P. 1
2066641 Politick Marketing

2066641 Politick Marketing

|Views: 159|Likes:
Published by Jadranka Lakonic

More info:

Published by: Jadranka Lakonic on Jul 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/05/2015

pdf

text

original

DAMIR ŠKARO

MARKETING U POLITICI
PAN LIBER OSIJEK -ZAGREB -SPLIT,1999. Biblioteka Politička publicistika Urednica Mirjana Paić-Jurinić Tajnica nakladničke djelatnosti Erna Matanović CIP -Katalogizacija ISBN Kazalo 1.Marketing 2.Društveni marketing 3.Marketing u politici 3.1. Tržište birača 3.2. Marketing u politici i teorija javnog izbora 3.3.Demokracija i marketing u politici 3.4.Marketing u politici i njegova sociopsihologijska dimenzija 3.5. Ispitivanje javnog mnijenja 3.6.Marketing u politici i izbori 3.6.1.Izbori 4.Marketing u politici i njegova primjena u političkim kamapanjama 4.1.Politička kampanja 4.2. Struktura političke kampanje kao tehnike političkoga komuniciranja s biračima 4.3.Planiranje kampanje 4.4.Organizacija kampanje 4.4.1 Organizacija kamapanje za lokalne izbore 5. Izravna kamapanja:tehnike izravnog političkog komuniciranja 5.1.Kućne zabave 5.2.Kamapaniranje na ulici 5.3.Kamapaniranje pred mnoštvom ljudi 6.Tehnike posrednog kamapaniranja ili političkoga komuniciranja 6.1.Kamapaniranje preko telefona 6.2. Izravna pošta 6.3.Letci 6.4.Priopćenje za medije 6.5. Plakati 6.6. Konferencija za tisak 6.7.Veliki mediji 7.Opis nekih modela kamapanja 7.1.1.Kamapanja CDU 7.1.2.Kamapanja SPD 7.1.3.Model predsjedničke kamapanje Billa Clintona 7.1.3.1.Osobine prezidencijalnog sustava i političkog sustava SAD 7.1.3.2.Strategija političke okolice 7.1.3.4.Proces nominacije 7.1.3.5.Tijek predsjedničke kamapanje 7.1.3.6.Primjer tehnike uspješne kamapanje. Inicijativa kamapanje

7.1.3.7. Politički sustav i temeljne vrijednosti Clinton -Al Gore 1992. 8.Politički sustav Republike Hrvatske, marketing u poltici ,izborne kampanje 8.1.Stranke na političkom tržištu 8.2..Vrijednostne orijentacije u programima nekih političkih stranaka kao sastavni dio marketinga u politici 8.3.Izbori za županijski i zastupnički dom 8.3.1.Zakon o izborima 8.3.2.Rezultati izbora za županijski, zastupnički dom i rezultati izbora za predsjednika Republike 8.3.3.Primjena marketinga u politici na izborima za županijski i zastupnički dom 8.3.4.Simulacija organizacije izborne kamapanje u županiji X i gradu X 9.Demokratsko ustrojstvo vlasti 9.1.Vlast 9.1.1.Ustavni položaj vlasti 9.1.2.Sabor 9.1.3.Vlada 9.1.4.Predsjednik Republike 9.1.5.Sudbena vlast 10. Sažetak 11.Dokumentarni prilozi kao pretpostavka marketinga u politici 12. Bibliografija Uvod Marketing je u Hrvatskoj relativno malda grana znanosti o gospodarstvu. Grana čije prakticiranje dobiva smisao i značenje tek s prijelozam na tržišno gospodarstvo . To je slučaj i s društvenim marektingom i marketingom u politici koji će počeo primjenjivati u izbornim kapanjama tek 1990. godine. U proteklih nekoliko godija na hrvatskom je objavljeno nekoliko knjiga o političkom marketingu. Ne bi se moglo reći da taj broj zadovoljava. No s vremenom će interes za to interdisciplinarno područje rasti. Doista se radi o interdisciplinarnom području jer primjena marketig koncepcije u politici podrazumijeva znanja iz ekonomije, socijalne psihologije, komunikologije i politologije. U ovoj knjizi pokušao sam najprije prikazati općći sadržaj i značenje marketinga. Nakon toga usredotočio sam se na objašnjenj e koncepcije društvenog marketinga, da bi u trećem djelu pokušao najprije odrediti značenje marektinga u politici i njegovu primjenu u političkim kamapanjama.U središtu knjige je raščlama izbornih kmapanja kao metoda političke komunikacije, te prikaz nekih prmjera izbirnih kampanja u svijetu.U predzadnjem dijelu knjige pokušao sam ukrako opisati primjenu marketing koncepcije u političkom sustavu Republike Hrvatske, prikazavši temeljene vrijednosti sustava i njegove institucije , posebno se osvrnuvši na stranke, izborni proces i primjenu marektinga u izbornom procesu. U tom dijelu pokušao sam sam simulirati model izborne kamapoanje u županiji X i gradu X. Na kraju knjige slijedi sažetak i dokumentarni prilozi koji su u funkciji marekting koncepcije u politici. Zagreb, 15. travnja 1999. Autor 1. Marketing Postoje riječi koje se često rabe u svakodnevnoj komunikaciji koje je teško do kraja na jednostavna način opisati i razumjeti. Među takve samorazmljive riječi svakako spada riječ ili pojam markateing. Marketing je nešto što je kako kaže Peter Drucker “toliko sveobuhvatno” da ga je zapravo teško opisati. Naravno svima je jasno da marketing dominicilno pripada znanosti o gopodarenju, a u širem smislu proširuje se ili se oslanja na ponajprije na socijalnu psihologiju. Ova posebna ekonomska i znanstvena disciplina stečeveina je zapadnih društava unutar kojih je dobila potpunu afirmaciju. Njezin smisao i primjena dolazi do punog izričaja u

zapadnim demokratskim i tržišnim, natjecateljskim društvima. U socijalističkim ekonomijama ova ekonomska disciplina nije došla do izražaja. Njezini početci u nas datiraju od pedesetih godina.Ova se disciplina studirala na dodiplomskim i poslijediplomskim studijima na Ekonomskim fakultetima na hrvatskim Sveučilištima. Jurica Pavičić smatra da je na razvoj marketinga u Hrvatskoj najviše utjecale dvije škole mišljenja. Prva je “robna” a druga “funkcionalna škola”.Robna škola je bila usredotočena “na proizvod” a funkcionalna na “marketinške aktivnosti”.Naknadno se javila i “škola ponašanja potrošača” koja nije imala velika utjecaja. Poslije 1990 . u procesu tranzicije i privatizacije marketing koncepcija dolazi do punopg izražaja.(1) (Usp. Jurica Pavičić: Mogućnost primjene strategije marketinga i pokretanja poduzetničkih aktivnosti u humanitarnim organizacijama u Hrvatskoj, Magistarski rad, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1997.,str.29-33.-) Ipak su u Republici Hrvatskoj prije demokratskih promejna postojali autori (2)(Primjerice Fedor Rocco: Osnove marketinga ,Zagreb, Informator,1974,1979,1983,1989, Marketing, Osnove i načela,Birotehnika,Zagreb,1991.,Marketinško upravljanje,Školaks knjiga,Zagreb,1994.Istraživanje tržišta,Informator,Zagreb 1963.,Rječnik marektinga sa suradnicima, ZagrebMassmedia,1993.)Šime Šunić, Aleksandar Bazala (Marketing.Mogući pogledi na razvoj marketing koncepcije ulaskom u 21. stoljeće. Zagreb,,Privredni vjesnik,1991.) Ili Prof.dr. Nataša Renko(Renko,N.& Pavičić,J. Analiza tržišta svile u Hrvatskoj,Ekonomski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, 1996., Creation nad Development of Marketing Concept in Croatia and the Role of Transition, Zbornik radova Second Ingternational Concerence “Enterprise in Transition”,Split-Brela,22-24.svibnja 1997.str.655-660.) ) koji su razvijali ovu disciplinu i kojima možemo zahvaliti pripremanje terena za uklapanje u društvene promjene poslije 1990. odnosno orijentaciju prema soocijalno tržišnom gospodarstvu. Fedor Rocco marketing definira kao “ poslovnu aktivnost koja povezuje proizvodnju s potrošnjom tako da se maksimalno zadovolje potrebe društva koje se na tržištu pojavljuju kao potražnja i to na profitabilan način”(3)(Fedor Rocco, Marketing.Osnove i načela, Zagreb,BirotehnikA ,1991.,STR.18.) Ili na drugom mjestu:”Suvremeni marketing označuje poslovnu aktivnost koja povezuje proizvodnju s potrošnjom,tako da se maksimalno, i to profitabilno,zadovolje potrebe društva koje se na tržištu pojavljuju kao potražnja”. (4)(Fedor Rocco,Marketinško poslovanje,Školska knjiga,Cema, Zagreb,1994.,str.20.) Rocco marekting shvaća kao sustav , a koncepciju marektinga kao specifičan način mišljenja na kojem se gradi poslovna politika poduzeća” (5)(str.19.) A organizaciju marketinga kao prenošenje “sustava i koncepcije marketinga u organizaciju i djelovanje poduzeća” (6)( Nav.dj. str.21.)Marketing ispunjava svoju svrhu na tržištu ,a njegove aktivnosti moraju biti potvrđene rezultatom tj. prodajom robe i zadovoljenjem potreba potrošača na tržištu.Prije svega profitom. “jer je profit pretpostavka kontinuiranog razvoja...” (7)(Fedor Rocco i sur. : Poslovni marketig, Zagreb,Školska knjiga, 1998.,str.3.) Institucije marketinga prema Roccu su proizvođači,posrednici i uslužne agencije (8)(Usp. nav. dj. str. 27.) Riječ marketing je tuđica ili posuđenica. Njezin korijen pronalazimo u njemačkom (Markt) ili u engleskom (Market), odnosi se na trgovanje, tržište:”Sa stajališta marektinga tržište je središnji pojam (i sama riječ marketingm u sebi nosi riječ market = tržište),što ukazuje da je ova djelatnost postavljena upravo tako da rješava tržišne probleme proizvodnje”. (9)( Rječnik marketinga, Ur. Fedor Rocco i sur. Zagreb, Massmedia, 1993.,str.469.) . Nema hrvatske jednostavne inačice ili sinonima za riječ marketing.Možebitni hrvatski izraz bio bi tržišnjenje ili otržišnjenje ili opisno mogli izvesti kao umijeće trgovanja, stoga jer se radi o sukupu različitih

istraživanja marketinga) i četvrto uporište je uspjerenost na profit(12). U Rječniku marketinga hrvatski izraz za marketing je trženje i tržništvo.). upravljanje marketingom. . Kreiranje strategija komunikacijskog i promocijskog mixa.13.putem stvaranja.” (11) (Rječnik marketinga. Cilj marketinga je izazivanje reakcije javnosti na neki novi proizvod. želja i potražnje.vrijednost i zadovoljenje. zajmači visoku kakvoću proizvoda. Marketing je svjesna ljudska djelatnost s kojom se zapravo upravlja. Drugo je orijentacija na kupca (definicija “potrebe sa stajališta kupca”.472. Ključni pojam u marketing koncepciji je r a z m j e n a . str. treće uporište je koordinirano marketinško djelovanje (kordinacija prodaje. 2. unaprijeđenje prodaje i odnosa s javno. štovanje potrošača.. Sve se akcije poduzimlju ne bi li se izazvala pozornost. 1994. promocije i distribucije ideja. Također podrazumijeva tržišno poslovanje za ostvarenje mogućih razmjena radi zadovoljavanja ljudkih potreba i žalja. roba i usluga radi ostvarenja razmjene koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacija”. pojedinci i grupe dobivaju ono što je potrebno i što žele”(10) ( Isti. (9)( Usp.) Marketer je osoba koja sudjeluje u podupiranju prodaje na tržištu. Zagreb. koji se pojavljuje na tržištu. Informator. str.22. Kotler. formiranja cijena. i treće.Kreiranje programa direktnog marektinga. Odbacuje tezu da marketeri ili stručnjaci za marketing “stvaraju potrebe” ili ljude navode na potrošnju onih proizvoda koje im možda uopće ne trebaju. Philip Kotler . drugo.4. Marketing se.str.potakao motiv i zadovoljilo njegovo veličanstvo potrošač.marketing i marketeri.razmjena i transkcija .znanost ili znanstvena disciplina imaju svoje vodeće misaone glave. Kompanije se pojavljuju u ulozi proizvođača.) Smisao i svrha upravljanja marketingom je “ upravljanje potražnjom”.469. Tržište se definira kao “odnos između ponude i potražnje.umjeća u trgovanju čiji je cilj uspješna prodaja robe potrošaču.Krenimo redom: 1.proizvodi. Tržišta se lakše osvajanju zahvaljujući marketing koncepciji. Pitanje je zapravo kada se javlja potreba za marketingom.( Isti. Na tržištu se pojavljuju različite kompanije koje prozvodi mnoštvo različitih roba. Svaka struka . orijentira prma ljudskim potrebama i željama. Philip Kotler o tomu piše :”Marketing je društveni i upravljački proces kojim. Koja su po Kotleru osnovna načela poslovanja? Kotler govori o tri načela.) U marketing koncepciji potrošač ili kupac ima ulogu kralja. Kotler piše o “upravljanju marketingom”.tržište. Kotler navodi ovaj redosljed u spomenutom odnosu: potrebe.(12)(Kotler.) Kotler smatra da marketing podrazumijeva ljudsku aktivnost u vezi s tržištima. Potreba za marketingom javlja se “kada ljudi odluče razmjenom zadovoljiti potrebe i želje”. Makrketing koncepcija je “skup osnovnih načela poslovanja”(Kotler).(Usp.str.str. str.. Kotler nadalje govori o koncepciji marketinga. Prvo je fokusiranje tržišta (definicijija ciljnih tržišta) . Kad je riječ o teoriji marketinga vodeća misaona glava je američki teoretičar Philip Kotler.propagande. 2. A u definiciji pojma oslanja se na definiciju Američke udruge za marketing . Marketeri samo pokušavaju utjecati na na odnos potreba.” Marketing (upravljanje marketingom) je proces planiranja i izvršavanja određene koncepcije. istančan osjećaj za tržište .Kreiranje djelotvornih programa ekonomske propagande i 3.)Kotler smatra da su izvodišne točke marketinga kao discipline potrebe i želje ljudi potrošača. želje i potražnja. Na neki način se može reći da je Amerika rodonačelnica marketinga ili zemlja u kojoj je do krajnjih granica umijeća primjenjena marketing koncepcija. Prvo načelo. Upravljanje marketingom.Kreiranje strategije komunikacijskog i promocijskog mixa. kominikatora s tržištem i promotrora. ponude i razmjene proizvoda od vrijednosti s drugima. Na čemu počiva “koncepcija marketinga”? Kotler navodi četiri uporišta ove koncepcvije. On postavlja u odnos potrebe želje i potražnju .Za naše potrebe primjene marketinga u politici nužno je dalje ukratko prikazati tri odjeljka Kotlerove marketinške Biblije:1.

Reakacije prema Kotleru mogu biti emotivne.Odnosi s javnošću. Osim toga marketinški komunkator trebao bi kod ciljne javnosti razviti uvjerenje da je taj predmet toliko dobar da se oni . Ovdje se kao elemnti komuniciranja javljaju odašiljatelj poruke. “prepoznavanje imena.odgovor i povratna veza Kotler na ovaj način definira te elemente: “ 1.Kotler ga naziva još i “promocijskim mixom”.Neposredni poticaji što navode na kupnju ili prodaju proizvoda ili usluga. Taj cilj se može nazvati upoznavanje ciljne javnosti. Identifikcijom ciljnih skupina ili ciljnoga tržišta marketinški komunikator treba utvrditi ciljeve marektinškog komuniciranja. poruka.dekodiranje.Bilo koji oblik prezentacije ili promocije onih ideja . 8.Nadalje se s nekim predmetom ciljna javnost može upoznati metodom “neposrednog komuniciranja”. 7.712.Taj promocijski mix prema Kotleru predstavlja: “1. 2. 6. mediji ili kanal komuniciranja.(Kotler.) Cilj svake komunikacije ili kamapanje je uspjeh. Maketeri se mogu upuštati i u raščlambu ciljne javnosti. 3.Dekodiranje. odražavanje ili zaštitu imagea neke kompanije ili proizvoda. što kaže.Unaprijeđenje prodaje.a plaća ih određeni sponzor.medij. (13)”(Kotler. 9.Treba se odlučiti o reakcijama javnosti koje treba izazivati odaslana poruka. Nadalje komunkator kod ciljne javnosti mora “razviti prefereniciju potrošača”.Niz programa usmjerenih na unaprijeđenje. Niz simbola što ih emeitira pošiljalac. str.Marketeri u ovom slučaju trebaju poznavati komunikologiju i pravila komuniciranja. o “marketinškom komuniciranju”. 4. dj.Strana koja šalje poruku drugoj strani(naziva se i izvor ili komunikator). Pošiljalac.Ekonomska propaganda. nav. No krenimo od procesa komuniciranja na kojemu se temelji komunikacijski marketing mix. dj.Kanali komuniciranja kojima teče poruka od pošiljaoca do primaoca.Određivanje ciljne javnosti znači zapravo određivanje ciljnih skupina kojima su poruke upućene. 4. primatelj poruke. Jedan od važnih ciljeva komunikatora je “igrađivanje povoljnog dojma”.dobara ili usluga što nisu osobne prirode.Postupak kojima primalac objašanjava značenje simbola što ih je emetirao pošiljalac. U sustavu komuniciranja javljaju se dakle: pošiljatelj.Riječ je . Jedna od prvih faza je određivanje ciljne javnosti ili faza targetiranja . Međutim da bi se došlo do toga uspjeha protrebito je razraditi faze uspješnog komunciranja. primatelj poruke. te poslužiti se standardnim komunikacijskiom paradigmom: tko kaže. Neplanirani zastoj ili iskrivljenost poruke tijekom procesa komuniciranja”(14).Komunikacija s tržištem nije neka spontana već planska aktivnost. što bi u političkom marketingu odogovarlo pojmu kanvasiranja ili utvrđivanja identiteta birača.Kodoranje.Primalac.Odgovor.prije svega raščlambom imagea i primjenom skale poznatosti i skale povoljnosti proizvoda. 5.Povratna veza.Usmena prezentacija što joj je cilj prodaja putem razgovora s jednim ili više potencijalnih kupaca. dok se kao četiri funkcije komuniciranja pojavljuju kodoranje.kojim kanalom. kome i s kakvim učinkom.Postupak prenošenja zamisli u simbole.710.kako Kotler kaže . str.Dio odgvora primaoca što ga ovaj povratno priopćava pošiljaocu. Strana koja prima poruku od neke druge strane (naziva se i javnost/auditorij ili odredište/destinacija). Mediji. 3. nav. Smetnja.).Marketinški komunikator ciljnoj javnosti koja dovoljno “ne poznaje određeni predmet” treba “izgraditi pozornost”. .spoznajneibihejviorističke.Niz rekacija primaoca nakon primanja određene poruke. Komunikator kao cilj mora zacrtati izazivanje sviđanja predmeta. Ili koncepciji “ komunikacijskog marekting mixa”.Poruka.Osobna prodaja. 2.

stida. Ima situacija kad se na konkurnetskom tržištu pojave slični proizvodi. i publicitet.Poruka se treba plasirati preko određenih kanala. Kotler to označuje kao “supstitutivnost proizvoda”. tada će tvrtke morati izdvojiti više sredstava za takozvano “nadjačavanje” ili privalačenje pozornosti potrošača. Kotler.nav. On na vrlo jednostavan način definira ekonomsku propagandu :”Ekonomska propagandu definiramo kao svaki oblik posredne prezentacije i promocije ideja.str.osobnu prodaju. U slučaju plasmana novog proizvoda potreban je veći budžet. zatim moralni(čestitost. U sadržajnom smislu poruka može imati emotivni sadržaj(apeli krivice.719. Kotler prema tomu piše o “informativnoj propagandi”.) Primjena ekonomske propagande kao sastavnog dijela marketing koncepcije daje mogućnost oblikovanja imagea proizvoda i kompanije.748. (15)(Kotler. Razradba ekonomske propagande podrazumijeva izlučivanje nekoliko važnih tipova koji se vežu uz neku svrhu. zatim identifikacija potrošača s porukom u smislu uspješnog uvjeravanja da je proizvod onakve kakovoće kako propaganda uvjerava. obliku i izvoru. Kotler takvu situaciju označuje pojmovima “konkurencija i mnoštvo”. pa marketinški komunikator mora kreirati tako poruku da vodi računa o tomu “što valja reći ciljnoj javnosti da bi proizveo željenu rekaciju. Zatim Kotler piše o “propagandim uvjeravanja” čija je svrha izazavati “selektivnu potražnju”. Primjerice u usporedbi s političkom propagndom imagea političara ili političke stranke.straha)..(16)(Usp.(15) (Usp.unapređenje prodaje.Taj se postupak različito naziva apela. Kotler to zove “tržišnim udjelom i potrošačem kao osnovicom”. nav. Kako će neka poruka djelovati to zavisi o njezinojs rukturi. Javnost se podsjeća na potrošnju nekog već afirmiranog ili etabliranog proizvoda.Nakon što je kreirana marketinška komunikacija pristupa se promociji. 750-751.Kreiranje djelotvornih programa ekonomske propagande.umjerenost) itd.dobara i usluga što ga plaća poznati sponzor”.Ova terminologija uvukla se u politički marketing.” (15)(Kotler.str. Primjerice osobnim kanalima bez i preko posrednika i preko različitih velikih medija. I konačno postoji “propaganda podsjećanja”. pa se u političkim kampanjama kao strateški početak određuje izbor poruke ili teme političke kamapanje. U Bibliji marketinga Kotler je posvetio posebno poglavlje ekonomskoj propagandi.Kotler navodi više čimbenika koji diktiraju odluku pri formiranju visine budžeta za propagandne djelatnosti.) .) U drugu fazi spada kreiranje poruke. str. Kotler takvu situaciju označava kao “učestalost oglašavanja”. dj. U slučaju kad je proizvod već na tržištu potrebno je manje sredstava ali ipak su ta sredstva potrebna da bi se zadržala pozornost publike potrošača. nav. Broj i li količina oglašavanja određuje ili diktiraju visinu budžeta. str.. Ciljevi su upućivanje poruka ciljnoj skupini (targetiranje). Cilj informativne propagande je “izazvati početnu potražnju”. Kotler to naziva “fazom u životnom ciklusu proizvoda”.“prilijepe na njega” i konačno on kod ciljne javnosti koja bi bila sklona kupnji proizvoda mora ju potaknuti dodatnim informacijama kako bi ciljna javnost bila savladana.744.(17) (Usp.Kotler kao promocijska sredstva navodi “ekonomsku propagandu. str. U ekonomskoj poropagandi primjenjuju se pravila komuniciranja i određuju ciljevi.pravednost. Otišla u dućan po nagovorenu robu. 2. odrediti njezine ciljeve te napokon formirati budžet kako bi točno utvrdila koliko će sredstava izdvijiti za propagandne djelatnosti. Kupila robu. postizanje željene promijene u smislu povećanja potrošnje i utvrđivanja vremenskog roka u kojemu se ta promjena može postići.) Dakle svaka kompanija mora definirati svrhu propagande. Primjerice Coca -Cole. Kotler.).731. dj. dj. Jača ekonomska propaganda potrebita je u tržišnim situacijama kada se nekom proizvodu potrebno dodatno propagandno pumapanje radi postizanja “diferencijalnog imagea”.

poruku.ocjena i selekcioniranje poruke.čulnu.On ih je dužan ocijeniti i slekecionirati.).Izvođenje podrazumijeva elemente pravila komuniciranja. Prema Kotleru. str.. Postoje induktvni i deduktivni model. Da bi se razvio neki ekonomsko propagandni program potrebno je imati na umu ove elemente: misiju ili svrhu propagande.Propaganda i odnosi s javnošću doprinose boljem svladavanju tržišta i zadovoljenju protreba potrošača.riječi i oblika”.ocjenu .).756. To mora imati na umu svaki popagandist ili pokretač kamapanje kojojom se reklamira novi proizvod. Poruka se procjenjuje na temelju “poželjnosti. (19)(Kotler. radno mjesto.Poruka može stvarati ugodno raspoloženje ili bolju sliku proizvoda.752. život izvan kuće.Slika obiteljske idele.Po potrebi se u skladanje i emitranje poruke mogu unijeti elemeti glazbe i slike. Kreativna strategija stvaranja poruka mora imati na umu izbor “stila. Moderne marketing koncepcije za podršku uzimaju poznate osobe koje imaju image.Poruka može prikazaitvati tehničku opremljenost kompanije koja reklamira proizvod.eksluzivnosti i uvjerljivosti”. Kotler:”Izbor prave.Zatim ona može sadražavaiti sadržaje iz način života. Zatim se u oglasu ili spotu može prikazivati njegov način života.eksluzivnosti i uvjerljivosti. Zatim se političar kao marektinški proizvod može predstaviti u izazovnom .U njoj mogu biti uronjene fantazije.752.str. U oglas se u političku poruku se može ušpricati malo fantazije u smislu dobrog opijuma ili velike količine obećanja koje svaki političar izriče u kamapanjama.) .) Kreiranje i izbor poruke bitna je odrednica kamapanje.sadražaja. Ti su ciljevi: informiranje publike potrošača.društvenu ili osobnog zadovoljstva”. Obično u krugu obitelji . uvjeravanje. U poruci se mogu naći isječci iz života. Prema tomu oglašivač mora imati na umu “što poruka govori”” i “na koji način to kaže”.” (19)(Kotler. poruka se može izraziti na različite načine. Takva ličnost mora biti dobro poznata. I na kraju u poruku se može ubaciti neki potvrđeni dokaza. poznate ličnosti od presudnog je značenja. Njom se “izražavaju glavne koristi što ih pruža određena marka.tona. Zatim se može unijeti simbol osobnosti(primjericeo blikovanje lika koji “poersonifirira određeni proizvod”) .Kotler kaže da postoji više sustava kreiranja propagandnih apela.Oglašivač uvijek na stolu mora imati više poruka ili tema kamapanje. Oglasi u tomu smislu prema Kotleru mogu biti racionalno ili emocionalno pozicionirani. novac.” (18)(Kotler. Procejena ili prosudba . Ekonomska propaganda ima nekoliko ciljeva.Oglašivač teba imati i izraditi strategiju poruke s opisom “cilja. Ukoliko netko želi pokrenuti kamapanju za plasman novog proizvoda na neko tržište mora se poslužiti dobrom propagandnom porukom.str. Prema tomu u nekom reklamnoj političkoj poruci pojavljuje se neki političar s isječkom iz života.(18) (Kotler. Propagandisti moraju prema Kotleru razviti kreativnu strategiju komuniciranja i to po slijedećim fazama :” kreiranje poruke.podsjećanje. str. 752. prema Twedtu postiže se na temelju “poželjnosti. mora biti u stanju ostvariti veliki pozitivan utjecaj i mora biti osobito prikladna za oglašavanje određenog proizvoda. primjerice svjedočenje neke poznate osobe koja je iskusila taj proizvod i ona javno svjedoči o njegovj kakvoći ili idenitetu. Ova pravila bi se mogla upotrijebiti i u političkoj propagandi posebice u političkim kamapanjama kad se reklamira neki političar. Poruka može biti racionalno i emocionalno pozicionirana. te provođenje poruke”.Nakon usporedbe i selekcije oglašivač mora razmišljati o izvođenju poruke. U primjeni ekonomske propagande mora se voditi računa o cljnom tržištu i motivima kupaca (Kotler). vrstu medija. Poruka je tema kampanje. zatim pozivati na znanstveni dokaz da je neki prozvod bolji u odnosu na konkurentski proizvod. Drugi model zatupa primjerice Maloney koji je zastupao tezu da kupci očekuju “četiri vrste koristi:racionalnu.podrške i tona”.

Smisao marektinga je u targetiranju .časopisi. Kreiranje programa direktnog marketinga.adiovizualnih sredstava. Ako je središnja točka marketinga zadovoljstvo potrošača (Eugene M. Eugene M.Johnson) onda marketing pruža naputke do puta zadovoljstva potrošača.televizija.str. telefon.Marketing koncepcija odnosa s javnošću mora definirati neke ciljeve. novine.Stoga se mora odlučiti uvijek u kamapanjama mora odlučiti o obuhvatu. istraživanje i upravljanje proizvodom -total marketing dobiva puni smisao kad postaje logistička potpora p r o d a j i. ciljanju potrošača u središte njegovih želja i primarnih ili skeundarnih .. školama. Johnson misli na marketing koji se koristi u muzejima. Analitički prikaz pojama marekting dao je i Eugene M. Marketing se kao moderna displina javlja u razvijenim tržišnim društvima sa stvarnim ili potenciranim potrebama.) Jedno od bitnih pitanja je broj pojavljivanja u javnosti.New York. Da bi se poruka širila planer medija treba izabrati medije preko kojih će odašiljati svoje reklamne poruke. Kotler smatra da da izbor medija ne predstavlja ništa drugo već “problem pronalaženja troškovno najučinkovitijeg načina da se ciljnoj javnosti uputi željeni broj izlaganja”. Poruka i osoba koja prenosi poruku može se pojaviti u različitim medijima. Johanson nadalje piše o konceptu proširenog marketinga.(19)(Kotler.proizvodnja i širenje vijesti o kompaniji i proizvodu. Dakle tehnikama komunikacije . tonovima. Kotler navodi glavne instrumente marketinga odnosa s javnošću. te oblikovanje medijskoga identiteta kompanije zbog toga što različiti materijali stvaraju zbrku. mirisma i tomu slično.vladinim agencijama ili pak karitativnim ustanovama. U literaturi se čak govori o psihologiji prodaje.raspoloženju ili imageu koji izaziva pozornost političkoga tržišta. pa je iz tih razloga potrebito napraviti vizuelni identietet kompanije. angažman oko ulaganja u javne i humaniterne djelatnosti .John Wiley. izbor medija može biti presudan u komunikaciji s tržištem. Ti su instrumenti produkacija različitih reklamnih publikacija. stvarnih ili umjetnih potreba. To su samo neki primjeri analogije i apalikacije ekonomske na političku propagandu. .unapređenja prodaje i odnosa s javnošću. Značajan instrument marketinga predstavljaju odnosi s javnošću. učestalosti i utjecaju. svjetlu.Eugene M.Prijenos poruke tj. Ti su ciljevi prema Kotleru”stvaranje poznatosti.neprofitni marketing kao način skretanja pozornosti na kompaniju i proizvod. Neki autori rabe . Sve zavisi o tipu kamapanje.Kao disciplina i metoda prodaje marketing (oglašavanje. što propagandna poruka mora naglasiti. Dakle znanstvenoj psihologijskoj (pod)disiplini koja daje elementarna znanja o načinu prodaje robe.& Sons. Premda se govori o filozofiji marketinga riječ je ipak o sadržajima koji su svakako ili nadasve bliži psihologiji . sveučilištima. Vratimo se ekonomskoj propagandi. Ed. Ta je problematika obrađena u odjeljku 3. govori utjecajnih osoba u interesu kompanije i proizvoda.Johansonu . Ti mediji mogu biti radio . On se može pojaviti u liku presonifikacije svoje stranke. katalozi propagandni časopisi. letci.aktiviranje distributera i obuzdavanje troškova promocije .) Prema Eugene M. Obilježje proširenoga marketinga je što prelazi granice profitnih djelatnosti i proširuje se na neprofitne ili “neposlovne aktivnosti”. kao logistička potpora proizvodu na tržištu. bojama. Ukoliko je sklon glazbi i pjesmi političar se može predstaviti tako da u pjesmi i u rimi predstavlja svoju sgtranku.1993.759. izravna pošta. podražajnim efektima.by Tracy Daniel Connors. Prodaji koja vodi računa o “zadovoljstvu potrošača”.vjerodostojnosti. zvukovima.organizacija različitih priredaba za skretanje pozornosti na kampanju i proizvode. marakteing je takva disciplina koja se može uporabiti u svakodnevnom životu Svi sudionici proizvodno potrošačkog lanca involuirani su u proces marketinga.Johnson s University of Rhode Island (20) ( Nonprofit Managment Handbook.

postizanju ciljeva” u smisli “zadovoljenja potreba potrošača” Prije svega neprofitni marekting mora imati dovoljno podataka o potrebama klijenta kako bi zadovoljeio njegove potrebe. ideje. Johanson pak govori o “ponašanju kupca”. Taj se koncept koristi ukoliko se žele prodati organizacija.Uvijek postoji neki stvarni biološki ili socijalni podražaj i njegov odgvor. Svrha strateškog marektinga je anticipacija promjena na tržištu ponude i potražnje. Ponajprije polazi od priznanja potrebe uzrokovane unutarnjim ili vanjskim podražajima. primjerice “promjene na svjetskom tržištu”. str. Strateški marketing koristi se u planiranju akcija “poslovnog managment-a”. Marketing koncept moguće je dakle u neporfitnim organizacijama. Dakle kupac ima potrebu nešto kupiti. psihologija. neoprofitnim marketingom. smatra Eugene M. Kordinacija u marekting konceptu neporfitnih organizacija predstavlja koordinaciju svih elemeneata marketinškog progra. Socijalni podražaj može odašiljati društvena skupina i utjecati na ponašanje pojedinca ili cijelih društvenih skupina. Osim toga kao jedinstvene aspekte neprofitnog marektinga Johanson nabraja višestruke objekte. proizvode u obliku usluga. Oslanajajući se na Kotlera i Andersona iz 1991.sociologija koje istražuju ponašanje pojedinca i društvenih skupina.Kad je riječ o ponašanju potrošača marketing koncepcija treba računati o “segmetaciji tržišta”. poslije kupovni osjećaj i ponašanje “. Marketing koji koristi spoznaje o ponašanju ljudi potrošača vodi računa o motivima i potrebama.Johanson.statusne. drugi aspekt je ispitivanje javnog mnijenja. Manageri koji se bave. 718. Drugi koncept marketinga je generički koncept.Naravno kad je riječ o profitnim organizacijama marketing profitnih organizacija mora imati informacije o ponašanju potrošača. Segmentacija tržišta podrazumijeva demografske. On pokušava pronaći relevantne obavijesti kako bi na najbolji način zadovoljio svoju potrebu. Johanson je razvio model procesa kupovine ili potrošnje.Odluka o potrošnji ili kupnji potaknuta je unutarnjim ili vanjskim izazvanim potrebama. Te skupine dobro su i visoko statusno plasirane i one mogu poticati potrošačko ponašanje među sličnim skupinama sličnog socijalnog statusa ili nižih statusnih skupina koje mogu oponašati skupine višega statusnog simbola.zemljopisne. Ispitivanjem ponašanja ljudi u općem smislu bave se . koordinaciji svih klijentovih aktivnosti. Koncept marketinga temelji se na “tri propizicije: usmjeravanju klijenta .odluka o kupovinii na kraju. Treći koncept marketinga je strateški marketing. a rabe ga različite organizacije. Ili oblikovanje poziotivnog i otklanjanje negativnog publiciteta. Svaka organizacija koja je tržišno i profitno orijentirana mora imati koncept marketinga.Elementi marketinškog programa poznati su kao “marketing mix” Pa prema Johansonu “program mora biti pregledna i planska cjelina”. intermedijarna i potrošačka”.Johanson kaže:” Uspješni marketing u neprofitnim organizacijama zahtijeva kompletnom razumijevanje organizacije klijentovih stavova i potreba. i kupovine ponašanja” (21)(Isti.Treći apaket marketing koncepta je postizacnje cilja ili zadovoljenje potreba klijenta. Dakle prvi jedinstveni aspeket neprofitnog marketinga je “višestrauka publika” . Zatim slijedi procejena alternative. bihevioralne znanosti antropologija.inačicu društveni marketing. kako bi Amerikanci rekli.. Zatim pokušava iznaći alternative. Takozvano “tržište” neprofitnih organizacija je “višestruka publika”. Marketing koncepcija doista treba znanja iz ovih znanosti kako bih ugradila u svoj sustav navođenja potrošnje. uključujući i političke. image .internalna. varijable i varijablu volumena. moraju donositi “strateške planove” svojih organizacija. Johanson nabraja “četri tipa publike:input.U političkom marketingu segementacija političkog tržišta je na temelju izborne .) Neprofitne organizacije svoje ponašanje moraju temeljiti na postulatu :” Neprofitne organizacije nikada ne smiju zaboraviti da služe ili da su u službi svojih klijenata”. Eugene M.

VIII. Kompanijsko okružje. Kako je zapravo strukturiran marektinški plan doznajemo iz Cohenova nacrta strukture marektinškog plana: I.program i organizacija.82.Treći aspekt marektinga je istraživanje marektinga ili “raščlamaba primarnih podataka”. Na kraju studije o marketingu Johanson piše o marekting mix-u. elementima upravljenim prema ciljnom tržištu. Prikupljanje informacija o tržištu.političlki čimbenici). Ciljno tržište.mjestu. Kotler primjerice na ovaj način definira zadatak upravljanja marketingom:”Zadatak je upravljanja marketingom da utječe na razinu. Uvod.proizvoda. Markentiški plan je svojevrsni dokument za upravljanje vožnjom. nav.zakonski.cijeni i promociji. odlučivanja i kontrole. planova itd. identifikaciju organizacije i misije .str.Konkurentsko okružje(opis konkurencije. te postupak za strateški marketinški plan primjen. III.Johnson.Prvo se polazi od raščlambe marketinške situacije.Neutralno okružje(financijsko.ponašanju potrošača. VI.distribuciji.Cohen marketinški plan smatra “esencijalnim za svaku poslovnu operaciju” (23)William A.1987. odnosno prema: Johanson. upravljenima prema ciljnom tržištu.) Osim toga Johanson u kratkim crtama opisuje upravljanje marketingom u neprofitnim organizacijama. razvrstavanje ciljnog tržišta i oblikovanje marektinške strategije.fokusiranju skupina. Primjerice William A. Cohen kaže da postoje različiti tipovi marketinških planova.vladino). primjenjuje marektinška strategija i programi i na kraju procesa nadiziru marketinške aktivnosti.” (22)(Kotler.demografski . djelo. Nonprofit World May-Yune. Prvi je tip plan novih proizvoda. ili “relevantnih tvorce odluka u marektingu.X Problemi i prilike. I to marketinšku “obavještajnu službu”.str.i unapređenju prodaje.Sažatak. “Marketing Planning for Nonprofit Organizations”.Strategija marketinga. Eugene M. smijernice za uokvirenje markeinških objekata. str.Cohen :Developing a Winning Marketing Plan. Izvršni sažetak(pregled unutarnjeg plana). New York. pomaže u upravljanju nadzora i implemetaciji strategije.. razvija se marketinška strategija.Tablica sadržaja. dj.).Kotler marketing mix defirnira na ovaj način :”Marketing mix je skup marketinških instrumenta što tvrtka koristi da bi postigla svoje marketinšpke ciljeve na ciljnom tržištu”.nav. Dodatci.cijeni.1986. XVIII.procjenama itd U raščlambi pojma marketing Johanson se dalje oslanja na Kotlera i piše o upravljanju marektingom. (24) (Kotler.razvoj marektinške strategije.marketinške objekte i organizacijske ciljeve.) Strategija marektinškog planiranja podrazumijeva unutarnju i vanjsku raščlambu situacije. neophodno je kod planiranja i izrade strategije nastupa.13.2.promatranjima.XI.Marketing podrazumijeva potrebne informacije ili obavijesti. Objekti i ciljevi marketingaXII.21.Zatim se razvrstavaju marketinški objekti.terminiranje i sastav potražnje na način koji će pomoći organizaciji u ostvarenju njezinih ciljeva.implementacija) . a drugi je godišnji marketinški plan.VII.organizacija. XVI.koji se sastoji od metoda i informacija nepohodnih u procesu odlučivanja.) Kotler u svojoj poznatoj shemi “Četri P” marketing mixa govori o proizvodu. 727. Implementacija i kontrola.) Marketinški služi kao orijentir u poslovnom ponašanju.p. ispitivanju javnog mišljenja. identificira ciljno tržište.pripremu plana akcije( raspored.Marketing nadalje treba imati “informacijski sustav” .. Dobar marektinški plan mora imati obilje informacija za dobru marektinšku strategiju. XV. Zatim identifikaciju ciljnog tržišta.Situacijska rasčlamba ( socio kulturni .Marketinški plan podrazumijeva selekciju marektinških objekata i njihovu misiju.budžet. (23)(Usp.studijama slučaja. a Johanson o proizvodu . V. IV. nav.XVII.Jedna od bitnih odrednica u planiranju programa marketinga je strategija marketinga:”Strategija marketinga obuhvaća opća načela na osnovi kojih uprava marketinga očekuje ostvarenje svojih . Istraživanje marketinga temelji se na anketama. dj.geografije. str. podjela zemlje na izborne okruge ili jedinice.Taktika marketinga. II.

(Sharon M. marketingu neprofitnih organizacija i strateškom planiranju neprofitnih organizacija.On piše o tomu da postoji “velika konfuzija o značenju socijalnog marektinga”.” (29) ( John M.Jossey -Bass Publishers. o marketing mixu i alokaciji marektinga” .) Kotler kaže da je ideja za koncepiranje društvennoga i neprofitnoga marketinga stvarana između 1969-1973.Koncepcija društvenog marketinga Kotlerova opoća teorija marketinga sadrži i koncepciju društvenog marketinga. profitnog i neprofitnog... Simon and Schuster Company. dj.) O društvenom marketingu Kotler s Alan R.Bryson : Strategic Planing for Public and Nonprofit Organizations. u seriji članaka s autorima suradnicima Levyem . Oxford University Press.New York.Marketing koncepcija primjenjuje se u profitnim djelatnostima i u neprofitnim djelatnostima.Društveni marketing je planirajuće djelovanje orijentirano prema “utjecaju i ljudskom ponašanju.1997.A Pratcital Guide and Workbook.Oster.1995.. ). nav.) Uz pomoć društvenog marektinga može se utjecati na društvene promjene. Cjelovit prikaz koncepcije društvenoga marektinga kod hrvatskih autora nalazimo u knjizi Marcela Melera. Michael Allison. koja “smatra zadatkom organizacije utvrđivanje potreba.dj.Andersen Strategic Marekting for Nonprofit Organizastions .(27) (Rječnik marketinga .247.. dj. str.Strategic Managment for Nonprofit Organisations.I u Kotelra se javlja dvojba o tomu što je društveni marekting.) 2.poslovnih i marketinških ciljeva na ciljnom tržištu.Dapače i sam Ph. str.82.(26) (Kotler.Kotler nije bio na čistu treba li marketingu davati šira društvena značenja. Što je strateško planiranje u neprofitnim organizacijama . New Jersey. nav.str.str.poslovnog i neposlovnog.” U zaključku preglednog članka o društvenom marektingu.želja i interesa ciljnih tržišta te djelotvornije i uspješnije od konkurenata-prenošenje željenih zadovoljenja . U tom smislu može se raditi o primjeni na industriju (industrijski marekting) ili politiku (politički marekting) . On kaže da je društveni marekting primjena “generičkoga marektinga na specifične vrste problema”.Jude Kaye. Društveni marketing razlikuje se od izvornog marketinga(profitnog) s obzirom na druge objekte koje definira marketer s posebnim osvrtom na društveno ponašanje.Strategic Planing for Nonprofit Organizations. Meller Društveni marekting dijeli na: marekting društveni djelatnosti i ostala područja društvenog . U svijetu postoji brojna literatura o neprofitnim organizacijama upravljanju i planiranju neporfitnim organizacijama(28) ..)Koji se bavi metodologijskim pitanjima društvenog marektinga.5..Zaltmanom i Shapirom . . Kotler društveni marekting svrstava u marketing neprofitnih organizacija. Andersenom ( Philip Kotler . treba li proširivati postojeći marketinški koncept uvlačeći ga u fundamentalne društvene procese i tako od doslovnog generatora profita stvarati dubioznu društvenu orijentaciju”.Sadrži temeljene odluke o izdatcima za markting.Alan R.oslanjajući se na Kotlera i Andreasena.San Francisco.(25) (Kotler.Osijek. 31) Neki smatraju da Kotler i nije baš na čisto s koncepcijom društvenoga marektinga ili primjenom maretinških počela na društvo odnosne neprofitne delatnosti:” Orijentacija marektinga prema sferi društenog života ostala je među teoretičarima do danas sporna.1998.New York.1994.nav.(29)(Društveni marketing.John Wiley and Sons. 1996.Theory and Cases. Strateško planiranje nije ništa drugo do li “disciplina koja pomaže proizvodnji temeljnih odluka i akcija. Kotler piše i o koncepciji društvenoga marketinga . a na način kojim se štiti ili povećava dobrobit potrošača i društva “. Razlikuje generički i društveni marekting.

U klasičnom marketingu potrebe.138-160. Marketing u politici orijentiran je na političko tržište. O tome svjedoče brojne mikromarketinške koncepcije koje susrećemo u znanstveno-stručnoj teoriji i praksi kao što su.Školska knjiga 1998. Primjena markentinga u neprofitnim djelatnostima moguća je u slučaju kada neke ustanove ili udruge žele postići neke ciljeve u javnosti. Na političkom tržištu prodaju se imagei kandidata i njihovi politički programi.koji porizvod na političkom tržištu treba zadovoljiti interese potrošača ili birača. 3. Zagreb.ekološki marketing. koji ima neku vrijednost izraženu u političkim programima . u odnosu na marketing profitnih djelatnosti koji se odnosi baš na proizvodnju potrošnju i razmjenu. tržištu i marketarima. primjenjujući pritom u metodološkoj razradi planiranja. vlada i država u obliku integralnog političkog marketinga.1993. Marketing koncepcija u politici temeljila bi se na interesima.247.str. 140. i potražnja kao zainteresiranost političkoga tržišta za neki politički program.) Pišući o društvenom marketingu Mađerić smatra da “nema područja društvenog života koje danas nije povezano s marketingom.slobodno vrijeme itd. preferencijama birača ili političkog tržišta. Dočim u političkom marketingu potrebe se mogu supstituirati s interesima . objavio studiju “Marketing for nonprofit organisations” u kojoj “ozbiljno zahvaća u sva ta za marketing ipak nepoznata područja društvenog života(kultura.sindikati. Ur.Massmedia. marketing pronalazi u izbornim kamapanjama. u politici program. Kao proizvođači pojavljuju se političke stranke. Pokušajmo sada primijeniti metodologiju poslovnog marketinga na politiku. str. On je 1975. sindikati. Zagreb. nav. želje s preferencijama birača ili političkoga tržišta . sustav vrijednosti. Fedor Rocco. Političko tržište odnosi se na političku javnost ili građane. U ostala područja ubraja i politički marketing. To odgovara različitim proizvodima. interesne skupine.)Kad je riječ o marketingu u politici on je upravljen kako Kotler kaže na “tržište birača”. U tekstu Teorija marketinga i neprofitne djelatnosti Dragomira Mađerića (30)(Tiskano u:Poslovni marketing. Marketing u politici nije ništa drugo do upravljački proces čiji je cilj da putem oblikovanja.zdravstvo.politika.segmentacije i strategije prokušana načela poslovnog marketinga. U demokratskim društvima njegova primjena moguća je u politici.1.marektinga. želje i potražnja bitne su odrednice. Koncepcija marektinga u politici . pobjeda na izborima. interesne skupine.obrazovanje.Marketing u politici 3. konkurenciji. Marketing dakle ima široku primjenu.” (32)(Rječnik marketinga.A proizvod društvenog marketinga je neka ideja. vrijednostima i vrijenosnim orijentacijama. ponude i razmjene političkoga proizvoda.” (31)(Poslovni marketing. Tržište birača Primjena marketinga u politici spada u područje marketinga neprofitnih djelatnosti. Svoju marketinšku koncepciju ili svoj marketing mogu imati političke stranke..Marketing se u suvremenim društvima iz sfere ekonomije sve više prošiorio na niz društvenih djelatnosti. Kotler je dugo vremena bio u dvojbi treha li marketing proširiti i na neprofitne djelatnosti. dj.No primjena marketinga u politici uz svakodnevnu primjenu unutar specijaliziranih političkih tijela i institucija.umjetnost.kulturni marketing itd.primjerice:politički marketing.str.političkim proizvodima . vlada ili država u komunikaciji s drugim državama.) On je aplikacija općeg ili marketinga orijnetiranog na profit na različita društvena neprofitna područja. Pokušajmo sada parafraizirati Kotlerovu metodologiju primijenivši je u polje maraktinga u politici. Tada se pokreće recimo kamapanja i promidžba udruge nepušača protiv pušenja.

marketing u politici biračima .Šiber. Marketing u politici nemoguć je u nedemokratskim i totalitarnim društvima.može se izraziti na različite načine. I konačno cilj svakog klasičnog marketiniga je da tvrtkama pomogne postići profit. biheviralnu političku psihologiju koja se bavi ispitivanjem političkoga ponašanja birača po modelu podražaja i reakcije. simulaciji i anticipaciji događaja u politici.Tehnokratskom poradi toga što ništa nije prepušteno slučaju ili spontanitetu. dok je cilj marketinga u politici pomoći primjerice političkim strankamaa da postignu pobjedu na izbiorima ili pak strankama na vlasti da bolje kotiraju na političkom tržištu. komunikologije teorije medija i u širem smislu iz sociojalne psihologija. upravljačku orijentaciju . 19. Marketing koncepcija u politici primjena je različitih znanja iz opće metodologije marketinga na posebno područje politike radi postizanja ciljeva političke institucije. Klasični marketing bavi se orijentacijom na kupca..Tehnokratskom modelu politike. marketing u politici općenito služi zadovoljenju preferencija publike na političkom tržištu ideja. Koji se oslanja na upitne analogije i aplikacije iz ekonomije. zatim na “komunikologijskom teorijom vlasti”. Zagreb1997. Magistarski rad. kad ne rade u interesu svoje komapnije odnosno političlke stranke. znanja iz politologije. Politički marketing. Marijana Senjak. (33)(O marketingu u politici vidjeti: I. Marketing u politici predstavlja dakle. Za trženje svojih političkih projekata stoga potrebuju primjenu koncepcije marketinga u politici. U klasičnom profitnom marketingu orijentacija je na fokuiranje tržišta . Prema tomu M. Primjena marketinga u politici znači svojevrsnu amerikanizaciju političkoga života.kaže“kako se političari ne podaju sami od sebe”. .Neki teoretičari rabe pojam politički marketing. Politički marketing i demokracija. misleći na demokratski okvir . Primjena marketinga u politici znači da će primjerice političke stranke kao najčešće korisnice takvog ciljno racionalnog djelovanja (Max Weber) rabiti upravljačiki model političke akcije. Zagreb.i ciljnih političkih skupina na političkom tržištu radi prodaje imagea nekog kandidata ili političkoga programa. interesa izraženih u političkim programima. pa se politički marketng tretira kao forma političkoga komuniciranja.Bongrand u knjizi Le marketing .političko tržište i konkurenciju . Slovenski teoratičar Zoran Thaler . Dakle riječ je o primjeni različitih znanja iz područja i dispciplina društveno humanističkih znanosti. Marketing u politici u znanstvenom smislu podrazumijeva skup različitih znanja iz područja ekonomije ( aplikacija metodologije opće teorije marketinga). Kao tip ili vrsta marketinga .1998. Primjena marketinga u politici znači unošenje racionalnosti u političko djelovanje radi lakšeg postizanja političikih ciljeva. u neprofitnom političkom marektingu znači određivanje ciljnih političkih skupina na nesegmentiranom političkom tržištu. Klub malo ispod koljena.Ekonomski fakultet. Marketing u politici kao sastavnicu ima i političku propagandu. koja vodi računa da poduzetnici u ovom sluačju političari postignu neke ciljeve a da preferencije i očekivanja birača na političkom tržištu budu zadovoljene.klasični koordiniranim marketinogm . Ivan Božićević& Branimir Zoraja . tj. Čak je primjerenije reći marketinga u politici nego li političkoga marketinga jer u biti svaki marketing podrazumijeva neku politiku u smislu oblikovanja neke akcije u zajednici. Zagreb. Njegova primjena u područje politike označuje skrb o realnim političkim interesima građana. pa se u tomu slučaju može govoriti o managmentu u politici. Alinea. Pa se stoga može nazvati posebnim umijećem oslonjenim na neka sredstva. Marketing u politici služi zapravo racionalnom oblikovanju političkoga djelovanja. marketing u politici koristi koordinirani marekting kad primjerice sudionici inzborne kampanje ne nastupaju složno u korist odabrane ciljne skupine. Bit koncepcije marketinga u politici je određivanje preferencija .

11. FPZ. Uvod u javni izbor. ) I na drugom mjestu :” Javni izbor primjenjuje metode ekonomista na politiku. 11.” (35)(I.1997. stranke kao da su tvrtke. O političarima kao vrsti poduzetnika govori teorija javnog izbora.političare kao da su poduzetnici.Beograd. Zagreb.promocija političkih ideja.2.primjerice u SAD i Velikoj Britianiji. 6. mobuilizacija političke javnosti. U teoriji javnog izbora političari se rekosmo pojavljuju kao “poduzetnici”.) On glasovanje uspoređuje s kupovinom ili potrošnjom. Najčešći oblik primjene marketinga u politici je na izborima(izborni marketing). s potrebnim prilagodbma. Putevi i stranputice političkoga marketinga”.dj. oblikovanje imagea političara. str. stranke se pojavljuju kao poduzeća.Birače možemo promatrati kao da su potrošači.pomoći pri razlikovanju različitih političkih opcija i pomoći pri optimiranju broja glasova.) Što sve stoji iza pojma politički marketing? Iza tg pojma stoji:1. Tako se postupa u prvom dijelu ove knjige” (37)(nav.1986.) ..političko uvjeravanje. politička manipulacija.programa i političkog subjekta političara. 3. Prvi je dobrovoljna donacija primjerice važna za izbornu kampanju. 3. Teoretičari poput Frolicha “smatraju da su politički poduzetnici istovjetni ekonomskima. Božićević & Branimir Zoraja . Marketing u politici i teorija javnog izbora U širem smislu teorija javnog izbora u uskoj je svezi s marektingom u politici. nav. izvan reazmjene roba i usluga u sferu kulture. jer marketing u politici predstavlja primjenu ekonomije na politiku. dj. McLean se osvrće na neka iskustvena istraživanja provedena na temu stjecanja dobiti .str. drugi novčano podupiranje političara u očekivanju nekoga uizvratnoga interesa.19. davanje javne potpore nekoj političkoj osobi . dj.. A političari koji se financiraju oporezivanjem. 13. McLean objašnjava samo jedan podudarni apsket teorije izbora sličan primjeni marketinga u politici :”No.vrijednosti.8.moraju se na svakim izborima opetovano braniti od tvrdnje . Muellera . Pogledajmo situacije u kojima se političari pojavljuju kao poduzetnici. str. Političari su stoga vrsta poduzetnika. personalizacija politike. ) Ian McLean kaže da teorija javnog izbora :”uzima sredstva ekonomije i primjenjuje ih na materijal politike” (37)(Nav. premda prilozi redovito ne pokrivaju plaće političara.1990.12. (36)(Prema:Ian McLean. i to osobito na dva bitna problema: problem kolektivnog djelovanja i problem agregacije preferencija” (38). Već spomenuti teoretičar i komapanija nabrajaju četiri načina kako političar kao poduzetnik stječe dobit.(str.tehnika upravljanja ljudskim ponašanjem u politici. dizajniranje politike.politique”(Pres Univeristaire Francais.14. pokazalo se “da britanski i američki političari doista dobivaju najviše financija od dobavljača čimbenika proizvodnje kao što su sindikati i trgovačka udruženja. a politička stranka vrsta poslovne oprganizacije u specifičnom polju djelovanja (tržište razmijene) -politici.9.) Teorija javnog izbora u nekom smislu vrlo je bliska marketingu u politici ili je čak možda inačica. U teoretičara marketinga u politici politika se tretira kao javna usluga :” Politika je javna usluga.Naime. 10. treći način je oporezivanje i četvrti najgrublji prinudni način je iznuđivanje. Što je javni izbor doznat ćemo iz definicije D. izborni marketing. Skupina autora:Politički marketing. (34)(Usp. te se uslijed toga načela i sredstva u području razmjene roba i dobara mogu prenijeti mutatis mutandis.Paris. a birači kao potrošači. kao ni troškove njihovih kamapanja.11.) politički marketing defirnira kaoi “ skup tehnika” koje će političara na izborima približiti glasačima. 4.7. promidžbeno političko komuniciranje. str.političke netržišne odluke mogu se izvrsno proučavati primjenjujući jednaka sredstva kao i u tržišnim odlukama. Javni izbor može se odrediti kao”ekonomsko proučavaje donošenja netržišnih odluka”. 2. 5.

natjecanja i pluralizma jedva možemo govoriti o marketing koncepciji. svjetskom ratu. kad se broj demokratskih društava popeo na 36.. spuštajući broj na 30. McLean govori dakle o “analogiju “između potrošača u ekonomskoj teoriji i birača u teoriji javnog izbora. a vrhunac je doživio 1962.povlačenje prvog vala započelo je 1922. koje se ljudi.57. treba odogovoriti na pitanje što je to demokracije ? Demokracija je jednostavno rečeno vladavina naroda koji tu svoju vladavinu crpi iz izbora. robe i ideje susreću i razmijenjuju na (političkom) tržištu. bez. Demokracija i marketing u politici Demokracija i marketing mogu se promatrati u uskoj svezi.str. roba i ideja. Drugi val započeo je trijumfom saveznika u II.Glas je. stoljeća. iz. Demokratska i tržišna društva omogućuju cjelovitu primjenu različitih koncepcija marektinga uključujući i marekting u politici.Njezna bit je u gospodarskim i političkim slobodama. Upravo se taj tip vladavine uspostavlja i .. Veleposlanstva SAD u Zagrebu. str. Huntingrton o tim valovima kaže :”Prvi se javio početkom 19. Primjena marketinga u politici jedva je moguća u totalitarnim društvima. Tamo gdje nema konkurencije. Samuel P. Kroz taj je period nastalo nekih 29 demokratskih društava. s dolaskom Mussolinija na vlast u Italiji i trajalo je do 1942.posebice devedesetih u političkom djelovanju koristi marketing u politici. u kojima se od kraja osamdesetih . Doduše u totalitarnim društvima koristi se samo jedan segment marketinga a to je propaganda. proširenjem glasačkog prava na veliki dio muške populacije Sjedinjenih Država. god. Huntington govori o tri vala demokratizacije .oporbe kako bi ona mogla priskrbiti jednake suluge za manje novaca”. U oba primjera možemo pretpostaviti da ih građani upotrebljavaju kako bi maksimalno povećali svoje zadovoljstvo. Stoga se valja usredotočiti na demokraciju kao oblik pluralističkog političkog komuniciranja koja omogućuje slobodno natjecanje ljudi.) Kao što u ekonomiji postoji konkurencija među tvrtkama tako i na političkom tržištu postoji konkurencija među političkim strankama kao političkim tvrtkama. i sredine 1970-ih. i trajao je do 1920-ih.Ja mogu kupiti kruh da bi ga dao siromasima. Politička propaganda služi promicanju nomenklature i prije svega opravdavanju i funkcioniranju totalitarnog poretka. Takav model “marektinga” možemo nazvati “monopolističkim marektingom” predstavnika skupine koja tvori monopol u politici. Povlačenje drugog vala odvijalo se između 1962.3. U nas već poznati američki pisac Samuel P. U prioteklih stotinu godina u svijetu je bilo više nedemokratskih poredaka koji su se postupno demokratizirali. donekle .(isti. Stranke kao političke tvrtke pojavljuju se s ponudama. Demokracija u politici predstavlja konkurenciju. a u gopsodarstvu tržište i tržišnu konkurenciju. Demokracija je u XX stoljeću postala dominantnim oblikom vladavine. nakon 1974. Kad je riječ o demokraciji i primjeni marketinga u politici. kad je broj demokracija na svijetu spao na 12.mogu glasaovati za stranku koja obaćava sda će dati najveću pomoć Etiopiji”(38).Da li su se potpuno razvila krijesta trećeg vala ?”(39)( Što je demokracija .Birač kao potrošač nikada nije suočen s apsolutnom ponudom. vrlo sličan novcu.) Treći val demokratizacije nastaje padom berlinskoga zida i zahvaća zemlje srednje i istočne Europe.To ne znači da su svi potrošači ili birači sebični.Međutim svijet nije oduvijek bio demokratski oblikovan. Oseka. novi val je nanio oko 30 novih demokracija. Ovdje se može govoriti o modelima igre s više igrača koji se međusobno natječu do pobjede. No. 3. Ponude su programi.Naime demonstriranje koncepcije marketinga jedva je moguće u nedemokratskim i netržišnim društvima. U ekonomiziranoj i tržišnoj varijanti politike birač se kao što smo rekli pojavljuje kao potrošač.25..

Dakle riječ je o marketinškim aktivnostima koje moraju uključiti varijable iz socijalne i političke psihologije.”(38) (Izvan Šiber:Osnove političke pihologije .24. Ima različitih određenja predmeta političke psihologije.odlukama većine.4.uz pomoć marketinga u politici.Politička psihologija je mlada grana opće i socijalne psihologije koja se predmetno isprepliće s politologijom i sociologijom politike. Zagreb. Njezin bitni fokus je dakle usredotočenost na pojedinaca i političko ponašanje. toleranciji . 1998. dijalogu i kompromisu. Političko ponašanje pojedinaca na izborima. Stoga ćemo ovdje pokušati promišljati marketing u politici u kontekstu političke psihologije. U neotuđiva prava spada sloboda govora odnosno komuniciranja. vodstvo u politici. slobodnim izborima.dj. Predsjedničke su one u kojima je veći naglasak na izvršnu vlast. Prije svega . 3. Baš to političko ponašanje središnji je pojam kojega mora uračunati svaka pzbiljna koncepcija marketinga o politici. U primjenu marketing koncepcije u politici moraju biti ugrađena znanja iz područja političke psihologije.str. pravima manjine. Stručnjaci koji se bave marketingom u politici ..)problemima kako se percipira politički relevantna okolina.ličnosti i njegovu ponašanju u politici kako bi što kvalitetnije mogli primjenjivati tu koncepciju ili što bolje organizirati izborne kamapanje. vjeroispovijesti.) .javno mijenje i njegovo istraživanje.Kako se birači opredjeljuju ? Kako se mogu razriješiti politički sukobi? Kako se odvija proces informiranja ? Kako vože mobilirziraju sljedbenike ? Kako se socijaliziraju mladi ? Samo političko ponašanje jest rezultsat niza okolnosti i psiholoških procesa koji su predmet političke psihologije.i na pravičan sudski postupak spadaju u temeljna ljudska prava . Njezin je naglasak na pojedincu u političkom procesu ili naglasak na političkom p o n a š a n j u pojedinaca.a ne ugrožavaju se prava manjina. Filipini.Zapadna Europa . Sloboda govora.) Šiber smatra da je “politička psihologija u prvom redu zaokupljena (.politička akcija.zajamčenim ljudskim pravima.Latinska Amerika. politička kultura.28. tako i na samom rezultatu. (39)(Ivan Šiber. vlasti koja se dijeli na zakonodavnu .koje potrebe nisu zadovoljene.političko komuniciranje ili politička kamapanja. legitimnoj vlasti.politička socijalizacija. a paralmenarnih Austrilija. U političkoj je psihologiji dakle naglasak na procesu političkoga ponašanja :”U političkoj je psihologiji naglasak na procesu političkoga ponašanja.kakvi stavovi prema njoj postoje i kakvo ponašanje iz svega toga proizlazi”.pragmatizmu.koja je zapravo duša demokracije. tebali bi imati dovoljnu količinu saznanja i informacija o pojedincu. Politička kultura . nav.jednakosti pred zakonom. pluralizmu i konkurenciji u gospodarstvu i politici..U demokraciji postoje većinska i manjijska prava.Primjer predsjeničkih demokracija su SAD. izvršnu i sudsku.. stavovi. preferencije.pravo na jednakost pred zakonom. str.uporaba promidžbe sve su to problemska područja s kojima se ujedno susrećemo u primjeni marketinga u politici.Demokracija dakle počiva na suverenitetu naroda. a paralmentarne gdje je naglasak na paralment. Psihologija politike bavi se psihologijskim aspektima politike.okupljanja i udruživanja.pokušajmo definirati što je to politička psihologija i nakon određenja raščlaniti njezine relevnantne sadržaje koji premetno zadiru u aplikacijsko područje marketing koncepcije u politici. Sloboda govora u marketingu u politici ponajviše dolazi u do izražaja u izbornim kamapanjama koje na neki način mogu biti mjerilo slobode govora. Prema tipu vladavine demokracije mogu biti predsjedničke i paralmentarne.Odluke se donose većinom .Marketing u politici i njegova sociopsihologijska dimenzija Primjena marketing koncepcije u politici pored gospodarsko političke dimenzije ima sociopsihologijsku ili u užem smislu političko psihologijsku dimenziju.

političarima i politici na tržištu političkih ideja.područje interesa.31. stav ima vrijednostnu dimenziju.str. 4.” (40)(Šiber. U primjeni marketing koncepcije u politici odnosno organizaciji i vođenju izbornih kamapanja politički stavovi birača značajni su orijentiri.) Referentni okvir razumijevanja interakcije društvo pojedinac.Ponajprije se mora poći od globalne društvene dimenzije. pojedinac društvo podrazumijeva socijalno naslijeđe.) S druge pak strane politički stavovi izražavaju neki odnos prema svijetu. Kako se zapravo mogu definirati vrijednosti? Prije svega kao “temeljno. U tomu smislu Šiber piše o procesima spoznaje.uvjetuju i razinu aspiracija i određuju individualno i društveno poželjne ciljeve”. on izražava afektivan odnos između pojedinca i objekta. Iako ova posljedna konstatacija izaziva najveće kontroverze. društva.javnom mnijenju.27. a ne samo u jednom trenutku. primjenila koncepcija marketinga u politici.Stav nije općenita osobina ličnosti. 2. i usmjeravaju njegovo ponašanje.Političko ponašanje pojedinca ili pojedinaca u nekom društvu lakše je objesniti uz primjenu nacrta političke psihologije. Potrebe. stav je povezan s ponašanjem.77.religioznost.politička kultura . poželjnost nekog objeta. preferancija.str. što ponajviše do izražaja dolazi na izborima. Na strukturanje stavova utječu političko naslijeđe. Percepcije i stavovi determinirani su doživljajem konkretne situacije.koje se ispitivanje provodi kako bi se ispitalo političko ponašanje birača.referentne skupine.(41)(Šiber. I kako bi se prema tomu odredila marketinčka akcija. svaki stav je usmjeren na nešto: on ima svoj objekt ili fokus. stav je relativno strajan sistem. kao naprimjer temperament ili agresivnost.31.) Za promatranje ponašanja političkoga čovjeka važne su varijable koje označavaju psihološke sadržaje i procese ponašanja.motivacuju i socijalizaciju:”Uzajamna uvjetovanost motivacije o socijalizacije znači da širi aspekti društvenog položaja određuju strukturu potreba pojedinca. na koji se odnosi.Dočim je s druge strane stav afektivna rekacija.str.Političko se ponašanje ličnosti temelji se na društveno uvjetovanim stavovima .ali isto tako da i norme i vrijednosti. pa je poznavanje preferencija birača sastavnica . već je definiran objektom. kako kaže Allport u svojoj definiciji ”organiziran kroz iskustvo”. stav je naučen.s obzirom na način zadovoljavanja potreba i definiranja ciljeva. 3. A zatim od individualne razine odnosno oblikovanja pojedinca u društvu.radikalnih stavova. koji se može izraziti na kontinuuumu sviđanja ili nesviđanja. postoje neke osobine stava koje uvažavaju sve definicije kao i različiti pristupi: 1. 5.pa time i same procese socijalizacije.socijalizacija. preferencije i stavovi birača bitni su indikatori u ispitivanju javnoga mnijenja. činjenica je da je golem interes koji postoji u vezi proučavanja stavova prije svega usmjeren na taj odnos” (43)(Šiber. Politički stavovi se na neki način strukturiraju.str.vrijednostima i perecepcijama i javnom mnijenju. bilo neposredno ili posredno.odgoj. tj.) Svaki stav je struktura triju elemenata:spoznaje.stavovima i vrijednostima.socijalnu strukturu.”(42)(Šiber.konzervaitivnih.Koji naprimjer utječu na formiranje liberalnih. Svaki stav ima neku “vrijednosnu dimenziju”.životne situacije. I društvenoga naslijeđa.vrijenosni sustavi ideologije.Oni zapravo upozoravaju kakove stavove birači imaju o pojedinim aspeketima političkih programa . Šiber:”Ipak .crtama ličnosti. U slučaju političke psihologije “formiranju političkoga čovjeka određenog društva i vremena.što znači da usmjerava pojedinca kroz duže razdoblje.koje se internaliziraju u ličnosti pojedinca.emocije i ponašanja u odnosu na neki objekt. Što su zapravo politički stavovi? Politički su stavovi “naučeni odgvori u vezi neke grupe objekata i kao takvi imaju funkcionalni značaj za pojedinca.

Politička socijalizacija formira političku kulturu. Nedavni izbori u Njemačkoj kao da potvrđuju tu tezu.nastavnici i institucije. Vođa ili vodstvo podrazumijeva postojanje neke vizije i personifikacije programa: “Vođa mora imati viziju. Prema Almondu i Werbi. str.dobro organizirane i vođene izborne kamapanje. On u biti mora imati svoju prepoznatljivu osobnost. politička kultura se može objasniti samo ako se uzme u obzir povijesni razvoj nekog društva.gospodarski i društveni uvjeti i stuktura ličnosti koja je određena socijalnim naslijeđem .201. Političko je tržište izgleda više zainteresirano za dobro uprakiranog vođu ili vodstvo u formi njegava “personality” nego li za političke programe. Stručnjaci za marketing u politici moraju poznavati psihologiju vodstva kako bi što bolje marketinški oblikovali vodstvo. M. Termalne vrijednosti su jednakost.organizirali političku kamapanju i u kampanju unijeli bitna obilježja domanantnog tipa političke kulture i političkog ponašanja. Stručnjaci za marektig u politici trebaju dakle voditi računa o dominantnim obrascima političke kulture kako bi lakše.Rokeach u tekstu The Measurement of Values and Values System (1971.politički čimbenici. Poznavanje političke kulture različitih društvenih skupina može biti relevannto pri organizaciji izborne kampanje i utvrživanje marektinških pravila u političkom ponašanju.) piše o termalnim i instrumentalnim vrijednostima.zadovoljstvo.te političkom socijalizacijom. Vrijednosti su organizirane na temelju indivudualističko-kolektivističke diobe i tradicionalističko modernističke.institucionalne i ideologijske norme.Zatim osobe i skupine kao što su roditelji. Almond i Verba razliku tri tipa političke kulture. Uzmimo primjer Clintona i Blaira.Te se vrijednosti nalaze u temeljnim . Župljanski ili parohijalni . Svaki ti političke kulture potrebuje navlastiti marektinšku strategiuju. Tipovi političke kulture zahtijevaju i navlastite marketinške strategije. on mora personificirati program stranke i opredjeljenje biračkoga tijela”. Politička kultura je skup znanja i vjeroavanja o nekom političkome sustavu. U izbornim kamapanjama u pravilu se pojavljuju politički lideri koji vuku kamapanju u pravcu osobnoga i interesa stranke kojoj pripadaju.Ti su programi sastavnica primjene marketing koncepcije u politici.sigurnost obitelji. Subjekti političkoga marketinga su oni koji primjenjuju marketing koncepciju u politiku pri organizacijama i vođenju izbornih kampanja trebaju voditi računa o različitim tipovima političke kulture.odgvornost itd. Ti su političari uspjeli svoj “personality” upakiran u ambalažu političkoga marektinga uspjeli izdići čak iznad političkoga programa.kreativnost.uspješan život . Političko ponašanje pojedinaca vezano je uz političku socijalizaciju i političku kulturu. nav.(44) (Šiber.dj.neovisnost. Politička kultura je bitna varijabla svakog ozbiljnog političkoga marketinga. a instrumnetalne ambicioznost. izbornim programima političkih stranaka.crkva. Politička socijalizacija je proces odgajanja i pripreme pojedica za političko ponašanje. političare koji su se zahvaljujući marektengu u politici uspjeli izvrsno prodati na političkome tržištu.vršnjaci.nacionalna sigurnost. kako bi istaknuti čelnici mogli izmamiti što više glasova.sloboda.) Vođa mora biti prepoznatiljiva osoba u javnosti kako bi se sa svojom osobnošću mogao nametnuti političkome tržištu.konkretnim društvinim uvjetima i opoćom. Za dobar marekting u politici od velikoga je značenja poznavanje psihologije političkoga ponašanja.Činitelji političke socijalizacije su primarne skupine(obitelj)škola. Marketing u politici bez poznavanja psihologije političkoga ponašanja izgleda poput suhoparne i dosadne tehnologije političke akcije kojoj tehnologiji nedostaje bitan .podanički i participacijski.masovni mediji. Dakle. političare koji imaju svoj “personality”.učinkovotost.

ali ona znači djelovanje određenim sredstavima radi promicanja neke vrijednosti ili interesa u smislu postizanja nekog cilja. Ponajčešće u ispitivanju javnoga mnijenja kako bi se utvrdilo predizborno ponašanje birača i njihovih preferencija.) Izborno ponašanje može se provjeravati i mjeriti različitim metodama. U promatranju izbornog ponašanja može se koristiti metoda ankete.Ta načela su načelo percepcije. kao što su dostupnost. širokim ulicama.Načalo percepcije polazi od pretpostavke primjećenosti i uočljivosti poruke. potreba. str. 3. promidžba se može odvijati preko specijaliziranih instiucija. kao dijela šire zainteresirane grupe. primjerice u izbornim kampanjama specijalizirane marektinške agencije.Primjerice poruka na vidnim mjestima kao što su jumboi plakti na autocestama.vrijednosti i načelo “nepredvidljivog”. Ovo načelo ima najmjenje tri sastavnice. otuđenost. “ (46)(Šiber.spajanjem pojadinaca i stranaka s medijima.Privlačnost znači da poruka svojim sadržajem i amabalažom privalači pozornost primatelja poruke. tj.Promidžba ili propaganda može biti otvorena.212.Primjerice teme kampanje ili izborne poruke.koje se bave oglašavanjem .Tu se neposredno prelamaju . Što se vrijednosne ili izborne orijentacije tiče ona se dovodi u svezu s “izbornom participacijom.socijalizaciji i društvenom statusu.) Što se modela promidžbenoga djelovanja tiče. Predizborna kamapanja je tipčan primjer takva tipa propagande. Anketama se mogu utvrđivati vrijednosne orijentacije birača. kako se na njega može djelovati.Promidžba sadrži negativno mišljenje o onome tko nešto promiče na manipulacijski način. obavijesti koje više orijentiraju a manje manipuliraju. Marketeri u politici u pravilu koriste statističku metodu kako bi imali uvid u prethodne izbore i izborne rezultate. kad je riječ o političkome ponašanju .Ispitivanje javnog mnijenja No vratimo se ispitivanju javnog mnijenja kao metode utvrđivanja raspoloženja birača. Poruka mora biti dopstupa primateljima.str. odložena i indirektna Otvorena je ona “u kojoj su ciljevi propagande od samog početka poznati.sadržaj da bi što bolje osmislila političko komuniciranje u društvu. politička se psihologija pita:”zašto se ljudi opredjeljuju na određeni način. privalačnost i razumljivost poruke ili izborne teme.Primjerice. Mjesto gdje se susreću politička psihologija i marekting u politici je promidžba.Na području političkoga ponašanja susreću se politička psihologija i mareketing u politici.304. Svima je jasno da je riječ o pokušaju uvjeravanja biračkoga tijela u prednost određenog progrtama. motivacija.5. apsitinencija. Cilj je promidžbe uzrokovanje i promjena nekog ponašanja i pridobivanje pozornosti ljudi na stranu promidžbenika. zatim medijske postaje koje se u vrijeme kamapanje angažiraju radi širenja određenih poruka itd.Kad je riječ o političkom ponašanju za marekting u politici najzanimljivije je političko ponašanje birača na izborima. Uvjeravanje je više presonalistički način širenja utjecaja a promidžba masovni način širenja utjecaja ili promjene ponašanja. U literaturi se susrećemo s temeljnim promidžbenim načelima. Jer se promidžba doživljava kao manipulacija. radiju ili televiziji. na neki događaj. stranke ili pojedinca.glasna i kratko izražena s privalačnim grafičkim rješenjem.” Izborne orijntacije temelje se na obiteljskoj tradiciji. U izbornim kampanjama do izražaja dolazi načelo percepcije. Jedna od tih metoda je statistička metoda. “ (45)(Šiber. dočim razumljivost poruke znači da poruka mora biti jasno. Pokušajmo sada prikazati praktičan primjer razlikovanja promidžbu od uvjeravanja. Promidžbu nije jednostavno definiratai. kako se to opredjeljivanje oblikuje. Što je javno mnijenje? Javno mnijenje je neposredna reakciija “pojedinca.Zatim od promidžbe valja razlikovati publicitet. konformizam.

Roopera i Crossleya iz 1948. dj. odsjeci za društveno humanističke zananosti pri pojedinim fakultuetima i oposebljene agencije. pri čemu treba jasno razlikovati mijenje od znanja. Sažeto rečeno.str.” . dakle političkim marketingom.Društeni marekting.Prijemer takva velika promašaja bila je prognoza Gallupa. 32. str. posebice u socijalnoj psihologiji za mjerenje društvenih stavova. Međutim. Istraživanje javnog mnijenja bio je popraćen razvojem empirijskih tehnika u društvenim i humanističkim znanostima.) Istraživanjima javnog mnijenja u svijetu bave se specijalizirani instituti.dj.1994. Cilj takovih ispitivanja je postići što veću točnost i vjerodostojnost u progrnostičkom smislu.)Svrha ispitivanja javnoga mnijenja je dobivanja slike ili uvoda u raspoloženje birača. Prethodno smo spomunli da je istražvanje javnoga mijenja u najužoj svezi s marketingom u politici. ut. dovodi u svezu upravljanje političkim marektingom s ispitivanjem javnog mnijenja:”Upravljanje političkim marketingom dobrim se dijelom mora zasnivati na rezultatima istraživanja javnog mnijenja. Područje primjene istraživanja javnog mnijenja kretalo se izmedju gospodarstva (istraživanje tržišta) .Teorije i istraživanje .pojavi političaru.”(47)(Šiber. 200) Profesorica Renko na drugom mjesto još preciznije pokazuje taj odnos: “Ispitivanje javnog mnijenja najčešće se povezuje s ispitivanjima predizbornoga javnog mnijenja. Jedna od najrazvdnijih studija na temu javnog minjenja je studija Vesne Lamza -Posavec (50) ( Javno mnijenje. Bilo je više autora koji su pisali o javnom mnijenju. U Republici Hrvatskoj prava istraživanja javnog mnijenja . (48)”(Nataša Renko:Ispitivanje javnog mnijenja.Zagreb. U istraživanju javnog mnijenja istraživači se koriste različitim metodama i tehnikama. Već spomenuta autorica Vesna Lamaza Posavec ukratko prikazuje povijest pojma “javno mijuenje” ..Pri čemu ona tehnički razlikuje javno mijenje od javnosti.komunikologiji i socijalnoj i političkoj psihologiji. politike(ispitivanja u svrhu ponašanja glasača) i kulture. ali ima i velikih promašaja . str.” (49)( Marcel Meler.232.1995. da se rezultati koriste radi dobivanje izvjesne potpore u javnosti.političkim stranakam i tomu slično. Istražvanja i primjena u političkom marektingu najevću primjenu su doživljela u Sjedinjenim Američkim državama. Alinea. posebice u slučajevima predizbornih kmapanja.politologiji. Početci istraživanja javnog mnijenja u Sjedinjenim Američkim Državama datiraju iz prošlog stoljeća. naglasivši da se taj pojam pojavljuje u političkoj filozofiji prosvjetiteljstva i liberalizma. ta istraživanja daju emprijsku podlogu da se vlastita pozicija prilagodi javnosti.42. str.Osijek. Među najzanačjnije metode i tehnike u istraživanjanju javnog mnijenja spada metoda ankete.Svrha takovih istraživanja bila je propitati stavove i raspoloženje javnosti o nekom proizvodu. Ta ispitivanja služe kao korekcija strankama i marketerima . u:Poslovni marketing..nav. Marcel Meler .) Po svojoj naravi istraživanje javnoga mnijenja spada u primjenjena istraživanja čija mjerenja i rezultati mogu biti važni političkim marekterima ili marketerima u politici O povezanosti ispitivanja javnog mnijenja i marketinga u politici /političkoga marketinga Nataša Renko piše : “Ispitivanje javnog mnijenja u političkom marketingu koristi se marketingom da bi se postigao određeni politički cilj.koji su prognozirali izbornu probjedu “Deweya nad Trumanom” (51)(Vesna Lamza Posavec . takova ispitavanja javnog mnijenja mogu biti približno točna.sociologiji.percepcija smog događaja i struktura stavova i vrijednosti. upozorivši i na rana shvaćanja posebice u grčkoj filozofskoj tradiciji.kao istraživanja trenutačne spoznajne reakcije na određeni događaj koji je rezultat društvenopolitičke zbilje.) Termin javno mnijenje pojevljuje se u filozofiji. nav.polustrukturianog intervjua i metoda analize sadržaja. Fedor Rocco.

recimo Zakonom o izborima.Riječ je o istraživanju javnog mnijenja u organizaciji Međunarodnog republikanskog instituta (Zagreb.PULS. te političke stranke imale su svoja ispitivanja javnog mnijenja. Ideološke odrednice stranače naklonosti i namjere glasovanja. dio knjige Javno mnijenje pod naslovom “Analizua valjanosti istraživanja javnog mnijenja u Hrvatskoj. Pokušaj validacije istraživanja predizbornog javnog mnijenja na temelju rezultata izbora.. . Goran Milas.Od iste autorice vidjeti III. predstavljanje .69-214. 32 /1997:Istraživanje javnog mnijenja. u odnosu na vlastito biračko opredjeljenje.novine i tjednici koji se bave ispitivanjem javnog mnijenja o najrazličitijim društvenim i političkim pojavama. metoda uspostavljanja. ustanovljenja nekog političkog tijela. Izbori se odvijaju i u autoritarnim i totalitarnim sustavima. Suradnici PULSA obajvili su zapaženu studiju Pohod na glasače(Split. Marketing u politici i izbori 3. Sloboda izbora ne smije biti samo na papiru. kontrolira vlada. . str. U najjednostavnijem smislu izbori nisu ništa drugo nego način. Stanko Rihter.Ivan Rimac. Obrazuje funkcionalno predstavništvo.6.koji je s približnom točnošću pogodio rezultate izbora za županijski dom Hrvatskog državnoga sabora 1997.. U Hrvatskoj se pojavljuju listovi.. Ili »demokratska metoda uspostave predstavničkih organa naroda.1995. koja je do sada sudjelovala u nizu ispitivanja javnoga mnjijenja u svezi s predizbornim kamapanjama i ponmašanjem glasača. Odbijanje ankete u istraživanjima javnoga mnijenja. Mišljenje građana o poželjnim karakteristikama predsjednika Republike. Nohlen nabraja ove funkcije izbora: »legitimiranje političkog sustava i vlade neke stranke ili stranačke koalicije. te Fakultet politički znanosti. 3. Mišljenje javnosti o hrvatskim političarima i političkim stranakama kao pokazatelj dimenzionalnosti i prirode hrvatskog političkog prostora..započela su procesom pluralizacije društva.« U zapadnim demokracijama. : Javno mnijenje Hrvatske:Izbori 1992. regrutiranje političke elite. 1992.« Izbori se ne odigravaju se samo u demokracijama. Wirthlin Ellen Yount.1997.Stanko Rihter.:razlozi opredjeljivanja birača.). kojeg su u jednoj internoj publikaciji Instituta predstavili Bill Dalbec.1993. Ako su izbori zajamčani pravnim normama.dok se u zadnje vrijeme pojavljuju kao partneri Međunarodnoga republikanskoga instituta. PULS.1998.1999. prenošenje povjerenja na osobe i stranke. koja je do sada objavila nekoliko recentnih ipitivanja njavoga mnjijenja .) ) Među tjednicima koji se bave ispitivanjem javnoga mnjijenja su Globus i Nacional Specjalizirane zanstvene ustanove su Institut za društvena istraživanja i Institut za primjenjena društvena istraživanja.1. i to:Vesna Lamza. . posebice tekstove :Goran Milas. Izbori Mnoštvo je definicija izborâ.studeni 1998. put. Goran Milas. koji utvrđuje pravila izbornog ponašanja nazivamo ih kompetitivnim izborima..1995. Osim toga konzultirati Društvena istraživanja br.U poslijednje vrijeme pojavljuju se privatne specijalizirane agencije kao agencija PULS. pojave višestranačja i razvojem demokratskih procesa. Preko kompetitivnih izbora izražava se »povjerenje birača u izabrane.). IRI i Nenad Bulat. Mora biti pravno osigurana. Izbori i funkcije izbora razlikuju se od izbora i funkcija u demokratskom političkom sustavu.. po Nohlenu. Socijalni status i političke odluke-izbori 1992. godine. Kompetitivni izbori.6. vrijede za demokratske političke sustave. Izbore za koje postoje te pretpostavke zovemo kompetitivnim izborima«.Prije izbora vodeće sopcijalizarane insitucije i mediji . i Vesne Lamza Posavec. Primjerice 1990. američke agencije za promicijanje demokracije sa sjedištem u Zagrebu. . Izbori u Hrvatskoj 1992.Rezultati različitih ispitivanja podastrijeti su i u sociološkim časopisima (52)( Primjerice vidjeti tematske brojeve časopisa Društvena istraživanja2/1992.

Kako kaže Dieter Nohlen birač se “mora moći slobodno odlučiti između ponuda. 1992. na kojem se tržištu pojavljuju konkurirauće političke stranke .koji se se mogu prispodobiti s s političkim tržištem. Ukoliko stranke kao političke udruge građana žele što uspješnije plasirati svoje političke obaćavajuće (polu) proizvode u vidu programa one moraju imati razvijenu koncepciju marketinga u politici. Za razliku od kompetitivnog političkog tržišta postoji nekompetitivno političko tržište. političke ciljeve i programe.” Ta sloboda izbora kao sloboda kupovanja mora biti pravno zajamčena . Prihvaćanje ili odbijanje političkoga programa stvar je društvenih odnosa u trenutku aktiviranja političkoga tržišta.str. recima dva izborna programa.Školska knjiga. odnosno »prihvaćanje određenog tipa vlasti kao valjanog«.mišljenja i interesa biračkog puka. u kojima se .(?) Za demokratske. Tržištu na kojem je ograničen “izbor i sloboda biranja. stranačkopolitičke interese. Izbori kao političko tržište i primjena marketing koncepcije u politici Konkretna primjena marketinga u politici je prije izbora. Nadasve je važno prethodno prikazati značenje izbora kao demokratske tehnike osvajanja vlasti . povezivanje političkih ustanova s preferencijama birača.. mobiliziranje birača za društvene vrijednosti.« (53) (Dieter Nohlen .”. Kompetitivno političko tržište zaštitnim je znakom zapadnih demokratskih društava.. osakaćenom političkom tržištu bez više političkih ponuda. 12. I naposlijetku možemo govoriti o semikompetitivnom političkom tržištu ili ograničenom . pripravljanje vlasti.6. na kojemu se susreću i sučeljavaju stranke kao ponudjači političke robe odnosno vrijednosti i interesa za koje se zalažu .. U izbornim programima ističu se temeljene vrijednosti i politike tj. Izbori kao političko tržište mogu se definirati kao mehanizmi ponude i potražnje odnosni prihvaćanja ili odbacivanja političkoga proagrama. podizanje političke svijesti pučanstva objašnjavanjem političkih problema i alternativa. politički ciljevi. suprotstavljanje kontrolno sposobne opozicije.Zagreb. Odnosno određeni skup praktičnih znanja koja im zananja omogućuju najlakše dolaženje do cilja. Legitimacija je prihvaćanje tipa vlasti izvedenog iz izbora. Izbori u političko marketinškom smislu da bi imali demokratski karakter moraju imati minimalno dvije ponude. inače ne bi imao izbora. kompetitivne izbore karakteristično je to da se uvijek »nastoji demokratski legitimirati obnavljanje političke vlasti«. izazivanje konkurencijske borbe za političku vlast na temelju alternativnih stvarnih programa kao proizvoda marketinga u politici odlučivanje o vodstvu vlade u obliku parlamentarnih većina. To je smisao primjene marketinga u politici kao pomoćne tehnike kojim se promidjbenici služe ne bi li zadobili povjerenje glasača odnosno što više potrošača ponuda. Izborno pravo i stranački sustav. jer se marketing koncepcija u politici upravo primjerena u demokratskim ili kompetitivnim izborima..koje poput kompanija konkuriraju s svojim proizvodima u njihovu slučaju s izbornim programima. integriranje društvenog pluralizma i oblikovanje akcijski sposobne zajedničke volje. Nekompetitivno političko tržište je ili ograničeno tržište javlja se u onim društvima u kojima “su biračima načelno uskraćeni izbor i sloboda biranja. Prodaje i kupnje programa odnosno dobivanja grlasova na izborima i prije svega osvajanja vlasti. Postoje li pravne jamčevine takove izbore nazivamo kompetitivnim izborima ili marketinškim rječnikom kompetitivnim političkim tržištem. Birač ili ekonomskim riječnikom kazano mora biti slobodan u izboru i izabrati između dvoje ponude. 3. kanaliziranje političkih sukoba u postupku mirnog rješavanja.2.” Nekompetitivno i semikompetitivno političko tržište pojavjuje se u autoritarnim i totalitarnim društvima.

(Usp. i što se sve to mora postići da bi se ti rezultati ostvarili.Rogers. The Electoral Politics ictionary. primjerice pobjeda na izborima. Sastavnice političkoga tržišta su sloboda izbornog nadmetanja. jednakost u pravilima nadmetanja (pravila kampanje).markteting koncepcija u politici primjenjuje kroz sustav integralnog državnog političkog marketinga poznatijeg pod nazivom masovna promičba kojom se uljepšava život u društvu i koja na takvim izborima u svrsi promicanja jedne stranke i jednog vođe. Peter G. Kampanja je svaki planirani . sloboda izbora koja se izražava u tajnosti tj. Zatim se na političkom tržištu omogućuje natjecateljska borba za političku vlast itd. Marketing u politici i njegova primjena u političkim kampanjama 4.Postoje regionalne kamapanje. Posredstvom političkoga tržišta odvija se integracija društvenoga pluralizma i stvara se politički aktivno sposobna zajednička volja. s.131.2. 43. zatim treba imati dobar medijski image. Navlastitost kamapanje u politici je u tomu što ona uključuje program prikupljanja sredstava.a primjena marketinga u politici odnosno pokretanje i vođenje političke . politička kampanja je takova svjesna ljudska djelatnost kojom se želi postići politički cilj.str. Na političkom tržištu političke stranke nastoje ponuditi političke alternative. Santa Barbara.izborima mora biti izrađen i primjenjen marketinški plan i potaknuta kampanja. l.) U literaturi se susrećemo s različitim tipovima kampanja. Posredovanjem političkoga tržišta novače se elite. Kamapanja u politici ima svoja navlastita obilježja. birač i kupac kupuje program tajnim glasovanjem. Uz pomoć marketing koncepcije mobiliziraju se birači /kupci za društvene vrijednosti .(Usp.političke ciljeve i programe stranačko-političkih interesa. te bogatu novčanu riznicu. Važno je pitanje svake kampanje. Chester B. No vratimo se kompetitivnom političkom tržištu kao sastasvnici liberalne.California. Kamapanja ima navlastitu strategiju u kojoj su određeni ciljevi ( plan i pregled ključnih pitanja.Politička kampanja Da bi se postigli politički ciljevi na političkom tržištu .) Svaka kampanja podrazumijeva “ plan . novačenja volontera progam utjecanja na birače i izmamljivanja glasova. pluralističke demokracije.. izborne kampanje je forma koja kandidatu omogućuje uspjeh ili neuspjeh. a.l989. Struktura političke kampanje kao tehnike komuniciranja s biračima . 4.kampanje za izbore u senat itd. nadmetanje kandidata i izbornih programa. 4. . kamapanje za lokalne izbore.7. Running election campaigns.1. Bez obzira na vrstu izbornog sustava primjenjuje se marketing koji treba pomoći postizavanju političkih ciljeva.str. nestranačke kamapanje.Bitno obilježje svake kampanje je njezin cilj. 43. Preko političkoga tržišta odvija se prijenos povijerenja na osobe i stranke.. Primjerice neki kandidat na izborima mora dobiti većinu. aktivnosti i vrijeme) zatim strategiju kanavasiranja ili identifikacije glasača i finalni dan (56). koodinaciju i managment “ (55) (isti. koordinirani program postizanja određenih ciljnih rezultata (54). Oxford. Sudjelovanje na izborima prema izbornim pravilima je sadržaj . predsjedničke kamapanje. upravljačku dimenziju.).England. Na političkom tržištu zastupljena su mišljenja i interesi pučanstva kao potrošača političke robe ili političkih ponuda.str. koje rezultate ona želi ili nastoji ostvariti. Koja je zapravo funkcija izbora kao političkoga tržišta ? Na političkom tržištu odvija se legitimacija političkoga sustava i vladavina jedne stranke ili koalicije. Dakle odražavanja političkoga monopola ili monopolnog političkoga tržišta. ABC CLIO. . s. An introductory training pack for constituencies and branches. Primjerice. dok se alternativama nuđa mogućnost otklanjanja društvenih konflikata i mirnog rješavanja društvenih problema i artikuliranja interesa.Renstrom ..

Kandidat treba imati dobar image.točkasto kao i druge komplicirane uzorke. Izbjegavajte sjajne tkanine i glomazan srebreni ili zlatni nakit koji bi bogao reflektirati svjetlo”.. Tijekom kampanjie nije preporučljiva promjena stila odijevanja i ponašanja.Naše odijevanje utječe na njihovo ophođenje s nama.. Za koji komunikacijski proces vrijede temeljna pravila komuniaciranja : tko kaže . U govoru tijela kandidati moraju biti opušteni. pobjednički. kako kaže. Dio savjeta odnosi se svakako na kandidate a dio na kandidatkinje.Nadasve se u govoru tijela važne geste ruku. Image kandidata zavisi o “govornoj i vizualnoj prezentaciji”. izbjegavati zabrinuti izraz nabaciti smješak.polako.Široke pruge su uredu. Treba paziti na izraz lica. ali odražva sliku o njemu .karizmatična osoba i dobar javni govornik. Nastupa li kandidat na televiziji mora imati neka praktična predznanja o odijevanju kao dijelu dobrog vizelnog i marketinškog nastupa. Prema tomu da bi se ljudsko djelovanje orijentiralo prema političkom interesu mora se pojaviti u polju političke komunikacije. korist . Sve ljudske aktivnosti potaknute su interesima. Jedan od teoretičara mode i odjevanja John Molly kaže:”Način na koji se odijevamo ostavlja izuzetan trag na ljude koje susrećemo profesionalno ili u svakodnevnom životu.Kad je na nekom javnom skupu i kad javno govori mora biti uvjerljiv:” Republikanski Nacionalni Odbor preporuča . komu kaže. što kaže. Ukoliko ga tako naciljate. Oblikovani image kandidata predstavlja “privlačnu amabalažu” koja prodaje kandidata na političkom tržištu.poruka.Prema komunikološkom i socijalno psihološkom određenju kampanja je jednostavno komunikacija ili komunikacijski proces. Najbolje je nagnuti se malo naprijed ili “izravnati leđa”. Kampaniranje u politici je oblik političke komunikacije radi političkoga interesa nekoga pojedinca ili društvene skupine koja potiče proces političke komunikacije i rabi sredstava marketinga u politici da bi postigli politički interes. Strategija komuniciranja ili strategija kampanje podrazumijeva neke elemente. razgovijetno te da uspijeva nadzirati “jačinu. i kontrolirati glas s pokretima. Nastupa li kandidati na televiziji trebaju voditi računa o naravno o govoru ali i o govoru tijela .Kampanja općenito ili u politici može se komunikološki definirati . Međutim svako djelovanje koje je motivirano interesima nije političko djelovanje.koji kandidat treba biti priznato ime s reputacijom. Image i poruka sastavnice su dobre prezentacije na političkom tržištu. Način sjedenja pred kamerama odaje gvornika kandidata. kestenjastu ili druge bogate boje. no izbjegavajte crno koje upija svjetlost i bijelo koje previše blješti. sredstvo i primatelj poruke. Geste ne smiju prelaziti okvir zamišljenoga televizora. Privlačnu amabalažu tvore odijeća i izgled. Kampanja kao dio marketinga predstavlja svjesnu ljudsku aktivnost upravljenu na neki cilj. Usmjerite pozornost na svoje lice svjetlom košuljom ispod sakoa ili svjetlim šalom. U kamapaniranju kandidat s porukom i imageom mora nastupati samouvjerljivo.Međutim svako ljudsko komunicranje u društvu ne označuje kampanju. Image je jamstvo dobre reprezentacije kandidata i buduće dobre repreznetacije biračkih interesa. Evo nekoliko savjeta :” Nosite kraljevsko plavu. Treba odražavati stalnost i postojanost. Za kampaniranje ili komuniciranje potreban je dakle subjekt komunikacije. U politici je upravljena na interes.” Odjeća ne čini čovjeka. Temelj kamapanje je pojedinac kandidat ili stranka. Izbjegvajte karirano. Kontrola glasa i izraicanja poruke podrazumjeva da kandidat gvovori smireno. visinu i ton glasa.Vaš nastup je sigurniji i poduzetniji kad ste dobro obučeni. i ukoliko pogledom ne lamatate gore-dolje. Političko komunicranje kao kampaniranje mora se temeljiti na strategiji komuniciranja. Sugovornika treba glati u oči. Interes je jedna od bitnih kategorija u politici. lijevo desno ostavljeta dojam sigurnog i uvjerljivog sugovornika.Kandidat u tomu smislu mora uskladiti govor s govorom tijela.

podij) i nemojte pretjerivati s karticama i drugim podsjetnicima. Treba biti tako oblikovana da je svaki birač ili primatelj poruke bez obzira na njegovo obrazovanje ili njegove intelekatualne sposobnosti razumije. Govorite pozitivno i optimistično. udahnite i saberite misli. Izbor teme ili izbor problema smatra se najvažnijim zadatkom voditelja kampanje.Ona zaje zaštitni znak kamapanje. a obično u 10 minuta možete izložiti sve ključne točke. Nikako nemojte lagati i izmišljati. temu i format.Washington D. Izrazite problem pomoću opisa načina na koji on pogađa vašu publiku te kako ga upravo ona doživljava.Upoznajte svoje vremensko ograničenje i držite ga (gubite strpljivost publike nakon 20 minuta. Već unaprijed morate znati koristiti pomagala (mikrofon.1995.(58) (NDI. recite.) Kad ste u nedoumici budite kratki. te da je kvalificiran za poznavanje razlika”. Image and Presentation.obrazac od šest koraka kojim se oblikuje uvjerljiv politički govor: Uspostavite prisan odnos s publikom tako što ćete pokazati da dijelite zajedničke brige.Ako nemate pripremljen odgovor. 1995. (57) (Izvor: Message. izabrana” umjesto “Ako budem izrabran/izrabrana”). ponekad je najbolje da se složite da je to vrlo važno pitanje i da kažete kako niste trenutno spremni na njega odogovoriti. 19993. Slobodno zastinite.” Oblikovana poruka mora imati intelektualnu i emotivnu razinu.racionalna. Pri oblikovanju poruke vodi se računa o tomu da ona uvijek bude pobjednička .Viziju opišite. ponavljana uvijek i izonova.) Prvi element strategije komuniciranja ili kampaniranja je određivanje teme političke kampanje. Teorija kaže da “poruka mora biti: važna za vašu strategiju.C. Da bi se zapamtila mora se do besvijesti ponavljati. Izbor teme zapravo predstavlja napor oko oblikovanja jednostavne i najvažnije poruke koja se upućuje biračima. Poruka po po svojoj strukturi mora biti kratka. jasna i jednostavna. a publiku potaknite da sudjeluje u tom procesu”. ponavljana i uvijek i iznova. Ili joj daje njezin identitet. A u tom ponavljanju onaj koji je odašilje mora to činiti jasno i razgovijetno da bi se izbjeglo miješanje signala. i u komunikacijskom smislu razumljiva. Improvizirane primjedbe vrlo vam brzo se mogu obiti o glavu”. Na neki načen potrebno je izraditi posebni govorni vodič za kandidata i kadnidatkinju:” Upoznajte svoju publiku.te treba biti u skladu sa svim vidovima kampanje”.Upoznajte svoj najbolji stil izlaganja.(“Kada budem izabran. Završite nudeći viziju budućnosti kako vaša rješenja pridonose njezinom ostvarivanju. “Postoji problem”). Poduprite svoje stajalište dokazima izraženim tako da ih ljudi razumiju. Prema NDI Croatia. Tek tako jasno i razgovijetno oblikovana poruka dobiva prepoznatljivi smisao i svrhu političkoga kampaniranja. CRoatia. Izborna poruka jednog kandidata u odnosu na izbornu poruku drugog kandidata mora jasno izraziti razdjelnicu :” Ja sam za veću slobodu sitnog poduzetništva. Chapter 8 from Campaigning to Win.Ponudite rješenje problema i pokažite kako ono koristi i doprinosi boljitku publike. dramatična i uvjerljiva.Pokažite da razumijete kako problemi izravno pogađaju publiku. Poruka privlači ili odbija :”Ljudi glasaju ZA kandidata kojem vjeruju a PROTIV kandidata koji zastupa njima odbojnu ideju ili način života”. Usmjerite vašu poruku na ciljeve i htijenje publike.a on je za povećanje poreza”. Organizatori kamapanje moraju propisati posebne govorne savjete za kandidate i kandidatkinje.Pripremite se na pitanja iz publike. A da bi pobjednička bila “mora naglasiti sva problemska područja gdje se preklapaju glavni interesi kadidata i biračkog tijela”.koja mora biti “povezana s interesima glasača. Uglavnom se spominju dva čimbenika koja utječu na izbor i oblikovanje . Ne koristitte slabe i emotivne izraze koji izražavaju neodlučnost (Umjesto:”Osjećam da postoji problem”.jednostavna .Tako oblikovana poruka odnosno onaj koji je upućuje mora uvjeriti birače da “brine o istim problemima o kojima brinu i oni sami. Identificirajte protivnika i vežite ga uz problem. U poruci se mora razvidno raspoznavati razlog izlaska kandidata na izbore.

Primjereice ukoliko se jedna od ovih poruka prihvati kao poruka kamapanje onda se ta poruka pojavljuje “na lecima i plakatima.poruke ili temu kampanje. Pogotovo u složenim ili multukulturnim društvima. Poruka daje identitret kamapanji. Ili :” Budumo realni. spol. Tko pokreće političku kamapanju trebao bi znati kojoj se publici. stil dinamiku kampanje. Raščlambom uzorka može se dobiti slika o biračima koji podupiru nekog kandidata ili program stranke. Prava je poruka ona kojom se matira birač da glasuje za vas. Obilježja uzorka izražavaju navlastitosti neke izborne skupine.Prema tomu da bi se stekao uvid u u ponašanje birača nužna je identifikacija birača koja se može postići raščlamba ponašanja birača na prethodnim izborima u pojedinim primjerice izbornim okruzima. U takvim društvima . netolerancija itd. U razvijenim demokracijama možda je lakše odrediti ciljne skupine ili birače kojima se obraćaju neke stranke. Ponašanje birača uvijek je nepoznanica za svakoga tko pokreće kamapanju jer zapravo nije siguran u akcije na političkom tržištu. Ne može se zaobići demografska varijabla . Rekli smo da poruka mora biti kratka . Međutim na kraju XX stoljeća stranakama je teško strogo odrediti ciljne skupine. Napriemjer “Spremni smo za promjene”. koherentnost kamapanje. Stranke koje se upuštaju u političke kamapanje nemaju dakle jasnu predodžbu kojoj su publici upućene njihove izborne poruke. jednobraznost. tolerancija. Prema tomu pokretači političke kamapanje ili stručnjaci za marketing u politici moraju voditi računa o zemljopisnoj varijabli. bez obzira na svoje porograme . možda najpouzdaniji interumnetarij saznavannja javnoga mnijenja je ispitivanje javnog mnijenja. Teoretičari marketinga u politici na taj način govore o “koherentnosti kampanje”. demografiji. Veličina neke država.jednostavna i često ponavljana. razmještaj pučanstva. U masovnim društvima teško je doznati sve o tomu što birači misle o kandidatima i strankama. dob.sigurnost . Uzorak može biti ciljani ili nenamjerni ili slučajni. vrijednosti i vrijednosne orijentacije jedva može definirati podupiruće skupine. zemljiopisu.politički stav. tražimo moguće”. značajnim interesnim skupinama i organizacijama. vrijednote. Radi preciznosti bolje je pribjeći ciljanom uzorku koji se sastoji od broja i obilježja uzorka. Pod pojmom uzorka mislimo na ciljani ili svjesno odabrani broj ljudi koji ulaze u raščlambu. status . širenja i primanja poruka. da se korisnik ili potrošač poruke počme ponašati u skladu s očekivanjima propagandista. pa se prema topj slici mogu oblikovati porike primateljima i anticipirati potencijalno popnašanje birača. Ili: “Mir .blagostanje”. politička kultura uvelike određuju ograničavanje ili proširivanje mogućnosti kampaniranja. Ili utvrđivanje ciljnih skupina U pravilu se mora raščlaniti uzorak birača koji su na određenom području glasovali za nekog kandidata ili stranku. u izjavama za tisak. Poradi toga potrebna je evaulacija mišljenja birača u izbornom okrugu. Većina stranaka . svjetnazor. kao glavni dio uličnih govora. U slučaju primatelja poruke potrebita je određena strategija koja mora voditi računa o potencijalnim biračima njihovu mišljenju. uloga. Prvi čimbenik su glavna politička pitanja koja se kroz kampanju nastoje artukulirati i drugi je pak čimbenik osobna obilježja i reputacija kandidata ili sudionika kampanje. a ponavljanje jamstvo da će se poruka uskladištiti u svijesti birača. religijska pripadnost. ideologija. To je cilj promidžbe. Za kampaniranje ili političko komuniciranje važni su zemljopis i demografija. Neki to zovu targetiranjem. Ona se dakle mora pojavljivati i ponavljati tijekom cijele kamapnje kroz se načine i tehnike komuniciranja. kao tema javnih susreta. Konačno. zapravo kojim biračima obraća. kao što su broj. govora na trogovima i pred mnoštvom. sloj. komunkacija s liderom neke zajednice. Drugi elemnet političke komunikacije / kampanje je publika ili primatelji poruke.

kamapaniranja u takvim zejdnicama jer je ponekad potrebno doprijeti do bilingvalnih zajednica i pri tomu voditi računa da se kamapanja odvijia i na jeziku zajednice.1995.Negativno kampaniranje do izražaja dolazi u završnoj fazi kampanje. Mete napadaja mogu biti pikanterije iz privatnog i javnog života. korupcija. neprijavljenanje porezne prijave i tomu slično.stručnjaci za marketing u politici moraju imati obavijesti o spolu. On može odgovarati na ovaj način :” To je laž i imam dokaze koji to potvrđuju”.Birači imaju pravo upoznati osobu koju biraju. edukaciji. U tomu smislu marketer u politici treba animirati dragovljce / volontere ili “pješake kampanje” da s dvojezičnim materijalima dopru u zajednicu ne bi li se kandidat ili stranke za koje rade volonteri lakše približile svome političkome tržištu.protivniku. zapravo sotonizirati . Do takovih informacija dolazi se istraživanjem protivnikova privatnog i javnog života. tradiciji pojedinih etničkih skupina. Treći element kamapaniranja ili političkoga komuniciranja je stil . Pod stilom podrazumijevamo način ili metodu komuniciranja. dobi. obiteljski skandali sklonosti seksualnim eksurzijama. krivokletstvo .. U tomu smislu konkurencija se na političkom tržištu predstavlja u najgorem svjetlu. o konkurentu ili protivniku moraju postojati ocrnjujuće informacije koje njemu ne idu u prilog. utaje.str. Dok kandidati sebe pokušavaju prikazati u najboljem svjetlu i ne odbijati birače porukama koje ovi ne žele čuti. Stil ili način komuniciranja svakako je jedan od predudnih momenata u procesu političke komunikacije. Obilježje negativnoga kampaniranja je stvaranje dobre slike o sebi i ocrnjujeće o konkrurentu . Primatelj negativnih poruka u strategiji odvraćanja ima nekoliko mogućnosti . Ukoliko se pribjegava stilu negativnoga kampaniranja onda se moraju pronaći najutjecajniji komunikacijski kanali putem kojih će se vijest vrlo brzo širti. Stil komuniciranja zavisi i od političke kulture društva i pojedinca u procesu političke komunikacije ili kampaniranja. pedofilija.. image i predstavljanje. Protivnik ili konkurent se nastoji što više ocrniti. Krive ili izmišljene informacije u stilu negativnog kampaniranja ne doprinose svrsi. Programer kamapanje treba voditi računa o tim varijabalma kako bi se sudionici kampanje ili kandidati mogli lakše probiti do birača. krađe. pa negativno kampaniranje u slučaju neiistniotih informacija ili dokumenata s pomoću kojih se želi ocrniti protivnik ili protivnica može se okrenuti potiv onoga tko se poslužio stilom negativog kamapaniranja. Strategija odvraćanja podrazumijeva takove postupke koji nastoje umanjiti učinke negativnog kampaniranja ili negativne promidžbe. Posebice onih interesnih skupina u multukulturnim i višetničkim zajednicama koje skupine u tim zajednicama imaju zjačajan utjecaj na život u tim zajednicama i društvenim sredinama. Da bi se što bolje rabio stil negativnog kamapaniranja . Informacije o potivniku moraju biti dokumentiorane ukoliko žele pogoditi metu.” (59)( Poruka.U slučaju demografske varijable značajna je odluka o metodama komuniciranja . U slučaju primjene stila negativnog kampaniranja mora postojati strategija odvraćanja. posebno zadnjih dana izborne utrke. oni obično stvaraju najgoru moguću sliku o svojim protivnicima. Prije konačene odluke. etničkoj pripadnosti. U stilu negativnog kampaniranja najvažnije je da nema krivih informacija. protivniku preko radija ili televizije. NDI Croatia. Prema tomu:” Političke kampanje mogu biti vrlo opake. A može i ovako :” Žao mi je i nikada nikada neće ponoviti”.16. ali je izvađeno iz konteksta ili zloupotrebljeno”.). . Primjer jednog stila kampaniranja je negativno kampaniranje. Ili:” To je istina. Mogu se potencirati ili aktivirati afere. Stručnjaci za ovaj stil kampaniranja smatraju da se on može primijeniti pri kraju kampanje odašiljanjem negativnih poruka i crne slike o konkurentu.

bez obzira na to na kojem se mjestu nalazite na izbornom listiću.” (61)(isti. Krenuti prije vremena s kamapanjom . Odnosno tko na taj način vodi kamapanju ne može računati na velike izglede u pobjedu.2. Democratic National Taining Institute. Cilj je IG programa privući više birača na birališta od vaših protivnika. i vrhumac. Prerano otvaranje kamapanje u kombinaciji i nepeglednim vremenom trajanja u pravilu izaziva suprotne od očekivanih učinaka. morate biti sigurni da su vaše informacije točne.. Svaki čovjek i skupina mogu ratkoj jedinci vremena biti koncentrirani na neki sadržaj. A pobjeda je smisao i svrha političke kamapanje. D. Akacija izmamljivanja glasova u završnici treba teći glatko i učinkovotio. uzlaz. uslijed dekoncetracije pojedcna ili političkkih skupina političke publike gubi pravi smisao i ne postiže cilj. i samo vaša.Birači ne mogu glasovati sjedeći u svojim dnevnim sobama. Stil kampaniranja zavisi i o znanaju kamapanje i općoj društvenoj atmosferi. U prenapetim ili kriznim sistuacijama društvene tenzije su zacijelo pojačane. Pakistan. ma kako one bile raznovorsne . Tko na taj način upućuje poruke biračima ili potrošačima političkih izbornih poruka mora voditi računa na faktor koncentracije i dekoncentracije birača. To posebno vrijedi za neperesjedničke izbore kad vaša pobjeda ovisi o IG akacijama” (60) ( “Get Out The Vote”. trenutka otvaranja kamapanje smatra se pravim političkim umijećem. Važno je u kamapanji podsjećati podupiratelje da ne zaborave na svoje obveze.str. odnosno da izađu na izbore:”Svakog ustanovljenog pristalicu morate uvijek ponovno podsjećati da izađe na biralište.Kandidat mora imati umjeće zadobivanja biračke potpore.C.1995. U planiranju operacije IG nisu dopuštena nagađanja. Primjer je tomu Indija.Posvema je jasna činjenica da se stil političkoga komuniciranja mijenja tijekom predizborne kamapanje.str. Ima država na ovom svijetu u kojima su kamapanje popraćene nasiljm među snažnio polariziranim društvenim . Evo nekih pravila i pretpostavki na kojima počivaju IG planovi : “ -IG akcije moraju dovesti birače na birališta.da dobijete birače da glasuju za vas. Kampanje su u tom smislu ispušni ventili koji otklanjaju nasilna djelovanja. Za uspješno izmavljivanje glasova (IG) moraju se izraditi planovi i programi. U završnici kampanje ima najviše posla pa se treba voditi računa o svim aspektima kamapanje koja treba postići puni pogodaka.) Specijalizirana literatura navodi kandidate na završnu komunikaciju s biračima :”Vaša je odgovornost. Akcija GOTV ili “Izmamite glas “( IG) dobiva puni smisao u završnici kamapanje. političkim ili etničkim skupinama i zajednicama. Washington. ukoliko se rastegnu kroz vrijeme i ukoliko se ponavljaju ne mogu naići na učinkoviti prijem publike. tj. IG nije . ponašanje ljudi u društvu. Dočim velika količina poruka . a stil i način komuniciranja popraćen je snažnim nabojima. U područjima u kojima istraživanje pokazuje da postoji velik broj pristalica vašeg kandidata nije potrebno ispitivanje preferenci birača prije IG-a. Na dan izbora ne možete dopustiti vašim pristalicama da sjede kod kuće. ili odrediti predugi rok ili kampanju na duge staze koja bi vremenski trajalo nepregledno značilo bi ne poznavati psihologiju ličnosti i socijalnu psihologiju. Izbor pravoga vremena. NDI Croatia.2. Četvrti elemnet kamapanje je vrijeme . Međutim. Prema tomu kamapanja umjesto da postigne počitivi učinak. Kad planirate programe za kontakte s biračima nastojte biti sigurni da ste pronašli dovoljno naklonjenih birača da bi vaša IG akcija bila uspješna. Stil se naizmjenično mijenja u rasponu između umjerenog i kontroliranog i agresivnog. Vrijeme je nadasve bitan čimbenik u politici i u kamapanjama.). Da bi se pobijedilo valja koristiti tehniku izmamljivanja glasova (“Get Out The Vote ) . Svaka kamapanja ima svoj početak.

program za jedan dan. Isplativost IG-a vidljiva je na dan izbora, međutim, plan cijele kampanje mora biti osmišljen tako da predviđa IG. Deset tjedana prije izbora morali biste postaviti voditelja cijele operacije kako bi on mogao početi s izradom finalnih planova i s pripremama. Tjedan ili dva prije izbora cijela se kampanja posvećuje provođenju IG aktivnosti koji vodi vioditelj IG-a ili netko drugi koji je posebno za to zadužen.” (61)(isti,str.3.). Program IG-a mora biti jako dobro osmišljen s strogo označenim ciljnim skupinama (targetiranje). Zajamčenost realizacije IG programa je velika u slučlaju da njegov voditelj prikupi dovoljno informacija o biračkom raspoloženju. Kamapanja će dobiti puni smisao i bit će pogodak u “sridu” ukoliko voditelj IG programa ima informacije ili poznaje preferencije birača, biračkoga tijela. Najbolja je ona kampanja koja zna preferencije birača. Ali ima kampanja u kojima su nepoznate preferencije birača. U tomu slučaju do punog izražaja dolazi program IG-a dočim se kamapanja usredotočuje na mjesta izmamljivanja glasova:”Druga mogućnost je kampanja koja ne zna koji su joj birači naklonjeni.Takva kamapanja morat će se osloniti samo na odabrana izborna područja u kojima će planirati akciju IG.Kamapanja se usredotočuje na izborna mjesta gdje ne postoji velika vjerojatnost da će se glasovati za Demokrate, a mala vjerojatnost da se izgube izbori.” (62) (isti.,str.3.) Obilježje IG programa je njegova sleketivnost, temeljna na “ “principu individualnog kontakta s biračima” (63)(isti,str.3.) IG program zagovara jednostavnu poruku i komunikaciju koja će imamiti glas:”Poruka IG-a je jednostavna.Pitate, laskate, ohrabrujete svoje glasače da izađu na izbore.S ciljem podsjećanja i motiviranja vaših glasača, IG poruka mora sadržavati vitalne informacije o samom danu izbora- kao što su :gdje su glasačka mjesta i kada su otovorena.” (64)(isti,str.3.). IG program može se shvatiti kako konačni proizvod plana kamapanje.Pobjeda na izborima U kamapaniranju su svakako važna sredstva. Sredstva su različiti mediji preko kojih se primateljima odašilje poruka.Ta sredstva mogu biti pisani, tiskani materijali, novine, radio,televizija.Stručnjaci za marketing u politici i vođenje kamapanja (65)Ann Beudary i Bob Schaeffer ( Winning Local and State Elections. The Guide to Organizing your Campaign ,New York ,London, Macmillan, 1986.) da se u izradi ili planiranju kampanje trebaju postaviti neka temeljna pitanja. Primjerice Što je tema ili poruka kampanje ? Tko je primatelj ? Kako prenijeti poruku ? Kojim sredstvima ? 4.3.Planiranje kamapanje Kamapanja je nezamisliva bez određenog plana ili skupa pravila po kojima će se odvijati proces političkoga komuniciranja prema političkome tržištu. Marketing je osmišljena djelatnost i u pravilima dovedena do pomalo,krute tehnologije ponašanja koje se treba pridržavati ukoliko se želi postići uspjeh. Ima niz pitanja i odgovora. Svakako su značajna četiri pitanja. Prvo je pitanje , što treba učiniti ? Na to pitanje slijede i tri odogovora. Potrebno je ponjaprije izraditi opći plan kamapanje i potplanove. Potplanovi kamapanje su plan izravnog kontakta kandidata s biračima, medijski plan i financijski plan. Na drugo pitanje kada će to biti učinjeno moguće je samo jedan odgovor. Kad se odredi vrijeme i napravi kalandar kamapanje. Tko će to sve učiniti ? To če učinit managment i direktor kamapanje. Koliko to sve košta ? Cijenu ili troškovnik treba iskazati u planu proračuna kamapanje. Slika 1. Primjer tromjesečnog plana kamapanje Djelovanje Prvi mjesec Drugi mjesec Treći mjesec Uprava kamapanje

Organizacija izbora Rad pred kućim pragom(door-to door) Komunikacije Prikupljanje novčanih sredstava Obučavanje Novačenje(volonter a) Izvor: Izvor:Running election campaigns. An introductory training pack for constituencies and branches, s. l. , s.a. , str. 8. Slika 2.Plan izbora za četiri tjedna Zadaci Prvi tjedan Drugi tjedan Treći tjedan Četvrti tjedan Strategija kampanje Tisak i distribucija Izravna pošta Kanvasiranje Ulično kamapaniranje Glasanje preko pošte Izvor:Running election campaigns. An introductory training pack for constituencies and branches, s. l. , s.a. , str. 9. Oslanjajući se na iskustva predizbornih kamapanja pokušajmo izdvojiti jedno takvo i prikazati plan predizborne kamapanje. Prema jednom takvom planu neke političke stranke u Sloveniji su 1990. vodile izbornu kamapanju. Božidar Novak iz Studija za politički i ekonomski marketing u Mariboru shematski je prikazao, plan jedne predizborne kamapanje.Plan se sastoji od analize(strateška istraživanja,strateške studije)strategije,koja podrazumijeva kreativnu komunikacijsku strategiju,oglašavanje,strategiju kontakta s javnošću, i taktiku(kritčne odluke, izborni stožer, izvođenje ,odnosno oglašavanje,medjia plan,kontakte s javnošću rokovnik predizborne kamapanje, sondiranje javnog mnijenja.(42 )(Usp.Skupina autora: Politički marketing. “Putovi i stramputice političkoga marektinga”.Beograd, 1990.,str.97-98.) Glavno planiranje i sredstvo vođenja učinkovitih kampanja. Proračun kampanje sadržava tri komponenete: troškovi, skupljanje srestava, i modeli priliva govotova noca koji se odnosi na prethodno navedeno za cjelokupnu kamapanju. Proračun troškova predviđa troškove kamapanje. Slika 3. Procjena prihoda i troškova kamapanje Prihodi (procjena) 1. Donacija ogranka izbornome vijeću 3 000$ 2. Donacije: Klub stranke .. .................... . ,.. .. 500 $ Individualne donacije....:.............. .. 1 600 $ Posebne grupe . ......................... .. 800 $ 3.Lutrija ................ ............:....,....... ...4 000 $ 4.Prikupljanje po do~maćinstvima~ ... 1 000 $ 5.Prikupljanje na skupovima...... .... .. 400 $

6.Večere za simpatizere.................. . 9 000$ 7.Sindikati ................. .................... .. 400$ 8.Donacijska banka........................ .. 4 800$ 9.100 klubova x 2 ......... ...,............: .. 5`600$ 10.Obljetnica prikupljanja ~riloga ..... 9 600$ 11.Jazz večer ................... .............:. . 1 000$ UKUPNO 41.700S Troškovi (procjena) 1. Prostorije za stožer kampanje Najamnina....... ................ 1 280$ Telefon.......: .................:..... . . 400$ Režije (struja, plin...)............ ... 80$ Uredski materijal, poštarina i fotokopiranje .....................6 800$ Najam oprem .................. . 2 520S 11.080$ 2. Tiskanje: Poštanske prijave ............ . 1400$ Informacijski letak .............. 2320~ Brošure za kandidata ........ 3120$ Posteri, leci .......:.:............... 840$ . Brošure, naljepnice za glavni ured ................. ............... 1000$ Fotografije (izjave za tisak) 360$ Spiskovi birača ................... 840$ Mape izbornih jedinica....... 80$ 12.920$ 3. Oglašavanje: novine ............................. 4 000$ radio ......... ..................... 6 200$ talevizija ..........,.....:.......... 4 00(J$ 14.200$ 4. Skupovi: najam dvorana............... 400$ najam opreme ....... .. 200$ ' 600$ . 5. Priručna blagajna ...... 400$ 400$ ... 6. Izvanredni izdaci......... 1 600$ 1.600$ UKUPNO 40. 800S Veličina i vrsta troškova varirat će ovisno i tipu kamapanje, a tipični troškovi mogu sadržavati takve stavke kao što su uredski troškovi, mediji, prikupljanje sredstava, nakande uposlenima, putovanja, nakande dragovoljcima i sve ostalo što uključuje plan kamapanje. Proračun prikupljanja sredstava prikazuje potencijalne izvore sredstava doprinosa za kampanju i procjenu koliko se iz kojih izvora može skupiti. Model priliva gotovog novca procjenjuje kada će biti potreban niki od troškova i kada će sredstva za kampanju biti dostupna. Razvoj proračuna tjera kampanju da poveže troškove s ukupnim prihodima i da striktno odredi koji se programi momu odboriti, a koji se zbog nedostatka sredstava mogu provoditi. Postoje različite tehnike prikupljanja novca za kampanju. Jedan od načina je organizacija luturije uz bogatu i atraktivnu nagradu. Skupljanje priloga po tvrtkama odnosno spozorska sredstva. Zatim postoje mogućnost ptikupljanja sredstva “od vrata do vrata” u sredinama u kojima stranka ima velik utjecaj. Zatim se sredstva mogu prikupljati na temelju dobovoljnih priloga tako da se poštom pošalju materijali

...... Cijenimo Vašu podršku....Pismo za prikupljanje priloga PISMO ZA PRIKUPLJANJE PRILOGA PRIMJERENO ZAGLAVLJE (Adresa ...................NDI Croatia...... i financijski koordinator............ MOJ PRlLOG OD 400$ 50$ 20$ NALAZI SE U PRILOGU........str.....osobno adresirano na potencijainog donatora) Poštovani/poštovana .....................:....... .. MOJ ĆEK GLASI NA ......... S poštovanjem....................................... Evo kako izgleda pisno za porikupljanje priloga................... ........ Svi prilozi pristigli našoj kampanji bit će obznanjeni................. Izvor: Financiranje i prikupljanje priloga.............1995...... odediti način komuniciranja s bniračima...... ...............:... Zbog toga Vas pozivamo da novčano pomognete kampanju za ponovni izbor .............. Slika 4.. ......... I Potpis .. (ime i prezime kandidata) člana naše stranke kojeg su birači ove izborne jedinice izabrali za svog zastupnika u parlametu. koji radi s direktorom kamapanje......... Osoblje kampanje tvore koordinatori područja anagažirani u Press uredu......Ime i prezime. Ime i prezime ...... Banka .. .... ............................... (ime -i preiime kandidata)...........4....... On raspoređuje dužnosti.... u ................. (dan) :(mjesec) Potpis . (Tajnik Odbora za prikupljanje priloga) __________________________________________________________ DA.upravljati rasporedom kamapanje.. rasporeditelj poslova....................................... skrbiti u novačanju volontera... skrbi oko kalandara aktivnosti kanadidata.... koordinator volontera........:................koji na kojima se moli davanje dobrovoljnih priloga odnosno donacija............... ukijučujući troškove svakog ............................. ................................................... Ovaj je posao ćesto bio težak............... Rasporediti kandidate............................ Vjerujem da će ................................. Adresa. .....................POMOĆI ĆU KAMPANJU ZA PONOVNI IZBOR ............ odnosima s medijima..... ________________________________________________________ ILI (za uspostavljanje donacijskog sustava putem banke) Direktoru....... (ime i prezime kandidata) ponovo biti izabran i da će politika koju zastupa naše stanke biti u interesu cijele zemlje...... Pišem Vam u ime .................... (ime stranke) !LI ŽELIM DATI PRILOG PUTEM SVOJE BANKOVNE KARTICE BROJ KARTICE .. novca ............... za iznos od . Adresa .... Tijekom prošle četiri godine ....... ali usprkos tome kakvoća njegovog zastupanja nije nikada došla u pitanje.......... detaljnih dnevni dužnosti........... i organizirati rad osoblja kamapanje............ (ime i prezirne kandidata) se trudio zastupati interese ove zajednice...........) Planeri kamapanje treba ju odrediti ili planirati polje djelovanja sudionika kamapanje.................................. (adresa banke) Molim zadužite moj račun br........

planiranja logistike, distribucije dužnosti kandadata, osoblja kamapanjei obitelji kanadidata. Čimbenici koji odlučuju kad će direktor i rasporeditlj uloga kamapanje napravidi kalandar aktivnosti su: količina vremena potrebna za izravne i sporedne kontakte s biračima, posredna ili neporedna ili izravna komunikacija s biračima i broj ciljnih skupina potrebnih za kontakte kandiata . Kalandari aktivnosti mogu biti a: opći kalendar aktivnosti , kalendar aktivnosti pojedinih kandidata, mjesečni,tjedni i dnevni kalandar. U kaleandarima se označeni datim događaja,opis događaja, mjesto i vrijeme ,način komuniciranja, početak kampanje, trajanje kamapanje, rok produkcije spota, datum važnih događanja, kontakt osobe za organizaciju i upravljanje događajima. Kao što se vidi kampanja je strogo organizirana komunikacijska akcija bez velikih mogućnosti odstupanja od tih pravila. 4.4. Primjeri organizacije kamapanje Premda se čini da postoje obrazac organizacije kamapanje u različitim političkim kulturama postoje navlastiti modeli organizacije kamapanja. Postoje i zajednički skoro univerzalni elementi ,ali se oni jedva mogu primjeniti u svim političkim kulturama na podjednako isti način. To je naprosto nemoguće jer svaka politička kultura je neka posebnost pa prema tomu teško je doslovce implementirati modele organizacije izbornih kamapanja. Bez obzira tko organizirao ili vodio kamapanju mora imati na umu timski rad:” Ključ uspješnme kamapanje leži u timskom radu. Uspješna kamapanja treba više od dobrog kandidata.Ona zahtijeva određen broj ljudi koji mogu zajedno raditi i zajedno obaviti potrebne zadatke.Također iziskuje voditelja kamapanje koji će se brinuti o svemu tako što će istovremeno i voditi i organizirati kamapanju.Voditelj kampanje određuje ton cjelokupne kamapanje”. (43)(Organizirajte svojku kamapanju (NDI Croatia,1997.,str.2. ) Pokušajmo sada podastrejeti sažeti prikaz organizacije kamapenje kanadskih političkih stranaka prema kraćem priručniku “Organiziratje svoju kamapanju” (NDI Croatia,1997.) Spomenuli smo da voditelj kamapenje daje ton kampanji. On je galavna i odgovorna osoba koja skrbi o dnevnim aktivnostima kandidata i izbornog stožera. On uspostavlja strukturu Odbora kamapanje, uspostavlja ciljeve kampanje, a njegove su odluke konačene i neopozive. (44)(Usp. NDI,Croatia 1997.,str.3.) Priručnici koji se bave organizacijom kampanje opisuju ideal tipsku sliku voditelja kampanje. Idealtipska slika voditelja kamapanje kako je zamišljaju teoretičari organizacije podrazumijeva osobine i obilježja kandidata. Prema tomu “voditelj kamapanje mora imati: povjerenje kandidata, mora poznavati svoju izbornu jedinici i biračko tijelo, iskustvo u vođenju kamapanje, sposobnost rukovođenja, energiju i vitalnost, dovoljno vremena na raspolaganju da bi obavio posao, po mogućnosti puno radno vrijeme, takta,diplomatičnosti, komunikacijskih sposobnosti, vještinu i sposobnost djelovanja u stresnim situacijama “.(44) (Organizirajte svoju kamapanju, NDI Croatia, 1997.,str.3.) Voditelj kamapanje utvrđuje raspored kamapanje tijek aktivnosti, odlučuje o troškovima, visini troškova i načinu prikupljanja sredstava. On odobrava trošenje i visinu trošenja sredstava za neophodno funkcioniranje kamapanje. Koordinira s različitim izbornim stožerima na različitim zemljopisnim razinama unutar države. Obnaša ulogu glasnogovnornika ,ima savjedotavnu ulogu ,novači koordinatore koji se se bave različitim poslovaima kamapanje. Voditelj kampanje mora dakle odrediti ciljeve i rokove ispunjavanja ciljeva, imenuje odbore, osigurava ili jamči tehničku infrastrukturu kampanje.Komunicira s kandadatima i kandidatkinjama , volonterima i novinarima. Trener i menadžer

kamapanje je dakle voditelj ili organizator, dok su kandidati glavni igrači ili zvijezde kamapanje. Kandidat danomice komunicira sa svojim pristalicama,planira javne nastupe i oblik javnih nastupa, upriličuje pojedinačne susrete s biračima primjenujući face to face način komuniciranja i neposrednog uvjeravanja i utjecanja. Nastoji pridobiti ugledne osobe koje bi gurnuli u svoj marketinški stroj, jer moderni marketing nastoji koristi usluge javnih osoba iz sporta, glazbe ili nekog drugog maskulturnog medija zbog toga što te osobe ionako privalače pozornost medija i publike. Cilj je novačenje tih osoba posredno sudejlovanje u kampanji i doprinošenje uspjehu kamapanje Kandidat svakodnevno mora komunicirati s medijima i imati dobre odnose s novinarima. Zlatno je pravilo da se novinari nikada ne smiju odbiti, posebnice u doba predizbornih kamapanja. Prije istupa u javnost kandaidat mora izvesti neke predradnje. U priručniku Organizrajte vašu kampanju , odijeljku Podsjetnik za publicitet , koji se odnosi na prirpremne radove kandidata piše:”Pripremite osobnu biografiju.Pri tom ne zaboravite navesti sve vaše kvalifikacije i nešto o vašem podrijetlu. Priložite crno na bijelo poretret fotografiju koju je snimio profesironalac. Članovi odbora kampanje mogu pridonijeti pri odabiru najbolje fotografije; i imajte tiskane posjetnice koje sadržavaju kućni broj telefona kandidata ilikandidatkinje kako bi nove pristalice mogle stupiti u kontakt s njima.” (45)(Nav.dj.str.5.) U trenutku objavljivanja izborne kampanje kadidati moraju biti spremni i organizirani na različite aktivnosti koje privlače pozornost javnosti. Prijemjrice kandidati moraju danomice komunicirati s voditeljem kamapanje ali i s biračima i na različite načine poticati izmamljivanje glasova. Vođenje i organizacija kampanje mora biti timsko .Prema tomu uz voditelja i kandidate kao članovi momčadi pojavljuju se financijski direktor kamapanje(glavna i odgvorna osoba za budžet kamapanje), zatim osoba zadužaena za koordinaciju prikupljanja novčanih sredstava i pravnik koji treba nadzirati normativnu regularnost kamapanje prije svega pravni nadzor nad trošenjem sredstava. Osim toga u momčadi se pojavljuje koordinator za političke poslove koji mora dobro poznavati društvene i političke probleme , formulirati politiku, potaknuti istraživanja radi i dobivanja povratnih informacija,mora susrađivati s medijima itd. A najbliže je s korodinatorom za komunikacije. Kao član momčadi, koordinator za komunikacije vodi računa o dobrom odašiljanju i plasiranju poruka kamapanje. Osim toga skrbi i o rasporedu javnih nastupa kadnidata i kandidatkinja.Njega imenuje voditelj kampanje . On naprosto mora organizirati komunikacijsku mrežu i, osigurati tehnička sredstva komuniciranja, te što je najvažnije oblikovati “komunikacijsku strategiju”. Još specifičniju ulogu u timu kmapanje ima koordinator za odnose s medijima. To je osoba koja organizira i posrediju između kandiata i medija. Uspostavlja, organizira kontakt s medijima. A najuže surađuje s koordinatorom za političke poslove kamapanje. Sljedeći član momčadi izborne kamapanje je kandidatov koordinator za raspored. Voditelj rasporeda piše dnevni,tjedni raspored akivnostimkanadaidata . Redovito komunicira s kandidatima i organizatorim i voditeljm kampanje. Važnu ulogu u timu ima pisac govora. Kandidati i kandidatkinje ne moraju biti skloni pisanju govora. Za to postoje specijalizirane osobe. Pisac govora sastavlja nekoliko govora koji se se mogu upotrijebiti na različitim mjestima s izmjenom nekih podataka:”Profesionalni pisci govora mogu s lakoćom ispolirati i prilagoditi govor.Oni osiguravaju dosljednost u poruci i upotrebi jezika” (47)(Nav. dj. str.12.) Svaka kampanja kao jedan tip sportskog političkog događaja pretpostavlja organizacijske pripreme odnosno obuku i treninge.

4.4.1.Primjer organizacije kamapanje za lokalne izbore Izbori za lokalni parlament potrebuju kamapanju. Da bi se kamapanja pokrenula potrebno je pronaći temeljna pitanja ili temu lokalane kampanje. Tema kamapanjemože biti “modernizacija lokalnoga prometa”Zatim je potrebno preuzeti akciju, i dobiti povratne obavijesti o akciji. Prema tomu lokalna kamapanja se temelji na tri slova K: kamapanja-komunikacija i koncentracija. Kamapaniranje zapravo obuhvaća sve, a smisao kampaniranja je pobjeda. Komunikacija podrazumijeva različitete tehnike komuniciranja s ljudima, a koncetracija na pogađanje cilja ili pobjedu na lokalnim izborima.(47)(Usp.Activists Handbook. Campaigning to win No 1.Published by The Assotiation of Liberal Democratic Councillors, York,1994. ) .. Kako se zapravo može organizirati kampanja za lokalane izbore moguće je pobliže doznati iz različitih priručnika o organizaciji i vođenju kamapanje za lokalne izbore.(48)(Judge Lawrence Grey, How Win a Local Election.A Complete Step-by-Step Guide , New York, M.Evans and Company, 1994.)U ovom priručniku kamapanja za lokalne izbore opisana je u tri poglavlja. U prvom poglavlju govori se o planu i organizaciji kampanje. U drugom poglavlju govori se o ljudima u kampanji. U trećem poglavlju o procesu kmapaniranja i tehnikama kamapaniranja. 5.Izborna kamapanja: tehnike izravnog komuniciranja Spomenuli smo da j e kandidat subjekt kampanje o kojemu ovisi rezultat. On mora biti pozitivna osoba, racionalan, javno potvrđen,karizmatičan, obrazovan, etičan. Stvar je organitora i m kako će ga oni prodati na političkom tržištu. U svakom slučaju osobni stil kandidata i način komuniciranjua s biračima odredit će rezultat. Osobni stil se prepoznaje po njegovoj uvjerljivosti komuniciranja, u malim,srednjim ili velikim događajima, u sposobnostima neformalniog i neposrednog komuniciranja ili nesposobnosti neformalnog a sposobnosti formalnog medijskog komuniciranja jer ima svakakih kandidata i svakkaivh stilova. Direktor i rasporeditelj poslova i uloga kamapanje mora voditi računa o osobinama , sklonostima kandidata. Nadasve o količini vremena koju će kandidat potrošiti u kontaktima s biračima, resursima kojima raspolaže pri ulasku u kamapanju , koliko će izdvojiti vremna za intervjue, press konferencije, odnose s medijima, naspram izvornim kontaktima s biračima.Voditelji kamapanje moraju procijeniti balans komunikacijskih sposobnosti kandidata i mogućnosti kontakta s biračima. U planu kampanje moraju se utvrditi tehnike ili načini kampaniranja , neposrednog političkog komuniciranja kandidata s potenicijalnim podupirateljima njegova programa. U literaturi o kamapanjama spominje se tehnika kanvasiranja ili identifikacije svojih birača ili “ osobno kontaktiranje s biračima pojedinačno ili putem telefona ili obilaskom od vrata do vrata. U većini slučajeva, to je jedini neposredni kontakt koji birači imaju s izbornom kamapanjom”. 48)( Kanvasiranje. Identificiranje svojih birača, NDI,Croatia, 1997. prema:Canvassing:Identifying Your Voters. Election Campaign Manual ,Liberal Party of Canada., str.2.).
Slika 5.Obrazac za kanvasiranje Dobar dan, gospođo/gospodine________________ Ja sam____________________________________ Zovem vas u ime___________ ______, kandidata/kandidatkinje ABS-a u vašoj izbornoj jedinici. G.Gđa__________________ (ime kandidata/kandidatkinje) zamolio/la me da Vas podsjetim kada se izbori održavaju______________(datum izbora) Želio bih vam ostaviti ovu brošuru. U njoj ćete pronaći informacije o ___________________ (ime kandidata/kandidatkinje),kao i njegovo/njezino gledište o nekim pitanjima. . Znate li gdje treba glasovati? (Ako ne zanju, recite im gdje je bjihovo biračko mjesto) . Možemo li računati na vašu podršku na izborima ? ______________

dj. pribilježite na svoj popis G. može ih pozvati na pršut i ispijanje vina iz bukare i pjevanje gange. saznati probleme i stavove kojih kandidat treba biti svjestan i koje će možda morati posebno naglasiti”.Identifikacija svojih birača. Ovdje nam vanlja nabrojiti izravne male i velike tehnike kampaniranja. Odnosno:”Kad znate što vam je cilj.(50) (Izvor.C -glasač drugih stranaka (nađi oznake) Izvor:Kanvasuranje. ) Kanvasiranje dakle ima tri bitne svrhe:”1.Zabilježite da glasuju za drugu stranku.Ako birač kaže da će glasovati za vašu stranku. ali nije neprijateljski raspoložen: Puno vam hvala. U čemu se sastoji ova tehnika kampaniranja . dočim u tranzicijskim i tradicionalnim društvima takav oblik kmapaniranja izazivao bi podsmijeh s potcjenjivanjem a mogao bi se primjiniti samo u vrijeme pokladno .B. U ruralnim društvima kandidat može okupiti prijatelje i potencijalne podupiratelje na svom seoskom imanju. i dovesti na dan izbora sve poznate i potencijalne birače vaše stranke na biralište”(49)(Izvor: Nav.2. str. Saznati namjere birača.3. NDI Croatia . biračima on to može učiniti u malom krugu. U razvijenim društvima Zapada čest je slučaj takvog oblika komuniciranja ili širenja utjecaja. relativno je jednostavno odlučiti koji će tip događanja koji će najvjerojatnije naići na najveći odziv vaše ciljne skupine”. Treba voditi računa o ravnomijernosti i izbalansiranosti aktivnosti.str. događaja i voditi računa da u jednom trenutku ne dođe do zasićenja. Bez obzira na člinjenicu da mogu postojati različite strategije kamapanja važno je nadasve prepoznati svoje simpatizere:”Prepoznati svoje simpatizere kao i simpatizere drugih stranaka. str. 2. ili ako zvuče veselo: Možete li možda posvetiti dio svog vremena pomažući nam u kamapanji ___________________________ Treba li vam na dan izbora priojevoz do birališta ? _______________ Treba li vam čuvati djecu dok ste na biralištu?_____________________ Ako glasač ne reagira. No tada takovo kampaniranje ne bi imalo smisla. sportskih susreta itd. Od vrata do vrata ( Door to door) Ova metoda komuniciranja ili kamapaniranja primjerena je u američkom i zapadnim društvima. 5. te neopredjeljene birače.1997. te prikupljaju potencijalni glasovi. Naime može iz pozvati na kućnu ili vrtnu zabavu. Događaji se uvijek moraju prilagođavati ciljnim skupinama. prikupjanja javne potpore. isti. pridobiti što više ljudi da budu na strani vaše stranke.1. Želim Vam ugodnu večer. kamapaniranja. Napuštajući biračeva vrata. postavite sljedećea pitanja: Biste li željeli promidžbeni znak za vrt ili plakat za prozor ? ____________________ Ukoliko je odgvovor da. Kretat ćemo se od malih prema većim tehnikama izravnog komuniciranja.)Rasporeditelj aktivnosti ili planer kamapanje mora programirati događaje. Ima i drugih načina prikupljanja potpore primjerce pozivanjem prijatelja na balote. organiziranjem različitih turnira. Kućne zabave Ukoliko se kandiadat odluči na izravnu ili direktnu komunikaciju s svojim potecijalnim podupirateljima. Sastoji se u prethodno ciljnom odabiru obiteljskih .24.glasač PG-potencijalni glasač N-neodlučan O-nema ga /je kod kuće NR -neće reći X.za neidnetificiranog protivnika A. Na takvim zabavama obično se traži novčana potpora. 4. ali nije neprijateljski raspoložen: Mislite li da ćete na izborima podržati___________________(ime kandidata/kandidatkinje) ? (Ovo je još jedan pokušaj da otkrijete je li ta osoba glasač vaše stranke) __________________________ Ako glasač ne reagira. novače volonterii koji će raditi za interese kandiadata. promovirati vašeg kandiadta ili kandidatkinju i vašu stranku.

recite mu/joj da će ga netko nazvati i odgovoriti na njegova /njena pitanja. Nemojte zaboraviti glasaču dati broj telefona na koji može nazvati.) 2.) 4. recite mu koje mu mogućnosti stoje na raspolaganju.) (d) Možete li odvojiti nešto vremena kako biste pomogli kampanji? (Ako glasač odgovori potvrdno. netko će vas nazvati za nekoliko minuta /sutra / slijedećeg tjedna i dati Vam sve dodatne informacije i detalje. Može li Suzana Sorić računati na vašu podršku? (Ako glasač odgovori potvrdno. (Neka ovaj podatak bude kanvaserima dostupan. koji program zagovara prihvatljive socijalne subvencije ženama poslije porada i subvencije za skrb o djeci. Ovdje sam u ime Suzane Sorić.ponudite mu promidžbeni materijal svoje stranke i zaključiter razgovor. Najčešće naće imati pitanja. Evo jednog predloška : Slika 6. ) . Suzana Sorić me zamolila da vas obavijestim da će se izbori održati u nedjelju.) Hvala vam.) Koje bi vam vrijeme odgovaralo? (Zabilježite odgovor i prenesite ga odgovaraućoj osobi.) (c) Želite li poster koji se moge postaviti na prozor ili travnjak? (Ako glasač odgovori potvrdno. pitanje.) (b) Hoće li vam na dan izbora biti potreban netko da se pobrine za vašu djecu? (Ako glasač odgovori potvrdno. obavijestite ga. U tomu slučaju koordinator nekog izbornog područja dužan je odrediti uzorak. Primjerce kandidat X uz potporu svojih volontera želi posjetiti obitelji Y i Yl i metodom neprednog komuniciranja uvjeravati da podrže njegov program socijalne politike. 6. Možete li mi reći koga ćete podržati? (Ako glasač opet kaže “Ne” ili vam odgovori da špodržava drugu stranku ili vam ne želi odgovoriti.) Hvala vam. Kampaniranje od vrata do vrata može teći tehnikom kanvasiranja ili identifikacije birača. vrijeme i mjesta kao i sve druge potrebne informacije. Mogući predložak za kanvasiranje od vrata do vrata Dobar dan gospođo Katić? Ja sam Marko Marinović. svibnja. 1.) (a) Hoćete li trebati prijevoz ( Ako glasač odgovori potvrdno) Biste li željeli da vas netko dočeka ili bi vam više odgovaralo da nazovete kada budete spremni? (Zabilježite odgovor i prenesite ga odgovarajućoj osobi.B. dostavit ćemo vam ga u sljedećih nekoliko dana / sutra / za pola sata. Imate li pitanja o kampanji? (Ovo pitanje treba privući glasača. Znate li na kojem ćete biralištu glasovati i kada se biralište otvara i zatvara? (Ako glasač ne zna mjesto i vrijeme.domova s prethodnom najavaom. (N. kandidatkinje ABS-a u izbornoj jedinici Novi Zagreb.) 3. Ako glasač neće moćii glasovati na dan izbora. a volonteri pripraviti ili prirediti teren ostavljajući promidžbene materijale i najavljujući posjet kandidata. Ako ipak upita o politici ili nečem drugom. datume.) (Ako glasač odgovori negativno na 3.

Na raspolaganju vam je efektivno sredstvo zadobivanja medijske pažnje.”. gdje kandidat izravno može osjetiti puls potencijalnih birača i iz neporedne blizine testrirati njihovo raspoloženje. posebice subotom. vrlo važno da upravo vi. To je metoda neposredne komunikacije s političkim tržištem.str. Doviđenja. (Zabiiježite odgovor. te da predstavite svoju stranku kao aktivnu. (Ili ako glasač odgovori negativno. . Uobičajeni je način da stranke postave štandove s promidžbenim materijalom.) (Ako glasač na treće pitanje odgovori da još nije odlučio. Ta tehnika komunicranja ima za cilj skretanje pozornosti potencijalnih birača:”Kolona lijepo ukrašenih automobila. NDI.pr~midžbeni materijsl svoje str~nke i zaključite razgovar sa.8-9. Croatia 1995. 5. na kojim se štandovima muvaju uzoriti i vrli nam kandidati koji u izravnoj komunikaciji s građanima provjeravaju valjanost svojih stavova.stavove i interese.str. Za kanvasera: Na svoj popis ubilježite siljedeće: A pristalica stranke A B pristalica stranke B C pristalica stranke C O ostale stranke N nije odlučeno NN ne želi reći NA naginje stranci A NB naginje stranci B. a ne vaši protivnici budete najprisutnija stranka i da se vidi kako vladate ulicama i trgovačkim centrima.2. NDI Croatia. Nije potrebno govoriti o teškim političkim stvarima -uspjehu vašeg kandidata i vaše kampanje može pridonijeti obično razgovranje s ljudima koji stoje u redovima.) (a) Nadam se da ćete na dan glasovanja razmisliti o Suzani Sorić..Zahvaljujem se na razgovoru.itd. zajedno s ljudima koji su većč spremni u trgovačkim središtima uz put. opremljenih megafonima. mišljenja . (51)(Kamapanjom do popbjede. to je naprosto imeprativ subotom tijekom . za trajanja i poslije kamapanje.) Pod kampanjom na ulici u širem smislu podrazumijevaju se susreti kandidata s biračima kod pripremljenih štandova. prijateljsku i i u dodiru s ljudima. kolona automobila s promidžbenim materijalom u kojoj je koloni kandidat s pratnjom. Birači imaju prilike susrestim kandidata. Doviđenja.na primjer. Hvala vam na razgovoru. Mogu li vam ostaviti neke infomacije o našoj kandidatknjiji Suzanti Sorić i njenim idejama što bi bilo potrebno za ovu izbornu jedinicu? (Ako glasač odgovori potvrdno.1997. Ili pak povorka .) 5. To je sjajna prilika da susretnete birače i razgovorate s njima.Identificiranje svojih birača. Diobro zamišljene aktivnisoti mogu se fokusirati nampsoeban promlem.12..posebno s poznatom osobom u posjeti.. Evo nekih obilježja uličnoga kampaniranja:”U izbornoj kamapanji. štand s informativnim materijalom o situaciji u zdravstvu ispred mjesne bolnice. Držite moral stvarajući uzbuđenje i entuzijazam oko svoje kampanje. Prije. Kampaniranje na ulici Nije rijedak slučaj da se kandidati izravno obraćaju potencijalnim biračima na ulici.) (b) Hvala vam na razgovoru. BO bez odgovora Izvor: Kanvasiranje.

ali svakako je najvažniji moment u organizaciji javnih skupova “upravljanje scenom”. i k tomu treba se držati strogo najvljenog rasporeda itd. Dobre metode uključuju: obavijest za tisak upućena svim mjesnim novinama. 1995. mreža kontakata u skupinama nekle zajednice. U telefonskoj kampanji važno je voditi računa o o vremenu nazivanja. Što treba zapamtiti? Nazivati se ne smije u vrijeme dok su ukućani na poslu.) Međutim da bi kamapaniranje postiglo ciljeve treba voditi računa o elmenetima oglašavanja:” U svim ovim oblicima obavještavanja javnosti izgledat ćete budalasto ako ne navedete predmet rasprave: imena ključnih govornika.posrednim komuniciranjem i pridobivanjem glasova.(53)”(Izvor. što je više moguće unaprijed. glazbenim festivalima. mikrofone) Događaj ili. str.. plakati.Prije početka treba provjeriti tehniku(razglase.str. Teoretičari kampanja otkirvaju da je uspjeh u dobrom “upravljanju scenom”. uz obvezan osobni poziv. vlakovima ili autbusnimi postajama. a to u nas nije slučaj. im TOČAN datum. sporetskim događajima na kojima je inače puno posjetitelja. 5.1. Da bi se moglo odvijati neposredno kamapaniranje u velikim društvenim sredinama potrebno je oglašavanje događaja. pri čemu je važno indentificirati birače. 16. Dok ukućani pripremaju jelo ili dok su kod stole ili u seksualnim aktivnostima .(Kampanjom do pobjede.predizborne kampanje.) Na ulicama i trgovima mogu se održavati promidžbeni koncerti na kojima sudjeluju poznati glazebeni sastavi koje angažiraju organizratori kampanje radi skretanja pozornosti biračla. automobil s zvučnicima koji će tog dana kružiti ulicama.Prednost ove vrste kampaniranja u odnosu na neposredne da ona nije determinirana zemljopisnim niti demografskim čimbenicima. Ukoliko se kamapanira u zatvorenim prostorima ili dvoranama treba koristiti naputke ili savjete za punjenje dvorane. Kamapaniranje pred mnoštvom ljudi Ova tehnika kamapaniranja moguća je tek nakon targetiranja tj. određivanja ciljne skupine.Kamapanja preko telefona Imna takovih kamapanje koje podršku birača prikupljaju telefonskim . Prednost ove tehnike je u brzini protoka informacija . Ovi oblici komuniciranja i kamapniranja nisu toliko uvijereženi u nas koliko u razvijenim demokracijama s razvijnim političkim tržištima.13. Prema tomu:” : “Da biste bili sigurni da će doći dovoljno ljudi.”(52)(Kamapanjom do pobjede. U slučaju neprilika moraju uskočiti volonteri i profesionalci koji će otkloniti nesporazume ili tehničke nedostatke ili kvarove. mali oglasi u novinama. NDI Croatia.Nedostatak joj je što traži puno telefonskih aparata i volonterea. zatim treba izabrati dobrog voditelja . letci koji se dijele od vrata do vrata.) Sve su to preduvjeti koji moraju biti ispunjenji da bi se nesmetano održavala kampanja. Tehnike posrednog kamapanirtanja/komuniciranja 6. Primjerice kandidat se može sa bine obraćati mnoštvu upućujući mu poruke kojima ga nastoji kapitulirati i pridobiti za svoje interese.16. 6. koliko u primjerice u SAD može obraćati mnoštvu u nekim poslovnim središtima pri velikim sajmovima. a možda još bolju i atraktivniju voditeljicu kampanje. isti. Kampaniranje pred mnoštvom može biti na organizuranim većim skupovima u jednom izbornom okrugu.3.. vrijeme i mjesto održavanja. naljepnice.NDI Croatia 1995. tj. Osim toga kandidat se. prethodno provesti targetiranje.kampaniranje treba početi na vrijeme. Obično se ovom metodom može tražiti potopora za nekog važnog kandidata.. Što znači dobro upravljanje? To znači da mjesto održavanja mora biti vizualno i atraktivno. izravna pošta relevantnim ciljnim skupinama.str. I što je najvažnije može se provoditi na lokalnoj ili državnoj razini. vrlo je važno da se događanja ili sastanici najave na dobar način. nešto što se može organizirati za glavna središta svaki dan u doba kad ljudi idu u kupovinu”(52).

Kampanirati se može preko telefona tehnikom kanvasiranja ili identifikacije glasača:”U telefonskom kanvasiranju pozivi se organiziraju po biračkim mjestima. Kampanjom do pobjede) Na koje je načine moguće koristiti izravnu pooštu.Ne pretjerujte u nabrajanju svojih uspjeha i postignuća. 6.uposljednjetrenutku poslati pismo (ili dospisnicu) svima kioji glasuju po prvi put. na primjer. stav stranke i kandidata o društvu.Bijeli prostor je također dozvoljen. Slanjem različitih poruka različitim ljudima možete glasačima gvoriti izravno o problemima kojih ih se najviše tiču”(53)(NDI. U svakom slučaju.duge se rečenice neće pročitati.mogli biste.2. 1995. Počesto se na lecima nastoji izraziti dijelovi političkoga izbornoga programa. Uvidite važnost fotografija i vizalnih zahvata.? Marketinška litaratura opisuje ove načine:” Da biste kandidata predstavili nekoj posebnoj skupini glasača naprijemer članovima lokalnog sindikata ili ljudima koji rade u javnom sektoru. koja se provlači kroz cijelu kmapanju. Američka pravila govore da je najbolje kampanirati poslije 19 do 21 sat ili za vikenda kad je ionako opušteno kućno ozračje. Da biste tražili donacije ili pomoć u vođenju kampanje od poznatih laburističkih simpatizera.3. Kortistite grafičke znakove poput točaka i zvjezdica da biste grafički organizirali tekst. Koristite riječi VI ili MI da biste tekstu dali osobnost.Svaki telefonski kanvaser dobiva popis birača s njihovim telefonskim brojevima kao i obrazac za kanvasiranje”.jednostavne boje.Izbjegavajte uopćavanja.. Boja je važna. Možete im se obratiti izravno personaliziranjem vaše poruke (. Croatia.). Evo što NDI Hrvatska savjetuje za izradu dobre pošte:”Ne zaboravite da prosječni birač čita manje od 25 riječi. možda će se samo njih pročitati. Da biste nastavili sa svojom agitacijom.Koristite kratke rečenice. Zahvaljući tiskarskoj tehnici i modernoj teiskarskoj .jer prekidi mogu izazvati frustracije. Ako. NDI Croatia. Da biste pozvali ljude na posebne događaje.) Pismo mora biti tako oblikovano da izazove pozornost čitatelja. socijaldemokratima koji su skloni laburistima i svima onima koji ne znaju. 7. Važno je k tomu ponavljati ključnu poruku. održavate sastanak koji se posebno bavi stambenim pitanjimima.) 6.Pobrinite se da vaše brošure budu prijateljske. a takvo kamapaniranje može doživjeti neuspjeh. Da biste ohrabrili pojedine skupine glasača da izađu na birališta i glasuju. kratko i jednostavno.. niz različitih pisama slabim laburistima. možete pisati izravno glasačima do kojih želite doći.Izravna pošta Ukoliko kandidat želi dobiti potporu dijela biračkoga tijela on se na temelji mailnig liste može obratiti pojedinačno izravnom poštom. koje dostavljaju osobno”. Letci Preko letaka kandidat ili njegova stranka mogu se obraćati političkome tržištu.” (53)Kmapanjom do pobjede. Letci su uvjek kratko pisani sadržaji na kojima su istaknute kratke i razgovijetne poruke. Koristite vedre.str. više koristite boje od teksta. Što nije izravna pošta? Izravna pošta nije “slanje pisama poštom (što košta cijelo bogastvo) niti o slučajnom dostavljanju letaka(što je čest gubitak vremena i novca)izravne pošte? Izravna pošta ima prednosti:” Umjesto bacanja letaka pred tisuće kućnih vrata uz nadu u najbolji ishod.” (54)(NDI Hrvatska l998.ali samo u malim količinama. Više se oslonite na naslove i podnaslove nego na odlomke.Nemojte davati obećanja koja ne možete ispuniti. Najvažnije informacije stavite u prve dvije rečenice.Neredan izgled brošure s zbrkanom porukom i tako šteti. Slika vrijedi tisuće glasova. mogli biste pozvati sve one koji žive u kućama ili stanovima u mjesnom vlasništvu.: “Termin izravna pošta ovdje koristimo u značenju poruka adresiranih na pojedinačne glasače. recimo. Budite jednostavni kako bi birači zapamtili vašu poruku. Njabolja izravna pošta golica glasača iznutra.1995.

svoj izborni program ili poslati poruke javnosti. Na sastanku u Gornjogradskoj vijećnici raspravljaalo ćese o : 1. Plakati se stavljaju na predviđena mjesta. Ukoliko se procijeni da je izravno komuniciranje s novinama u funkciji kamapanje i da će komunikacija s novinarima pomoći razjašanjavanju i promicanju ciljeva kampanje tada se organizira i saziva konferencija za tiska. rekavši da će se stranački kandidat gospodin Stjepan Antić na izborima zalagati za promjenu stanja. šalju zavodljive i obećavajuće poruke. Zagreb.izavio je Ivica Marković. Konferencija za tisak se organizira kad se za to ukaže potreba na temelju media plana.Socijalnoj politici “Stjepan Antić govorio je o aktualnoj gospodaskoj. S plakata nam se smiješe kandidati. promicanja i afirmiranja dijelova programa . Plakati Plakati su najčašći oblici posrednoga kampaniranja.6.Prije svega teme kamapanje. Razvojem tiskarske i digtalne tehnologije pojavljuju se sve kvalitetniji plakati. ZA DODATNE OBAVIJESTI IZVOLITE SE OBRATITI Ivanu Iviću Osoba za odnose s medijima u kamapanji Stjepana Antića Ulica i broj Grad Telefon 6.) 6.4. i glavne teme kamapanje . Fiolozofski fakultet.Priopćenja za medije Priopćenja za javnost su kraći pisani tekstovi u kojima se neki kandadat ili neka stranka obraćaju javnosti u prigodi isticanja svojih stavova. U jeku kamapanje vodi se rat plakatima. Ponajčešće su zastupljene stranačke boje s dominantnim stranačkim simbolom. Način komuniciranja i upućivanja poruka zavisi o karakteru i .Poreznoj politici 3. U jedku +može se voditi rat s priopćenjima za javnost. Magistarski rad.poreznoj i socijalnoj politici i pri tomu izrazio zabrinutost zbog trenutne krizne situacije”. komuniciranja. Gospodarskoj politici 2. Plakati se dijele na male . Od uljuđenog komuniciranja do ispaljivanja teških riječi i optužbi na račun konkurirajuće skupine.(55) (O političkom plakatu vidjeti:Predrag Haramija. Konferencija za tisak Primjeren je način kampaniranja kad se kandidat osobno preko masovnih medija želi predstaviti javnosti. 1993. I preko konferencija za tisak konkurirajuće skupine u borbi za birače mogu koristiti različite stilove komuniciranja.srednje i velike ili jumbo plakate. 6.tehnologiji letke je jednostavno izraditi uz pomoć stručnjaka za politički marketing. Posebice u slučaju jumbo plakata. Politički plakat u Hrvatskoj 1848-1990. Priopćenja za javnost mogu orijentirati primatelje poruka ili mogu biti tako oblikovana da dezorijenitraju konkurenciju. STRANKA UMJERENOG NAPRETKA I DOVOLJNOG RAZLOGA (Ulica i broj) (Grad) (Brzoglas) OBJELODANITI ODMAH IZJAVA ZA MEDIJE Ivica Marković iz Stranke umjerenog napretka i dovoljnog razloga najavio je da da njegov ogranak organizira sastanak u Gornjogradskoj vijećnici s republikanskom kandidatom Stjepanom Antićem.5. Plakat se sastoji od fotografije i poruke.

`Provedite dan radeći kao državni službenik u službi koja że biti u vašoj nadležnosti ako budete izabrani (radite u vrtiću. Istaknite svoje planove za reformu kampanje i poboljšanje izbora. Dozvolite novinarima pristup sastancima-vašeg upravnog odbora. l. V. Gledajte vijesti kako biste mogli postati vijest. U. D. ekonomski razvoj. . poradite na promjeni sinhronizacije semafora kako bi se automobilom moglo proći pet blokova bez zaustavljanja na svakom semaforu. Imajte 24 satnu kampanju na neobičnim mjestima (tvornice u vrijeme promjene smjene. planiranje rasta ili stopa kriminala. Ako se dogodi bijeg iz zatvora ili skandal u vladinim službama. kao pomoćnik policijskog otpravitela). poslovni suradnici i lokalni dužnosnici kako bi pokazali da za vas partnerstvo funkcionira u politici. Objavite plan od pet točaka za rješavanje jednog od kritičnih problema zajednice: obrazovanje. promjena poreza). H. Neka na tiskovnoj konferenciji uz vas na podiju stoje vaša suprug/a.Započnite inicijativu za promjenu zakona kojeg se zakonodavna vlast libi prihvatiti. Pozovite jednog novinara da s vama provede 24 sata tijekom kampanje. ili popravite klupe u parku pokraj jezera. M. restorani. kao radnik u reciklaži. Otkrijte mračne dijelove prošlosti vašeg protivnika u vezi s nekim važnim temama.i prioritetima publike kojoj se obraćate. B. prijevoz. na odlagalištu opasnog otpada. Kako se zapravo stvaraju vijesti i izaziva pozornost medija vidljivo je iz slijedećeg primjera: Slika 8. bilo prirodna . Objavite svoje porezne prijave iz prošle tri godine. Objavite svoju kandidaturu. T. F. Zatim da u komunikaciji budete otvoreni i kritični kako biste mogli izazvati pozornost medija. Potražite male stvari koje možete učiniti da bi vlast bolje funkcionirala: popravite rupu na cesti. ali ne da ga iskoristite. saznajte koja je agencija uložila najviše pritužbi i najavite plan kojim ćete ispraviti ove probleme.Veliki mediji Jedno od bitnih je pitanja kako privući pozornost medija. na poslu i kod kuće. a javnost će ju vjerojatno podržati {ekologija. zamijenite pregorene žarulje na parkiralištima. osigurati veću dostupnost informacija/ sastanaka javnosti. već da ponudite pomoć. Vratite donacije koji potječu od lokalnih tvrtki koje zagađuju okoliš. L.Medije možete privući da govorite o temema koje su zanimljive medijima. bolnice. P. N.Abeceda stvaranja vijesti Abeceda stvaranja vijesti A. K. 6. Sazovite tiskovnu konferenciju na lokaciji koja vizualno oslikava a temu o kojoj govorite. Preispitajte proračun i predložite smanjenja kako bi se više sredstava moglo namijeniti za programe koji su bliži vašim prioritetima . S . Stanite na odmorište raskršća autoputa i predstavite svoju prometnu politiku. Pazite da se to ne protumači kao rad na vlastitoj promociji na tuđi račun. L. Niukojem slučaju ne smijete izbjegavati one sadržaje koji ne valjaju u vašoj kmapanji itd. U novinama potražite priču o osobi koja je propala kroz "rupe u sustavu" i ponudite pomoć u ispravijanju njezinog problema u budućnosti. J. Ako u dijelu uprave za koji se'natječete postoji ured za pritužbe građana. G. Ako se dogodi tragedija .ciljevima kamapanje.bilo Ijudska. O. obrazovanje. Izazovite svojeg protivnika ili protivnicu na debatu. R. C.7. Objavite koji vas visoki dužnosnici podupiru (neka budu prisutni). Obećajte da ćete. itd.).pojavite se na mjestu događaja. kada budete izabrani.

budite izravni te ne zaboravite ponavljati svoju poruku kroz svaku vijest koju stvarate. Moderni političari na kraju s dvadesetoga stoljeća uspjelu su zahvaljući marketing koncepciji u politici pobijediti na izborima u Velikoj Britaniji i Njemačkoj.) svakako se najveći utjecaj na birače nastoji postići u televizijskim nastupima. u drugom srednjeg intenzitieta dok se u završnici najveća bitka za osvajanje politikog tražišta odvija preko spomenutih medija. i pojavljivanjem kandaidata u za to predviđenim televizijskim minutama. 1995. rezervirani su za predsjedničku kampanju. zatim raščlambe kamapanje procjene konkurenata. emitiranjem spotova. Z. Političar. NDI Croatia. Usporedite svoj izborni tim s timom svog protivnika i istaknite razlike u vašim izbornim utrkama. te ostale oblike kampananiranja. Moderni istraživači medija tvrde da se u posljednje vrijeme dogodio pomak od riječi prema slici . U prvom poluvremenu koriste se tehnike niskog . Ž. Ako imate previše tiskovnih konferencija s premalo vijesti. Nije lako prodati svaku vijest svakom novinaru.7-8.sazovite tiskovnu konferenciju i objasnite što ćete vi učiniti s takvim problemima.20.izlaganju izborne poruke i isticanje izbornog programa i teme. Zato sve stranke nastoje uspostaviti dobre odnose s televizijom. Mediji . bez reagiranje na negativne napade .udarne vijesti. morate stvarati vijesti čineći nešto neuobičajeno. Primjerice životops ili izvaci iz životopisa kanadidata ili kandidatkinje. U dnevnim novinama i tjednicima slijedi rat intervjujima. NDI Croatia1996.reportaže i komentari. Možda ćete se pri objavljivanju vijesti od velikog medijskog značenja morati osloniti na jednog određenog novinara ili novinarku. ali znantno s većim nabojem kampanja se odvija preko radija preko spotova. Primjerice od političkog programa do slike kandidata ili prodavlatelja političke robe na političlkom tržištu ideja i interesa. Dani novinarstva kada svi pišu o istome. izravnog sučeljavanja kandidata i programa. izgradnju prepoznatljivosti imana. mišljenje birača. spostaju dominantnom slikom . možete očekivati sve manji broj novinara na svakoj slijedećoj konferenciji. Djela govore glasnije od riječi i stoga se uvjerite da imate pravu podršku prije nego što najavite neku dobru ideju. Ako želite vidjeti ime svojeg kandidata ili kandidatkinje u novinama. Kad je riječ o tehnici komuniciranja u masovnim medijima valja reći da se upravo u ovim medijima vodi najveća bitka u pohodu na glasače. negativne reklame itd. . privatni život . ulomci iz govora. susporene reklame. ispitvanje javnog mnijenja. Slično .. kontroverzno ili informativno. dominantnijom i prrsudnijom od samog izbornog programa.Na televiziji se za trajanja kamapanje mogu koristiti različite reklame. NDI.” (57) (Usp.Croatia. rezultat su uspješnog marketinga u politici. način odijevanja.str.1995. i stvaranje zamaha i popularnosti kamapanje” (56) (Mediji. 18. izvatci iz programa. str. Primjerice veliki uspjesi Blaira i Schroedera..) Raščlamba novijih izbornih kampanja u zapadnim demokracijama pokazuje veliku prednost televizije i televizijske sile u kampanjama u odnosu na pisane ili tiskovne medije. njegov izgled . Tiskovni i elektronski mediji dobivaju svoje veliko značenje u završnici kamapanje. dok ćete neku drugu dobru ideju iskoristiti na nekom drugom novinaru. ili je pak nastoje osvojiti misleći da će talo lakše uspjeti u pohodu na glasače. Isto tako.kandidat. provokativno.Kad je riječ o radijskom kamapaniranju radio ima najveći učinak primjerice za:”predstavljanje vaše kadnidatkinje ciljnoj biračkoj skupini. socijalne veze. Izvor:Upoznajte medije. U takozvanom trećem poluvremenu. osoba .str. Najavite otvaranje svojeg izbornog stožera i imenovanje svojeg voditelja kampanje i drugih važnih ljudi. Sudjelujte u javnim forumima koji se bave "vrućim" temama. Objavljuju se izborni slogani . izravno obraćanje javnosti. zatim izjave potpore (ulične anakete koje podupiru ili ne podupiru kandiata).

telefon građana. ili se pak clintonizacija ili amerikanizacija europske politike.Ne smije previše kritizirati. privatne 62030 sekunde spotova.(58) (Usp.To su izborne poruke koje su vrijedile u toj kamapanji. zajedno su emeitirale 25430 . Kamapanja se nije . I to 14 spotova aktualnog sadržaja.2.1. Tijekom intervijua mora pokazati staloženost. Mediji . argumentacijske karte za članstvo u kojima se argumentiraju postulati izborne kamapanje.Kampaniralo se preko svih mogućih sredstava priopćavanja. Radi se o milijunima komada. Njemačke postaje ARD/ZDF emitrale su dvominutne spotove: “Naš kancelar” “Njemačka na izlazu” “ 5 minuta prije 12” (opasnost od lijeve koalicije SDP/PDS).kinospotovi i ostali matarijali.prospekti u kojima su predstavljeni kandidati. naljepnice. N. Kamapanja je bila dakle personaliziana i usmjerena na jednu osobu. 1995.prisan. upaljači. IA-Brandemburg. Kao što se kampanjama vodi rat preko svih medija tako se u posljednje vrijeme rat za političko tržište vodi i preko interneta. Dominirao je tip kandidata plakata.gosporarske porezne politike. Na taj se način ostvaruje mogućnost zavođenja i manipuliranja masa.Biti informiran.) 7. Bundeszentralle fur politische Bildung.Ne mojte potcjenjivati novinare ukoliko su loše opbaviješteni. Uporaba interneta pretpostavlja informatičko znanje. i s medijima mora biti iskren. Privatne televizijske postaje RTL. mali promidžbeni materijali kao što su najlon i paparnate vrećice.1. Plakatiranje je započelo prije početka glavne kamapanje. baloni. Pokušajte ih pridobiti za sebe. prostorno ni ti demografski.Na plakatima je dominirao Kohl. PRO 7.To je evidentni pomak od tradicionalne prema postmodernoj politici. posjedovanje računala i informatičku kulturu komuniciranja. ali u komunikciji s konkurentom treba igrati fair play. socijalne . U tiskovnim medijima kamapanja se odvijalna na lokalnoj. Treba to drugčije formulirati:”Trenutno nisam u mogućnosti odogovoriti na to pitanje”. Kandidat uvjek treba govoriti istinu.regionalnoj i saveznoj razini.obrazovne.Kampanja CDU Glavna osoba te kampanje bi je sada već bivši kancelar Kohl..1. Ovaj medij komuniciranja nije ograničen ni vremenski. 7. Ali ujedno opasnost skretanja politike i bitnih političkih sadržaja na sporedne i slijepe zavodničke kolosijeke zapadnih masovnih društava. mirnoću. Prije no što se uopće krene u komunikaciju s medijima treba upoznati medije s Vašom aktivnošću 7. Zatm knjige.1. U kamapanji su se naravno koristila i druga sredstva. kemijske.str. Kohlov središnji slogan bio je “Sigurno u budućnost”/CDU-Pobjednik.sekunde spotova.TV. Opis nekih modela kamapanja 7. Kampanja SPD Središnja osoba kamapanje bio je kandidat Scharping.Nikada ne smije odgovoriti “bez komentara”. po potrebi agresivan. Bonn. Nikad ne nazivati novinare u afektivnom stanju. Javne radio postaje emitrale su oko 76 minuta spotova. Mora poznavati pravila komuniciranja. Mora biti na raspolaganju novinarima. Kableska televizija. Ostaje nepoznat podatak o količini tiskanih i oblijepljenih plakata. Kampanja CDU i SPD na izborima za njemački parlament 1994.) Od svih mogućih tehnika posrednog komuniciranja najveću moć ima uporaba interneta u političkim kampanjama. kompjuterske igrice. Zatim telefonsko kampaniranje preko “CDU _telefona građana).SATZ 1. zatim razgovore u živo s kancelarom i telefonske kontakte preko “CDU-Bürgertelefona”. majice. pisma piračima.1998.Stručnjaci za medije smatraju da se kandidati u obraćanju biračima mora držati nekih bitnih pravila.NDI Croatia. (59)(Izvor:Karl-Rudolf Korte:Wahlen in der Budnmerepublik Deutschland. zatimsu se kroistila komunikacija s bankom CDU podataka. Spotivi su imali l5 različitih motiva. poznavanje predmeta i samouvejerenost u ono što govori.111. Poruke i letci s različitim temama iz unutrašnjem vanjske politike.

Ako su Sjedinene Američke Države zaštitni znak prezidencijalizma odna je Velika Britanija zaštitni znak parlamentarizma. Spotovi su obrađivali ove teme:promjena kancelara. Prezidencijalizam je porepoznatljivi oblik vladanja u Sjedinjenim Američkim Državavama. Verney je 1959. Bile su zastupljene različte teme i. Od sitnijeg tiskovnog i drugom matketrinškog materijala koristili su se brošure i letci s različito obrađenim politikama. 110. Kamapanja se odvijala i prijeko javnih i privatnih radijskih postaja. Prezidencijalni se sustava ili prezidencijalizam u stručnim knjigama počesto susprostavlja parlamanetarizmu.” (60)(Arend Lijphardt. Bundeszentralle fur politische Bilduing. Postoje prednosti i nedostaci predsjedničkog i parlamentarnog sustava. Glavne teme spotova bile su. njegov životopis.. a na privatnim 30 sekunda. pa u tomu smislu nije postojala razlika između kampanje na Zapadu i na Istoku. negativne slike.oslanjanla na neke specifične ciljne skupine. Ključne poruka kampanje “Pozitivna linija” “Kohl mora otići”. karijeru . 60)(Izvor:Karl-Rudolf Korte: Wahlen in der Bundesrepublik Deutschland. U paralmentarizmu predsjednik vlade.str. Na privatnim televizijskim postajama RTL. 1998.3. emocionalna glazba itd. pozitivne. Obilježje spota: personalizirani spot koji pokazu smirenog Scharpinga. Poznavatelj ove problematike Douglas V. Kad kažemo strategije onda mislimo na (2) strategiju političke okolice odnosno sudionike u na izborima:participijente i na (3) sredstva izborne kampanje .Lafontaine i današnji kancelar Schroeder) te mnoštvo različitih malih plakata s kandidatima. brošure o novim saveznim zemljama i cljevima kampanje u tim zemaljama. 7. Parlamenterna ili predsjednička vlast . Cilj spota je oblikovanje imagea Scarpinga. (4) proces nominacije . Na javnim postajama sptovi su trajali 2. RTL. Osobine prezidencijalnog sustava i političkog sustava SAD.mirovina.1. Nije se koristila banaka podataka.2. rubni birači CDU/CSU. Taj se model još praktiocira u Južnoj Americi i neklim europskim državama u čistom ili poluprezidencijalnom obliku. politički uspon. rad. Kabelkanal.5 minuta.najamnine. Bonn. Model predsjedničke kamapanje Bila Clintona Predsjedničke izbore u Sjedinjenim Američkim Državama nemoguće je azumjeti bez prirode predsjedničke vlasti.) 6. N-TV) bilo je objavljeno spotova u trjanju od 33530 sekundi. Iz tih razloga prije izlaganja procvedure predsjedničke kamapanje potrebito je odrediti interpetacijski okvir. oklica.poziva i obitelji. argumentacijske karte itd. obitelj. SDP se koristio u kamapanju javnim i privatnim televizijskim postajama ARD/ZDF. Pro 7. SAT 1.načini obrade tema. U tiskovnim medijima Scharping je opet bio u središtu. Ciljne skupine bile su pristalice i članovi SDP. i plakti koji tematiziraju eko problematika. Prezidencijalizam i paralmentarizam dva su različita tipa vlasti. okolicu.dječjeg doplatka. (5) tijek predsjedničke kampanje. Na ovim televizijskom postajama emetirani su spotivi u trajanju od 8 minuta. godine iznio jednanaest zahtijeva u svezi s ova dva međusobno različita politička sustava. SPD nije kampanirao preko telefona kao što je bio slučaj u CDU kamapanji. Prvo ćemo nešto reći o (1) osobinama prezidencijalnog sustava i političkog sustava SAD a zatim o političkoj strategiji i predsjedničkim izborima.Ratovalo se i plakatima.šef kabinta ili u njemačkim zemljama kancelar ili ministar predsjednik “ mogu se smijeniti izglasavanjem ili votumom nepovjerenja zakonodavnog tijela.stanovanja. Kad je riječ o paralmentarizmu onda možemo govoriti o čistom američkom obliku i prijelaznim oblicima kao što je francusku polupredsjednički sustav. plakati na kojima se pojavljuju trojica veličanstvenih:Scharping. Bili su tiskani veliki ili jumbo plakati s motivima rada.

1998. Prigovori o slabostiima prezidencijalizma nisu bez temelja. str. To pak znači da ne vrijedi počelo da male države imaju manje senatora u senatu a veće države da . Primjerice.a. nav. O tom problemu Arend Lijphard piše na ovaj način:” Kad se pojave nesuglasice među njima. Arend Lijphardt smatra da je prednost predsjednilčkog sustava u stabilnosti izvršne vlasti dok na predjedničku vlast gleda kao na stabilni oblik izvršne vlasti.17. Nedostaci predsjedničkoga sustava u odnosu na sustava paralmentarne vlade mogu se izraziti u tri točke . ministar predsjednik i kancaler unutar paralmentarizma ili parlamentarnog sustava vladanja izvodi se iz parlaemnta. izglasavanja nepovjerenja mogu voditi u nestablini oblik vkladavine.”(63) (Lijphardt. Pri nedostatka je njegova krutost a drugi nedostatak je u tomu što predsjednički ili prezidencijalni sustav daje sve “pobjediniku”. dj. dakle posredno. a u prezidencijalnim sustavima monistički ili nekolektivni jer izvršnu vlast tvori j e d n a osoba. u kojima se oni biraju na posredan način.USIA.7.Prvi je izbor demokratskiji u odnosu na drugi.) . za razliku od paralmentarnih sustava u kojima čimbenik povjerenja zakonodavnog tijela osigurava usuglašenost zakonodavne i izvršne vlasti. predsjednika vlade. Prikaz američkoga državnog ustrojstva.str. str. dj. Parlamentarizam i prezidencijalizam se dalje međusobno razlikuju u formi izvršne vlasti.Česte promjene vlada uslijed gubitka potpore većine u paralmentu. pa su oni zastupnici “svojih država: “Njihova je dužnost bila da se brinu da njihove države imaju ravnopravan položaj u zakonodavstvu”. smatra Lijphardt.?Zagreb. nestabilnija.76. A zakonodavna vlasti iliti parlemnt ne može ga smijeniti. U središtu zakonodavne vlasti je američki Kongres. Članovi Senata zovu se senatori. U Sjedinjem Američkim Državama postoji načelo diobe vlasti. nav. a) Zakonodavnu vlast tvori Kongres : Senat i Zastupnički dom. Prema Ustavu Sjedinjenih Američkih Država Kongres kao zakonodavno i predstavničko tijelo sastoji se iz dva doma: a) Senata i b) Zastupničkog doma. nav.) Članovi Senata reprezentiraju interese federalnih jedinica(federalna politička reprezentacija) a članovi Zastupničkog doma interese građana. Pri nedostatak je moguća paraliza u “odnosu izvršna-zakonodavna vlast u predsjedničkim sustavima”.nema institucionalnog načina da se one riješe. dj. 14). . FPZ. prema Lijphardtu. sukob predsjedničke izvršne i zakonodavne vlasti može voditi paralizi političkoga sustava. Broj zastupnika u Senatu ima po dva zastupnika iz svake države. Pogledajmo sada kakvo je primjereice državno ustrojstvo Sjedinjenih Američkih država. (62)(Arend Lijphardt. Prednost predsjedničke vlasti je je u tomu što dioba vlasti znači ograničavanje vlasti i zaštitu pojedinca od “tiranije vlasti”. Senatore ne biraju građani izravno već “zakonodavna tijela pojedinih država”. koja nestabilnost “nastaje ako zakonodavno tijelo često svrgava vlade izglasanjem nepoovijerenja ili se vlade često mijenjaju čak i bez formalnog izglasavanja nepovjerenja kad izgube većinsku podršku u zakonodavnom tijelu. dok broj članova zastupnika u Zastupničkom domu temelji se na broju stanovnika. s. u tomu što se izbor predsjednika države može smatrati demokratskijim u odnosu na izbor šefa kabineta. dok predsjednika države narod bira na neposrednim izborima.(64)(Usp. Vlast se dijeli na zakonodavnu. Veličina države ili broj stanovnika neke države ne određuje broj senatora. izvršnu i sudbenu vlast. str.”(61) (Lijephardt. kancelara ili ministra predsjednika u paralmentarnim oblicima vladanja. federalne jedincie. predjsjednik se bira na izravnim predsjedničkim izborima za određeno vremensko razdoblje određeno Ustavom.) U prezidencijalnom sustavu.) Kritičari prezidencijalizma iznose još dva bitna nedostatka prezidencijalizma. Prednost jepredsjedničke vlasti. Šef vlade.No predsjednički sustav ima i nedostatke. U paralmentarnim sustavima primjeren je pluralni oblik izvršne vlasti. Izvršna je vlast u parlamentarnim sustavima.Zagreb. 18. Dužnost senatora je reprezentacija država..

Umjesto toga oni izabiru listu predsjedničkih elekektora. U Zastupničkom domu sjedi 435 zastupnika.obraćanje Kongresu. postavljanje . Ovlasti Kongresa su određene u odijeljku 8. Ustav predviđa da se.tvore takozvani Elektorski kolegij .Neke sastavljaju stalni odbori.Kad predlog zakona prihvate oba doma Kongresa. u slučaju da nosi glsovanjem u Zastupničkom domu. str. U tom slučaju prijedlog zakona postaje zakonom i bez njegovog potpisa deset dana nakon što je stigao do. pri kojem svi zastupnici jedne države glasuju kao jedinica.trgovine.) Mandat predsjednički traje četiri godine. revidirati.energetike. Članaka I Ustava. )Postoji više načina predlaganja zakona:” Predlaganje zakona inicira se na različite načine.poslovnik itd. Umjesto toga. koja može trajati po nekoliko mjeseci. U Zastupničkom domu i Senatu su odbori poljoprivrede.osigurava pokoravanje izvršnih dužnostnika zakonu.njega(ne brojeći nedjelje). financije.Kongresni nadzor spriječava rasipništvo o pronjevjere. dj. knadidat za predsjednika mora dobiti 270 glasova. Već smo rekli da je tipični primjer prezidencijalizma američki prezidencijalizam. stavljanje veta na prijedloge zakona. dj. pa svaki od “kongresa djeluje po dvije godine. str.Ukoliko je Odbor donio odluku o prijedlogu zaklona predloženi se zakon dalje proslijeđuje Senatu koji ili Zastupničkom domu. Prema američkom Ustavu. a on može “ne potpisati ali ne i staviti veto na neki prijedlog zakona. šititi građanske slobode i prava pojedinaca. a Senat 16 trajnih odbora. narod pojediačnih država tehnički ne glasuje izravno za predsjednika (ili potpredsjednika).” Pored zakonodavne dužnosti. postavljanje čelnika saveznih ministarstava i agencija te ostalih važnih saveznih dužnosnika.” (65)(Nav. Elektori svih 50 država i Državnog okruiga Columbia .(Nav.prikuplja informacije za izradu zakona i upoznavanje javnosti sa stanjem stvari i procjenjuje uspješnost rada izvršnih dužnostnika”. (67)(Nav.ukupno 538 osoba . provoditi zakone koje je donio Kongres i ostale dužnososti kao što su “”predlaganje zakona Kongresu. Članovi Kongresa imaju dvogodišnji mandat. Predsjednikove glavne dužnosti su .84. elketori se ubrzo naklon izbiora okupaljaju u glavnim gradovima država i daju svoje glasove kandidatu koji ima najveći broj glasova s općih izbora u njihovim državama. Potpredsjednik i različita ministarstva. koja je po broju jednaka broju senatora i zastupnika svake od država u Kongresu. Zastupnički dom ima 22. dj.imaju više zaopstupnika u Senata.Odbor može odobriti. imenovanje saveznih sudaca. sazivanje posebnih sjednica Kongresa. izvršna vlast pripada Predsjedniku. Kongres ima pravo i dužnost nadzora:”Jedna od najučinkovitijih thenika kojom se Kongres koristi kako bi utjecao na izvršnu vlast je funkcija nadzora. str. Da bi uspio. dj. Iako se imaena kandidata nalaze na glasačkim lističima. Kandidat s najvećim broje glasova u svakoj pojedinoj državi dobiva sve elektorske glasove te države. taj kolegij se nikad ne sastaje kao tijelo.pravni odbor. koji se bira na neposrednim izborima radi kojih se pokreće predsjednička izborna kamapanja. štititi Ustav. Gotovo je nemoguće da prijedlog zakona dođe pred Zastupnički dom ili Senat a da prije toga nije dobio odobrenje odnora. Odobrio su sepecijalizirani za pojedino zakonsko područje:”Svaki prijedlog zakona koji je iniciran u bilo kojem od dva doma daje se odogovarajućem odboru da ga prouči i da iznese svoje mišljenje.(66) “(Nav. Kongres ima stalne ili trajne odbore u Zastupničkom domu i Senatu.:”Metoda izbora predsjednika osobena je američkom sustavu. 83. nekemogu predložiti predsjednik i drugi izvršni dužnosnici. U ovom slučaju svaka država i Državni okrug Columbia imaju po jedan glas” (66).) b)Izvršnu vlast tvori Predsjednik i izvršni ured predsjednika.) Nakon toga slijedi rasprava.. . kao šrto je primjerice sučaju u Europi s Europskim parlamentom.. Prema uvjetima navedenim u Ustavu . tad se zakon šalje Predsjedniku na potpis.55.odbiti ili odložiti izjašnjenje o bilo kojoj od tih mjera. str.89. bakonovnih poslova.

Tek po isteku mandata pokreće se postupak izborne kampanje za novoga predsjednika.koje je odabrao. Harlod Laski u knjizi /The American Presidency: An Interpetation.72.) Predsjednik mora dobiti potporu od Kongresa u kriznim situacijama. ne postoju mogućnost da Kongres ne može diskreditirati i uništiti predsjednika.Zatim u birača treba utvrditi kakovi su njihovi stavovi prema stanju u društvu. Predsjednik kao “obitelj javne politike” ima važnu ulogu pri donošenju zakona. Prema tomu postoji Vrhovni sud. I slučaj ispitivanja povrede odgovornosti bio je nedavno proveden u slučaju seksualne afere Monice Lewinski i Billa Clintona. optuženiku se sudi u Senatu a suđenjem predsjedava predsjednik Vrhovnog suda. u sudbenoj vlasti ( imenovanje i postavljanje značajnih sudbenih dužnostnika) i ovlasti u vanjskoj politici (prva osoba koja odogovara za odnose sa svijetom). Uz četrnaest ministarstava postoji postoji još i niz administrativnih organizacija okupljenih u Izvršnom uredu predsjednika. U multukulturnim i multi etničkim društvima s stručnjaci za marketing u politici moraju dobro poznavati socijalne karektiristike etničkih skupina koje podupiru nekoga predsjedničkoga kandidata.21. O odnosu predsjednika i Kongresa. Treća grana savezne vlasti u Sjedinjenjim Američkim Dražavama je sudebana vlast. a ne i. pravila. str. osouda na osnovi tih i takovih optužbi. tvore vijeće savjetnika poznato kao predsjednički kabinet. Ustava .Predsjednik ima mandat koji je propisan Ustavom i službu ne može napustiti prije ustavno propisanog roka.” (67)(Nav.2.veleposlanika. Premda su u svojevrsnom suparničkom odnosu Predsjednik i Kongres. Predsjednikov kabinet tvori vijeće savjetnika:”Čelnici ministarstava.”(68) (Nav. u smislu osluškivanja i akceptiranja njihovih interesa i na temlju toga pridobivanja naklonosti i potore nekom predsjedničkom kandidatu.) Taj postupak pokreće Zastupnički dom Kongresa. dj.New York. Ima situacija koje su za državu vrlo teške i važne.)Premda je zakondavna vlast Kongresa najveća. koji ih problemi najviše obuzimajum i što očekuju od predsjedničkog . Kongres je podijelio državu na okruge. dj..54. c)Sudbenu vlast tvori Vrhovni sud i različiti sudovi. u kojim situacijama “Kongres mora podržati predsjednika ma što god on učinio. preferencije i detektirati političke interese. Strategija političke okoline Strategija predsjedničke izborne kampanje zahtijeva identifikaciju političke okoline odnosno sudininike u porcesu vođenja kamapanje.1. nav. što se najčešće misli. Predsjednika u zakonodavnoj proceduri ima pravo veta. Osim toga predsjrdnik ima ovlasti u izvršnoj vlasti( objavljivanje različita. U takvom stanju. narod zahtijeva akciju i upire pogled u predsjednika da odredi kakva je vrst akcije potrebna. pa svaki okrug ima savezni sud. dj.1940. ) Koliko god bila superperedsjenička moć predsjednik može biti smijenjejen u slučaju optužbi(Impeachment) :”Impeachemnt je optužba za povredu pravila slčužbe koju je protiv državnog dužnostnika pokrenulo zakonodavno tijelo. jedanaest prizivnih i tri suda s posebnim nadležnostima.(68)”(Nav. kao nespcijalizirana ciljna heterogena skupina U birača treba utvrditi njihove političke poglede .61. Načine i tehnike približavanja tim skupinama. str. str. Identifikacija politilčke okolice podrazumijeva uztvrđivanje ciljnih skupina u procesu vođenja kampanje.) opisujući položaj predsjednika da vlja lučiti “krizna” i “normalna stanja”. str.3. uredbe odnosno izvršne naredbe). predsjednik a odobrio Senat.obnašanje dužnosti vrhovnog zapovjednika oružanih snaga. Sudbena valast nalazi svoje uporište u Ustavu Sjedinjenih Američkih država :”Sudebna vlast Djedinjenih Američkih Država bit će dodijeljena jedinstvenom Vrhovnom sudu i onim nižim sudovima koje Kongres s vremena na vrijeme može odrediti i uspostaviti”..To je moguće utvrditi ili ispitivanjem javnog mnijenja ili neposrednim kontaktima s ljudima. 7. dj.”(69)(Arend Lijphardt. Prva ciljna skupina su u najširem smislu riječi birači. Takva formulacija podastrijeta je u članku III.

Političke stranke.) Eklektorski kolegij tvore predstavnici svih američlkih saveznih država. u slučaju da niti jedan od kandidata ne dobije većinu glasova. te skupine imaju veliki broj članova.” (71)(Prikaz američkog državnog ustrojstva.3. Trećoj skupini participijenata predsjedničke izborne kampanje pripadaju političke stranke.narod pojedinačnih država tehnički ne glasuje izravno za predsjednika (ili potpredsjednika).unatoč toj izravnosti .” (72)(Prikaz američkog držasvnog ustrojstva. Aaron Wildavsky. Prvi je razlog što se one svojim nočanom potporom omogućuju kandidatu izglede za izbornu borbu i izborni uspjeh.Ustav predviđa da se. str. Contemporary Strategies of American Electoral Political. Premda Amerikanci izravno biraju Predsjednika na predsjedničkim izborima . Dvije najznačjnije američke političke stranke su Demokratska i Republikanska koje se međusobno izmjenjuju na vlasti. Elektorski kolegij ima 538 članova. toga oni izabiru listu predsjedničpkih elekeora. Interesne skupine predstavljaju socijalizirane ciljne skupine. The Free Press. dj. kandidat za predsjednika mora dobiti 270 glasova.(70)(Usp.) U izbornim predsjedničkim kampanjama interesne skupine su važne iz dva razloga. Ili Elektorski kolegij. Stranke se na taj način uključuju u političku participaciju u predsjedničkim izborima.55. Ustav Sjedinjenih Američkih Država ne predviđa sastajanje članova Elektorskog kolegija:” Umjesto toga elektori se ubrzo nakon izbora okupljaju u glavnim gradovima država i daju svoje glasove s općih izbora u njihovim državama. Nelson W. Političku okolinu tvori i izborno povjerenstvo. Da bi uspio. Umjesto. Prije nominacije predsjednički kandidat mora . Presidential Elections.Sredstva izborne kamapanje Predsjednička izborna kamapanja ne može se zamisliti bez bez resursa među kojima je najvažniji novac. U ovom slučaju svaka država i Državni okrug Columbia imaju samo po jedan glas. Obilježja interesnh skupina u američkom društvu : 1.Kandidat s najvećim brojem glasova u svakoj pojedinoj državi dobiva sve elektorske glasove te države.1988.kandidata u slučaju da dođe na vlast. pri kojem svi zastupnici iz jedne države glasuju kao jedna jedinica. str. sredstvima izborne kamapanje. one primjerice zastupaju interese proizvoča nekog proizvoda i neke druge interese potrošača. njihovi članovi uključuju se u izbornu predsjedničku kamapanju davanjem potprore svojemu predsjedničkom kandidatu. jer se radi o skupinama koje zastupaju socijalizirane interese vrlo utjecajnih ljudi u društvu.) Nakon što smo pokušali prikazati temeljne sudonike izbornog procesa na predsjedničkim izborima potrebno je sada nešto reći i o resursima .institucija Elektorskog kolegija čini te izbore na neki način posrednim: “Metoda izbora predsjednika osobena je američkom sustavu.Polsby. prema kojima treba primijeniti možda malo drukčiji politički marketing.3. Ti ljudi imaju vremena . što znači da imaju masovnu bazu. 2. dok s druge strane interesne skupine pojavljuju kao one koje podupiru nekog predsjedničkog kandidata. 7. one su koncentrirane zmeljopisno i međusobno interesno povezane . nav.1. Iako se imenakandidata nalaze na glasačkim listićima. novaca za svoje interesno skupno djelovanje.. 3. Interesne skupine u američkom društvu organizirane su kako bi utjecale na rad američke vlade i pri tomu nešto učinile..str. odluka donosi glasovanjem u Zastupničkom domu. Naravno dubljim ili dubinskim mjerenjima javnog mnijenja može se pokazati stupanj identitifikacije s predsjedničkim kandidatom ili pak antipatija. dj.18. koja je po broju jednaka broju senatora i zastupnika svake od država u Kongresu. New York. te se skupine sastoje od ljudi koji su u biti u mogućnosti sudjelovati u politici i utjecati na politiku. nav.Riječ je o Američkoj ustanovi izbornog povijerenstva.

Postoje dva načina prikupljanja sredstava.Na trećoj razini .nav.299 milijuna i 1988 328 milijuna dolara.121.49. 97-175.) 7. Informacije se mogu odašiljati na različite načine. Moć informacija zavisi o jačini medija. str. Kako je izborni proces postao složenijim osnivane su stranačke i biračke skupine na razini regije ili države koje su raspravljale o kanidatima i “naposljetku izabrale kandidate”.Počinje “rat” između Republkikanaca i Demokrata.Pojačava se sustav klivaža ili .(73)(Presidential Elections .(74) (Usp. 1984. Na primjerer.) U svim planovima kamapanja . U procesu političkog komuniciranja ili kampaniranja birači istražavaju političke preferencije u skladu s vlastitim sustavom vrijednosti. odnosno skupiti što više novaca..troškovi odašiljanja promičbenih materijala poštom.prikupiti pozamašan iznos novčanih sredstava kako bi mogao sudjelovati u izbornoj utrci. Prvi način je telefonski i poštanski marekting radi nagovaranja potencijalnih podupiratelja da daju svoje dobrovoljne priloge. Radijske i televizijske reklame. za predjsedničku izbornu kamapanju trebalo je izdvojiti 20 miliju/una dolara . Ovdje politilčki marketing mora odigrati svoju pravu igru do pogotka. U prošlosti su se sastajali čelnici stranaka i međusobno odlučivali kojega će kandidata poduprijet i nominirati. dj. 7. Tko god se upušta u izbornu trku mora prije toga imati zajamčeni novčani fond. nav dj. Drugi strateški resurs predsjedničke kampanje su informacije. U Sjedinjenim Američkim Državama tijekom povijesti razvile su se različite metode nominacije. u slučaju predsjedničkih izbora moraju se održati nominacijske konvencije:” Vrhunac izbornog procesa su izbori za predsjednika Sjedinjenih Država svake četiri godine. bar u prvom krugu.Tijek predsjedničke kamapanje Poslije nominacije slijede pripreme za kamapanju. S vremenom se mijenala i usavršavala kampanja. dj. 1972. Evo nekih primjera. U medijima se stvara atmosfera polarizacije. zatim organizacija različitih zabava. Mnogi smatraju da je predsjednička kamapanja izuzetno skupa: “presjednička kampanja je strašno skupa. (76)(Šire o proceduri nominacije u:Presidential Elections. bez obzira koje vrsti bile. Svojevrsne konvencije. priredba i od moćnijih donatora.4. Počinje doba snažnije identifikacije s podupirućom strnakom.. godine 1969. nav. 1980 oko 143 milijuna.1.1. upoznaju s kandidatom i njegovim programom. Nomanacija je imenovanje ili prijavljivanje kandidata za izbornu utrku.3.. Presidential Elections. obično se obvezuju da će glasovati za određenog kandidata. Proces nominacije Za predsjedničku nominaciju postoje pravila igre koja se trebaju uvažiti kandidati koji se žele nominirati. koji se biraju unutar svake države. Delegati na tim konvencijama.str. Tehnike kamapaniranja postale su složenije i skuplje.oglašavanje u novimama putovanja kandidata i njegove pratnje.) iziskuje poprilične prihode i rashode.Informacijama se utječe na ponašanje birača.5. Svakako da su najmoćnije ili najutjecajenije informacije koje se emitariju preko televizije. 100 milijuna. ugrađen je plan prikupljanja novčanih sredstava. Stranački kandidati biraju se na nominacijskim koncencijama koje se održavaju nekoliko mjeseci prije općih izbora.3. Povijesni razvoj nominacije tekao je na ovaj način.) Nakon toga nominacija se objavljuje i medijima što je znak da je kandidat ušao u predsjedničku izbornu utrku.Informacije trebaju pomoći biračima da se tijekom kampanje orijentiraju tj. U tomu smislu može se govoriti o progresivnom rastu troškova ili izdataka za financiranje predsjedničkih kampanja.Televizija ima najveću ulogu u procesu nominacije kandata i prva plasira informaciju u javnost da je neki političar nominirao za predsjedničke izbore.” (75)( Prikaz američkoga državnog ustrojstva.49. str.

Organizatori kampanje moraju imati medijski plan odnosno plan praćenja i televizijskog i ostalog medijskog pokrivanja kampanje. Naravno.” (77)(Damir Matković. godine.Profesonalizirana vođena kampanja mora imati složenu momčad različitih stručnjaka među kojima i značajno mjesto imaju stručnjaci za ispitivanje javnog mnijenja i specijalizrane agencije za ispitivanje javnog mnijenja.str.Iz tog vrlo instruktivnog priručnika razvidne su tehnike kampaniranja koje su bile uporabljene u izbornoj utrci Clinton-Al Gore. Danas se otprilike pola proračuna u predsjedničkoj kamapanju troši na televizijsko reklamiranje. jinglovi i kratke izjave predsjedničkog kandidata. Oni su specijalisti u kamapanjui.U profesionaliziranoj kampanju angažirane su osobe koje moraju voditi računa o identifikaciji ciljnih skupina koje bi eventualno mogle poduprijeti predsjednilčkoga kandidata. 132. njegov program.Stoga se u literaturi počinje korisiti izraz”profesionalizacija kampanje”.U reklamama se reklamira kandidat .6. Televizija igračka našeg stoljeća . In Charge ! Sing -up.Od tada je to postalo radeovita praksa. Oglašavanje na televiziji ili uporaba političkog marektinga u SAD počinje negdje 1952.Allem(Campaign Advisor on Fild . jer kamapanja ne može bez takovih stručjnaka zbog usložnjavanja tehnike vođenja kampanja. cijele emisije u kojima su nastupali predsjednički kandidati. Po tehnici kampaniranja kandiati se mogu opredijeliti za pozitivno i negativno kampaniranje.1. poruke kampanje . Najveća pomoć kampanji su mediji. dok od 1952. kao što smo rekli televizija ima najveći utjecaj na tijek kampanje.3.Šefovi izbornih stožera i stručnjaci za marekting u politici moraju izraditi strategiju kandidatova nastupa u javnosti. Primjer tehnike uspješne kmpanje.stranačkih razdijelnica. a muškarci s vrijednostimam Republikanske stranke. korištene su tri tehnike kampaniranja. Johnny W. u novinama ili video kasetama i u novije vrijeme preko interneta. Pozitivno kampaniranje podrazumijeva iznašanje istinitih podataka..Zatim marketinške stručnjake koji će definirati temu kampanje. Clintonov i Al Gorov izborni tim izradili su Project Managers Handbook (Puting People . 1995. Doorstep. a negativno kamapaniranje znači metodu ocrnjivanja konkurentskog kandidata. 7.U javnim i televizijskim nastupima kandidat mora predstati sebe.AGM. Umjesto toga. Najprije su se zakupljivali udarni termini.. Na predsjedničkim izborima 1992. Do izražaja dolaze i razlike iz političkih ideologija ili filozofija spomenutih stranaka i polarizacija među različitim skupinama. Stručnjaci koji skrbe za kampaniranje preko televizije moraju naprije zavititi u fond kampanje i vidjeti koliko sredstava mogu izvojiti za plaćene reklame na telviziji. reklamana egencija koja je vodila kampanju pripremila je niz spotova od 30 do 60 sekundi u kojima su bili crtani filmovi. Zagreb. Director of State Operations. Simon Rosenberg (Deputy Direktor of State Operations). Tvorci toga priručnika bili su Craig Smith. Na tim predsjedničkim izborima 1992. savjetnici za medije plaćaju kraće reklame pomoću kojih se odašilju političke poruke. te glavne teme iz unutarnje i vansjke politike. Pokušajmo se sada vratiti na tezu o profesionalizaciji kamapanje ili o dobroj marketinškoj momčadi. Inicijativa Clinton-Al Gore 1992. Umjesto dugih i iscrpljujućih predsjedničkih govora .O toj promijeni veliki znala tevizije kao medija u nas novinar Damir Matković piše:”U predsjedničkoj kamapanji savjetnici Dwighta Eisenhowera prekinuli su s tradiijom zajkupljivanja vremena za emeitriranje cijelih govora.) Stručnjaci za marketing u politici preporučuju oglašavanje na radiju. godine dolazi do promjena u pristupu obraćanja predsjedničkog kandidata američkoj javnosti ili glasačima.Zatim slijede televizijska sučeljavanju protivničkih kanidata u obliku predstavljanja programa i zastupanja stavova i interesa stranke iz koje dolaze kandidati. Primjerice žene se snažnije identificiraju s vrijednostima Demokratske stranke. svoj živtoni rtijek javnosti kako bi javnost znala sve o kandidatu. Tenmore.

2.čiji je cilj bio povezati prijetelje. Vi ćete ih morati upoznati vrlo dobro.Na trećem stupnju lideri i članovi skupine promiču literaturu o Clintonu-Goreu.kao svojevrsnog plana aktivnosti.Proces novačenja je uspješniji ukoliko lider (a) napravi prospekt. 12 koraka k pobjedi u studenom ZNAJTE SVOJU PORUKU Čestitam.(c)pomaže u kontaktima face-to-face. Kada ste u nedoumici tržite pomoć i savjete.ljudi trebaju osobno biti pitani za pomoć. a ne negdje okolo”.Ovaj se program kamapaniranja temeljio na ovim premisama:” 1. Uz uporabu. zvati. pisati. podsjećivati i hvaliti mnoge nove i prijašnje prijatelje.smanjiti apstinenciju i motivirati ih d na politički aktivizam. Prva tehnika kamapaniranja bila je “Doorstep Campaign”.Ona je zapravo trebala odvratiti glasače. Na četvrtom stupnju lideri podnose izviješće o djelovanju glavnom izbornom stožeru. koja podupire Clinton-Gorea izabere lider . dok je zadatak volontera bio podupirati prijateljstvo u kampanji. korištenje “SIGN-UP Card”. Da bi se ljudi potakli na političko djelovanja napravljena je “SIGN-UP Campaign Card”. Kako se praktično kampaniralo moguće je vidjeti iz promidžbenog letka.ljudi imaju dobre namjere. Ili mobilizacija susjeda za potporu Clinton-Goreu.Ta je tehnika komuniciranja bila oblikovana iz razloga što su studije o ponašanju glasaača pokazivale prethodnu veliku apatiju i nezinteresiranost građana za izbore. Vi ste najvažnija veza. Druga tehnika bila je “Sign-up Campaign” Ona je trebala povezati Amerikance i potaknut ih na promjene. mjesnoj zajednici. Bit ove metode je da liderima omogućuje nadzor nad cijelim procesom komuniciranja. 3. Tvorci kamapanje zamisli su tri tehnike kampaniranja.U kampanju je bilo uključeno mnoštvo. (b) listu telefonskih kontakata i osobnih posjeta. općini i župi i skupite najvažnije telefonske brojeve i imena veznih osoba koji vam trebaju tijekom kampanje. Budite zaneseni vašim radom . Evo nekoliko korisnih savjeta: Odvojite vremena za Doorstep djelovanje triput tjedno.Bave se promičbom. DOORSTEP LEADER koji radi za Clintona/Gorea je srž ove kampanje.ljudi osobno drže do svojih veza.Outzreach). Na drugom stupnju održava se sastanka komiteta za potporu kojega potiču lideri skupina. UPOZNAJTE SVOJE BIRAČE Uvodni upitnik koji je sadržan u ovom omotu je velika pomoć pristupu. Akcija “deset lidera više” ima dva stupnja.(d) određuje vrijeme prve akcijske kamapanje. POKAŽITE SVOJE BOJE Neka ljudi vide vašu zanesenost Clinton/Gore kampanjom. Da bi bili spremni pročitajte ovaj sadržaj i naučite ključne pojmove o vašim područnim uredima. Bilježite vaša iskustva i zapisujte na kalendar svoje obveze. pogotovu ako im se obraćaju prijatelji ili kolege. Prvi stupanj je da se iz skupine od 12 do 15 članova. I “Mi smo tamo gdje su ljudi. Clintonova predsjednička izborna kampanja vožđena je pod motom: “ljudi za ljude” i “Amerikanci za promjene”. Dok radite vi ćete posjećivati. Bit ovih tehnika da je ovakova kamapanja omogućila “mnoštvu Amerikanaca dsudjelovanje u kampanji. Napravite mjesta kod kuće za sredstva i zabilježbe. Bila je to ideja podupiranja i ohrabiranjva indivudualnih glasača. Ta je tehnika predmnjijvala aktivizam građana za pormjenu vlade i promjenu političkog ponašanja. stvoriti mrežu “friend-to-friend” i potaknuti ljude na glasovanje tamo gdje žive. PLANIRAJTE SVOJ RAD Ovaj omot sadrži imena glasača u vašoj neposrednoj blizini ili mjestu koje ste izabrali predstavljati.Na petom stupnju valja ponoviti sve iz početka i tako unedogled. Smisao ove tehnike kampaniranja bila je potaknuti događaje i motivirati potencijalne poduprijatelje predsjedničkog kanidata. Planirajte rad koji ćete ostvariti za to vrijeme. Posjetite vaš mjesni promičbeni ured za nabavu sredstva koja trebate da bi vaši prijatelji i susjedi uvidjeli poruku. Treća tehnika bila je “Ten more Campaign”. Slika 9.Ta je kamapanja trebala utemljiti “deset novih vođa”.

10. Obrazovanje Porezi Sigurnost ulica Posao i ekonomija Zdrastvena zbrinutost [ Zabilježite slovo izbora. 11. Zaslužujete slavlje. SLOŽITE “ZABAVU GLEDANJA” Dvije vrste Zabava gledanja će biti organizirane od strane Clinton/Gore kampanje: Jedna vrsta može biti složena bilo kada u nečijem domu koristeći se videomaterijalima zaduženim u uredu.] 1. Ako troškovi ne dopuste slanje pisma biti ćete zatraženi da osobno predate poruku. Obilježite sve nove Clinton/Gore glasače na popis izbornog dana. Pozovite vaše glasače koji su pritom pomogli. šaljite poštom ili faksom vaše izvješće u ured označen na ovom omotu. planirajte nazvati sve vaše birače ponedjeljak navečer ili utorkom tijekom dana. Molim vas odgovorite mi koja vam je najvažnija od ovih svari. Neki Leaderi će smatrati korisnim pisati zabilježbe svojim glasačima prilažući činjenice te teme. Vi ćete upoznavati i raditi s ljudima poput vas koji pomažu Ameriku za bolje promjene. PODJELITE LITERATURU Za vaše susjedstvo će biti određena literatura u dva tri “navrata”. ] . Kazujući vam vrijeme oni si stvaraju mentalnu predbilježbu. Pripremite zalihe literature. Drugo. 12. vaše ime i što bolji ugođaj. PUSTITE GLASINE Po završetku uvodnih interviewa skupljene ključne podatke donesite što prije u promičbeni ured.za Bill Clintona i Al Gorea. Imate li minutu vremena za nekojiko pitanja u vezi izbora ove godine? [Probajte kratko vrijeme provesti čekajući odgovor ali zapamtite da morate uspostaviti odnos a ne samo dobiti neke odgovore na pitanja pa zakažite dogovor za kasnije ako je potrebno. Dostavite. U tom slučaju upotrijebite dostavljeni upitnik umjesto ovoga. Moj zadatak je da razgovaram s ljudima i da razmjenjujemo mišljenja s ljudima u ovom susjedstvu i kampanjom. B ili N (za neopredijeljene)]. Zovem se ____________________________ i ja sam susjedski predstavnik kampanje za Bill Clintona i Al Gorea. PRIDRUŽITE SE DRUGIM DOORSTEP LEADERIMA Vaša vezna osoba će vas upozoriti na mjesta okupljanja i događaje važne za promičbenu kampanju. Pitajte ih za točno vrijeme kada će glasati. Zovite vašu veznu osobu da potvrdite dospijeće podataka. Za vaše susjedstvo trebat ćete vlastitu pozivnu listu. Dobro veče. oznake. Uvodni interview Molimo da ova pitanja postavite točno kako su napisana i zabilježite odgovore na LIST SUSJEDSKOG IZVJEŠĆA. Ako bi izbor za predsjednika Sjedinjenih Država bio danas biste li glasali za Bill Clintona ili George Busha? [ Zabilježite C. pobrinite se da glasate vi i vaša obitelj. Slijedeći poziv upućujete telefonom četiri dana unaprijed. Slika 10.POŠALJITE NEODLUČNIM GLASAČIMA POZIV BUĐENJA Vikend 23 listopada je datum za ponovno nazivanje svih glasača s liste koji su bili neodlučni u kolovozu i rujnu. više naglašujući mjesne interese. Pregledajte vaše izvješće ustvrđujući da bude točno i valjano. U suradnji s vašom osobom veze odlučite da li održati zabavu u vašem susjedstvu s svim vašim glasačima ili spojiti nekoliko skupina.OPSRBITE SE ZA IZBORNI DAN Zalihama. Druga vrsta će se vrtjeti oko TV rasprava. Na nekim mjestima će dodatni upitnik biti korišten.NASMIJEŠITE SE! VRIJEME JE IZBORA! Prvo. primjerci izbornih listića i pripomoći će vam biti nužni. Nemojte gubiti osmijeh ili srdačnost pred susjedima – čak i kad vam poneki zalupe vrata u lice! Prilikom svakog interviewa ostavite literature. Sretno. Leaderi će dobiti posebnu doznaku gdje god će Clintonovi i Goreovi biti nazočni. Vaša osoba veze će vas uputiti kako nabaviti zalihe i za kad je svaki dio predodređen. 2. Neka vam ljudi dođu pola sata prije prijenosa. I dođite na Zabavu pobjede. Ako bi trebali pomoći na vašem izbornom mjestu. Navest ću vam pet stvari koje ljudi smatraju važnim za izabiranje predsjednika ove godine. osvježenja i dobrog raspoloženja. Zbog toga ostanite u vezi s promičbenim uredom. Za zabavu pošaljite pisane pozivnice tjedan dana unaprijed. VIŠE TLC ZA VAŠE BIRAČE Promičbeni ured i neće moći poslati Bill Clintonu sva pisma koja govore čime su birači prvenstveno zabrinuti.

Politički sustav Republike Hrvatske i temeljne vrijednosti Vrijednote kao zamišljeni idealtipovi prema kojima se nastoji orijentirati politički život označuju narav nekog političkog sustava. Stranke na političkom tržištu Raspadom komunističkog društva u Republici Hrvatskoj utemeljen je višestranački sustav s konkurencijom na političkom tržištu.3. zapravo postmaterijalističku vrijednost što označava državnu skrb za kvalitetu života. 8. radi izbjegavanja većih društvenih sukoba koji mogu ugrožavati stabilnost političkog sustava. Iz vrednota je moguće zaključiti je li jedan sustav demokratski ili nedemokratski. natjecanje. razlike. Vladavina prava. 6. kao jedna od vrednota. One određuju narav političkog sustava. Njihiovo utmeljenje zajamčeno je Ustavom Republike Hrvatske . državo ustrojstvo temelji na vladavini prava. Sloboda znači da je sve u djelovanju dopušteno što nije zabranjeno i ne ugrožava ničiji život i ljudsko dostojanstvo. navlastitosti. socijalna pravda. Nepovredivost vlasništva predstavlja vrednotu građanskog demokratskog sustava u kojemu se zajamčuju svi tipovi vlasništva. Mirotvorstvo je takva vrijednost koja označuje mir kao temeljnu kategoriju političkog djelovanja. vjeroispovijest. svjetonazor. Očuvanje prirode i čovjekova okoliša predstavlja noviju ustavnu. koje u svojim političkim djelovanjima koriste marketing u politici.1. Demokratski i višestranački sustav. Svaka (politička) zajednica ima navlastiti tip vrednota. Zahvalite glasaču i nastavite razgovor opuštenije. nepovredivost vlasništva. 8. slobodnog osnivanja trajnog oblikovanja političke volje građana. 2. . rasa. jednakost. poštovanje prava čovjeka. ] 4. Nacionalna ravnopravnost je posebno značajna vrednota u višenacionalnim državama i višekulturalnim društvima u kojima se radi ravnoteže i stabilnosti političkog sustava moraju jamčiti nacionalna prava kao dio ljudskih prava u širem smislu. Utmeljene su političke stranke različitih svijetonazora i sustava vrijednosti. posebice privatno vlasništvo kao sveto pravo građanskog društva. temeljna su vrednota ustavnog poretka. mnoštvo. mirotvorstvo. očuvanje prirode i čovjekova okoliša. Kakvi su zakonski temelji višestranačja moguće je vidjeti iz slijedećeg prikaza. tijekom dana ili predveče na dan izbora? [ Zabilježite U. Što označuje pojedine vrednote? 1. odnosno demokracija i višestranačje kao vrijednosti Ustava i sustava Republike Hrvatske. D ili P. Stranke kao političke ustanove. a izvodi se iz političke teorije hrvatskog politologa i političara Stjepana Radića. Da li obično glasate ujutro. Politički sustav Republike Hrvatske. Socijalna pravda označuje vrijednost ravnoteže među društvenim slojevima i državnu brigu za potrebe članova društva. 9. pokazuje da se republikansko. Koliko registriranih glasača ovdje živi? Zabilježite njihov broj. Ostavite dio promičbene Clinton/Gore literature i najavite da ćete nazvati s vremena na vrijeme. Temeljne vrednote političkog sustava Republike Hrvatske izvedene su iz tradicije demokratskih ustava Europe i SAD. 8. Građanima se jamči sloboda udruživanja radi artikulacije različitih interesa Procedura osnivanja stranaka utvrđena je Zakonom o strankama. vladavina prava i demokratski višestranački sustava najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske«. nacionalna ravnopravnost.. zakona. Otvorenost. izražavaju ili pokazuju vladavinu naroda i načelo političkog natjecanja različitih stranaka koje se u političkom natjecanju pojavljuju s različitim političkim idejama/robama na tržištu političkih ideja ili programa. 5. a nabrojene su u trećem članku Ustava Republike Hrvatske: »Sloboda. 3. izborne kamapanje 8. 7. političko opredjeljenje. ideologijska usmjerba i tomu slično. Jednakost je ona vrednota kojom se žele iskazati odnosi u državi u kojoj su ljudi jednaki bez obzira na neke svoje posebnosti. kao što su spol. marketing u politici.2.četiri su obilježja demokratičnosti i višestranačja.

socijijalne.1.HSLS. regionalističke. 23 stavak 3) Nadzor nad provođenjem zakona ima Ministarstvo uprave. 76. Vrijednosne orijentacije u programima nekih političkih stranaka kao .SDP. 1842-1845.Najmanje stotinu državljana Republike Hrvatske može osnovati političku stranku. 2. Stranka mora objaviti statut 8. a protupravno stečena sredstva pripadaju državnom proračunu. tijelima jedinica lokalne samouprave. izdavačke djelatno promičbenog materijala.2. kolovoza 1993.Zajamčena je javnost djelovanja političkih stranaka. konzervatvine. Ostale stranke jedva se pokušavaju održavati. Marketinški pristup politici uočljiv samo u nekoliko političkih stranka kao što su HDZ. Za registraciju stranke prilažu se dokumenti: zapisnik o radu i odluke osnivačkog tijela stranke. Stranke se finaciraju iz članarine. dokaz o hrvatskom državljanstvu osnivača i članova upravnih tijela 7. sredstva itd). dobiti poduzeća čiji su vlasnici itd 3. One su prije svega definirane kao neprofitne udruge. program i statut. znak. 16. različitih oblika političkoga marketinga manifestacija. Članom stranke postaje se prihvaćanjem statuta i programa 3. članstvo. kršćansko demokratske.) Od osnutka prvih političkih stranaka početkom devedesetih do danas u hrvtskoj je registrirano preko sedemdeset stranaka. sredstava iz državnog proračuna. Stranka je dužna prijaviti organizacijski oblik Ministarstvu uprave 15 dana od dana osnivanja 6. Stranke moraju javno prikazati izvore sredstava. Ispunjavanjem uvjeta stranka se upisuje u registar koji vodi Ministarstvo uprave. predstavnike.Da bi stranke mogle nesmetano funkcionirati moraju imati izvore financiranja. imena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje. br. Nije dopušteno djelovanje strankama »koje nisu registrirane prema odredbama ovog zakona« 5. Karaktiristika stranka je u Hrvatskoj nedovoljno razvijena infrastruktura marketing koncepcija . sjedište. Odlukom Ustavnog suda (čl.HSS. Zbog oskudnih novačanih sredstava i neznatnog političkog utjecaja. Zakon točno propisuje što sve mora sadržavati statut stranke (naziv. vojsci. Odnosno onih koje sustavno primjenjuju marketing koncepiju u politici. 17). neovisnosti.IDS. Kao političke institucije prestaju djelovati : 1. te razmjerno broju zastupnika. zastupnike stranke. Osnivanje i registracija političkih stranaka: 1. oblike organiziranja. Odlukom nadležnog tijela o raspuštanju stranke 2. Nije dopušteno osnivanje organizacijskih jedinica u »državnim tijelima. policiji i drugim pravnim osobama« Strankom upravljaju članovi. (78)(Izvor: Narodne novine. Riječ je o procesu gomilanja političkih stranka na političkom tržištu. One se mogu podijeliti prema temeljnim orijentacijama na : stranke nacionalne provenijencije. Stranke dobivaju sredstva u slučaju izbora njihova kandidata u Sabor Republike Hrvatske (iz državnog proračuna). jedinstvenosti ili teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske« (čl. Članak 11. dobrovoljnih priloga. 8. »Odbit će se zahtjev za upis u registar političkih stranaka podnositelju koji programom politike stranke potiče ili poziva na nasilno ugrožavanje ustavnog poretka. str. popis osnivača i članova upravnih tijela. Malo je političkih stranaka koje imaju razvijeni politički marekting. ustanovama. socijal demokratske itd. Strnake se teritorijalno ustrojavaju.LS . u potankostima govori o nazivu stranke 9.liberalne. One stranke koje u programu pozivaju na nasilje neće biti upisane u registar. One stranke kod kojih se naziv jasno ne razlikuje od naziva registrirane stranke neće biti upisane u registar. poduzećima. 4.

Stranka preferira parlamentarnom umjesto polupredsjedničkom sustavu i smatra da se suverena Hrvatska mora uključiti u Europu. stranka Prema profilu HSS možemo definirati kao specijaliziranu stranku za promicanje interesa seljaka i sela i širih društvenih slojeva. 1. zaštitu manjinskog mišljenja. kulturni pluralizam. civilno društvo i državu.Ona se u svom programu zalaže i za : uklanjanje prepreka razvoju pluralizma. Privatno vlasništvo 8. Zagreb. Hrvatska kao suverena i samostalna demokratska država — temeljni cilj.) . izvršne i sudbene vlasti. Zagreb 1992). Iz narednoga prikaza vidjet ćemo kako su neke hrvatske političke stranke marketinški oblikovale svoje programe ističući različite sustave vrijednosti. Obiteljsko gospodarstvo i tržište 9. politički sustav liberalne građanske demokracije. parlamentarnu demokraciju . Stranka zastupa jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. 8. Stranka zastupa temeljna prava čovjeka. Rad 2.kao preduvjet slobode zajednice i promiče liberalnu demokraciju. 3. Stranka zastupa ove temeljne vrijednosti : 1.) Hrvatska seljačka. autonomiju gospodarskog. nove podobnosti za slobodno sindikalno udruživanje. Moral 3. neovisnost sudstva. Obitelj 7. prava i slobode svim građanima Hrvatske i 5. kulturnog. koja se bori za nacionalni suverenitet i očuvanje nacionalnog identiteta. (81)( Izvor: Politički program HNS. decentralizaciju. HDZ je narodna stranka koja okuplja sve društvene slojeve na vrednotama kršćanske civilizacije. homogenizacije i novih totalitarnih ambicija. listopada 1993.Ona je emancipacijska stranka nacionalne orijentacije i narodna stranka. Kao stranka različitih društvenih slojeva zalaže se za demokršćanski koncept solidarnosti. razgraničenje društva i države. Politički ih programi predstavljaju na političkom tržištu. Hrvatska socijalno-liberalna stranka. Vjera 4.4. Dom 6. toleranciju. te regionalizam i lokalna samoupravu građansku i nacionalna ravnopravnost. 1992. Četiri su uvjeta demokratskog političkog sustava: a) da ima demokratski donesene zakone koje primjenjuju i koji obvezuju sve građane.je stranka koja poštuje slobodu pojedinca. slobodu poduzetništva. d) da u međuizbornim razdobljima postoje osigurani kanali kontrole i utjecaja građana na izabrane političke predstavnike i proces odlučivanj. obrazovanju.Zastupa protucentralizam. b) da se ustrojstvo državne vlasti temelji na diobi zakonodavne. pravnu državu ograničavanje vlasti. Stranke se programski razlikuju prema svjetonazorima i ideologijama i imaju različite sustave vrijednosti. c) da je politička vlast izabrana na demokratskim višestranačkim izborima. nema suverenosti i samostalnosti bez demokracije.(79) (Izvor: Glasnik HDZ. Za jednakost i neotuđiva prava čovjeka i slobodu djelovanja.sastavni dio marketinga u politici Političke stranke primjenjujući marketing u politici svoje vrijednosti izlažu u svojim političkim programima. Zalaže se za socijalnu koheziju na ravnoteži interesa faktora rada i kapitala. Sukladno konceptu solidarnosti zalaže se za supsidijarnosti. Stranka još podupire napredak društva temeljen na poduzetništvu. Osim toga Hrvatska narodna stranka smatra da je aktivna oporba — uvjet demokracije. Hrvatska narodna stranka polazi od nekoliko političkih ciljeva :1. očuvanju okoliša. znanosti. Promiče ideju socijalno tržišnog gospodarstva. 2. Socijalne pravice . Za ishodište svojega djelovanja ima čovjeka — osobu kao najvišu vrijednost. moralnoj odgovornosti(80) (Izvor: Programska usmjerenja HSLS-a. duhovnog života pojedinca. pravna i socijalna država. Tradicija 5.

Skrbi za starije osobe 3. 5. Općina kao temeljna upravna jedinica 7. Stroga dioba vlasti (zakonodavna. . Njegovanje uzajamnog odnosa čovjeka s prirodom 3. Javna poduzeća pod nadzorom javnosti. Elementi gospodarskoga programa ili odrednice gospodarske politike su: 1. Zaštiti porodiljstva. Poduzetništvo 4. Solidarnost U pogledu države i političkoga ustrojstva HSS polazi od počela samostalnosti.10. Poljodjelstvo koje ima prioritet u gospodarskom razvoju 4. Izvješća HSS-a.slobode. Samostalna. samostalno i uz pomoć inokapitala i koncesija. Prikladan i ekološki usklađen način svega daljnjeg razvoja (82)(Izvor: Program Hrvatske seljačke stranke. sudska) 4.neovisnosti i demokracije. zaštita i organizacije poljodjelstva 7. Ekološki program HSS mogaobi se sažeti u nekoliko točaka: 1. Čuvanje okolice 4. slobodna i neovisna država 2. Poreznu politiku primjerenu raznovrsnim prilikama itd. Dom. Osiguranje povrata i naknade zemljišta 6. Obiteljsko gospodarstvo 6. Kompleksan. Tržište 3. Predsjednik vlade usklađuje rad članova vlade. Dvodomni Sabor 5. Socijalna politika HSS se temelji na: 1. Predsjednik Republike treba biti odgovoran Saboru 6. Obiteljsko poljodjelsko gospodarstvo 3. Hrvatska kao poljodjelska zona i turistička atrakcija Europe 2. br. Čuvanje narodnih ljepota 5. Suvremena parlamentarna republika 3. Cjelovit i harmoničan sustav potpora. Dakle u tom dijelu programa HSS im ove političke odrednice: 1. Država je nazočna u gospodarstvu Vodi politiku zdravog novca Brine o uravnoteženom javnom proračunu Kreira poreznu politiku Donosi trgovačko socijalno zakonodavstvo Financira. Kvaliteti življenja 2. temelji gospodarsku i socijalnu infrastrukturu Vodi sektorsku gospodarsku politiku Vodi osobito računa da fiskalna i socijalna opterećenja fizičkih i pravnih osoba nikako ne zahvate pretjerani dio narodnog dohotka 5. skladan i regionalno diferenciran pristup privređivanju 2. Njegov gospodarski program počiva na privatnom vlasništu i tržišnom gospodarstvu. majke i djece 4. a pred Saborom zajedno njima odgovara za rad vlade . Sabor imenuje vladu 8. Opasnost od velikih ekoloških katastrofa 6. Hss se nadalje zalaže za: 1. Zagreb. izvršna. Prema tomu moguće je nabroijiti politička počela koja dominiraju u političkom programu koji se odnosi na dravu i političlko ustrojstvo. Privatno vlasništvo 2. Novu zemljišnu politiku na selu 5. Obvezatnom zdravstvenom osiguranju.

. nastavljače. Odgovornost pojedinca pred ljudima i Bogom 5. Odbacivanje sudskih političkih procesa 9. Zaštita obitelji 2. Neovisna hrvatska država na povijesnom i etničkom prostoru 3. ) Hrvatska stranka prava (HSP) je stranka nacionalne orjentacije koja zastupa neotuđivo pravo na potpuni suverenitet i neovisnost Polazi od trinaeststoljetne neprekidnosti državne pravne posebnosti i samostalnosti koji je prekid nastao ulaskom u Jugoslaviju. Pluralizam 8. bez obzira na posebnosti 4. gospodarski uspješno i moralno zdravo društvo slobodnih ljudskih osoba 9. tradiciju i načelo hrvatskog državnog prava i čuvanje nacionalne svijesti. .Socijalna politika 16. Kršćanski nauk Katoličke crkve 6. Jednakost pred zakonom 5. Pravna država . HKDU (Program 1992). HSP podupire politiku ljudskih pravakoja podrazumijeva: 1. Poticanje višeg moralnog standarda društva 10. nedjeljivi. travnja 1993) . Zajamčena privatnost 7. Ekološko) socijalno tržišno gospodarstvo (83) Izvor: Program HKDU-a 1992. Nemoguć je savez s drugima prije uspostave državne neovisnosti 4. Zaštita života radi suzbijanja niskog nataliteta 3. savjesti. Kršćansko shvaćanje vrijednosti i ljudskog života 3. neotuđivi. nepotrošivi suverenitet hrvatskog naroda 2. Obrana prava ugroženih 3. Pravo na osobnu slobodu. Ravnopravnost vjeroispovijesti 8. Društvena pravednost 11. Obitelj 14 Prirodna i kulturna baština 15. uzajamnost 12. Univerzalna prava čovjeka 2. Nevažeći su ugovori koji dovode u pitanje neovisnost 6. Cilj je HKDU-a ostvarenje duhovnog i materijalnog blagostanja za pojedinca i društvo. nedodirljivost i dostojanstvo 4. zbora i udruživanja 6. Znanstveno propitije prošlosti . Stroga dioba vlasti 7. Neograničeni. Ograničenja prava i sloboda zakonom radi zaštite ćudoređa i javnog poretka Osim toga HSP se zalaže za ove opće ciljeve: 1. Supsidijarnost 13.15. Sloboda misli. Jednakost hrvatskih državljana. neprenosivi. Odbijanje svakog jugoslavenskog državnog okvira 5.HSP zastupa ova državotvorna načela: 1. Pravedno. Oslanjanja se na utemeljitelje. Čovjek kao osoba polazište je i cilj društvenog uređenja (apsolutna vrijednost) 2. HKDU (demokršćani) je politička organizacija koja demokratskim sredstvima povezuje sve ljude koji u javnom i političkom djelovanju prihvaćaju osnovne općeljudske vrijednosti i povezuju ih kršćanskim svjetonazorom i etosom. Pravo na zdravstvenu zaštitu 4. Temeljne vrijednosti HKDU su: 1. Demokracija 7. Solidarnost.

Pravo na obrazovanje 8. Politička kultura 6. Kumulacija funkcija dovodi u pitanje diobu vlasti 7. Regionalističke stranke udružene su u svoju asocijaciju (ARSH) .) . Državno-partijska kontrola medija 10. Borba za očuvanje regionalnih sveučilištâ U području socijalne politike ARSH zastupa: . Demokratsko političko nadmetanje 4. Privatno vlasništvo kao jamac slobode 7. Protiv novog jednoumlja 3.U njihovom asocijacijskom programu polazi se od cojene ssadašnjeg stanja .Temeljne odrednice Asocijacije regionalnih stranaka Hrvatske (ARSH).5. Pretvorba vlasništva vodi pljački nacionalnog bogatstva 9. Borba za modernu hrvatsku državu s nacionalnim. Izrada modernih općeobrazovnih sadržaja 4. Sindrom latinoamerikanizacije društva Zajedničke/opće smjernice djelovanja Asocijacije regionalnih stranka Hrvatske su : 1. Zaštita kulturne baštine 7. Znanost u ulozi razvoja hrvatskog društv Gospodarska politika HSP ove sastavnice: 1. Samostalna novčana. Pravo na rad 4. Tržište i slobodno natjecanje 6. U programima nekih hrvatskih političkih stranka do izražaja dolazi i regionalistička komoponenta. vjerskim i građanskim pravima 2. kreditna i porezna politika 5. Oslobađanje od protuideologizacije 2. Ne podupiru polupredsjednički sustav 4.Prema tomu: 1. Zagreb 24. Regionalističke stranke europski su strukturirana oporba stranci na vlasti 8. Podupiranju natalitetnu politiku U području odgoja i obrazovanja ARSH zastupa: 1. Ustrojavanje na denacionalizaciji Demografska politika ARSH počiva na: 1. veljače 1991. Razvoj temeljnih gospodarskih djelatnosti 2. Zaštita prirode 6. Spriječvanju nasilne migracije 4. Promicanju policentričnog gospodarstvenog razvitka 3. Jadranska orijentacija 3. Sloboda javne riječi 5. Te regionalističke stranke nasdtale su kao rezultat otvorene linije sukona središte/mmetropola hrvatske regije. Oslobađanje od protuznanstvenog odnosa 3. Borba za poštenu pretvorbu 7. Reduciranje državnog vlasništva na europsku razinu 8. Polupredsjednički sustav doveo je Sabor na sporedni kolosijek 5. U Hrvatskoj postoji nekoliko regionalističkih stranka. Zaustavljanju raseljavanja sela stimulativnom agrarnom politiko 2. Protive se administrativnom prekrajanju regija (županizaciji) 3. Osnivanje neovisnih sindikata 8. Vladu je sveo na »izvršno vijeće« 6. To su speicjalizirane političke stranke za obranu regionalnih interesa. Socijalna politika u ulozi socijalne pravde(84) (Izvori: Temeljna načela Hrvatske stranke prava. Regionalističke stranke zaustavljaju rastuću centralizaciju i birokratizaciju 2.

imaju svi državljani Republike s navršenih 18 godina. 8. tajnim glasovanjem.) 8. Da bi kandidatura u izbornoj jedinici bila pravovaljana potrebno je skupiti 100 potpisa. Zamrzavanje stranačkog djelovanja obnašateljima funkcija u vlasti (vojska. Etničke i nacionalne manjine imaju pravo predstavljanja u Saboru (5 zastupnika). tj. Izbori za zastupnički i županijski dom Hrvatskog državnog sabora U Republici Hrvatskoj izbori se jamče ustavnim člancima. Kandidate predlažu stranke.1. opće i jednako. Uključivanje Hrvatske posredovanjem regija u europske ustanove 3. policija. Aktivnu politiu zapošljavanja zaustaviti 2. Članak 1. Omogućavanje financiranja jedinica lokalne samouprave itd. Osim ustavnog određenja.3. Članak 8. Jamči se pravo biranja izvan domovine . Protivljenje zaustavljanju dijalektalnog govora 2. Podupiranje dobrosusjedskih odnosa 2. govori se: »Izbori za Sabor i predsjednika Republike raspisat će se prema izbornim zakonima koji će se donijeti najkasnije za godinu dana od dana proglašenja ovog Ustava«. Opatija. Ustavne promjene radi uspostavljanja parlamentarnog sustava 2. U . na temelju statuta. U području kulture: 1. Pravo biranja imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina i to na neposrednim izborima.Jamči se tajnost i sloboda glasovanja. Zastupnici nisu opozivi i nemaju obvezujući mandat. (85)(Izvor: Temeljne odrednice političkog djelovanja ARSH. pravna razrada iznesena je u Zakonu o izborima (zastupnika u Saboru Republike Hrvatske). Izbore raspisuje predsjednik Republike. Zakon o izborima Zakon o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske usvojen je u travnju 1992. daje takvu jamčevinu: »Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem«! U 45. te birači. pojedinačno i grupno Stranke predlažu »jednog kandidata i njegovog zamjenika za zajedničku državnu listu. Strukturiran je prema uzoru na slične zakone zapadne demokracije.3. Ustav (članak 73) utvrđuje i vrijeme održavanja izbora za domove Sabora: »Izbori se za zastupnike u domove Sabora Republike Hrvatske održavaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili raspuštanja domova Sabora«. Socijalnu sigurnost hendikepiranim osobama 3. sudstvo) 4. članku Ustava govori se o biračkom pravu: »Biračko pravo. Uključivanje prognanika u rad U području vanjske politike ARSH zastupa: 1. treći stavak.Nitko ne može biti istodobno biran u Zastupnički i Županijski dom. Zaštita kulturnog naslijeđa 4. na četiri godine. tehnike i tehnologije izbora. u članku 141. Koji su njegovi elementi lako je moguće doznati iz tabličnog prikaza. određuje uvjete prestanka mandata. Kandidati za zastupnike u izbornoj jedinici predlažu se na temelju 400 potpisa. Otpor nasilnim promjenama jezika 3.1. 19. rujna 1993. Zakon uređuje izbor zastupnika u Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem«. Ustava Republike Hrvatske. Isticanje prava etničkih zajednica itd. Pripadnost religiji U području prava: 1. Poštovanje načela reciprociteta 4. Osim toga. Sprečavanje miješanja vlasti (zakonodavne i izvršne) 3. Državljani koji se u dane izbora zateknu izvan granica domovine također mogu glasovati u diplomatsko-konzularnim predstavništvima.

Nositelj liste je po redu predloženi kandidat na listi«. s time da se brojevi od 1 do 4 zaokružuju na niži. a ako postoji i skraćeni naziv stranke.000 potpisa na propisanim obrascima. Od svih dobivenih rezultata šezdeseti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake državne liste (biračka masa liste).Ukratko ćemo sada opisati izbor zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske.slučaju državne liste 5. »Izborne jedinice na području županije utvrđuju se posebnim zakonom tako da se na približno isti broj birača. Državna lista. Predlagatelj slobodno utvrđuje redoslijed kandidata na listi. Izborna mjesta izborna komisija dužna je objaviti najkasnije pet dana prije izbora. »U Zastupnički dom 60 zastupnika bira se tako da područje čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu i da svi birači. od kojih svaki ima zamjenika. Listić na kojemu se glasuje u izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik sadrži: . odnosno stranaka. državnih list#H.Na koji se način provodi glasovanje ? Glasovanje se provodi na biračkim mjestima. A za državne liste »12 dana od raspisivanja izbora«. izborne komisije izbornih jedinica i birački odbori. Mediji su tijekom izborne promičbe dužni zajamčiti prostor kandidatima Onaj kandidat koji dobije »najmanje 6 posto glasova i politička stranka čija državna lista na izboru dobije najmanje 3 posto glasova imaju pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe« . biraju na temelju državnih lista sve zastupnike. U Zastupnički dom bira se 124 zastupnika. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake državne liste utvrđuje se na slijedeći način: Ukupan broj glasova koje je dobila svaka državna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 60. Naziv liste je puni. Rezultat se izračunava na dvije decimale. Izbori za zastupnike u Županijiski dom odvijaju se na ovaj način. Ako je listu predložila grupa birača. Glasovanje je osobno na temelju glasačkih listića. a od 5 do 9 na viši broj dok se ne dobiju cijeli brojevi. Birač potpisom podržava »samo jednog kandidata za zastupnika i njegovog zamjenika i samo jednu državnu listu«. bira jedan zastupnik« Tijela za provođenje izbora su: 1. zbirnih list#H. njezin je naziv nezavisna lista. Po objavljivanju liste kandidata iz izbornih jedinica. sve do 24 sata prije izbora. ili stranačke koalicije koja je. koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika«. Državna lista: »U prijedlogu državne liste obvezatno se navodi naziv liste. »Članove izborne komisije Republike Hrvatske čine predsjednik i četiri člana. Svi prijedlozi kandidata i njihovih zamjenika »moraju prispjeti izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora«. koji pristupe glasovanju. Od toga se 64 »bira u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik. Svaka državna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. 3. Šezdeset zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik« Pravo izbora zastupnika imaju pripadnici manjina. a kandidati moraju na listi biti poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 60. koji prebivaju u županiji. U svakoj županiji u tri izborne jedinice biraju se po tri zastupnika. odnosno koje su listu predložile.izborna komisija Republike Hrvatske. koja na izborima dobije manje od 3 posto glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta«. ono će pripasti onoj državnoj listi koja je dobila više glasova. stranke i kandidati imaju pravo javne izborne promičbe. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više državnih lista dobila zastupničko mjesto.

. navedene na glasačkom listiću« »Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati«. treba spomenuti Zakon o popisima birača iz ožujka 1992. koja jamči stabilnost političkoga sustava.. . očelo učinkovitosti političke vlasti”.Zatim. odnosno državne liste. Narodne novine. odnosno stranke ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata.(Dieter Nohlen) . 5.. Počela na temelju kojih bi se postigao konsensus je počelo pravedne zastupljenosti političkih stranaka i pravednog političkog predstavništva. S njima raspolaže državna Izborna komisija koja ih dodjeljuje izbornim komisijama u izbornim jedinicama. koncetrirajući učinak na stranački sustav. ili 2000. u posebnim izbornim jedinicama«.. određeni Zakonom o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske.) 64 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik.Ovaj prijedlog je prilog demokratizaciji izbornog procesa i budućih insitucija izvedenih iz ovoako predloženog procesa. »U Zastupnički dom 60 zastupnika bira se tako da teritorij čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu«. isključivanje manjih stranaka. ovog zakona: »U Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (. artikulacije društvenih interesa metodom dijaloga i kompromisa.prednosti najveće stranke. Uz Zakon o izborima. 60 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik. postoje 64 jedinice. Za provođenje izbora predviđena su sredstva iz proračuna. puni i skraćeni naziv političke stranke. Zagreb. ( 86)Izvor: Hrvatsko izborno zakonodavstvo. Obilježja i naglasci. Prema ovom zakonu. Za zaštitu izbornog prava nadležan je Ustavni sud Republike Hrvatske. Radna skupina polazi od konsensuza kao demokratskog počel. 2. ime i prezime nositelja lista »Glasuje se samo za kandidate. Funkcije i učinci razmjernog izbornog sustava su: 1.«. Članak 2. Uvođenjem počela konsenzusa stvaraju se pretpostavke konsenzualne demokracije. 3. Izbori imaju obilježje razmjernih kad političko predstavništvo što je moguće egzagtnije odražava raspodjelu glasova na stranke. S aspekta političkog marektinga u odnosu na veliki svijet smanjuje prigovore velikoga svijeta. To je kvalitetni pomak u odnosu na prethodna rješenja. Glasački listić za jednu od državnih lista sadrži: naziv liste.Pokušajmo sada raščlaniti novi prijedlog.Razmjerni sustav je u većini europskih zemalja. radna je skupina mjeseca ožujka 1999.prednost je na strani velikih stranka. te Zakon o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske lipnja 1992. 4.ime i prezime kandidata i njegova zamjenika.Što se izborne geografije tiče predviđa se . Riječ je o prijedlogu konsenzualnog načina odabira izbornog sustava Zagovara se Zakon o izborima na “temelju političkog konsensusa paralmentarnih političkih stranaka. 1992 U pripremi za izbore za 1999. poticanje stvaranja stranačke većine. »Rezultate izbora za zastupnike utvrđuje izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u svim izbornim jedinicama u Republici« »Kada izborna komisija Republike Hrvatske utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike.Da bi se oživotvorila spomewnuta počela zagovora se uvođenje razmijernog izbornog sustava. objavit će odmah: broj birača upisanih u popise birača. a četiri zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina. donijela nacrt prijedloga novog Zakona o izborima . Akteri političkoga procesa dijaloškom metodom rješavaju sva bitna pitanja u društvu.

nakon utvđivanja kandidatskih lista tvorila bi po tri predstavnika većinske stranke. Predlaže se da u novom Izbornom zakonu bude najmanje pet posebnih zastupnika naionalnih manjina u Zastupničkom domu. pluralističkom povjerenstvu koje bi se biralo po počelu počelu neparnog broja. Način preračunavanja glasova u mandate. Velike izborne jedinice jamče razmijernost. Članovi povjerenstva biraju se na temelju međustranačkog dogovora.svaki birač ima jedan glas i daje ga jednoj izbornoj jedinici. u izbornom okrugeu . Članovi povjerenstva predložili su dva izborna praga.Izborna tijela tvore predstavnici političkih stranaka i državno izborno povijerenstvo.Zagovara se stalan i proširen sastavStalan sastav tvore predsjednik i četiri člana. Rezultati izbora za županijski i zastupnički dom a) Rezultati izbora 1990. nevladine organizacije i etičko povijerenstvo kao nadzorno tijelo.Danska 2% u cijeloj zemlji i u drugom postupku dodijeljivanja . Javna poduzeća ne smiju darovati sredstva za kampanju ili na neki drugi način podupirati nekPredlagatelji se zalažu za izradbu kodeksa ponašanja stranaka u medijima koji je kodaks dio političkoga marektinga stranaka.Izbori bi se financirali iz proračuna koji bi trebao biti razvidan. .Glasovi se preračunavaju u mandate . Švedska 4% u cijeloj zemlji.Hondotov postupkom.Po dva bi bili predstavnici većinske stranke ili koalicije i dva iz oporbene ili koalicije.D . Lihtenštajn 8% . Prvo polazi od mogućnosti izdvajanja njihova izbora iz općeg izbornog sustava.) ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Mandati Stranke Društveno-političko Vijeće općina Vijeće udruženog rada Ukupno vijeće HDZ 55 70 83 208 SDP 13 23 38 74 SSH 2 1 1 4 Zajednički . koalicije i tri predstavnika oporbenih stranka ili koalicija.(U svijetu se ona kreće od 3-12%. te pravla ponašanja HTV tijekom izbora. O kritirijima valja razmisliti.Prijedlog posebna izborna jedinica. . 8. Za stranke 5% na razini svake izborne jedinice.2.Nedoumice izaziva i politička reprezentacija manjina O tomu pitanju ima nekoliko motrišta. a što se načina glasovanja tiče predlažu pojedinačno glasovanje. Ali i problem po kojim će se kritirijima obrazovati posebna izborna jedinica za iseljeništvo. Španjolska 3% u izbornom okrugu. Savezna Republika Njemačka 5% u cijeloj zemlji.više nositelja izborne liste iz iste stranke. Izrael 1% u cijeloj zemlji . Primjeri prohibitivnih klaizula u svijetu.Za nadzor izborne procedure nadleži su Ustavni sud.Predlagatelji predlažu zatvorene liste. a prošireni . a glasova. Predlažu pluralističko počelo . Radilo bi se o viišestranačkom.Drugo polazi od počela narodne susverenosti(vlast se izvodi iz naroda i pripad narodu).u obliku predračuna koji bi se trebao objelodaniti na dan početka izborne promičbe.. Primjerice Argentina ima 3%.nego samo posebnim i nejednakim biračkim ppravom pripadnika nacionalnih manjina.Biračke odbore tvore ipredsjednik i četiri člana s zamjenicima. Bolivija 5-12% stupnjevano po veličinama izbornih okruga.3.model 10 velikih izbornih jedinica. na temelju jednakosti u pravima. koalicije 8% glasova. prema broju mandata Tablica 1 SASTAV HRVATSKOG SABORA (PREMA IZBORIMA PROVEDENIM U TRAVNJU I SVIBNJU 1990. Da bi hrvatski državljani izvan domovine ostvrili pravo na političku reprezentaciju u demokratskom duhu predlaže se da način izbore bude rezultat kompromisa većinska i oporbene stranke. prihoda i rashoda koji bi trebali biti prezentirani janvosti.Posebno predstavništvo nacionalnih manjina ne može se ostvariti općim i jednakim biračkim pravom.

Politička misao. Izbori za Županijski dom Sabora.102.1 Hrvatska sel~ačka stranka 5 7.2 Hrvatska narodna stranka 1 1. Izbori I997 Zastup. 1997.str.14 15 Ukupno 80 115 157 352 ------------------------------------------------------------------------------------------------Izvor: Nenad Zakošek.(1997).dom' Županij. Županij.br. 1997 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- .Soci~aldemokratska arti~a Hrvatske 1 1.4 7 11.37 Nevažećih listića 59338 76023 82666 86062 Važećih glasova 2631535 2227759 2417374 2529412 -----------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvor:Nenad Zakošek:Pregled rezultata izbora za domove Sabora Republike Hrvatske i za županijske skupštine.dom.2 .dom Ukupno 3558913 3580396 3634233 3664693 biraca Glasovalo 2690873 2303782 2500040 2615474 birača (u%) 75. Izbori 1993.XXXIV.kandidati SDP/SSH 5 12 6 23 HDS 1 3 7 11 KNS 2 3 6 11 HSS .. i 1997. c) Rezultati izbora za Županijski dom Sabora Tablica 3: Stranački sastav Županijskog doma Sabora 1993.V0l.br. No 4.0 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvor:Mirjana Kasapović.3 Istarski demokratski sabor 3 4.2.-1997. 1993. Tablica 4 Rezultati izbora za Zastupnički i Županijski dom 1992.Vol. str.str.XXX. -----------------------------------------------------------------------------------------------------1993.0 63 100.1 1 SDS 1 3 1 5 Nezavisni 1 .9 9 14.Politička misao.21.(1993). Biračko tijelo i sudjelovanje birača na izborima za Zastupnički i Županijski dom 1992.. 34 68.XXXIV(1997)..-1997. Tablica 2 b)Pregled rezultata izbora za domove Sabora Republike Hrvatske ----------------------------------------------------------------------------------------------------------1. 1995. Izbori1995.8 2 3. Mandati Mandati Stranka Broj % Broj % Hrvatska demokratska za'ednica 37 58 7 41 65 1 Hrvatska soci~alno-liberalna stranka 16 25. Hrvatski parlament.3 Ukupno: 63 100.129-143. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Postotak važećih glasova za stranku ili koaliciju ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izbori Izbori Izbori Izbori ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------1992.79 71.6 4 6.dom Župan.Politička misao Vol. 61 64. Izbori I992.6 .

njihova stranačka pripadnost bila je s(jedeća: 3 SNS.02 15 . 3) Bez Zajedničkih županijskih lista s HSLS-om.misao . Napomene: 1) Zastupnici imenovani odlukom Ustavnog suda sa stranačkih lista. kako bi se postigla razmjerna zastupljenost srpske manjine. a uključeni su i glasovi sa zajedničke liste s PGS-om. Napomene: 1) Zastupnici postigla razmje sljedeća: 3 SN izbora istupili i. Županij. 80(4) IDS 3. Politi.62 HNS 6 . 3 SDP.00(8) ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Ostale 10 .70 1. 5) Uključujući i zajedničku županijsku listu s RiDS-om. Tablica 5 Sastav Zastupničkog i Županijskog doma 1992-1997.55 HSS 4 . 2) Uključujući i zajedničke županijske liste s HNS-om. Izvor: isti. 7) U pet županija gdje su HSLS i HSS nastupali sa zasebnim listama zbrojeni su glasovi za obje stranke. 2) Osim četvoro zastupnika izabranih u posebnim izbornim jedinicama.Stranačke Zastup. igim i liste s )M-om. ali nakon izbora istupili iz te stranke).03 (3) HSP 7 . dom (138) dom (68) dom(127) dom(68) ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------HDZ 85 37 75 40 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------HSLS 13 16 12 6 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------HSS 3 5 10 9 --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------HNS 4 1 2 9 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------HSP 5 4 2 . Izbori 1995.67 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Napomene: 1) Zajedno s DA i RiDS. ~rojeni su ijeni su PGS-om.dom liste ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------HDZ 44 .84 6 .72 27 .07 5. SDP-om i HKDU-om.dom Zastup.57 Koalicija HSSI~-INS/IDS 18. 2) Osim četvor židovske manjin 1-om. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Broj zastupničkih mandata ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izbori 1992 Izbori 1993. Zastup. ali uključujući liste s drugim strankama. 49 45 23 42.dom Županij.01 SDP 5 .18 4. Izbori 1997. 6) Ilključujući i zajedničku županijsku listu s HSP-om.25 11.94(2) 11. 2 HNS i 5 nezavisni (izabrani na listi SDF-a. 8) U tri županije gdje su SDP i HNS nastupali sa zasebnim listama zbrojeni su glasovi za obje strranke. 4) Bez zajedničkih županijskih lista s HSLS-om i HNS-om. ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Stranačka pripadnost zastupnika Zastup.53 2. 130 .71 45. ali uključujući liste s drugim strankama.45(5) 2.dom Županij.26 /HKDU/SBHS Koalici ja HSS/HŠLS 23. Županij.67 11. jedan zastupnik židovske manjine imenovan je odlukom Ustavnog suda s liste HSLS-a.str. HKDU-om i i KDM-om.04 Koalicij a SDP/HNS 16.76 (6) HSLS 17 .

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Kandidat Broj glasova % ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------1. 3 SDP. ---------------------------------------------------------------------------------------------------------Kandidat Broj glasova % ---------------------------------------------------------------------------------------------------------1.0 4.Franjo Tuđman(HDZ) 1 519 100 56. Razlog tomu je u naravi komunističkog . Dr.br.Zdravko Tomac (SDP) 458. Izvor:Nenad Zakošek.jedan zastupnik židovske manjine imenovan je odlukom Ustavnog suda s liste HSLS-a.990 61.7 2.kako bi se postigla razmjerna zastupljenost srpske manjine. Tablica 6 Rezultati izbora za Predsjednika Republike 1992.str.4.Dražen Budiša (HSLS) 585 535 21.2.03 3.9 3. Dr.41 2.Pregled rezultata izbora.Silvije Degen (SSH) 108 979 4.7 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvor:Podatci Republičke izborne komisije .3.Politička misao.njihova stranačka pripadnost bila je aljedeća: 3 SNS.131.(1997. Primjena marketinga u politici na izborima za zastupnički i županijski dom hrvatskog državnog Sabora Prije prvih višesetranačkih i demokratskih izbora primjena marketinga u politici u Republici Hrvatskoj nije bila moguća. 8.Vol.4 5. 2)Osim četvero zastupnika izabranih u posebnim izbornim jedinicama.ali nakon izbora istupili iz te stranke).56 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Izvor:Izborno povjrenstvo Republike Hrvatske 1997.Vlado GOTOVAC (skupni kandidat) 382.Dobroslav Paraga (HSP) 144 695 5.Antun Vujić (SDH) 18 783 0.Marko Veselica (HDS) 45 593 1.333.Savka Dabčević-Kučar (HNS) 161 242 6.---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------SDP 3 1 10 4 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------IDS 5 3 4 2 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------DA 1 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------HKDU 1 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------HND 1 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------SBHS 1 ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Nezavisni 1 --------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Zastupnici srpske manjine 13 (1) 3 -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Zastupnici ostalih etničkih manjina 5 (2) 4 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Imenovani zastupnici 5 5 ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Napomene: 1) Zastupnici imenovani odlukom Ustavnog suda sa stranačkih lista. Tablica 7 Rezultati izbora za Predsjednika Republike 1997.7 7.630 17. XXXIV.172 21.1992.). 2 HNS i 5 nezavisni (izabrani na listi SDP-a. Franjo Tuđman (HDZ) 1.Ivan Cesar (HKDS) 43 143 1.6 8.1 6.

i marektingu u politici i njegovoj primjeni u kampanjama pokušajmo sada prikazati model organizacije izborne kampanje u jedno hrvatskoj županiji X. među kojima su NDI i Republikanski institut u Zagrebu koji treniraju stranačke aktiviste za primjernu marketinga u politici. Temljni pojmovi 3. Prva faza A) Razraditi zadatke svake pojedine grupe u svim stožerima B) Definirati sredstva promidžbe C) Organizirati seminar članova izbornik stožera (edukacija) D) Odrediti volontere po stožerima E) Odrediti volontere kojiże lijepiti plakate. Na temelju prethodnih općih razmišljanja o marketingu.1. Tek i prvim.PLAN ORGANIZACIJE KAMPANJE U ŽUPANIJI 4.2.1. posebice drugim. Temeljni pojmovi 2. ORGANIZACIJA I VOĐENJE IZBORNE KAMPANJE U ŽUPANIJI 4. gradskih stožera i stožera izbornih jedinica B) Izabrati ljude od najvećeg povjerenja C) Osigurati sva potrebna tehnička sredstva komuniciranja 4.1.1. IZBORI 1. Tim poslom su se počele su se baviti specijalizirane agencije za opći i politički marekting. plakat.1. Treća faza A) Analiza kampanje .) 4. telefon volontera) G) Izrada izbornog programa i raščlanba konkurentnih programa 4.2. 8.1. zatim različiti specijalzirani instituti.1.1. Marketig u politici nova je dakle grana društvenoga marektinga čija je kako što smo rekli najveća primjena u izbornim kmapanjama.1.Simulacija ORGANIZACIJE kampanje u županiji X i gradu X Adaptacija amaričkoga političkoga marketinga u okvirima hrvatskog društva i države ORGANIZACIJA I VOĐENJE IZBORNIH KAMPANJA 1. ORGANIZACIJA I VOĐENJE IZBORNE KAMPANJE 3. slobodno vrijeme. Sastavni elementi 4. TV.3. radno vrijeme.Druga faza A) Kampanja B) Tijek kampanje C) Komunikacija s medijima D) Definiranje imagea lidera E) Definiranje imagea kandidata F) Utvrdivanje metoda komuniciranja kandidata s biračima G) Strategija H) Taktika K) Birači L).trećim izborima tijekom devedesetih počeo se koristiti marketing u politici.1.5.1. Sastavni elementi 4. oglasi u novinama itd. Sredstva komuniciranja (definiranje: letak. dijeliti promidžbene materijale F) Sastaviti anketu o volonterima (adresar volontera.3. 1. IZBORNA KAMPANJA 2. radio. i gradu X.1.jugoslavenskog totalitarnog sustava.1.1. Prva faza A) Odrediti sjedište županijskog.

2. Medijska grupa .prati javna glasila (vlastita.odgovorna za izradu prijedloga kreativne komunikacijske strategije .nositelj glavnih aktivnosti u promidžbi .6.prati publicitet i (public relations) konkurencije 5.izgraduje informacijsko-dokumentacijsko-arhivski centar .unutar stranke radi na poboljšavanju meduljudskih odnosa.zajednički utvrduje kreativnu komunikacijsku strategiju (za prijedlog zadužena grupa za kreativnu komunikacijsku strategiju) .e aktivnosti 5.STRUKTURA SREDIŠNJEG IZBORNOG STOŽERA ŽUPANIJE A)Kandidat B)Središnji stožer -šef~kampanje C)Grupa za strategijski razvoj i istraživanje D)Grupa za organiziraciju i monitoring nastupa čelnika stranke E)Anketna grupa F) Grupa za kreativnu komunikacijsku strategiju G) Medijska grupa i odnosi s javnošću 5.1.l..1. FUNKCIONALNA STRUKTURA SREDIŠNJEG ŽUPANIJSKOG IZBORNOG STOŽERA . utvrduje media-plan .scenografija i image-making političkih priredbi .4. Stožer .izgrađuje sustav marketinškog informiranja i savjetovanja (za prijedlog odgovorna medijska grupa i grupa za strate gijski razvoj i istraživanja) .zadužena za analizu glasina i agitacijske propagande . Šef kampanje .5.koordinira uporabu volontera . lokalna) .3.bira medije i sredstva promidžbe. Grupa za kreativnu komunikacijsku strategiju .zajednički izrađuje marketinšku koncepciju (za prijedlog je odgovorna grupa za strategijski razvoj i istraživanja) .B) Objavljivanje rezultata Napomena: potrebno je angažirati 50 osoba u izborne stožere i još toliko volontera (po potrebi i više) 5.1. Anketna grupa .izrada mapa (podsjetnika.služba odnosa s javno~żu i publiciteta . uputstava etc.bira savjetnike za promidžbu . trendovi.1 za pomoć stra načkim dužnosnicima u javnoj komunikaciji i političkoj pra.1.upravlja i koordinira rad marketinškog centra . prognoze. regionalna.prati medijske trendove .1.TKO ILI ŠTO RADI ? 5.1. kompanja. Grupa za organizaciju i monitoring nastupa čelnika stranke .analiza i interpretacija dobivenih rezultata/podataka. konkurentska. preporuke 5.koordinira i nadgleda uporabu financijskih sredstava .brine se za kodeks poslovne etike 5.1.sastavlja propagandne poruke kao i poruke publiciteta . ako to nije uključeno u ine stranač~.koordinira terensko komunikacijsko djelovanje (po podružnicama) . medija.savršeno koordinira rad svih grupa 5.provodi sve vrste istraživanja i ispitivanja (javnog mijenja.gmatici . nacionalna.ghost-writing (pisanje govora) . dijelova promidžbenih poruka) .

oslu~kuje vijesti iz protivničkog tabora .gandnih sredstava . .nositel.sastavlja grupu za lijepljenje i skidanje plakata 7.provodi strategijska istraživanja i izraduje studije .sastavlja adresar volontera. Osiguravaju tehničke uvjete provodenja izbora B) Prate i nadziru tijek izbora Napomena: Potrebno je regrutirati minimum 50 članova izbornih stožera (županijskogradskog i stožera izbornih jedinica.dijele promidženi materijal . Koordinator za medije .1.sastavlja plan rada.sudjeluju u postavljanju ozvučenja 8. surađuje s šefom županijskog izbornog stožera i s koordinatorima za volontere i medije 7. F UNKCIONALNA STRUKTURA STOŽERA IZBORNIH JEDINICA 8.prati javna glasila .sastavlja kalendar nastupa kandidata u medijima 7.komunicira s novinarima .izrađuje dnevni i tjedni bilten .sudjeluju ü pripremanju tribine..1. predavanja itd.2. realizaciju i distribuciju propa.1.prati reakeije javnosti . STRUKTURA STOŽERA IZBORNIH JEDINICA A)Koordinator B) Volonteri 8.4.3. Koordinator komunicira sa središnjim izbornim stožerom grada B) Koordinator komunicira sa središnjim izbornim stožerom i županijskim volonterima 8.1.7.sudjeluju u organizaciji javnih nastupa kandidata .SREDSTVA KOMUNICIRANJA . govornice .stavljaju plakate .~ organizacije djelatnosti stranačkih seminara.osiguravaju tehničke uvjete fuinkcioniranja izbora . FUNKCIONALNA STRUKTURA IZBORNOG STOŽERA GRADA 7. Koordinator za volontere . Volonteri .organizira.odgovorna za izradbu prijedloga marketinške koncepcije koncept marketiškog stranac". raspoređuje volontere na potrebita mjesta . Grupa za strategijski razvoj i istraživanje .nadzire izvedbu. aktiviste .sastavlja raspored volontera .skidaju plakate protivničke stranke .Koordinator A.bira i okuplja volontere.kog savjetništva .stzraduje i savršeno koordinira aktivnosti s drugim grupama 5.komunicira sa šefom izbornog stožera grada .sastavlja adresar novinara . Šef izbornog stožera A) Komunicira sa članovima stožera. MARKETINŠKI IZBORNI STOŽER GRADA (STRUKTURA) A)Šef izbornog stožera B)Koordinator za volontere C)Koordinator za medije D)Volonteri 7.1.prati medijski tijek kampanje . 6.1. tečajeva. Volnonteri A). aktivista . 9.2.

2. Zastupnici imaju imunitet 9. video rekorder.2.2. Zastupnici imaju obvezujući mandat 5. Donosi državni proračun 4.2.4.1.kopirni stroj II.3. izvršnu vlada i predsjednik i sudbenu sudovi. U svim raspravama o vlasti kao neizbježan pojam javlja se pojam moći. koji se donosi većinom glasova 2. Oba doma imaju predsjednika. Biraju se na četiri godine 2. Nositelj zakonodavne vlasti 9. Raspisuje referendum .2. 1 Vlast U politološkoj literaturi teško je točno odrediti široko značenje pojma vlasti.telefaks (2) III. Određenje 1. Demokratsko ustrojstvo vlasti 9. Odlučuje o promjeni granica Republike 6. Donosi zakone 3..1. Županijski dom (građani iz svake županije biraju 3 zastupnika) 4. najviše 160 zastupnika) 3.telefon-sekretariac . uglednih građana 9.kompjuter s printerima (2) .1. Zakondavnu vlast predstavlja paralment.TV. Zastupnici 1.Demokratska teorija politike polazi od trodiobene strukture vlasti. Predstavničko tijelo vladanja i politička reprezentacija 2. Središnji županijski izbori stožer koji je povezan s središnjim izbornim stožerom u Zagrebu . i shodno tome sa svim manjim kaznama.1. Izborne jedinice . jednog ili više potpredsjednika 3.telefon (3) . Ustavni položaj vlasti 9. Odlučuje o ratu i miru 5. Nemoguće je istodobno članstvo u oba doma 3.2.2. Predsjednik Zastupničkog doma ujedno je predsjednik Sabor 9. 9.1.I. telefaks. Locke /Dvije rasprave o vladi/ političku vlast određuje kao »pravo donošenja zakona sa smrtnim kaznama. Predsjednik imenuje 5 zastupnika. Sabor 9. kamera (1) . Uloge Zastupničkog doma 1. Utvrđeno je poslovnikom Sabora. radi uređenja i očuvanja vlasništva i uporabe prinude zajednice prilikom izvršavanja takvih zakona i odbrane države od inozemne povrede. Među njima je najznačajnija politička vlast. a sve ovo radi zajedničkog dobra«.telefaks (7) . zaslužnih. J. Unutarnje ustrojstvo 1.3. Sastav 1. Osim toga postoje različite vrste vlasti. sekretarica Napomena: Obvezatna izrada adresara svih članova središnjeg županijskog gradskog izbornog stožera i izbornog stožera izbornih jedinicu te kandidata na svim razinama..kompjuteri s printerima (2-4) ...mobitel . Odlučuje o donošenju i promjeni ustava 2. Zastupnički dom (najmanje 100.1.telefon.2. Gradski stožer . Dvodomni sastav 2.voki-toki (više komada) . 9.1. Izbori se provode najkasnije 60 dana od isteka mandata 4.

Raspravlja o pitanjima u djelokrugu Zastupničkog doma 3.1. 1992. uz obrazloženje može vratiti zakon na ponovno odlučivanje Zastupničkom domu 9.3. potpredsjednik i članovi Vlade 3.1. Ustrojstvo i način rada utvrđuje se poslovnikom 9. Odgovornost. 62-63.4. samouprave 5. Zagreb. Predlaže zakone 3. Donosi uredbe u skladu s Ustavom i zakonom 2. Oba doma odlučuju većinom glasova. str.. nazočnošću većine zastupnika 2. Glasuje se osobno 3. Provodi druge propise koje donosi Hrvatski parlament 9. Ministri 4.) 9. Zastupničkom domu daje prethodno mišljenje o postupku donošenja Ustava 4.) 9.1. Zastupničkom domu predlaže zakone i raspisivanje referenduma 2.1. Ukoliko desetina zastupnika u zastupničkom domu hoće. Zagreb.1. Nadzire rad Vlade 9. »Alinea«. Provodi zakone 5. Uloge 1. glasovanje. Određenje 1. Dvotrećinsko je glasovanje u slučaju odlučivanja o zakonima koji uređuju nacionalnu problematiku (svi zastupnici) 4. Političko tijelo izvršne vlasti 9. »Alinea«. Predsjednik 2. Većinom glasova svih zastupnika donose se zakoni o pravima i slobodama čovjeka i građanina. članu ili cjelini 5.4. st. Odgovornost za odluke i odlučivanje snose predsjednik..6.3. Njezin predsjednik predstavlja se u Zastupničkom domu i na temelju glasovanja traži povjerenje 4.1. Zakone u konačnici proglašava predsjednik republike (88)(Izvor: Anđelko Milardović.4.3. može pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade. Zastupnički dom može raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava 8. djelokrugu državnih tijela lokalne uprave. Zakone mogu predlagati zastupnici u oba doma Hrvatskog parlamenta 6. Odlučivanje.2. Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske.1. povjerenje Vlade 1.1.Vlada 9. Zastupnici imaju pravo Vladi postaviti zastupnička pitanja 7. Uloga Županijskog doma 1. Predlaže državni proračun 4. Amnestira itd.2.1. 56-60. U slučaju izglasanog nepovjerenja Vlada podnosi ostavku (89)(Izvor: Anđelko Milardovič.3. Potpredsjednik 3. 9.. Izravno odgovara Predsjedniku republike i Zastupničkom domu Hrvatskog parlamenta 2.1. Obavlja izbore.5. proglašavanje zakona 1. Ustrojstvo 1. U roku od 15 dana od izglasavanja zakona u Zastupničkom domu. imenovanja. razrješenja u skladu s Ustavom i zakonom 8.7.3. predlaganje.3. Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske.2. Izbor i obnašanje uloge .1. izbornom sustavu. 1992. Predsjednik republike 9.

1. 9. ima različite pristupe. dok se uvjeti razrješenja utvrđuju članom 120. Ona je samostalna i neovisna 3.. da bismo u drugom dijelu iznijeli obilježja marektinga u politici ili političkoga marketinga i njegove primjene u izbornim politilčkim kamapoanjama. Bira se na temelju općeg. Osigurava redovno djelovanje državne vlasti 6.1. dok na prijedlog predsjednika Vlade razrješuje dušnosti potpredsjednike Vlade i njezine članove 9. Sudbena vlast 9. Ustava Republike Hrvatske 4. str. Sudske raspre. Najviši je vrhovni sud 2. koje se norme i vrednote mogu isčitati iz Ustava Republike Hrvatske. Zastupa državu u zemlji i inozemstvu 3. Saziva sjednice Vlade u slučaju razmatranja važnih pitanja itd.5.1. Zagreb. Pri tomu smo pokušali pokazati vrijednosti na kojima počiva sustav i ukratko prikazali instutcije sustava. U ovom radu odlučio sam se za normativno vrijednosni pristup. Zagreb.1. Kod suđenja nazočni su suci porotnici 3. 1992. 64-65. pokazali primjere i modele kamapanje u svijetu i na kraju nešto rekli o primjeni marketinga u politici u kontektu poltičkog sustava Republike Hrvatske . 60-62.4. 1992. Vlast obavljaju sudovi 2.2.1. a stranke su ustanove. Rasprave i presude su javne 2. Daje pomilovanja 10. Donosi uredbe sa zakonskom snagom 13. Zakona o strankama i Zakona . Obilježja 1. suđenje. Osigurava opstojnost i jedinstvenost republike 5. Opisali smo sastavne dijelove izborne kamapanje. Osigurava primjenu zakona 3.5. Ulogu može obnašati ne više od dva puta 9. Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske. Ulogu obnaša 5 godina 4. »Alinea«.5. posebice stranke u izbornom procesu i primjenu marektinga u politci u izbornim kmapanjama..3. Raspisuje referendum u skladu s Ustavom 8. Sudačka dužnost je stalna. Osigurava ravnopravnost građana 9. Izabire se na temelju većine glasova 3. Raspisuje izbore za oba doma Hrvatskog parlamenta 7. imenovanje sudaca 1. Djelokrug 1. Vrhovni je zapovjednik oružanih snaga 12.1. sudačke dužnosti. Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske. Normativno vrijednosni pristup polazi od promatranja i istraživanja normi i vrednota. Imenuje i razrješuje dužnosti predsjednika Vlade. Vodi računa o poštivanju Ustava 4.5. str. Sudi se na temelju Ustava i zakona 9. »Alinea«. Najviši sud i njegove uloge 1.2.) 10. Ima ulogu državnog poglavara 2. (90)Izvor: Anđelko Milardović. Sažetak U ovoj knjizi pokušali smo prikazati postulate opće teorije maretinga. Republičko državno vijeće imenuje i razrješuje suce i državne odvjetnike (91)(Izvor: Anđelko Milardović. Istraživanje političkih ustanova. jednakoga biračkog prava 2.1. Dodjeljuje odlikovanja i priznanja 11.

Slobodno je osnivanje političkih stranaka. slobodi udruživanja i izborima Članak 1. Članak 43. 15. U završnom dijelu knjige donijeti su integralni dokumenti dokumenti koji normativno reguliraju položaj stranaka. Narod ostvaruje vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim odlučivanjem. str. To je ustalio smisao marketinga u politici. nacionalna. Poradi cjelovitije slike podastrijeta je i izborna statistika. prikazani su rezultati izboraustrojstvo vlasti nastale izborima. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskog ustavnog poretka. . ustavni položaj. ZAKON O POLITIČKIM STRANKAMA I. 11. peto izdanje. Osnivanjem političkih stranaka građanima je zajamčeno pravo na slobodno udruživanje zbog zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za politička. Političke se stranke ustrojavaju po teritorijalnom načelu. 8. Ustav RH o strankama. jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike. kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Nije dopušten rad političke stranke koja svojim programom ili djelovanjem nasilno ugrožava demokratski ustavni poredak. te stranačkih dokumenata. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih državljana. Radi toga građani mogu slobodno osnivati političke stranke. gospodarska. te neovisnosti. socijalna. 1992. neovisnost. te ukratko prikazan ustavni položaj izbora. Izvor: Ustav Republike Hrvatske. imaju svi državljani Republike s navršenih 18 godina. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna država.. okvire djelovanja. sindikate i druge udruge. pojašnjene su opće uloge izbora.Dokumentarni dio knjige treba čitati kao primjenu marekting koncepcije u politici odnosno kao bazu podataka koju svaki marketer u politici treba koristiti kako bi lakše oblikovao političku komunikaciju i postigao pobjedu na izborima. Članak 45. Biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem. nacionalna. Informator. i organizaciju izbora za Sabor Republike Hrvatske. Zagreb. uključivati se u njih ili iz njih istupati. opće i jednako. Građanima se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna. U izborima za Sabor i Predsjednika Republike ostvarivanje biračkog prava Republika osigurava i svojim državljanima koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati i u državama u kojima se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom. U istraživanju vrijednosnih usmjerbi pojedinih stranaka načinjen je uzrok od šest političkih stranaka i jedne asocijacije regionalističkih stranaka. Dokumentarni prilozi kao pretpostavka primjene marketinga u politici 11. politička. jedinstvenost ili teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske. 16. Članak 6. OPĆE ODREDBE Članak 1. Uz pojam i tipove stranaka podastrijet je pojam izbora.o izborima.1. Biračko pravo. 9. Političke stranke su svojim slobodnim osnivanjem i trajnim sudjelovanjem u izgradnji političke volje građana izraz demokratskoga višestranačkog sustava kao dijela najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. gospodarska. kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. 11.2. tj.

način i postupak za osnivanje. Ministar uprave propisat će obrasce i način vođenja registra političkih stranaka. — znaku stranke. Politička stranka dužna je prijaviti osnivanje i djelovanje svojih organizacijskih oblika (podružnice. Članak 7. II. uvjeti. Članak 9. poslovno sposoban državljanin Republike Hrvatske. Članak 8. u smislu ovoga Zakona. poslovno sposobnih državljana Republike Hrvatske. — dokaz o hrvatskom državljanstvu osnivača i članova upravnih tijela. Političke stranke se upisuju u registar. Na teritoriju Republike Hrvatske ne smiju djelovati političke stranke koje nisu registrirane prema odredbama ovoga Zakona. OSNIVANJE I REGISTRACIJA POLITIČKIH STRANAKA Članak 6. — članstvu. Članak 2. Ministar uprave propisat će obrasce i postupak prijave osnivanja i djelovanja organizacijskih oblika političkih stranaka. pod jednakim uvjetima propisanim statutom. Političke stranke mogu iznimno isključiti javnost u slučajevima predviđenim statutom stranke. Danom upisa u registar politička stranka stječe svojstvo pravne osobe. smatraju se udruge čiji su ciljevi izraženi u programu i statutu usmjereni na stvaranje i oblikovanje političke volje te političko djelovanje građana. Registar političkih stranaka je javan. ustanovama. Članak 10. Registar političkih stranaka vodi Ministarstvo uprave. vojsci. . tijelima jedinica lokalne samouprave. Djelovanje političkih stranaka je javno. policiji i drugim pravnim osobama. Članom političke stranke može.Pravni položaj. registriranje i prestanak političkih stranaka utvrđuju se ovim Zakonom. — popis osnivača i članova upravnih tijela. Političkim strankama. Političku stranku može osnovati najmanje 100 punoljetnih. — predstavljanju i zastupanju stranke. — ciljevima i načinu djelovanja. Zahtjevu za upis u registar političkih stranaka prilažu se: — zapisnik o radu i odluke osnivačkog tijela stranke. — imena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje. poduzećima. Članak 5. ogranci) Ministarstvu uprave u roku 15 dana od dana osnivanja. Članak 3. postati svaki punoljetni. Političke stranke se ustrojavaju i djeluju po teritorijalnom načelu i ne mogu osnivati svoje organizacijske oblike u državnim tijelima. Statut političke stranke mora sadržavati odredbe o: — nazivu i sjedištu. — program i statut. Političkom strankom upravljaju njeni članovi neposredno i preko izabranih predstavnika u upravnim tijelima utvrđenim statutom. Članak 4. Organizacijski oblici političkih stranaka nemaju svojstvo pravne osobe.

Odbit će se zahtjev za upis u registar političkih stranaka ako se naziv jasno ne razlikuje od naziva već registriranih političkih stranaka. Članak 12. Ministarstvo uprave dužno je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u registar političkih stranaka u roku 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis. Zahtjev za upis u registar političkih stranaka mora se podnijeti u roku 15 dana od dana održavanja osnivačke skupštine. uključivši i njihovo oponašanje. Naziv ili skraćeni naziv političke stranke na stranom jeziku ne smije biti ispisan slovima većim ili izražajnijim od napisa na hrvatskom jeziku. Naziv političke stranke može se upisati u registar političkih stranaka i u prijevodu na jedan ili više stranih jezika. naziv ili skraćeni naziv na stranom jeziku političke stranke mogu upotrebljavati samo zajedno s nazivom na hrvatskom jeziku. Uz puni naziv političke stranke može se upotrebljavati i skraćeni naziv koji mora sadržavati karakteristični dio naziva političke stranke. Politička stranka mora objaviti svoj statut nakon registracije u jednom od dnevnih listova ili u »Narodnim novinama«.— oblicima organiziranja. Ako je uz naziv ili skraćeni naziv u registru političkih stranaka upisan i naziv ili skraćeni naziv u prijevodu na strani jezik. odnosno ako utvrdi da program i statut političke stranke nisu u skladu s odredbama ovoga Zakona. kako i dijelovi zastave i grba Republike Hrvatske. Rješenje o upisu u registar sadrži datum upisa. naziv i sjedište političke stranke. trajanju mandata te načinu odlučivanja. Članak 14. broj registra pod kojim je upis izvršen. Ministarstvo uprave odbacit će zahtjev za upis u registar političkih stranaka. — upravnim tijelima. Ukoliko podnositelj zahtjeva za registraciju ne otkloni utvrđene nedostatke u određenom roku. odnosno znak političke stranke na način kojim se ističe ugled i dostojanstvo Republike Hrvatske. Ako se Ministarstvu uprave dostave dva ili više zahtjeva za registraciju političke stranke s istim nazivom. Ukoliko Ministarstvo uprave ne donese rješenje o upisu u registar političkih stranaka . Ako ministarstvo uprave utvrdi da uz zahtjev za upis u registar nije priloženo sve što je potrebno u smislu članka 9. te njene izvedenice. mogu se unijeti u naziv. načinu njihovog izbora i opoziva. tako da naziv na hrvatskom jeziku bude na prvom mjestu. pozvat će podnositelja zahtjeva za registraciju da u roku 30 dana otkloni utvrđene nedostatke. Članak 11. Naziv političke stranke mora biti na hrvatskom jeziku. Naziv i skraćeni naziv. O zahtjevu za upis u registar političkih stranaka Ministarstvo uprave donosi rješenje. Riječ »Hrvatska« na bilo kojem jeziku. Članak 15. — sredstvima za rad. ovoga Zakona. političke stranke su dužne upotrebljavati u obliku i sadržaju u kojem su upisane u registar političkih stranaka. Skraćeni naziv upisuje se u registar političkih stranaka. Naziv. — prestanku te postupku s imovinom u slučaju njenog prestanka. odnosno znak političke stranke ne smije sadržavati službeno državno obilježje i nazive drugih država. Članak 13. odobrit će se zahtjev za upis one političke stranke koja je prva podnijela zahtjev.

statuta. Odbit će se zahtjev za upis u registar političkih stranaka podnositelju koji programom političke stranke potiče ili poziva na nasilno ugrožavanje demokratskog ustavnog poretka. Dio sredstava za rad političkih stranaka čiji su kandidati na izborima izabrani za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske. sjedišta i imena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje u registar političkih stranaka donosi se rješenje. planova upravnih tijela i prijavu o prestanku stranke. Članak 17. prodaje propagandnog materijala. u roku 15 dana od dana izvršenih promjena. ovoga članka trostruko uveća. ovoga članka osiguravaju se u iznosu od dvadesetčetiri prosječne bruto osnovice za obračun plaće djelatnika i dužnosnika zaposlenih u državnim tijelima Republike Hrvatske. a ako politička stranka nema najmanje jedog kandidata izabranog za zastupnika u Sabor Republike Hrvatske u smislu ovoga članka. Sredstva za rad političke stranke iz stavka 1. Članak 16. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju iz članka 14. Osim sredstava iz stavka 2. Političke stranke mogu. Članak 19. stjecati prihode od članarina. Odredba stavka 1. imena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje. gubi pravo na naknadu sredstava iz članka 19. Članak 20. ovoga članka. SREDSTVA ZA RAD POLITIČKIH STRANAKA Članak 18. izdavačke djelatnosti. Prijavi se prilažu zapisnik o radu najvišeg upravnog tijela i odluka o prihvaćenim izmjenama. Protupravno stečena sredstva pripadaju državnom proračunu i bit će. Ako je politička stranka sredstva stekla ili koristila protupravno. ovoga članka dijele se među tim političkim strankama na jednake dijelove. na temelju zakona o izvršavanju . ili ih nije iskazala u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima. ovoga Zakona. III. Sredstva za rad političkih stranaka raspoređuje Odbor za izbor. organizacije stranačkih manifestacija. tako da se ukupan iznos sredstava predviđen po kriteriju iz stavka 2. Političke stranke dužne su javno prikazati podrijetlo i namjenu sredstava koja su im pristigla tijekom jedne kalendarske godine. Političke stranke dužne su Ministarstvu uprave podnijeti prijavu promjena programa. imenovanja i administrativne poslove Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske. Ako je zastupnik izabran kao kandidat dvije ili više političkih stranaka. stavka 1. proračuna jedinica lokalne samouprave. radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Političke stranke su neprofitne udruge. dobrovoljnih priloga. stavka 2. naziva. ovoga članka. sjedišta. ne sudjeluje u raspodjeli sredstava iz stavka 2. neovisnosti. državnog proračuna. ovoga Zakona. O upisu promjene naziva.u roku iz članka 14. sredstva iz stavka 3. podijeli ukupnim brojem zastupničkih mjesta u Saboru Republike Hrvatske te pomnoži s brojem zastupnika pojedine političke stranke. jedinstvenosti ili teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. dobiti poduzeća čiji su vlasnici i drugih propisima dozvoljenih izvora. ovoga Zakona za narednu kalendarsku godinu. smatrat će se da je politička stranka upisana u registar idućeg dana nakon proteka tog roka. osiguravaju se godišnje u državnom proračunu. političkim strankama osiguravaju se i sredstva razmjerno broju njihovih zastupnika u Saboru Republike Hrvatske.

državnog proračuna Republike Hrvatske za tekuću godinu. — u određenom roku ne podnese Ministarstvu uprave prijavu promjena programa. naziva. kaznit će se za prekršaj politička stranka koja: — osnuje svoje organizacijske oblike u dražvnim tijelima. U slučaju iz stavka 1. Novčanom kaznom u dinarskj protuvrijednosti 70 do 340 DEM. Političke stranke su dužne voditi poslovne knjige i sastavljati financijske izvještaje prema propisima Vlade Republike Hrvatske kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih pravnih osoba. ovoga članka utvrđuje Ministarstvo uprave. točke 1. i 2. ovoga Zakona dužne su dostaviti Saboru Republike Hrvatske godišnji obračun za proteklu godinu. VI. Činjenice iz stavka 1. ovoga Zakona nije dopuštena žalba. stavka 1. statuta. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 70 do 200 DEM i odgovorna osoba političke stranke. IV. Protiv rješenja Ministarstva uprave iz članka 13. stavak 2). i 2. stavka 3. Za prekršaj iz stavka 1. članka 17.). tijelima jedinica lokalne samouprave. ovoga članka donosi Ministarstvo uprave. mora ga pregledati Državni ured za reviziju. 2. ako je proteklo dvostruko više vremena od vremena utvrđenog statutom za održavanje skupa najvišeg upravnog tijela. — je sredstva stekla ili koristila protupravno ili ih nije objavila u godišnjem obračunu (članak 20. stavka 3. Članak 22. NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA Članak 25. ako je njihovo djelovanje zabranjeno odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske. Novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 70 do 270 DEM. ali se može pokrenuti upravni spor. — u određenom roku ne prijavi osnivanje i djelovanje svojih organizacijskih oblika (članak 8. imena osoba ovlaštenih za predstavljanje i zastupanje. ovoga članka politička stranka se briše iz registra danom objave odluke o zabrani rada. Prije nego što godišnji obračun bude dostavljen Saboru Republike Hrvatske. raspoređena u humanitarne svrhe. KAZNENE ODREDBE Članak 26. članka 14. vojsci. i članka 23. . točke 3. 3. točke 1. policiji i drugim pravnim osobama (članak 4. sjedišta.. poduzećima.. stavak 1). ako se utvrdi da su prestale djelovati. stavka 3. Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja Ministarstvo uprave.. Političke stranke prestaju: 1. a sjednica nije održana. ustanovama. kaznit će se za prekršaj politička stranka koja: — javno ne prikaže podrijetlo i namjenu sredstava koja su tijekom kalendarske godine pristigla političkoj stranici (članak 20. V. Političke stranke iz članka 19.). Rješenje o prestanku političke stranke u slučaju iz stavka 1. Članak 24. ako je nadležno upravno tijelo donijelo odluku o prestanku političke stranke. Članak 27. PRESTANAK POLITIČKIH STRANAKA Članak 23. Članak 21.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Ministar uprave donijet će propise za čije je donošenje ovlašten ovim Zakonom u roku tri mjeseca od dana njegova stupanja na snagu.1.. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Klasa: 007-03/92-01/08 Zagreb.Franjo Tuđman ZAKON O IZMJENI ZAKONA O POLITIČKIM STRANKAMA Članak 1 U Zakonu o političkim strankama (“Narodne novine”. 11. 19/90. i 2/91. i 27. mijenja se i glasi: “Sredstva za rad političke stranke iz stavka 1. srpnja 1993. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić.Izmjene i dopune Zakona o strankama Na osnovi člankam 89. Članak 28. koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog Sabora na sjednici 18..)u članku 19. prosinca 1998. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom u dinarskoj protuvrijednosti 14 do 70 DEM i odgovorna osoba političke stranke. Članak 30. Ustava Republike Hrvatske. donosim ODLUKU .” Na osnovi članka 89. 30. 76/93. ovoga Zakona ostaje na snazi Pravilnik o obrascima i načinu vođenja registra političkih organizacija (»Narodne novine« br. Iznosi novčanih kazni iz članka 26. . ovoga Zakona revalorizirat će se po srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan naplate kazne. stavka 4.). 0 PROGLAŠENJU ZAKONA 0 IZMJENAMA ZAKONA 0 POLITIČKIM STRANKAMA Proglašavam Zakon o izmjenama Zakona o političkim strankama. Za prekršaje iz stavka 1.prosinca 1996. i članka 8. br. stavka 3.). Na dan stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vrijediti Zakon o političkim organizacijama (»Narodne novine« br. r.). Političke stranke su dužne uskladiti svoje statute s odredbama ovoga Zakona u roku šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. Do donošenja propisa iz članka 7. PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE Članak 29.27.2.članova upravnih tijela i prijavu o prestanku stranke (članak 16. donosim ODLUKU O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O POLITIČKIM STRANKAMA Proglašavam Zakon o izmjeni Zakona o političkim strankama. 28/90.ovog članka osiguravaju se u iznosu od 72 prosječne brutto osnovie za obračun plaće djelatnika i dužnostnika zaposlenih u državnim tijelima Republike Hrvatske.koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 20.prosinca 1996. Broj:01-96-2229/1 Zagreb. v. 59/90. VII.stavak 2. Članak 32. 27/90. Članak 31. Ustava Republike Hrvatske .

.da je njezin kandidat izabran za zastupnika i obnaša zastupničku dužnost kao zastu pnik stranke u kojoj je sudjelovao na izborima za Zastupnički ili županijski dom Hrvatskoga državnog sabora. prosinca 1998.to tako da se: .da je sudjelovala na izborima za zastupnike tekućeg saziva Zastupničkog i Županijskog doma Hrvatskoga dnzvnog sabora. Poslovnik i politčki sustav Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora i . U članku 22. riječi: »Saboru Republike Hrvatske zamjenjuju se riječima: »Hrvatskom državnom saboru«. riječ: »dinarskoj« zamjenjuje se riječima: »kunskoj«. siječnja 1999. Odluku o raspoiedivanju sredstava iz stavka 1.l8. a riječ »propagandnog« zamjenjuju se riječju: promidžbenog. Članak 5 U članku 27. Predsjednik Republike Hrvatske dr. »Dio sredstava za rad političkih stranaka koji se osigurava u državnom proračunu za iduću proračunsku godinu iznosi 0. ZAKON 0 IZMJENAMA ZAKONA 0 POLITIČIKIM STRANKAMA Članak 1. r. 23. Članak 2. Sredstva iz stavka 1.056% sredstava tekućih izdataka proračuna iz prethodne godine. Članak 3. ovoga članka doznačuju se na središnji račun političke stranke ili koalicije strahaka tromjesečno u jednakim iznosima. i 2. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Članak 7.20% rasporedi u jednakim dijelovima svakoj od političkih stranaka ili koaliciji stranaka zastupljenoj u Zastupničkom ili i Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora. i 111/96. stavku 2. U Zakonu o političkim strankama (»Narodne novine«. rijec: »Närodne banke Hrvatske« zamjenjuju se riječima: Hrvatske narodne banke«. Rasporedena sredstva prema stavku 2. prosinca 1998.Broj:O81-98-2256/1 Zagreb.) u članku 18. . ZASTUPNIČKI DOM . ovoga članka raspoređuju se političkim strankama i koaliciji stranaka koje ispunjavaju sljedeće uvjete: . Članak 19. . mijenja se i glasi: . Franjo Tudman. 76/93. U članku 26. i 2. stavku 1. br. Članak 6 U članku 28. v. stavku l: riječi : “ u dinarskoj protuvrijednosti 70 dp 270 DEM” zamjenjuje se riječima :”u kunskoj protuvrijednosti od 200 do 500 DEM”. Klasa:007-03/92-Ol/08 Zagreb. ovoga članka donosi Odbör za Ustav. . a primjenjuje se od 1. riječi»dobiti poduzeća čiji su vlasnici« brišu se.80% rasporedi političkim strankama ili koaliciji stranaka srazmjero broju zastupnika koji obnašaju zastupničku dužnost u Zastupničkom ili Županijskom domu Hrvatskoga drnamog Sabora”. stavku 1. Članak 4.

predstojnik ureda Vlade Republike Hrvatske. ili na dužnost čije je obavljanje nespojivo sa zastupničkom dužnošću. a imaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju. ako podnese ostavku. r. Birači koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske. Osobe. direktor republičkog zavoda i drugih republičkih organizacija. Izbore za zastupnike raspisuje predsjednik Republike Hrvatske. sudac. Nitko ne može istodobno biti zastupnik u Zastupičkom domu i Županijskom domu. Članak 5. ovoga članka. predsjednik. pomoćnik ministra. ovoga zakona. v. Zastupnike biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači) na neposrednim izborima. ovoga članka. Članak 4. Članak 2. Članak 6. Dan izbora za zastupnike određuje se odlukom o raspisivanju izbora. dipl. Birači. javni tužitelj. ministar i drugi član Vlade Republike Hrvatske. zamjenik ministra. ako budu izabrane. glasujući u skladu sa stavkom 1. mogu se kandidirati za zastupnika ali. Ovim zakonom uređuju se izbori za zastupnike u Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: izbori za zastupnike). potpredsjednik.3. zamjenik javnog tužitelja. ako je pravomoćnom sudskom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u . koje obavljaju neku od dužnosti iz stavka 2. predsjednik općinske skupštine i predsjednik izvršnog vijeća općinske skupštine.. direktor organa u sastavu ministarstva. Zastupnici nisu opozivi. Zakonom se može propisati da je zastupnička dužnost nespojiva i s nekom drugom dužnošću. ovoga članka.HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA Potpredsjednik Zastupničkog domHrvatsko a državnog sabora Vladimir Šeks. 11. tajnim glasovanjem. zastupnike u Zastupnički dom na temelju državnih lista. 3. koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju. ako mu je pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost. Članak 3. iur. U izborima za zastupnike biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske. Zastupniku prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: 1. na vrijeme od 4 godine. glasujući u skladu sa stavkom 1. zastupnike prema svom prebivalištu na području Republike Hrvatske.28. Članak 7.prosinca 1998. Zastupnici nemaju obvezujući mandat. Izvor: Narodne novine. uz uvjete i na način koji su utvrđeni člankom 24. ZAKON O IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Opće odredbe Članak 1. 2. mora proteći najmanje 30 dana. Za zastupnika može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina. Članak 8. Od dana raspisivanja pa do dana izbora za zastupnike. moraju podnijeti ostavku ili na zastupničku dužnost. osigurava se ostvarivanje biračkog prava u diplomatskokonzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. Zastupnik ne može istodobno biti sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske.

nacionalnost. Jamči se sloboda opredjeljena birača i tajnost glasovanja. Nitko ne može biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao. Zastupnici imaju zamjenika koji preuzima njihovu dužnost u slučaju da se stekne jedan od uvjeta navedenih u članku 8. ovoga zakona. jedan zastupnik i njegov zamjenik za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 400 potpisa. U izbornim jedinicama iz članka 10. 4. Članak 10. Kad birači predlažu kandidate za zastupnika i njegovog zamjenika u izbornoj jedinici u kojoj se. ovoga Zakona. Političke stranke predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na način predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju Statuta. a isti podaci.000 potpisa. kao i njemačke i austrijske manjine. adresa i matični broj predloženog kandidata. za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti 100 potpisa. talijanske. na način utvrđen ovim zakonom. Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidata i njegovog zamjenika i zajedničku državnu listu. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata za zastupnika i njegovog zamjenika i samo jednu državnu listu. dužem od 6 mjeseci. češke i slovačke. imaju pravo na zastupljenost u Saboru razmjerno svom udjelu u ukupnom stanovništvu na način utvrđen ovim zakonom.trajanju. Članak 15. ako prihvati izbor ili imenovanje na neku od dužnosti koja je prema zakonu nespojiva sa zastupničkom dužnošću. Temelj za izračunavanje njihove razmjerne zastupljenosti u Zastupničkom domu jest broj od 120 zastupnika ovoga Doma. unose se i za svakog potpisanog predlagača. Članak 11. Članak 13. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina čiji je udio u pučanstvu Republike Hrvatske manji od 80% imaju pravo izabrati najmanje 5 zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Kandidiranje Članak 12. Potpisi birača u postupku kandidiranja zastupnika i njihovih zamjenika prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime. zajedno sa zastupnicima. Pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koji sudjeluju u stanovništvu Republike Hrvatske s više od 80% na temelju popisa stanovništva iz 1981. Prijedlozi kandidata za zastupnike i njihove zamjenike koji se prema ovom zakonu . Članak 9. osim nacionalnosti. Zamjenici zastupnika biraju se. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje. prema ovom zakonu bira.. Kad birači predlažu državnu listu za pravovaljanost kandidature potrebno je prikupiti najmanje 5. Članak 14. stavka 2. Kandidate za zastupnike i njihove zamjenike mogu predlagati u Republici Hrvatskoj registrirane političke stranke i birači pojedinačno i skupno. a po jedan od njih mora biti izabran iz reda pripadnika mađarske. te rusinske i ukrajinske. Birači predlažu kandidate za zastupnike i njihove zamjenike na temelju pravovaljano prikupljenih potpisa.

ovoga zakona. u okviru svojih radio i televizijskih programa omogućiti svim političkim strankama. U prijedlogu kandidata iz stavka 1. ovoga članka obvezatno se navodi ime i prezime. dostaviti hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima sve prihvaćene državne liste kao i zbirnu listu državnih lista radi njihove javne objave. pa do 24 sata prije izbora. Članak 19. Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su političkim strankama i manjinskim zajednicama iz članka 10. koje sudjeluju na izborima za zastupnike. ovoga zakona. Na zbirnu listu državne liste se unose prema abecednom redu punog naziva stranke. iz članka 15. Nadležna izborna komisija izborne jedinice će u roku od 48 sati od isteka roka iz članka 15. koje su predložile kandidate. ovoga zakona. Od dana kad se objave liste kandidata izbornih jedinica i zbirna lista državnih lista.biraju pojedinačno u izbornoj jedinici moraju prispjeti izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Ako je kandidat predložen od birača obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi »nezavisni kandidat«. koje sudjeluju na izborima za zastupnike i kandidatima za zastupnike. prihvatiti i objaviti sve pravovaljano predložene državne liste u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Zbirna lista sadrži naziv svake državne liste te ime i prezime nositelja svake državne liste. omogućiti da pod jednakim uvjetima izlažu . od svih pravovaljano predloženih kandidata sastaviti i objaviti listu kandidata izborne jedinice u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. stavka 2. naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je odnosno koje su listu predložile. stavka 2. Izborna komisija Republike Hrvatske će.. Nositelj liste je prvi po redu predloženi kandidat na listi. Hrvatska radio-televizija je dužna u razdoblju izborne promičbe. U prijedlogu državne liste obvezatno se uz podatke iz prethodnog stavka navodi naziv liste. Izborna komisija Republike Hrvatske objavit će zbirnu listu svih pravovaljanih predloženih državnih lista na način iz prethodnog stavka. svi kandidati za zastupnike i sve političke stranke. da u jednakom vremenu izlože svoj izborni program. ovoga članka. Ako je više stranaka predložilo zajedničku državnu listu ona će se unijeti na zbirnu listu prema nazivu prve po redu stranke u prijedlogu. stavka 1. nacionalnost. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezatno se navodi naziv stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je odnosno koje su kandidata predložile. a kandidati moraju na listi biti poredani od rednog broja 1. manjinskim zajednicama iz članka 10. adresa i matični broj svakog predloženog kandidata te ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. Ako je listu predložila skupina birača njen je naziv »nezavisna državna lista«. stavka 1. Na listu kandidata izborne jedinice kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. ovoga zakona. Članak 17. u roku iz stavka 2. Naziv liste jest puni. Prijedlozi državnih lista moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske najkasnije u roku 12 dana od dana raspisivanja izbora. imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu. odnosno koalicije koja je listu predložila. a ako postoji i skraćeni. do zaključno rednog broja 60. Predlagatelj slobodno utvrđuje redoslijed kandidata na listi. Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku od 48 sati od isteka roka. Članak 16. Članak 18.

za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Članak 21. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake državne liste utvrđuje se na sljedeći način: Ukupan broj glasova koje je dobila svaka državna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 60. izbori se ponavljaju. U Zastupnički dom 64 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik. Državna lista. U Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (u daljem tekstu Zastupnički dom) bira se 124 zastupnika. Kandidat za zastupnika. koji pristupe glasovanju. talijanske. U Zastupnički dom 60 zastupnika bira se tako da područje čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu i da svi birači. koji na izboru dobije najmanje 6% glasova i politička stranka čija državna lista na izboru dobije najmanje 3% glasova imaju pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više državnih lista dobila koje zastupničko mjesto. Na dan izbora kao i 24 sata koji im prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora.svoj program i obavljaju izbornu promičbu. Visinu naknade iz stavka 1. Svaka državna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Po jednog zastupnika u Zastupnički dom biraju pripadnici mađarske. ono će pripasti onoj državnoj listi koja je dobila više glasova. ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta. te rusinske i ukrajinske kao i njemačke i austrijske manjine. koja na izborima dobije manje od 3% glasova. Rezultat se izračunava na dvije decimale s time da se brojevi od 1 — 4 zaokružuju na niži. koji se bira pojedinačnim izborom u izbornoj jedinici. Sredstva za pokriće naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstava za pokrivanje troškova izbora. Članak 23. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova. češke i slovačke. Članak 20. Bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata. u posebnim izbornim jedinicama koje se određuju Zakonom o izbornim jedinicama za Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske Članak 22. Sa svake državne liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora. ovoga Zakona. Od svih dobivenih rezultata 60-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake državne liste (biračka masa liste). Članak 24. biraju na temelju državnih lista sve zastupnike. Šezdeset zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik. Članak 25. a od 5 — 9 na viši broj dok se ne dobiju cijeli brojevi. pa do rednog broja . Broj zastupnika Zastupničkog doma može se povećati u skladu s uvjetima iz članka 26.

Članak 26. Dopunski izbori se moraju održati u roku od 60 dana od prvog zasjedanja novoizabranih domova Sabora. po redu prema razmjernom uspjehu svake liste na izborima. Članovi biračkog odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. koje imenuje izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika. od kojih svaki ima zamjenika. 2. brine se za zakonitu pripremu i provođenje izbora za zastupnike. može biti samo osoba koja ima biračko pravo. Izbornu komisiju Republike Hrvatske čine predsjednik i četiri člana. za zastupnika je izabran kandidat koji je dobio najveći broj glasova birača koji su glasovali. Članak 30. predsjednik Republike Hrvatske raspisat će dopunske izbore u onolikom broju posebnih izbornih jedinica koliko je potrebno da se postigne razmjernost. Izborna komisija Republike Hrvatske: 1. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. U Županijski dom Sabora Republike Hrvatske biraju se u svakoj županiji tri zastupnika. po redu od prvog neizabranog najviše do broja koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta. Članak 28. od kojih svaki ima zamjenika. izborne komisije izbornih jedinica i birački odbori. Član izborne komisije i biračkog odbora. . a izabranim zastupnicima smatrat će se oni pripadnici određene zajednice ili manjine koji su bili kandidirani na državnim listama a nisu izabrani. kao i zamjenik člana ovih tijela. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj glasova. Ako se na izborima za zastupnike u Zastupnički dom ne postigne zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koja se traži prema članku 10. koji prebivaju u županiji. Članak 31. Izbornu komisiju izborne jedinice čine predsjednik i dva člana. imenuje članove izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad izbornim komisijama izbornih jedinica i biračkih odbora. Tijela za provođenje izbora za zastupnike su: Izborna komisija Republike Hrvatske. a ne mogu biti članovi niti jedne političke stranke. Zajedno sa zastupnikom bira se i njegov zamjenik za kojeg se posebno ne glasuje. Tijela za provođenje izbora Članak 29. broj zastupnika Zastupničkog doma povećat će se do broja koji je potreban da bi tražena zastupljenost bila ostvarena. Bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata. Ako se niti na način iz prethodnog stavka ne može postići tražena zastupljenost zajednica ili manjina. Izborne jedinice na području županije utvrđuju se posebnim zakonom tako da se na približno isti broj birača. Zamjenici zastupnika sa svake državne liste su kandidati koji nisu izabrani. izbori se ponavljaju. ovoga zakona. bira jedan zastupnik. koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknutih pravnika. Njihov izbor obavlja se u svakoj županiji u tri izborne jedinice u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik. Izbor zastupnika u Županijski dom Sabora Republike Hrvatske Članak 27.koliko je određena lista dobila zastupničkih mjesta.

određuje biračka mjesta. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. 3. imenuje biračke odbore. Provođenje izbora Članak 34. 6. a izborne komisije izborne jedinice za područje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta određena. 6. s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu. u skladu s člankom 5. Predsjedniku i članovima odbora određuju se zamjenici. Najkasnije pet dana prije izbora. Izborna komisija Republike Hrvatske svojim obvezatnim uputama utvrdit će prava i dužnosti promatrača kao i način promatranja rada tijela za provođenje izbora. i na biračkim mjestima u hrvatskim diplomatskim predstavništvima i inozemnim uredima. Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuđa i uprave na prijedlog ministra obrane. Članak 32. Članak 35. Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječkih brodova Hrvatske trgovačke . određuje biračka mjesta i imenuje biračke odbore u hrvatskim diplomatskokonzularnim predstavništvima i inozemnim uredima. 7. Izborna komisija Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme za obavljanje izbora na svom području. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje državne liste i sastavlja zbirnu listu državnih lista.3. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj. 4. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavlja i objavljuje listu kandidata za zastupnika u izbornoj jedinici. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima na svom području. 2. Članak 33. obavlja i druge poslove određene ovim zakonom. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi. 7. Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za zastupnike i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja. propisuje obrasce u postupku pripreme i provođenja izbora. 5. ovoga zakona. 5. 4. Nadležna izborna komisija imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana na koji se održavaju izbori za zastupnike. Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je objaviti u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. nadzire rad izbornih komisija izbornih jedinica. nadzire pravilnot izborne promičbe u skladu s ovim zakonom. Registrirane političke stranke koje su predložile kandidate za izbor zastupnika u Sabor Republike Hrvatske mogu odrediti promatrače koji će pratiti rad tijela za provođenje izbora. Obvezatne upute za rad izbornih komisija izbornih jedinica i biračkih odbora. Izborna komisija izborne jedinice: 1. Glasovanje za izbor zastupnika obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske te. Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje. 8. 9. objavljuje rezultate izbora za zastupnike.

smatrat će se nevažećim. naziv liste. odnosno državne liste. Članak 42. Nevažećim će se smatrati i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata. Ispred naziva liste stavlja se redni broj. odnosno prostornu udaljenost. Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se prije isteka roka iz prethodnog stavka. Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata. Glasački listić. Ispred imena i prezimena svakog kandidata stavlja se redni broj. kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata. Članak 36. Članak 38. Glasovanje i utvrđivanje rezultata glasovanja Članak 37. U devetnaest sati zatvara se biralište. Članak 41. Za svako biračko mjesto odredit će seposebna prostorija. navedene na glasačkom listiću. Na glasačkom listiću državne liste se navode onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi državnih lista. odnosno koju se glasuje. Članak 39. i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki da se bez poteškoća može glasovati u vremenu koje je određeno za glasovanje. birač glasovao. odnosno državnu listu. Nepopunjeni glasački listić. Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidata je birač glasovao. Biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača. ime i prezime nositelja liste. Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima. Na glasačkom listiću navode se kandidati onim redom kojim su navedeni na listi kandidata. odnosno za dvije ili više državnih lista. Glasovanje se obavlja osobno. Članak 43. sadrži: 1. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Za čitavo vrijeme glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici. Ako je kandidat predložen od skupine birača uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka »nezavisni kandidat«. Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. Glasovanje se obavlja glasačkim listićima. na kojem glasuje za jednu od državnih lista. Prostorija određena za glasovanje će se tako urediti da se osigura tajnost glasovanja. Glasački listić na kojem se glasuje u izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik sadrži: 1.mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva. odnosno ispred naziva državne liste za kojeg. 2. Glasuje se samo za kandidate. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju. ime i prezime kandidata i njegovog zamjenika. Članak 40. koja će odrediti ministar za pravosuđe i upravu. 2. .

Nakon toga birački odbor utvrđuje. Članak 47. Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik. provjerava u popisu birača da li je birač koji je pristupio glasovanju upisan. 3. Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbora dostavlja izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. a koliko na temelju članka 44. a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu. Članak 45. Nitko ne smije doći naoružan osim u slučaju predviđenom u stavku 2. Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojiti neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. Kad birač. U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje. Članak 46. Članak 44. ovoga zakona. odnosno izvatku iz popisa birača. Glasovanje. obavijesti o tome birački odbor. koliko je birača glasovalo po popisu birača. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će.Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. a u okviru zakonskih ovlasti. Izborna komisija izborne jedinice zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjestima na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. odbor će mu omogućiti glasovanje. prema popisu birača odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali te pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova. Ako birač nije upisan u popis birača predsjedik mu neće dozvoliti da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo. Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. odnosno državne liste. . i koliko ukupno. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji. postupati po njegovim uputama. na način utvrđen u stavcima 2. ili od njega ovlašten član biračkog odbora. stavka 3.. odnosno izvatku iz popisa birača. a koliko svaka državna lista te koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim. Predsjednik biračkog odbora. u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora. birački odbor se raspušta i imenuje novi. za koje birač glasuje. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po biračkim listićima. ovoga članka. i 4. koliko je glasova dobio svaki od kandidata. ovoga članka poimenično će se uvesti u zapisnik o radu biračkog odbora. Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasovati na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redne brojeve ispred imena kandidata. koji nije u mogućnosti glasovati na biračkom mjestu. Članak 48. vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima.. Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku od 24 sata. kad dođe na biralište.

broj birača koji su glasovali u svakoj izbornoj jedinici. Troškovi za provođenje izbora Članak 52. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim. Članak 54. dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima za zastupnika. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova u izbornoj jedinici. dvije ili više političkih stranaka odnosno birači koji su predložili kandidata za zastupnika. 4. odnosno o čijim se državnim listama glasovalo na izborima. Zapisnik potpisuju svi članovi izborne komisije izborne jedinice. Članak 50. broj birača upisanih u popis birača. kao i kandidati za zastupnika. odnosno državnu listu. 3. Svaki član izborne komisije izborne jedinice može staviti primjedbe na zapisnik. Izborna komisija Republike Hrvatske određuje način korištenja sredstava za provođenje izbora i provodi nadzor nad njihovom uporabom. 2. Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za zastupnike u Sabor Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga zakona. broj birača upisanih u popise birača. 5. 3. broj glasova koje je dobila na njenom području svaka državna lista. Politička stranka. Kad Izborna komisija Republike Hrvatske utvrdi rezultate glasovanja za zastupnike. Članak 51. koliko je glasova dobio pojedini kandidat u svakoj izbornoj jedinici. odnosno izvadak iz popisa birača. O svom radu izborna komisija izborne jedinice vodi zapisnik u koji će ubilježiti: 1.Izborna komisija izborne jedinice dostavit će izborne rezultate na svom području Izbornoj komisiji Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi. Prigovor mogu podnijeti i kandidati za zastupnike o kojima se glasovalo. Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborna komisija Republike Hrvatske. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka državna lista te imena i prezimena kandidata sa svake državne liste koji su izabrani za zastupnike. Sredstva za pokriće troškova za provođenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Ukoliko je kandidata za zastupnika odnosno za državnu listu predložilo više političkih . koliko je dobila pojedina državna lista i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića. ime i prezime kandidata koji je izabran u svakoj izbornoj jedinici u kojoj se bira jedan zastupnik. Rezultate izbora za zastupnike utvrđuje Izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima u svim izbornim jedinicama u Republici. mogu podnijeti prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja. 2. Izborna komisija Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva izbornim komisijama u izbornim jedinicama. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona politička stranka. objavit će odmah: 1. Zaštita izbornog prava Članak 53. Članak 49. na svom području. ime i prezime kandidata koji je izabran u izbornoj jedinici.

Žalba se podnosi putem Izborne komisije Republike Hrvatske. Klasa: 013-01/92-01/02. Članak 56. travnja 1992. poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u određenom roku. Na podneske i rješenja u postupku po odredbama ovog zakona ne plaćaju se takse. Zagreb. odnosno bilo koji od birača koji je bio predlagač kandidature. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Izborna komisija Republike Hrvatske poništit će izbor zastupnika u određenoj izbornoj jedinici.stranaka. rješavajući o prigovoru iz članka 55. 7/90. r. ovoga zakona. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za zastupnike podnosi se Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.. utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale. dipl. a bitno su utjecale odnosno mogle utjecati na rezultat izbora.). odnosno više birača. Članak 61. te radnje ponove. ili ako se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja. Članak 60. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka. Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kada je primljeno pobijano rješenje. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada joj je dostavljen prigovor. iur. Članak 58. koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani. Podneseni prigovor odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava ne odgađaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom. Članak 57. Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o izboru i opozivu odbornika i zastupnika (»Narodne novine«. Protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske podnositelji prigovora. odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor. imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Ako Izborna komisija Republike Hrvatske. Smatrat će se da je žalba predana u roku ako je predana Izbornoj komisiji Republike Hrvatske prije nego što protekne rok iz stavka 2. v. prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. i odrediti rok u kojem će se održati ponovljeni izbor. 9. ovoga članka. Članak 55. odnosno izbor na temelju državnih lista. br. Predsjednik Vijeća općina . ili mogle utjecati na rezultate izbora. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sati od dana primitka žalbe. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević. kao i kandidati za zastupnika koji je nezadovoljan takvom odlukom. Prijelazne i završne odredbe Članak 59.

zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba. veljače 1994. predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost. djelatni časnik i dočasnik oružanih snaga koje kao vojne zapovjednike Hrvatske vojske imenuje i razrješava Predsjednik Republike ili ministar obrane. ZAKON 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Članak 1. pučki pravobranitelj. Odredba članka 19. Zastupnik ne može istodobno biti sudac Ustavnog suda Hrvatske. veleposlanik. Žarko Domljan. Broj: PA4-23/1-94.travnja 1992. r. i 1/93. Izvor:Narodne novine .v. ing. pomočnik ministra. Predsjednik Sabora dr.r. r. Zastupnika izabranog na državnoj lis6 koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. 22I92.br.Izmjene i dopune Zakona o izborima Na temelju članka 89. 11. predsjednik Vlade Republike Hrvatske. kojeg odredi politička stranka čija je državna lista. br. župan. zamjenik pučkog pravob~anitefja. Za vrijeme dok zastupnik obavlja dužnost iz stavka 2. javni pravobranitelj. tajnik Vlade Republike Hrvatske.Luka Bebić. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika . sudac. ovog članka zamjenjuje zamjenik zastupnika izabran u izbornoj jedinici. 8. zamjenik javnog pravobranitelja. Ustava Republike Hrvatske. kojije donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici dana 2. mijenja se i glasi: "Nitko ne može biti istodobno zastupnik u Zastupničkom i Županijskom domu. Članak 2. državni odvjetnik. dipl. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. gradonačelnik Grada Zagreba. donosim ODLU KU 0 PROGLAŠENJU ZAKONA 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. Članak 3. zamjenik državnog odvjetnika. U članku 8. predstojnik ureda i ravnatelj agencije Vlade Republike Hrvatske. ovog članka". Zakonom se može propisa6 da je i obavljanje neke druge dužnosti nespojivo sa zastupničkom dužnošču.3. r. godine. Zamjenik zastupnika počinje obavija6 zastupničku dužnost nakon što Zastupnički dom odnosno Županijski dom utvrde da zastupnik obavlja neku od dužnosti iz stavka 2. briše se. predstojnik Ureda Predsjednika Republike. v.2. Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici koji prihvati neku od dužnos6 iz stavka 2.) članak 6. ravnatelj državnog zavoda ili direkcije. ministar ili drugi član Vlade Republike Hrvatske ili zamjenik minish-a. veljače 1994.22 od 17. Zagreb. ravnatelj upravne organizacije u sastavu ministarstva. v. podžupan. Predsjednik Republike Hrvatske dr. ovog članka zamjenjuje onaj neizabrani kandidat na državnoj listi sa koje je izabrani zastupnik.. U Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine". ovog članka miruje mu zastupnički mandat. tajnik ministarstva. točka 4. generalni konzul. a zastupničku dužnost umjesto njega obavfja zamjenik zastupnika. Franjo Tudman. Ivan Matija. v. Predsjednik Vijeća udruženog rada mr.

Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. stavak 2.hr/Glasilo/94/205-94.. uz uvjete i na način koji su uivrđeni člankom 24a. koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 20. v. Predsjednik Republike Hrvatske dr. ovoga članka. stavak 3. mijenja se i glasi: "Birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske biraju. Broj: 01-95-1567/1 Zagreb. Članak 2.) ne primjenjuje se na zastupnike koji su do dana stupanja na snagu toga zakona stavili u mirovanje svoj zastupnički mandat zbog izbora ili imenovanja na neku od dužnosti iz članka 6. 1/93 i 1 (/94) u članku 5.nn.htm ZASTUPNICKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. ovoga članka zamjenjuje onaj neizabrani kandidat na driavnoj listi sa koje je izabrani zastupnik. ovoga članka zamjenjuje jedan od zamjenika zastupnika izabranih zajedno sa zastupnićima na posebnoj listi. glasujući u skladu sa stavkom 1. kojeg odredi politička stranka ćija je državna lista. ovoga članka zamjenjuje zamjenik zastupnika izabran u izbornoj jedinici. r. ovoga Zakona". zastupnik izabran u izbornoj jedinici. U ćlanku 6. Članak 5. 22/92. veljače 1994. U članku 25. kojeg odredi poli6čka stranka čija je posebna lista. Iza stavka 4. Izvor: http:www.u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine". rujna 1995. stavak 4. Zastupnika izabranog na državnoj listi koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. Zastupnika izabranog na posebnoj lis6 na temelju koje biraju zastupnike u Zastupnički dom birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: posebna lista) koji prihvati neku od dužnosti iz stavka 2. stavak 2. 21. odnosno drugi zakonom odredeni predlagatelj liste. rujna 1995. na državnoj ili posebnoj listi. ZAKON 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Članak 1. 1/93. Ustava Republike Hrvatske. Članak 4. br. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora Stjepan Mesić. Franjo Tudman. 2. donosim ODLUKU 0 PROGLAŠENJU ZAKONA 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zasttrpnika u Sabor Republike Hrvatske. briše se. Klasa: 013-03/94-01/02 Zagreb. zastupnike u Zastupnički dom na temefju posebnih lista. ima se pravo vratiti u Zastupnički dom umjesto zastupnika koji gaje zamjenjivao ako podnese pismeni zahtjev predsjedniku doma u . v. odnosno drugi zakonom određeni predlagatelj liste. mijenja se i glasi: "Zastupnika izabranog u izbornoj jedinici koji prihva6 neku od dužnos6 iz stavka 2. ovoga članka. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". dodaje se novi stavak koji glasi: " Po prestanku dužnosti iz stavka 2. U Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske ("Narodne novine" br.

postaje stavak 7. koji glasi: "Kad birači predlaiu posebnu listu. postaje stavak 5. mijenja se i glasi: "Izborna komisija Republike Hrvatske će. dodaje se novi stavak 4. odnosno posebnu listu.. U članku 13. koji glasi "U prijedlogu posebne liste obvezatno se uz podatke iz stavka 2. odnoso iupanijskoj izbornoj komisiji najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora. odnosno prijedlozi županijskih lista moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske. ovoga članka. iza stavka 1. postaju stavci 3. mijenja se i glasi "U prijedlogu državne liste obvezatno se uz podatke iz prethodnog stavka navodi naziv liste. i 4. 3. odnosno koje su listu predložile. ovoga članka.. 4. U članku 16. ovoga članka navodi ime i prezime zamjenika svakog od kandidata na listi. Predlagatelj slobodno utvrduje redoslijed kandidata na listi. Članak 6. stavak 2. odnosno "nezavisna posebna lista"." Dosadašnji stavci 2. mijenja se i glasi : "Prijedlozi kandidata za zastupnike i njihove zamjenike koji se prema ovom Zakonu biraju pojedinačno u izbornoj jedinici moraju prispje6 Izbornoj komisiji izborne jedinice najkasnije u roku od 14 dana od dana raspisivanja izbora. U Članku 14. stavak 2. postaje stavak 6. stavak 1. iza riječi: "državnih lista" dodaju se riječi: "odnosno posebnih lista".roku od 8 dana po prestanku dužnosti iz stavka 2. odnosno stranaka ili stranačke koalicije koja je. mijenja se i glasi: "Dvije ili više u Republici Hrvatskoj registriranih stranaka mogu predložiti jednog kandidata i njegovog zamjenika i zajedničku državnu listu. U stavku 3. iza riječi: "državne liste" dodaju se riječi: "odnosno posebne liste"." Članak 3. U članku 12. njen je naziv "nezavisna davna lista". stavku 2. Povratak zastupnika u dom. zastupnik može tražiti jedanput u toku trajanja zastupničkog mandata. a kandidati moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 12." Članak 4. dostaviti hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima sve prihvaćene državne liste i posebne liste kao i zbirnu listu državnih lista te zbirnu listu . U članku 15." Iza stavka 3." Stavak 3. Dosadašnji stavak 6. mijenja se i glasi "Svaki birač može svojim potpisom podrža6 samo jednog kandidata za zastupnika i samo jednu državnu listu. odnosno županijsku listu". Prijedlozi državnih lista. dodaje se novi stavak 6. a kandidafi moraju biti na listi poredani od rednog broja 1 do zaključno rednog broja 80. Članak 7." Dosadašnji stavak 4. i 5. a ako postoji i skračeni naziv stranke. i 3. Iza novog stavka 5. odnosno "nezavisna županijska lista". Dosadašnji stavak 5." Dosadašnji stavak 5. za pravovafjanost kan didature potrebno je prikupiti najmanje 500 potpisa. u roku iz stavka 2. odnosno posebnih lista. koji glasi: " Kandidati za zastupnike predloženi od birača ne mogu bi 6 članovi niti jedne političke stranke. Članak 5. odnosno županijsku listu. postaje stavak 7. mijenja se i glasi: " Naziv liste jest puni. odnosno posebnu listu. Predlagatelj slobodno utvrduje redoslijed kandidata na lis6. Ako je listu predložila skupina birača. dodaje se novi stavak 2. Stavak 4.

Svaka državna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. odnosno koalicije koja je listu predložila. mijenja se i glasi : "Na zbirnu listu državne liste. koji na izboru dobije najmanje 6% glasova i politička stranka čija državna lista. (za članka 24. stavak 2. stavku 1. odnosno županijsku listu. Državna lista jedne poli6ćke stranke ili nezavisna državna lista kja na izborima dohije manje od 5% glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta državna lista dviju političkih stranaka." Članak 9. odnosno koalicijska dvostranačka lista koja na izborima dobije manje od 8% glasova ne sudjeluje u diobi zastupnićkih mjesta. U članku 23." Članak 12. U članku 18." brišu se. koji glasi "Članak 24a. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake posebne liste utvrduje se na sljedeći .posebnih lista radi njihove javne objave. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake državne liste utvrduje se na sljedeći način: Ukupan broj glasova koji je dobila svaka državna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 80. i 2. odnosno posebna lista. Članak 10. odnosno posebne liste. U članku 19." Članak 13. mijenjaju se i glase: "U Zastupnički dom 32 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik. i 2. U Zastupnički dom 12 zastupnika biraju birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske na temelju posebnih lista. Dvadesetosam zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno is6 broj birača bira jedan zastupnik." riječi : "stavka 2. U članku 21. dodaje se novi članak 24a. Od svih dobivenih rezultata 80-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake državne liste (biračka masa liste). odosno županijska lista na izboru dobije najmanje 5% glasova imaju pravo na jednaku naknadu troškova izborne promidžbe. iza riječi : "članka 10. mijenja se i glasi: "U Zastupnički dom 80 zastupnika bira se tako da područje čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu i da svi birači koji pristupe glasovanju biraju na temelju državnih lista sve zastupnike. Članak 11. mijenja se i glasi : "Kandidat za zastupnika koji se bira pojedinačnim izborom u izbornoj jedinici. U članku 17. stavak 1. stavci 1. odnosno županijske liste se unose prema abecednom redu punog naziva stranke. odnosno posebnu listu. Ako je više stranaka predložilo zajedničku driavnu listu. Članak 24. ono će pripasti onoj driavnoj lis6 koja je dobila više glasova. Državna lista tri ili više političkih stranaka odnosno koalicijska lista tri ili više stranaka koja na izborima dobije manje od 11% glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta." Članak 14. Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi izmedu dviju ili više državnih lista dobila koje zastupničko mjesto. ona će se unije6 na zbirnu listu prema nazivu prve po redu stranke u prijedlogu." Članak 8. iza riječi : "državnih lista" dodaju se riječi : "odnosno posebnih lista".

mijenja se i glasi : "6. Posebna lista tri ili više političkih stranaka. na temelju pravovaljanih prijedloga objavljuje državne liste i posebne liste i sastavfja zbirnu listu državnih lista te zbirnu (istu posebnih lista. serijski broj. Sa svake posebne liste izabrani su kandidati od rednog broja 1. i 2. mijenja se i glasi: "Glasaćki listić na kojem se glasuje za jednu od državnih lista. ime i prezime nositelja liste. U članku 33." Članak 17. odnosno posebna nezavisna lista koja na izborima dobije manje od 5% glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta. odnosno posebne liste. Na glasačkom listiću državne liste. i 4." Članak 15. stavci 1. Posebna lista dviju političkih stranaka. brišu se. do zaključno 12. odnosno posebne liste. Članak 19. 3. dodaju se novi stavci 2. Ispred naziva liste stavlja se redni broj. a ako se on ne postigne do dana početka rada izbornih komisija. koji glase: "Zamjenici zastupnika sa svake državne liste su kandidati koji nisu izabrani. naziv liste. stavku 1. odnosno državne liste. Od svih dobivenih rezultata 12-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake posebne liste (biračka masa liste). stavak 4. mijenjaju se i glase "Glasuje se samo za kandidate. izabrani su i njihovi zamjenici. Zajedno sa zastupnicima koji su izabrani sa svake posebne liste. Svaka posebna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednićki djelitelj. izbor će se izmedu od stranaka pcedloženih kandidata. 3. U članku 29. obaviti kockom pred Izbornom komisijom Republike Hrvatske za izborne komisije. Članak 19. Stranke svog predstavnika odreduju dogovorom. i 5. odnosno koalicijska lista tri ili više stranaka koja na izborima dobije manje od 11 % glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta." Ćlanak 18. dodaje se novi stavak 5." Članak 16. a pred izbornim komisijama izbornih jedinica za biračke odbore. U članku 40. pa do rednog broja koliko je odredena lista dobila zastupničkih mjesta. odnosno koalicije i jedan predstavnik oporbenih stranaka prema stranačkom stanju u prethodno izabranom domu za izbor čijih zastupnika su raspisani izbori. odnosno županijske liste navedene na glasačkom lis6ću. Ako su glasovi tako podijefjeni da se ne može utvrditi koja bi izmedu dvije ili više posebnih lista dobila koje zastupničko mjesto. ono će pripasti onoj posebnoj lis6 koja je dobila više glasova.. koji glasi: "U radu izbornih komisija i biračkih odbora može sudjelova6 jedan predstavnik večinske stranke. odnosno županijskih lista sadrži: 1. odnosno koalicijska dvostranaćka lista koja na izborima dobije manje od 8% glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta. 2." Članak 20. . U članku 25. odnosno posebnih lista. U članku 31. odnosno županijske liste se navode onim redom kojim su navedene na zbirnoj listi dotičnih lista. točka 6. odnosno biračkih odbora. Posebna lista jedne političke stranke.način: Ukupan broj glasova koji je dobila svaka posebna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1.

Glasački listić popunjava se tako da se zaokruži redni broj ispred imena kandidata. točki 1. ispod podnaslova "Prijelazne i završne odredbe" dodaje se novi članak 58a. koji su izabrani za zastupnika. stavku 2. U članku 46. stavku 1. članka 22. U Zastupnički dom. stavku 2. smatrat će se nevažećim. u . Članak 27. iza riječi: "državnu listu" dodaju se riječi: "odnosno posebnu listu". odnosno posebne liste. odnosno državnu listu." Članak 21. odnosno naziva državne liste. mijenja se i glasi : "Nepotpuni glasački listić. te članka 26. odnosno županijskih lista. ovog danka. iza riječi: vdržavne liste" dodaju se riječi: "odnosno posebne liste". iza riječi: "državnu listu" dodaju se riječi: "odnosno posebnu listu". izbori se ponavfjaju. Do objave rezultata popisa pučanstva Republike Hrvatske na izbor zastupnika u Zastupnički dom ne primjenjuju se odredbe članka 10. Iza članka 58. ovoga Zakona." Članak 22. Članak 24. mijenja se i glasi "3. stavka 1. odnosno za dvije ili više državnih lista. Nevažećim će se smatra6 i glasački listić na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata. U članku 54. kao i tako popunjen glasački lis6ć da se ne može sa sigurnošću utvrditi za kojeg je kandidata. Ako se zbog istog broja glasova kandidata ne može utvrdi6 koja su tri po redu dobili najveći broj glasova. te imena i prezimena kandidata sa svake državne liste. U stavku 2. češke i slovačke. odnosno županijske liste za kojeg odnosno za koju se glasuje. ovoga članka pripadnici etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina imaju pravo izabrati 8 zastupnika u Zastupnički dom. člank 23. iza riječi : "držiavna lista" dodaju se riječi: "odnosno posebna lista". odnosno svaka posebna lista.. bira se 127 zastupnika. iza riječi: "državna lista" dodaju se riječi: "odnosno posebna lista". odnosno županijsku listu birač glasovao. Članak 26.. U stavku 3.. U članku 51. točka 3. broj zastupničkih mjesta koje je dobila svaka državna lista. koji glasi: "Članak 58a. odnosno posebnu listu. te rusinske i ukrajinske kao i njemačke i austrijske manjine. Po jednog zastupnika u Zastupnički dom biraju pripadnici madarske. Na izborima za Zastupnički dom u razdobfju iz stavka I. talijanske. U članku 44." Članak 25. odnosno posebnih lista. stavku 1. Pripadnici srpske etničke zajednice ili manjine biraju 3 zastupnika u izbornoj jedinici koju čini područje čitave Republike Hrvatske. Članak 23. Izmedu svih kandidata kandidiranih u izbornoj jedinici izabrana su 3 koja su po redu dobili najveći broj glasova birača koji su glasovali. iza riječi : "državnih lista" dodaju se riječi: "odnosno posebnih lista". i stavka 3. Članak 41. u razdobfju iz stavka 1. U stavku 1. stavku 1. odnosno posebne liste. U članku 56. iza riječi: "državnim listama" dodaju se riječi: "odnosno posebnim listama".

v. zamjenik javnog pravobranitelja« zamjenjuju se riječima: »državni pravobranitelj. staviti zastupnički mandat u mirovanje.izmjenama i dopunama Zakona o izborima z. a riječi: »u toku« zamjenjuju se riječima: »u tijeku«. i 6b. Franjo TuQman.pročišćeni tekst. Ako se na izborima za zastupnike u Zastupnički dom ne postigne zastupljenost etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina koja se traii prema stavku 3. Predsjednik Republike Hrvatske dr. broj zastupnika Zastupničkog doma povećat će se za jedno mjesto kako bi tražena zastupijenost bila ostvarena. 18. Nedjefjko Mihanović. a izbornim zastupnikom smatrat će se pripadnik određene zajednice ili manjine koji je bio kandidiran.. na državnoj listi kojaje dobila najviše glasova.r.). Iza članka 6. ovoga članka. Mirovanje . 30/93. koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 13. Zastupnik može jedanput tijekom trajanja zastupničkog. podnošenjem. br.posebnim izbornim jedinicama koje se odreduju Zakonom o izbornim jedinicama za Zastupničkl dom Sabora Republike Hrvatske prema odredbama danka 23.nn. donosim ODLUKU 0 PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRATSKE Proglašavam Zakon o. iza riječi: »Zastupnički dom« dodaju se riječi: »odnosno Županijski dom«. zamjenjuju se riječima: »ravnatelj državne upravne organizacije «. Klasa:013-01 /95-01103 Zagreb. Zagreb.. ZAKON 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORIMA ZASTUPNIKA U SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Članak 1. zamjenik državnog pravobranitelja«. stavku 2. 11/94. prosinca 1996. a riječi: »ravnatelj državnog zavoda ili direkcije«. Iza prve rečenice dodaje se nova rečenica koja glasi: »U tom slučaju." Članak 28. zastupničku dužnost umjesto njega obnaša zamjenik zastupnika utvrden prema uvjetima i postupku propisanim u članku 6. mirovanje zastupničkog mandata prestaje osmoga dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva«. 22/92. rujna 1995. Dok zastupniku miruje mandat. a nije izabran. Ustava Republike Hrvatske.hr/Glasilo/95/1193 95 htm Na osnovi članka 89. stavka 4.astupnika u Sabor Republike Hrvatske. Mirovanje zastupničkog mandata ne može trajati manje od šest mjeseci. Članak 2. i 68/95. U stavku 5. 20. Izvor:http://www. r. . u članku 6. ovoga Zakona. prosinca 1996. U Zakonu o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske (»Narodne novine«. Broj: 01-96-2185/1 .mandata. riječi: »javni pravobranitelj. 1/93. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora dr. riječ: »pismeni« zamjenjuje se riječju: »pisani«. dodaju se članci 6a. pisanog zahtjeva predsjedniku doma. koji glase: »Članak 6a. ovoga Zakona. v. . Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".

Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi izmeQu dvije ili više posebnih lista dobila koje zastupničko mjesto. Od svih 'đobivenih rezultata 80-ti rezultat po redu jest zajednički . . Članak 24. po sebna lista dviju političkih stranaka ili koalicijska dvostranačka lista koja nä izborima dobije manje od 8% važećih glasova.djelitelj kojim se dijeli ukupan broj gt. Svaka posebna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj.« Članak 5. Od svih dobivenih rezultata 12-ti rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeti ukupan broj gtasova svake posebne (iste (biračka masa liste). Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može urirditi koja bi izmedu dviju ili više državnih lista dobila koje zastupničko mjesto.dobila više glasova. državna lista dviju političkih stranaka ili koalicijska dvostranačka lista ~ koja na izborima dobije manje od 8% važećih glasova. Članak 24a. mijenja se i glasi: ' ' »U Županijskim dom Sabora Republike Hrvätske bira se na temelju županijskih lista po tri zastupnika u svakoj županiji tako da područje svake županije čini jednu izbomu jedinicu. na teme(ju svojih ustavnih ovlasti. državna lista triju ili više političkih stranaka. odnosno koalicijska lista tri ili više stranaka köja na izborima dobije manje od 11% važećih glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta. Članak 6b.prestaje osmoga dana od dana kad je zaštupnik koji je stavio mandat u mirovanje podnio predsjedniku doma pisanu izjaw o ponovnom obnašanju zastupničke đužnosti.« Članak 3. na temelju posebnih lista. mijenja se i glasi: »U Zastupnički dom bira se na temelju državnih lista 80 zastupnika tako da područje Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu: Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake državne liste utvrduje se na sljedeći način: Ukupan broj glasova koji je dobila svaka državna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojei~ima od 1 do zaključno 80. mijenja se i glasi: »U Zastupnički dom. Državna lista jedne političke stranke ili nezavisna državna lista koja na izborima dobije manje od 5% važećih glasova.asova svake državne liste (b'iräčka masa liste).« Članak 4. ono će pripasti onoj posebnoj listi koja je dobila više glasova. Članak 27. 12 zastupnika biraju birači koji nemaju prebivalište na području Republike Hrvatske. Odredba članka 6a. posebna lista triju ili više političkih stranaka. ono će pripasti onoj državnoj listi koja je . ovoga Zakona o stav(janju zastupničkog mandata u mirovanje na temelju pisanog zahtjeva zastupnika ne ödnosi se na zastupnike koje u Zupanijski dom Sabora Republike Hrvatske imenuje. Predsjednik Republike iz reda za Repubtiku osobito zastužnih gradana. Broj zastupnika koji će biti izabran sa svake posebne listc utvrduje se na sljedeći način: Ukupan broj glasova koji je dobila svaka posebna lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do zaključno 12. odnosno koaticijska lista tri ili više stranaka koja na izborima dobije manje od I1% važećih glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta. Svaka državna lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. Posebna lista jedne političke stranke ili posebna nezavisna lista koja na izborima dobije manje od 5% važećih glasova.

i 7. prosinca 1996. ~ u odgovarajućem padežu. ' Klasa: 013-O i /95-O 1 /03 Zagreb. r ZAKON . v.1992 Ukaz o proglašenju Zakona o popisima birača SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89 Ustava Republike Hrvatske. Broj : PA4-17/ 1-92. riječi. ožujka 1992. kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na sjednicama Vijeća udruženog rada 28. i Društvenopolitičkog vijeća 28. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske. v. Vijeća općina 28. Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog dome Sabora Republike Hrvatske da utvrđi i izda pročlšćeni tekst Zakona o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. ono će pripasri županijskoj listi koja je dobila više glasova. riječi: »ministar pravosuQa i uprave« zamjenjuju se riječima: »ministar uprave«. Zagreb. Franjo Tuäman. Svaka županijska lista dobit će onoliko zastupničkih mjesta koliko puta ukupni broj njezinih dobivenih glasova (biračka masa) sadrži zajednički djelitelj. U članku 35. Od svih dobivenih rezultata treći rezultat po redu jest zajednički djelitelj kojim se dijeli ukupan broj glasova svake županijske liste (biračka masa liste). stavku l. u odredenom pade~u zamjenjuju se tiječima »Izbomo povjerenstvo« i »izborno povjerenstvo«.23. županijska lista dviju političkih sti~ana~ca ili koalicijska dvostranačka lista koja na izborima dobije manje od 8% važećih glasova. županijska lista hi ili više političkih stranaka. ZASTUPNIČIKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora akademik Vlatko Pavletić.Broj zastupnika koji će biti izabran sa s4ake županijske liste utvrduje se na sljedeći način: Ukupam broj važećih glasova koje je dobila svaka županijska lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od.5. Članak 8. r. donosim o proglašenju Zakona o popisinla birača Proglašavam Zakon o popisima birača. a u svezi s člancima 6. I do zaključno 3. Ako su važeći glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi ižmedu dvije ili više županijskih lista dobila koje zastupničko mjesto. ožujka 1992. Izvor:Narodne novine. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.04. U stavku 3.Zakon o popisu birača 19 02. Članak 9. 31. 13. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Županijska lista koja na izboäma dobije manje od 5% važećih glasova. Članak 7. ožujka 1992. ožujka 1992. U cijelom tekstu Zakona riječi: »Izborna komisija« i »ižborna komisija«.prosinca 1996 11.« Članak 6. odnosno koalicijska lista triju ili vi~e stranaka koja na izborima dobije manje od I1% važećih glasova ne sudjeluje u diobi zastupničkih mjesta. »ministar pravosuđa«. aministar za pravosuQe i uprawa zamjenjuju se ciječima.

na temelju odluke općinske skupštine. prebivalište (ulica i kućni broj. Uz popis birača vodi se imenik (registar). prebivalište i redni broj popisa birača. Popis birača može se. Članak 4. Članak 10. Članak 9. nacionalnost. Hrvatski državljani koji imaju biračko pravo upisuju se u popis birača u mjestu prebivališta u Republici Hrvatskoj. odnosno sveska popisa birača. POPIS BIRAČA 1. nacionalnost. prezime i ime. Hrvatski državljani ostvaruju biračko pravo temeljem upisa u popis birača. Imenik ima slijedeće rubrike: redni broj. zaselak. U diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske u inozemstvu izradit će se popisi birača za glasovanje hrvatskih državljana koji imaju boravak u inozemstvu ili se tamo zateknu u doba izbora za Sabor Republike Hrvatske i predsjednika Republike Hrvatske. Popisi birača su javne knjige. Imenik se može voditi posebno i uz svaki svezak popisa birača. Temeljne odredbe Članak 1. prezime i ime. spol. Popis birača ima slijedeće rubrike: redni broj. u koji se po prezimenima abecednim redom upisuju birači. jedinstveni matični broj građana. Glava II. Vođenje popisa birača Članak 5. Hrvatski državljanin može biti upisan u popis birača samo jedne općine. Ovim zakonom se uređuje način i postupak vođenja popisa birača. Sve promjene koje se unose u popis birača odnosno svezak popisa birača unose se i u odgovarajuće rubrike imenika. Članak 8. selo. Članak 3.O POPISIMA BIRAČA Glava I. Članak 7. Imenik se može voditi i u obliku kartoteke. Popis birača se vodi za područja svake općine. Popisi birača se vode radi evidentiranja hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo. Članak 2. Članak 6. Za hrvatske državljane koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. U popis birača upisuju se hrvatski državljani koji su navršili 18 godina života osim onih koji su pravomoćnom sudskom odlukom potpuno lišeni poslovne sposobnosti. naselje) i primjedba. popis birača se vodi u gradu Zagrebu. Popis birača je jedinstven i stalan. datum rođenja. voditi automatskom obradom .

Popis birača iz članka 4. za svako naselje može se voditi poseban svezak popisa birača. Glede sadržaja pojedinih kartica i načina vođenja kartoteke. stavak 2. U slučajevima kada se popis birača vodi u obliku kartoteke. primjenjuju se odredbe ovoga zakona. Posebni svesci popisa birača za sva naselja na području pojedine općine čine jedinstveni popis birača te općine. Općinska skupština može odrediti da se za naselja ili dijelove naselja na području općine za manje od 100 stanovnika ne vode posebni svesci popisa birača. te članovi posade pomorskih i riječnih brodova Hrvatske trgovačke mornarice upisuju se u popis birača u mjestu prebivališta. Popis birača sastavlja se u jednom primjeru. Popis birača vodi općinski organ uprave nadležan za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: nadležni organ). Općinska skupština može odrediti da se za područje grada ili većeg naselja vodi poseban svezak popisa birača za pojedine dijelove grada odnosno naselja (blokovi. Hrvatski državljani koji se nalaze na službi u oružanim snagama i na služenju vojnog roka. Članak 14. .). a vodi se u svescima po područjima koja određuje općinska skupština. Članak 13. U popis birača upisuju se i hrvatski državljni s boravištem u inozemstvu koji imaju biračko pravo. Članak 12.podataka ili u obliku kartoteke. ovoga zakona vodi se u svescima odvojeno po državama u kojima hrvatski državljani imaju prebivalište u inozemstvu. Nadležni organ za popis birača dostavlja izvode iz popisa birača za osobe iz stavka 1. Odredbe ovoga zakona koje se odnose na način i postupak vođenja popisa birača primjenjuju se i na popise birača vođene automatskom obradom podataka. za svakog građanina vodi se posebna kartica. nego da se građani iz takvih naselja ili dijelova naselja upisuju u svezak popisa birača koji se vodi za najbliže naselje na području općine. Nadležnom organu za popis birača moraju se dostaviti podaci o hrvatskim državljanima s biračkim pravom iz stavka 1. prema biračkom mjestu. Ako područje obuhvaća više naselja. ovoga članka. ovoga članka nadležnoj izbornoj komisiji radi pravovremene dostave izbornog materijala. ulice i dr. Članak 11.

Brisanje pojedinih osoba iz popia birača vrši se tako da se u popisu birača precrta njezino prezime i ime. upisat će osobe iz članka 16. stavka 2. . Nadležni organ koji vodi popis birača dužan je odmah izvršiti upise odnosno brisanje iz popisa birača temeljem akta organa iz članka 16. donijet će rješenje o njihovu brisanju iz popisa birača. Matični ured dužan je nadležnom organu koji vodi popis birača dostavljati izvještaj o osobama s područja općine koje su. općinski organ uprave izvijestit će radi brisanja iz popisa birača nadležni organ uprave u dosadašnjem mjestu prebivališta. Ispravci i dopune popisa birača vrše se odmah nakon saznanja činjenica za ispravak odnosno dopunu popisa birača. Upisivanje u popis birača obavlja se na temelju podataka iz evidencije o hrvatskom državljanstvu i prebivalištu. a u primjedbi se navodi broj akta na temelju kojeg je izvršeno brisanje. koji vodi popis birača. ovoga zakona i na njihov zahtjev. prema njihovom prebivalištu u Republici Hrvatskoj. drugih javnih isprava ili drugih vjerodostojnih dokaza. Općinski sud dužan je dostaviti pravomoćnu sudsku odluku kojom je neka osoba potpuno lišena poslovne sposobnosti nadležnom organu koji vodi popis birača za onu općinu na čijem je području prebivalište takve osobe. prema podacima u matičnim knjigama navršile 18 godina života. dužne su nadležnom organu koji vodi popis birača dostavljati podatke o prijavljenim osobama s navršenih 18 godina života kao i podatke o prijavi i odjavi prebivališta osoba koje su navršile 18 godina života. prije odlaska u inozemstvo. Članak 18. dostavit će se toj osobi ako je poznata njezina adresa. Rješenje o brisanju iz popisa birača osobe koja se za stalno odselila s područja općine. a ako njezina adresa nije poznata — kao i za osobu koja je umrla — rješenje će se objaviti na oglasnoj ploči nadležnog organa u mjestu njezina posljednjeg prebivališta. Način upisa u popis birača Članak 15. ovoga zakona. Policijske uprave ili policijske stanice koje vode evidenciju prebivališta. Ako nadležni organ koji vodi popis birača na drugi način nesumnjivo utvrdi da su u popis birača upisane pojedine osobe koje su umrle ili su se za stalno odselile s područja općine. Članak 16.Ovi se građani upisuju u popis birača. kao i izvještaje o umrlim osobama koje su starije od 18 godina. 2. Istovremeno s upisom u popis birača. Članak 17. Nadležni organ. Članak 19.

3. ili ako je upisana osoba koja nema biračko pravo ili nema prebivalište na području te općine. Članak 23. da nadležni organ za vođenje popisa birača provjeri jesu li u popis birača upisani svi državljani koji su navršili 18 godina života. koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. zaključuje i ovjerava svojim potpisom ovlašteni predstavnik predstavništva ili ureda. ili je njegovo ime ili ime druge osobe nepravilno upisano. . Svaki građanin ima pravo pregledati popis birača i tražiti njegovu dopunu ili ispravak. kao i jesu li iz tog popisa brisana imena osoba s biračkim pravom koje su umrle ili osobe koje su navršile 18 godina života a koje su odjavile prebivalište. U popis za glasovanje iz prethodnog stavka upisuju se hrvatski državljani. upisuju se u popis za glasovanje na osobni zahtjev temeljem dokaza o hrvatskom državljanstvu i biračkom pravu (domovnica. ako on ili neki drugi građanin nije upisan u popis birača. a imaju prebivalište na području općine. ili osoba koja je umrla. U popis za glasovanje iz stavka 1. Građanin može podnijeti zahtjev za upis. nadležni organ obavijestit će građane objavom da mogu pregledati popis birača i tražiti njihov ispravak. ovoga članka. Popise za glasovanje temeljem kojih će se na dan izbora glasovati u diplomatskokonzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske. Radi provođenja glasovanja na izborima za Sabor Republike Hrvatske u diplomatskokonzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske izradit će se popis birača za glasovanje (u daljnjem tekstu: popis za glasovanje). dopune i zaključivanje popisa birača nakon raspisivanja izbora Članak 22. dopunu ili ispravak. Popis birača za glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima Republike Hrvatske Članak 20. Članak 21. Općinska skupština treba prilikom raspisivanja izbora odrediti. Odmah po raspisivanju izbora. ovoga članka upisuju se i hrvatski državljani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji u doba izbora imaju boravište u inozemstvu ili se tamo zateknu. koji u doba izbora neće glasovati u domovini. osobna iskaznica). putovnica. temeljem izvoda iz popisa birača iz članka 4. Hrvatski državljani iz stavka 3. 4. a žele svoje pravo glasovanja ostvariti u inozemstvu. Ispravci. ovoga zakona. a najkasnije u roku tri dana od dana raspisivanja izbora. stavak 2.

Usmeni ili pismeni zahtjev za upis. nadležni organ sastavit će o tome službenu bilješku. Ako se popis birača vodi u obliku kartoteke. Članak 24. Nadležni organ zaključuje popis birača i dostavlja ga na potvrdu komisiji za popis birača najkasnije 8 dana prije dana određenog za održavanje izbora. dopunu ili ispravak popisa birača podnosi se nadležnom organu koji vodi popis birača. nakon njegova zaključenja dostavlja se na potvrdu komisiji za popise birača općinske skupštine. kao i datum kad je popis birača zaključen. Članak 25. nadležni organ utvrdit će i posebnim aktom: koliko svezaka zajedno sačinjava popis birača. Nadležni organ dužan je čuvati popis birača najmanje pet godina od dana potvrde popisa birača. odnosno posebno rješenje o zaključenju popisa birača koji se vodi u obliku kartoteke. Zaključeni popis birača. s obrazloženjem zašto ti zahtjevi nisu uvaženi. izvršit će upis. komisiji za popise birača dostavljaju se samo rješenja nadležnog općinskog organa uprave o zaključenju popisa birača i zahtjevi građana koji nisu uvaženi. Uz popis birača komisiji se dostavljaju zahtjevi građana za upis u popis birača odnosno za njegovu dopunu ili ispravak koje nadležni organ nije uvažio. potpisuje rukovoditelj nadležnog organa koji vodi taj popis i ovjerava ga pečatom tog organa. dopunu ili ispravak popisa birača može podnijeti najkasnije 14 dana prije dana određenog za održavanje izbora. Ako je zahtjev podnesen usmeno. zajedno s rješenjem kojim se utvrđuje koliko posebnih svezaka sačinjava taj popis. broj građana upisanih u posebne sveske označen brojem i slovima. broj stranica svakog sveska popisa birača.Zahtjev za upis. Ako nadležni organ utvrdi da je zahtjev osnovan. Izvode iz zaključenog i potvrđenog popisa birača nadležni organ dužan je dostaviti općinskoj . Popis birača koji se vodi u obliku kartoteke zaključuje se tako. dopunu ili ispravak popisa birača. da nadležni organ posebnim rješenjem utvrđuje: za koja se naselja vode posebne kartoteke i ukupan broj kartica za svako od tih naselja. Popis birača zaključuje se tako da se na posljednjoj stranici svakog sveska popisa birača naznači: broj stranica svakog sveska odnosno popisa birača. broj upisanih birača označen brojem i slovima i datum kad je svezak odnosno popis birača zaključen. Ako se popis birača vodi u svescima. koliko je od tih kartica precrtano. odnosno ukupan broj kartica kartoteke koja se vodi za cijelo područje općine. kao i datum kad je kartotečni popis birača zaključen. Članak 26. Popis birača.

odlučuje o zahtjevima građana za upis. 6. Hrvatski državljani koji su već upisani u popis birača. dopunu ili ispravak tog popisa. Ako se popis birača vodi u obliku kartoteke. dopunu ili ispravak popisa birača koje nije uvažio nadležni općinski organ uprave koji vodi taj popis i potvrđuje popis birača. članove i njihove zamjenike imenuje općinska skupština. Komisija za popise birača općinske skupštine donijet će rješenje o svakom neusvojenom zahtjevu za upis u popis birača. da potpisom predsjednika. komisija za popise birača općinske skupštine potvrđuje ga tako. Ako komisija ustanovi da popis birača nije pravilno sastavljen. Rješenje se dostavlja podnositelju zahtjeva. Komisija za popise birača općinske skupštine sastoji se od predsjednika i dva člana. Na temelju rješenja općinskog suda donesenog o žalbi. Predsjedniku i članovima komisije imenuju se zamjenici. Protiv rješenja komisije može se u roku dva dana od dana dostave rješenja izjaviti žalba nadležnom općinskom sudu. Protiv rješenja općinskog suda nije dopuštena žalba. članova komisije i pečatom općinske skupštine potvrđuje rješenje nadležnog organa o zaključenju popisa birača i to rješenje vraća s ostalim materijalom ovom organu uprave. upis u popis birača i u izvod iz popisa birača izvršit će se do dana određenog za održavanje izbora. pa tako potvrđeni spisak vraća s ostalim materijalom nadležnom organu uprave.izbornoj komisiji najkasnije 24 sata prije vremena određenog za otvaranje biračkih mjesta na dan izbora. Komisija za popise birača Članak 27. a članovi i njihovi zamjenici mogu biti imenovani i iz reda građana. a koji pretpostavljaju da će se u doba izbora . Članak 29. 5. Članak 28. Predsjednik komisije i njegov zamjenik imenuje se iz reda članova općinske skupštine. Privremeni upis u popis birača izvan mjesta prebivališta Članak 30. u roku od tri dana od dana primitka zahtjeva. vratit će ga odmah nadležnom organu da ovaj izvrši potrebne dopune ili ispravke u roku od tri dana od dana njegova primitka. Općinski sud dužan je u izvanparničnom postupku donijeti rješenje u roku od 48 sati od primitka žalbe. Predsjednika. Komisiju za popise birača osniva općinska skupština. Kad komisija za popise birača općinske skupštine ustanovi da je popis birača pravilno sastavljen. odmah ga potvrđuje potpisom predsjednika i članova komisije i pečatom općinske skupštine. Komisija za popise birača općinske skupštine provjerava pravilnost popisa birača.

osobe na radu izvan mjesta prebivališta i sl. ovoga članka kao i privremeni upis iz stavka 2. Potvrde za glasovanje u izbornom materijalu sastavni su dio izvoda iz popisa birača za dotično biračko mjesto. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 32. Privremeni upis odnosno brisanje službene bilješke iz popisa birača može se obavljati do zaključenja popisa birača. Potvrdu zadržava organ uprave koji obavlja privremeni upis u popis birača.) privremeno će se na njihov zahtjev upisati u popis birača općine gdje se zateknu. U potvrdu za glasovanje upisuju se podaci iz popisa birača te utvrđenje da je osoba upisana u popis birača za dotično biračko mjesto. Privremeni upis u popis birača izvan mjesta prebivališta izvršit će se temeljem potvrde o upisu u popis birača koja sadrži podatke da je osoba upisana u popis birača. Glasovanje uz potvrdu Članak 31. Glava III. Istovremeno s izdavanjem potvrde iz stavka 2. Nakon provedenih izbora nadležni organ će po službenoj dužnosti brisati službene bilješke iz stavka 4. 7. mogu na dan izbora dokazivati pravo na glasovanje potvrdom nadležnog organa (potvrda za glasovanje). Upis se obavlja po službenoj dužnosti temeljem podataka nadležnih centara za socijalni rad o osobama sa statusom prognanika u doba izbora ili na osobni zahtjev. Potvrdu iz prethodnog stavka daje općinski organ uprave kod kojega je osoba upisana u popis birača. ovoga članka.zateći izvan područja općine u kojoj imaju prebivalište (studenti. organ uprave će sačiniti službenu bilješku da će osoba kojoj je izdata potvrda biti radi glasovanja privremeno upisana u popis birača određenog mjesta izvan područja općine u kojoj ima prebivalište. Upis u popis birača obavlja nadležni organ za popis birača sukladno odredbama ovoga zakona o upisu u popis birača i dokaza o statusu prognanika. Centri za socijalni rad obavještavat će nadležne organe za popise birača o svim nastalim promjenama u evidencijama osoba sa statusom prognanika koje imaju biračko pravo. Hrvatski državljani sa statusom prognanika privremeno će se upisati u popis birača u mjestu boravka radi omogućavanja glasovanja za Sabor Republike Hrvatske i predsjednika Republike Hrvatske u doba izbora. Hrvatski državljani koji imaju biračko pravo a nisu upisani u izvode zaključenih i potvrđenih popisa birača dostavljenih na biračka mjesta. te mjesta u kojem će se osoba privremeno upisati u popis birača (mjesto u kojem će glasovati na dan izbora). ovoga članka. .

ZAKON O IZBORNIM JEDINICAMA ZA ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Članak 1. dipl. r. Sve radnje i akti kao i svi podnesci i dokazi u svezi s upisom u popis birača kao i dopune i ispravci popisa birača oslobođeni su plaćanja takse. Ovim Zakonom utvrđuju se izborne jedinice za izbor zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske. Predsjednik Sabora dr. Članak 3. Članak 4. ing. v..hr/Glasilo/92 0425-92 htm 11. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. v.nn. v. iur. 28.5. Ivan Matija. U Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zastupnički dom) 64 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj bira jedan zastupnik. ožujka 1992. koja obuhvaća: . b) područje općine Valpovo. Članak 2. Članak 34. U Zastupnički dom 60 zastupnika bira se tako da teritorij čitave Republike Hrvatske čini jednu izbornu jedinicu. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić. br. r. 60 zastupnika bira se u izbornim jedinicama u kojima se u svakoj na približno isti broj birača bira jedan zastupnik. Izborna jedinica I. Klasa: 013-02/91-01/01 Zagreb.Članak 33. v. koja obuhvaća: a) područje općine Beli Manastir. Članak 35. 6/74). Izborna jedinica II. travnja1992. Izborne jedinice u kojima se bira jedan zastupnik jesu: 1. r. a četiri zastupnika biraju pripadnici nacionalnih manjina. Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević.. u posebnim izbornim jedinicama. Žarko Domljan. Nadzor nad provođenjem ovoga zakona provodi Ministarstvo pravosuđa i uprave. Članak 36. i http:/WWW. Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o biračkim spiskovima (»Narodne novine«. 2. Izvori:Narodne novine br. određeni Zakonom o izborima zastupnika u Sabor Republike Hrvatske.19. dipl.od 2. Predsjednik Vijeća udruženog rada mr..

Gundinci. Ostrovo. Čajkovci. Ilača. Antunovac. Velika Kopanica. Prvi svibanj-Tenja. Petrova Slatina. Otok. Višnjevac. Ivan Filipović. Đuro Đaković. b) područje mjesnih zajednica općine Slavonski Brod i to: Beravci. Podrinje. Podgrađe. Stari Perkovci. Mjesna zajednica. Jaruge. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Vinkovci i to: Andrijaševci — Rokovci. Josipovac.a) područje mjesnih zajednica općine Osijek i to: Sveti Rok. Bartolovci. Apševci. Markušica. Sredanci. Lastovo. Lenije. Paulin Dvor. Brešće-Livana. Bukovlje. Divoševci. Ivan Meštrović. Izborna jedinica VII. Budainka. Sveti Josip Radnik. Vođinci i Zagrebački Blok. Oprisavci. Cerić. Stari Jankovci. Poljanci. Komletinci. Josip Juraj . Stružani. Bicko Selo. koja obuhvaća: a) područje općine Županja. Korog. Kupina — Zoljani. Garčin. Slavonski Šamac. Šandor Petefi. Stari Mikanovci. Centar. Sapci. Donja Vrba. Dubočac. Aljmaš. Bečic. 3. Mirkovci. Bijelo Brdo. Nikola Šubić Zrinski. Beketinci. Sremske Laze. Izborna jedinica IV. Gornja Bebrina. Nijemci. Vladimir NazorČepin. Orašje-Erdut. Ciglenik. Hrastin. Izborna jedinica III. Knez Domagoj. Tordinci. Novi Jankovci. Radić. Novi Mikanovci. Donji Andrijevci. Orolik. Ivanovac. Lipovac. S. Gornji Grad. Dopsin. Silaš. Izborna jedinica VI. Tvrđa. Vladislavci. Šećerana. Đuro Rajs. Trnjanski Kuti. Dalj Planina. Slakovci. Croatia. Brodski Zdenci. Erdut. Kolodvor. Marinci. Zeleno Polje. Đeletovci. Svilaj. Gaboš. Sarvaš. koja obuhvaća: a) područje općine Vuukovar. Knez Branimir. Izborna jedinica V. V. Vuka i Zrinjevac. c) područje mjesnih zajednica općine Vinkovci i to: Donje Novo Selo. Donji Grad. VI. Donja Bebrina. Jarmina. Privlaka. Josip Juraj Štrosmajer. Ivankovo. Klakar. Šodolovci. Prkovci. Brodsko Vinogorje. Podravlje. Slavija. Staro Topolje. Centar. b) područje mjesne zajednice Nuštar općine Vinkovci. 4. 7. Ignjo Batrnek Mali-Čepin. 5. Sikirevci. Ban Josip Jelačić. Josip Cazi-Čepin. Retkovci. 6. Mjesna zajednica. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Slavonski Brod i to: Banovci. Sjenjak. Brodski Stupnik — Lovčići. Lapovci. Čepinski Martinci. Kardinal Franjo Šeper. Bebrina. Slavonski Prnjavor. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Osijek i to: Ada. Kruševica. Industrijska četvrt. Dalj. Koprivna. Ernestinovo. Tvrđavica. Novi Grad. Tenja. Vrpolje i Zadubravlje. Antin i Mlaka Antinska. Čokadinci. Novo Topolje. Šidski Banovci i Vinkovački Banovci. Trideseti svibanj. Karađićevo. Brodski Varoš. Palača.

Grabrovnica. Pribiševci. Izborna jedinica VIII. Slobodnica. b) područje mjesnih zajednica općine Đurđevac i to: Batinske. Bokšić. Poganovci. Kaniža. Krčevina. Našičko Novo Selo. Plavo Polje. Klokočevci. Kršinci. 10. Izborna jedinica XII. Ledenik. Radnički trg. Dinjevac. Vrhovina. Oriovac. Grabarje. Centar. Ravno — Brčino. Bokšić Lug. Stari Slatnik. Ostrošinci. Sibinj. Kalinovac. Rastušje. Vučkovac. Vukojevci i Zoljan. Crnec. Jelas. Markovac Našički. Bela Loza. Šaptinovci. Slavonski Kobaš. b) područje mjesnih zajednica općine Našice i to: Babjak. Sedlarica. Selna. Prugovac. Pričac. Granice. Andrija Hebrang. Subotički Lug. Breznik Našički. Šumeće. Feričanci. Izborna jedinica XIII. Našice. c) područje općine Daruvar. Gradac. Ličani. Breznica Našička. Đurđevac. Izborna jedinica X. Podravske Sesvete. Trnjani. Izborna jedinica IX. Glogovica. Ceremošnjak. Otrovanec. Korduševci. Lipinje. Gromačnik. Kloštar Podravski. Izborna jedinica XI. Velimirovac. Gornja Vrba. Stari Gradac. Čepelovac. Sušine. Niza. Jelisavac. Makloševac. Donja Motičina. 8. Budrovac. Drenovica. Sirova Katalena. Ordonje. koja obuhvaća: a) područje općine Pakrac. Brodić. Ante Starčević. c) područje općine Podravska Slatina. Đurđenovac. Šušnjevci. Lila. Antun Mihanović. Mala Črešnjevica. Lonđica. Grižići — Krajačići. 13. Turnašica i Velika Črešnjevica. Stupnički Kuti. 9. koja obuhvaća: a) područje općine Nova Gradiška. koja obuhvaća: a) područje općine Donji Miholjac. d) područje mjesnih zajednica općine Našice i to: Beljevina. Suha Katalena. Budinci. Martin. 12. Koška. . Kržnica. 11. Gornji Andrijevci. Podgorač. Teodorovci. 14. Gazije. koja obuhvaća područje općine Požega. b) područje općine Novska. Razbojište. Dr. Lužani. Stipanovci. Ruščica. b) područje općine Grubišno Polje. Josip Rimac. Seona. Izborna jedinica XIV. Donje Zdjelice. Vranovci. Kladare. Mičetinac. koja obuhvaća: a) područje općine Đakovo. Topoline. Lađanska. Zbjeg i Živike. Klokočevik. Ješevik. Kozarevac. Podvinje. Mali Pariz. Starogradački Marof.Štrosmajer. b) područje općine Orahovica. Zrinski Frankopan. Grgurevići. Kelešnika. Valenovac i Vučjak Feričanački. Tomica. Malino. koja obuhvaća: a) područje općine Virovitica. Podcrkavlje. Pitomača. Ferdinandovac. koja obuhvaća: a) područje općine Bjelovar. Gornja Motičina. Kolonija.

Novo Selo na Dravi. Donja Dubrava. b) područje općine Novi Marof. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Varaždin i to: Bartolovec. Zebanec. Zaveščak. Petrijanec. 19. Domašinec. Vučetinec. Pretetinec. Krištanovec. Sv. Beretinec. Nedeljanec. Lužan. Totovec. Zasedbreg. Šemovci. Marija. Podbrest. Ivanovec. Cestica. I MZ »Centar«. Beletinec. Mali Mihaljevec. . Svibovec. Donji Kneginjec. 15. Mačkovec. Virje i Ždala. b) područje mjesnih zajednica općine Đurđevac i to: Sv. koja obuhvaća: a) područje općine Ludbreg. Pribislavec. Hodošan. Nedelišće. Čakovec I. Palovec. Tužno. Črečan. Čakovec II. c) područje mjesnih zajednica općine Varaždin i to: Babinec. Prelog. VII MZ. Otok. Turčišće i Vularija. Kelemen. Gornji Kneginec. Virje i Virje Otok. Gornji Kuršanec. Seketin. Jalkovec. VI MZ Banfica i Vinica. Repaš. Poljana. 17. Vukanovec. Lopatinec. Izborna jedinica XVI.b) područje općine Čazma. Nadkrižovljan — Vinica Breg. Molve. koja obuhvaća: a) područje općine Krapina. III MZ. Dekanovec. Puščine. Donji Koncovčak. Miklavec. b) područje mjesnih zajednica općine Čakovec i to: Belica. Kotoriba. Gornja Dubrava. Donji Hraščan. Jalžabet. Donje Vratno. Šemovec. Gornji Hraščan. koja obuhvaća: a) područje općine Ivanec. Selnica. Peklenica. Okrugli Vrh. Trnovec. Trnovec. Vidovec. Izborna jedinica XVII. Dragoslavec. Martin na Muri. 20. Čakovec III. Martinuševec. Palinovec. Sivica. Hlapičina. Strahoninec. Nova Ves. Donji Kraljevec. Mursko Središće. Sv. Hraščica. Izborna jedinica XX. Majerje. Železna Gora i Žiškovec. Prekopa. Črnec. Sračinec. Gornje Ladanje. Mala Subotica. Sv. Novakovec. Donji Mihaljevec. Bukovec. Izborna jedinica XV. Hampovica. Šandorovec. Ferketinec. Frkanovec. Gojanec. Križovec. Čehovec. Orehovica. Merhatovec. Donji Vidovec. Mihovljan. Gornji Kraljevec. Preseka. Ana. Izborna jedinica XVIII. 16. Črešnjevo. Šenkovec. Savska Ves. Kuršanec. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Čakovec i to: Brezje. Knezovec. Urban. II MZ. Križ. Novo Selo Rok. Čukovec. Vratišinec. Grede. Ratimir Herceg. Sv. Draškovec. Jakopovec. Izborna jedinica XIX. Goričan. Macinec. Leštakovec. Štefanec. Pleškovec. Sv. Gardinovec. Slakovec. 18. IV MZ. Lovrečan — Dubrava. Oporovec. Gornje Vratno. Stanetinec. Držimurec — Strelec. Štrukovec. Strmec. Podturen. Štrigova. koja obuhvaća: a) područje općine Koprivnica. Jarki. Donji Pustakovec. Sv. Dragoslavec Selo. Medvedička — M. Družbinec. Cirkovljan. Miholjanec. Dunjkovec. Juraj u Trnju. Gornji Mihaljevec. Kučan. Ilija. Lapšina.

Krasica. 30. Bandarevo. Srdoči. Grpci. Kantrida. Kozala. Mlaka. Škrljevo. koja obuhvaća: a) područje općine Križevci. 29. Klana. Izborna jedinica XXIX. b) područje općine Glina. Škurinje. Izborna jedinica XXVI. Kukuljanovo. Luka. c) područje općine Zlatar. Praputnjak. 23. 31. Goprnja Vežica. Kraljevica. Drenova. koja obuhvaća područje općine Karlovac. Zamet i Zapadni Zamet. b) područje općine Klanjec. b) područje općine Vrbovec. Rade Končar. koja obuhvaća: a) područje općine Ogulin. 22. Izborna jedinica XXV. Sveti Kuzam i Zlobin. c) područje općine Zabok. .b) područje općine Pregrada. c) područje općine Ozalj. Braščine Pulac. Hreljin. Škurinska Draga. c) područje općine Hrvatska Kostajnica. Marinići. Izborna jedinica XXIII. Trsat i Vojak. Gornji Zamet. Izborna jedinica XXXI. Svilno. Orehovica. Križišće. Viškovo. d) područje mjesnih zajednica općine Rijeka i to: Bakar. Pehlin. 25. Centar — Sušak. b) područje općine Delnice. Jelenje. Pašac. 27. c) područje općine Vojnić. koja obuhvaća: a) područje općine Sisak osim mjesnih zajednica »Brkiševina« i »Šišinec«. Cernik — Čavle. Izborna jedinica XXII. Grobnik. koja obuhvaća: a) područje općine Donja Stubica. Izborna jedinica XXX. 24. Pećine. c) područje općine Kutina. Draga. Donja Vežica. Krimeja. Izborna jedinica XXIV. koja obuhvaća: a) područje općine Vrbovsko. b) područje općine Slunj. b) područje općine Ivanić Grad. Izborna jedinica XXI. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Rijeka i to: Belveder. Izborna jedinica XXVIII. Izborna jedinica XXVII. Šmrika. Brajda. koja obuhvaća: a) područje općine Garešnica. Kostrena. e) područje mjesnih zajednica općine Sisak i to »Brkiševina« i »Šišinec«. Školjić. Bulevard. Škalnica. Nikola Tesla. 28. Turnić. 21. e) područje općine Crikvenica. c) područje općine Čabar. d) područje općine Vrginmost. Podmurvice. Kastav. Krnjevo. 26. koja obuhvaća: a) područje općine Duga Resa. b) područje općine Jastrebarsko. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Rijeka i to: Costabella. koja obuhvaća: a) područje općine Dvor. d) područje općine Petrinja.

Ervenik. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica općine Zadar (izvan grada) i b) područje općine Obrovac. Hrvace. koja obuhvaća područje grada Zadra. koja obuhvaća: a) područje općine Buje. Sinj. Izborna jedinica XLI. Kološac. b) područje mjesnih zajednica općine Knin i to: Biskupija. koja obuhvaća: a) područje općine Drniš. 40. Polača. Izborna jedinica XL. Gala. Vrpolje. Izborna jedinica XXXVI. b) područje općine Krk. Izborna jedinica XLIII. Đevrske. Plavno. c) područje općine Pag. Lučane. b) područje općine Opatija. c) područje općine Solin. Obrovac Sinjski. Kistanje. Kakanj. Pađane. f) područje općine Senj. Han. Ježević. 35. Ivoševci. c) područje općine Pazin. Čitluk. Uzdolje i Zvjerinac. Ljubač.32. Izborna jedinica XXXIV. Karakašica. Podosoje. Brnaze. Orlić. Mokro Polje. Glavice. 37. Otišić. Vinalić i Vrlika. Potkonje. Smrdelje. Izborna jedinica XXXV. b) područje općine Buzet. koja obuhvaća: a) područje općine Trogir. Oton. Vrbnik. 36. Izborna jedinica XXXIII. d) područje općine Rovinj. Modrino Selo. c) područje općine Poreč. Strmica. Radučić. 38. c) područje općine Gospić. b) područje općine Biograd n/m. koja obuhvaća: a) područje općine Benkovac. d) područje općine Rab. 33. Kninsko Polje. Izborna jedinica XXXIX. koja obuhvaća: a) područje općine Labin. 34. Varivode. Cetina. Izborna jedinica XXXVIII. koja obuhvaća područje općine Pula. koja obuhvaća: a) područje općine Cres — Lošinj. Gljev. e) područje općine Titova Korenica. Koljane. Civljane. b) područje općine Kaštela. Gošić. koja obuhvaća područje općine Šibenik. Satrić. Suhač. Izborna jedinica XLII. Ramljane. Rumin. Kraj. Izborna jedinica XXXVII. Garjak. Nunić. Radljevac. 43. b) područje općine Gračac. 39. c) područje mjesnih zajednica općine Knin i to: Biovčino Selo. Markovac. Radošić. Maovice. 41. Golubić. koja obuhvaća: a) područje općine Donji Lapac. Maljkovo. c) područje mjesnih zajednica općine Sinj i to: Bajagić. 42. Bitelić. Dabar. Zečevo i Zagrović. Izborna jedinica XXXII. Kovačić. d) područje općine Otočac. Kijevo. Očestovo. koja obuhvaća područje mjesnih zajednica općine Split i to: . Potravlje.

Bjelovarska — MZ Centar. Vojnić Sinjski. Lučac-Manuš. d) područje općine Lastovo. Planina Donja. Izborna jedinica XLIV. Velika Cista i Zmijavci. Beljvar. Jabuka.Bačvice. Čačvina. Kamenmost. Čaporice. Kobiljak. Mejaši. Slatine. Kašina. Gripe. Ruda. e) područje mjesnih zajednica općine Imotski i to: Biokovo Selo. Glavina Gornja. Gornje Sitno. Svib. Kučilovina. Rože. f) naselja otoka Mljeta. Grubine. Gornje Podbalje. 45. Lovret. Izborna jedinica XLV. Stobreč. e) područje općine Vis. Udovčić. Krivodol. Cerje — Sesvete. Turjaci. c) područje općine Ploče. b) područje općine Hvar. Glavnica Gornja. Izborna jedinica XLVI. Otok. Velić. Grad. 46. Podosoje. Izborna jedinica XLVIII. Split III. Ričice. Ugljane. Voštane. b) područje općine Makarska. Čulinec. Dumovec. Glavina Donja. Brda. Plokite. Vedrine. Lužan. Sesvetska Sela. Krušvar. Ravne Njive. Jelkovec. Žnjan i Žrnovnica. h) naselja otoka Šolte. osim naselja otoka Mljeta i poluotoka Pelješca. Pujavke. Drum. Novo Brestje. Studenci. d) područje općine Vrgorac. Blaguša. Popovec. Kocunar. 44. Sućidar. Košute. Poljanice. Biorine. Đuzrđekovec. Jesenovec. Srinjine. Podstrana. Goranec. Poljica. Runovići. g) naselja poluotoka Pelješca. Šine. Tijarica. koja obuhvaća: a) područje općine Metković. Lovreć. Budimir. Prekvršje. Moravče. Krstatice. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Adamovec. Kamensko. Strmen Dolac. Gornji Vinjani. Ercegovci. koja obuhvaća: a) područje općine Brač. Spinut i Varoš. Dolići Draga. Visoka. Sesvetska Selnica. Mertojak. Izborna jedinica XLIX. Dobrinče. Planina Gornja. Ivanbegovina. Slivno. Medovdolac. Neslanovac. Blatine. Sirobuja. . Gajec. Gardun. koja obuhvaća: a) područje općine Omiš. b) područje mjesnih zajednica općine Sinj i to: Bisko. Dobranje. 48. Imotski. c) područje općine Korčula. Trstenik. Izborna jedinica XLVII. Cista Provo. c) područje mjesnih zajednica općine Imotski i to: Aržano. Donji Proložac. Prepuštovec. Nova Sela. Grab. Zagvozd i Župa. Gajišće. Kraljevački Novaki. Glavnica Donja. Trilj. Kašinska Sopnica. koja obuhvaća područje općine Dubrovnik. Donji Vinjani. 47. Dubec. Kman. Luka — Sesvete. Rašćane Gornje. Lokvičić. koja obuhvaća područje mjesnih zajednica općine Split i to: Bol. Dobrodol. Novi Retkovec. Strizirep. 49. Paruževina. Kamen. Vrpolje i Dicmo.

Izborna jedinica LIV. Medveščak. Središće. 54. Jakuševac. Lučko. Bukovac. Poljane. Dankovec. Izborna jedinica LIII. Gornji Grad. Savski Gaj. Botinec. Soblinec. 51. Remete. Veslačko naselje. Granešinski Novaki. Ježdovec. Petar Zrinski. 53. Utrine i Zapruđe. b) područje općine Sveti Ivan Zelina. Staro Brestje. Obrež. 55. Sveti Duh. Mlinovi. Vugrovec Gornji. Petar Krešimir IV. Gračani. Trnsko. Mašićeva. Kraljevac — Centar. Cvjetno naselje. Sloboština. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: . 50. Demerje. Cvijetni trg. Dinko Šimunović. Stupnik. Odra. Dr. Stjepan Radić. Remetinec. Vurnovec i Žerjavinec. Mimara. Ivan Mažuranić. Nova Ves. Čučerje. Brezovica. Markuševec Maksimirski. Lipnica. Dugave. Trnovčica. Martinovka. 56. Kralj Petar Svačić. Kozjak. Ružmarinka. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: August Cesarec. Pavao Šubić. Havidići. Hrvatski narodni vladari. Petrova. Hrvatski Leskovac. Izborna jedinica LVI. Sveta Klara. Gornja Dubrava. Maksimir. Ivan Kukuljević-Sakcinski. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Branovec — Jalševec. Kustošija Centar. Gornja Kustošija. Trnava. Miroševec. Matija Gubec. Šalata. Dobri Dol. Staro Trnje. 30. Trnje. Eugen Kvaternik i Vidovec. Andrija Medulić. Ante Starčević. Jelenovac. Ribnjak. c) područje općine Dugo Selo. Tuškanac. August Šenoa. Zrinjevac. Izborna jedinica LI. Izborna jedinica LII. Hrelić. Knez Mislav. Studentski Grad. Silvije Strahimir Kranjčević i Šestinski Dol — Vrhovec. Donja Dubrava. Kupinečki Kraljevec I. Granešina. Savski kuti. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Ban Keglević. Dotrščina. Trnjanska Savica. Novoselec. Travno i Trputci. Miramare. Klaka. Oporovec. Izborna jedinica LV. Kraljevec. Sesvetski Kraljevac. Siget. Gupčeva Zvijezda. Šimunčevec. svibanj 1990. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Cvjetnica. Matko Laginja i Voćarska. Strmec Odranski. Resnički Gaj. Dragonožec. Ciglenica. Kupinečki Kraljevec II. Dubrava — Središte. Sopot. Kajzerica. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Kralj Zvonimir. Medvedgrad. Šašinovec Šija — Vrh. Bartol Kašić.Sesvetska Sopnica. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica grada Zagreba i to: Blato. i Zeleni Brijeg. Nadbiskupa Antuna Bauera. Šestine. Vugrovec Donji. Horvati. 52. Maksimirska naselja. Izborna jedinica L. Stari Retkovec.

Hrvatski velikani. Veliki Lipovec. Gradići. Kozari bok. 57. Medsave. Folnegovićevo naselje. Bukevski. Lijevi Štefanki.. Mičevec. Pavučnjak. Marin Držić. Kraj Donji. Turopolje. Molvice. Grdanjci. Ključ. Podsused. Volovčica. Klokočevac-Bobovica. Kobilić. Celine. Buzin. Marija Gorica. Stenjevec. Drežnik. Pojatno. Buševec. Luka-Zaprešić. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Gajnice. Malešnica. Ljudevit Šmidhen. 58. Nikola Tesla. Braslovje. Petkov Breg. Lomnica Donja. Markuševec. Trstenik. Otok. Prudnice. Vukomerec i Žitnjak. Kosnica. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Bestovje. Kozjača. Antun Mihanović. Rakov Potok. Cerje Sam. Članak 5. Velika Buna.Gajevo. Bruno Bušić. Mala Mlaka. Veliko Polje. Farkaševec. Dubravica. Javorje. Brdovec. Ivanec. Mala Gorica. Kotari. Rude. KerestinecKalinovica. Pokupsko. Veleševec. Črnkovec. Izborna jedinica LVIII. Kurilovec. Strmec Sam. Špansko i Vrapče — Centar. Novo Čiče. 59. Samobor. Lomnica Gornja. Sveti Martin pod Okićem. Po jednog zastupnika u Zastupnički dom biraju pripadnici nacionalnih manjina u četiri posebne . koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Bapče. Stara Trešnjevka. Braća Radić. Pleso. Resnik. Rudeš. Rakitje. Samoborček. Cerovski vrh. Kraj Gornji. Kanal. Velika Rakovica. Otruševac. Sigečica. Bukovje. Šibice. Jarun. RučaSuša. Mala Rakovica. Manja Vas. Gradna. Orešje. Hrašće. Budinjak. Slani Dol. Laduč. Ferenščica. Ivanja Rijeka. Kravarsko. Pongračevo i Vrbani. Vrapče-jug. Pušća. Perjavica — Borčec. Gornji Stenjevec. Velika Mlaka. Lukinić Brdo. Lekneno. Novaki. Noršić Selo. Horvati — Srednjaci. Klake. Zaprešić-Centar i Zdenci. Brezje. Kuće. Hruševec Donji. Bistra. Prečko. Lug. Šenkovec. Ljubljanica. Velika Gorica. Izborna jedinica LX. Stari Grad. Kozari putevi. Šiljakovina. Galgovo. Hotnja. Izborna jedinica LVII. Stojdraga. koja obuhvaća: a) područje mjesnih zajednica Grada Zagreba i to: Donje Svetice. Gornje Vrapče. Lukavec. Borongaj Lugovi. Falaščak.. Vladimir Nazor i Vukovina. Strmec. Okuje. Rakarje. Petruševac. Kupljenovo. Bukevje. Dubranec. Sveta Nedjelja. Izborna jedinica LIX. Smerovišće. Jablanovec. Ščitarjevo. Čehi. Hruševec Gornji. Podgrađe. Čička poljana. MZ Hrvatskog književnika »Mile Budak«. Domaslovec. Novi DvoriZaprešić. Gudci. Podvrh. 60. Drenje. Hruševac. Prigorje. Vrbovec. Konščica. Rakitovec. Orle. Kladje. Peščenica. Bregana. Staro Čiče. Hrastina. Miljenko Granić. Knežija. Mala Jazbina. Mraclin. Savica — Šanci.

Rovinj i Rijeka. Garešnica. ZAKON O IZBORU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju članka 89. Grubišno Polje. Našice. Izborna jedinica Daruvar koja obuhvaća područje općina Daruvar. 4. Pakrac. i 7. ing. Članak 6. i 13/90. Žarko Domljan. Pakrac i Vukovar u kojoj pripadnici češke i slovačke manjine biraju jednog zastupnika. 7/90. 5. 7/90.. r. dipl. 13.. Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Izborna jedinica Buje koja obuhvaća područje općina: Buje. Poreč. Pazin. Osijek. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti: Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Vijeće udruženog rada Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (»Narodne novine«. Vinkovci i Vukovar u kojoj pripadnici mađarske manjine biraju jednog zastupnika. Đakovo.) i Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Društveno političko vijeće Sabora Socijalističke Republike Hrvatske (»Narodne novine«. lipnja 1992. Izborna jedinica Osijek koja obuhvaća područje općina: Osijek. Ivan Matija.lipnja 1992. Ustava Republike Hrvatske. iur. v. v.). PREDSJEDNIK VIJEĆA OPĆINA Luka Bebić. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske. Klasa: 013-01/92-01/01 Zagreb. Izvor: Narodne novine br. br. u kojoj pripadnici talijanske manjine biraju jednog zastupnika. r. Vukovar i Zagreb u kojoj pripadnici rusinske i ukrajinske. PREDSJEDNIK SABORA Dr. 3. v. donosim UKAZ . Daruvar. r. Pula.. br.6. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE PREDSJEDNIK DRUŠTVENO-POLITIČKOG VIJEĆA Vice Vukojević. Cres-Lošinj. Buzet. v. Osijek. Opatija. dipl. te njemačke i austrijske manjine biraju jednog zastupnika. Članak 7. 2. PREDSJEDNIK VIJEĆA UDRUŽENOG RADA Mr. Labin. r. Grubišno Polje. a u svezi s člancima 6. 33 od 12.izborne jedinice i to: 1. Izborna jedinica Osijek koja obuhvaća područje općina: Beli Manastir.

U izborima za predsjednika Republike Hrvatske biračima koji se u doba izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske osigurava se ostvarivanje biračkog prava u diplomatskokonzularnim predstavništvima i inozemnim uredima republike Hrvatske Članak 6. travnja 1992. travnja 1992. Za predsjednika Republike Hrvatske mogu biti birani hrvatski državfjani s navršenih 18 godina. Članak 7. Od dana raspisivanja pa do dana izbora predsjednika Republike Hrvatske mora proteći najnmanje 30 dana. travnja 1992. Nitko ne smije biti pozvan na odgovornost zbog glasovanja ili zbog toga što nije glasovao. a najviše 60 dana prije isteka mandata. v r. Predsjednik Republike Hrvatske dr. ZAKON o izboru predsjednika Republike Hrvatske Opće odredbe Članak 1. U slučaju prestanka mancata predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. Vijeća općina 9. Jamči se sloboda opredjefjenja birača i tajnost glasovanja. Zagreb. Članak 5. Broj: PA4-22/ 1-92. Članak 2. kojeg je Sabor Republike Hrvatske donio na skupnoj sjednici DrušNeno-političkog vijeća 9. Dan izbora za predsjednika Republike Hrvatske određuje se odlukom o raspisivanju izbora. Franjo Tudman. Kandidate za predsjednika Republike Hrvatske mogu predlaga6 u Republici Hrvatskoj registrirane političke str~anke i birači pojedinačno ili skupno. Članak 4. i Vijeća udruženog rada 9. stavka 1. Političke stranke predlažu kandidate za . Izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske u roku koji omogučava da se oni obave najmanje 30 dana. Članak 3. 15 travnja 1992. na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od 5 godina. Predsjednika Republike Hrvatske biraju hrvatski državljani s navršenih 18 godina (u daljnjem tekstu: birači). Ustava. Dvije ili više u Republici Htvatskoj registriranih političkih stranaka mogu predložiti jednoga kandidata. izbore za predsjednika Republike Hrvatske raspisuje Vlada Republike Hrvatske tako da se oni mogu obaviti u roku od 60 dana od dana kad je bivši predsjednik prestao obavljati dužnost.o proglašenju Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske Proglašavam Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske. Nitko ne može tražiti od birača da objavi svoje glasačko opredjeljenje.

Članak 12. odnosno koje su. Članak 10. i 9. Ako je kandidat predložen od birača. najmanje 10. Uz prijedlog kandidata iz prethodnog stavka prilaže se po sudu ovjereno očitovanje kandidata o prihvaćanju kandidature. stavku 3. Politička stranka uz prijedlog kandidata za predsjednika Republike prilaže i ovjereno očitovanje potpisano od osobe koja prema stranačkom statutu zastupa stranku kojom se potvrđuje da je stranka predložila kandidata u skladu s uvjetima utvrdenim u članku 7. Potpisi birača u postupku kandidiranja za izbor predsjednika Republike prikupljaju se na propisanom obrascu u koji se unosi ime i prezime. obvezatno se uz njegovo ime i prezime navodi "nezavisni kandidat". Od dana kad Izborna komisija Republike Hrvatske objavi listu kandidata. a isti podaci unose se i za svakoga potpisanog predlagača . Izborna komisija Republike Hrvatske će. koja je.predsjednika Republike Hrvatske na naćin predviđen njihovim statutom ili posebnom odlukom donesenom na temelju statuta. Izborna komisija Republike Hrvatske će u roku od 48 sa6 od isteka roka iz članka 10. Članak 9. pa do 24 sata prije dana . kandidata predložile. Članak 11. odnosno stranaka ili stranačke koalicije. listu kandidata za predsjednika Republike dostavi6 diplomatskokonzularnim predstavništvima i inozemnim uredima radi njezine javne objave. Kandidati za predsjednika Republike Hrvatske su svi koji su predloženi od jedne ili više političkih stranaka i podržani pravovaljano prikupijenim potpisima. stavka 1. Na listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kandidati se unose prema abecednom redu prezimena. adresa i ma6čni broj predloženog kandidata. 8.000 birača. ovoga zakona moraju prispjeti Izbornoj komisiji Republike Hrvatske najkasnije u roku od 12 dana od dana raspisivanja izbora. Prijedlozi kandidata za predsjednika Republike Hrvatske oblikovani u skladu s uvjetima i na način uivrđeni u člancima 7. Članak 8. Uz njihovo ime i prezime i matični broj obvezno se navodi naziv stranke. Svaki birač može svojim potpisom podrža samo jednog kandidata za predsjednika Republike. ovoga zakona objavi6 listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. u roku iz prethodnog stavka. ovoga zakona. Članak 13.000 njihovih potpisa. ili koji su predloženi od birača na temelju pravovaljano prikupljenih najmanje 10.

pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najviše glasova. Predsjednik Republike Hrvatske. Članak 14.izbora. U slučaju da zbog odustajanja kandidata koji prema odredbama prethodnog stavka imaju pravo sudjelovati na ponovljenom izboru ostane samo jedan kandidat obavit će se izbor. da u jednakom vremenu izloži svoj izborni program. Članak 17. stavka 1. Na ponovljenom izboru izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali. koji ima pravo sudjelova6 na ponovijenom izboru. Na dan izbora kao i 24 sata koji prethode zabranjena je svaka promičba kao i svako objavljivanje prethodnih rezultata ili procjena rezultata izbora. u okviru svojih radio i televizijskih programa. pravo da bude ponovno biran stječe kandidat koji je slijedeći po broju dobivenih glasova. ima pravo na jednaku naknadu troškova izborne promičbe. ovoga članka utvrđuje Vlada Republike Hrvatske najkasnije 30 dana prije dana izbora. ovoga zakona. Ako kandidati dobiju isti broj glasova. Ako niti jedan kandidat ne dobije takvu većinu. izbor se još jednom ponavlja Članak 18. Ako je na izborima sudjelovalo više kandidata. ovoga zakona pa do dana ponovljenih izbora. svi kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju pod jednakim uvjetima pravo na iznošenje i obrazlaganje svojih izbornih programa te izbornu promičbu. Hrvatska radio-televizija dužna je u razdoblju izborne promičbe. bez obzira da li na izborima sudjeluje jedan ili više kandidata. Ako koji od kandidata odustane. bira se većinom glasova svih birača koji su glasovali. Članak 16. . politička stranka odnosno stranke mogu umjesto njega predložiti novog kandidata. Visinu naknade iz stavka 1. ponavlja se cijeli izborni postupak. Kandidat za predsjednika Republike Hrvatske ko~i na izboru dobije najmanje 10% glasova. Članak 15. Ako jedan od kandidata. Ako neki od kandidata za predsjednika Republike umre u vremenu od dana objave liste kandidata pa do 48 sati prije dana izbora. umre u vremenu od dana prvog glasovanja na kojem ni jedan od kandidata nije dobio većinu iz članka 17. omogučiti svakom kandidatu za predsjednika Republike. Sva sredstva javnog priopćavanja dužna su svim kandidatima za predsjednika Republike omogući6 da pod jednakim uvjetima izlažu svoj program i obavljaju izbornu promičbu . izbor se ponavlja nakon 14 dana. Sredstva za pokriće naknade iz prethodnog stavka osiguravaju se iz sredstva za pokrivanje troškova izbora. U tom slučaju ne traže se uvje6 broja potpisa birača iz članka 8.

obavlja i druge poslove odredene ovim zakonom. 4. općinske izborne komisije i birački odbori. imenuje članove općinskih izbornih komisija i daje obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora. ovoga zakona. Izborna komisija Republike Hrvatske: 1. brine se za zakonito provođenje izbora na biračkim mjestima na svom području: 2. koje imenuje Izborna komisija Republike Hrvatske iz reda sudaca ili drugih pravnika. 5. određuje biračka mjesta. koje imenuje Ustavni sud Republike Hrvatske iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske i drugih istaknu6h pravnika. 3. 8. ovoga zakona ponavljaju izbori za predsjednika Republike Hrvatske. brine se za zakonitu pripremu i provodenje izbora predsjednika Republike Hrvatske. 4. Općinsku izbornu komisiju čine predsjednik i dva člana. propisuje obrasce u postupku pripreme i provo8enja izbora. Članak 23. nadzire rad općinskih izbornih komisija. Općinska izborna komisija: 1.Članak 19. Član izborne komisije i biračkog odbora kao i zamjenik člana ovih tijela može biti samo osoba koja ima biračko pravo. imenuje birčke odbore. 3. i 14. od kojih svaki ima zamjenika. na temelju pravovaljanog prijedloga kandidata sastavfja listu kandidata za predsjednika Republike Hrvatske. Članak 22. Izbornu komisiju Republike Hrvatske čini predsjednik i četiri člana. kandidati za predsjednika Republike Hrvatske imaju sva prava na iznošenje izbornih programa i izbornu promičbu koji su utvrdeni u članku 13. Članovi biračkih odbora i njihovi zamjenici ne mogu biti članovi ni6 jedne poli6čke stranke. prema obvezatnim uputama Izborne komisije Republike Hrvatske obavlja sve tehničke pripreme . 6. Obvezatne upute za rad općinskih izbornih komisija i biračkih odbora. Članovi izbornih komisija i njihovi zamjenici moraju biti diplomirani pravnici. 2. u vremenu od dana prvog glasovanja pa do 24 sata prije dana ponovljenih izbora. Tijela za provođenje izbora za predsjednika Republike Hrvatske su Izborna komisija Republike Hrvatske. Članak 21. Izborna komisija Republike Hrvatske dužna je objavi6 u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. od kojih svaki ima zamjenika. U slučaju da se prema odredbama članka 17. nadzire pravilnost izborne promičbe u skladu s ovim zakonom. a ne mogu biti članovi niti jedne poli6čke stranke. Tijela za provođenje izbora Članak 20.

6. prikuplja i zbraja rezultate glasovanja na biračkim mjestima na području općine i dostavlja ih Izbornoj komisiji Republike Hrvatske na način i u roku koji ova odredi. s naznakom koji će birači glasovati na pojedinom mjestu. Izborna komisija Republike Hrvatske za biračka mjesta u inozemstvu. obavlja i druge poslove odredene ovim zakonom. Za svako biračko mjesto odredit će se posebna prostorija.za obavfjanje izbora na svom području. Predsjedniku i članovima odbora odreduju se zamjenici. na biračkim mjes6ma u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima i inozemnim uredima. a općinske izborne komisije za podrućje Republike Hrvatske objavit će koja su biračka mjesta odredena. i to tako da broj birača na jednom biračkom mjestu bude toliki da se bez poteškoća može glasova6 u vremenu koje je odredeno za glasovanje. 2. Prostorija određena za gfasovanje uredit će se tako da se osigura tajnost glasovanja. Članak 28. odnosno prostornu udaljenost. Registrirane političke stranke koje su predložile kandidata za izbor predsjednika Republike Hrvatske. Članak 26. Glasovanje i utvrdivanje rezultata glasovanja Članak 27. mogu odredi6 promatrače koji će pratiti rad tijela za provodenje izbora. Svakom biračkom mjestu određuje se redni broj Najkasnije pet dana prije dana izbora. Birački odbori neposredno provode glasovanje na izborima za predsjednika Republike Hrvatske i osiguravaju pravilnost i tajnost glasovanja. Glasovanje se obavlja glasačkim listićem. puni i skraćeni naziv političke stranke odnosno . Birački odbor imenuje se za svako mjesto na kojem se glasuje Birački odbor čine predsjednik i dva člana. Izborna komisija Republike Hrvatske svojim obvezatnim uputama uivrdit će prava i dužnosti promatrača kao i način promatranja rada tijela za provodenje izbora Provođenje izbora Članak 25. 5. Biračka mjesta određuju se s obzirom na broj birača. Članak 24. Glasovanje za izbor predsjednika Republike Hrvatske obavlja se na biračkim mjestima na području Republike Hrvatske i u skladu sa člankom 5. ovoga zakona. Glasački listić sadrži: 1. Glasovanje se obavlja osobno. Općinska izborna komisija imenovat će članove i zamjenike članova biračkog odbora najkasnije pet dana prije dana izbora za predsjednika Republike Hrvatske. ime i prezime kandidata.

stranaka ili stranačke koalicije koja je predložila kandidata. Ako je kandidat predložen od hrvatskih državljana uz njegovo ime i prezime navodi se naznaka "nezavisni kandidat". Na glasačkom listiću navode se kandida6 onim redom kojim su navedeni na lis6 kandidata. Ispred imena i prezimena svakog kandidata stavlja se redni broj. Na ponovfjenom izboru za predsjednika Republike kandidati se na glasački listić unose tako da je prvi po redu kandidat koji je dobio na prvom glasovanju više glasova. Članak 29. Glasuje se samo za kandidate navedene na glasačkom lis6ću. Glasački listić popunjava se tako da se zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojeg se glasuje. Važećim se smatra i onaj glasački listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi za kojeg kandidataje birač glasovao. Članak 30. Nepopunjeni glasački listić, kao i tako popunjen glasački listić da se ne može sa sigurnošču utvrditi za kojeg je kandidata birač glasovao, smatra se nevažećim Nevažećim se smatra i glasački lis6ć na kojem je birač glasovao za dva ili više kandidata. Članak 31. Glasovanje traje neprekidno od sedam do devetnaest sati. U 19 sa6 zatvara se biralište. Biračima koji su se zatekli na biralištu omogućit će se da glasuju. Biralište na kojem su glasovali svi upisani birači zatvara se i prije isteka roka iz prethodnog stavka Članak 32. Za čitavo vrijeme glasovanja na biralištu moraju biti prisutni svi članovi biračkog odbora ili njihovi zamjenici Predsjednik biračkog odbora brine se o održavanju reda i mira za vrijeme glasovanja. U slučaju potrebe predsjednik će zatražiti pomoć policije koja će, kad dođe na biralište, postupati po njegovim uputama, a u okviru zakonskih ovlasti. Nitko ne smije doći na biralište naoružan, osim u slučaju predviđenom u stavku 2, ovoga članka. Članak 33. Predsjednik biračkog odbora, ili od njega ovlašten član biračkog odbora, provjerava u biračkom popisu da li je upisan birač koji je pristupio glasovanju. Birač koji zbog kakve tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne bi mogao glasova6 na način predviđen ovim zakonom može doći na biračko mjesto s drugom osobom kojaje pismena i koja će po njegovoj ovlasti zaokružiti redni broj ispred imena kandidata za koga birač glasuje. Ako birač nije upisan u birački popis, predsjednik

mu neće dozvoli6 da glasuje osim ako birač potvrdom nadležnog tijela dokaže da ima biračko pravo. Kad birač, koji nije u mogućnosti glasova6 na biračkom mjestu, obavijes6 o tome birački odbor, odbor će mu omogućiti glasovanje. Glasovanje na način utvrđen u stavcima 2, 3. i 4. ovoga članka poimenično će se unijeti u zapisnik o radu biračkog odbora. Članak 34. Birači na službi u oružanim snagama Republike Hrvatske glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pravosuda i uprave na prijedlog ministra obrane. Birači koji se kao članovi posade pomorskih i riječnih brodova hrvatske trgovačke mornarice na dan izbora zateknu izvan granica Republike Hrvatske, glasuju na biračkim mjestima koja će odrediti ministar pomorstva. Birači koji su lišeni slobode glasuju na biračkim mjestima koja će odredi6 ministar pravosuđa i uprave. Članak 35. Po završenom glasovanju birački odbor će ponajprije prebrojati neupotrijebljene glasačke listiće i staviti ih u poseban omot koji će zatvoriti. Nakon toga birački odbor utvrđuje, prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača i na temelju zapisnika ukupan broj birača koji su glasovali i pristupa otvaranju glasačke kutije i prebrojavanju glasova. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkom mjestu utvrdi da je broj glasova prema popisu birača veći od broja glasova po glasačkim listićima, vrijedi rezultat glasovanja po glasačkim listićima. Ako se prilikom prebrojavanja glasova na biračkorn mjestu utvrdi da je glasovao manji broj birača od broja glasova u glasačkoj kutiji, birački odbor se raspušta i imenuje novi, a glasovanje na tom biračkom mjestu se ponavlja. Rezultat glasovanja na tom biračkom mjestu se utvrđuje nakon ponovljenog glasovanja u roku od 24 sata. Članak 36. Kad birački odbor utvrdi rezultate glasovanja na biračkom mjestu u zapisnik o svom radu zabilježit će broj birača prema popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, koliko je birača glasovalo po popisu birača, odnosno izvatku iz popisa birača, a koliko na temelju članka 33. stavka 3. ovoga zakona, i koliko ukupno, koliko je glasova dobio svaki od kandidata i koliko je glasačkih listića proglašeno nevažećim. U zapisnik o radu biračkog odbora unose se i sve druge činjenice koje su važne za glasovanje Svaki član biračkog odbora može dati svoje primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi biračkog odbora. Članak 37.

Zapisnik o svom radu s ostalim izbornim materijalom birački odbor dostavlja općinskoj izbornoj komisiji najkasnije u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. Birački odbor u hrvatskom diplomatsko-konzularnom predstavništvu i inozemnom uredu dostavlja spise iz prethodnog stavka neposredno Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od dvanaest sati od zatvaranja birališta. Članak 38. Općinska izborna komisija zbrojit će rezultate glasovanja na biračkim mjes6ma na svom području najkasnije u roku od 24 sata od sata zatvaranja birališta. Općinska izborna komisija dostavit će izborne rezultate na svom području Izbornoj komisiji Republike Hrvatske zajedno sa zapisnikom o svom radu na način i u roku koji joj ova odredi. Članak 39. 0 svom radu općinska izborna komisija vodi zapisnik u koji će ubilježiti: 1. broj birača upisanih u popis birača, odnosno izvadak iz popisa birača; 2. broj glasalih i broj glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim : 3. ime i prezime svakog kandidata s naznakom koliko je pojedini kandidat dobio glasova na području općine. Svaki član izborne komisije izborne jedinice može staviti i primjedbe na zapisnik. Zapisnik potpisuju svi članovi općinske izborne komisije. Članak 40. Rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske utvräuje Izborna komisija Republike Hrvatske na temelju rezultata glasovanja na svim biračkim mjestima. Članak 41. Kad Izborna komisija Republike Hrvatske, utvrdi rezultate izbora za predsjednika Hrvatske objavit će odmah: 1. broj birača upisanih u popise birača, broj birača koji su glasovali. koliko je glasova dobio pojedini kandidat i koliko je bilo nevažećih glasačkih listića: 2. ime i prezime kandidata koji je izabran. Ako niti jedan od kandidata za predsjednika Republike Hrvatske nije dobio većinu koja se traži za izbor, prema članku 17. stavku 1. ovoga zakona. Izborna komisija Republike Hrvatske objavit će ime i prezime dva kandidata koji su dobili najviše glasova i koji imaju pravo sudjelovanja na ponovljenom izboru, u svim dnevnim novinama u Republici Hrvatskoj i na Hrvatskoj radio-televiziji. Troškovi za provođenje izbora Članak 42. Sredstva za pokriće troškova za provodenje izbora osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske. Sredstvima iz prethodnog stavka raspolaže Izborna komisija Republike

Članak 44. ovoga zakona utvrdi da je bilo nepravilnos6 koje su bitno utjecale. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku izbora može podnijeti samo ona poli6čka stranka. Ukoliko je kandidata za predsjednika Republike predložilo više političkih stranaka. a bitno su utjecale. prigovor će se smatrati pravovaljanim i kad ga je podnijela samo jedna politička stranka. Izborna komisija Republike Hrvatske dužnaje donije6 rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kadajojje dostavfjen prigovor odnosno od dana kada su joj dostavljeni izborni materijali na koje se odnosi prigovor. Ustavni sud Republike Hrvatske nadzire ustavnost i zakonitost izbora za predsjednika Republike Hrvatske i rješava izborne sporove u skladu s odredbama ovoga zakona. Članak 47. Izborna komisija Republike Hrvatske poniš6t će izbor za predsjednika Republike Hrvatske i odredi6 rok u kojem će se održati ponovljeni izbor.H~vatske. dvije ili više političkih stranaka i birači o čijim se kandidatima glasovalo na izborima za predsjednika Republike o kojima se glasovalo. . odnosno bilo koji od birača kojije bio predlagač kandidature. Politička stranka. odnosno mogle utjeca6 na rezultat izbora. ili mogle utjecati na rezultat izbora. Članak 46. Ako ne postoji mogućnost ponavljanja poništenih radnji iz prethodnog stavka ili ako se nepravilnos6 odnose na postupak glasovanja. te radnje ponove. Izborna komisija Republike Hrvatske dodjeljuje odgovarajuća sredstva općinskim izbornim komisijama. dvije ili više političkih stranaka. Ako Izborna komisija Republike Hrvatske rješavajući o prigovoru iz članka 45. poništit će radnje u tom postupku i odrediti da se u odredenom roku koji mora omogućiti da se izbori održe na dan kad su raspisani. odnosno više birača. odnosno birači koji su predložili kandidata za predsjednika Republike Hrvatske kao i kandidati za predsjednika Republike Hrvatske mogu podnije6 prigovor zbog nepravilnos6 u postupku kandidiranja. Izborna komisija Republike Hrvatske odreduje način korištenja sredstava za provodenje izbora i provodi nadzor nad njihovom upo~abom. Zaš6ta izbornog prava Članak 43. Članak 45. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za predsjednika Republike Hrvatske podnosi se Izbornoj komisiji Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor.

. r. posljednjeg dana mandata predsjednika kojem ističe mandat U slučaju izbora predsjednika Republike Hrvatske prema članku 97. Predsjednik Vijeća udruženog rada mr. Svečana prisega glasi: "Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Republike Hrvatske obavlja6 savjesno i odgovorno na korist svih hrvatskih državljana. ne odgadaju obavljanje izbornih radnji koje su propisane ovim zakonom.Protiv rješenja Izborne komisije Republike Hrvatske podnositefji prigovora kao i kandidat za predsjednika Republike koji je nezadovoljan takvom odlukom. r. . v. u roku ako je predana Izbornoj komisiji Republike Hrvatske prije nego što protekne rok iz stavka 2. Žarko Domljan. iur. Predsjednik Sabora dr. Ustava Republike Hrvatske izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost na dan objave rezultata izbora. travnja 1992. Podneseni prigovor. Izabrani predsjednik Republike Hrvatske stupa na dužnost. imaju pravo žalbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. da ću se drža6 Ustava i zakona i poš6vati pravni poredak Republike Hrvatske. dipl. kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. dipl. r. Smatrat će se da je žalba predana. SABOR REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Društveno-političkog vijeća Vice Vukojević. Ustavni sud Republike Hrvatske dužan je donijeti odluku o žalbi u roku od 48 sa6 od dana primitka žalbe Članak 48. zalagati se za očuvanje nezavisnosti. Žalba iz prethodnog stavka podnosi se Ustavnom sudu Republike Hrvatske u roku od 48 sati računajući od isteka dana kad je primfjeno pobijano rješenje. predsjednik Republike Hrvatske polaže pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske svečanu prisegu. Žalb se podnosi putem Izborne komisije Republike Hrvatske. Ivan Matija. v. v. ing. 9. Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama". ovoga članka. Predsjednik Vijeća općina Luka Bebić. opstojnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske te da ću činiti sve da se osigura redovno djelovanje svih tijela državne vlasti" Završna odredba Članak 50.. r. Na dan stupanja na dužnost. v. odnosno žalba u postupku zaštite izbornog prava. Klasa: 013-01192-01/03 Zagreb. Stupanje na dužnost i polaganje prisege Članak 49.

Članak 3. te se daje ISPRAVAK Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske U članku 44. lipnja 1997. Tajnik Sabora Republike Hrvatske Andelko Sikirić. 27. i u daljnjem tekstu Zakona. broj 22/92. i 4.). Članak 2. riječi: "ministar pravosuđa i uprave". U članku 34. polaže pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske.~v.OBJAVE Nakon izvršenog usporedivanja s izvornim tekstom utvrđena je pogreška u Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske koji je objavfjen u "Narodnim novinama" broj 22 od 17. donosim ODLUKU 0 PROGLAŠENJU ZAKONA 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Republike Hrvatske. zamjenjuju se riječima: "Izborno povjerenstvo Republike Hrvatske". r. koji glasi: "Svečana prisega koju predsjednik Republike Hrvatske. gradsko izborno povjerenstvo i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba". i u daljnjem tekstu Zakona. 1. travnja 1992. Broj: 081-97-1111/1 Zagreb. U stavku 3. Predsjednik Republike Hrvatske dr. ZASTUPNICKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Na osnovi čianka 89.. zamjenjuju se riječima: "ministar uprave". stavku 2. Ustava Republike Hrvatske. U članku 20. lipnja 1992. koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 27. zamjenjuju se riječima: "općinsko izborno povjerenstvo. u odgovarajućem broju i padežu. riječi: "općinska izborna komisija". stavku 1. v. Članak 4. ZAKON 0 IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA 0 IZBORU PREDSJEDNIKA REPUBLIKE HRVATSKE Članak 1. r. postaju stavak 3. zamjenjuju se riječima: "ministar pravosuđa". U članku 49. srpnja 1997. iza riječi: "na izborima za predsjednika Republike" trebaju stajati riječi: "kao i sami kandidat za predsjednika Republike" Klasa: 013-01/09-01103 Zagreb. stavci 3.. u odgovarajućem broju i padežu. u članku 11. Franjo Tuäman. riječi: "ministar pravosuđa i uprave". riječi: "Izborna komisija Republike Hrvatske". U Zakonu o izboru predsjednika Republike Hrvatske ("Narodne novine". glasi: . obvezujući se na vjernost Ustavu.

17. 1997. McCall 's Book of Fundraising Ideas. 9. Jill and Thomas Petzinger..NewYork. . Jr.Tako mi Bog pomogao” Članak 5 Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u “Narodnim novinama”. "Big Money Slips Back Into Government. ..Abendroth. na dobrobit hrvatskog naroda i svih hrvatskih državfjana. Frank/Richter. Boston: Holbrook Press. LITERATURA l.Abramson. Opladen 1987.Dionne. .lipnja 1997." Congressional Quarterly Weekly Report. 1975. Annual Report. 12 Chester. Herbert E.Jr.A. Kao hrvatski državni poglavar: . izdanje. Beograd.bdjeti nad urednim i pravednim djelovanjem svih tijela državne vlasti. Elections &Political Refo~-m . 1987. ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora akademik Vlatko Pavletić. Aufsatze zur politisch Soziologie. Washington 1992. FinancingPolitics :Money. New Haven and London. Marjorie F. opstojnost i jedinstvenost države Hrvatske.Fowler & RD. Heidelberg. Klasa:013-01/92-01/03 Zagreb.CQ Press.1982.L. . 1963.Alston. 1976.19991. 1977. 1992. l4. L.Gerhard: Demokratietheo~ien-Konzeptionen und Kontroversen. Wolfgang: Antagonistische Gesellschaft und politische Demokratie. 2.Prentice-Hall. Robert. E.J. 1992. Hrvatsko komunikološko društvo Zagreb. Mervin.Prisežem svojom čašću da ću dužnost predsjednika Repubfike Hrvatske obavfjati savjesno i odgovorno.čuvati nezavisnost.r.A. WlzyAmericans Hate Politics (New York:.27.v.Beecham Products Inc. 1986. l3..Beaidry & B. 16.Achtert.Agranoff.) lS. Demokratie als Herrschafts-und Lebensform. ll.držat ću se Ustava i zakona. S.brinuti se za poštovanje ustavnopravnog poretka Repubiike Hrvatske.London.L.Chuclz.Božićević.Grube. "Wall Street Jou~nal.Grey: How to win a local election.Friedrich.J. 1983.Bazala: Marketing istraživanja. 3.Neuwied. . 8.N. Hamburg.Mcclure: Political ambition.Toronto. Cohen: Developing a Winning marketing plan.1992.I . 1981.Alexander. B Zoraja: Klub malo ispod ko jena.Wiliam A. 18.1996.l972. "What is C'REST'S lastest strategy?"Bussiness Week. 7. 4. "Deja vu : Big Political Donors Find Ways Around Watergate Reforms. Privredni pregled.Schaeffer: l~T~inning local and State elections . Englewood Cliffs. The Management of Election Campaigns.Ulrich Von.Aleman. 1994. Carl Joachim. 2.: 1963. 6. 1989. Organisierte Interessen in der Bundesrepublik. 10.

Riegelman. 1990. 27. 1994. ' 46. Radnička štampa."Toothpastes Face Gel Challenge. Ph. 45.Farkinson. Milardović: Političke stranke. Englewood Cliffs. 54.Columbus . Darmstadt. Masmedija. 37. Beograd. Annual Report. Munchen 1986.Simpson . The Great Game ofPolitics . GDS BiH.1974. Bonn.l977.Lever Brothers.A.-1982. 1994. Panliber.London.Industry Week.l983.Kluxen.Kent.L. 1997. Mate d. Zur heutigen Problematik der Gewaltentrennung . Informator. Spahić: Izazovi političkog marketinga. Hank. Introduction to Marketing Management.M. Munchen 1968.o. 48.S.1972.Kanner.1870. John. Skolska knjiga. Parmerlee: Preparing the marketing plan.F. 4l. ~agreb. 20. Consumer Behavior: Concepts and Application. 1989. 55.1972. Kolnn. 1973.A. "American Toothpaste I~Yar ".Politička enciklopedija. Zagreb. Wilhelm.Alf/Oberreuter.A. 53. Zagreb.Z. 1972. i 981.Pusić: Nauka o upravi. Politik als praktische YlTissenchaft. Charles.Oberreuter. Politische Kultur in der Bundesrepublik.M.P. 36.o.B.Hennis.Političl~a enciklopedije. N.D. 49. Samuelson Nordhaus W.Heinrich. lVlaitland: How to plan p~ess advertising. Knjiga l. Zagreb. 39. Parteien in der Bundesrepublic Deutschland. Zagreb. Frank. Zagreb. CEMA. izdanje.". 1997. Advertising and the Practise ofMarketing .1977. Their Use and Misuse in Politics. Stan. New York. 1995 23. 1969.Proctor &Gamble. GZH.Huković: Komunikacije-Interpretacije-Sporazumijevanje.P. 31. Management. Heinrich. "New York Times. lv dopunjeno izdanje.f'America". New York.D. James Scott. SO. Bernice. 34. Ško~ska knjiga.Mintzel. ~994. . Toronto. 1991. Marušić: Istraživanje tržišta. Zagreb.David and Albert Della Bitta. 1969. Opladen 1981.-1982. 22. 1990.Rocco: Marketinško upravljanje. i 982 . Panliber. Beograd. Winning Your Campaign:A Nuts and Bolts Guide to Political victory. and Martin Shaw. Informator. New York. 28. Milardović: Uvod u politolog~u. Slavujević: Politički marketing. 24. : Ekonom~a. Winning Elections A Handbook in Participatory Politics. Stewart.Rauch.l983. 52.Ro11. 1993. 21.Sapunar: Osnove znansosti o novinarstvu. 40.Dick. Robert. uvod u psiholog~u. Bill. Heinz. Annual Report.Novosel: Komuniciranje. 30. S1. 35. 29. 44. 1992. 25.Johnson. 1996.E. 42.Huckaby. "The Gelling o.Reichel. Kurt: Parlamentarismus. 1974. 32. 1992. New York. Sales and lVlarketing .l9. 33.F. Savremena administ~-acija. Aufsatze zur politischen Teorie und Regierungslehre.Runyon.1995.Herbers. Kotler: Upravljanje marketingom. Zagreb. Savremena administracija. Beograd. New York 1979. Osijek-Zagreb-Split.Rewoldt. 43. Peter. Osijek-Zagreb-Split. Wahrheit statt Mehrheit ?An den Grenzen der parlamentarischen Demokratie. Epoha. i993. Analysis of the Financial Requi~ements for the 1996 Presidental Primary Process. Radnička štampa. Kenneth. 38. Polls.Rocco: & grupa autora: ~~ećnik marketinga.l923. Beograd. "Bill to Reform Campaign Founds Signed by Ford Despite Doubts. 14. and Albert Cantrill.J. 47.1990. Sarajevo. 26.

Fedor Rocco:Marketinško upravljanje.1994. Ljubljana. 72. New York Times.1991.Rogers:The Electoral politics dictionary. Tomić: Osnove političkog komuniciranja. 199.Zagreb. .Šiber: Politička propaganda i politički marketing..Alinea.Peter G.Zagreb. 60.Zornik radova Politički marketing. New York. 74. "P & G Fighting.Andersen:Strategic Marketing for Nonprofit Organizations.New Jersey.Fedor Rocco:Rječnik marketinga. 77. 1990.Zagreb. 68 .Novak: Kako zmagati na voltivah. Informator.for Top Share.Z. Radnička štampa. Informator.Oster:Strategic Manasgment for Nonprofit Organisations. Zagreb.Zagreb.John Wiley &Sons.Cohen:Developing a Wining Marketing Plan.Školska knjiga.Zagreb.Santa Barbara . 63.New Yoek. 86.Magistarski rad. 62.New York.AleksandarBazala:Marketing. 1990. 83.".1993. 67.Bryson:Strategic Planing for Public and Nonprofit Organizations.England. potpunpo prerađeno izdanje.Birotehnika.Ian Mc Lean. 1990. Robert Michels.M.Theory and Casses. 65. 90.1989. Ziral. 1990.Osijek. 1990.1987. Sarajevo. Beograd. Dieter Nohlen: Izborno pravo i stranački sustav.Šinkovec & B.Renstorm.Vesna Lamza-Posavec:Javno mnijenje. 1992.Marcel Meler:Društveni marketing.JosseyBass Publishers. 81.1994. Zagreb. 1991. Zagreb.William A. Informator.1991.Zagreb.199. 1992. Wichard. str.Woyke. 89. 84. 58.1989.Fedor Rocco:Poslovni marketing. 57. 6l. Osnove i načela. Theodore H.Massmedia.1998. (peto izdanje) 70.56.FPZ. Sociologija partija u suvremenoj demokraciji. 88. Privredni vjesnik. 66. Uvod u javni izbor. 15. 4. Zagreb. 85.Ivan Šiber:Osnove političke psihologije.Mogući pogledi na razvoj marketing koncepcije ulaskom u 21. 64.1998.Williams. 1970.Informator.1997. 1991. Zagreb. Bonn. Zagreb.ABC CLIO. 75.Zagreb. 1992.1995.Informator. Informator.Zagreb. 20).Vujević: Uvoc~enje u znanstveni t~ad.Handworterbuch Internacionale Politik.David Robertson: Dictionary of Politics.Školska knjiga.Axel Görlitz: Handlexikon zur Politikwissenschaft.Politička kultura. 78.Šime Šunić.1998.Sudar & G.Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Alinea.Zagreb.Noonprofit Managment Handbook.M.Zagreb.J. Školska knjiga. 73Fedor Rocco:Marketing. München. Ustav Republike Hrvatske. Penguin. 71-Jurica Pavićić:Mogućnost primjene strategije marketinga i pokretanja poduzetničkih aktivnosti u humanitarnim organizacijama u Hrvatskoj. FPN.Teorije i istraživanje.Sharon M. 82. 1982. 59.Školska knjiga.David Held:Modeli demokracije. Vreg: Društveno komunicit-anje. 91.Simon and Schuster Company. 80.1994.John M. The Making of the President. San Francisco. Samuel.California. str.1996. 1996.Oxford University Press.1997.I.F. str.Oxford .Chester B.Philip Kotler:Upravljanje marketingom.1993.Zagreb. 79.Tracy Daniel Connors.1995.Fedor Rocco:Osnove marektinga. 1985. stoljeće..Philip Kotler-Alan R.Keller: P~omoc~a. 76. 1960.Dieter Nohlen:Izborno pravo i stranački sustav.White.Školska knjixsga. Mostar. 343 69.

1992. 97. New Yorg.Identificiranje svojih birača. New York.1988. Aaron Wildavsky:Presidential Elections.1992. 102.19.1995.Nelson W.Anđelko Milardović:Dokumenti o državnosti Republike Hrvatske.NDI Croatia.8.Programska usmjerenja HSLS .1992.1995.Zagreb.Croatia.Zagreb.Kamapanjom do pobjede.Zagreb.Politička misao. 95.FF. .Predrag Haramija.Zagreb.1998.1992.Kanvasiranje.Zagreb.Ewabs and Company. 100.Opatija.1995.Zagreb. Glasnik HDZ. 103. Narodne novine br.AGM.Politički plakat u Hrvatskoj 1848-1990. 101.M.Program HKDU.Damir Matković:Televizija Igračka našeg stoljeća. 94.76/993.FPZ.Karl-Rudolf Korte:Wahlen in der Bundesrepublik Deutschland. 96.92.1998.1994. 111.Zagreb.Zagreb. 93. Narodne novine.Zagreb.rujna 1993.Polsby.Program HSS.1992.1991.travanj 1993.Zagreb.Temeljna načela Hrvatske stranke prava. Bonn.Mediji.NDI Croatia.Arend Lijphardt: Parlamentarna ilki predsjednička vlast? Zagreb.Contemporary Strategies of American Electoral Political. 106.Politički program HNS.1993. 99. 105. 110. 98.Judge Lawrence Grey:How Win a Local Election. 109.Hrvatsko izborno zakonodavstvo.1997. 108.Alinea. 107.The Free Press. Zagreb2/1997.Temeljne odredice političkog djelovanja ARSH.NDI.listopada 1993. 104.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->