P. 1
Skripta Sa Zadacima Za Mikroekonomiju

Skripta Sa Zadacima Za Mikroekonomiju

|Views: 1,016|Likes:
Published by Mirza Duric

More info:

Published by: Mirza Duric on Jul 20, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

12/31/2012

pdf

text

original

Sections

  • SEMINAR 0
  • SEMINAR 1
  • Uvodna razmatranja o ponudi i potra nji
  • Elasti nost
  • SEMINAR 2
  • Pona anje potro a a
  • SEMINAR 3
  • Izvo enje krivulje potra nje
  • Individualna i tr i na potra nja
  • SEMINAR 4
  • Proizvodnja
  • SEMINAR 5
  • Optimizacija alokacije inputa
  • Funkcija tro kova
  • SEMINAR 6
  • Maksimizacija profita i konkurentska tr i ta
  • Dr avne intervencije u tr i nu ravnote u
  • Monopol
  • Monopson
  • Monopolisti ka konkurencija
  • SEMINAR 8
  • Diskriminacija cijena
  • Oligopol
  • Model dominantnog poduze a
  • SEMINAR 9
  • Teorija igara
  • SEMINAR 10
  • Op a ravnote a
  • SEMINAR 11
  • Eksternalije i javna dobra
  • O ekivanja i nesigurnost
  • GRAFOVI
  • LITERATURA

SVEU ILI TE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET - ZAGREB

ZBIRKA ZADATAKA IZ MIKROEKONOMIJE

PREDGOVOR

Cilj ovog priru nika je olak ati razumijevanje mikroekonomske teorije uporabom ra unskih zadataka, grafi kih prikaza i poja njenja osnovnih pojmova i teorija. Ovaj je priru nik nastao kao kolekcija od 11 seminara koji se obra uju na predmetu Mikroekonomija u predava koj grupi prof.dr.J. ohinger. Ovaj priru nik nije zamjena za ud benik ve samo njegova dopuna jer se ispit sastoji od teoretskog i ra unskog dijela. Priru nik u prvom dijelu svakog poglavlja uz nekoliko teoretskih pitanja polako uvodi studentau analizu osnovnih mikroekonomskih teorija. Za razumijevanje je potrebno osnovno znanje infinitezimalnog ra una i analiti ke geometrije. Od studenata koji rade po ovom priru niku se o ekuje da ga na seminare redovito donose jer e se na taj na in pove ati efikasnost nastave (studenti ne e morati prepisivati projekcija ili plo e ve e vrijeme korisnije utro iti na slu anje, razumijevanje i diskusiju s asistentom i kolegama studentima).

T.H.

SADR AJ

SEMINAR 0 ................................ ................................ ................................ ................... 5 SEMINAR 1 ................................ ................................ ................................ ................... 8 Uvodna razmatranja o ponudi i potra nji ................................ ................................ ...................... 8 Elasti nost ................................ ................................ ................................ ................................ .. 11 SEMINAR 2 ................................ ................................ ................................ ................. 23 Pona anje potro a a ................................ ................................ ................................ ................... 23 SEMINAR 3 ................................ ................................ ................................ ................. 38 Izvo enje krivulje potra nje ................................ ................................ ................................ ........ 38 Individualna i tr i na potra nja ................................ ................................ ................................ ... 44 SEMINAR 4 ................................ ................................ ................................ ................. 45 Proizvodnja ................................ ................................ ................................ ................................ . 45 SEMINAR 5 ................................ ................................ ................................ ................. 50 Optimizacija alokacije inputa ................................ ................................ ................................ ...... 50 Funkcija tro kova ................................ ................................ ................................ ........................ 54 SEMINAR 6 ................................ ................................ ................................ ................. 58 Maksimizacija profita i konkurentska tr i ta ................................ ................................ ............... 58 Dr avne intervencije u tr i nu ravnote u ................................ ................................ .................... 61 Monopol ................................ ................................ ................................ ................................ ..... 70 Monopson ................................ ................................ ................................ ................................ .. 76 Monopolisti ka konkurencija ................................ ................................ ................................ ...... 79 SEMINAR 8 ................................ ................................ ................................ ................. 82 Diskriminacija cijena ................................ ................................ ................................ ................... 82 Oligopol ................................ ................................ ................................ ................................ ...... 88 Model dominantnog poduze a ................................ ................................ ................................ ... 98 SEMINAR 9 ................................ ................................ ................................ ............... 100 Teorija igara ................................ ................................ ................................ .............................. 100 SEMINAR 10 ................................ ................................ ................................ .............. 108 Op a ravnote a ................................ ................................ ................................ ......................... 108 SEMINAR 11 ................................ ................................ ................................ .............. 121 Eksternalije i javna dobra ................................ ................................ ................................ .......... 121 O ekivanja i nesigurnost ................................ ................................ ................................ ........... 124 GRAFOVI ................................ ................................ ................................ .................. 127 LITERATURA ................................ ................................ ................................ .............. 128

.

Taj je nagib jednak nagibu funkcije u to ki A. a isto tako i funkcije na segmentu od to ke A do to ke B. Jednad ba pravca koji prolazi dvjema to kama poznatih koordinata je y  yB x  xB . a razlika xB i xA je (x . Tada bi to ka B i to ka A postale ista to ka. Sada je jednad ba tangente dy dy A ¸ ¨ y! x  © yA  x ¹ dx dx º ª Izra unavanje derivacije funkcije: Function y = f(x) Derivative Example 5 . a sekanta s bi postala tangenta t: y f(x) t yA A 0 xA x Sada je nagib pravca kvocijent diferencijala i nazivamo ga derivacijom funkcije u to ki A. a kada bi postale beskona no malene nazivali bismo ih diferencijama i ozna avali s dx i dy umjesto s (x i (y jer bi tada diferencije i diferencijali bili isti brojevi. ! B yB  yA x  xA Razlika (diferencija) yB i yA je (y .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 0 Kratki podsjetnik osnova matemati ke analize Derivacije: y yB y yA f(x) B A s 0 xA x xB x Funkcija f(x) presje ena je sekantom koja prolazi kroz 2 to ke. Pribli avanjem to ke B to ki A diferencije bi se smanjivale. pa se prethodni izraz mo e zapisati ovako: (y A ¸ (y ¨ x ¹ x© yA  y! (x º (x ª Dakle kvocijent diferencija predstavlja nagib (razlomak uz nezavisnu varijablu x) predstavlja nagib sekante.

I y = 10 10x df dX 2 y = f(x)g(x) product rule y =f(x) I dg dX + g(x) y = (2x)(x ). y = 0 y =5x. I 3 3 3 y = 2 x + 6x = 8x 3 y = f(x)/g(x) quotient rule dg df g . y =10x y = 2x . y = 20x I 10 I 9 2 I I n y = ln x 1 x df dX y = f(x)+ g(x) y= I + dg dX y = 10x-5 x . yI = 5 y= 5 x .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije y = I I dY dX y=C y=x y = kx y = kx y = kx 2 y =0 yI = 1 yI = k y =2kx y = nkx y I = I n-1 I y = 5.

x  f .

x I dx dx y= g 2 .

z = 3 I y = -50 Gradijent Gradijent je vektor prvih derivacija funkcije vi e varijabli.x y= ln x x 1 ™ x  ln x ™ 1 1  ln x x ! 2 x x2 5x. odnosno matrica drugih derivacija: « f xx H ! “2 f ! ¬ ­ f yx f xy » f yy ¼ ½ Ekstremi funkcija: 6 . Za funkciju f(x. y = I y = g ( z ( x )) chain rule y = I dg dz × dz dX y = 10z.y) gradijent j e: « fx » “f ! ¬ ¼ ­ fy½ Hesseova matrica H je drugi gradijent.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije « fx » ¬ ¼!0 ­ fy½ « f xx H ! “2 f ! ¬ ­ f yx f xy » " 0 p min f yy ¼ 0 p max ½ Ekstremi funkcija s ograni enjem 7 .

zatvoreno gospodarstvo koje niti uvozi niti izvozi 8 . Linearna aproksimacija funkcije ponude je: (1) p = aq + b 1.pa se tako lak e ucrtava graf. koji je sam sebi dovoljan.2.3. koli ina. 1 Gr . iako empirijskim podacima bolje odgovaraju nelinearne ocjene (pa su tako i ponuda i potra nja u pravilu konveksne prema ishodi tu). a izvodi se iz grani ne korisnosti (MU). Koje su osobine funkcije ponude? Ponuda je op enito rastu a funkcija cijena. a gospodarstvo je autarki no1? Ravnote na cijena i koli ina se nalaze na sjeci tu ponude i potra nje. Me utim. uzimaju se linearne aproksimacije krivulja ponuda i potra nje. a zavisna varijabla.1. a izvodi se iz grani nih tro kova tvrtke (MC).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 1 Uvodna razmatranja o ponudi i potra nji 1. Za to se ponuda i potra nja ponekad izra avaju kao q= . cijena. s obzirom na to da je koli ina funkcija cijene. crta na ordinati. Stoga se i danas nezavisna varijabla. Kako glase ravnote na cijena i koli ina ako su ponuda i potra nja dane s (1) i (2). Koje su osobine funkcije potra nje? Potra nja je op enito padaju a funkcija cijena.4. a ponekad kao p= ? Ponuda i potra nja se mogu izraziti izrazom q= umjesto p= . jer je cijena na ordinati. jer je to zapravo logi nije. a ne obratno. 1. One se izra unavaju tako da se izjedna e ponuda i potra nja: aq  b !  cq  d (3) q e ! d b ac ad  bc pe ! ac Oblik krivulja ponude i potra nje: zbog simplifikacije ra una. Takav na in crtanja grafa ima svoje za etke u pogre nom crtanju tih grafova na samom po etku razvoja parcijalne ravnote e ( iji su koncept u dana njem smislu razvili neoklasi ari). Linearna aproksimacija funkcije potra nje je: (2) p = -cq + d 1. na apscisi. prakti niji je izraz p= . a uobi ajeno je funkciju izraziti preko varijable koja se nalazi na ordinati. Za zamjenu osi na grafu parcijalne ravnote e nema nikakvog logi nog razloga.

1. odnosno manjkovi. Isto tako.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P d S pe D b 0 qe Q Slika 1. a Qd = 10. pa e na tr i tu biti manjak.2). Ta cijena mo e biti ve a (p1) ili manja (p2) od ravnote ne. 1. jer su i P i Q uvijek ve e ili jednake 0). ako je cijena jednaka p2. potra nja i tr i na ravnote a.9. Nacrtajte ponudu i potra nju. a ponuda Qs = P-1. 9 . u kojoj je vrlo te ko mogu e da je autarki na cijena (cijena na zatvorenom tr i tu) jednaka cijeni na svjetskom tr i tu.2) je realisti nija situacija. Isto tako.2: Otvorena privreda Ako je cijena jednaka p1.a prethodnom grafu). Pri cijeni P = 0 Qs e biti: Qs = -1 (tj. P = 5 (to je odsje ak d . tj. 0. P = 1 (odsje ak b iz grafa 1. Razlika (q4-q3) e se uvesti iz inozemstva.5.1: Ponuda. rezervacijska e cijena biti 0 = -2P + 10. tada e se potra ivati koli ina q4. P d p1 p2 b 0 q 1 q3 q4 q2 Q Slika 1. a proizvoditi q3. Kako se odre uje potro nja i proizvodnja u otvorenoj privredi? Otvorena privreda (Slika 1. Potra nja je dana s Qd = -2P+10. te na ite ravnote nu cijenu i koli inu. tada e se na doma em tr i tu potra ivati koli ina q1 (uvrstiti cijenu p1 u potra nju). Razliku q1 i q2 e proizvo a i izvoziti. jer je to tr i ni vi ak. Pri tim se cijenama javljaju vi kovi. Pri koli ini Q = 0. a proizvo a i e proizvoditi q2 (uvrstiti cijenu p1 u ponudu).

500 kuna (cijena najma stana) Q = 100 5×5 = 75. ponuda bi izgledala ovako: Qs = 50+5×9 = 95. 10 . p je cijena najma (renta) i mjeri se u stotinama kuna. trebalo bi stvoriti novih 20 000 stanova. 3. Recimo da tada dr ava fiksira stanarinu na 900 kuna.5Q. Ponuda stanova je opisana s Qs = 50 + 5p. ukupno: = 55 000×900 = 49 500 000 kuna. gdje se koli ina mjeri u tisu ama automobila. 1. Kako je ravnote a bila uspostavljena na 75 000. jer je samo 55 tisu a stanova popunjeno.5. ako graditelji ne razmi ljaju o tome ho e li ih potra nja pratiti ili ne? Pri cijeni od 500 kuna bila je uspostavljena ravnote a na 75 000 stanova.67 10 Q Slika 1.11. a) Koja cijena e se formirati na slobodnom tr i tu? Koliko e biti stanova? 100 5p = 50 + 5p 10p = 50 P = 5. koliko e se novih stanova sazidati nakon te mjere. Ako pretpostavimo da se ponuda stanova pove ava 50 % novogradnjom. 75000 stanova b) Neka je ravnote a uspostavljena. ova je mjera uzrokovala veliku preraspodjelu dohotka.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Izjedna iv i ponudu i potra nju dobili smo P = 3. Potra nja pri p=9 (900 kuna) izgleda ovako: Qd = 100 45 = 55 (55 000 stanova). Neka je potra nja za autocestom Zagreb-Rijeka P = 150 1. a 40 tisu a je prazno ( to zna i da je samo 58% iznajmljiva a uspjelo plasirati svoje stanove). a 50 % adaptacijom starih i neiskori tenih stanova. P 5 3. Zato zaklju ujemo kako je ova Vladina mjera kriva i ne polu uje pozitivne u inke za ve inu socijalnih grupa. tj. Ako bi cijena bila 900. a) Nacrtajte krivulju potra nje za vo njom tom autocestom. Sada analizirajmo u inke. Rekli smo kako je 50% novogradnja. tj. Grafi ko rje enje parcijalne ravnote e. i pla at e ih po 900 kuna. dakle graditelji bi izgradili 10 000 stanova.67. Potra nja za stanovima je dana s Qd = 100 5p. 95 000 stanova.3. jer eli pomo i graditeljskom lobiju. tj. Me utim.67 1 0 2. pla anjem vi e novca za manje stanova nezadovoljstvo raste i me u unajmljiva ima. S druge strane. dakle 12 milijuna manje.67 i Q = 2. Koli ina se mjeri u tisu ama. Prije su stanodavci zara ivali: = 75 000×500 = 37 500 000 kuna. a osim toga ulo ilo se u 10 tisu a novih stanova.

000)/2 = 7. a koji bi uzrokovali pomicanje krivulje potra nje? a) uklanjanje kvota na uvoz. Potra nja za doma im proizvodom e opasti. Kako se izra unava cjenovna elasti nost? Cjenovna elasti nost je omjer postotne promjene koli ine u odnosu na pripadnu postotnu promjenu cijen e. Smanjenje tro kova uzrokuje pomicanje krivulje ponude prema van. Postoji cjenovna elasti nost ponude i potra nje. c) Smanjenje tro kova proizvodnje doma eg proizvoda. p ! p (q q (ako su ponuda i potra nja tabli no zadani) ! v (p q (p p 11 .6.000 1. Koji od sljede ih doga aja bi uzrokovao pomake po krivulji potra nje.5.000 = 5.500.000 kuna Gubitak probitka je: CS = 7. S cestarinom probitak je: CS' = (150-75)×50/2 = 1.875. Crtanje krivulje potra nje i pronala enje optimalne to ke b) Koliko bi vozila koristilo autocestu ako ne bi bilo cestarine? 100. koji se na tr i te prenio u obliku ni ih cijena. koliki je gubitak potro a evog probitka? Potro a ev probitak kada nema mostarine je: CS = (150×100. Pomak ovisi o elasti nosti. a cijena pasti.5 milijuna kuna.000 3.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P 150 75 50 100 broj vozila (000) Slika 3.000 c) Ako je cestarina 75 kuna. Elasti nost 1. jer na tr i te dolazi supstitut. pri emu raste ravnote na cijena i koli ina.2.875. Krivulja potra nje se pomi e prema van. b) Porast dohotka gra ana. Ravnote na koli ina e porasti.625. Ovo je izraz za izra un obiju elasti nosti: (q Eq.

10) je jednaka (savr eno elasti no). funkciju ponude p = 3q:   -’ -1 0 1 +’ A B 10 Q 12 . gdje je p = q = 5.3: Potra nja i elasti nost S obzirom na to da je elasti nost postotna promjena. Kakva elasti nost mo e biti? Pogledajte sljede i pravac: savr eno elasti no elasti no jedini no neelasti no savr eno neelasti no jedini no elas ti no neelasti no elasti no elasti no savr eno elasti no Pogledajte npr. a umjesto q/ p ra una se derivacija funkcije q po varijabli p (dq/dp). elasti nost je jednaka -1 (jedini na elasti nost potra nje). Sada pogledajmo npr. a kako je koli ina u nazivniku. Dio potra nje izme u to aka A i C je elasti an. a dp/dq = -1. a koli ina 10. elasti nost u to ki C(0. to su p i q u formuli). vrlo je va no gdje se nalazimo (kolika je polazi na cijena i koli ina. U to ki A. p ! (p q dp p pri emu je q = q2-q1.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije (q p dq q ! v (ako su ponuda i potra nja zadani funkcijom) q.7. Ako su potra nja i ponuda zadana tabli no. Pri izra unu elasti nosti funkcija se mora preoblikovati u oblik q= . i p = p2 p1. U to ki C koli ina je jednaka 0. bez potrebe za izra unom osnovne funkcije i derivacija. pa e elasti nost biti jednaka 0. tada se jednostavno uvrste podaci iz tablice. a dio od A do B je neelasti an. graf funkcije potra nje p = 10 q: P 10 C Slika 1. 1. U to ki B cijena je jednaka 0.

Nema ograni enja trgovini. Cjenovna elasti nost potra nje nam govori za koliko se postotaka promijeni tra ena koli ina kada cijena poraste za 1%.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P C 6 3 B A 0 1 2 Q Slika 1. i p = p2 p1 ! 1 v ! 1 (p q1  q 2 ( p p1  p 2 Tuma enje je identi no kao u slu aju elasti nosti u to ki.4: Ponuda i elasti nost Mo emo dokazati da je elasti nost konstantna u svakoj to ki i jednaka 1 (to je uvijek slu aj kod linearne ponude koja prolazi kroz ishodi te). Dakle.10. Cjenovna elasti nost ponude se ra una na potpuno isti na in. a svjetska je cijena 9. pri emu je q = q2-q1. Tada se postotna promjena ne ra una u odnosu na polazi nu vrijednost. p (q q  q2 p  p 2 (q . 1. samo to su dobivene vrijednosti pozitivne. Proizvodom X se trguje na svjetskom tr i tu. a tuma enje glasi da porast cijene za 1% uzrokuje porast ponu ene koli ine za E%. 1. mi emo re i da je ona negativna u ovom slu aju.8. Kako se izra unava lu na cjenovna elasti nost? Lu na elasti nost potra nje i ponude se ra una kada su ponuda i potra nja zadane tabli no. a intervali izme u pojedinih vrijednosti su veliki. cjenovna elasti nost potra nje je uvijek broj manji ili jednak 0. Iako neki autori tvrde kako je elasti nost uvijek pozitivna. ve na prosjek vrijednosti po etne i kona ne vrijednosti cijene i koli ine: Eq. jer svaki porast cijena uzrokuje pad tra ene koli ine. Ponuda i potra nja za dobrom X u maloj zemlji A su zadane tabli no: cijena ponuda potra nja 3 2 34 6 4 28 9 6 22 12 8 16 a) napi ite jednad bu ponude i potra nje Formula za izra unavanje jednad be pravca ako su poznate 2 to ke je: .

P  P1 ! P2  P1 .

Q  Q1 Q2  Q1 13 .

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Odaberite bilo koje 2 to ke (recimo da je to ka 1 prvi redak. to ka 2 drugi. i recimo da prvo izra unavamo ponudu): . Redak.

P  3 ! 6  3 .

Q  2 42 P = 1.5Q Jednad ba ponude .

P  3 ! 6  3 .

Tada se u zemlji proizvodi 6.12 ! 12 2 v ! 1 (pri cijeni 12 ponuda je 8.j.Q = % Q / % P ipovi: -2 = % Q / 10% % Q = -20% Prodaja ipova e se smanjiti za 20%.5 (pri cijeni 12 potra nja je 16. a cijena je porasla za 9. a za diskove -1. Cijene se mijenjaju po 3. Manjak se uvozi.. Cijene se mijenjaju po 3. kolika e biti ravnote na cijena i koli ina? U tablici nije naveden takav slu aj. Tvrtka A je zaklju ila kako je cjenovna elasti nost potra nje za njihovim ipovima -2. 3+12. to e se dogoditi s njihovom prodajom? EP. e) kolika je cjenovna elasti nost potra nje pri cijeni P = 12? 12  6 E QD .j. 6 3 c) kolika je cjenovna elasti nost ponude pri cijeni P = 12? EQS . (nov anih jedinica)? 3  12  18 3 v !  ( zbroje se kona na i po etna cijena. 3.5Q + 20 Jednad ba potra nje b) kolika je cjenovna elasti nost ponude pri cijeni P = 9? 9 2 E QS .12 ! v ! 1. a ponuda rasti po 2 jedinice. Cijene se mijenjaju po 3. E QD . 9 ! 34  16 9 5 34 i 16. Cijene se mijenjaju po 3.1. f) Koliki e biti uvoz. dakle 16 jedinica (22-6). a potra nja se smanjuje po 6 16 3 jedinica).Q  34 28  34 P = -0. a. tada e se S i D izjedna iti na P = 15 pri Q = 10. Diskovi: -1 = % Q / 10% % Q = -10% 14 . a ponuda po 2 jedinice). Potra nja je u tom intervalu pala za 18. a ponuda po 2 jedinice). potra nja padati po 6. a potra uje 22. h) Kolika je lu na elasti nost potra nje kada cijena raste s 3 na 12 n. g) Ako dr ava zatvori granice. odnosno izvoz? Svjetska cijena je 9.9 ! v ! 1 (pri cijeni 9 ponuda je 6.) Ako tvrtka odlu i pove ati cijene oba proizvoda za 10%. a potra nja se smanjuje po 6 22 3 11 jedinica). te kona na i po etna potra nja. 9 ! v !  (pri cijeni 9 potra nja je 22. ali ako cijena nastavi rasti po 3 n. 8 3 d) kolika je cjenovna elasti nost potra nje pri cijeni P = 9? 9 6 9 E QD .

8Q11. Statisti ari su ustvrdili kako je cjenovna elasti nost ponude bila 0.) Kolika je razlika u prihodima? TR = Q×P ipovi: TR = Q2×P2 Q1×P1 = 0.1. b. a potra nje -0. Cijena je iznosila 950 kuna po toni. Formula za elasti nost je: p dq (1) E q .99 Q1P1 .1P1 Q1P1 = 0.9Q11.3.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Prodaja diskova e se smanjiti za 10%. Neka je na nekom tr i tu u jednoj godini potro eno 5900 tona p enice. Nakon toga nacrtajte te ponude i potra nje.Q1P1 = -12% Diskovi: TR = Q2×P2 Q1×P1 = 0.1P1 Q1P1 = 0.p ! E * p* v a q* v q p* * a ! Konstante emo se rije iti pomo u formule za izvo enje pravca poznatog koeficijenat smjere i jedne njegove to ke: (5) q  q * ! a ( p  p * ) Ovaj izraz preuredimo i uvrstimo (4) u (5) te dobijemo: E* v q* q! p  p*  q* p* (6) E* v q* q! p  q* 1 E* * p . p ! v q dp Pretpostavili smo da je ponuda i potra nja linearna. dakle ima sljede u op u formu: (2) q = ap + b Tada je (3) dq !a dp To uvrstimo u formulu za elasti nost: E (4) q.12.88 Q1P1 . Koriste i ove podatke izvedite linearne krivulje ponude i potra nje.Q1P1 = -1% 1.

.

p * ! 950. q * ! 5900 i dobijemo: q ! 1. q * ! 5900 i dobijemo: q ! 0.1.6211 p  6490 Graf: 15 . U ovu formulu uvrstimo brojeve za ponudu E * ! 0.3. p * ! 950.8632 p  4130 Nakon toga uvrstimo brojeve za potra nju E * ! 0.

8632 v 950  C C ! 4130 Qs = 1.6211P + 6490 1.8632 p  C Konstante emo se rije iti pomo u to ke koju imamo zadanu: 5900 ! 1.13.3 v ! dp 950 dq ! 1.6211dp / ´ q !   0. Nacrtajte te ponude i potra nje. na in (pomo u integralnog ra una): Formula za elasti nost je: E q. Sada emo isti postupak koristiti za izra unavanje potra nje: E qs .8632dp / ´ q ! 1. 2 ! dq 5900 ! 0. ali uz pretpostavku konstantne elasti nosti funkcija ponude i potra nje. 2 ! 950 dq v ! 0.3 5900 dp Znamo da je E q s .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 17500 15000 12500 10000 7500 5000 2500 2000 4000 6000 8000 2.8632P+4130. Izvedite potra nju i ponudu za isti slu aj kao to je bio prethodni.1 5900 dp 5900 dq ! 0. p ! p dq v q dp 950 dq v ! 0.6211 v 950  C C = 6490 Qd = -0. U ovom se slu aju integriranje ne mo e izbje i. a nakon toga se uvr tavaju fiksne to ke kako bi se uklonila konstanta integracije: 16 .6211 p  C 5900 !   0. Prvo se mora izvesti funkcija potra nje i ponude.6211 950 dp dq ! 0.1 v ! 0.

3 Za potra nju ponovimo postupak.1 5900 ! C 950 0. 1 ! p dq v q dp dq dp ! 0.1820 p 0 . p ! v q dp  0.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije E q.3´ q p ln q ! ln p 0.284 Ponuda je kona no: q ! 754.1 17 .284 p 0. p ! 0 . ali s drugom elasti no u: p dq E q.1 C ! 1171 .1 q! C p 0 .3 Sada uvrstimo fiksnu to ku: 5900 ! C 950 0.1´ q p ln q ! ln p  0.1820 q! 1171 .1  ln C q ! Cp 0.3 C ! 754.1 /´ q p ´ dq dp !  0.3 /´ q p ´ dq dp !0.3 ! p dq v q dp p dq v q dp dq dp ! 0.3  ln C q ! Cp 0.

1. Kako bi izgledale ponuda i potra nja konstantne elasti nosti E* ako je ravnote na cijena P*.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 15000 12500 10000 7500 5000 2500 2000 4000 6000 8000 Lako se mo e uo iti kako je ravnote na to ka ista na oba grafa. p ! ln q ! ln p E  ln C q ! Cp E q ! Cp E * * * q * ! C .14. a koli ina Q*? p dq v q dp p dq E* ! v q dp dq dp ! E* / q p ´ dq * dp ´ q !E ´ p E q. samo su krivulje druga ije.

p * C! q* E* .

p q* * * E q! .

a graf ponude e biti izgledati ovako: p E>1 E=1 E<1 q 18 .p * * E pE * U slu aju potra nje elasti nost je negativna pa se radi o racionalnoj funkciji iji je graf hiperbola. Ako se radi o ponudi. tada je elasti nost pozitivna.

ali u manjoj proporciji od porasta dohotka). Formula za izra un: E xD . p ! y py x v dx . izra un i tuma enje cjenovne elasti nosti. Formula za izra un: E xD . Dohodovna je elasti nost postotna promjena potra ivane koli ine kao reakcija na 1%-tnu promjenu dohotka. . p ! x p x dx . Iznimka je Giffenovo dobro kod v x dp x kojega je cjenovna elasti nost pozitivna. Kri na je elasti nost postotna promjena potra ivane koli ine kao reakcija na 1%-tnu promjenu cijene drugog dobra. I ! a) cjenovnu elasti nost potra nje za proizvodom x. Formula za izra un: E xD .I).I ! I dx . I " 1 Luksuzno normalno dobro (porast potro nje ovog dohotka je ve i od porasta dohotka). Neka je funkcija potra nje jednaka x p x .I 1 Nu no normalno dobro (dobro ija se potro nja pove ava porastom dohotka. kri ne elasti nosti i dohodovne elasti nosti potra nje na sljede oj funkciji: xD(px. Dohodovna elasti nost mo e biti u sljede im intervalima: v x dI Inferirono dobro Normalno dobro 0 Nu no dobro 1 +’ Luksuzno dobro -’ -1 Dakle prema vrijednosti dohodovne elasti nosti dobra mo emo zaklju iti kakvo je to dobro: E x D . Objasnite pojam.16. p y .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 1.15. Vrijednost kri ne elasti nosti govori u kakvom su odnosu dobro x i dobro y: dp y E xD .py. I 0 Inferiorno dobro (dobro ija se potro nja smanjuje porastom dohotka) 0 E x D . p 0 X i Y su komplementi y y E x D . gdje je px cijena proizvoda X. E x D . Cjenovna je elasti nost postotna promjena potra ivane koli ine kao reakcija na 1%-tnu promjenu pripadne mu cijene. py cijena proizvoda Y. Cjenovna elasti nost potra nje je op enito negativna. a I dohodak kojim raspola e potro a . p " 0 X i Y su supstituti 1.

5 x . Izra unajte: E x.3 y p 1 . p 1.1 I 0. p x ! .

8 0.3 px y v ! 1.1 Proizvodi X i Y su sna ni supstituti. 1.5 p 2.1 I 0.5 .8 I 0. b) kri nu elasti nost potra nje (elasti nost u ovisnosti o cijeni proizvoda Y).5 py I px p 1 .8 I 0.3 y p 1. p Y ! py p 2.1 p 0. Funkcija je cjenovno elasti na na cijeloj domeni (ima konstantnu 2.3 y p 1 .5 x v 1. E x.5 x elasti nost).3 2 . 19 .5 x ! 1.

8 I 0 . ako od jaja radite npr.4. c) Put avionom i put vlakom na istoj relaciji. u ovom je slu aju varijabla dohodak. I ! px py . Koji od sljede ih kombinacija dobara su komplementi. Dva na ina transporta izme u 2 iste destinacije su supstituti. to je to Engelova krivulja? Kako se izvodi? Engelova krivulja je krivulja koja pokazuje kako se potra ivana koli ina mijenja promjenom dohotka. a sve su ostale varijable I2 Engelova je krivulja pri cijeni px = 1 i py = 1 fiksirane.3 Proizvod x je normalno nu no dobro. Crta se u koordinatnom sustavu koji je jednak sustavu u kojem se crta parcijalna ravnote a (ponuda i potra nja) samo to je na ordinati dohodak umjesto cijene.7 I y v ! 0. E x. 1. Hrana mo e biti i supstitut i komplement. 2 p y . d) Jaja i unka.5 x p 1. Dok se prilikom crtanja potra nje sve varijable dr e konstantnima (osim cijene tog proizvoda).8 I 0. Me utim. Npr. ako se poslu e zajedno. Supstituti su kada se nalaze posebno na jelovniku. p Y ! 0.17.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije c) dohodovnu elasti nost potra nje. Me utim. Kako se esto slu e zajedno. za potra nju oblika x M p x . predstavljaju komplemente. pala inke. a koji supstituti? a) Teniska loptica i teniski reket: komplementi b) Odrezak i jastog. tada su supstituti.3 p 2. tada su komplementi.3 p 1. p y .5 x 3.

Graf je: I 0 x 1. Grafi ki izvedite cjenovnu elasti nost sljede e potra nje! 20 . jednaka x ! I 2 .18.

Sjeci te okomice s osi x ozna ite s A. Sjeci te okomice s osi x ozna ite s A. razlomak je manji od 1. 1. a sjeci te tangente s istom osi ozna ite s B: px C 0 A B x E! p x (x AC AB AB . pa je ! ! x (p x 0 A AC 0 A potra nja u to ki C neelasti na. Kako je o ito da je AB du a od 0 A . a sjeci te tangente s istom osi ozna ite s B: 21 . Grafi ki izvedite cjenovnu elasti nost sljede e ponude! px C 0 x Treba povu i tangentu na krivulju i povu i okomicu i horizontalu kroz to ku C.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije px C 0 x Postupak je sljede i: treba povu i tangentu na krivulju i povu i okomicu i horizontalu kroz to ku C.19.

1. pa je postupak ne to druga iji jer je tangenta na pravac jednaka tom pravcu: I C 0 A x No i te visine kroz to ku C ozna imo s A.20. AB je kra a od 0 A pa je razlomak ve i od 1 te je ponuda u to ki C ! ! x (p x 0 A AC 0 A elasti na. E! 22 . Grafi ki izvedite dohodovnu elasti nost iz sljede e Engelove krivulje! I C 0 x Ova je Engelova krivulja pravac. Tada je elasti nost: I (x AC 0 A ! ! 1 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije px C 0 B E! A x p x (x AC AB AB . Radi se o normalnom x (I 0 A AC dobru. Dohodovna je elasti nost ove Engelove krivulje jedini na.

1. odnosno y !  Y I/py px I x py py I/px Slika 2.3.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 2 Pona anje potro a a 2. Porast cijene dobra na ordinati (B1 = bud et 1. itd.1.2.) b) to e se dogoditi ako dohodak poraste? Y I2 /py I1 /py B1 B2 I1/px Slika 2. Porast dohotka I2/px X 23 . Bud etski prostor X a) u kojem e se smjeru rotirati pravac bud eta ako cijena proizvoda y poraste? Y I/py I/py' B2 B1 I/p x x Slika 2. Neka je bud etski pravac dan s: pxx + pyy = I.

2 3 5 6 8 9 11 12 14 15 O c) Konzum zaklju i kako je ova akcija nedovoljno profitabilna te radi novu akciju: uz 2 pakovanja Faksa poklanjaju 1 Ornel. Nacrtajte novi bud et. Nacrtajte novo bud etsko ograni enje. F 5 0 F 5 4 3 2 1 0 10 O b) Konzum napravi akciju 2 Ornela +1 gratis .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije c) u kojem e se smjeru rotirati pravac bud eta ako cijena proizvoda x padne? Y I/py B1 B2 I/px1 I/px2 X Slika 2. Formirajte bud etsko ograni enje ako su ovo jedina raspolo iva pakiranja proizvoda. a cijena Faksa je 40 kuna za pakiranje od 3 litre deterd enta.4. Pad cijene proizvoda na ordinati 1. Za pranje rublja mo e izdvojiti najvi e 200 kuna mjese no. a) Nacrtajte ovo bud etsko ograni enje. Cijena Ornela po litri je 20 kuna. 24 . Potro a kupuje deterd ent za pranje rublja Faks i omek iva Ornel u obli njem Konzumu.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije F 5 4 3 2 1 0 F 7 6 5 4 3 2 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 O d) Konzum sada uvodi dvije akcije: Ornel 2+1 i Faks 2+1. Nacrtajte bud etsko ograni enje. Kako izgleda novi bud et? 25 . F 7 6 5 4 3 2 1 0 10 O f) Konzum vjernom kupcu po alje 40 kuna bonova i 2 kupona za 1+1 faks gratis . Promatrani potro a dobiva kupon za 2 faksa. 0 2 3 5 6 8 9 11 12 14 15 O e) Konzum prekida sve akcije i u dnevnim novinama objavi nagradnu igru.

5 8 1 16 2 32 1 4 2 8 4 16 2 2 4 4 8 8 4 1 8 2 16 4 8 0. pri emu su sklonosti potro nji jednog i drugog dobra jednake.5 tj.2. za razine korisnosti u1 = 2. Funkcija korisnosti pri potro nji dvaju dobara X i Y je dana funkcijom u = x y . a. ostalo vi trebate izra unati) za 3 krivulje indiferencije. U=2 U=4 U=8 x y x y x y 0. u . Protuma ite na primjerima 2 proizvoljne to ke. i u zbroju su jednake 1.5 16 1 32 2 Prvo trebamo zaklju iti kakav je oblik funkcije korisnosti.5y0.) Popunite donju tablicu (zadane su podebljane vrijednosti. Ona glasi u = x0. u2= 4 i u3 = 8 utila.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije F 8 7 6 5 4 3 2 1 0 8 10 12 O 2.

x, y ! xy . Zatim odabiremo vrijednosti x-a i pronalazimo vrijednosti y-a da u bude jednak tra enoj vrijednosti. Neka je proizvoljna to ka jednaka (2,2). U toj to ki se ostvaruje korisnost u = 2. Ako potro a eli zadr ati istu razinu korisnosti, a mora otpustiti jedan proizvod x, tada taj proizvod mo e nadoknaditi samo s 2 proizvoda y, pa e konzumirati (1,4). Isto tako, ako mora otpustiti jedan proizvod y, morat e ga nadoknaditi s 2 proizvoda x kako bi ostao na istoj razini korisnosti , te e se na i u to ki (4,1). b) Kolika je korisnost ako potro a kupuje sljede e ko are dobara: (zadane su podebljane vrijednosti) x y U 2 3 2.45 1 9 3 10 0 0 c) nacrtajte ovu funkciju korisnosti u trodimenzionalnom sustavu.

26

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije
Y U

A B

0

X,Y,«

X

Slika 2.5. Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (2D presjeci)

Dakle ovako izgledaju grafovi korisnosti u ovisnosti o jednoj varijabli (u ovom slu aju: u

y !

x ™ y , ili

u

a) Nacrtajte krivulje indiferencije za U = 12 i U = 24. U = 12 H O 1 12 1. Njezina krivulja korisnosti je U = HO.5 5 2..3. y ! . za koje je potrebno znati osnove infinitezimalnoga ra una).. Iz toga se izvede graf funkcije korisnosti u 3d sustavu. Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (3D presjeci) 2. Ivana kupuje hranu (H) i odje u (O).).5 5 2..5 0 0 2. x x 10 7.5 2. izvedene za konstantne vrijednosti korisnosti (npr.5 5 2.5 10 7.6.5 10 Slika 2.5 8 2 6 3 4 4 3 6 2 8 1.5 5 7.5 0 0 2.5 U = 24 H O 1 24 2 12 3 8 4 6 6 4 8 3 12 2 27 . . Jesu li konveksne? Treba raspisati tablicu vrijednosti (ako elite izbje i crtanje analizom dinamike funkcije.5 10 0 10 7.5 5 7. 1 2 .5 0 10 5 7.x ! y! y ™ x ). te krivulje indiferencije.

pa je i krivulja indiferencije konveksna. b) Ako je dohodak jednak 12. To ka optimalne potro nje 1H + 3O = 12 1 O! H 4 3 c)Na ite optimalnu ko aru! Optimalna ko ara se nalazi tamo gdje je MRSHO = pH/pO.7. Kako su O i H koli ine. Dakle 24/H3 je nu no pozitivno za sve koli ine hrane ve e od nule.8. radi se o nenegativnim brojevima. Matemati ki na in za dokazivanje konveksnosti je sljede i: HO ! 12 O! 12 H 12 dO ! 2 dH H 2 d O 24 ! dH 2 H 3 Druga derivacije funkcije mora biti ve a od nule da bi funkcija bila konveksna. hrana ko ta 1. na ite i nacrtajte bud etsku krivulju. Lako je uo iti da emo povezivanjem tih to aka dobiti konveksnu krivulju indiferencije. O 12 6 4 6 12 H Slika 2. a odje a 3$. Konstrukcija krivulje indiferencije na temelju tabli nih vrijednosti Na ovom je grafu ucrtan samo skup to aka za U = 12. MRS je apsolutna vrijednost derivacije krivulje indiferencije u to ki: 28 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 12 1 24 1 O H Slika 2.

5 5 X Slika 2.5) 2.9.5. Ako su jedna cijena i dohodak konstantni.  1 12 ! 2 3 H H 2 ! 36 H !6 12 O! !2 6 Dobili smo rje enje koje se moglo vidjeti i iz grafi kog prikaza. Treba rije iti sustav max u(x. To se mo e napraviti supstitucijom: 5y = 50 10x. y= 10 2x u(x) = x(10 2x)=10x 2x2 u'(x) = 10 4x = 0 (nu ni uvjet za ekstrem funkcije) x = 2. y = 5. a)Ako je bud et jednak 50. uz ograni enje 10x + 5y = 50.y) = xy. a cijena dobra y 5 n. cijena dobra x 10.4. krivulja PCC povezuje optimalne ko are dobara koje nastaju rotiranjem bud eta.5 Y 10 5 E(2. 29 . na ite kombinaciju dobara koja maksimizira korisnost. te ako je funkcija korisnosti jednaka u = xy.5 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 12 = HO 12 O! H dO 12 ! 2 dH H To se izjedna i s nagibom pravca (ako ostavimo minus ispred derivacije) ili s odnosom cijena (ako uzmemo apsolutnu vrijednost derivacije). a druga se cijena mijenja.. u = 12. Optimizacija korisnosti uz bud etsko ograni enje b) to predstavlja PCC? Kako se konstruira? PCC je cjenovna krivulja ekspanzije. d) Kolika je MRS u to ki gdje se maksimizira korisnost? MRS HO !  12 12 1 ! ! H 2 62 3 2.j.

px.12. 5x + 5y = 50 y = 10 x u = x(10-x) = 10x x2 U' = 10 2x = 0 x = 5.11. Crtanje krivulje PCC d) to predstavlja ICC? Kako se konstruira? ICC je dohodovna krivulja ekspanzije. krivulja ICC nastaje spajanjem optimalnih ko ara koje nastaju pomicanjem bud etske krivulje (koje je u ovom slu aju paralelno ). Krivulja dohodovne ekspanzije 30 . na ite optimalnu ko aru. py = const. Y ICC X Slika 2.5 5 X Slika 2.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Y PCC X Slika 2. u = 25 Y 10 5 E1 E2 PCC 2. y = 5. a dohodak se mijenja.10. Krivulja cjenovne ekspanzije c) Ako cijena proizvoda x padne na 5.. I = var. nacrtajte novi graf. i ozna ite PCC krivulju. Ako su cijene konstantne.

2.x u = x ( 15 x) = 15x x2 u' = 15 2x = 0 x = 7.25 Y 15 ICC 10 7.14. Krivulje indiferencije: indiferentnost prema jednom dobru b) potro a u je svejedno pije li sok od jabuke ili sok od naran e.13. ali ne pije alkohol. samo se ograni enje mijenja: u = xy uz ograni enje 5x + 5y = 75 ograni enje zapravo mo emo napisati: y = 15 . a cijene ostanu kao u zadatku b). Krivulja dohodovne ekspanzije 2.5. Efekt dohotka i efekt supstitucije Iscrtkana strjelica pokazuje efekt dohotka (jer pokazuje pomak od 2 parale bud etske crte). Funkcija korisnosti ostaje ista.5. Hamburgere voli. a puna lne strelica pokazuje efekt supstitucije (kretanje po krivulji indiferencije).6.5 5 X Slika 2. y = 7. ako cijena dobra X opadne. na ite optimalnu ko aru i nacrtajte ICC krivulju. Nacrtajte krivulje indiferencije: 31 . Y 2. Objasnite efekt dohotka i efekt supstitucije na jednom grafu.5.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije e) Ako dohodak poraste na 75. a) potro a tro i novac na hamburgere i pivo. Konstruiraj krivulje indiferencije: pivo I1 I2 I3 hamburgeri Slika 2. nacrtajte graf.15.5 5 E1 5 7. u = 56.5 10 15 X E2 Slika 2.

19.6 b) b) Jesu li krivulje indiferencije konveksne? Nisu. jer se radi o savr enim supstitutima gdje je grani na stopa supstitucije konstantna na svakoj razini i jednaka je 1. koju e ko aru odabrati? M 20 15 10 I1 I2 I3 10 15 20 P Slika 2. kupit e lijevu cipelu samo ako dobije i desnu. najvi u krivulju indiferencije Marko dose e kada kupuje samo margarin.20) 32 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije sok od jabuke I1 I2 I3 sok od naran e Slika 2. i obratno. te Marko posjeduje 20 nov anih jedinica (n.) Nacrtajte krivulje indiferencije koje opisuju Markove preferencije. Kutno rje enje pri potro nji Podebljana linija predstavlja bud etski pravac M + 2P = 20.). Lijeva cipela I1 I2 I3 Desna cipela Slika 2. Nacrtajte krivulje indiferencije. a pa e Marko uz dane preferencije naravno izabrati margarin. a margarin 1. Kao to se vidi s ove slike. Dakle optimalna ko ara je (0. Naravno.8.17. Putar i margarin su savr eni supstituti za Marka. a. ve su ravne crte.j. c) Ako putar ko ta 2. Krivulje indiferencije: savr eni supstituti (krivulje indiferencije su ravne paralelne crte kada su proizvodi savr eni supstituti) c) Potro a kupuje cipele. bud etom mo e kupiti tek 10 maslaca. (odgovor u zadatku 2.16. Krivulje indiferencije: savr eni komplementi 2. jer tada mo e kupiti 20 margar S istim pak ina.

kvadranta. (4. (7. (1. ne mo e se povu i jedna jedinstvena krivulja ICC kada su cijene jednake. (6. e) Ako margarin poskupi na 2 n. Ako su cijene dobara jednake (u ovom slu aju bi to bilo pN = pJ). Neka se sok od naran e nalazi na apscisi. 9).. indiferencije) 2. 4).5). krivulje indiferencije kod savr enih supstituta su paralelne. koju e ko aru odabrati? Bud etski se pravac poklapa s jednom krivuljom indiferencije (jednad ba bud etskog pravca je 2M + 2P = 20).9. Uglavnom. tada bud etski pravac izgleda ovako: p I I ! pJ J  pN N   J !  N N . (3. Sok od naran e i sok od jabuke su savr eni supstituti. Vi e optimalnih potro a evih ko ara (preklapanje bud eta i k. jer e se uvijek na i na istoj razini korisnosti.6).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije d) Nacrtajte Engelovu krivulju za ovaj slu aj (pod c): Dohodak Engelova krivulja 0 Slika 2. Engelova krivulja Margarin Dohodak 0 Engelova krivulja Putar Marko sav novac tro i na margarin. (8. a MRS = 1 na svakoj razini (tj. tj. pa je Engelova krivulja simetrala 1. nagib pravca je -1. polo ene su pod 45°. 3).7). Kako su pN i pJ jednake. (9. dakle bud etska crta se pJ pJ poklapa s krivuljom indiferencije (tamna crta na grafu je sada istovremeno i najvi a krivulja indiferencije i bud etska crta i krivulja ICC).21. (5. M 20 15 10 I1 I2 I3 10 15 20 P Slika 2. 2). 33 . Stoga svaki porast dohotka prelazi u konzumaciju toga dobra. Prvo. Dakle mogu e kombinacije su: (0. derivacija dpJ /dpN = -1). (2.j.10). Nacrtajte pripadnu krivulju ICC.20.8). Izgled ovih krivulja ovisi o bud etu. 1) i (10. a proizvodi savr eni supstituti. 0). To zna i da je Marku potpuno svejedno koju e kombinaciju putra i margarina tro iti.

Na ite PCC i ICC za ta dva dobra. J ICC B N Slika 2. pa se najvi e krivulje dose u na osi ordinata (kutno rje enje. U tom je slu aju ICC na osi x (odnosno N u ovom zadatku). Specijalni slu aj ICC-a: Dohodovni prostor ekspanzije Ako je pN > pJ.22.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije J ICC N Slika 2.24. Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (ordinata) Ako je pN < pJ. kupuje se samo sok od jabuke).23. U tom je slu aju ICC na osi y (odnosno J u ovom zadatku). pa se najvi e krivulje dose u na osi apscisa (kutno rje enje. J B ICC N Slika 2. Lijeva i desna cipela su savr eni komplementi.10. kupuje se samo sok od naran e). tada pravac bud eta ima strmiji nagib. tada pravac bud eta ima bla i nagib. 34 . Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (apscisa) 2.

Krivulje indiferencije za razli ite ukuse 35 . Slika 2.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije J ICC I2 I1 B1 B2 N Slika 2. I2 I1 M2 M1 Bezalk. uvijek e se optimalna ko ara nalaziti na sredini.) Nacrtajte po dvije krivulje indiferencije za Marka i Ivana. Ivan i Marko tro e 1000$ godi nje na alkoholna i bezalkoholna pi a.26.27. bez obzira na nagib bud eta.25. 2.11. Dohodovna krivulja ekspanzije kod savr enih komplemenata Kakve god bile cijene lijeve i desne cipele. a. kod savr enih supstituta PCC i ICC su jednake. J PCC I2 I1 B1 B2 N Slika 2. kao to se vidi iz crte a (podebljane linije su bud etske crte). p. pri emu Marko preferira bezalkoholna. Dakle. Istovjetnost krivulja PCC i ICC kod savr enih komplemenata Ista stvar vrijedi i za PCC. a Ivan alkoholna pi a. Alkoholna p.

5K Meso 50 Nagib = -0. Ivan preferira alkoholna. za njega e dobiti ½ kg mesa. Istovremeno znamo da je korisnost dana s u=2M + K. Zato ka emo da je grani na stopa tr i ne supstitucije . To zna i daje MRSBA Marka ve i od Ivanovog na svakoj razini potro nje. Optimalno zadovoljstvo se posti e kada je MRSBA = pB/pA. to zna i da ako Marta po eli na tr i tu zamijeniti 1kg krumpira. MRMS. Marta ima dohodak od 200$ kojeg tro i na meso i krumpir. Nacrtajte njezinu krivulju bud eta.5. a) Meso ko ta 4$.14.5. K) = 2M + K. Za neku konstantnu korisnost u krivulja indiferencije e izgledati ovako: 2M = u K u K M !  2 2 36 . tada se obojica suo avaju s bud etskim pravcem: pAA + pBB = 1000. pa su im MRS jednaki: p I M MRS BA ! MRS BA ! B pA Me utim. Nagib bud etskog pravca je konstantan i jednak -0.28. Crtanje bud etske crte pomo u cijena i bud eta b) Ako je njezina funkcija korisnosti jednaka u(M. a oba imaju isti dohodak. kako im se razlikuje funkcija korisnosti. jer se po tom pravili mo e razmjenjivati na tr i tu. Alkoholna p C I1 D M1 Bezalk. oni e svoje optimalne ko are pronalaziti u razli itim to kama: C i D. b) Ako iste cijene vrijede za oba kupca.5 100 Krumpir Slika 2. pa su njegove krivulje indiferencije vi e nagnute prema konzumaciju istih. To zna i da obojica moraju imati MRS jednak odnosu cijena pB/pA. Utjecaj razli itih preferencija na odabir ko are 2.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Obja njenje: Marko preferira bezalkoholna pi a. 4M + 2K = 200 Odnosno M = 50 0. jednaka 0. ho e li i njihove ko are i MRS biti jednaki? Ako su cijene iste. a krumpir 2$ po kilogramu. u kakvom su odnosu meso i krumpir (za Martu)? Koju kombinaciju e Marta odabrati.p. Slika 2. pa su njegove krivulje indiferencije nagnute na tu stranu.31.

Kako su MRMS i MRS jednaki 0. Kako sada izgleda Martina bud etska krivulja.33. Naravno. 0). Meso 50 I1 -0. To vrijedi samo za prvih 10kg. Taj se nagib zove grani na stopa supstitucije. Du an prekida akciju. 40) do (110. i vi a. MRS. potro a maksimizira svoju korisnost uz dani bud et. pa e odabrati onaj dio bud eta koji donosi korisnost I2. I2. e) Iznenada je cijena krumpira porasla na 4$ po kilogramu. tr i nog.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Iz toga se vidi da bi potro a 1kg krumpira mijenjao za ½ kg mesa. te bi pritom ostao na istoj razini korisnosti u .32. I1.5. Stoga e Marta jednu od ko ara u intervalu (30. tako e postojati 2 krivulje indiferencije: ni a. koji vrijedi za sve sudionike. Kutno rje enje pri optimizaciji potro nje 100 Krumpir 37 .5 na bilo kojoj razini potro nje. Nacrtajte novi bud et. za razliku od objektivnog. i koju ko aru odabire? Meso 50 25 I1 -1 I2 50 Slika 2. Utjecaj akcijske prodaje na bud etsku crtu d) koju e sada kombinaciju Marta odabrati? Kako se krivulje indiferencije poklapaju s nagibom od 0.5 I2 20 30 100 110 Krumpir Slika 2. 10 kg se dobije besplatno. zaklju ujemo kako je Marti svejedno koju e ko aru odabrati. c) du an ima posebnu ponudu: ako se kupi 20kg krumpira. i to je subjektivni pogled na vrednovanje dobara.

Grafi ki izvedite Walrasovu i Hicksovu funkciju potra nje kada je X1 normalno dobro. kao to je ovdje slu aj. tada je promatrano dobro normalno.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 3 Izvo enje krivulje potra nje 3. x2 A C B C x1A x1 x1B x1 x2 x1H C x1A x1 W x1 x1B x1 Ukupni je efekt promjene cijena dobra 1 jednak razlici izme u x1A i x1B . Efekt supstitucije uvijek se sastoji u pove anoj kupovini jeftinijeg dobra. Efekt supstitucije je udaljenost izme u x1A i x1C . Efekt dohotka je udaljenost izme u x1C i x1B .1. Ako je efekt dohotka istog predznaka kao i efekt supstitucije (Hicksova funkcija potra nje sadr i isti efekt supstitucije). 38 . Dakle pad cijene dobra uzrokovao je porast potro nje uslijed oba efekta.

Efekt supstitucije uvijek se sastoji u pove anoj kupovini jeftinijeg dobra.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 3. intenziteta od efekta supstitucije (Hicksova funkcija potra nje sadr i isti efekt supstitucije). Ako efekt dohotka ide u suprotnom smjeru od efekta supstitucije ali je manjeg . 39 . Grafi ki izvedite Walrasovu i Hicksovu funkciju potra nje kada je X1 inferiorno dobro. tada je promatrano dobro inferiorno. jer iako padom cijene raste potro nja toga dobra.2. Efekt supstitucije je udaljenost izme u x1A i x1C . Efekt dohotka je udaljenost izme u x1C i x1B . efekt dohotka umanjuje taj porast. x2 B A C x1 C x1A x1B x1 x2 H W x1 x1 C x1A x1B x1 x1 Ukupni je efekt promjene cijena dobra 1 jednak razlici izme u x1A i x1B .

tada je nova optimalna to ka to ka B. Na kojem e dijelu nove bud etske crte biti to ka C (to ka u kojoj potro a tro i cijeli dohodak maksimiziraju i korisnost) ako je dobro Giffenovo. a potro a odlu i ostati na istoj krivulji indiferencije. 40 .4. Ako je A to ka ravnote e potro a a. Grafi ki izvedite Walrasovu i Hicksovu funkciju potra nje kada je X1 Giffenovo dobro. porast potra ivane koli ine uslijed efekta supstitucije je nadvladan padom uslijed efekta dohotka. x2 B A C x1 C x1B x1A x1 x2 W x1 C x1B x1A x1 x1H x1 Ukupni je efekt promjene cijena dobra 1 jednak razlici izme u x1A i x1B . Ako efekt dohotka ide u suprotnom smjeru od efekta supstitucije (Hicksova funkcija potra nje sadr i isti efekt supstitucije) i ja eg je intenziteta od efekta supstitucije tada pad cijene dobra uzrokuje pad potra ivane koli ine. normalno ili inferiorno.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 3. Efekt dohotka je udaljenost izme u x1C i x1B . odnosno Walrasova je krivulja potra nje rastu a. dok je Hicksova krivulja nepromjenjiva i za inferiorno i za nor malno i za Giffenovo dobro. Efekt supstitucije je udaljenost izme u x1A i x1C .3. Drugim rije ima. Efekt supstitucije uvijek se sastoji u pove anoj kupovini jeftinijeg dobra. 3. Ako padne cijena proizvoda X 1.

Kako se izvodi potra nja iz krivulje cjenovne ekspanzije? U zadacima 3. tada e potro a maksimizirati korisnost desno od to ke C. x2 PCC B A C x1A x1B x1 x1 x2 W x1 x1A x1B x1 41 . 3.2 i 3.1. 3. a njezin je izvod ob ja njen u spomenutim zadacima. a ako je dobro Giffenovo. Ako je dobro inferiorno.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije x2 BG BI A C x1A C x1 BN x1 Ako je dobro normalno. tada e se potro a nalaziti desno od to ke A i lijevo od to ke B. tada e nova potro a eva ravnote a biti lijevo od to ke C.5.3 PCC krivulja spaja to ke A i B. Stoga zaklju ujemo kako je funkcija potra nje koja se dobiva iz PCC krivulje Walrasova krivulja potra nje.

6.7. Izvedite Walrasove funkcije potra nje za dobra X i Y ako je funkcija korisnosti jednaka u .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 3. Kako se izvodi Engelova krivulja iz krivulje dohodovne ekspanzije? x2 B A x1A x1B I x1 x1A x1B x1 3.

max u . y ! x E y 1E . x y Walrasova (Marshallova) se funkcija potra nje dobiva maksimizacijom korisnosti uz ograni enje dano dohotkom. a osoba raspola e dohotkom I.x . cijene proizvoda na tr i tu su p i p .

t.x . y ! x E y 1E s. px x  py y ! I “u ! P “f .

I 1 « px » « Ex E 1 y 1E » ! P¬ ¼ ¬ E E ¼ 1 ­.

 E x y ½ ­ py ½ Iz prvog retka slijedi: Ex E 1 y 1E (1) P ! px To uvrstimo u drugi redak: 42 .

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije .

1  E x E y E (2) ! Ex E 1 y 1E py px 1 px .

 E A ovo u ograni enje: p y yE  py y ! I px px .

 E 1 x! p y yE (3) p y yE  p y y  p y yE ! I .

 E 1 y! 1 I.

px i py vi e ne smatramo konstantama tada iznos dobara y postaje funkcija: I. E py Ako I.

I ! . py . E 1 koju zovemo Marshallovom ili Walrasovom funkcijom potra nje. y M px .

I ! . p y . py Kada uvrstimo (3) u (2) dobijemo Marshallovu funkciju potra nje za dobrom x: IE (4) x M p x .

px Dostignuta razina korisnosti je: ¨ IE ¸ ¨ I .

 E ¸ 1 ¹ u ! v.

I ! © ¹ © ©p ¹ © p ¹ ª xº ª y º Kako su varijable x i y zamijenjene cijenama i dohotkom (o kojim koli ine indirektno ovise) ova se funkcija korisnosti naziva indirektnom funkcijom korisnosti i ozna ava se s v.8. p y . Izvedite Hicksovu funkciju potra nje ako je funkcija korisnosti u . E 1E 3.p x .

y ! x E y 1E .x. a funkcija izdataka E . eljena razina korisnosti u .

x. y ! p x x  p y y . max E .

t.x. y ! p x x  p y y s. x E y 1E ! u “E ! P “f .

u 1 « px » « Ex E 1 y 1E » ¬p ¼ ! P¬ E E ¼ 1 ­ y½ ­.

 E x y ½ Iz prvog retka slijedi: px (1) P ! E 1 1E Ex y To uvrstimo u drugi redak: p p y ! E 1x 1E .

 E x E y E 1 Ex y (2) p y yE x! 1 px .

 E A ovo u ograni enje: 43 .

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije ¨ p y yE ¸ 1E © !u © p .

 E ¹ y ¹ ª x1 º 1 (3) p y yE  p y y  p y yE ! I .

 E ¨ p .

px i py vi e ne smatramo konstantama tada iznos dobara y postaje funkcija: ¨ p .  E ¸ 1 ¹ y ! u© x © pE ¹ y ª º Ako u .

y .  E ¸ 1 ¹ koju zovemo Hicksovom funkcijom potra nje.

p y .p x . u ! u © x © pE ¹ y ª º Kada uvrstimo (3) u (2) dobijemo Hicksovu funkciju potra nje za dobrom x: H E E E ¨ p yE ¸ (4) x .

p x . u ! u © © p . p y .

 E ¹ ¹ ª x1 º Dohodak potreban za ostvarenje ove optimalne kupovine je: H 1E ¨ p yE ¸ E .

p y .p x . u ! p x u © © p .

 E ¹ ¹ ª x1 º ¨ p ¸ ¨ py E .

p y . u ! u © x ¹ © © ª E º ª1 E E 1E ¨ p .p x .

Promatra se tr i te e era u nekoj dr avi. a kod javnih dobara vertikalno. P 20 A B 15 C 0 225 900 1800 Slika 3. Zbrajanje krivulja potra nje D 2700 Q Kod konkurentnih se dobara potra nje zbrajaju horizontalno.9. Potra nja za izvozom p enice (potra nja iz inozemstva) je QDF = 1800 120P. Doma a krivulja potra nje je QDD = 900 45P.1. Nacrtajte individualne i tr i ne krivulje potra nje.  E ¸ 1 ¹  p y u© x © p E ¹ y ª º E ¸ ¹ ¹ º 1E Individualna i tr i na potra nja 3. 44 .

3. Grani na stopa tehni ke supstitucije sati rada satima rada stroja (kapitala) je ¼. Neka proizvo a stolaca proizvodi u kratkom roku kada je oprema fiksna.2. Proizvo a zna da ako broj zaposlenih radnika raste od 1 do 7. 17. Kolika je grani na produktivnost kapitala? Ako je f funkcija proizvodnje koja ovisi o radu i kapitalu.25 5. 25. jer je svaki idu i grani ni proizvod sve manji i manji. svi radnici koristili istu opremu i nakon odre enog broja radnika po eli bi si smetati dok prolaze. c) Objasnite to bi moglo uzrokovati negativan MPL? To se mo e dogoditi zbog gu ve. uvrstite vrijednosti u formulu: 45 . 4. 25. Grani ni proizvod rada u proizvodnji ipova je 50 ipova na sat.5 7. jer kako je oprema fiksna. 23. 22. tada imamo: xf xf MPL ! . MPL = Q/ L. 26.Popunite praznine u donjoj tablici: Q 0 1 2 3 4 5 6 TP 0 150 400 600 760 910 900 MP 150 250 200 160 150 -10 AP 150 200 200 190 182 150 4. MPK ! xK xL xf MPL xK | MRTS ! xL ! xf MPK xL xK Ovdje nam je dan grani ni proizvod rada i MRTS. Za ovu proizvodnu funkciju imamo: L 0 1 2 3 4 5 6 7 Q 0 10 17 22 25 26 25 23 APL 10 8. a) Izra unajte grani ni i prosje ni proizvod rada za ovu proizvodnu funkciju. Za odre ivanje grani nog proizvoda rada i grani ne stope tehni ke supstitucije.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 4 Proizvodnja 4.2 4.29 MPL 10 7 5 3 1 -1 -2 b) Ilustrira li ova funkcija opadaju e prinose rada? Da. broj proizvedenih stolaca izgleda ovako: 10.33 6.1. APL=Q/L.17 3.

4. konstantni ili opadaju i prinos na opseg proizvodnje? to se doga a sa grani nom proizvodnosti svakog pojedinog faktora kako se taj faktor pove ava. opadaju i po faktorima) 1 1 2 1 2 e) q ! 4L2 +4K (opadaju i prinosi na opseg) Svi se zadaci rje avaju metodom provjere homogenosti funkcije. a) q ! 3L  2 K (konstantni prinosi na opseg) 1 b) q ! (2 L  2 K ) 2 (opadaju i prinosi na opseg) c) q ! 3LK 2 (rastu i prinosi na opseg i po faktoru K.y)) f . konstantni po faktoru L) d) q ! L K (konstantni prinosi na opseg. Ako se prou avaju prinosi na opseg. Da li sljede e funkcije prikazuju rastu i. 4. ili MPK 4 MPK = 200 ipova na sat. a ostali ostaju nepromijenjeni. tada je ovo postupak rje avanja: (za funkciju f(x.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 50 1 ! .

P x, Py ! PE f

x, y Postupak: umjesto x i y u funkciju se uvr tava x i y. se izlu i, a eksponent na koji je potencirana je stupanj homogenosti . Ako je >1, prinosi su rastu i, za =1 konstantni, a za <1 opadaju i. Kod prinosa po faktoru proizvodnje pove ava se samo jedan faktor, npr. x: f

P x, y ! PE f

K broj sati rada strojeva i L input rada. za =1 konstantni. a eksponent na koji je potencirana je stupanj homogenosti . se izlu i.8 49 0.2.2 ! 1033   MPK ! 120 Kapital je fiksan: 46 . Zna i.2 ! 660 K ! 5   Q ! 100 v 5 0.x . a umjesto L se uvrsti L. a ponuda rada neograni ena.5 L0 . Sada emo to dokazati i empirijski: Rad je fiksan: K ! 4   Q ! 100 v 4 0. prinosi su rastu i. 4.o. Koja tvrtka ostvaruje vi i grani ni proizvod rada? Objasnite. pa se zbrajanjem potencija u oba slu aja dobije 1. a) Upotrijebe li obje tvrtke jednake koli ine rada i kapitala.6. ve u MPL ima HG spot.2 ! 789   MPK ! 129 K ! 6   Q ! 100 v 6 0.5. Proizvodna funkcija njihovog konkurenta. a za <1 opadaju i.6 L0.8 49 0. i proizvodnja je ista.8 49 0. b) Pretpostavite da je kapital ograni en na 9 sati rada stroja. Prou avanjem homogenosti funkcije lako je uo iti da su MP opadaju i. 4.4. definirana je ovom funkcijom: q ! 10 K 0. U prvom se slu aju dobije = 0. Neka je proizvodna funkcija jednaka 100K0. a) Po ev i s K = 4 i L = 49.5.5 . Ako je >1. 4 . U funkciju se umjesto K uvrsti 9.2 ! 913   MPK ! 124 K ! 7   Q ! 100 v 7 0. koja e od njih posti i ve u razinu proizvodnje? K = L. Proizvodna funkcija za osobna ra unala tvrtke Epsilon d. poka ite da su i MPL i MPK opadaju i. tvrtke Theta.8L0. gdje je q broj ra unala proizvedenih po danu.o.8 49 0. y Postupak: umjesto x i y u funkciju se uvr tava x i y. je q ! 10 K 0 . a drugom = 0.

2 ! 665.2 ! 660.63 L ! 52   Q ! 100 v 4 0.2 ! 662.22 L ! 50   Q ! 100 v 4 0.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije L ! 49   Q ! 100 v 4 0.11   MPL ! 2.2 ! 668.8 49 0.8 50 0.59 Uo ljivo je da MP u oba slu aja opada b) Kakvi su prinosi na opseg? Rastu i.8 510. konstantni ili opadaju i? U funkciju se uvrsti K i L : Q .89   MPL ! 2.8 52 0.52   MPL ! 2.67 L ! 51   Q ! 100 v 4 0.

L ! 100.K .

8 .P K 0 .

2 ! 100 P0.PL 0.8 P0.8 K 0.2 ! P Q .2 L0.

K , L   E ! 1

Prinosi na opseg su konstantni jer je stupanj homogenosti jednak 1. 4.7. Koja je veza izme u grani ne stope tehni ke supstitucije (MRTS) i nagiba izokvante? Izokvanta pokazuje koji je trade off izme u inputa u proizvodnji odre ene koli ine outputa. Izokvante su konveksne ako su prinosi po faktoru opadaju i (MP opada). MRTS govori koliko se inputa na osi Y mo emo odre i ako kori tenje inputa na osi X pove amo za jedan, tj. to je apsolutna vrijednost derivacije izokvante. Ako je izokvanta linearna, inputi su savr eni supstituti, a ako je L oblika, inputi su savr eni komplementi.
Input 1 Input 1 Input 1

Q1 Q2 Q3

Q1

Q2

Q3

Q1 Q2 Q3

Input 2 Savr eni supstituti
Slika 4.1. Oblik izokvanti ovisno o odnosu faktora

Input 2 Savr eni komplementi

Input 2 Opadaju i prinosi po faktoru

4.8. Grani ni proizvod rada je ve i od prosje nog pri danoj razini zaposlenosti. Raste li prosje ni proizvod, ili opada? Ako je MPL ve i od APL, to zna i da je svaka dodatna jedinica rada produktivnija od prosjeka prethodnih. Dakle, dodavanjem zadnje jedinice, ukupni se prosjek pove ava. Stoga, ako je MP ve i od AP, AP raste. Ako je MP manji od AP, zadnja jedinica kvari prosjek. AP je u maksimumu kada je produktivnost zadnje jedinice jednaka prosjeku prethodnih jedinica., tj. MP = AP.

47

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije
TP A TP I B

L,K AP, MP

AP L,K MP
Slika 4.2. Graf funkcija proizvodnje u ovisnosti o jednom faktoru

Poja njenje: Kada je TP u to ki I1 (infleksija ili pregib), MP dose e maksimum. Kada je zraka iz ishodi ta tangenta na TP (to ka A), AP dose e maksimum. Kada je tangenta na TP vodoravna, TP dose e maksimum (to ka B), a MP = 0. U to ki I1 MP dose e minimum. AP ne mo e biti negativan. 4.10. Voditelj politi ke kampanje mora odlu iti ho e li ogla avati na televiziji, ili slati pisma potencijalnim glasa ima. Opi ite proizvodnu funkcija glasova bira a. Koliko je informacija o ovoj funkciji potrebno (kao npr. oblik krivulja izokvanti) da bi voditelj mogao odabrati strategiju? Proizvod ove funkcije su glasovi. Inputi su televizijsko ogla avanje i direktna po ta. Potrebno je znati kako je ta dva inputa mogu e supstituirati. Ako su inputi savr eni supstituti, rezultiraju e izokvante su ravne crte, a voditelj e koristiti ili samo jedan, ili samo drugi input, ovisno o njihovoj cijeni (kutno rje enje). Ako inputi nisu savr eni supstituti, izokvante e biti konveksne. Voditelj kampanje e onda koristiti kombinaciju oba inputa. 4.11. Tvrtka u proizvodnji ipova koristi inpute koji su savr eni supstituti u dugom roku. Kolika je grani na stopa tehni ke supstitucije? Grani na stopa tehni ke supstitucije (MRTS) je apsolutna vrijednost nagiba izokvante. Ako su inputi savr eni supstituti, izokvante e biti linearne, ali za izra unavanje nagiba izokvante, a stoga i MRTS, moramo znati stopu po kojoj se jedan input zamjenjuje drugim. 4.12. to je funkcija proizvodnje? Koja je razlika izme u funkcije proizvodnje u dugom roku i funkcije proizvodnje u kratkom roku?

48

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije
Proizvodna funkcija nam govori kako se inputi pretvaraju u proizvode. Promatra se proizvodnja 1 proizvoda 1 tvrtke iz nekoliko inputa (Radna snaga, kapital, materijal). U kratkom roku jedan ili vi e faktora su nepromjenjivi. U dugom roku svi su faktori promjenjivi. 4.13. Za to se u kratkom roku pove anjem kori tenja inputa rada, grani na produktivnost rada prvo pove ava, a nakon toga smanjuje? Zato jer u po etku dodavanjem radnika dolazi do specijalizacije u odjelima u kojima su najproduktivniji, pa je svaki radnik br i u svom podru ju. Nakon nekog vremena taj se efekt gubi te dolazi do zagu enja i gu ve na radnom mjestu, pa MPL po inje opadati, te mo e biti ak i negativan. 4.14. Za to je istovremeno mogu e da su prinosi na opseg konstantni, a po faktoru opadaju i? Prinosi po faktoru proizvodnje se promatraju prilikom rasta kori tenja jednoga faktora, dok se ostali dr e konstantnima. Po zakonu opadaju ih prinosa, prinosi po faktoru su opadaju i. Me utim, ako svi faktori rastu proporcionalno, output mo e rasti po konstantnoj, opadaju oj ili rastu oj stopi, ak i ako su prinosi po faktoru opadaju i. To je dobro opisano Cobb-Douglasovom funkcijom proizvodnje. Primjer: Gnojidba zemlje. Ako dodajete 1ha zemlje po 100 kg umjetnog gnojiva, dodatni prinos e svaki puta biti sve manji. Me utim, ako svaki puta dodate 100 kg gnojiva i 1 ha zemlje, svaki puta e se koli ina proizvodnje pove ati po konstantnoj stopi (uz pretpostavku da je zemlja iste kvalitete). 4.15. Vi ste poslodavac koji tra i zaposlenika za slobodno radno mjesto na proizvodnoj liniji. Da li Vas vi e zanima prosje na produktivnost rada ili grani na produktivnost rada posljednje zaposlene osobe? Ukoliko zamijetite da je Va a prosje na proizvodnost po ela opadati trebate li zaposliti jo zaposlenika? to ova situacija govori o grani noj produktivnost posljednjeg zaposlenika kojeg ste zaposlili? Prilikom zapo ljavanja morate gledati MPL posljednjeg radnika. U to ki gdje je prosje ni proizvod jednak grani nom proizvodu, dodavanje dodatne jedinice inputa e uzrokovati pad prosje nog proizvoda, me utim zapo ljavanje treba nastaviti sve dok ukupni proizvod raste. 4.16. Koja je razlika izme u funkcije proizvodnje i izokvante? Funkcija proizvodnje na apscisi ima input, a na ordinati output. Izokvanta ima i na apscisi i na ordinati inpute, a udaljenost od ishodi ta predstavlja output. 4.17. Suo eni sa stalnim mijenjanjem uvjeta, za to bi neka tvrtka dr ala bilo koji faktor fiksnim? to odre uje je li faktor fiksan ili nije? Svi su faktori fiksni u vrlo kratkom roku. Svi su faktori varijabilni u dugom roku. Dakle, u kratkom roku je barem jedan faktor fiksan. Fiksni faktori u kratkom roku su posljedica odluka u injenih u prethodnom dugom roku. 4.18. Mo e li jedna funkcija proizvodnje davati opadaju e, konstantne i rastu e prinose na opseg? Mo e: U po etku, dodatna jedinica svakog faktora daje rastu e prinose zbog specijalizacije. Nakon to se iscrpi mogu nost za specijalizaciju, prinosi su konstantni (udvostru enje svih outputa daje dvostruko ve i iznos proizvoda). Nakon nekog vremena, porast inputa po istoj stopi uzrokuje po rast outputa po manjoj stopi (opadaju i prinosi na opseg), a to se mo e dogoditi zbog krize managementa (npr. prelazak iz malog u srednje ili iz srednjeg u veliko poduze e). RAZMISLITE O SLJEDE IM PITANJIMA! 4.19. Mo e li izokvanta rasti? Objasnite! 4.20. Objasnite pojam grani na stopa tehni ke supstitucije (MRTS) . to zna i MRTS=4? 4.21. Objasnite za to se grani na stopa tehni ke supstitucije smanjuje pove anjem supstitucije kapitala radom? 4.22. Dajte primjer za proizvodni proces za koji kratki rok predstavlja period od jednog dana ili jednog tjedna, a dugi rok predstavlja period du i od tjedan dana.

49

Me utim.1. pa bi tvrtka trebala koristiti samo 4 sata rada radne snage (to ka A). minimizira li ona tro kove? Bilo koja kombinacija je mogu a upu uje na to da je izokvanta ravna crta. odnosno cijena kapitala). 5.2 (minus jer je izokosta negativno nagnuta: TC(Q) = 22L + 110 K) Nagib izokvante je ve i od nagiba izokoste: K 4 1 0. Ako tvrtka trenutno koristi 3 h ljudskog rada na 1 h rada stroja.8 0 B izokosta 2 A 3 4 L Slika 5. Prije pada pla a. tj. pa istu razinu proizvodnje (jer su na istoj izokvanti. K = 4 l (nagib izokvante je konstantan i jednak -1). krivulja ekspanzije je E1. izokvanta izgleda ovako: K + L = 4. Kutno rje enje pri optimizaciji proizvodnje Zna i. Ti tro kovi po stolcu iznose: 110×1 + 22×3 = 176 To zna i da bi tvrtka trebala potpuno ugasiti strojeve i prije i na manualni rad. te se o ekuje da e na toj razini ostati du e vrijeme. a tro ak sata rada stroja 110 KN po satu. koja u cijelosti prikazuje 1 konstantnu razinu proizvodnje) mogu ostvariti uz vi u krivulju izokoste (tj.1. uz ve e tro kove). Tada bi tro kovi iznosili 4×22 = 88. a mogu e ih je i kombinirati. a K na ordinati. a r renta. 50 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 5 Optimizacija alokacije inputa 5. nagib izokoste e biti w/r (gdje je w nadnica. Ako je L na apscisi. Poka ite grafi ki kako promjena u relativnim cijenama rada i kapitala utje e na krivulju ekspanzije poduze a. Dobije se 22/110 = -0. i da cijene rada padnu za 50 %. odnosno cijena rada. odabire se kutno rje enje. Izokoste e imati nagib odre en cijenom sata rada stroja i cijenom radnog sata radnika. Pretpostavimo da do e do krize u nekom gospodarstvu. Krivulja ekspanzije poduze a nastaje spajanjem dirali t izokvanti i izokosti. Jedan je stolac mogu e proizvesti pomo u 4 sata rada stroja ili radnika. tvrtka koristi 3 sata L i 4 sata K. Zna i. pa je sa istim tro kom mogu e dosegnuti vi u krivulju izokvante. Nakon to w padnu.2. izokosta se rotira u pozitivnom smjeru. Tro ak sata rada u tvornici stolaca jednak je 22 KN. Nova krivulja E2 je nagnuta prema inputu koji je pojeftinio.

Ako je nadnica w = 6. K 240 120 IQ K = 240 .1.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije K E1 E2 IQ1 IK1 0 IQ2 IK2 L Slika 5. kolika je renta r? U to ki optimuma odnos cijena inputa mora biti jednak grani noj stopi tehni ke supstitucije. izokvantu i optimalnu to ku.2   r ! 5 r e) Koliki je tro ak proizvodnje u zadanom slu aju? C ! wL  rK ! 6 v 100  5 v 120 ! 1200 f) Nacrtajte izra unatu izokostu.2L 0 100 200 L Slika 5. Promjena ravnote e uslijed promjene cijene jednog faktora 5. a) Koliki je grani ni proizvod rada u toj to ki? xQ MPL ! ! 2 K ! 240 xL b) Koliki je grani ni proizvod kapitala u toj to ki? xQ ! 2 L ! 200 MPK ! xK c) Na ite grani nu stopu tehni ke supstitucije u toj to ki.3.2 MRTS LK ! MPK 200 d) Tvrtka pri zadanoj kombinaciji inputa proizvodi optimalno.2. MRTS KL ! w r 6 ! 1. Proizvodna je funkcija jednaka Q = 2KL. a tvrtka tro i 100 jedinica rada i 120 jedinica kapitala.3. Optimizacija proizvodnje 1 51 . MPL 240 ! ! 1.

Izokosta je: C = wL + rK. dakle 48 = 4L + K Tada imamo: max Q (K.5 uz ograni enje 48 = 4L + K (iz ovoga dobijemo K = 48 4L) Uvrstimo ograni enje u funkciju umjesto K: Q = 4(48 4L)L0.5 -3L-0.5 ! 2 K! 2 L c) Ako tvrtka ima na raspolaganju 48 n.5 KL0. Funkcija proizvodnje je Q ! 4KL0.L) = 4KL0.5 Nu ni uvjet: Q' = 24L-0. a renta r = 1..4. Optimizacija proizvodnje 2 52 . 4 ! 4 KL0. 8 ! 4 KL0.5(4 L) = 0 Iz toga se dobiju stacionarne to ke: L1 = 0 (zanimljiva su samo pozitivna rje enja) L2 = 4 Dovoljni uvjet je: Q'' = -12L-1.5 Q''(0) = 0 (sedlasta to ka ovdje se ne nalazi ni minimum ni maksimum) Q''(4) = -3 (ovdje se nalazi maksimum) K = 48 4×4 = 32 Maksimalna koli ina proizvodnje je Q ! 4 v 32 v 4 ! 256 Rje enje je: Max (4.5 -6L0.5 KL0.256) K 48 32 K! 64 L K = 48 ± 4L 0 4 12 L Slika 5.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 5.5 ! 1 K! 1 L b) Napi ite jednad bu izokvante za koli inu proizvodnje Q = 8.5 .5 16L1.5 = 192L0. Nadnica je w = 4. na ite optimalnu kombinaciju inputa i maksimalnu proizvodnju.5 = 0 6L-0. a) Napi ite jednad bu izokvante za koli inu proizvodnje Q = 4.32.4. a kapital je na ordinati.j.

a uvr tavanjem u dovoljni uvjet (minori Hesseove matrice) dobije se da je u tim to kama doista minimum tro kova i oni iznose: TC ! 30 v 1. Ako je cijena kapitala 120$. preko ekonomske teorije i metodom dobivanja vezanih e kstrema pomo u uvr tavanja. a MPK po kapitalu.32 100 } 1. koliki su minimalni tro kovi proizvodnje 1000 jedinica outputa? Do rje enja se mo e do i na 2 na ina. Proizvodna funkcija glasi Q = 100KL.47 2.32 ! 379 .58 K! L Iz nu nih se uvjeta dobiju stacionarne to ke.58 L ! 4 K ! 6.na in: MRTS ! MPL w Ovo je uvjet za minimizaciju tro kova proizvodnje.58  120 v 6. ! MPK r MPL je derivacija funkcije proizvodnje po radu.32 Ukupni su tro kovi jednaki: TC ! wL  rK TC ! 30 v 1.47 53 . 1. na in je pomo u sljede e optimizacije: min TC ! 30 L  120 K uz ograni enje 100 KL ! 1000 Uvrsti se u po etnu funkciju K ! 100 : L min TC ! 30 L  120 v TC ! 30 L  1200 L 1200 dTC ! 30  2 ! 0 dL L 30 L2 ! 1200 10 L L2 ! 40 L } 6.32 ! 379.5.58  120 v 6.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 5. a cijena rada 30$. xQ ! 100 K MPL ! xL xQ MPK ! ! 100 L xK 100 K 30 !   L ! 4K 100 L 120 To se uvrsti u funkciju proizvodnje: 1000 ! 100 v K v 4 K   K ! 1.

i u toj su to ki AC minimalni. a) Koliki su prosje ni varijabilni i prosje ni ukupni tro kovi? TC = 1000Q + 10000 AC = 1000Q/Q + 10000= 1000 + 10000/Q VC = 1000Q AVC = 1000Q/Q = 1000 b) Ako tvrtka eli minimizirati AC. Napi ite novu jednad bu tro kova.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Funkcija tro kova 5. 5.9.) Neka tvrtka posudi novac kako bi pove ala kapacitete. stupnja: C I A B d k X Slika 5.5. Fiksni su tro kovi jednaki 10 000$. Pretpostavimo da su grani ni tro kovi neke tvrtke konstantni i jednaki 1000$ po jedinici proizvodnje.7. 5. Kako se grafi ki dobije to ka u kojoj su prosje ni varijabilni tro kovi minimalni? Povu e se pravac iz to ke d koji je tangenta na TC. a varijabilni padnu za 4. b) Ako tvrtka proizvodi 10 proizvoda. i ozna ite kriti ne to ke. To ka B je to ka dodira. 5. i u njoj su AVC minimalni. bi li proizvodila malo ili puno? Tvrtka bi trebala proizvoditi to ve i output zbog toga to je funkcija prosje nih tro kova (AC) opadaju a i aproksimativno se pribli ava 1000 (a kre e od 11 000 kada je Q = 1). a) Koliki su fiksni tro kovi? FC = C(0) = 190.5 jedinica.j. Svaki jedini ni porast kamatne stope pove ava ukupne tro kove za 3 n. Funkcija tro kova se najbolje aproksimira polinomom 3. Nacrtajte tipi nu funkciju tro kova. To ka A je to ka dirali ta.8. gdje je C ukupni tro ak. 54 . Graf funkcije tro kova s kriti nim to kama 5. U jednad bu se uklju uje i kamatnjak. a Q koli ina proizvodnje.12. Fiksni se tro kovi popnu za 5.6. Kratkoro na funkcija tro kova neke tvrtke je dana s C = 190 + 53Q. koliki su prosje ni varijabilni tro kovi? Varijabilni su tro kovi VC = 53Q = 53×10 = 530 c) Koliki su prosje ni varijabilni tro kovi? AVC = 53Q/Q = 53 d) Koliki su prosje ni fiksni tro kovi? AFC = 190/Q = 190/10 = 19 e. Kako se grafi ki dobije to ka u kojoj su prosje ni tro kovi minimalni? Minimum prosje nih tro kova se dobije tako da se povu e zraka iz ishodi ta koja je tangenta na TC.

1.5)Q + 3I 6. MC i AC. dobijete da je AC = AFC + AVC. AVC. Iz prvog grafa mo ete vidjeti da va i identitet TC = FC + VC. Izvod AC. TC C D VC A B FC d Q.5. Kada podijelite taj izraz s Q. AVC. AFC i VC iz funkcije TC Promatrajte ova 2 grafa usporedno: U to ki A je to ka infleksije TC i MC su ovdje minimalni. FC. AVC.x Slika 6. FC. a od to ke D nadalje MC predstavlja dugoro nu krivulju ponude.x C MC AC D AVC B A AFC Q. odnosno zraka iz d na TC).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije C = (190 + 5) + (53 4. i od ove to ke nadalje MC predstavlja kratkoro nu krivulju ponude. Taj se identitet mo e uo iti vertikalnim zbrajanjem krivulja na drugom grafu. 55 . U to ki D su AC minimalni (jer je D to ka gdje je zraka iz ishodi ta tangenta na TC). Grafi ki prika ite krivulju TC. U to ki B su AVC minimalni (jer je zraka iz ishodi ta na tangenta na VC u to ki B. MC.

bez obzira na to koliko proizvede.11.* Analiti ki izvedite funkciju tro kova ako su grani ni tro kovi minimalni pri razini proizvodnje x = k. koji tako er ne ovisi o koli ini. te ako su fiksni tro kovi FC = d. stupnja op enito izgleda ovako (koli ina mo e biti x ili q): (1) TC . FF.jer sada imamo porast od tQ.10.5x + 4 + 8/x e) Prosje ni varijabilni tro kovi Podijelite varijabilne tro kove koli inom (ili jednostavno uzmite prosje ne tro kove bez dijela koji ima x u nazivniku): AVC(Q) = 3x2 . 5. a ne samo Q.5x + 4 f) Prosje ni fiksni tro kovi Podijelite fiksne tro kove koli inom (kod funkcije AC to je dio koji ima x u nazivniku): AFC(Q) = 8/x 5. Izra unajte: a) Varijabilne tro kove Varijabilni tro kovi su ukupni tro kovi bez konstante (fiksni tro kovi) VC(Q) = 3x3 . ako su VC pove ani. Polinom 3. Ako dr ava nametne porez po jedinici proizvedene robe. Naravno. U ovom slu aju se fiksnim tro kovima pridru uje i tro ak fran ize. kako e to utjecati na FC. AVC porastu za t . kako e se to odraziti na fiksne. Ako tvrtka pla a fran izu u konstantnom iznosu. Pretpostavka je da je funkcija tro kova polinom 3.5x2 + 4x + 8.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 5. stupnja. FF nema utjecaja na MC i AVC.10x + 4 c) Fiksni tro kovi Fiksni tro kovi su konstanta funkcije ukupnih tro kova FC = 8 d) Prosje ni tro kovi Kada podijelite funkciju ukupnih tro kova s koli inom (u ovom slu aju x. 5. Tako er porastu i MC.13 Ovo je funkcija ukupnih tro kova: TC(Q) = 3x3 . te da konstantno raste kako raste koli ina proizvodnje. MC i AC? Neka je t porezni koeficijent (1 + %poreza/100). dobijete AC: AC(Q) = 3x2 . i iznose MCmin = j.5x2 + 4x b) Grani ni tro kovi Grani ni su tro kovi derivacija ukupnih tro kova ili varijabilnih tro kova: MC(Q) = 9x2 .14. ali mijenja AFC (AFC = FC/Q + FF/Q). grani ne i prosje ne tro kove? TC = VC + FC. Stoga. mijenjaju se i TC. ali ponekad mo e biti i q).

To emo posti i na ovaj na in: d ! FC u 0 (2) a"0 Fiksni tro kovi su ve i ili jednaki 0. Iz 2. a funkcija je rastu a (to osigurava a koji je pozitivan). Tako er je zadano da su MC minimalni pri razini proizvodnje x = k. u kojoj su grani ni tro kovi minimalni.x ! ax 3  bx 2  cx  d Ovu krivulju treba prilagoditi potrebama ekonomske analize tro kova. Znamo i da je u to ki I to ka infleksije funkcije. se derivacije dobiva to ka infleksije: TC I .

x ! 3ax 2  2bx  c (3) TC II .

x ! 6ax  2b ! 0 b ! k   b ! 3ak 3a Sada emo supstituirati b s dobivenim izrazom (i u grani nim i u ukupnim tro kovima): x! 56 .

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije (4) TC .

x ! ax 3  3akx 2  cx  d TC I .

x ! MC .

x ! 3ax 2  6 akx  c Na taj smo na in natjerali funkciju da ima to ku infleksije u to ki proizvodnje k. U na em slu aju e diskriminanta glasiti (na temelju MC iz (4)): D ! 36a 2 k 2  12ac e 0   c u 3ak 2 Ako je c = 3ak2. Ako je c > 3ak2. to e biti u slu aju kada je diskriminanta (D) funkcije jednaka 0. tada su grani ni tro kovi u minimumu jednaki 0. To zna i da ako su MC = 0. Kada je j = 0. MC e pri svakoj razini proizvodnje biti ve i od 0 ako je D<0 (rje enja su kompleksna). mo emo re i da je MC = TC'(x) 0. Nakon toga je potrebno posti i da su grani ni tro kovi uvijek ve i ili jednaki 0. za j 0. Funkcija MC tada izgleda ovako: (5) TC I . jer je vode i lan 3a > 0). imamo prvi slu aj (minMC =0). tada su minimalni MC ve i od 0 i neka su jednaki j. minMC > 0. a kada je j > 0. Tada je c = 3ak2 + j (j je zapravo nadopuna do 0). Op enita formula za diskriminantu je: D = b2 4ac za funkciju ax2 + bx + c. Kako su MC parabola U oblika ( to je o ito iz jednad be MC.

x ! MC .

Uvr tavanjem u ukupne tro kove dobije se: TC .x ! 3ax 2  6 akx  3ak 2  j (uvrsti se u (4)).

x ! ax 3  3akx 2  3ak 2  j x  d .

d u 0 k: koli ina proizvodnje pri kojoj su MC minimalni. k " 0 j. j: iznos minimalnih MC d: fiksni tro kovi Na ovaj na in oblikovana funkcija ukupnih tro kova je prilago ena stvarnim podacima. 57 . (6) a.

Ako se pak FC toliko pove aju da tvrtka prije e u zonu gubitka. odnosno optimalna koli ina proizvodnje. a fiksni su tro kovi sastavni dio ukupnih tro kova. Optimalna proizvodnja je u to ki gdje su MC = MR = P (u savr enoj konkurenciji). koliko biste satova trebali proizvesti da maksimizirate profit? Znamo da je MR = P. da je uvjet maksimizacije profita sljede i: P = MC Kako se u ovoj jednad bi promijenila cijena. a MC = 2Q. jer vrijedi sljede e: = TR TC ' = 0 (uvjet maksimizacije dobiti) ' = TR' TC' = 0 MR = MC Me utim. odgovorite na sljede a pitanja: a) Utje e li promjena cijene na optimalnu koli inu proizvodnje? Utje e. kako se profiti ra unaju kao razlika ukupnih prihoda i ukupnih tro kova.2. tada optimalna koli ina u dugom roku postaje jednaka 0 jer je tada bolje ne proizvoditi. a) Koliki su grani ni i fiksni tro kovi? FC = 100. VC = TC-FC. Me utim. tada je TR' = MR = P. c) kako se iz poznate cijene i ukupnih tro kova mo e izvesti kratkoro na.(100 + 900) = 800 d) Pri kojoj e se minimalnoj cijeni proizvoditi pozitivan output? U kratkom roku tvrtka proizvodi ako su joj varijabilni tro kovi manji od prihoda.1. odnosno FC). MC = C' = 2Q b) Ako je cijena satova 60. ali pri nepromijenjenoj razini proizvodnje. tada se mijenja i rje enje te jednad be. Dugoro na krivulja ponude: MC iznad AC Kratkoro na krivulja ponude: MC iznad AVC 6. c) Koliki e biti profiti? = TR TC = PQ (100-Q2) = 60×30 . pa tada vrijedi. Prema tome imamo: 2Q = 60 Q = 30. Tvrtka proizvodi satove pri tro kovima TC = 100 + Q2. a grani ni tro kovi prvo opadaju. a TR = P×Q.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 6 Maksimizacija profita i konkurentska tr i ta 6. AVC = VC/Q. Dugoro na krivulja ponude je MC iznad sjeci ta s AC (jer u dugom roku moramo pokrivati i fiksne tro kove). U ovom slu aju su AVC = Q2/Q = Q. kako je cijena konstantna. Kratkoro na krivulja ponude je krivulja MC iznad sjeci ta s AVC. kao i uvijek u savr enoj konkurenciji. odnosno dugoro na krivulja ponude? FC je tro ak pri Q = 0. tada se ne mijenja optimalna razina proizvodnje. Ako je prodajna cijena na tr i tu konstantna. b) to se doga a ako fiksni tro kovi porastu? Kako fiksni tro kovi ne utje u na grani ne tro kove (MC je derivacija od TC. t ako e porast fiksnih tro kova uzrokovati pad dobiti. a deriviranjem se gubi konstanta. Kada je MC > AVC? 2Q>Q 58 . a nakon toga po inju rasti. MC je razlika izme u trenutnog ukupnog tro ka i ukupnog tro ka prethodne jedinice proizvodnje (isto se tako ra una i iz VC).

6. a) Kolika je optimalna razina proizvodnje pri kojoj je dobit najve a (ili gubitak najmanji). To treba provjeriti uvr tavanjem ove koli ine u funkciju dobiti (q): (4) 4 . Zadana je funkcija ukupnih tro kova TC (q) = 50 + 4q + 2q2. te cijena P = 20. MC su ve i od AVC na svakoj razini.3. To e se ostvariti tamo gdje je zadovoljen uvjet MC = MR: (1) MC = MR (2) MR = P = 20 dTC ! 4q  4 ! 20   q ! 4 (3) MC = dq Pri proizvodnji od q=4 dobit bi trebala biti maksimalna. pa e proizvo a proizvoditi pri svakoj razini cijena za P>0.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Zna i.

q ! TR .

q  TC .

U to ki gdje su im nagibi isti.q ! pq  50  4q  2 q 2 4 (4) ! 20 v 4  50  4 v 4  2 v 4 2 ! 18 Dakle. naravno. Optimizacija se mo e dobiti na ovaj na in: (5) 4 . tamo su me usobno najmanje udaljeni. odlu ujemo se ipak proizvoditi). U DUGOM roku emo iza i iz industrije. te e nam tada dobit. a kako je to znatno vi e od gubitka (4)=18.2. Zato treba prestati proizvoditi jer je poduze e neefikasno: C R TC = 50 + 4q + 2q 2 TR=20q 4 Slika 6. biti jednaka 0. Funkcija dobiti (odnosno gubitka u ovom slu aju). pa je ovdje gubitak U KRATKOM ROKU najmanji (jer u kratkom roku pri prestanku proizvodnje moramo snositi fiksne tro kove TC (0) = 50. a to je puno bolje od prija njih -18. ostvaruje se gubitak ak i pri najboljem odnosu proizvodnje i potro nje. Grafi ko rje enje maskimizacije profita Q Vidljivo je da su tro kovi cijelo vrijeme iznad krivulje ukupnih prihoda. vrlo se jasno mo e vidjeti: to je razlika izme u TR i TC.

59 . odnosno tro kovi nakon q=4 rastu br e od prihoda koji rastu po konstantnoj stopi).q ! 20q  50  4q  2q 2 ! 2q 2  16 q  50 d4 (6) ! 4 q  16 ! 0   q ! 4 dq Sada jednostavno uo iti da je za q=5 gubitak jo ve i (jer je razlika izme u TC i TR jo ve a.

4. To je mogu e u dugom roku.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije b)Kako bi se ovu tvrtku moglo iz gubita a pretvoriti u tvrtku koja proizvodi s pozitivnom nulom (nulti profiti)? Tako da se fiksni tro kovi smanje za iznos gubitka (18). 6. Zadana je funkcija tro kova neke tvrtke : TC .

x ! x3  3. I. na in MC = MR P MC .5 x 2  10 x  10 . a) Na ite optimalnu koli inu proizvodnje (koli ina koja maksimizira dobit). Proizvod X se mo e prodati 3 po cijeni od 40 kuna po komadu.

x ! x 2  7 x  10 40 ! x 2  7 x  10 x 2  7 x  30 ! 0 X1 = 10. na in Funkcija dobiti je: x3 D . x2 = -3 (negativno rje enje nema smisla) II.

TR 400 TC 93. 60 .3 TR 10 0 10 Q Slika 6.x ! 40 x   3.5 ×100 -10 ×10 -10 = 306.4. b) Koliko iznosi maksimalna dobit? D(10) = 40×10 1000/3 +3. TC.67 KN c) Pomo u grafa funkcija ukupnih tro kova i ukupnih prihoda poka ite gdje se formira ova dobit. pa se ostvaruje najve a dobit.5 x 2  10 x  10 3 40  x 2  7 x  10 ! 0 Dalje je isto kao kod metode I. Grafi ka optimizacija proizvodnje Pri proizvodnji od 10 jedinica razlika izme u ukupnih prihoda i ukupnih tro kova je najve a.

6. ova politika je provediva sve dok dr ava ima na zalihama p enice. Vi ak potra nje bi se namirio iz uvoza (6 2 = 4). ratari e proizvoditi 15 milijardi. b) Dr ava odlu i smanjiti proizvodnju p enice za 25%. Ukupna e koli ina na tr i tu ostati ista. Dobivaju i proizvo a i jer ne moraju ulagati u proizvodnju tih 5 milijardi bu ela. pa e i cijena ostati ista. cijene p enice e porasti. Potro a ima je sve na istom. Promatra se tr i te p enicom: a) Potra nja je dana s QD = 28 2P. Kolika je ravnote na cijena i koli ina? 28-2P = 4+4P P=4 Q = 4 + 4P = 20 (20 milijardi bu ela).11. Q = 6. To e u initi tako da ratarima plati p enicu koju nisu. a mogli su proizvesti. a ponuda QS = 4 + 4P (koli ina je u milijardama bu ela). i to u p enici koju imaju u skladi tima od prethodnih poticaja proizvodnji.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Dr avne intervencije u tr i nu ravnote u 6. pa e nestati i u inka ove mjere. Ukupno se mo e re i da je svima bolje. % milijuna e im dati dr ava. Dobivaju li porezni obveznici? Koji se problemi mogu pojaviti? Porezni obveznici dobivaju jer dr ava ne mora snositi tro kove skladi tenja p enice.10. Koliko e farmeri proizvesti? Po kojoj cijeni? Koliko e to stajati dr avu? Ako se proizvodnja od 20 milijardi umanji za 25%. CS i PS? Pri cijeni od 3 proizvodilo bi se (uvrsti se u ponudu): 3 = 1 + Q. Me utim. Potra nja je P = 9 Q. Potra ivalo bi se: 3 = 9 Q. Ponuda na nekom tr i tu je P = 1 + Q. Po cijeni od 4$ to iznosi 20 milijardi dolara. c) Da dr ava nije dala p enicu ratarima. morala bi ju uni titi ili spremiti u skladi ta. Nakon to se iscrpe zalihe. Q=2. a) kolika je ravnote na cijena i koli ina? 1+Q=9-Q Q=4 P=1+4=5 b) Svjetska je cijena 3. Koliki je uvoz. CS = (9-3)×6/2 = 18 (to kasti trokut) PS = (3-1)×2/2 = 2 (kockasti trokut) TS = CS + PS = 20 (oba trokuta) 61 .

a carina 1.5 PS = (4-1)×3/2 = 4. TS. Q = 3. Sivi trokuti su DWL: 1 × ½ + 1 × ½ = 1 Px 9 Sx 5 4 3 E Dx 1 0 2 3 4 5 6 9 X Slika 6. Dakle. DWL i prihod dr ave? 62 . Na grafu je taj prihod prikazan rafiranim pravokutnikom.9. Analiza u inaka uvozne carine d) Ako bi dr ava uvela prohibitivnu carinu u postotnom iznosu. Razlika bi se uvozila (5 -3=2) CS=(9-4)×5/2 = 12.j.5 TS = CS + PS = 17 Dr ava bi zara ivala na uvozu. kolika bi ona bila. koliki bi bio CS. kolika bi bila cijena.. dobit dr ave i mrtvi teret (DWL)? Cijena bi porasla na 4.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Q 9 S D 3 1 0 2 6 9 Q Slika 6. CS. Q = 5. PS. PS. Analiza parcijalne ravnote e u otvorenoj ekonomiji c) Ako dr ava uvede carinu od 1 n. Nudilo bi se: 4 = 1 + Q. Tada bi se potra ivalo: 4 = 9 Q. Uvoz je 2. ukupni bi prihod bio 2×1=2.8.

Analiza u inaka prohibi tivne uvozne carine e) Ako dr ava uvede uvoznu kvotu u iznosu od 2 jedinice. Ako dr ava prodaje kvote. po kojima ulazi roba iz inozemstva. tada taj dio pripada dr avi. to je prihod uvoznika. Px 9 Sx 5 E 3 Dx 1 0 2 3 4 5 6 9 X Slika 6. ovo e biti porez: 3×(1+t/100) = 5 t = 67% (jer je 3 + 67% = 5) Dr ava ne bi ostvarivala prihode. jer uvoza ne bi bilo.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Potpuna obustava uvoza je pri cijeni od 5. Ako ih ne prodaje. Kako je svjetska cijena jednaka 3.5 TS = CS + PS = 17 Posjednik kvote bi zara ivao na uvozu (ako dr ava prodaje te kvote. Gubitak za dru tvo je sivi trokut. to je uvozni ka renta). a rafirani paralelogram je uvoznikova renta.5 PS = (4-1)×3/2 = 4.10. Sivi trokut je DWL: 2 ×1 × ½ = 1 63 . CS = (9-5)×4/2 = 8 PS = (5-1)×4/2 = 8 TS = 16 DWL = (6-2)×2/2 = 4. pa e uvozni ka renta ( rafirani paralelogram) biti jednaka: (4-3)*(5-3) = 2. CS i PS bi bili jednaki onima u autarkiji (zatvoreno gospodarstvo). CS=(9-4)×5/2 = 12. Uvoz je 2 (jer je kvota 2). Mrtvi bi teret bio cijeli veliki trokut s vrhom u to ki E. dobit dr ave i mrtvi teret (DWL)? Kvote lome krivulju ponude na svjetskoj razini cijena. PS. daljnju ponudu opet ini doma a ponuda (nova ponuda je podebljana na grafu). kolika bi bila cijena. Kada se popuni kvota. CS.

j. Izvoznikova renta je rafirani paralelogram (2×1 = 2).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Px 9 Sx Sx' 5 4 3 E Dx 1 0 2 3 4 5 6 9 X Slika 6.12. dr ava uvede izvoznu kvotu od 2 jedinice. a mrtvi teret DWL = 2×1/2 = 1. Neka su ponuda i potra nja iste kao i u prethodnom zadatku: ponuda na nekom tr i tu je P = 1 + Q. Kada je izvoz samo 2. Ukupni probitak kod izvoza Izvoz = XS XD = 6 2 = 4 Blagostanje je sivo obojano: TS = (7-1)×6/2 + (9 7)×2/2 = 20 b) Kako bi za titila doma e potro a e. Svjetska je cijena 7. 64 .11. te koliko je ukupno blagostanje? Px 9 Sx 7 5 E Dx 1 0 2 4 6 9 X Slika 6. a) Koliki je izvoz. formira se cijena od 6 n.12. Analiza u inaka uvozne kvote 6. a potra nja P = 9 Q. Kako e se to odraziti na parcijalnu ravnote u? Kod izvozne kvote ponuda se lomi i pomi e ulijevo.

jer na 7n. 65 .j. koje dobije prodajom. dok je desni isti gubitak. Ukupni gubitak iznosi : DWL = 2×1×1/2 = 1. pa e vani prodavati po 7. Koliki je profit dr ave. izvoznici moraju cijenu spustiti na 6. Takvo smanjenje uzrokuje porast prihoda dr ave za rafirani pravokutnik: T = (5-3)×1 = 2 Mrtvi teret e biti: DWL = 2×1×1/2 = 1 d) Dr ava razmatra uvo enje izvozne subvencije u iznosu od 1 n. mrtvi teret.14.: S = 6 Cijena je za izvoznika prividno 8.13 Analiza u inaka izvozne kvote c) Neka dr ava uvede izvoznu carinu od 1 n. dakle koli ina izvoza × 1n. i kako izgleda nova ravnote a? rafirani pravokutnik predstavlja iznos subvencije koju dr ava pla a.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Px 9 SX SX' 7 6 5 E DX 1 0 2 3 4 5 6 9 X Slika 6.j.j. dr ava mu da jo 1 n.j.j. Sivi trokuti predstavljaju mrtvi teret: lijevi trokut samo predstavlja preraspodjelu. Analiza u inaka izvozne carine Kako bi ostali na razini svjetske cijene nakon carinjenja. Koliko e to ko tati. i nova cijena? Px 9 Sx 7 6 5 E Dx 1 0 2 3 4 5 6 9 X Slika 6.

16. Analiza u inaka proizvodne subvencije Proizvodna subvencija je skuplja ( rafirani pravokutnik).* Neka je potra nja jednaka P = -cQ + d.cQ  d ! aQ  b Q* ! d b . a) na ite autarki nu cijenu i koli inu . Na taj na in se i mrtvi teret pove ava (sivi dio): S = 7×1 = 7 DWL = 1×1 + 2×1×1/2 = 2 6. Analiza u inaka izvozne subvencije e) Koliki bi bio tro ak kada bi dr ava pla ala proizvodnu subvenciju s obzirom na to da se izvozne subvencije smatraju dumpingom te su stoga neprihvatljive? Px 9 Sx 8 7 6 5 E Dx 1 0 1 2 4 6 7 9 X Slika 6. ac ad  bc P* ! ac b) Ako dr ava nametne postotni porez u iznosu t prona ite ravnote nu cijenu i koli inu. a ponuda P = aQ + b.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Px 9 8 7 6 5 E Sx Dx 1 0 1 2 4 6 7 9 X Slika 6.15. 66 . jer se proizvo a ima subvencionira i prodaja na doma em tr i tu.13.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P ! aQ  b P.

 t !  cQ  d 1 aQ  b ! Qt !  cQ  d .

1  t d  b.

 t 1 a .

 t  c 1 ad  bc Pt ! a .

a koliki proizvo a i? Koliki je udio potro a evog. a koliki proizvo a evog poreznog tereta? T ! PtQtt Iznos poreza: ?d  b.  t  c 1 c) Koliki je iznos prikupljenog poreza? Koliko pla aju potro a i.

1  t A.

ad  bc t T! ?a .

1  t  c A2 1 T C ! P t .

 t  P * Q t T S * ? !? P P Q t A A t Porezni teret potro a a i proizvo a a: ¨ ad  bc ad  bc ¸ d  b.

 t 1 TC !© 1 ¹ 1 © a .

 t  c .

 t  a  c ¹ a .

 t  c º ª 1 ¨ ad  bc ad  bc ¸ d  b.

 t 1 ¹ TS !© © a  c  a .

 t  c ¹ a .

 t  c 1 ª º 1 Udio potro a eve incidence u ukupnim porezima: ¨ ad  bc ad  bc ¸ d  b.

 t 1 © 1 ¹ 1 © a .

 t  c .

 t  a  c ¹ a .

 t  c C c T º ª 1 ! ! ?d  b.

1  t A.

ad  bc t ac T 2 ?a.

1  t  cA Udio proizvo a eve incidence u ukupnim porezima: ¨ ad  bc 1 ad  bc ¸ d  b .

 t © © a  c  a .

 t  c ¹ a .

 t  c ¹ 1 S 1 T a º !ª ! ?d  b.

1  t A.

ad  bc t T ac ?a .

1  t  c A2 d) koja porezna stopa maksimizira porezne prihode dr ave? Koliko iznose maksimalni porezni prihodi? dT !0 dt b b c + a d t 2a b c + ad t d .b 1 + t dT !a + c + at 2 a + c + at 3 dt Optimalna porezna stopa: H L H LL LH L LL HH H H H HL H + b c + ad d .b 1 + t a+ c+at 2 67 .

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije t* ! .b c + ad + c d ab+2bc+ ad Maksimalni porezni prihod: Tmax ! T .a b .

a koliki proizvo a ? Kako je cijena prije bila 12. Neko tr i te je opisano ovim jednad bama: PD = 17 0.5. dok proizvo a dobiva tek 8.5Q = 2 + Q Q = 10 P = 12 CS = (17 12)×10/2 = 25 PS = (12 2)×10/2 = 50 TS = CS + PS = 75 b) Dr ava se odlu i nametnuti tro arinu u iznosu od 6 nov anih jedinica.5Q = 2 + Q + 6 Q=6 PC = 14 PP = 8 T = 6×6 = 36 CS = 3×6/2 = 9 PS = 6×6/2 = 18 TS = T + CS + PS = 9 + 18 + 36 = 63 DWL = 75 63 = 12 c) Koliki dio poreza snosi potro a . Kolika je cijena koju pla a potro a . a sada je 14. a 4 kune proizvo a . a) Na ite ravnote nu cijenu i koli inu te potro a ev i proizvo a ev probitak. a koliki je mrtvi teret? 17 0. TC = 2×6 = 12 TP = 4×6 = 24 d) Nacrtajte ovu novu tr i nu ravnote u 68 . koliko dobiva proizvo a i koliko zara uje dr ava? Koliki je potro a ev i proizvo a ev probitak. * ! t b.5QD (potra nja) PS = 2 QS (ponuda). o ito je da 2 kune tro arine snosi potro a . 17 0.d 2 4 a+ c 6.

5.5 U prethodnom je zadatku izra unato kako je udio koji pla a potro a .5 Qt = 5 T = 37.5/(1 + 0. odnosno proizvo a .5) = 2/3 (proizvo a ) 0. a proizvo a i 25. 69 . jednak sljede em: 1/(1 + 0.5Q = 2 + Q + t Qt = 10 2t/3 T = Qt×t T = (10 2t/3)×t = 10t 2t2/3 T' = 10 -4t/3 = 0 t = 7.5) = 1/3 (potro a ) Stoga bi potro a i platili 12.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P 17 14 12 8 2 0 D 6 10 34 Q S e) Koliki je iznos tro arine koji maksimizira dr avne prihode? 17 0.

Kako mar a ovisi o elasti nosti ponude? (1)Potra nja je dana s: P = -aQ + b Nagib krivulje potra nje je zapravo derivacija potra nje: (2) P ' ! dP ! a dQ (3) TR = P×Q = (-aQ + b)×Q (4) TR' = MR = -2aQ + b Sada razdvojimo MR na 2 dijela: (5) MR = -aQ aQ +b Supstituiramo zadnja dva lana s P (iz (1)): (6) MR = -aQ + P Nagib a je zapravo derivacija potra nje (iz (2)) dP v Q  P ali kako mi nemamo infinitezimalno male promjene. a RUC (200 150)/200 = 25%. 7. ako se proizvod prodaje po 200 kuna. a kako razlika u cijeni kod monopolista? Mar a je postotak zarade u odnosu na nabavnu vrijednost. to kom A. gdje su mu MC>MR. pa se mar a ra una ovako: = (P-AC)×100/AC Razlika u cijeni (RUC) je udio zarade u prodajnoj cijeni: RUC = (P-AC)×100/P Npr. Jedini na nabavna vrije dnost je zapravo AC. Optimalna i suboptimalna proizvodnja monopolist a Ravnote a se posti e u to ki gdje su MC jednaki MR. tvrtka se mo e nalaziti u npr.1. a nabavna je cijena 150 kuna. (7) MR ! dQ 70 .1. a tvrtku ta koli ina stoji PC po komadu (Tamo gdje okomica sije e AC). Kako se ra una mar a. pri koli ini QM. to treba u initi? Koliki je profit u to ki optimuma? P MC PM AC A PC MR QM QA D Q Slika 7. Tvrtka mora smanjiti proizvodnju ako eli profitirati. tada je mar a: (200 150)/150 = 33%. Ta se koli ina mo e prodati po PM.2. Monopolist proizvodi u to ki A. 7. Prostor odre ene sjeci tem MR i MC. to ki A. sjeci tem MR s apscisom i QA je gubitak. umjesto d emo staviti .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Seminar 7 Monopol 7.3. Profit ini iscrtkani kvadrat: = (PM PC)×QM Ako su MC ve i od MR.

Spajanjem to aka u kojima se tro i i proizvodi dobije se ponuda. a njihovi si proizvodi me usobno predstavljaju supstitute. u formulu za mar u umjesto MC uvrstimo MR: ¨ 1 ¸ ¹ P  P ©1  © ED ¹ ª º ! 11 1 !  1 (10) MR ! P ED ED MC P  MC 1 !  P! (11) 1 P ED 1 ED (8) MR ! P  Q v 7. 7. P MC S MR MR' D D' Q Slika 7. 7.8.4. copyright) i b.5. Koji faktori utje u na veli inu monopolisti ke mo i? Elasti nost tr i ne potra nje ( to je manja. Koji su izvori monopolisti ke mo i? To su zapreke ulasku u industriju: a. industrija aluminija.) isklju iva prava (licence. monopolist e zara ivati malo.7. Otprije se zna da postojanje supstituta pove ava elasti nost potra nje) te kako druge tvrtke reagiraju na podizanje cijena 71 . ve a je mo ). to je npr.2.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije (P pri emu je nagib krivulje potra nje negativan. Za to ne postoji tr i na krivulja ponude kod monopola? Zato jer ponuda ovisi o kretanjima potra nje. patenti. transport elektri ne energije. jer dok god je ED < . postoji monopolisti ka mar a (profite je mogu e ostvariti). Ako je Ed = .) ekonomije obujma (prirodni monopoli). Za to se ta mjera koristi kao mjera snage monopolista? to je ve a razlika izme u MC i P.6. broj tvrtki ( to ih je vi e. Ta je razlika ve a to je elasti nost potra nje manja. 7. ve a je elasti nost jer si tvrtke konkuriraju. tada je D = MR. monopolist vi e zara uje. Izvo enje dugoro ne krivulje ponude kod monopola Sa slike se vidi da se proizvodnja mijenja kako se mijenja potra nja. ako je potra nja vrlo elasti na. ¨ Q v (P 1 ¸ ¹ (9) MR ! P  P v ! P© 1  © P v (Q Ed ¹ º ª Kako vrijedi MC = MR. pa se grani ni prihod stalno smanjuje (Q kako raste koli ina. Zna i. itd. 7. Mo e li tvrtka imati monopolisti ku mo ak i ako nije jedina na tr i tu? Mo e. pa monopolist nema profita. a to zna i da tr i te nije savr eno konkurentno.

tj.11. Iz toga slijedi da su MR = -2aQ + b. Kako promjene potra nje utje u na monopolisti ku mo ? Ako je potra nja P = -aQ + b. Profit monopoliste s konstantno opadaj u im AC Iscrtkani pravokutnik predstavlja profit. MC = C' = 50.01×2500 = 75 = P×Q TC = 75×2500 30 000 -50×2500 = 32500 P 100 75 62 50 MR D AC MC 2500 5000 10000 Q Slika 7.24) i (4. npr. fiksni su tro kovi 0.9. MR = MC 100 0. a. Kod monopola vrijedi da su MC = MR.10. Funkcija prosje nog prihoda monopolista je P = 100 0.01Q2.01Q. tada je TR = (P×Q) = (-aQ + b)Q = -aQ2 + bQ. Dobivena koli ina se uvrsti u potra nju i dobije se cijena koju potro a i pla aju. a tro kovi su C = 50Q + 30000. 7.3. TR = P×Q = 100Q 0.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 7. a ovo je tablica prosje nih prihoda: AR 27 24 21 18 15 12 9 6 3 0 Q 0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 a) Izvedite jednad bu krivulje potra nje i nacrtajte potra nju i krivulju grani nog prihoda.02Q = 50 Q = 2500 P = 100 0. Uzmemo bilo koje 2 to ke. MR = 100 0. (2. to je nagib krivulje potra nje ve i. ve a je i monopolisti ka mo .21). Formula za krivulju potra nje ako imamo 2 to ke je: P P P  P ! 2 1 . krivulja potra nje. Grani ni tro ak je 10. Dakle. 7. AR je zapravo P.) koja je razina cijena i proizvodnje i koliki su profiti? AR je zapravo krivulja potra nje.02Q.

Q  Q1 1 Q2  Q1 21  24 .

Q  2 42 P ! 1.5Q  27 P  24 ! TP ! .

5Q 2  27Q Q MR ! 3Q  27 Potra nja 72 . 1.5Q  27 ! 1.

5×5. Otimanje profita monopoliste 18 Q 5.4. a FC = 0.67 = 104. Ravnote a se uspostavlja na sjeci tu ponude i potra nje.5 TR = 18.67 P = 27 1.33 P ! 10 Cijena je 10 jer su MC = 10.5×5.5Q  27 Q ! 11.33 Nakon fiksiranja cijena 18 Q 73 .7 = 48.17 c) kakva bi cijena bila u konkurenciji? U savr enoj konkurenciji krivulja MC iznad sjeci ta s krivuljom AVC u kratkom roku predstavlja ponudu. Ova je koli ina znatno ve a od one kod monopola.5 10 MR D 10 MR D 5. tada vrijedi AC = MC = P×Q MC×Q = 104.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P 27 MR D 9 18 Q Slika 7.67 = 18.83 56.67 9 Prije fiksiranja cijena Slika 7.83 Kada su MC konstantni. P 27 P 27 18. odnosno AR = MC (P = MC = MR) 10 ! 1. Crtanje krivulje potra nje i krivulje grani nog prihoda iz tabli nih podataka b) na ite optimalnu cijenu i koli inu. d) to bi bilo kada bi monopolist bio prisiljen proizvoditi po P = 10.5.67 9 11. te profit monopoliste. MR = MC 27 3Q = 10 3Q = 17 Q = 5.

kolika je cijena i koliko svako ku anstvo kupuje struje? Prvo treba izvesti tr i nu krivulju potra nje. Proizvo a je elektrana iji su ukupni tro kovi 500 + Q.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Ako je cijena jednaka 10.2Q = 1 2Q = 490 Q = 245 Q po ku anstvu = Q/10 = 24.12.04 1 MR 245 250 490 AC=500/Q+1 MC = 1 D 500 Q Slika 7.5 P 50 25.5 3.5 = 25. Pitanje je samo ho e li ostati u industriji. 7. Zbrajanje vi e identi nih krivulja potra nje za konkurentnim dobrom Pri cijeni 0 tra i se 500 jedinica (10 ku anstava×50/1) gdje je 1 nagib individualne krivulje potra nje. Individualne krivulje potra nje se zbrajaju horizontalno: P 50 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 Q Slika 7.5 = 245×25.2Q MR = MC 50 0. U jednom mjestu postoji 10 ku anstava koja potra uju elektri nu energiju potra njom Q = 50 P svaki. Postojanje prostora profita izme u AC i P 74 . Tada je tr i na krivulja potra nje jednaka P = 50 (50/500)×Q = P = 50 0.1Q2 MR = 50 0.5 P = 50 24.6. Rje enje bi bilo smanjivanje grani nih tro kova (na taj bi se na in otvorio prostor profita izme u P i AC). monopolist e izgubiti sav profit i proizvodit e kao u savr enoj konkurenciji.7.5 500 245 = 5502.1Q MC = TC' = 1 TR = 50Q 0. a) Kolika je optimalna proizvodnja za monopolistu.

4 Koliki je potro a ev vi ak? CS = (50 2. na koju e razinu postaviti cijenu? Kod monopola se razina profita gleda kao razlika izme u cijene i prosje nog tro ka pomno ena s koli inom: = TR TC = P×Q AC×Q = Q×(P-AC).1Q 2  49Q  500 ! 0 Dobiju se 2 rje enja.1Q Q 0. a DWL je trokut koji razlika izme u ove cijene i cijene u s. profiti e biti jednaki 0 (najmanji profit koji nije negativan) kada je cijena jednaka prosje nom tro ku: AC = P 50  1 ! 50  0. gdje vrijedi P = MC.1Q Q = 490 Profit monopoliste: = 490×1 500 490 = -500 (monopolist ostvaruje gubitke) Potro a ev vi ak je: CS = (50-1)×490/2 =12005 P 50 2.04)×479.6)/2 = 5. Fiksiranje cijena na savr eno konkurentnoj razini (gubici monopoliste) U savr enoj konkurenciji cijena je jednaka 1. odnosno pad ukupnog blagostanja u usporedbi sa savr enom konkurencijom). taj dio zanemarujemo (jer taj dio ne mo e predstavljati ponudu.6 Kako su pri koli ini Q = 10. Zna i.k: DWL = (2. a koli ina 490. Dakle. te razlika izme u ove koli ine i koli ine u s. ve samo dio iznad AVC).4 MC opadaju i.4 i Q = 479.6/2 = 11500. 75 . Mrtvi teret ne postoji u savr enoj konkurenciji. Q = 10.04 Pri toj cijeni = 0. c) Ako regulatori ne ele upropastiti elektranu. kolika bi morala biti cijena i koli ina? Mrtvi teret nastaje zbog smanjenja nu ene koli ine ( to je dio koji nitko ne dobiva. Monopolist ostvaruje gubitke (iscrtkani pravokutnik) jer je cijena konstantno ispod AC. ali nema trokuta DWL (mrtvi teret).6 Uvr tavaju i u potra nju dobije se da je P = 2.8. cijena se mora postaviti na razinu P = MC: MC = 1 = P 1 = 50 0.04 1)×(490 479.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije b) Ako se dr ava umije a sa eljom da onemogu i mrtvi teret.k. odnosno 1150$ po ku anstvu.02 1 AC=500/Q+1 MC = 1 250 490 500 Q Slika 7. ako dr ava eli minimizirati DWL (mrtvi teret). pa je rje enje Q = 479.

pau ala. to je bolje od slu aja kada postoji DWL (zadata pod c. Monopson Qc Q 76 . Monopolistu je oduzet sav profit. d) Koliki bi morao biti pau al koji bi pokrivao fiksni tro ak elektrane. Ako se od toga oduzme 50 n.6 490 500 Q Slika 7. prostora profita vi e nema jer je cijena jednaka prosje nom tro ku. Me utim. postoji mali DWL (sivi trokut). ali ne stvara gubitke. prvo rje enje pr oblema: nulti profit monopoliste uz mali mrtvi teret Kada je D = S. P MC P* Pc Pm AC = S D = MRP Qm Slika 7.50 po ku anstvu. Kako monopsonist odre uje koliko proizvoda kupiti. i koliki mu je profit (usporedi sa savr enom konkurencijom). a to je zato to su FC>0.9.50. jo uvijek ostane 1150.j. Napomena: U ovom zadatku to ka u kojoj su prihodi monopoliste jednaki 0 i to ka savr ene konkurencije nisu jednaki jer MC nisu jednaki AC.)) k Monopson 7. Ho e li kupiti vi e ili manje od konkurentnog kupca? Kod monopsona postoji 1 kupac i vi e ponu a a.13. To je po ku anstvu 1200.k.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P 50 2. a da se cijena odr i na razini pri kojoj DWL ne postoji? FC = 500 Po ku anstvu: 500/10 = 50 Prije smo izra unali da je CS = 12005 u s.04 1 AC=500/Q+1 MC = 1 479.10.

formira se cijena koju monopsonist pla a.11. Kod tvrtke koja kupuje inpute koje kupuju i druge tvrtke. odnosno gubitak za cijelo dru tvo.17. Ako se profit (zbroj sivog i rafiranog pravokutnika) podijeli proizvo a ima. MC je promjena u ukupnim izdacima kako se mijenja koli ina proizvoda Q. Kod monopsonista je. Ako postoji malo kupaca. ve a je mo ) b) broj kupaca c) kako kupci sura uju 7. Mrtvi teret (DWL). me utim. U savr enoj konkurenciji (s. samo e se preraspodjela promijeniti. tako da ovakva optimizacija ima smisla samo ako je sivi trokut manji od sivog pravokutnika. Savr eno konkurentna tr i ta Q Savr eno konkurentno tr i te proizvoda 7. 7. Tamo gdje okomica sije e AC. Ravnote a se u monopsonu ostvaruje na sjeci tu krivulja MRP (grani na vrijednost. Me utim.k. ME = MV (i u monopolu i u s. 7. Sada je potro a ev (koji je u ovom slu aju monopsonistov) vi ak sastavljen od rafiranog pravokutnika i rafiranog trokuta.k. a proizvo a i dobivaju vi e (dakle. oni e tako er imati ne to monopsonisti ke mo i.14.k.).k. dru tveni gubitak e i dalje ostati isti. Kod monopsona monopsonist proizvo a ima oduzme sivi pravokutnik. Koji su izvori monopsonisti ke mo i? Oni ovise o kupovnoj strani tr i ta: a) elasti nost ponude ( to je manja. ali manje nego kada su sami. ponekad se ozna ava s ME). odgovor na pitanje je: monopsonist kupuje manje i pla a manje). odnosno potra nja monopoliste) i MC (grani ni izdatak ili tro ak. a Pm je cijena koju stvarno pla a proizvo a u. potro a ev vi ak je rafirani trokut. Razliku trpa sebi u d ep.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P* je cijena koju bi monopolist mogao platiti.) koli ina je ve a. Proizvo a ev vi ak je sve izme u ponude i cijene u s.15. to je monopsonisti ka mo ? Mo e li tvrtka imati monopsonisti ku mo ak i kad nije jedina na tr i tu? Monopsonisti ka mo je mogu nost kupca da kontrolira tr i te faktora.16. Nacrtajte grafove parcijalne ravnote e za savr eno konkurentno tr i te inputa i tr i te proizvoda: P P S S D D Q Savr eno konkurentno tr i te initelja Slika 7. Koji su dru tveni tro kovi monopsona? Ako bi se dobit monopsonista podijelila proizvo a ima. 77 . bi li se ti tro kovi mogli eliminirati? U s. sivi trokut FEH je gubitak za monopsonista. MC iznad AC. je sivi trokut i bijeli trokut ispod njega.

Grani ni prihod dodatnog proizvoda monopsonista je 600 2Q.k.? S=D Ili MRP = AC 600 2Q = Q Q = 200 P = Q = 200 d) koliki je ukupni probitak u s.12.? TS = 600×200/2 = 60000 78 .13. a) kolika je cijena koju pla a monopsonist? Kolika je koli ina koju kupuje? Nacrtajte graf! S =AC = Q MC = 2Q D = MRP = P = 600 2Q MC = MRP (iz toga dobijemo koli inu koju m.k.18. AC. Tro kovi monopsona 7. kako bi se dobila cijena: P = Q = 150 P 600 2Q 300 200 150 H D = M RP Q 150 200 300 Q Slika 7. kupuje) 600 2Q = 2Q Q = 150 Koli ina se uvrsti u ponudu. Ukupni izdaci su TE = Q2. Analiza monopsona na primjeru b) koliki profit ostvaruje monopsonist? = Q×MRP(Q) Q×AC(Q) = 300×150 150×150 = 22500 c) Kolika bi bila cijena i koli ina u s.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P MC E AC = S D = MRP Qm Qc Q Slika 7.

a) Koliko e proizvoditi ovaj proizvo a ako se pona a kao monopolist? Treba vidjeti postoji li na tr i tu mogu nost zarade profita. Vi e ne e biti poticaja za ulazak novih poduze a. proizvodit e 3 proizvoda. Ako postoji. Monopolisti ka konkurencija 7.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije DWL = (300-150)×(200-150)/2 = 3750 e) Koliki je ukupni CS u slu aju monopsona? CS kod monopsoniste je trokut iznad profita + profit: CS = (600-300)×150/2 + 22500 = 45000 f) Ako dr ava odlu i poni titi tetni utjecaj monopsona i natjera monopsonista da svoju dobit podijeli prodava ima. novi e u i na tr i te. c) U dugom roku na tr i te ulaze novi proizvo a i koji nude sli ne proizvode i potra nja pada na p = -x +10.19. TC ! x 3  6 x 2  13 x  9 MC ! 3 x 2  12 x  13 P !  x  21 MR ! 2 x  21 MR ! MC x* ! 4 P ! 17 4 ! 39 b) Ako postoji mogu nost za proizvodnu diferencijacij u. 79 . ho e li na ovo tr i te do i jo proizvo a a? Profit je pozitivan i za o ekivati je da e na njega dolaziti novi sudionici. jer DWL je mogu e ukloniti tek pove anjem koli ina. d) Grafi ki prika ite ravnote u ovog poduze a u kratkom i dugom roku. Proizvo a koji je jedini na tr i tu ima potra nju P = . ho e li se poni titi tetni utjecaj monopsona? Ne e. Ho e li ovaj proizvo a opstati? Koliko e proizvoditi? MC ! 3 x 2  12 x  13 P !  x  10 MR ! 2 x  10 MR ! MC x* ! 3 P!7 4!0 Proizvo a e imati nulte profite.x +21 i tro kove TC = x 3 6x2 + 13x + 9. a cijena e drasti no pasti. Nema nikakvih prepreka ulasku novih proizvo a a na ovo tr i t e.

37 3. Proizvo a ima potra nju P = . Ako postoji mogu nost za proizvodnu diferencijaciju.37 DWL ! 2 ´ (10  x)dx  ´ (3x  12 x  13)dx ! 0.37 3.3x +23 i tro kove TC = x 3/3 4x2 + 20x + 9. Nema nikakvih prepreka ulasku novih proizvo a a na ovo tr i te. a ne savr eno konkurentne ravnote e? MC ! 3 x 2  12 x  13 P !  x  10 P ! MC x * ! 3.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije e*) Koliki je gubitak blagostanja zbog uspostavljanja monopolisti ki. ho e li na ovo tr i te do i jo proizvo a a? MC ! x 2  8 x  20 P ! 3 x  23 MR ! MC  3 x  23 ! x 2  8 x  20 x* ! 3 p ! 14 AC ! 1 2 9 x  4 x  20  x 3 AC .20.58 3 3 7.

80 .3 ! 14   4 ! 0 Ovo je tr i te ve zasi eno jer je u optimalnom slu aju profit 0. St oga nema poticaja novim proizvo a ima da ulaze na ovo tr i te.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 7.21. 81 . optimiziraju li se profiti? AR ! AC dAR dAC ! (1) dQ dQ d TR d TC ! dQ Q dQ Q dTC dTR Q  TC Q  TR dQ dQ ! Q2 Q2 (2) vQ dTR dTC Q  AR ! Q  AC (3) dQ dQ Iz (1) uvrsti u (3): dTC dTR Q  AC Q  AC ! dQ dQ dTC dTR Q vQ Q! dQ dQ MR ! dTR dQ MC ! dTC dQ (4) MR ! MC (5) Potonji izraz je uvjet maksimizacije profita. Kod dugoro ne ravnote e u monopolisti koj konkurenciji kada je potra nja tangenta na AC.

Na taj na in se pokupi sav potro a ev vi ak: P A B MC MR D = AR Q Slika 8. Diskriminacija cijena 1. stupnja. zarada je kockasto rafirani pravokutnik. stupnja pomo u 2 grafikona. Objasnite grafi ki diskriminaciju cijena 3.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 8 Diskriminacija cijena 8. ali ne u cijelosti. Objasnite grafi ki diskriminaciju cijena 2. te ozna ite profite za 3 razli ite prodane koli ine. stupnja. Objasnite grafi ki diskriminaciju cijena 1. tada tvrtke daju razli ite popuste za razli ite koli ine roba. P AC MC MR D = AR Q Slika 8. stupnja Kada su MC i AC konstantno opadaju i (kao kod prirodnog monopola). Na taj na in eksploatiraju dio povr ine B. Na slici: za prvu koli inu. Diskriminacija cijena 2.2. To je slu aj kod kupovine na veliko.1. stupnja.1. dok se povr inu B mo e eksploatirati samo kod diskriminacije cijena 1. stupnja Povr inu A eksploatira svaki monopolist.2. a za tre i iscrtkani pravokutnik. Svaki proizvod se licitira dok se ne dobije najve a mogu a cijena. te ozna ite koje dijelove proizvo a uzima od potro a a.3. 8. za drugu sivi. 8. Na razli itim tr i tima tvrtka optimizira za svako tr i te posebno: 82 .

jer oni putuju u jednom danu. 8. a fiksni tro kovi su FC = 5000. e.5. a) Koliko bi zaradio ovaj proizvo a ako je sam na tr i tu i pona a se kao obi ni monopolist U tom bi slu aju tvrtka bila klasi ni monopolist: MC = MR MR = 400 Q 400 Q = 100 Q = 300 83 .) kratka akcija papirnatih ru nika Razdvajaju se oni kojima je elasti nost potra nje manja od onih kojima je elasti nost potra nje ve a. 8. Razdvajaju se kupci koji su cjenovno osjetljiviji od onih koji su manje cjenovno osjetljivi. Transportni tro kovi se obra unavaju ak i ako samo preuzmete robu. Poznato je da je potra nja tvrtki manje elasti na od potra nje pojedinca.5Q. f) luksuzni dodaci automobilima se prodaju uz znatno ve u mar u od osnovne opreme. komad po komad. stupnja Na svakom se tr i tu oblikuje zasebna cijena i koli ina. Diskriminacija cijena je mogu a ako se kupci mogu razvrstati na taj na in ta je arbitra a nemogu a.3.) prodavanje miksera s kuponima koji daju 10$ ako se po alju proizvo a u. d. Oni kojima je E ve a e kupiti ve e zalihe (to je intertemporalna diskriminacija).) dostavljanje cementa kupcima kao obavezna stavka prilikom kupovine cementa . Aukcijska ku a prodaje srebrne lice.4. Na taj se na in odvajaju biznismeni. pa mogu platiti znatno ve u cijenu. b. Proizvodnja svake dodatne lice iznosi 100 kuna (MC = 100). pa se na taj na in eksploatira ta razlika. Potra nja za tim licama je dana s P = 400 0. c. Oni koji su skloni luksuzu manje su cjenovno osjetljivi. a) Zahtjev avio kompanija da se provede najmanje 1 subota izvan ku e za karte koje su jeftinije. Na taj se na in kupci razvrstavaju geografski. Diskriminacija cijena 3.) plasti na operacija Doktor mo e naga ati kakvo je imovno stanje pacijenta i zara unati cijenu plasti ne operacije razli ito za razli ite pacijente.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P P MC MR2 D2 = AR2 Q MR D = AR Q Slika 8. a tro kovi su jednaki na oba tr i ta.

0. postaje grani ni prihod. umanjena za iznos fiksnog tro ka. Kupci ne znaju koliko se lica prodaje. a od 300 do 450 komada tre u cijenu. jer svatko ima vlastitu cijenu: MC = AR 400 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P = 400 150 = 250 = 300×250 300×100 5000 = 40 000 b) Aukcijska je ku a ipak odlu ila uprili iti aukciju prodaju i jednu po jednu licu ponu a u koji najvi e ponudi metodom nizozemske aukcije (po ev i od ve e cijene i primi u i se rezervacijskoj cijeni svakog kupca). = (400 100)×600/2 5000 = 85 000 c) Prodava nakon nekog vremena shvati da je aukcijska prodaja prezahtjevna za odr avanje te odlu i davati razli ite iznose rabata na razli ite iznose kupovine: do 150 komada zara unavao bi jednu cijenu. odnosno potra nja.5Q = 100 Q = 600 Cijena je varijabilna. za svaku jedinicu druga ija. Koliki su profiti prodava a? Prosje ni prihod. Koje bi to bile prodajne cijene i koliki bi bio ukupni profit? 84 . od 150 do 300 drugu. Zato se prihod ne mo e ra unati kao pravokutnik ve kao povr ina izme u potra nje i grani nog tro ka.

Fiksni su tro kovi jednaki 20 000. Na svakom se tr i tu izra una MR i izjedna i s MC. BMW proizvodi bilo koju koli inu automobila po MC = 15 na svakoj razini proizvodnje.5×300 = 250 Za koli inu x = 450: P = 400 0.5. stupnja (aukcija).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Za koli inu x = 150: P = 400 0.5×450 = 175 TR = 150×325 + (300 150)×250 + (450 300)×175 = 112 500 Ukupni tro kovi (za svih 450 proizvedenih komada) TC = 100x + 5000 = 100×450 + 5000 = 40 000 = 112 500 40 000 = 72 500 Profit je manji nego kod monopolisti ke diskriminacije 1. 8. ali je ve i nego u obi nom monopolu. Tamo e se maksimizirati dobit: 85 . ako su potra nje dane jednad bama: QE = 18 000 400PE QU = 5 500 100 PU a) Koliko e se komada prodavati na svakom tr i tu i uz koju cijenu? Prvo se izrazi potra nja u obliku P= .5×150 = 325 Za koli inu x = 300: P = 400 0. a koliko u SAD-u. Koliko bi se trebalo prodavati u Europi.

Analogno vrijedi i za ameri ke profite).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije QE 400 Q PU ! 55  E 100 PE ! 45  2 QE 400 Q2 TRU ! 55QU  U 100 Q MRE ! 45  E ! 15 200 Q MRU ! 55  U ! 15 50 QE ! 6000 TR E ! 45Q E  QU ! 2000 6000 2000 ! 30. Zato se od profita u Europi oduzima 6000/8000*20000. ve samo MC. Da su FC = 0. 86 . P 55 45 35 30 15 MRU DU MRE DE 0 2000 2750 000 5500 9000 18000 Q Slika 8. Diskriminacija cijena proi zvo a a automobila Profit na europskom tr i tu je jednak crvenom to kastom pravokutniku umanjenom za ukupne fiksne tro kove (jer na grafu nemamo graf prosje nih tro kova. PU ! 55  ! 35 400 100 6000 4 E ! 6000 v 30  v 20000  15 v 6000 ! 75000 8000 2000 4 U ! 2000 v 35  v 20000  15 v 2000 ! 35000 8000 PE ! 45  (fiksni se tro kovi raspore uju s obzirom na koli inu proizvodnje. tada bi AC bili jednaki MC). tj.4. Profit na ameri kom tr i tu je jednak povr ini sivog pravokutnika umanjenoj za FC. 75% od fiksnih tro kova. u kojem nisu sadr ani FC. Ukupna zarada BMW-a je 110000.

pa je ukupna potra nja jednaka ameri koj. Kada je cijena izme u 45 i 55.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije b) Ako se nametne 1 cijena: Q = QE + QU Potra nje se zbrajaju vodoravno za konkurentna dobra. zajedno 23500. Pri toj cijeni u SAD-u se potra uje 5500. Kada cijena padne na 45. i od te to ke nadalje potra nju ine i Europa i SAD. Provla enjem pravca kroz te dvije to ke dobit emo ukupnu potra nju: 0  45 P  45 ! . tj. tada se dobije prelomljena krivulja potra nje (pogledajte sljede u sliku). potro a i po inju potra ivati BMW automobile i na europskom tr i tu (zapravo im cijena padne tik ispod 45).0). Kada potra nje nemaju istu rezervacijsku cijenu. na Europskom tr i tu nema potra nje. P = 55 Q/100. a u Europi 18000 komada. Kada uvrstimo cijenu 45 u ameri ku potra nju dobijemo koli inu pri kojoj se uklju uje i Europa u potra nju: 45 = 55 Q/100 Q = 1000 To ka A je dakle A(1000. To ka B je: B(23500. 45). To ku B emo dobiti pri cijeni P = 0.

1000 AP ! 55  100 ± ¯ Q ± ? Q 1000 . MR = (PQ)' = (47-Q2/500)' = 47 Q/250 47 Q/250 = 15 Q = 8000 P = 31 Na svakom tr i tu se kupuje: 31 ! 45  QE   Q E ! 5600 400 Q 31 ! 55  U   QE ! 2400 100 5600 4 E ! 5600 v 31  v 20000  15 v 5600 ! 75600 8000 2400 4 U ! 2400 v 31  v 20000  15 v 2400 ! 32400 8000 Ukupna zarada BMW-a je 108000. a donji je MR. Kao vje bu rije ite slu aj ako se pretpostavi da je proizvodnja manja od 1000. Pretpostavimo da je proizvodnja u domeni druge funkcije potra nje (Q>1000).23500 AP ! 47  ± 500 ° Gornji crveni pravac je potra nja.X  1000 23500  1000 Dobije se: P = 47 Q/500 Sada mo emo re i da je potra nja: Q ® Q ±  ?0. 87 . a prodali su jednaki broj automobila. Dobit od cjenovne diskriminacije je za 2000 ve a.

Objedinjavanja 2 razli ita tr i ta i time uzrokovani gubici profita Profit na europskom tr i tu je jednak iscrtkanom pravokutniku umanjenom za 70% (zato jer 5600 automobila prodanih u Europi ini 70% BMW-ove proizvodnje od 8000) ukupnih fiksnih tro kova (jer na grafu nemamo graf prosje nih tro kova.* Potra nja za nekim proizvodom je P = -aQ + b. ve samo MC.5.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P 55 47 45 A(1000.0) 11750 18000 23500 Q Slika 8. Oligopol 8. cijenu i profit u savr enoj konkurenciji. FC = 0.45) 31 15 DU 0 1000 2400 5500 5600 8000 MRT DE DT B(23500. Na tr i tu postoje 2 tvrtke koje imaju identi ne tro kove: MC = c. P ! MC  aQ  b ! c Qsk ! bc a P sk ! c bc bc vc  vc ! 0 a a 4 sk ! P v Q  MC v Q 4 sk ! b) Kolika je koli ina. i postavi se kao monopolist? MR ! MC TR ! P v Q !  aQ 2  bQ MR ! 2aQ  b  2aQ  b ! c 88 . a) na ite koli inu. Da su FC = 0. tada bi AC bili jednaki MC). cijena i profit ako na tr i tu postoji samo jedna od tih tvrtki. Profit na ameri kom tr i tu je jednak povr ini kockastog pravokutnika umanjenoj za ostatak FC. u kojim nisu sadr ani FC.6.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Qm ! bc 2a bc bc P m ! a b ! 2a 2 bc bc bc .

ravnote ne koli ine. a igraju koli inama. Radi se o Cournotovoj ravnote i. cijenu i profite. na ite reakcijske krivulje. P !  a (Q1  Q 2 )  b 4 1 !  aQ12  aQ1Q2  bQ1  cQ1 x4 1 ! 2 aQ1  aQ 2  b  c ! 0 xQ1 bc 1 Q1 !  Q 2  reakcijska krivulja tvrtke 1 2 2a 1 bc analogno. ovo je reakcijska krivulja tvrtke 2 Q2 !  Q1  2 2a 1¨ 1 bc¸ bc Q1 !  ©  Q1  ¹ 2ª 2 2a º 2a bc Q1 ! 3a bc Q2 ! 3a 2.b  c 2 4m ! v  vc ! 2a 2 2a 4a c) Ako tvrtke ne sura uju.

b  c Q ! Q1  Q2 ! 3a .

b  c  b ! b  2c P m ! 2 a 3a 3 2 2.

b  c b  2c 2.

b  c 2.

odnosno 256. Graf: to ka A predstavlja ravnote u u Cournotovom modelu duopola. 89 .b  c 4c ! v  vc ! Ovo je profit industrije. Profit jedne tvrtke je pola ovog 3a 3 3a 9a iznosa.

6. Cournotove reakcijske krivulje d) Ako se prva tvrtka postavi kao vo a.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Q2 bc a bc 2a bc 3a bc 4a A B 0 bc bc 4 a 3a bc 2a bc a Q1 Slika 8. bc¸ ¨ 1 4 1 !  aQ 12  aQ 1 ©  Q1  ¹  bQ 1  cQ 1 2a º ª 2 a bc Q1 4 1 !  Q12  2 2 x4 1 bc !  aQ 1  !0 xQ1 2 bc 1 ! Q sk 2a 2 1 bc bc bc 1 Q2 !  v  ! ! Q sk 2 2a 2a 4a 4 3 3. koliki e biti profit. cijena te koli ina koju e proizvoditi? Tvrtka 1 zna reakcijsku krivulju tvrtke 2. te ju uvr tava u svoju funkciju profita.

b  c Q ! Qsk ! 4 4a b  3c 3.

b  c P ! a v b ! 4a 4 Q1 ! 41 ! 42 ! .

b  c 2 8a .

b  c 2 16 a e) Neka tvrtke osnuju kartel. Cijena je kao u monopolu. Na ite ravnote nu cijenu i koli inu. Optimizacija je ista kao i u monopolu. a svaki zara uje pola monopolisti kog profita: 90 . samo to svaka tvrtka proizvodi pola monopolisti ke koli ine.

1 ! bc bc .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Q k .2 ! 4a 4a bc ¨bc bc¸ P k ! a©  ¹b ! 2a º 2 ª 2a 4 k . Q k .1 .

b  c bc bc bc ! v  vc ! 2a 2 2a 8a .

b  c 2 8a 2 4 k . Q i profit.2 ! f) Ako se tvrtka 2 odlu i varati u kartelu. bc 1 Q2 !  Q1  2 2a bc Q1 ! 4a 1 ¨ b  c ¸ b  c 3. i optimizirati u skladu s poznatom koli inom koju tvrtka 1 proizvodi. na ite P.

b  c ! Q2 !  © ¹ 2 ª 4a º 2a 8a 2 b  c 3.

b  c 5.

b  c  ! Q! 4a 8a 8a 3b  5c P! 8 2 9.

b  c 41 ! 64 a 2 6.

b  c 42 ! 64 a 2 15.

b  c 4! 64 a Gubitak profita industrije zbog varanja: 4 ! .

b  c 2 4a  15.

b  c .

kolika bi bila proizvodnja i profit? P = 10 Q TR = P×Q = (10 Q)Q = 10Q Q2 MR = 10 2Q MC1 = 2 MR = MC1 10 2Q = 2 Q=4 P = 10 4 = 6 = 6×4 (4 + 2×4) = 12 b) Ako na tr i tu postoji samo tvrtka 2.b  c ! 64 a 64 a 2 2 8.7. Funkcije tro kova su C1(Q1) = 4 + 2Q1 i C2(Q2) = 3 + 3Q2. koliki bi bio profit. gdje je Q = Q1 + Q2. Potra nja je 10 Q. U industriji su 2 tvrtke. koli ina i cijena? MC1 = 3 MR = MC1 10 2Q = 3 91 . a) Ako je na tr i tu prisutna samo tvrtka 1.

Q2)×Q1 4 2Q1 1 = P×Q C1 = (10 Q1 2 Q1Q2 .5 (3 + 3×3.5 2 0 3 4 7 Q1 Slika 8. u drugu): 1¨ 1 ¸ Q1 ! 4  © 3.5×3.5  v 3 ! 2 2 Q!5 P = 10 5 = 5 1 = 5×3 (4 + 2×3) = 5 2 = 5×2 (3 + 3×2) = 1 =6 Q2 8 3. Na ite koli ine.5  Q1 ¹ 2ª 2 º Q1 ! 3 1 Q2 ! 3.5  Q1 2 xQ 2 Ravnote a: (uvrsti se jedna r. profit i grafi ko rje enje.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Q = 3. Smatra se da se vrijednost tvrtke procjenjuje kao desetogodi nji iznos profita (jedna od pretpostavki).5 = 6.3 2 = -Q2 + 7Q2 Reakcijska krivulja: x4 2 1 ! 2Q 2  7  Q1 ! 0   Q2 ! 3. Profiti u monopolu kada je tvrtka 1 jedina na tr i tu su bili 12 (izra unati pod a). 92 . Razlika je 7. Cournotove reakcijske krivulje kod nejednakih tro kova tvrtki d) Koliko e tvrtka 1 biti spremna platiti za kupnju tvrtke 2 ako suradnja nije dozvoljena.4 1 = -Q1 + 8Q1 Reakcijska krivulja: x4 1 1 ! 2Q1  8  Q2 ! 0   Q1 ! 4  Q 2 2 xQ1 = P×Q2 C2 = (10 Q1 Q2)×Q2 3 3Q2 2 2 Q1Q2 . gdje e biti ravnote a? (Cournot).k. Dakle. ali preuzimanje jest? To je razlika u profitima u monopolu i oligopolu.5 P = 10 3. koja pomno ena s 10 daje 70. a sada ostvaruje 5.25 c) Ako tvrtke ne sura uju. tu razliku treba pomno iti s 10.5) = 9.7.5 = 6.

a to je 1×10 = 10.5  1. 8. e) Ako tvrtka dobro poznaje tr i te. Tada e u svoju funkciju profita uvrstiti reakciju tvrtke 2. Potra nja je Q = 53 P a) Prona ite cijenu i koli inu koja maksimizira dobit monopoliste.5  Q1 ¹ . postavit e se kao voditelj (Stackelbergov vo a).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Tre a bi tvrtka bila spremna platiti tek godi nje profite pomno ene s 10.5  4.5 xQ1 1 Q2 ! 3.8.25 4 1 ! 4.25  (3  3 v 1.4 2 º ª 1 4 1 !  Q12  4.25 2 P ! 10  4. MR = MC Ili Max = PQ C(Q) = (53 Q)Q 5Q = 48Q Q2 d4 ! 48  2Q ! 0   Q ! 24 dQ 24 ! 53  P   P ! 29 4 ! 29 v 24  5 v 24 ! 576 b) Na tr i te ulazi druga tvrtka.25 ! 4.5 ! 0   Q1 ! 4. pa ju ne treba ni kupiti. Iska ite funkciju profita.25 v 1.125 4 2 ! 4. Monopolist proizvodi pri AC = MC = 5.5  ( 4  2) ! 6.5Q1  4 2 x4 1 ! Q1  4. Q1 + Q2 = 53 P C(Q1) 1 = PQ1 C(Q2) 2 = PQ2 Q2)×Q1 5Q1 = 53Q1 Q12 Q1Q2 5Q1 = 48Q1 Q1Q2 Q12 1 = (53 Q1 Q2)×Q2 5Q2 = 53Q2 Q22 Q1Q2 5Q2 = 48Q2 Q1Q2 Q22 2 = (53 Q1 c) Reakcijske krivulje: d4 1 1 ! 48  2Q1  Q2 ! 0   Q1 ! 24  Q2 dQ1 2 d4 2 1 ! 48  2Q2  Q1 ! 0   Q2 ! 24  Q1 2 dQ2 93 .4 1 ¸ ¨ = -Q12 + 8Q1 Q1 © 3. Neka je Q1 proizvod prve. a Q2 proizvod druge tvrtke.25) ! 1.4375 U dugom roku e istisnuti drugu firmu. 1 1 = -Q12 + 8Q1 Q1Q2 . Obje tvrtke imaju iste tro kove.25 v 4. jer tre a tvrtka ne bi mogla uspostaviti monopol.5 ! 1.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije d) Koja je Cournotova ravnote a? Na ite cijene. na i ravnote u: P ! 53  § Qi 4 i ! PQi  C . koli ine i profite. 1 1 ¸ 1¨ Q1 ! 24  © 24  Q1 ¹ ! 12  Q1 4 2 º 2ª Q1 ! 16 Q2 ! 24  1 v 16 ! 16 2 Q ! 32 P ! 53  32 ! 21 1 = 2 = 21×16 5×16 = 256 = 256 + 256 = 512 e) Ako postoji n proizvo a a.

 Qn  5 ! 0 xQi Reakcijska krivulja svakog poduze a: 1 Qi ! 24  ....  2Qi  ..  Q n Qi  5Qi x4 i ! 53  Q1  .  Qi2  .....Qi 4 i ! 53Qi  Q1Qi  .

pa se dobije: i !1 n 94 . Q1 = Q2 = = Qn...  Qi 1  Qi 1  Qn 2 Kako su tro kovi isti.Q1  .

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Qi ! 24  48 n 1 Q ! nQi Qi ! P ! 53  n v 48 n 1 1 .

n  1 Qi 2 Ukupni su profiti jednaki: 4 T ! PQ  C (Q ) ! P v ( NQi )  5 v ( nQi ) 48 48 n » «  5n 48¼ v n v 4 T ! ¬53  n 1 ½ n 1 n 1 ­ 48n » 48n n « 4 T ! ¬48  ¼ v n  1 ! 2304 .

Tvrtka 1 maksimizira svoj profit poznavaju i reakciju drugoga: max 1 = PQ1 C(Q1) uz ograni enje: Q2 = 24 Q1/2 (reakcija tvrtke 2) (Reakciju smo dobili na ovaj na in: 2 =PQ2 5Q2 =(53 Q2 Q1) Q2 5Q2 =48Q2 Q22 Q1Q2 ) Sada se uvrsti reakcija u profit: max 1 = (53 Q1 Q2) Q1 5Q1 = (53 Q1 24 +Q1/2) Q1 5Q1 Q12/2 5Q1 = 24Q1 Q12/2 1 =29Q1 x4 1 ! 24  Q1 ! 0   Q1 ! 24 xQ1 Q2 ! 24  24 ! 12 2 Q ! 36 P ! 53  36 ! 17 Profit 1. zna i da donosi odluke prije tvrtke 2). Tada je n 1 cijena jednaka P = 53 48 = 5. firme: C1 = 17×24 5×24 = 288 1 = PQ1 Profit 2. firme: C2 = 17×12 5×12 = 144 2 = PQ2 Profit industrije: = 144 + 288 = 432 b) Koliko e svaka od njih proizvoditi. pa e cijena biti P = 53 24 24 = 5. Na ite reakcijske krivulje svake tvrtke.9. 95 . Na tr i tu postoje 2 tvrtke s istim tro kovima gdje su AC = MC = 5. a to je jednako MC. To zna i da se dosegla razina proizvodnje u savr enoj konkurenciji.n  1 2 n  1½ ­ U savr enoj konkurenciji je broj igra a beskona an. i po kojoj cijeni. i suo avaju se s potra njom P = 53 Q. pa se prodaje lim 48 v npg n ! 48 komada.) to se doga a ako jedan od njih zna reakcijsku krivulju drugoga? (neka je tvrtka 1 Stackelbergov vo a. 8. a. ako svaki od njih vjeruje da je Stackelbergov vo a? Tada e svaki od njih proizvoditi po 24 jedinice.

svaki zara uje 1800. cijena i profit? P = 150 Q = PQ 30Q. firme: C2 = 70×40 30×40 = 1600 2 = PQ2 Ukupni profit (profit industrije) je 3200.Q2 d4 ! 120  2Q ! 0 1 v 40 ! 40 2 dQ Q ! 60 P ! 150  60 ! 90 4 ! 90 v 60  30¸60 ! 3600 Kako su im profitne funkcije iste. 2 tvrtke proizvode 2 ista proizvoda i jedine su na tr i tu. kolika e biti proizvodnja. b) Neka tvrtke osnuju kartel. gdje je Q zbroj koli ina Q1 i Q2. a) na ite Cournot ravnote u. Drugi to uvr tava u svoju reakcijsku krivulju (izra unate kod Cournot-ravnote e): Q2 = 60 Q1/2 = 60 30/2 = 45 Q = 30 + 45 = 75 P = 150 75 = 75 30Q1 1 = PQ1 30Q2 2 = PQ2 96 . d) Ako se firme dogovore kao u kartelu. samo bi prvi zadr ao sve.10. to zna i 30 komada po tvrtki. To je zajedni ki profit. 8. Njihovi su tro kovi C1 = 30Q1 i C2 = 30Q2 (Q1 i Q2 su koli ine proizvoda koje proizvode). ali jedna firma vara. U kartelu tvrtke ine 1 monopol. = 150Q Q2 30Q = 120Q . jer ju je nemogu e dose i ako obojica ele biti Stackelbergov vo a. Potra nja je P = 150 Q. 30Q1 =(150 Q1 Q2) Q1 30Q2 = 150Q1 Q12 Q1Q2 30Q1 1 =PQ1 Q12 Q1Q2 1 = 120Q1 Reakcijske krivulje: x4 1 1 ! 120  2Q1  Q 2 ! 0   Q1 ! 60  Q 2 2 xQ1 x4 2 1 ! 120  2Q 2  Q1 ! 0   Q2 ! 60  Q1 2 xQ 2 Ravnote a: 1 1 ¸ 1¨ Q1 ! 60  © 60  Q1 ¹ ! 30  Q1 4 2 º 2ª Q1 ! 40 Q2 ! 60  Q ! 80 P ! 150  80 ! 70 Profit 1. kakva bi bila situacija? Rje enje bi bilo isto kao u prethodnom slu aju. profit i cijena? Ve smo izra unali da je dogovorena koli ina u kartelu 60. firme: C1 = 70×40 30×40 = 1600 1 = PQ1 Profit 2. Kolika e biti proizvodnja. c) Ako je na tr i tu samo proizvo a 1. Q = Q1 + Q2.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije To ka ravnote e ne postoji.

19 -68 = 8.57 + 3×6.57 -82 = -5.19 + 2×7. to zna i 225 vi e. tada industrija gubi 225 (jer 1. Kupcima je bolje jer se proizvodi vi e uz ni u cijenu. dobiva samo 225.11.57 12×7.6(12 x4 1 ! 6 p1  2 p 2  30 ! 0 xP1 Reakcijska krivulja tvrtke 1: p p1 ! 2  5 ! 0 3 = p2×q2 TC2 = p2(15 4p2 + 3p1) . Ukupni tro kovi su: TC1 = 6q1 + 10 i TC2 = 4q2 + 8.875 ! 0 8 2 2 Rje avanjem sustava jednad bi dobije se: 1 ¨ 3p ¸ p1 ! © 1  3.19  3.4(15 4p2 + 3p1) 8 = -4p22 + 3p1p2 + 31p2 12p1 -68 x4 2 ! 8 p1  3 p 2  31 ! 0 xP2 Reakcijska krivulja tvrtke 2: 3p p 2 ! 1  3.57 8 Uvr tavanjem u funkcije profita dobije se: 2 1 = -3×7. i koliko je profitirala? Da je sporazum odr an.75 2 2 = -4×6.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 1 2 = 70×30-30×30 = 1350 = 75×45-30×45 = 2025 e) Koliko je tvrtka 2 u tom slu aju ukrala od tvrtke 1. pa je razlika 225). te igraju cijenama. to zna i da gubi 450. b) Na ite Bertrandovu ravnote u.292 p1 ! 8 p1 ! 7.19 + 31×6. Ako se pogleda zajedno.875 ! 6. Potra nja za proizvodom tvrtke 1 je dana s q1 = 12 3p1 + 2p2. Druga tvrtka zara uje 2025 umjesto 1800.57×7. a 2.19×6. a) O kojem se modelu duopola radi? Ovo je Bertrandov model duopola. 8.19 p2 ! 3 v 7.61 c) Nacrtajte reakcijske krivulje i to ku ravnote e ozna ite s A. u kartelu bi svaki zara ivao 1800 (izra unato pod c). a za tvrtku 2 s q2 = 15 4p2 + 3p1. 97 . gubi 450. Na tr i tu postoje dvije tvrtke koje simultano povla e poteze.875 ¹  5 3ª 8 º p1  6.57 + 30×7. Prvo moramo na i profitne funkcije za svaku tvrtku: TC1 1 = p1×q1 3p1 + 2p2) 10 = -3p12 + 2p1p2 + 30p1 12p2 -82 1 = p1(12 3p1 + 2p2) .19 12×6. te prodaju diferencirane proizvode 1 i 2 koji su bliski supstituti. U ovom slu aju zara uje 1350.

prvo se moraju iskazati inverzno. Da bi se krivulje mogle oduzimati vodoravno.875 5 7.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P2 R1 6. cijene.5 x b) Koliko e proizvoditi dominantno poduze e? Dominantno poduze e se pona a kao monopolist na svom dijelu potra nje. zajedni ki grani ni tro ak pratiteljâ je MC = x-2.19 P1 Slika 8.12.57 R2 A 3. itd.) trebaju ozna avati simbolom P: p ! x  2   x 7MC ! p  2 p ! 12  x   x u ! 12  p x M ! xu  x 7MC ! 12  p  p  2 ! 10  2 p p M ! 5  0. Pritom se sve nov ane vrijednosti (tro kovi. stoga e svoju koli inu proizvodnje odrediti na na in da je P* = MC: 98 . dakle proizvodi tamo gdje je MR = MC: MR ! 5  x MC M ! 3x  3 5  x ! 3x  3 x* ! 2 c) Po kojoj e cijeni prodavati svoje proizvode? p* ! 5  0.5 v 2 ! 4 d) koliko e proizvoditi pratitelji? Pratitelji se pona aju kao savr ena konkurentna poduze a i preuzimaju cijenu dominantnog poduze a. Bertrandova ravnote a Model dominantnog poduze a 8.8. Na tr i tu nekog proizvoda postoji ukupna potra nja p u = 12 x. Grani ni tro ak dominantnog poduze a je MCM = 3x-3. a) Kako glasi potra nja dominantnog poduze a? Potra nja dominantnog poduze a se dobiva vodoravnim oduzimanjem zajedni kog grani nog tro ka pratiteljâ od tr i ne potra nje.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P!4 7MC ! x  2 4! x2 x* ! 6 e) Nacrtajte ovu tr i nu situaciju. 99 .

B e se odlu iti za opciju H koja mu donosi 60. Ako se obojica povode za maximin strategijom ( klasi ni management ). jer e tada i u najgorem slu aju dobiti za 10 vi e (to je max). tada su mogu nosti 40 i 20. Tada bi B zara ivala 35. Na in na koji to promatra tvrtka A je: Ako odabere H. A e odabrati L jer joj je 40>30. Na tr i tu su 2 tvrtke. B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35 b) Obje tvrtke ele maksimizirati profite. 100 . Tvrtka B zaklju uje kako joj je najgora opcija kod H 30. a kod L 20.1. B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35 c) Ako B ima prednost u planiranju.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 9 Teorija igara 9.30). A i B. Tada bi A zara ivala 40. Ako B odabere L. ovisno o tome kako e odigrati B. Zato odabire H. tada e obojica proizvoditi visokokvalitetne proizvode (30. B e uzeti L jer je 35 bolje od 30. koje je rje enje? B zna da ako odabere opciju H. ali A ima prednost u planiranju. Koje je rje enje? A zna da ako odabere H. Profiti su navedeni u isplatnoj tablici: B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35 a) to e se dogoditi ako se tvrtke vode maximin strategijom (strategija niskog rizika)? Na in na koji se gleda u tom slu aju je ovaj: svaka tvrtka pogleda koja je opcija najgora ako odaberu H ili L. A se zato odlu uje za H jer je 50>40. B e odabrati H jer je 60>20. Nakon toga odabire koja joj je od tih opcija bolja. Tada odaberu bolju od tih opcija. To zna i da bi A zara ivala 50. Ako odabere L. Svaka tvrtka mo e proizvoditi visokokvalitetnu robu (H) i niskokvalitetnu robu (L). i tada e B zara ivati 60. Ako odabere L. jer joj on u najgorem slu aju donosi za 10 vi e od najgoreg slu aja L. tada e se A odlu iti za H jer 50>20. tada mo e dobiti ili 30 ili 50. Skepti na tvrtka A ra una kako e ispasti varijanta koja je po nju lo ija. Kako je 60 bolje od 35. i zaklju uje da joj je bolje odlu iti se za H. Zato se i zove maximin strategijom: najve i od svih minimuma. pa ra una sa 30 (to je min). Na isti na in ra una da e dobiti samo 20 (tako er min).

) smo izra unali da bi njezin profit bio 50. 1 se odlu uje za ve u od najgorih opcija. Nakon to A shvati da B ula e vi e. to e vas ko tati. na ubrzavanje planiranja. najgora je opcija -20. Ako 1 odabere H. Dana je isplatna tablica: 2 L L 1 H -30 -20 800 100 50 900 50 H 600 a) Na ite Nashovu ravnote u. 1 e odabrati L i nitko ne e htjeti promijeniti rezultat. Mogu proizvoditi visokokvalitetnu i niskokvalitetnu okoladu. koju e opciju odabrati? Ovako odlu uje tvrtka 1: Ako 1 odabere L. ulo it e tek ne to malo vi e od 10 (koliko je A spremna ulagati). Razmotrite igru u 2 faze: u 1. Ako je A prva. jer morate zaposliti ve i tim. 1 e odabrati H. Ako tvrtka B shvati da e A ekati s ulaganjem. B e zaraditi 35. a to je 50 (odabrat e H) 101 . zna i za 10 manje. Zna i. dakle bit e spremna ulo iti do 25 kako bi bila prva (60 35 = 25).)). najgora opcija e biti 50. fazi se odlu uje koliko e se novca ulo iti u ubrzavanje planiranja. odlu it e da ne e ni ta ulagati jer se B isplati ulo iti do 25. Ako je A prva. fazi odlu uju koji e se proizvod proizvoditi. Ako 2 izabere H. pa ni taj ishod nitko ne e htjeti promijeniti (jer je 800>50. Zaklju ujemo kako bi A bila spremna potro iti do 10 n. Nashova je ravnote a ona ravnote a koju nitko nije voljan promijeniti. (jer je 900>50. s tim da se 60 mora umanjiti za iznos ulaganja. Koja e tvrtka potro iti vi e na ubrzavanje planiranja? Koliko e potro iti? Ho e li 2. jer joj se vi e od toga ne isplati (50 40 = 10). pod b. tvrtka i ta potro iti na ubrzavanje planiranja? Objasnite. a 100>-20) Zaklju ujemo kako postoje 2 Nashove ravnote e: 2 L L 1 H -30 -20 800 100 50 900 50 H 600 b) Ako su direktori konzervativni i vode se maximin strategijom. Ako je B prva. a u 2. a 600>-30) Ako 2 izabere L.2. Na tr i tu okolade nalaze se dvije tvrtke. 9. 60). B e zaraditi 60 (pod c)).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije B H H A L 30 30 60 40 20 50 20 L 35 d) Ako elite prednost. za to bi ulagala kad e ju B tako i onako pobijediti jer vi e ula e). tada bi A imala 40. Na taj na in e B biti prva na potezu i ostvarit e se rje enje (40.j. Zna i. Ako je B prvi (izra unato pod c. potro it e tek toliko da obeshrabri A da ula e u istra ivanje i razvoj. a A do 10 (naime.

Tvrtka 2 gubi (uspore uju i se sa svojom najboljom opcijom) 800 600 = 200. termin s boljom emisijom (20>18). 18) za TV2 e biti bolje ako se prebaci na 2. a isto vrijedi i za TV1.3. najgora opcija je -30.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Tvrtka 2: Ako 2 odabere L. Ako 2 odabere H. Obje se tvrtke odlu uju za opciju H: 2 L H -30 600 L -20 900 1 800 50 H 100 50 c) Koliki je suradni ki profit? Suradni ki se profit ra una tako da se zbroje profiti obje tvrtke unutar jedne opcije: 2 L H -50 1500 L 1 900 100 H Vidi se da je najbolja suradni ka opcija kada 1 proizvodi L. Svaka bira ho e li bolju emisiju staviti u prvi ili u drugi termin. 9. Zna i ovako bi izgledao suradni ki ishod: 2 L L 1 H -30 -20 800 100 50 900 50 H 600 d) Koja tvrtka vi e profitira od suradnje? Koliko e ta tvrtka biti spremna platiti drugoj da je uvjeri u suradnju? Tvrtka 1 ovom opcijom dobiva 900-100 = 800. 20 a) koja je Nashova ravnote a? U rje enju (18. 23>16). 18 18 23 4 16 23 16 2. TV1 2. Rje enje (23. Dakle. Zna i tvrtka 1 e trebati nadoknaditi tvrtki 2 barem tih izgubljenih 200. a ne (L. Kombinacija odluka vodi do sljede ih podataka o gledanosti: TV2 1. H)). najgora je opcija 50. kolika je zarada tvrtke 1 ako se odabere opcija (H. Dvije velike TV ku e se natje u u gledanosti 2 najja a termina: 20-21h i 21-22h. to je jedna Nashova 102 . a 2 H. 1. Po maximin strategiji tvrtka 2 se odlu uje za opciju 50 jer je 50>-30. tvrtke. Ako tvrtka 2 sazna kolika je razlika u profitima 1. tada e poku ati izvu i to vi e mo e od tvrtke 2 (do najvi e 800.20) je situacija koju nitko ne eli mijenjati (20>18. L).

1. jer je opcija 1 za TV1 dominantna strategija. 1. Razmatra se duopol u proizvodnji homogenog dobra. Zaklju ak: oboje stavljaju bolju emisiju u prvi termin: TV2 1. stoga TV1 ima dominantnu strategiju u opciji 1. TV2 1. termin je 4. termin. koja bi bila njihova strategija? Radi se o maximin strategiji: TV1: Najgora opcija ako odabere 1. i TV1 ju odabire u svakom slu aju. 18 18 23 4 16 23 16 2. Postaja odabire opciju 1 jer je profit najslabije opcije za 2 ve i. 20 c) postoji li dominantna strategija bilo koje tvrtke u ovoj situaciji? TV1:Opcija 1 daje ve e rezultate od opcije 2 ma to god drugi igra odabrao (18>4. Potra nja je P = 30 Q. TV2: Opcija 1 je bolja od opcije 2 ako TV1 odabere 2 (23>16). pa se eli prebaciti na prvi termin. Je li to kredibilno? Koje bi onda bilo rje enje? Jest. 9.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije ravnote a. a Q = Q1 + Q2. 103 . a najgora opcija ako odabere 2. Konkurent tako er poznaje ove podatke. Dakle. 23>16). tada je opcija 1 lo ija od opcije 2 (18<20). 18 18 23 4 16 23 16 2. mo e postojati samo 1 Nashova ravnote a.23) ne odgovara TV1. Rje enje (4. a u drugom 16. 18 18 23 4 16 23 16 2. ali ako TV1 odabere 1. TV1 2. Dakle. Rje enje (16. TV2: Najgora opcija u prvom terminu je 18. 20 Napomena: Ako postoje 2 Nashove ravnote e.16) ne odgovara ni TV 1 ni TV 2.4. gdje obje tvrtke imaju MC = 0. TV1 2. i obratno. 1. 20 b) Ako se igra i boje rizika. tada nema dominantne strategije. TV1 2. termin je 18. Zato odabire prvi termin jer je tamo najmanja opcija za 14 ve a od najmanje opcije 2. TV2 nema dominantnu strategiju. i na u se u Nashovoj ravnote i: TV2 1. d) Neka se urednici dogovore oko rasporeda: TV1 obe a da e emisiju staviti u prvi termin. postoji samo jedna Nashova ravnote a. termina. ako postoji dominantna strategija. Tada TV2 odabire 2.

igra i e se na i u to ki koja predstavlja Cournotovu ravnote u.5Q2 xQ1 Q1 Q2)×Q2 2 = P×Q MC×Q2 = (30 x4 1 ! 30  2Q 2  Q1   Q 2 ! 15  0. a potom na i ravnote nu to ku: Q1 Q2)×Q1 1 = P×Q MC×Q1 = (30 x4 1 ! 30  2Q1  Q2   Q1 ! 15  0. P = 30 10 10 = 10 1 = 10×10 = 100 2 = 10×10 = 100 Odabrat e ovo rje enje: Tvrtka 2 0 5 10 15 20 25 30 0 125 200 225 200 125 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 100 150 150 100 0 0 5 125 100 75 50 25 0 0 0 75 100 75 0 0 0 10 200 150 100 50 0 0 0 0 50 50 0 0 0 0 Tvrtka 1 15 225 150 75 0 0 0 0 0 25 0 0 0 0 0 20 200 100 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 25 125 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 30 0 0 0 0 0 0 0 104 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije a) Kako bi izgledala isplatna tablica ako su koli ine vi ekratnici broja 5? Profit tvrtke 1 je jednak: 1 = P×Q MC×Q1 = (30 Q1 Q2)×Q1 Profit tvrtke 2 je jednak: 2 = P×Q MC×Q2 = (30 Q1 Q2)×Q2 Tvrtka 2 10 15 20 200 225 200 0 0 0 150 150 100 75 50 25 100 75 0 100 50 0 50 0 0 75 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 5 10 Tvrtka 1 15 20 25 30 0 0 0 125 0 200 0 225 0 200 0 125 0 0 0 0 100 150 150 100 0 5 125 100 75 50 25 0 0 25 125 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 30 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 b) Ako obje odlu uju istovremeno. Q2 = 10. Igraju i koli inama. do kojeg e rje enja do i? Nesuradni ka simultana ravnote a je Cournotova ravnote a.5Q1 xQ1 Q1 = 10. Treba izra unati reakcijske krivulje.

To je Stackelbergova ravnote a. c) Ako tvrtka 1 mora objaviti svoj output prije konkurenta. odabrat ete Q1 = 15. koliko e proizvoditi i kolika e po va oj pretpostavci biti konkurentova proizvodnja? Je li to prednost ili mana (objaviti output prvi)? Ako ete oglasiti odmah. a isto tako i za igra a 1. jer e u tom slu aju konkurent odabrati 7. jer je 100 bolje od 75 i 75 za igra a 2.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije To je rje enje tako er i Nashova ravnote a.5. 1 = P×Q MC×Q1 = (30 Q1 Q2)×Q1 = .

1. 40 100 90 80 60 70 100 2. 1. 50 b) Koji bi rezultat bio u suradni koj ravnote i? U suradni koj se ravnote i zbrajaju profiti: B 1. Dakle.5.5Q1 Q1 ! 15Q1  0. B ima dominantnu strategiju u opciji 2.5 = 112. 140 170 120 160 2.5 1 = 15×7.5 v 15 ! 7.B1: B 1. 100 70 A 90 100 2.5Q12 d4 1 ! 15  Q1 ! 0   Q1 ! 15 dQ1 Q2 ! 15  0. A 2.5 2 = 7.25 9.30  Q1  15  0. a B odabire 2. 2. jer je 100>80. 80 60 a) Koji e biti rezultat igre? Prvo moramo potra iti dominantne strategije. a 100>90. A 2. a 70>60. jer one olak avaju cijelu analizu. jer je 50>40. 40 50 1.5×7. Zadana je sljede a otplatna tablica igra a A i B koji biraju izme u opcije 1 i 2: B 1. A odabire 1.5 = 56. A 2. 50 105 . B 1. Najbolja je opcija A2. 40 100 90 80 60 70 100 2. A ima dominantnu strategiju u opciji 1. 1.

6.3) nitko ne e htjeti maknuti. B 2 3 1 3 A 5 2 1 4 3 1 4 2 2 3 2 9 5 5 2 1 8 1 3 2 Iako postoje opcije koje bi bile bolje za obojicu. B e odabrati 1.) 9. Zato e u dugom roku igra zavr iti u Nashovoj ravnote i. Ako B odabere 1. jedino se iz kombinacije (3.50: B 1. rje enje ne bi ovisilo o tome tko igra prvi. A 2. c) Ako igra i sura uju. 50 d) Koje bi bilo rje enje kada bi igra 1 bio prvi? Kako oba igra a imaju dominantne strategije. To zna i da tu ravnote u nitko nije spreman mijenjati. 40 100 90 80 60 70 100 2.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije c) Na ite Nashovu ravnote u! Nashova ravnote a je opcija koju nitko ne eli promijeniti. koju e igru odabrati? 106 . b) Koja je Nashova ravnote a? Od svih 9 opcija pravila Nashove ravnote e su zadovoljena samo ako oboje odaberu 1. 1. a ishodi su zadani u isplatnoj tablici: B 1 2 3 3 2 2 1 3 2 1 5 9 8 A 2 1 2 5 4 2 5 3 1 4 3 a) Postoji li dominantna strategija igra a A i B? Ne postoji niti jedna opcija koja daje najbolja rje enja ma to god drugi igra odigrao. A e odabrati 1. Igra A i igra B imaju 3 opcije. ve bi rje enje bilo isto kao pod a. opciju: Ako A odabere 1. To je rje enje 70.

b) Koja je Nashova ravnote a? Kada B odabere 2. Zadana je sljede a isplatna tablica: B 1 2 3 2 7 6 1 3 7 5 A 8 4 9 2 2 1 2 a) Koja je dominantna strategija? Za tvrtku A opcija 1 je bolja od svakog rezultata opcije 2. i kada A odabere a. B 2 3 A 1 2 2 2 8 4 7 1 9 7 6 2 6 8 11 13 4 B 2 3 3 1 3 5 107 .Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 1 6 1 A 6 2 5 3 Prema ovim podacima. i nitko ne eli promijeniti tu odluku. B odabere 2. To je Nashova ravnote a. B nema dominantnu strategiju.7. zajedno e odabrati ovo rje enje: B 1 2 3 3 2 2 1 3 2 1 5 9 8 A 2 1 2 5 4 2 5 3 1 4 3 Pri emu e se profit raspodijeliti ovisno o tome tko je bolji pregovara (ukupni profit je 13). A odabire 1. 9.

koja zapravo predstavlja ponudu poduze a (slika 10.L * * K. Funkcija proizvodnje kod opadaju ih prinosa 108 .1. Krivulja proizvodnih mogu nosti kod opadaju ih prinosa po faktoru se izvodi na sljede i na in: Nacrtajmo funkciju proizvodnje za dobro X (ili za Y) ako se mijenja K (ili L).2. Y0 K.L K .4) X.2. MRT.Y Slika 10. Y X0. dobijemo funkciju grani nih tro kova.3). Rastu i grani ni utro ak faktora Slika 10. Kada deriviramo funkciju tro kova.1.L 0 X. to je krivulja proizvodnih mogu nosti (PPF)? Krivulja proizvodnih mogu nosti je zadnja granica iznad koje proizvodnja.. uz dane fiksne koli ine rada i kapitala.L * * 0 K . pa pomno imo kapital odnosno rad s njegovom cijenom (nadnica w ili renta. Pogledajte sliku 10. Izvedite PPF krivulju kod opadaju ih prinosa. Sada zamijenimo osi (slika 10.1. 10.2). dok drugi faktor ostaje fiksnim (funkcija ima opadaju e prinose po faktoru). nije u stanju i i. Oblik i nagib krivulje proizvodnih mogu nosti ovisi o prinosima u proizvodnji. Na ovaj smo na in dobili funkciju tro kova (slika 10. koja je jednaka omjeru grani nih tro kova u proizvodnji tih dobara.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 10 Op a ravnote a 10. Nagib PPF-a je dan s grani nom stopom transformacije. r).

MC Y Sy Pogledajte to ku A: Kada se proizvodi samo Y. pa je MRT tako er pozitivni realni broj (naravno. ¡ ¢ B X 0 X 109 . Rastu i grani ni tro kovi X.Y Slika 10. odnosno opadaju ih prinosa 10. U bilo kojoj drugoj to ki. * Lw * Sx=MCx.Y (Analogija vrijedi za sve kombinacije: X mo ete zamijeniti s Y. pa je MRT = : MC X MC X ¾ lim !¯ ¿!g x p 0 MC ° 0 À Y Dakle. Sy=MCy 0 X. a MCx je 0 kada je X jednako 0 (pogledajte graf). Y0 0 Slika 10. tangenta na PPF u to ki B je okomita. Pogledajte to ku C. kod crtanja se dodaje predznak -).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije C=Kr. Y Y0 A C 0 Slika 10.5. pa se mo e re i da PPF predstavlja ponudu u op oj ravnote i). C=Lw K r. MC X S (*) MRT ! ! x. a K s L) Ovako definiramo nagib krivulje PPF (na taj na in PPF sadr i ponude oba dobra. Nacrtajte PPF krivulju koja reflektira konstantne prinose po faktoru. x p 0 MC MC ° YÀ Y a to zna i da je tangenta na PPFu to ki A vodoravna Da smo u to ki B. Tada je MCY jednak 0. pa bi Y bio 0. NA taj je na in MRT = : ( ) lim MC X 0 ¾ !¯ ¿ ! 0. X je 0. proizvodilo bi se samo X.4. PPF kod rastu ih MC.3. grani ni tro kovi su pozitivni realni brojevi. Funkcija tro kova X 0. r s w.3.

Iz tih se zaklju aka mo e izvesti PPF krivulja (slika 10. Derivacija pravca je konstanta. Funkcija proizvodnje kod konstantnih prinosa Slika 10.11). pa je MRT tako er 0 (pogledajte (*)). Kada se proizvodi i X i Y.10 i 10.6. Kada se proizvodi samo proizvod Y.7.13): 110 . odnosno konstantnih prinosa (Analogija vrijedi za sve kombinacije: X mo ete zamijeniti s Y. Opet izvedemo funkciju tro kova iz funkcije proizvodnje (koja nam treba zato jer pomo u nje utvr ujemo kakvi su prinosi) (slike 10.L w * * 0 K .4. opet se dobije ravna crta (slika 2). pa je MRT beskona an. pa su grani ni tro kovi paralelni s apscisom (slika 3). Konstantni grani ni tro kovi X.Y0 X. pa je PPF ravna crta (slika 4).Y X0. Na isti na in obradite slu aj kada prinosi po faktoru rastu.12). proizvodna funkcija je ravna crta (slika 1). Sy=MCy. MCy je 0.L 0 X 0. Tre i je slu aj kada su prinosi po faktoru rastu i.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Ako su prinosi po faktoru konstantni. tada je i njihov odnos. Kada transformiramo funkciju proizvodnje u funkciju tro kova.L * * K. PPF kod konstantnih MC. konstantan.9. odnosno MRT. a K s L) 10. Naravno. r s w. Funkcija tro kova kod konstantnih grani nih prinosa Sx=MCx. MRT je neki realni broj. Kada se proizvodi samo X. Y Y0 MCx.Lw K r. MCx je 0. o ito je kako tro kovi u tom slu aju rastu sve manjim intenzitetom kako raste proizvodnja (slika 10. odnosno konstantni su na svakoj razini proizvodnje.8.Y 0 X0 X Slika 10. MCy 0 Slika 10.Y0 Kr.Y Slika 10. Ako su MCx i MCy konstantni. X.

L 0 X 0.Y0 Kr. X Slika 10. Funkcija tro kova kod opadaju ih grani nih tro kova Sx=MCx.5.L* K.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije X.12.Y 0 X0. Funkcija proizvodnje kod rast u ih prinosa Slika 10.y). Potra nja se izvodi iz opadaju e grani ne korisnosti. izvedite potra nu stranu u op oj ravnote i . Ako imamo funkciju korisnosti u(x. Analogno tome.Lw K r. tada je grani na korisnost jednaka: xu xx xu MU y ! xy Iz toga slijedi: xu ! MU x xx MU x ! xu ! MU y xy MU x xx ! MU y xy xy MU X ! xx MU Y 111 .Y Slika 10.Y X0. Opadaju i grani ni tro kovi X. Konstrukcijom krivulje proizvodnih mogu nosti pokrivena je ponuda dvaju dobara. Sy=MCy Y Y0 0 Slika 10. odnosno rastu ih prinosa 10.13.11.L w * * 0 K*.10.Y0 X. PPF kod opadaju ih MC.

14. Iz sustava 3 jednad be s 3 nepoznanice dobiju se stacionarne to ke: x ! x0 E E 1 1E y ! y0 1  E 112 . y) ! x E y 1E . y ) ! x E y 1E Uz ograni enje: x2 y2  2 !1 2 x0 y 0 Rje enje se dobije uporabom Lagrangeova multiplikatora i vektora prvih derivacija (gradijenta): “u ( x .6. drugi redak uvjeta te ograni enje (elipsa). te koje posjeduje samo rad i kapital. y ) ! Pf 1 (1) « 2x » ¬ x2 ¼ » «Ex y 0 ! P¬ ¼ ¬ E E ¼ ¬2y¼ ¬(1  E ) x y ¼ ½ ­ ¬ y2 ¼ ­ 0½ Varijable su x. a to je upravo sustav u kojem crtamo PPF i krivulje indiferencije). y i . tada se matemati ki mo e do i do rje enja maksimizacijom funkcije korisnosti uz ograni enje dano PPF krivuljom: Max u ( x. Op a ravnote a u autarkiji IA X Dobije se to ka optimuma u to ki A. 10. Sada pogledajmo to se doga a kada nacrtamo PPF i krivulju indiferencije na isti graf (uzeli smo PPF za opadaju e prinose po faktoru): Y A MA 0 Slika 10. Prika ite uporabom PPF krivulje i krivulja indiferencije op u ravnote u u gospodarstvu koje proizvodi i tro i samo X i Y. Ako ovakvu PPF krivulju aproksimiramo elipsom oblika: x2 y2  2 ! 1 . Optimalna potro nja i proizvodnja se formiraju na dirali tu najvi e krivulje indiferencije i PPF krivulje u to ki A.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Zadnji izraz predstavlja krivulju indiferencije (jer je to derivacija y-a po x-u. a jednad be su prvi redak ovog uvjeta. te ako uzmemo da je funkcija korisnosti jednaka u ( x. Zna i. potra nja za dobrima X i Y je sadr ana u krivulji indiferencije. gdje x0 i y0 predstavljaju maksimalne koli ine proizvoda x i y koje je mogu e proizvesti uz dane 2 x0 y 0 resurse.

Prika ite efekte grafi ki. Y P1 A C1 IF MA 0 Slika 10. kvote i subvencije djeluju na gospodarstvo? Carine i subvencije mijenjaju odnose cijena. i trgovina postane slobodna. gdje je pravac nagiba px(1+t)/py (M T ) tangencijalan na po etnu krivulju indiferencije. Njihov je odnos px/py. 113 . pravac konstantne ekspanzije potro nje ili dohodovne ekspanzije (plavo). a time se smanjuje zadovoljstvo gra ana. ili izvoznu carinu na Y (poka ite da to ima isti efekt!). a razina korisnosti je sve ni a. a to negativno utje e na uvoz i izvoz.* Ako dr ava odlu i uvesti uvoznu carinu na X. jer se ne mo emo maknuti od one proizvodnje koju sami ostvarujemo. 1. MF . jer izvozno dobro pojeftinjuje). IF. Odnos cijena je u oba slu aja px(1+t)/py. pa se pada na ni u krivulju indiferencije. Op a ravnote a u otvorenoj ekonomiji IA MF X Otvaraju se granice i trguje se po svjetskim cijenama. 10. to e re i da X poskupljuje) ili na izvoz Y-a (pa e nova cijena biti py/(1+t). Tro i se C1. 10. to je carinski teret ve i. Dr ava odlu i nametnuti carinu na uvoz X-a ( pa e nova cijena biti px(1+t). to je gospodarstvo bli e autarki nom. 10. nacrtajte novu ravnote u. a uvozi plava iscrtkana linija. oba ta slu aja smanjuju i uvoz i izvoz.) te o njegovoj maksimalnoj proizvodnji. To je ICC pravac. Neka se granice otvore.15. ( im postoji razlika u odnosu svjetskih i doma ih cijena. provu e zraka iz ishodi ta. proizvodnja i potro nja u autarkiji ovisi o sklonosti prema odre enom proizvodu ( .8. Ako se carini samo uvoz ili samo izvoz. isplativo je trgovati. Odnos cijena nakon uvo enja carine je izme u autarki nog odnosa cijena i odnosa cijena u otvorenom gospodarstvu. U autarkiji je krivulja proizvodnih mogu nosti (PPF) i krivulja potro nih mogu nosti (CPF) jedna te ista krivulja.7. dakle pravac nagiba izme u MF i MA.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Zna i. Dose e se zelena krivulja indiferencije. s obzirom na to da su granice zatvorene. a proizvodi P1. Nagib krivulje indiferencije i nagib PPF-a u to ki A nam govori kako se formira cijena tih dvaju dobara (zapravo samo njihov odnos).9. Kako carine. Znamo da e se nova to ka potro nje nalaziti na jednom pravcu. ICC se konstruira tako da se kroz to ku C'. Izvozi se crvena iscrtkana linija .) Taj odnos cijena predstavlja nagib pravca cijena u slobodnoj trgovini.

Prividna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja Crveni pravac cijena M T je najvi i pravac nagiba px(1+t)/py koji PPF mo e dosegnuti. Proizvodi se vi e X-a. nalazit emo se negdje izme u I T i IF 114 . Konstrukcija ICC krivulje za dobivanje op e ravnote e pri trg.17.16. U to ki P2 proizvodnja e biti optimalna po tim cijenama. Istovremeno se dose e I T i prividno bi potro nja bila u C 2. ograni enjima Y P C¶ 2 1 M¶¶ P 2 T A C ¶ C¶ 2 C I¶ T 1 IF M X F IA 0 M A M ¶T Slika 10. No mi uvozimo PO STARIM CIJENAMA na koje napla ujemo carinu doma i prihod od razlike u cijeni odlazi U NA PRORA UN.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Y P1 M¶¶ T A C¶ ICC C1 MA 0 IA IF MF X Slika 10. on nije izgubljen. Financiranjem javnih dobara i usluga dr ava vra a taj novac gospodarstvu. Zna i. a ne ide u inozemne ruke. Prividno zato jer bi to impliciralo promjenu svjetskih cijena.

i uvoziti manje X-a. Y P1 M¶¶ T P2 A C¶ C¶ 2 C2 I¶ T IA 0 MA M¶T MT MFT MF X C1 IT IF Slika 10. kako bismo mogli konstruirati IT (jer je u toj to ki. Smanjivanje efikasnosti je sada o ito. Stvarna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja Na sjeci tu ICC i MFT dobivamo do sada skrivenu. C2. To je zeleni pravac MFT.19.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Y P1 M¶¶T C¶ 2 P2 A C¶ C¶2 I¶ T C1 IF IA MFT MF X 0 MA M¶ T Slika 10. a tro iti C2. MT (ljubi asto). Sada e se proizvoditi P2. Konstrukcija za dobivanje stvarne op e ravnote e Zato emo novu proizvodnju P2 vrednovati po svjetskim cijenama po kojima roba dolazi u zemlju. ali stvarnu to ku potro nje.18. kao i na bilo kojoj to ki pravca ICC. pravac nagiba px/(1+t)py tangenta na krivulju indiferencije). jer taj pravac sije e PPF. Izvozit e se manje Y-a. Kroz nju treba provu i pravac cijena s carinom. 115 .

pa zelena krivulja indiferencije koja prolazi kroz P2 sije e po etnu ICC u C2.12. Kroz nju se povu e bud et s nagibom cijena sa subvencijama. Kod proizvodne subvencije trokut razmjene je manji nego kod izvozne subvencije. proizvodnja koja se optimizira u skladu s doma im poticajima se valorizira kroz svjetsku cijenu. kako je u svijetu i dalje prisutna cijena kao i prije. Koja je razlika izme u op e i parcijalne ravnote e? 116 . a ne u C''2.20. Prika ite efekte grafi ki.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 10. a ne samo izvoz. Kako se subvencionira cijela proizvodnja. Prika ite novu op u ravnote u. kako bi se mogla konstruirati krivulja indiferencije.10.* Kako je izvozna subvencija zabranjena od strane WTO-a. kako bi izvoz rastao. Y P2 P1 A M¶¶ T C¶ 2 C1 C¶ MA C2 IA IF MF X 0 Slika 10. Tamo gdje taj bud etski pravac sije e novu ICC krivulju nalazi se to ka C2.11. Op a ravnote a od proizvodne subvencije C¶ C¶¶ 2 IA IF MF X 10. ne dolazi do efekta supstitucije. Na taj na in se dose e vi a razina korisnosti. dr ava uvede proizvodnu subvenciju.21. to ka potro nje. Op a ravnote a kod izvozne subvencije Kod izvozne se subvencije poticajnim sredstvima jo vi e pobolj avaju uvjeti razmjene. me utim. Trokut razmjene se pove a. 10.* Neka se dr ava umjesto carinjenja odlu i uvesti subvencije na izvoz. Y P2 P1 A M¶¶ T C¶ 2 C2 C1 MA 0 Slika 10.

ili PZ=825+(0. i Tamo gdje je MRT MRS vrijedi MC Y pY MCY = pY. 10. Pretpostavite da su zlato (Z) i srebro (S) supstituti. Zamijenimo QS u jednad bi s tim iznosom: PS=600-300+0. sa 75 na 150. Pritom su cijene dane relativno. a zemlja B je tro ila 30 kilograma sira i 10 litara vina. Pretpostavimo. Tada je i njihov omjer jednak. Zemlja A Zemlja B jedinice rada po kilogramu sira 10 10 117 .15. 10.5)(900-0.5PS U kratkom roku koli ina srebra je fiksna i iznosi 300. Mo e li PPF biti nekonkavna? Ako prinosi nisu opadaju i. 10. ukupni tro ak svih inputa je jednak jer dr ava posjeduje fiksnu koli inu kapitala i rada.5)(1300)=950 USD 10.5)(100)=1400 USD b) Pretpostavite da je novo otkri e zlata udvostru ilo njegovu ponudu na 150 jedinica. Pareto optimalna realokacija se posti e kada je MCX = pX. Kako e to otkri e djelovati na cijene zlata i srebra? Kada se koli ina zlata pove a za 75 jedinica.5PS)=1000 USD Sada cijenu srebra umetnite u jednad bu cijene zlata: PZ=975-75+(0.17.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Parcijalna ravnote a promatra 1 tr i te. dok zemlja B ima 600 jedinica rada.5)(300+0. MRT je nagib koji pokazuje kako se jedno dobro mo e transformirati u drugo dobro preusmjeravaju i inpute iz proizvodnje jednoga u proizvodnju drugog dobra.5PS.5PZ Kako sada imamo dvije jednad be s dvije nepoznanice. Zemlja A i zemlja B proizvode vino i sir. za razliku od parcijalne ravnote e gdje su dane apsolutno.5PS i PS=600-QS+0. Isto tako. zanemaruju i utjecaj ostalih tr i ta. 10.14. a da se potra nja za njima definira sljede im jednad bama: PZ=975-QZ+0.16. Ako to nije tako.5PZ a) Koje su ravnote ne cijene zlata i srebra? U kratkom je roku koli ina zlata fiksna (QZ=75). Prije razmjene zemlja A je tro ila i proizvodila 40 kilograma sira i 8 litara vina. tako er.13. da je ponuda oba dobra u kratkom roku fiksna (QZ=75 i QS=300). Zemlja A ima na raspolaganju 800 jedinica rada. realokacija nije optimalna. granica proizvodnih mogu nosti ne mora biti konkavna. Za to dobra nisu efikasno raspore ena me u potro a ima kao je MRT MRS? MC X p { X . jer oboje koristimo kao sredstva obrane od inflacije. PS=600-300+(0. U formuli zamijenimo QZ s tom koli inom zlata: PZ=975-75+0. moramo ponovno rije iti na sustav jednad bi: PZ=975-150+0.5PZ)=1300 USD Cijena srebra je: PS=600-300+(0. mo emo ih rije iti metodom supstitucije. to je MRT? MC X MRT XY ! MC Y MRT je nagib PPF krivulje. Op a ravnote a analizira utjecaj povezanih tr i ta.

Zemlja A e proizvoditi samo sir (80). Nagib krivulje proizvodnih mogu nosti za zemlju A je -5 to je cijena vina podijeljena s cijenom sira. Obje zemlje su profitirale od razmjene jer sada mogu tro iti vi e dobara (i sira i vina. Nakon razmjene cijena e se na i negdje u sredini. Zadana je sljede a PPF krivulja za zemlju koja proizvodi 2 dobra: 118 . Svjetska PPF krivulja c) Doka ite da su obje zemlje profitirale od razmjene. Za zemlju A je proizvodna granica odre ena sa 10S + 50V = 800 ili S = 80 5W.18. 10. Sir 80 60 A 140 B 80 60 B E1 E2 A Sir 16 20 Vino 16 20 36 Vino Slika 10. -4). Za zemlju B oportunitetni tro ak litre vina je tri kilograma sira. Oportunitetni tro ak litre vina je pet kilograma sira. vino: 20>(10+8)) nego su to mogle prije razmjene. B: 60 sira). zbog toga. Svaka od zemalja tako mo e tro iti koli inu dobra koja le i izvan granica njenih proizvodnih mogu nosti. ili C = 60 . u zemlji A cijena vina je 5.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije jedinice rada po litri vina 50 30 a) Koja zemlja ima komparativnu prednost u proizvodnji kojeg dobra? Za proizvodnju dodatne litre vina zemlja A treba 50 jedinica rada i mora. sir: 80>(40+30). b) Definirajte krivulju proizvodnih mogu nosti svake zemlje (grafi ki i u obliku funkcije). Kako zemlja B ima manju oportunitetni tro ak ona bi trebala proizvoditi vino. a zemlja A bi trebala proizvoditi sir. bili bi u to ki E 2 (A: 16 vina. To ku proizvodnje prije razmjene ozna ite sa PT. To ka proizvodnje nakon razmjene nalazi se na krivulji zajedni ke granice proizvodne mogu nosti iji je nagib jednak omjeru svjetskih cijena(npr.3W. a u zemlji B cijena vina je 3. a zemlja B e proizvoditi samo vino (20). Pojedina ne PPF krivulje Slika 10. Za zemlju B proizvodna granica dana je sljede im izrazom: 10C + 30W= 600. DA su se krivo specijalizirali. Dakle. a to ku proizvodnje nakon razmjene ozna ite sa P).22.23. proizvoditi pet kilograma sira manje. U zemlji B taj je nagib -3.

26.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Y Y0 0 Slika 10.25. nacrtajte pomak: Y Y0 Y0 ' 0 X0 X Slika 10. nacrtajte pomak: Y Y0 0 X 0 X0' X Slika 10.24. Pomak PPF krivulje kod pove anja proizvodnosti dobra X b) Ako se smanji proizvodnost u proizvodnji dobra Y. Pomak PPF krivulje kod pada proizvodnosti dobra Y 119 . Konkavna PPF krivulja X0 X a) Ako se pove a proizvodnost u proizvodnji dobra X.

u otvorenoj je ekonomiji puno vi e mogu nosti (naran aste povr ine).Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije c) Ako faktori proizvodnje pojeftine. Ta tangenta nam govori koje sve kombinacije proizvod mo emo kupiti na svjetskom tr i tu ako proizvodimo u P (CPF). U otvorenoj pak ekonomiji proizvodimo unutar ili na PPF-u. Kao to se vidi sa slike. Razlika izme u PPF i CPF krivulje 120 . Y Y0 ' Y0 0 X0 X0' X Slika 10. Pomak PPF krivulje uslijed pojeftinjenja proizvodnih faktora 10.19.27. proizvodimo u to ki P gdje je nagib tangente na PPF (MRT) jednak odnosu svjetskih cijena proizvod . jer mo emo tro iti koliko i proizvodimo. prika ite promjene. Koja je razlika izme u CPF (granica potro nih mogu nosti) i PPF krivulje? U autarkiji te su dvije krivulje identi ne.28. Y CPF PPF Y0 P 0 X0 X Slika 10.

a to bi ubrzalo razvoj . jer nitko ne pokriva time uzrokovane tro kove. Za to ishod medijanskog glasa a ponekad ne mora biti efikasan? Medijanski glasa ima srednje preferencije: pola glasa a eli ve i. Javna dobra su nekonkurentna i neisklju iva. po pravilu pravednosti. iako bi se. 121 . zaga enje vode se mora sanirati. Ako su MSB<MPB. to ne pove ava tro ak svjetionika. Plakat je stvorio negativnu eksternaliju. a pola manji prora un od medijanskog (po teoremu Kennetha Arrowa: teorija javnog izbora). Tada postoje eksternalije. to zna i da je MC uklju ivanja dodatnog potro a a u njegovu potro nju jednak 0 (iako MC u proizvodnji dodatne jedinice dobra ne mora biti jednak 0). Marginal Private Benefit) i grani ne dru tvene koristi (MSB.4. 11. postoje tro kovi na teret dru tva koji u kona nici umanjuju to blagostanje. postoje i neke druge koristi koje on ne konzumira. Koja je razlika izme u grani ne privatne koristi (MPB. Zato je software dobro s neisklju ivom i nekonkurentnom potro njom (kao javno dobro). i uru io bi se cijeli sustav proizvodnje programa. neka industrija koja zaga uje vodu. To je. pa to umanjuje zadovoljstvo ljudi iz okolice. npr. pa bi to potaknulo inovativnost mladih programera. Za to pristup javnom dobru stvara neefikasni u inak? Zato jer je MC pojedinca manji od MC dru tva. 11. ajem. te do ivi prometnu nesre u.3. Objasnite tr i te softwarea: Programi bi trebali biti besplatni jer bi bili dostupni svima. Objasni. tada su eksternalije negativne. trebalo vagati glasove prema volji potro a a da plate odre eno javno dobro. a to uzrokuje pove anu potra nju za supstitutima. a osim toga naru ena je kvaliteta okoli a. 11. U proizvodnji softwarea fiksni su tro kovi veliki. tada su eksternalije pozitivne.1. koja umanjuje korist ostalima. svi se glasovi mjere jednako. Grani na dru tvena korist u sebi sadr i sve koristi od te potro nje (bile one pozitivne ili negativne) u cijeloj zajednici. a grani ni minimalni. gotovo jednaki 0. Pojedinac se zato zadr ava i koristi to dobro stvaraju i gu vu. Ako je MSB>MPB. Ako je MPB razli ito od MSB. Primjer: Svjetionik koliko god brodova pro lo pored svjetionika. itd. nitko ne bi mogao pokriti fiksne tro kove. Me utim. 11. Kada ih ne bi bilo. Marginal Social Benefit)? Grani na privatna korist sadr ava koristi potro a a pri potro nji nekoga dobra samo onog pojedinca koji se promatra. 11. Zato bi trebalo na i neki trade off izme u jednakosti i pravednosti. to se doga a u SAD-u? Smanjena ponuda pove ava cijenu. b) jumbo plakat dekoncentrira motorista na autocesti. Zbog pove ane potra nje i cijena aja raste.6. a to ko ta. iako je MC razli it od 0 (svjetionik tro i energiju protokom vremena). Upra zbog toga postoje autorska vo prava. jer osim koristi za pojedinca. Ako su dobra nekonkurentna.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije SEMINAR 11 Eksternalije i javna dobra 11. to od sljede eg predstavlja eksternalije? a) Politika smanjenog izvoza kave u Brazilu. npr. Iako proizvodnja donosi korist industrijalcu. jer unato koristi koju ostvaruje pojedinac.5.2.

Ako su MSC>MPC. nema dovoljno. kao u savr enoj konkurenciji: P = MR = MC 20 = 10 + 2Q Q=5 b) Je li to ekonomski efikasan broj ko nica? Ako je ko nica premalo. pa vo ar pla a umjetno opra ivanje 10$ po hektaru. farmer pla a za opra ivanje. Ko nica. 11. Tako bi se INTERNALIZIRALI (uklju ili) eksterni u inci.6509Q Q = 9. Ako se ne bi ujedinili. Optimalne koli ine i cijene se dobivaju iz sljede ih jednakosti: Za dru tveno optimalnu cijenu i koli inu: Za privatno optimalnu cijenu i koli inu: MSB = MC P = MSC P = MPC MPB = MC 11.8.0064Q = -5.645 + 0. koja je izra ena preko cijene). me utim. Stoga bi farmer bio spreman platiti 10 $ za svaku dodatnu ko nicu.0573Q a) Na ite dru tveno efikasan ulov ribe. Vo aru p ele opra uju stabla (svaka ko nica 1 hektar). Koja je razlika izme u grani nog privatnog tro ka (MPC. P elar ivi pored vo njaka.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 11. Kako se mo e na i dru tveno/privatno optimalna koli ina i cijena proizvodnje/ potro nje? Optimizacije su iste kao i prije (MC se izjedna avaju se s potra njom. Vo ar ne pla a tu uslugu. P = MSC 0. prisutne su pozitivne eksternalije (obratno od slu aja sa MPB i MSB). Potra nja za ribom je dana sljede om jednad bom: P = 0. Grani na dru tvena korist (MSB) je sada 30 (P=20 + 10 za opra ivanje). p elarev privatni izbor od 5 ko nica nije dru tveno efikasan (ali privatno jest).50 0.645 + 0. c) Koje bi promjene dovele do postizanja dru tvene efikasnosti? Najradikalnija bi promjena bilo udru ivanje vo areva i p elareva biznisa.6509Q. Marginal Social Cost)? MPC uklju uju samo tro kove koje snosi proizvo a pri proizvodnji nekog dobra. 11. Dru tveno efikasna broj ko nica je: MSB = MC 30 = 10 + 2Q Q = 10 Zna i.357 + 0. Marginal Private Cost) i grani nog dru tvenog tro ka (MSC. tada bi vo ar i p elar trebali sklopiti ugovor o opra ivanju. Grani ni privatni tro ak (Marginal Private Cost): MPC = -0.35 P = 0.9.10. a ako su MSC<MPC.50 0. a. gdje je Q broj ko nica. Svaka ko nica donosi p elaru 20$ u medu.44 122 .) Koliko e ko nica p elar dr ati? P elar izjedna ava cijenu na tr i tu sa svojim grani nim tro kovima. MSC su tro kovi koje snosi dru tvo zbog proizvodnje toga dobra (ovdje su uklju eni MPC i svi ostali eventualni tro kovi). P elarevi su MC = 10 + 2Q.7. tada su prisutne negativne eksternalije.0064Q Grani ni dru tveni tro ak (Marginal Social Cost): MSC = -5.

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije b) Koliki je optimalan ulov ribe ako se gleda samo sa strane ribara? Koliki je u tom slu aju grani ni dru tveni tro ak? Koliki je grani ni privatni tro ak? Oni ne gledaju eksterne u inke.11. Kod konkurentnog se dobra potra nje zbrajaju horizontalno.5Q.5Q). kod P = 200 Q dobijemo Q = 200. 11. Koli ine se dobiju tako da se koli ina pri P = 0 pribraja (kod P = 300 2Q to je 150.5Q1.41 (ni i od dru tvenog tro ka: MSC = 3. Dobije se prelomljena krivulja potra nje jer se na razli itim razinama cijene uklju uju razli iti kupci. ve samo svoju korist: P = MPC 0. Dobije se prelomljena krivulja potra nje jer se na razli itim razinama proizvodnje uklju uju razli iti potro a i.1.41 MSC (13.45 (a pri dru tveno efikasnom ulovu bio je tek 9. P2 = 200 Q2.0064Q = -0. Zbrajanje potra nji kod konkurentnog dobra Krene se crtati od one koja ima najve u rezervacijsku cijenu.0573Q Q = 13. a zatim se nastavi lijepiti ih po veli ini rezervacijske cijene. kao i kod P = 100 0.35) P = 0.11) To zna i da su prisutne negativne eksternalije (eksterne disekonomije). na ite krivulju potra nje (grafi ki): Prvo ih treba nacrtati samostalno. Dane su potra nje individualaca za nekim dobrom: P1 = 100 -0.45) = 3. Kod javnog se dobra potra nje zbrajaju vertikalno.357 + 0. i P3 = 300 2Q3. nastavili s 200-Q i zavr ili sa 100-0. na ite krivulju potra nje (grafi ki): Prvo ih treba nacrtati samostalno.50 0.11 MPC = P = 0. P 300 200 100 0 150 200 350 550 Q Slika 11. 123 . a) Ako je dobro konkurentno. Zato smo krenuli od 300-2Q. Translacija se ne dobiva povla enjem paralela! b) Ako je dobro javno.

O ekivanja i nesigurnost 11. Zbrajanje potra nji kod javnog dobra Ovdje se kre e od proizvodnje.13. Zbraja se kao u prethodnom slu aju. 11.2. Suma svih vjerojatnosti mora biti 1. samo vertikalno. Kako glasi op eniti izraz za izra unavanje o ekivane korisnosti? E(U) = P1U1 + P2U2 + + PnUn Gdje je U korisnost ishoda (subjektivna vrijednost ishoda). stvarna vrijednost ishoda).12. Kako glasi op eniti izraz za izra unavanje o ekivane vrijednosti? E(X) = P1X1 + P2X2 + + PnXn Gdje je X vrijednost ishoda (objektivna. a P vjerojatnost da se P dogodi.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije P 600 300 200 100 0 150 200 Q Slika 11. a P vjerojatnost da se P dogodi. 124 . Suma svih vjerojatnosti mora biti 1.

Subjekt neutralan prema riziku f) Tko je sklon riziku? Riziku je nesklona osoba A.1×200 + 0.1 0.3 200 100 120 150 UA Korisnost ishoda za osobu A 430 50 80 160 UB Korisnost ishoda za osobu B 150 120 130 140 UC Korisnost ishoda za osobu C 200 100 120 150 a) Kolika je o ekivana vrijednost ishoda? E(X) = 0. Neutralnost prema riziku se o ituje o linearnom X-U dijagramu: U 200 150 120 100 100 120 150 200 X Slika 11.4×130 + 0.3×140 = 133 KN d) Kolika je o ekivana korisnost ishoda za osobu C? E(U) = 0. jer rje e.3×150 = 133 KN b) Kolika je o ekivana korisnost ishoda za osobu A? E(U) = 0.4×120 + 0.4×80 + 0. jer svakom ishodu pridru uje korisnost koja je proporcionalna njegovoj vrijednosti.2×100 + 0.2×100 + 0. Zadana je sljede a tablica ishoda: # P X slu aj Vjerojatnost Vrijednost ishoda ishoda 1 2 3 4 0.1×150 + 0.3.2 0.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 11.1×430 + 0.2×50 + 0. ali e e ishode podcjenjuje. a slabije.1×200 + 0.4 0.3×160 = 133 KN c) Kolika je o ekivana korisnost ishoda za osobu B? E(U) = 0. Na X-U dijagramu riziku sklonog pojedinca dobije se konveksna krivulja me uzavisnosti.14.2×120 + 0. ali vrjednije ishode precjenjuje. 125 .3×150 = 133 KN e) Tko je neutralan prema riziku? Prema riziku je neutralna osoba C.4×120 + 0.

Kakva je njihova sklonost prema riziku? O ekivani tro ak prometne nesre e je: C = 5000 × 20% = 1000 Kako je Marko spreman platiti ba taj rizik. Subjekt nesklon riziku 200 X 11. Subjekt sklon riziku 200 X g) Tko je nesklon riziku? Riziku je nesklona osoba B.4. ali vrjednijim ishodima ne pridaje toliko subjektivnu vrijednost. Vjerojatnost da se nesre a dogodi u jednoj godini po automobilu je jednaka 20%.5.15. on je neutralan prema riziku. Marko je spreman platiti 1000 kuna godi nje osiguranje. dok rijetkim. jer pridaje ve u vrijednost e ima. ali manje vrijednim ishodima. Iva 1500. Na grafu se nesklonost prema riziku o ituje u konkavnoj X-U krivulji U 150 140 130 120 100 120 150 Slika 11.Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije U 430 160 80 50 100 120 150 Slika 11. jer je spremna platiti vi e od toga. 126 . a Ante 800 kuna. dok je Ante sklon riziku jer ne eli platiti vi e od 800 kuna. Prosje na prometna nesre a uzrokuje 5000 kuna tete. Iva je nesklona riziku.

...................... ................................................................. Slika 2..................................... 71 127 ............ .. 54 Slika 6. ............................................ ........... ................ ........................................................................ Analiza u inaka uvozne carine............... ........... .. .......... ........................................ ........ Error! Bookmark not defined.... ..................16....................... .... .......14..........................4........ .... .. ................................................ .............. 47 Slika 4....................................... ....... 28 Slika 2............... ................................... .....14........ 31 Slika 2.......... 48 Slika 5..... 52 Slika 5.. 32 Slika 2...... Crtanje krivulje potra nje i pronala enje optimalne to ke ...... ................... .........................................3...........16............................................. Error! Bookmark not defined....... Analiza parcijalne ravnote e u otvorenoj ekonomiji .......24.....................................................1............................................................. ............................................. .......8............................... 34 Slika 2........................ . 12 Slika 1..... .. ................. 23 Slika 2.. ............ 65 Slika 6...................................................... 30 Slika 2........................... 35 Slika 2........ ................................. ...........................3. .............................. Izvo enje dugoro ne krivulje ponude kod monopola ..2...................... 34 Slika 2........ ..................................................................... ........................................... Vi kovi u otvorenoj ekonomiji .......... 36 Slika 2... ............... Specijalni slu aj ICC-a: Dohodovni prostor ekspanzije ......................... ..... 33 Slika 2......... Analiza u inaka izvozne carine.......................... ...... ..........................27.. ....... .. ......13............... ......... ..... .............. .................... . ............. ..................................................... 59 Slika 6................................ .................................................. ...............1: Ponuda...................................................4..... .28........................................ .................. ........................ ........... Utjecaj razli itih preferencija na odabir ko are.............11.................. .. .... .......................2.......................................................................................... Slika 6..... .......... ... ...................7... ............10.. 35 Slika 2............ .................................................... . .. Crtanje krivulje PCC .................................... .................... ... 37 Slika 3........................5.. 64 Slika 6...... ........................................ .... ...... ...... 30 Slika 2..................................................................... ................. .................. Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (3D presjeci)................................................. ...................... ................... ....................................... Neprohibitivna uvozna carina.......................... ....2................................. Optimizacija proizvodnje 1...... ...........21....... Vi e optimalnih potro a evih ko ara (preklapanje bud eta i k...................... ......11... ....................13 Analiza u inaka izvozne kvote ..... 51 Slika 5.............................................................. Grafi ka optimizacija proizvodnje..... Slika 6....................... ................ .............................................23.................. .......................................... FC..................................................... ............................................. Porast dohotka ............................. Analiza u inaka prohibitivne uvozne carine................ 36 Slika 2....................... ................. ... ............ 33 Slika 2.................... Error! Bookmark not defined...................... ...... 66 Slika 6..... .............. .... .......... potra nja i tr i na ravnote a.......................... ..................................... ...................................................... ............. .. ..... 27 Slika 2...............Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije GRAFOVI Slika 1............. ...... .......................... Slika 6...... Graf funkcija proizvodnje u ovisnosti o jednom faktoru........................................ ...................................................... ....... ........... ........................................................................................................................... ............................2: Otvorena privreda .................... .................. ................. ............ 31 Slika 2. Promjena ravnote e uslijed promjene cijene jednog faktora................................... .31... .................... 62 Slika 6............32........... ............ ........................................ Istovjetnost krivulja PCC i ICC kod savr enih komplemenata ........... .................... ............. Krivulja dohodovne ekspanzije ......................................................... Porast cijene dobra na ordinati .. 64 Slika 6..... ............ 9 Slika 1................... slobodna trgovina ................................................... AVC........ Grafi ko rje enje maksimizacije profita (bez fiksnih tro kova)............. Kutno rje enje pri optimizaciji proizvodnje .......... ..................................... 9 Slika 1......................................... ............................. 51 Slika 5..............15........................ ...1.................. 13 Slika 1...... ................................................................. Grafi ko rje enje parcijalne ravnote e.............. ........ ..... Error! Bookmark not defined.....20.......................................................................................... ........ ........................ ........ Ukupni probitak kod izvoza ......................................7.......................... 44 Slika 3............. Bud etski prostor ............................2.................................................... ................. .................. ....... Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (ordinata).......................................... Crtanje bud etske crte pomo u cijena i bud eta ...... .... .. .............................. Kutno rje enje pri potro nji..................................... ........6................... ........................... . indiferencije).............. 34 Slika 2.................................... .. ...................... AFC i VC iz funkcije TC.............. ....................................................12............ ............ Krivulja cjenovne ekspanzije..............4: Ponuda i elasti nost................................................................................................12....................................... Slika 2....... ............ Efekt dohotka i efekt supstitucije................... Slika 2.................................................................................................................15. Izvod AC......................... Optimalna i suboptimalna proizvodnja monopoliste ........... 24 Slika 2............ Krivulje indiferencije za razli ite ukuse.................29.......... 29 Slika 2............ ..................... ................ ............ .........5................................ Dohodovna krivulja ekspanzije kod savr enih komplemenata......................3: Potra nja i elasti nost............................. ....................... .........................19............................ .......... ... ..... Krivulje indiferencije: savr eni komplementi ................................. ............ ................... .................................. .........33.................................2........................................ .. Optimizacija korisnosti uz bud etsko ograni enje... . Oblik izokvanti ovisno o odnosu faktora........ ........... ....................................................... Dohodovna krivulja ekspanzije kod kutnih rje enja (apscisa).......................... . .................. .................. ............ ............................ 60 Slika 6. ............. .......................1... 63 Slika 6............................................................................................... Utjecaj akcijske prodaje na bud etsku crtu......... ....... .................................... .... Utjecaj promjene bud eta na optimalnu ko aru .....9........ 23 Slika 2........ ..................................................18........................ ........................................................... ................... ......................................... .......................... . ..... .......... 28 Slika 2............. 32 Slika 2......... .............................................. 65 Slika 6............................. 55 Slika 6....................22.... ... Analiza u inaka proizvodne subvencije ..... ....................... Analiza u inaka uvozne kvote.......... 35 Slika 2............................. ....... Graf funkcije tro kova s kriti nim to kama... 11 Slika 4....................2.. . ................... ............................. 70 Slika 7........................................ ........... ......... Krivulje indiferencije: savr eni supstituti ............ ................................................................................ Konstrukcija krivulje indiferencije na temelju tabli nih vrijednosti ................................. .....................................................................26........................................... .... .. ......................... Odabir pravog instrumenta: carine... .................. ....... ............... Engelova krivulja ............................................. ....................1...... .......... ......................... Grafi ko rje enje maskimizacije profita......... 62 Slika 6... ............................................. ...... .................. Kutno rje enje pri optimizaciji potro nje..................... .......... ...... . .......................................... ............... 37 Slika 2.................. .... Zbrajanje krivulja potra nje................... Bud et i konzumacija 2 dobra.... 10 Slika 2................................................... ..... Error! Bookmark not defined. ............ ........................1....3...................................... .......... ................ .......................... ....................................... ............ ................ 30 Slika 2... .......... ...... ..................... .............................. ..... ................... ............25.... ....................... . ...30.......................................................... Funkcija korisnosti i krivulje indiferencije (2D presjeci)............................................... Utjecaj promjene cijena na odabir ko are ..................... 23 Slika 2.......... .... ............................................. .............................................................. ........... ............................... ... subvencije...................................8.....................................................5.................................................... .....................9. ......................................................................... ............................... .......................... To ka optimalne potro nje ......... ............................ 31 Slika 2........... 50 Slika 5. ....................... ... .............................. Pad cijene proizvoda na ordinati ... .....4.....................................6.. ... ........... ............. ................17................. ................... ............................................................................................. .............................................................................. ........................................................1... 32 Slika 2.... ........... ....................... 66 Slika 7. ....................... ..... Krivulja dohodovne ekspanzije .......................... 27 Slika 2........ ......................... Krivulje indiferencije: indiferentnost prema jednom dobru...... Error! Bookmark not defined..... ................................................................................................ ..... . MC................................ Slika 6......................10..... Optimizacija proizvodnje 2..5.......................... ............................... Error! Bookmark not defined............................ Analiza u inaka izvozne subvencije.................. .......................

.................. 2........ ... (2000).............. ... 112 Slika 10........ ........................... odnosno rastu ih prinosa ....... Subjekt nesklon riziku ............ Analiza monopsona na primjeru.. odnosno konstantnih prinosa . PPF kod rastu ih MC............... Besanko............................................ ...... Pomak PPF krivulje kod pove anja proizvodnosti dobra X....................... izdanje................................. ... 3. ......... ........ Javne financije.............. E............................................................ Op a ravnote a u autarkiji...... ... Pojedina ne PPF krivulje Slika 10...12.... 110 Slika 10......... 124 Slika 11.............................. Rastu i grani ni utro ak faktora ........................ Objedinjavanja 2 razli ita tr i ta i time uzrokovani gubici profita .............. ............... .............. Jepsen... (1989).................. Opadaju i grani ni tro kovi ..... . 78 Slika 8...........20.............. ........................................... ...................3..13................. New Jersey 2005 Jurkovi ..................................... 2........ 8.................................. .............................13........................................ .................................. R...............16............. ..................................................................................................... ........ Trade policy and market structure...... Monopson..... ....................... .................. Obstfeld M....... 83 Slika 8........19........... ...................................... V....... G........ 86 Slika 8............. ............................................................. .... Konkavna PPF krivulja ............... Zagreb: Masmedia Koutsoyannis............................. Diskriminacija cijena 3....... ................................................................... .. ........................................ .Suslow: Microeconomics Instructor's Manual 6 th Edition.................... D.. PPF kod konstantnih MC............................ ..................... ................ .........................................22.................. ..... Zagreb......... 126 Slika 11....... ... MATE.................................................................... .............. Funkcija proizvodnje kod konstantnih prinosa...... ........................................ .... ....9....................................: Microeconomic Theory .............. New York 2002 th Davis.. ........................... .........................: Microeconomic Theory Study Guide.............. Pomak PPF krivulje uslijed pojeftinjenja proizvodnih faktora............................................................. ...........................15..............6. ....................................... ..................... Masmedia Zagreb 2000:............ .............. izdanje...... ..... 113 Slika 10...... ..................4...... .... Funkcija tro kova........................................................................................ ............ ...................................................... 9. A................... .. 109 Slika 10.....................................5.. 116 Slika 10.. Razlika izme u PPF i CPF krivulje ................... P...25.. Diskriminacija cijena 2.................................................................. 119 Slika 10... 114 Slika 10.............. Funkcija tro kova kod opadaju ih grani nih tro kova ........................ .. .. 119 Slika 10................ ... 90 Slika 8......... .....5................ ................. Savr eno konkurentna tr i ta ............7................... ............ ......... Moderna mikroekonomika....... ....... ............................ 6............ ................ 125 Slika 11................... .... 111 Slika 10................................ ........... International Economics................. Mason 2005 128 ....... ....................................... ....... ................... 5.............5............ 111 Slika 10............. ...........................S...... . .....10......(2002)....... Prividna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja. 75 Slika 7.................................................E.. Crtanje krivulje potra nje i krivulje grani nog prihoda iz tabli nih podataka............ Otimanje profita monopoliste .................................................. 126 LITERATURA 1.... 11.................... 73 Slika 7............4..... .........: Microeconomics Test Bank......................................... Pomak PPF krivulje kod pada proizvodnosti dobra Y ............ ....8.............3...... ......11..... 4..................................... ...................... 120 Slika 10..... A................. 116 Slika 10. Bräutigam... Zbrajanje potra nji kod javnog dobra............................................ Svjetska PPF krivulja .. .. .................................................................. ......................................18............................... R......... ograni enjima...... K. London.. ........................ ..... ........................ ...........................................Y.. .... . Postojanje prostora profita izme u AC i P .. 10....... 115 Slika 10........Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije Slika 7.1................................. 119 Slika 10... ......................... .. L.................... Babi ........................... ............................................................... Cambridge.....14...... ................................................. MA................... odnosno opadaju ih prinosa........... ...R........................... .............. .................... ................................... M.......... ....... Prentice Hall 2005 12....................: Microeconomics Instructor's Manual 3 Edition. ........... Stvarna op a ravnote a kod trgovinskih ograni enja .............. ...................3............. .............. ......................................... Funkcija proizvodnje kod opadaju ih prinosa......................S..............12.. ...... Funkcija proizvodnje kod rastu ih prinosa..... PPF kod opadaju ih MC.. .. .............................. .......................................... Profit monopoliste s konstantno opadaju im AC. ......................... stupnja ................................................ Bertrandova ravnote a ...... 120 Slika 11......4........................................ ................ .. P........ Hamilton.............................. ...... 82 Slika 8...... ........................... 76 Slika 7..................... Op a ravnote a od proizvodne subvencije ....... .................................................................... 111 Slika 10..................... ...28..................... 7........................................... .....10. G........... ........................... .. .................................. V................ ... ............................. ...... ..................... 118 Slika 10...... ......... ......... 108 Slika 10......................... 74 Slika 7........ Rothwell........................................B................ .......... ....................................................: Microeconomics 6th Edition............. ................. 1996 Krugman. .S......................... ................... ........ 98 Slika 10................... ................ Thomson South-Western........................................R........................ ..... Konstrukcija ICC krivulje za dobivanje op e ravnote e pri trg............. Diskriminacija cijena proizvo a a automobila. Tro kovi monopsona ... ....... ................................. ............................ ........................................................................... ... ........................................... 92 Slika 8.......................... .............. 73 Slika 7.............. 111 Slika 10....................... Op a ravnote a u otvorenoj ekonomiji ..2................ .................................. 123 Slika 11........................... . ............................................. .................................... Fiksiranje cijena na savr eno konkurentnoj razini (gubici monopoliste)............ .............. ........................ .................................. ...........................L.. .... 76 Slika 7.. 108 Slika 10...................... ............ 77 Slika 7................. prvo rje enje problema: nulti profit monopoliste uz mali mrtvi teret ............ ............ ........................................5................... ..P......... .................. Thomson South-Western...................... Prentice Hall........26............... ....... ...........................2............. Pindyck.......6........ Subjekt sklon riziku ............. . Konstrukcija za dobivanje stvarne op e ravnote e......................................................... Helpmann........ .. ..........................1.......... 115 Slika 10................... ......... 88 Slika 8. Wetzstein. 72 Slika 7........... . Prentice Hall.... ................... ......1....................................................... New Jersey 1995 Ghent............................... ................................................... ....2.............. Diskriminacija cijena 1................. ....... Babi ......11............7................. ........................ Cournotove reakcijske krivulje kod nejednakih tro kova tvrtki ............... Krugman....................... ............. H........... . 78 Slika 7...........21.................. . Funkcija tro kova kod konstantnih grani nih prinosa.................. ..............8....... ............... . . 74 Slika 7............... ........ .....27................ 110 Slika 10.................... ......... Op a ravnote a kod izvozne subvencije .6.. Mason 2005 J........... .......... ..... ....... ................ .... D...... Me unarodna ekonomija 5... .... Konstantni grani ni tro kovi ................ Cournotove reakcijske krivulje ...................... stupnja . .7. ...................... 109 Slika 10.....................9... stupnja ..... .......3.............................................23..: Microeconomics.............. 114 Slika 10............... .................... ................... .. Suslow. 82 Slika 8.........8..................... M......17......... ....Y. 110 Slika 10................ ................. 110 Slika 10........ ........ ....................................... Subjekt neutralan prema riziku........................... ................... New York 2002 Brown.............................. MIT Press....... Rubinfeld.. Zbrajanje potra nji kod konkurentnog dobra .........................24......... (2000)................................R..... L.............................................. Zbrajanje vi e identi nih krivulja potra nje za konkurentnim dobrom.............. ....... .............................................. ... ................. .........

Priru nik sa zadacima iz mikroekonomije 129 .

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->