You are on page 1of 56

Godina I. - Broj 24 Izlazi subotom Zagreb, 13. rujna 2008.

Sadržaj
Urednikovo slovo 3
Razgovor 4
UDBA 9
Propovijed po ZAVNOH-u 13
Srpsko pravo na reč 15
Hrvatska zona sumraka 17
Antikorupcijski pogledi 18
Zdravodrugovi 19
Zgodopis 20
Osvrti 29
Pljačka iz očiju 37
Živjeti NDH 39
Vijeće Europe
Podlistak 41
Roman 47
Ispovjednikov kutak 50
Ustaški hitrozov 52
Kolači 53
Čitatelji 55

NOĆNA MORA IZ
DAYTONA
Ama kakav sporazum?! Pa
sudionici su zapravo bili
uhapšeni (hrvatska riječ
uhićeni - za ovo je previše
blaga). Bili su to dogovori
pod prisilom: „nema odlaska
dok se ne dogovorite“. Ni Od idućeg broja Glasnika pratite niz članaka
jedan sud na svijetu ne priz-
naje bilo kakav pristanak na temu:
pod prisilom. Je li itko poku-
šao podnijeti tužbu protiv
Daytona?
PRIZNAJMO ISTINU SLAVENKE DRAKULIĆ:
Stranica 4 USTAŠE DRMAJU HRVATSKOM!
Stranica 2 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Obavijest

Meditor, Zagreb, J. Žerjavića 3, 1998. – str. 200
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 3
Urednikovo slovo

ZABRANITI TOTALITARNE STRANKE
Potrebno je i Republici Hrvatskoj pokrenuti provedbu:

* Rezolucije 1096 o uklanjanju naslijeña bivših komunističkih totalitarnih sustava, koju je Par-
lamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 27. lipnja 1996. godine,

* Rezolucije 1481 o meñunarodnoj osudi zločina totalitarnih komunističkih poredaka, koju je
Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila 25. siječnja 2006. godine,

* Deklaracije o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarističkoga komunističkog poretka u
Hrvatskoj od 1945. do 1990., koju je Hrvatski sabor donio 30. lipnja 2006. godine,

a što se sada od strane hrvatskih vlasti otvoreno sabotira.

U tom smislu, za početak, nužno je:

1. Zabraniti djelovanje i raspustiti „Novu ustašku stranku“, sa sjedištem u Zagrebu, Maksimirska 299,
s predsjednikom Anticom Ustrajnićem na čelu i „Komunističku stranku Hrvatske“, preimenovanu u „Savez
komunista Hrvatske“, te u „Stranku demokratskih promjena“, sa sjedištem u Zagrebu, Iblerov trg 13, s
predsjednikom Zoranom Milanovićem na čelu,

2. Zabraniti postavljanje na javnim objektima i površinama spomen-ploča i spomenika pripadnicima totali-
tarnih režima, odnosno imenovati po njima trgova, ulica i javnih ustanova,

3. Ukloniti spomen-ploče i spomenike pripadnicima totalitarnih režima, odnosno preimenovati po njima
imenovane trgove, ulice i javne ustanova.
Stranica 4 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Razgovor

NOĆNA MORA IZ DAYTONA
prof. Filip Ćorlukić, fizičar, Pitanje: je previše blaga). Bili su to dogo-
znanstveni istraživač i publicist iz vori pod prisilom: „nema odlaska
Ili još ovo:
Pule dok se ne dogovorite“. Ni jedan
„Ipak pored mnogih usuglašenih sud na svijetu ne priznaje bilo
dijelova sporazuma Daytonski kakav pristanak pod prisilom. Je
Pitanje: sporazum je djelovao da usuglasi li itko pokušao podnijeti tužbu
dogovor o problematičnim pita- protiv Daytona?
Uvodno, možete li nam pojasniti
njima. Neke od kojih su bile
što znači ovaj enciklopedijski Prepirke su nastale jednostavno
pravne i državne (priznanje Bos-
tekst: zbog toga, što je Milošević u ime
ne i Hercegovine od strane sus-
31% bosanskih Srba tražio za
„Daytonski mirovni sporazum (ili jednih država, sastav vlade, pod-
njih preko 60% teritorija BiH za
jednostavnije Dejtonski spora- jela vlasti izmeñu države i entite-
Republiku Srpsku dok su im
zum ili Dayton), pravni je akt ta, institucije, glasanje i povratak
Amerikanci nudili „samo“ 59%.
sporazumnog karaktera parafiran izbjeglica), odnosno teritorijalne
u vojnoj zračnoj luci Right- nagodbe (status i samoodrživa Pitanje:
Paterson kod Daytona, u američ- deblokada Sarajeva, Goražde
Može li nešto biti neuspješno,
koj državi Obio, da bi se zvanič- koridor, Posavska teritorija, Brč-
ako je rezultat dogovora i spora-
no prekinuo rat u Bosni i Herce- ko koridor, Zapadna Slavonija).
zuma na temelju dogovora?
govini, koji je trajao od 1991. do Iako su mnoge stvari bile dogo-
1995. godine. Sporazum se na- vorene, Daytonski sporazum je Odgovor:
ročito bavio budućim upravnim i bio proglašen neuspjelim pola
sata prije zatvaranja konferencije Na to sam već odgovorio. Nije to
ustavnim ureñenjem Bosne i
pošto bošnjačka strana nije htje- bio dogovor, nego pristanak pod
Hercegovine. Konferencija je tra-
la prihvatiti konačnu nagodbu. prisilom, a svi su bili nezadovolj-
jala od 1. do 21. studenog 1995.
Sporazum je ipak uspio nakon ni: Milošević zato što Bosnu nije
godine. Glavni sudionici su bili
mogao priključiti Srbiji, bosanski
bosansko-hercegovački predsjed- što je u zadnjem trenutku done-
sena odluka da će se arbitraža u Srbi zato što tada nisu dobili još
nik Alija Izetbegović, srbijanski
vezi sa brčanskim koridorom od- „barem“ Brčko, koje nikad nije
predsjednik Slobodan Milošević,
imalo srpsku većinu, bosanski
hrvatski predsjednik Franjo Tuñ- raditi u naknadnom razdoblju.“
Hrvati zato što im je oduzeta bo-
man, te glavni američki posred-
Odgovor: sanska Posavina, u kojoj su ta-
nik Richard Holbrooke i general
koñer Srbi bili u manjini – pa ov-
Wesley Clark. Sporazum je zva- Ama kakav sporazum?! Pa sudio-
lašteni predstavnik Zubak nije
nično potpisan u Parizu 14. pro- nici su zapravo bili uhapšeni
htio potpisati, ali je ilegalno pris-
sinca 1995. godine. Sadašnja (hrvatska riječ uhićeni - za ovo
upravna struktura Bosne i Herce-
govine i sastav vlade bili su neki
od rezultata dogovora.“
Odgovor:
Najjednostavnije rečeno: Ovo je
najsramotniji akt onoga što u
najširem smislu nazivamo meñu-
narodnom zajednicom. To je
smišljeni podli zločin protiv jedne
od najstarijih evropskih država i
članice OUN-a, ispisan na finom
papiru, uz pravnički naizgled vr-
hunske formulacije i sve skupa
stavljeno u umjetnički dizajnira-
nu mapu.
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 5
Razgovor

tao hercegovački predstavnik
Jadranko Prlić – što je u tim uv-
jetima protupravno prihvaćeno.
Ovdje je nužno jednom glasno i
jasno reći da sve do 1918. u BiH
nije bilo etničkih Srba – potoma-
ka onih iz Srbije. Bilo ih je u sje-
veroistočnim dijelovima Hrvats-
ke, gdje su došli bježeći preko
Zemun-Bežanije od Turaka. U
Bosnu nisu bježali jer je i ona
bila pod Turcima, a tu su se po-
javili u skladu s Garašaninovom
politikom i srpskom Pravoslav-
nom Crkvom posrbljavanja pra-
voslavnih autohtonih Bosanaca i
Hercegovaca, ali i doseljenih lu-
Partija odrede, a onda Skupština snova, spoznaja?
talačkih skupina.
uz svu proceduru proglasi. Zap-
Odgovor:
Pitanje: ravo je još gore, jer prije je bio
jedan Tito, a sad ih u Vijeću si- Prije svega to je promašaj meñu-
U tom smislu što bi trebalo zna- gurnosti ima puno s pravom ve- narodnog prava i potpuna nega-
čiti sljedeće stajalište meñunaro- ta. cija izvorne deklaracije OUN-a,
dne zajednice: „Ne dolazi u obzir
pa samim time i pravde. A što se
ukidanje Republike Srpske“. Pitanje:
tiče snova, u onom ratnom koš-
Odgovor: Dakle, gledano sa strane, jer za maru i ti su snovi bili pravi koš-
sudjelujuće stranke dogovor je mar različitih težnja.
To znači jednostavno da ta mon- dogovor, sporazum je sporazum,
struozno ustrojena tvorevina još Pitanje:
što bi bio Dayton? Promašaj, zlo-
treba Bushovoj administraciji.
ba, šminka? Kakva je u oblikovanju Daytona
Zapravo više i ne treba jer je
bila uloga prisile i čije?
obavila ulogu Srbiji obećane Odgovor:
mrkve, dok ju je batinom istjeri- Totalna, od strane Amerike – bez
De facto, za njih je to akt o be-
vala s Kosova. No administracija ikakve dvojbe.
zuvjetnoj kapitulaciji, dopunjen
je i inače spora, a uskoro SAD
demagoškom dopunom o „pravu Pitanje:
dobiva drugu administraciju – pa
na dogovaranje“ o svemu, osim
neka se oni s time batrgaju. Jesu li u vrijeme zaključenja
o ukidanju Republike Srpske. No
Daytona postojala i neka druga
Što se pak tiče meñunarodne i to dogovaranje vrijedi samo
rješenja za dovršetak rata u Bos-
zajednice, konkretno OUN-a, ona ako ga odobri protektor.
ni i Hercegovini?
služi samo kao službena omotni-
A da je to promašaj o tomu go-
ca. U rukopisu moje knjige Quo Odgovor:
vore i Solana i Galbraith, a na
vadis homo sam pod naslovom:
ovogodišnjem obilježavanju sre- Budući da Dayton nije nikakvo
Sjaj i bijeda OUN-a pisao vrlo
breničkog zločina glavni tajnik rješenje aktualnog problema,
opširno i argumentirano, a budu-
Vijeća sigurnosti je izjavio da je nego je diktat u cilju rješavanja
ći da sam i o drugim temama
to najgora mirovna akcija u povi- nekih drugih problema, slikovito
tako pisao, to je jedan od razlo-
jesti OUN-a – ali da bi se to is- rečeno postojalo je stotinu boljih
ga da već četiri godine ne uspije-
pravilo, on ne smije ni pomisliti rješenja.
vam naći izdavača. To je poseb-
da to stavi na dnevni red.
na tema, a ovdje ću reći samo to Mnogi su dobronamjerni ljudi
da je uloga današnje OUN sve- Pitanje: predlagali različita rješenja. Na
dena na ulogu kakvu je imala jednom velikom zagrebačkom
Suglasno tomu što bi i čega
npr. Skupština u komunističkoj protestnom skupu ja sam predla-
Dayton bio promašaj? Pravde,
Jugoslaviji: dekorativnu. Tito i gao da se rat u BiH obustavi voj-
Stranica 6 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Razgovor

nom silom OUN-a, te da se us- Svaki tajni dogovor bi sadržavao zajednice.
postavi desetgodišnji protektorat i tajne interese država i grupaci-
Pitanje:
uz potpuno razoružanje i zabra- ja izvan BiH – a to nije rješenje.
nu nacionalnih političkih strana- Ne ću, s nakanom, pitati za oče-
Pitanje:
ka. Da se nakon izbacivanja spe- kivanu sudbinu Hrvata u Bosni i
cifičnih odredaba o SKBiH i tomu Srbi ustraju na Republici Srpskoj. Hercegovini? Ostavit ću to za
slično privremeno usvoji postoje- Bošnjaci se tomu – izgleda - pro- poseban razgovor. Zanima me
ći Ustav BiH. U tih deset godina tive, ali svoje pučanstvo koncen- nešto drugo. Što će biti s Bošnja-
bi se strasti mogle smiriti pa bi triraju u Sarajevu, Zenici, Tuzli. cima, ako se kojim slučajem, Bo-
se tek onda moglo prići definitiv- Kako bi onda politički mogli pok- sna i Hercegovina ipak podijeli?
nom ureñenju države. Oštro su rivati cijelo područje Bosne i Her- Naime, Akademik Mirko Vidović,
me napali neki ratoborni HDZ- cegovine, da se kojim slučajem kao – uz Vas – veliki poznavatelj
ovci. ukine Republika Srpska? Hoću prilika u Bosni i Hercegovini, go-
reći, nije li priča o promašenosti- vori, uvjetno rečeno, o zapadnim
Pitanje:
ma Daytona samo magla kojom i istočnim Bošnjacima, kojima
Što Dayton koči, a moglo bi se se prikriva stvarno dogovorena svakako treba dodati i one sredi-
postići novom nagodbom tri bo- podjela Bosne i Hercegovine? šnje, odnosno bolje rečeno is-
sansko-hercegovačka naroda? lamske Bošnjake.
Odgovor:
Odgovor: Odgovor:
Sve što se dogaña rezultat je
Ništa ga ne koči, jer je on u luci- ratom nastale psihopatologije. U Svaki odgovor koji bi se odnosio
ferskom uredu američkih vojnih strahu od budućnosti svi se na samo na jednu od tri deklarirane
psihologa ugradio automatske neki način pokušavaju okupiti. narodnosti u BiH bio bi nepot-
kočnice. Koči ga psihopatologija Muslimani ne gone Hrvate iz Sa- pun. Stoga ću se osvrnuti na
tri u ratu ekstremno posvañene rajeva, nego ovi odlaze jer se predvidivu budućnost sve tri.
grupacije. Ne kažem naroda, jer osjećaju nelagodno u novonasta-
A.- Srbi. Još dugo vremena na-
ni jedan nije jedinstven. Posavski loj sredini. Moji su se prijatelji
kon što se uspostavi jedinstvena
i zapadnobosanski Hrvati traže prošle godine odselili iz Sarajeva
BiH, pa i ako se ukine od stane
jedno, a hercegovački nešto sas- samo zbog toga što su im prvi
Austrije nametnuti naziv Bosna i
vim drugo. Mnogi su se Srbi bori- susjedi bili doseljeni vahabiti
Hercegovina (Bosnien und
li u Armiji BiH, pa i danas traže (vahabije). To je jedna vrlo neto-
Herzegowinen) i vrati povijesni
nekakvu drukčiju Bosnu. Musli- lerantna sunitska islamska zajed-
naziv: Bosna, domaći će Srbi i
mani Cazinske Krajine su čak nica, koja potječe iz Saudijske
pored suše u vlastitom kraju mo-
ratovali protiv armije BiH. To je Arabije. I Bin Laden potječe iz te
liti Boga da kiša padne oko Kra-
pravi psihološki košmar, i opet
gujevca. Oni se neće iseljavati,
preostaje jedino privremena pri-
ali će stalno gledati u Beograd
silna uspostava nekakve jedin-
kao u neku svetinju. To se neće
stvene države. Možda je najbolje
promijeniti sve dok se u BiH ne
ono što su predlagali bosanski
uspostavi autokefalna Pravoslav-
biskupi: podjela BiH na četiri GO-
na crkva, pod neposrednom ju-
SPODARSKE regije u jedinstve-
risdikcijom carigradske Patrijarši-
noj državi.
je PC. Uostalom to vrijedi i za
Pitanje: Hrvatske Srbe. Bez uspostave
HPC oni će stalno gledati prema
Nije li Dayton samo vidljivi izraz
Beogradu.
stvarno utvrñenog nevidljivog
rješenja za politički ustroj podru- B.- Hrvati. Što se tiče beha Hr-
čja koje obuhvaća Bosna i Her- vata to je mnogo kompliciranije i
cegovina? Kakav bi mogao biti mogao bih reći da je tragično.
taj i što bi mogao sadržati taj, No činjenica je da su za svoju
recimo hipotetski, tajni dogovor? današnju sudbinu velikim dijelom
i sami krivi. Za razliku od Srba
Odgovor:
kod njih se nije razvio nekakav
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 7
Razgovor

zajednički nacionalizam koji bi ih vrlo smanjen. Većina ih se nikad u panislamizam s muslimanskom
pokretao, nego su se u dvojbi neće vratiti. Tragično – ali tako nacijom kao idealom. Za razliku
izmeñu je. od kuranskog, ovo
jakih poli- je sada politički
C. – Bošnjaci. Bu-
tičkih ut- islam, koji vjeru
dućnost Bošnjaka-
jecaja iz koristi samo kao
muslimana je naji-
RH i osje- sredstvo u borbi.
zvjesnija. Prije sve-
ćaja do- Sve dok traje ame-
ga, za razliku od
movinske rički ekonomski
Hrvata i Srba oni
pripad- imperijalizam, čes-
nemaju nikakvu
nosti raz- to potpomognut
„rezervnu domovi-
dvojili na ratovima – ovo se
nu“. Osim toga oni
nekakve ne može promijeni-
su davno civilizacij-
regional- ti.
ski prihvatili kismet
ne nacio-
(sudbinu), i dok se Prema tome, sve i
nalizme:
seljak s Plehana ne želi vratiti jer kad se sve sredi i kad Bosna pos-
hercegovački, srednjobosanski,
„ne želi pod srpsku zastavu“, Bo- tane normalnom grañanskom
posavski i zapadnobosanski. Ta-
šnjaci se vraćaju ne samo u Der- državom, ona će biti pretežno
ko oko 150.000 Hrvata hercego-
ventu, nego i u islamska enklava u Evropi, a da
vačkog krša pre-
Srebrenicu. Is- bi bila i stvarno multietnička i
pušta isto toliki
pravno zaključu- multireligijska, najviše ovisi o
broj Hrvata plod-
je Akademik Mir- Hrvatima. Ne smiju se više tako
ne Posavine, ali i
ko Vidović da masovno iseljavati, a RH mora
ostalih oko 400
postoje regional- učiniti mnogo, mnogo više za
tisuća Hrvata
ne razlike meñu njihov – ne samo ostanak – nego
Srbima i musli-
muslimanima. i povratak u Bosnu.
manima u osta-
Pa to je bilo i
lim krajevima. Pitanje:
prije, a to se
Uz to su se jedni
odnosi ne samo Na kraju još samo jedno pitanje.
borili protiv mus-
na muslimane. Bez obzira na sve negativnosti,
limana, dok su
To vrijedi ne sa- činjenica je da je Daytonom pre-
se drugi protiv
mo za šire regi- kinut rat i ponovno uspostavljen
pobunjenih Srba
je, nego i za po- mir. Zar to nije najveći i najvaž-
borili skupa s
jedine gradove, a poznata je ona niji uspjeh Daytona?
muslimanima. U jednom inter-
stara izreka: Zbogom Bosno,
vjuu je čelnik obrane u Bosan- Odgovor:
odoh u Sarajevo.
skom Brodu Vinko Begić jasno
rekao da je HDZ od njih zahtije- To je najveća nei-
Povijest ne mo-
vao da isprovociraju sukobe s žemo vratiti na- stina, unaprijed
muslimanima, a budući da su zad, a pogreške namješteni scena-
odbili, kažnjeni su prepuštanjem koje su beha rij da bi to tako
velikog dijela bosanske Posavine Hrvati učinili ne izgledalo. Kada
Srbima. brojne skupine
mogu se ni pri-
bližno popraviti. unutar mirovnih
Mnogi su se izselili i našli trajna snaga, a posebno
Osim toga sad
prebivališta u Hrvatskoj. Mnogi Engleska i Fran-
je drukčije i glo-
su se i obogatili. Pročitao sam da cuska nisu uspje-
balno ozračje.
ekonomska udruga Hrvata iz Bo- le pobunjenim
Nakon šestod-
sanske Posavine Prsten s preko Srbima osigurati
nevnog izrael-
12% sudjeluje u BDP RH. Kad bi odlučujuću pobje-
sko-arapskog
se problem BiH riješio i najhuma- du, odjednom je
rata 1966. sto-
nije, broj Hrvata u toj zemlji bit SAD prepoznala
ljetni panarabi-
će procentualno i apsolutno vrlo, svoj strateški in-
zam se mijenja
Stranica 8 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Razgovor

teres pa je u skladu sa svojim pobjedom definitivno okončale nije vratila, a mnogi se neće ni-
neotkrivenim planovima prisilila rat. No, iz Washingtona je uz kada ni vratiti.
Tuñmana da s Izetbegovićem u prijetnju NATO zrakoplovstvom
Zašto je to Amerika učinila. U
Splitu potpiše ugovor o zajednič- stigla zapovijed da se napredo-
skladu s njezinom novijom stra-
koj obrani. U skladu s tim ugovo- vanje zaustavi.
tegijom uspostave programira-
nog kaosa:
da bi bilo
nužno nji-
hovo prisu-
stvo u cilju
z av oñ enj a
reda i
„ uv oñ enj a
demokraci-
je“ - Bosna
je morala
postati nes-
tabilnom
regijom.
Ovo nije
nikakva
teorija zav-
jere, jer
činjenice to
dokazuju.
Dakle, mir
nije uspos-
tavljen
Daytonom,
nego je
zbog stra-
teških pot-
reba „Day-
tonskog
kazališta“
bilo potreb-
no onemo-
gućiti nor-
malno, brzo
i bez puno
Washington je to opravdavao žrtava okončanje rata.
rom su kao nastavak oslobodilač-
opasnošću od vala izbjeglica,
ke vojno-redarstvene akcije Olu- Želio bih se nadati da će nova
kojih bi bilo sigurno mnogo ma-
ja Hrvatske snage skupa s bo- vašingtonska administracija uni-
nje nego što ih je u vrijeme rata
sanskim krenule u oslobañanje jeti više ljudskosti u svoje strate-
izbjeglo iz Bosne – pretežno u
Bosne. Demoralizirana vojska gije, kao da će RH odnos prema
Hrvatsku. Da je ta brižnost bila
pobunjenih Srba je praktično bez najvažnijoj komšijskoj državi us-
velika, strateški smišljenu laž nije
otpora bježala, tako da su oslo- kladiti s razumom i etikom.
teško dokazati. Iz Srbije su se
bodilačke snage vrlo brzo stigle
izbjeglice brzo mogle vratiti svo-
do ispred Banjaluke i da su tako
jim kućama, dok se ogromna
nastavile u samo nekoliko dana Tako nam Bog pomogao!
većina onih koji su u vrijeme rata
bi stigle do Drine i tom čistom
pobjegli pred Srbima do danas
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 9
UDBA

TAKO SMO LIKVIDIRALI
BRUNU BUŠIĆA (4)
DNE 15. SIJEČNJA Pero. te ...
1992. GODINE (4)
Blagoje Zelić: Istražitelj:

Istražitelj:
Čujte, ja sumnjam da je on dobi- Znači, vi mu niste predali nikak-
o neke nacrte. Tko će ih napravi- ve nacrte?
Kod koga su se te ideje rañale? ti, kako?

Blagoje Zelić:
Blagoje Zelić: Istražitelj:

Pa neki nacrti, koje je neki podo-
Pa kod Gudelja su se rañale te Da li je on dobio neke falš nacrte ficir navodno uradio ... to je net-
ideje.

Istražitelj:

I kako se to dalje razvijalo?

Blagoje Zelić:

Čujte, on je isticao kako Bruno
želi nacrte od „Lore“ dobiti, da
on želi da se upozna s tim ...

Istražitelj:

Da li je on te nacrte dobio?

Blagoje Zelić:
možda? ko uradio u režiji s nekim ofici-
rom KOS-a, tko je, ja nemam
Tko? pojma ... To je više bila smijurija
Blagoje Zelić: s tim nacrtima.
Istražitelj:
Kod nas kao službe ... ja ne vje- Istražitelj:
rujem da je dobio neke falš nacr-
Stranica 10 G o d i n a I . - Br o j 2 4
UDBA

Što je bilo s tim nacrtima? Blagoje Zelić: Istražitelj:

Blagoje Zelić: Nije vam bilo to ... to nema ve- Da li je do toga došlo?
ze ...

Taj nacrt je završio tamo ... On Blagoje Zelić:
je dat Peri. Istražitelj:

I došlo je do toga.
Istražitelj: Znam, ali trebalo je reći to je
nacrt od toga i toga, nacrt je
morao nositi neko ime. Nacrt koji Istražitelj:
Tko mu je dao to? se ne zna od čega je, nikakav je
nacrt. Kakve on koristi ima od
toga? Kako?
Blagoje Zelić:

Blagoje Zelić: Blagoje Zelić:
To mu je dao, ja mislim, operati-
U stvari oni su posjetili Brunu.
vac naš.
Oni su se poznavali.
Da shvaćam, razumijem ...
Istražitelj:
Istražitelj:
Istražitelj:
Da li je taj nacrt uopće postojao?
Gdje?
Blagoje Zelić:
Gdje su ga posjetili?
Blagoje Zelić:

Pa kažem vam, ja ne znam ...
Pa kažem vam, to je nešto što je Blagoje Zelić:
izazvalo smijuriju, sve u svemu
Istražitelj: ništa.
Oni su ga posjetili u Parizu.

Kakvi su nacrti, što je bilo rečeno Istražitelj:
Istražitelj:
od čega su ti nacrti?

I kako se onda dalje razvijalo?
Gdje, kod koga?
Blagoje Zelić:

Blagoje Zelić:
Blagoje Zelić:
To je sve skupa jednostavno niš-
ta. Ja ne znam kako vam uopće
objasniti taj nacrt. Sjećam se dobro uvijek na insis-
tiranje Srećka da se ne rastežu Čujte, kod koga u Parizu, u kojoj
stvari i da se stvari ne dovedu u ulici, ja vam to stvarno ne bih
priliku u kojoj mogu da se kom- mogao reći.
Istražitelj:
pliciraju. On je insistirao da se
upriliči sastanak sa svim suradni-
cima i sa Brunom. Istražitelj:
Nacrt je morao nositi ime?
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 11
UDBA

Nitko od vas, ni iz Splita ni iz Za- biti ...
greba nije bio nazočan tamo da
Je li se radilo o jednom pištolju
to nadgleda?
ili o dva, tri?
Istražitelj:

Blagoje Zelić:
Blagoje Zelić:
U kojem smislu su instruirani?

Nije nitko, sigurno.
O jednom pištolju.
Blagoje Zelić:

Istražitelj:
Istražitelj:
Instruirani su u ovom smislu o
kojem sad govorim.
I oni su posjetili Brunu, i dalje?
Samo jednom?
Istražitelj:
Blagoje Zelić:
Blagoje Zelić:
Sa kakvim oružjem su oni aten-
Oni su posjetili Brunu i prethod- tat izvršili?
Samo jednom.
no s njima je Josip održao sasta-
nak. Istražitelj:
Blagoje Zelić:
Istražitelj:
Njih dvojica a samo jedan piš-
Ja mislim sa bešumnim pišto- tolj?
Gdje?
ljem.

Blagoje Zelić:
Blagoje Zelić:
Istražitelj:
Smatralo se da je to sasvim u
Kojeg kalibra? redu.
U Parizu je održan sastanak s
Istražitelj:
njima. I na tom sastanku je do-
govoreno šta služba od njih zah- Blagoje Zelić:
tjeva u vezi sa Brunom, i na koji
Da li su oni za to dobili nagradu?
način?
Ne znam. Blagoje Zelić:
U svakom slučaju.
Istražitelj:
Istražitelj: Istražitelj:

Vi ste napisali u jednoj izjavi da
su oni pozvani u Split od vas, Tko je njima predao to oružje?
instruirani i nakon toga vraćeni u
Pariz.
Blagoje Zelić:

Blagoje Zelić:
Josip Perković je predao oružje.

U Splitu instruirani? Čujte, može Istražitelj: Zelićev rukopis
Stranica 12 G o d i n a I . - Br o j 2 4
UDBA
Kakvu nagradu? Blagoje Zelić: Istražitelj:

Blagoje Zelić: Isto u Parizu. Nego gdje?
Oni su dobili novčanu nagradu
koja se onda kretala negdje oko
Istražitelj: Blagoje Zelić:
100.000 DM, tako mi se čini.

Kada je to bilo? To je bilo u jdnom restorančiću,
Istražitelj:
u jednoj ulici, gdje se sjelo, popi-
li jednu pivu, popričali i njima je
Blagoje Zelić: uručena ta nagrada.
Tko je njima tu nagradu predao i
gdje?
Ja ne znam, može biti mjesec Istražitelj:
dana nakon izvršenja ove akcije.
Blagoje Zelić:
Do prije nekoliko dana vi ste tvr-
Istražitelj: dili da su atentat izvršili Sindičić i
Tu je nagradu njima predao Jo-
jedan Sarajevski saradnik. Zašto
sip Perković skupa sa mnom. Ja
ste to tvrdili?
sam zapravo prisustvovao kad je
Kod koga je to predano, u stanu,
on predao tu nagradu.
u restoranu, u hotelu?
Blagoje Zelić:
Istražitelj:
Blagoje Zelić:
Nemojte mi se ništa čuditi ... sve
mi se to izmješalo. Pa vidite sad
Gdje?
Nije u ničijem stanu. kad ste me podsjetili na to, to je
druga stvar ...

UDBA (1)
Izvor: hr.wikipedia.org
UDBA je kratica za Uprava državne bezbednosti (srp.). Ona je bila tajna policija za vrijeme druge Jugosla-
vije, nastala je 1946. i prestala je djelovati pod tim imenom raspadom SFRJ u 1990-ima. Danas u Srbiji
djeluje reorganizirana agencija pod imenom Bezbednosno Informativna Agencija (BIA)
UDBA je nastala u ožujku 1946., i to nakon reorganizacije OZNE, službe pod čijim su nadzorom i koordina-
ciji učinjeni stravični zločini nad hrvatskim civilima i ratnim zarobljenicima nakon Drugog svjetskog rata.
1966. UDBA je preimenovana u Službu državne bezbednosti (srp.). Ona se kao civilna kontraobavještajna
služba nalazila u sastavu SSUP-a, sastojala se od četiri glavna odjela koja su se bavili:
• unutarnjim neprijateljem (nacionalizam, Crkva,...),
• emigracijom (hrvatska, albanska,...),
• stranim obavještajnim službama,
• tehnikom praćenja i prisluškivanja.
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 13
Propovijed po ZAVNOH-u

SRAM VAS BILO USTAŠE! (1)
Lasa Šukilo, Zagreb Palace Hotel, Conference & Spa, „Od 1975. do 1978. godine Go-
Hotel Bellevue, Hotel Kompas, ran Štrok je bio zaposlen u jed-
Povika na vuka,
Grand Hotel Bonavia, Konavle nom od uspješnijih državnih tr-
a lisica piliće krade.
Turizam, Jadranska Trgovina, govačkih društava u bivšoj Jugo-
Jadranski Razvoj i Adria Protec- slaviji, Velebitu, sa sjedištem u
ta, Jadranske luksuzne servise – Zagrebu, gdje je radio na vanj-
DRUŽE TITO, turističku agencija i Jadransku skotrgovinskim poslovima i sud-
EVO NAS! Turističku Zakladu.“ jelovao u sklapanju ugovora u
vrijednosti više od 200 milijuna
Stare partizančine i njihova druž- Odakle ti sve to druže? Nisi valj-
dolara.“
ba. Ivan Fumić, Tomislav Badovi- da oficirsko dijete?
nac, Josip Manolić, Stjepan Me- Onda se približio kraj Juge, pa si
„Goran Štrok, roñen u Hrvatskoj
sić, Ephraim Zuroff, Zvonko zbrisao? Naglo si zavolio Zapad.
za vrijeme bivše Jugoslavije, od-
Ivanković Vonta, Alen Budaj, Da- Pokušao si s novinama, ali su
rastao je u Zagrebu, gdje je na-
mir Kajin, Slavko Goldstein. I tsl. one propale.
kon završene srednje škole upi-
Obično počinju, i to glasno, ova- sao Pravni fakultet Sveučilišta u „Krajem 80-ih i početkom 90-ih
ko: Zagrebu. Kao sin vojnog genera- godina prošloga stoljeća Goran
„Eno ih opet. Na glavama im us- la i junaka iz drugog svjetskog Štrok je s partnerima, uključujući
taške kape. I latinično U. Crne rata, koji je sudjelovao i u špa- i Dereka Marklanda, sudjelovao
košulje. Thompson.“ njolskom grañanskom ratu.“ osnivanju prvih novina u privat-
nom vlasništvu u istočnoj Europi,
Onda potiho: „Radi Gorane.“ Sin partizanskog heroja. Imao si
ZAPAD.“
priliku pokazati što znaš. Zar ne?
Dolazi im odgovor: Prilike su se smirile. Lustracija je
„Pa nema ustaša. Pomrli su. To
su samo neki provokatori, koji se
ubacuju na koncerte. Znate li za
Bleiburg? Za Tezno?“
Partizani, opet po svome:
„A Jasenovac? Tamo su stradali
nevini ljudi. Na Bleiburgu je bilo i
zločinaca.“
Pa, opet tiho: „Radi Gorane“.

OJ, KOZARO,
KOZARICE MOJA
Goran? Koji Goran?
Goran Štrok.
GS Hotels & Resorts, „krovna
kompanija“ Gorana Štroka, o
njemu bilježi. Za obično pučan-
stvo, ali i za poslovni svijet:
„U Hrvatskoj imamo Jadranske
luksuzne hotele u koje spadaju: Stjepan Mesić i Goran Štrok
Hotel Excelsior & Spa, Dubrovnik
Stranica 14 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Propovijed po ZAVNOH-u

zaboravljena. Počelo se uzimati. Excelsior, Bellevue i Kompas ku- nalaze se na spektakularnim lo-
Kad već nema zlatnine, dobri su i pljeni su prema uvjetima javnih kacijama s veličanstvenim pogle-
vrhunski jadranski hoteli? Najpri- natječaja od strane Hrvatskog dom na jedan od najljepših gra-
je u Rijeci. Iznenada si zavolio fonda za privatizaciju.“ dova svijeta.“
hoteljerstvo.
Krenulo te? Uz pomoć druga Ra- Ustaše? Jesi li njima što ostavio?
„Godine 1994. Goran Štrok se čana, kad već više nije bilo dru- Ili barem domobranima.
odlučio za promjenu u svom pos- ga Tita? Imaš Hrvatsku. Svoju
Što uopće pitam? Njima, blenta-
lovnom životu. Učinio je prvi is- vladu, svoje vrhovništvo u njoj? I
vim ustašama. Dosta je što su
korak u hotelskom
i ugostiteljskom
sektoru iz čega je
kasnije nastala
kompanija GS Ho-
tels and Resorts,
koja djeluje i da-
nas.“
Išlo je brzo. Nisu
imao vremena za
Oluju i Bljesak,
kao one branitelj-
ske budale?
„Sve je počelo ka-
da je okupio tim
visoko kvalificira-
nih i motiviranih
stručnjaka, te bur-
ne 1995. godine
kupio Grand Hotel
Bonaviju u Rijeci,
hotel koji na ras-
polaganju ima 161
sobu.“
Love je bilo?. Sku-
pilo se? Dugo je
živio drug Tito!
„U posljednjih dvanaest godina u veterane Domovinskog rata, koji
se, kako kaže Ivan Fumić, do
hrvatski turizam uložio je više od su, eto, za tebe ratovali!
grla napili jasenovačke krvi.
110 milijuna EUR-a.“ „Hotel Dubrovnik Palace kupljen Sram ih bilo! Ha, imali su prilike i
Dosta, kako bi od komunjara do- je prema natječaju tvrtke Hoteli u Domovinskom ratu.
šlo do gospara? Maestrali d.d., koja je u držav-
nom vlasništvu, dok je Grand
„U travnju 2001. godine kupljen Hotel Bonavia kupljen otkupom Izvor:
je Hotel Bellevue, smješten u dionica u vlasništvu malih dioni-
Dubrovniku, a u siječnju 2002. http://www.gshotelsresorts.com/pdf/
čara i veterana domovinskog ra- GS-Biography-Croatian.pdf
grupacija je kupila i potpuno de- ta, te dionica koje su bile u vlas-
vastirani Hotel Dubrovnik Palace ništvu Hrvatskog fonda za priva-
s 320 soba, dok je u prosincu tizaciju.“
2003. kupila Hotel Kompas kapa- 3. siječnja 2007. godine
citeta 115 soba – svi hoteli smje- Koji vidici?
šteni su u Dubrovniku. Hotel
„Sva četiri dubrovačka hotela
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 15
Srpsko pravo na reč

SREBRENICA: PLANIRANI HAOS (2)
Poslano sa: IBRAN Mustafić igrao je jednu od nikad se nije udostojio da poseti
srpskemucenice@yahoo.co.uk ključnih uloga u osnivanju SDA u Srebrenicu.
Srebrenici u kojoj još nema Na-
Na skupu Alinijih pristalica u Pe-
sera Orića (on će ovde stići neš-
ćima, Ibran Mustafić je svojim
ALIJA JE IZDAJNIK to kasnije). Za predsednika Inici-
govorom naelektrisao atmosferu.
jativnog odbora izabran je Besim
NA OSNIVAČKOJ skupštini SDA Rekao je: "Juče je u Srebrenici
Ibišević, a za potpredsednika
26. maja 1990. godine, u Saraje- bio šejtan Nijaz Duraković
Ibran Mustafić. Ibišević kaže da
vu, vladala je "neopisivo euforič- (predsednik SDP BiH). A takve
su on i Mustafić bili "istih godina
na atmosfera". U trajnom seća- šejtane mi trebamo na kolac na-
i istih ili sličnih ideološko-
nju Ibrana Mustafića ostaće go- biti, da se ne povampire." I do-
političkih shvatanja, rodom iz
vor dr Brozovića iz Zagreba koji dao: "Ako nam Srbija ne da pola
Potočara i Dobraka, dva ustaška
je rekao da je "interes hrvatskog elektrane na korišćenje, mi ćemo
legla, prema vokabularu srpskih
naroda granica na Drini". Za reč je srušiti!"
nacionalista. Ibran je voleo go-
se tada javio i budući autor voriti velike reči i obećavati mno- Evo još nekoliko podataka iz bio-
"Planiranog haosa". Kazao je: go." grafije Ibrana Mustafića, koje je
"Dolazim iz Srebrenice, opštine on o sebi ostavio: izbegao je,
Mustafić, meñutim, smatra da je
koju Srbi, zbog njihovog navod- kaže, četiri atentata koja su na
svojim govorom na osnivačkoj
nog iseljavanja pod pritiskom, njega pokušali da izvrše ljudi iz
skupštini SDA u Srebrenici odu-
već proglasiše bosansko- muslimanskih redova zbog toga
ševio 10.000 prisutnih i
hercegovačkim Kosovom. Ja se, što se nije slagao sa načinom na
"bespogovorno postao narodni
uz Božju pomoć, nadam da će koji je voñen rat i politika u Sre-
miljenik". Jedno mu je mnogo
SDA odbraniti i sačuvati to bo- brenici. U julu 1995. godine, za-
krivo - Alija nije hteo da doñe na
sansko-hercegovačko Kosovo. robili su ga pripadnici Vojske Re-
njihovu osnivačku skupštinu i
Aplauz se prolomio." publike Srpske, u prit-
voru je proveo do 1995,
Osamnaest godina kada je razmenjen za
kasnije Mustafić, u srpskog pukovnika
"Planiranom haosu" Aleksu Krsmanovića.
piše: "Bože, tada Onda je stao na čelo
toliko ushićenja, a organizacije "Majke
da sam znao sa kak- Srebrenice i Podrinja".
vim lupežima imam Upamćena je njegova
posla, logičnije bi izjava na spomen-
bilo da sam doneo groblju u Potočarima.
bombu i bacio je na Ugrabivši mikrofon uz-
taj skup! Ne da ne viknuo je: "Smrt geno-
pomogoše u odbra- cidnoj tvorevini Repub-
ni, nego naprotiv, lici Srpskoj!"
svojim odnosom i
direktnim učešćem Na kraju Mustafić je
doprineše da Srebre- napisao knjigu
nica bude grad ge- "Planirani haos" u kojoj
nocida nad bošnjač- je iz prve ruke opisao
kim narodom, a pos- šta se dogañalo u Sreb-
le genocida potpisa- renici i Podrinju od po-
še tapiju da je Sreb- četka devedesetih do
renica 'drevni srpski 1995, i kako su Bošnja-
grad'. Seme im se ci stradali od svojih vo-
zatrlo!" ña i kabadahija.
Stranica 16 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Srpsko pravo na reč
To je priča o carstvu kriminala, ne bi se moglo platiti, ali, na našu SANU i KOS sve drže pod kontro-
zla, nemaštine, boleštine, nemo- žalost, to je negativno čudo koje lom".
rala i razvrata malih bogova rata. ćemo plaćati u narednih sto godi-
Optužuje ga da je radio pod beo-
na, ako preživimo.
PRVU vest o raskolu u centrali gradskim mentorstvom!
SDA Ibrahim Mustafić primio je sa Tito je bio jedini diktator za kojim
Da bi pokazao koliku je moć tada
suzama u očima. Kaže da je lično se plakalo, a Alija je bio jedini
posedovao, Mustafić navodi pret-
osećao da "nekome smeta". Nez- 'demokrata' - izdajnik, kome se
nju koju je uputio Momčilu Mandi-
van, učestvovao je na konvenciji verovalo."
ću, tadašnjem pomoćniku minis-
SDA u Sarajevu, na kojoj su se
O ALIJI Izetbegović, Mustafić, tra za kriminal u Vladi BiH:
podelili Alija Izetbegović, s jedne,
inače, misli sve najgore:
i Adil Zulfikarpašić i Muhamed Fili- "Mandiću, rešenje koje ti pošalješ
pović, s druge strane (koji su po- "On je čovek koji je uništio državu u Srebrenicu o imenovanju Srbina
tom osnovali MBO), mada nikada nad kojom je položio zakletvu, sa na mesto komandira policije, čim
nisu meñu sobom narušili prija- svojim pajtašima opljačkao je ve- se vratim u Srebrenicu istog mo-
teljstvo. ćinu sredstava doniranih za od- menta će biti poderano i zapalje-
branu domovine, razorio je moral no pred kolektivom stanice javne
Tim povodom Mustafić o Aliji Izet-
kao najveću vrednost svoga naro- bezbednosti u Srebrenici. I da
begoviću piše:
da". znaš, Mandiću, u Srebrenici sam
"Izetbegoviću nikada neću preću- ja vlast a ne ti! Sa takvim ponaša-
Nemilosrdna borba za vlast meñu
tati jedno umeće u kojem je bio njem i eksponiranjem, kada po-
Muslimanima u Srebrenici dobija
neprikosnoven, a to je prevelika ñeš u Srebrenicu, na Turbetu,
novu snagu raspisivanjem višes-
mudrost. Mada mnogi smatraju mestu gde počinje teritorija opšti-
tranačkih izbora u BiH, novembra
mudrost vrlinom, u većini slučaje- ne Srebrenica iz pravca Bratunca,
1990. Još uvek su Srbi i Muslima-
va mudrost je veličina ljudske moraš mene nazvati i pitati hoću
ni bili zajedno na listama.
kvarnosti. Usudio bih se reći da je li ti dozvoliti ulazak! U protivnom,
mudrost odlika munafika, jer is- Ibrana Mustafića opominje prija- neće ti niko garantovati bezbed-
kreni ljudi ne mogu biti mudri. telj: "Ja vidim da si ti istinski voña nost!"
Iskrenost je temelj vere, a mud- naroda, ali nemoj da ti to udari u
Kako Muslimani nisu imali svog
rost je temelj prevare. glavu!" Biraju ga za republičkog
čoveka sposobnog da rukovodi
poslanika i on se sreće sa Alijom
Svaki čovek koji misli da se bavi policijom, posle tog dogañaja po-
u Skupštini Republike BiH i sa
politikom u kojoj mu je cilj da sa- slali su u Zagreb 40 momaka na
njim se odmah sukobljava. Aliju
mo zadovolji svoj sopstveni ego, obučavanje!
posprdno smatra "srbijanskim ge-
neka samo prouči Aliju. Alija je
nijem", koji omogućava da u BiH
čudo od čoveka, da je pozitivno,

AŠIK (ZALJUBLJEN) U Turčina bio vosak, bio izbiran.
Al' djevojka još bjelija, no je vosak sam;
Luka Botić napravio je uspješan prepjev pjesme o A ja Turčin ginem za djevojkom,
nesretnoj ljubavi Bošnjaka Adila i Splićanke Mare. Za djevojkom, krotkom golubicom!
Evo dijela tog prepjeva:
„U Turčina ñulvodica, slatko miriše;
al' je ljepša djevojčica, ljepša od ruže; U Turčina med je sladak, sladak, presladak;
A ja Turčin ginem za djevojkom, Al' riječi djevojčice, slañe od meda;
Za djevojkom, krotkom golubicom! A ja Turčin ginem za djevojkom,
Za djevojkom, krotkom golubicom!

U Turčina žerav konjic, kao pelivan;
Al' ni konjic nije stasan, kao djevojka;
A ja Turčin ginem za djevojkom,
Za djevojkom, krotkom golubicom!“
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 17
Hrvatska zona sumraka

KAZNENA PRIJAVA PROTIV
RAVNATELJA SREDIŠNJE POREZNE
UPRAVE IVICE MLADINEA
Radovan Smokvina, dipl. ing., zemlje. U mnogim zemljama Af- šalć i Hrvoje Šarinić, bivši minis-
Švicarska rike pa tako i u Hrvatskoj stvore- tar vanjskih poslova Miomir Žu-
ne su takve porezne institucije žul, bivši šofer Dukata Luka Ra-
koje odvajaju „elitu“ od naroda jić… i mnogi drugi novokomponi-
Protiv ravnatelja središnje porez- kad je u pitanju plaćanja poreza, rani hrvatski bogataši koji nisu
ne uprave Ivice Mladinea kao i ustvari u RH kao i u afričkim dr- do sada plaćali porez, a nitko od
djelatnika te ustanove podnio žavama „elita“ (milijunaši ili mili- porezne uprave (fiskusa) im uop-
sam Mladenu Bajiću, glavnom jarderi) uopće ne plaća porez, a će nikada nije smio postaviti pi-
državnom odvjetniku RH, 19. to je nažalost i slučaj u RH iako tanje otkud im odjednom silan
ožujka 2007. godine kaznenu se Hrvatska nalazi na europskom novac i bogatstvo. Takva pitanja
prijavu zbog teškog kršenja Us- kontinentu, ali nažalost, preds- se ne postavljaju, jer upravo
tava RH, i to članka 51. koji go- tavlja primjer jedne nerazvijene „elita“ drži pod kontrolom i up-
vori, da se porezni sustav temelji fiskalne države sa svim negativ- ravlja fiskusom i to po istom
na načelima jednakosti i praved- nim posljedicama kao u spome- principu kao i u spomenutim tipi-
nosti, da je svatko dužan sudje- nutim afričkim državama, pa se čnim afričkom državama.
lovati u podmirenju troškova u zato prosperitet, blagostanje,
U hrvatskom kaznenom zakonu
skladu sa svojim gospodarskim sloboda, mir, demokracija, rav-
piše da se kazneno djelo čini či-
mogućnostima. Isti su krivi pre- nopravnost pa čak i jedinstvo
njenjem ili ne činjenjem i da je
ma sljedećim člancima Kaznenog naroda ne može uopće niti zače-
pravednost ispred zakonitosti pa
zakona
se prema tim osnovnim načelima
RH: 337.,
može zaključiti da su gospodin
338., 339.,
Ivica Mladineo i njegovi suradnici
344., 345.,
iz porezne uprave najodgovorniji
346., 347.
za sva počinjena kaznena djela
i 348. Ovu
„elite“, jer su „elitu“ štitili i još
kaznenu
danas je štite i motiviraju na
prijavu do-
daljnje pljačke. Problem je ipak u
stavio sam
„šutljivoj većini“ u onima koji sve
na znanje i
vide, znaju, ali ne poduzimaju
ravnanje
ništa, a morali bi. Kazneno treba
predsjedni-
progoniti pored porezne uprave i
ku Repub-
državne odvjetnike, suce, sudske
like Hr-
vještake, policiju, političare zbog
vatske
Radovan Smokvina opće zavjere šutnje i općeg vrlo
Stjepanu
opasnog blefiranja.
Mesiću i predsjedniku Vlade RH ti, a kamo li provesti kao što je
dr. sc. Ivu Sanaderu. to slučaj, na primjer, u zemljama Kaznenoj prijavi su priloženi do-
Skandinavije, Nizozemske, Švi- pisi upućeni poreznoj upravi
Nikakvog odgovora do danas
carske, Velike Britanije i drugim UKOK-82 od 25.1.2007. i dopis
nisam primio.
europskim državama. od 13. lipnja 2006. na hrvatskom
Kaznenu prijavu obrazložio sam i engleskom jeziku. O svemu su
Evo samo nekoliko najuočljivijih
sljedećim. obaviještene razne institucije
primjera hrvatske „elite“: general
Europske Unije, udruge, inter-
Jedan funkcionalan i pravedan Zagorac, general Čermak, gene-
netski portali…
porezni sistem je bitan faktor za ral Rojs, bivši šefovi kabineta
stabilnost i prosperitet neke predsjednika Tuñmana: Ivić Pa-
Stranica 18 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Antikorupcijski pogledi

REGULARNOST IZBORNE PROCEDURE (1)
Vjekoslav Škreblin, Zagreb Ulazak u NATO? LEGALIZACIJA 18 sati i 50 minuta...Tada na red
POBAČAJA? LAKIH DROGA?... dolazi zamjena već postavljenih
glasačkih kutija s onim sakrive-
Pljušte odgovori i replike...
"Ti, ti si ubijao. Da, da... vidi ga, nim, koje kutije sadrže i 500.000
kuda si krenuo...Tebi, tebi govo- Voditelj se vidno zabavlja cere- (petstotinatisuća) glasačkih listi-
rim, što se sada praviš mutav, kanjem. ća nepostojećih glasača... Ova je
ustašo!", vikao je BRADONJA prevara odavno pripremljena.
Stvara privid kako kroti lijevu i
našem nemoćnom Vukovarcu.
desnu, pred TV kamere zalutalu, Izbori su već sada lažirani", ot-
"Ja nikoga nisam ubio! Ubij me gomilu. prilike tako je odjekivala studi-
ako jesam!", usudio se odgovori- jom HTV-a iz "gomile" primitiva-
NOVAK SRZIĆ kriješteći uvaña
ti i protusloviti zarobljeni, zgaže- ca bačena "petarda".
red i redoslijed ponašanja pred
ni i poniženi Vukovarac.
svekolikim auditorijem. U prvi su mah i voditelji bili zate-
"Ne ću te ubiti. Tebe ću klati!", čeni ovakvim "ispadom" zadar-
Doista se trude, iako su napeti,
završio je dijalog BRADONJA... skog "primitivca".
biti ležerni.
Samo u toj jednoj dramatičnoj Meñutim, u stilu iskusnih djelat-
životnoj sekvenci nika MEDIJSKE BANDE,
možemo pojmiti koja štiti BANDITE na jav-
svu nagomilanu noj sceni, ignorirali su ovu
nemoć HRVATS- javno izrečenu tvrdnju o
KOG OBIČNOG već pripremljenoj izbornoj
ČOVJEKA u situa- krañi.
ciji kada se izme-
I opet NATO, POBAČAJ,
ñu njega nalazi
DROGE, NEDJELJA... Vo-
nit koja život dijeli
ditelj se "zacenio" od svo-
od opstanka-
jih dosjetki... upriličenih
smrti...
za eventualne ubačene
ŽRTVE... I KRVNI- "petarde".
CI S DRUGE
HLOVERKA se opet kriješ-
STRANE... Tada
teći kikoće...
nije bilo "sa stra-
ne" ubačenih pro- A mi pred TV ekranima
vokatora. osjećamo se opljačkanim,
prevarenim, napuštenim, i
16 godina poslije
puni smo one već poznate
u potpuno
VUKOVARSKE NEMOĆI I
"slobodnoj" Hr-
BIJESA.
vatskoj...
Svakako, u ovoj se
Državna TV uprili-
"gomili" danas nalaze
čuje skupnu pre-
ubačeni sumnjivci poput
zentaciju politič-
GRANIĆA, ČEHOKA, LESARA,
kih stranaka čiji predstavnici nas- I onda u TV studiju pred vodite-
ŠKARE-OŽBOLT, primjerak MLA-
toje prijeći prag Sabora. lje padne "petarda".
DEŽI...., kojima ovi parlamentar-
Dvije skupine ljudi. Svrstane lije- "Kakva su to već unaprijed sas- ni izbori znače ŽIVOT ili SMRT.
vo i desno od para voditelja. tavljena pitanja o NATO-u, PO-
I sve naoko djeluje regularno,
BAČAJU, RADU NEDJELJOM, EU,
Postavljaju se unificirana već što Hloverka koristi i emisiju
PRIVREDI... Izbori će biti regu-
unaprijed odreñena pitanja. "uljuñeno" privodi završetku.
larni i pošteni 25. studenog do
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 19
Zdravodrugovi

VLADIMIR PUTIN USPAVAO
SIBIRSKOG TIGRA
Lasa Šukilo, Zagreb Ah. Evo pravog. tigrove zube te mu oko vrata
pričvrstiti satelitski odašiljač. On-
Na čistini leži leži veliki sibirski
da je usnulu zvijer poljubio u
tigar. Zaštićena z vijerka.
Brz, odlučan, spretan. Tras-bum. uho.“
„Majstor džuda i bivši agent
Puf.
KGB-a“, Vladimir Putin, „odjeven Dobro. NKVD sve prati. Čim je
Na čistini izvalio se ogroman me- u kamuflažnu odjeću i vojničke tigar izišao iz kaveza odmah je to
dvjed. Iz grmlja u Bugojanskim čizme iskočio je iz šume“, iz si- javljeno Vladimiru Putinu. Malo
šumama izlazi drug Tito. Nasmi- birske tajge, „i pogodio zvijer“. je nejasno kako se on našao ta-
ješen. Nazočna ekipa Jugoslo- „Ruski premijer Vladimir Putin u mo u grmlju, svega nekoliko me-
venske Radio Televizije odušev- nedjelju je“, svejedno u koju, tara udaljen od životinje, tisuće i
ljeno plješće. Spašeni su od si- „filmsku ekipu znanstvenika spa- tisuće kilometara udaljen od Mo-
gurne smrti. Goropadna neman sio od velikog tigra koji se oslo- skve.
bi ih samljela. No, našao se tu bodio iz zamke i spremao se na-
Dobro. Recimo, možda je i to
drug Tito, što samo po sebi do- pasti novinare u nacionalnom
moguće. Namirisao tigar Vladimi-
voljno govori. Sve za malog čov- parku Ussuri na dalekom istoku
ra Putina, koji se šetao po Sibiru,
jeka. Samoupravljača. zemlje, izvijestila je ruska televi-
pa je od sreće rastrgao kavez,
zija na početku središnjeg tv
Čekajte, čekajte. Ljudi! Pa, drug čim mu se Gazda približio. Ali,
dnevnika.“
Tito je odavno umro. Nešto sam odakle se tu zatekla ekipa znan-
pomiješala. Uzela sam krivi sce- „Nakon toga Putin je znanstveni- stvenika. I to s tv ekipom?
narij. cima pomogao izmjeriti goleme
Dobro. Neka je i
to. I znanstvenici
vole sve znati.
Zanimala ih je
sveza Vladimira
Putina i sibirskog
tigra. Pratili su
već dulje vrijeme
njihove susrete.
Meñutim, otkud
odjednom tu i tv
ekipa ruske dr-
žavne televizije?
Eh! Zdravo dru-
govi! Jel' jasno?
Jeste druže Tito!

Tito, Partija!
Tito, Partija!

Mali moj bio si dobar
Stranica 20 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Zgodopis

MRTVIMA SUDI BOG, A NE ZUROFF
Diana Majhen, Zagreb u koju nas guraju. jednako postupa.
Vrlo, vrlo nezgodno za nekažnjene Ne znam, niti me uopće zanima,
zločince i njihove potomke, koji što vjera g. Zuroffa kaže po tom
Najavljeni odlazak Zorana Milano-
čine sve ne bi li njihovi pretci osta- pitanju, ali s obzirom da ja ne na-
vića te Slavka i Ive Goldsteina na
li upamćeni kao časni borci, a ne lazim za shodno miješati se u unu-
Bleiburg čovjek nipošto ne smije
kao podmukle, sadističke masovne tarnje stvari Izraela, to nije ni bit-
gledati na isti način. Milanović sku-
ubojice i kokošari, upravo onakvi no. No, s obzirom na to koliko se
plja političke bodova i pridobiva
kakvi su i bili. dugo isti bavi Hrvatskom, trebao
neodlučne glasače. No, nevezano
bi znati da naša, katolička vjera
na njegove motive, njegov odlazak I baš u to vrijeme, evo Goldsteina,
uči kako je jedino Bog mjerodavan
na Bleiburg je nešto što može u oca i sina, na Bleiburgu.
da odluči o tome koja je razlika
konačnici donijeti više dobrog ne-
Ne zaboravimo da je naša, hrvats- izmeñu mrtvih, te tko i na koji na-
go lošeg.
ka povijest, pisana uvijek od dru- čin treba ispaštati za svoje grijehe.
Kada su Goldsteini u pitanju, pot- gih. Nikada nije napisana istinito,
Dakle, Bog, a ne Zuroff, bar po
reban je oprez. nikada je u biti i nisu pisali Hrvati.
onome kako su mene učili na vje-
I, isto tako, ne zaboravimo da su
Jer, ne bave se Goldsteini poviješ- ronauku.
Goldsteini povijesničari. Pa tako,
ću godinu-dvije, nego dugo, dugo
svatko tko je na Križnim putevima Nadalje, podsjetimo se da je meñu
vremena. Kroz svo to vrijeme, uvi-
i na Bleiburgu izgubio nekog svog, pobijenim Hrvatima na Bleiburgu i
jek su ih i jedino zanimali ustaški
neka dobro vodi računa o tome Križnim putevima bilo djece i žena,
zločini, a Bleiburg je bio tek usput-
što će biti nakon te čuvene posje- a da je i hrvatska vojska koja je
no spomenut u njihovim člancima,
te Goldsteinovih. smaknuta bila razoružana, te se
da bi odmah potom njihovo zani-
isto smatra ratnim zločinom u
manje u javnosti za njega nestalo. Nekako mi se čini, da će broj nevi-
svim civiliziranim zemljama svijeta.
Od kuda sada odjednom ta nagla nih hrvatskih žrtava biti puno, pu-
Za sve te pobijene ljude nikada
odluka o odlasku na Bleiburg, na- no manji od onog stvarnog. Da će
nije održano suñenje, nikada se
kon što su ga godinama samo us- se masovni zločini nad civilima i
nije ustanovila nečija krivica ili ne-
putno spominjali, a nikada i posje- razoružanom vojskom prikazati na
vinost, oni su jednostavno smak-
tili, moguće bi nam najbolje objas- jedan drugačiji način, a da brojke
nuti po kratkom postupku, čime su
nio skorašnji ulazak Hrvatske u stradalih neće ni približno odgova-
im uskraćena sva njihova ljudska
EU. rati istini. Sumnjam da će Goldste-
prava.
ini propustiti priliku da preduhitre
Kako god mi gledali na taj ulazak
istraživanje zločina na Bleiburgu I tako dugo, dok Zuroff ne izañe u
(ja osobno ne gledam baš blago-
koje će se sasvim sigurno voditi javnost s dokumentima koji potvr-
naklono), on će pokrenuti i pitanja
nakon ulaska u EU. ñuju kako su svi ti naši smaknuti
za koje su se naši „antifašisti“ tako
Hrvati imali pravedno suñenje na
zdušno trudili da ne budu postav- Moguće su zaključili kako je puno
kojem su proglašeni krivima, oni
ljana 60 godina. Hrvatska više ne- bolje da prije tog ulaska već napi-
su nevini. Zato, što im krivica ni-
će biti dio zemlja u kojoj pravosu- šu taj dio hrvatske povijesti, kako
kada nije dokazana. Ukoliko Zuroff
ñe štiti partizanske zločine, te pri- ona prava, istinita povijest, nikada
nikako ne može a da se ne bavi
jave protiv onih koji su ih činili ne bi ugledala svijetlo dana.
dogañajima iz NDH, mogao bi se
zatvara u ladice i baca ključeve
Još je zanimljivije to, što Efraim pozabaviti s onih 28 židovskih ge-
istih. Svatko od nas, koji je te pri-
Zuroff neprestano naglašava da nerala HOS-a. Što se naših mrtvih
jave podnio ili je naveden kao
on pojma nema o razlogu odlaska tiče, za njih smo mi tu da se pot-
svjedok tih zločina, moći će vrlo
Goldsteinovih na Bleiburg. No, za rudimo da ne budu zaboravljeni.
glasno upitati tko je i gdje zakopa-
razliku od dosadašnjih svojih ispa-
o te slučajeve, te zašto se oni ne
da u kojima nas je Zuroff učio ka-
istražuju. I to ne upitati hrvatsko
ko se moramo ponašati i koje pje- Po mogućnosti, bez da ih u povi-
pravosudje koje i dan danas štiti
vače trebamo slušati, ovaj put je jest strpaju Goldsteini.
udbaške i partizanske zločine, ne-
doista prešao sve granice. Kaže
go ta pitanja postavljati dovoljno
Zuroff, kako nisu svi mrtvi jednaki
glasno da se čuju širom te iste EU
i ne zaslužuju da se prema njima
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 21
Zgodopis

DON SEKRETAR
Lasa Šukilo, Zagreb nama običnim vjernicima novu tara cijele Italije“. Nije poznato
struku, kako bi se izrazio Karl ima li crkvenu licencu za taj svoj,
Marx, a ne bi ništa protiv imao smijemo li reći, čudni projekt, ali
Kako se počelo … niti Josip Broz Tito, nužna su – u svakom slučaju – nismo čuli
sredstva i predmeti rada. Ako ih za bilokakvo biskupsko protivlje-
Da. Kako se krenulo moglo bi se nema, treba ih pribaviti. Onako, nje.
daleko i dogurati. Sve do pakla.
kako se to već radi.
Što nam, uostalom, priječi i ući u Još malo, imat ćemo, za nadati
njega? Don Antonio Rungi iz mjesta se je, i svoje javne kuće. Naše,
Mondragone u južnoj Italiji upra- kršćanske. Rimokatoličke.
Nakon svećenika-kurvara i sve-
vo organizira natjecanje u ljepoti
ćenika-pedofila dobivamo i sve-
za časne sestre na kojem se up-
ćenike-podvoditelje. Za tu pak,
riličuje izbor za „Miss časnih ses- U zdravlje!

DOMINIKANAC VJEKOSLAV LASIĆ
HRABRO IZREKAO ZABRANJENU
ISTINU O USTAŠAMA
Odabrao: Sada su na pote-
Andjelko Galić, odvjetnik, zu Hrvati koji su
Chicago svjesni i koji su
spremni ugledati
se na patera
PATERU VJEKOSLAVU Vjekoslava Lasi-
ća koji bi postu-
LASIĆU ODLIČJE ZA pak trebali pok-
HRABROST I renuti, jer je ovo
DEMOKRACIJU odličan momen-
tum za jednu
Hrvati svijesni u kakvu nas je sve takvu akciju –
skupa situaciju ovaj današnji re- tvrdi odvjetnik
žim doveo, trebali bi pokrenuti Andjelko Galic,
postupak za odlikovanje Vjekos- komentirajući u
lava Lasića za hrabrost i demok- subotu najnovi-
ratičnost, tvrdi odvjetnik Anñelko je izjave parti-
Galić. zanski orijentira-
nog odvjetnika
Hrabri govor hrvatskog domini-
Miljevića koji se
kanca patera Vjekoslava Lasića
do sada ničim
na pogrebu Dinku Šakiću, koji je
nije proslavio a
umro u zatvoru zbog lažnih optu-
ovakvim se neo-
žbi i politički motiviranog suñenja
dobivanje odlikovanja za hrab- dgovornim izjavama iznešenim u
čija je prvenstvena svrha bila
rost i demokraciju na području partizanskoj Slobodnoj Dalmaciji
spriječiti stvarni uvid u lažne par-
puno širem od granica Socijalis- samo dokazuje kao tipčan ko-
tizanske konstrukcije o Jasenov-
tičke Republike Hrvatske. munsitički kadrovik.
cu, trebao bi biti dovoljan za
Stranica 22 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Zgodopis

ODLIČJE ZA je jedan dio repertoara patera terora žele sprovoditi i idejni ter-
Lasića kojim on sigurno sebi osi- ror, onda je posve razmljivo
HRABROST I gurava priznanje za hrabrost i zbog čega oni jedno posve održi-
demokraciju na prostorima dale- vo političko mišljenje jednog sve-
DEMOKRACIJU ko širim od današnjih granica ćenika žele nama predstaviti kao
NA EUROPSKOM Socijalističke Republike Hrvatske. kazneno djelo.
Zbog toga će njegov govor s
NIVOU ispraćaja Šakića na zagrebačko-
Ako se svako ispitivanje komuni-
"Ustaški pokret je 10. travnja stičkih laži može tako proizvoljno
me Krematoriju sigurno jednog
1941. godine obnovio hrvatsku okarakterizirati kaznenim djelom
dana, nakon isteka ovih za slo-
državu”. Točno tako, iako je o onda bi svima trebalo biti jasno
bodu medija olovnih godina u
tome danas de facto u Socijalis- da svrha tok komunističkog za-
Socijalističkoj Republici Hrvats-
tičkoj Republici Hrvatskoj zabra- kona u današnjoj Socijalističkoj
koj, opravdano biti okarakterizi-
njeno išta ili govoriti ili istraživati. Republici Hrvatskoj nije u sprje-
ran kao povijesni istup protiv
Naravno, zabranjeno na svim čavanju “uznemirivanja većeg
ovog režima, bez obzira da li se
relevantnim mjestima – naglaša- broja grañana” nego u tome da
netko slagao s njegovim stavovi-
va Galić. se nikome ne omogući stvarni
ma ili ne.
uvid u laži i falsifikate na kojima
“NDH je temelj današnje domo- U tome, naime, i jest Lasićeva je utemeljena ne samo osuda
vine Hrvatske, države za koju je poanta: da režim koji je nasilno pokojnog Dinka Šakića i mnogih
naš mučenik Alojzije Stepinac prigrabio vlast ne može odlučiva- drugih) nego i sami ustavni us-
hrabro posvjedočio pred bezbož- ti o tome šta je istina a šta nije troj države na kojemu se temelji
nim komunističkim sudom”. To- istina, odnosno da taj isti režim sve ostalo što sustavno Hrvate u
čno tako, iako je o tome danas ne može diktirati što svatko dru- Socijalističkoj Republici Hrvtskoj
de facto zabranjeno ili što istraži- gi mora misliti. Osnovna ideja iza vodi odnaroñenju, očaju, i direk-
vati ili govoriti u Socijalističkoj modernih zakona o slobodi misli i tnom izumiranju.
Republici Hrvatskoj. Naravno, govora u modernim demokrats-
zabranjeno je na svim relevan- Ako se izjave patera Lasića mogu
kim državama je upravo to: da
tnim mjestima i u svim mediji- sankcionirati prema članku 322.
svatko ima pravo pokušati doka-
ma. Zato partizanima i jest sada Kaznenog zakona, koji kaže da
zati netočnost nečijih teza i jav-
muka radi patera Lasića jer kud će se onaj tko iznosi, pronosi ili
no iznijeti svoje dokaze za svoje
ćeš boljeg medija od jednog zre- širi glasine za koje zna da su laž-
teze. Očito je da današnjim
log i svjesnog svećenika koji je ne, s ciljem da njima izazove uz-
predstavnicima režima u Socijali-
spreman podnijeti sve žrtve za nemirenje većeg broja grañana, i
stičkoj Republici Hrvatskoj nešto
hrvatsku istinu. takvo uznemirenje i nastupi, kaz-
takvo nikako ne ide u glavu, a
niti novčanom kaznom do 150
“Svaki pošteni Hrvat treba se htijeli bi kažu u demokratsku Eu-
dnevnih dohodaka ili kaznom
ponositi Šakićevim imenom” - ropu!?
zatvora do šest mjeseci – onda
jer je Dinko Šakić najnovija hr- Zašto nisu već u Europi ako su to nije ništa drugo nego dokaz
vatska žrtva partizanskog, odno- toliki demokrati, i ako su oni toli- da je ovaj današnji režim u Soci-
sno komunističkog terora koji se ki “antifašisti”, i ako je njihov jalističkoj Republici Hrvatskoj
jasno očitovao u poltički motivi- antifašizam za sve to primaran? usvojio taj komunistički zakon,
ranom i potpuno montiranom Ili je to bila samo još jedna serija jer se boji istine o zlodjelima ko-
procesu u kojem današnji režim njihovih klasičnih komunističkih ja su počinili partizani nad Hrva-
nije ničim dokazao negovu oso- laži? tima - prenosi odvjetnik Galić.
bnu krivnju, nego je tim putem
samo, bez ikakvih dokaza, želio Ako se uzme u obzir kontinuitet
osuditi i još jednom lažno optuži- komunističkih kadrova i njihove Po tom istom “zakonu” bi se mo-
ti Nezavisnu Državu Hrvatsku prakse od dana krvavog terora glo optužiti sve veće političke
kao svog idejnog protivnika, i to kojim je komunizam zaveden na partije u Socijalističkoj Republici
protivnika par excellence. našim prostorima pa sve do da- Hrvatskoj i sve njihove gospoda-
nas, kada ljudi poput ovog re- re (po zapovjednoj odgovornos-
Ovakvo hrabro iznošenje ove žimski nastrojenog Miljevića na ti), jer oni sustavno iznose neisti-
zabranjene hrvatske istine samo osnovu tog sprovedenog fizičkog ne za koje se zna da su lažne i
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 23
Zgodopis

za koje se zna da na veliko uzne- panja o tome kako se trebaju pokušavaju na sve moguće nači-
miruju grañane. Razlika je samo ponašati i što moraju misliti ka- ne zaustaviti ne prežući ni od
u tome, ističe odvjetnik Galić, što tolički svećenici i vjernici. apsurdnih poteza kao što su osu-
je državno odvjetništvo pod pot- de mladića na zatvorske kazne
Za izrečene Lasićeve tvrdnje,
punom kontrolom režima i zbog radi nošenja hrvatskih simbola
kaže Galić, mi bismo morali pate-
toga je spremno kazneno progo- na svojim kapama.
ra Lasića imenovati za sve posto-
niti samo idejne protivnike reži-
jeće nagrade za hrabrost i demo- To je, kao i ovaj Miljevićev istup
ma tako da nitko drugi nema
kraciju jer je nastup patera Lasi- u (Ne)Slobodnoj Dalmaciji dobar
šanse da se taj zakon primijeni i
ća na pogrebu Dinka Šakića po znak da je režim u očaju pa se
na lažnu komunističku i partizan-
svom značaju ravan nastupu hvata za svaku slamku koja mu
sku propagandu koja se i danas
mladog Kineza koji je u Bejingu nudi bilo kakvu šansu da sa alar-
putem državnih medija širi protiv
svojim malim tijelom stao pred matnih promašaja i na meñuna-
ustaša i to sračunato upravo da
rodnoj i na domaćoj politič-
bi uznemirila veći broj graña-
koj sceni skrene pozornost
na.
javnosti na nešto drugo što
Da ima imalo volje, tvrdi Ga- još uvijek duboko odzvanja u
lić, bilo bi lako dokazati ne svijesti hrvatskog čovjeka i
samo da je Blaženi Alojzije istovremeno ga dijeli po kri-
Stepinac hrabro svjedočio za terijima koje on nikako ne
Nezavisnu Državu Hrvatsku, smije spoznati – da se ni slu-
nego da je on kao kardinal čajno ne bi osvijestio i uspro-
smatrao obranu i uspostav- tivio se ovom sadašnjem re-
ljanje Nezavisne Države Hr- žimu koji na sva usta hvali
vatske Božjom zapovijedi, to demokraciju i liberalne sta-
su kardinalove pažljivo odab- vove, a u praksi nas sve te-
rane riječi, svim Hrvatima. Kako veliki režimski tenk i zaustavio rorizira ovakvom brutalnom sta-
je kardinal na putu svetosti nje- ga. Samo takvim hrabrim nastu- ljinističkom praksom ismijavanja
govi će stavovi i o partizanima i pima mi ćemo natjerati ovaj re- zakona o navodnoj zaštiti graña-
o ustašama prije ili kasnije izići u žim u Socijalističkoj Republici na u kojoj ni istina ne oslobaña,
javnost, pa ćemo svi moći sami Hrvatskoj da se suči s monstruo- pogotovo ako se izrečeno odnosi
odlučiti o tome što je kardinal znim lažima, zlodjelima i genoci- na kakvog visoko pozicioniranog
Stepinac stvarno mislio o Hrvati- dom kojeg su partizani, idejni i režimskog funkcionera, ili ne daj
ma a šta o komunistima i o jugo- biološki očevi današnjih moćnika Bože, dovodi u pitanje tekovine
slavneskim partizanima tako da u Hrvatskoj, počinili nad nama partizanskog terora nad Hrvati-
onda ne ćemo više morati slušati Hrvatima nakon završetka Dru- ma.
bezbožnička komunistička nakla- gog svjetskog rata, što oni danas

NEK SE ČUJE, NEK SE ZNA …
DA HRVATA JOŠ IMA…
Ivo Matanović, Zadar uz pomoć stotinjak policajaca- antifašizma, što više nije upitno.
specijalaca, Sanaderova vlada
Poseban komentar ovdje više
uklonila. Dakako, istog dana uk-
nije potreban.
Iščitavamo s portala Indexa da lonjena je i ploča bivšem hrvats-
je u Slunju jučer (13. kolovoza kom doglavniku i ministru Bogos- Potreban je razum i djelotvorniji
2008. g.) ponovno postavljena lužja Mili Budaku. Time se je da- percepcijski pristup ovom proble-
mramorna spomen ploča hrvats- lo do znanja hrvatskim domolju- mu. Pod hitno treba otkupiti de-
kome vitezu i krilniku Juri Fran- bnim Hrvatima, da se RH ponov- setak kvadrata privatne zemlje,
cetiću, koju je prije par godina, no vraća u okrilje komunizma i negdje kraj ceste, u blizini Slunja
Stranica 24 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Zgodopis

- nije nužan centar grada, te sa- Stoga pozivamo sve inicijatore spam robota, nije vidljiva ako ste
graditi poprsje ili cjelovit spome- koji već pokreću inicijativu za isključili Javascript Ova e-mail
nik vitezu Juri Francetiću. U sva- obnovu spomenika Juri Franceti- adresa je zaštićena od spam ro-
kom slučaju spomenik treba og- ću da nam se jave, mejlom, bota, nije vidljiva ako ste isključi-
raditi, a grañevinu osigurati kao faxom ili bilo kako drugačije na li Javascript
privatno vlasništvo. Ovim činom adresu: Zdrug udruga Hrvatskih
problem će biti riješen. političkih uznika RH i inozemstva
– Trg Petra Zoranića 1, Zadar ili Bog i Hrvati – Za dom
U svakom slučaju mi iz Udruge
brzoglasno/fax 023/214- spremni!
hrvatskih političkih uznika dat
523 ili 098/171-3697, e – mail:
ćemo i financijsku potporu i, na- Ivo Matanović, predsjednik
ivo.matanovic2@zd.t-com.hr Ova
ravno, svaku drugu duhovnu i
email adresa je zaštićena od
moralnu potporu.

KOLIKO ŽUJE, TOLIKO GLASOVA
Lasa Šukilo, Zagreb pjela šminkerica, što propala Nakon toga ustane i, pomalo se
udavača, Milanka Opačić, česta ljuljajući, udarilo joj u glavu, pri-
bakljonositeljica SDP-a, rado ide dodaje glasno, da je svi čuju:
Uvaženi profesor Furio Radin čim Radinovim stopama. Slijedi pravi
„Nije isključeno da će SDP ići s
je u blaženom, rečeno „pod ga- trag. Piće na piće, oko do oka, a
takvim zakonom u proceduru,
som“, ne zna ništa drugo reći do misao sve brža i brža. Još jednu
gdje ćemo predložiti dvostruko
li – duplo. Svejedno o čemu je rundu. Duplu!
pravo glasa.“
riječ. Rado tako zbori o izborima
Za koga?
i glasačkim pravima. A mi što pijemo pivu? Što je s
Za mene. Oprostite, za nas, za nama? Hoćemo li i mi za svaku
I za nas Hrvate? Volimo i mi po-
sve nas. bocu Žuje imati pravo na jedan
piti.
glas?
Za cijelo društvo ili samo za …?
Ne, samo za nacionalne manjine!
I mi smo braćo pijanci. Ni mi se
Konobar! Rekoh duplo! Samo za Što ti je čovječe? Samo za nas
trijeznimo. Zašto nas zaboravlja-
nas! nacionalne manjine, prvenstveno
te?
za Srbe.
Mlada, pomalo ocvala, što neus-

KARADŽIĆ PAO, PA SADA MORA
NESTATI I NJEGOVA REPUBLIKA SRPSKA
Prof. Filip Ćorlukić, Pula su preživjeli njegove zločine to Republika Srpska još uvijek pos-
shvatili kao konačno dostizanje toji – priznata od OUN-a i pod
pravde. Tužno je bilo gledati i snažnom je, bezkompromisnom
JOŠ PRIJE RATA JE slušati majke, supruge i sestre zaštitom SAD-a. Karadžić je pos-
OPSJEDNUTI PJESNIK I ubijenih Srebreničana kako zah- tao simbolom, a premda vrlo is-
PSIHIJATAR KARADŽIĆ valjuju Bogu što će pravda kona- taknuta, on je ipak samo jedna u
NAPISAO: SIðIMO U čno biti zadovoljena; „pa ćemo nizu sotonskih figura krivih za
GRADOVE, DA BIJEMO svi opet moći živjeti u miru k'o bosansku tragediju. Temeljna
GADOVE! ljudi“ – kako reče jedna majka iz ideja „Svi Srbi u jednoj državi“ je
Srebrenice. Miloševićeva, dok je Karadžić
Hvatanje zločinca Karadžića svi-
okrutni provoditelj, a Mladić krv-
jet je dočekao kao najveću sen- Nažalost, nećemo; jer na zločini-
nički izvršitelj. Meñutim, da je
zaciju, dok su mnogi od onih koji ma ostvareno Karadžićevo djelo:
OUN obavila i minimum svojih
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 25
Zgodopis
dužnosti istaknutih u Povelji Diplomacija po pravilu radi zaku- Svi su svjesni zločina i neodržive
OUN-a, rata ne bi bilo ni u Hr- lisno, no pod pritiskom hitnosti situacije pa je SAD prije par go-
vatskoj. Ovdje ću spomenuti sa- Mitterand se nije sramio i javno dina pokrenula posebno iskon-
mo opsadu Sarajeva i pokolj u pokazati krajnji nemoral. struiranu proceduru za izmjene
Srebrenici. Ustava BiH, uz izričitu zabranu
Čak i ako ponašanje „mirovnih
ukidanja RS kao posebnog enti-
Dok su moćne „mirovne snage“ snaga“ pokušamo shvatiti kao
teta – a to znači samo to, da se
OUN-a s kopna i iz zraka od sa- šlampavost i birokratsku nespo-
agonija bosanske države i dalje
mog početka nadzirale ratne su- sobnost, za Srebrenički zločin
nastavlja. Svi to znadu, ali ništa
kobe, Karadžićeve su horde 44 nema apsolutno nikakvog oprav-
ne poduzimaju. Prigodom tužnih
mjeseca Sarajevo držale pod op- danja, a taj je zločin toleriran iz
obljetnica srebreničke tragedije
sadom; razarajući grad i ubijajući samih vrhova Svjetske zajednice.
predstavnici Svjetske zajednice
njegove grañane. Da bi povećali Srebrenica je bila proglašena
priznaju svoje grijehe i posipaju
i onako totalnu nesigurnost, u zaštićenom zonom, pa je ipak
se pepelom, ali ne nude prava
gradu su postavili i snajperiste, Karadžićevom krvniku Mladiću
rješenja za budućnost. Tvorac
koji nisu gañali neke važne poli- dozvoljeno da kao čopor od gladi
tog „sporazuma“, gospodin Hol-
tičke i vojne osobe, nego su ona- podivljalih zvijeri izvrše strašni
brooke je čak imao hrabrosti iz-
ko nasumce gañali svakog onog pokolj preko 8000 muslimana –
javiti da je Dayton pogrešno rje-
koji bi im došao na ciljnik. Tako sve od dječaka do staraca. Bio je
šenje, ali je napomenuo da je to
su pobili nekoliko tisuća osoba. U to vrhunac zla, a umjesto da od-
njegovo osobno mišljenje – čime
okviru tog je zločina smrt pokosi- mah uhvate glavne protagoniste,
je priznao da je samo izvršavao
la i nekoliko tisuća potpuno nevi- oni ih kasnije tzv. Daytonskim
odluke onih iznad njega.
ne djece. „sporazumom“ nagrañuju u krvi i
zločinu stečenom Republikom Predstavnik EU, kontroverzni So-
Sve je to bio najokrutniji terori-
Srpskom - državom u državi BiH. lana, patetično izjavljuje: „To je
zam, ali nitko od onih koji su bili
kolektivni i sramotni propust ko-
zaduženi zapovijediti snagama Dugoročno gledano, u Daytonu
losalnih razmjera“, ali za najveći
OUN-a intervenciju nisu ništa ostvareni zločin veći je od onog
aktualni problem – Daytonski
učinili, a za takvu je odluku bio Karadžićevih razularenih bandi.
sporazum – demagoški tvrdi da
uspostavljen i tzv. „trostruki Ako je netko zadužen čuvati tor
grañani BiH „imaju pravo“ taj
ključ“: nevjerodostojni tajnik VS ovaca, a pusti pobješnjele vuko-
sporazum mijenjati. To je, zapra-
Boutros Boutros Ghali, predstav- ve da uñu i pokolju ovce, tko je
vo, podla podvala, jer se zavede-
nik OUN-a na ratištu, kontrover- kriv? Bijesni vukovi, ili oni koji su
ni bosanski Srbi nikada neće dra-
zni Japanac Jasushi Akashi i ih pustili? Tim je „sporazumom“
govoljno odreći „svoje države“ u
onovremeni zapovjednik vojnih jednoj od najstarijih evropskih
BiH.
snaga francuski general Phillipe država nametnut režim koji joj
Morillon. apsolutno ne omogućuje norma- Oni koji su nametnuli daytonski
lan život. protektorat, mogu ga i promije-
I kad je pod pritiskom svjetske
niti – ali to ne odgovara interesi-
javnosti ipak pripremana odluka
ma moćnika. Bosna to ne može,
da se zračnim udarima konačno
ali, kao supotpisnik tog namet-
razbije blokada, zločinački je Ka-
nutog „sporazuma“, može Repu-
radžićev um zapovijedio zaroblja-
blika Hrvatska. Službenim povla-
vanje većeg broja vojnika mirov-
čenjem potpisa predsjednika RH,
nih snaga i njihovo vezanje na
taj bi sporazum postao pravno
potencijalne ciljeve, u Sarajevo
ništetnim. Premda su interesi
je nenajavljen zrakoplovom do-
moćnika različiti, tada bi Svjetska
putovao francuski predsjednik
zajednica morala naći rješenje,
Mitterand, „smirio situaciju“ i
koje bi omogućilo da BiH opet
spriječio zračne udare, a od filo-
postane normalnom, stabilnom
zofski hamletovskog (biti, ili ne
državom.
biti) predsjednika Alije simbolički
je primio ključeve grada. Do raz- Hrvatska mora pomoći Bosni,
bijanja blokade tada nije došlo i ako već ne iz moralnih, a ono iz
okrutni terorizam je nastavljen. bitnih gospodarskih razloga, uz
Stranica 26 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Zgodopis
posebni naglasak na stabilnost u će mrziti komšiju samo zato što vog predsjednika, pa bez obzira
regiji. Minulih sam godina u Vje- je druge vjere i nacionalnosti. koji od dvojice kandidata bude
sniku objavio nekoliko opširnih Grañani Bosne nekada su bili izabran, vjerojatno će odustati
članaka o problemima daytonske jedan narod. Kasnije su se podi- od tvrde i nerazumne politike
Bosne i pozivao RH da pomogne jelili po vjerskoj, a još kasnije i predsjednika Busha prema Bosni,
toj napaćenoj zemlji, a od pred- po nacionalnoj pripadnosti. No pa bi mogao pokrenuti tu proce-
sjednika Mesića sam izričito tra- uzajamno su se poštivali – a to duru – ali to nije američki priori-
žio da pokrene postupak povla- ubrzano nestaje. tet, pa će morati pričekati – a u
čenja našeg potpisa s tog doku- Bosni je sve gore i gore. Ne mo-
Dragi Stipe! Pozorno Te pratim
menta. Oko sto tisuća poginulih i že se više čekati, a previše je
od kad si stupio na političku sce-
sve one ogromne prateće nevo- vremena izgubljeno. Stipe učini
nu. Ne slažem se s nekim Tvojim
lje, veliki su zločin, no Dayton je to, preklinjem Te! Učini, jer ni
ideološkim opredjeljenjima, ali Ti
isto tako veliki zločin, ako ne i najoštrijom mogućom kaznom
priznajem da si učinio mnoge
još veći. Svi ovi gubitci, osim Karadžića pravda ne može biti
korisne stvari, pa učini i ovu, ko-
ljudskih, bi u normalnim uvjeti- zadovoljena. Ne može, sve dok
ja će Te u najvećoj mjeri uvesti
ma bili na neki način prirodno se ne ukine njegova Republika
u povijest: kao Predsjednik Re-
nadoknañeni, ali Dayton je ubio Srpska. Stipe iskoristi najveću
publike Hrvatske pokreni postu-
dušu divnog bosanskog mikroko- moguću, povijesnu šansu da uči-
pak za povlačenje potpisa RH s
zmosa važnosti komšije, a što niš nešto veliko! Stipe učini to u
Daytonskog sporazuma. Tvorac
Dayton dulje traje, mogućnosti ime svih žrtava. Učini to u ime
rak-rane bosanske države sada
za povratak na normalni suživot Pravde!
ide na suñenje. SAD dobiva no-
u Bosni sve su manje - komšija

THOMPSON
Akademik Mirko Vidović, Pariz koji ostatci tiranije reagiraju na krajnju desnicu da bi nam ostavi-
Thomsonov verbalizam ništa nije o djelo vrijedno povijesne težine:
različit od sličnih odnosa prije U ljudskoj zbilji svaki fanatizam -
Gospodine uredniče 'Novog lista' 'tranzicije' i ne samo u Istri. prinude i zabrane - su svojevrsno
Posve je shvatljivo da u pravnoj ropstvo i zarobljavanje. Pragma-
Sjetite se da je najpoznatiji u
državi i u demokratskim uvjetima tična politika se mora osloboditi
svijetu istarski političar i pisac
tisak uživa pravo na istinu i na terora krajnosti i omogućiti de-
bio pok. Ante Ciliga. On je tako
mišljenje onih pojedinaca koji mokraciji da funkcionira.
dobro poznavao marksizam da je
svoje prosudbe temelje na stvar- neko vrijeme predavao povijest Ne zaboravite da je uz Ciliginu
nim i dokazivim činjenicama. na Školi Kominterne u Moskvi. ekspertizu, pri "Pariškoj konfe-
Citirajmo ovdje onu Voltaire-ovu: No, Ciliga je ipak završio u logo- renciji" o dodjeli Istre Hrvatskoj,
"Mladiću, ja se s tobom ne sla- rima u Sibiriji i shvatio da praksa presudnu ulogu odigralo i svje-
žem, ali ću se do kraja zalagati koja nije sukladna s teorijom nije dočenje svećenika Bože Milano-
da ti mogneš slobodno iznijeti ništa drugo do li - "zemlja zastra- vića. Istru su koncem II. sv. rata
svoje mišljenje!". šujućeg laganja". oslobodili - Anglosaxonci, a vratili
su je Hrvatskoj postupno nakon
Bitna razlika u 'slobodama' izme- Ante Ciliga je bio komunist dok u
obje pariške konferencije. Tito u
ñu tiranije i demokracije je: U praksi nije shvatio da je to, kako
svemu tome nema prvorazredni
demokraciji je dopušteno sve što glasi naslov jedne ðurekoviceve
zaslugu, ništa veću od don. Bože
nije zakonom zabranjeno, a u knjige "Komunizam velika preva-
Milanovića i Ante Cilige.
tiraniji je zabranjeno sve što ra". Nakon toga, Ciliga se je -
vlast nije odobrila. preko logora u Jasenovcu, vratio Zabrana Thompsonu da pjeva u
u Zagreb i stavio se na raspola- Istri ne proizlazi iz sudske odluke
Riječ je, naravno, o Thompsono- ganje - Pavelićevoj diplomaciji. i odluke pojedinaca da taj čov-
vim koncertima u Istri. Način na Ciliga je prošao i krajnju ljevicu i jek, ne može pjevati pred svo-
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 27
Zgodopis

jom publikom, koja pred njega Jer tim činom bi se ispravila jed- i
doñe na svoj račun, je podjedna- na nepravda koju su prouzročile
jedan od glavnih utemeljitelja
ko obojena crnom i crvenom bo- totalitarne sablasti zaostalih reži-
Meñunarodnog helsinškog
jom, a to je antidemokratska za- ma koje Istra mora odbaciti kao
udruženja -
stava koja podsjeća na nacistič- košmar prošlosti.
ku.
Predlažem da Thompsona pozo- u Madridu 1980.
Mirko Vidović
ve da pjeva - npr. za Veliku Gos-
pu - preuzv. Ivan Milovan i to Vitez Reda
tamo gdje mu Crkva može dati Meñunarodne akademije Dne 10.08.2008.
dovoljno prostora.

MOGU LI USTAŠE POMOĆI SANADERU?
Lasa Šukilo, Zagreb ko kao što, kad vidi čovjeka sa nu. Državne funkcije i gospodar-
štakama dobro zna da mu noge ski položaji po cijenu života. In-
ne funkcioniraju kako treba, kad tenzivna graditeljska aktivnost
Sve nas je dragi Bog opskrbio vidi osobu koja se pomaže bije- uz, minimalno, 10 % ušura. S
osjetilima. „Vid, sluh, njuh, okus, lim štapom jasno mu je da je osmijehom iz Rovinja. „Vuci mar-
dodir, bol, toplinski, kinestetički, slijepa, … vo, neka, samo vuci, a mi ćemo
organski i statički osje- ti za jelo dati ogriske i slamu za
Imenovanje neprijatelja,
ti.“ (Hrvatski obiteljski leksikon, postelju.“
„unutarnjih i vanjskih“, znak je
Knjiga „Meu-Pal“, LZ MK, JL,
za loše prilike u zemlji, političke Evo, opet nam se ovih dana upa-
2005, str. 318). Oduvijek je bilo
ili gospodarske. Treba naći neko- liše svjećice.
tako. Hvala Bogu. Bez osjetila ne
ga kome će se naleñiti svi pro-
bismo mogli živjeti. Za čas bismo Uskokodakali se Stjepan Mesić,
mašaji, otimačine i pljačke. Sve
nestali.
Meñutim, mi koji smo u jugo-
komunizmu proživjeli više dese-
taka godina, stekli smo još i do-
datna osjetila. Na prvi pogled
ona se niti ne zamjećuju, a ljudi
navikli na slobodu smatraju ih
čak i ne postojećim, ali ipak ite-
kako pašu i pomažu. Bez njih
mnogi od nas teško da bismo
doživjeli nezavisnu, barem na
papiru, Republiku Hrvatsku i na-
du da bismo jednoga dana, bilo
mi bilo naši nasljednici, mogli
stići u društvo slobodnih i neovi-
snih ljudi.
Ta dodatna, komunistička osjeti- znan kao Tovariš, Jadranka Ko-
to, kako bi se mogla zaštititi vr-
la, aktiviraju se odmah nakon sor iz Bučja, Damir Kajin glavaš
huška dok ne proleti nevrijeme.
pojave neke društvene ugroze. I iz Kopra, uz neizostavnog Ephra-
Kao, na primjer, 1991. godine.
one prikrivene. Sve postaje jasno ima Zuroffa. Te crne ustaške ka-
u tren oka. Bez objašnjenja. Iko- Onda pak, „Jovo nanovi“. Isto pe, te U (latinično), te Jaseno-
me. Onome kome je upućen društvo, isti ciljevi, iste metode. vac, te Jure (i Boban), te „Vjetar
znak odmah je sve jasno. Jedna- Pretvorba i privatizacija po Mar- s Dinare“ (ponad Knina), … Vije-
kovićevu modelu, ali i po Mateši- će za obranu i nacionalnu sigur-
Stranica 28 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Zgodopis

nost, očito, kao i u doba Dr. Fra- Što li tek Hrvatsku čeka s daleko podaru! Pomagaj!
nje Tuñmana studiozno priprema većim i težim samarom na leñi-
N: Postoji li Bog?
odstrjel prikladnih, od Mladena ma?
Bajića nezaštićenih osoba.
***
Što bi to moglo biti? Guza svrbi, BMS: Ne, nikad nismo čuli za
Izlaz? Postoji li? Kakav je, gdje
bit će – očito – batina, ali kome i njega.
je, ako postoji?
radi čega?
Da, izlaz postoji. Hrvatski politič-
***
ki vrh mora otići. HDZ, SDP, N: Lažete. Ne mičete se ispred
„Hrvatska ne može bez pet mili- HSS, HNS, HSP, IDS. U potpu- oltara. Nije moguće od vas sve-
jardi eura“, veli u takvim prilika- nosti i zauvijek. ćenika vidjeti.
ma uvijek dobro obaviješteni
Naime, komunistička i neokomu-
„Novi list“ (24. kolovoza 2008. –
nistička teorija i praksa, nazočna
str. 2). I iznosi: BMS: Foliramo. Znamo mi da
kao društvena nit vodilja (crvena
nit koju su tražili Jakov Blažević i
Crkva laže.
prof. dr. sc. Zdravko Tomac), ali
1. „S 35 milijardi eura Hrvatska
i kao kadrovska osnovica, i da-
je najzaduženija meñu državama N: Dobro. Pomoći ću Vam. Znate
nas je nezaobilazna u Hrvatskoj,
bivše Jugoslavije.“ li što od Vas očekujem?
uvijek je ista:
Ne raditi, nego pograbiti, oduze-
2. „Život na dug“ – u projektu i ti, oteti, prevariti, opljačkati sve BMS: Znamo. Kao i inače. Optu-
režiji HDZ-a, dotično premijera što doñe pod ruku. Bilo je tako i živati i progoniti nevine. Razbijati
dr. sc. Ive Sanadera i ministra 1918. i 1945. i 1991. obitelji. Orgijati. Pa, mi to i od
financija Ivana Šukera. svoje volje rado činimo.
Kad nacionalizirano-privatizirana
dobra ponestanu kreće se na sve
strane u potragu za sponzorima.
3. Slovenija izvozom pokriva N: U redu. Vidim, znate lekciju.
Obećavaju se kule i gradovi, mo-
80 % uvoza, a Hrvatska svega guće i nemoguće, samo da se Tko je prvi na redu?
44 %. pruži ruka kako bi se preživjelo.
Ali, i tomu doñe kraj, kao recimo BMS: Vjernici, pravi vjernici. Na-
4. Dražen Kaloñera, ugledni eko- „Feral tribunu“. Što onda? Ništa cionalisti. Ustaše, uvijek.
nomist: „Imali smo ekonomsku drugo, do li pokucati izravno na
politiku koja je živjela na defici- vrata Nečastivog.
tu. Takvu politiku vodimo i da- N: Bravo. Čeka vas nagrada.
nas. Prije dvije godine robni defi- Prava nagrada. Vječni boravak u
cit Hrvatske bio je devet milijardi To onda izgledati, po prilici, ova- paklu.
dolara, a lani čak 13 milijardi. ko:
Dok se to ne promijeni, a za to
naznaka nema, ne će se promije- MBS: Hvala Ti Veleuzoriti Gospo-
niti niti stanje s vanjskim dugom. N: Što je gospodo, pardon dru- daru. Tako smo sretni.
Bez godišnjeg zaduživanja od govi?
pet milijardi eura ne može se
opstati.“ A što, ako se prije toga stoka
BMS: Glad. Žeñ. Golo. Boso. sitnog zuba dohvati batine, vje-
rujući u Boga i moleći ga za po-
5. U trenutku raspada Jugoslavi- moć?
ja je bila dužna 14,6 milijardi N: I?
eura. Hrvatska 4,4 milijarede
eura (23 %). I nije joj bilo spa-
sa. BMS: Pomagaj Veleuzoriti Gos-
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 29
Osvrti

HTV – ŠKOLA SVAKOVRSNE
MANIPULACIJE (2)
prof. Dubravko HEINRICH, „dogañao narod“ u AP VOJVODI- jer on zna o svemu ono, što mu
Karlovac (HTV Kajlovac) NI, grmio je Slobin RTB ovo: „ U upravo treba, dakle ima dobar
Vojvodini je pre II. svetskog rata team (tko li to plaća?):
bilo 10.000 Jevreja, a posle nje-
- „Kako li su Srbi sustavno nase-
Evo nekoliko HTV–seansi, koje ga 700 !“
ljavani u HRVATSKOJ za JUGE,
nam dižu „raiting“ :
Uz sav užas hrvatskog JASENOV- (kako se u filmu tvrdi), kada ih je
CA, na mjestu je pitanje, zbog po broju i u postotku bilo sve
čega se to prešućuje. manje, naime 1910. godine 645.
STANKOVIĆ SEDLA 000 Srba, a 1991. tek 580.000?“
Jasenovac je tvorevina tadašnje
SEDLARA službene Hrvatske, koja je i tada Kakvog li dobrog izbora godina !
Pojava DVD-a redatelja g. SED- imala mentalitet, da se pred EU-
Za ovo pitanje preporučio bih g
LARA o stvaratelju Hrvatske dr- ROPOM („Novom“, Hitlerovom -
Stankoviću učiteljicu zemljopisa
žave, dr. Tuñmanu, digla je na druge na daleko nije bilo) pokaže
(što li se danas o tome uči?).
noge urednike na HTV-u. Zada- kao „dostojni član“, nezavisno,
tak brze reakcije dobio je g koliko će pri tome žrtvovati svo- Naime, 1910. g. teritorij Hrvats-
STANKOVIĆ, što ne isključuje i jih grañana. ke obuhvaćao je i Srijem, do Be-
nastup poznatog antituñmanov- ograda. Usput rečeno, moj otac
Gospodin GOLDSTEIN odgovorio
ca g. LATINa – tek njemu treba nije mogao dobiti posao profeso-
je otprilike ovako: “U Hrvatskoj
nešto više vremena za nastup, ra u rodnom mu Zemunu, već je
je preživjelo 25 % Židova, u Sr-
dok prikupi odgovarajuće sugo- „zbog potrebe službe“ 1930. zav-
biji 20 %“, poražavajući postotak
vornike iz Regije (Republika mu ršio iza linije Vijovitica- Kajlovac
u Francuskoj sam zaboravio, ali
je pre neugledna). –Kajlobag! Njegovoj sestri konfi-
sam z ap amt io d a j e u
scirali su kuću u Rumi, ali je ipak
Elem, nisam morao dugo čekati „naprednoj“ Nizozemskoj i Belgiji
dobila i danas toliko važna
da g. Saša, nakon nekoliko uvod- do kraja riješeno „židovsko pita-
„stanarska prava“ - u logoru - po
nih riječi u NEDJELJOM U DVA nje“ tako, da su svi Židovi u va-
poznatom ključu, zbog „suradnje
pita g. SEDLARA o tom filmu, pa gonima za stoku odvezeni u lo-
s okupatorom“ (umirovljena uči-
kroz tvrdnju i ovo: gore u Reichu, dakle u smjeru za
teljica). Da nije bilo tako, ja bih
njih pripremljenih plinskih komo-
„Kako ste u Izraelu objasnili, da vam sada ovo pisao iz hrvatskog
ra...To je prošlo tiše od „slučaja
je u Hrvatskoj pobijeno 80 % Zemuna.
SREBRENICA“ i danas je to pita-
Židova!?“ nje „europske uljudnosti“, pa se Elem, ako je dakle 1910. g u
O tome slijedeće: ne spominje. Hrvatskoj bilo 645.000 Srba, pa
joj zatim, nakon zamjene pučan-
Ne tako davno gostovao je na Medijski nije popularizirano
stva stanovništvom, oduzet Sri-
OTV gospodin Slavko GOLDSTE- mjesto, gdje danas Nizozemci,
jem, tada je broj Srba u 1991. g.
IN, prvi predsjednik HSLSa, kada vlada i Dvor odaju počast tim
od 580.000 ogroman napredak
sam ja bio meñu osnivačima te jadnim ljudima, tako da ni pred-
srpske zajednice u Hrvatskoj, od
stranke u Karlovcu. Uzgled, on je sjednik Mesić ne zna kud će, da
koje se dobar dio krio i pod pro-
predlagao na Saboru te „Stranke bi i tamo održao svoj antifašistič-
bitačnim „opredelenjem“ – Jugo-
umnih ljudi“ za svog nasljednika ki govor .
sloven. A tko li je 1947. uselio u
g. BUDIŠU, što je na istom sku- PREPORUČAM g. Stankoviću da kuće oko 300.000 prognanih Po-
pu izazvalo sina mu g. IVU na svoje znanje o tome dopuni raz- dunavskih Nijemaca, i zašto to
oštar prosvjed, jer je g. BUDIŠA govorom s g. S. Goldsteinom nikada nigdje nije bila tema?
bio sumnjivi nacionalist....
G. STANKOVIĆ iz rukava sipa i Treba li očekivati od g Stankovi-
Tek, ja sam se oglasio u toj emi- podatke populacijskih politika, ća da tu temu etničkog čišćenja
siji i iznijeo sam ovo: kada se
Stranica 30 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Osvrti

jugoslavenskih grañana načme?? podzemlje garaže, u kojoj je za novinar iz „Slobodne“ i „ Ferala“,
potrebe Stankovićevog filma ne- pa taj nema greške.
I na kraju shema se morala ispu-
vozač Sedlar kršio europska pra-
niti u potpunosti: netko, tko sni- Taj je zgrožen greškom Bandića,
vila vožnje... Pa vjerujte onda
ma pozitivan film o dr. Tuñma- što je doveo Thompsona na
javnoj HTV, koja je Javni servis
nu, mora da je povezan s krimi- „TRG REPUBLIKE“.
EU za ono što je ostalo od HR-
nalnim podzemljem! Za Sedlara,
vatske, kraće -javna kuća po
koji je propustio pitati g. Stanko-
mjerilima Europe...
vića voli li državu, u kojoj živi i EEEE MOJ SAŠA, GDE JE SA-
prodaje svoje ideje, je izmišljeno U novoj emisiji novi gost, neki DA JUUUUGA NAŠA....

ČUDOTVORNA „GOSPA OD PORATA” U
DUBROVAČKOJ KATEDRALI
Niko Gjivanović, Dubrovnik ta, po predaji djelo kista sv. Luke rovačko blago, svete moći, pobri-
Evanñeliste, isprva hranila u crk- ne se i za to da se ispod ruševi-
vi sv. Marije "od Kašćela", odakle na izvuče i slike "Gospe od Pora-
O čudotvornoj slici "Gospe od je kasnije bila prenesena u staru ta", te da se prenese u crkvu
Porata" u dubrovačkoj stolnoj stolnu crkvu "Gospe Velike" i dubrovačkog parca, koja je, iako
crkvi, List Dubrovačke biskupije, smještena na jedan oltar što je dosta oštećena, ipak bila preživ-
god. V, br. 7, (1. VII. 1905.), bio glavnomu na lijevo. Ta bi se jela veliku trešnju.
Dubrovnik, 1905, str. 57-60, 29 slika često nosila po gradu u pro-
Od toga doba imamo nešto više
bilježaka (Priredio: ðivo Bašić, cesijama, i mnoge su milosti po-
vijesti o zgodama (s)pomenute
Dubrovnik) stigli oni koji su se pred njom za
slike.
pomoć molili. Takvo je, eto, ug-
Meñu znamenitim crkovnim pre-
lavnom kazivanje prvih ljetopisa- Ta slika bijaše postavljena na o
dmetima koji su za toliko stoljeća
ca i starih historiografa dubro- (l)tar što se nalazio s lijeve stra-
nekom privlačivom silom svraćali
vačkih, pa ga mi
pozornost pobožnog puka u sta-
naprosto donaša-
rom Dubrovniku, ubrojiti je i jed-
mo ne zalazeć ni
nu sliku u dubrovačkoj katedrali,
malo u vrlo muč-
u "Gospi Velikoj", sliku "Gospe
no pitanje, jesu li
od Porata". Kad je ta slika bila
baš pouzdani svi
dobavljena i postavljena na o(l)
ti navodi.
tar, koji je po istoj slici naš narod
prozvao o(l)tarom "Gospe od U trešnji 1667.
Porata", to se stalno ne može razorena je stolna
znati. Po starim izvorima davne crkva i od nje os-
povijesti dubrovačke, po bezime- tadoše sami te-
nom ljetopiscu dubrovačkom, po melji i od o(l)tara
Nikoli Ranjini, o. Serafinu Razzi i u priličnom stanju
drugim legendarnim piscima du- jedan cijeli, i taj
brovačkim, doznajemo uglavnom ruševinama zatrpan, baš onaj
ovo: Tu su sliku Dubrovčanima "Gospe od Porata". Nikolica Bu- ne ondašnjeg velikog o(l)tara ("a
darovali neki mletački pomorci nić (Bona), onaj veliki patriot i sinistro cornu /altaris/ majoris").
koji, zaskočeni od oluje, jedva junački uskrisitelj Dubrovnika, Taj pobočni o(l)tar zvao se prije
uhvatiše grebena Lave (jedni koji se bio toliko zauzeo da se te zgode u razna doba različito,
pisci prenose taj dogañaj u 828., ispod ruševina iskopa i na sigur- koliko se znade, ovako: "sv. Mar-
a drugi u 1157. godinu). Slika se no mjesto prenese najveće dub- garite", "Gospe" i "svetijeh Mo-
ći".
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 31
Osvrti
Boljeg razumijevanja radi napo- Nego stala se osjećati potreba Novi o(l)tar stigao je u Dubrov-
menuti ćemo ovdje da je stara da se za tu sliku nabavi novi o(l) nik 1695., ali je, ne znamo iz ko-
crkva sv. Vlaha, kako je poznato, tari. Je li to bilo stoga što je stari jeg razloga (valjda da se štogod
imala pročelje u današnjoj "ulici o(l)tar možda bio uslijed velike popravi), bio natrag povraćen.
Zeljarici", začelje naprama onda- trešnje prilično oštećen, ili stoga Zatim, pošto ga se i pozlatom
šnjoj zgradi "Velikog Vijeća" (na što taj o(l)tar svojom grañom uresilo, bio je o(t)premljen u Du-
čijem mjestu je sada Općinski možda nije bio baš pristojan za brovnik i postavljen na mjesto
dom), a od dvaju pobočnih plat- tu opiše cijenjenu sliku, ili je bilo onog prijašnjeg o(l)tara u parče-
na sjeverno okrenuto put poljane i jedno i drugo - to nam nije poz- voj crkvi.
"Luže", a južno u sadašnjoj "ulici nato. Novi je o(l)tar bio naručen
Što se još može kazati o tomu o
za sv. Vlahom". Po tome se (s) u Mlecima od gospode zastupni-
(l)taru i slici njegovoj? Počujmo
pomenuti pobočni o(l)tar s Gos- ka (prokuratora) crkve sv. Vlaha.
što vele poznati nam spisatelji,
pinom slikom nalazio negdje na To nam kaže zapisnik o viziti te
veleučeni akademik pok. Dr.
tome južnom crkvenom platnu, crkve dneva 4. ožujka 1692. Iz
Kosto Vojnović i zaslužni profe-
koje je dakle s vanjske strane toga zapisnika doznajemo i za
sor Josip Gelcich. Prvi, pripovije-
gledalo na ulicu sada zvanu "za neke odredbe vizitatora, nadbis-
dajuć o prije (s)pomenutoj na-
sv. Vlahom". kupa Ivana Luchesinija, da se
redbi vikara Brnje ðorñića, veli:
ukloni nečistoća koja se, žalibo-
Slika je bila tu postavljena samo "Kad počme kolovoza mjeseca
že, tada opažala na srebrnoj kru-
za vrijeme, valjda dok se izgradi 1667. grad odahnuti od trešnje,
ni i ostalim uresima Gospine sli-
nova stolna crkva; za to u nekim vikar ðorñić zazove svećenstvo
ke, kao i na drugim nekim pred-
knjigama kanoničkih vizita u Du- od Gruža do sv. Jakoba
metima što su bili na tome o(l)
brovniku i susrećemo izraz da je (kilometar od Dubrovnika nap-
taru i u blizini njegovoj; na isti
slika na to mjesto prenesena ram istoku), da svake nedjelje
način obaznajemo i za odredbu
"per modum depositi". doñe na procesiju gdje se nosila
da se na taj oltar postavi barem
Gospa od Porta, koja se još čuva
Zadnje nedjelje 31. srpnja 1667. kakav sag, kadgod se dva klerika
u stolnoj crkvi..."; a profesor
prireñena je svečana procesija u imadbudu uspeti na o(l)tar da
Gelcich u svojoj knjizi "Dello svi-
svrhu prijenosa sv. moći iz Reve- dignu s mjesta ili da opet na
luppo civile di Ragusa", u pog-
lina (toga nakon velike trešnje mjesto postave sliku Gospinu.
lavlju gdje opisuje prvu epohu
prvog njihovog sahraništa) u ka-
Druge je godine 17. studenog prosvjetnog razvitka Dubrovnika
pitol otaca Domenikanaca, gdje
1693. opet nadbiskup Luchesini od početka grada do 1175. godi-
ostadoše dok se nova stolna crk-
obavio vizitu u navedenoj crkvi, ne, spominje sliku na str. 12.
va ne izgradi. Toj je prigodom u
te je tom prigodom dao naredbu
procesiji bila nošena i ova slika Ta se dakle mila naša uspome-
neka se Gospina slika češće od
Gospina. Pjesnik Jaketa Palmotić na, stara Gospina slika, zbilja još
prašine očisti i neka bude uvijek
Gjonorić u svome "Dubrovniku i dan današnji čuva i časti u sa-
zatvorena ključem koji će kod
ponovljenu" opisujuć u I. pjeva- dašnjoj našoj stolnoj crkvi?
sebe držati "sakrist" one crkve.
nju potanko ovu svečanost u 69.
kitici pjeva o toj slici ovako: Za nabavu
toga novog
o(l)tara do-
Bogorodne majke blage prinio je
Pak nošahu svetu sliku, nešto i puk
Od pomoći koja drage dubrovački.
Sveñ bi gradu Dubrovniku. Tako nala-
zimo bilješ-
ku dneva
Tu se sliku, po naredbi vikara 22. svibnja
Brnje ðorñića, nosilo i u zavjet- 1693. da je
nim procesijama, koje su se u u tu svrhu
Dubrovniku obavljale svaku ned- darovano
jelju za nekoliko puta, a započele od puka
su u mjesecu kolovozu 1667. 100 dukata.
Stranica 32 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Osvrti

Proti(v) takvoj tvrdnji stoje razlo- Drugi, i još bolji, dokazi u prilog svibnja 1706.
zi što ćemo ih sada navesti: našoj gornjoj tvrdnji jesu ovi:
Na redu je, napokon, da rečemo
Prije napomenuti izvještaj što se
Kanonik Skurla opisujuć, bit će koju i o samom imenu kojim se
nalazi u III. knjizi "Zibaldone"-a
po starijim piscima Coletiju, Iva- ta naša slika sve do 1706. nazi-
Oca Mattei [Matijaševića].
noviću i dr., požar crkve sv. Vla- vala.
ha 1706., piše ovako: "U toj ža- Zgodno nam dolazi još i bilješka
Hrvatskog naziva, (za)pravo, do-
losnoj prigodi izgore svi dragoc- što nam ju je pod naslovom "De
slije nisam nigdje u rukopisima
jeni uresi, rastopi se sve srebro i mari(a)e Virginis Imagine Ragu-
čitao, ali taj će, možemo misliti,
zlato, i sva crkva obrati se u go- sij a Portu nuncupata Commen-
biti glasio barem i onako k'o što
milu kamenja. Sam čitav i ne- tarius" kao tuñu stariju bilješku
se i dandanas čuje, pa obično i
povrijeñen ostane svečev srebrni ("Historiam brevi commentariolo
piše: "Gospa od Porata". Može
kip, koji ne bi ni od dima pocr- olim discriptam") prepisao ot.
biti još da je glasio i "od Porta",
njen, dočim svi srebrni kipovi i Serafin Cerva pišući bibliografiju
kako ga ono pok. akademik Voj-
svi ostali uresi velikog oltara i dubrovačkog nadbiskupa Tribuna
nović navodi. Ona bogata riznica
cijele crkve bjehu uništeni i u Michieli (lat. Tribunus Michaeliu-
dubrovačkih starina, hoću da
prah I pepeo obraćeni". s).
rečem dubrovački državni arhiv,
Dakako da se tu naša slika izrije- Kao dopunjak ovom razlaganju znala bi nam i ovo naše pitanje
kom ne spominje, ali ako uzme- možda je vrijedno napomenuti rasvijetliti, ako ništa, mislim, na
mo u obzir, k'o što smo na više ovdje još i to da se u jednoj ru- temelju oporuka na našem jeziku
vidjeli da se je, naime, pri sa- kopisnoj knjižici što se čuva kod napisanih.
mom kraju XVII. vijeka ta slika poštovanih Dumana "od Sigura-
Lakše nam je odgovoriti na pita-
sigurno nalazila u istoimenom o te", a nosi s dvora naslov "Fondi
nje kako je taj naziv glasio na
(l)taru u crkvi sv. Vlaha, baš za della Case del Rettorato della
latinskom i talijanskom jeziku.
nju nabavljenom u Mlecima; kad Madonna di Sicurta" nalazi zna-
znamo inače i to da je ta crkva menita bilješka, kojoj je naslov: Kod oca Crijevića (Cerve) nije
zamjenjivala stolnu crkvu "Gospe "Tradicija vrhu Crkve Sigurate i naći za naš naziv "od porata"
Velike" od 1670. do (s)pomenute O(l)tara Gospina", a napisao ju drugog latinskog nego samo "de
1706.; nakon gornjeg opisa onog je 1892. svojom rukom velečasni portu", a taj naziv susrećemo i u
požara - što bi se iz svega toga dup Pavo Pavlić, onda kapelan knjizi kanoničkih vizita dubrov.
moglo lako zaključiti, spomenute crkve nadbiskupa, ali ne prije 1740.
ako li ne mogućnost i "Sigurate". Tu,
vjerojatnost, da je za U oporuci Jakova Petra Lukar(ev)
izmeñu ostalog,
toga požara i znameni- ića datiranoj 10. XII. 1613. nala-
stoji i ovo: "...Kad
zimo talijanski naziv: Gospe "de'
ta slika bila uništena? je stara Gospa od
Porti" (Madonna de' Porti). Je li
Porata poginula
Ali ostavljajući takvo pak bio uobičajen i drugi naziv:
od požara 1706.,
nagañanje po strani, "del porto" koji spominju Skurla i
kad izgorje crkva i
nalazimo nešto bolju Gelcich, tomu dosad nismo mogli
sve izim kipa sre-
potvrdu našoj tvrdnji u naći tragova.
brenog u sv. Vla-
starom rukopisu koji se
ha, gdje su je bili Obièniji talijanski nazivi spome-
do nazad malo godina
izvadili iz ruševina nute Gospe bili bi, po našem is-
još nalazio u mjesnoj
trešnje 1667., tad traživanju, ovi: "de Porta", "della
franjevačkoj knjižnici.
kažu, da su uzeli Porta" i "delle Porte". Prva dva
Njegov nam je prijepis donio ka-
Gospu od Sigurate...". susretosmo u zapisnicima
nonik Skurla u svojoj monografiji
o sv. Vlahu na str. 179. i 180. kanonièkih vizita dubrovaèke
Iz svega ovaga što smo dosad
crkve sv. Vlaha 1670, 1673. i
Stavka koja nas interesira spomi- kazali, mislimo, da se može svim
nje učinke požara 1706. godine. 1676. godine. Treći onaj naziv
pravo zaključiti da se stara i ču-
Tu se, eto, izričito veli da je u "delle Porte" opazismo u dvjema
dotvorna slika "Gospe od Porata"
oporukama od 1629. i 1645. go-
groznom onom požaru propala i bez sumnje nije očuvala do naših
"perantiqua Dei Genitricis religio- dine., kao i u knjigama računa
dana, već je doista bila uništena
sissima imago". više rečene crkve kroz 1693. i
u groznoj katastrofi 24.-25.-og
1694. godinu.
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 33
Osvrti

EGOISTI – HEDONISTI – KAO VIRUSI,
LISICE I ZMIJE
NEOSVIJEŠĆENI ŽIVOTI joj prikaže hrpu kukuruza baš spoznaju, nakon veće spoznaje
tamo na mjestu ispred njezinih magi vas neće više moći hipnoti-
dr. sc. Ilija Barjašić, Zadar
pandža, kao i zmiju dok hipnoti- zirati, već vi njima, kao kronično
zira žabu predočavajući joj kukce hipnotiziranima, trebate pomoći,
ispred svojih otrovnih usta. daleko od toga da bi vam oni
Hedonistima kao parazitima za "Slobodnom voljom" opredijeljeni bili uzori koji ne znaju da je dob-
prividan život uvjet je nečija
za materiju, na putu svoje kona- ro uvjet životu. Smisao je pomoći
smrt, isključivo žive radi materi- čnosti radi svojih tjelesnih užita- onima koji iz neznanja nisu od-
jalnog, tj. vlastitog tijela. U sva- ka, toliko se zanesu da im ni pla- govorni u Hrvatskoj: za nered,
koj za njih povoljnoj situaciji po- net Zemlja nije dovoljna, što više nerad i mortalitet veći od natali-
prime narav virusa, potom u nezasitan više preraste u nečov- teta što je posljedica njihove
kombinaciji naravi lisice ili zmije,
jeka. Tako je uglavnom s vlasto- nesamokritičnosti, zbog čega po-
nastali oblici sebe imenuju magi- dršcima u svijetu kao što je na- stanu virusi u akciji. Svojom lu-
ma. Realno to ime asocira na žalost stoljećima i u Hrvatskoj. kavštinom zbog hedonističkog
lukavost kojom oni nezasluženo
Hrvatskom narodu se obećavalo i ponašanja ostalo im je samo
ubiru narodna materijalna bogat- danas obećavaju zlatne žlice i oruña za zastrašivanje, jedino
stva, nažalost puno puta želje im tanjure s izvrsnom hranom bez sredstvo protiv onih koje mogu
se ostvaruju. Kao i virus, uvijek
rada, kako smo istakli po šabloni hipnotizirati i lažima obmanjivati
kada padne na plodno tlo oživi lisica i zmija za kokoši i žabe. dok orgijaju.
animalno po cijenu života koji Pomoću hipnoze i obećanja nude
napada. Na sličan način pogodna Bilo da je riječ o ženi ili muškar-
materijalno izobilje koje u stvar-
situacija sačini maga i uvijek po- cu, individualno je više osviješće-
nosti uzimaju samo sebi – a ko-
moću psihologije za mase, hip- no po uvjetima i spoznaji života.
koši i žabe prevarom usmjeruju
nozom nameće maglu kao stvar- Dakle, "sloboda" maga bez spoz-
protiv dobra i života. I danas se
nost, koju ovi gutaju dok magi naje, je borba protiv dobra i ži-
Hrvati u Hrvatskoj navikavaju na
zavlače ruke u njihove džepove i vota, rušenje temelja čovjeku.
nerad i usmjeravaju negdje u
uzimaju sve što bi im moglo pos- Sve zbog materije - praha, luci-
Europu, Ameriku i ... Nakon 17
lužiti i biti od koristi, kao nezasit- ferstvo tako vidi Zemlju koju žele
godina spektakla u arenama hr-
nim varalicama. Gdje su magovi kao uzor Svemiru, što je znak
vatske mase iznenañene vide
drskiji gore je narodu pomoću tendencije za virusne upale a što
mage u jahtama i avionima, dok
kojeg vladaju – što je proporcio- je samo bolesna želja nečovjeka.
još pod narkozom izlaze iz arena
nalno njihovoj "spoznaji" i osvije- Malo je nečovjeku samo jedan
iscrpljeni i malaksali bez orijenta-
šćenosti adekvatnoj egoizmu koji planet za posjed, "pored global-
cije gdje je istok a gdje zapad,
demonstriraju na terenu, koji je ne apsolutne kontrole", zbog če-
bez kruha, a o kolačima mogu
kod nečovjeka primjetan dok ga nesvjesno gubi sebe kao život
samo sanjati. Blijedi sa sve ma-
njegovo Ja ne evoluira u Mi. To - nema više dobru slobodnu vo-
nje dobra i života žrtvuju bitno u
bi značilo na terenu htjeti dati lju već samo anarhičnu volju.
ime neke dječje "slobode",
umjesto uvijek htjeti uzeti – što "slobode" žena, i "slobode" svih Dakle, zbog nereda, rasipa se
izaziva prokletstvo ako je protiv perverznih, ne znajući da je slo- osoba, obitelj i zajednica kao
dobra i života. Zamijenivši poj-
boda spoznata nužnost, ukoliko cjelina, ali nesvjestan čovjek bi i
move dobro i život, kao uzrok i nije tako onda je slijepa, što se dalje razarao.
uvjet čovjeka, s pojmom sloboda uvijek negativno odrazilo na dob-
što priliči samo osviješćenoj oso- Kako se prema svemu odnosi
ro i život.
bi, magi materijalno nezasitni kršćanska Europa i koliko je uzor
egoisti teže ozakoniti svo- Dakle, magi tendenciozno hipno- i poticaj u pravcu dobra ostalim
ju "slobodnu volju" i svoje pos- tiziraju radi svojih tjelesnih i ovo- ljudima na Zemlji, dok propovije-
tupke. Kopirajući lisicu koja ko- zemaljskih užitaka, uvijek varaju. da da je grijeh uzrok kazni što se
koš na grani hipnotizira tako da Gospodo, pamćenje je uvjet za na Zemlji da primijetiti? Pitanje
Stranica 34 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Osvrti

je koliko tko samokritički vidi, da ga. Kako prije tako i sada sum- ju svega što je bitno za mrvice
li i kada vidi i koliko u ime mate- njive neformalne grupe u Hrvats- koje Hrvati ne trebaju.
rijalnog zaobilazi dobro. koj, bez temeljnih moralnih vrije-
Hrvati, koji imaju fenomenalne
dnosti, poigravaju se Hrvatima. I
I pored svega Europa se usmje- zemaljske uvjete za život, mogli
to zato jer Hrvati već stoljećima
rava prema materijalnim koristi- bi kao altruisti materijalno poma-
ne ulažu iz ljubavi volonterski u
ma umjesto za čovjeka temelj- gati i drugim narodima na Zem-
opće dobro kako to rade vitalni
nim vrijednostima, što Europi lji, dakako u ime dobra bez kal-
narodi na Zemlji zbog čega i jesu
nije garancija za budućnost, pre- kulacija i silnih zarada pomoću
puni života.
dvoñena nekim europskim drža- sofističkih šablona kao trgovci,
vama kao i nekim s drugih konti- Proizlazi da se puno puta pod koji su takvim stilom dugoročno i
nenata koje kroz povijest imaju imenom altruizam krije zamka sami sebi potkopali temelje. Na-
silna iskustva kao eksploatatori. ako nije dobro procijenjen. Dak- rodi koji poznaju i pamte povijest
Stoga neka Hrvati pamte, jer le, ne naslanjati se već truditi se sigurno neće uzeti takve savjet-
pamćenje je uvjet spoznaji i i stati uspravno, što priliči zdravu nike, već će nametljivce zanijete
osvješćivanju. čovjeku. Bolje je u svakom slu- prividom svrstati i staviti u skupi-
čaju nego oslanjati se na mage ne za lustraciju.
Hrvati kao "predziñe kršćanstvu"
koji u ime globalizma, u ovo vri-
puno su žrtvovali za neke eu-
jeme, nude razna materijalna
ropske narode i dok su u isto Split, kolovoz 2008.
blagostanja koja će oni sami
vrijeme eksploatirani od istih.
stvoriti po svome receptu, bez
Tako je i danas, dok Hrvatima sudjelovanja hrvatskog naroda, Pokret za preporod
obećavaju materijalno blagosta- po uvjetima kakve oni postave. hrvatskog duha i poticanje
nje uzeli su banke i najveća po- Dakle, unaprijed treba se odreći nataliteta u Hrvatskoj –
duzeća u kojima su Hrvati samo posebnosti, imena, tradicije, os- Život
obezglavljena jeftina radna sna- novnih vrijednosti, jednom riječ-

DVORSKA LUDA PRERUŠENA U
PREDSJEDNIKA!?
Ante Matić, Bjelovar je kao Pilat izdajnik, dao razapeti voña i predsjednik Hrvata, koji
istinu, a laž je stavio na prijesto- donosi glavne odluke i rješenja
lje, da to podupire narod? Naličje pitanja. Ovo nije ništa drugo ne-
Zadar je proživljavao teške tra- je (to) bespomoćnog cinizma. go jedna stvarna bijeda zajednič-
gedije, od granatiranja jugoarmi- kog osjećaja. To je opće mjesto
Čovjek koji ima na sebi teške
je zvane JNA, kojom je zapovije- hrvatske intelektualnosti, njene
grijehe, govori nam da Hrvatska
dao Vrhovni komandant Stipe svireposti i sindroma pogubnosti.
ide u život, a u biti (taj) Mesić je
Mesić. Svakome se čovjeku može dogo-
glavna meta – staza, rak rana
diti, da u nekom trenutku bude
Ta balkanska karikatura, svakod- ovog ispaćenog naroda. On je
na pravom mjestu – ali najvažni-
nevno je, gotovo sedam mjeseci je je kakve će odluke (taj) čovjek
1991. godine, hrvatski je narod
donositi, odnosno jesu li dobre
izlagala poniženju i nasilju. Tako
za sve ljude ili samo za zle.
danas (taj) bivši predsjednik
SFRJ-a u ime europe-j-s-t-va i Na tronu hrvatske države nalazi
dalje ruži hrvatski narod i kultu- se opasni „š-i-l-j-o-g-l-a-v-ac“,
ru. Činjenica je, da je ovo simbo- koji sve zavodi oko sebe. A to
lički prikaz tragičnog razdoblja - mu dopušta njegov balkanski
tragedije, koja i dalje sakati i primitivizam i mentalitet. To je
zbunjiva hrvatsku pamet. Mesić sveukupno o-li-č-je, zajedničko
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 35
Osvrti

sa srpskim manjinama u Hrvats- bolje ne svjedoči o tome Mesiće- lo-graña-n-š-ti-na, preobučena
koj, gdje Srbi imaju svoju matič- va izjava; „U rat idu oni koji se ideologija: jučer, danas i sutra…
nu državu – pa neka tamo idu ne poznaju, a šalju ih oni koji se Sasvim je sigurno, da zbog toga
voditi svoju politiku. Kakve odlu- poznaju“. Mesić, Tuñman i Milo- opet u Hrvatskoj vlada „K-u-š“.
ke imaju oni tu donositi u Hr- šević su se jako dobro poznavali. To je primjer iz životinjskog car-
vatskoj? Nikome mi ne branimo Ti bivši komunisti su se na- stva – o
da doñe ovdje kao turist ili da tu sastančili, a narod je (i sad) do- paradnim
živi. bio ono što je zaslužio – lik ña- konjima i
vola. njihovom
Ali, sakriti se iza imena „Stipe“,
gazdi, koji
pa uništavati Hrvate, smišljeni je Svi oni koji imaju dodir, te surad-
ih goni
specijalni rat – protiv Hrvata. nju i savez sa Mesićem, njegovi
kao dvor-
Stoga, ovdje je riječ o ironiji sud- su so-to-n-č-ići. Oni su zajedni-
ska luda.
bine slične kao što Mesić pravi čari njegovog krvavog grijeha.
viceve o Hercegovcima. Ništa Mesića je na vlast dopeljala ma-

ZGAZILI BI LJUDI I VIŠE OD MRAVI
ILI: ČEMU SVE TO?
ðivo Bašić, Dubrovnik bi ni mrava zgazili? Kakvi su sa- Kao da bi ovaj svijet bez njih bio
mo to glupani koji misle da će “prazan”.
meñunarodni “sudovi” za ratne
Ponekad mi se čini da svijet zas-
Nisu mravi jedina bića kojima bi zločine, kao neko posuñe iz ko-
lužuje da ga se dobro ispljuva,
se ljudi u svojoj “radišnosti” i jeg povlašteni i “izabrani” ispijaju
ali čak i nakon takvog globalnog
“pregnantnosti” (rado) izjednači- zalog vječnog “pranja ruku”, rje-
i žustrog paradoksa ostao bi isti.
li. Jedinke iste vrste sklone su šiti i, štoviše, spriječiti ponavlja-
Čemu uopće dogañaji i ljudi koji
destrukciji drugih jedinki čak i nje ratnih razaranja i zločina
ih čine i koji su sami (za)činjeni
svoje vrste, te na taj način auto- ubuduće?
istim ili sličnim, lektorski neis-
destrukciji živog svijeta. Izjedna-
Da se ponove situacije masovnih pravljivim čin(jen)i(ca)ma? Čemu
čavanje agresora i žrtve jednako
ubojstava i zločina smatram da onda svi zapisi, osobni podatci,
je poimanju i (p)odreñivanju po-
bi isti ljudi u odreñenim momen- formulari koje ispunjamo tijekom
vijesti ka(o) pravocrtnoj i neži-
tima postupili još gore i žešće života, norme i uredbe u skladu
voj, jednoličnoj liniji bez dogaña
istrebljujući sve njima samima kojih se ponašamo (ili divljamo)?
(n)ja. Parcijalno i, na neki način,
nepoćudno. Usput bi, da mogu, Čemu farsa i lažnost koja se oči-
pristrano kažnjavanje ili čak pot-
opljačkali barem pola živućeg tuje upravo preko zrnaca ozbilj-
puno pogrešna kazna može biti
svijeta da bi u nekom svom svi- nosti i istine? Čak i nakon što bi
jednako pogubno i glupo kao
jetu bogatst(a)va mogli lagodno eventualno velika većina ljudi
sam čin koji je doveo do takve
i, možete misliti koliko, sretno doživjela kao neko unutarnje is-
situacije.
živjeti. Tada bi imali sve karte kupljenje ili prosvjetljenje, to se
Apsurdno je da zločin prati kaznu dogañaja u rukama. Krvavim ru- ne bi dogodilo na svim razinama
u stopu i opet(ovano) ju ponav- kama koje su takve i kad su učti- svih pojedinih jedinki u nekom
lja na nekoj promjenljivoj, varira- vo isprane i čiste i kojima teče u odreñenom i svim daljnjim tre-
juće nestalnoj zemaljskoj razini vodi eritrocita bojom prigušena nutcima, tako da bi jedne pod(a)
kojoj čovjek nazoči samo odre- krv. Mislite da će ubojstvo isprati rivale druge.
ñeno i kratko vrijeme. Kakva su hladan tuš ili topla kupka, te da
Naime, ti nastupajući trenutci bili
to bića koja pritiskom na jednu će onda mirna i razbistrena glava
bi stvarni: projicirali bi se na svi-
pucu (botun) mogu ubiti desetke uočiti fatalnu pogrešku (za) onog
jet stvari, a ne ljudi. Čemu fekal-
tisuća jedinki svoje vrste? Da li kojeg više nema? Nije li najveća
nost ovoga svijeta kad je ne mo-
su to monstrumi? Čemu njihovo kazna ovog svijeta što se “zločini
gu prikriti ni najslasnije torte ko-
postojanje? Oni, po nekima, ne i kazne” neprestano dogañaju?
Stranica 36 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Osvrti

je velika većina ljudi u svom ži- “Ovdje počiva čovjek koji svojom vas to vraća na jad i žal ovoga
votu nije ni vidjela ni okusila? promašenom i lažnom uljuñenoš- svijeta koji se svakodnevno kupa
Ma, čemu uopće ovaj svijet ljudi ću nije zaslužio ni ovu zemlju, a u moru krvi, a u slučaju svjets-
koji u svom vlastitom istraživanju ni ovaj natpis, bez obzira na veli- kog rata - u oceanima krvi. Ljudi
i “napretku” ulaže energiju koju ka kapitalna ‘slova’ koja je osta- su mravi koji u gaženju sebe sa-
traži u vanjskim, stvarnim izvori- vio u životu bez traga i glasa na- mih ne vide svoju vlastitu sićuš-
ma? Što će mu to uopće ako ne pretka u sebi i Zemlji odanom nost i neprestanu glad u traženju
ulaže na sveopći i svestrani raz- biću.” hrane. Da, takvi ljudi su obična
voj čovječnosti? Pa, jednog dana ovozemaljska nedorečenost u
Čemu sve to, ljudi moji? Zbog
će završiti u grobu ili bilo kakvom pokušaju traženja i neiznalaženja
bližnjih ili nekih udaljeni(ji)h?
drugom zemljanom posljednjem koji ponekad nisu zaslužili ni tri
Izjednačavali vi sve ljude ovog
počivalištu na kojem bi trebao (čiste) točke na kraju...
svijeta kao što bi to netko drugi
stajati prešutni natpis:
nas mogao izjednačavati, opet

DEPOPULACIJA HRVATA U VOJVODINI (6)
dr. sc. Dražen Živić, Vukovar Izvješće o preregistraciji progna- Migracijske i etničke teme, God.
nika, povratnika i izbjeglica u 18, Br. 4, 339-348.
Republici Hrvatskoj (ožujak i tra-
Raduški, N. (2003.): Etnička slika
POPIS LITERATURE vanj 1997.), Vlada Republike Hr-
Srbije - popis 2002. godine, u:
vatske, Ured za prognanike i iz-
Bičanić, M. (1994.): Srijem krva- Migracijske i etničke teme, god.
bjeglice, Zagreb, lipanj 1997.
vo krilo Hrvatske, Dokumenti i 19, Br. 2-3, 253-267.
svjedočenja, Mladost, Biblioteka Laušić, A. (1993.): Uzroci i pos-
Sekulić, A. (1994.): Hrvatski bač-
ljedice agrarne reforme i koloni-
Raskrižja, Knjiga 1, Zagreb. ki mjestopisi, Povijest hrvatskih
zacije 1945.-1948., u: Zbornik
imena mjesta u bačko-bodroškoj
Crkvenčić, I. (1991.): Kretanje Slavonija, Srijem, Baranja, Bač-
broja Hrvata u SR Srbiji i Srba u županiji, Školska knjiga, Zagreb
ka, Matica hrvatska, Zagreb, 91-
R Hrvatskoj (prema službenim 97. Valentić, M. (1993.): Garašanin i
podacima statistike), u: Političko- vizija Velike Srbije - prvi scenarij
geografska i demografska pita- Mirić, D. (2000.): Ukupno kreta-
oblikovanja Velike Srbije, u:
nja Hrvatske, SGD Hrvatske, Za- nje broja Hrvata u Srbiji i Crnoj
Zbornik Slavonija, Srijem, Bara-
Gori od 1948. do 2000. godine,
greb, 107-117. nja, Bačka, Matica hrvatska, Za-
u: Društvena istraživanja, God.
Crkvenčić, I. (1993.): Srpsko greb, 51-57.
9, Br. 4-5 (48-49), 743-766.
svojatanje dijela teritorija Repub- Zajednička radionica Ureda i
like Hrvatske u svjetlu nekih de- Raduški, N. (2002.): Etničke mi-
UNHCR-a, Program povratka,
gracije na prostoru Vojvodine u
mografskih podataka (s poseb- Skrb o starim i nemoćnima, Vla-
nim osvrtom na istočnu drugoj polovini 20. stoljeća, u:
da Republike Hrvatske,
Hrvatsku); u: Zbornik Ured za prognanike i izbje-
Slavonija, Srijem, Bara- glice, UNHCR, Duga Uvala,
nja, Bačka, Matica hr- Pula, 1998.
vatska, Zagreb, 107-
119. Živić, D. i Esih, B. (2003.):
Idejno-politički, vojni, me-
Čapo-Žmegač, J. ñunarodno-pravni i demog-
(2002.): Srijemski Hrva- rafski aspekti srbijanske
ti, etnološka studija mi- agresije na Republiku Hr-
gracije, identifikacije i vatsku, u: Republika Hr-
interakcije, Durieux, vatska, God. L, Br. 214-
Zagreb. 215, 29-53.
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 37
Pljačka iz očiju

KAKO SU ONO MILAN KOVAČ, STIPE
HRKAČ, JAKO ANDABAK, GROF GEORG
ELTZ VUKOVARSKI, MILAN HORVAT,
DARKO OSTOJA & COMP. OPLJAČKALI VIŠE
MILIJARDI KUNA OD 227.882 HRVATSKA
BRANITELJA I PROGNANIKA (7. dio)
dr. sc. Tomislav Dragun, nja: Interpolu, koje nastavno citiram,
Zagreb na koje dosad nisam dobio odgo-
vora, iako
se radi o
vrlo važ-
nom i vrlo
osjetljivom
sv j ed o če-
nju kojega
sam ponu-
dio.

3. Meñu-
tim, nije
samo to u
pitanju.
Pismo je
poslano s
povratni-
com, a ona
se nije vra-
tila. Urgi-
rao sam u
Hrv at sk oj
pošti. Mo-
rao sam
pisati novu
povratnicu,
U dvorištu Psihijatrijske bolnice Vrapče u Zagrebu te mi je
tek slije-
1. Nije moguće pronaći adresu dom nje potvrñen primitak pis-
hrvatskog ureda Interpola. Sva ma. U svjetsku uzorno organizi-
Želio sam provjeriti kako na ovu pisma koja mu se šalju moraju ranom ustroju!
pljačku gleda hrvatski ured In- ići preko Ministarstva unutarnjih
terpola? Je li i on već stavljem poslova RH.
„pod kontrolu“? Slijedi citat pisma.
Sve sluti da je tako, a slijedom
2. Dne 7. svibnja 2008. godine
dalje navedenih mojih zapaža-
poslao sam pismo hrvatskom
Stranica 38 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Pljačka iz očiju

dr. sc. Tomislav Dragun
Pete poljanice 7
10000 ZAGREB
091-33.88.431
tomislav.dragun@gmail.com

Zagreb, na dne 7. svibnja 2008.

MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA RH
Služba INTERPOL-a RH
Ulica grada Vukovara 33
10000 ZAGREB

Predmet:
Primitak na razgovor.-

Cijenjena gospodo,

Želim da me odmah primite na razgovor i saslušate glede sljedećih kriminalnih slučajeva u Republici Hr-
vatskoj:

1. Zamjena dionica u kuponskoj privatizaciji,
2. Postupanje s Hrvatskim domovinskim fondom,
3. Božo Čulo, vlasnik Partner banke d.d. i Metroholding d.d. iz Zagreba
4. Brodvin-Brod d.d. Slavonski Brod – u stečaju
5. Sudski proces: Štedionica dukat d.o.o. iz Zagreba (tužitelj) – Ivan Radošević iz Njemačke (tuženik), te
sveza s dionicama trgovačkog društva Croatia Bus d.d. iz Zagreba,
6. Sudski proces: Moteli Dragun d.o.o. – u stečaju, odnosno postupak s ostatkom njegove stečajne mase,
7. Kaznena prijava protiv nepoznatog ubojice Biserke Dragun, dragovoljca Domovinskog rata (8. studenog
1991. godine).

Sa štovanjem

dr. sc. Tomislav Dragun

P.S.
Ovo pismo, prevedeno na engleski jezik, bit će poslano Središnjici INTERPOL-a.
Odgovora na pismo dosad nije bilo. Vrlo zanimljivo. I čitljivo – iz aviona.
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 39
Živjeti NDH

KAKO SE 1941. KRIJUMČARILO PREKO
HRVATSKO-SLOVENSKE GRANICE
Leo Mates, funkcionar Komunis-
tičke partije Jugoslavije i jedan
od organizatora pobune protiv
Nezavisne Države Hrvatske, ži-
dovskog podrijetla, direktor ju-
goslavenskog Instituta za meñu-
narodne odnose i ekonomiju,
generalni sekretar Predsjednika
Republike, dotično Josipa Broza
Tita, ovako se prisjeća dogañaja
s hrvatsko-slovenske granice iz
srpnja 1941. godine:
„Kopinič me ponovno potražio
negdje krajem juna ili početkom
jula 1941. s molbom da privre-
meno smjestim i zatim prebacim
u Italiju člana CK KP Italije Marti-
nija (zvanog Rigoletto). ... Uspio
sam da Martinija smjestim u jed-
nu kuću u selu Gornji Stenjevac,
u zapadnoj okolini Zagreba, na
granice je bio u velikoj blizini Ke- Iz pisma Lea Matesa upućenog
padinama Zagrebačke gore.
restinca. Na sreću, Martini i nje- Vladimiru Dedijeru, objavljenog
Tu sam Martinija držao do orga- gov pratilac prešli su tu granicu u „Politici“, Beograd, dne
niziranja prelaza preko granice ranije nego što je došlo do uzbu- 25.11.1981. – prema: ENIGMA
sa Slovenijom. Sam prelaz je or- ne i pratilac se srećno vratio nat- KOPINIČ, I, Vjenceslav Cenčić,
ganiziran one isti noći kada je rag, kao što sam to slijedećeg „Rad“, Beograd, 1983., str. 306.
bio i bijeg iz Kerestinca a prelaz dana saznao.“ i 307.

PRVI RAMAZAN HRVATA-MUSLIMANA U
NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ
Mehmed Sulejmanpašić, trideset dana. Ramazan može manje dana, a niti trideset i je-
„Hrvatski krugoval“, broj 14, trajati i dvadeset i devet dana. dan dan.
Zagreb, 19. listopada 1941., To je moguće ako se toliko una-
Obaveza ramazanskog posta u
str. 10 prijed odredi od strane stručnja-
islamskom vjeronauku nazivlje
ka u jednoj kalendarskoj godini.
se arapskim terminom: „Farzi-
Moguć je i taj slučaj, da dva vje-
Aju“ što znači bezkompromisna
Ramazan je Božja Kuranska od- rodostojna muslimana vide mladi
dužnost. Kuran je posvetio na
redba muslimanima-pravovjer- mjesec i to jave nadležnoj šeria-
mnogim stranama svoje citate
nima, i to bezuvjetna i neophod- tskoj sudskoj vlasti, koja slućaj
ramazanskom postu, u kojima se
na. Ramazanom se zove musli- registrira u svoj protokol i oglasi
govori o koristi i o dobru, koje
manski mjesec posta. Postni narodu. Ramazan ne može i ne
musliman ima na oba svijeta od
mjesec Ramazan traje redovno smije trajati dvadeset i osam ili
posta. Kuran post nazivlje araps-
Stranica 40 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Živjeti NDH

kom riječi „Savm“ što znači post, naditi kasnije u slučaju teške bo- Džebrailu – Gabrijelu – poslao
a Ramazan nazivlje „Ramada- lesti ili oružane borbe protiv nep- prvi citat Kurana, koji u hrvats-
nom“. Hrvati-muslimani uzeli su rijatelja. kom prijevodu znači: čitaj Božjim
riječ Ramazan od Turaka, a Turci imenom. Dakle Bog muslimane
Musliman prije nego zaposti mo-
od Iranaca. Osim Kurana i Božji prvo upućuje na nauk. Taj citat
ra da se okupa ako je imao sno-
poslanik Muhamed u svojim izre- znači početak Islama.
šaj ili ako je u snu polucirao. Mu-
kama ističe prednosti Ramazana,
sliman je dužan svoj post umom, Hrvati-muslimani bili su sve do
kao i mnogi islamski učenjaci,
srcem i duhom izgovoriti i zavje- dolaska barbarske Velikosrbije u
kao zapadno europski kršćanski
tovati. hrvatske zemlje u bogatstvu na
intelektualci, medju kojima se
zavidnom položaju. Zato su ra-
naročito ističu Hrvati-katolici svih Ramazan je mjesec odmora i
mazanski dani, noći, gozbe i mi-
povjesnih epoha. iskušenja stomaka od jela i pića,
lodari bili upravo basnoslovni. Za
a osim toga i prilika imućnima,
Dužan je postiti svaki musliman i sirotinju muslimansku Ramazan
da osjete glad i stanje siromašni-
muslimanka od doba stupanja u je mjesec kneževskih gozbi. To
jih. Ramazan je mjesec naročito
stanje puberteta pa do smrti, se srozalo do potpune neimašti-
potpomaganja, obdarivanja i
svake godine u točno odreñeno ne, jer je besramna Jugoslavija
opskrbljivanja ubogih.
vrijeme mjesec dana. Tko ne do gole kože opljačkala Hrvate-
posti, čini strašan grijeh, ali ne Za vrijeme Ramazana zabranje- muslimane.
no je muslimani-
Zahvaljujući poglavnikovoj i us-
ma i muslimanka-
taškoj Nezavisnoj Državi Hrvats-
ma od praskozor-
koj, imovno stanje muslimana se
ja pa do mraka
znatno poboljšalo, te će ovoga
jesti, piti, pušiti,
Ramazana moći obradovati siro-
mirisati spolno
tinju. Da hrvatskoj muslimanskoj
općiti. Muslimani-
djeci poklone nova odijela, obu-
ma je neoprostiv
ću i rublje za Bajram.
grijeh uz Rama-
zan psovati, laga- Hrvati-muslimani provest će svoj
ti, uhodariti, de- prvi Ramazan u Nezavisnoj Drža-
nuncirati, podva- vi Hrvatskoj u punoj gradjanskoj
ljivati, vrijedjati i slobodi, zanosu državne nezavis-
sramne izraze nosti, predavanjima i razgovori-
upotrebljavati, ma o Hrvatskoj Državi, njenoj
kao i hazard ili vječnosti i sjajnoj budućnosti i
kocke te lumpo- ravnopravnom položaju Hrvata-
vati. Ramazan je muslimana u njihovoj dragoj Ne-
mjesec duhovnog zavisnoj Državi Hrvatskoj. Hrvati-
i manuelnog rada muslimani će se prigodom Ra-
i potpomaganja mazana moliti Bogu da im na
vjerske zajednice sreću i dobro hrvatske državnosti
i države, koja ih učini dugovječnim i moćnim nji-
štiti od svih zla i hovog velikog i dičnog Poglavni-
šteta. ka kao i sve njegove suradnike.
Prvi Ramazan Hrvata-muslimana
Najsvetija noć
u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj je
svih muslimana
prvi slobodni mjesec posta i po-
Hrvatski radnik udara temelje svojim domovima svijeta, pa i Hrva- božnosti poslije toliko stotina go-
ta-muslimana je
dina robovanja.
dvadeset i sedma noć Ramaza-
prestaje biti musliman. Tko po-
na, koja je u posebno posveće- Tu blagodat osjetit će podjedna-
sumnja, izjavi ili omalovaži sveti-
nom odlomku Kurana arapski ko i u punoj mjeri i seljak i grad-
nje posta time istupa iz musli-
zove „Lejlet-ul-Kader“ t.j. noć janin Hrvat-musliman hrvatske
manske vjere. Post se može nak-
udesa. Bog je te noći po andjelu Bosne i Hercegovine.
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 41
Podlistak

NIKADA DOVRŠENA PRIČA: ŠUBIĆI,
FRANKOPANI I ZRINSKI (8)
Darko pl. Prebeg, dipl. ing. no putovao prema Palestini niti neimara hrvatskog nacionalnog
stroj., Čakovec treći puta 1220. godine, kada se bića.
vraćao s Bliskog Istoka
Meñusobne veze franjevaca i
u Italiju. Nigdje nažalost
članova hrvatskog plemićkog ro-
nije ostalo točno doku-
da Šubića tijekom srednjeg vije-
mentirano na kojim mje-
ka itekako dokazuju prisutnost
stima ili mjestu se onda
svekolike hrvatske kršćanske i
zaustavila laña sa sv.
katoličke duhovnosti. U mnogim
Franjom. Blaženi Toma
se zapisima internog karaktera te
Celanski (č. Čelanski) u
obitelji navodi, da su svi njihovi
svojim tekstovima to
poznatiji članovi, a koji su se od-
navodi dosta neodreñe-
lučili za duhovni stalež, stupali u
no, “…in partibus Scla-
neku od franjevačkih zajednica.
voniae…”, u Slavonskoj
Svi su franjevački samostani iz-
zemlji, dakle sigurno u
Darko pl. Prebeg dipl.ing.stroj. grañeni u tom podneblju bili go-
Hrvatskoj. Ali, gdje toč-
tovo isključivi uživaoci pokrovi-
no na cijeloj istočnoj
ŠUBIĆI I FRANJEVCI teljstva toga roda. Pogotovo se
obali Jadrana, zauvijek će ostati
to odnosi na nekoliko crkvenih
tajnom. Ipak, dobro je apostol-
Knezovi Šubići, kao pravi Hrvati, franjevačkih ustanova bribirskog
bijahu vjerom vrlo gorljivi kršćani sko sjeme bilo posijano. Kroz i skradinskog područja. Misli se
katolici. Zato mi se učinilo zanim- iduća stoljeća, red Franjine ma- pritom na franjevački samostani
nje braće (ordo fratrum mino-
ljivim malo više opisati njihov sv. Marije u Bribiru i sv. Ivana
svekoliki i vrlo značajni doprinos rum), polako u tadašnjim zemlja- Krstitelja u Skradinu te samostan
ma istočne obale Jadrana preuzi-
čvrstom ukorijenjavanju te vjere klarisa sv. Elizabete u Skradinu.
na onim prostorima kojima su ma ulogu starih benediktinaca, Uloga obitelji Subića prilikom nji-
vladali u svoje vrijeme, a otuda i od pradavnina odanih učitelja hovog osnutka i razvoja gotovo
hrvatskih knezova, kraljeva i ba-
dalje diljem hrvatskih zemalja. je nemjerljiva. Važnu ulogu u do-
Pogotovo se to odnosi na njiho- nova, graditelja crkava i samos- voñenju franjevaca i njihovom
vu izuzetnu i nadasve specifičnu tana, obnovitelja kapelica i sveti- razvoju na tom području odigrali
šta, strpljivih klesara glagolskih i
povezanost sa časnim ocima fra- su upra-vo najelitniji članovi veli-
njevcima u mnogim oblicima. A latinskih ploča, hrabrih čuvara kaškog roda Subića, posebice u
crkveni franjevački red je pak kulture i katoličke vjere te velikih samom početnom razdob-lju,
gotovo slučajno nastao na hr- kada su njihovi vo-
vatskom teritoriju. Naime, prema deći predstavnici
jednoj legendi koja kazuje, kako bili banovi Pavao I.
je laña na kojoj je tada plovio sv. i Mladen II., koji su
Franjo Asiški na svom putu u stolo-vali u dalma-
Svetu zemlju (Palestinu) oko go- tinskom gradiću
dine 1212. igrom sudbine i zbog Skradinu i iz njega
velikog nevremena potražila zaš- upravljali velikim
titu na obali kojom su vladali Hr- dijelom srednjovje-
vati. No, ne zna se niti je to po- kovnih hrvatskih
vijesno ostalo zabilježeno na ko- zemalja. Pobožnost
joj je lokaciji točno po prvi puta se svih članova to-
pristala laña sa sv.Franjom. Ne ga roda može prati-
zna se niti za drugi puta 1219. ti negdje od druge
godine, kada je ponovno uspješ- polovine 13.st. do
1-43 Gotička crkva sv. Ivana 13.st.
Stranica 42 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Podlistak
osmanlijskog osvajanja. Iako Šu- no dao izravnu izjavu, kako je budu tamo sa-hranjeni, možda
bići u tom svom vrlo poštivajućem majka svetica njegova patrona. zato što su neki od njih umrli iz-
odnosu spram franjevaca nisu Ban Pavao I. bio je osnivač fra- van Bribira. Čini se da je knez Ju-
naravno bili i jedini, njihov je inte- raj I. umro 1303. u Ninu
res u svakom slučaju bio natpros- te bio tamo sahranjen.
ječan. Oni su u tada podržavali Mladen III. umro je u Tro-
franjevce više od bilo kojeg dru- giru i bio sahranjen u ta-
gog crkvenog reda, a s kojim su mošnjoj katedrali 1348.
se zasigurno mogli susresti, jer to godine, a njegov brat Pa-
bijaše vrijeme velikog uspona vje- vao III. izabrao je u svo-
re i kršćanske duhovne misli. Taj joj oporuci istu crkvu kao
općeniti stav može se lako iščitati mjesto svog ukopa 1356.
iz činjenice, da su svi Šubići koji go-dine. Moguće je da su
su se odlučili na crkveni poziv bili neki članovi roda koji nisu
članovi franjevačkih redova, da je umrli u Bribiru pre-neseni
rod financijski podržavao više i sahranjeni u njemu. To
1-44 Skradin župna crkva
franjevačkih samostana te s fra- je vjerojatno slučaj sa ba-
njevcima imao intenzive dodire i njevačkog samostana i crkve u nom Mladenom I., ubijenim u Bo-
koristio ih, kako u religiozne tako Bribiru posvećenih bl.Djevici, ali sni 1304. te kne-zom Jurjem II.
i u političke svrhe. Iako su podaci točan datum osnivanja nije poz- koji je najvjerojatnije umro u Kli-
o svemu tome ograničeni, upadlji- nat. Ar-heološki podaci jedino su- su 1328. godine. Sačuvani doku-
vo je da su svi čla-novi ovog roda, geriraju da je crkva već postojala menti svjedoče, da je crkva
a za koje je poznato da su ušli u u drugoj po-lovini 13. stoljeća. sv.Marije bila najčešće spominja-
neki crkveni red, od 13.st. na- Sam dan posvete crkve, 9. rujna na crkva u oporukama članova
dalje činili to isključivo kroz neki (dan nakon blagda-na Male Gos- svih grana roda. Sačuvano je de-
od franjevačkih redova, bilo fra- pe) je poznat, ali ne i godina. Je- vet oporuka različitih članova roda
njevce bilo klarise. Tako primjeri- dnako je moguće da je Pavao I. nastalih izmeñu 1346. i 1456. go-
ce, izgleda da je sestra Pavla I. sagradio crkvu te potom doveo dine. Važnost crkve sv.Marije za
Šubića, Stanislava, vodila iznimno franjevce. Crkva i samostan su Šubiće proizlazi iz činjenice, kako
primjeran život te umrla na glasu spomenuti prvi put tek 1326. go- su čak i oni članovi roda koji su
svetosti. Vrijedno je spomenuti, dine u oporuci kneza Grgura, sina napustili Bribir i naselili se, potpu-
kako se njeno djelovanje lijepo kneza Radoslava. Usprkos tome, no ili djelomično, u susjednim dal-
uklapa u općenito prihvaćen mo- vidljivo je da je već ranije bila u matinskim gradovima nastavili
del pobožnosti žena visokog roda upotrebi, jer je više starijih člano- ostavljati znat-ne legate (pokloni
onog doba. Kao najbliži uzor, Sta- va roda sahranjeno u njoj. To su- oporukom) toj crkvi. Crkva bijaše
nislava je pred očima mogla imati gerira i činjenica da je više njih napravljena uglavnom iz novote-
upravo sv. Elizabetu, u čiju je čast bilo upisano u samostanski Nekro- sanog kamena s upotrebom jedi-
i podigla svoj samostan. Kći pak log, koji je služio kao podsjetnik no neko-liko predromaničkih spo-
banova, Katarina bijaše redovnica za zadušnice koje su franjevci dr- lia. Sačuvani fragmenti plastike
u samostanu sv. Nikole u Zadru i žali, počevši od 1303. godine. Prvi upućuju na vi-soku razinu proiz-
primila je jedan legat u oporuci izravni podatak da je netko sahra- vodne kvalitete, analognu onoj
svog oca 1346. godine. Vjerojatno njen u crkvi odnosi se na bana četrnaestostoljetnih dal-matinskih
je stupila u samo-stan tek nešto Pavla I. (sahranjen 1312.), čiji je gradskih crkava. Nažalost, saču-
ranije, jer je knez Pavao I. Šubić grob u crkvi spomenut u oporuci vani dokumenti ne otkrivaju ništa
odredio i potpunu isplatu ostatka kneza Pavla II. Crkva sv.Marije o samoj izgradnji crkve te nije
njenog miraza (200 libara u žitu). bila je ukopno mjesto članova ro- moguće ustanoviti tko su bili nje-
da izmeñu 14. i 15. stoljeća. Knez zini graditelji. Crkva je bila ureše-
Posebno mjesto u odnosima iz-
Pavao II. osobno je odredio istu na i sa heraldičkim simbolima ro-
meñu franjevaca i Šubića pripada
crkvu i grob kao svoje posljednje da (grb) i s više nat-pisa, nažalost
franjevačkom samostanu
počivalište. On je ujedno ustvrdio sačuvanih samo u teško čitljivim
sv.Marije na Bribirskoj glavici. Pod
da su i njegovi sinovi već tamo fragmentima. Crkva je posjedova-
zaštitom se Blažene djevice, ba-
sahranjeni. Svakako, niti su svi la i zbirku relikvija u srebrnim reli-
rem od kasnog 13.st., nalazio či-
članovi roda izabrali ili uspjeli da kvijarima „najviše kakvoće.“ One
tav rod Šubićev. Pavle I. je osob-
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 43
Podlistak
su se ču-vale u samostanu sv. košni. Dva druga rukopisa,
Frane u Šibeniku u koji su ih na- spomenuta u ispravi koja
kon osmanlijskog osvajanja Bribi- odobrava njihovu prodaju
ra prenijele kršćanske izbjeglice. 1434. godine, bila su dva
Sastojale su se od glava sv. Mati- „svečana antifonara.“ Naj-
je Apostola i jednog od Nevine vjerojatnije je knjižni fond
dječice, kosti ruku sv.Lovre, samostanske knjižnice bio
sv.Jude Tadeja, sv.Bazilija Velikog opće-nito govoreći prilično
i sv.Kristine, kao i od jednog ka- dojmljiv. Uz rukopise i reli-
mena koji je korišten za kameno- kvije, samostan je posjedo-
vanje sv.Stjepana Prvomučenika. vao i prilično bogatu zbir-
Iako ta zbirka nije vrlo velika, čini ku liturgijskih predmeta.
mi se da je za jedan samostan Naslijedio je čitav sadržaj 1-45 Skradin grad knezova i franjevaca
bila dovoljno impresivna. osobne kapele kneza Pavla II. ustanova povezana s nekim čla-
1347. godine. Meñu tim predmeti- nom roda bio je samostan sv.
Čini se da je samostan sv.Marije
ma izrijekom se spominje veliki Ivana Krstitelja u Skradinu, osno-
imao i značajnu knjižnicu. Za sada
pozlaćeni srebrni križ od 300 unci, van od bana Pavla I. godine
je utvrñeno da su tri rukopisa pri-
pozlaćena srebrna ikona od 205 1299. U svojoj ispravi ban je us-
padala Bribiru, tzv. Franjevački
unci, srebrni relikvijar, velika sre- tvrdio, kako izabire sv. Ivana da,
bribirski brevijar, koji sadrži prije
brna navicula za tamjan, 6 drugih uz Blaženu djevicu Mariju, bude
spomenuti Nekrolog iz 1303., ilu-
ko-mada srebrnog liturgijskog njegov nebeski zaštitnik i zaštitnik
minirani rukopis Zlatne legende
posuña, liturgijsko ruho i pokriva- njegovih nasljednika. On i njego-
Jakova de Voragine iz 1307. te
la za oltare. Tijekom 15. darovan va supruga Urša odlučili su u
zbirka Legendae sanctorum s po-
je novac za kupnju dva kaleža (je- skradinskom podgrañu u blizini
četka 15. stoljeća. Pored ova tri
dan za glavni oltar i jedan za nje- samostana klarisa podići novu
sačuvana rukopisa, postoje pisani
gove zadušnice), liturgijsko ruho i crkvu. Buduću crkvu previdjeli su
podaci o još nekim. U svojoj opo-
habite za gvardijana i vikara. Stan velikim posjedima s godišnjim pri-
ruci knez Pavao II. osta-vio je
-dard materijalnog bogatstva sa- hodom od 1500 libara (otprilike
samostanu sedam svojih rukopi-
mostana mogu posvjedočiti i ar- kneževska plaća u onodobnom
sa: Ystoria scolastica, glosirani
heološki nalazi, budući da su tije- dalmatinskom gradu srednje veli-
psaltir, Dijaloge sv. Grgura, liber
kom iskopavanja crkve pronañeni čine) i odredili da je povjere fra-
Ysidori de sacra scriptura et alio-
mnogi frag-menti luksuzne kera- njevcima. Upravljanje tim prihodi-
rum sancto-rum dicta,
mike, uglavnom uvezeni iz Katalo- ma trebalo je povjeriti opunomo-
breviloquium sancti Bonaventure i
nije i Italije, te stakla, uglavnom ćenicima koje će franjevci posta-
dva rukopisa koji su sadrža-vali
uvezeni iz Murana. Upravljanje je viti izmeñu bribirskih knezova “de
tekst cronica Romanorum martiri-
crkvenom imovinom bilo povjere- domo nostra”. No, iako velika
ana, jedan od njih „star“ i drugi
no „opunomoćenicima samostana svota novca bijaše uložena u nje-
„nov.“ Njegovo objašnjenje, da te
i crkve sv.Marije iz Bribira reda govu izgradnju, skradinski samo-
rukopise daje „za ures“ crkve,
manje braće“ (procuratores mo- stan nije počeo djelovati prije
moglo bi upućivati da su bili ras-
nasterii et ecclesie sancte Marie Pavlove smrti. Štoviše, 1319. go-
de Breberio ordinis fratrum dine ban Mladen II. dobio je pa-
minorum). Njihove su ov- pinsku dozvolu da uspostavi sa-
lasti bile vrlo velike i svi po- mostan, što. upućuje na to da
znati opunomoćenici uglav- tada još nije bio završen. Izgleda
nom bijahu članovi roda. da samostan nije imao dugi vijek
Ban Pavao I., osnivač sa- kao zadužbina Šubića, iako je dje-
mostana sv. Ivana odredio lovao do osmanlijskog osvojenja
je, kako opunomoćenici tre- 1523. godine. Opa-danje moći
baju biti birani od franjeva- glavne grane roda nakon 1322. i
ca, ali isključivo meñu kne- pomicanje jednog njezina dijela u
ževima “de domo nos- Slavoniju 1347. te nestankom
tra” (našega roda). Druga drugog 1356. godine izmakli su
1-46 Skradin sjedište biskupske stolice važna franjevačka crkvena samostan izravnom utjecaju roda
Stranica 44 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Podlistak

Šubića. Druge grane roda očigled- la 1274. godine, Nikola IV. tiv bana Mladena II. te njihova
no ne bijahu zainteresirane za (Jerolim Maschi) bijaše franjevač- preseljavanja na druge lokacije u
održavanje obiteljske zadužbine, ki provincijal u Hr-vatskoj i Dal- gra-dovima na kojima se pretpos-
nego su se radije usredotočile na maciji te je svakako moguće da tavljalo da će ih nove vlasti lakše
brigu o sv.Mariji u Bribiru. su osobni kontakti izmeñu njega i moći kon-trolirati. No, svi takvi
Šubića ostvareni već u tom razdo- dogañaji bijahu bezuspješni, jer
Treća crkvena franjevačka usta-
blju. Kada je godine 1290. umro rod je Šubića bio na svim područ-
nova osnovana od člano-va roda
kralj Ladislav IV., to je omogućilo jima pod svojom vlašću odlučni
Šubića bijaše samostan časnih
postupno osamostaljivanje bana podupiratelj fra-njevačkog reda.
sestara klarisa sv.Elizabete Ugar-
Pavla I. Šubića u od-nosu na sre- Ta je naklonost bila obo-strana te
ske u Skradinu. Usta-novila ga je
dišnju vlast. Tijekom pontifikata je franjevački utjecaj uvelike olak-
već spomenuta sestra bana Pavla
Nikole IV. kontakti su bili izra-zito šao uspo-stavu dobrih odnosa
I. Šubića, kneginja Stanislava. Za
intenzivni, a dobri odnosi uspos- izmeñu Šubića i Svete Stolice u
taj čin primila je veliku potporu od
tavljeni u tom razdoblju nastavlje- razdoblju najvišeg uspona ove
svog brata, koji je novčano po-
ni su i nakon njegove smrti. Sve velike hrvatske i dalmatinske ple-
mogao gradnju i opremu crkve te
je to svakako doprinijelo potpisi- mićke obitelji. Koja je uostalom
opskrbio samostan posjedima.
vanju mirovnog ugovora iz-meñu stoljećima vladala i Bosnom, gdje
Stani-slava je kasnije ušla u sa-
Šubića i Venecije (Mlečana) u svi- su časni oci franjevci ostavili svo-
mostan i postala njegova preds-
bnju 1290., primirju u veljači ga neizbrisivog apostolskog traga.
tojnica. Točan datum osnutka nije
1293. te mirovnom ugovoru od I vjerovatno su neki od vas imali
poznat, ali bijaše zasigurno u kas-
ožujka 1294. godine. Franjevci su priliku negdje pročitati, kako su i
nim sedamdesetim godinama 13.
igrali važnu ulogu i u pokušajima mnogi hrvatski vladari dugo vla-
stoljeća. Ovi podaci svakako upu-
bana Pavla I. i njegovih nasljedni- dali danas susjednom nam i suve-
ćuju na blisku osobnu vezu izme-
ka, da na područjima pod svojom renom Bosnom i Hercegovinom.
ñu Šubića i franjevaca. Povlašteni
vlašću uspostave što učinkoviti-ju Netko je negdje spontano zapisa-
položaj franjevač-kih crkava u
crkvenu hijerarhiju. U tu su svrhu o, „jadna li je država, koja Bosne
rodu Šubića potkrepljen je i činje-
osnovali sigurno tri (šibensku, nema!?!“. Smatrao sam zato, ka-
nicom, da su one u više slučajeva
duvanjsku i makarsku), a možda i ko nam nikako nije od viška pone-
birane kao njihova posljednja po-
četiri nove biskupije („hrvatsku“). što korisno u nastavku saznati iz
čivališta. Takoñer, kao posebni
Prvi biskupi dvaju od njih, šiben- bogate povijesti ove nadasve za-
položaj i popularnost franjeva-ca
ski biskup Martin i makarski bis- nimljive zemlje, naravno tek kroz
meñu Šubićima služili su vrlo česti
kup Valentin, bili su zasigurno fra- neke bitnije ctrice.
osobni kontakti izmeñu njih. Tije-
njevci, a prvi biskup duvanjske
kom cijelog razdoblja od kraja 13.
biskupije Madije iz Splita zasigur-
st. pa do gubitka Bribira 1522. go
no je bio pripadnik nekog od pro- PRIPOMENA:
-dine, franjevci su često upošlja-
sjačkih redova i najvje-rojatnije
vani od Šubića, za izvršavanje
franjevac. Franjevac je bio i Fotografije:
brojnih privat-nih i službenih za-
splitski nadbiskup i metropolit Pe- www.destinacije.com
dataka. Na javnom planu, često
tar uz čiju su podrš-
su upravo franjevci bili korišteni
ku izvršavana osni-
kao poslanici članova ro-da, a čak
vanja tih novih bis-
i kao pomirbeni suci izmeñu njih i
kupija. I na kraju,
susjeda. U onom razdoblja kada
upravo zbog svojih
knezovi Bribirski bijahu na vrhun-
odličnih odnosa sa
cu svoje moći, franjevci su igrali
Šubićima , franjevci
zapaženu ulogu i u njihovoj crkve-
su se vrlo često na-
noj politici. Vrijedno je spomenuti,
lazili pod udarom
da su prvi izravni dodiri izmeñu
njihovih protivnika.
bana Pavla I. i kurije ostvareni
Najizrazitiji primjer
upravo 1288. godine i to upravo u
su rušenja franje-
razdoblju kada se na papinskoj
vačkih samostana u
stolici nalazio franjevac Nikola IV.
Trogiru i Šibeniku
Prije svog postavljanja za kardina- 1-47 Bribirska glavica crkva sv.Marije 13.st.
tijekom pobuna pro-
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 45
Podlistak

64 GODINE OD BITKE KOD OBOROVA –
29. III. 1944. (8)
TIJEK BORBE (6) Dolaze Čerkezi i Nijemci. Teže neće da učini. Prislanja cijev piš-
ranjene ubijaju, a lakše Nijemci tolja na sljepoočnicu i okida.
odvode u Oborovo.
Ben Juraj – „Mile“, organizacioni
Borba prsa o prsa, koja je postala Tu pada mladić Mato Vranek – sekretar OK Zagreb takoñer se
stvarnost i bez koje se nije moglo „Čapajev“, organizacioni sekretar probija, juriša, zajedno sa svojom
ni koraka naprijed, bila je tako Okružnog komiteta za Zagreb. drugaricom Barom. Uspije da se
žestoka i krvava, da su se često Ranjen je u nogu. Teško. Moli da dovuče do malog potočića. U bli-
izmiješali borci brigade, komandi- ga drugi ubiju. Meñutim, to nitko zini su potoka Črnca. Bara je ra-
ri, vodnici, desetari sa Čerkezima i njena u nogu. Leži uz obalu poto-
Nijemcima, tako da u tom košma- čića i doziva muža. Viče, proklinje
ru ne trenutke nitko nije znao tko od boli i slutnji, ne zna što govori.
je tko i tko kome i kamo pripada. Ne može s mjesta. I smije se i
Bore se i jurišaju i politički radnici plaće istovremeno. Nailazi Nije-
mac i puca u nju iz šmajsera. Mile
i terenci, članovi OK i kotarskih
komiteta, svi oni koji su se našli pojuri još korak, dva i padne u
uz štab III bataljona ili uz štab ruke Nijemaca.
brigade. Probijaju se pod najžeš-
ćom vatrom mitraljeza i minoba-
cača. Svi jure prema potoku Črn- Izvor: „Bitka kod Oborova“, Milan
cu i prema Zelini. Brunović i Tomo Sović, Udruženje
boraca NOR Općine Dugo Selo,
Jurišaju i ginu. Ili ostanu ležati 1965., str. 103. i 104.
ranjeni na poljima. Tu je i Vlado
Prišlin. Ranjen. Podiže pištolj sam
na sebe. Ostaje na bojištu mrtav.
Tu ostaju ležati i drugi ranjenici.

OBOROVO 1900 – 1925 (8)
vlč. Stjepan Levanić, župnik u varanja, kleve-
Oborovu tanja, podmeta-
nja zla drugome
… već nastoji
ZAKLJUČAK biti strpljiv i po-
maže susjedu;
Život, rad, napredak, radosti i ža- imat će život
losti od 1900. do 1925. godine pred sobom.
balja iznijeti pred mlade generaci-
je. Tko se mača laća, od mača će U Oborovu bila
i poginuti. Tko se za suživot zau- je poznata zem-
ljoradnja, vete-
zima, gleda ne samo čovjeka is-
pred sebe, nego i njegov napre- rinarstvo, kuhi-
dak, njegov dom … i s njime po- nja … učenje.
To nam pokazu-
kušava živjeti, a k tome ne zabo- da izgrañujemo i ovo mjesto za
ravlja da Bog ne želi mržnje, ogo- je da ne zaboravljamo prošlost od
budućnost.
1900. do 1925. godine, a k tome
Stranica 46 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Podlistak

ROBIJAŠKI ZAPISI JULIUSA
BARANOVSKOG (6)
Ulomci iz knjige: Julius Baranovski ka 8: teror, točka 10: antisovjets- vio. Još stražar nije ni zatvorio
– ZATVORSKA I SIBIRSKA SJEĆA- ka agitacija, a točka 11: učešće u vrata za sobom a Veselov je već
NJA (1926-1957), Stvarnost, Zag- antisovjetskim organizacijama – skočio i počeo vikati. Najprije niš-
reb, 1980. završio je istražitelj. Naredio je ta nisam razumio. Napokon sam
zatim stražaru da me vodi. shvatio njegov zahtjev da sjed-
Razlozi:
nem samo na rub stolice. Bez rije-
Jasno je da sam optužen zbog
Nakon promjene hrvatskog Kaz- či sam poslušao. U početku mi se
izdajstva, terora, pokušaja aten-
nenog zakona istragu će voditi činilo da sjediti na rubu stolice
tata čak na Staljina, jer to svakog
Državno odvjetništvo, a ne sud. nije ništa naročito. Ali, već poslije
optuženog kači. Osim toga, po
10 ili 15 minuta počeo sam osje-
Evo primjera koji pokazuje kamo točki 11 je jasno da sam član ne- ćati bolove. Zabranio mi je da se
to vodi. ke antisovjetske organizacije.
mičem i bilo mi je sve neizdržljivi-
Ovu knjigu posvećujem borci- *** je.
ma za slobodu i socijalizam ***
U sobi istražitelja Veselova stolica
Autor je već bila na svojem mjestu, na
Počelo mi se mračiti pred očima i
Poslije te procedure, poručnik kad sam htio ustati, on je, raz-
mi je još jednom pročitao od- bješnjen, skočio na mene i
luku oblasnog javnog tužilaš- svom me snagom udario pes-
tva kojom se organi NKVD-a nicom u lice. Pao sam na pod.
ovlašćuju da me mogu uhap- Veselov me nastavio tući no-
siti i pretresti stan. I to sam gama, udarajući svojim čizma-
morao potpisati. Sve su to ma gdje god je stigao. Od bo-
bile formalnosti koje mi ništa lova u kičmi nisam u početku
nisu govorile. Još nisam doz- ništa osjećao. Tek nakon ne-
nao zbog čega sam lišen slo- koliko trenutaka instinktivno
bode. No, na tome se saslu- sam se savio u klupko, štiteći
šanje i završilo. Pozvao je rukama lice, a nogama želu-
stražara i naredio mu da me dac od teških udaraca čiz-
sprovede u ćeliju. mom. Ali, već sam bio sav u
krvi.
Kad sam već bio na izlazu
viknuo je: Kada se, najzad, valjda umori-
o, istražitelj mi je naredio da
„Čekaj! Da bi porazmislio o ponovno sjednem na rub stoli-
svojoj krivici i nama olakšao ce. S najvećom mukom podi-
istragu, saopćit ću ti već sada gao sam se s poda. Po cijelom
optužbu po kojoj ćemo te sam tijelu osjećao strašne bo-
saslušavati. Optužen si po love od udaraca. Usprkos tak-
članu 58, toč. 2, 8, 10 i 11.“ vom stanju, a možda baš zato,
Rekao sam mu da mi te točke u meni se probudila neobična
ništa ne govore, pa još ne energija. Morao sam se zaštiti-
znam u čemu je optužba. ti od ovog ljudskog izroda. Sve
moje iluzije i lažne nade sada
Suho mi je objasnio da se član sredini sobe, oko dva metra is- su se srušile. Odjednom sam po-
58. odnosi općenito na sve kon- pred njegova stola. Veselov me čeo realno misliti dobio novu sna-
trarevolucionarne delikte, a nje- nije ni pogledao. Samo je naredio gu za borbu i samoodržanje.
gove točke na konkretne zločine. da sjednem, a sprovodnika otpra-
Točka 2: izdajstvo domovine, toč-
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 47
Roman

LAUDONOVA LJUBAV
Dalibor Habeduš

Kod Kaunitza
Prošlo je već nekoliko tjedana dao se na drugu stranu ulice, gostom ove ili one velikaške
a da Laudon nije primio ni od- samo da mu ruka ne zakaže palače i isticao meštru važ-
govora, a ni bilo kakvog poziva svoju poslušnost, jer se bojao i nost, da odora bude što otmje-
u dvor. I u Beču se na svakom nekog osobitog sukoba. nija i sjajnija.
koraku vidjelo da je carevina u Nosio je u ruci svoj jahaći šta- Spomenuo je i to, kako živimo
ratu. pić i kao da ga gonila neka čud- u vremenu gdje mačevi govore,
Vidjele se čete, koje su teškim na sila da ošine takvog bečkog i onda se javio Laudon iz svog
i umornim koracima kretale salonskog ratnika. Ošine preko kuta, ustajući s klupe i zagle-
spram bojišta, sama mrka i lica, koje se upravo bezobraz- davši se u burggrafove oči:
suncem opaljena lica, a vidio se no važno cerilo prolaznicima, a - A da li i vaš mač govori, mladi
i onaj raskošni Beč, koji je ra- pogotovo mladim djevojkama. gospodine?
tovao u nekim otmjenim radnim
Zbunio se kavalir, podignuo
kabinetima, salonima, konfe-
svoj lornjon, ali kada je pred
rencijama i večerama po veli-
sobom vidio časnika u skrom-
kaškim palačama.
noj odori, podigao je nos i od-
I dok su ratnici bili zamišljeni i govorio nekako izazvano:
šutljivi i kao da su izbjegavali
- Nije moj običaj da govorim s
razgovore o bitkama i neka
nepoznatim ljudima!
strategijska nagañanja, one
mnoge visosti, ekscelencije i Krojač je zagunñao nezado-
milosti razvlačile su na dugo i voljno:
široko svoja vojnička razmat- - Za ime božje, vaša milosti, pa
ranja. to je major Laudon!
Skakutavi, napudrani i s mno- Burggraf se kod spomena tog
gim bojama ukrašeni elitni ofi- Kod meštra krojača u Ungar-
imena vidljivo uznemirio, kora-
ciri, sve sama aristokratska sgasse dogodilo se i to, da je
knuo do izlaza i progunñao na
imena, koji nisu ni pomišljali došao neki mladi i jogunasti
samome pragu:
napustiti Beč, ti su se ponosno burggraf i izabirao pola sata
baršun za svoju svečanu večer- - Ne zanima me to ime!
kočili po bečkim ulicama, zve-
čale su njihove srebrne i poz- nju odoru. Da je tkogod motrio tog ponos-
laćene ostruge, namještali svo-
Laudon je sjedio u kutu kroja- nog burggrafa, bilo bi mu od-
je lornjone i držali se nekakočeva dućana i čvrstim zubima mah jasno, da je on ipak znao
važno za balčake sabalja i ma-stiskao kamiš duge lule, sluša- za Laudona, da mu je to ime
čeva. jući grofovo isticanje nekih nekako u prvom času zapelo
riječ u grlu i da se upravo po
Laudon je u svom jednostav- poznatih imena.
salonskoj strategiji najprije
nom odijelu susreo često tak- Hvalio se mladi čovjek kako će
primaknuo do praga i onda tek
vog okićenog skakavca i ogle- večeras i sutra i ubuduće biti
Stranica 48 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Roman

izmrmljao svoje velike riječi, Vidjelo se kako su dame ponos- dona. ... I čudi me što se nije
da ga ne zanima ime Laudon. no odobravale grofov postupak, javio i kod mene! ... Nije potre-
Vani su stajala kola; mladi je a on je nastavljao sve više važ- bno da se i dalje trudite, gro-
gospodin ubrzo strugnuo do no i kao obodren njihovim veli- fe. ... Ja vam i onako ne vjeru-
njihovih mekih dušeka i viknuo kim pogledima: jem! ... Laudon se ne bi povukao
kućišu piskutljivim glasom: - Taj čovjek je progunñao da u kut! ... Sve se bojim da i niste
- Brzo, što brže odavde! se zove Laudon, a ja sam mu na govorili s njime!
to odgovorio doduše mirno, ali i Nedugo iza toga pošao je mini-
Mladi burggraf Osthausen bio
poučno: „A pogotovo ne s tak- strov kurir do krojača u Un-
je doista čovjek najvišega
vim imenom, gospodine!“ ... Bio garngasse i dva sata kasnije
bečkoga društva pa je već iste
sam uvjeren da će posegnuti za prijavio se u palači Kaunitz bu-
večeri pričao nekim kontesama
svojim mačem, ali ga vjerojat- nićki major Gideon Ernest Lau-
i sakupljenom krugu kako je
no zbunilo što je moja ruka si- don.
danas temeljito „poučio“ onog
gurno držala balčak. ... Probli- Kaunitz se osmjehnuo zado-
Laudona, koji nema ni najjed-
jedio je i onda se posramljeno voljno:
nostavnijih pojmova o pristoj-
povukao u kut!
nom vladanju: - Ipak ste Vi! ... A bojao sam se
Bio je u tom času burggraf von da je grof Osthausen govorio s
- Zamislite si, milosti! ... Ja
Osthausen junak večeri; sve su nekom drugom osobom!
vam govorim s krojačem i u to
ga dame promatrale s nekim
se iz kuta javi nečiji glas. ... Laudon se smrknuo. Bio je uv-
ponosom i ubrzo se za njegovo
Ogledam se a predamnom stoji jeren da je i opet učinio neku
junaštvo pročulo i po drugim
jedan tipični prostak. ... Drži u nesmotrenost. Nije li se taj
bečkim salonima.
ruci lulu s dugim kamišem i pro- Osthausen pritužio na njegov
govori vidljivo izazvano, da li u Začuo je za tu zgodu i ministar dosta nezgodni intermezzo?
ovim teškim vremenima gdje Kaunitz i pozvao k sebi mladog
Kaunitz je nastavljao mirno:
mačevi odlučuju, govori i moj burggrafa von Osthausena:
- Možda mladom Osthausenu i
mač! - Vi ste vidjeli Laudona, grofe?
ne će biti pravo što sam Vas
Dame su sa zaprepaštenjem - Da, ekscelencijo! ... I vidio i ... pozvao, ali mi Vas te kako tre-
promatrale ugodnog burggrafa, Kaunitz je odmahnuo rukom: bamo, Laudon. ... I hvala Bogu,
jer je Laudonovo ime bilo spo-
- Čuo sam nije potrebno obnav- što sam doznao da ste ovdje!
jeno i s najneugodnijim uspo-
ljati. ... Ja nisam ni dama, a ni Laudon je gunñao:
redbama, kao da su se pobojale
salonski kavalir! ... Važno mi je - Pa ja sam se javio u dvorskoj
za svog salonskog prijatelja, ali
njegova milost burggraf von gdje ste ga vidjeli! vojničkoj kancelariji!
Osthausen govorio je mirno, - U jednom krojačkom dućanu Kaunitz je odmahnuo rukom:
kao da se i nije dogodilo nešto u Ungarngassen, ekscelencijo.
- S tim najavama bilo je uvijek
za njega značajna, pa možda i ... Laudon se upleo u moj razgo-
mnogo neprilika. ... Gospoda iz
opasna: vor...
dvora najavljuju samo one, koji
- Zagledao sam mu se čvrsto u Kaunitz je posegao za olovkom su im blizi, i sumnjam da meñu
oči, omjerio ga od glave do pe- i zapisao ulicu, a onda prekinuo takve spadate i Vi, majore Lua-
te i rekao posve mirno: „Nije mladog čovjeka: don! ... Ali sada ste ovdje i sa-
moj običaj da govorim s nepoz- - Hvala vam! ... Ima već nekoli- da ne smijete gubiti vrijeme! ...
natim ljudima!“ ko tjedana što mislim na Lau- Još ću danas govoriti sa cari-
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 49
Roman

com! ... Sutra prije podne oče- na, u Karlovcu se namrštilo če- Provalio je u sam dvor, pa iako
kujem Vas u mom kabinetu! lo grofa Petarzija, a onda su ga carica prekorila radi neobi-
Laudon je napustio palaču Kau- bubnjevi i trublje odzvanjali čnog ulaska, osmjehnula mu se
nitz sa čvrstim uvjerenjem da onim tihim graničarskim kraje- dobrostivo i rekla:
se može nadati samo dobrim vima. - Bit ćete zadovoljni! ... Odre-
vijestima. Zadovoljno je zasta- Skupljali se ljudi, odilazile ko- dila sam strogu istragu. ... Još
jao ispred nekih ratničkih beč- lone nekud gore na sjeveroza- danas bit će za Vaše čete
kih spomenika. pad; jedno je srce u rukavin- spremljene potrebne puške i
Drugog dana bio je odmah skoj kuriji Trnovac zadrhtalo nadam se da ću uskoro čuti
primljen i ministar mu je u zbog Laudonove sudbine, a me- ugodne vijesti!
kratko rekao: ñu onim mnogim dobrovoljcima
javio se i stari satnik Došen i
- Njezino Veličanstvo imenova- - Bit će tako, Veličanstvo! –
ponovno zaogrnuo ratničku
lo Vas podpukovnikom. ... Ja progunñao je Laudon, poljubio
odoru.
slutim da će odabrati Vaše hr- carici ruku i uskoro je započe-
vatske čete. ... Ti su ljudi naš Laudon s hrvatskim četama lo njegovo drugo i veliko raz-
najbolji materijal. ... S Vama zaputio se na bojište, ali već doblje.
će poći i Georg Rukavina i mis- kod prvog sukoba vidjelo se da
lim da ste sporazumni. ... Ne- je salonski Beč i tu pokazao Nastavit će se.

mam suviše vremena za razgo- svoje zlobne i prepredene ru-
vor. ... Čekaju me mnoge depu- ke.
tacije. ... A onda, što da Kau- Gotovo sve puške bile su neu-
nitz govori Laudonu ako se radi porabive i borili se hrvatski
o ratnim potrebama! ... Očeku- Graničari jedino bodovima i
jem brze i dobre vijesti. ... Bog sabljama. Mnogo je žrtava palo
s Vama, podpukovniče Laudon! bespotrebno i suvišno.
Pružio mu ruku, i one uvijek Kada je Laudon zapazio da iz
zagonetne oči ministra Kaunit- njegovih četa nije čuti nijed-
za bile su u tom času nesumnji- noga hitca, i sam je jurnuo u
vo iskrene. Zadovoljne i prija- bitku s izvučenom sabljom, sa-
teljske. mo da ohrabri svoje vojnike, a
Ubrzo se pročulo carskom re- nakon bitke, koja je ipak sret-
zidencijom da je Laudon ponov- no svršila za Graničare, utabo-
no u službi i da mu je podije- rio se u zauzetom području i
ljena i čast podpukovnika. Sa- upravo divljom brzinom krenuo
lonski se Beč zgražao, a mladi u Beč.
burggraf von Osthausen zatra- Šutljivi Laudon vikao je u onim
žio je dopust i nestalo ga neg-
vojničkim uredima, lupao šaka-
dje na porodičnome imanju u ma po stolu i počelo se i to do-
južnom Tirolu. gañati, da je našao prazne so-
grof Kaunitz
Brzi su kuriri napustili Beč, be, jer čim se pročulo da dola-
mijenjali konje na svom dale- zi Laudon, nestalo je onih i ča-
kom putu do hrvatskog konfi- snika i činovnika.
Stranica 50 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Ispovjednikov kutak

PRAVILA ZA RASPOZNAVANJE DUHOVA (1)
da stavlja zapreke duši, uznemi- Peto pravilo. U vrijeme duhovne
rujući je lažnim razlozima da ne suhoće ne valja mijenjati ništa,
ide dalje. Dobrom pak duhu vlas- već treba ostati čvrsto i ustrajno
tito je da bodri i jača, da tješi i da
kod odluka i odredbi koje je tko
do suza gane, da nadahnjuje i imao dan prije suhoće ili u odre-
miri, olakšavajući sve i uklanjajući ñenju u kojem je bio u preñašnjoj
sve zapreke kako bi napredovali u utjesi. Kao što nas, naime, u vri-
dobru. jeme utjehe vodi i svjetuje dobar
duh, tako u vrijeme neutješnosti i
suhoće zao; s njegovim pak pri-
Treće pravilo. O duhovnoj utje- šaptajima ne možemo naći put
hi. Utjehom nazivam kad se u du- kojim ćemo nešto pravo odlučiti.
ši pojavi neki unutarnji pokret us-
lijed kojeg ona usplamti ljubavlju
prema Stvoritelju i svome gospo- Šesto pravilo. Premda za neut-
dinu, te više ne može ljubiti ništa ješnosti ili suhoće ne smijemo
što je stvoreno na licu zemlje sa- mijenjati prijašnjih odluka, ipak je
mo u sebi, nego u Stvoritelju svih vrlo korisno ako se odlučno okre-
fra Petar Filić, OFM, Zagreb stvari. Isto tako kad lije suze, ko- nemo protiv same suhoće, pa, na
je potiču na ljubav prema Bogu i primjer, nastojimo više oko molit-
Pravila u prvom tjednu našem Gospodinu, dolazile one ili ve, razmišljanja i mnogog ispitiva-
od boli zbog grijeha ili zbog muke nja, te se damo na to da na prim-
Pravila da se na neki način osjete Krista, našega Gospodina, ili zbog jeran način činimo više pokore.
i prepoznaju različiti pokreti koji čega mu drago što izravno smjera
se izazivaju u duši: dobri da ih u njegovu službu i proslavu. Na-
prigrlimo, zli da ih odbacimo. pokon nazivam utjehom svako Sedmo pravilo. Onaj tko je u
unutarnje veselje koje počiva i suhoći neka razmišlja kako ga Go-
privlači k nebeskim stvarima i na spodin kuša, prepustivši ga njego-
Prvo pravilo. Osobama koje go- rad oko spasenja vlastite duše, vim prirodnim silama da se opire
milaju smrtni grijeh na smrtni gri- dajući joj mir i pokoj u njezinu različnom uznemirivanju i napas-
jeh običaje neprijatelj redovito Stvoritelju i Bogu. tovanju neprijatelja. A on se može
iznositi prividne naslade, zavodeći oduprijeti s pomoću Božjom, koja
ih na maštanje o sjetilnim ugod- ga nikad ne ostavlja, premda je
nostima i o nasladama da ih tako Četvrto pravilo. O duhovnoj jasno ne osjeća jer mu je Gospo-
što više održi u njihovim manama suhoći. Duhovnom suhoćom nazi- din oduzeo njegovu izvanrednu
i grijesima i da ih njima još više vam sve ono što je protivno tre- revnost, veliku ljubav i jaku mi-
optereti. Dobar, pak, duh služi se ćem pravilu, kao što je zamrače- lost, ostavivši mu ipak dovoljno
kod takvih protivnim načinom: on nost duše, uzburkanost u njoj, milosti za vječno spasenje duše.
ih bode i grize unutarnjim glasom pobude na niske i zemaljske stva-
savjesti. ri, nemir uslijed različitih uzruja-
vanja i napasti što nas potiče na Osmo pravilo. Tko je u suhoći,
nepouzdanje, bez nade, bez lju- neka nastoji da se uzdrži u strplji-
Drugo pravilo. Kod ljudi koji od- bavi, gdje se sva duša osjeća lije- vosti, koja je oprečna napastova-
lučno napreduju u čišćenju duše nom, mlakom, žalosnom i kao njima što ga salijeću, i neka misli
od grijeha, a u službi Boga, naše- rastavljenom od Stvoritelja i svo- da će uskoro biti utješen, služeči
ga Gospodina, idu od dobra na ga Gospodina. Kao što se, naime, se sredstvima protiv takve suho-
bolje, dogaña se protivno od ono- utjeha protivi suhoći, tako su i će, kako je rečeno u šestom pra-
ga o čemu se govori u prvom pra- misli što se rañaju iz utjehe pro- vilu.
vilu. U tom slučaju vlastito je, nai- tivne mislima koje dolaze od su-
me, zlu duhu da grize, da žalosti i hoće.
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 51

Deveto pravilo. Tri su poglavita dostatna da se opre svim svojim voñenju svoje paklene namisli s
razloga s kojih nas obuzima suho- neprijateljima, crpeći snagu od tako golemom zlobom.
ća. Prvi je što smo mlaki, lijeni i svoga Stvoritelja i Gospodina.
nemarni u svojim duhovnim vjež-
bama: i tako se zbog naših vlasti- Trinaesto pravilo. Isto se tako
tih pogrešaka duhovna utjeha Dvanaesto pravilo. Neprijatelj on vlada poput lažnog ljubavnika
udaljuje od nas. Drugi je da nas se vlada poput žene, jer je slab kad želi da ostane skrovit i u po-
Gospodin iskuša što vrijedimo i snagom, a jak voljom. Ženi je, taji. Kao što, naime, takav lažan
koliko napredujemo u njegovoj naime, kad se svaña s nekim mu- čovjek, koji govori sa namjerom
službi i proslavi, bez tolikih nagra- škarcem vlastito da izgubi srča- da bi zaveo kćer oca ili ženu dob-
da utjehama i velikih milosti. Treći nost, te nagne u bijeg tek što ra muža, traži da se nikome ne
je da steknemo pravu spoznaju i ovaj pokaže da je se ne boji, i kazuju njegove riječi i nagovara-
svijest, te da na dnu duše osjeti- obratno, ako muž stane uzmicati nja, pa se, naprotiv, vrlo ljuti kad
mo kako nije u našoj vlasti da gubeći srčanost, onda su srdžba, kćerka oda ocu ili žena mužu nje-
steknemo ili održimo veliku pobo- osvetljivost i bijes žene vrlo veliki gove laskave riječi i opaku naka-
žnost, žarku ljubav, suze, ni koju i bez svake mjere. Isto je tako nu, jer odmah lako razabire da
drugu duhovnu utjehu, već da je vlastito neprijatelju da izgubi sna- neće uspjeti u započetom pothva-
sve to dar i milost Boga, našega gu i srčanost, a napasti da nagnu tu, isto tako i neprijatelj ljudske
Gospodina, i da ne gradimo gnije- u bijeg tek što se osoba koja se prirode, kad sa svojim lukavština-
zda u tuñoj kući, dižući glavu u duhovno vježba pokaže neustraši- ma i nagovaranjima navali na du-
nekoj oholosti šu pravednika, želi i
ili u taštoj sla- traži da sve ostane
vi, pripisujući tajno. No kad ona to
sami sebi onu otkrije ili svom dob-
pobožnost ili rom ispovjedniku ili
druge pojave kojoj drugoj duhovnoj
duhovne utje- osobi koja dobro poz-
he. naje njegove varke i
lukavštine, tada ga to
vrlo muči jer uviña da
Deseto pra- su otkrivene njegove
vilo. Onaj tko očite spletke.
se nalazi u
utjehi, neka
pomisli kako Četrnaesto pravilo.
će mu biti kad On se vlada kao i vo-
opet nastupi ña kakve vojske, da
suhoća i neka osvoji i opljačka što
prikuplja nove želi. Kao što, naime,
sile za ono ratni voña i zapovjed-
vrijeme. nik vojske, utaborivši
se i izvidjevši snagu i
položaj nekoga utvr-
Jedanaesto ñenog grada, navalju-
pravilo. Onaj je na nj sa slabije
tko osjeća ut- strane, tako isto i ne-
jehu neka nastoji da se što dublje vom u borbi protiv napasti nepri- prijatelj ljudskog roda uhodi i sa
ponizi i poništi, primišljajući kako jatelja, radeći upravo sasvim pro- svih strana izviña gdje otkrije da
malo vrijedi za vrijeme suhoće tivno. Naprotiv, stane li se egzer- smo slabiji i oskudniji što se tiče
bez onakve milosti i utjehe. Nap- citant u napastima plašiti i gubiti našega vječnoga spasenja, s te
rotiv, onaj tko se nalazi u suhoći, srčanost, tada nema na licu zem- strane nasrće i nastoji nas svlada-
neka pomisli kako mnogo može s lje tako divlje zvijeri kao što je ti.
dovoljnom milošću koja mu je neprijatelj ljudske prirode u pro-
Stranica 52 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Ustaški hitrozov

USTAŠKE NOVINE
Gen Kameni, Zagreb jednom primjerku. Ovdje. novinama i časopisima. Oni ih on-
da ubacuju u njih. Neuočljivo, ali
A: Mislio sam da je više ustaša.
pouzdano i s učinkom. Dosjetljivo!
Bit će Vas malo kad su dovoljne
A: Spremni.
novine u jednom primjerku. A: Kukavičja jaja.
B: Spremni!
B: Ne! Ustaša ima mnogo! Tri mi- B: Nikako. Besplatna dodjela pa-
A: Trebam ... lijuna. Točno postoje 2,997.854 meti.
ustaše. Tko ne vjeruje u to, neka
B: To ste opet Vi, Kameni. Nešto A: Vi prepoznajete svoje „sinove i
samo nazove Stjepana Mesića i
ste učestali. Slušam Vas! kćeri“?
Josipa Manolića. Oni to mogu po-
A: Navodno pokrećete dnevni list. tvrditi. I imaju čime. U njih su B: Svakako!
Zanima nas njegov izgled i sadr- najpouzdaniji popisi ustaša. Čak
su sigurniji i od naših. Jer, sve A: Na koji način? Po potpisima
žaj.
autora?
ustaše nisu članovi Nove Ustaške
B: Ne! Stranke. O volji ustaša zavisi izbor B: Taman posla! Naši se autori
A. Kako ne. Pa, o tome se naveli- svakog značajnijeg dužnosnika u nikada ne potpisuju!
ko govori. Banski dvori su uzbu- svijetu. Ne bi niti G. W. Bush bio
izabran bez njihova pristanka i A: Nego?
ñeni. Za Pantovčak ne treba ni
spominjati. potpore, pa čak niti Stjepan Me- B. Po tisku i slovima. Naši se pri-
sić. To je tako. Volja Božja. lozi uvijek tiskaju crnom bojom na
B: Mi imamo dnevni list!
bijelom papiru. Uvijek u sebi sadr-
že veliko slovo „U“. Isto tako i
veliko „H“. To je u našoj tradiciji,
a i odgovara našim ciljevima. Ni-
kada i nigdje bez „U“ i „H“! Nañe-
te li takav članak znadite da je
naš!
A: Zanimljivo. I na internetu?
B: Uvijek. Bez izuzetka.
A: Možda sam i ja potpisao neki
od Vaših članaka, hoću reći člana-
ka objavljenih u „Domagoju“, a
da to nisam ni znao? Pročitao ih
još više?
B: Razumije se!
A: Hvala na razgovoru.
Zlatko Mateša rastaje se od svoje treće supruge B: Ništa, ništa! Pozdravite uredni-
Sanje Gregurić - Mateša s kojom je bio u braku 13 godina ka. Navratite. Na na čaj. Romanij-
ski, od čubre.
A: Imate? Kako ga onda nema na A: Hoću. Spremni.
kioscima. Niti na internetu. A: I novine u jednom primjerku?
B: Spremni!
B: Ima! B: Mi to ovako radimo. Izradimo
novine u jednom primjerku. Onda
A: Gdje? Nikad ga nisam vidio. ih razdijelimo u članke. Nakon
Kako se zove? toga članke šaljemo svojim pouz-
B: „Domagoj“. Radimo ga u samo danicima koji se nalaze u raznim
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 53
Kolači

MIRINI VINKOVAČKI KOLAČI

Šnite od oraha - Micika

Sastojine za biskvit: Sastojine za prvi premaz:
14 dg maslaca, 4 žumanjka i

14 dg šećera, 14 dg šećera.
14 dg mljevenih oraha,

7 dg brašna i
Pripremila:
Marija Dragun roñ. Takšić 4 bjelanjka.

Snimio: Matej Kristan Mirković
Sastojine za fil:
14 dg oraha,

14 dg šećera,

10 dg maslaca i

1/2 dl mlijeka.

Izrada biskvita:
Izmiješati 14 dg maslaca s 14 dg šećera. Istući snijeg od 4 bjelanjka, te ga dodati maslacu i šećeru. Lagano pro-
miješati. Dodati 14 dg mljevenih oraha i 7 dg brašna. Istresti u nauljenu i brašnom posutu tepsiju. Peći u zagri-
janoj pećnici na 200 C. Kada je biskvit napola pečen (nakon 10 minuta) treba ga premazati s prvim premazom*,
te nastaviti peči (još oko 10 minuta). Ostaviti biskvit da se ohladi.

Izrada prvog premaza*:
Izmutiti 4 žumanjka s 14 dg šećera.

Izrada fila:
Pomiješati 14 dg mljevenih oraha s 14 dg šećera. Pro
kuhati 1/2 dl mlijeka, te preliti preko oraha i šećera.
Dodati 10 dg maslaca, sve izmiješati.

Namazati fil preko ohlañenog biskvita. Kolač posuti s
mljevenim orasima.

Dobar tek!
Stranica 54 G o d i n a I . - Br o j 2 4
Čitatelji

POŠTUJEM VAŠE NAPORE Hvala.

Cijenjena gospodo, Stjepan Zelenika
Kreševo
Poštujem Vaše napore i vesele me Vaši uspjesi u stjepan.zelenika@tel.net.ba
izdavačkoj djelatnosti. Nažalost, ja sam u vrlo viso-
koj dobi i nemam snage ozbiljnije pratiti Vaš rad ZAŠTO PIŠETE NA NEKOM
iako bi to rado činio kad bi bilo više zdravlja. Želim IZMIŠLJENOM JEZIKU?
Vam puno uspjeha u radu i srdačno Vas pozdrav-
ljam uvjeren da je Vaš rad koristan za svima nam Poštovani,
dragu domovinu Hrvatsku.
Već duži period primamo vaš glasnik. Zamolio bih
Uz srdačan pozdrav vas da nam ga više ne šaljete, jer nacionalizam i
neistine koje u njemu iznosite na nekom izmišlje-
Smiljko Ašperger, nom jeziku, na kojem je pisan, mene i organizaciju
umirovljen profesor Fizikalne kemije koju zastupam uopšte ne zanimaju!
Sveučilišta u Zagrebu
asperger@hazu.hr S poštovanjem...
Saša Janjušić
Izvršni direktor Omladinskog
POZDRAV IZ BOSNE PONOSNE Saveza Helios – Doboj
info@helios-doboj.org
Poštovani,
Rado bih primao vaš cijenjeni Glasnik, no, sveze su
ovdje tako loše da mi i po desetak minuta stiže va- ZNAJU LI TO ČLANOVI?
ša pošta.
Poštovani!
Uz srdačne pozdrave
Molim da nam ne šaljete Vaš Glasnik. E-mail adresa
Fatmir Alispahić koju želimo da izbrišete iz Vašeg adresara je uho-
alispah@bih.net.ba novi-marof@vz.t-com.hr.
Udruženje hrvatskih obrtnika Novi Marof
ŽELIM POMOĆI GLASNIKU Tajnica:
Ivanka Pisačić
Svakako da želim primati Glasnik i ako mogu po-
uo.novi.marof@hok.hr
moći Glasniku rado stojim na raspolaganju.

HVALA THOMPSONU
Neobjašnjivo je da političar
može tako mrziti. Zašto Thom-
pson u Istarskoj županiji ne
može pjevati domoljubne pjes-
me?
Odgovor je u tome da dotični
političari traže jeftine poene
od onih koji ne znaju voljeti
svoj kamen, more ili pak i vje-
tar. A najprije su ti političari
prazne duše.
Demokracija je pa neka pjeva
ili se oblači kako tko zna, ima
G o d i n a I . - Br o j 2 4 Stranica 55
Čitatelji

ili umije. Domovinski rat, ali smo ostali u raljama komunis-
tičkih jugonostalgičara koji nam se svete. Oni su na
Thompson je melem na ranu Hrvatima.
svim važnijim položajima, predsjednici su sudova,
Thompson umije i njemu dvije ili "oba su pala" po- suci, šefovi policija, direktori banaka, u općinskim
litičara. su strukturama, i.t.d.
Gdje se pojavi ili ne pojavi, slušaju se njegove pje- Logično je onda da nas pljačkaju.
sme od mladih do starih jednako. Hvala Bogu da
Rasprodali su cijelu Hrvatsku, hotele, banke, komu-
ima tko tako lijepo reći i zapjevati o moru, Slavoni-
nikacije, tunele, auto-ceste. Sad su počeli prodavati
ji, Lici, BIH.
i zemlju, a mi ih nemamo kako zaustaviti.
Hvala Thompsonu na njegovu velikom i nesebič-
Eto za sada toliko, iako vi to sve znate.
nom srcu.
ŽELIO bih se s Vama osobno upoznati.
Bog nek mu udijeli sreću i zdravlje, naravno s na-
ma svima zajedno. POŠTOVANI, moj telefon i faks je 052-752.510, a
mobitel 091-13.34.445.
Dubravka Bandić
Mostar Sa štovanjem
dubravka.bandic@tel.net.ba
Vladimir Miško
Ja sam osobno osjetio njihovu moć, osobito ovdje
BOG I HRVATI u Istri. Od 1990. godine borim se kao Don Quijote
protiv vjetrenjača.
Poštovani TOMISLAVE,
Zovem se Vladimir Miško. Roñen sam 28. svibnja
1952. godine u Novoj Gradiški. Živim u Umagu. NI ČUTI
Želim biti vašim članom. Odjebi s Glasnikom.
Bio sam dragovoljac Domovinskog rata. Mogu vam Željko Staničić
reći da Hrvatski narod nikada nije bio više omalo- zeljko.stanicic@ri.htnet.hr
važen i opljačkan, nego što je danas. Mi smo dobili

NISMO ZAINTERESIRANI
Poštovani,
Molim da nam vIše ne dostavljate
Glasnik, jer nismo zainteresirani za
takva glasila i takve napise.
S poštovanjem,
Studio Lacroma – Ursula
studio.lacroma@du.t-com.hr
Obavijest Hrvatski
uljudbeni
pokret
Udruga za zaštitu prava
grañana

Pete poljanice 7
10000 Zagreb
Hrvatska
tel: +385 1 29-23-756
fax: +385 1 29-23-757

hrvatska.uljudba@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr
www.svakovamdobro.hr
www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
www.redangus.hr
www.blackdragun.hr
www.laudonovgaj.hr
www.ne-kor.hr

Glasnik
Hrvatskog uljudbenog pokreta
Izlazi subotom

Nakladnik:
Poslovna savjetovanja
Dragun d.o.o.

Uredništvo:
dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
glavni urednik
091/33-88-431

Prodaje se kuća na Murteru (kod Šibenika), Ulica žrtava Hrvoje Mirković
ratova 21, „Vila Velebita", sa šest apartmana, površine grafički urednik
091/33-88-432
400 m2.
Lovorka Dragun Mirković,
Mirković dipl.
oec. za izdavača
091/33-88-433
Kategorija: 3 zvjezdice, 10 kupaonica, parking (za sve
apartmane), dvorište, roštilj. Priloge slati na adresu:
Zagreb, Pete poljanice 7
hrvatska.uljudba@gmail.com
Idejno rješenje:
Cijena 450.000 EUR. © Hrvoje Mirković

Moguća prodaja cijele kuće ili pojedinih apartmana.