You are on page 1of 121

CARINSKI

DEO PRVI

ZAKON

OSNOVNE ODREDBE GLAVA I PRIMENA I DEFINICIJE POJMOVA


lan 1. (1) Ovim zakonom ure uju se carinsko podruje, carinski pogranini pojas, carinski prelaz, carinska roba, carinski nadzor i kontrola, carinske povlastice, carinska vrednost, carinski postupak koji se primenjuje na uvoz robe u Republiku Srbiju (u daljem tekstu: Srbija), izvoz robe iz Srbije i tranzit robe preko njene teritorije, prava i obaveze lica koja uestvuju u carinskom postupku, kao i prava i obaveze carinskog organa u carinskom postupku. (2) Ovim zakonom utvr uje se nadlenost Uprave carina i drugih organa za sprovo enje odredaba ovog zakona, kao i drugih zakona ije je sprovo enje povereno Upravi carina, odnosno drugim organima. (3) Ovim zakonom ure uje se i organizacija, obavljanje poslova i upravljanje Upravom carina, ovlaenja lica zaposlenih u Upravi carina, ovlaenja i odgovornosti u prikupljanju, evidentiranju, obradi i zatiti podataka u vezi sa poslovima Uprave carina, kao i postupak prijema radnika, raspore ivanja, napredovanja u slubi, prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u Upravi carina. (4) Ovaj zakon primenjuje se na celom carinskom podruju Srbije.

lan 2. Carinski postupci propisani ovim zakonom sprovode se u skladu sa principima slobodne trgovine, uz obezbe enje efikasne carinske kontrole i uvaavanje principa procene rizika i njegovim upravljanjem.

lan 3. (1) Carinski organi primenjuju informacione tehnologije kada je to isplativo i efikasno za Upravu carina, kao i za privredu uopte. Direktor uprave carina (u daljem tekstu: direktor) odre uje uslove pod kojim privredni subjekti mogu da se obraaju Upravi carina elektronskim putem. (2) Pri uvo enju informacione tehnologije carinski organi primenjivae prihvaene standarde. (3) Informaciona tehnologija podrazumeva i: 1) metode elektronske dokumentaciji; trgovine kao alternativu metodama zasnovanim na me unarodno

2) elektronske metode za utvr ivanje ispravnosti, kao i metode zasnovane na dokumentaciji; 3) pravo carinskih organa da zadre informaciju za sopstvenu upotrebu, i da razmene takvu informaciju sa drugim carinskim upravama i svim drugim pravno zainteresovanim stranama uz upotrebu metoda elektronske trgovine.

lan 4. Zakoni, drugi propisi, odluke i mere u vezi sa carinom, osim u slubenom glasilu, mogu se objavljivati i u drugim sredstvima informisanja, ukljuujui i elektronska sredstva.

1. DEFINICIJE
lan 5. (1) Pojedini pojmovi, u smislu ovog zakona, imaju sledea znaenja: 1) lice je fiziko ili pravno lice ili drugo lice predvi eno vaeim propisima, koje ima prebivalite, odnosno sedite u Srbiji; 2) lice koje ima prebivalite, odnosno sedite u Srbiji je: - fiziko lice koje ima prebivalite na teritoriji Srbije; - pravno lice koje ima sedite, registrovano predstavnitvo ili stalnu poslovnu jedinicu na teritoriji Srbije; 3) carinski organ je nadlena organizaciona jedinica ili ovlaeni slubenik Uprave carina; 4) carinarnica je organizacioni, odnosno podruni organ u strukturi Uprave carina gde se u celini ili delimino mogu sprovesti sve ili pojedine carinske radnje utvr ene carinskim propisima; 5) carinski status je status robe u carinskom postupku, kao domae ili strane; 6) domaa roba je: - roba u celini dobijena ili proizvedena u carinskom podruju u skladu sa lanom 37. ovog zakona; - roba uvezena iz drugih drava koja je stavljena u slobodan promet; - roba dobijena ili proizvedena u carinskom podruju, ako je dobijena ili proizvedena od robe uvezene iz drugih drava koja je stavljena u slobodan promet ili koja je u celini dobijena ili proizvedena u carinskom podruju, a koja sadri robu uvezenu iz drugih drava koja je stavljena u slobodan promet; 7) strana roba je roba koja nije definisana kao domaa roba, kao i domaa roba koja je izneta iz carinskog podruja, osim u sluaju primene odredaba l. 124. i 125. ovog zakona; 8) mere komercijalne politike su mere koje propisuju dravni organi, koje nisu utvr ene Carinskom tarifom i koje utiu na izvoz i uvoz robe, ukljuujui zatitne mere, kvantitativna ogranienja i zabrane;

9) carinski dug je obaveza lica da plati iznos carine i drugih uvoznih dabina za odre enu robu u skladu sa propisima; 10) uvozne dabine su carina i druge dabine koje se plaaju pri uvozu robe; 11) carinski nadzor je skup optih mera i radnji Uprave carina u cilju sprovo enja carinskih i drugih propisa u odnosu na robu koja podlee carinskom nadzoru, ukljuujui mere za obezbe enje istovetnosti robe od prispea na carinsko podruje do okonanja carinskog postupka (praenje i uvanje carinske robe, uzimanje uzoraka, prospekata, fotografija ili drugih podataka), stavljanje carinskih obeleja i overu propisanih dokumenata; 12) carinska kontrola je preduzimanje pojedinih radnji od strane Uprave carina, kao to su: pregled robe, uzimanje uzoraka, kontrola postojanja i autentinosti dokumentacije, pregled knjigovodstvenih i drugih dokumenata, pregled prevoznih sredstava, pregled prtljaga i druge robe koju jedno lice nosi sa sobom ili na sebi i sprovo enje slubenih provera i slinih radnji u cilju obezbe ivanja pravilne primene carinskih i drugih propisa; 13) carinski dozvoljeno postupanje sa robom i upotreba je stavljanje robe u carinski postupak, unoenje robe u slobodnu zonu, ponovni izvoz robe iz carinskog podruja, unitenje i ustupanje robe u korist drave; 14) putanje robe je odluka carinskog organa kojom se odobrava korienje robe u svrhe navedene u carinskom postupku sprovedenom nad robom; 15) carinski postupak je postupak stavljanja robe u slobodan promet, postupak tranzita, postupak carinskog skladitenja, postupak aktivnog oplemenjivanja, postupak prerade pod carinskom kontrolom, postupak privremenog uvoza, postupak pasivnog oplemenjivanja i postupak izvoza, gde uesnici u postupku stiu prava i obaveze vezane za robu; 16) carinski agent je fiziko lice zaposleno u pravnom licu registrovanom za obavljanje delatnosti me unarodne pedicije, ovlaeno od strane Uprave carina za sprovo enje radnji u carinskom postupku ili u vezi sa tim postupkom; 17) deklarisanje je radnja kojom lice od carinskog organa zahteva, u propisanoj formi i na propisani nain, sprovo enje odgovarajueg carinskog postupka nad robom; 18) podnosilac deklaracije-deklarant je lice koje podnosi deklaraciju u svoje ime ili lice u ije ime se podnosi deklaracija; 19) nosilac odobrenja je lice koje je dobilo odre eno odobrenje u carinskom postupku; 20) krijumarenje je kretanje robe preko carinske linije na skriven nain i uz izbegavanje mera carinskog nadzora, pri emu se izbegava, delimino ili u celini, plaanje uvoznih dabina, primena zabrana, odnosno ogranienja ili se pribavljaju pogodnosti protivno odredbama ovog zakona ili drugih zakona koje primenjuju carinski organi; 21) skrivena roba je roba koja nije prijavljena carinskom organu koja se prenosi ili prevozi tako da spreava ili oteava prepoznavanje ili otkrivanje prilikom uobiajenog pregleda carinskog organa; 22) prevozno sredstvo je sredstvo koje se koristi za prevoz, odnosno prenos lica ili robe kopnom, vodom ili vazduhom; 23) linijski rukovodilac je rukovodilac koji je u direktnoj liniji nadgledanja i upravljanja nad pojedincem u hijerarhijskoj strukturi organa;

24) ovlaeni carinski slubenik je lice zaposleno u Upravi carina koje obavlja poslove u skladu sa odredbama ovog i drugih zakona, kao i u skladu sa ovlaenjima prenetim od direktora. (2) Pojedini pojmovi upotrebljeni u l. 139. do 152. ovog zakona imaju sledea znaenja: 1) dobijeni proizvodi su svi proizvodi koji se dobijaju kao rezultat oplemenjivanja; 2) ekvivalentna roba je domaa roba koja se koristi umesto uvozne robe u procesu oplemenjivanja; 3) normativ je koliina ili procenat proizvoda koji se dobijaju oplemenjivanjem odre ene koliine uvezene robe. (3) Pojedini pojmovi upotrebljeni u l. 167. do 181. ovog zakona imaju sledea znaenja: 1) privremeni izvoz robe je stavljanje robe u postupak pasivnog oplemenjivanja;

2) proces oplemenjivanja je proces iz lana 139. stav 2. ovog zakona; 3) dobijeni proizvodi su proizvodi nastali kao rezultat procesa oplemenjivanja; 4) normativ je koliina ili procenat dobijenih proizvoda nastalih oplemenjivanjem odre ene koliine privremeno izvezene robe.

2. CARINSKO PODRUJE
lan 6. (1) Carinsko podruje Srbije (u daljem tekstu: carinsko podruje) obuhvata teritoriju, teritorijalne vode i vazduni prostor iznad Srbije. (2) Carinsko podruje je ogranieno carinskom linijom koja je istovetna sa granicom Srbije.

3. CARINSKI POGRANINI POJAS


lan 7. (1) Carinski pogranini pojas na kopnu obuhvata deo carinskog podruja u irini 15 km od carinske linije Srbije. (2) Odredba stava 1. ovog lana primenjuje se i kad carinska linija prelazi graninom rekom. (3) Carinski pogranini pojas na graninom jezeru obuhvata deo carinskog podruja Srbije od carinske linije na jezeru i do 5 km kopna od obale jezera. (4) Kad carinski pogranini pojas obuhvata deo naselja, smatra se da je celo naselje u okviru tog pojasa. (5) Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu: Vlada) utvr uje liniju carinskog pograninog pojasa, posebna prava i obaveze lica koja ive u carinskom pograninom pojasu.

(6) Ovlaeni carinski slubenik moe da proveri identitet lica koje se kree u carinskom pograninom pojasu, kao i da zahteva od takvog lica da dokae da je roba koju nosi ili prevozi nabavljena u carinskom podruju, da je uvezena, ili da sa robom postupa u skladu sa propisima. (7) Ako se ne obezbede dokazi iz stava 6. ovog lana, nad robom se sprovodi postupak u skladu sa odredbama ovog zakona.

4. CARINSKI PRELAZ
lan 8. (1) Carinski prelaz je mesto odre eno za uvoz, izvoz i tranzit robe, kao i za prelaz lica i prevoznih sredstava preko carinske linije na graninom prelazu. (2) Carinski prelaz moe biti me unarodni i pogranini. (3) Vlada utvr uje carinske prelaze i njihovu kategorizaciju. (4) Projektovanje, izgradnja, odnosno rekonstrukcija graninog prelaza za deo koji je odre en za sprovo enje carinskog nadzora i carinskog postupka, vre se na osnovu saglasnosti direktora.

lan 9. (1) Preko pograninih carinskih prelaza mogu prelaziti i prenositi carinsku robu lica koja to pravo imaju na osnovu zakona ili me unarodnog ugovora. (2) Preko pograninih carinskih prelaza dvovlasnici mogu prenositi stvari potrebne za obra ivanje njihovih imanja, kao i druge stvari koje mogu prenositi na osnovu me unarodnog ugovora. (3) Lekari, veterinari i drugo medicinsko osoblje koji imaju boravite u carinskom pograninom pojasu u sluaju hitne potrebe mogu prenositi instrumente i lekove potrebne za obavljanje svoje delatnosti preko pograninih carinskih prelaza. (4) Vatrogasci, odnosno druga lica koja uestvuju u spasavanju ljudi i imovine mogu prenositi potrebnu opremu i ostala tehnika sredstva preko svih carinskih prelaza.

lan 10. Direktor odre uje vreme u kome roba moe biti uneta ili izneta iz carinskog podruja.

lan 11. Roba koja podlee graninim inspekcijskim kontrolama (sanitarna, fito-sanitarna, veterinarska i dr.) prevozi se, odnosno prenosi preko carinskih prelaza koji su odre eni propisima koji ure uju vrenje tih kontrola.

5. CARINSKA ROBA
lan 12.

(1) Carinska roba je roba koja se uvozi, odnosno unosi ili prima u carinsko podruje, koja se iz tog podruja izvozi, odnosno iznosi ili alje ili je preko tog podruja u tranzitu, odnosno pronosi se preko carinskog podruja. (2) Carinskom robom, u smislu stava 1. ovog lana, smatraju se i: 1) ive ivotinje koje se uvoze, izvoze ili su u tranzitu; 2) elektrina energija, gas ili tenost koji se elektrinim vodovima, cevovodima ili na drugi nain uvoze, izvoze ili su u tranzitu; 3) prevozna sredstva kojima se roba i putnici prevoze preko carinske linije, ili koja su namenjena za prevoz robe i putnika preko carinske linije; 4) brodovi i avioni koji se nabavljaju u inostranstvu, ako se ponu privredno iskoriavati pre prelaska carinske linije; 5) stvari koje su na carinsko podruje dospele na drugi nain; 6) domaa roba u tranzitu iz jednog mesta u drugo mesto u carinskom podruju preko stranog carinskog podruja. (3) Carinskom robom, u smislu stava 1. ovog lana, ne smatraju se: 1) javne isprave; 2) potanske poiljke koje ne sadre carinsku robu; 3) trgovaka korespondencija, dokumentacija; poslovne knjige i robna, pravna i finansijska

4) ekovi, menice, obveznice, akcije i efektivni novac.

6. OBAVETAVANJE O CARINSKOJ ROBI


lan 13. (1) Dravni organi (sudovi, inspekcijski organi, organi unutranjih poslova i dr.) duni su da najbliem carinskom organu prijave svu robu i prevozna sredstva koja se kod njih nalaze, koja su od strane tih organa privremeno zadrana ili konano oduzeta, a postoji osnovana sumnja da je to carinska roba nad kojom nije sproveden carinski postupak u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Roba i prevozna sredstva iz stava 1. ovog lana ne mogu se predati drugom licu pre nego to se plate uvozne dabine. Dravni organi iz stava 1. ovog lana duni su da uplate uvozne dabine pre predaje carinske robe kupcu ili drugom licu kome su robu ustupili. (3) Uvozne dabine plaaju se po podmirivanju trokova nastalih u vezi sa robom iz stava 2. ovog lana (trokovi uvanja, prodaje i sl.).

7. CARINSKI NADZOR I KONTROLA


lan 14. Carinski organi mogu, u skladu sa propisima, preduzimati i sprovoditi mere carinskog nadzora i kontrole koje smatraju neophodnim za primenu carinskih i drugih propisa.

lan 15. (1) Carinski nadzor i kontrola obuhvataju mere za spreavanje neovlaenog postupanja sa carinskom robom. (2) Zabranjeno je skrivanje ili lano prikazivanje carinske robe radi izbegavanja carinskog nadzora i kontrole.

lan 16. (1) Carinskom nadzoru odnosno kontroli podleu roba, putnici i lanovi posade koji se iskrcavaju, odnosno ukrcavaju na brodove i vazduhoplove iz stava 2. ta. 1, 3. i 4. ovog lana, kao i saobraaj izme u brodova i obale. (2) Carinskom nadzoru i kontroli ne podleu: 1) domai i strani vojni brodovi; 2) brodovi dok plove na delovima graninih reka na kojima se po me unarodnim ugovorima ne moe vriti carinski nadzor; 3) brodovi i vazduhoplovi organa unutranjih poslova; 4) domai i strani vojni vazduhoplovi. (3) Lica iz stava 1. ovog lana duna su da carinsku robu prijave carinskom organu radi sprovo enja carinskog postupka.

lan 17. (1) Pored mera utvr enih ovim zakonom Vlada moe propisati i posebne mere carinskog nadzora i kontrole. (2) Propisom iz stava 1. ovog lana mogu se utvrditi i posebni uslovi za tranzit odre ene akcizne robe, ukljuujui i: 1) granine prelaze preko kojih se obavlja tranzit; 2) vreme u kome se mora obaviti tranzit; 3) putni pravac kojim se moe vriti tranzit; 4) obavezu opremanja prevoznih sredstava elektronskim ili drugim ure ajima koji obezbe uju praenje dok su u tranzitu; 5) obavezu posebne registracije za tranzit takve robe. (3) Direktor propisuje vrstu i tip carinskih obeleja i nain njihove upotrebe. (4) Carinska obeleja iz stava 3. ovog lana moraju ostati istovetna kao u momentu stavljanja, dok ih nadleni carinski organ ne skine, osim ako ovim zakonom nije drukije odre eno.

8. OBAVEZA PLAANJA UVOZNIH DABINA


lan 18. (1) Roba koja se uvozi podlee plaanju uvoznih dabina, osim ako ovim zakonom nije drukije odre eno. (2) Plaanju uvoznih dabina ne podlee: 1) roba u tranzitu preko carinskog podruja; 2) izvezena domaa roba koja se u zemlju vraa neprodata ili se vraa zato to ne odgovara obavezama koje proizlaze iz ugovora, odnosno poslovnog odnosa na osnovu kog je bila izvezena; 3) roba koju su domai dravljani prijavili prilikom izlaska iz zemlje koja se vraa iz inostranstva; 4) dokumentacija koja se alje u vezi sa me unarodnim licitacijama i konkursima; 5) tampani ili snimljeni materijal iz oblasti kulture, prosvete i nauke, kao i dokumentacija koju lica primaju na osnovu me unarodnih ugovora; 6) televizijske, filmske ili na drugi nain snimljene vesti ili slike i programski prilozi za direktnu emisiju sredstvima javnog informisanja; 7) potroni materijal koji se besplatno prima iz inostranstva, a koji je namenjen uesnicima me unarodnih simpozijuma, konferencija i slinih sastanaka koji se odravaju u Srbiji; 8) poljoprivredni proizvodi koji ostaju u Srbiji kao rezultat umnoavanja u procesu proizvodnje semenske robe od privremeno uvezenog semenskog materijala.

lan 19. (1) Iznos uvoznih dabina za robu za koju je nastala obaveza plaanja tih dabina utvr uje se prema stanju robe i u skladu sa propisima koji vae: 1) za robu koja se uvozi - na dan prihvatanja deklaracije; 2) za robu koju putnici sobom nose - na dan carinjenja; 3) za avione i brodove kupljene u inostranstvu ako se privredno iskoriavaju pre prelaska carinske linije na dan dobijanja privremenog plovidbenog lista; 4) za robu smetenu u konsignacionom skladitu - na dan kad je kupac preuzeo robu sa konsignacionog skladita; 5) za robu koja je bila privremeno uvezena u carinsko podruje - na dan prihvatanja deklaracije za konano carinjenje, odnosno na dan donoenja odluke o obraunu i naplati; 6) za robu i prevozna sredstva iz lana 13. ovog zakona - na dan izvrnosti odluke organa kojom je roba ili prevozno sredstvo oduzeto, odnosno na dan donoenja odluke o dozvoli izvrenja; 7) za robu koja se iz konsignacionog skladita prenosi u carinsko skladite - na dan prihvatanja deklaracije;

8) za tranzitnu robu koja je na carinskom podruju zadrana radi uvoza - na dan prihvatanja deklaracije za carinjenje te robe, a ako deklaracija nije podnesena - na dan donoenja odluke o naplati uvoznih dabina; 9) za robu koja se carini po slubenoj dunosti - na dan donoenja odluke o naplati uvoznih dabina. (2) Iznos uvoznih dabina za robu proizvedenu ili oplemenjenu u slobodnoj zoni koja se stavlja u promet na domaem tritu utvr uje se po propisima koji vae na dan prihvatanja deklaracije. (3) Ako je osnov za nastanak obaveze plaanja uvoznih dabina razliit od osnova iz st. 1. i 2. ovog lana, iznos uvoznih dabina utvr uje se prema stanju robe i u skladu sa propisima koji vae u vreme kada je najranije bilo mogue utvrditi postojanje obaveze plaanja uvoznih dabina.

lan 20. Ako roba koja se uvozi bude unitena dok se nalazi pod carinskim nadzorom, prestaje obaveza plaanja uvoznih dabina.

GLAVA II PRIMENA ME UNARODNIH UGOVORA I VO ENJE UPRAVNOG POSTUPKA 1. PRIMENA ME UNARODNIH UGOVORA
lan 21. Odredbe ovog zakona ne primenjuju se na plaanje uvoznih dabina za robu koja se uvozi, kao i na sprovo enje carinskog postupka, ako je to drukije ure eno me unarodnim ugovorom.

2. VO ENJE UPRAVNOG POSTUPKA


lan 22. Na postupak pred carinskim organima primenjuju se odredbe zakona koji ure uje opti upravni postupak, osim ako ovim zakonom nije drukije predvi eno.

lan 23. (1) Lice koje od carinskog organa zahteva donoenje odre ene odluke, mora izneti sve injenice i okolnosti i podneti isprave i druge dokaze znaajne za donoenje odluke. (2) Odluka se donosi bez odlaganja, a najkasnije u roku predvi enom odrebama zakona koji ure uje opti upravni postupak.

(3) Ako carinski organ u carinskom postupku u celini prihvati zahtev, moe odluku po zahtevu dati u vidu zabeleke na samom zahtevu. Na zahtev podnosioca, carinski organ e izdati odluku u pisanoj formi.

lan 24. (1) Protiv prvostepene odluke koju u upravnom postupku donese carinski organ moe se uloiti alba Komisiji za albe Uprave carina. alba ne zadrava izvrenje odluke. (2) Komisija iz stava 1. ovog lana ima pet lanova iz reda slubenika Uprave carina, koje na predlog direktora imenuje funkcioner koji rukovodi organom dravne uprave nadlenim za poslove finansija i ekonomije (u daljem tekstu: ministar). Komisija donosi poslovnik o svom radu.

lan 25. Protiv drugostepene odluke koja je doneta u upravnom postupku moe se, u skladu sa odredbama Zakona o upravnim sporovima, pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom.

3. PRAVO ZASTUPANJA
lan 26. (1) Lice o ijim pravima i obavezama se odluuje moe odrediti zastupnika za preduzimanje svih ili samo nekih radnji u postupku koji vodi carinski organ. Zastupnik mora imati sedite, odnosno boravite u Srbiji. (2) Zastupanje moe biti: 1) neposredno, ako zastupnik istupa u ime i za raun drugog lica, ili 2) posredno, ako zastupnik istupa u svoje ime, a za raun drugog lica. (3) Posredni zastupnik je pravno lice registrovano za poslove me unarodne pedicije i upisano u poseban registar zastupnika kod Uprave carina. Posredni zastupnik je duan da vodi evidenciju o svim radnjama koje preduzima kao posredni zastupnik pred carinskim organima, a na nain koji odredi Uprava carina. (4) Licu zaposlenom kod posrednog zastupnika, Uprava carina e izdati dozvolu da radi kao carinski agent ako: 1) poloi ispit posle obuke koju organizuje i iji program utvr uje Uprava carina, osim lica koje je poloilo struni ispit carinske struke, kao i lica zaposlenog kod posrednog zastupnika na poslovimacarinjenja robe najmanje 10 godina, osim lica koje je poloilo struni ispit carinske struke, kao i lica zaposlenog kod posrednog zastupnika na poslovima carinjenja robe najmanje 10 godina; i 2) nije zaposlen u Upravi carina ili nije lan ue porodice lica zaposlenog u carina; i Upravi

3) nije pravnosnano osu ivano ili kanjavano za krivina dela ili prekraje spoljnotrgovinskih, deviznih, carinskih ili poreskih propisa, ili za druga dela ili prekraje nespojive sa poloajem carinskog agenta.

(5) Carinski agent moe poveriti drugom licu zaposlenom kod posrednog zastupnika izvrenje pojedinih radnji u carinskom postupku. Carinski agent je odgovoran za radnje tog lica. (6) Uprava carina vodi registar carinskih agenata. Carinskim agentima upisanim u registar dodeljuje se poseban identifikacioni broj, identifikaciona kartica i lini peat. Oblik i sadrinu identifikacionog broja, identifikacione kartice i linog peata propisuje direktor Uprave carina. (7) Trokove polaganja ispita i izdavanja identifikacionog broja, identifikacione kartice i linog peata snosi carinski agent. (8) Uprava carina moe privremeno, najdue est meseci, oduzeti dozvolu carinskom agentu ako ne plati carinski dug ili ako ne postupa u skladu sa obavezama utvr enim odredbama ovog zakona. (9) Uprava carina moe trajno oduzeti dozvolu carinskom agentu ako posle izdavanja dozvole nastupe okolnosti iz stava 4. ta. 2. i 3. ovog lana. Ponovni zahtev za izdavanje dozvole ne moe se podneti pre isteka roka od tri godine od dana pravnosnanosti odluke o oduzimanju dozvole. (10) Zastupnik se mora izjasniti o tome koga zastupa, da li je zastupanje neposredno ili posredno, a na zahtev carinskog organa mora podneti i verodostojnu ispravu sa ovlaenjem za zastupanje. (11) Smatrae se da istupa u svoje ime i za svoj raun lice koje se ne izjasni da istupa u ime ili za raun drugog lica ili se izjasni da istupa u ime i za raun drugog lica ali ne moe o tome podneti verodostojnu ispravu.

4. OPTA OBAVETENJA O PRIMENI CARINSKIH PROPISA


lan 27. Lice koje uvozi ili izvozi robu ili zainteresovano lice moe, bez naknade, zahtevati od carinskog organa obavetenje o primeni carinskih propisa. Naknada se moe zahtevati ako za carinski organ nastanu trokovi u vezi sa analizom ili vetaenjem robe na koju se zahtev za davanje obavetenja odnosi, kao i u vezi izrade izvetaja ili vraanja robe podnosiocu zahteva. Carinski organ je duan da odgovori na sva pitanja u roku od 15 dana od dana prijema zahteva, pod uslovom da informacije koje predstavljaju tajnu ili informacije koje se odnose na trea lica smatra poverljivim.

5. OBAVEZUJUA OBAVETENJA
lan 28. (1) Na osnovu pisanog zahteva podnosioca, Uprava carina izdaje: 1) obavezujue obavetenje o svrstavanju robe po Carinskoj tarifi; 2) obavezujue obavetenje o poreklu robe. (2) Obavezujue obavetenje iz stava 1. ovog lana ima dejstvo odluke donete u upravnom postupku.

(3) Obavezujue obavetenje o svrstavanju robe po Carinskoj tarifi i obavezujue obavetenje o poreklu robe iz stava 1. ovog lana obavezuje carinski organ prema licu kome je dato u pogledu svrstavanja robe po Carinskoj tarifi za robu za koju se carinski postupak sprovodi posle datuma izdavanja tog obavezujueg obavetenja. Obavezujue obavetenje o poreklu robe obavezuje carinski organ prema licu kome je dato za onu robu za koju je postupak utvr ivanja porekla robe, u skladu sa ovim zakonom, sproveden posle datuma izdavanja tog obavezujueg obavetenja. (4) Lice koje se poziva na obavetenje iz stava 1. ovog lana mora dokazati: 1) u sluaju obavezujueg obavetenja o svrstavanju robe po Carinskoj tarifi - da roba koju deklarie u svim elementima odgovara robi koja je opisana u obavetenju; 2) u sluaju obavezujueg obavetenja o poreklu robe - da roba i okolnosti na osnovu kojih se odre uje poreklo robe u svim elementima odgovara robi i okolnostima koje su opisane u obavetenju. (5) Obavezujue obavetenje iz stava 1. ovog lana Uprava carina e ponititi, ako se zasniva na neistinitim ili nepotpunim podacima koje je dao podnosilac zahteva. (6) Obavezujue obavetenje o svrstavanju robe po Carinskoj tarifi prestaje da vai: 1) ako zbog izmene propisa obavezujue obavetenje nije u skladu sa vaeim propisima; 2) ako obavezujue obavetenje nije u skladu sa odlukom nadlenog suda ili obavezujuim odlukama me unarodnih organizacija; 3) kad je obavezujue obavetenje poniteno ili ukinuto, o emu mora biti obaveteno lice kome je dato. (7) U sluajevima iz stava 6. ta. 1. i 2. ovog lana dato obavetenje prestaje da vai na dan poetka primene donetog propisa ili odluke. (8) Obavezujue obavetenje o poreklu robe prestaje da vai: 1) ako zbog izmene propisa ili zakljuenja me unarodnog ugovora, obavezujue obavetenje nije u skladu sa propisima, odnosno me unarodnim ugovorom; 2) ako obavezujue obavetenje nije u me unarodnih organizacija o poreklu robe; skladu sa obavezujuim pravilima

3) ako je obavezujue obavetenje poniteno, ukinuto ili izmenjeno u skladu sa ovim zakonom, o emu mora biti obaveteno lice kome je dato. (9) U sluajevima iz stava 8. ta. 1. i 2. ovog lana obavezujue obavetenje prestaje da vai na dan stupanja na snagu, odnosno danom poetka primene donetog propisa, me unarodnog ugovora ili odluke. (10) Lice kome je dato obavezujue obavetenje iz stava 1. ovog lana koje je prestalo da vai, moe se pozivati na to obavetenje najdue tri meseca od dana prestanka njegove vanosti, ako je pre prestanka njegovog vaenja zakljuilo kupoprodajni ugovor za odre enu robu na osnovu tog obavezujueg obavetenja. (11) Izuzetno od odredbe stava 10. ovog lana, u sluajevima iz stava 6. ta. 1. i 2. i stava 8. ta. 1. i 2. ovog lana propisom, me unarodnim ugovorom, odnosno odlukom moe se odrediti dui rok za korienje datog obavetenja.

(12) Obavezujue obavetenje iz stava 1. ovog lana moe se upotrebiti za odre ivanje uvoznih dabina, odnosno za odre ivanje visine izvoznih nadoknada ili povraaja.

lan 29. (1) Vlada moe propisati obavezu plaanja posebne naknade za obavetenja iz lana 28. ovog zakona, visinu i nain plaanja te naknade. (2) Plaanje naknade iz stava administrativne takse. 1. ovog lana ne iskljuuje obavezu plaanja

6. OSTALE ODREDBE O VO ENJU UPRAVNOG POSTUPKA


lan 30. Lica koja uestvuju ili su u vezi sa spoljnotrgovinskim prometom, duna su da na zahtev carinskog organa stave na raspolaganje sva potrebna dokumenta i podatke, bez obzira na korieni medij, i prue drugu pomo potrebnu za primenu propisa.

lan 31. (1) Podaci koji su poverljivi ili su pribavljeni na nain iz lana 30. ovog zakona, smatraju se slubenom tajnom i ne smeju se od strane carinskih organa dalje saoptavati bez pisane saglasnosti lica ili ovlaenog organa koji ih je dao. (2) Saoptavanje poverljivih podataka dozvoljeno je u sluajevima kad je carinski organ, u skladu sa propisima, duan ili ovlaen da to uini.

lan 32. (1) Radi sprovo enja carinskog nadzora ili kontrole, uesnici u spoljno-trgovinskom prometu koji raspolau ispravama ili podacima iz lana 30. ovog zakona duni su da ih uvaju pet kalendarskih godina. (2) Rok iz stava 1. ovog lana poinje da tee poslednjeg dana kalendarske godine u kojoj je: 1) prihvaena deklaracija za stavljanje robe u slobodan promet ili prihvaena izvozna deklaracija; 2) okonan carinski nadzor nad robom koja je na osnovu njene upotrebe (u posebne svrhe) stavljena u slobodan promet uz povoljnije uvozne dabine; 3) okonan drugi carinski postupak za robu koja je stavljena u taj carinski postupak; 4) korisniku slobodne zone prestao taj status, za robu koja je bila smetena u slobodnoj zoni.

lan 33. Evidenciju o obimu, vrednosti i strukturi izvoza i uvoza robe, o carinskim dunicima, nastanku, iznosu i plaanju carinskog duga, kao i druge evidencije iz svoje nadlenosti vodi Uprava carina.

DEO

DRUGI

UVOZNE DABINE GLAVA I ELEMENTI ZA ODRE IVANJE UVOZNIH DABINA


1. CARINSKA TARIFA
lan 34. (1) Na robu koja se uvozi u carinsko podruje plaa se carina po stopama utvr enim Carinskom tarifom. (2) Carinska tarifa propisana je Zakonom o Carinskoj tarifi. (3) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, roba namenjena za korienje u sopstvenom domainstvu koju fizika lica unose u putnikom prometu ili primaju iz inostranstva u potanskom saobraaju, osim robe koja je u skladu sa odredbama ovog zakona oslobo ena obaveze plaanja uvoznih dabina, carini se po jedinstvenoj carinskoj stopi u visini od 10%. (4) Vlada utvr uje vrednost robe na koju se primenjuje jedinstvena carinska stopa iz stava 3. ovog lana.

lan 34a (1) Ako uvoz pojedine robe dovodi do poremeaja na tritu Vlada moe poveati, odnosno smanjiti do 50% ili ukinuti stope carine za tu robu, a za robu za koju je u Carinskoj tarifi predvi ena stopa carine nula moe da odredi stopu carine do 5%. (2) Vaenje propisa iz stava 1. ovog lana mora biti ogranieno i navedeno u samom propisu.

2. DRUGE UVOZNE DABINE


lan 35. Na robu koja se uvozi, carinski organi naplauju i druge uvozne dabine, kao i poreze i akcize u skladu sa zakonima koji ure uju ta pitanja ili propisima donetim na osnovu tih zakona.

3. POREKLO ROBE
1) Nepreferencijalno poreklo robe
lan 36. (1) Nepreferencijalno poreklo robe propisuje se ovim zakonom radi: 1) primene Carinske tarife, osim u sluajevima predvi enim lanom 21. ovog zakona;

2) primene mera komercijalne politike; 3) izdavanja uverenja o poreklu robe. (2) Robom poreklom iz odre ene drave, odnosno zajednice drava (u daljem tekstu: drava), u skladu sa ovim zakonom smatra se: 1) roba u celini proizvedena u toj dravi; 2) roba koja je u dovoljnoj meri prera ena u toj dravi. (3) Vlada propisuje uslove i nain dokazivanja porekla robe iz st. 1. i 2. ovog lana u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije i preporukama Svetske carinske organizacije.

lan 37. Robom iz lana 36. stav 2. ovog zakona, smatraju se: 1) mineralni proizvodi izva eni iz zemljita u toj dravi; 2) biljni proizvodi uzgojeni ili ubrani u toj dravi; 3) priplodi ivotinja ro enih i uzgojenih u toj dravi; 4) proizvodi dobijeni od ivih ivotinja uzgojenih u toj dravi; 5) proizvodi dobijeni lovom i ribolovom u toj dravi; 6) proizvodi dobijeni od riba uzgojenih u toj dravi; 7) proizvodi morskog ribolova i drugi prozvodi izva eni iz mora izvan teritorijalnih voda te drave, plovnim objektima registrovanim u toj dravi koji plove pod njenom zastavom; 8) roba dobijena ili proizvedena na brodovima - fabrikama iskljuivo od proizvoda izva enih iz mora izvan teritorijalnih voda, pod uslovom da su takvi brodovi - fabrike registrovani u toj dravi i da plove pod njenom zastavom; 9) proizvodi uzeti sa morskog dna izvan teritorijalnih voda te drave, pod uslovom da ona ima iskljuivo pravo na eksploataciju morskog dna i tla pod njim; 10) ostaci i otpaci proizvoda dobijeni iz proizvodnih delatnosti ili upotrebljavanih predmeta, ako su u toj dravi prikupljeni i ako su pogodni samo za ponovno dobijanje sirovine; 11) druga roba koja je proizvedena u toj dravi iskljuivo od robe navedene u ta. 1. do 10. stava 1. ovog lana ili od njenih derivata, nezavisno od stepena obrade.

lan 38. (1) Roba u iju je proizvodnju ukljueno vie od jedne drave, smatrae se poreklom iz drave u kojoj je prola poslednju bitnu, ekonomski opravdanu obradu ili preradu, pod uslovom da je ta prerada obavljena u pogonu opremljenom za tu namenu i da dovodi do znaajnih promena proizvoda ili do potpuno novog proizvoda.

(2) Prilikom odre ivanja porekla robe u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana, koriste se sledei kriterijumi: 1) izmena tarifne oznake iz Carinske tarife; 2) kriterijum vrednosti (ad valorem); 3) kriterijum obrade ili prerade. (3) Vlada propisuje uslove za primenu kriterijuma iz stava 2. ovog lana u skladu sa pravilima Svetske trgovinske organizacije i preporukama Svetske carinske organizacije, u skladu sa odredbama lana 40. ovog zakona.

lan 39. Obrada ili prerada na osnovu koje se dobijeni proizvod svrstava u tarifnu oznaku razliitu od oznake za koriene materijale smatrae se kompletnim procesom iz lana 38. stav 1. ovog zakona.

lan 40. Pri odre ivanju porekla uvezene robe, nezavisno od toga da li je izmenjena tarifna oznaka te robe, ne uzimaju se u obzir sledee radnje: 1) postupanje neophodno za ouvanje svojstava proizvoda prilikom prevoza ili uskladitenja; 2) radnje koje slue za olakavanje otpreme ili transporta robe; 3) radnje koje se odnose na pakovanje ili pripremu robe za prodaju; 4) jednostavni postupci sa robom, naroito: ventilacija, distribucija, suenje, hla enje, otklanjanje oteenih delova, otklanjanje masnoe i r e, farbanje radi zatite od prirodnih uticaja, uklanjanje r e, pranje, ienje, prosejavanje ili pokrivanje, sortiranje, odvajanje ili razvrstavanje, merenje, testiranje ili badarenje, pakovanje ili raspakivanje zajedno spakovanih paketa ili prepakivanje, deljenje tereta, obeleavanje, etiketiranje i drugi znakovi razlikovanja, rastvaranje u vodi ili nekoj drugoj tenoj supstanci, jonizacija, soljenje, ljuenje, drobljenje, uklanjanje semena iz voa, klanje ivotinja; 5) jednostavno sklapanje delova proizvoda u celovit proizvod; 6) bilo koja kombinacija postupanja, odnosno radnji iz ta.1. do 5. stava 1. ovog lana. lan 41. Prerada ili obrada robe za koju se utvrdi da je njen jedini cilj izbegavanje primene odredaba koje se u Srbiji primenjuju na robu iz odre enih drava, nee se smatrati dovoljnom da takvoj robi obezbedi status robe proizvedene u dravi u kojoj je takva radnja izvedena.

lan 42. (1) Carinskim ili drugim propisima moe se propisati podnoenje isprave za dokazivanje porekla robe.

(2) Pored isprave iz stava 1. ovog lana carinski organ moe, u sluaju osnovane sumnje, zahtevati i dodatni dokaz o poreklu robe.

2) Preferencijalno poreklo robe


lan 43. Pravila o preferencijalnom poreklu koja robi u carinskom postupku obezbe uju povoljniji tretman iz lana 21. ovog zakona, utvr uju se me unarodnim ugovorima, odnosno u skladu sa autonomnim preferencijalima ili carinskim merama sa odlaganjem koje obezbe uju smanjenje uvoznih dabina ili oslobo enje od plaanja uvoznih dabina za odre ene robe.

3) Zajednike odredbe za preferencijalno i nepreferencijalno poreklo robe


lan 44. (1) Uprava carina duna je da obavezujue obavetenje iz lana 28. ovog zakona izda u najkraem roku, a najkasnije u roku od 150 dana od dana podnoenja zahteva. (2) Obavezujue obavetenje iz stava 1. ovog lana vai tri godine od dana izdavanja pod uslovom da injenice na kojoj je zasnovano, ukljuujui i pravila o poreklu robe koja su vaila u vreme odluivanja, ostanu uporedive. (3) Ako u postupku ocene obavezujueg obavetenja iz stava 1. ovog lana Uprava carina donese drukiju odluku, ponitava obavezujue obavetenje iz stava 1. ovog lana, pod uslovom da zainteresovano lice unapred obavesti o tome.

GLAVA II CARINSKA VREDNOST


lan 45. Odredbama l. 46. do 62. ovog zakona utvr uje se carinska vrednost robe radi primene stopa iz Carinske tarife i obrauna ostalih uvoznih dabina, kao i primene netarifnih mera u skladu sa propisima kojima se ure uje spoljnotrgovinski promet.

lan 46. (1) Carinska vrednost uvezene robe je njena transakcijska vrednost, koju ini stvarno plaena cena ili cena koju treba platiti za robu koja se prodaje radi izvoza u Srbiju, uveana, ako je neophodno, u skladu sa odredbom lana 54. ovog zakona, pod uslovom da: 1) za kupca nema ogranienja u raspolaganju ili upotrebi robe, osim ogranienja koja: - predvi aju propisi ili pojedinani akti doneti na osnovu tih propisa, - ograniavaju geografsko podruje gde roba moe da se preproda, ili - bitno ne utiu na vrednost robe;

2) prodaja ili cena robe ne podleu uslovu ili naknadi ija se vrednost ne moe utvrditi u odnosu na vrednost robe koja se vrednuje; 3) nijedan deo prihoda od kasnije preprodaje, raspolaganja robom ili upotrebe robe posredno ili neposredno ne pripada prodavcu, osim ako se odgovarajue uskla ivanje moe izvriti u skladu sa odredbama lana 54. ovog zakona; 4) kupac i prodavac nisu me usobno povezani ili, ako jesu, da je transakcijska vrednost prihvatljiva za carinske svrhe, u skladu sa odredbom stava 3. ovog lana. (2) Dva lica se smatraju me usobno povezanim, ako: 1) jedno lice pripada grupi ovlaenih lica ili je direktor drugog i obrnuto; 2) su pravno priznati partneri u poslu; 3) su u odnosu poslodavca i zaposlenog; 4) je jedno od njih vlasnik ili kontrolie ili poseduje 5% glasa, odnosno upravljakih prava u oba lica; 5) jedno od njih kontrolie drugo; 6) su posredno ili neposredno pod kontrolom treeg lica; 7) zajedno, kontroliu tree lice; 8) su me usobno: - u srodstvu u pravoj liniji do drugog stepena; - u srodstvu u pobonoj liniji do drugog stepena; - u tazbinskom srodstvu do drugog stepena. (3) Lica koja su me usobno poslovno povezana, na nain da je jedno od njih iskljuivi zastupnik, iskljuivi distributer ili iskljuivi koncesionar drugog, smatrae se povezanim ako je ispunjen neki od kriterijuma iz stava 2. ovog lana. (4) U postupku procene prihvatljivosti transakcijske vrednosti u skladu sa odredbama stava 1. ovog lana okolnost da su kupac i prodavac povezana lica nije dovoljan razlog da se ne prihvati odre ena transakcijska vrednost. (5) Ako je to neophodno, carinski organ utvrdie okolnosti kupoprodaje i prihvatiti transakcijsku vrednost, pod uslovom da postojea povezanost nije uticala na cenu robe. (6) Ako carinski organ ima razloga da na osnovu obavetenja dobijenih od uvoznika ili na drugi nain posumnja da je postojea povezanost uticala na cenu robe, duan je da o tome obavesti uvoznika i prui mu mogunost za odgovor. Na zahtev uvoznika, carinski organ o razlozima za sumnju obavetava uvoznika u pisanom obliku. (7) U sluaju kupoprodaje izme u povezanih lica, transakcijska vrednost se uvek prihvata i roba vrednuje u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana, kad uvoznik dokae da je takva vrednost utvr ena u isto ili priblino isto vreme, priblino jednaka: 1) transakcijskoj vrednosti prilikom prodaje izme u nepovezanih lica za identinu ili slinu robu namenjenu za izvoz u Srbiju; ili vie akcija sa pravom

2) carinskoj vrednosti identine ili sline robe utvr enoj u skladu sa odredbama lana 51. ovog zakona; 3) carinskoj vrednosti identine ili sline robe utvr enoj u skladu sa odredbama lana 52. ovog zakona. (8) Prilikom pore enja treba uzeti u obzir oite razlike u komercijalnim nivoima i koliinama, elementima iz lana 54. ovog zakona i trokovima koje je imao prodavac pri prodaji u kojoj prodavac i kupac nisu povezani, a kojih nema pri prodaji u kojoj su prodavac i kupac povezani. (9) Pore enje iz stava 7. ovog lana vri se na zahtev uvoznika i slui samo za potrebe pore enja. (10) Smatra se da u skladu sa odredbom stava 1. taka 2. ovog lana, prodaja ili cena robe podlee uslovu ili naknadi ija se vrednost ne moe utvrditi i u sluaju ako: 1) prodavac utvr uje cenu uvezene robe pod uslovom da kupac kupi i drugu robu u odre enim koliinama; 2) cena uvezene robe zavisi od cene ili cena po kojima kupac uvezene robe prodaje drugu robu prodavcu uvezene robe; 3) se cena utvr uje na osnovu naina plaanja koji nije u vezi sa uvezenom robom (kada je uvezena roba poluproizvod koji prodavac obezbe uje, pod uslovom da e prodavac primiti odre enu koliinu gotove robe). lan 47. (1) Stvarno plaena cena ili cena koju treba platiti je ukupno izvreno plaanje ili plaanje koje treba izvriti od strane kupca prodavcu ili u njegovu korist, za prodatu uvezenu robu ili plaanje od strane kupca treem licu da bi se izmirila obaveza prodavca. (2) Plaanje iz stava 1. ovog lana moe se izvriti gotovim novcem, akreditivom ili drugim dogovorenim instrumentom plaanja. (3) Radnje koje preduzima kupac o sopstvenom troku, osim radnji lana 54. ovog zakona, za koje je potrebno izvriti uskla ivanje vrednosti, nee se smatrati posrednim plaanjem prodavcu, i u sluaju kad su bile preduzete u korist prodavca, i njihov troak se prilikom utvr ivanja carinske vrednosti uvezene robe nee dodavati stvarno plaenoj ceni, odnosno ceni koju treba platiti.

lan 48. (1) Carinska vrednost za uvezenu robu koja se ne moe odrediti u skladu sa odredbama lana 46. ovog zakona, odre uje se kao transakcijska vrednost identine robe prodate za izvoz u Srbiju i izvezene u isto ili priblino isto vreme kao i roba koja se vrednuje. (2) Za odre ivanje carinske vrednosti iz stava 1. ovog lana primenjuje se transakcijska vrednost identine robe prodate na istom komercijalnom nivou i u priblino istoj koliini kao i roba koja se vrednuje. Kad nema takve prodaje, moe se koristiti transakcijska vrednost identine robe prodate na razliitoj komercijalnoj osnovi, odnosno u razliitim koliinama, uz potrebna uskla ivanja razlika koje proistiu iz komercijalnih osnova ili koliine, pod uslovom da se takva uskla ivanja mogu sprovesti na osnovu podnesenih dokaza koji jasno pokazuju primerenost i tanost uskla ivanja, nezavisno od toga da li uskla ivanje dovodi do porasta ili smanjenja vrednosti.

(3) Kad su trokovi i plaanja iz lana 54. stav 1. taka 1. alineje 4, 5. i 6. ovog zakona ukljueni u transakcijsku vrednost, uskla ivanje se vri na osnovu razlika u tim trokovima i cenama izme u uvezene robe i identine robe koje mogu nastati zbog razlika u udaljenosti i vrsti prevoza. (4) Ako se u sluajevima iz st. 1. do 3. ovog lana utvrdi da postoji vie od jedne transakcijske vrednosti za identinu robu, za odre ivanje carinske vrednosti primenjuje se najnia od postojeih vrednosti.

lan 49. (1) Carinska vrednost za uvezenu robu koja se ne moe odrediti u skladu sa odredbama l. 46. i 48. ovog zakona, odre uje se kao transakcijska vrednost sline robe prodate za izvoz u Srbiju i izvezene u isto ili priblino isto vreme kao i roba koja se vrednuje. (2) Za odre ivanje carinske vrednosti iz stava 1. ovog lana primenjuje se transakcijska vrednost sline robe prodate na istom komercijalnom nivou i u priblino istoj koliini kao i roba koja se vrednuje. Kad nema takve prodaje, moe se koristiti transakcijska vrednost sline robe prodate na razliitim komercijalnim osnovima, odnosno u razliitim koliinama, uz potrebna uskla ivanja razlika koje proistiu iz komercijalnih osnova, odnosno koliine, pod uslovom da se takva uskla ivanja mogu sprovesti na osnovu podnesenih dokaza koji dokazuju primerenost i tanost uskla ivanja, nezavisno od toga da li to uskla ivanje dovodi do porasta ili smanjenja vrednosti (3) Kad su trokovi i plaanja iz lana 54. stav 1. taka 1. alineje 4, 5. i 6. ovog zakona ukljueni u transakcijsku vrednost, uskla ivanje se vri na osnovu razlika u tim trokovima i cenama izme u uvezene robe i sline robe koje mogu nastati zbog razlika u udaljenosti i vrsti prevoza. (4) Ako se u sluajevima iz st.1. do 3. ovog lana utvrdi da postoji vie od jedne transakcijske vrednosti za slinu robu, za utvr ivanje carinske vrednosti primenie se najnia od postojeih vrednosti.

lan 50. (1) Kad se carinska vrednost uvezene robe ne moe utvrditi u skladu sa odredbama l. 46, 48. i 49. ovog zakona, carinska vrednost se utvr uje u skladu sa odredbama lana 51. ovog zakona. (2) Ako se carinska vrednost ne moe utvrditi u skladu sa odredbama lana 51. ovog zakona, primenjuju se odredbe lana 52. ovog zakona, a na zahtev uvoznika moe se zameniti redosled primene odredaba l. 51. i 52. ovog zakona.

lan 51. (1) Ako se identina ili slina uvezena roba prodaje u Srbiji u istom stanju u kakvom je uvezena, carinska vrednost robe koja se vrednuje utvr uje se na osnovu jedinine cene po kojoj se najvei broj jedinica identine ili sline uvezene robe prodaje u isto ili priblino isto vreme kao i roba koja se vrednuje, i to licima koja nisu povezana sa licima od kojih tu robu kupuju, pod uslovom da se cena umanji za iznos: 1) uobiajene provizije koja je plaena ili koju treba platiti ili uobiajenog uveanja radi ostvarivanja dobiti i pokria optih trokova prodaje u Srbiji koji nastaju za uvezenu robu iste vrste ili grupe proizvoda;

2) uobiajenih trokova prevoza i osiguranja robe i drugih prateih trokova koji nastaju u Srbiji; 3) uvoznih i drugih dabina koje se plaaju u Srbiji prilikom uvoza ili prodaje robe. (2) Ako se u isto ili priblino isto vreme uvoza robe koja se procenjuje ne prodaje niti identina niti slina uvezena roba, carinska vrednost se utvr uje prema jedininoj ceni po kojoj se identina ili slina roba prodaje u Srbiji u istom stanju u kakvom je i uvezena, i to u najkraem roku posle uvoza robe koja se vrednuje, pri emu taj rok ne moe biti dui od 90 dana od dana uvoza. (3) Ako se u Srbiji ne prodaje identina ili slina uvezena roba u istom stanju u kakvom je uvezena, carinska vrednost, ako to uvoznik zahteva, utvr uje se prema jedininoj ceni po kojoj se uvezena roba posle dalje prerade prodaje u najveoj ukupnoj koliini licima u Srbiji koja nisu povezana sa licima od kojih kupuju takvu robu, s tim to se uzima u obzir vrednost koja je dodata preradom i odbici iz stava 1. ovog lana.

lan 52. (1) Carinska vrednost uvezene robe, u skladu sa odredbama ovog lana, utvr uje se na osnovu obraunate vrednosti, koja predstavlja zbir sledeih elemenata: 1) vrednosti materijala upotrebljenog u proizvodnji ili drugoj vrsti prerade, kao i trokova proizvodnje, odnosno druge vrste prerade uvezene robe; 2) iznosa dobiti i optih trokova koji odgovara uobiajenom iznosu koji se ostvaruje pri prodaji robe iste vrste ili grupe kao to je roba koja se vrednuje i koju je proizveo proizvo a u zemlji izvoza za izvoz u Srbiju; 3) trokova i davanja iz lana 54. stav 1. taka 1. alineje 4, 5. i 6. ovog zakona. (2) Lice koje nema sedite ili prebivalite na teritoriji Srbije nije duno da omogui pregled ili dozvoli pristup bilo kom raunu ili drugoj evidenciji radi odre ivanja obraunate vrednosti. (3) Carinski organ moe, radi utvr ivanja carinske vrednosti u drugoj dravi, proveravati obavetenja dobijena od proizvo aa robe uz njegov pristanak, pod uslovom da je vlada te drave blagovremeno obavetena i da ne spreava proveru.

lan 53. (1) Carinska vrednost uvezene robe koja se ne moe utvrditi u skladu sa odredbama l. 46. do 52. ovog zakona, utvr uje se na osnovu raspoloivih podataka u Srbiji, uz primenu metoda uskla enih sa principima i odredbama: 1) Sporazuma o primeni lana VII Opteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine; 2) lana VII Opteg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. godine; 3) ovog zakona. (2) Carinska vrednost, u skladu sa odredbama ovog lana, nee se odre ivati prema: 1) prodajnoj ceni robe koja se proizvodi u Srbiji;

2) sistemu koji omoguuje da se u carinske svrhe prihvati via od dve mogue vrednosti; 3) ceni robe na domaem tritu zemlje izvoznice; 4) trokovima proizvodnje, osim obraunate vrednosti koja se utvr uje za identinu ili slinu robu u skladu sa odredbama lana 52. ovog zakona; 5) ceni robe namenjene izvozu u drugu dravu, a ne za trite Srbije; 6) minimalnim vrednostima; 7) proizvoljnim ili nepostojeim vrednostima.

lan 54. (1) U postupku utvr ivanja carinske vrednosti, u skladu sa odredbama lana 46. ovog zakona, ceni koja je stvarno plaena ili koju treba platiti (transakcijska vrednost) za uvezenu robu dodaju se: 1) trokovi do iznosa koji snosi kupac, a nisu ukljueni u stvarno plaenu cenu ili cenu koju treba platiti za robu, i to: - provizije i naknade posredovanja, osim kupovne provizije; - ambalae, koja se radi carinjenja smatra jedinstvenim delom predmetne robe; - pakovanja (radna snaga i materijal); - prevoza uvezene robe do luke ili mesta ulaska u carinsko podruje Srbije; - utovara, istovara i trokova rukovanja koji su povezani sa prevozom uvezene robe do luke ili do mesta ulaska u carinsko podruje; - trokovi osiguranja; 2) odgovarajui deo vrednosti roba i usluga koje je kupac isporuio, bez naplate ili po snienoj ceni, radi upotrebe u proizvodnji i prodaji uvezene robe radi izvoza do stepena do koga ta vrednost nije ukljuena u stvarno plaenu cenu ili cenu koju treba platiti: - materijala, komponenata, delova i sl. sadranih u uvezenoj robi; - alata, matrica, kalupa i sl. korienih u proizvodnji uvezene robe; - drugih materijala utroenih u proizvodnji uvezene robe; - projektovanja, razvoja, umetnikog rada, oblikovanja, planova i crtea ura enih izvan Srbije neophodnih za proizvodnju uvezene robe; 3) naknade za korienje prava intelektualne svojine, ukljuujui naknadu za licence za robu koja se vrednuje koje kupac plaa kao uslov za prodaju robe koja se procenjuje, ako takve naknade nisu ukljuene u stvarno plaenu cenu ili cenu koju treba platiti, osim plaanja za dobijanje prava za reprodukciju uvezene robe; 4) deo iznosa ostvaren daljom prodajom, ustupanjem ili upotrebom uvezene robe koji se plaa prodavcu, osim plaanja kupca za dobijanje prava za distribuciju i preprodaju uvezene robe, ako ta plaanja nisu uslov prodaje za izvoz u Srbiju.

(2) Cena koja je stvarno plaena ili cena koju treba platiti, uveava se u skladu sa odredbama ovog lana na osnovu merljivih podataka. (3) U postupku utvr ivanja carinske vrednosti nisu dozvoljena druga uveanja stvarno plaene cene ili cene koju treba platiti, osim onih koja su propisana ovim lanom.

lan 55. Carinska vrednost robe ne obuhvata plaanja i trokove koji nisu uraunati u stvarno plaenu cenu ili cenu koju treba platiti, pod uslovom da su posebno iskazani, a odnose se na: 1) izgradnju, montau, podizanje, odravanje ili tehniku pomo koji su obavljeni ili e biti obavljeni posle uvoza industrijskih postrojenja, maina ili opreme; 2) prevoz robe posle njenog ulaska u carinsko podruje Srbije; 3) kamate koje proistiu iz finansijskog sporazuma koji je zakljuio kupac, a koje se odnose na kupovinu uvezene robe, nezavisno od toga da li je finansiranje obezbedio prodavac, banka ili drugo lice, pod uslovom da je finansijski sporazum sainjen u pisanoj formi i da, kada se zahteva, kupac moe dokazati: - da deklarisana cena robe odgovara stvarno plaenoj ceni ili ceni koju treba platiti; - da kamatna stopa ne prelazi uobiajenu visinu za takve transakcije u vreme i u dravi u kojoj je finansiranje obezbe eno.

lan 56. U postupku utvr ivanja carinske vrednosti prihvataju se sve vrste snienja cena i gotovinskih popusta koja su uobiajena za uvezenu identinu ili slinu robu, ako su ugovoreni pre obavljenog uvoza i ostvareni u ugovorenom roku.

lan 57. (1) Carinska vrednost robe koja nije prodata radi izvoza u Srbiju i carinska vrednost robe koja se privremeno uvozi, utvr uju se u skladu sa odredbama l. 48. do 53. ovog zakona. (2) Ako se za robu koja se uvozi po osnovu zakupa ili lizinga carinska vrednost ne moe utvrditi u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana i za koju ugovorom nije predvi ena mogunost kupovine, carinska vrednost je iznos zakupnine za ugovoreni period zakupa, odnosno lizinga, uvean ako je nephodno, u skladu sa odredbom lana 54. ovog zakona. (3) Carinska vrednost robe koja se oteti pre putanja robe podnosiocu deklaracije, utvr uje se na osnovu odgovarajue ugovorene cene umanjene za procenat oteenja. (4) Procenat oteenja utvr uje carinski organ. (5) Ako je u toku carinskog postupka ugovorena nova cena koja odgovara uslovima iz lana 46. ovog zakona, ta cena predstavlja novu carinsku vrednost. (6) Ako je roba deklarisana za slobodan promet deo vee koliine iste robe kupljene u okviru jedne transakcije, stvarno plaena cena ili cena koju treba platiti u skladu sa odredbom lana 46. stav 1. ovog zakona je deo ukupne cene koji odgovara deklarisanoj

koliini. Stvarno plaena cena ili cena koju treba platiti na isti nain se utvr uje i u sluaju propasti ili oteenja dela isporuene robe nastalog pre stavljanja u slobodan promet. (7) Ako je posle stavljanja robe u slobodan promet prodavac umanjio stvarno plaenu cenu ili cenu koju treba platiti, tako umanjena cena e biti uzeta u obzir prilikom utvr ivanja carinske vrednosti u skladu sa odredbom lana 46. ovog zakona ako carinski organ utvrdi da: 1) je roba imala nedostatke u vreme prihvatanja deklaracije za stavljanje u slobodan promet; 2) je prodavac umanjio cenu u vezi sa izvrenjem garantne obaveze predvi ene ugovorom o prodaji robe zakljuenim pre stavljanja robe u slobodan promet; 3) nedostatak robe nije uzet u obzir prilikom zakljuenja ugovora o prodaji robe. (8) Stvarno plaena cena ili cena koju treba platiti umanjena u skladu sa odredbama stava 6. ovog lana, moe se uzeti u obzir prilikom odre ivanja carinske vrednosti ako je do promene dolo najkasnije 12 meseci od dana prihvatanja deklaracije za stavljanje robe u slobodan promet.

lan 58. Ako je u postupku utvr ivanja carinske vrednosti uvezene robe neophodno odloiti konano utvr ivanje carinske vrednosti, roba se moe predati podnosiocu deklaracije pod uslovom da poloi obezbe enje u visini mogueg iznosa carinskog duga.

lan 59. (1) Pri utvr ivanju carinske vrednosti nosaa podataka koji sadre podatke ili programska uputstva za upotrebu opreme za obradu podataka (u daljem tekstu: programska podrka) ne uraunava se cena ili vrednost programske podrke, pod uslovom da je ta vrednost ili cena iskazana odvojeno od vrednosti nosaa podataka. (2) Nosaem podataka iz stava 1. ovog lana ne smatraju se ukljueni sklopovi, integrisana kola, poluprovodnici i slini ure aji ili proizvodi koji sadre takve ukljuene sklopove ili ure aje. (3) Podacima i programskim uputstvima iz stava 1. ovog lana ne smatraju se zvuni, kinematografski ili video snimci ili uputstva.

lan 60. (1) Carinski organ moe da zahteva od deklaranta da podnese sve isprave i podatke koji su potrebni za utvr ivanje carinske vrednosti u skladu sa odredbama l. 46.do 53. ovog zakona. (2) Odredbe l. 54. do 62. ovog zakona ne ograniavaju pravo carinskih organa da utvrde istinitost i ispravnost izjave, isprave ili deklaracije podnete radi utvr ivanja carinske vrednosti

lan 61.

Carinski organ je duan da uvoznika, na njegov zahtev, u pisanoj formi obavesti o carinskoj vrednosti koja je utvr ena u skladu sa odredbama ovog zakona, kao i o metodu koji je primenjen prilikom utvr ivanja te vrednosti.

lan 62. Ako su elementi za utvr ivanje carinske vrednosti robe izraeni u stranoj valuti, strana valuta preraunava se u dinare po zvaninom kursu vaeem na dan utvr ivanja iznosa uvoznih dabina.

DEO

TREI

STATUS ROBE OD ULASKA U CARINSKO PODRUJE DO ODRE IVANJA CARINSKI DOZVOLJENOG POSTUPANJA ILI UPOTREBE GLAVA I ULAZAK ROBE U CARINSKO PODRUJE
lan 63. (1) Roba koja ulazi u carinsko podruje od trenutka ulaska podlee merama carinskog nadzora, a po potrebi i merama carinske kontrole, u skladu sa odredbama ovog zakona i propisa donetih na osnovu ovog zakona. (2) Roba ostaje pod carinskim nadzorom dok se ne utvrdi carinski status robe, dok se njen carinski status ne promeni, odnosno dok se roba ne smesti u slobodnu zonu, ponovo izveze ili uniti u skladu sa odredbama lana 188. ovog zakona.

lan 64. (1) Lice koje unosi robu u carinsko podruje duno je da robu prijavi i bez odlaganja preveze putem, na nain i u roku koji odredi carinski organ do carinarnice ili do drugog mesta koje odredi ili odobri carinski organ, ili u slobodnu zonu. (2) Lice koje preuzme odgovornost za prevoz robe posle unoenja u carinsko podruje odgovorno je za izvravanje obaveza iz stava 1. ovog lana. (3) Zapovednik broda koji stie u carinsko podruje ili drugo odgovorno lice, i zapovednik vazduhoplova koji stie u carinsko podruje ili lice koje je taj zapovednik ovlastio, odmah po dolasku, a pre istovara robe, podnosi carinskom organu manifest za svu robu koja se prevozi kao teret tim brodom ili vazduhoplovom. (4) Brod ili vazduhoplov ne mogu napustiti carinsko podruje luku, odnosno aerodrom bez odobrenja carinskog organa. Zapovednik broda koji naputa carinsko podruje ili drugo odgovorno lice, i zapovednik vazduhoplova koji naputa carinsko podruje ili lice koje je taj zapovednik ovlastio, pre odlaska podnosi carinarnici manifest za svu robu koja se prevozi kao teret tim brodom ili vazduhoplovom. (5) Forma i sadrina manifesta za vazduhoplove mora biti u skladu sa standardima Me unarodnog udruenja za vazduni saobraaj (IATA). (6) Zapovednik broda ili vazduhoplova ili ovlaeno lice u Srbiji, mora da potvrdi da manifest sadri kompletne, istinite i tane podatke o robi koja se prevozi tim brodom ili vazduhoplovom. (7) Odredbe stava 1. ovog lana ne iskljuuju primenu propisa iz oblasti putnikog, pograninog ili potanskog saobraaja, pod uslovom da se primenom tih propisa ne spreava carinski nadzor i kontrola. (8) Vlada moe propisati posebne uslove za uvoz, odnosno tranzit putem dalekovoda i cevovoda.

lan 65.

(1) Kad zbog nepredvi enih okolnosti ili vie sile nije mogue ispuniti obaveze iz lana 64. stav 1. ovog zakona, lice koje je duno da ispuni te obaveze ili drugo lice koje je preuzelo ispunjenje obaveza, mora odmah da o tome obavesti nadleni carinski organ. (2) Kada zbog nepredvi enih okolnosti ili vie sile nije dolo do potpunog gubitka robe, lice koje je duno da tu obavezu ispuni ili drugo lice koje je preuzelo ispunjenje obaveze, mora odmah da obavesti najblii carinski organ i o mestu gde je roba smetena. (3) Carinski organ utvr uje mere koje e se preduzeti da bi se omoguio carinski nadzor nad robom iz stava 2. ovog lana. lan 66. (1) Kad je brod ili vazduhoplov iz lana 64. ovog zakona primoran da se zbog nepredvi enih okolnosti ili vie sile zaustavi ili privremeno zadri na carinskom podruju, a da pri tom nije mogue ispuniti obaveze iz lana 65. stav 2. ovog zakona, zapovednik broda ili vazduhoplova ili lice koje postupa umesto njega, duno je da odmah o tome obavesti carinski organ. (2) Carinski organ utvr uje mere koje treba preduzeti da bi se omoguio carinski nadzor nad robom iz stava 1. ovog lana.

lan 67. Vlada propisuje posebne mere carinskog nadzora i carinski postupak koji se primenjuju u putnikom prometu, kao i u razliitim vidovima saobraaja (drumski, elezniki, vazduni, reni i potanski).

GLAVA II DEKLARISANJE ROBE


lan 68. Robu koja je u skladu sa odredbama lana 64. ovog zakona dopremljena carinskom organu ili do drugog mesta koje je carinski organ odredio ili odobrio, deklarie lice koje je unelo robu u carinsko podruje ili lice koje je preuzelo odgovornost za robu posle njenog ulaska, ili od njih ovlaeno lice.

lan 69. Odredba lana 68. ovog zakona odnosi se i na: 1) robu koju unose putnici; 2) robu stavljenu u carinski postupak bez predaje carinskom organu.

lan 70. (1) Po dopremi robe, a pre deklarisanja, uz odobrenje carinarnice, roba se moe pregledati i mogu se uzeti uzorci radi odre ivanja carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebe robe.

(2) Odobrenje za dalje carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu robe daje se na zahtev lica koje je ovlaeno da nad robom sprovede carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu.

GLAVA III SAETA DEKLARACIJA CARINSKOM ORGANU


lan 71. (1) Roba dopremljena carinskom organu u skladu sa odredbom lana 64. ovog zakona, mora biti obuhvaena saetom deklaracijom. (2) Saeta deklaracija podnosi se odmah po dopremi robe carinskom organu. (3) Carinski organ moe produiti rok za podnoenje saete deklaracije, a najdue do isteka prvog radnog dana posle dopreme robe. (4) Saeta deklaracija podnosi se na obrascu koji propisuje ministar. (5) Carinski organ moe odobriti korienje komercijalnih i transpornih isprava (faktura, paking lista, specifikacija, tovarni list, manifest, teretnica, konosman i sl.) kao saete deklaracije, pod uslovom da sadre podatke neohodne za identifikovanje robe.

I DOPREMA DEKLARISANE ROBE

lan 72. Saetu deklaraciju podnosi: 1) lice koje je robu unelo u carinsko podruje, ili lice koje je preuzelo odgovornost za robu posle njenog ulaska, ili 2) lice koje postupa u ime lica iz take 1. ovog stava.

lan 73. (1) U sluaju redovnog prevoza iste robe istim prevoznim sredstvima od strane istog lica, carinski organ moe dozvoliti da se za takvu robu i prevozna sredstva koja prelaze preko carinske linije u odre enom vremenskom periodu podnese jedna deklaracija (periodina deklaracija). (2) Na zahtev deklaranta, carinski organ moe odobriti prethodno deklarisanje robe, ako je takav zahtev podnet najkasnije tri dana pre dopreme robe. (3) Ministar propisuje uslove za periodino i prethodno deklarisanje robe.

lan 74. Saeta deklaracija ne podnosi se u pisanoj formi za robu koju uvoze putnici, za pismonosne poiljke i potanske pakete, ako se time ne spreava sprovo enje mera carinskog nadzora i sprovo enje zahtevanog i dozvoljenog carinskog postupka.

lan 75. (1) Roba se moe istovariti ili pretovariti iz prevoznih sredstava na osnovu odobrenja carinskog organa, i to na mestu i u vreme koje je za to odredio, odnosno odobrio taj organ. (2) Odobrenje iz stava 1. ovog lana nije potrebno u sluaju neposredne opasnosti koja uslovljava da se roba ili deo robe odmah istovari, o emu carinski organ mora biti obaveten bez odlaganja. (3) Radi pregleda robe i prevoznih sredstava kojima se ona prevozi, carinski organ moe u svakom trenutku zahtevati da se roba istovari, odnosno raspakuje.

lan 76. Roba se ne sme premetati sa mesta na koje je prvobitno smetena bez odobrenja carinskog organa.

GLAVA IV OBAVEZA DA SE ZA ROBU ODREDI CARINSKI DOZVOLJENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA


lan 77. Carinski organ odre uje carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu za robu koja mu je dopremljena.

lan 78. (1) Radnje koje su potrebne da se za robu obuhvaenu saetom deklaracijom, odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba, moraju da se obave u roku od: 1) 45 dana od dana podnoenja saete deklaracije za robu dopremljenu vodenim putem, ili 2) 20 dana od dana podnoenja saete deklaracije za robu dopremljenu na drugi nain. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, u zavisnosti od okolnosti, carinski organ moe odrediti krae rokove ili odobriti produenje rokova iz tog stava.

GLAVA V PRIVREMENI SMETAJ ROBE


lan 79. Roba dopremljena carinskom organu ima status robe u privremenom smetaju sve dok joj se ne odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba.

lan 80.

(1) Roba u privremenom smetaju moe biti smetena na mestu i pod uslovima koje je odobrio carinski organ. (2) Carinski organ moe da zahteva od draoca robe da poloi obezbe enje za naplatu carinskog duga koji moe nastati u skladu sa odredbama ovog zakona.

lan 81. Nad robom u privremenom smetaju mogu se preduzimati radnje neophodne za ouvanje u nepromenjenom stanju, odnosno radnje kojima se ne menja njen izgled i bitna svojstva.

lan 82. (1) Ako u rokovima utvr enim lanom 78. ovog zakona nisu sprovedene neophodne radnje radi odobravanja carinski dozvoljenog postupanja ili upotrebe robe, carinski organ bez odlaganja preduzima neophodne mere za odre ivanje statusa robe, ukljuujui i njenu prodaju. (2) Dok se ne odredi status robe, carinski organ moe, na rizik i o troku draoca robe, da premesti robu na drugo mesto pod nadzorom tog organa.

GLAVA VI ODREDBE KOJE SE PRIMENJUJU NA ROBU U POSTUPKU TRANZITA


lan 83. (1) Na robu koja je u postupku tranzita pri unosu u carinsko podruje ne primenjuju se odredbe lana 64, osim st. 1. i 2, kao ni odredbe l. 65. do 82. ovog zakona. (2) Kad roba koja je u postupku tranzita stigne na odredite u carinskom podruju i bude dopremljena carinskom organu, primenjuju se odredbe l. 70. do 82. ovog zakona.

GLAVA VII OSTALE ODREDBE


lan 84. (1) U sluaju opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili opasnosti od zaga enja, carinski organ moe preduzeti mere radi otklanjanja opasnosti, ukljuujui i unitenje dopremljene robe, o emu je duan da obavesti draoca robe. (2) Trokove preduzetih mera, ukljuujui i trokove unitenja robe, snosi dralac robe.

lan 85. Ako carinski organ utvrdi da je roba neovlaeno uneta u carinsko podruje ili da roba nije stavljena pod carinski nadzor, preduzee neophodne mere radi odre ivanja statusa robe, ukljuujui i njenu prodaju.

DEO

ETVRTI

CARINSKI DOZVOLJENO POSTUPANJE ILI UPOTREBA ROBE GLAVA I OPTE ODREDBE


lan 86. (1) Za robu moe da se, u skladu sa uslovima propisanim ovim zakonom, odredi carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba bez obzira na njenu vrstu ili koliinu, poreklo, odredite ili nain otpreme, ako ovim zakonom nije drukije odre eno. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba nee se odrediti ako je to u suprotnosti sa merama zatite javnog morala, zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja ili bilja, zatite nacionalnog blaga istorijske, umetnike ili arheoloke vrednosti ili zatite prava intelektualne svojine i sl., utvr ene propisima koji ure uju te oblasti.

GLAVA II CARINSKI POSTUPCI


1. Stavljanje robe u carinski postupak
lan 87. (1) Roba nad kojom treba da se sprovede carinski postupak mora da bude obuhvaena deklaracijom za taj carinski postupak. (2) Domaa roba prijavljena za izvoz, pasivno oplemenjivanje, postupak tranzita ili postupak carinskog skladitenja nalazi se pod carinskim nadzorom od trenutka prihvatanja deklaracije do trenutka naputanja carinskog podruja, unitenja, odnosno do razduenja deklaracije. (3) Direktor moe odrediti pojedine carinarnice ili njihove organizacione jedinice za carinjenje odre ene robe i sprovo enje odre enih postupaka, odnosno odrediti carinarnice ili njihove organizacione jedinice koje ne mogu cariniti odre enu robu i sprovoditi odre ene postupke.

lan 88. (1) Deklaracija se podnosi: 1) u pisanoj formi; 2) elektronskom razmenom podataka, ako to doputaju tehnike mogunosti i ako upotrebu elektronskih sredstava odobri direktor; 3) drugim radnjama kojima dralac robe zahteva stavljanje robe u carinski postupak, kada je takva mogunost predvi ena propisima.

(2) Ministar propisuje oblik, sadrinu i nain podnoenja i popunjavanja deklaracije i drugih obrazaca koji se upotrebljavaju u carinskom postupku.

lan 88a (1) Lice iz lana 68. ovog zakona odgovorno je za pravilnost preduzetih radnji, odnosno za neizvrenje radnji koje je potrebno izvriti, kao i za tanost podataka unesenih u deklaraciju, odnosno isprave koje se prilau uz deklaraciju. (2) Propusti i greke u deklaraciji, odnosno ispravama iz stava 1. ovog lana od kojih ne zavisi pravilna primena propisa od strane carinskog organa ili iste ne iskazuju dodatno pribavljanje drugih isprava za okonanje postupka, ako je greka uinjena u prihvaenoj deklaraciji, odnosno priloenim ispravama, su: 1. greke u pisanju; 2. greke u raunanju u deklaraciji i prateim dokumentima; 3. nenamerni propusti u odnosu na carinsku vrednost; 4. greke u preraunavanju stranih sredstava plaanja; 5. netaan obraun odbitka ili propusta. (3) Ako su priroda i druge karakteristike robe pravilno definisani, netano oznaavanje tarifnog stava tako e e se smatrati propustom, odnosno grekom iz stava 2. ovog lana

1) Deklaracija u pisanoj formi Redovna deklaracija


lan 89. (1) Deklaracija u pisanoj formi podnosi se na propisanom obrascu, mora da bude potpisana od njenog podnosioca, kao i da sadri sve podatke neophodne za primenu propisa kojima je ure en carinski postupak za koji se roba prijavljuje. (2) Uz deklaraciju se prilau isprave potrebne radi primene propisa carinskog postupka za koji se roba prijavljuje.

lan 90. Carinski organ e odmah prihvatiti deklaraciju koja je podneta u skladu sa odredbom lana 89. ovog zakona, pod uslovom da je roba obuhvaena deklaracijom dopremljena carinarnici.

lan 91. Deklaraciju sa ispravama potrebnim radi primene propisa kojima je ure en postupak za koji je roba prijavljena, moe da podnese uvoznik, odnosno izvoznik ili lice koje on ovlasti u skladu sa odredbom lana 26. ovog zakona.

lan 92. (1) Posle prihvatanja deklaracije deklarant moe na sopstveni zahtev, uz odobrenje carinskog organa, da izmeni ili dopuni jedan ili vie podataka u deklaraciji, s tim da se izmene i dopune odnose samo na robu koja je prvobitno bila obuhvaena tom deklaracijom. (2) Carinski organ nee odobriti izmene i dopune iz stava 1. ovog lana ako je zahtev za izmenu, odnosno dopunu podnet nakon to je: 1) obavestio deklaranta da namerava da pregleda robu, 2) utvrdio da su podaci netani, ili 3) pustio robu deklarantu.

lan 93. (1) Carinski organ, na zahtev deklaranta, ponitie prihvaenu deklaraciju ako deklarant dostavi dokaze da je roba grekom prijavljena za carinski postupak obuhvaen tom deklaracijom ili da zbog posebnih uslova sprovo enje carinskog postupka nad robom za koji je ta roba prijavljena nije vie opravdano. (2) Ako je carinski organ obavestio deklaranta da e da izvri pregled robe, zahtev za ponitenje deklaracije nee biti prihvaen dok se pregled ne izvri. (3) Deklaracija se ne moe ponititi posle stavljanja robe u slobodan promet, osim ako propisima nije drukije predvi eno. (4) Ponitenje deklaracije ne spreava primenu kaznenih odredaba ovog zakona.

lan 94. U sprovo enju carinskog postupka za koji je roba deklarisana primenjuju se propisi koji vae na dan prihvatanja deklaracije, ako nije drukije propisano.

lan 95. Carinski organ moe, radi kontrole prihvaene deklaracije da: 1) izvri pregled isprava koje su priloene uz deklaraciju; 2) zahteva da mu deklarant dostavi i druge isprave kako bi utvrdio tanost podataka navedenih u deklaraciji; 3) izvri pregled robe ili uzme uzorke radi analize i ispitivanja robe.

lan 96. (1) Prevoz robe do mesta gde e se izvriti njen pregled ili uzimanje uzoraka, kao i postupanje sa robom neophodno za pregled ili uzimanje uzoraka, obavlja deklarant, ili se obavlja na njegovu odgovornost. Trokove koji iz toga nastanu snosi deklarant. (2) Deklarant ima pravo da prisustvuje pregledu robe ili uzimanju uzoraka.

(3) Carinski organ moe da zahteva da deklarant ili njegov zastupnik prisustvuje pregledu robe ili uzimanju uzoraka, na mestu i u vreme koje odredi carinski organ, kako bi pruio neophodnu pomo radi olakavanja pregleda ili uzimanja uzorka. (4) Za uzorke uzete u skladu sa vaeim propisima, carinski organ nije u obavezi da plati naknadu. Trokove analize i pregleda snosi carinski organ.

lan 97. (1) U sluaju kad je pregledan deo robe koja je obuhvaena deklaracijom, rezultat deliminog pregleda primenjuje se na svu robu obuhvaenu tom deklaracijom. (2) Deklarant moe da zatrai ponovni pregled robe ako smatra da rezultat deliminog pregleda nije odgovarajui za preostalu prijavljenu robu. (3) Kad deklaracija obuhvata dva ili vie naimenovanja, smatra se da podaci koji se odnose na svako naimenovanje predstavljaju posebnu deklaraciju.

lan 98. (1) Ako je deklaracija kontrolisana, rezultati kontrole, kao i druge utvr ene injenice su osnov za primenu propisa koji ure uju carinski postupak u koji je roba stavljena. (2) Ako deklaracija nije kontrolisana, podaci koje je deklarant naveo u deklaraciji osnov za primenu propisa koji ure uju carinski postupak u koji je roba stavljena. su

lan 99. (1) Carinski organ duan je da preduzme mere potrebne za identifikaciju robe, ako je identifikacija neophodna za sprovo enje carinskog postupka za koji je roba deklarisana. (2) Carinska obeleja stavljena na robu ili prevozna sredstva moe ukloniti ili unititi carinski organ ili se to moe uiniti uz odobrenje tog organa, osim u sluajevima kad je zbog nepredvi enih okolnosti ili vie sile njihovo uklanjanje ili unitenje neophodno radi zatite robe ili prevoznog sredstva.

lan 100. (1) Carinski organ e pustiti robu deklarantu ako su ispunjeni uslovi za stavljanje robe u odre eni carinski postupak i ako roba nije predmet mera ogranienja ili zabrana, kad podatke u deklaraciji proveri i prihvati, ili ih prihvati bez kontrole. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana primenjivae se odredba lana 101. ovog zakona. (3) Carinski organ e pustiti robu deklarantu i u sluaju kad se kontrola deklaracije ne moe zavriti u primerenom roku i kada radi kontrole deklaracije nije neophodno da roba bude na mestu gde se vri kontrola deklaracije. (4) Roba obuhvaena jednom deklaracijom puta se istovremeno. (5) U sluaju iz stava 3. ovog lana, ako je deklaracijom obuhvaeno vie vrsta robe, smatrae se da je za svaku vrstu robe podneta posebna deklaracija.

lan 101. (1) Ako prihvatanjem deklaracije nastane carinski dug, roba e biti putena deklarantu posle plaanja iznosa carinskog duga ili posle polaganja obezbe enja u tom iznosu. (2) Odredba stava 1. ovog lana ne primenjuje se na postupak privremenog uvoza sa deliminim oslobo enjem od plaanja uvoznih dabina. (3) Kad carinski organ, u skladu sa odredbama ovog zakona kojima je ure en postupak za koji je roba deklarisana zahteva polaganje obezbe enja, takva roba e biti putena kad bude poloeno obezbe enje.

lan 102. Carinski organ moe preduzeti potrebne mere, ukljuujui vraanje robe u inostranstvo, oduzimanje robe i njenu prodaju, ako: 1) roba ne moe biti ocarinjena jer: - nije bilo mogue poeti ili nastaviti sa pregledom robe u roku koji je odredio carinski organ iz razloga koje je prouzrokovao deklarant, ili - nisu bile podnete isprave potrebne da bi se roba stavila u odre eni carinski postupak, ili - carinski dug nije plaen, odnosno nije dato obezbe enje za plaanje tog duga u propisanom roku, ili - je roba predmet zabrana i ogranienja. 2) roba nije u propisanom roku preuzeta nakon to je ocarinjena.

Pojednostavljena deklaracija
lan 103. (1) Carinski organ, u sluajevima i na nain koje propisuje Vlada, radi pojednostavljenja postupka, odobrie: 1) da deklaracija ne sadri neke od podataka ili da se uz nju ne prilau neke od isprava iz lana 89. ovog zakona; 2) da neka od komercijalnih ili slubenih isprava priloenih uz zahtev za stavljanje robe u carinski postupak zameni deklaraciju; 3) da se roba stavi u odre eni postupak na osnovu knjigovodstvene isprave, u kom sluaju carinski organ moe deklaranta osloboditi obaveze dopremanja robe; 4) poseban postupak za deklarisanje ekspresnih poiljaka. (2) Pojednostavljena deklaracija, komercijalna, slubena ili knjigovodstvena isprava moraju sadrati podatke neophodne za identifikaciju robe. Knjigovodstvena isprava mora sadrati datum unoenja.

(3) Deklarant je duan da, u roku koji odredi carinski organ, podnese dopunsku deklaraciju koja moe biti opta, periodina ili zbirna. (4) Vlada moe propisati sluajeve u kojim se nee podnositi dopunska deklaracija. (5) Dopunska deklaracija i pojednostavljena deklaracija ine celinu na koju se primenjuju propisi koji vae na dan prihvatanja pojednostavljene deklaracije. (6) Prihvatanje knjigovodstvene isprave iz stava 1. taka 3. ovog lana ima isto pravno dejstvo kao i prihvatanje deklaracije iz lana 89. ovog zakona. (7) Vlada moe propisati pojednostavljen postupak, u smislu odredaba st. 1. do 6. ovog lana za tranzit robe.

Ostale deklaracije
lan 104. (1) Kad se deklaracija podnosi elektronskom razmenom podataka, usmeno ili na drugi nain, shodno e se primenjivati odredbe l. 89. do 103. ovog zakona. (2) Kad se deklaracija podnosi elektronskom razmenom podataka, carinski organ moe odobriti da se uz deklaraciju ne podnose isprave iz lana 89. stav 2. ovog zakona, s tim da su te isprave dostupne carinskom organu.

2) Naknadna kontrola deklaracije


lan 105. (1) Carinski organ moe, po slubenoj dunosti ili na zahtev deklaranta, proveravati ispravnost deklaracije i posle putanja robe. (2) Carinski organ moe posle putanja robe, radi provere tanosti podataka navedenih u deklaraciji, da izvri kontrolu komercijalnih dokumenata i podataka u vezi sa uvozom i izvozom te robe ili u vezi sa naknadnim komercijalnim poslovima sa tom robom. (3) Kontrola moe da se obavi u prostorijama deklaranta, u prostorijama drugog lica koje je ukljueno u poslovni odnos, odnosno u prostorijama lica koje poseduje isprave i podatke iz stava 2. ovog lana. (4) Carinski organ moe, pored radnji iz st.1. do 3. ovog lana, da izvri i pregled robe, ako je roba jo uvek dostupna. (5) Ako se naknadnom proverom deklaracije utvrdi da su propisi koji ure uju carinski postupak primenjeni na osnovu neistinitih ili nepotpunih podataka, carinski organ e, u skladu sa propisima, preduzeti potrebne mere za pravilno sprovo enje postupka, u skladu sa novim okolnostima. (6) Kontrole iz stava 1. ovog lana, ukljuujui i mere iz stava 5. ovog lana, mogu se sprovoditi do isteka roka od pet godina od dana prihvatanja deklaracije. (7) Ministar propisuje nain sprovo enja radnji i mera iz lana 95. ovog zakona i stava 5. ovog lana.

2. STAVLJANJE ROBE U SLOBODAN PROMET

lan 106. Stavljanjem robe u slobodan promet (to podrazumeva okonanje propisanih postupaka u vezi sa uvozom robe, kao i naplatu svih propisanih uvoznih dabina, poreza, akciza i drugih naknada) strana roba stie status domae robe.

lan 107. Ako se poiljka sastoji od robe koja se svrstava u vie tarifnih oznaka, a svrstavanje robe i obrada deklaracije bi prouzrokovali rad i trokove nesrazmerne obraunatoj carini, carinski organ moe, na zahtev deklaranta, dozvoliti da se carina za celu poiljku obrauna na osnovu svrstavanja u tarifnu oznaku one robe ija je stopa carine najvia.

lan 108. (1) Roba stavljena u slobodan promet uz povoljniju stopu carine ili bez plaanja carine, pod uslovom da se upotrebljava u odre ene svrhe, ostaje pod carinskim nadzorom. (2) Carinski nadzor prestaje kad prestanu i uslovi zbog kojih je odobrena povoljnija stopa carine, ili zbog kojih carina nije plaena, kad se roba izveze ili uniti ili kad je doputena upotreba robe u druge svrhe od onih koje su propisane za primenu povoljnije stope carine, pod uslovom da su plaene uvozne dabine. (3) Na robu iz stava 1. ovog lana shodno se primenjuju odredbe l. 114. i 116. ovog zakona.

lan 109. (1) Roba stavljena u slobodan promet gubi status domae robe, ako je: 1) deklaracija za stavljanje robe u slobodan promet ponitena posle stavljanja robe u slobodan promet, ili 2) iznos uvoznih dabina koji se za robu plaa, vraen: - u postupku aktivnog oplemenjivanja uz primenu sistema povraaja, ili - ako roba ima nedostatke ili ne zadovoljava uslove iz ugovora u skladu sa kojim je uvezena, ili - u sluajevima kad je povraaj uvoznih dabina uslovljen izvozom, odnosno ponovnim izvozom robe ili stavljanjem robe u neki drugi odgovarajui carinski dozvoljen postupak ili upotrebu.

3. POSEBNI POSTUPCI
1) Zajednike odredbe
lan 110. (1) Posebni postupci u smislu odredaba l. 111. do 115. ovog zakona su: 1) postupak tranzita;

2) postupak carinskog skladitenja; 3) postupak aktivnog oplemenjivanja uz primenu sistema odlaganja; 4) postupak pasivnog oplemenjivanja; 5) postupak prerade pod carinskom kontrolom; 6) postupak privremenog uvoza. (2) Uvozna roba u smislu odredaba l. 110. do 117. ovog zakona je roba stavljena u postupak sa odlaganjem i roba nad kojom je na osnovu postupka aktivnog oplemenjivanja uz primenu sistema povraaja sproveden postupak stavljanja u slobodan promet, uz ispunjenje uslova iz lana 149. ovog zakona. (3) Roba u nepromenjenom stanju je uvozna roba koja u postupku oplemenjivanja ili u postupku prerade pod carinskom kontrolom nije bila predmet obrade ili prerade.

lan 111. (1) Postupci iz lana 110. stav 1. ovog zakona mogu se primeniti na osnovu odobrenja carinskog organa. (2) Vlada moe propisati uslove za sprovo enje postupaka iz lana 110. stav 1. ovog zakona.

lan 112. Uz ispunjenje posebnih uslova koji se odnose na odre eni postupak, odobrenje iz lana 111. i lana 128. stav 1. moe se izdati: 1) licu koje prui potrebne garancije za pravilnu primenu odobrenog postupka (u daljem tekstu: nosilac odobrenja); 2) u sluajevima kad carinski organ ima mogunost nadzora i kontrole nad odobrenim postupkom.

lan 113. (1) Odobrenje iz l. 111. i 112. ovog zakona mora da sadri uslove propisane za primenu odre enog postupka. (2) Nosilac odobrenja mora da obavesti carinski organ o svim injenicama koje nastanu posle izdavanja odobrenja koje utiu na njegovu dalju primenu ili sadrinu.

lan 114. (1) Nosilac odobrenja duan je da poloi odgovarajue obezbe enje za plaanje carinskog duga koji bi mogao nastati u vezi sa robom stavljenom u postupak iz lana 110. stav 1. ovog zakona. (2) Izuzetno od odredbe stava 1 ovog lana, Vlada moe propisati uslove pod kojim se nee polagati obezbe enje iz stava 1. ovog lana.

lan 115. (1) Postupak predvi en odredbom lana 110. stav 1. ovog zakona smatrae se okonanim kad se odredi nov carinski dozvoljen postupak ili upotreba za robu koja je bila stavljena u taj postupak, ili za dobijene ili prera ene proizvode posle oplemenjivanja. (2) Carinski organ duan je da preduzme neophodne mere u odnosu na robu za koju postupak nije zavren u skladu sa propisanim uslovima.

lan 116. Prava i obaveze nosioca odobrenja za neki od carinskih postupaka iz lana 110. ovog zakona mogu se, uz ispunjenje uslova koje odredi carinski organ, preneti na drugo lice koje ispunjava uslove za odgovarajui postupak.

lan 117. Uslovi u pogledu obezbe ivanja prostora za rad carinskih radnika i opreme potrebne za sprovo enje carinskog nadzora i odgovarajuih postupaka utvr uju se ugovorom zakljuenim izme u carinskog organa i nosioca odobrenja.

2) Postupak tranzita
Opte odredbe
lan 118. (1) Postupak tranzita je kretanje robe pod carinskim nadzorom izme u dva mesta unutar carinskog podruja, i to: 1) strane robe koja pri tome ne podlee naplati uvoznih i drugih dabina ili merama komercijalne politike; 2) domae robe namenjene izvozu za koju je postupak izvoznog carinjenja sproveden u carinarnici u unutranjosti zemlje. (2) Kretanje robe iz stava 1. ovog lana moe biti: 1) u okviru postupka tranzita; 2) na osnovu TIR karneta, pod uslovom da to kretanje: - poinje ili se zavrava van carinskog podruja; - odnosi se na isporuku robe koja mora biti istovarena u carinskom podruju a koja se transportuje sa robom koju treba istovariti u drugoj dravi; 3) na osnovu ATA karneta koji se koristi kao tranzitni dokument; 4) od jednog do drugog mesta u carinskom podruju; 5) putem pote, ukljuujui i potanske pakete.

(3) Postupak tranzita poinje deklarisanjem robe u ulaznoj graninoj carinarnici ili carinarnici gde je roba prethodno deklarisana, a zavrava kad se roba, sa odgovarajuim ispravama, dopremi odredinoj carinarnici. (4) Postupak tranzita moe se odobriti za robu iji uvoz nije zabranjen.

lan 119. Postupak tranzita sprovodi se bez obzira na posebne odredbe koje se primenjuju na prevoz robe stavljene u neki od carinskih postupaka iz lana 110. stav 1. take 2. do 6. ovog zakona.

lan 120. (1) Postupak tranzita zavrava se predajom robe i odgovarajuih tranzitnih dokumenata odredinoj carinarnici u skladu sa odredbama ovog zakona. (2) Carinski organ okonae postupak kada je u mogunosti, da pore enjem podataka koji su na raspolaganju kod ulazne i odredine carinarnice, utvrdi da je postupak zavren na propisan nain.

lan 121. (1) Lice koje je preuzelo odgovornost za robu u postupku tranzita odgovorno je za: 1) predaju robe odredinoj carinarnici u nepromenjenom stanju, u roku i uz potovanje mera koje su preduzete radi obezbe enja identinosti robe; 2) potovanje odredaba postupka tranzita. (2) Pored obaveza lica iz stava 1. ovog lana, prevoznik ili primalac robe koji primi robu, a koji zna da je roba u postupku tranzita, odgovorni su za predaju robe odredinoj carinarnici u nepromenjenom stanju i u roku koji odredi carinski organ, uz potovanje mera preduzetih radi utvr ivanja istovetnosti robe.

Posebne odredbe za postupak tranzita


lan 122. (1) Lice iz lana 121. stav 1. ovog zakona duno je da poloi obezbe enje za plaanje carinskog duga ili drugih dabina koje bi mogle nastati u vezi sa robom. (2) Obezbe enje moe da bude: 1) pojedinano obezbe enje - za jedan tranzitni postupak, ili 2) generalno obezbe enje - za vie tranzitnih postupaka, uz odobrenje direktora. (3) Odobrenje iz stava 2. taka 2. ovog lana daje se licu: 1) koje ima sedite ili prebivalite u carinskom podruju; 2) koje redovno koristi postupak tranzita i za koje je carinskom organu poznato da je u mogunosti da ispuni svoje obaveze u vezi sa postupcima tranzita;

3) koje nije izvrilo tei prekraj carinskih propisa.

lan 123. Obezbe enje iz lana 122. ovog zakona ne polae se u sluaju: 1) prevoza potom ili vazdunim saobraajem; 2) prevoza eleznicom; 3) prenosa cevovodom ili dalekovodom.

lan 124. (1) Domaa roba u postupku tranzita moe se, u skladu sa uslovima propisanim u stavu 2. ovog lana, kretati iz jednog mesta u drugo u carinskom podruju, sa prelaskom preko teritorije druge drave, bez promene njenog carinskog statusa. (2) Kretanje robe iz stava 1. ovog lana moe se obaviti: 1) pod uslovom da je takva mogunost predvi ena me unarodnim ugovorom; 2) na osnovu TIR karneta; 3) na osnovu ATA karneta koji se koristi kao tranzitni dokument; 4) potom, ukljuujui i potanske pakete. (3) U sluajevima iz stava 2. taka 1. ovog lana shodno e se primenjivati odredbe l. 121. do 123. ovog zakona. lan 125. Vlada propisuje uslove za tranzit robe bez sprovo enja carinskog postupka iz jednog mesta u drugo u carinskom podruju, sa prelaskom preko teritorije druge drave.

3) Postupak carinskog skladitenja


lan 126. (1) Postupak carinskog skladitenja moe se odobriti za smetaj u carinsko skladite: 1) strane robe, koja u tom sluaju ne podlee plaanju uvoznih dabina i merama komercijalne politike; 2) domae robe namenjene izvozu, koja smetajem u carinsko skladite podlee primeni mera koje se, u skladu sa propisima, primenjuju na izvoz te robe. (2) Carinsko skladite je mesto gde se roba moe smestiti u skladu sa propisanim uslovima, koje odobri carinski organ i koje je pod carinskim nadzorom. (3) Vlada propisuje dokaze koji se podnose carinskom organu, za otvaranje i upravljanje carinskim skladitem, kao i sluajeve u kojima se roba iz stava 1. ovog lana, koja nije smetena u carinsko skladite, moe staviti u postupak carinskog skladitenja.

lan 127. (1) Carinsko skladite moe biti javno skladite ili privatno skladite. (2) Javno skladite je carinsko skladite u kome lice moe skladititi robu. (3) Privatno skladite je carinsko skladite namenjeno skladitenju robe draoca skladita. (4) Dralac skladita je lice kome je carinarnica odobrila da upravlja carinskim skladitem. (5) Korisnik skladita je lice koje je prema deklaraciji obavezno da stavi robu u postupak carinskog skladitenja ili lice na koje su prava i obaveze tog lica prenete. (6) Vlada propisuje nain smetanja i vrste robe koja se smeta u carinsko skladite.

lan 128. (1) Za upravljanje skladitem potrebno je odobrenje carinskog organa, osim u sluaju kad carinski organ upravlja carinskim skladitem. (2) Lice koje eli da upravlja carinskim skladitem mora da carinarnici podnese pisani zahtev sa podacima potrebnim za davanje odobrenja, sa obrazloenjem ekonomske potrebe za skladitenjem robe. Odobrenje iz stava 1. ovog lana sadri uslove za upravljanje carinskim skladitem. (3) Odobrenje za upravljanje carinskim skladitem moe se izdati licima sa seditem ili prebivalitem u Srbiji. (4) Odobrenjem iz stava 1. ovog lana odre uje se vrsta skladita i uslovi pod kojima dralac upravlja skladitem, vrsta robe koja se moe smestiti u skladite i druge obaveze draoca skladita prema carinskom organu. (5) Podnosilac zahteva prilae dokaze da ispunjava uslove propisane u vezi sa smetajem odre ene vrste robe, obavljanjem pojedinih delatnosti ili u vezi sa rukovanjem robom koja se smeta u takvo skladite.

lan 129. Dralac carinskog skladita odgovoran je: 1) da se roba smetena u carinskom skladitu ne uzima ili ne premeta bez mera carinskog nadzora; 2) za ispunjenje obaveza koje proizlaze iz postupka carinskog skladitenja; 3) za ispunjenje posebnih uslova sadranih u odobrenju za upravljanje carinskim skladitem.

lan 130.

Prava i obaveze draoca skladita mogu se, uz saglasnost carinskog organa, preneti na drugo lice.

lan 131. Carinski organ, pored obezbe enja iz lana 114. ovog zakona, moe zatraiti od draoca skladita da poloi obezbe enje da e ispuniti obaveze propisane u lanu 129. ovog zakona.

lan 132. (1) Dralac carinskog skladita duan je da vodi evidenciju o robi koja se nalazi u postupku carinskog skladitenja na nain koji odobri carinski organ. (2) Roba koja je predmet postupka carinskog skladitenja mora se evidentirati im se unese u carinsko skladite.

lan 133. (1) Kad postoje opravdani ekonomski razlozi koji ne oteavaju carinski nadzor, carinski organ moe odobriti: 1) da se u prostoru carinskog skladita smesti domaa roba, osim robe navedene u lanu 126. stav 1. taka 2. ovog zakona; 2) preradu strane robe u prostorima carinskog skladita, u okviru postupka aktivnog oplemenjivanja, u skladu sa uslovima za sprovo enje tog postupka; 3) preradu strane robe u prostorima carinskog skladita, u okviru postupka prerade pod carinskom kontrolom, u skladu sa uslovima za sprovo enje tog postupka. (2) U sluajevima iz stava 1. ovog lana ne smatra se da je nad robom sproveden postupak carinskog skladitenja. (3) U sluajevima iz stava 1. ovog lana vodi se evidencija u skladu sa odredbom lana 132. ovog zakona.

lan 134. Dranje robe u postupku carinskog skladitenja nije vremenski ogranieno.

lan 135. (1) Uvozna roba moe biti predmet uobiajenog postupanja koje se obavlja radi ouvanja robe, poboljanja njenog izgleda ili kvaliteta, odnosno pripreme za trite. (2) Radnje iz stava 1. ovog lana vre se pod carinskim nadzorom, uz prethodno obavetavanje carinskog organa.

lan 136. (1) Roba se moe privremeno izneti iz carinskog skladita, ako to zahtevaju posebne okolnosti.

(2) Carinski organ odobrava iznoenje robe i odre uje uslove za iznoenje robe iz stava 1. ovog lana. (3) Za vreme dok nije u carinskom skladitu, roba moe biti predmet uobiajenih radnji iz lana 135. ovog zakona

lan 137. Carinski organ moe odobriti da se roba u postupku carinskog skladitenja premesti iz jednog carinskog skladita u drugo.

lan 138. (1) Ako je za uvoznu robu u postupku carinskog skladitenja nastao carinski dug, trokovi skladitenja i odravanja robe koji nastanu za vreme skladitenja nee se uraunati u carinsku vrednost robe, pod uslovom da su ti trokovi prikazani odvojeno od stvarno plaene cene, odnosno cene koju treba platiti za tu robu. (2) Ako je roba bila predmet uobiajenih radnji iz lana 135. ovog zakona, prilikom utvr ivanja visine carinskog duga moe se na zahtev deklaranta prihvatiti vrsta robe, carinska vrednost i koliina u vreme nastanka carinskog duga, kao da roba nije bila predmet uobiajenih radnji. (3) Ako se uvozna roba stavlja u slobodan promet na osnovu knjigovodstvenih isprava, prihvatie se vrsta, carinska vrednost i koliina robe u trenutku stavljanja robe u postupak carinskog skladitenja, osim ako deklarant zahteva da se prihvati carinska vrednost utvr ena u trenutku nastanka carinskog duga. (4) Naknadne provere iz lana 105. ovog zakona mogu se vriti i u sluaju iz stava 3. ovog lana.

4) Postupak aktivnog oplemenjivanja Opte odredbe


lan 139. (1) Postupak aktivnog oplemenjivanja u carinskom podruju obuhvata primenu jednog ili vie procesa oplemenjivanja, i to za: 1) carinsku robu, za koju se ne plaa carina niti podlee merama komercijalne politike, a namenjena je ponovnom izvozu u obliku dobijenih proizvoda (sistem odlaganja); 2) carinsku robu, koja je stavljena u slobodan promet uz plaanje carine, za koju se moe odobriti povraaj carinskog duga, ako se roba izveze iz carinskog podruja u obliku dobijenih proizvoda (sistem povraaja). (2) Proces oplemenjivanja, u smislu ovog zakona, je obrada robe, ukljuujui njenu montau, sklapanje i ugradnju u drugu robu, opravka robe, ukljuujui njenu restauraciju i dovo enje u ispravno stanje, kao i upotreba odre ene robe koja nije sadrana u dobijenim proizvodima, ali koja omoguava ili olakava proizvodnju dobijenih proizvoda, ak i ako je u potpunosti ili delimino iskoriena u proizvodnji.

lan 140. (1) U skladu sa odredbama ovog lana, carinski organ odobrava: 1) oplemenjivanje uz upotrebu ekvivalentne robe; 2) da se proizvodi dobijeni od ekvivalentne robe mogu izvesti pre uvoza robe. (2) Ekvivalentna roba mora da bude istog kvaliteta i istih svojstava kao i uvozna roba. (3) Vlada moe propisati u kojim sluajevima se ne moe upotrebljavati ekvivalentna roba ili u kojima ekvivalentna roba ne mora biti istog kvaliteta i istih svojstava kao uvozna roba. (4) U sluaju iz stava 1. ovog lana, uvozna roba e se za carinske svrhe smatrati ekvivalentnom robom, a ekvivalentna roba uvoznom robom.

Odobrenje
lan 141. (1) Carinski organ daje odobrenje na pisani zahtev lica koje vri ili organizuje aktivno oplemenjivanje. (2) Odobrenje e se dati: 1) licima sa seditem ili prebivalitem u carinskom podruju; 2) ako se uvozna roba moe prepoznati u dobijenom proizvodu, a u sluaju upotrebe ekvivalentne robe u skladu sa uslovima iz lana 140. ovog zakona; 3) ako se postupkom aktivnog oplemenjivanja postiu povoljniji uslovi za izvoz ili ponovni izvoz dobijenih proizvoda, pod uslovom da nisu ugroeni osnovni interesi domaih proizvo aa slinih ili istih proizvoda (ekonomski uslovi). (3) Vlada propisuje nain utvr ivanja ispunjenja ekonomskih uslova iz stava 2. taka 3. ovog lana.

Sprovo enje postupka


lan 142. (1) Carinski organ odre uje rok u kome se dobijeni proizvodi moraju izvesti ili se moraju ponovno izvesti, odnosno u kome se mora zahtevati drugi carinski dozvoljen postupak ili upotreba. (2) Prilikom odre ivanja roka iz stava 1. ovog lana carinski organ uzima u obzir vreme potrebno za obavljanje aktivnog oplemenjivanja i otpremu dobijenih proizvoda. (3) Rok iz stava 1. ovog lana poinje da tee od dana kad je carinska roba stavljena u postupak aktivnog oplemenjivanja. (4) Carinski organ moe produiti rok iz stava 1. ovog lana na osnovu blagovremenog i opravdanog zahteva nosioca odobrenja, s tim da ukupan rok ne moe biti dui od 12 meseci.

(5) U sluaju iz lana 140. stav 1. taka 2. ovog zakona, carinski organ odre uje rok u kome carinska roba mora biti deklarisana za postupak, a rok poinje da tee od dana prihvatanja deklaracije za izvoz dobijenih proizvoda izra enih od ekvivalentne robe. (6) Vlada moe propisati posebne rokove za odre ene procese oplemenjivanja ili za pojedine vrste uvozne robe.

lan 143. (1) Carinski organ utvr uje normativ za proizvode dobijene iz odre ene koliine uvozne robe u postupku aktivnog oplemenjivanja, odnosno kad je to mogue, metod za utvr ivanje normativa. (2) Normativ se utvr uje prema okolnostima u kojima se vri ili treba da se vri aktivno oplemenjivanje. (3) Kad to okolnosti dozvoljavaju, a posebno kad se aktivno oplemenjivanje obavlja uz jasno odre ene tehnike uslove s robom istih svojstava, a dobijeni proizvodi su ujednaenog kvaliteta, carinski organ moe na osnovu prethodno utvr enih stvarnih podataka odrediti standardne normative.

lan 144. (1) Dobijeni proizvodi i roba u nepromenjenom stanju moraju se ponovno izvesti. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, postupak aktivnog oplemenjivanja moe se okonati i stavljanjem dobijenih proizvoda i robe u nepromenjenom stanju u slobodnu zonu, stavljanjem u postupak carinskog skladitenja ili stavljanjem u slobodan promet. (3) Uslovi za stavljanje dobijenih proizvoda i robe u nepromenjenom stanju u slobodan promet ispunjeni su kad nosilac odobrenja izjavi da nije u stanju da za takvu robu odredi drugo carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu za koje ne bi bilo potrebno plaanje uvoznih dabina. (4) Ako je odobreno stavljanje dobijenih proizvoda i robe u nepromenjenom stanju u slobodan promet, nosilac odobrenja duan je da plati kompenzatornu kamatu za period od dana prihvatanja deklaracije za postupak aktivnog oplemenjivanja do dana stavljanja u slobodan promet po stopi koju odre uje Vlada.

lan 145. (1) Ako u vezi sa postupkom aktivnog oplemenjivanja, u skladu sa odredbama lana 146. ovog zakona nastane carinski dug, iznos tog duga utvr uje se na osnovu propisa za odre ivanje visine uvoznih dabina koji su vaili za uvoznu robu u vreme prihvatanja deklaracije za stavljanje te robe u postupak aktivnog oplemenjivanja. (2) Ako je uvozna roba u vreme prihvatanja deklaracije ispunjavala uslove za primenu preferencijalnog carinskog reima utvr enog na osnovu ugovora o slobodnoj trgovini, zahtev deklaranta za primenu tog reima bie prihvaen ako takav reim vai za identinu robu i u vreme prihvatanja deklaracije za stavljanje robe u slobodan promet.

lan 146.

(1) Dobijeni proizvodi koji se stavljaju u slobodan promet podleu primeni povoljnijih carinskih stopa zbog upotrebe u posebne svrhe (naune, humanitarne i dr.), ako je takav povoljniji tretman predvi en za identinu uvoznu robu. (2) Dobijeni proizvodi ne podleu plaanju uvoznih dabina, ako je oslobo enje od plaanja uvoznih dabina, u skladu sa odredbama ovog zakona, predvi eno za uvoz identine robe.

lan 147. (1) Dobijeni proizvodi ili roba u nepromenjenom stanju, delimino ili u celini, mogu se privremeno izvoziti radi daljeg oplemenjivanja izvan carinskog podruja, uz odobrenje carinskog organa, u skladu sa uslovima propisanim za postupak oplemenjivanja izvan carinskog podruja. (2) Ako nastane carinski dug u vezi sa ponovo uvezenim proizvodima, naplauju se: 1) uvozne dabine za dobijene proizvode ili robu u nepromenjenom stanju iz stava 1. ovog lana obraunate u skladu s odredbama l. 145. i 146. ovog zakona; 2) uvozne dabine za proizvode ponovo uvezene, posle oplemenjivanja izvan carinskog podruja, iji e iznos biti obraunat u skladu sa odredbama koje ure uju postupak pasivnog oplemenjivanja, pod istim uslovima koji bi bili primenjeni da su proizvodi izvezeni u skladu sa tim postupkom bili stavljeni u slobodan promet pre izvoza.

Posebne odredbe za sistem povraaja


lan 148. (1) Sistem povraaja moe se primeniti u sluajevima utvr enim ovim zakonom. (2) Sistem povraaja ne primenjuje se na robu uvezenu u okviru postupka aktivnog oplemenjivanja, koja u vreme prihvatanja deklaracije za stavljanje robe u slobodan promet: 1) podlee koliinskim uvoznim ogranienjima; 2) ispunjava uslove za primenu preferencijalnog carinskog reima u vidu carinskih kvota ili ispunjava uslove iz lana 21. ovog zakona; 3) prilikom izvoza moe biti predmet primene izvoznih nadoknada u skladu sa propisima.

lan 149. (1) U deklaraciju za stavljanje robe u slobodan promet unosi se napomena da se primenjuje sistem povraaja i uslovi iz datog odobrenja. (2) Carinski organ moe zahtevati da se odobrenje iz lana 141. ovog zakona priloi uz deklaraciju za stavljanje robe u slobodan promet.

lan 150. U okviru sistema povraaja ne primenjuju se odredbe lana 140. stav 1. taka 2. i stav 2, lana 142. stav 3. i l. 144. i 145. ovog zakona.

lan 151. Privremeni izvoz dobijenih proizvoda koji je obavljen u skladu sa odredbom lana 147. stav 1. ovog zakona ne smatra se izvozom u smislu odredbe lana 152. ovog zakona, osim ako ti proizvodi ne budu ponovo uvezeni u roku koji je odredio carinski organ.

lan 152. (1) Nosilac odobrenja za postupak aktivnog oplemenjivanja moe zahtevati povraaj uvozne carine ako carinskom organu dokae da je uvezena roba koja je bila stavljena u slobodan promet u okviru sistema povraaja u obliku dobijenih proizvoda ili robe u nepromenjenom stanju: 1) izvezena, ili 2) izvozno ocarinjena ili stavljena, u nameri da se ponovno izveze u tranzitni postupak, u postupak carinskog skladitenja, postupak privremenog uvoza ili postupak aktivnog oplemenjivanja, ili u slobodnu zonu, ako su ispunjeni ostali propisani uslovi. (2) U sluaju iz stava 1. taka 2. ovog lana dobijeni proizvodi i roba u nepromenjenom stanju smatraju se stranom robom. (3) Povraaj uvoznih dabina moe se zahtevati najkasnije u roku od jedne godine od dana kad je nastao carinski dug. (4) Dobijeni proizvodi ili roba u nepromenjenom stanju, koji su bili stavljeni u carinski postupak ili u slobodnu zonu, stavljaju se u slobodan promet, a iznos uvoznih dabina koji je vraen, odnosno za koji je izvreno oslobo enje, smatrae se iznosom carinskog duga. (5) U sluaju iz stava 4. ovog lana primenjuje se odredba stava 1. taka 2. ovog lana.

5) Postupak prerade pod carinskom kontrolom


lan 153. (1) U postupku prerade pod carinskom kontrolom odobrava se upotreba strane robe na carinskom podruju, radi prerade kojom se menja njena priroda ili stanje. (2) Na robu koja se prera uje pod carinskom kontrolom ne plaaju se uvozne dabine niti se primenjuju mere komercijalne politike, ako nije drukije utvr eno ovim zakonom. (3) Proizvodi iz stava 1. ovog lana smatraju se prera enim proizvodima i mogu se staviti u slobodan promet, uz obraun uvoznih dabina po stopi koja je za njih utvr ena.

lan 154. Vlada propisuje uslove za odobravanje postupka prerade pod carinskom kontrolom.

lan 155. Odobrenje za preradu pod carinskom kontrolom izdaje carinski organ na pisani zahtev lica koje vri ili organizuje preradu.

lan 156. Odobrenje za preradu pod carinskom kontrolom daje se: 1) licima koja imaju sedite ili prebivalite u Srbiji; 2) ako se uvozna roba moe prepoznati u prera enim proizvodima; 3) ako nije ekonomski opravdano da se proizvod od prera ene robe vrati u prvobitno stanje; 4) ako se preradom pod carinskom kontrolom ne izbegava primena pravila o utvr ivanju porekla robe ili koliinska ogranienja koja se odnose na uvoz robe koja je dobijena preradom.

lan 157. Odredbe lana 142. st. 1, 2. i 4. i lana 143. ovog zakona shodno se primenjuju i u postupku prerade pod carinskom kontrolom.

lan 158. Ako u postupku prerade robe pod carinskom kontrolom nastane carinski dug u vezi sa robom u nepromenjenom stanju ili za proizvode ija prerada nije dostigla stepen obrade predvi en u odobrenju, iznos tog carinskog duga utvr uje se na osnovu propisa za odre ivanje iznosa uvoznih dabina koji su za uvoznu robu vaili u vreme prihvatanja deklaracije kojom je roba stavljena u postupak prerade pod carinskom kontrolom.

lan 159. (1) Ako je, u vreme kada je stavljena u postupak prerade pod carinskom kontrolom uvozna roba ispunjavala uslove za preferencijalni carinski reim na osnovu ugovora o slobodnoj trgovini, odnosno u skladu sa autonomnim preferencijalima ili carinskim merama sa odlaganjem, a takav se reim moe primeniti i za proizvode identine prera enim proizvodima stavljenim u slobodan promet, uvozne dabine za prera ene proizvode obraunavaju se po stopi carine utvr ene za taj povlaeni reim. (2) Ako je preferencijalni carinski reim iz stava 1. ovog lana uslovljen primenom carinskih kvota ili najviim stopama carine, povlaeni reim moe biti odobren u sluaju kad u vreme prihvatanja deklaracije za stavljanje prera enog proizvoda u slobodan promet, uvozna roba ispunjava uslove za primenu tog reima, a otpis koliina bie izvren od kvota koje vae za uvezenu robu, a ne za prera eni proizvod.

6) Postupak privremenog uvoza


lan 160. U postupku privremenog uvoza carinski organ odobrava upotrebu u carinskom podruju strane robe namenjene ponovnom izvozu, u neizmenjenom stanju, osim uobiajenog smanjenja vrednosti zbog upotrebe, uz potpuno ili delimino oslobo enje od plaanja uvoznih dabina i bez primene mera komercijalne politike.

lan 161. Odobrenje iz lana 160. ovog zakona robu ili organizuje da se ona upotrebi. daje se na pisani zahtev lica koje upotrebljava

lan 162. Carinski organ odobrava postupak privremenog uvoza ako se moe utvrditi istovetnost uvezene robe.

lan 163. (1) Carinski organ odre uje rok u kome se uvezena roba mora ponovno izvesti ili se mora odobriti novo carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba te robe, pri emu ovaj rok mora biti dovoljan za postizanje svrhe privremenog uvoza. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, carinski organ moe produiti rok iz tog stava, na osnovu pisanog zahteva zainteresovanog lica.

lan 164. Vlada propisuje sluajeve privremenog uvoza sa potpunim ili deliminim osloba anjem od obaveze plaanja uvoznih dabina.

lan 165. (1) Iznos uvoznih dabina koje se delimino plaaju na privremeno uvezenu robu utvr uje se u visini od 3% od iznosa uvoznih dabina koje bi se platile za robu kad bi se ona stavila u slobodan promet, na dan prihvatanja deklaracije za privremeni uvoz, za svaki mesec ili deo meseca za vreme dok je roba privremeno uvezena. (2) Ukupan iznos uvoznih dabina iz stava 1. ovog lana ne moe biti vii od iznosa koji bi se platio ako bi se roba stavila u slobodan promet na dan kad je stavljena u postupak privremenog uvoza, s tim da u taj iznos ne ulaze kamate. (3) Ako je za robu koja se stavlja u slobodan promet plaen ukupan iznos uvoznih dabina u skladu sa odredbom stava 2. ovog lana, smatra se da je za tu robu izmiren carinski dug. U sluaju da je za robu koja se stavlja u slobodan promet iznos uvoznih dabina delimino plaen, naplatie se razlika izme u plaenog iznosa i iznosa koji bi trebalo platiti ako bi se roba stavila u slobodan promet na dan kad je stavljena u postupak privremenog uvoza. (4) Povoljnosti u vezi sa plaanjem uvoznih dabina, koje se odobravaju nosiocu odobrenja, pri prenosu prava i obaveza na drugo lice utvr uje carinski organ.

(5) Ako se prenosom prava i obaveza iz stava 4. ovog lana na drugo lice vri i delimino plaanje uvoznih dabina u okviru istog meseca, nosilac prvobitnog obrauna je duan da plati carinu za ceo mesec.

lan 166. (1) Ako nastane carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza, iznos duga odre uje se na osnovu elemenata za obraun koji se primenjuju na dan prihvatanja deklaracije za stavljanje robe u postupak privremenog uvoza. (2) Ako je propisom iz lana 164. ovog zakona odre eno da u sluaju privremenog uvoza s potpunim oslobo enjem od plaanja uvoznih dabina moe nastati carinski dug, iznos duga utvr uje se na osnovu propisa za odre ivanje uvoznih dabina koji vae na dan nastanka carinskog duga. (3) Ako carinski dug za robu stavljenu u postupak privremenog uvoza sa deliminim oslobo enjem od uvoznih dabina nastane iz drugih razloga a ne zbog stavljanja robe u taj postupak, iznos duga je razlika izme u iznosa uvoznih dabina izraunatog u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana i iznosa koji treba platiti u skladu sa odredbom lana 165. ovog zakona. (4) Ako se roba stavljena u postupak privremenog uvoza stavlja u slobodan promet, nosilac odobrenja je duan da plati kompenzatornu kamatu na iznos utvr enog carinskog duga, za period od dana prihvatanja deklaracije za privremeni uvoz do dana stavljanja u slobodan promet, po stopi koju odre uje Vlada.

7) Postupak pasivnog oplemenjivanja Opte odredbe


lan 167. (1) Postupak pasivnog oplemenjivanja moe se odobriti za domau robu koja se privremeno izvozi iz carinskog podruja radi oplemenjivanja. (2) Proizvodi koji nastanu u postupku pasivnog oplemenjivanja mogu se staviti u slobodan promet sa potpunim ili deliminim oslobo enjem od plaanja uvoznih dabina. (3) Na privremeni izvoz domae robe primenjuju se mere komercijalne politike i drugi uslovi predvi eni za izvoz domae robe iz carinskog podruja.

lan 168. Vlada moe propisati u kojim se odobriti. sluajevima postupak pasivnog oplemenjivanja nee

Odobrenje
lan 169. (1) Odobrenje za postupak pasivnog oplemenjivanja izdaje carinski organ na pisani zahtev lica koje organizuje ili je preuzelo obavezu organizacije oplemenjivanja.

(2) Carinski organ, u smislu odredbe stava 1. ovog lana, utvr uje normativ ili nain utvr ivanja normativa.

lan 170. (1) Odobrenje za postupak pasivnog oplemenjivanja izdaje se: 1) licima sa seditem ili prebivalitem u carinskom podruju; 2) kad se moe utvrditi da su dobijeni proizvodi proizvedeni od privremeno izvezene robe; 3) ako davanje odobrenja ne ugroava osnovne interese domaih proizvo aa (ekonomski uslov). (2) Vlada propisuje nain utvr ivanja ispunjenosti ekonomskog uslova iz stava 1. taka 3. ovog lana.

Sprovo enje postupka


lan 171. (1) Carinski organ odre uje rok u kome se dobijeni proizvodi moraju ponovo uvesti u carinsko podruje. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, carinski organ moe produiti rok za ponovni uvoz dobijenih proizvoda na osnovu blagovremenog i opravdanog zahteva nosioca odobrenja. Taj rok ne moe biti dui od 12 meseci od dana izvoza.

lan 172. (1) Potpuno ili delimino oslobo enje od plaanja uvoznih dabina, u skladu sa odredbom lana 173. stav 1. ovog zakona, moe se odobriti kad se dobijeni proizvodi deklariu za stavljanje u slobodan promet u ime ili za raun: 1) nosioca odobrenja, ili 2) lica koje ima saglasnost nosioca odobrenja, a ispunjava uslove iz odobrenja. (2) Potpuno ili delimino oslobo enje od plaanja uvoznih dabina iz lana 173. ovog zakona nee se odobriti ako nije ispunjen neki od uslova, odnosno ako nije izvrena neka od obaveza u vezi s postupkom pasivnog oplemenjivanja, osim ako se utvrdi da ti nedostaci ne utiu bitno na pravilno sprovo enje postupka.

lan 173. (1) Iznos uvoznih dabina utvr uje se tako to se od iznosa uvoznih dabina obraunatih za dobijene proizvode koji se stavljaju u slobodan promet odbije iznos uvoznih dabina koje bi bile obraunate na isti dan za privremeno izvezenu robu, ako bi se ona uvozila iz drave u kojoj je bila predmet oplemenjivanja ili drave u kojoj je bila u poslednjoj fazi oplemenjivanja. (2) Iznos koji se odbija u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana izraunava se na osnovu koliine i vrste robe na dan prihvatanja deklaracije za njeno stavljanje u postupak

pasivnog oplemenjivanja i na osnovu ostalih elemenata za obraun koji vae za tu robu na dan prihvatanja deklaracije za stavljanje dobijenih proizvoda u slobodan promet. (3) Vrednost privremeno izvezene robe je vrednost koja je utvr ena prilikom odre ivanja carinske vrednosti dobijenih proizvoda u skladu sa lanom 54. stav 1. taka 2. alineja 1. ovog zakona, ili ako se vrednost ne moe utvrditi na taj nain - vrednost koja odgovara razlici izme u carinske vrednosti dobijenih proizvoda i trokova oplemenjivanja. (4) Kad je privremeno izvezena roba pre stavljanja u postupak pasivnog oplemenjivanja bila stavljena u slobodan promet sa snienom stopom carine radi upotrebe u odre ene svrhe, sve dok vae uslovi za primenu nie stope, iznos koji treba odbiti jednak je iznosu uvoznih dabina koji je bio naplaen kad je roba stavljena u slobodan promet. (5) Ako je za dobijene proizvode predvi ena primena mere preferencijalnog reima na osnovu ugovora o slobodnoj trgovini, odnosno autonomnih preferencijala, i ako se takva mera primenjuje na robu ija je tarifna oznaka jednaka tarifnoj oznaci privremeno izvezene robe, stopa carine na osnovu koje se utvr uje iznos koji treba odbiti u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana je stopa koja bi se bila primenila na privremeno izvezenu robu ako bi ispunjavala uslove za primenu mere preferencijalnog reima. (6) Ako je me unarodnim ugovorom predvi eno potpuno oslobo enje od plaanja uvoznih dabina za odre ene proizvode, odredbe ovoga lana nee se primenjivati na te proizvode.

lan 174. Ako je postupak pasivnog oplemenjivanja odobren radi popravke privremeno izvezene robe, ta roba moe biti stavljena u slobodan promet s potpunim oslobo enjem od plaanja uvoznih dabina ako carinski organ utvrdi da je roba besplatno popravljena zbog ugovorene ili zbog zakonom propisane garantne obaveze ili zbog greke u proizvodnji, uoene posle stavljanja robe u slobodan promet.

lan 175. (1) Ako je postupak pasivnog oplemenjivanja odobren radi popravke privremeno izvezene robe uz plaanje popravke, roba se moe delimino osloboditi od plaanja uvoznih dabina u skladu sa odredbom lana 167. stav 2. ovog zakona. (2) Iznos uvoznih dabina utvr uje se na osnovu elemenata za obraun koji vae za dobijene proizvode na dan prihvatanja deklaracije za njihovo stavljanje u slobodan promet, pri emu carinska vrednost predstavlja iznos jednak visini trokova popravke, pod uslovom da ti trokovi predstavljaju jedino plaanje nosioca odobrenja i da nisu pod uticajem nekog od oblika povezanosti nosioca odobrenja i lica koje je izvrilo popravku.

Pasivno oplemenjivanje uz upotrebu sistema standardne zamene


lan 176. (1) U postupku pasivnog oplemenjivanja, u skladu sa odredbama l. 176. do 181. ovog zakona, primenjuje se sistem standardne zamene, koji omoguava da dobijeni proizvod bude zamenjen sa uvoznim proizvodom (u daljem tekstu: proizvod za zamenu). (2) Carinski organ moe odobriti primenu sistema standardne zamene ako se proizvodna radnja odnosi na popravku domae robe.

(3) Odredbe ovog zakona koje se primenjuju na dobijene proizvode odnose se i na proizvode za zamenu. (4) Carinski organ moe odobriti da se pod propisanim uslovima proizvodi za zamenu uvezu pre privremenog izvoza robe (prethodni uvoz). (5) U sluaju iz stava 4. ovog lana, mora se poloiti obezbe enje u visini iznosa uvoznih dabina za proizvod za zamenu.

lan 177. (1) Proizvod za zamenu mora imati istu tarifnu oznaku, isti kvalitet i iste tehnike karakteristike kao roba koja je privremeno izvezena na popravku. (2) Ako je privremeno izvezena roba bila koriena pre izvoza i proizvod za zamenu mora biti korien. (3) Carinski organ moe dozvoliti izuzetke u odnosu na odredbe st. 1. i 2. ovog lana, ako se proizvodi za zamenu isporuuju besplatno na osnovu ugovorene ili zakonske garantne obaveze ili zbog greke u proizvodnji.

lan 178. Standardni sistem zamene moe se odobriti kad proizvod za zamenu ispunjava uslove iz lana 177. ovog zakona.

lan 179. (1) U sluaju prethodnog uvoza iz lana 176. stav 4. ovog zakona, roba se mora privremeno izvesti u roku od dva meseca od dana kad je prihvaena deklaracija za stavljanje proizvoda za zamenu u slobodan promet. (2) Izuzetno od odredbe stava 1. ovog lana, ako posebne okolnosti zahtevaju, carinski organ moe, na osnovu blagovremenog zahteva nosioca odobrenja, da produi rok iz stava 1. ovog lana za period dok traju te okolnosti.

lan 180. U sluaju prethodnog uvoza u skladu sa odredbom lana 173. ovog zakona, iznos koji se odbija odre uje se na osnovu elemenata za obraun koji za privremeno izvezenu robu vae na dan prihvatanja deklaracije kojom se roba stavlja u postupak pasivnog oplemenjivanja.

Ostale odredbe
lan 181. (1) U sistemu standardne zamene ne primenjuje se odredba lana 170. stav 1. taka 2. ovog zakona. (2) Mere komercijalne politike primenjuju se u postupcima pasivnog oplemenjivanja.

8) Postupak izvoza
lan 182. (1) U postupku izvoza carinski organ odobrava iznoenje domae robe iz carinskog podruja. (2) U postupku izvoza primenjuju se mere komercijalne politike. (3) Domaa roba namenjena izvozu stavlja se u postupak izvoza, osim u sluaju robe stavljene u postupak pasivnog oplemenjivanja ili domae robe u postupku tranzita od jednog do drugog mesta u carinskom podruju preko podruja druge drave bez promene njenog carinskog statusa. (4) Vlada propisuje sluajeve i uslove kad se za robu koja naputa carinsko podruje ne podnosi izvozna deklaracija. (5) Izvozna deklaracija podnosi se carinskom organu nadlenom prema seditu ili prebivalitu izvoznika ili prema mestu u kome se roba pakuje, odnosno utovara za izvoz. (6) Kad se roba privremeno izvozi sa namerom da se ponovo uveze u nepromenjenom stanju, shodno se primenjuju odredbe ovog zakona kojim je ure en postupak privremenog uvoza.

lan 183. Stavljanje robe u postupak izvoza carinski organ odobrava pod uslovom da roba bude izvezena iz carinskog podruja u stanju u kome je bila u trenutku prihvatanja izvozne deklaracije.

GLAVA III DRUGI OBLICI CARINSKI DOZVOLJENOG POSTUPANJA ILI UPOTREBE ROBE
1. SLOBODNE ZONE
lan 184. Osnivanje slobodnih zona, upravljanje slobodnim zonama i uslovi za obavljanje privrednih delatnosti u slobodnim zonama propisuju se posebnim zakonom.

lan 185. Strana roba smetena u slobodnoj zoni moe se: 1) staviti u slobodan promet u skladu sa uslovima propisanim za taj postupak; 2) podvrgnuti uobiajenim oblicima rukovanja, u skladu sa odredbom lana 135. stav 1. ovog zakona, bez posebnog odobrenja carinskog organa; 3) staviti u postupak aktivnog oplemenjivanja pod uslovima propisanim za taj postupak;

4) staviti u postupak prerade pod carinskom kontrolom pod uslovima propisanim za taj postupak; 5) privremeno uvesti, u skladu sa propisanim uslovima i postupkom; 6) ustupiti u korist drave, u skladu sa odredbama lana 188. ovog zakona; 7) unititi, pod uslovom da se carinskom organu na propisan nain podnesu podaci za koje taj organ oceni da su potrebni.

lan 186. Kad se roba stavlja u jedan od postupaka iz lana 185. ta. 3, 4. ili 5. ovog zakona, carinski organ moe, imajui u vidu tehnike uslove za rad slobodnih zona, kao i uslove za sprovo enje mera carinskog nadzora, tim uslovima prilagoditi mere kontrole.

lan 187. Domaa roba namenjena izvozu moe u slobodnoj zoni biti predmet rukovanja dozvoljenog za takvu robu u skladu sa odredbom lana 135. ovog zakona.

1a SLOBODNE CARINSKE PRODAVNICE


lan 187a (1) Slobodne carinske prodavnice mogu se otvarati na vazduhoplovnim pristanitima otvorenim za me unarodni saobraaj za prodaju robe putnicima koji odlaze u inostranstvo i putnicima u provozu preko carinskog podruja. U slobodnim carinskim prodavnicama putnicima koji odlaze u inostranstvo i putnicima koji su u provozu preko carinskog podruja roba se moe prodavati posle carinske kontrole. (2) Vlada propisuje blie uslove za otvaranje slobodnih carinskih prodavnica i prodaju robe u tim prodavnicama

2. PONOVNI IZVOZ, UNITENJE I USTUPANJE ROBE


lan 188. (1) Strana roba moe se: 1) ponovo izvesti iz carinskog podruja, 2) unititi, ili 3) ustupiti u korist drave. (2) Ponovni izvoz ili unitenje robe odobrava carinski organ. (3) Vlada propisuje uslove i nain na koji se roba moe ustupiti u korist drave. (4) Unitenjem ili ustupanjem robe ne mogu nastati trokovi na teret drave. (5) Otpad i ostaci nastali unitenjem ostaju pod carinskim nadzorom.

(6) Za otpad i ostatke nastale unitenjem odre uje se carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba u skladu sa propisima.

3. ROBA KOJA NAPUTA CARINSKO PODRUJE


lan 189. (1) Roba koja naputa carinsko podruje podlee carinskom nadzoru i moe biti predmet kontrole carinskog organa u skladu sa propisima. (2) Roba iz stava 1. ovog lana, kad je to opravdano, naputa carinsko podruje putem koji odre uje carinski organ, uz primenu postupka koji odre uje taj organ.

GLAVA IV POSEBNE ODREDBE KOJE SE PRIMENJUJU NA SAOBRAAJ NA DUNAVU


lan 190. (1) Brodovi koji Dunavom dolaze iz inostranstva, odnosno odlaze u inostranstvo, moraju da se zaustave i prijave graninoj carinarnici. (2) Za brodove koji plove Dunavom, carinske radnje mogu da se sprovode i za vreme kretanja broda. (3) Zapovednik broda duan je da carinskim radnicima obezbedi dolazak na brod i povratak sa broda i da im omogui vrenje kontrole. (4) Zapovednik broda koji dolazi iz inostranstva, duan je da ulaznoj carinarnici podnese prijavu, i da uz nju priloi: 1) spisak brodske posade; 2) spisak putnika i njihovog prtljaga (ime i prezime putnika, naziv i broj putne isprave, dravljanstvo, odredite putnika i broj komada runog prtljaga); 3) spisak namirnica koje se nalaze na brodu; 4) brodske prevozne isprave.

DEO

PETI

CARINSKE POVLASTICE GLAVA I OSLOBO ENJE OD PLAANJA UVOZNIH DABINA


1. OSLOBO ENJE OD PLAANJA UVOZNIH DABINA ZA STRANA LICA
lan 191. (1) Oslobo eni su od plaanja uvoznih dabina: 1) efovi stranih drava, izaslanici efova stranih drava u specijalnoj misiji, kao i lanovi njihove pratnje - na predmete namenjene slubenoj i linoj upotrebi; 2) me unarodne organizacije - na predmete namenjene slubenim potrebama; 3) me unarodne i druge strane humanitarne organizacije - na robu namenjenu pruanju humanitarne pomoi; 4) diplomatska i konzularna predstavnitva stranih drava - na predmete namenjene slubenim potrebama; 5) efovi stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava i lanovi njihovih uih porodica - na predmete namenjene linoj upotrebi. (2) Oslobo eni su od plaanja carine u skladu sa odredbama me unarodnih ugovora: 1) diplomatsko osoblje stranih diplomatskih predstavnitava i lanovi njihovih uih porodica - na predmete namenjene linoj upotrebi; 2) osoblje stranih diplomatskih i konzularnih predstavnitava - na predmete domainstva. (3) Predmeti oslobo eni od plaanja carine iz st. 1. i 2. ovog lana ne mogu se otu iti ili drugom licu dati na upotrebu pre prijave carinskom organu i sprovedenog postupka carinjenja. (4) Povlastice iz st. 1. i 2. ovog lana ne mogu koristiti domai dravljani niti stalno nastanjeni strani dravljani.

2. OSLOBO ENJE FIZIKIH LICA OD PLAANJA UVOZNIH DABINA


lan 192. Oslobo eni su od plaanja uvoznih dabina: 1) putnici koji dolaze iz inostranstva - na predmete koji slue njihovim linim potrebama za vreme putovanja (lini prtljag), nezavisno od toga da li ih nose sa sobom ili su ih dali na prevoz vozaru; 2) domai putnici, pored predmeta linog prtljaga - na predmete koje unose iz inostranstva, ako nisu namenjeni preprodaji;

3) strani dravljani koji su dobili dravljanstvo i strani dravljani koji su dobili azil, odnosno odobrenje za stalno nastanjenje u Srbiji - na predmete za svoje domainstvo, osim na putnika motorna vozila; 3a) domai dravljani-lanovi posada domaih brodova i domai dravljani, koji su po ma kom osnovu bili na radu u inostranstvu neprekidno najmanje dve godine - na predmete domainstva, osim na motorna vozila; 4) domai i strani dravljani - na predmete koje prime iz inostranstva u poiljkama; 5) domai i strani dravljani - na lekove za linu upotrebu koje primaju iz inostranstva u poiljkama; 6) domai dravljani i stalno nastanjeni strani dravljani - na predmete nasle ene u inostranstvu; 7) domai dravljani, stalno nastanjeni strani dravljani, preduzea, zajednice i druge organizacije - na odlikovanja, medalje, sportske trofeje, i druge predmete koje dobijaju u inostranstvu na takmienjima, izlobama i priredbama od me unarodnog znaaja; 8) naunici, knjievnici i umetnici - na sopstvena dela koja unose iz inostranstva; 9) domai dravljani koji ive u pograninom pojasu - na proizvode zemljoradnje, stoarstva, ribarstva, pelarstva i umarstva dobijene sa svojih imanja koja se nalaze u pograninom pojasu susedne drave, kao i na priplod i ostale proizvode dobijene od stoke koja se zbog poljskih radova, ispaa ili zimovanja nalazi na tim imanjima; 10) vozai motornih vozila- na gorivo i mazivo u rezervoarima koji su fabriki ugra eni u motorno vozilo; 11) invalidi- na ortopedska i druga pomagala koja slue kao zamena telesnih organa koji nedostaju, odnosno oteenih telesnih organa i na rezervne delove i potroni materijal za korienje tih pomagala; 11a) osobe sa invaliditetom sa telesnim oteenjem od najmanje 70%, vojni invalidi od prve do pete grupe, civilni invalidi rata od prve do pete grupe, slepa lica, lica obolela od distrofije ili srodnih miinih i neuromiinih oboljenja, od paraplegije i kvadriplegije, cerebralne i deije paralize i od multipleks skleroze, roditelji viestruko ometene dece, koja su u otvorenoj zatiti, odnosno o kojima roditelji neposredno brinu - na putnike automobile, koje unesu ili prime iz inostranstva za linu upotrebu; 12) invalidi I i II kategorije, kao i lica iji stepen invaliditeta odgovara invaliditetu I i II kategorije, koji se posle sprovedene profesionalne rehabilitacije osposobe za odre enu delatnost - na opremu za vrenje te delatnosti koja se ne proizvodi u Srbiji; 13) organizacije lica sa posebnim potrebama (gluvi i nagluvi, slepi i slabovidni, distrofiari, paraplegiari, oboleli od neuromiinih bolesti i dr.), odnosno lanovi tih organizacija - na specifinu opremu, ure aje i instrumente i na njihove rezervne delove i na potroni materijal za korienje te opreme koji se ne proizvode u Srbiji; 14) gra ani na specifinu opremu, ure aje i instrumente za zdravstvo i na rezervne delove i potroni materijal za korienje te opreme, za linu upotrebu, koji se ne proizvode u Srbiji.

3. OSLOBO ENJE PRAVNIH UVOZNIH DABINA


lan 193.

DRUGIH

LICA

OD

PLAANJA

(1) Oslobo eni su od plaanja uvoznih dabina: 1) organizacije Crvenog krsta - na robu koju uvezu iz inostranstva, koja se ne proizvodi u Srbiji, a koja slui za izvravanje njihovih humanitarnih zadataka; 2) vatrogasne i spasilake organizacije i drutva - na opremu i delove te opreme koji se ne proizvode u Srbiji, a namenjeni su za gaenje poara i za spasilake delatnosti; 3) muzeji i umetnike galerije - na zbirke, delove zbirki i pojedinane predmete koji su njima namenjeni, kao i arhivi - za arhivski materijal; 4) lica, osim fizikih, koja se bave naunom, obrazovnom, kulturnom, sportskom, rekreativnom, humanitarnom, verskom delatnou, tehnikom kulturom, umetnou, delatnostima zatite prirode i kulturnih dobara i kontrolom kvaliteta ivotne sredine - na robu koja se ne proizvodi u Srbiji, a slui neposredno za obavljanje tih delatnosti, osim alkohola i alkoholnih pia, duvanskih proizvoda i putnikih motornih vozila; 5) lica, osim fizikih - na robu koju besplatno prime iz inostranstva za naune, prosvetne, kulturne, sportske, humanitarne, verske, zdravstvene i socijalne svrhe, kao i za zatitu ivotne sredine, osim alkohola i alkoholnih pia, duvanskih proizvoda i putnikih motornih vozila; 6) lica, osim fizikih - na robu koju besplatno prime iz inostranstva ili je nabave od sredstava koja su dobila iz inostranstva kao novanu pomo, ako je namenjena otklanjanju posledica prouzrokovanih elementarnim nepogodama (zemljotresi, poplave, sue, ekoloki udesi i sl.), ratom ili oruanim sukobom. Pravo na oslobo enje od plaanja uvoznih dabina u skladu sa odredbom ove take, moe se ostvariti ako Vlada utvrdi da su posledice elementarnih nepogoda takve da za njihovo otklanjanje treba dozvoliti uvoz robe uz oslobo enje od plaanja carine i ako se ta roba uveze u roku koji odredi Vlada; 7) preduzea u oblasti zdravstva - na specifinu opremu, ure aje i instrumente za zdravstvo i njihove rezervne delove i na potroni materijal za korienje te opreme, kao i za lekove koji se koriste u bolnikom leenju, koji se ne proizvode u zemlji i ako se uvoze radi opremanja i potreba tih preduzea u skladu sa programima razvoja zdravstva; 8) preduzea za profesionalno osposobljavanje i zapoljavanje invalida - na opremu i rezervne delove koji se ne proizvode u zemlji, a koriste se za profesionalno osposobljavanje i radno angaovanje invalida; 9) lica, osim fizikih - na opremu koja se ne proizvodi u zemlji, a slui neposredno za zatitu ivotne sredine; 10) lica, osim fizikih - na medalje i plakete koje primaju iz inostranstva radi dodeljivanja na me unarodnim takmienjima koja se organizuju u Srbiji. (2) Odredbe stava 1. ta. 3. do 10. ovog lana primenjuju se i na preduzetnike.

4. ROBA NA KOJU SE NE PLAAJU UVOZNE DABINE


lan 194. Uvozne dabine ne plaaju se na: 1) opremu po osnovu uloga stranog lica, u skladu sa odredbama zakona kojim se ure uje strano ulaganje; 2) reklamni materijal i uzorke koji se besplatno primaju iz inostranstva; 3) predmete stranih izlagaa koji uestvuju na me unarodnim sajmovima i prodajnim izlobama u zemlji, koje unose i primaju iz inostranstva radi uobiajene raspodele ili potronje za vreme odravanja sajmova, odnosno izlobi; 4) igove, patente, modele i pratee isprave, kao i prijave i podneske za priznavanje prava, koji se dostavljaju organizacijama za zatitu prava intelektualne svojine; 5) robu koja se prodaje u slobodnim carinskim prodavnicama na vazduhoplovnim pristanitima.

5. OSTALE ODREDBE
lan 195. Vlada moe da utvrdi vrstu, koliinu i vrednost robe iz l. 191. do 194. ovog zakona na koju se ne plaaju uvozne dabine, kao i rokove, uslove i postupak za ostvarivanje prava na oslobo enje od plaanja uvoznih dabina.

lan 196. (1) Roba koja je bila oslobo ena od plaanja uvoznih dabina u skladu sa odredbama l. 191. i 192. stav 1. ta. 1. i 3, l. 193. i 194. ovog zakona, u roku od tri godine od dana stavljanja u slobodan promet, ne moe se otu iti, dati na korienje drugom licu ili drukije upotrebiti, osim u svrhe za koje je bila oslobo ena od plaanja uvoznih dabina, pre nego to se uvozne dabine plate. Ova roba ne moe se davati u zalog, na pozajmicu ili kao obezbe enje za izvrenje druge obaveze. (2) Odredba stava 1. ovog lana odnosi se i na upotrebljavana putnika motorna vozila iz lana 192. stav 1. taka 11a ovog zakona. Rok iz stava 1. ovog lana za nova putnika motorna vozila iz lana 192. stav 1. taka 11a je pet godina. (3) U sluaju da carinski organ dozvoli drukiju upotrebu robe, visina uvoznih dabina utvr uje se prema stanju robe i u skladu sa propisima koji vae u momentu podnoenja zahteva za plaanje uvoznih dabina. (4) U sluaju postupanja sa robom suprotno odredbi stava 1. ovog lana, uvozne dabine obraunavaju se prema stanju robe i u skladu sa propisima koji vae na dan donoenja reenja o naplati uvoznih dabina.

GLAVA II POVRAAJ ROBE


lan 197. (1) Na robu iz lana 18. stav 2. taka 2. ovog zakona koja se u roku od dve godine vraa u carinsko podruje i stavlja u slobodan promet, ne plaaju se uvozne dabine. (2) Rok iz stava 1. ovog lana, carinski organ moe produiti, na zahtev deklaranta, ako za to postoje opravdani razlozi. (3) Ako je, pre nego to je izvezena iz carinskog podruja, vraena roba bila stavljena u slobodan promet po nioj stopi uvoznih dabina ili bez plaanja uvoznih dabina zbog njene posebne upotrebe, povraaj robe bez plaanja uvoznih dabina iz stava 1. ovog lana carinski organ e odobriti ako se roba ponovo uvozi u istu svrhu. (4) Ako se roba ne uvozi ponovo u istu svrhu, iznos uvoznih dabina obraunat za tu robu umanjie se za iznos uvoznih dabina plaen prilikom prvog stavljanja robe u slobodan promet. (5) Ako je iznos prethodno plaenih uvoznih dabina vei od iznosa koji bi trebalo platiti pri ponovnom uvozu, povraaj uvoznih dabina nee biti odobren. (6) Odredba stava 1. ovog lana ne primenjuje se kad je roba izvezena iz carinskog podruja u okviru postupka pasivnog oplemenjivanja, osim ako je roba ostala u istom stanju u kakvom je izvezena.

lan 198. Za robu koja se ponovo uvozi u istom stanju u kojem je izvezena, uvozne dabine ne plaaju se u skladu sa odredbama lana 197. ovog zakona.

lan 199. Odredbe l. 197. i 198. ovog zakona shodno se primenjuju na vraanje dobijenih proizvoda prethodno izvezenih ili ponovo izvezenih posle postupka aktivnog oplemenjivanja.

GLAVA III PROIZVODI MORSKOG IZVA ENI IZ MORA


lan 200. (1) Kad se stavljaju u slobodan promet oslobo eni su plaanja uvoznih dabina sledei proizvodi: 1) proizvodi morskog ribolova i drugi proizvodi izva eni iz teritorijalnog mora drugih drava ili iz me unarodnih voda, uz upotrebu plovila koja su registrovana ili upisana u odgovarajui registar u Srbiji i koja plove pod njenom zastavom;

RIBOLOVA

DRUGI

PROIZVODI

2) proizvodi dobijeni od proizvoda iz take 1. ovog lana na brodovima-fabrikama, koji ispunjavaju uslove iz te take. (2) Odredbe lana 37. ta. 5. i 6. ovog zakona primenjuju se i u sluaju iz stava 1. ovog lana.

DEO

ESTI

CARINSKI DUG I OBRAUN UVOZNIH DABINA GLAVA I OBEZBE ENJE ZA NAPLATU CARINSKOG DUGA
lan 201. (1) Ako carinski organ, u skladu sa carinskim propisima, zahteva polaganje obezbe enja za naplatu carinskog duga, obezbe enje polae carinski dunik ili lice koje moe postati carinski dunik. (2) Za jedan carinski dug, carinski organ moe traiti polaganje jednog obezbe enja. (3) Carinski organ moe odobriti da drugo lice poloi obezbe enje umesto lica ija je to obaveza. (4) Dravni organi ne polau obezbe enje za naplatu carinskog duga.

lan 202. Ako prema carinskim propisima polaganje obezbe enja nije obavezno, carinski organ moe da zahteva polaganje obezbe enja ako oceni da nije sigurno da e naplata carinskog duga ili carinskog duga koji bi mogao nastati biti blagovremeno izvrena.

lan 203. Na zahtev lica koje je carinski dunik ili lica koje bi moglo postati carinski dunik, carinski organ moe odobriti da se za dva ili vie postupaka u vezi sa kojima je carinski dug nastao ili bi mogao nastati, poloi jedno obezbe enje.

lan 204. (1) Ako je polaganje obezbe enja prema carinskim propisima obavezno, carinski organ utvr uje obezbe enje u iznosu koji odgovara: 1) tanom iznosu carinskog duga ili dugova za koje se polae obezbe enje, ako se taj iznos u trenutku davanja obezbe enja moe odrediti na nesporan nain, ili 2) u drugim sluajevima, najviem iznosu carinskog duga ili dugova koji su nastali ili bi, prema oceni carinskog organa, mogli nastati. (2) U sluaju odobravanja polaganja jednog obezbe enja za vie carinskih dugova ija visina tokom perioda za koje je poloeno obezbe enje podlee promenama, obezbe enje se utvr uje u iznosu koji osigurava naplatu tih carinskih dugova. (3) Ako carinski organ zahteva polaganje obezbe enja kad prema carinskim propisima polaganje obezbe enja za naplatu carinskog duga nije obavezno, iznos obezbe enja ne moe biti vii od iznosa utvr enog u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana. (4) Obezbe enje za naplatu carinskog duga sadri i obezbe enje za naplatu drugih obaveza koje carinski organ naplauje prilikom uvoza ili izvoza robe u skladu sa propisima.

lan 205. Obezbe enje se polae deponovanjem gotovine ili jemstvom.

lan 206. (1) Polaganjem gotovine smatra se i polaganje instrumenata plaanja koje carinski organ s obzirom na izdavaoca, uslove i nain njihove naplate, prihvata kao sredstvo plaanja. (2) Vlada propisuje uslove i nain polaganja gotovine i drugih instrumenata plaanja.

lan 207. (1) Jemac se u pisanoj formi obavezuje da e u roku dospelosti, solidarno sa carinskim dunikom, platiti iznos carinskog duga obuhvaenog jemstvom, ukljuujui kamate i trokove nastale u postupku naplate neplaenog carinskog duga. (2) Jemac mora biti lice sa seditem ili prebivalitem u Srbiji, ije je jemstvo po oceni carinskog organa prihvatljivo. (3) Carinski organ moe odbiti jemca ili predloeni oblik jemstva, ako oceni da se time ne obezbe uje blagovremena naplata carinskog duga.

lan 208. (1) Lice koje ima obavezu davanja obezbe enja slobodno je pri izboru oblika obezbe enja propisanih odredbom lana 205. ovog zakona. (2) Carinski organ moe odbiti predloeni oblik obezbe enja, ako takvo obezbe enje ne osigurava pravilno sprovo enje carinskog postupka. (3) Carinski organ moe zahtevati da izabrani oblik obezbe enja vai u odre enom vremenskom periodu.

lan 209. Izuzetno od odredbe lana 205. ovog zakona, Vlada moe propisati i druge oblike obezbe enja koji osiguravaju naplatu carinskog duga.

lan 210. Ako carinski organ utvrdi da poloeno obezbe enje ne osigurava naplatu carinskog duga u potpunosti ili blagovremeno, moe zahtevati da carinski dunik poloi dodatno obezbe enje ili da prethodno poloeno obezbe enje zameni novim.

lan 211. (1) Obezbe enje za naplatu carinskog duga ne moe prestati da vai dok carinski dug ne bude naplaen ili ne nastupe okolnosti zbog kojih carinski dug vie ne moe nastati.

(2) Posle naplate carinskog duga, odnosno nakon nastupanja okolnosti zbog kojih carinski dug vie ne moe nastati, vraa se obezbe enje za naplatu tog carinskog duga. (3) Ako je carinski dug delimino naplaen ili ako moe nastati samo u odnosu na deo iznosa za koji je poloeno obezbe enje, na zahtev zainteresovanog lica smanjuje se i obaveza po osnovu obezbe enja.

GLAVA II NASTANAK CARINSKOG DUGA


lan 212. (1) Carinski dug prilikom uvoza nastaje: 1) stavljanjem robe koja podlee plaanju uvoznih dabina u slobodan promet, ili 2) stavljanjem robe iz take 1. ovog stava u postupak privremenog uvoza sa deliminim oslobo enjem od plaanja uvoznih dabina. (2) Carinski dug nastaje u trenutku prihvatanja deklaracije. (3) Carinski dunik je deklarant, a u sluaju posrednog zastupanja iz lana 26. stav 2. taka 2. ovog zakona carinski dunik je lice za iji je raun deklaracija podneta. (4) Ako su u deklaraciji prikazani netani podaci na osnovu kojih uvozne dabine nisu obraunate i naplaene, delimino ili u celini, carinskim dunikom smatra se i lice koje je dalo podatke u deklaraciji, a koje je znalo ili je moglo znati da ti podaci nisu istiniti.

lan 213. (1) Carinski dug nastaje i: 1) nezakonitim unoenjem robe koja podlee plaanju uvoznih dabina u carinsko podruje, ili 2) nezakonitim unoenjem robe iz take 1. ovog stava iz slobodne zone u drugi deo carinskog podruja. (2) Nezakonitim unoenjem robe iz stava 1. ovog lana smatra se unoenje robe suprotno odredbama l. 64. do 68. ovog zakona. (3) Carinski dug nastaje u trenutku nezakonitog unoenja robe u carinsko podruje. (4) Carinski dunik za carinski dug iz stava 1. ovog lana je: 1) lice koje je nezakonito unelo robu u carinsko podruje, odnosno unelo robu iz slobodne zone u druge delove carinskog podruja; 2) lice koje je uestvovalo u nezakonitom unoenju robe, a znalo je ili je moglo znati da je takvo unoenje nezakonito, ili 3) lice koje je steklo svojinu ili dravinu robe iz stava 1. ovog lana i koje je u trenutku sticanja ili prijema robe znalo ili je moglo znati da je roba nezakonito uneta u carinsko podruje, odnosno nezakonito uneta iz slobodne zone u drugi deo carinskog podruja.

lan 214. (1) Carinski dug nastaje i nezakonitim uzimanjem ispod carinskog nadzora robe koja podlee plaanju uvoznih dabina. (2) Carinski dug iz stava 1. ovog lana nastaje u trenutku uzimanja robe ispod carinskog nadzora. (3) Carinski dunik za carinski dug iz stava 1. ovog lana je: 1) lice koje je uzelo robu ispod carinskog nadzora; 2) lice koje je uestvovalo u uzimanju robe iako je znalo ili je moglo znati da se radi o uzimanju robe ispod carinskog nadzora; 3) lice koje je steklo svojinu ili dravinu robe iz stava 1. ovog lana ako je u trenutku sticanja, odnosno prijema robe znalo ili je moglo znati da se radi o robi uzetoj ispod carinskog nadzora, ili 4) lice koje je bilo duno da se pridrava obaveza koje proizlaze iz privremenog smetaja robe ili carinskog postupka u koji je roba bila stavljena.

lan 215. (1) Carinski dug moe nastati i: 1) neispunjavanjem obaveza koje proizlaze iz privremenog smetaja ili drugog carinskog postupka u koji je roba bila stavljena, ili 2) neispunjavanjem nekih od uslova za stavljanje robe u odgovarajui carinski postupak ili za odobravanje povoljnijeg tretmana pod uslovom upotrebe robe u svrhe radi kojih je odobren povoljniji tretman, osim ako se utvrdi da propusti nisu bitno uticali na pravilno sprovo enje privremenog smetaja ili odre enog carinskog postupka. (2) Carinski dug nastaje u trenutku kad prestane ispunjenje obaveze zbog ijeg neispunjenja nastaje carinski dug ili u trenutku kad je roba bila stavljena u odre eni carinski postupak, ako se naknadno utvrdi da nije bio ispunjen jedan od propisanih uslova za njeno stavljanje u taj postupak ili za primenu povoljnijeg tretmana pod uslovom upotrebe u svrhe radi kojih je odobren povoljniji tretman. (3) Carinski dunik je i lice koje je duno ili je bilo duno da ispuni propisane obaveze koje proizlaze iz privremenog smetaja robe ili njenog stavljanja u odgovarajui carinski postupak.

lan 216. (1) Carinski dug nastaje troenjem ili upotrebom u slobodnoj zoni robe koja podlee plaanju uvoznih dabina, pod uslovima ili na nain koji nisu u skladu s propisima. (2) Smatrae se da je roba koja nestane u slobodnoj zoni utroena ili upotrebljena pod uslovima i na nain koji nisu u skladu sa propisima. (3) Carinski dug iz stava 1. ovog lana nastaje u trenutku kad se roba potroi ili prvi put upotrebi pod uslovima ili na nain koji nisu u skladu sa propisima.

(4) U sluaju iz stava 1. ovog lana, carinski dunik je lice koje je potroilo ili upotrebilo robu, kao i lice koje je u troenju ili upotrebi robe uestvovalo, ako je znalo ili je moglo znati da se roba moe troiti ili koristiti samo u skladu sa propisima. (5) Ako carinski dug nastane u vezi sa robom koja je nestala u slobodnoj zoni, a nije mogue odrediti carinskog dunika u skladu sa odredbom stava 4. ovog lana, lice za koje je od strane carinskog organa utvr eno da je poslednje bilo u posedu robe obavezno je da plati carinski dug.

lan 217. (1) Izuzetno od odredaba l. 213. i 215. stav 1. taka 1. ovog zakona, carinski dug za odre enu robu nee nastati ako lice dokae da obaveze koje proizlaze iz odredaba l. 64. do 68. ovog zakona, privremenog smetaja te robe ili primene carinskog postupka u koji je ta roba bila stavljena, nisu mogle biti ispunjene zbog potpunog unitenja ili nepovratnog gubitka robe kao posledice prirode robe, nepredvi enih okolnosti, nastupanja vie sile ili uz odobrenje carinskog organa. (2) Nepovratno izgubljena roba iz stava 1. ovog lana je roba koja je neupotrebljiva. (3) Carinski dug ne nastaje za robu koja je pod uslovom upotrebe u odre ene svrhe stavljena u slobodan promet uz povoljniji tretman, ako je ta roba uz odobrenje carinskog organa izvezena ili ponovo izvezena.

lan 218. Ako, u skladu sa odredbom lana 211. stav 1. ovog zakona, nije nastao carinski dug za robu koja je pod uslovom upotrebe u odre ene svrhe stavljena u slobodan promet uz niu stopu uvoznih dabina ili bez plaanja uvoznih dabina, otpaci i ostaci koji nastanu prilikom unitenja takve robe smatraju se stranom robom.

lan 219. (1) Ako je u skladu sa odredbama l. 214. ili 215. ovog zakona carinski dug nastao u vezi sa robom koja je radi njene upotrebe u odre ene svrhe bila stavljena u slobodan promet uz niu stopu uvoznih dabina, iznos plaen prilikom stavljanja takve robe u slobodan promet odbija se od iznosa carinskog duga. (2) Odredba stava 1. ovog lana primenjuje se i u sluaju kad carinski dug nastane u vezi sa ostacima ili otpacima koji preostanu posle unitenja takve robe.

lan 220. (1) Carinski dug iz odredaba l. 212. do 216. ovog zakona nastaje i za robu koja podlee merama zabrane ili ogranienja uvoza. (2) Radi primene kaznenih odredaba za postupanje suprotno carinskim propisima, smatrae se da je carinski dug nastao u sluajevima kad kaznene odredbe predvi aju da je iznos carine osnov za izricanje kazne ili da je postojanje carinskog duga osnov za pokretanje kaznenog postupka.

lan 221. Oslobo enja od plaanja uvoznih dabina propisana ovim zakonom primenjuju se i u sluajevima kad carinski dug nastane u skladu sa odredbama l. 213. do 216. ovog zakona, ako carinski dunik nije postupao namerno ili sa grubom nepanjom i ako dokae da su ostali uslovi za ostvarivanje povlastice ispunjeni.

lan 222. Ako je vie lica u obavezi da plate isti carinski dug, obavezna su da taj dug plate pojedinano, odnosno solidarno.

lan 223. (1) Iznos uvoznih dabina koje za odre enu robu treba obraunati utvr uje se prema propisima koji su za tu robu vaili na dan nastanka carinskog duga, ako ovim zakonom nije drukije odre eno. (2) Ako se ne moe tano odrediti kada je carinski dug nastao, smatrae se da je dug nastao u vreme kad ovlaeni carinski organ utvrdi da se roba nalazi u statusu koji uslovljava nastanak carinskog duga. (3) Ako je carinski dug utvr en u skladu sa odredbom stava 2. ovog lana, na iznos carinskog duga naplatie se kompenzatorna kamata za period od dana za koji je utvr eno da je nastao carinski dug do dana njegovog plaanja, po stopi koju utvr uje Vlada.

lan 224. (1) Ako je me unarodnim ugovorom za odre enu robu predvi en povoljniji tretman kad je ta roba dobijena u postupku aktivnog oplemenjivanja, za svu stranu robu koja je u postupku aktivnog oplemenjivanja ugra ena u dobijeni proizvod, carinski dug nastaje overavanjem isprave kojom dobijeni proizvod stie pravo na povlaeni tretman u drugoj dravi. (2) Carinski dug iz stava 1. ovog lana nastaje u momentu prihvatanja izvozne deklaracije za tu robu. (3) Carinski dunik je deklarant. U sluaju posrednog zastupanja iz lana 26. stav 1. taka 2. ovog zakona, carinskim dunikom smatra se i lice za iji je raun izvozna deklaracija podneta. (4) Iznos koji odgovara carinskom dugu iz stava 1. ovog lana odre uje se na isti nain kao da se radi o carinskom dugu koji bi nastao da je podneta deklaracija za stavljanje takve robe, poreklom iz tree drave, u slobodan promet posle okonanja postupka aktivnog oplemenjivanja.

GLAVA III OBRAUN I NAPLATA CARINSKOG DUGA


lan 225. Carinski dug se obraunava na osnovu podataka dostupnih carinskom organu u skladu sa propisima.

lan 226. (1) Posle obrauna iznosa carinskog duga, carinski organ e dunika na odgovarajui nain obavestiti o iznosu duga. (2) Ako je u deklaraciju unet taan iznos duga koji treba platiti, kao sastavni deo deklaracije, dunik nee biti posebno obaveten o iznosu duga.

lan 227. (1) Iznos duga o kome je dunik obaveten u skladu sa odredbom lana 226. ovog zakona mora biti plaen u roku od osam dana od dana prijema obavetenja. Roba nee biti putena pre nego to carinski dug bude plaen, odnosno pre nego to bude poloeno obezbe enje. (2) Carinski organ, na zahtev carinskog dunika, odobrie periodino plaanje dospelog carinskog duga za vie uvoznih poslova jednog uvoznika, pod uslovom da za ovakvo periodino plaanje bude poloeno obezbe enje. Ovo plaanje mora biti izvreno u roku koji ne moe biti dui od 30 dana od dana dospelosti carinskog duga. Periodino plaanje nee se odobriti kad je podnosilac zahteva poinio ozbiljnu povredu carinskih propisa ili kad povremeno deklarie robu za putanje u slobodan promet. (3) U odobrenju iz stava 1. ovog lana mora biti odre en carinski organ nadlean za prihvatanje deklaracije za koje je odobreno periodino plaanje iz stava 2. ovog lana, kao i obezbe enje za pokrie carinskog duga koji moe nastati. (4) Za odobrenje periodinog plaanja mogu se od carinskog dunika naplatiti dodatni trokovi vezani za vo enje evidencije i pruene usluge.

lan 228. (1) Carinski organ moe, na zahtev carinskog dunika, u celini ili delimino, odloiti plaanje carinskog duga, ako plaanje carinskog duga na dan dospelosti: 1) za carinskog dunika predstavlja neprimereno veliko optereenje, i 2) nanosi bitnu ekonomsku tetu carinskom duniku. (2) Vlada propisuje uslove za primenu odredaba stava 1. ovog lana. (3) O zahtevu za odlaganje plaanja carinskog duga odluuje direktor. (4) Odlukom iz stava 3. ovog lana, koja mora da sadri obrazloene razloge zbog kojih se odlaganje odobrava, moe se odobriti jednokratno odlaganje ili plaanje carinskog duga na rate, u roku koji ne moe biti dui od 12 meseci od dana dospelosti carinskog duga.

(5) O uslovima odlaganja plaanja carinskog duga sainjava se sporazum izme u Uprave carina i carinskog dunika, koji u ime Uprave carina potpisuje direktor. (6) Ako je plaanje carinskog duga odloeno u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana, odnosno ako je naplata duga privremeno odloena iz drugog razloga (u toku upravnog spora i sl.), kamata se obraunava i za vreme dok traje odlaganje, po stopi iz lana 231. stav 2. ovog zakona.

lan 229. Plaanje moe da se izvri gotovinski ili na drugi nain, u skladu sa propisima kojima se ure uje nain plaanja.

lan 230. Iznos carinskog duga moe umesto dunika platiti tree lice.

lan 231. (1) Ako iznos carinskog duga nije plaen u roku iz l. 227. i 228. ovog zakona carinski organ obraunava zateznu kamatu na iznos duga i preduzima sve zakonom propisane mere za naplatu duga, ukljuujui i prinudno izvrenje. (2) Kamata iz stava 1. ovog lana obraunava se i plaa, poev od dana dospelosti, po stopi jednakoj godinjoj eskontnoj stopi centralne emisione banke uveanoj za 15 procentnih poena, primenom komforne metode obrauna. (3) Vlada moe propisati iznose uvoznih dabina i kamata za koje se nee vriti prinudna naplata.

GLAVA IV GAENJE CARINSKOG DUGA


lan 232. (1) Carinski dug se gasi: 1) plaanjem iznosa carinskog duga; 2) ponitavanjem iznosa carinskog duga; 3) nastupanjem zastarelosti potraivanja; 4) za robu deklarisanu za carinski postupak u kome nastaje obaveza plaanja carine, ako je: - deklaracija ponitena; - roba zadrana i istovremeno ili naknadno oduzeta, unitena po nalogu carinskog organa, unitena ili ustupljena u korist drave u skladu sa odredbom lana 188. ovog zakona ili unitena ili nepovratno izgubljena zbog njene vrste ili nepredvi enih okolnosti ili zbog delovanja vie sile;

5) ako je roba za koju je carinski dug nastao u skladu sa odredbama lana 213. ovog zakona, zadrana zbog nezakonitog unoenja i istovremeno ili naknadno oduzeta. (2) U sluaju da je roba zadrana ili oduzeta, smatrae se da carinski dug nije ugaen ako je iznos carinskog duga osnov za utvr ivanje prekrajne ili krivine odgovornosti. (3) Carinski dug koji nastane u skladu sa odredbama lana 224. ovog zakona ugasie se kada carinski organ donese odluku o stavljanju van snage radnji i postupaka uinjenih radi sticanja prava na povlaeni carinski tretman.

lan 233. (1) Carinski dug koji nije naplaen u roku od pet godina od dana njegovog nastanka ne moe se naplatiti. (2) Postupanje nadlenog organa koje ima za cilj naplatu carinskog duga prekida protek vremena u kome je mogue naplatiti carinski dug. (3) U sluaju iz stava 2. ovog lana rok poinje da tee od poetka. (4) Po isteku roka od 10 godina od dana nastanka carinskog duga, pravo carinskog organa da naplati carinski dug zastareva.

GLAVA V POVRAAJ NAPLAENOG CARINSKOG DUGA


lan 234. (1) Povraaj naplaenog carinskog duga vri se do iznosa za koji se utvrdi da: 1) nije trebalo da bude plaen u vreme kada je plaen; 2) prema podacima unetim u deklaraciju ili dodatnu ispravu upotrebljenu za obraun carinskog duga, carinski dug ne odgovara stvarnom stanju robe, odnosno da je carinski dug plaen u viem iznosu nego to je trebalo; 3) je carinski dug plaen vie puta. (2) Zahtev za povraaj iz stava 1. ovog lana moe se podneti carinskom organu u roku od tri godine od dana kad je carinski dunik obaveten o visini carinskog duga. (3) Carinski organ vraa naplaeni carinski dug po slubenoj dunosti, ako u roku od tri godine od dana kad je dunik obaveten o iznosu duga, utvrdi postojanje uslova za povraaj iz stava 1. ovog lana.

lan 235. (1) Iznos carinskog duga carinski organ vraa ako je deklaracija ponitena, a uvozne dabine plaene. (2) Carinski organ odobrava povraaj carinskog duga na zahtev lica koje taj zahtev podnosi uz zahtev za ponitaj deklaracije u skladu sa odredbom lana 93. ovog zakona.

lan 236. (1) Carinski dug vraa se uvozniku i za robu koja je stavljena u odgovarajui carinski postupak, ako uvoznik dokae da je vratio robu zbog njenog nedostatka u trenutku prihvatanja carinske deklaracije ili zato to roba nije odgovarala uslovima utvr enim ugovorom koji je osnov za uvoz robe. (2) Povraaj carinskog duga odobrava se ako: 1) roba nije bila upotrebljavana, osim radnji nunih da bi se utvrdili nedostaci, odnosno da roba ne odgovara uslovima iz ugovora; i 2) je roba izvezena iz carinskog podruja. (3) Carinski organ, na zahtev uvoznika, odobrava da roba umesto da bude izvezena, bude unitena ili radi ponovnog izvoza bude stavljena u postupak tranzita, postupak skladitenja ili u slobodnu zonu. (4) Prilikom stavljanja robe u jedan od carinskih postupaka ili upotreba iz st 1. i 3. ovog lana, roba stie status strane robe. (5) Carinski dug ne vraa se za robu koja je pre nego to je stavljena u slobodan promet bila privremeno uvezena radi ispitivanja, osim u sluaju kad se utvrdi da se takvim ispitivanjem nije moglo ustanoviti da roba ima nedostatke ili da ne odgovara uslovima iz ugovora. (6) Zahtev za povraaj naplaenog carinskog duga moe se podneti carinskom organu u roku od 12 meseci od dana kad je dunik obaveten o iznosu tog duga.

lan 237. Ako carinski organ izvri povraaj iznosa uvoznih dabina, ukljuujui i iznos kamate, odnosno zatezne kamate, koji je zaraunat prilikom plaanja tih dabina, obraunae i platiti kamatu na povraeni iznos od dana naplate dabina do dana povraaja, po stopi iz lana 231. stav 2. ovog zakona.

lan 238. (1) Ako je carinski dug nezakonito ili grekom vraen, dunik je obavezan da plati prvobitno utvr eni dug. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, dunik je obavezan, ako je plaena kamata iz lana 237. ovog zakona, da je vrati.

lan 239. Pravila za povraaj carinskog duga utvr ena odredbama l. od 234. do 238. ovog zakona shodno se primenjuju i na ponitavanje carinskog duga.

GLAVA VI MERE ZA ZATITU PRAVA INTELEKTUALNE SVOJINE NA GRANICI


lan 240. Uvoz, izvoz ili tranzit robe kojim se povre uju prava intelektualne svojine utvr ena propisima koji ure uju to pitanje i me unarodnim ugovorima nije dozvoljen.

lan 241. (1) Carinski organ, na zahtev nosioca prava intelektualne svojine, prekinue carinski postupak i zadrati robu u sluaju postojanja sumnje da se uvozom, izvozom ili tranzitom robe koja je predmet carinskog postupka povre uju prava intelektualne svojine. (2) Zahtev iz stava 1. ovog lana moe biti pojedinaan, ako se odnosi na jednu poiljku robe, ili opti, u kom sluaju nosilac prava dostavlja carinskom organu detaljne podatke o originalnoj robi, proizvo aima i distributerima takve robe, kao i sve ostale podatke koje carinskom organu mogu pomoi da identifikuje poiljke za koje postoji sumnja da povre uju prava intelektualne svojine.

lan 242. Carinski organ moe, po slubenoj dunosti, prekinuti carinski postupak i putanje uvezene ili izvezene robe, ako posumnja da je povre eno neko od prava intelektualne svojine.

lan 243. (1) Carinski organ ne odgovara uvozniku ili vlasniku robe za naknadu tete koja nastane zbog zadravanja robe u skladu sa odredbama l. 241. i 242. ovog zakona. (2) Lice iz lana 241. stav 1. ovog zakona duno je da uvozniku ili vlasniku robe plati naknadu za tetu nastalu zbog zadravanja robe, ako je do neosnovanog zadravanja robe dolo na zahtev tog lica.

lan 244. (1) Kad carinski organ, u skladu sa odredbom lana 242. ovog zakona, po slubenoj dunosti prekine carinski postupak, o tome bez odlaganja obavetava: 1) uvoznika; 2) nosioca prava intelektualne svojine, ako je carinskom organu poznata njegova adresa; 3) organ nadlean za zatitu prava intelektualne svojine. (2) Ako u roku od 15 dana od dana kada su zainteresovane strane obavetene o prekidu postupka carinski organ ne bude obaveten da je pokrenut postupak koji vodi meritornoj odluci, ili da je nadleni organ odredio privremenu meru na osnovu koje se odlae putanje robe, roba e biti putena ako su ispunjeni uslovi za uvoz, izvoz ili tranzit.

(3) Carinski organ moe, na zahtev podnosioca, u opravdanim sluajevima, da produi rok iz stava 2. ovog lana za jo 15 dana.

lan 245. Nosilac prava intelektualne svojine, uvoznik, izvoznik i vlasnik robe imaju pravo da identifikuju robu, ukljuujui i pregled robe, pod uslovom da se pregled obavi u carinskim prostorijama i pod carinskim nadzorom.

lan 246. Mere za zatitu prava intelektualne svojine iz l. 240. do 245. ovog zakona, ne primenjuju se na nekomercijalnu robu, lini prtljag i poklone koje unose putnici.

lan 247. Vlada moe propisati uslove i nain za primenu mera iz l. 240. do 246. ovog zakona.

DEO SEDMI NAKNADA ZA USLUGE CARINSKOG ORGANA


lan 248. (1) Iznosi naknada koje naplauje carinski organ, osim uvoznih dabina, ne mogu biti vii od stvarnih trokova carinskog organa za usluge pruene u carinskom postupku i ne mogu predstavljati posrednu zatitu domaih proizvoda ili posredno oporezivanje uvoza ili izvoza, i prihod su budeta Republike. (2) Vrstu, visinu i nain plaanja naknade iz stava 1. ovog lana, propisuje Vlada. (3) Upravi carina pripadaju naknade iz stava 1. ovog lana naplaene na ime: 1) procesne obrade carinske isprave koja se koristi za odravanje raunarske opreme carinske slube; 2) vrenja usluga licima u vezi sa carinskim postupkom; 3) obrauna i naplate naknade za korienje puteva u me unarodnom drumskom saobraaju, izvrene za raun drugog organa, u visini od 1% od iznosa naplaenog po tom osnovu. (4) Raspored sredstava iz stava 3. ovog lana vri se finansijskim planom Uprave carina.

DEO

OSMI

PRODAJA CARINSKE ROBE I RASPORED PRIHODA


lan 249. (1) Prodaja carinske robe vri se posle ispunjenja uslova utvr enih ovim zakonom, po pravilu, javnom prodajom. (2) Carinski organ moe, bez javne prodaje, odmah prodati lako kvarljivu robu i ive ivotinje, zadrane u skladu sa odredbom lana 386, stav 3. ovog zakona. (3) Vlada propisuje uslove i nain prodaje carinske robe.

lan 250. (1) Vlada moe ustupiti bez naknade robu od istorijske, arheoloke, etnografske, kulturne, umetnike i naune vrednosti, kao i robu namenjenu za humanitarne svrhe, dravnim organima, ustanovama kulture koje su odgovorne za zatitu kulturnih dobara, humanitarnim organizacijama i drugim korisnicima humanitarne pomoi, kao i u druge opravdane svrhe. (2) Roba koja se ne moe prodati, odnosno upotrebiti zbog zdravstvenih, veterinarskih, fitosanitarnih, sigurnosnih ili drugih razloga propisanih zakonom unitava se pod carinskim nadzorom, u skladu sa propisima. (3) Robom iz stava 2. ovog lana, smatraju se i duvanske prera evine koje nisu obeleene na propisan nain. (4) Trokove unitenja snosi vlasnik ili uvoznik robe, a ako su oni nepoznati ili nedostupni, trokove unitenja snosi carinski organ.

lan 251. Prihodi ostvareni po osnovu naplaenih kazni i prodaje carinske robe predstavljaju prihod budeta Republike, a 10% od iznosa naplaenih kazni i 10% od iznosa naplaene vrednosti prodate carinske robe, pripadaju Upravi carina.

DEO DEVETI UPRAVA CARINA GLAVA I NADLENOST I ORGANIZACIJA UPRAVE CARINA


1. NADLENOST UPRAVE CARINA
lan 252. (1) Uprava carina obavlja poslove iz svog delokruga na osnovu principa profesionalnosti i integriteta, javnosti rada, pruanja usluga javnosti, odgovornosti i doslednosti u primeni zakona i upotrebi zakonskih ovlaenja. (2) Uprava carina, u skladu sa delokrugom utvr enim zakonom koji ure uje obrazovanje i delokrug ministarstava: 1) sprovodi mere carinskog nadzora i kontrole nad carinskom robom odre ene ovim zakonom i drugim propisima; 2) sprovodi carinski postupak; 3) vri obraun, naplatu i prinudnu naplatu uvoznih i drugih dabina, akciza i poreza na promet i naknada za robu koja se uvozi, odnosno kada je to posebnim propisima odre eno, izvozi; 4) sprovodi preventivnu i naknadnu kontrolu; 5) izdaje opta obavetenja o primeni carinskih propisa, obavezujua obavetenja o svrstavanju i poreklu robe, kao i obavetenja o primeni drugih propisa iz nadlenosti carinskih organa; 6) sprovodi zakonom predvi eni postupak u cilju otkrivanja carinskih prekraja, privrednih prestupa i krivinih dela; 7) vodi prvostepeni i drugostepeni carinsko-upravni postupak; 8) vodi prvostepeni carinsko-prekrajni postupak za prekraje propisane ovim zakonom i drugim propisima kojima joj je to dato u nadlenost; 9) vri kontrolu unoenja i iznoenja dinarskih i deviznih sredstava u me unarodnom putnikom i pograninom prometu sa inostranstvom; 10) vri kontrolu unoenja, iznoenja i tranzita robe za koju su propisane posebne mere radi sigurnosti, zatite zdravlja i ivota ljudi, ivotinja i biljaka, zatite ivotne sredine, nacionalnog blaga, istorijskih, umetnikih ili arheolokih vrednosti, zatite intelektualne ili industrijske svojine i drugo; 11) vodi evidencije iz svog delokruga; 12) obra uje i statistiki prati podatke o uvozu i izvozu; 13) obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom i drugim propisima.

2. ORGANIZACIJA I UPRAVLJANJE UPRAVOM CARINA


lan 253. Poslove iz nadlenosti Uprave carina vre organizacione jedinice u seditu i van sedita Uprave carina.

lan 254. (1) Carinarnice, kao podruni organi Uprave carina, osnivaju se u privrednim i saobraajnim centrima kada to zahtevaju obim, struktura i tokovi roba u putnikom i robnom prometu sa inostranstvom. (2) Radi obavljanja pojedinih poslova iz nadlenosti carinarnica osnivaju se, kao organizacione jedinice, carinske ispostave, odseci i referati, u seditu ili van sedita carinarnice. (3) Odluku o seditu Uprave carina, osnivanju, poetku i prestanku rada carinarnica, carinskih ispostava, odseka i referata, donosi Vlada na predlog ministara.

3. DIREKTOR UPRAVE CARINA


lan 255. (1) Upravom carina rukovodi direktor koga postavlja i razreava Vlada, na predlog ministra. (2) Direktor obezbe uje koordinaciju rada i jedinstvenu primenu propisa iz delokruga Uprave carina na celom carinskom podruju.

4. ORGANIZACIJA UPRAVE CARINA


lan 256. Ministar, na predlog direktora: 1) ure uje unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih mesta u Upravi carina kojom se propisuju posebna znanja i sposobnosti za pojedina radna mesta; 2) odluuje o pravima i obavezama zaposlenih u Upravi carina iz radnog odnosa (zvanja, plate, naknade zarada i dodatna primanja); 3) odluuje o strunom obrazovanju, osposobljavanju i usavravanju zaposlenih u Upravi carina; 4) odluuje o prigovoru na odluke o pravima i obavezama iz radnog odnosa.

lan 257. Carinarnicom rukovodi upravnik carinarnice, koji je odgovoran direktoru.

5. STRUKTURA RADNIH MESTA U UPRAVI CARINA


lan 258. (1) Ministar, na predlog direktora, utvr uje broj radnih mesta, opis radnih mesta, posebne uslove koji se odnose na odgovarajua radna mesta, kao i strukturu radnih mesta po sledeim grupama: 1) rukovodioci visokog nivoa; 2) rukovodioci srednjeg nivoa; 3) rukovodioci nieg nivoa; 4) ovlaeni izvrioci; 5) pomono i administrativno osoblje. (2) Lica iz stava 1. ta. 1. do 4. ovog lana su ovlaeni carinski slubenici, u smislu odredaba ovog zakona.

6. OVLAENJA DIREKTORA I CARINSKIH SLUBENIKA


lan 259. Ovlaeni carinski slubenik moe, u primeni odredaba ovog zakona ili drugih propisa koji se odnose na uvoz, izvoz ili tranzit robe, da: 1) privremeno zadri lice za koje postoje osnovi sumnje da je izvrilo krivino delo propisano ovim zakonom, o emu odmah obavetava nadlenog istranog sudiju ili ministrastvo nadleno za unutranje poslove. Privremeno zadravanje moe trajati najdue do dolaska ovlaenog slubenog lica ministrastva nadlenog za unutranje poslove; 2) zatrai od lica ispravu kojom to lice dokazuje identitet, kao i da izvri proveru podataka iz isprave; 3) pregleda poslovne prostorije, objekte, predmete, prevozna sredstva, dokumentaciju, robu i lica, privremeno oduzme robu i sredstva kojima je poinjena povreda propisa licu za koje postoje osnovi sumnje da je svesno uestvovalo u uvozu, nameravalo da izveze robu ili je uestvovalo u uvozu robe u suprotnosti sa ovim zakonom i drugim propisima, i sprovodi naknadne kontrole uvoznih i izvoznih poslova, u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima; 4) ostvaruje saradnju i razmenjuje informacije sa nadlenim dravnim organima, javnim ili privatnim organizacijama; 5) razmenjuje informacije o uvozu, izvozu ili tranzitu robe sa stranim carinskim administracijama, radi sprovo enja odredaba ovog zakona i drugih propisa; 6) vri ispitivanje u ime drugih carinskih administracija (zamolnim putem), u sluajevima kada je ta administracija zapoela krivino ispitivanje ili je dola do saznanja u vezi sa injenicom, koja se odnosi na carinski prekraj; i 7) prikuplja i raspolae informacijama potrebnim za vo enje postupka i preduzima posebne radnje radi otkrivanja i spreavanja carinskih prekraja, privrednih prestupa i krivinih dela.

lan 260. Uprava carina moe da zatrai pomo od organa ministarstva nadlenog za unutranje poslove i Vojske Srbije i Crne Gore u sprovo enju odredaba ovog zakona i drugih propisa ija je primena u nadlenosti carinskih organa.

lan 261. Organi koji pri obavljanju poslova iz svoje nadlenosti, utvrde da su povre eni carinski i drugi propisi za ije je sprovo enje nadlena Uprava carina, odnosno da postoji mogunost da se to dogodi, duni su da o tome, bez odlaganja, izveste najbliu carinarnicu.

lan 262. Uprava carina moe, radi obavljanja svojih zadataka, da koristi specijalnu tehniku opremu, slubena vozila opremljena svetlosnim i zvunim signalima i posebno obuene ivotinje. Slubena vozila mogu imati oznaku "carina" i slubenu oznaku carinske slube.

lan 263. Direktor moe, u pisanoj formi, da prenese ovlaenje za odre ene poslove, osim poslova rukovo enja, ovlaenom carinskom slubeniku ili grupi slubenika, s tim to se smatra da je takvo ovlaenje koristio ili izvrio direktor.

lan 264. Direktor raspore uje carinske slubenike u skladu sa aktom o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta i odluuje o njihovim pravima i obavezama iz radnog odnosa.

lan 265. Direktor moe da suspenduje, rasporedi u niu grupu, izrekne meru prestanka radnog odnosa ili da rehabilituje carinskog slubenika kojeg je rasporedio u niu grupu, u skladu sa odredbama ovog zakona i akta o disciplinskoj odgovornosti.

lan 266. Direktor moe da stimulie lice koje je doprinelo otkrivanju carinskih krivinih dela, carinskih prekraja i drugih povreda carinskih propisa. Novana sredstva za te namene odobrava ministar.

lan 267. Direktor, na osnovu prijave linijskog rukovodioca, pokree postupak za utvr ivanje nedolinog ponaanja ili povrede radne dunosti carinskog slubenika koje su utvr ene Kodeksom ponaanja iz lana 317. ovog zakona.

lan 268. Direktor moe da odredi posebno radno vreme za pojedine organizacione jedinice i carinske slubenike zavisno od potrebe slube i obavljanja posebnih poslova, kao i kada carinski slubenici treba da budu na raspolaganju radi obavljanja posebnih dunosti.

lan 269. Direktor moe, radi zatite prihoda i sprovo enja zabrane ili ogranienja koja su na snazi, na osnovu zakona i drugih propisa u vezi sa uvozom ili izvozom robe, da odredi mesta za podnoenje deklaracije i pregled robe, koja se uvozi ili izvozi.

lan 270. Direktor moe da izda akt kojim ure uje pod kojim uslovima i na koji nain se roba, koja se uvozi ili izvozi moe kretati mestima odre enim za njeno prijavljivanje, pregled i smetaj.

lan 271. (1) Direktor moe da utvrdi uslove ili ogranienja u pogledu: 1) kretanja uvezene robe od mesta uvoza do mesta koje je odredio kao mesto carinjenja; 2) kretanja robe izme u: - skladita ili slobodne zone i mesta koje je odredio kao mesto carinjenja; - odobrenog mesta i skladita iz alineje 1. ove take ili slobodne zone; - skladita ili slobodne zone i drugog skladita. (2) Direktor moe, u skladu sa odredbama stava 1. ovog lana, da: 1) zahteva da se roba, u odre enom periodu, kree odre enim putem; 2) zahteva da se prevoz robe vozilom ili kontejnerom obavi na odre eni nain i pod odre enim uslovima, uz odgovarajue mere obezbe enja; 3) zabrani istovar ili utovar u vozilo ili kontejner, osim u izuzetnim sluajevima i uz odgovarajue obezbe enje robe.

lan 272. Ministar moe, radi sprovo enja mera carinskog nadzora i carinske kontrole, da propie uslove: 1) u pogledu standarda vozila, plovila ili aviona za prevoz odre ene robe; 2) u pogledu naina utovara, istovara, kretanja i putanja robe prilikom njenog uvoza.

lan 273. Direktor moe da naloi licu koje je, u skladu sa odredbama ovog zakona, duno da obezbedi prostorije za carinske slubenike ili mesta koja se koriste za pregled robe, da: 1) obezbedi i odrava neophodne uslove, inventar i sredstva koji su potrebni da carinski slubenik izvri pregled ili pretres ili da obavlja svoje dunosti u prostorijama tog lica, u prostorijama pod carinskim nadzorom ili na mestu koje odredi direktor, kao i da uva taj inventar i sredstva; 2) dozvoli ovlaenom carinskom slubeniku da koristi inventar i sredstva iz take 1. ovog stava i prui mu svu neophodnu pomo u obavljanju njegovih dunosti.

lan 274. Direktor moe da daje informacije za javnost, u vezi sa sprovo enjem carinskog postupka i ostalim radnjama u tom postupku.

lan 275. Direktor i ovlaeni linijski rukovodilac duni su da prijave krivina dela za koja se goni po slubenoj dunosti nadlenom dravnom tuiocu, u skladu sa Zakonikom o krivinom postupku.

lan 276. (1) Ovlaeni carinski slubenik obavlja poslove Uprave carina u slubenoj i civilnoj odei, u sluajevima i pod uslovima koje utvrdi direktor. Slubena odea je carinska uniforma i radno odelo sa propisanim znakom Uprave carina. (2) Ovlaeni carinski slubenik dokazuje ovlaenje za obavljanje carinskih poslova slubenom legitimacijom i slubenom znakom sa identifikacionim brojem. (3) Obrazac slubene legitimacije, izgled slubene znake i slubenog odela propisuje ministar. (4) Postupak izdavanja slubene legitimacije i znake, nain upotrebe i trajanje slubene odee, kao i radna mesta na kojima su ovlaeni i drugi carinski slubenici duni da nose slubenu odeu i vrstu slubene odee propisuje direktor. (5) Ovlaeni carinski slubenik duan je da se, na zahtev uesnika u carinskom postupku, legitimie slubenom legitimacijom i znakom, a kada poslove obavlja u civilnoj odei duan je da se legitimie slubenom legitimacijom pre preduzimanja bilo koje radnje. (6) Ovlaeni carinski slubenik ima pravo i obavezu da nosi oruje i municiju pod uslovima i na nain koji propie ministar, a moe upotrebiti oruje pod uslovima i na nain koji su propisani za ovlaena slubena lica ministrastva nadlenog za unutranje poslove.

lan 277. (1) Ovlaeni carinski slubenik moe da: 1) pregleda svu robu koja se uvozi, otvori ili naredi da se otvori svako koleto sa uvezenom robom i uzme uzorak uvezene robe u odgovarajuoj koliini. Pregledi robe vre se na mestima koje za tu svrhu odredi direktor. Otvaranje, raspakivanje, merenje teine i dimenzija, ponovno pakovanje, sakupljanje, sortiranje, formiranje lotova, oznaavanje brojeva, utovar, istovar, noenje ili iskrcavanje robe ili kontejnera, iznoenje ili skladitenje robe obavlja vlasnik robe, koji, o svom troku, obezbe uje sredstva ili pomo koja je neophodna za takav pregled; 2) pregleda potanske poiljke koje su uvezene i, u skladu sa odredbama ovog lana, otvori ili naredi da se otvori potanska poiljka za koju sumnja da sadri robu iji je uvoz zabranjen, ogranien ili ure en posebnim propisima i uzme uzorke te robe u odgovarajuoj koliini; 3) pregleda robu koja je prijavljena za izvoz, otvori ili naredi da se otvori koleto ili kontejner sa takvom robom i uzme uzorke te robe u odgovarajuoj koliini; 4) kad iz opravdanih razloga sumnja da je napravljena greka prilikom svrstavanja robe po Carinskoj tarifi, utvr ivanja vrednosti robe koja podlee plaanju dabina ili u pogledu koliine robe ili kada se trai ponitenje ili povraaj uvoznih dabina u vezi sa uvoznom robom, u skladu sa odredbama ovog zakona ili u skladu sa Carinskom tarifom, pregleda robu i uzme uzorke te robe u odgovarajuoj koliini; 5) kad iz opravdanih razloga sumnja da je napravljena greka u vezi sa prijavljenim ili utvr enim poreklom robe, pregleda robu i uzme uzorke te robe u odgovarajuoj koliini; 6) kad iz opravdanih razloga sumnja da su odredbe ovog zakona i drugih propisa koje sprovodi, prekrene ili bi mogle biti prekrene u pogledu vrste robe, pregleda robu, otvori ili naredi da se otvori koleto ili kontejner sa robom; 7) kad iz opravdanih razloga sumnja da su odredbe ovog zakona i drugih propisa koje sprovodi, prekrene ili bi mogle biti prekrene u vezi sa prevoznim sredstvom, zaustavi i pretrai prevozno sredstvo, pregleda robu u njemu i otvori ili naredi da se otvori koleto ili kontejner i da zahteva da se to prevozno sredstvo dopremi u carinarnicu ili drugo mesto pogodno za pretres, pregled ili otvaranje. (2) Carinski slubenik ne mora da otvori ili naredi da se otvori, uvozna potanska poiljka teine do trideset grama. (3) Carinski slubenik moe da naredi da se uvozna potanska poiljka teine do trideset grama otvori u njegovom prisustvu od strane primaoca ili lica koje primalac ovlasti. (4) Direktor odre uje nain na koji se raspolae sa uzorcima koji se uzimaju u skladu sa odredbama stava 1. ovog lana.

lan 278. Ovlaeni carinski slubenik moe, osim ako nije drukije odre eno ovim zakonom ili me unarodnim ugovorom, u svako doba, da u e u prevozno sredstvo, izvri pregled i pretres ma kog njegovog dela, dok to sredstvo: 1) ulazi ili izlazi iz carinskog podruja: 2) nalazi se unutar odobrenog prostora;

3) nalazi se u granicama prostora koji slui za uplovljavanje ili isplovljavanje iz pristanita ili kopna uz pristanite koje se koristi za aktivnosti koje se izvode u pristanitu; 4) dolazi na aerodrom ili ga naputa; 5) dolazi ili naputa odobreno pristanite, carinsko skladite ili slobodnu zonu

lan 279. Ovlaeni carinski slubenik ima slobodan pristup svakom delu vozila, plovila ili vazduhoplova, na mestu odre enom za carinsku kontrolu i moe da: 1) naredi da se roba oznai pre nego to se istovari; 2) zakljua, plombira, oznai ili na drugi nain obezbedi robu koja se transportuje, kao i mesto ili kontejner u kome se roba prevozi, i 3) naredi da se otvori mesto ili kontejner koji je zakljuan, a kljuevi se nalaze kod drugog lica.

lan 280. Ovlaeni carinski slubenik moe da zadri prevozno sredstvo dok ne budu plaeni trokovi nastali u postupku carinskog nadzora i carinske kontrole ili trokovi pretovara robe u carinsko skladite koji je izvren po njegovom nalogu.

lan 281. (1) Ovlaeni carinski slubenik moe da zahteva da kapetan vazduhoplova omogui, u svako doba i na svakom mestu, ulazak u vazduhoplov i pregled: 1) vazduhoplova i robe koju prevozi, i 2) dokumenata koja se odnose na vazduhoplov, robu ili lica koja prevozi. (2) Ovlaeni aerodromski slubenik duan je, u svako doba, da dozvoli ovlaenom carinskom slubeniku da u e i izvri pregled aerodroma, zgrada i robe u njima, da napravi kopije i uzme izvode iz dokumenata i evidencije koju ovlaeni aerodromski slubenik vodi u skladu sa propisima.

lan 282. (1) Carinski slubenik moe da pregleda robu koja se prevozi ili e se prevoziti plovilom: 1) u svako doba dok je roba na plovilu, ili 2) bilo gde na carinskom podruju gde je roba smetena radi transporta plovilom ili u kojem je istovarena sa plovila. (2) Radi pregleda robe u skladu sa odredbom stava 1. ovog lana, ovlaeni carinski slubenik moe da naredi da se otvori kontejner ili da se roba raspakuje, a trokove otvaranja, raspakivanja ili ponovnog pakovanja snosi vlasnik robe.

(3) Ovlaeni carinski slubenik moe da: 1) u e na plovilo i izvriti pregled plovila tokom plovidbe, 2) zatrai da mu se izda ili donese na uvid svaki dokument koji treba da se nalazi na plovilu. Ovlaeni carinski slubenik moe da napravi kopije i uzme izvode iz tih dokumenata.

lan 283. Ovlaeni carinski slubenik moe od svakog lica da zahteva da pokae robu: 1) koju je nabavilo van carinskog podruja, 2) koja podlee carinjenju ili oporezivanju, a koju je lice nabavilo na carinskom podruju bez plaanja uvoznih i drugih dabina i po osnovu po kome nema pravo na oslobo enje od plaanja uvoznih i drugih dabina.

lan 284. Lice koje ulazi na carinsko podruje ili ga naputa, duno je da odgovori na pitanja carinskog slubenika koja se odnose na njegov prtljag, predmete u prtljagu ili druge predmete koje nosi sa sobom, a ako ovlaeni carinski slubenik zatrai, duno je da prtljag i predmet da na pregled. Carinski slubenik moe da zahteva od lica koje dolazi na carinsko podruje ili ga naputa da odgovori na pitanja u vezi njegovog putovanja.

lan 285. (1) Ako ovlaeni carinski slubenik, iz opravdanih razloga, posumnja da je lice preutalo ili dalo netane podatke na njegova pitanja, ime je izvrena ili bi mogla da bude izvrena povreda odredaba ovog zakona ili drugog propisa ili ako postoji dokaz o tome ili ako je lice sakrilo robu iji je uvoz ili izvoz zabranjen, ogranien ili ure en posebnim propisima, moe pretresti: 1) lice koje ulazi na carinsko podruje, 2) lice koje naputa carinsko podruje, ili 3) lice koje je imalo pristupa podruju koje je pod posebnom carinskom kontrolom i koje je oznaeno kao podruje pod posebnom carinskom kontrolom, koje koristi lice koje odlazi iz tog podruja, ali ne i iz carinskog podruja. (2) Ako ovlaeni carinski slubenik namerava da pretrese lice iz stava 1. ovog lana, na zahtev tog lica, odmah e ga odvesti kod nadlenog linijskog rukovodioca. (3) Ako linijski rukovodilac iz stava 2. ovog lana utvrdi da nema osnova za pretres, pustie to lice, a ako ima osnova za pretres, naloie da se pretres obavi. (4) Pretres lica iz stava 2. ovog lana vri ovlaeni carinski slubenik istog pola, a ako ga u mestu gde se pretres vri nema, ovlaeni carinski slubenik moe da odredi pogodno lice istog pola da izvri pretres. Pretres maloletnih lica vri se u prisustvu lica koje je za maloletno lice odgovorno ili ukoliko to lice nije prisutno, u prisustvu socijalnog radnika.

(5) Pretres koji podrazumeva fiziki pregled telesnih otvora izvrie lekar ili drugi medicinski radnik javne zdravstvene ustanove.

lan 286. (1) Carinski slubenik moe da zaustavi i pretrese prevozno sredstvo na bilo kom mestu na carinskom podruju, ako iz opravdanih razloga, posumnja da prevozno sredstvo prevozi robu: 1) za koju se plaaju uvozne i druge dabine, a koje nisu plaene niti obezbe ene, ili 2) koja je bespravno premetena, (2) Lice koje prevozi ili nosi robu iz stava 1. ovog lana, duno je da odgovori na pitanja ovlaenog carinskog slubenika koja se odnose na prevozno sredstvo i robu koja se u njemu nalazi ili koju ono nosi sa sobom, a ako ovlaeni carinski slubenik zatrai, duno je da pokae robu i dokumenta radi pregleda. (3) Ovlaeni carinski slubenik moe da ispita svako lice za koje pretpostavlja da poseduje saznanja o okolnostima iz stava 1. ovog lana. (4) Lica koje se ne pridravaju odredaba ovog lana, podleu odgovornosti predvi enoj ovim zakonom i drugim propisima. (5) Ovlaeni carinski slubenik moe, u skladu sa propisima, privremeno da oduzme prevozno sredstvo i robu iz stava 1. ovog lana. (6) Kad se roba prenosi drugim sredstvom ili putem skrivene cevi, primenjuju se odredbe ovog lana. (7) Ovlaeni carinski slubenik moe da koristi sva sredstva radi pronalaenja skrivene cevi i puta te cevi.

lan 287. Ako u postupku pregleda robe, pretresa prevoznih sredstava ili lica, ovlaeni carinski slubenik na e predmete ili robu iji je uvoz ili izvoz zabranjen, koja se bespravno uvozi ili izvozi u ili van carinskog poruja, bez odlaganja e privremeno zadrati te predmete ili robu, a lice e zadrati do predaje nadlenom organu u skladu sa zakonom.

lan 288. Ovlaeni carinski slubenik moe, u okviru carinskog podruja, od lica koje prevozi akciznu robu ili robu iji je uvoz posebno ure en, da zahteva da dokae da je roba nabavljena u carinskom podruju ili da je uvezena u skladu sa zakonom i drugim propisima, kao i da to lice sa robom postupa u skladu sa odredbama ovog i drugih zakona za iju primenu je nadlena Uprava carina. Ako se takvi dokazi ne obezbede, pokrenue se postupak u skladu sa zakonom.

lan 289. (1) Ovlaeni carinski slubenik moe da zahteva od lica koje ulazi ili izlazi iz slobodne zone odgovor na pitanja u vezi sa robom. To lice je duno da stavi robu na uvid radi pregleda, ako to carinski slubenik zahteva.

(2) Ovlaeni carinski slubenik moe, prilikom ulaska ili izlaska vozila iz slobodne zone, da u e u vozilo i pretrai svaki njegov deo. (3) Ovlaeni carinski slubenik moe, u svako doba, da u e i izvri pregled slobodne zone i svih zgrada i robe u slobodnoj zoni. lan 290. (1) Ovlaeni carinski slubenik moe da zahteva da lice, koje je po zakonu i drugim propisima, duno da d podatke ili da ispuni odre enu obavezu, podnese, u odre enom roku i na odre enom mestu, knjigovodstvenu ispravu, ugovor, evidenciju ili drugu ispravu, ukljuujui izvetaj i izvod iz banke, koju smatra potrebnom za sprovo enje carinske kontrole. (2) Ovlaeni carinski slubenik moe da zahteva ispunjenje obaveze iz stava 1. ovog lana, od podnosioca deklaracije, proizvo aa ili drugog lica koje uestvuje u carinskom postupku, kao i od drugog lica koje raspolae ili bi moglo raspolagati traenim ispravama ili podacima. (3) Ovlaeni carinski slubenik ima pravo, ako se poslovne knjige i propisane evidencije vode elektronskim putem, da pregleda bazu podataka raunarskog sistema, kao i da zahteva izradu, odnosno predaju svakog dokumenta ili deklaracije koja potvr uje neki podatak vo en na elektronskom mediju. (4) Ovlaeni carinski slubenik moe da uzme kopije i napravi izvode iz dokumenta koji je pribavljen u skladu sa odredbama ovog lana. (5) Ovlaeni carinski slubenik, pri obavljanju carinske kontrole, moe da privremeno oduzme ili zabrani raspolaganje ispravama iz stava 1. ovog lana, nosaima podataka iz stava 3. ovog lana (diskovi, diskete, filmovi, mikrofilmovi, memorije, itd.), kao i predmetima i uzorcima predmeta u vezi kojih se sprovodi carinski postupak, u roku koji ne moe biti dui od 15 dana od dana njihovog privremenog oduzimanja, odnosno zabrane raspolaganja, ako je to potrebno radi osiguranja dokaza, utvr ivanja neispravnosti ili ako je lice te isprave, nosae podataka, predmete i uzorke koristilo za povrede carinskih i drugih propisa, odnosno ako je do njih dolo povredom carinskih i drugih propisa.

lan 291. Ovlaeni carinski slubenik moe da u e u poslovne prostorije, u toku redovnog radnog vremena korisnika tih prostorija ako, iz opravdanih razloga, posumnja da se te prostorije koriste u vezi sa nabavkom, uvozom ili izvozom robe za koju se obraunavaju dabine, da se ta roba nalazi u tim prostorijama, kao i da izvri pregled tih prostorija i robe, ukljuujui i prostorije koje su oznaene kao sedite privrednog subjekta ili prostorije koje se koriste kao skladite robe.

lan 292. Ovlaeni carinski slubenik moe da privremeno zadri robu koja je uvezena ili namenjena izvozu, dok ne utvrdi da se sa robom postupalo u skladu sa ovim i drugim zakonima, kojim se zabranjuje, ograniava ili posebno ure uje uvoz ili izvoz robe.

lan 293. (1) Ovlaeni carinski slubenik moe, umesto da privremeno oduzme robu ili prevozno sredstvo, da ostavi robu ili prevozno sredstvo pod nadzorom na uvanje licu od koga se privremeno oduzima ili licu koje smatra pogodnim za uvanje. (2) Ako ovlaeni carinski slubenik ostavi robu ili prevozno sredstvo pod nadzorom licu koje smatra pogodnim, obavetava o tome lice kome je privremeno oduzeo robu. Roba, odnosno prevozno sredstvo smatra se privremeno oduzetim od dana kada je dato obavetenje o privremenom oduzimanju. (3) Lice kome je data na uvanje roba ili prevozno sredstvo iz stava 1. ovog lana, duno je da tu robu odnosno prevozno sredstvo dri na bezbednom mestu, bez trokova po dravu, za vreme dok se ne donese konana odluka u vezi te robe odnosno prevoznog sredstva. Ovlaenom carinskom slubeniku roba mora biti dostupna na njegov zahtev i robom se ne moe raspolagati niti odneti iz carinskog podruja, dok je pod nadzorom, u skladu sa stavom 1. ovog lana, osim ako ovlaeni carinski slubenik ne ovlasti lice da postupi drukije. (4) Ovlaeni carinski slubenik moe, u svako doba da izvri nadzor nad robom ili prevoznim sredstvom ostavljenim na uvanje licu iz stava 1. ovog lana, a posle konanog oduzimanja robe ili prevoznog sredstva, duan je da tu robu, odnosno prevozno sredstvo preuzme.

lan 294. Ovlaeni carinski slubenik moe zahtevati od drugih lica pomo u vrenju pretresa, privremenog oduzimanja robe, odnosno prevoznog sredstva ili privremenog zadravanja lica. Lice od koga se zahteva takva pomo duno je da postupi po tom zahtevu.

lan 295. (1) Izvetaj u pisanoj formi o injeninom stanju utvr enom prilikom pretresa lica, prevoznih sredstva i poslovnih prostorija, kao i privremeno oduzeti predmeti i dokumentacija u bilo kojoj formi ili oni predmeti koji su pribavljeni u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koje primenjuje Uprava carina, mogu se koristiti kao dokaz u prekrajnom, odnosno krivinom postupku. (2) Izjave date ovlaenom carinskom slubeniku u postupku, mogu se upotrebiti kao dokaz u krivinom postupku ako su date pod uslovima utvr enim Zakonikom o krivinom postupku.

GLAVA II PRIKUPLJANJE, EVIDENCIJA, OBRADA I ZATITA PODATAKA


lan 296. (1) Uprava carina prikuplja line i druge podatke za obavljanje poslova iz svoje nadlenosti, neposredno od lica na koje se ti podaci odnose, kao i od lica koja poseduju traene podatke ili iz ve postojeih evidencija, pri emu ovlaeni carinski slubenik nije duan da o tome obavesti lica na koja se ti podaci odnose, ako bi to onemoguilo ili otealo izvrenje odre enog zadatka.

(2) Ako carinski slubenik, za obavljanje odre enih zadataka, prikuplja line ili druge podatke iz ve postojeih evidencija, organi, organizacije i drugi subjekti koji te podatke vode po slubenoj dunosti, na zahtev ovlaenog carinskog slubenika, pruie te podatke.

lan 297. Uprava carina vodi evidenciju o linim i drugim podacima koji se prikupljaju i objedinjuju u vezi obavljanja njenih poslova, u skladu sa zakonom kojim se ure uje zatita podataka o linosti, drugim zakonima kojima je ure ena zatita, prikupljanje i uvanje linih podataka i podataka o privrednim aktivnostima.

GLAVA

III

RAD ZAPOSLENIH U UPRAVI CARINA


1. OPTE ODREDBE
lan 298. Na zaposlene u Upravi carina primenjuju se propisi o dravnoj upravi, propisi o radnim odnosima i platama u dravnim organima, kao i propisi iz oblasti zdravstvenog i penzijsko-invalidskog osiguranja i obrazovanja, ako ovim zakonom nije drukije propisano.

lan 299. (1) Lica koja se prvi put zapoljavaju u Upravi carina i carinski slubenici koji su na dan stupanja na snagu ovog zakona zaposleni u Upravi carina, polau i potpisuju pred direktorom zakletvu sledee sadrine: "Ja,___________________, zaklinjem se da u potovati Ustav Republike Srbije i zakone, da u savesno i odgovorno obavljati poslove carinskog slubenika i da u graditi i uvati ugled Uprave carina." (2) Potpisana zakletva uva se u personalnom dosijeu carinskog slubenika. (3) Ako carinski slubenik odbije da poloi i potpie zakletvu iz stava 1. ovog lana prestaje mu radni odnos u Upravi carina.

2. ZDRAVSTVENA PROVERA CARINSKIH SLUBENIKA


lan 300. Pre zapoljavanja u Upravi carina ili kada to direktor smatra potrebnim, od kandidata za zasnivanje radnog odnosa i carinskih slubenika moe se zahtevati da pro u kroz strunu zdravstvenu proveru radi utvr ivanja fizike i mentalne sposobnosti za obavljanje posla.

3. RADNO VREME
lan 301. U zavisnosti od potrebe posla direktor odre uje rad u smenama ukljuujui i rad u vreme praznika i prekovremeni rad. i radno vreme,

4. ODSUSTVA SA RADA
lan 302. Zaposleni ima pravo na odmor i odsustvo u skladu sa zakonom koji ure uje prava i obaveze zaposlenih u organima dravne uprave.

5. NAKNADA ZA PREMETAJ
lan 303. Carinski slubenik, koji je privremeno ili trajno premeten radi izvrenja poslova iz delokruga Uprave carina, u skladu sa postupkom iz l. 318. do 324. ovog zakona, ima pravo na naknadu trokova putovanja, za odvojeni ivot, kao i na naknadu putnih i selidbenih trokova ako je trajno premeten, u skladu sa zakonom koji ure uje prava i obaveze zaposlenih u organima dravne uprave.

6. PRESTANAK RADNOG ODNOSA


lan 304. (1) Zaposlenom, pored sluajeva predvi enih zakonom, prestaje radni odnos, i ako: 1) je utvr eno da, u skladu sa odredbama ovog zakona, nezadovoljavajue ispunjava obaveze; 2) je utvr eno da se nije prilagodio novim poslovima u skladu sa odredbom lana 307. ovog zakona; 3) je pravnosnano osu en za krivino delo predvi eno odredbama ovog zakona; 4) neopravdano odsustvuje sa radnog mesta u trajanju od najmanje pet radnih dana; (2) Ako je za krivino delo predvi ena kazna zatvora do godinu dana, a krivino delo nije vezano za nadlenosti Uprave carina, nije bilo poinjeno na poslu, nije u vezi sa nasiljem, prevarom, drogom i opojnim sredstvima i ne rui ugled Uprave carina, direktor moe odluiti da ponovo primi na posao carinskog slubenika nakon izdrane kazne, imajui u vidu njegov prethodni rad.

lan 305. Direktor donosi, u pisanoj formi, odluku o prestanku radnog odnosa carinskom slubeniku, odnosno njegovom vraanju na rad.

7. PRESTANAK RADA I REORGANIZACIJA JEDINICA UPRAVE CARINA


lan 306.

ORGANIZACIONIH

(1) Ako organizacione jedinice Uprave carina prestaju sa radom u skladu sa odrebama lana 254. ovog zakona ili se reorganizuju ili se u njima pojedina radna mesta ukidaju, direktor raspore uje carinske slubenike, koji su neraspore eni, na drugo slobodno radno mesto iste grupe, ako je to mogue u najbliu organizacionu jedinicu, a ako to nije mogue, u drugu organizacionu jedinicu Uprave carina. (2) Ako carinskog slubenika nije mogue rasporediti u smislu odredbe stava 1. ovog lana, carinskom slubeniku se moe ponuditi radno mesto nie grupe. (3) Carinskom slubeniku koji nije raspore en u skladu sa odredbama st. 1. i 2. ovog lana, do raspore ivanja na drugo radno mesto isplauje se plata najdue est meseci. Ako carinski slubenik odbije radno mesto koje mu je ponu eno, prestaje mu radni odnos.

8. PROMENE U ZAHTEVIMA POSLA


lan 307. (1) Carinski slubenik ima pravo, ako se poslovi radnog mesta iz lana 258. ovog zakona znaajno promene, na obuku na novim poslovima koju obezbe uje Uprava carina, u trajanju od est meseci. (2) Na carinskog slubenika, koji se u periodu iz stava 1. ovog lana, nije obuio za rad na novim poslovima primenie se odredbe lana 306. ovog zakona.

9. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
lan 308. (1) Disciplinski postupak pokree se protiv carinskog slubenika ako ne izvrava slubene dunosti, odnosno ako uini povredu slubene dunosti ili Kodeksa ponaanja iz lana 317. ovog zakona. Na disciplinsku odgovornost carinskih slubenika primenjuju se odredbe zakona koji ure uje radne odnose u dravnim organima. (2) Pored povreda slubene dunosti predvi enih odredbama Zakona o radnim odnosima u dravnim organima, teom povredom smatra se i: 1) odavanje dravne, vojne ili slubene tajne, odnosno nemarno vrenje poslova i zadataka koje moe dovesti do odavanja tih tajni; 2) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mera zatite na radu; 3) izvrenje ili pomaganje pri izvrenju carinskog krivinog dela ili carinskog ili deviznog prekraja za vreme rada ili van rada; 4) primanje mita, odnosno poklona ili ostvarivanje drugih koristi u vezi sa zadacima i poslovima radnika ili slube ili pozajmica, odnosno posluga ili omoguavanje pozajmice, odnosno posluge novcem i drugim stvarima od vrednosti; 5) falsifikovanje ili unitenje slubene isprave, knjige ili spisa, odnosno upotreba ili overa falsifikovane slubene isprave, knjige ili spisa kao da su istiniti ili podnoenje

lanog obrauna, odnosno dovo enje u zabludu nadlenog organa da treba izvriti nezakonitu ili nepravilnu isplatu; 6) nenoenje ili nepropisno i neuredno noenje slubenog odela i oznaka. (3) Ministar, na predlog direktora, utvr uje nain vo enja disciplinskog postupka i izricanje disciplinskih mera, kao i ovlaenje za vo enje disciplinskog postupka i prenoenje tog ovlaenja. (4) Disciplinski postupak se ne moe pokrenuti niti voditi posle isteka roka od jedne godine od dana kada je povreda iz stava 1. ovog lana uinjena. Ako povreda ima obeleje krivinog dela, za pokretanje i vo enje disciplinskog postupka primenie se rok zastarelosti koji je predvi en za to krivino delo. (5) Pored disciplinskih mera predvi enih odredbama Zakona o radnim odnosima u dravnim organima, za tee povrede slubene dunosti moe se izrei i mera raspore ivanja na radno mesto nie grupe na period do godinu dana. (6) Krivina odgovornost ne iskljuuje primenu disciplinskih mera koje su u vezi sa krivinim delom zbog koga se vodi krivini postupak. (7) Krivina, odnosno prekrajna odgovornost ne iskljuuje disciplinsko kanjavanje za isto delo koje je bilo predmet krivinog, odnosno prekrajnog postupka, bez obzira na to da li je carinski slubenik oslobo en krivine, odnosno prekrajne odgovornosti. (8) Ako je pokrenut krivini postupak, disciplinski postupak se prekida do okonanja krivinog postupka. (9) Disciplinske mere briu se iz personalnog dosijea carinskog slubenika po isteku godinu dana od dana izricanja mere izreene za lake povrede slubene dunosti, a po isteku tri godine od dana izricanja mere izreene za tee povrede slubene dunosti, ako mu u tom periodu nije izreena druga disciplinska mera.

10. PRIJAVLJIVANJE IMOVINE


lan 309. (1) Carinski slubenik, prilikom zasnivanja radnog odnosa, pod krivinom i materijalnom odgovornou, daje Upravi carina pisanu izjavu o svom imovinskom stanju, imovinskom stanju lanova svoje ue porodice, kao i pisanu izjavu da je saglasan da se vre provere u vezi iznetog stanja. (2) Pisana izjava iz stava 1. ovog lana uva se u personalnom dosijeu carinskog slubenika u koji uvid imaju ovlaena lica Uprave carina, radi provere istinitosti izjava carinskog slubenika. (3) Carinski slubenik je disciplinski odgovoran za netane podatke u izjavi iz stava 1. ovog lana. (4) lanovima ue porodice, u smislu odredaba ovoga lana, smatraju se brani drug i deca (brana, vanbrana, usvojena i na izdravanju), kao i roditelji carinskog slubenika ako ih carinski slubenik izdrava ili sa njima ivi u zajednikom domainstvu.

11. DRUGI POSLOVI


lan 310. (1) Carinski slubenik ne moe da obavlja plaeni ili neplaeni posao koji je nespojiv sa njegovim poslom u Upravi carina ili sa radom Uprave carina. (2) Carinski slubenik, kao i lanovi njegove ue porodice, ne moe biti vlasnik ili suvlasnik privrednog subjekta, ija je delatnost nespojiva sa radom Uprave carina. (3) Carinski slubenik duan je da da pisanu izjavu o injenicama iz st. 1. i 2. ovog lana. (4) Carinski slubenik duan je, pre preuzimanja plaenog posla ili funkcije, osim onih iz stava 1. ovog lana, da o tome obavesti direktora. (5) Izjava iz stava 3. ovog lana uva se u personalnom dosijeu carinskog slubenika, u koji mogu imati uvid ovlaena lica Uprave carina, radi provere moguih zloupotreba poinjenih od strane carinskog slubenika. (6) Ministar, na predlog direktora, utvr uje poslove iz stava 1. ovog lana. (7) Carinski slubenik koji se ponaa suprotno odredbama ovog lana disciplinski odgovara u skladu sa lanom 308. ovog zakona.

12. PRINCIP NEPRISTRASNOSTI


lan 311. (1) Carinski slubenik duan je da bude nepristrasan prilikom obavljanja svog posla. (2) Ako carinski slubenik sprovodi carinski postupak u kome je uesnik lice koje je sa njim u srodstvu ili prijateljskom odnosu ili u kome je uesnik preduzee iji je vlasnik ili suvlasnik sa njim u srodstvu ili prijateljskom odnosu, odmah e o tome obavestiti svog linijskog rukovodioca. (3) U sluajevima iz stava 2. ovog lana, linijski rukovodilac preduzima neophodne mere radi zatite ugleda Uprave carina i zaposlenih u njoj i obezbe uje oiglednu nepristrasnost. (4) Carinski slubenik koji postupa suprotno odredbama ovog lana, disciplinski je odgovoran.

13. PRINCIP TAJNOSTI I POVERLJIVOSTI


lan 312. (1) Informacije i podaci do kojih carinski slubenik do e, u obavljanju svojih dunosti, poverljivi su, osim ako su javni. (2) Carinski slubenik ne moe da prenosi informacije i podatke iz stava 1. ovog lana neovlaenim licima, i ne moe da ih koristi za dobit svoju ili drugih lica. (3) Zahtev tajnosti je trajan. (4) Carinski slubenik koji postupa suprotno odredbama ovog lana, disciplinski je odgovoran i moe krivino odgovarati u skladu sa zakonom.

(5) Lice koje je napustilo Upravu carina, koje postupi suprotno odredbama ovog lana, moe krivino odgovarati u skladu sa zakonom.

14. ODGOVORNOST PREMA IMOVINI KOJU KORISTI UPRAVA CARINA


lan 313. Pored disciplinske odgovornosti, carinski slubenik odgovara i materijalno, za tetu koju je, na radu ili u vezi sa radom, prouzrokovao imovini koju koristi Uprava carina.

15. ODGOVORNOST PREMA IMOVINI TREIH LICA


lan 314. (1) Drava je odgovorna za tetu koju je na imovini treih lica, prouzrokovao carinski slubenik za vreme obavljanja slubene dunosti, osim ako se dokae da je carinski slubenik postupao u skladu sa zakonom i drugim propisima. (2) Carinski slubenik koji namerno ili grubom nepanjom prouzrokuje tetu postupajui suprotno zakonu i drugim propisima, disciplinski je odgovoran a Uprava carina moe pokrenuti postupak za naknadu tete pred nadlenim organima. (3) Carinski slubenik moe, za nepanju, da odgovara disciplinski.

16. OBAVEZE CARINSKIH SLUBENIKA


lan 315. Carinski slubenik ima sledee obaveze: 1) da, za vreme rada i van radnog vremena, potuje, primenjuje i ponaa se u skladu sa ovim zakonom, drugim zakonima i propisima, aktima izdatim na osnovu ovog zakona; 2) da obezbedi zainteresovanim stranama i javnim institucijama informacije koje trae, osim informacija koje predstavljaju dravnu tajnu, poverljivih informacija i informacija za internu upotrebu, u skladu sa zakonima i drugim propisima; 3) da potuje radno vreme i da ga koristi za slubene obaveze; 4) da unapre uje svoje strune sposobnosti i da koristi obuku koja je obezbe ena za usavravanje carinskih slubenika; 5) da ne koristi privilegije i da ne trai i ne prima materijalnu korist za ispunjenje svojih obaveza, osim onih koje im na osnovu zakona pripadaju; 6) da koristi imovinu i opremu, koja mu je data u slubene svrhe, u skladu sa njihovom namenom i da ih ne koristi u privatne svrhe; 7) da se ponaa u skladu sa Kodeksom ponaanja iz lana 317. ovog zakona.

17. PRAVA CARINSKIH SLUBENIKA

lan 316. (1) Carinski slubenik ima sledea prava: 1) na stalan posao u skladu sa odredbama ovog zakona; 2) na unapre enje i premetaj na drugo radno mesto istog ranga u skladu sa odredbama iz l. 318. do 324. ovog zakona; 3) na zatitu nadlenih organa u obavljanju svojih dunosti; 4) na rad i bavljenje drugim dozvoljenim poslovima van svojih dunosti i van radnog vremena, ukoliko taj rad i poslovi nisu u suprotnosti sa njegovim slubenim dunostima i njihovim izvrenjem; 5) da obrazuje sindikat i bude lan sindikata i strunih organizacija, u skladu sa zakonom i da na taj nain uestvuje u postupku donoenja odluka koje se odnose na uslove rada; 6) na lanstvo u politikoj stranci, pod uslovom da nije lan organa rukovo enja stranke i da to ne utie na njegov rad, prava i obaveze u Upravi carina; 7) na zaradu i druga primanja u skladu sa ovim i drugim zakonom; 8) na obuku u vezi sa svojim poslom, a u skladu sa svojim potrebama i potrebama Uprave carina. (2) Carinski slubenik moe, ako su mu uskraena ili povre ena prava iz ovog zakona, da podnese pisani prigovor ministru, koji je duan da ispita taj prigovor, obezbedi ostvarivanje uskraenih prava i odgovori podnosiocu prigovora u pisanoj formi.

GLAVA IV KODEKS PONAANJA CARINSKIH SLUBENIKA


lan 317. (1) Kodeksom ponaanja utvr uju se opta pravila ponaanja carinskih slubenika prilikom obavljanja poslova u Upravi carina i van nje, kao i ponaanje carinskih slubenika u toku i van radnog vremena. Kodeksom ponaanja utvr uje se ponaanje carinskih slubenika prema javnosti, kolegama, rukovodiocima i slubenicima, kojima rukovode, kao i prema drugim dravnim slubenicima. (2) Kodeks ponaanja, na predlog direktora, utvr uje ministar. (3) Primenu Kodeksa ponaanja, radi njegove pravilne primene, kontroliu rukovodioci.

GLAVA V ZAPOLJAVANJE, PREMETAJI I UNAPRE ENJA


1. USLOVI ZA ZAPOLJAVANJE
lan 318. U Upravi carina moe da se zaposli lice koje, pored uslova propisanih drugim zakonima, ispunjava i sledee uslove: 1) da je dravljanin Srbije i Crne Gore; 2) da ima odgovarajuu vrstu i stepen strune spreme za obavljanje odre enih poslova; 3) da nije osu ivano za krivino delo na kaznu zatvora od najmanje tri meseca, niti je osu ivano za dela u vezi sa prevarom, nasiljem, drogom i opojnim sredstvima; 4) da ispunjava posebne zdravstvene i psihofizike uslove za vrenje odre enih poslova; 5) da mu nije prestao radni odnos u dravnom organu zbog izreene disciplinske mere.

2. POSTUPAK ZAPOLJAVANJA
lan 319. (1) Prijem u radni odnos u Upravu carina sprovodi se putem javnog konkursa ili na drugi nain u skladu sa propisima o radnim odnosima. (2) Konkurs se objavljuje u slubenom glasilu i u jednom od dnevnih listova u Srbiji. Konkurs sadri opte i posebne uslove koje kandidati treba da ispunjavaju, strunu spremu, posebne sposobnosti koje e se proceniti i nain na koji e se ova procena izvriti. (3) Evidenciju, potrebne provere prijava i priloene dokumentacije, kao i selekciju kandidata, vri Uprava carina. (4) Postupak izbora kandidata sprovodi se na osnovu pismenog ispita i razgovora ili samo na osnovu razgovora, u zavisnosti od posebnih zahteva radnog mesta koja treba popuniti, koji su navedeni u javnom konkursu. (5) Direktor e zatraiti od nadlenih organa podatke o kandidatu iz evidencije koju vode ti organi. Prikupljeni podaci mogu da utiu na odluku o izboru kandidata. (6) Odluku o izboru kandidata za prijem u radni odnos donosi direktor. (7) Kandidati koji su odbijeni imaju pravo prigovora u vezi sa sprovo enjem i rezultatima konkursa ministru, u roku od osam dana od dana prijema odluke o izvrenom izboru kandidata. (8) Ministar blie ure uje postupak za prijem u radni odnos.

3. PROBNI RAD
lan 320. (1) Ako je aktom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mesta predvi en probni rad kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, carinski slubenik se prima u radni odnos na odre eno vreme, do 12 meseci, tokom kojih se vri procena njegove radne sposobnosti. (2) Za vreme probnog rada, carinski slubenik je pod nadzorom nadlenog linijskog rukovodioca i obezbe uje mu se struna obuka za obavljanje poslova na radnom mestu. (3) Odluka o prestanku radnog odnosa moe da se donese i pre isteka perioda probnog rada, odnosno probni rad moe prestati ako se procenom radne sposobnosti utvrdi da carinski slubenik ne zadovoljava zahteve radnog mesta. (4) Direktor blie ure uje nain obavljanja probnog rada.

4. PREMETAJI
lan 321. (1) Promena radnog mesta iste grupe u Upravi carina (premetaj) vri se po potrebi Uprave carina ili na zahtev carinskog slubenika. (2) Kriterijume za utvr ivanje potrebe iz stava 1. ovog lana odre uje direktor.

5. UNAPRE ENJE
lan 322. (1) Raspore ivanje na radno mesto vie grupe u Upravi carina vri se na osnovu internog oglasa za popunjavanje upranjenog radnog mesta. U internom oglasu utvr uju se posebni uslovi potrebni za to radno mesto. (2) Procena radne sposobnosti carinskih slubenika koji su raspore eni na radno mesto vie grupe vri se na osnovu ocene radnog uinka u skladu sa postupkom iz lana 325. ovog zakona, odnosno procenom rezultata rada i strunog ispita.

6. PRIVREMENI PREMETAJI I UNAPRE ENJA


lan 323. Carinski slubenik, moe, ako potrebe posla zahtevaju da se slobodno radno mesto ili novo radno mesto popuni odmah, da se privremeno premesti ili unapredi. Privremeni premetaj i unapre enje ne mogu trajati due od 12 meseci. Privremeno premeteni i unapre eni carinski slubenik ima pravo na platu i druge pogodnosti vieg radnog mesta na koje je privremeno premeten, odnosno unapre en.

7. PREMETAJ IZ LINIH RAZLOGA


lan 324. Direktor moe, na zahtev carinskog slubenika, da odobri njegov stalan ili privremeni premetaj, imajui u vidu potrebe Uprave carina i line razloge carinskog slubenika.

GLAVA VI OCENA RADNOG UINKA CARINSKIH SLUBENIKA 1. NAIN OCENJIVANJA RADNOG UINKA
lan 325. (1) Linijski rukovodilac godinje ocenjuje radni uinak carinskih slubenika kojima rukovodi, na osnovu rezultata rada carinskog slubenika koje je postigao u izvravanju njegovih dunosti poslova i zadataka kao i sposobnosti koje je pokazao u njihovom obavljanju i njegove sposobnosti da obavlja druge poslove i za unapre enje. (2) Carinski slubenik ocenjuje se prema jedinstvenoj skali, u skladu sa utvr enim standardima za radni uinak u periodu iz stava 1. ovog lana. (3) Podaci iz stava 1. ovog lana koriste se: 1) za plaanje u skladu sa odredbama lana 329. ovog zakona; 2) za utvr ivanje sposobnosti kandidata za unapre enje ili privremeni premetaj u skladu sa odredbama l. 321. do 324. ovog zakona; 3) za utvr ivanje potrebe za obuku pojedinih carinskih slubenika; 4) za utvr ivanje uinka carinskog slubenika; 5) za utvr ivanje da carinski slubenik, na probnom radu, zadovoljava zahteve radnog mesta pre potvr ivanja njegovog unapre enja, odnosno raspore ivanja u skladu sa l. 321. do 324. ovog zakona. (4) Carinski slubenik ima pravo da bude obaveten o oceni iz stava 1. ovog lana i pravo albe na ocenu. (5) Ocena radnog uinka moe se dati, po potrebi, i za period krai od godinu dana. (6) Provera znanja u vezi sa radom carinskog slubenika moe da se vri putem pismenog ispita. (7) Ocene iz stava 1. ovog lana uvaju se u personalnom dosijeu. (8) Ministar, na predlog direktora, utvr uje nain ocenjivanja radnog uinka carinskog slubenika.

2. POSLEDICE NEEFIKASNOSTI
lan 326. (1) Carinski slubenik koji, na osnovu ocene linijskog rukovodioca, ne ostvari utvr eni nivo radnog uinka ima pravo, na predlog linijskog rukovodioca, na potrebnu obuku radi poboljanja svog radnog uinka. (2) Ako carinski slubenik, posle obuke iz stava 1. ovog lana ne ostvari zadovoljavajui radni uinak, pokree se postupak za prestanak radnog odnosa u skladu sa odredbama lana 304. ovog zakona.

GLAVA VII KADROVSKA EVIDENCIJA


lan 327. (1) Uprava carina vodi evidenciju o bitnim linim i profesionalnim podacima carinskih slubenika. Evidencija o podacima moe da se vodi i u elektronskoj formi i uva se u skladu sa zakonom kojim se ure uje zatita podataka o linosti. (2) Personalni dosije carinskog slubenika je poverljiv. Carinski slubenik ima pravo uvida u svoj personalni dosije. Pristup personalnom dosijeu je ogranien i podatke koje sadri, mogu koristiti ovlaeni carinski slubenici nadlene organizacione jedinice u svom radu i linijski rukovodioci tog lica, kada je potrebno. Podaci koji se nalaze u dosijeu mogu se dati sudu na njegov zahtev. (3) Personalni dosijei rukovodilaca iz grupe visokog nivoa iz lana 258. ovog zakona, uvaju se kod direktora. (4) Podaci koje sadre kadrovske evidencije, personalni dosijei, kao i vrsta podataka i postupci u vezi sa vo enjem i pristupanjem podacima, utvr uju aktom direktora.

GLAVA VIII FINANSIRANJE CARINSKE SLUBE


lan 328. Sredstva za rad Uprave carina, kao i sredstva za stimulaciju carinskih slubenika na osnovu godinje ocene njihovog radnog uinka, obezbe uju se iz budeta Republike Srbije, a raspored sredstava se vri finansijskim planom Uprave carina.

lan 329. (1) Sredstva za zarade carinskih slubenika dodeljuju se prema strukturi i broju zaposlenih i rasponu zarada, koji se utvr uju prema kriterijumu koji odraava njihov rang i radni sta. Dodatna primanja mogu se dati za stimulacije po osnovu godinje ocene radnog uinka, posebne sposobnosti i odgovornosti, rad u posebnim uslovima i okolnostima. (2) Carinski slubenik moe biti posebno nagra en po osnovu: 1) otkrivanja sluajeva krijumarenja i povreda propisa, i

2) posebnih zasluga. (3) Posebne nagrade iz stava 2. ta. 1. i 2. ovog lana, finansiraju se iz sredstava obezbe enih u skladu sa odredbama lanom 248. stav 3. i naknada predvi enih lanom 251. ovog zakona. (4) Odluku o posebnoj nagradi iz stava 2. ta. 1. i 2. ovog lana, donosi direktor.

DEO DESETI KAZNENE ODREDBE GLAVA I KRIVINO DELO KRIJUMARENJA


lan 330. (1) Ko prenosi robu preko carinske linije, izbegavajui mere carinskog nadzora i kontrole ili unosi takvu robu u carinsko podruje, ili prima, skriva, kupuje, prodaje ili na drugi nain omoguava transport, skrivanje ili prodaju takve robe, kaznie se zatvorom od est meseci do pet godina i novanom kaznom. (2) Ko radnje iz stava 1. ovog lana izvri u grupi, naoruan ili uz upotrebu sile ili pretnje, kaznie se zatvorom od jedne do osam godina i novanom kaznom. (3) Ko organizuje mreu radi izvrenja radnji iz stava 1. ovog lana kaznie se zatvorom od dve do osam godina i novanom kaznom. (4) Roba koja je predmet krivinog dela iz ovog lana oduzee se. (5) Ako su predmet krivinog dela iz ovog lana opojne droge, oruje, nuklearni materijal i opasne otpadne materije, uinioci krivinog dela kaznie se zatvorom od dve do deset godina i novanom kaznom. (6) Prevozno, prenosno i drugo sredstvo koje je posluilo za prevoz ili skrivanje robe koja je predmet izvrenja krivinog dela iz st. 1, 2. i 3. ovog lana oduzee se, ako vrednost robe koja je predmet krivinog dela prelazi jednu treinu vrednosti prevoznog, prenosnog ili drugog sredstva utvr ene u skladu sa odredbama ovog zakona. (7) U sluaju kada uinilac krivinog dela nije vlasnik sredstava iz stava 6. ovog lana, prevozno, prenosno ili drugo sredstvo oduzee se ako je vlasnik znao ili je mogao i bio duan da zna da e ono biti upotrebljeno za izvrenje krivinog dela. Prevozno, prenosno ili drugo sredstvo koje je specijalno napravljeno ili prepravljeno da omogui skrivanje robe oduzee se bez obzira na vrednost robe ili pravo svojine na tom prevoznom sredstvu. (8) Ako se roba i prevozna, prenosna ili druga sredstva ne prona u, odnosno iz drugih razloga se ne mogu oduzeti, naplatie se iznos koji odgovara vrednosti robe, odnosno sredstava u vreme izvrenja krivinog dela.

GLAVA II CARINSKI PREKRAJI


1. OPTE ODREDBE
lan 331. (1) Radnje ili propusti koje su u suprotnosti sa odredbama ovog zakona i podzakonskih akata donetih na osnovu njega, smatraju se carinskim prekrajima kada je to odre eno ovim zakonom i kao takvi podleu kanjavanju.

(2) Plaanje kazne za carinski prekraj ne osloba a poinioca prekraja od obaveze plaanja uvoznih dabina propisanih zakonom za robu koja je predmet prekraja.

lan 332. (1) Postupak koji se vodi po odredbama ovog zakona radi utvr ivanja uinjenog carinskog prekraja, ne iskljuuje vo enje postupka radi utvr ivanja uinjenog krivinog dela. (2) Sauesnici se smatraju uiniocima prekraja. Ako je uinilac prekraja ili sauesnik slubeno lice (carinski ili dravni slubenik ili policajac), kaznie se kaznom u visini dvostrukog iznosa kazne propisane za takav prekraj. (3) Sauesnicima, u smislu ovog zakona, smatraju se i lica koja su primila predmete za koje su znali ili su mogli znati da su predmet prekraja. (4) Propisane kazne odnose se na pravna i na fizika lica, ako ovim zakonom nije drukije propisano.

2. KAZNE
1) Kazne za tee prekraje
lan 333. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do petostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice koje preko carinskog prelaza prenese ili pokua da prenese skrivenu robu (lan 15. stav 2.). (2) Kada je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 10.000 do 63.000 dinara.

lan 334. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do etvorostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice koje: 1) ne prijavi carinskom organu robu koju unosi u carinsko podruje (lan 16. stav 3. i lan 64. stav 1.); 2) van graninog prelaza prenese ili pokua da prenese robu preko carinske linije (lan 8. stav 1. i lan 64. stav 1.); 3) carinskom organu lano prikae da unosi robu, koju je kao putnik privremeno izneo (lan 18. stav 2. taka 3.); 4) izlaznoj carinarnici prijavi da privremeno iznosi robu, koju ne nosi sa sobom (lan 15. stav 2.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ta. 1. i 2. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 10.000 do 63.000 dinara.

lan 335. (1) Novanom kaznom od 4.500 dinara za svako koleto, odnosno od 12.000 dinara za svaku tonu, ako se radi o rasutom teretu, a koje nisu unete u manifest, kaznie se zapovednik broda ili vazduhoplova, ako u manifest broda ili vazduhoplova unese podatke o koliini, vrednosti, vrsti i poreklu robe razliite od onih koje utvrdi carinski organ (lan 64. st. 3, 4. i 6.). (2) Za koliinu ispod jedne tone, primenie se srazmeran iznos kazne iz stava 1. ovog lana.

lan 336. (1) Novanom kaznom od 20.000 do 600.000 dinara kaznie se zapovednik broda ili vazduhoplova ako: 1) odbije da podnese manifest (lan 64. st. 1, 3, 4. i 6.); 2) odbije ukrcaj, odnosno ulazak carinskog radnika (lan 14. i lan 190. stav 3. i lan 285.); 3) napusti sa brodom, odnosno vazduhoplovom luku ili aerodrom bez odobrenja carinskog organa (lan 64. stav 4.). (2) Zapovednik broda ili vazduhoplova koji kasni sa podnoenjem manifesta kaznie se novanom kaznom od 18.000 dinara za svakih zapoetih pet sati zakanjenja (lan 64. stav 4.).

lan 337. (1) Novanom kaznom do 45.000 dinara kaznie se lice koje prevozei robu pod carinskim nadzorom odstupi od puta koji je odredio carinski organ (lan 64. stav 1.). (2) Lice koje kasni sa predajom robe carinarnici kaznie se novanom kaznom od 12.000 dinara za svakih zapoetih pet sati zakanjenja (lan 64. st. 1. i 2.). (3) Novanom kaznom do 250.000 dinara kaznie se lice koje ode sa robom bez odobrenja carinskog organa (lan 63. stav 2. i lan 64. stav 1.). (4) Novanom kaznom do 200.000 dinara kaznie se lice koje robu koja eka da joj se odobri carinski dozvoljeno postupanje ili upotreba dri u privremenom smetaju suprotno uslovima koje je odredio carinski organ (lan 77. i lan 80. stav 1.). (5) Novanom kaznom u iznosu 4.500 dinara za svaki paket, odnosno od 12.000 dinara za svaku tonu neprikazane robe, ako se radi o rasutom teretu, kaznie se lice koje u dokumentaciji koju podnosi carinskom organu prilikom ulaska u carinsko podruje prikae podatke koji su razliiti od onih koje je utvrdio carinski organ (lan 71.). (6) Za koliinu ispod jedne tone, primenie se srazmeran iznos kazne iz stava 1. ovog lana. (7) Kad je izvrilac prekraja pravno lice za radnje iz st. 1. do 5. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 338. (1) Lice koje neistinito i netano prikae da ispunjava propisane uslove i na osnovu toga se izda odobrenje za carinski dozvoljeno postupanje ili upotrebu robe, kaznie se novanom kaznom i od 100.000 do 250.000 dinara (lan 23. stav 1. i lan 86. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 339. (1) Novanom kaznom do 250.000 dinara kaznie se lice koje postupi suprotno odobrenju u pogledu vo enja evidencije, ili ne vodi uredno evidenciju (lan 132.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 340. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice koje: 1) ne dopremi robu nadlenom carinskom organu (lan 64. st. 1. i 2.), ili 2) prilikom deklarisanja robe koja je dopremljena carinarnici, u dokumentima iskae podatke o koliini, vrednosti, vrsti i poreklu robe razliite od onih koje je utvrdio carinski organ (lan 95.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 341. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do petostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja kaznie se lice koje: 1) podnese neverodostojan dokument koji je u vezi sa carinskim postupkom ili ga koristi u transakcijama u vezi sa poslovima carine (l. 89, 95. i 105.); 2) svesno prihvati, primi ili upotrebi neverodostojan dokument (l. 89. i 91.); 3) izmeni zvanino izdati dokument (l. 89, 95. i 105.); 4) podnese dokument na kome je otisnut neverodostojan peat, potpis, inicijali ili druga oznaka slubenika, radi verifikovanja takvog dokumenta ili sa drugom namerom koja se tie poslova carine (l. 89, 95. i 105.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 15.000 do 63.000 dinara.

lan 342. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do dvostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice koje u postupku tranzita preda odredinoj carinarnici robu u promenjenom stanju (lan 121. stav 1. taka 1). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 15.000 dinara.

lan 343. (1) Novanom kaznom do jednostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja kaznie se lice koje u tranzitne dokumente unese podatke o vrsti, koliini i vrednosti, robe, koji su razliiti od onih podataka koje je utvrdio carinski organ (l. 121. i 124.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 344. (1) Novanom kaznom do jednostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja kaznie se lice koje po odobrenju carinskog organa privremeno smesti ili pokua da smesti, robu koja je razliita po koliini, vrsti i vrednosti od one koju je utvrdio carinski organ (lan 80. stav 1. i lan 126, stav 2.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 345. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice koje u uvoznoj deklaraciji, odnosno u dokumentaciji koja se podnosi uz uvoznu deklaraciju, u nameri da izbegne plaanje uvoznih dabina u propisanom iznosu, oznai drugu vrstu, koliinu i vrednost robe, u odnosu na onu koju je utvrdio carinski organ (l. 23, 89, 95. i 105.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 346. (1) Novanom kaznom od 18.000 do 120.000 dinara kaznie se lice koje u izvoznoj deklaraciji, odnosno u dokumentaciji koja se podnosi uz izvoznu deklaraciju, namerno oznai drugu vrstu, koliinu i vrednost robe, odnosno poreklo robe u odnosu na onu koju je utvrdio carinski organ (lan 23, lan 87. stav 1, lan 89. stav 2. lan 105. stav 5.). (2) Kada je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 347. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja kaznie se lice koje u deklaraciji za privremeni uvoz robe, postupak aktivnog i pasivnog oplemenjivanja, preradu robe pod carinskim nadzorom, kao i za

postupak sistema standardne zamene, u nameri da izbegne plaanje carine i drugih dabina u propisanom iznosu, oznai drugu vrstu, koliinu i vrednost robe, u odnosu na onu koju je utvrdio carinski organ (lan 23, lan 87. stav 1, lan 89. stav 2. i lan 105. stav 5.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 348. (1) Novanom kaznom od 18.000 do 120.000 dinara kaznie se lice koje u uvoznoj deklaraciji za privremeni uvoz robe, postupak aktivnog i pasivnog oplemenjivanja, preradu robe pod carinskim nadzorom, postupak sistema standardne zamene, ili u dokumentaciji koja se podnosi uz ove carinske deklaracije, a na osnovu kojih se ne vri obraun i naplata carine i drugih dabina, oznai drugu vrstu, koliinu i vrednost robe u odnosu na onu koju je utvrdio carinski organ (lan 23, lan 87. stav 1, lan 89. stav 2. i lan 105. stav 5.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 349. (1) Novanom kaznom od 60.000 do 300.000 dinara kaznie se lice koje onemogui carinarnici da izvri naknadnu kontrolu komercijalnih dokumenata u vezi sa uvozom ili izvozom robe ili u vezi sa naknadnim komercijalnim poslovima sa istom robom (l. 30. i 105). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 350. (1) Novanom kaznom od trostrukog do petostrukog iznosa vrednosti uskraenih uvoznih dabina kaznie se lice koje robu, koja je bila stavljena u slobodan promet uz povlaen carinski tretman, upotrebi u druge svrhe, a ne u svrhe zbog kojih je bio odre en povlaen carinski tretman (lan 108.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 351. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe, koja je predmet prekraja, kaznie se lice koje stavi u slobodan promet robu iz carinskog skladita nad kojom nije odobren postupak stavljanja robe u slobodan promet (lan 106.). (2) Novanom kaznom od 6.000 do 30.000 dinara kaznie se dralac carinskog skladita koji premesti robu bez odobrenja carinskog organa, ili ne postupi po nalozima carinskog organa u vezi sa skladitenjem robe (lan 129.). (3) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 20.000 dinara, a za radnje iz stava 2. ovog lana novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 352. (1) Lice koje prijavi vrednost ili koliinu robe smetene u carinsko skladite koja se razlikuje od vrednosti ili koliine koju utvrdi carinski organ, kaznie se novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe, koja predstavlja razliku izme u prijavljene i utvr ene vrednosti ili koliine robe (lan 15. stav 2, i lan 23. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 353. (1) Lice koje u deklaraciji za privremeni uvoz robe stavljene u postupak aktivnog oplemenjivanja prijavi kvalitet ili koliinu koja se razlikuje od kvaliteta ili koliine koju utvrdi carinski organ, kaznie se, i to: 1) u sluaju da je utvr ena razlika u kvalitetu, novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti na utvr enu razliku (lan 23. stav 1.); 2) u sluaju da je utvr ena razlika u koliini, novanom kaznom od dvostrukog do petostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti na koliinu robe koja nedostaje ili na koliinu koja je vea od prijavljene (lan 23. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 354. (1) Lice koje u deklaraciji za ponovni izvoz robe stavljene u postupak privremenog uvoza ili postupak aktivnog oplemenjivanja prijavi kvalitet ili koliinu koja se razlikuje od kvaliteta ili koliine koju utvrdi carinski organ, kaznie se, i to: 1) u sluaju da je utvr ena razlika u kvalitetu, novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti na utvr enu razliku (lan 23. stav 1); 2) u sluaju da je utvr ena razlika u koliini, novanom kaznom od dvostrukog do petostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti na koliinu robe koja nedostaje ili na koliinu koja je vea od prijavljene (lan 23. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 355. (1) Lice koje nakon podnoenja isprave za razduenje prijavi u deklaraciji za ponovni izvoz koliinu robe manju od one stavljene u postupak aktivnog oplemenjivanja sa odlaganjem, kaznie se novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti za robu koja nedostaje (lan 23. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 356. (1) Lice koje u deklaraciji za privremeni izvoz robe, stavljene u postupak pasivnog oplemenjivanja, prijavi kvalitet ili koliinu koja se razlikuje od kvaliteta ili koliine koju utvrdi carinski organ, kaznie se novanom kaznom u iznosu od 30.000 do 100.000 dinara (lan 23. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 357. (1) Lice koje u deklaraciji za ponovni uvoz robe stavljene u postupak pasivnog oplemenjivanja prijavi kvalitet ili koliinu koja se razlikuje od kvaliteta ili koliine koju utvrdi carinski organ, kaznie se, i to: 1) u sluaju da je utvr ena razlika u kvalitetu, novanom kaznom od jednostrukog do desetostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti na robu za koju se utvrdi razlika u kvalitetu (lan 23. stav 1.); 2) u sluaju da je utvr ena razlika u koliini, novanom kaznom od dvostrukog do petostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti na utvr enu razliku ili na koliinu robe koja nedostaje (lan 23. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 15.000 dinara.

lan 358. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja kaznie se lice koje robu stavljenu u carinski postupak sa odlaganjem stavi u slobodan promet bez ovlaenja carinskog organa ili je upotrebi protivno uslovima iz ovlaenja koje je izdao carinski organ (lan. 111. i lan 113. stav 1). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 359. (1) Novanom kaznom od dvostrukog do petostrukog iznosa uvoznih dabina koje treba platiti za robu kaznie se lice koje zameni robu stavljenu u carinski postupak sa odlaganjem bez obavetavanja carinskog organa (lan 111. i lan 113. stav 1). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 15.000 dinara.

lan 360. (1) Novanom kaznom do 100.000 dinara kaznie se lice koje ne potuje propisane rokove ili koje ne postupa u skladu sa pravilima koja utvrde carinski organi u odnosu na skladitenje robe u postupku sa odlaganjem (lan 111. i lan 113. stav 1).

(2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 361. (1) Novanom kaznom do 120.000 dinara kaznie se lice koje je u skladu sa odredbama ovog zakona obavezno da obezbedi ure aj za merenje, koje upotrebi ili omogui upotrebu neodgovarajueg ure aja za merenje (lan 128, stav 4. i lan 129. taka 3). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 362. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice koje robu, za koju su odobreni neki od postupaka iz lana 110. stav 1. ovog zakona, upotrebi u druge svrhe, a ne u one za koje je odobren postupak. (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 363. (1) Novanom kaznom od 12.000 do 60.000 dinara kaznie se lice koje izvozno ocarinjenu robu ne preda izlaznoj carinarnici ili je preda u izmenjenom stanju (lan 183.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 364. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do trostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice: 1) koje lanim prikazivanjem injenica izdejstvuje ili pokua oslobo enje od plaanja uvoznih dabina (lan 23. stav 1.); da izdejstvuje

2) koje robu koja je putena u slobodan promet oslobo enjem od plaanja uvoznih dabina zbog naina upotrebe ili posebne upotrebe takve robe, upotrebi suprotno uslovima na osnovu kojih je oslobo enje odobreno (lan 196. stav 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 25.000 dinara.

lan 365. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do petostrukog iznosa vrednosti robe, koja je predmet prekraja, kaznie se lice, koje prilikom prevoza robe preko granice: 1) istovari ili deponuje robu u me uprostoru izme u granice i najblie carinarnice (lan 7. stav 6 i lan 64. stav 1.);

2) dri u carinskom pograninom pojasu robu za koju ne moe podneti dokaz o legalnom poreklu i statusu (lan 7. st. 6. i 7.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 10.000 do 63.000 dinara.

lan 366. Novanom kaznom od 12.000 do 150.000 dinara kaznie se lice koje utovari, istovari ili pretovari robu, putnike ili njihov prtljag, bez odobrenja carinskog organa (lan 64. stav 1.).

lan 367. Novanom kaznom od jednostrukog do petostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se kapetan ili drugo odgovorno lice broda koji: 1) prevozi robu preko granice na reci, odnosno jezeru protivno odredbama ovog zakona i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona (l. 64. i 67.); 2) dok prevozi robu, priblii se luci, usidri se, ili ostane u blizini luke (l. 64. i 67.); 3) dok prevozi robu, pristaje na mestima gde nema carinarnice, istovara ili pretovara tu robu protivno odredbama ovog zakona i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona (l. 64. i 67.); 4) prevozi robu bez odgovarajueg manifesta (l. 64. i 67.); 5) u vreme dolaska nema robu natovarenu na brod, iako bi prema manifestu i drugim carinskim dokumentima, ta roba trebalo da bude utovarena (l. 23, 64. i 67.); 6) prevozi robu iz jedne carinarnice u drugu, bez dokumenata potrebnih za tranzit (l. 64. i 67.).

lan 368. Novanom kaznom od jednostrukog do petostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se kapetan ili drugo odgovorno lice vazduhoplova, koji: 1) unese robu u carinsko podruje vazdunim putem, protivno odredbama ovog zakona i podzakonskih akata donetih na osnovu ovog zakona (l. 64. i 67.); 2) prevozi robu bez odgovarajueg manifesta (l. 64. i 67.); 3) u vreme dolaska nema robu utovarenu na vazduhoplovu, iako bi prema manifestu ili drugim carinskim dokumentima ta roba trebalo da bude utovarena (l. 23, 64. i 67.); 4) prevozi robu sa mesta gde je vazduhoplov sleteo bez odgovarajuih carinskih isprava (l. 64. i 67.); 5) sleti na neko drugo mesto umesto na me unarodni aerodrom, a o sletanju odmah ne obavesti carinski organ ili organ ministarstva unutranjih poslova (l. 64, 65. i 67.); 6) utovara, istovara ili pretovara robu, putnike ili njihov prtljag bez odobrenja carinskog organa (l. 64. i 67.).

lan 369. (1) Novanom kaznom od jednostrukog do petostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se lice, koje: 1) pokua, odnosno izveze ili uveze robu za koju postoji zabrana ili ogranienje, osim u sluajevima robe za koju postoji ogranienje, ako je nadleni organ izdao pisano odobrenje (lana 86.); 2) poseduje robu koja je uvezena u suprotnosti sa ogranienjem ili zabranom, ako je lice koje poseduje robu znalo ili je moglo znati da je ta roba uvezena u suprotnosti sa ogranienjem ili zabranom (lan 86.); 3) ukloni ili neovlaeno izmeni identifikacioni broj motornog vozila (VIN) ili koje ostvaruje dobit ovakvim radnjama (lan 23.); 4) raspolae sa robom za koju je odobren tranzitni postupak a koja nije prijavljena odredinoj carinarnici (lan 121. stav 1. taka 1.); 5) unosi ili iznosi robu od vrednosti za nacionalnu kulturu, suprotno propisima (lan 86.); 6) u potanskoj poiljci iznese ili unese robu za koju postoji zabrana ili ogranienje potom (lan 86.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 15.000 do 63.000 dinara.

lan 370. Novanom kaznom u iznosu od 60.000 do 200.000 dinara kaznie se lice koje skine, zameni ili izmeni carinsku plombu, odnosno drugo carinsko obeleje koje je stavljeno na prevozno sredstvo ili robu (lan 17. stav 4. i lan 99. stav 2.).

lan 371. (1) U skladu sa odredbama ovog zakona, predmet izvrenja carinskog prekraja je roba sa kojom je uinjen prekraj. (2) Kad je osnov za utvr ivanje visine kazne vrednost predmeta prekraja, odnosno iznos uskraenih carinskih dabina, vrednost robe utvr uje se u skladu sa odredbama ovog zakona u vreme izvrenja prekraja.

2) Kazne za lake prekraje


lan 372. (1) Novanom kaznom do 30.000 dinara kaznie se lice, koje: 1) prilikom deklarisanja robe u dokumentima koja podnosi, unese podatke koji netano prikazuju injenice o robi, od kojih ne zavisi obraun carine i drugih dabina (l. 23. i 87. stav 1.); 2) naloi da se takva dokumentacija preda carinskom organu (l. 23.i 87. stav 1.).

(2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 373. (1) Novanom kaznom do 30.000 dinara kaznie se lice koje navede netane podatke u zahtevu za izdavanje sertifikata o poreklu robe, ili u bilo kom drugom dokumentu, na osnovu kojih bi takva roba mogla imati povlaen tretman u zemlji uvoza (lan 23.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 374. Novanom kaznom od 12.000 do 30.000 dinara kaznie se lice koje ne postupi u skladu sa odredbama l. 65. i 66. ovog zakona.

lan 375. (1) Novanom kaznom do 30.000 dinara kaznie se lice koje nije u rokovima iz lana 78. ovog zakona preduzelo radnje potrebne za odre ivanje carinski odobrenog postupanja ili upotrebe robe. (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 376. (1) Novanom kaznom do 30.000 dinara kaznie se lice koje onemogui poetak pregleda robe u roku koji je odredio carinski organ iz razloga koji se mogu pripisati deklarantu (lan 96. i lan 101. taka 1.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 377. (1) Novanom kaznom od 12.000 do 30.000 dinara kaznie se lice koje ne podnese deklaraciju u roku propisanom ovim zakonom (lan 71. stav 2. i lan 78. stav 1. ta. 1. i 2.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 378. (1) Novanom kaznom od 50.000 dinara do 200.000 dinara kaznie se nosilac ovlaenja koji za robu stavljenu u postupak aktivnog oplemenjivanja sa odlaganjem ne podnese na vreme ispravu za razduenje (lan 142.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 10.000 dinara.

lan 379. (1) Novanom kaznom od 1.000 dinara za svaki dan zakanjenja kaznie se lice koje ne postupi u skladu sa rokovima u okviru kojih je robu stavljenu u postupak privremenog uvoza trebalo ponovo izvesti ili za takvu robu odrediti novo carinski odobreno postupanje ili upotrebu (lan 163.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 380. (1) Novanom kaznom do 50.000 dinara kaznie se lice koje ne potuje bilo koji rok koji utvrdi carinski organ u okviru postupka sa odlaganjem (lan 142.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 381. (1) Novanom kaznom od 30.000 do 100.000 dinara kaznie se lice koje robu u postupku aktivnog oplemenjivanja ne izveze ili ne izveze u roku koji je odredio carinski organ (lan 142.). (2) Novanom kaznom od 12.000 do 60.000 dinara kaznie se lice koje prekorai rokove koje carinski organ odredi za neki od postupaka iz lana 110. stav 1. ovog zakona. (3) Novanom kaznom od 12.000 do 60.000 dinara kaznie se lice koje u odre enom roku ne vrati iz inostranstva robu za koju je odobren postupak pasivnog oplemenjivanja (lan 171.). (4) Novanom kaznom od 60.000 do 150.000 dinara kaznie se lice koje u propisanom roku privremeno ne izveze robu u sistemu standardne zamene (lan 179.). (5) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz st. 1. do 4. ovog lana kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom od 5.000 do 20.000 dinara.

lan 382. (1) Novanom kaznom od 12.000 do 30.000 dinara kaznie se lice koje u roku koji mu je odredio carinski organ ne deklarie stranu robu za koju je odobren postupak oplemenjivanja uz upotrebu ekvivalentne robe (lan 142.). (2) Kad je izvrilac prekraja pravno lice, za radnje iz stava 1. ovog lana, kaznie se za prekraj i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom do 5.000 dinara.

lan 383. (1) Novanom kaznom do jednostrukog iznosa vrednosti robe koja je predmet prekraja, kaznie se domae ili strano fiziko lice koje ne prijavi carinskom organu robu koju unosi u carinsko podruje, iji uvoz nije zabranjen, a namenjena je za njegove line potrebe, za

line potrebe lanova njegove ue porodice (brani drug, deca, roditelji, braa i sestre), odnosno za potrebe njegovog domainstva (l. 64. i 67.). (2) Ako je vrednost robe iz stava 1. ovog lana manja od 50.000 dinara, carinski radnik e na licu mesta naplatiti novanu kaznu u iznosu od 5.000 dinara, a robu ocariniti. lan 384. Novanom kaznom od 2.000 dinara kaznie se na licu mesta deklarant koji uini propust ili greku u deklaraciji, odnosno ispravama priloenim uz deklaraciju (lan 88a).

3. ZATITNE I DRUGE MERE


lan 385. (1) Roba koja je predmet carinskog prekraja iz lana 333, lana 334. ta. 1, 2. i 3, lana 337. st. 3. i 5, lana 341, lana 345, lana 351. stav 1, lana 364. stav 1. taka 1, lana 365, lana 367. ta. 1. i 3, lana 368. ta. 1, 4, 5. i 6. i lana 369. ta. 1, 2, 3, 5. i 7, oduzee se. (2) Prevozno, prenosno i drugo sredstvo koje je posluilo za prevoz ili skrivanje robe koja je predmet prekraja iz lana 333, lana 334. ta. 1, 2. i 3, lana 365. ta. 1. i 2, lana 367. ta. 1. i 2, lana 368. ta. 1, 4. i 6. i lana 369. taka 1. oduzee se, ako vrednost robe koja je predmet prekraja prelazi jednu treinu vrednosti vozila, prevoznog, prenosnog ili drugog sredstva utvr ene u skladu sa odredbama ovog zakona. (3) U sluaju kada uinilac prekraja nije vlasnik sredstava iz stava 2. ovog lana, prevozno, prenosno ili drugo sredstvo oduzee se ako je vlasnik znao ili je mogao da zna da e ono biti upotrebljeno za izvrenje prekraja. Prevozno sredstvo koje je specijalno napravljeno ili prepravljeno da omogui skrivanje robe oduzee se bez obzira na vrednost robe ili pravo svojine na tom prevoznom sredstvu. (4) Ako se roba koja je predmet carinskog prekraja za koji su propisane mere iz st. 1. i 2. ovog lana ne prona e, odnosno iz bilo kog razloga se ne moe oduzeti od njenog draoca, naplatie se njena vrednost, utvr ena u skladu sa odredbama ovog zakona i sprovesti postupak naplate uvoznih dabina u skladu sa odredbom lana 388. ovog zakona. (5) Roba koja je predmet carinskog prekraja, za koju su propisane mere iz st. 1. i 2. ovog lana, moe se oduzeti i ako nije svojina uinioca prekraja, to ne iskljuuje prava treih lica na naknadu tete od uinioca prekraja. (6) Roba koja je predmet carinskog prekraja, za koju su propisane mere iz st. 1. i 2. ovog lana, oduzee se i u sluaju ako je prekrajni postupak obustavljen zato to je uinilac u vreme izvrenja prekraja bio maloletan, ili se protiv uinioca nije mogao voditi prekrajni postupak zbog toga to je nepoznat, nedostupan carinskom organu ili zbog postojanja drugih zakonskih smetnji, osim u sluaju nastupanja apsolutne zastarelosti.

lan 386. (1) Roba koja je predmet carinskog prekraja, bie zadrana i stavljena nadzor do okonanja prekrajnog postupka. pod carinski

(2) Roba koja je predmet carinskog prekraja, za koji nisu predvi ene mere iz lana 385. st. 1. i 2. ovog zakona koja je ocarinjena, nee biti zadrana.

(3) Carinski organ moe privremeno zadranu lako kvarljivu robu odmah prodati, ukoliko ne postoji mogunost da se odluka o prekraju donese u roku od 24 sata.

lan 387. Vlasnik robe stavljene pod carinski nadzor, u skladu sa odredbama lana 386. ovog zakona, ima pravo na naknadu tete na teret dravnog budeta, ako se u sprovedenom prekrajnom postupku utvrdi da carinski prekraj nije postojao, odnosno da ne postoji prekrajna odgovornost ovog lica.

lan 388. Ako se roba koja je predmet prekraja ne oduzima, nadleni carinski organ pokrenue postupak carinjenja takve robe po slubenoj dunosti.

lan 389. Licu koje je izvrilo carinski prekraj za koji je izreena mera oduzimanja robe koja je predmet prekraja, carinarnica moe u opravdanim sluajevima, a na njegov zahtev, vratiti robu pod uslovom da plati njenu vrednost i uvozne dabine. Vrednost robe i uvozne dabine carinarnica utvr uje na dan donoenja reenja, u skladu sa odredbama ovog zakona.

lan 390. Carinarnica koja je vodila prekrajni postupak u prvom stepenu moe odobriti da se novana kazna i vrednost robe plate u ratama sa rokom otplate koji ne moe biti dui od 12 meseci.

GLAVA III ORGANI ZA VO ENJE PREKRAJNOG POSTUPKA


lan 391. (1) Prekrajni postupak u prvom stepenu vodi i odluku o prekraju donosi Komisija za prekraje carinarnice (u daljem tekstu: komisija). Komisija se obrazuje u svakoj carinarnici i ine je predsednik i dva lana. Predsednik i lanovi komisije mogu imati zamenike. (2) Komisija moe ovlastiti pojedinog svog lana da preduzima pojedine radnje u prekrajnom postupku. (3) Direktor imenuje predsednika i lanove komisije, kao i njihove zamenike, iz sastava radnika carinarnice.

lan 392. Ako je prekrajni postupak pokrenut protiv lica ije je boravite van carinskog podruja, a ispunjeni su svi uslovi za vo enje postupka i donoenje odluke, prekrajni postupak smatra se hitnim i odluka se mora doneti u roku od 48 sati od trenutka pokretanja prekrajnog postupka.

lan 393. (1) Protiv prvostepenog reenja o prekraju moe se izjaviti alba Ministarstvu finansija i ekonomije. (2) alba se podnosi u roku od 8 dana od dana saoptavanja reenja, odnosno dana prijema pismenog otpravka reenja.

lan 394. (1) Prekrajni postupak ne moe se pokrenuti, ako proteknu tri godine od dana kad je prekraj uinjen. (2) Zastarevanje se prekida svakom radnjom nadlenog organa koja se preduzima radi gonjenja uinioca prekraja. (3) Zastarevanje poinje ponovo da tee svakim prekidom, ali zastarelost gonjenja nastaje u svakom sluaju po isteku roka od est godina od dana kad je prekraj uinjen.

lan 395. Na postupak po carinskim prekrajima primenjuju se i odredbe Zakona o prekrajima, ako ovim zakonom nije drukije propisano.

DEO

JEDANAESTI

PRELAZNI REIMI I MERE


lan 396. (1) Ako strana drava u pogledu plaanja carine ili u toku carinskog postupka ne postupi sa robom poreklom iz Srbije ili sa brodovima i drugim prevoznim sredstvima iz Srbije isto kao sa robom, brodovima i drugim prevoznim sredstvima drugih drava, Vlada moe propisati da se na uvoz robe iz odnosne drave plaa dodatna carina, odnosno da se na robu ili prevozna sredstva te drave primeni poseban postupak, vodei rauna o obavezama preuzetim u skladu sa me unarodnim ugovorima. (2) Ako carinske stope za poljoprivredne proizvode u odre enom periodu ne obezbe uju stabilnost domae proizvodnje i domaeg trita, Vlada moe, pored propisanih carinskih stopa, da propie i sezonske stope, ne vie od 20 % od carinske vrednosti, uz vremensko ogranienje njihove primene.

lan 397. (1) Vlada, u skladu sa ciljevima utvr ene ekonomske politike, moe doneti kriterijume na osnovu kojih se odre uju carinski kontingenti. (2) Ministar, na osnovu kriterijuma iz stava 1. ovog lana, moe odobriti uvoz robe bez plaanja carine ili uvoz robe uz plaanje carine po stopi nioj od stope utvr ene u Carinskoj tarifi, pri emu se tako uvezena roba ne smatra oslobo enom od plaanja carine. (3) Kontrolu, odnosno evidenciju o korienju carinskih kontingenata po vrstama robe vri, odnosno vodi Uprava carina.

lan 398. (1) Odredbe ovog zakona shodno se primenjuju i na promet roba sa Autonomnom Pokrajinom Kosovo i Metohija u periodu vaenja Rezolucije Saveta bezbednosti broj 1244, kao i u prometu strane robe sa Republikom Crnom Gorom. (2) U skladu sa odredbom lana 8. stav 4. ovog zakona, Vlada utvr uje carinske kontrolne punktove na kojima e se vriti mere carinskog nadzora i carinske kontrole, odnosno voditi carinski postupak, u vezi primene stava 1. ovog lana. (3) Lice koje unosi ili iznosi robu preko carinskog kontrolnog punkta iz stava 2. ovog lana duno je da robu prijavi carinskom organu, u skladu sa odredbom lana 64. ovog zakona. (4) Vlada moe utvrditi posebne uslove za vrenje prometa robe iz stava 1. ovoga lana.

DEO

DVANAESTI

PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE


lan 399. (1) Prava iz pojedinanih akata u vezi sa oslobo enjem od plaanja uvoznih dabina ili drugim carinskim povlasticama koja su doneli nadleni organi, a nisu u celini iskoriena ili su delimino iskoriena do dana poetka primene ovog zakona mogu se iskoristiti u rokovima utvr enim tim aktima. (2) Ako je, prema propisima koji danom poetka primene ovog zakona prestaju da vae, za robu uvezenu uz oslobo enje od plaanja uvoznih dabina za odre eni period bila predvi ena zabrana otu enja, davanja drugome na upotrebu ili upotreba robe u druge svrhe, a ne u one zbog kojih je oslobo enje odobreno, odgovarajue odredbe tih propisa koje se odnose na period zabrane raspolaganja primenjuju se i posle poetka primene ovog zakona pa do isteka tim propisima utvr enog roka zabrane otu enja, davanja na upotrebu ili upotrebu robe u druge svrhe.

lan 400. Carinski postupci koji su zapoeti pre dana poetka primene ovog zakona bie okonani u skladu sa propisima koji su vaili do dana poetka primene ovog zakona.

lan 401. (1) Svi prekrajni postupci koji su zapoeti pre dana poetka primene ovog zakona bie okonani u skladu sa odredbama ovog zakona, ako je to povoljnije za uinioca prekraja. (2) Svi prekrajni postupci koji su zapoeti pre poetka primene ovog zakona za dela koja nisu kao prekraji propisana ovim zakonom bie obustavljeni.

lan 402. Za robu koja je bila privremeno uvezena pre dana poetka primene ovog zakona i za koju postoji obaveza plaanja uvoznih dabina u skladu sa propisima koji su vaili do dana poetka primene ovog zakona, uvozne dabine e se obraunati i platiti prema tim propisima.

lan 403. (1) elezniko carinski magacini, carinska skladita i carinska smestita otvorena prema propisima koji danom poetka primene ovog zakona prestaju da vae mogu nastaviti poslovanje kao carinska skladita u skladu sa odredbama ovog zakona, pod uslovom da vlasnik ili dralac skladita u roku od tri meseca od dana poetka primene ovog zakona pribavi reenje o osnivanju i poslovanju carinskog skladita u skladu sa odredbama ovog zakona i uskladi svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona. (2) Zahtev za otvaranje carinskog skladita, u skladu sa odredbama ovog zakona, moe se podneti i pre dana poetka primene ovog zakona, s tim da se reenje primenjuje od dana poetka primene ovog zakona. (3) Ako vlasnik ili dralac prostora iz stava 1. ovog lana ne podnese zahtev za otvaranje carinskog skladita u skladu sa odredbama ovog zakona ili ako carinski organ utvrdi da

vlasnik ili dralac ne ispunjava uslove propisane ovim zakonom za osnivanje i upravljanje carinskim skladitem, carinarnica e doneti reenje o prestanku rada tog skladita.

lan 404. (1) Konsignaciona skladita, centralna skladita i specijalizovana skladita strane robe i robe domae proizvodnje, koja su otvorena po odredbama ranije vaeih propisa, prestaju sa radom danom poetka primene ovog zakona, ako posebnim propisom nije drukije odre eno. (2) Sa robom zateenom u prostorima iz stava 1. ovog lana na dan poetka primene ovog zakona postupie se po odredbama ovog zakona.

lan 405. Carinske zone otvorene u skladu sa ranije vaeim propisima nastavie sa radom i posle poetka primene ovog zakona, pri emu e se na njihovo poslovanje shodno primenjivati odredbe ovog zakona koje se odnose na carinska skladita.

lan 406. Carinski slubenici koji su na dan stupanja ovog zakona zaposleni u Upravi carina duni su da izjavu iz lana 309. stav. 1. ovog zakona daju Upravi carina u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 407. Propisi za primenu ovog zakona bie doneti do 31. decembra 2003. godine.

lan 408. Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o carinskoj slubi ("Slubeni list SFRJ" br. 56/80 i 49/87 ) i propisi doneti na osnovu tog zakona, a 1. januara 2004. godine prestaje da vai Carinski zakon ("Slubeni list SRJ" br. 45/92, 16/93, 50/93, 28/96, 29/97, 59/98, 23/2001, 36/2002 i 7/2003) i propisi doneti na osnovu tog zakona.

lan 409. Lica registrovana za poslove me unarodne pedicije koja su evidentirana kod Uprave carina do 31. decembra 2003. godine, za obavljanje poslova posrednog zastupanja moraju ispuniti uslove iz lana 26. ovog zakona do 31. decembra 2004. godine.

lan 410. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku Republike Srbije". Odredbe l. 1. do 16, l. 18. do 251. i odredbe l. 330. do 406. ovog zakona primenjivae se od 1. januara 2004. godine.

You might also like