hlađenje. pisoari.1. nije potrebno razmatrati energetske dobitke u bilanci.1.9.). koja se unosi u energetski certifikat. točka 2. WC kotlići. količinu. agregat). NN 47/08). te dizalice topline koje koriste okoliš kao izvor energije itd. te ukoliko se proizvedena električna energija distribuira u električnu mrežu. geotermalna energija. Ova analiza je između ostalog potrebna kako bi se dobio udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje (druga stranica energetskog certifikata stambenih i nestambenih zgrade.2. 2.) Ako se koriste alternativni sustavi energije kojima se proizvodi električna energija (fotonaponske ćelije. kogeneracija. Ako se proizvedena električna energija troši u zgradi. načinu korištenja (količina vode po 18 .1. profil rada izljevnih mjesta.). potrebno je uz podatke o primarnom sustavu navesti i podatke o tome. koji uz postojeći sustav grijanja djeluju kao dodatni sustav.8. .

problemi ravnih krovova. PROVOĐENJE POTREBNIH MJERENJA Kada postoji opravdana sumnja u točnost ulaznih podataka potrebnih za izračun energetskih svojstava zgrade mogu se provoditi određena mjerenja. Potrebno je navesti i eventualnu potrošnju vode u tehničkim sustavima (rashladni tornjevi.). vlaga u konstrukciji.. neispravnosti ili nepostojanje toplinske izolacije.iz ovih podataka mogu se dobiti podloge za sve pokazatelje vezane uz bilancu potrošnje i troškova za pitku vode na mjesečnoj i godišnjoj razini. otvoreni propusti za zrak. 2. eventualni gubici. Problemi koje je moguće otkriti termografskim snimanjem su: nehomogenost materijala zida. godišnja potrošnja i troškovi vode.termogram čijom se interpretacijom dobivaju informacije o raspodjeli temperature po površini promatranog objekta. potvrđivanje pretpostavki i ustanovljavanje potencijala ušteda. mogućnost uporabe kišnica i sl. Napominje se da je mjerenje zrakopropusnosti obvezno jedino za nove zgrade. Nakon mjerenja ostaje trajan zapis . fuge te koncentracija i/ili propuštanja instalacija u podu i zidu. toplinski mostovi. METODA INFRACRVENE TERMOGRAFIJE Pri analizi i ustanovljavanju energetskog stanja vanjske ovojnice zgrade moguće je koristiti i bezkontaknu. Zatim se termografske snimke analiziraju i sastavlja se zaključak s identifikacijom nepravilnosti i njihovim vrijednostima.11. ovlaživanje i sl. nerazornu metodu termografskog snimanja intenziteta toplinskog zračenja u infracrvenom području. kn/a) . Navedene su neke od najčešćih nerazornih metoda. tlakovi.način opskrbe. ali mogu biti vrlo korisna za utvrđivanje nedostataka. kod višekatnica stanje tlakova na različitim etažama te regulacija tlaka po vertikalama i horizontalama. (m3/a. Mjerenja u energetskim pregledima nisu obavezna. ispitati stanje hidrantske mreže (ukoliko je prisutna) i ustanoviti eventualne gubitke vode. a moguće je primijeniti i druge metode ukoliko doprinose prikupljanju ulaznih podataka i utvrđivanju energetskih svojstava zgrade. Završni izvještaj sastoji se od opisa svrhe i cilja mjerenja i kratkog opisa provedenih radnji i dobivenih rezultata za svako ispitno mjesto.1. definirati sustav opskrbe pitkom vodom (vodovod i slično) . 19 .korištenju – prosjek) i broju korištenja u vremenskom razdoblju (dan/mjesec/godina).

Ova metoda ne mjeri razinu ubačenog zraka u zgradu već se rezultati koriste za procjenu ubačenog zraka i dalje za proračun. za usporedbu relativne propusnosti zraka nekoliko sličnih zgrada ili dijelova zgrada. U normi HRN EN 15603 metoda infracrvene termografije spominje se u dijelu analize toplinskih mostova na vanjskoj ovojnici zgrade. Mogućnost bezkontaktnog i daljinskog snimanja ukupnog temperaturnog polja površine promatranog objekta daje velike prednosti u odnosu na klasične analize građevnih dijelova vanjske ovojnice. Nepravilnosti toplinskih karakteristika vanjske ovojnice zgrade rezultiraju u razlici temperature površine elementa. Može se koristiti za mjerenje propusnosti zraka zgrade ili njezinih dijelova zbog usporedbe sa: za pojedini građevinski element certificiran podatak o propusnosti zraka. na svim novim zgradama. ODREĐIVANJE PROPUSNOSTI ZRAKA KOD ZGRADA (Blower Door Test) Metoda stvaranja podtlaka ventilatorom je namijenjena za određivanje propusnosti zraka ovojnice zgrade ili njezinih dijelova. Metodom stvaranja podtlaka mjeri se tok zraka kroz građevni dio vanjske ovojnice izvana prema unutra ili suprotno. Primjena je podjednako korisna na postojećim zgradama. Za provođenje metode potrebno je poznavanje principa toka zraka i mjerenja tlaka. a ispitivanje se završava izvještajem. zgradama pod zaštitom kao i novim zgradama. Metoda je korisna za provođenje energetskih pregleda jer na brz i jednostavan način ustanovljuje stanje ovojnice u smislu zrakopropusnosti. za određivanje smanjenja propusnosti zraka u odnosu na stanje prije primijenjenih mjera.Snimanjem zgrade metodom infracrvene termografije te kasnijom stručnom interpretacijom moguće je brzo odrediti njezine građevinske i energetske karakteristike te stanje energetskih sustava. Moguća su dva načina provođenja ispitivanja: uvjeti za ovojnicu zgrade su kao i u razdobljima kada se koriste sustavi grijanja i hlađenja ili se svi otvori na ovojnici zgrade zatvaraju ili brtve. Idealni uvjeti su male razlike u temperaturi i male brzine vjetra. Mjerenje 20 . MJERENJE TOPLINSKOG OTPORA I TOPLINSKE PROHODNOSTI IN SITU Pri analizi i ustanovljavanju energetskog stanja vanjske ovojnice potrebno je ustanoviti sastav svih građevnih dijelova kako bi se proveo potreban izračun toplinskih gubitaka. a provodi se obvezno. Termografsko snimanje zgrade mogu provoditi samo stručnjaci koji su kvalificirani za primjenu metode infracrvene termografije. za otkrivanje izvora propusnosti zraka. pri čemu se ističe kao jedna od metoda pronalaženja i identifikacije toplinskih mostova vanjske ovojnice zgrade. prema članku 23 Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi i toplinskoj zaštiti zgrada.

u skladu s HRN ISO 9869:1998. u kontinuiranom pogonu cirkulacijskih pumpi. Ukoliko je izvedivo. kada se nijednom drugom metodom ne može ustanoviti sastav građevnog dijela. te o učinkovitosti ogrjevnih tijela. Kod centralnog sustava klimatizacije mjeri se temperatura. HLAĐENJA I VENTILACIJE Osnovni zadatak sustava grijanja. Međutim. te po potrebi i temperatura rashladnog medija na ulazu i izlazu iz rashladnog agregata. 21 . moguća je njena primjena na pojedinim detaljima vanjske ovojnice. ovo je mjerenje moguća opcija ali za potrebe energetskog pregleda je prezahtjevna i preskupa metoda. ventilacije i klimatizacije je postizanje toplinske ugodnosti. Za ustanovljavanje lokalnih gubitaka vrše se kontaktna mjerenja temperature na odgovarajućim točkama razvoda. Za ustanovljavanje učinkovitosti i funkcionalnosti sustava grijanja provode se mjerenja temperature i protoka nosioca topline u karakterističnim točkama razvoda. U sustavu hlađenja kod rashladnih agregata mjeri se temperatura kondenzacije i isparavanja rashladne radne tvari. Ukoliko je izvor toplinske energije kotao potrebno je mjeriti maseni protok goriva da bi se odredila količina topline unesena gorivom odnosno da bi se odredio stupanj djelovanja kotla direktnom metodom. te vlažnost i brzinu zraka u prostoriji. te na odabranim ogrjevnim tijelima. Na taj način se može zaključiti o otporima strujanja i o toplinskim gubicima u razvodu medija. GRIJANJA. potrošnja električne energije i ustanovljenje radnih karakteristika. uzimajući u obzir pogreške koje unose reflektirajuće površine. Ipak. POTREBNA MJERENJA U SUSTAVIMA KLIMATIZACIJE.toplinskog otpora i toplinske prohodnosti može se provesti i na licu mjesta. Ukoliko je moguće može se mjeriti i razina buke u prostoriji. srednju temperaturu ploha prostorije. Da bi se potvrdilo postizanje ugodnosti u prostoriji poželjno je mjeriti slijedeće veličine: temperaturu zraka u prostoriji (na visini 1. Za kontrolu procesa izgaranja poželjno je mjeriti temperaturu i sastav dimnih plinova elektronskim analizatorom dimnih plinova iza dimovodnog priključka. Za ustanovljavanje izbalansiranosti sustava vrše se mjerenja protoka na glavnom izlazu iz kotla te po pojedinim granama razvoda i njihovim krajnjim ekstenzijama. može se provesti i termografsko snimanje razvoda ogrjevnog medija. vlažnost i protok zraka. U sustavima grijanja na izvoru toplinske energije mjere se tlak i temperatura polazne i povratne vode. Za ustanovljavanje učinkovitosti cirkulacijskog sustava mogu se mjeriti pogonske karakteristike cirkulacijskih pumpi – protok. Mjerenje tlaka medija provodi se na najvišim i najnižim točkama razvoda.5 m od poda).

padovi napona i sl. priloga ove Metodologije. preporuča se 7 dana. sama učinkovitost i ušteda energije na rekuperatoru/ regeneratoru znatno smanjena. Također i mjerenjem temperatura zraka (ulaz/izlaz) možemo ustanoviti učinkovitost sustava za povrat topline i tvari. odnosno do povećanje potrošnje snage s kubom protoka zraka. utjecaj harmonika.MJERENJE PROTOKA ZRAKA U SUSTAVIMA ZA KLIMATIZACIJU. snimanje dnevne dinamike potrošnje električne energije. nesimetričnost) daju uvid u karakteristike opterećenja i naponske prilike. Prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 možemo vidjeti koliko su zapravo veliki gubici u slučaju nepotrebnog propuštanja zraka kroz kanale jer potrošnja energije (kao što je rečeno) raste sa kubom promjene protoka zraka pa u tablici. VENTILACIJU Poznato je da se ispitivanje i regulacija protoka zraka. prebacivanje dijela potrošnje u nižu tarifu ili kompenzaciju jalove snage. a po potrebi i dulje. količine dobave i odsisa rade zbog postizanja projektiranih parametara u pogledu minimalnih higijenskih uvjeta. Na osnovu toga mjerama energetske učinkovitosti može se utjecati na smanjenje vršne radne snage.). danoj informativno u točki 4. ili broja izmjena zraka ili potreba zračnog grijanja. kako bi se smanjili troškovi vršne angažirane snage te eliminirali nepovoljni parametri (jalova energija. zbog povećanja snage motora u klima komori u odnosu na postotak propuštanja kanala. dnevni dijagram opterećenja-Pmax. što naravno ima za posljedicu nepotrebno povećanje utroška energije. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Ovo mjerenje je moguća ali za potrebe energetskog pregleda je prezahtjevna opcija.20. Minimalno razdoblje mjerenja je 5 dana. MJERENJA ELEKTROENERGETSKIH PARAMETARA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE – PO TROŠILIMA ILI PODSUSTAVIMA Cilj mjerenja elektroenergetskih parametara potrošnje električne energije je snimanje dnevnog dijagrama opterećenja. možemo vidjeti koliko je zapravo nepotrebno velika potrošnja energije. dolazi do povećanja pada tlaka s kvadratom protoka zraka. Ovo mjerenje je također potrebno i zbog obveze današnjih sustava da posjeduju povrat toplinske energije. Ukoliko iz bilo kojeg razloga nije podešen protok zraka. vrlo rijetko se nakon izvedenih radova ispituje u kojoj mjeri dolazi do propuštanja ventilacijskih kanala. tj. 22 . jer je u slučaju manjih protoka zraka od projektiranih. nesimetričnost opterećenja. U današnjem načinu izvođenja ventilacijskih kanala. odnosno kako bi se preciznije prepoznale potrebe korisnika. u cilju smanjenja troškova za električnu energiju. HLAĐENJE.000 m3/h potrebno ih je ugraditi. Rezultati mjerenja (npr. Velika većina klima komora i ventilacijskih sustava upravlja se frekventnim regulatorima no ukoliko to nije slučaj za sve komore iznad 7. cosφ. GRIJANJE.

te njeni udjeli u dnevnom dijagramu opterećenja te ukupnoj energetskoj bilanci. i dr. kod potrošnje električne energije ili raščlanjivanje udjela toplinske energije ili plina za grijanje. ugovoru o priključku objekta na elektroenergetsku mrežu i računima za potrošnju električne energije i računima za potrošnju/nabavku pojedinih izvora energije. Za analizu potrošnje i troškova vezanih uz električnu energiju potrebno je prikupiti sve dostupne podatke o spomenutom sustavu. Kako često postoje određena odstupanja u računima (obračunska razdoblja. Kod prikupljanja podataka u svrhu modeliranja potrošnje (i troškova) električne energije svih sustava opisanih u 2. Podaci se dobivaju od strane stručnog osoblja vlasnika/predstavnika vlasnika zgrade. a za naplatu se uzima prosjek). Za definiranje stvarnog stanja energetske potrošnje. Kako za starije zgrade postojeće stanje može bitno odstupati od projektiranog stanja. elektronički uređaji. modeliraju ili procjenjuju.) kako bi se razdvojili udjeli pojedine grupe potrošnje i definirali dominantni čimbenici. nepostojanje računa). Modeliranje se koristi i unutar pojedinog segmenta potrošnje (električna energija.2. preporuča se da se ti podaci uzmu kao orijentir. pojedine vrijednosti se ponderiraju. preporučljivo je kod svih energetskih pregleda. te paušalno kretanje potrošnje energije i vode (za neke račune se očitanje brojila ne vrši mjesečno već jednom u više mjeseci. To može biti korisno i kod stambenih zgrada iako nije obavezno. i sl. kako bi se usporedila stvarna potrošnja s izračunatim energetskim potrebama zgrade. prikupiti podatke o troškovima energije.7 potrebno je utvrditi najmanje sljedeće: 23 . plin. voda. domara.12. neredovitost očitanja. npr. Najčešće se većina podataka može pronaći u postojećoj projektantskoj dokumentaciji. Potrebno je uspostaviti vezu između potrošnje energije u odnosu na promjenu vanjske temperature. rasvjeta. i sl. kao i način korištenja. klimatizacija. iz energetskih računa. Podaci o troškovima energije i energenata prikupljaju se kako bi se uspostavilo financijsko praćenje stvarnog troška za izvore energije. Također je potrebno i vizualno utvrditi stanje sustava. a da se kroz energetski upitnik definira realno trenutno stanje. broj priključka/brojila. nominirati mjere energetske učinkovitosti prema realnijim kriterijima. pripremu obroka i potrošne tople vode. uz sve prethodno navedene parametre. S tim činjenicama se može ciljano.1. odnosno račune o potrošnji svih izvora energije i opcionalno vode za 36 mjeseci. te u odnosu na namjenu i vrstu zgrade.1. ANALIZA PODATAKA O POTROŠNJI I TROŠKOVIMA ZA ENERGIJU I MODELIRANJE POTROŠNJE ENERGIJE Analiza troškova za energiju nije obavezna ali se može provesti za nestambene zgrade javne namjene. Na taj način se dobiva jasnija slika potrošnje i režima rada svake podgrupe potrošnje. upitnika i stručnih procjena energetskih pregledatelja.

za opskrbu toplinskom energijom iz mreže – tarifne grupe. a u pogledu analize troškova prvenstveno prema korištenim izvorima energije. 24 . obradu namirnica. upravljanje elektromotornim pogonom – brzina vrtnje. U analizi energetskog sustava neke zgrade stoga je potrebno uočiti energetske podsustave prema gornjim načelima. Korištenje toplinske energije kod zgrada se svodi na: grijanje prostora. sustave nadzora i upravljanja (nadzorni i upravljački sustav potrošnje električne energije. sve energetske i ekonomske parametre (potrošnja i troškovi električne energije u višem i nižem dnevnom tarifnom razdoblju (VT i NT).tehničke karakteristike i karakteristike rada (nazivna snaga. prekomjerno preuzeta jalova energija/cos φ. pripremu sanitarne tople vode. životni vijek.…). U pogledu analize potrošnje toplinske energije prvenstveno se promatra razdioba prema korištenju energije. životni vijek. način regulacije.). druge specifične namjene (apsorpcijski rashladni uređaji. vrsta priključka. učinkovitost. sve potrebne elemente potrošnje energije koji se mogu dobiti iz provedenih elektroenergetskih mjerenja (Ukoliko su instalirana brojila sa snimanjem dijagrama opterećenja podaci se mogu zatražiti i od HEP . procese pranja. tip regulacije i sl. sezonske karakteristike potrošnje. modele i elemente. o radne karakteristike – razdoblja rada.Operatora distribucijskog sustava). angažirana vršna radna snaga. i sl ).). faktor snage. Kod prikupljanja podataka za modeliranje potrošnje i troškova toplinske energije. ogrjevnih tijela i svih drugih potrošača topline. regulacija tlaka i sl. razdoblje rada. broj isključivanja/uključivanja. opterećenja.). tarifni model i uvjeti zakupa snage (ugovor s opskrbljivačem). prvenstveno se promatraju načini korištenja energije te korišteni izvori energije. učinkovitost.ograničavanje vršne angažirane radne snage/ ograničavače strujnog opterećenja (navesti vrijednost). Za te namjene se koriste plinovita i tekuća goriva. Kod prikupljanja podataka je potrebno utvrditi: karakteristike potrošača: o o grupe potrošača prema korištenim izvorima energije. tehničke karakteristike (nazivne snage. utjecaj na dijagram opterećenja. kompenzacija jalove snage (prekomjerno preuzete jalove energije). itd. kruta goriva te električna energija. elemente troškova i potrošnje: o o uvjete opskrbe i obračunavanja utrošenih energenata. toplinskih agregata.

podatke koji se mogu dobiti iz eventualnih mjerenja ili drugih ustanovljavanja potrošnje. opomene i sl. reguliranje prema izmjerenoj temperaturi). Za analizu potrošnje sanitarne vode potrebno je navesti najmanje sljedeće: Zbog različitih uvjeta pojedinih opskrbljivača potrebno je navesti jediničnu cijena sanitarne vode [kn/m3]. Bitni potencijali ušteda u nestambenim zgradama leže u regulaciji i centralnom nadzornom upravljanju. ANALIZA SUSTAVA REGULACIJE I UPRAVLJANJA Potrebno je prikazati podatke koji se prikupljaju prilikom analize svih elemenata za upravljanje tehničkim sustavima zgrade. o o Za analizu potrošnje toplinske energije potrebno je navesti najmanje sljedeće: jedinična cijena izvora energije [kn/jed. Pod tim podsustavima podrazumijevamo sustave upravljanja rasvjetom. kako unutarnjom tako i vanjskom. sustave grijanja. ventilacije (npr. dodatak za infrastrukturi i i sl. ukupan trošak i potrošnja izvora energije za toplinsku energiju (kn i naturalna jedinica) .kako bi se mogao usporediti s ostalim izvora energije te izračunati isplativost ulaganja za njegovo smanjenje. alarmne sustave. ukoliko je izveden za cijeli objekt ili za pojedine cjeline. sustave 25 . hlađenja.] ( ako se analizira duže razdoblje može doći do promjene cijene.o sve energetske parametre koji se mogu iščitati iz računa – potrošnja izvora energije. potrošnja izvora energije – plinovitog. tekućeg i krutog goriva u naturalnim jedinicama kako bi se vidjela stvarna potrošnja bez obzira na promjenu cijene (na ukupnu cijenu izvora energije mogu utjecati i razni korekcijski faktori. uključujući sve doprinose. zatezne kamate. 2. te potrošnju sanitarne vode [m3] na svim brojilima u zgradi.1. odnosno ako se analizira više objekata u širem području moguće su i različite jedinične cijene zbog različitih distributera izvora energije).13. razlike u cijeni tijekom godine (npr. automatske klimatizacijske sustave. Potrebno je navesti ukupan trošak za sanitarnu vodu [kn] kao trošak gore navedenih parametara uvećan za PDV. ljeto/zima ili s obzirom na profil kupca) i sl. zakupljena snaga (za toplinsku energiju). koje također treba navesti i odvojeno prikazati jer ni oni nisu uvijek konstantna veličina ili postotak). klimatizacije. Opisati centralni sustav regulacije i upravljanja energetikom. svi ekonomske parametre koji se mogu iščitati iz računa – cijene i troškove za izvore energije.

lokalna regulacija . regulacija s vremenskim zatezanjem (npr. prema unutrašnjoj temperaturi. Različiti podsustavi mogu se tako automatizirati integracijom raznih tehničkih sustava u jednu funkcionalnu jedinicu. automatska regulacija. angažirane snage.. portafon. po zonama zgrade (razdvojeni cirkulacijski krugovi). prema vanjskoj temperaturi. kalorimetri. centralna on/off regulacija.dijelovi zgrade prema orijentaciji (strane svijeta).termoregulacijskim ventilima. Gledano po podsustavima isplativo je reguliranje: temperature. elektromotorni pogon). tlaka. . Prema tipu regulacije može se nominirati: ručna regulacija .za video nadzor i mnoge druge. protoka.povremena kontrola.stalna kontrola. 26 . dimabilna/fotosenzibilna regulacija (rasvjeta).) mogu trošiti značajne količine električne energije. stubišni automati. .po prostorijama – manji raspon temperature. izmjena zraka. rasvjete. vlažnosti zraka. senzori kretanja i sl. sa sučeljem jednostavnim za uporabu. . prema sezonskim karakteristikama.krila zgrade. Potrebno je voditi računa da pojedini sustavi regulacije i upravljanja u zgradama (toplinska stanica.etaže. . telekomunikacijski uređaji. . npr.

ANALIZA I IZBOR MOGUĆIH MJERA POBOLJŠANJA ENERGETSKIH SVOJSTAVA ZGRADE Analiza mogućih mjera poboljšanja energetskih svojstava i povećanja energetske učinkovitosti obavezno uključuje: poboljšanje toplinskih karakteristika vanjske ovojnice. Provedena analiza svake predložene mjere mora dati sljedeće odgovore: • • • • • koje su godišnje uštede energije i smanjenje emisije ugljičnog dioksida (kn.2. 27 . ušteda i zaštite okoliša. mjere uz male troškove i brzi povrat investicije. poboljšanje energetskih svojstava sustava ventilacije i klimatizacije. poboljšanje energetskih svojstava sustava grijanja prostora. troškovi projektiranja. analiza mogućnosti zamjene energenta ili korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske i/ili električne energije. mjere uz veće troškove i dulji povrat investicije. koliki su investicijski troškovi. uređaji i ostala trošila. troškovi montaže i demontaže. Prilog 4 . prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada. potrebne procjene i izračuni ušteda za odabrane mjere. specifikaciju opreme i radova. kWh. troškovi puštanja u pogon. Mogućnosti poboljšanja energetskih svojstava zgrade možemo podijeliti u dvije skupine: 1. poboljšanje energetskih svojstava sustava hlađenja prostora. poboljšanje energetskih svojstava sustava potrošnje električne energije –rasvjeta. održavanje. U cilju postizanja veće energetske učinkovitosti potrebno je evaluirati mogućnosti korištenja različitih vrsta izvora energije s gledišta investicije. poboljšanje energetskih svojstava sustava pripreme potrošne tople vode. vijek trajanja i potrebne dozvole (procjene). poboljšanje sustava regulacije i upravljanja. 2. poboljšanje energetskih svojstava specifičnih podsustava.2. Prilog 4. koliki je period povrata investicije. prema Pravilniku o energetskom certificiranju zgrada. tCO2). poboljšanje sustava opskrbe vodom i potrošnje (opcionalno).

žaluzine i zaštite od sunčevog zračenja. apsorpcijsko hlađenje. ako postoji.2. sunčani sustav za grijanje. daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/ blokovsko hlađenje.2. vjetrobrani.1. vjetar. pripremu potrošne tople vode i hlađenje.2. proizvodnja bioplina. preduvjete za primjenu i mjesta primjene kao npr.: biomasa.U nastavku je prikazano nekoliko pojedinačnih primjera mjera poboljšanja energetskih svojstava zgrade. njihov opis. 28 . fotonaponski moduli. kogeneracija. Također je potrebno dati podatke o sustavima koji koriste obnovljive izvore energije. Analiza mjera obavezno se provodi pri energetskim pregledima postojećih zgrada svih vrsta i namjena. sanacija dimnjaka. rješavanje problema s toplinskim mostovima. 2. dizalice topline i korištenje okoliša kao toplinskog izvora. ANALIZA MOGUĆNOSTI POVEĆANJA TOPLINSKE ZAŠTITE VANJSKE OVOJNICE ZGRADE Potrebno je napraviti pregled mjera koje su primjenjive na ovojnicu zgrade u cilju smanjenja toplinskih gubitaka/dobitaka. ANALIZA MOGUĆNOSTI ZAMJENE IZVORA ENERGIJE I KORIŠTENJA ALTERNATIVNIH SUSTAVA OPSKRBE ENERGIJOM U analizi je potrebno navesti podatke o mogućnosti zamjene izvora energije ili korištenja alternativnih sustava energije kao što su: decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih izvora energije. rolete. a koje se odnose na: toplinsku izolaciju svih građevnih dijelova vanjske ovojnice. 2. prozore i vrata. Mjere je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno klimatsko–geografskom području gdje je smješten objekt.

moguće je postići uštedu u potrošnji toplinske energije od preko 60 posto. a u ovisnosti o zakonodavnom okruženju. novogradnja usklađena s novim Tehničkim propisom o uštedi toplinske energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 79/05) s obaveznom primjenom od 1. najveće uštede mogu se postići toplinskom zaštitom vanjskog zida. godine. Energetskom obnovom starih zgrada. srpnja 2006. izgrađen je niz stambenih i nestambenih zgrada koje su danas veliki potrošači energije. do 2006. prozori i vanjska vrata. Sanacija poda prema tlu vrlo često nije ekonomski opravdana. strop prema negrijanom podrumu. potrebno je naglasiti da bitnu ulogu u toplinskoj zaštiti zgrade imaju svi dijelovi vanjske ovojnice zgrade. Zbog karakteristika gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zaštiti. naročito onih građenih prije 1980. godine. međukatna konstrukcija koja odvaja prostore različitih korisnika. godine. godine. godine. pod na terenu. Međutim. zgrade građene u periodu od 1970. do 1987. s prosječnom potrošnjom energije za grijanje od preko 200 kWh/m2. Mjera u području toplinske zaštite s najkraćim periodom povrata investicije i najmanjim ulaganjem je toplinska zaštita kosog krova ili stropa prema negrijanom tavanu. zid između grijanih prostora različitih korisnika. zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplinskih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju. 29 . kao što su: vanjski zid. godine. razdoblje izgradnje izuzetno je važan parametar. postojeće zgrade u Hrvatskoj možemo podijeliti i analizirati u nekoliko grupacija: zgrade građene prije 1940. zid prema negrijanom prostoru. do 1980. strop iznad vanjskog prostora.Sa stajališta energetske potrošnje u postojećim zgradama. ravni i kosi krov iznad grijanog prostora. Prema starosti i vrsti gradnje. u razdoblju najveće stambene izgradnje od 1950. vanjski zid prema terenu. zgrade građene prije 1970. Osim zamjenom prozora. zgrade građene u periodu od 1987. strop prema negrijanom tavanu. godine.

Sustavi za zaštitu od sunca usklađeni sa vanjskim uvjetima okoline osiguravaju dobre uvjete rada i boravka u zgradi. trajnost i stabilnost konstrukcije je potrebno smanjiti pravilnim projektiranjem bitnih detalja vanjske ovojnice: prozore treba ugraditi tako da su barem dijelom u nivou toplinske izolacije. Qc.80-1. Ako se osigura odgovarajuće tehničko rješenje postiže se prilagodljiv ulaz 30 . U svrhu uštede energije zgradu je potrebno podijeliti u više zona ukoliko je predviđeno različit način korištenja ili se unutarnje projektne temperature razlikuju više od 4˚C.00-3. koeficijent prolaska topline za prozore i balkonska vrata može iznositi maksimalno U =1. nd (kWh/a) se izvodi u skladu s normom HRN EN ISO 13790:2008.40-1. kutija za roletu mora biti toplinski izolirana.50 W/m2K i više (gubici topline kroz takav prozor iznose prosječno 240-280 kWh/m2 godišnje). ht i hlađenje zgrade.Toplinska zaštita mora biti riješena kontinuirano po vanjskoj ovojnici bez prekida.40 W/m2K. toplinsku izolaciju zida treba povući do temelja. Uvažavanjem ovih kriterija ostvaruje se potrebni kontinuitet toplinske izolacije koji je po završetku izgradnje moguće dodatno provjeriti termografskim snimanjem. U skladu s istim Tehničkim propisom. Toplinski mostovi se uvijek pojavljuju u građevnim dijelovima vanjske ovojnice.80 W/m2K. Da bi se ostvarila racionalna upotreba energije potrebno je poboljšati toplinske karakteristike elemenata vanjske ovojnice odnosno smanjiti koeficijent prolaska topline U [W/(m²·K)] i smanjiti toplinske gubitke po jedinici površine elementa [kWh/m²·]. Preporuka za gradnju suvremene energetski učinkovite zgrade je koristiti prozore s koeficijentom U < 1. projektirati zgrade tako da se izbjegnu konstruktivni detalji tipičnih toplinskih mostova – prodori konstrukcija. no njihov utjecaj na ugodnost boravka. bez prekida toplinske izolacije. Na suvremenim niskoenergetskim i pasivnim kućama taj se koeficijent kreće između 0. europska zakonska regulativa propisuje sve niže i niže vrijednosti i one se danas najčešće kreću u rasponu od 1. kako bi se ostvarila minimalna toplinska zaštita. Dok se na starim zgradama koeficijent U prozora kreće oko 3. a po potrebi treba izolirati i temelj. istake i slično. Svi koeficijenti prolaska topline graničnih građevnih dijelova (između zona i prema van) moraju ispuniti zahtjeve određene u tablici 5. osigurati kontinuitet toplinske izolacije svih građevnih dijelova vanjske ovojnice. U suvremenoj arhitekturi puno pažnje posvećuje se prihvatu sunca i zaštiti od pretjeranog osunčanja. jer se i pasivni dobici topline moraju regulirati i optimizirati u zadovoljavajuću cjelinu. iz Priloga C Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinske zaštite zgrade. U ukupnoj energetskoj bilanci kuće važnu ulogu igraju i toplinski dobici od sunca. svodeći utjecaj toplinskih mostova na minimum.40 W/m2K. Izračun procjene godišnje potrebne toplinske energije za grijanje. QH.80 W/m2K.

2. povrat toplinske energije iz otpadnog zraka u sustavima ventilacije i klimatizacije. Ljetna toplinska zaštita obuhvaća: toplinsku zaštitu prozirnih elementa pročelja tijekom ljeta. koji su izloženi Sunčevu zračenju. te se dokazuje posredno preko koeficijenta prolaska topline . Također. 31 . kako bi se postigao optimalan period povrata ulaganja.sunca u zgradu i sprečava pregrijavanje prostorija zgrade zbog djelovanja sunčevog zračenja tijekom ljeta i smanjuje potrebna energija za hlađenje. vanjski neprozirni građevni dijelovi. zrakopropusnost reški prozora. ANALIZA MOGUĆNOSTI POBOLJŠANJA SVIH POSTOJEĆIH ENERGETSKIH SUSTAVA ZGRADE U cilju poboljšanja energetske učinkovitosti tehničkih sustava potrebno je napraviti pregled konvencionalnih sustava koji se primjenjuju u pojedinim kategorijama zgrada. prirodno provjetravanje. Pri predlaganju nivoa toplinske zaštite preporuča se analizirati što naprednija rješenja koja ostvaruju optimalne energetske uštede. moraju imati odgovarajuće dinamičke toplinske karakteristike kako bi se smanjio njihov doprinos zagrijavanju zraka u zgradi tijekom ljetnih mjeseci.: kotlovnice i sustavi grijanja (zamjena standardnih kotlova niskotemperaturnim ili kondenzacijskim. dinamičke toplinske karakteristike građevnih dijelova. toplinsku zaštitu vanjskih neprozirnih građevnih dijelova plošne mase < 100 kg/m2 tijekom ljeta. a ostvaruju se značajne uštede. Smanjenje toplinskih gubitaka i povećanje toplinske zaštite osnovni je uvjet za postizanje energetski učinkovitog sustava i ugradnju suvremenih alternativnih tehničkih sustava u zgrade. 2. ekonomski povoljnijim mjerama. nisu još u potpunosti donesene u EN normama. priprema potrošne tople vode. ukoliko se za neku mjeru pokaže predugi period povrata investicije.3. potrebno je analizirati tu mjeru u kombinaciji s drugim. zrakonepropusnost građevnih dijelova koji čine omotača grijanog prostora zgrade. balkonskih (vanjskih) vrata i krovnih prozora. prelazak na druge vrste izvora energije. klimatizacija i ventilacija. niskotemperaturno grijanje). ovisne o promjenjivosti toplinskih tokova. mogućnosti korištenja alternativnih sustava (kao samostalnih ili dopunskih postojećima) i procesa te pojedinih izvora energije kao npr.U [W/(m2K)].

Tablica za izračun potrebne reaktivne snage kompenzacijskog uređaja nalazi se u prilogu.5. specifikaciju opreme i radova. zadovoljavati sve propisane kriterije uz istovremeno visoku razinu učinkovitosti. održavanje. te se za konkretne vrijednosti treba obratiti HEP – Operatoru distribucijskog sustava. troškovi montaže i demontaže.. decentralizirani sustavi za opskrbu energijom na temelju obnovljivih energenata. rasvjeta može imati dominantan udio u ukupnoj potrošnji električne energije stoga se preporučuju rješenja koja trebaju biti napravljena prema projektantskim normama. kogeneracija.4.2. 2. regulacija.2. ugradnja fotonaponskih panela. Mjere je potrebno prilagoditi lokaciji odnosno klimatsko–geografskom području gdje je zgrada smještena.daljinsko/blokovsko grijanje ili daljinsko/blokovsko hlađenje ako postoji. ugradnja solarnih kolektora. 2. Provedena analiza treba dati: koliki su investicijski troškovi. dok u postojećim objektima (nekompenziranim) to predstavlja bitan potencijal ušteda. i sl. troškovi puštanja u pogon. ANALIZA MOGUĆNOSTI UGRADNJE UREĐAJA ZA KOMPENZACIJU JALOVE SNAGE Ovakav sustav često ima brz povrat investicije i zapravo predstavlja standard u modernim projektima elektroinstalacija koji često nije potrebno zasebno isticati. dizalice topline (korištenje okoliša kao toplinskog izvora). koliki je period povrata investicije. Frekvencija navedenog signala razlikuje se u pojedinim dijelovima Republike Hrvatske. troškovi projektiranja. Provedena analiza treba dati: 32 . rasvjeta. Tablica s okvirnim vrijednostima pojedinih izvora svjetlosti nalazi se u Prilogu. ANALIZA MOGUĆNOSTI SUPSTITUCIJE POSTOJEĆEG SUSTAVA RASVJETE S UČINKOVITIJIM RJEŠENJEM U zgradama. Preporuča se ugradnja kompenzacijskog uređaja s filtriranjem signala mrežnotonfrekventnog upravljanja određene frekvencije.

Jedno od najjednostavnijih rješenja je postavljanje termostatskih ventila s termostatskom glavom koji zajedno čine termostatski set. Vrlo je važno obratiti pažnju koja se vrsta termostatskih glava predlaže za pojedini objekt. održavanje.6. koliki su investicijski troškovi. potrebno je provjeriti ili osigurati optimalan hidraulički balans cijevne mreže koji se postiže ugradnjom ventila za hidrauličko balansiranje. kWh. 33 . vršne snage i smanjenje emisije ugljičnog dioksida (kn. životni vijek trajanja i sl.potencijal godišnje uštede energije. koji regulira temperaturu prostorije na način da upravlja protokom ogrjevne vode kroz radijator. 2. specifikaciju opreme i radova. ANALIZA MOGUĆNOSTI POSTAVLJANJA TERMOSTATSKIH VENTILA I RAZLIČITIH TERMOSTATSKIH GLAVA Najveći i najčešći problem u sustavu grijanja je što ne postoji regulacija temperature prostora po pojedinim prostorijama. a zbog nemogućnosti jednostavnog reguliranja temperature osim provjetravanjem prisutni su veliki gubici topline. pa stoga ne ostvaruju nikakvu regulaciju temperature. Takav sustav dovodi do toga da se zgrada jednako grije bez obzira na stvarno potrebnu temperaturu u pojedinim prostorijama. troškovi projektiranja. prosječno iznosi oko 10 %. troškovi montaže i demontaže. tCO2) uz zadržavanje ili poboljšanje svjetlotehničkih parametara. Postoje dvije osnovne vrste termostatskih glava od kojih su jedne klasične namijenjene za stambene objekte a druge za javne objekte ( zaštićena termostatska glava za javne prostore). koliki je period povrata investicije. jer postavljene klasične termostatske glave u takvim objektima nisu otporne na devastaciju i neovlašteno korištenje.2. premda u nekim slučajevima većih pregrijavanja prostora ušteda iznosi i do 20 %.. Kako bi se postigla maksimalna učinkovitost termostatskog seta. te je zbog visoke čvrstoće otporna na udarce ili neko drugo nasilno djelovanje. Ova podjela je vrlo važna pri mjerama za nestambene objekte. Termostatska glava za javne (nestambene) objekte ima mogućnost postavljanja temperature na zadanu vrijednost samo uz pomoć posebnog alata koji će imati ovlaštena osoba. Ušteda u potrošnji energenta koje ostvaruje adekvatni termostatski set. Posljedica takvog sustava je pregrijavanje pojedinih prostorija.

υ0 uz υu kao temperaturu polazne vode. Bitna promjena u sustavu grijanja do koje dolazi uvođenjem kondenzacijskog kotla jest niskotemperaturno grijanje. Ova varijanta pretpostavlja izvođenje dimovodnih kanala i kanala za dovod zraka u postojeće vertikale dimnjaka. 34 . za jednaku ogrjevnu snagu pri režimu kondenzacije potrebna je 2.5 do 3 puta veća površina radijatora. U nemogućnosti takve izvedbe. Za stambene objekte. Pored izmjena radijatora. Da bi se ona odredila. i na sve vrste agregata kod stambenih objekata. preporučljivo je razmotriti sve druge opcije korištenja medija niže temperature. a υ0 kao temperaturu okoline. mora se izvesti njihova veća ukupna ogrjevna površina. UVOĐENJE KONDENZACIJSKOG I NISKOTEMPERATURNOG KOTLA U slučaju odabira novog izvora toplinske energije u sustavu grijanja. temperatura polazne vode u krugu grijanja ne smije prelaziti 55 °C. Da bi se postigao puni kondenzacijski efekt s iskorištenjem gornje ogrjevne vrijednosti goriva (u principu plina). Kada se razmatra niskotemperaturno grijanje. radi što boljeg iskorištenja izvora energije svakako treba razmotriti ugradnju kondenzacijskog i niskotemperaturnog kotla . Uz ovaj zahvat se podrazumijeva i ugradnja kvalitetnog regulacijsko-upravljačkog sustava. koji bi koristio nižu temperaturu kod kondenzacijskog efekta.7. υι temperaturu povratne. To se odnosi i na veće kotlovnice kod nestambenih objekata. U tom slučaju otpada mogućnost predgrijavanja ulaznog zraka.2. Poželjna je koaksijalna izvedba kako bi se vanjski zrak predgrijavao izlaznim dimnim plinovima. kao izvor topline se promatra kondenzacijski ili niskotemperaturni kotao.2. ali takav gubitak učinkovitosti nije značajan. promatra se etažni ili kućni kondenzacijski agregat za grijanje s integriranim spremnikom tople vode. potrebno je pretpostaviti temperaturnu razliku površine radijatora i sobnog zraka prema izrazu Δυ = [(υu + υi )/2] . moguće je iskoristiti raspoložive kanale za uvođenje odvojenih cijevi za dovod zraka. Ako se kao primjer uzme tipičan standardni radijator. U slučaju radijatora kao ogrjevnih tijela. dok ogrjevna tijela moraju biti sposobna zadovoljiti potrebe grijanja uz medij niže temperature. te za odvod dimnih plinova. kao što je podno grijanje. priprema dodatnih količina PTV i drugo.

te režima pripreme (kuhanje većih količina i sl. Kombinacija ili potpuno grijanje sunčevom energijom ovdje pruža najveći potencijal. Kod pripreme hrane potencijali uštede su najmanji i tiču se uglavnom odabira prikladnih plinskih trošila i posuđa odgovarajućeg oblika i izolacije. uputno je ravnati se prema sljedećim načelima. te korištena grijača tijela . za uštede je ključan raspored i broj istrujnih otvora. stropne infracrvene grijalice. korištenje toplinske energije kod zgrada se promatra u područjima grijanja prostora. i paziti na njihov optimalan raspored. prvenstveno spremnika. OPĆA NAČELA ANALIZE POTENCIJALA MJERA UŠTEDE TOPLINSKE ENERGIJE Kako je navedeno. posvećujući pažnju odgovarajućem lociranju toplinske stanice obzirom na udaljenost od trošila i dobrom izoliranju cjevovoda.).2. Gdje god je moguće treba iskorištavati otpadnu toplinu iz drugih izvora. kvalitetom. Važna je kvalitetna toplinska izolacija. 35 . za predgrijavanje medija ili za samo grijanje. obzirom na prirodu grijanog prostora. pogotovo u obalnom području. U najvećem broju slučajeva optimalno je centralno grijanje. racionalizacijom i primjenom odgovarajućih štedljivih armatura. U gotovo svim slučajevima vrlo je važna uloga odgovarajuće regulacije.često su prikladnije npr.8. pripreme sanitarne tople vode. Ušteda energije u sustavu pripreme potrošne tople vode postiže se u prvom redu samim smanjenjem potrošnje. Grijanje bazena kao poseban slučaj najveće potencijale pruža u iskorištenju otpadne topline. Apsorpcijski uređaji pružaju veliki potencijal u korištenju otpadne topline. gdje je poželjna što kvalitetnija automatizacija. ukoliko je raspoloživa na odgovarajućim temperaturnim razinama. te na mnogim lokacijama otvara mogućnost korištenja geotermalnih izvora i sunčevih kolektora. Grijanje prostora pruža najveće potencijale. procesa pranja. ako je riječ o grijanju zraka. Sami kotlovi/kotlovnice/redukcijske stanice svojom izvedbom. Za rashladne uređaje se preliminarna ušteda postiže planskim smanjenjem opterećenja. pogotovo ako se u zgradi koriste rashladni kompresori.2. održavanjem i drugim karakteristikama imaju odlučujući utjecaj na racionalno korištenje toplinske energije. Korištenje raspoložive otpadne toplinske energije svakako treba razmotriti. obrade namirnica te drugih specifičnih namjena. odabirom goriva. te odabirom odgovarajućih sustava i agregata. eksploatacijom. Kod odabira ogrjevnih tijela nužno je birati ona najučinkovitija (s najboljim prijenosom topline). Kod grijanja izrazito velikih prostorija – dvorana. Analizirajući svako od tih područja. te također otpadna toplinska energija.

U pregledu je potrebno dati elemente za vrednovanje odabranih građevinskih zahvata i termotehničkih sustava. i sl). dok se kod zahtjevnijih objekata mogu raditi i detaljnije ekonomske analize isplativosti pojedinih mjera. Ekonomska analiza iskazuje se kroz jednostavni period povrata investicije. ali mogu imati bitne financijske uštede. ENERGETSKO. eventualne utjecaje na druge podsustave. te smanjenjem vršne angažirane snage i eliminiranjem prekomjerno preuzete jalove energije. Kod opisa mjere i njenog vrednovanja. na način prikladan pojedinoj mjeri. godišnjoj količini iskorištene obnovljive energije. uzeti u obzir i smanjenje energije (za pumpanje. podatke o povećanju učinkovitosti sustava nakon primjene mjere. EKONOMSKO I EKOLOŠKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA Ovaj dio energetskog pregleda obuhvaća prijedlog energetski. bitno je uzeti u obzir sve relevantne tehničke i financijske parametre. grijanje. osim uštede energije a time i emisija u okoliš. Predložene mjere potrebno je analizirati s obzirom na njihovu izvodljivost na analiziranoj zgradi. Kod mjera na području potrošnje električne energije. primjerice. time se smanjuje razdoblje povrata investicije. kWh/m2 prostora). a u bilancu ulaze i dodatni ekološki doprinosi. 36 . Uštede u energiji treba iskazati odvojeno od investicijskih troškova. ekonomske i ekološke uštede.Također. ekonomski i ekološki povoljnih mjera poboljšanja energetskih svojstava zgrade. treba osim ušteda same vode. te procijeniti energetske. uštede se mogu prepoznati i u dislociranju potrošnje iz višeg u niže tarifno razdoblje.3. procjenu investicije. Kod mjera na području potrošnje sanitarne vode. Potonje mjere ne utječu direktno na smanjenje potrošnje energije. te jednostavni period povrata ulaganja uz izračun smanjenja CO2 emisija. troškove eksploatacije i održavanja i sl. smanjenju toplinskih gubitaka (npr. Pri tome je važno naglasiti da se najbolji rezultati postižu kombinacijom mjera.2. te je potrebno analizirati i izabrati kombinaciju onih mjera koje dovode do najvećih ušteda uz ekonomski prihvatljivo vrijeme povrata investicije. smanjenju potrošnje izvora energije (kn/kWh iskorištene energije) i sl. Posebno kod mjera poboljšanja toplinske zaštite vanjske ovojnice treba dati naglasak na one mjere koje su povezane s ulaganjima u nužnu rekonstrukciju pri održavanju zgrade. dati numeričke podatke o utjecaju na sustav kao. prikaz ostvarivih ekonomskih i energetskih uštede. za svaku opisanu mjeru potrebno je.

Jednostavni period povrata je omjer procjene potrebnih ulaganja i godišnjih energetskih ušteda u kunama.000 Izračunava se jednostavni period povrata investicije.30 0. kako bi se došlo do optimalnog izbora mjera i preporuka za optimalno ulaganje.000 150.90 15.000 3.720.000 50.000 Jednostavan period povrata x/y [godina] 2. procijeniti troškove ulaganja i izračunati jednostavni period povrata investicije.000 670. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada NN(113/08). ENERGETSKO I EKONOMSKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA Nakon identifikacije potencijalnih mjera poboljšanja energetskih svojstava zgrade potrebno je za svaku pojedinu mjeru izraziti energetske uštede.3.1.000 2.000 170.000 60. Tablica 3: Primjeri usporedbe mjera poboljšanja energetskih svojstava i njihovih ekonomskih i ekoloških ušteda 1 Mjere Opis mjere Toplinska izolacija vanjskog zida Toplinska izolacija stropa prema tavanu Zamjena prozora Ugradnja termostatskih ventila Ugradnja sunčanog sustava za PTV Kombinacija mjera toplinske zaštite UKUPNO Procjena investicije (x) [kn] Procijenjene uštede [kWh/ god] energent Procijenjene uštede (y) [kn/god] 220. Nakon izbora optimalne kombinacije mjera.60 2. ali i za kombinacije pojedinih mjera.500.000 160.2.4 8.60 Smanjenje emisije CO2 [tona/god] 1 2 3 4 5 6 500. pristupa se izračunu ekoloških ušteda.30 5. 37 .000 120. Troškove ulaganja potrebno je procijeniti što točnije u skladu s tržišnim cijenama izvora energije na dan izrade proračuna energetskih ušteda. članak 29.000 500. uz cijenu energije u trenutnu analize. To je potrebno učiniti za svaku pojedinu mjeru.

3.000 8.United Nations Framework Convention on Climate Change (UNFCCC).3 2.5 3 500. Direktne emisije nastaju na lokaciji neposredne potrošnje energije (npr.000 5 4 80. Dio ugljika koji se oslobađa kao CO.2. u slučaju korištenja električne energije i/ili topline iz javnih toplana ili kotlovnica do emisije ne dolazi na lokaciji neposredne potrošnje energije. pa je potrebno izračunati indirektnu emisiju koja nastaje pri proizvodnji električne ili toplinske energije. Ovisno o mjestu nastanka razlikuju se direktne i indirektne emisije. Dominantan izvor antropogene emisije stakleničkih plinova je izgaranje fosilnih izvora energije u energetskim postrojenjima.000 2 20. stambene i nestambene zgrade).000 5.000 100.000 15. Direktne emisije CO2 Tijekom izgaranja većina ugljika iz goriva oksidira i emitira se u atmosferu u obliku CO2. CH4 ili NMVOC. kao posljedica izgaranja fosilnih izvora energije u stacionarnim energetskim postrojenjima (npr. također oksidira u CO2 u atmosferi u 38 . kotlovi).Tablica 4: Primjeri usporedbe mjera poboljšanja energetskih svojstava i njihovih ekonomskih i ekoloških ušteda 2 Mjere Opis mjere Ugradnja učinkovite rasvjete Ugradnja uređaja za kompenzaciju jalove snage Ugradnja upravljačkog sustava vršnom snagom Kupnja uređaja A energetskog razreda Procjena investicije (x) [kn] Procijenjene uštede [kWh/ god] energent Procijenjene uštede (y) [kn/god] 25. S druge strane.000 2. IPCC metodologijom određuju se antropogene emisije iz izvora i uklanjanje u ponorima. EKOLOŠKO VREDNOVANJE PREDLOŽENIH MJERA I METODOLOGIJA PRORAČUNA EMISIJE CO2 Za potrebe proračuna emisija CO2 i ostalih antropogenih stakleničkih plinova razvijena je (Intergovernmental Panel on Climate Change) IPCC metodologija u okviru Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime .000 Jednostavan period povrata x/y [godina] 2 Smanjenje emisije CO2 [tona/god] 1 50.

šljaci ili pepelu se isključuje iz proračuna. 6. Ugljik iz goriva koji ne oksidira. U tablici navedene donje ogrijevne vrijednosti su prosječne vrijednosti za Hrvatsku. donju ogrjevnu vrijednost 44/12 – stehiometrijski omjer CO2 i C [ ] B goriva. U konkretnom slučaju izračuna emisije CO2 preporučuje se koristiti vlastite donje ogrjevne vrijednosti. Emisija CO2 ovisi o količini i vrsti izgaranog izvora energije. ne ulazi u ukupnu bilancu emisija stakleničkih plinova na državnoj razini jer je emitirani CO2 prethodno apsorbiran za rast i razvoj biomase. emisija CO2 iz biomase. Pri izračunu faktora emisije po jedinici korisne toplinske energijeprimjenjene su prosječne vrijednosti stupnja djelovanja stacionarnih energetskih postrojenja/uređaja u kojima 39 . Općenito.razdoblju od nekoliko dana do oko 12 godina. Međutim. Za lakši izračun emisije CO2 prikazani su i faktori emisije po naturalnoj i energetskoj jedinici goriva te po jedinici proizvedene korisne topline (tablica 2 iz točke 4. po preporukama IPCC metodologije.5 posto za prirodni plin (IPCC metodologijom preporučene vrijednosti). udio oksidirajućeg ugljika i količinu izgaranog goriva. zatim tekućih goriva i prirodnog plina. a 99. Specifična emisija po energiji izvora energije je najveća uslijed izgaranja ugljena. Ukoliko oksidacijski faktor za ugljen nije moguće odrediti i elaborirati. već se vezuje u česticama. za proračun emisije CO2 zbog izgaranja fosilnih goriva primjenjuje se sljedeća formula (1): EM = FEC ⋅ Hd ⋅ OC ⋅ Gdje su: EM FEC Hd OC – emisija CO2 [kg] 44 ⋅B 12 (1) – faktor emisije ugljika [kgC/GJ] – donja ogrjevna vrijednost goriva [MJ/kg ili MJ/m3] – udio oksidirajućeg ugljika [ ] – količina izgaranog goriva [t ili 103 m3] Za korištenje formule (1) potrebno je znati faktor emisije ugljika. Ukoliko nisu poznati faktori emisije ugljika preporučuje se korištenje faktora navednih u tablici 5 (predloženi u okviru IPCC metodologije). Međutim. koristi se u IPCC priručniku predloženi faktor (98 posto).75 : 0. preuzete iz energetske bilance za 2007. Do emisije CO2 dolazi i izgaranjem biomase. iz priloga ove Metodologije).55 (ugljen : tekuća goriva : prirodni plin). Udio oksidirajućeg ugljika za tekuća fosilna goriva i prirodni plin je vrlo dobro određen i iznosi 99 posto za tekuće gorivo. godinu. a ukoliko su nepoznate moguće je koristiti prosječne nacionalne vrijednosti. oksidacijski faktor za ugljen ovisi o uvjetima izgaranja i može varirati nekoliko postotaka. Grubi omjer specifičnih emisija pri izgaranju fosilnih goriva je 1 : 0.

uz podatak o količini potrošene energije. a predstavlja (3) 40 . a kao posljedica primjene mjera za smanjenje emisije. mjere povećanja energetske učinkovitosti). Indirektne emisije CO2 Za potrebe proračuna emisije CO2 uslijed potrošnje električne i/ili toplinske energije sagledava se indirektna emisija koja nastaje na lokaciji proizvodnje energije. iz priloga ove Metodologije). potrebno je poznavati i specifičnu emisije CO2 po količini potrošene električne/toplinske energije. Pri izračunu indirektnih emisija CO2 koristi se sljedeća formula: EM = AD · EF Gdje su: EM AD EF – emisija CO2 [kg] – količina potrošene električne/toplinske energije [kWh] – specifični faktor emisije CO2 za električnu ili toplinsku energiju [kgCO2/kWh] Preporuka je koristiti izmjerene vrijednosti potrošnje električne/toplinske energije ili koristiti vrijednosti iskazane u računima za električnu i toplinsku energiju. Za potrebe određivanja emisija CO2 na godišnjoj razini.6. a prema formuli (2): EMS = EMP – EMN Gdje su: EMS EMP EMN – smanjenje emisije CO2 [kg] – emisija CO2 prije primjene mjera [kg] – emisija CO2 nakon primjene mjera [kg] (2) Uobičajeno je računati smanjenje emisije CO2 na godišnjoj razini.izgaraju pojedini izvori energije.6. godinu (tablica 3 i točke 4. iz priloga ove Metodologije). Na taj način se povećava nesigurnost proračuna. Smanjenje emisije CO2 se izračunava kao razlika emisije prije i nakon primjene mjera za smanjenje emisije (npr. Specifični faktor emisije CO2 za električnu energiju je preuzet iz HEP-ovog godišnjeg izvješća za 2008. pa je preporuka da se koristi faktor emisije po energetskoj jedinici goriva (kgCO2/GJ iz tablice 1 ili kgCO2/MWh iz tablice 2 iz točke 4.

je izuzet u cilju izračuna specifične emisije CO2 samo za proizvodnju električne energije. a u toplani u Osijeku oko 65 posto. kao i o strukturi fosilnih goriva korištenih u termoelektranama i javnim toplanama HEP-a. i 2007. a ukoliko to nije poznato izračunata je prosječna specifična emisija CO2 po jedinici toplinske energije za strukturu izvora energije koja je bila u razdoblju od 2005. koji se odnosi na proizvodnju toplinske energije. Dio emisije CO2 u HEP-ovim kogeneracijskim objektima (javne toplane). Budući da je prosječni udio prirodnog plina u zagrebačkim javnim toplanama bio oko 75 posto. Na taj način izračunate specifične emisije CO2 prikazane su u tablici 4 iz točke 4. specifična emisija CO2 za Osijek je nešto viša od dobivenih vrijednosti za Zagreb. iz priloga ove Metodologije.6. a za smanjenje emisija nakon primjene mjera formula (2). U slučaju korištenja topline iz javnih kotlovnica bilo bi poželjno poznavati korišteno gorivo u kotlovnicama. U cilju preciznijeg izračuna emisija CO2. odnosno o količini proizvedene električne energije iz hidroelektrana. godine. Specifični faktor emisije CO2 varira od godine do godine i ovisi o hidrometeorološkoj situaciji. do 2007. pri korištenju električnih uređaja za grijanje. 2006. do 2007. 41 . godinu. godine. Za izračunavanje specifične emisije CO2 po jedinici korisne topline.. Specifični faktor emisije CO2 za toplinu je izračunat temeljem podataka iz energetskih bilanci za 2005. Faktor emisije CO2 je u ovom slučaju jednak neovisno o tome da li se izražava po jedinici finalne energije ili korisne toplinske energije. Za proračun emisije CO2 na godišnjoj razini primjenjuje se formula (3).prosječnu emisiju CO2 proizvedenu u HEP-ovim elektranama (hidroelektrane i termoelektrane) u razdoblju od 2005. pretpostavljena je prosječna efikasnost uređaja od 98 posto. U proračunu su uzeti u obzir i gubici u toplinskoj mreži. analizirane su specifične emisije iz javnih toplana u Zagrebu i Osijeku te javnih kotlovnica.

U završnom izvještaju.2. 3. mjesto s poštanskim brojem) ime i prezime vlasnika odnosno investitora zgrade naziv izvođača radova godina završetka izgradnje 2.5.4. OPĆI PODACI O ZGRADI 1. izvještaj mora služiti kao podloga za poslovno odlučivanje ključnim osobama.3. (po jedinici oplošja grijanog dijela zgrade) HT’ [W/(m2K)] 3.4. Također.4. Završni izvještaj sadrži sve prethodno navedene elemente energetskog pregleda i specifikaciju potrebnih podataka za izradu energetskog certifikata zgrade.3. NN 113/08) lokacija zgrade (katastarska čestica. 1. potrebno je specificirati slijedeće podatke: 1.2.2. stavka 2. PODACI O ZGRADI 2. KLIMATSKI PODACI 3. 2. PECZ. 1. ulica. 1. 3. 1. 2. ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ O ENERGETSKOM PREGLEDU S PREPORUKAMA I REDOSLIJEDOM PRIORITETNIH MJERA Pri provedbi energetskog pregleda posebno je važan završni izvještaj o rezultatima provedenog energetskog pregleda. U skladu sa završnim izvještajem izrađuje se energetski certifikat zgrade. broj stupanj dana grijanja SD [Kd/a] broj dana sezone grijanja Z [d] srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja θe [°C] unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja θi [°C] 4. vrsta zgrade prema namjeni (prema podjeli iz članka 5.4.2. kućni broj.3. 1. PODACI O TEHNIČKIM SUSTAVIMA ZGRADE 42 . ploština korisne površine zgrade AK [m2] obujam grijanog dijela zgrade Ve [m3] faktor oblika f0 [m-1] koeficijent transmisijskog toplinskog gubitka 2.1.1. 3. uz sve prikupljene podatke o energetskim svojstvima zgrade.

prisilna bez povrata topline.5. godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje QC u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] godišnji gubici sustava hlađenja QC. 4.6.2.4. 5.3. QW u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] godišnji toplinski gubici sustava za 5.5.3. 5. godišnja potrebna energija za rasvjetu za 5.ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)]. PODACI O POTREBNOJ ENERGIJI godišnja potrebna toplinska energija za 5.8. daljinski izvor) 4. izvori energije koji se koriste za grijanje izvori energije koji se koriste za pripremu potrošne tople vode način hlađenja (lokalno.8. 4.1. djelomične 5. 4. centralno.ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] godišnja potrebna toplinska energija za 5. daljinski izvor) izvori energije koji se koriste za hlađenje vrsta ventilacije (prirodna. stvarne klimatske podatke za definirani profil korištenja El u [kWh/a] i [kWh/(m2a)]. godišnja potrebna energija za ventilaciju u sustavu prisilne ventilacije.7. klimatizacije i klimatizacije za stvarne klimatske podatke za definirani profil korištenja QVe u [kWh/a] i [kWh/(m2a)].1. zagrijavanje potrošne tople vode. način grijanja i pripreme PTV (lokalno.2.7.4. godišnji toplinski gubici sustava grijanja QH. etažno. grijanje QH u [kWh/a] i [kWh/(m2a)] i najveća dopuštena vrijednost 5.4. 4. prisilna s povratom topline) vrsta i namjena korištenja sustava s obnovljivim izvorima energije udio obnovljivih izvora energije u potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje [%] 5. 4. zagrijavanje potrošne tople vode QW.ls u [kWh/a] i [kWh/(m2a)]. 4.6. centralno. etažno. 43 .

11. REDOSLIJED PRIORITETNIH MJERA ZA POBOLJŠANJE ENERGETSKIH SVOJSTAVA Tablica 9: Mjere energetskih ušteda Mjere Opis mjere Procjena investicije (x) [kn] Procijenjene uštede [kWh/ god] energent Procijenjene uštede (y) [kn/god] Jednostavan period povrata x/y [godina] Smanjenje emisije CO2 [tona/god] 1 2 3 4 5 6 UKUPNO 44 . 5.10.9.5. 6. 5. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE ZA POJEDINE GRAĐEVNE DIJELOVE ZGRADE Građevni dio U stvarni[W/(m2K)] U max[W/(m2K)] 7. godišnja primarna energija Eprim u [kWh/a] i [kWh/(m2a)]. godišnja isporučena energija Edel u [kWh/a] i [kWh/(m2a)]. godišnja emisija CO2 za stvarne klimatske podatke u [kg/a] i [kg/(m2a)].

Upitnici su pomoćni alat pri provođenju energetskog pregleda zgrade.3. PRIMJERI UPITNIKA ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA I PROVOĐENJE ENERGETSKIH PREGLEDA Prikazani su primjeri upitnika za prikupljanje podataka za stambene i nestambene zgrade koje je potrebno prilagoditi i po potrebi dopuniti podacima karakterističnim za pojedinu vrstu i namjenu zgrade. 45 .

3. Tip vlasništva Gdin/gđa Telefon Mobilni telefon Fax Email privatno javno u najmu vlasnik=korisnik broj vlasnika 1. UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIH SVOJSTVIMA STAMBENIH ZGRADA UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA STAMBENIH ZGRADA Datum Kontakt osoba 1.3.5. mobilni telefon. Izvođač radova Godina zadnje rekonstrukcije Kratki opis izvedene 1.11. Izvedba zgrade interpolirana zgrada unutar postoj.1. Telefon. Naziv i vrsta zgrade 1. Adresa Ulica i broj Katastarska četica Grad. email 1. etaže m2 Ploština korisne površine grijanog prostora zgrade m2 Ploština korisne površine hlađenog prostora zgrade m2 Obujam grijanog dijela zgrade m3 Obujam hlađenog dijela zgrade m3 Visina etaže m Površina Zona 1 (m2) / (Θi) °C Površina Zona 2 (m2) / (Θi) °C Ukupni broj stanova Tipske površine stanova m2 Broj stanova istih površina Vrsta konstrukcije lagana Radni(boravišni) prostori Stubišta i hodnici % Skladišta % Ostalo masivna % % Priložiti projekt ili nacrte zgrade 46 . Osnovni podaci Ukupni broj etaža Ukupna ploština podne neto površine m2 Ukupna ploština bruto podne površine m2 Ploština podne površine karakt. Odgovorna osoba 1. Poštanski broj 1. zgrade paviljonski tip gradnje ostalo 1.13. samostojeća zgrada dvojni objekt nova postojeća 1.4.1. Namjena zgrade 1. fax.2.12. OSNOVNI PODACI O ZGRADI 1. rekonstrukcije Opće napomene o 1.6. Godina izgradnje 1.10.8.7. zatečenom stanju 1.9.

c) 2 cm.3. Zaštita od Sunca južno pročelje istočno pročelje zapadno pročelje bez naprave naprava s unutrašnje strane ili između stakala naprava s vanjske str.blokovi. d) lakobet. c) blok opeka.2. b) samo toplinska žbuka. Stvarni klimatski podaci Lokacija Broj stupanj dana grijanja SD (Kd/a) Broj dana sezone grijanja Z (d) Srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja Θe (°C) Unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja Θi (°C) 3. elementa Vanjski zid sjever Vanjski zid jug Vanjski zid istok Vanjski zid zapad Ravni ili kosi krov Strop prema negrijanom tavanu Zid prema negrijanom prostoru Vanjski zid prema terenu Pod na terenu Strop iznad vanjskog ili negrijanog prostora Materijal * Ukupna debljina * a) AB ili beton. g) 8-10 cm 3. Izvedba ostakljenja Procjena površine ostakljenja prema orijentaciji: sjever jug istok zapad m2 m2 m2 m2 jednostruko staklo *A 2 doprozornika 2-struko s po 1 staklom obično staklo *B *C 3-struko obično staklo *D 2-struko izo-staklo *E Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K) drveni * * PVC * aluminijski * čelični * kombinirani Izvedba ostakljenja Procjena površine ostakljenja prema orijentaciji: sjever jug istok zapad m2 m2 m2 m2 3-struko izo-staklo *E 2-struko izo-staklo s plin. i lowe premazom *F 3-struko izo-staklo s plin. b) puna opeka. KARAKTERISTIKE GRAĐEVNOG ELEMENTA I TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADE Debljina sloja Površina toplinske konstrukcije izolacije** Koeficijent prolaska topline U (W/m2K) Primjedba o zatečenom stanju Karakteristike građevnog 3.1. lođa brisolej 47 .2. e) kamen. streha. f) drvo ili čelik g) nešto drugo ** a) 0.1. i lowe premazom *G Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K) *upisati A-G drveni * * PVC * aluminijski * čelični * kombinirani 3. f) 6 cm. STVARNI KLIMATSKI PODACI 2. e) 4 cm.

2.10.1.5. povremena regulacija kotla stalna kontrola kontrola Razvod medija kod 4.. PRIPREME POTROŠNE TOPLE VODE I PITKE VODE Centralno kotlovnica Centralno toplana Centralno etažno gr. razini zgrade Kotlovnica Toplinska podstanica Drugo Izvedba regulacije kod 4. Broj Ogrijevna tijela Ukupna toplinska snaga kWth Termostatski ventili (DA/NE) Radijatori Konvektori Podno ili zidno Samostojeće grijanje grijalice Prijenosne grijalice Drugo 4. Split sustav Multi-split sustav Kompaktni prozorski uređaji Centralizirani sustav Puno kondicioniranje zraka drugo 48 .6.Redovito održavanje vanjski/ DA/NE iz prostora 4.. Sustav ventilacije Princip rada Instalirana snaga kW el Protok zraka m /h Sustav hlađenja i klimatizacije Ukupan broj jedinica Ukupna rashladna snaga kW Samo hlađenje/i grijanje Prosječan COP 3 Prirodno prozračivanje Lokalna ventilacija Centralizirani sustav Ventilacija s rekuperacijom Drugo (opisati) 4.4. centraliziranog grrijanja Jednocjevni ili Broj Korišteni medij Stanje izolacije dvocjevni cirkulacionih (voda.9.7. Etažno grijanje . KLIMATIZACIJE. centraliziranog grijanja Ručna regulacija Ukupna instalirana snaga (kW) Starost agregata Periodi održavanja Izvedba dimnjaka i Ø Posebne značajke Automatska regulacija Centralna on/off regulacija Ručna reg. zrak. Izvor energije za grijanje Loživo ulje/ ekstra lako loživo ulje Prirodni plin/ UNP Drvo Ugljen Električna energija Drugo Za centralizirano grijanje na Broj agregata 4. Lokalno grijanje prostorija Drugo (opis) 4. SUSTAV GRIJANJA. Pojedinačne grijalice Izvor energije Ukupan broj Uk..4. VENTILACIJE.. snaga kW Ostale napomene 4. Način grijanja prostora 4. Automatska Ručna reg.3.8. HLAĐENJA.uređaji Ukupan jedinica broj Prosječna starost (godina) Prosječna snaga (kW) Korišteni energent Dovod zraka .) cjevovoda razvod krugova Podjela zonama etažama po Regulacija ili (centralna/ zone/prostori) 4.

1. Rasvjeta 5. Toplana kn Prirodni plin** kn Loživo ulje mazut kn Ekstra lako loživo ulje kn Ukapljeni naftni plin* kn Drvo kn *propan butan ** naznačiti ako se koristi gradski plin Ugljen kn Električna energija kn Voda kn Ostalo kn 49 .2.en hladnjak perilica rublja perilica posuđa drugo 6. KARAKTERISTIKE SUSTAVA RASVJETE I UREĐAJA klasične žarulje fluokompakt fluorescentn senzori i instalirana drugo ne žarulje e cijevi automatika snaga (kW) 5. 20 litara senzorski 13 litara 9 litara ručni 5 litara zapremina kom kom 5. Izvor energije za pripremu tople vode Loživo ulje/ ekstra lako loživo ulje Prirodni plin/ UNP Električna energija Drvo/Ugljen Sunčeva energija drugo 4.2.14. ukoliko je moguće prikupiti Toplana MWh/god Prirodni plin** m3/god Loživo ulje mazut l/god Ekstra lako loživo ulje l/god Ukapljeni naftni plin* kg/god Drvo m3/god ** naznačiti ako se koristi gradski plin Ukupna godišnja potrošnja energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godišnji troškovi za potrošnju energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godišnji troškovi za potrošnju energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ugljen t/god Električna energija kWh/god Voda m3/god Ostalo 6. Obična Keramička 4.1.4.12. Priprema tople vode U sklopu Odvojeno sustava za sustava grijanje grijanje od Spremnik za toplu vodu za Toplinska izolacija spremnika Toplinska izolacija cijevi Temperatura vode 4.16. Broj uređaja štednjak /plin štednjak /el. 4.11. TROŠKOVI ZA ENERGIJU UNATRAG TRI GODINE Ukupna godišnja potrošnja energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ *propan butan nije obavezno.15. 6.13. Priprema potrošne tople vode električnom energijom Broj priključnih mjesta s toplom vodom Broj slavina na izljevnim mjestima jednoručna dvoručna Broj vodokotlića broj pisoara broj bojlera snaga kW Tuš / Kada Umivaonik Sudoper ostalo 4.

7. 7.1.

POTENCIJALI UŠTEDA Da li postoji plan održavanja
Zgradu održava

DA

NE

zgrada se ne održava uopće

Odgovorna osoba za održavanje zgrade 7.2. Da li je planirano investiranje u objekt (popravak fasade, elektro i vodovodnih instalacija, obnova rasvjete i sl.) Investicija Razdoblje (god) 7.3. Potreba za poboljšanjem i/ili rekonstrukcijom NE DA, za 1g. DA, za 2-3g. DA, za 3-4g. DA, za 5+g.

7.4.

Razlozi, problemi ..(i sl.) za moguće obnavljanje i rekonstrukciju

7.5.

Način financiranja troškova za energiju

plaćanje po stvarnoj potrošnji

paušalno plaćanje po m2 prostora

7.6.

Korištenje obnovljivih izvora energije
bioplin

ogrjevno drvo

biomasa*

geotermalna

vjetar

sunce

50

3.2. UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA NESTAMBENIH ZGRADA
UPITNIK ZA PRIKUPLJANJE PODATAKA O ENERGETSKIM SVOJSTVIMA NESTAMBENIH ZGRADA
Datum
Kontakt osoba

1.

OSNOVNI PODACI O ZGRADI

1.1. Naziv i vrsta zgrade 1.2. Adresa 1.3. Odgovorna osoba 1.4. Telefon, fax 1.5. Namjena zgrade 1.6. Tip vlasništva 1.7. Godina izgradnje 1.8. Izvođač radova Godina zadnje 1.9. rekonstrukcije Kratki opis izvedene 1.10. rekonstrukcije Opće napomene o 1.11. zatečenom stanju Izvedba zgrade

Ulica i broj Katastarska četica Gdin/gđa Telefon Moblini telefon privatno javno u najmu

Grad, Poštanski broj

Fax Email vlasnik=korisnik broj vlasnika

nova

postojeća

1.12.

samostojeća zgrada

dvojni objekt

interpolirana zgrada

unutar postoj. zgrade

paviljonski tip gradnje

ostalo

Ukupni broj etaža Ukupna ploština podne neto površine m2 Ukupna ploština bruto podne površine m2 Ploština podne površine karakt. etaže m2 Ploština korisne površine grijanog prostora zgrade m2 Ploština korisne površine hlađenog prostora zgrade m2 Osnovni podaci 1.13. Obujam grijanog dijela zgrade m3 Obujam hlađenog dijela zgrade m3 Visina etaže m Površina Zona 1 (m2) / (Θi) °C Površina Zona 2 (m2) / (Θi) °C Vrsta konstrukcije lagana Radni (boravišni) prostori Stubišta i hodnici Priložiti projekt ili nacrte zgrade

m2 Skladišta m2 Ostalo

masivna

m2 m2

51

1.14. Opis prostorija br. prostorija: procjena ukupne površine:

*

*

*

*

*

*

* upisati šifru karakteristične prostorije 1-učionica, 2-kabinet, 3-dvorana, 4-kancelarija, 5-ordinacija, 6-kuhinja, 7-rashladna komora, 8-sanitarije, 9-dnevni boravak, 10-garderoba, 11-spavaonice, 12-blagovaonica, 13-ulazni hall, 14-prodajni prostor, 15-skaldišni prostor, 16-komunikacije, 17-vjetrobran, 18-stubište, 19-hodnik, 20-spremište, 21-skladište, 22-garaža, 23-sportska dvorana, 24-ostalo-navesti

2.

PODACI O RADU ORGANIZACIJE/USTANOVE/TVRTKE Broj zaposlenih
djelatnici, admin. osoblje, i dr.

2.1.

Broj korisnika/klijenata procijenjena vrijednos t

stagnira

raste

pada

2.2.
siječanj srpanj

Rad tijekom godine
veljača kolovoz ožujak rujan travanj listopad

Cijele godine
svibanj studeni lipanj prosinac

2.3.

Način rada Broj radnih dana Broj radnih sati dnevno

1-smjena

2-smjene

*ostalo

tjedno

godišnje

*ako postoji više programa, molimo navesti okvirni omjer

3. 3.1.

STVARNI KLIMATSKI PODACI Stvarni klimatski podaci Lokacija Broj stupanj dan grijanja SD (Kd/a) Broj dana sezone grijanja Z (d) Srednja vanjska temperatura u sezoni grijanja Θe (°C) Unutarnja projektna temperatura u sezoni grijanja Θi (°C)

52

c) blok opeka. b) samo toplinska žbuka.2.blokovi. i lowe premazom *H sjever jug istok zapad PVC * aluminijski * čelični * kombinirani 4. c) 2 cm. Vanjski zid sjever Vanjski zid jug Vanjski zid istok Vanjski zid zapad Ravni ili kosi krov Strop prema negrijanom tavanu Zid prema negrijanom prostoru Vanjski zid prema terenu Pod na terenu Strop iznad vanjskog ili negrijanog prostora Materijal * Ukupna debljina * a) AB ili beton. k)16-18 cm. Izvedba ostakljenja Procjena površine ostakljenja prema orijentaciji: Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K) sjever jug istok zapad m2 m2 m2 m2 jednostruko staklo *A 2 doprozornika 2-struko s po 1 stak. i)12-14 cm.3. Zaštita od sunca južno pročelje istočno pročelje zapadno pročelje bez naprave naprava s unutrašnje strane ili između stakala naprava s vanjske str. h)10-12 cm. i lowe premazom *G 3-struko izo-staklo s plin. d) lakobet. f) 6 cm. e) kamen. j)14-16 cm. e) 4 cm. m)20-22 cm 4. l)18-20 cm. obično staklo *B *C 3-struko obično staklo *D 2-struko izo-staklo *E drveni * * PVC * aluminijski * čelični * kombinirani Izvedba ostakljenja Procjena površine ostakljenja prema orijentaciji: Okvir ostakljenja Koeficijent prolaska topline prozora U (W/m2K) *upisati A-G 3-struko izo-staklo *F m2 m2 m2 m2 drveni * * 2-struko izo-staklo s plin. KARAKTERISTIKE GRAĐEVNOG ELEMENTA I TOPLINSKA ZAŠTITA ZGRADE Debljina sloja Površina toplinske konstrukcije izolacije** Koeficijent prolaska topline U (W/m2K) Primjedba o zatečenom stanju Karakteristike građevnog elementa 4. lođa brisolej drugo (opisati) 53 . f) drvo ili čelik g) nešto drugo ** a) 0.1. g) 8-10 cm. streha. b) puna opeka.4.

5.

SUSTAV GRIJANJA, HLAĐENJA, KLIMATIZACIJE, VENTILACIJE, PRIPREMA POTROŠNE TOPLE VODE I PITKE VODE *PRIKUPITI KOPIJE TROŠKOVA ZA EL. ENERGIJU, VODU, FOSILNA GORIVA (UGLJEN, NAFTA, PLIN, OGRJEVNO DRVO) ili TROŠKOVE TOPLANE ZA POSLJEDNJE 3 GODINE

5.1.

Način grijanja objekta

pojedinačne peći

etažno centr. grijanje

centr. gr. iz kotlovnice

cent.gr. iz toplane

5.2.

Vrsta izvora energije za grijanje
*propan butan ** naznačiti ako se koristi gradski plin

Loživo ulje (mazut) Električna energija

Ekstra lako loživo ulje Prirodni plin**

Ukapljeni naftni plin Vrela voda / para

Drvo

Ugljen

Biomasa

Ostalo

5.3.

Sustav centralnog grijanja

instalirana snaga kotla kW

starost kotla

starost plamenika

5.4. Broj ogrijevnih tijela

Radijatori

Konvektori

podno ili zidno grijanje

samostojeće grijalice

prijenosne grijalice

peći

5.5.

Pojedinačne peći/grijalice na električnu energiju Da li postoji i koristi se automatska regulacija temperature Temperatura grijanih prostorija Θi (˚C)

broj peći/grijalica

vrijednost kW

5.6.

u kotlovnici DA NE

u prostorijama DA NE

na ogrijevnim tijelima DA NE

5.7.

grijani prostor * vrijednost

* °C °C

* °C

* °C

* °C

* upisati šifru karakteristične prostorije 1-učionica, 2-kabinet, 3-dvorana, 4-kancelarija, 5-ordinacija, 6-kuhinja, 7-rashladna komora, 8-sanitarije, 9-dnevni boravak, 10-garderoba, 11-spavaonice, 12-blagovaonica, 13-ulazni hall, 14-prodajni prostor, 15-skaldišni prostor, 16-komunikacije, 17-vjetrobran, 18-stubište, 19-hodnik, 20-spremište, 21-skladište, 22-garaža, 23-sportska dvorana, 24-ostalo-navesti

5.8.

p 1-učionica, 2-kabinet, 3-dvorana, 4-kancelarija, 5-ordinacija, 6-kuhinja, 7-rashladna komora, 8-sanitarije, 9-dnevni boravak, 10-garderoba, 11-spavaonice, 12-blagovaonica,

Prosječno dnevno trajanje grijanja p zimij

grijani prostor sat(-a, -i) dnevno

*

*

*

*

*

5.9.

Odvojeno mjerenje potrošnje energije po objektima DA NE

ako NE obračunava se po m2 po m3 dogovorno

5.10.

Korištenje sustava grijanja hlađenja grijanja hlađenja

siječanj

veljača

ožujak

travanj

svibanj

lipanj

srpanj

kolovoz

rujan

listopad

studeni

prosinac

54

5.11.

Sustav hlađenja i klimatizacije Ukupan broj jedinica Ukupna električna snaga kWel Ukupna rashladna snaga kWth Starost uređaja (god) Samo hlađenje/i grijanje Vrsta agregata (kompresor, apsorber ili dr.) Prosječan COP

nije instaliran

split sustav

multi-split sustav

kompaktni prozorski uređaji

centralizirani sustav

puno kondicioniranje zraka

5.12. Sustav ventilacije Princip rada Broj agregata Ukupna električna snaga kWel Starost uređaja (god) Ukupni kapacitet (m3/h) Prosječan dnevni rad (h) Volumen ventiliranih prostora Sustav za pripremu tople vode

prirodno prozračivanje

lokalna ventilacija

centralizirani sustav ventilacije

ventilacija s rekuperacijom

drugo (opisati)

5.13.

u sklopu odvojeno sustava za sustava grijanje grijanje

od spremnik za toplu vodu

za

toplinska izolacija spremnika

toplinska temperatura izolacija cijevi vode

5.14.

Način pripreme tople vode

Ne koristi se u objektu

pojedinačni bojleri

protočni bojler

kotlovnica

toplana

sun. topl. sustav

5.15.

Izvor energije za pripremu tople vode
*propan butan ** naznačiti ako se koristi gradski plin

loživo ulje mazut

ekstralako loživo ulje električna energija

ukapljeni naftni plin* prirodni plin**

drvo i sl. sunčeva energija

ugljen

5.16.

Priprema PTV električnom broj bojlera snaga energijom Broj priključnih mjesta s toplom vodom Broj slavina na izljevnim mjestima jednoručna dvoručna Broj vodokotlića Senzorski/ručni Broj pisoara tuš / kada umivaonik

kom kW sudoper ostalo

5.17.

5.18.

obična

keramička

5.19.

20 litara senzorski

13 litara

9 litara ručni

5 litara

zapremina kom kom

55

6. 6.1.

MJESTA SPECIFIČNE POTROŠNJE Izvor energije u kuhinji namjena
*propan butan ** naznačiti ako se koristi gradski plin
a - pećnica, b - ploča, c - plamenik, d - kotao, e - perilica suđa, f-ostalo

ukapljeni naftni plin*

drvo

ugljen

električna

prirodni plin**

para

Tip,snaga i profil rada uređaja i aparata za 6.2. pripremu obroka Snaga (kW) Dnevni rad (h) Broj ciklusa (dnevno) Izvor energije* Tip,snaga i profil rada uređaja i aparata za pripremu obroka Snaga (kW) Dnevni rad (h) Broj ciklusa (dnevno) Izvor energije* 6.3. Tip,snaga i profil rada uređaja i aparata u praonici rublja Snaga (kW) Dnevni rad (h) Broj ciklusa (dnevno) Izvor energije 7. 7.1. Rasvjeta prostorija Broj Pojedinačna snaga Ukupna snaga Tip regulacije

Hladnjak, zamrzivač

Rashladna komora

Perilica posuđa

Štednjak, pećnica

Kotao

* ukapljeni naftni plin, drvo, ugljen, električna energija, prirodni plin, para

Ostalo Friteza Napa, ventilacija

Ostalo

Broj pripremanih obroka dnevno

Perilica rublja 1

Perilica rublja 2

Sušilica rublja 1

Sušilica rublja 2

Glačalo 1

Glačalo 2

KARAKTERISTIKE SUSTAVA RASVJETE I KORIŠTENIH UREĐAJA standardna žarulja s žarnom niti fluorescentna fluokompaktna cijev žarulja _________ (Ostalo) kom W/kom kW *ručno, automatski, fotoosjetnikom,višestupnjevano VTNa 150W, VTHg 125W Zajedničko/ odvojeno brojilo kom W/kom kW *ručno, automatski, fotoosjetnikom,višestupnjevano

Vanjska rasvjeta 7.2. Broj Pojedinačna snaga Ukupna snaga Tip regulacije

Ostalo

7.3.

Ukupni broj elektroničkih uređaja

računalo

TV

video

glazb. linija

ostali uređaji (kratak opis)

56

.5. Korištenje obnovljivih izvora energije *biomasa = drvni otpad. problemi . 9. bioplin ogrjevno drvo biomasa* geotermalna vjetar sunce 57 .2.6. za 1g. TROŠKOVI ZA ENERGIJU Ukupna godišnja potrošnja energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ *propan butan ** naznačiti ako se koristi gradski plin 8. Način financiranja troškova za energiju plaćanje po stvarnoj potrošnji paušalno plaćanje po m2 prostora 9. DA. elektro i vodovodnih Investicija Razdoblje (god) Potreba za poboljšanjem i/ili rekonstrukcijom NE DA. Da li je planirano investiranje u objekt (popravak fasade. POTENCIJALI UŠTEDA Ugljen t/god Električna energija kWh/god Voda m3/god Ostalo Toplana 8.2.) za moguće obnavljanje i rekonstrukciju 9. za 2-3g. 9. za 3-4g. Toplana MWh/god Prirodni plin** m3/god Loživo ulje (mazut) l/god Ekstra lako lož ulje l/god Ukapljeni naftni plin* kg/god Drvo m3/god Ukupna godišnja potrošnja energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godišnji troškovi za potrošnju energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ Ukupni godišnji troškovi za potrošnju energije prema računima godina 200_ godina 200_ godina 200_ 9. peleti.1.sječka.3. Razlozi.(i sl. Prirodni Plin** Loživo ulje (mazut) Ekstra lako lož ulje Ukapljeni naftni plin* Drvo *propan butan ** naznačiti ako se koristi gradski plin Ugljen Električna energija Voda Ostalo Da li postoji plan održavanja Zgradu održava DA NE zgrada se ne održava uopće Odgovorna osoba za održavanje zgrade 9.1.4. DA. 9.8. DA. za 5+ g.

PRELIMINARNI ENERGETSKI PREGLED Preliminarni energetski pregled zgrade uključuje kratki uvid u stanje energetskih svojstava zgrade. bitnim energetskim sustavima i troškovima za energiju. 4.1. 58 .1. obilazak zgrade – vizualno utvrđivanje energetskog stanja vanjske ovojnice i svih tehničkih sustava.1. preliminarni energetski pregled 2. složenosti tehničkih sustava zgrade. namjeni zgrade i karakteristikama potrošnje energije. Vizualnim pregledom energetskog stanja vanjske ovojnice i svih tehničkih sustava te kratkom analizom prikupljenih podataka utvrđuju se ključni problemi i sastavljaju preporuke za povećanje energetske učinkovitosti uz ocjenu potrebe za detaljnim energetskim pregledom.4.1. detaljni energetski pregled 4. Faze preliminarnog energetskog pregleda: pripremna faza – prikupljanje podataka o karakteristikama građevnih dijelova vanjske ovojnice. VRSTE ENERGETSKIH PREGLEDA Energetski pregledi dijele se prema: opsegu i detaljnosti provedenog istraživanja. s ciljem utvrđivanja potencijala za povećanje energetske učinkovitosti. prepoznavanje osnovnih karakteristika potrošnje energije i mjesta velikih gubitaka energije. PRILOZI Svi navedeni prilozi dani su informativno.1.1. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA OPSEGU I DETALJNOSTI PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA Prema opsegu i detaljnosti provedenog istraživanja razlikujemo: 1. starosti zgrade. 4. odnosno potrebe za provođenjem detaljnog energetskog pregleda.

ovisno o namjeni. izračun energetskih svojstava potrebnih za unošenje u energetski certifikat. Za postojeće zgrade. uz izračun jednostavnog perioda povrata ulaganja prema članku 29. Faze detaljnog energetskog pregleda: sastanak i razgovor sa ključnim osobama u zgradi – upraviteljem i korisnicima/vlasnicima. Za potrebe energetskog certificiranja zgrada potrebno je provesti detaljni energetski pregled.1. Jednostavni period povrata je omjer procjene potrebnih ulaganja i godišnjih energetskih ušteda u kunama. mogu se. dok se za provedbu preliminarnog energetskog pregleda preporuča primijeniti skraćenu pojednostavnjenu metodologiju. Osnovni je cilj preliminarnog energetskog pregleda utvrđivanje potencijala za racionalizaciju potrošnje energije i donošenje odluke o potrebi provođenja detaljnog energetskog pregleda. obilazak i detaljni pregled zgrade uz provođenje potrebnih mjerenja potrošnje. zrakopropusnosti zgrade i dr. Predložene mjere za povećanje energetske učinkovitosti potrebno je klasificirati u kategorije prema energetskom. te opcionalno potrošnji vode za optimalno 36 mjeseci Analiza i obrada prikupljenih podataka.2. Iz tog razloga ovdje se prikazuje metodologija detaljnog energetskog pregleda. nakon utvrđivanja ključnih nedostataka. analizirati i troškovi za energiju kroz optimalno 36 mjeseci kako bi se modelirala potrošnja energije i ustanovile sve energetske potrebe u zgradi. što je važno za utvrđivanje gubitaka energije u pojedinim sustavima. 4. prema prikupljenim podacima ustanovljavaju se energetska svojstva zgrade.1. pregled postojeće dokumentacije zgrade. u skladu s člankom 28 Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada. uz cijenu energije u trenutku analize. toplinskih gubitaka. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08).analiza prikupljenih podataka i završni izvještaj – pregled osnovnih problema u potrošnji energije s kratkim preporukama za povećanje energetske učinkovitosti i utvrđivanje potrebe za provođenjem detaljnog energetskog pregleda. Analiza se može upotpuniti potrebnim mjerenjima potrošnje električne energije. Mjerenja vršiti prema potrebi i profilu mjerenja. pregled i analiza računa s podacima o potrošnji toplinske i električne energije. Preliminarni energetski pregled ne uključuje izračune niti mjerenja i modeliranja potrošnje energije. uz potreban izračun toplinskih potreba zgrade. ekonomskom i ekološkom doprinosu. DETALJNI ENERGETSKI PREGLED Detaljni energetski pregled uključuje detaljnu energetsku analizu svih građevinskih i tehničkih sustava u zgradi. Ovisno o tome da li se analizira postojeća ili nova zgrada. 59 .

ENERGETSKI PREGLEDI NOVIH ZGRADA Energetski pregled nove zgrade provodi se uvidom u projektnu dokumentaciju. ekonomsko i ekološko vrednovanje predloženih mjera.1.2. priprema izvještaja sa zaključcima i preporukama.1. odnosno projektiranog stanja. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA STAROSTI ZGRADE Prema starosti zgrade razlikujemo: 1. korištenjem podataka iz proračuna u projektu.2. te se analiziraju detalji potencijalnih toplinskih mostova. 60 . program kontrole i osiguranja kvalitete. ali se mogu provesti određena ispitivanja i mjerenja. već samo ustanovljava podatke potrebne za izradu energetskog certifikata. te kao takav služi kao podloga za izradu energetskog certifikata nove zgrade. nacrti. proračun godišnje potrebne toplinske energije za hlađenje za zgradu s instaliranim sustavom za hlađenje za stvarne klimatske podatke. energetsko. Analizira se glavni projekt zgrade u dijelu koji se odnosi na racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu. Energetski pregled novih zgrada uključuje samo analizu postojećeg. kontrola kvalitete izvedbe toplinske zaštite i detalja toplinskih mostova infracrvenom termografijom. te utvrđivanja stanja na lokaciji. prema HRN EN 13187. energetske preglede postojećih zgrada Za potrebe energetskog certificiranja zgrada provodi se detaljni energetski pregled novih i postojećih zgrada. Detaljni energetski pregled novih zgrada za potrebe energetskog certificiranja značajno je jednostavniji. bez analize mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrada. po potrebi. kao npr. proračun godišnje potrebne toplinske energije za grijanje zgrade za stvarne klimatske podatke. proračun fizikalnih svojstava zgrade glede racionalne uporabe energije i toplinske zaštite. te Iskaznica potrebne toplinske energije za grijanje i potrebne toplinske energije za hlađenje. energetske preglede novih zgrada 2.1.identifikacija mjera poboljšanja energetskih svojstava zgrade i povećanja energetske učinkovitosti. 4. U energetskom pregledu novih zgrada nema analize troškova za energiju. 4. Podaci iz projekta uspoređuju se sa stvarno izvedenim stanjem u smislu energetskih svojstava zgrade. koristi podatke iz projektne dokumentacije i ne uključuje mjere poboljšanja energetskih svojstava zgrade.

1. Energetska svojstva zgrade u smislu potreba za toplinskom energijom potrebno je proračunati. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA SLOŽENOSTI TEHNIČKIH SUSTAVA Prema složenosti tehničkih sustava. Analiza troškova za energiju nije obvezna ali se može provesti za zgrade javne namjene. dizalice topline) prema uvjetima lokacije. samo pojednostavnjena prema situaciji.1. prikupljanja svih relevantnih ulaznih podataka. razlikujemo: 1. energetski pregled zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom 2. pri čemu se mogu koristiti i tabelarno prikazani koeficijenti prolaska topline za karakteristične građevne dijelove. ENERGETSKI PREGLEDI POSTOJEĆIH ZGRADA Energetski pregled postojećih zgrada vrši se u skladu s ovom Metodologijom u svrhu izrade energetskog certifikata zgrade. ove Metodologije). mogućnost korištenja alternativnih izvora energije (obnovljivi izvori energije.3.2. vezano na propise o obaveznoj toplinskoj zaštiti zgrada.4. Kod postojećih zgrada. Temeljem prikupljenih podataka provodi se izračun potrebne toplinske energije za grijanje i potrošnu toplu vodu. u skladu s Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada. povećanje energetske učinkovitosti predloženih energetskih sustava koji koriste fosilna goriva. potrebno je analizirati: smanjenje potreba za energijom u zgradi poboljšanjem toplinskih karakteristika vanjske ovojnice i karakterističnih sustava potrošnje ostalih oblika energije. gdje je moguć jednostavan uvid u račune o potrošnji energije. te se mogu po potrebi dopunjavati kod karakterističnih energetskih tehničkih sustava. Primjeri upitnika za prikupljanje podataka (u prilogu) razrađeni su za karakterističnu etalonsku stambenu i nestambenu zgradu. ovisno o periodu gradnje. a dobiveni podaci koriste se pri izradi energetskog certifikata.10. temeljem obilaska lokacije. nakon ustanovljavanja energetskih svojstava. dani u prilogu (u tablici 4. a preporuča se i kod svih ostalih pregleda. Kod energetskog pregleda postojeće zgrade važnu ulogu ima razdoblje izgradnje i karakteristike gradnje za taj period. 61 . 4.2. kogeneracija. te analizom i obradom prikupljenih podataka. Energetski pregled postojećih zgrada provodi se prema danoj metodologiji. uz pomoć upitnika za prikupljanje podataka. energetski pregled zgrade sa složenim tehničkim sustavom Ova metodologija daje razradu procedure za energetske preglede zgrada sa složenim tehničkim sustavima. dok se za zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom primjenjuje ista metodologija. daljinsko grijanje i hlađenje.

te se temeljem prikupljenih podataka provodi izračun godišnjih energetskih potreba za grijanje i potrošnu toplu vodu. odnosno identifikacije problema i točnijeg utvrđivanja energetskih svojstava kod postojećih zgrada. Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada (NN 113/08). Kod energetskog pregleda zgrada treba obratiti pozornost na prikupljanje svih relevantnih ulaznih podataka o karakteristikama potrošnje energije zgrade određene namjene Osnovna karakteristika energetskog pregleda zgrade je analiza i obrada prikupljenih podataka o zgradi i izračun godišnjih energetskih potreba za grijanje i potrošnu toplu vodu.4. moguće je provesti i određena mjerenja radi ustanovljavanja kvalitete izvedbe. ENERGETSKI PREGLEDI PREMA NAMJENI ZGRADE I KARAKTERISTIKAMA POTROŠNJE ENERGIJE Osnovna podjela zgrada je na stambene i nestambene zgrade. prema HRN EN 13790:2008.1. 62 .4. Nije obvezno. člankom 5. Prema potrebi. Podjela zgrada prema namjeni i načinu potrošnje energije dana je stavom 2. kod novih zgrada. kroz optimalno 36 mjeseci. ali za zgrade javne namjene mogu se analizirati i podaci o troškovima za energiju.

OGRJEVNE VRIJEDNOSTI 63 .4.2.

PRETVORBENI FAKTORI Izvor: Energija u Hrvatskoj 2007.Izvor: Energija u Hrvatskoj 2007. godišnji energetski pregled 64 .3. godišnji energetski pregled 4.

SHEMA TOKA ENERGIJE 65 .4.4.

31 CO2 koeficijent emisije K [kg/MWh] 330 277 394 433 467 4 14 13 20 7 16 1340 617 Napomena: Ovi faktori uključuju energiju za izgradnju sustava za transformaciju i prijenos energije potrebne za transformaciju primarne energije i njenu isporuku (Izvor: HR EN 15603/Oekoinvetare fur Energiesysteme – ETH Zurich[1996]) FAKTORI PRIMARNE ENERGIJE IZ PRAVILNIKA O ENERGETSKOM CERTIFICIRANJU ZGRADA Izvor energije Lako loživo ulje Prirodni plin Gorivo Ukapljeni plin Kameni ugljen Mrki ugljen PRIMARNA ENERGIJA Eprim [kWh/a] Lokalna/daljinska toplina iz TO-TE Lokalna/daljinska toplina iz kotlovnice/toplane Električna energija Drvo Fosilno gorivo Obnovljivo gorivo Fosilno gorivo Obnovljivo gorivo Faktor primarne energije 1.19 1.5 2.35 1.09 0.05 3. FAKTORI PRETVORBE PRIMARNE ENERGIJE INFORMATIVNI FAKTORI IZ NORME HRN EN 15603 Faktor pretvorbe primarne energije fp Neobnovljivo Loživo ulje Prirodni plin Antracit Lignit Ugljen Blanjevina Cjepanice Bukovo drvo Crnogorično drvo Električna energija iz hidroelektrana Električna energija iz nuklearnih elektrana Električna energija iz termoelektrana na ugljen Električna energija (kombinacija svih izvora UCPTE) 1.1 1.1 1.5.0 pri korištenju akumulacijskih sustava grijanja) Do donošenja nacionalnih faktora pretvorbe preporuča se koristiti tablica iz Pravilnika o energetskom certificiranju zgrada.09 1.07 0.1 3.0 (2.05 3.8 4.5 2. 66 .35 1.4 1.1 1.3 0.06 0.07 1.7 0 1.14 Ukupno 1.2 0.2 0.1 1.1 1.19 1.53 1.1 0.4 1.36 1.06 1.53 0.36 1.8 4.4.

446 0.98 92.31 1. godine prema podacima iz energetskih bilanci (Energija u Hrvatskoj) 67 .264 0.359 0.prosjek za razdoblje od 2005.357 0.16 1.ekstra lako i lako loživo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loživo ulje.90 0.6.15 Mrki ugljen 27.332 0.383 Električna energija * .Zagreb* Javna toplana . godine prema podacima HEP-a (Godišnje izvješće HEP-a) Tablica 4:Specifični faktori emisije CO2 za toplinu Faktor emisije CO2 po jedinici finalne energije Izvor energije (ili korisne topline) [kgCO2/kWh] Javne toplane .4.13 3.99 76.03 0.98 99.90 0.99 73.prosjek za razdoblje od 2005.257 0.79 1.6 11.44 Ukapljeni plin 25.470 0. a srednje i teško loživo ulje kao loživo ulje Tablica 2: Specifični faktori emisije CO2 po jedinici goriva i jedinici korisne topline Faktor emisije CO2 po naturalnoj po energetskoj po jedinici Izvor energije jedinici goriva jedinici goriva korisne topline [kgCO2/kWh] [kgCO2/kg (ili m3)] [kgCO2/kWh] Ekstra lako loživo ulje* Loživo ulje* Ukapljeni plin Kameni ugljen Mrki ugljen Lignit Prirodni plin 3. do 2007.265 0.72 0.3 34.93 2.82 * .261 0.Osijek* Javna kotlovnica .995 55.376 0.89 0.98 94.276 0.318 0.18 Lignit Prirodni plin 15.loživo ulje Javna kotlovnica .2 19.439 0. do 2007.2 46.99 62.1 40.300 .prosjek za Hrvatsku* • 0.08 2. a srednje i teško loživo ulje kao loživo ulje Tablica 3: Specifični faktori emisije CO2 za električnu energiju Faktor emisije CO2 po jedinici po jedinici Izvor energije električne energije korisne topline [kgCO2/kWh] [kgCO2/kWh] 0.59 Loživo ulje* 17.prirodni plin Javne kotlovnice .ekstra lako loživo ulje Javna kotlovnica .2 42. FAKTORI EMISIJE CO2 Tablica 1: Faktori emisije CO2 za različita fosilna gorina prema IPCC metodologiji EFC Hd OC EFC · OC · 44/12 Izvor energije [kgC/GJ] [MJ/kg(m3)] [-] [kgCO2/GJ] Ekstra lako loživo 20.8 24.343 0.264 0.33 ulje* 21.236 * .71 0.225 0.201 0.00 0.334 0.71 Kameni ugljen 26.19 0.ekstra lako i lako loživo ulje su grupirani i prikazani kao ekstra lako loživo ulje.339 0.

vrata prema negrijanom stubištu.45 1.80 0. 4. 7. Θe.mj.501 2. 5.40 Izvor:Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 110/08) 68 .4.40 0. NAJVEĆE DOPUŠTENE VRIJEDNOSTI KOEFICIJENTA PROLASKA TOPLINE „U“ Najveće dopuštene vrijednosti koeficijenta prolaska topline.60 1.501 2. stropovi prema tavanu Stropovi iznad vanjskog zraka.00 6.50 2. stropovi između grijanih radnih prostorija različitih korisnika 0.651) 2.90 0. Θe.00 0. 0.801 2. stropovi iznad garaže Zidovi i stropovi prema negrijanim prostorijama i negrijanom stubištu temperature više od 0 °C Zidovi prema tlu.80 1.50 0. 3. U [W/(m²K)].40 0. 2.mj.7.40 0.80 1. Vanjski zidovi.40 0.50 0.mj. s neprozirnim vratnim krilom Stjenka kutije za rolete Stropovi između stanova.30 0. malih zgrada (AK < 50 m²) i nakon zahvata na postojećim zgradama U [W/(m²·K)] Redni Θi ≥ 18 °C 12°C < Θi < 18 °C Građevni dio broj Θe.90 0. 0.80 0. zidovi prema garaži.40 0.mj.00 0. min > 3 °C min ≤ 3 °C min > 3 °C min ≤ 3 °C 1.75 3. 9.00 0.90 0. građevnih dijelova novih zgrada.40 0. balkonska vrata.80 1. tavanu Prozori.75 3. prozirni elementi pročelja Ravni i kosi krovovi iznad grijanog prostora. Θe.80 1.65 0. podovi na tlu Vanjska vrata.30 0.90 8. krovni prozori.40 2.

0 2.070 0.5-2. debljina ploča 15 mm≤d≤25 mm ekspandirani perlit (EPB) prema HRN EN 13169 ekspandirano pluto (ICB) prema HRN EN 13170 1 15 do 30 0.5 ≥ 30 0. . a istovremeno sprečava kao i obična toplinska TOPLINSKA IZOLACIJA izolacija gubitke topline iz zgrade.8.045 do 0. Posebno je korisna za izoliranje južnog 69 .035 do 0.030 do 0. PROJEKTNE VRIJEDNOSTI TOPLINSKE PROVODLJIVOSTI ZA NEKE TOPLINSKO IZOLACIJSKE MATERIJALE.030 do 0.35 2 W/m K TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJAL mineralna vuna (MW) prema HRN EN 13162 (kamena i staklena vuna) ekspandirani polistiren (EPS) prema HRN EN 13163 (stiropor) ekstrudirana polistirenska pjena (XPS) prema HRN EN 13164 tvrda poliuretanska pjena (PUR) prema HRN EN 13165 fenolna pjena (PF) prema HRN EN 13166 ćelijasto (pjenasto) staklo (CG) prema HRN EN 13167 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168 drvena vuna (WW) prema HRN EN 13168. te usporedba relativnih troškova za ugradnju POTREBNA TOPLINSKA DEBLJINA GUSTOĆA PROVODLJIVOST 3 [cm] ZA U ρ [kg/m ] λ [W/mK] = 0.35 2 W/m K 10 do 200 0.130 0. USPOREDBA RELATIVNIH TROŠKOVA Projektne vrijednosti toplinske provodljivosti za neke toplinsko izolacijske materijale.) koja omogućava prijem sunčeve TRANSPARENTNA energije i prijenos u zgradu.040 9-10 60 0.045 0.040 0.060 0.80 ≥ 25 0.040 8-10 150 2.020 do 0.090 do 0.0-3.045 do 0.035-0.0 140 do 240 80 do 500 0.055 0.090 8-10 10-15 16-20 50 ∞ 3/5 4-6 550 0.040 do 0. TROŠAK ZA U = 0.065 do 0. λ [W/(m·K)].050 9-11 FAKTOR OTPORA DIFUZIJI VODENE PARE μ 1 REL.037 drvena vlakanca (WF) prema 110 do 450 HRN EN 13171 ovčja vuna slama lan 15 do 60 - SPECIJALNI TOPLINSKO IZOLACIJSKI MATERIJALI Toplinska izolacija (polikarbonat i sl.040 7-9 60 5-8 ≥ 30 100 do 150 360 do 460 0.15 4/8 10-16 11-14 10-18 10-11 20-35 5 5/10 5/10 1-2 1.065 0.4. približne vrijednosti faktora otpora difuziji vodene pare.035 do 0.

aluminij. Rezultati eksperimentalne primjene aerogela u graditeljstvu pokazuju kako ce to biti najlaksi gradevinski materijal i izuzetno kvalitetna sirovina za proizvodnju izolacijskih materijala. najnizu gustocu. 1 – 1. Analizirani usporedni troškovi se odnose na toplinsku izolaciju vanjskog zida. Vakuumska izolacija radi se u modularnim panelima. najnizi indeks loma svjetlosti i najnizu dielektricnu konstantu od svih danas poznatih cvrstih materijala. Presjek materijala transparentne izolacije sadrži sitne kapilarne cijevi koje idu poprečno s jedne na drugu stranu ploče. najnizu provodljivost zvuka. Krute rešetkaste strukture molekula. Na ovaj način akumulirana toplina koristi se za zagrijavanje prostora. ostakljenih stijena i svjetlarnika. nastaje iz gela (silicij. Ako odstranimo zrak iz materijala. Izuzetno dobar toplinski izolator jer gotovo u potpunosti sprečava sva tri mehanizma prijenosa topline: zrak ne može strujati kroz strukturu materijala (konvekcija). Zbog visoke transparentnosti imat ce znacajnu ulogu i u proizvodnji prozora i vrata. a ako sadrži ugljik koji apsorbira IC zračenje ne prenosi toplinu (zračenje). 70 .03 U tablici je dan pregled najčešćih toplinsko izolacijskih materijala. nalik smrznutom dimu koji ima najvisu vrijednost toplinske izolacije. potrebne debljine za postizanje istog nivoa toplinske zaštite. Moguće su različiti stupnjevi transparentnosti. a najčešće je polutransparentan. pri čemu se učinak može dodatno pojačati postavljanjem izo-stakla i toplinske rolete u zračni sloj ispred transparentne izolacije. Izuzetno lagana kruta pjena. još uvijek u eksperimentalnoj primjeni u graditeljstvu. Postavljanjem u presjek vanjskog zida stvara se gusta mreža kanala koji omogućuju prodor sunčevih zraka i time grijanje masivnih dijelova zidova. polistirenska pjena i sl. Ova je izolacija još uvijek vrlo skupa i primjenjuje se najviše kod sanacija objekata gdje nije moguće ugraditi veće debljine izolacije zbog npr spomeničke vrijednosti objekta. Za to se koriste stisnuta staklena vlakna.9 mg/cm3 0. Aerogel je izuzetan materijal.004 – 0. kao materijal slabo provodi toplinu (kondukcija). Kod konvencionalne toplinske izolacije se dobra izolacijska svojstva postižu uz pomoć zraka koji se nalazi u poroznom materijalu. Vatrootporan. te relativni trošak za takav nivo toplinske zaštite po m2 izolacije. izolacijska svojstva se povećavaju zbog vakuuma.VAKUUMSKA TOPLINSKA IZOLACIJA AEROGEL NANOGEL fasadnog zida. a zbog izuzetnih izolacijskih svojstava potrebne su znatno manje debljine od konvencionalne toplinske izolacije za ista toplinska svojstva. Higroskopan. krom kositar ili ugljik) u kojem se tekuća komponenta zamjenjuje plinovitom (zrak ili vakuum). ali lomljiv na pritisak. njihove toplinske karakteristike.

staklom izvana i iznutra i ispunom plinovima za pov. LE ε = 0.00 1. LE ε = 0.20 6/12/6 14. i zv.30-1.20-1.1 TEHNIČKI OPIS jednostruko staklo dvostruko izo staklo s ispunom od argona i metalnom folijom trostruko izo staklo s ispunom od kriptona i dvije met.00 2.50-0.00 LAM 9/16/6 13.4.1 TROSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO Kr.00 KOEF. Ar.60 θi = 20°C θe = -5°C 71 .1 DVOSTRUKO STAKLO SA ZAŠTITOM OD SUNCA Ar.00 1.50-2.00 1. LE ε = 0.1 0.60 dvostruko izo staklo s ispunom plinovima za povećanje topl.60 PRIBLIŽNA POVRŠINSKA TEMP.2.50-1. VRSTE I TEHNIČKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA VRSTE I TEHNIČKE KARAKTERISTIKE OSTAKLJENJA DEBLJINE STAKLA PO SLOJEVIMA [mm] 6 dvostruko izo staklo dvostruko izo staklo s metalnom folijom 4/12/4 4/14/4 8. LE ε = 0.16 DVOSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO Ar. folijom dvostruko izo staklo s ispunom od argona i metalnom folijom 6/16/4 14.60-1.0 3.1 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUČNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6. izolacije i s met.00 1. zvučne izolacije te s met.00-2.80 LAM12/20/LAM1 0 11.00 12.80 0. Ar.50 1.00 0.50 4/8/4/8/4 4/10/4/10/4 17. LE ε = 0. LE ε = 0.00 18. folije 4/16/4 14.9.1 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUČNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6.70-0. folijom dvostruko izo staklo s lam.00 13.00 1. PROLASKA TOPLINE U [W/m2K] 5.05 DVOSTRUKO TOPLINSKO I ZVUČNO IZOLACIJSKO STAKLO SF6. folijom dvostruko izo staklo s laminiranim staklom izvana i ispunom plinovima za povećanje toplinske i zvučne izolacije te s met.80 OSTAKLJENJE JEDNOSTRUKO OSTAKLJENJE DVOSTRUKO IZO STAKLO DVOSTRUKO TOPLINSKO IZOLACIJSKO STAKLO LE ε = 0. [°C] .

g.24 0.28 0.20 0.36 0.22 0.89 VANJSKI ZID S TOPLINSKOM IZOLACIJOM I ZAVRŠNOM ŽBUKOM (ETICS SUSTAV.32 0.10.33 0.29 0. [W/m2K] d=16 cm d=18 cm d=20 cm 1.40 1.32 0.95/2.31 0.29 0.27 0.28 0.25 0.54 1.53 1.23 0.34 0.39 0.38 0.61 30 50 65 80 30 50 65 80 U [W/m2K] POBOLJŠANJE 1. PRIMORSKA HRVATSKA 2.32 0.g Puna opeka 30 1.20 0.05/3.26 0.41 0.21 0.g.22 0.22 0.21 0.30 0.38 0.18 0.23 0.86 Kamen (iznutra ožbukan) 1.18 0.16 0.36 0.26 0.53 1.51 1.19 0.25 0.19 0.21 0.30 0.37 0.23 0.22 0.33 0.g.19 0.21 0.45 0.34 0.5 cm) Betonski bloketi (obostrano žbukani) 16/20/25 30/40/50 25 4.24 0.65 1.17 POBOLJŠANJE 0.33/2.32 0.23 0.29 0.89 (obostrano ožbukana) Kamen (obostrano ožbukan) Armirani beton (iznutra ožbukan 1.25 0.25 0.38 0. Materijal d [cm] KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE DO 1940.85 1.26 0.26 0. KOEFICIJENTI PROLASKA TOPLINE ZA KARAKTERISTIČNE GRAĐEVNE DIJELOVE VANJSKI ZID.35 0.34 0.23 0.27 0.18 0.87 0.25 0.19 0.19 POBOLJŠANJE KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1970.35 0.56 3.20 0.28 0.31 0.23 0.18 0.21 0.28 0.19 0.19 0.27 0.30 0.20 0.31 0.46 0.27 0.22 0.20 0.25 0. POBOLJŠANJE 72 .41 0.19 0.25 0.44 0.21 0.32 2.44 0.41 0.18 0.18 0.41 0.23 0.18 0.20 0.24 0.40 0.33 0.36 0.4.20 0. PREMA GARAŽI ILI TAVANU.39 0.20 0.30 0.32 0. KONTINENTALNA HRVATSKA 30 Puna opeka 45 (obostrano ožbukana) 60 80 KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE DO 1940.21 0.38 0.28 0. kamena vuna) d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U.19 0.33 KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE POSLIJE 1940.82/3.24 0.21 0.25 0.

20 0.34 0.21 0.18 0.27 0.g.26 0.24 0.17 0.15 48 0.i. ventilirana šupljina 3 cm.20 0.18 KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE OD 1970.23 0.29 0.20 0.i. ventilirana šupljina 3 cm. fasadna opeka 12 cm) Sendvič zid (šuplja opeka 29 cm.33 0. 3 cm.26 0.17 0. ab 15 cm) Sendvič zid (šuplja opeka 19 cm.i.99 0.Šuplja opeka (obostrano ožbukana) 25 35 1.23 0.24 0.i. t.22 0.30 0.36 0.18 0.17 20 25 1.24 0.21 0.18 0.19 0.15 47 0.25 0. t.23 0.18 0.24 0. t.22 0.17 40 0.20 0.18 0.17 23 1.62 1.28 0. Šuplja opeka 29 cm s termoizolacijskom žbukom 4 cm Šuplja opeka 29 cm s tankoslojnom fasadom (4-6)+0.31 0.29 0.27 0. fasadna opeka 12 cm) Sendvič zid s ventiliranom šupljinom (šuplja opeka 19 cm.20 0.18 0..22 0.34 0.17 73 .47 POBOLJŠANJE 0.25 0.44 0. t.65 0.i. DO 2006. ab 5 cm) *dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane šupljine Zidovi od laganog betona (porobeton) obostrano žbukan 35 36 30 40 0.37 0..31 0. 5 cm.22 0. 3 cm.27 0. t.25 0.35 0.fasadna opeka 12 cm) *dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane šupljine Sendvič zid s ventiliranom šupljinom (šuplja opeka 29 cm. 3 cm .19 0.37 0.16 0.21 0.30 0.25 0.84 0.25 0.22 0.16 0.13 0.19 0.19 0.20 0.26 0.52 0.32 0.31 0.40 0. 3 cm.22 0.22 0.DEMIT Sendvič zid (fasadna opeka 12 cm.34 0.19 0.g.20 0.fasadna opeka 12 cm) *dodatnu toplinsku izolaciju izvesti prije ventilirane šupljine Sendvič zid s ventiliranom šupljinom (ab 15 cm.86 0.30 0.23 0.8 cm . t.27 0.21 0.36 0.22 0. ventilirana šupljina 3 cm.55 1. 5 cm.17 0.19 0.i.21 0.18 0.29 0.

35 0.56/2.30 0.21 0.33/2.20 0.26 0.33 0.97/2.84/2.67 KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.46 0.23 0.g.42 2.27 0.26 0.34 0.20 0.42 0.23 0.23 0.25 0.32 0.25 0.g.29 0.g.20 0. Puna opeka (obostrano ožbukana) Šuplja opeka (obostrano ožbukana) Armirani beton (obostrano ožbukan 1.45 0.64 1.42 0. Pod na tlu 17 2.89 0.20 0.35 0.20 0.POD NA TLU Materijal d [cm] U [W/m2K] POD NA TLU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U.19 d=16 cm d=18 cm d=20 cm KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.38 0.19 0.40 0. Pod na tlu + t.19 ZID PREMA NEGRIJANOM STUBIŠTU Materijal d [cm] U [W/m2K] TOPLINSKI IZOLIRAN ZID PREMA NEGRIJANOM STUBIŠTU d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U. 3 cm 20 0.28 0.32 0.37 0.40 0.g.29 0. DO 2006. [W/m2K] POBOLJŠANJE 0.25 0.30 0.24 0.19 0.i.70 2.5 cm) 30 25 16/20/25 30/40/50 1.19 d=16 cm d=18 cm d=20 cm KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.23 0. [W/m2K] POBOLJŠANJE 0.22 0.14 74 .

16 0.18 0. [W/m2K] POBOLJŠANJE IZVEDBOM T.89 KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA OD 1987.I. obloga od punih opečnih elemenata 6 cm Strop od punih opečnih elemenata 25 cm 50 35 1.15 0.20 0.VANJSKI ZID PREMA TERENU Materijal d [cm] U [W/m2K] VANJSKI ZID PREMA TERENU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U.22 0. DO 2006.g.14 0.23 0.16 1.20 0.33 0.28 0.35 0.g. [W/m2K] POBOLJŠANJE 0.52/3. Armirani beton Puna opeka 16/20/25 30/40/50 60 80 5.22 0.08/3.19 0.g Drveni strop 40 cm s ispunom od pijeska ili šute.14 0. OD XPS-a 0.13 0.20 0.21 0.34 0.I.18 0.15 0.20 0. POBOLJŠANJE IZVEDBOM T.18 0.16 0.22 0.18 0.21 0.24 0.16 0.11 1.12 0.22 0.32 0.21/4.83/4.17 0.15 0.28 0.38 0.15 0.16 0.46 STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU TOPLINSKI IZOLIRAN d=8 cm d=10 cm d=12 cm d=14 cm U. OD XPS-a 0.24 0.28 0.14 0.18 d=16 cm d=18 cm d=20 cm U [W/m2K] 75 .28 0.50 STROP PREMA NEGRIJANOM TAVANU ILI PODRUMU Materijal d [cm] KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE DO 1940.24 0.12 Beton s toplinskom izolacijom 5 cm i obzidom od opeke 6 cm 37 0.17 0.g.16 0.25 0.26 0.13 d=16 cm d=18 cm d=20 cm KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA DO 1970.42 4.28 0.

3 cm 32 0.26 0.18 Opečni elementi 14 cm + betonska ploča 6 cm Beton 16 cm.32 0.36 0. DO 2008.24 0.i. Opečni elementi 14 cm + 29 cm 1.55 STROP IZNAD VANJSKOG PROSTORA Materijal d [cm] U [W/m2K] STROP PREMA OTVORENOM PROSTORU TOPLINSKI IZOLIRAN d= 8 cm d= 10 cm d= 12 cm d= 14 cm U.35 0.30 0.22 0.19 0. [W/m2K] POBOLJŠANJE 0.g POBOLJŠANJE 0.38 0.21 0.19 0.68 76 . POBOLJŠANJE 0.21 0.21 0.17 0.42 0.26 0.g.43 0.g.23 0.20 0.19 KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA OD 1987.26 0.19 d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA OD 1940.38 0.20 POBOLJŠANJE 0.41 betonska ploča 6 cm Armirani beton 16 cm 25 2.g. iznutra ožbukan 22 cm 18 1.27 0.g Sitnorebričasti strop d ploče=6 cm.26 0.32 0.25 0.16 Opečni elementi 14 cm + betonska ploča 6 cm + t.66 3.19 KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE DO 1987.23 0.23 0.17 0. huk=40 cm 40 4.30 0. DO 1987.44 0.23 0.18 0.35 0.KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE DO 1970.30 0.g.20 0.30 0.21 0.28 0.

36 0.27 0. [W/m2K] POBOLJŠANJE 0.18 0.63 KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE OD 1970.52 0.g.22 0.44 0.15 d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA OD 1970.34 0.i. 5 cm 7.22 0.26 0.61 0.41 0.72 0.05 POBOLJŠANJE 0.STROP IZMEĐU STANOVA Materijal d [cm] KARAKTERISTIČNA VANJSKA OVOJNICA Opečni elementi 14 cm + betonska ploča 6 cm + EPS 2 cm Armirani beton 16 cm + EPS 2 cm 29 cm 25 1.19 0.46 0.30 1. Opečni elementi + betonska ploča Beton iznutra ožbukan d= 20 cm (14+6) 16 1.25 0.31 0.23 0.5 0.16 0. [W/m2K] d= 10 cm d= 12 cm d= 14 cm KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) Materijal d [cm] U [W/m2K] KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN d= 8 cm d=10 cm d= 12 cm d= 14 cm U.18 77 .37 0.20 0.g.24 d = 2cm d= 4 cm d= 6 cm d= 8 cm U.21 0.40 0.27 0.92 4.88 0.24 0. Drvene grede ispunjene t.30 0.18 0.94 STROP IZMEĐU STANOVA TOPLINSKI IZOLIRAN U [W/m2K] POBOLJŠANJE 0.20 0.28 0.33 0.25 0.29 0.

5 OSTAKLJENJE do 1987.7 .7 5.0 od 2006.28 0. lowe premazom i 3-strukim brtvljenjem 0.1 0.4 2.7 3.5 1. 2-struko izolacijsko staklo (4/16/4 mm) s plinovitim punjenjem.9 - Drveni okvir Drvo aluminij 78 . 1-struko ostakljenje (4 mm) bez brtvljenja d [cm] 5 7 11 U [W/m2K] 2.2 - 3.2 – 2.0.i.g. 3 cm.17 0.9 Materijal 2 x 1-struko ostakljenje (4 mm) 2 doprozornika d=30 cm bez brtvljenja 5.16 0.30 0. 2-struko obično ostakljenje (4/6-8/4 mm) bez brtvljenja 3-struko obično ostakljenje bez brtvljenja (4/6-8/4/6-8/4 mm) 2.g.76 0. cementni estrih i h. t.1 1.3 2.6 do 2006. 32 28 0.1 2.9 2. t.6 - 5.4 – 1.g.i.i.4 0.4 – 2.20 0. [W/m2K] POBOLJŠANJE 0.23 0.32 0.24 0.g. 3 cm.18 0.0 1.96 KOSI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) TOPLINSKI IZOLIRAN U d = 8 cm d =10 cm d= 12 cm d= 14 cm U.16 d= 16 cm d= 18 cm d= 20 cm [W/m2K] PROZORI OKVIR do 1970.18 0. Betonska ploča 16 cm. Montažna ploča 20 cm.19 0.22 0. 2-struko izolacijsko staklo (4/10-16/4 mm) i 2-strukim brtvljenjem 2.RAVNI KROV (STAMBENI PROSTOR ISPOD KROVA) Materijal d [cm] KARAKTERISTIČNO ZA RAZDOBLJE OD 1940.26 0.g. cementni estrih i h.3 3-struko izolacijsko staklo (4/16/4/16/4 mm) s plinovitim punjenjem. lowe premazom i 3-strukim brtvljenjem 1.i.

4 1.7 1. Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama.4 1.0 .5 2.4 5.2 3.4 2.1 4.0 3.0.6 2.1 (NN110/08) 79 .2 - - - 5 5-8 10 3.s poliuretanom 4 cm Metalni okvir bez prekinutog toplinskog mosta Metalni okvir s prekinutim toplinskim mostom Pvc okvir 5 5.7 -- 3.2-2.0 1.9 5.9 - 2.9 3.4 - 2.8 Napomena: crveno su označeni svi građevni dijelovi vanjske ovojnice čiji koeficijenti prolaska topline ne zadovoljavaju Tehnički propis o racionalnoj upotrebi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama NN 110/08 Koeficijenti prolaska topline se određuju prema EN ISO 6946:2007. prilog A.2 - 2.2 – 2.0 1.

80 0.4.93 0.11.90 0.96 80 .5 kW 7. UČINKOVITOST KOTLOVA PREMA GORNJOJ OGRJEVNOJ VRIJEDNOSTI GORIVA Vrsta kotla Standardni (starije izvedbe) Standardni (kombinirano gorivo) Standardni (biomasa.12.5 –37 kW 37 – 75 kW >75 kW 0.86 0.75 – 7. loživo ulje) Niskotemperaturni Kondenzacijski U tablici su prikazane informativne vrijednosti ηizvora (Hg) 55-62% 60÷65% 68÷81% 76÷80% 80÷84% 90÷97% 4.86 0. UČINKOVITOST ELEKTROMOTORNIH POGONA Raspon snage Prosječna efikasnost standardnog motora Prosječna efikasnost motora učinkovite izvedbe 0. kruto gorivo) Standardni (plin.95 0.90 0.

20) 0.20) 0.18) 0.20) 0..19) 0.83 (1.85 (1.78 (1.82 (1.27) (1.82 (1.86 (1.0 <0.00) 0.23) (2.79 (1.2 0.83 (1.87 (1.83 (1.87 (1.16) 0.90 (1.06.89 (1.35) 0.14) 0.35) 81 .32) 0.0.85 (1.83 (1.39) (1.18) 0.81 0.50) 0.13.15) 0.88 (1.88 (1.14) 0. 0.80 (1.77 (1.20) 0.68 (1.50) 0.40 (2.0.77 0.78 (1.88 (1.34 (2.16) 0.52 (1.20) 0.08) (1.37) 0.1.84 (1.77 (1.60 (1.85 (1.53 (1.2.52) 0.16) 0.20) 0.66 (1.85 (1.5.56 (1.18) 0.0.67 (1.56) 0.19) 0.54) 0.18) 0.65 (1.83 (1.12) 0.79 0.76 (1.52 (1.49) 0.18) 0.12) 0.65 0.. Vrsta kotla Rezervni grijač vode Cirkulacijski grijač vode Kapacitet [kW] < 20 < 37 < 50 Specijalni kotao s atmosferskim plamenikom <50…120 <129…350 >350…1200 < 50 Automatski specijalni kotao s ventilatorskim plamenikom Kotao s prilagodljivim i izmjenjivim ložištem >50…120 >129…350 >350…1200 < 50 >50…120 <0.86 (1.79) 0.81 0.48 (2.82 (1.88 (1.27) 0.49) 0.1.88 (1.54) Godina proizvodnje od 1978.76 (1.83 (1.72 0.23) (1..74 (1.49) 0.14) 0.28) 0.67 (1.23) 0.53 (1.85) 0.87 (1.86 (1.30) (1.84 (1. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA PLINSKE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM Godina proizvodnje do 1978.23) 0.15) 0.83 (1.03) 0.87 (1.89) 0.59) 0.48 0.85 (1.5 0.006 0.15) 0.86 (1.61) 0.59 (1.87 (1.85 (1..54) (1.50 (2.06 0.5.92) 0.11) 0.25) 0.29 (3.20) 0.2.27 0.08) 0.39) 0.54) 0.16) 0.94) 0.30) 0.45) 0.65 (1.22) (2.63 (1.11) 0.47) 0.80 (1.41) 0.81 (1.71 (1.25) 0.81 (1.0.92) 0.73 (1.30) 0.40 (2.22) 0.06.28) 0.32) 0.25) 0..5 0.82 0.14) 0.0 0.65 (1.63 (1.67) 0.69) 0.90 (1.50) 0.72 (1.18) Stupanj rasterećenja φ 0.15) 0.36 (2.83 (1.74 (1.54 (1..86 (1.40 (2.56) (1.89) 0.2 0.16) 0.67 (1.33 (3.89 (1.32) 0.79 (1.39 0.76 (1.22) 0.4.20) 0.22) 0.80 (1.28) 0.39 (2.14) 0.78) 0.

32) 0.5.64 (1. Vrsta kotla Kapacitet [kW] < 50 Automatski specijalni kotao s ventilatorskim plamenikom >50…120 >129…350 >350…1200 Kotao s prilagodljivim i izmjenjivim ložištem < 50 >50…120 <0.87 (1.06 0.77 (1.41) 0.47 0.92) 0.72 (1.0.22) 0.67) 0.76 (1.85 (1.94) 0.78 (1.82 (1¸22) 0.31 (3.14.006 0.20) 0.60 (1.37) 4.06.67 (1.37 (2.87 (1.75 (1.73 (1.5.82 (1.15) 0.81 (1.2.5..52) (2.79 (1.83 (1.08) 0.79 (1.16) 0.22) 0.88 (1.79 (1.67) 0.60 (1.39 (2.35) 0.51 (1.1.15.79 (1. Vrsta kotla Automatski specijalni kotao s ventilatorskim plamenikom Kapacitet [kW] < 50 >50…120 >129…350 >350…1200 Kotao s prilagodljivim i izmjenjivim ložištem < 50 >50…120 <0.86 (1.0 0.82) 0.67) 0.76 (2.13) (1.68 (1.41) 0.22) 0.22) 0.34 (2.84 (1.30) 0.70) 0.56) 0.25) 0.96) 0.1.0 <0.76 (1.5 0.36 (2.73 (1.49) 0. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA KOTLOVE NA KRUTO GORIVO S KONSTANTNOM TEMPERATUROM Godina proizvodnje do 1978.32) 0.65 (1.48 (2..63 (1.71 (1.22) 0.0.15) 0.81 (1.23) (1.39) 0.08 0.71 (1. 0.48 (2.19) Stupanj rasterećenja φ 0.54) 0.0.27) 0.37) 0.1.2.2 0.39) 0.84 (1.66 0.00) 0.81 0.79 (1.23) 0..77 (1.78) 0..28) 0.0 <0.18) 0.19) 0.32) 0.78 (1.89) 0..50 (2.2.87 (1.70 (1.5 0.0 0.72 (1.78) 0.88 (1.28) 0.30) 0.56) Godina proizvodnje od 1978.06.77 (1.67 (1.20) 0.60 (1.20) 0.66) (1..41) (1.23) 0.47) 0.2 0..06.53 (1.75 (1.27) 0.74 (1.20) 0.82 (1.15) 0.82 (1¸.80 (1..32) 0..2.55 (1.06 0.43) 0.39) 0.27) Stupanj rasterećenja φ 0.51 (1.52) 0.45) 0.0.2 0.82) 0.71 0.4.87 (1.39) 0.27) 0.55 (1.76 (1.77 (1.67) Godina proizvodnje od 1978. 0.79 (1.15) 0.39 (2.1.72 (1.27) 0.75 0.82 (1.22) 0.5 0.77 (1.0.27) (1.68 (1.70) 0.06.96) 0.56) 0.52 (1.83 (1.30) 0.76 (1.59) 0.30) 0.006 0.14) 0.5.32) 0.47) 82 .40 (2.0.27) 0.83 (1.30) 0.60 (1.5 0.29 (3.15) 0.49) 0.27 (3.36 (2.33 0..0.0..84 (1.23) 0.82 (1..14) 0.82 (1.33) (1.83 (1. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA ULJNE KOTLOVE S KONSTANTNOM TEMPERATUROM Godina proizvodnje do 1978.72 (1.50) 0.2 0.30) 0.44 0.

85 (1.92 (1.09) 0.16.90 (1.90 (1.62 (1.11) 0.64 (1.90 (1.01) Kotao na ulje 0.52 (1.64) 0.18.00) 0. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA NISKOTEMPERATURNE I KONDENZACIJSKE KOTLOVE Kapacitet [kW] do 50 > 50… 120 > 120… 350 > 350…1200 do 50 > 50… 120 > 120… 350 > 350…1200 do 50 > 50… 120 > 120… 350 > 350…1200 Vrsta kotla Niskotemperaturni kotao s atomsferskim plamenikom Kotao na plin 0.03) 0.09) 0.93 (1.05) 0.90 (1.65 (1.4.00 (1.48 (2.59 (1.92 (1.92 (1.99 (1.91 (1.09) 0. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA TOPLINSKE PODSTANICE Sobno grijanje Kompakne podstanice u kućištu Individualni sustav sa jednocijevnom mrežom dobro izoliran srednje izoliran 0.08) 0.98 (1.92 (1.00 (1.09) 0.11) 0.02) 0.92) 0.72) 0.56) 0.61 (1.11) Priprema tople vode Sezona grijanja Ljeto 1.18) 1.99 (1.10) 0.91 (1.11) 1.91 (1.92) 0.54) 0.10) 0.10) 0.92 (1.69) 0.00) 0.00) 0.11) 0.00 (1.01) 0.52 (1.22) 83 .61) 0.90 (1.11) 0.09) 0.97 (1.25) 4.58 (1.02) 0.95 (1.92 (1. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA MOTORNA TERMOENERGETSKA POSTROJENJA Gorivo Prirodni plin Propan Butan Dizel Električni kapacitet [kW] do 15 > 15… 100 35… 100 100… 500 > 500 do 15 15… 35 35… 100 100… 500 > 500 ŋa (eg) [-] 0.98 (1.09) 0.45 (2.92 (1.09) 0.80 (1.08) 0.08) Niskotemperaturni kotao s ventilatorskim plamenikom Kondenzacijski kotao 4.93 (1.17.90 (1.

03 1.] Uređaji za Električni ključalu uređaji vodu Protočni grijači Plinski uređaji Protočni grijači Protočni grijači sa elektronski m paljenjem 250 0.35 (2.4.84 (1.16 1.84 (1.43) 3.84 (1.41 (2.69 (1.01) 0.84 (1. MJERENJE NEPROPUSNOSTI VENTILACIJSKIH KANALA Odnos propusnosti kanala i povećanja snage motora prema ASHRAE STANDARDU 111-1988 Propusnost 0% 1% 5% 10% 15% 20% Povećanje bruto snage motora 1.04) 1.19) 1000 0.96 (1.84 (1.82) 5.84 (1.62 (1.19) 750 0.19) 6.19) 500 0.99 (1.96 (1.99 (1.04) 4.96 (1. GODIŠNJI STUPANJ KORISNOSTI ŋa (KOEFICIJENT POTROŠNJE eg) ZA DECENTRALIZIRANE UREĐAJE ZA PRIPREMU TOPLE VODE Potrebna toplina po uređaju [kWh/god.27 (3.19) 7.04) 0.01) 0.96 (1.19) 1500 0.19.96 (1.49 (2.84 (1.55 (1.84 (1.86) 2.20.99 (1.01) 0.04) 2.00 1.99 (1.19) 8.99 (1.01) 0.70) 1.04) 4.52 1.61) 6.99 (1.25) 0.01) 0.01) 0.33 1.73 84 .01) 0.74 (1.16 (6.19) 4.19) 2000 3000 5000 8000 5.99 (1.01) 0.04) 3.99 (1.99 (1.01) 0.84 (1.35) 8.45) 7.

50 4.5 do 1 Tip prostorije Sanitarni prostori Kupaonice Knjižnice Prostorije sa tuševima Uredski prostori Lakirnice Garaže Garderobe Ugostiteljski prostori Slušaonice Kantine Robne kuće Kina i kazališta Bolnice Kuhinje Laboratoriski prostori Operacijske sale Prostori za glačanje Škole Zatvoreni bazeni Dvorane za sastanke Spremišta Trezori Svlačionice u zatvorenim bazenima Prodajni prostori Konferencijske dvorane Praonice rublja Radionice Unutrašnje sanitarne prostorije 4 do 6 Kuhinje 0.4 6......6 prema posebnim zahtjevima prema posebnim zahtjevima 8....15 3.15 15...4.6 85 .8 5........8 4..10 6..6 15.6 4......10 10....6 5.5 3.5 20.. HIGIJENSKI PREPORUČLJIVA IZMJENA ZRAKA U SATU I EMPIRIJSKE VRIJEDNOSTI ZA RAZLIČITE NAMJENE PROSTORIJA Prostorije za dnevni boravak i spavaće sobe 0.20 8.6 3.10 8.6 6.......10 prema posebnim zahtjevima 3.....8 3..6 4....8 4........30 3.8 6..5 do 25 Okvirni broj izmjena zraka na sat 4.21.

velika Umivaonik Bide Sudoper Potrošnja [l] 140 120 200 40 100 17 20 33 Potrebna toplina [kWh] 5.72 1.4.70 0. POTROŠNJA I POTREBNA TOPLINA NA POJEDINIM MJESTIMA POTROŠNJE TOPLE VODE Potrošačko mjesto Kada za kupanje 1600 Male kade Velike kade Kabina s tušem. POTREBNA KOLIČINA I TEMPERATURA VODE ZA ZGRADE RAZLIČITIH NAMJENA Zgrada Bolnice Kasarne Ustanove Medicinske kupke Robne kuće Škole (za 250 dana/g) bez tuševa sa tuševima Sportski tereni sa tuševima Pekare za proizvodnju Frizeri (uklj. učenika 50… 70 l/dan.sa proizvodnjom Potrebno 100… 300 l/dan.89 8.5 l/l mlijeka Ili 4000 … 5000 l/dan 150… 200 l/dan.82 4.81 1. osoba 5… 15 l/dan. učenika 30… 50 l/dan. osoba 250… 300 l/100 l piva 250… 300 l/100 kg rublja 1… 1. normalna Kabina s tušem. osoba 200… 400 l/dan.22. pacijenata 10… 40 l/dan.07 0. mušerije) Pivovare (uklj. proizvodnju) Praonice Mljekare Mesnice.63 4. krevet 30… 50 l/dan. osoba 10… 40 l/dan. sportska 105… 150 l/dan.16 4.bez proizvodnje .23. radnika 10… 15 l/dan za čišćenje 40… 50 l/100 kg brašna 150… 200 l/dan. osoba 400… 500 l/dan Temperatura 600C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 450C 700C 450C 600C 750C 750C 450C 86 .

.9000 300.3000 87 . osobi Trajanje u minutama 1 1 1 1 1 1 5 5 1.12 12...30 140.8 8.120 15. osobi 20…40 l/dan.. jednodijelni umivaonik....... POTROŠNJA TOPLE VODE U RESTORANIMA I HOTELIMA Potrošno mjesto Restorani po meniju po gostu Hoteli sobe s kupaonicom sobe s tušem sobe s umivaonikom Odmarališta.... poluotvoren potpuno otvoren ND 20... POTREBNA KOLIČINA I TEMPERATURA VODE U STANOVIMA Potrošno mjesto Ispušni ventili ND 10...25..70 Efektivna toplina na dan po osobi [Wh] 250...... osobi 40…80 l/dan.100 10....4.15 25... pansioni Litri vode po osobi 60°C 45°C 4. poluotvoren potpuno otvoren ND 15. dvodijelni Kada za kupanje male (veličine 100) srednje (veličine 160) velike (veličine 180) Tuširanje Kada za sjedenje Bide Ukupna potrošnja (60 0C) manji zahtjevi veći zahtjevi najveći zahtjevi Količina pri jednom uzimanju l 5 10 10 18 25 45 30 50 5 10 15 25 100 150 250 50 50 25 Temperatura [0C] 40 40 40 40 40 40 55 55 35 35 40 40 40 40 40 40 40 40 10…20 l/dan...6000 600..220 70.24. poluotvoren potpuno otvoren Sudoperi jednodijelni dvodijelni Umivaonici samo za pranje ruku umivaonik umivaonik...500 500..900 1500.150 50.5 2 3 3 15 15 20 6 4 8 4.50 6.20 35..1200 6000.20 100..

Elektromotorni pogoni (pumpe i ventilatori): uvođenje suvremenih učinkovitih motora. grupiranje trošila.26. uštede kod pojedine grupe Vrsta objekta Kombinirani zahvati Električna energija 20-30% Rasvjeta: Štedljiva trošila. senzorska automatika Zgrade cjelodnevnog boravka 5-10% Hlađenje i klimatizacija: Rekonstrukcije kod agregata i rashladnih tornjeva. PROCJENE UŠTEDA KOMBINACIJOM MJERA U TEHNIČKIM SUSTAVIMA ZGRADE Moguće energ. upravljanje temperature kondenzacije i isparavanja itd.4. uvođenje regulacije broja okretaja Regulacija rasvjete Korištenje solarnih kolektora za PTV 10-15% Objekti uslužnog sektora 20% Energenti za grijanje Analiza potrošnje Uvođenje i poboljšanje regulacije Poboljšanje izolacije cjevovoda Revitalizacija agregata za grijanje Korištenje sunčevih kolektora Veći objekti s kotlovnicama 25-40% Voda Analiza gubitaka Redukcija tlaka po katovima Štedne armature Štedne armature Višekatnice cjelodnevnog boravka 30% Manji objekti 20% Potencijali nekih kombiniranih mjera kod nestambenih zgrada – informativne vrijednosti 88 .

000 16-20.000 25-50. ODREĐIVANJE RAZREDA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI RASVJETE Prema Pravilniku o označavanju energetske učinkovitosti kućanskih uređaja razredi učinkovitosti izvora svjetla klasificiraju se od A do G u ovisnosti o indeksu EI (relacija između svjetlosnog toka i snage).000 16-20.000 16-20.000 4-10.000 4-10.000 24-32.000 18-24.000 18-24.000 24-32.6 Svjetlosni tok [lm] 1300 700 410 400 800 1500 900 1200 1800 2400 3200 4300 1200 3000 4800 1350 2700 4350 1900 3500 3300 4450 3300 4400 460 820 1450 5060 3500 14500 6300 4600 5600 33200 56500 117 80 Efikasnost [lm/W] 13 12 10 57 53 65 69 67 69 75 76 75 60 75 74 75 75 75 90 125 94 127 85 81 14 14 19 22 95 107 50 124 80 133 141 59 50 životni vijek [h] 1000 1000 1000 10-15.000 18.000 2-4.000 16-20.000 2-4.000 10-15.000 18-24.000 16-20.4.000 17-20.000 2-4.000 2-4.000 25.000 17-20.000 16-20.000 10-15. U tablici su prikazani okvirne vrijednosti za odabrane izvore svjetla. Snaga [W] Klasična žarulja (E 27) 100 60 40 Fluokompaktna žarulja (E27) 7 15 23 (Stick) 13 18 26 32 42 57 Fluorescentna cijev (T12)) 20 40 65 Fluorescentna cijev (T8) 18 36 58 Fluorescentna cijev (T5) HE HE 21 28 35 35 39 54 Halogena rasvjeta 33 60 75 230 Metal-halid 37 136 Živina rasvjeta (HQL) Natrijeva rasvjeta (NTNa) (VTNa) 125 37 70 250 400 LED 2 1.000 17-20.000 16-20.000 4-10.000 EE RAZRED E E E A A A A A A A A A B B B A B B A A A A A B C D C C A A B A A A A A A * vrijednosti ovise o tipu izvora i proizvođaču te su orijentacijskog karaktera 89 .000 24-32.000 16-20.000 16-20.000 25-50.27.000 15.000 12.

514 0.5 0.15 0.343 0.24 0.75 0.098 0.777 0.295 0.563 0.05 1.549 0.374 0.27 0.936 0.89 0.62 0.847 0.395 0.8 0.716 0.358 0.85 0.291 0.828 0.381 0.79 0.937 0.686 0.713 0.591 0.268 0.251 0.81 0.66 0.837 0.758 0.183 0.329 0.65 0.049 1.515 0.45 0.321 0.515 0.25 0.809 0.552 0.242 0.28.4 0.584 0.87 0.031 0.026 0.083 1.538 0.593 0.59 0.774 0.798 0.479 0.84 0.175 0.794 0.7 0.46 0.83 0.058 1.74 0. gdje je ω = 2πf.935 0.108 1.541 0.62 0.157 1.803 0.769 0.84 0.512 0.512 0.243 0.809 0.62 0.19 0. gdje je tg φ postojeća tg φI ciljana vrijednost.72 0.633 0.188 0.489 0.75 0.499 0.741 0.684 0. U = mrežni napon.086 0.2 0.564 0.72 0.216 0.4 0.634 0.86 0.14 0.425 0.433 0.88 0.65 0.882 0.225 0.167 0.043 1.743 0.567 0.838 0.079 0.159 0.971 0.507 0.309 0.541 0.82 0.413 0.75 0.209 0.281 0.059 0.335 0.538 0.484 Prije kompenziranja tg φ 1.716 0.347 0.57 0.143 0.905 0.99 0.51 0.84 0.364 0.473 0.871 0.727 0.395 0.654 0.83 0.942 0.992 0.014 0.775 0.525 0.437 0.277 0.754 0.564 0.421 0.459 0. PRORAČUN POTREBNE KOMPENZACIJE JALOVE SNAGE Mrežni napon i frekvencija su osnovni parametri za određivanje potrebne kompenzacije jalove energije.355 0.519 0.68 0.963 0.392 0.112 0.369 0.673 0.373 0.292 0.939 0.355 0.282 0.745 0.6 0.381 0.582 0.597 0.361 0.87 0.54 0.625 0.58 0.213 0.679 0.654 0.46 0.36 0.63 0.466 0.02 0.97 0.43 0.776 0.909 0.749 0.347 0.593 0.857 0.855 0.172 0.815 0.164 0.534 0.701 0.341 0.371 0.62 0.2 1.595 0.294 0.492 0.028 0.556 0.604 0.724 0.687 0.74 0.058 0.849 0.192 0.69 0.95 1.121 0.909 0.417 0.317 0. Reaktivna snaga Q kompenzacije se računa prema slijedećoj formuli: Q = U2 × C × ω .811 0.878 0.65 0. a Pa vršna radna snaga.45 0.265 1.426 0.594 0.658 0.709 0.11 1.6 0.478 0.553 0.59 0.214 0.309 0.089 0.78 0.698 0.198 0.608 0.878 0.744 0.42 0.005 0.672 0.23 0.191 0.17 1.388 0.904 0.007 0.141 0.907 0.8 0.336 0.64 0.96 0.71 0.92 0.672 0.426 0.114 0.623 0.299 1.887 0.7 0.02 0.288 0.75 0.76 0.269 0.876 0.936 0.97 1.407 0.136 0.424 0.053 0. Reaktivna snaga kondenzatora u kVAr koju je potrebno instalirati po kW instalirane snage za postizanje željenog cos φ ili tan φ tg φ cos φ 0.317 0.48 0.7 0.713 0.634 0.526 0.08 1.233 1.369 0.821 0.395 0.434 0.88 0.94 0.334 1.77 0.949 0.345 0.75 0.162 0.699 0.138 1.234 0.72 0.447 0.054 0.192 1.14 1.048 1.062 1.67 0.046 0.86 0.578 0.072 0.783 0.661 0.264 0.779 0.266 0.309 0.48 0.449 0.23 0.982 0.507 0.712 0.94 0.657 0.202 0.85 0.257 0.91 0.771 0.176 0.663 0.788 0.652 0.335 0.255 0.538 0.878 0.99 1.504 0.682 0.204 0.105 0.155 0.2 1.083 0.536 0.87 0.421 0.631 0.73 0.905 0.86 0.301 0.536 0. Q = reaktivna snaga.3 1.78 0.98 1.645 0.569 0.87 0.607 0.131 1.343 0.8 0.096 1.485 0.246 0.364 0.319 0.843 0.079 1.829 0.387 0.329 0.645 0.904 0.568 0.398 0.591 0.93 0.508 0.123 1.997 0.685 0.565 0.508 0.918 0.567 0.453 0.109 0.781 0.44 0.974 0.96 1.966 0.67 0.091 1.806 0.169 1.262 0.665 0.03 0.217 0.242 0.62 0.39 0.329 0.33 0.691 0.14 0.369 0.487 0.132 0.733 0.483 0.805 0.238 0.474 0.23 1.085 0.573 0.419 0.91 0.117 0.02 0.546 0.452 0.275 0.685 0.186 0. C kapacitet i f = mrežna frekvencija Potreban Qc iznosi: Qc = Pa×(tg φ – tg φI ) .33 1.48 cos φ 0.53 0.399 0.9 0.936 0.836 0.713 0.996 0.601 0.74 0.447 0.729 0.767 0.4.61 0.29 0.629 0.624 0.32 0.229 0.283 0.453 0.9 90 .08 1 1.124 0.478 0.008 0.652 0.299 0.303 0.804 0.966 0.149 0.817 0.27 1.618 0.902 0.48 0.408 0.463 0.

Odstupanja mogu biti ± 50% u ovisnosti o ponašanju stanara.4. a „potrošnja ostalih uređaja i aparata“ može biti i višestruka .30. PC oprema i sl.u ovisnosti o standardu i ponašanju korisnika (rasvjeta. 91 .sa standardnom opremom 120 230 Po m2 klimatiziranog prostora [kWh/m2] 2 10 m 15 m2 20 m2 12 8 6 23 15 12 Napomena: U ovoj tablici uzimane su bruto vrijednosti prostora (vanjske dimenzije zgrade). RASPODJELA POTROŠNJE ELEKTRIČNE ENERGIJE PO KARAKTERISTIČNIM UREĐAJIMA I BROJU STANARA Broj soba Broj stanara Hladnjak Zamrzivač Perilica suđa Pećnica Perilica rublja Sušilica rublja Štednjak Potrošnja ostalih uređaja i aparata Ukupno [kWh] Površina Specifična potrošnja [kWh/m2] * sa zamrzivačem + 1 1 250* 0 110 30 70 130 220 130 940 40 24 2 1. HI-FI. Ukoliko postoje egzaktni podaci za pojedini profil poslovne zgrade. GODIŠNJA POTROŠNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE ZA UREDSKU OPREMU PO RADNOM MJESTU I POVRŠINI PROSTORA Po radnom mjestu [kWh] Specifična površina po osobi .29.) Godišnja potrošnja električne energije u stambenim prostorima sa energetski učinkovitom opremom (Izvor: HR EN 15603) 4. 10. lipnja 2009.sa učinkovitom opremom .5 250* 0 150 40 100 200 240 150 1130 60 19 3 2 270* 0 210 80 130 260 260 180 1290 80 17 4 3 270* 0 260 80 200 390 300 220 1720 110 16 5 4 170+ 200 320 80 270 525 340 270 2175 140 16 6 5 170+ 200 330 80 330 660 380 290 2440 170 14 bez zamrzivača Napomena:tablica je orijentacijskog tipa. tada ih je potrebno koristiti Godišnja potrošnja električne energije za uredsku opremu po radnom mjestu u kWh i po površini klimatiziranog prostora u kWh/m2 (Izvor: HR EN 15603) Klasa: 360-01/09-04/11 Urbroj: 531-18-2-09-2 Zagreb.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful