P. 1
Fizika__za_7._raz._osn.__kole_

Fizika__za_7._raz._osn.__kole_

|Views: 5,266|Likes:
Published by Ilija El Rabadi

More info:

Published by: Ilija El Rabadi on Jul 26, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/12/2014

pdf

text

original

AZIZA SKOKO

KASIM IMAMOVIC
FIZIKA
za 7. razred osnovne skole
BOSANSKA RIjEC TUZLA
2005.
Biblioteka
UDZBENICI I PRIRUCNICI
Glavni i odgovorni urednik:
Simo ESIC
Recenzenti:
Rasim BAJRIC
Hrustem SMAllHODZIC
mr. Izet GAZDIC
Tehnicki urednici:
Jilduza i Selmir PAJAZETOVIC
Lektor i korektor:
Branka KRECO
Strip nacrtao:
Benjamin MUHAMEDBfGOVIC
Znak Izdavaca:
Nesim TAHIROVIC
DTP
Studio BOSANSKA RIJfC
Tiraz:
5.000
CIP - Katalogizacija u publ1kaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
53 ( 075.2 )
SKOKO, Aziza
Fizika za 7. razred osnovne skole / Aziza
Skoko, Kasim lmamovic. - Tuzla Bosanska djec,
2005. - 202 str. :.. ilustr. ; 26 em
ISBN 9958 -'12-045-3
1. IMAMOVIC, Kasim
COBISS.BH - ID 14342406
Izdavai':
"BOSANSKA R/jEC"
Tuzla
75 000 Tuzla - Borisa Kidrica 11
Tel./fax: 00387/35/251-509,
Mob. 061/194-163 iii 061/194-162 iii 061/725-449
E-mail: bosanska-rijec@bih.net.ba - web: www.bosanska-rijec.com
Stampa: doo CPA Tojsici, Kalesija - Prvo izdanje, 2005.
©Bosanska rijec, Tuzla
Vijece za odabir udzbenika Ministarstva obrazovanja i nauke
Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici od 27. 5, 2005. godine
RjeSenjem broj 05-38-1915-59/05 odobrilo je ovaj udzbenik za llpotrebu u osnovnim skolama.
ZASTO UCIMO FIZIKU?
Fizika je jedna od osnovnih prirodnih nauka.
Ona je nasa svakodnevica: nismo ni svjesni koliko
cesto primjenjujemo zakone fizike i u koliko velikoj
mjeri ona odreduje nase zivote. Postavimo pitanja
poput ovih:
- Kako nastaje munja?
- Zasto Mjesec svijetli nocu?
- Zbog cega se klizac na ledu, kada drzi ruke uz ti-
jelo, vrti velikom brzinom?
- Zasto kosarkas skace tako visoko?
- Zasto talasi zapljuskuju ohalu?
- Kako mali kompjuter moze rijesiti kompleksne
probleme?
- Koliko dugo putuje svjetlost od zvijezda da bi stigla
do nas?
Odgovore na sva ova pitanja mozemo nad u zako-
nima fizike.
Fizicari nalaze odgovo-
re na mnoga pitanja po-
cev od toga odakle poCi-
nje univerzum do onoga
zasto soda pomijesana sa
vodom susti. Oni nalaze odgovore za stvari koje nas
okruzuju i zakone po kojima te iste stvari djeluju me-
dusobno.
- Ako ste nekada bili u postavi nekog rock koncerta is-
kusili ste posao fizicara. fizicari proucavaju koncertne
dvorane i opremu, znaju sve 0 kretanju i efektima zvu-
ka, provjeravaju akusticnost i efekte na sceni.
- laseri i uredaji sa radioaktivnim elementima su spra-
ve koje koristimo u borbi protiv kancera i bolesti.
- Geofizicari su napredovali u razvijanju metoda otkri-
vanja mjesta na Zemlji gdje ce se desiti zemljotres. Rad
fizicara omoguCio je mikrocipove u tvom digitalnom ca-
sovniku, pomoCu kompjutera mozes urediti svoju web
stranicu, koristiti CDplayere i elektronske igre. Fizika
je toliko doprinijela razvoju tehnike tako da racunar koji
koristis mozes nositi u svom dzepu.
5
6
I. STA PROUCAVA FIZIKA
Fizika proucava prirodu, fizicke pojave, struk-
tum i svojstva materije.
Sama rijec fizika potice od grcke rijeci fizis
(fizis) sto znaci pri roda. Pri rodu Ci ne sva ne-
beska tijela i sve sto vidimo i sto nas okruzuje.
Slike: 1.11, 1.12, 1.13, 1.14 i 1.15 pokazuju
neke dijelove prirode. Ona najmanja cestica
prasine, drvece, sve ono sto je covjek izgradio
svojom rukom, cvijece u basti, pa i daleke za
nas jos uvijek nedostizne zvijezde, cine prirodu. Sunce sto nas
grije, Mjesec koji svijetli nocu, tvoja skolska torba, olovka, tabla
po kojoj pises i spuzva kojom brises napisano, dio su prirode.
Prirodu dakle cine raznovrsna tijela, koja mi zovemo fizii'ka
tijela.
Sva tijela koja nas okruzuju sastoje se od
supstance. Postoje fizicka tijela koja su
nacinjena od jedne, a neka od vise vrsta
supstaci. Recimo gvozdena kugla je sa-
cinjena od jedne, dok je nasa planeta
Zemlja, sacinjena od razlicitog broja sup-
stanci koje je veoma tesko nabrojati.
Fizicka tijela imaju odredeni oblik i za-
preminu. Supstanca se odlikuje odrede-
nim svojstvima karakteristicnim samo za
nju: gustinom, bojom, cvrstocom.
Jedan od zadataka fizike je da, izucava
svojstva razlicitih supstanci.
w
············
.
'. ". ...... "' ............ '.'
I " ,
, .....
""'" " "
Supstanca je jedan oblik materije. Ali nije i jedini oblik.
Materiju Cine fizicka tijela, Iwja se sastoje od supstance, i fizicka polja.
Osnovno svojstvo materije je kretanje. Kretanje je nacin posto-
janja materije.
Kretanje vasionskih tijela, zvijezda oko centra galaksija, plane-
ta oko Sunca. Na Zemlji nista ne miruje: krece se voda u priro-
di i prelazi iz jednog oblika u drugi, krecu se ziva bica, hrana
cirkulise kroz organizam, krecu se molekuli u tvarima, elek-
troni u atomima. Tijela se dakle krecu i stalno mijenjaju svoj
polozaj u prostoru i vremenu.
Na tijelima se javljaju promjene koje se nazivaju fizicke pro-
mjene. Fizicka promjena znaci, da nestomijenja svojefizicke
osobine. Imamo i drugih vrsta promjena koje se zovu hemijske
promjene.
7
8
,,-
I
Priroda se dakle nalazi u procesu stalnog kre-
tanja i mijenjanja, slike ispod predstavljaju neke
od pojava koje se desavaju u prirodi. 51 ika
1.18 predstavlja pojavu rose, slika 1.19 po-
javu polarne svjetiosti, slika 2.1 pojavu duge
poslije kise, slika 2.11 atmosferske padavine,
slika 2.12 pojavu talasa na vodi.
Fizika se osim proucavanja strukture materi-
je bavi proucavanjem uzroka navedenih po-
java. Zakone po kojima oni djeluju.
Fizika dakle proucava materiju, njenu struk-
fum, kao i kretanje i mijenjanje materije koje
se de!iava II prostoru i vremenu. Proucava po-
jave II prirodi kao i uzroke tih pojava.
Vijekovima su Ijudi pokusavali odgonetnuti prirodu. U tim po-
kusajima su djelimicno uspjeli. Istrazivanja u fizici nisu zavr-
sena. Postoji ios veliki broj pojava koje nisu otkrivene, koje
cete vi iii generacije poslije vas otkriti. Fizika treba da da svoj
doprinos daljem razvoju tehnike, da pomogne iznalazenju no-
vih oblika koristenja energije, novih efikasnijih i humanijih
tehnologija proizvodnje i prerade hrane.
Prirodu i prirodne pojave, osim fizike, prouca-
vaju jos i biologija, hemija, astronomija itd.
Fizika je dakle prirodna nauka koja je neraski-
divo vezana sa drugim prirodnim naukama. Do
mnogih zakona iz fizike doslo se koristenjem
znanja iz astronomije.i hemije.
Prirodu je covjek prucavao od davnina. Do nekih vaznih otkrica u fizici doslo se teoret-
skim putem. 5 druge strane neka otkrica su proizisla iz eksperimenta. Do nekih otkrica
se doslo slucajno, obicnim posmatranjem. Ona su kasnije morala biti teoretski objasnje-
na. Ovo nam govori da su teorija i eksperiment nuzno povezani i da jedno bez drugog
ne mogu.
Fizika dakle proucava prirodu sluzeCi se sljedecim naucnim metodama:
Galileo Galilei, je izumio prvi teleskop. Tako je,
mogao posmatrati nebo iznad sebe i na taj nacin
dod do novih saznanja.
Galileo Galile; je pokazao da se prirodni zakoni
mogu dokazati i pomocueksperimenta. On je
eksperiment yrhovllog sllca sva-
ke fizicke teorije. ,,;iU!
1,< '--'it?'''j''_C'' ),!'
Albert Ajnstajn (Einstein)
Isak Njutn
(lsac Newton)
engleski fizicar
je do spoznaje
dosao dok;e
zamisljen sjedio is-
pod drveta i zapa-
zio pad jabuke.
9
10
• Metodom posmatranja • culima se neposredno posmatra pojava i donosi zakljucak.
• Eksperimentalnom metodom • pojava se proucava u posebno pripremljenim uslovima
• Teorijskom metodom " na osnovu dobijenih rezultata iz prethodne dvije metode izvo-
di se teorijsko objasnjenje.
Zakone koji se O<!rlOse na fizicke pojave nazivamo fizickim zakonima.
Fizika je tijesno povezana sa hemijom, medicinom i sa matematikom. Fizicki zakoni se
izraiavaju matematickim formulama. Mozemo reci da postoji tijesna povezanost svih
prirodnih nauka, jer mnoga saznanja nastala su kao rezultat istrazivanja vise prirodnih
nauka.

Mehanicka kretanja se izucavaju u dijelu fizike koji se
zove mehanika.
Toplotne pojave izucavamo u dijelu fizike koji se zove
nauka 0 toploti.
Elektromagnetske pojave se izucavaju u dijelu fizike koji
se zove elektromagnetizam.
Svjet/osne pojave proucavamo u dijelu fizike koji se zove
optika.
Dio fizike u kojoj se proucava grada atoma i promjene u
samom atomu zove se atomska fizika •
Dio fizike u kojem se proucava sastav atomskih jezgara i
procesi u njima zove se nuldearna fizika.
Fizika ima veliki znacaj, u raz-
voju drugih nauka, a pogotovo
u savremenom zivotu. Da nije
doslo do otkrie'a fizickih zako-
na, ne bi doslo ni do razvoja
tehnike koja se oslanja na otkri-
e'a fizike.
A samimtim ne bi bilo mnogih
dostignue'a (elektricna struja,
telefon, TV, kompjuter i sl.) koja
nam olaksavaju svakodnevni zivot.
pnmJenJuJu se i u drugim naukama, na primjer
mikroskop se primjenjuje u medicini, kao i laser-
sko svjetlo. Covjek nije proucavao prirodu samo
iz radoznalosti vee' i iz same potrebe da otkriva-
jue'i prirodne zakone, te zakone primijeni u teh-
nici i olaksa svoj nacin zivljenja.
Otkrie'a u fizici
Istrazivanja prirode su neprekidan proces. Re-
cimo potrebno je istraziii jos mnoge pojave, kao
sto je nacin prenosa gravitacionog djelovanja.
Da Ii ima zivota u svemiru? I<ako napraviti efikas-
ne i bezbjedne reaktore za nuklearnu fuziju? Na
mnoga osim ovih pitanja fizika kao prirodna nauka
treba da da odgovor u budue'nosti.
planetilrijilm
Vazniji iskazi
- Priroda je sve ono sto je oko nas i u nama, sve sto nas okruzuje.
- Materija je sve sto postoji u prirodi.
- I<retanje je osnovno svojstvo materije.
- Promjene u prirodi su vidovi kretanja materije.
- Materija se kree'e u prostoru i vremenu.
- Materija se ne stvara i ne unistava, ona samo prelazi iz jednog oblika u drugi
oblik. ~ .
- Materija se javlja u obliku supstance i fizickog polja.
- Supstanca je oblik materije sa odredenim i karakteristicnim osobinama.
- Fizicko polje je poseban oblik materije koji culima ne mozemo osjetiti.
- Fizika proucava materiju, njenu strukturu, kretanje i mijenjanje materije.
Proucava pojave u prirodi kao i uzroke tih pojava.
- Fizika proucava prirodu sluzec'i se: metodom posmatranja, eksperim'entalnom
metodom i teorijskom metodom.
- Istrazivanja prirode su neprekidan proces.
11
12
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta (ini prirodu?
2. Koje je osnovno svojstvo materije?
3. Da Ii se tijela sastoje samo od jedne vrste supstance?
4. Da Ii su sve fizicke pojave otkrivene i objasnjene?
5. Navedi neku fizicku promjenu materije koju si zapazio.
6. Nabroj grane fizike.
7. Koji su osnovni zadaci fizike?
8. Koje metode za proucavanje prirode koristi fizika?
Pokusajte sami izvesti eksperiment kruzenja vode u prirodi.
Ovo mozete urad it; u kuhinji pogotovu ako je napolju niska temperatura.
Pribor: reso i posuda sa vodom.
Zagrijavajte vodu dok ne pocne kljucati. Mozete pri-
mijetiti, oblak pare kako izlazi iz lonca. Dakle voda
se iz tecnog pretvorila u gasovito stanje u vodenu paru.
Pridite vasem prozoru. Sta zapazate? Sta se sada desi-
10 sa vodenom parom?
~ I
II. TIJELA OKO NAS - MJERENJA
Potreba za mjerenjem nekih velicina postojala
je jos adamo. Ljudi sumjerili, duzinu, vrijeme
i saRli odredivali Rljeme jedinice navedenih
velicina. U pocetkll su mjerili tako Sto su ta
duzinu kao rnjerne jedinice koristili neke dije,.
love tijela. Mjerili su je korakom,stopom, ped-.
Ijom iii rasponom ruku. Nije postojala jedill-
stvena jedinicamjere za ovu kao ni za ostaleJi-
zicke velicine. Razliciti Ijudi kaka znamo imajiJ
razlicite duzine stopala saka i koma,. kao i
raspOna ruku. Stoga se javila potreba za nekom
univerzalnijom mjerom.
Engleski kralj Henri je uveo jedinicu za mje-
renje duzine yard koja je bila jednaka duzini
istegnute njegove lijeve .ruke do vrha nosa.
Njena brojna vrijednost iznosila je 0,9144 m.
Ovakva mjera se zvala kraljevskom mjerom.
Metar je bio prva
mjema jedinica za
doZinu koja se nije
bazirala na dijelo-
vil11a1judskog tijela.
Kada su htjeli mjec
riti vrijeme ljudi su
koristiii ravnornjer-
nost svakodnevn(Jg
polozaja sunca.
Kasnije su Egipeani izmislili vodeni, a Grci
pjescani sat.
Razvojem saobra- ~ lr'
caja doslo je do
povezanosti me-
du drZavama. Tae
ka se pojavila po- .. ..-
treba za uvode-
njem istih rnjemih jedinica u cijelom svijetu
radi lakse trgovine i komunikacija. Tako Sll
uvedene iste mjeme jedinice za duzinu, masu,
vrijeme i sl. One imaju iste oznake u dalekom
lapanu, Kini, Americi, Australiji kao i naSoj Bosni.
Fizicke velicine
U svakodnevnom zivotu postoji stalna po-
treba za mjerenjem. Mjerimo vrijeme trajanja
casa, vrijeme polaska u skolu, svoju visinu,
masu, temperaturu kad6mo bolesni i sL
Primjer 1 :
Mjerimo duzinu
puta od mjesta do
mjesta. Cesto vidi-
te putokaze pored
puta koji pokazu-
ju koliko su poje- ~ ~ ~ ~ ~ ~
dina mjesta udaljena jedno od drugog.
Primjer 2: Policajac koji
je radarom mjerio vasu
brzinu zaustavi vas i
kaze:
P';mj" 3, Mjedle w;jeme ",j,·1§I1
nja neke trke stopericom.
13
14
Vel icine koje karakterisu svojstva fizickih tijela i fizicke pojave nazivamo fizic-
kim velicinama. Da bi mogli ispitivati bilo kakvu pojavu, odredi-
ti svojstva fizickih tijela, moramo znati mjeriti fizicke velicine koje
karakterisu ta svojstva.
Kada mjerimo neku fizicku velicinu uporedujemo je sa velicinom
iste vrste koja je uzeta za mjernu jedinicu.
5vako mjerenje iizickih veliCina svodi se na uporedivanje neke fi-
zicke velicine sa velicinom iste vrste.
Neke od fizickih velicina se mjere direktno, dok se ostale mogu
mjeriti posredno - mjerenjem drugih velicina, a potom izracunati
iz poznatih zakonitosti koje povezuje te velicine.
Mjeriti fizicku veiicinu - znaCi uporediti je s veliCinom iste vrste Iwja je
odredena za mjernu jedinicu.
Rezultat mjerenja je izrazen brojnom vrijednoscu i mjernom jedinicom.
rezulta!
mjerenja o
o
mjerenja
'slim
da ovo treba
Svaka velicina i svaka mjerna jedinica se obiljezava sa jednim iii dva slova radi jednostav-
nijeg zapisivanja.
Ako svakoj velieini izaberemo po jednu mjernu jedinicu dobicemo sistem mjernih je-
dinica.
Danas imamo jedinstven Medunarodni sistem gdje je za svaku velicinu tacno definisana
odredena mjerna jedinica. Ovaj sistem zove se sistem international iii skraceno 51.
Medunarodni sistem mjera tacno je propisao kako treba oznacavati fizicke velicine i nji-
hove mjerne jedinice. Na taj nacin se postize jedinstvo sporazumijevanja u domenu pri-
rodnih nauka, tehnici industriji. U 51 imamo sedam osnovih velicina i jos mnogo izvedenih.
Svaka velicina ima svoju oznaku, isto tako i mjerna jedinica svake velicine ima svoju skra-
cenu oznaku.
Osnovne fizicke velicine
velicine velicine jedinica jedinice
Od sedam navedenih osnovnih velicina mi cemo na samom pocetku obraditi prve cetiri.
Izvedene velicine se dobijaju racunanjem iz osnovnih veliCina.
.• sljeHece .
. .., .,v.. . ... . vrijeme, duiinil, masu Uempetaturu, '
15
16
..
Mjerenje dlliine uporedivanje dllzine sa duzinom
koja je odredena 1,\ jediniuL
Duzina je osnovna fizicka velicina koja se u praksi
veoma cesto mjeri. Mjerenje dimenzija 'tijela u pro-
storu (duzine, sirine i vi5ine) svodi se na mjerenje du-
.line. Mjerite duzinu puta, kada ertate lenjirom mjerite
duzine linija koje povlacite, mjerite 5vOju vi5inu, obim
vaseg struka. Moze 5e mjeriti i vi5ina zgrade, ku('e, dubi-
na rijeke i mora, velicina sportskog igralista i 51.
U SI (medunarodni sislen.) jedinic, za
metal'.
Metal' je tacilo definisan medlHldrodnim dngot'''
rom 1980. l'Vletal' definisall prdm buille svje!lo
stC Metinjedulinakojuslljeilost ... II \/aIHHi
mu za vrijeme 299729451l-og diida selmnde.
Za svaku mjernu jedinicu postoji medunarodno us-
vojen etalon mjera. Etalon za metar je legura od platine i iridijuma koja se cuva u birou
mjera u Sevru kod Pariza.
Metar je jednak rastojanju koje je ubiljezeno izmedu dvije erte ovih plemenitih materijala.
Svaka mjerna jedinica ima vece i manje jedinice mjere.
Osim osnovne jedinice za duiinu metra postoje vece i manje jedinice.
Vece mjerne jedinice od metra su:
dekametar (da) 1 da = 10 m
hektometar (ha) 1 hm = 10
2
m
kilometar (km) 1 km = 1 0
3
m
Manie mjerne jediniee od metra su:
decimetar (dm) 1 dm = 10-
1
m
eentimetar (em) 1 em = 10-
2
m
milimetar (mm) 1 mm = 10-
3
m
velicina duiina
oznaka velicine
I
mjerna jedinica metar
oznaka mjerne jedinice m
Velicme tmaJu svoJe skracene oznake, kao I
njihove mjerne jedinice, sto se vidi iz tabele.
1dm
Za mjerenje duzine koristi
se metarska sipka, koja je
pogodna za mjerenje kao i
metarska traka i lenjir.
Kada mjerimo duzinu mo-
ramo pazljivo procitati re-
zultat mjerenja.
Primjer 1. Mozemo mjeriti
koliko je rastojanje izmedu
Mjeseca i Zemlje. koristice-
rno mjerhe jedinke vece od
metra, npr: .kilometar.
Prlmjer2:. Ako mjerirno du-
zinu knjige koristicemo manje
jedinice -ad metra,. najcesce
decimetar i centimetar.
"""" .....
..;
/;Z
Pokusajte sami izmjeriti duzinu vase sveske iii skolske klupe.
Upustvo: Prilikom mjerenja klupe koristiti drveni metar, a prilikom mjerenja sveske le-
njir koji ima podioke u milimetrima. Gledati pod pravim uglom predmet koji mjerimo
i pazljivo proCitati rezultat mjerenja.
Mjerf!rijeproreza H.,!;UIIIl
ad automobila.
Za mjerenje malih dimenzija (preciznije mjerenje) koristi se
nonijus (sl. b) iii mikrometarski zavrtanj (sl. a).
17
18
Mi"!lI'PlJ!l!tarski z",vrtanj izgleda ,,",0
sloV!l\), k!ljih
je Ilepomi-
CiJn, /!a ol>lIhY"'JilJlil! predmeta.
P0IJ!QPpzavr!llj!ise predz-
110St mjerenja od 0,01 mm.
I
Za mjerenje veoma malih duzina koristi se Ie-
njir s nonijusom. Sastoji se iz kraceg nepokret-
nog dijela lenjira i kraceg pokretnog dijela koji
se naziva nonijus. Koristenjem lenjira s noniju-
som postize Se tacnost pri mjerenju od 0,1 mm.
2 I 4
!! j II j II II I! II 111 filii! II! I
Pokusajte sami izmjeriti debljinu punjenja vase olovke, koristeci nonijus, na nacin koji
smo opisali u prethodnom primjeru.
Vazniji iskazi
- Da bismo dosli do saznanja u fizici moramo znati mjeriti.
- Velicina je sve ono sto se moze mjeriti.
- Fizicka velicina je odredena brojnom vrijednoscu i mjernom jedinicom.
- Fizicke veliCine se dijele na osnovne i izvedene.
- Osnovne velicine su duzina, masa, vrijeme, temperatura, jacina struje, jacina svjetlosti i
kolicina 5upstance.
_. Duzina je osnovna velicina.
? - Jedinica za duzinu u 51 je metar (m).
- Vece mjerne tedinice od metra su dekametar (da), hektometar (hm) i kilometar (km).
- Duzinu mjerimo metrom, lenjirom iii metarskom trakom, a precizno mjerenje du-
.line vrsimo nonijusom i mikrometarskim zavrtnjem.
Odgovori na sljedeca pitania
1. !ita je to fizicka veliCina?
2. !ita ste sve do sada mjerili?
3. Kako se dijele fizicke velicine?
4. Nabroj osnovne velicine?
5. !ita je to SI?
6. Sta znaci mjeriti neku fizicku velicinu?
7. Sta cini rezultat mejrenja?
8. Koja je osnovna jedinica za duzinu?
9. Koje su manje jedinice od metra za
duzinu?
10. Cime sve mozemo mjeriti duzinu?
11. Kojim instrumentom ces izmjeriti debljinu klikera?
12. Cime ces mjeriti visinu zida?
13. Dopuni
a) 1 km = hm = da = m;
b) 1m = dm = em = mm;
14. Koliku duzinu puta je presla fudbalska lopta na slid iznad, ako plave erte
predstavljaju duzinu od jednog metra?
povrsine i
Povrsina je izvedena fizikalna velicina koja se dobija, mnozenjem duzine i sirine. Prije
racunanja povrsine moramo mjeriti duzinu i sirinu kod pravougaonika, ako je u pitanju
kvadrat dovoljno je da izmjerimo samo jednu njegovu stranicu a. Povrsinu racunamo po
formuli :
1dm
2
P = a . a = a
2
U SI jedinica za povrsinu je 1 m
2
sto predstavlja po-
vrsinu kvadrata cije su dimenzije jedan metar kao na
slid a.
Manje jedinice od metra kvadratnog su:
kvadratni decimetar (dm
2
) 1 dm
2
=10-
2
m
2
kvadratni centimetar (cm
2
) 1 cm
2
=10-
4
m
2
kvadratni milimetar (mm
2
) 1 mm
2
=10-
6
m
2
Vece jedinice su:
ar (a),
hektar ha
kvadratni kilometar (km
2
)
1a=10
2
m
2
1ha = 10
4
m
2
lkm
2
= 10
6
m
2
19
20
-
povrsina
Pokusajte sami odrediti povrsinu vaseg radnog stoia.
Uputstvo: povrsina je izvedena veliCina pa je ne mo-
duzina(a) sirina (b)
P = a' b
zemo direktno izmjeriti, vee je moramo izracunati,
tako sto eemo prvo izmjeriti duiinu, zatim sirinu sto-
Ia, drvenim metrom iii trakom, unijeti u tabelu rezul-
tate mjerenja, uvrstiti u formulu i izracunati zapreminu.
Zapremina (volumen) iii prostor koje zauzima neko tijelo, je jos jedna izvedena fizicka
velicina koju odredujemo racunanjem.
Jedinica laprernine je indar ",;, Toliku zapre-
minu ima kocka cija je jedna ivica duga 1 m. Mjerenje za-
premine kao i povrsine svodi se na mjerenje duzine strani-
ce a. Zapreminu iii velicinu prostora koju ona zauzima od-
redujemo relacijom.
E
"
V:::: a' a . a ::; a
3

vitrine,Prikazane na slid.
Primjer kako izracunati zapreminu ucionice.
Visina ucionice na slid je 3 m, duzina 6 m, a sirina 5
m.
Povrsinu ucionice racunamo tako sto pomnozimo
duzinu i sirinu.
P = 6 m . 5 m = 30 m
Zapreminu racunamo tako sto pomnozimo duzinu,
sirinu i viliinu
V = 6 m . 5 m . 3 m = 90 m
3
ldm
3
Zapremina rezervoara za benzin,
kod motora.
Tijelima koja imaju nepravilan geometrij-
ski oblik ne mozemo izracunati zapremi-
nu. Zapreminu tih tijela mjerimo pomo-
cu menzure (slika e) staklene posude sa
podiocima. Pomocu iste mjerimo i za-
preminu tecnosti. Menzura je izgravira-
na tako da pokazuje zapreminu u mil ili-
trima.
sHIm pokazuje cime se sve moze U slucaju da tijelo ima vece dimenzije i
mjeriti zapremina. ne moze stati u menzuru, uranjamo ga u
vecu posudu sa otvorom kao na slid d. Kolicina tecnosti
koju tijelo istisne u menzuru predstavlja zapreminu samog tijela.
Manje jedinice za zapreminu od metra kubnog su:
kubni decimetar (dm
3
) 1 dm
3
=10 -3 m
3
kubni eentimetar (em
3
) 1 em
3
=10 -6 m
3
U praksi se za zapreminu koristi i jedinica
litar (f) i mililitar (ml).
11 = 1 dm
3
1 ml = 1 em
3
lednom zapremine odgovara zapremina
od 1 dm
3
, dok odgovara zapremina
1 em
3

/
Jednom odgovara
jedan decimetar kubni 11 = 1 dm
3
Primjer. Izmje-
rimo zapreminu
(V 1 ) tecnosti u
menzuri prije ura-
njanja tijela. la-
tim uronimo ti-
jelo i ponovo iz-
mjerimo zapre-
minu V
2
. Podat-
ke unijeti u tabelu. Kad od zapremine V 2
oduzmemo zapreminu Vl' dobicemo za-
preminu uronjenog tijela.
V lilt!!, .. \'2" \'1
21
22
t: Pokusajte sami izmjeriti zapreminu tecnosti pomocu men-
{.oo zure.
:t: Zatim izmjerite zapreminu cvrstog tijela uranjajuCi ga u
t menzuru. Koristite upustva koja smo dali u prethodnom
t= primjeru.

-'--
Vainiji iskazi
- Povrsina je izvedena fizicka velicina. Povrsina pravougaonika dobija se mnoze-
njem duzine i sirine, P = a . b.
- Jediniea za povrsinu je 1 m
2
- Zapremina ptedstavlja prostor koji neko tije/o zauzima. Kod pravilnih geometrij-
skih tijela moze se izracunati zapremina kvadra. Dobija se mnozenjem duzine
sirine i visine: V = a . b . C
- Jediniea za zapreminu je 1 m
3
; uzima se u prflksi i =1 dm
3
iii ml = em
3
Zapremina u slucaju da tijela imaju nepravilan geometrijskl oblik moze se mjeriti
menzurom.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Kakve su velicine povrsina i zapremina?
2. Kako se izracunava povrsina?
3. Koja je jedinica za povrsinu?
4. Dopuni:
'I m
2
=
1 km
2
=
dm
2
=
h
7
a= a = m-;
5. Izracunaj povrsinu pravougaonika cije su straniee 5,6 em i 3,4 m?
6. Izracunaj zapreminu kvadra aku su mu dimenzije: duzina 6 em, sirina 4 em i 2
visina 2 em?
7. Cime mozes mjeriti zapreminu tijela nepravilnog geometrijskog oblika?
8. Koja je jediniea za zapreminu?
9. Dopuni:
1 m
3
= dm
3
= em
3
= mm
3
. ,
10. Cime se moze mjeriti zapremina tijela koja imaju nepravilan geometrijski oblik?
.11. Koje se jos jediniee za zapreminu koriste u praksi?
12. Dopuni:
11 = 1ml =
Jasno je da nije dovoljno koristiti samo jednu mjernu jedinicu za odredenu fizicku veli-
cinu. Cesto se pored osnovnih jedinica uvode mjerne jed in ice.
Za oznacavanje tih jedinica sluzimo se koji izrazavaju Iwliko puta je neka je-
dinica veca iii manja od osnovne iii izvedne mjerne jedinice.
Bilo bi komplikovano da pisemo velike brojeve sa mnogo nula iii sa mnogo mjesta od
decimalnog zareza. Kada mjerimo neke velii'ine kao sto su vasionske udaljenosti iii pak
male velii'ine kao sto je vlii'ina molekula iii atoma i subatomskih i'estica jednostavnije
je da se sluzimo prefiksima.
elektronski
mikroskop
akeelerator

atom
jezgro
., atoma
Na slid iznad vidimo da sva tijela ne mozemo vidjeti golim okom. Za "elika tijela poput udaljenih "e-
beskih tijela, a isto tako i za mala tijela kao sto su celije trebaju "am opticka pomagala. Na sliei vidi-
mo razlicite velicine obiekata. Mjerene metrom njihove vriiednosti su izrazene prefiksima. Planete
10
20
m, atom 10-
12
m, jezgro 10-
16
m i sl.
Prefiks znai'i da je data mjerna jedinica (h';;pj pub "'Mnia od mjerne jedinice uz koju stoji.
Prefiks ddt;] znaCi da je data velii'ina pula od mjerne jedinice uz koju stoji.
Prefiks cen!i znai'i da je data velii'ina slo puta manja od mjerne jedinice uz koju stoji.
Prefiks 11I'kto znai'i da je data velii'ina sto put;> od mjerne jedinice uz koju stoji.
Prefiks mili znai'i da je data velii'ina hiij<ldu puti! !lEJnjil od mjerne jedinice uz koju stoji.
Prefiks kilo znai'i da je data veliCina hilji!du pula od mjerne jedinice uz koju stoji.
Pogledajte tabelu u kojoj je predstavljena jedinica za duzinu. Sve ostale osnovne i izve-
dene mjerne jedinice imaju vece i manje jedinice mjere.
23
24
I(ako izgledaju prefiksi za manje i veee jedinice mozemo vidjeti iz naredne tabele.
,-
milimetar centimetar decimetar dekametar hektometar kilometar
manji hiliddu
lnanji SIn p-titii nlJnji
metar
\le'1.-'! dt'6,,:i fHlid. \/t;"C! stu puLl (Hi ved
puta od metra
od ptlta oil !lH."lr,l 0..1 (HULl. metra puL.i od metro\.
1 1 1
-- m
m m
1m
1000 100
10
1
. 10m
1
. 100m 1 . 1000m
O,OOlm O,Olm O,lm 10m 100m 1000m
Primjer: jedi\llJ<ilometar je biljadu (1000) pula veCi od jednog metra, dol< je jedan
J<ilogram hiljadg(l ()O()} puta veCi od grama.
Metar je 10 puta veCi ad decimetra, 100 puta ad centimetra, a 1000 puta veei od milimetra.
Kad pretvaramo metre u milimetre mnozimo sa 1000.
Mozemo zakljuCiti da vel:e jedinice pretvaramo u rmmje tako SID ill mnoZimo sa brojnom
vl'i;'ednosl:u Iwja pokazuje I<olil<o pula vel:a jedinica sadrzi datu manju mjerm.l jedinicu.
Kad pretvaramo centimetre u metre dijelimo ih sa 100, zato sto je centimetar stoti dio metra.
"
Manie jedinice pretvaramo 1I veeI' lako sio ill dijelimo sa brojnom vrijedlloseu koja
pokazuje Iwliko puta veca jedinica sadrZi datu manju mjernu jedinicu.
Ovaj postupak pretvaranja (da iz veCih u manje dijelimo, a manje u veee mnozimo)
vazi za sve ostale fizikalne velicine i njihove mjerne jedinice.
Vazniji iskazi
- Za oznacavanje manjih i vec'ih jedinica sluzimo se prefiksima koji! izraiavaju ko-
liko puta je neka jedinica veea iii manja od osnovne iii izvedne jedinice.
- Veee jedinice pretvaramo u manje tako sto ih mnozimo sa brojnom vrijednoseu
koja pokazuje koliko puta veea jedinica sadrzi datu manju mjernu jedinicu.
- Manje jedinice pretvaramo u veee tako sto ih dijelimo sa brojnom vrijednoseu
koja pokazuje koliko puta veea jedinica sadrzi datu manju mjernu jedinicu.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Zasto se upotrebljavaju prefiksi?
2. Kako pretvaramo veee u manje, odnosno manje u veee mjerne jedinice?
3. Da Ii 4010 mm mozemo predstaviti na drugi nacin?
4. Sta znaci prefiks kilo?
5. 10 mm izraziti u metrima.
6. Koliko 51 tecnosti iznosi metara kubnih? Pretvoriti dobijenu vrijednost u centi-
metre kubne.
25
26
Masa je velicina koja se moze mjeriti uporeciivanjem. To je
jedna od sedam osnovnih velicina. Oznaka je (ill).
Masa se cesto zamjenjuje sa tezinom, ali ove velicine nisu iste.
l,l
rnase oti jedan arn
Ijeno 0.1 I{'gun' pLlIi,", i
valjka \,-' i lfhbe
,J HH Ci (h ctf
nhiSU i osL:tti t 'Ut',! H
injera u Sevru kod P,H! ,t
Veca jedinica od kilograma je tona.
1t =1000 kg
Manje jedinice od kilograma su:
jedan gram i jedan dekagram
1kg = 1000 g
Masu imaju i veoma sitne cestice
kao sto su molekuli i atomi.
Masa se mjeri uporedivanjem iii va-
ganjem. Vaga radi na principu po-
luge. Na jednoj strani stavljamo te-
gove sa tacno izgraviranom masom,
a na drugoj tijelo koje mjerimo.
Vage je u ravnotezi kada kazaljka pokazuje nulti podiok, odnosno kada se tasovi nalaze
u horizontaloj ravn i.
velicina masa
oznaka velicine m
mjerna jedinica kilogram
oznaka mjerne jedinice kg
Tegovi koje cesto upotrebljavamo
prilikorn rnjerenja rnase.
Digitalna vaga, cesto se koristi u
trgovini radi jednostavnijeg oci-
tavanja rezultata rnjerenja.
--_ ... -_ ...
VfSte vaga koje koristimo za mjerenje u svakodnevnom zivotu. Na slid 1 i 3 su prika-
zane vage za predzno mjerenje, koje se koriste u laboratorijama.
Pokusajte sami, ako raspolazete kuhinjskom vagom i sitnom olovnom sac-
mom, odrediti masu jednog zrnca sacme, zatim vise njih. Opisite postupak
mjerenja i objasnite gao
broj
m
1
01
2
013
mjerenja
1.
2.
Vazniji iskazi "
- Masa je svojstvo svakog tijela.
- Masa je jedna od sedam osnovnih velicina povezana je sa tezinom tijela.
- Jedinica za masu u 51 je jedan kilogram.
- Masa se mjeri vagom.
- Masa je proporcionalna sa tezinom tijela.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Koja je jedinica za masu?
2. 5a kojim velicinama je povezana masa?
3. Ako ste izvagali kuglicu od plastelina, zatim joj promjenili oblik u stapic, hoce Ii
joj se promijeniti masa kada je ponovo stavimo na vagu?
4. Pretvorite:
2 kg = '
10 dag =
2,8 kg =
g
g
g
150 g =
30 dg =
5g=
kg
kg
kg
27
28
Kad mjerimo neku fizicku velicinu, potrebno je zbog tacnosti rezultata mjerenja datu ve-
licinu izmjeriti vise puta. Dok mjerimo mozemo napraviti gresku iii prilikom ocitavanja, a
ponekad ni instrumenti nisu tako precizni. Tacnost mjerenja zavisi od vrijednosti najma-
njeg podioka na skali mjernog instrumenta. Postupak mjerenja i racunanja greski pri-
likom mjerenja je sljedeci:
I. Neku velicinu izmjerimo viSe pula. Mozemo mjeritilri iii vise puta.
2. Srednja vrijednost mjerenja
Srednja vrijednost predstavlja aritmeticku sredinu, to je kao da racunate svoju srednju
ocjenu. Sabracemo sve dobijene vrijednosti mjerenja i podjeliti sa brojem mjerenja. Ako
su rezultati mjerenja Xl' X2 i X3' ollda je srednja vrijedllost:
X
sr
=-----
3
3. Apsoiutna greska
Apsolutna greska je jednaka razlici srednje vrijednosti i pojedinacnih mjerenja. Uvijek se
uzima pozitivna vrijednost, ove razlike.
= IXsr - Xl I
= IX
sr
- x2 I
= IXsr - x2 I
4. Srednja apsolutna greska
A (delta) gri'ko
Njime se obicno
oznacavaju mille .
Racunamo je kao srednju vrijednost tako sto se saberu pojedinacne apsolutne greske, pa
se zbir podijeJi sa brojem mjerenja.

3
5. Relativna greska
Racunamo je tako sto srednju apsolutnu gresku podjelimo sa srednjom vrijednoscu mje-
renja. Relativna greska se izrazava u procentima.
Gr = ----. 100 (%)
Xsr
Primjer:Mjerimo duzinugumicekoj8mbrisemOl broj mjerenja
rezultatewjereoJi! zapisujemo lJ tabelu .. Racpn
a
rl1
0
+--':'11-.
•.•..•.... it ....••..•
2.
·3 ....
5. Relativijugffllku
Alsr
..
. -'-'''-''''-''- ;., 00(0/0)· -
Isr
Pokusajte sami da izmjerite:
a) duzinu korica vase knjige lenjirom,
b) masu korica vase knjige vagom.
Uputstvo: mjerenja ponovite vise puta, i za oba slueaja izracunajte srednju vrijed-
nost apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.
..
Vazniji iskazi
- Kada mjerimo mozemo napraviti gresku prilikom ocitavanja. Nikada se ne do-
bija potpuno tacna vrijednost vee' priblizna vrijednost mijerenja. Zato je neku
veliCinu potrebno izmjeriti vise puta.
- Srednja vrijednost mjerenja predstavlja aritmeticku sredinu.
- Tacnost mjerenja se utvrduje apsolutnom greskom.
- Relativna greska je odnos izmedu apsolutne greske i srednja vrijednosti.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Zasto je potrebno da neku velicinu izmjerimo vise puta?
2. Kako zapisujemo rezultate mjerenja?
3. Rezultati mjerenja su 0,3 mm; 0,31 mm i 0,29 mm. Nac'i sre8nju vrijednost
mjerenja i apsolutnu gresku prvog mjerenja.
4. Ako si prilikom mjerenja mase dobio sljedee'e rezultate: ml = 0,54 g;
m2 = 0,52 g i m3 = 0,50 g; izracunaj apsolutnu i relativnu gresku za ta
mjerenja.
29
30
Tijela od razlicitog materijala imaju razlicitu gustinu.
Na primjer, metalna i kugla iste zapremine koja je napravljena od stiropora imaju razli-
citu masu. Zato sto su supstance od koje su napravljena tijela razliCite gustine.
Od cega zavisi gustina:
Gustin., Izapreminskil masa) je izvedenil ILdckil veliCina i hrojno je ;ednaka masi u je-
dinie! zapremine.
Gustina se kao fizicka velicina oznacava sa p (raj. Da bismo je izracunali moramo iz-
mjeriti masu i zapreminu tijela.
masa
m
gustina = -----
zapremma
p=-
V
Iz formule mozemo izvesti jedinicu za gustinu tijela. Jedinica za masu Je 1 kg, a za
zapreminu m
3
. Tada je i jedinica za gustinu (kg/m3)
velii:ina
oznaka velicine
mjernajedinica
.
oznaka mjerne.jedinice
naziv supstance gustina (kg/m
3
)
zlato 19300
vo
13600 zlva
bakar 8900
staklo

2500
drvo 750
led 900
voda 1000
gustina (zapreminska masa)
p
kilogram po metru kubnom
kg/m3
11,39 8,99 2,59 0,59
Cetiri kocke, od drveta, stakl;l, bakrai zelieza
imaju istu zapreminu, ali su im mase razlicjte;
To je zato !ito su gustine ovih materijala razlicite.
Neke vrijednosti gustina date su tabelom.
Iz formule za gustinu mozemo izracunati zapreminu, kada je poznata gustina i masa,
m
V = -- Ako nam je poznata gustina i zapremina mozemo odrediti masu po formuli m = pV
P
Pokusajte sami izracunati gustinu koeke leda
ako je masa koeke 540 kg, a zapremma
0,6 m
3
1. Zapisemo zadate veliCine
m = 540 kg
V=O,6 m
3
p=?
2. Napisemo formulu za trazenu velicinu,
m
p=--V
3. Uvrstimo brojne vrijednosti velicina, a za-
tim izracunamo:
m 540 kg kg
p= --= =900-
V 06m
3
m
3
,
Pokusajte sami odrediti gustinu kugle od pla-
stelina.
Uputstvo:
1. Izmjerite masu kugle.
2. Zapreminu kugle izmjerite pomocu menzure.
3. Dobivene rezultate uvrstite u formulu za gu-
stinu, a zatim izracunajte.
Vazniji iskazi
! -Razlicita tijela imaju razlicite gustine.
masa
zapremina
m
V
(g)
(em
3
)
1- Gustina se izracunava odnosom mase i zapremine nekog tijela.
m
- Izraz za gustinu dat je formulom p = -
V
Odgovori na sljedeca pitanja
gustina
p
-g-
em
3
1. Sta je gustina tijela i kakva je to velicina?
2). Kolika je gustina vode, ako je data njena masa 100 kg, a zapremina 0,01
, ~
3. Svaka od tri boee sadrzi po 100 g .
tecnosti. Koja od njihima hajvecu
gustinu, a koja najmanju?
31
32
Vrijeme je povezano sa stalnim prom-
jenama materije i njenim kretanjem.
Kada bi sva tijela na zemlji mirovala i
ne bi se mijenjala ni vrijeme ne bi bilo
potrebno mjeriti. Neke pojave se ponav-
Ijaju periodicno kao sto je obrtanje Zem-
Ije oko Sunca i slicno. Ovu smo poja-
vu iskoristili za mjerenje vremena. Taj
period se zove godina koju smo podi-
jelili na mjesece, dane, sate minute i na
kraju sekunde.
U savremenom drustvu zivot bi bio ne-
zamisliv bez mjerenja vremena. Svaka pojava u prirodi i drustvu desava
se u nekom vremenu.
Moramo znati vrijeme polaska u skolu, trajanja 'skols,kogeiis:a'/ polaska
voza iii aviona, ako negdje putujemo. Koliko godina smo star'i, kad se desio neki dogadaj
i slicno. . "
Ljudi su mjerili vrlleme i prije pronalaska sata, sprave za mjerenJeko-
risteci polozaja Sunca, duzine sjenke na Zemlji i slicno.
Prilikom mjerenja vremena treba razlikovati vremenski trenutak od
vremenskog intervala:
- vremenski trenutak oznacava pocetak nekog dogadaja iii trenutak
kada se isti zavrsava,
- vremenski interval odreduje vrijeme trajanja nekog dogadaja.
U SI jedinica za mjerenje vremena je selmnda. Sekunda 1ma ve6: i Stoperica
manie iedinice.
Sekunda je pribliino jeonaka 86400-tom dijdu srednjeg 5llllcevog
dana. Suncev dan je vrijeme za koje lemlja jednorn napravi obrt olw
svoje ose.
Postoje i manje jedinice od sekunde, a to su deseti stoti pa i hiljaditi di-
jelovi sekunde (1 ms = 0,001 s)
Za mjerenje vremena danas se koriste hronometri i casovnici. Hrono-
metri se aktiviraju pritiskom na dugme kao i digitalne stoperice kojima se
mjere kraci vremenski intervali. Stoperica se zaustavlja takode pritiskom
na dugme.
Hronomelar
velicina vrijeme
Vece mjerne jedinice od sekunde
oznaka velicine t
minuta 1 min = 60 s
mjerna jedinica sekunda
sat 1 h = 60 min = 60 . 60 s = 3600 s
oznaka mjerne jedinice s
dan 1 d = 24 . 60 min = 24 . 3600 s = 86400 s
Pokusajte sami da izmjerite:
a) Koliko vremena provedete kada hodate od kuce do skole?
b) Koliko vremena prode ako trcite do skole?
c) Koliko vremena treba da prevoznim sredstvom stignete do skole?
Ovom prilikom koristite stopericu za mjerenje vremena.
Vazniji iskazi
Svaka pojava u prirodi i drustvu desava se u nekom vremenu.
Vremenski trenutak oznacava pocetak nekog dogadaja iii trenutak kada se isti za-
vrsava.
Vremenski interval odreduje vrijeme trajanja nekog dogadaja.
Vrijeme je jedna od sedam osnovnih velicina, mjerna jeciinica vremena u SI je se-
kunda.
Sekunda je po definiciji priblizno jednaka 86400-tom dijelu srednjeg suncevog dana.
Suncev dan je vrijeme za koje Zemlja jednom napravi obrt oko svoje ose.
Vrijeme se mjeri satom iii hronometrom.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. !ita je to vremenski trenutak?
2. !ita je vremenski interval?
3. Koja je jedinica za vrijeme?
4. Definisi sekundu?
5. Koliko traje jedan dan?
6. Pretvori 1/4 dana u
a) u sate
b) u minute
c) u seku nde
7. Cime mjerite vrijeme?
8. Kada trcis na nekom krosu, vrijeme ce se tada mjeriti ___ _
9. Pretvori:
25 min = h
1505= min
2,5 h = min
33
34
Tijela karakterisu odredena toplotna stanja.
Temperatura tb:ikalnil veliCina koja karakterise stepen zagri-
janosti Ilekog tijela.
To je jedna od sedam osnovnih fizikalnih velicina. Zagrijavanjem
se lijelima povecava temperatura, ali i zapremina.
Sigurno sle nekad mjerili svoju temperaturu. Ako ste bili bolesni,
mozda ste mjerili ternperaturu prostorije u kojoj boravite (vase
so be iii ucionice).
Primjer:J<ada zagrijavamo metalnu kuglu kao na slid kugla Ce povecatiz<iprefrlillU sto
mozemo zakljuciti posmatrajuCi slike ispod.
~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ .
zagrijava i povecava zapreminu.
jedinica za temperaturu 51 je kelvin (11<). U fizici se koristi apsolutna
skala temperature. U toj skali se temperatura izraZava u kelvinima (1<).
Temperaturne Ijestvice. Osim I<elvinove koristi se i Celzijusova tem-
peraturna skala. Osnovne tacke na u Celzijusovoj skali su temperatura
mrznjenja vode (0
0
C) i temperatura kljucanja vode (100° C).
1 S
28
podioi.a nil I se kao jedan
c;I",wn na SkillL
Jedan stepen u Celzijusovoj skali jednak je stepenu I<el-
vinove skale. Temperatura apsolutne nule iznosi 0 I< iii
-273,15
0
C.
1 S Razl ika je sarno u pocetku skale (51 ika 1.1). Nula I<elvi-
nove skale je -273 Celzijusove skale.
Temperatura tijela mjeri se termometmn1. Za mjere-
nje temperature koriste se zivin i alkoholni termometar.
Kelvin
373K
JOOK
273K
200K
100'
OK -
sl.
Colsius
l O O ~ C
SO°C
O"C
tlO"C
100"(
HiO°C
: ! O O ~ C
1 .1
zr)O"[:
27j
O
C
WJ
Terrnometar sa zivom se sastoji iz cijevi koja je na jednom kraju prosirena
(slika 1.2), gdje se nalazi rezervoar sa zivorn, a na drugom zatvorena. Iznad
zive nema zraka da bi se ziva mogla penjati uz cijev. Uz cijev je izgravirana
temperaturna skala.
2 3
6
''''I!,
4
5
s1.1.2
Celzijusove stepene mozemo pretvarati u Kelvinove i obrnuto, postupak
je kao u sljedecem. lemperaturu po Kelvinovoj skali izracunacemo tako 5to
cemo broju 273,15 dodati temperaturu proCitanu na Celzijusovoj skal i.
T(l()= (t+ 273(15) K
t(oC)= (T,273,15)oC
Prirnjer: Ako smoizmjefili temperaturu
vazduha 15° C, termodinamicku tempe-
"""",-,c-fatt:irtrilobieemifkao zbir15o(: i 273,15"
T= (15+ 273
/
15)1< '" 238,15 K
Ako, sad zelim? 288,15 Kpretvoriti. u
Celzijusove stepene treba oduzeti 273,15
od temperature zadate u Kelvinovim ste-
penima
to C = (283,15-273,15)0 t= 15
0
t
Ovdjese radi opretvaranju tazlicitih
mjernihjedinicajedne isle velicine jedllih
idrugih, a he pretvaranju manjih u veee
jedneiste jedinice mjete.
velicina temperatura
oznaka velicine T
mjerna jedinica Kelvin
oznaka mjerne jedinice I(
Neke vrijednosti temperature u prirodi
7000000° c-
6000° c-
1000
0
C-
35
Pokusajte sami da izmjerite:
- temperaturu smjese vode i leda,
- temperaturu prostorije u kojoj se nalazite,
- temepreturu vode dok je zagrijavate.
Sta treba znati
- Temperatura je fizikalna velicina koja karakterise stepen zagrijanosti nekog tijela.
- Temperatura tijela mjeri se termometrom. ZamjerenJe tenllperature koriste se zivin
i alkoholni termometar.
- Jedinica za temperaturuu SI je kelvin (1 K).
- Temperatura tijela se mjeri termometrom .
. Odgovori na sljedeca pitanja
· Koje temperaturne skale pozllajete?
· Sta je temperatura tijela i kakva je to velicina?
· Defillisati apsolutnu temperaturnu Ijestvicu.
Koja je osnovna jedinica za mjerenje temperature u SI?
· Sta se desava sa tijelima kada im povisimo temperaturu?
· Pretvoriti u kelvine: 100
0
C, 0
0
C, -273
0
C.
Pretvorite u Celzijusove stepene 0 K, 300 K, 6 000 1<.
36
duzina
fizicka
velicina
duzina
povrsina
zap rem ina
gustina
masa
vrijeme
temperatura
SEDAM OSNOVNIH FIZICKIH VELICINA
masa
NA
ozn
fizicke
veliCine
I
p
v
p
m
t
T
vrijeme
LlSMO
mjerna
jedinica
metar
metar
kvadratni
metar
kubni
po
m
metru kglm
3
kubnom
kilogram kg
sekunda 5
kelvin K
tvari
instrument
j
;tJ. •
o 0
'.
• 00
""-I

,
_
jacina
struje
jacina
svjetlosti
NAUCILI SMO
RACUNATI
GRESKE PRI
MJERENJU
3
fu
sr
Gr = -- -100 (%)
xsr
37
38
Stari Egipcani su za jedinicu mjere za duzim.l koristili: lakat, dian i palae. Rim-
Ijani su razdaljinu mjerili koracima stopom i sirinom palca koju su zvali uncia.
Rijec inc potice od rijeci uncia. Hiljadu koraka je jedna milja. Prva jedinica
mjere za duZinu koja se ne ba'!'ira na dijelovima Ijudskog tijela zove se metar.
Na njemu se temelji metricki sistem mjerenja. Ustanovljen je kao mjerna je-
dinica pri)e 200 godina u Franeuskoj. Izracunat je tako sto se razdaljina iz-
medu Sjevernog pola i ekvatora preko Pariza podjelila na 10 miliona. Danas
je metar odreden duzinom pula koju prede svjetlost za odredeni dio sekunde.
Vedna zemalja u svijetu danas koristi ovaj sistem mjerenja.
", ,
Prije nekoliko hiljada godina Ijudi i nisu morali lacno znati mjeriti vrijeme. Sami su brojali dane i pazili na
godisnja doba, jeT to su morali da znaju da bi mogli obradivati zemlju.
Danas se vrijeme mjeri precizno u sate i minute. Prije 5000 godina stad Egipcani su svoj kalenda. podjelili
na 365 dana. Posmatrali su
kretanje zvijezde Sirijus. Ova
zvijezda se pojavljivala na nebu
lacno svakih 365 dana tacno
prije izlaska Sunea, kada su
se desavale poplave Nila. Kad
bi prosle pop lave i voda se po·
vukla stari Egipcani su mogli
obradivati zemlju.
RANI SATOVI
Jos veoma davno (u liudskoj bistoriji) Ijudi su poceli da osjecaju potrebu za mjerenjem vremena. Po nasem
saznanju, otprilike prije 5000 do 6000 godina, velike civilizacije na bliskom Istoku i sjevernoj Africi su
pocele da prave satove da bi dopunili svoje kalendare. Sa svojim poslojedm birokratijama, formalnim re-
ligijama i drugim aktivnostima u procvatu, ove kuiture su ocigledno osjecale potrebu da uspjesnije orga-
n i z u j ~ svoje vrijeme.
SUNCANI SATOVI
Sumerska kultura je izgubljena bez prenosenja svog znanja, ali
su Egipcani ocigledno bili naredna kultura koja je formalno pod-
jelila svoj dan u dijelove slicne nasim satima. Obeliski (vitld spo-
,-=:-----------, menik, sa blago nakosene cetiri
O
---- strane) su bili gradeni najranije
&.---

oko 3500 stare ere. Njegove po-
, '\ V l<retne sjenke su formirale neku
vrstu suncanog sala, omoguca-
vaju<'i Ijudima da podijele dan
na jutro i popodne. Obelisk je
takode pokazivao najduzi i naj-
kra<'i dan u godini. i(asnije, do-
datne oznake oko osnovice spo-
menil,a su pol,azivale dalje pod-
jele za vrijeme.
U potrazi za boljom preciznoscu tokom cijele godine, suneaui sa- ",
tovi su evoluirali iz ravnih horizontalnih iii vertikalnih ploca u ,;"';;sc •.. '
komplikovanije forme. Jedna verzija je bio hemisfericni brojca- r;!
nik, udubljenje u obliko zdjele, urezano u komad kamena, koji je
imao centralni vertikalni 'gnomon' (uperivac) i urezan sa kom- . "
pletom Iinija za sate za razliCita godisnja doba. Polukruzni, za koji .
se kaze da je izumljen oko 300 godine p. n. ere, uklonio je heko-
risnu polovinil hemisfere, dil Qip()bi
o
izgled polovine zdjele ure-
zane u cetvrtasti biok kamena.'Oko. 30-te godine p. IJ. ere, Vit-
ruvius je mogao opisati 13railii'itih stilova suni'anog sata ko-
riscenih u Grckoj, Maloj Aziji iltaliji.
-", - l'
'f
i
\'
, '
"--<;
Vodene satove su takode grad;li Egipcani, upotrebljavali bi ih kada je bilo tmurno vrijeme iii nocu. Voda ie
oticala iz kamene posude, a nivo vode je pokazivao vrijeme.
Satovi od svijece su upotrebljavani prije 1000 godina. Gorenjem svijeca je pokazivala vrijemeproteldo u
satima. ljudi su takode koristili suncne satove i kasnije; Tokonl dana sunceva sjena pada na broji'anil, i oz-
nacava vrijeme. Vitezovi u srednjem vijelm su korislili pjescane satove.
Galileo Galilej je posmatrao lampu I<alm se klati. To ga je podstaklo da izumi klatno. Salovi sa klatnom su
prvi mogli mjeriti sekunde. Prvi takav sat je izumio Kristijan Hajgens 1667. godine. Kvarcni salovi su na-
pravljeni pocetkom ovog vijeka i oni dosta tacno pokazuju vrijeme.
Najprecizniji su atomski satovi koje korisle nallcnici za jos preciznije mierenie vremena. ani odstupaju 1
sekundu svakih 300 000 god ina.
39
40

"
""' , ""
''';/
li'l:;;
Vagu mudrosti napravi/i su fizicari iz sviie-
tao Vaga mudrosti je nesto sto, je Ijudskim in-
telektom, i usavrseno ebperimetom i probom; od ve-
like je vainosti zbog sv()jih Glavna namje-
na vage mudrosti je bilo odredivanje specificne tezi-
ne razlicitih tijela. To je opet sa svoje strane dalo mo-
gucnost da se rijesi cijeli niz prakticnih problema: od-
redivati cistotu metala, raspoznavati usta-
noviti stvarnu vrijednost novcanih moneta, razlikova-
ti originalno drago 00 falsifik()vanog (Iainog)
itd.
Stari Egipcani su koristili sprave koje su sliene
sa danasnjom vagom.
Pri odredivanju specificne teline i rjesavanju navede-
nih problema auto,r siroko primjenjuje Arhimedov za-
kon, mjerec1 teret ne sarnO u vazduh
ll
nego i u vOOi_
Anders Celsius,
astronom i fizii'ar, uveo je
1742. godine temperatur-
nu Ijestvicu, je po nje-
mu dobila ime. Zanimlji-
vo je da je Celsius predlo-
zio da smrzavanja
bude 100
0
C, a klju-
canja 0
0
C.
Kelvin iii Lardz, Vilijam
(Kelvin iii Large, William) Thompson,
William; 1824 ·1907) Engleski fizicar.
Godine 1892. uzvisen je u plemic'ki sta·
lez. Profesor u Glazgovu (Glasgow) (1846).
c, Njegov glavni radni teren bio je nauka
o toploti. On je definirao apsolutnu tem·
peraturnu skalu (kelvinova skala); dao
je opis za shvatanje pojma entropija, itd.
Calileo Calilej je 1596. godine na
pravio pry; termometar. Termometa
'" .. ';;:';4 se sastojao od staklene kugle, ispunje
ne vodom, kada se zrak u staklenoj ku
gli zagrijavao potiskivao je zrak. n,
gore. Ovakav termometar nije bio sa
svim prikladan zato sto je njegova tem
peratura zavisila od vazdusnog pritiska
(
III. STRUKTURA TVARI
5valw ti;elo ie gradeno od jedne iii vise razliCitih sup-
stand, supstanca je II osnovi grade svih tijela.
5ta bi se desilo kada bi tu supstancu usitnjavali da bi
vidjeli do kojeg najsitnijeg dijela mozemo dod?
Jedan od zadataka fizike je da upozna gradu supstan-
ci da bi bolje mogla objasniti pojave u prirodi.
Pitanje strukture supstance Ijude je interesovalo jos
od davnina. Grcki filozof Demokrit je tvrdio da se
supstanca sastoji od veoma sicusnih dijelova cestica.
Svoju teoriju zasnovao je na promjenama u prirodi
koje je posmatao.
"*" 7!E! da s(' supstanca sastoji od v('oma sitnih cestica sup-
,LUKP 1"11,0 imaiu osnhil1P Ie supstancp. Ovp cpstin' znvu sp molekuli.
Molekuli razlicitih supstanci su razliciti.
51. 1.3.
U jednoj kapljici vode ima mnogo sitnih cestica molekula. Struk-
tura molekula vode vidi se sa (51 ike 1.3.) Svi molekuli vode su jed-
naki. Molekuli vode bi se mogli dijeliti na jos sitinije cestice ato-
me, vodonika i kiseonika, ali atomi vise ne bi imali osobine
vode, pa mozemo zakljuciti sljedece:
Cetiri atoma vodonika i dva kiseonika
daju dva molekula vode.
molekui DNK
Molekuli nastaju povezivanjem atoma. Mogu
biti gradeni od istih iii razlicitih atoma.
41
42
Isto talm mozemo red Iii! 5tH f(lolelmli I ! a j ~
sitnije cestice jerlinjenia l(Oje su gradene (ld
ios sitnijih ces!ica aloma.
Molekuli kiseonika sastoje se od dva ista ato-
ma kiseonika. Dijeljenjem molekula kiseo-
Molekul kiseonika
satoii se od <Iva
!'!tom!'! kiseoniki!.
nika dobijamo atome kiseonika. Atomi se sa-
stoje od elementarnih cestica, protona i neu-
trona u jezgru i elektrona koji kruze oko jezgra. Od ovih cesti-
ca graden je atom svakog elemeta.
Jos sitnija cestica od molekula je atom. Oni su tako sicusni da ih
na glavicu (jode moze stati vise od 60 milijardi.
Atom je najsitnija cestiea nekog elemenla koja ima o,;ol;i"" log
elemenla.
Na (slici 1.4) vidimo model atoma.
Atomi se sastoje od jezgra koje se nalaze u sredini. U jezgru se na-
laze protni i neutroni, a oko jezgra velikim brzinama kruze elektro-
ni. Unutrasnjost atoma je veCinom prazan prostor. Jezgro je oko
10000 puta manje od samog atoma. Ovakav model atoma naziva
se i planetarni model. Atom vodonika ima jedan proton, neutron i
elektron. Svi ostali atomi se razlikuju samo po broju ovih cestica.
Svi atomi jednog elementa su identicni. Neki od elemenata su vo-
donik, kiseonik, zlato i srebro.
Pod odredenim uslovima atomi se mogu spajati u razne molekule.
Molekula ima veoma mnogo vrsta, jedan isti atom moze ucestvova-
ti u gradi mnogo razlicitih molekula. Za razliku od jedinjenja u pri-
rodi ima veoma mali broj elementa. Svega 105.
",R
• electron I-l
I'
I
I
\
\,
(;proton l+)
neutron (0) /
'"' "" _./ 51 1.4
-
Zrno pijeska sastoji se
od ~ o milijardi mole-
kula; Svaki molekul Se
sastoji od 3 atom!,!. Ato-
mi i molekuli su toliko
sitni, da ima Olprilike to-
liko atoma u zrnupije-
ska kolikoima pijeska na
plazi.
Kretanje molekula (Braunovo kretanje)
Skotski biolog Braun pod mikroskopom je posmatrao polenov prah
u kapi vode. Vidio je da se cestice polena krecu u svim pravcima.
U svakom trenutku cestica polena udarala je u ogroman broj mo-
lekula vode. Kretanje cestica polena nastaje zbog kretanja moleku-
la vode. Ovakvo kretanje cestica se jos zove i nesredeno iii haotic-
no kretanje. Po ovom naucniku kretanje je dobilo ime i Braunovo
kretanje.
",fin· ,"dlu;u i kr('{u ,(' , .. ,vim pravdma i smjerovima ovakvo
kn'tanje SP 7nVl? twsrerfeno iii hao!i61O I<retanje.
Kada prskate parfemom po prostoriji osjeticete kako se miris parfe-
Primjer: Ako u casu 5 vodom sipa-
mo kap mastila, vidjecemo da ce se
boja brzo rasiriti po cijeloj Casi.
Ovo se desava zbog veoma brzog
kretanja molekula i jedne i druge
ma siri po prostoriji, veoma brzo ga
osjetimo na drugom kraju prostorije,
isto tako posmatrajte kretanje dima u
nekoj pros tori j i.
Hraunovo kretanje je haolicno zato
sjo se veliki 11m; krece u razli-
c!lim pravdma i smjerovima.
supstance.
Zbog vel ike brzine cestica.i gasova do-
lazi do njihovog mijesanja.
!'olav;) da se razli!'il.e "ups!ance miif'saju be? ikakvih spoljasnjih ulicaja zove se difuzija.
Molekuli tecnosti takode prolaze kroz polupropustljive opne, membrane. Ova pojava na-
ziva se osmoza.
Primjer: Kada pomijesamo kuglice sitne i krupne sacme
ju manji prostor nego kada su bile u odvojenim posudama. Na osnovli ovog zapazil-
nja mozemb zakljuciti da postoji odredeni medumolekularni prbstor •.
'. .... .•... .
Prolazak moldmla jednf' SI.lpstmce k ro:z polupmpuslliive opne membrane zove se osmoza.
Difuzija i osmoza dokazuju da izmedu molekula postoji medumolekularni prostor.
Medu molekulima djeluju sile privlacenja i odbijanja. Ove sile se zovu medumoleku-
lame sile iii sile kohezije i athezije.
Sile Iwhezije djeluiu izmedu molekula istih supstand, a sHe athe?ije izmedu molekula
razlil'tih supstand.
Medumolekularne sile djeluju na veoma malom rastojanju manjem od 0,00000001 m.
Na vec'im rastojanjima skoro da i ne djeluju, molekuli se slobodno krecu. Dokaz ovih sila
mozemo pokazati na komadicu gume, kada ga istezemo medumolekularne sile protive
se ovom istezanju. Kad se guma vrati u prvobitni polozaj one ponovo djeluju. Posljedica
djelovanja kohezionih i athezionih sila su kapilarne pojave.
Kapilarne pojave
Kapilare 511 uske ejevckl' (iji ie manji 1 mm.
Kapilarne pojave su posljedica djelovanja medumolekulskih sila (kohezije i athezije).
Tecnost se penje iii spllsta llZ zidove kapilare slika 1.3.
- Ako su sile kohezije veee od sila athezije onda tecnost ne kvasi zidove kapilare.
43
44
- Ako su sHe kohezije manje od sila athezije teenost kvasi zidove
evrstog tijela. Teenost se penje uz zidove kapilara uskih cjeveica,
sto su cjeveice kapilara uze teenost se vise penje.
Kapilarne pojave su veoma rasprostranjene u prirodi. Voda prodire
kroz sve dijelove biljke zahvaljujuci ovim pojavama i krv dospije u
sve dijelove Ijudskog tijela. Male povrsine izmedu vlakana peskira
upijaju vodu zahvaljujuCi kapilarnim pojavama. Ponekad kada idete
na godisnji odmor, a zelite da vas cvijet ne ugine mo-
zete u posudu sa vodom jednim krajem ubaciti krpu
iii peskir, a drugim krajem peskir staviti u zemlju.
Voda ce zahvaljujuci kaplarnim pojavama kroz pes-
kir prelaziti u saksiju i tako navodnjavati biljku.
Pokusajte sami da napravite od gline iii plastelina - model molekula vode. Pri
tome temperama obojite atome kiseonika plavom, a vodonika crvenom bojom.
Napraviti model atoma. Cestice unutar atoma obojiti razlicitim bojama.
Vazniji iskazi
- Molekuli su najsitnije nedjeljive cestice nekog jedinjenja.
- Atomi su najsitnije nedjeljive cestice nekog elementa.
sI.1.3.
- Atomi se sastoje od jos sitnijih cestica protona i neutrona, koji se nalaze u jezgru i elek-
trona koji se nalaze u omotacu atoma.
- Medumolekularni prostor postoji u gasovima tecnostima i cvrstim tijelima.
- Putanja cestica kod Braunovog kretanja je u obliku izlomljene linije.
- Difuzija je pojava mijesanja molekula razlicitih supstanci. Desava se u svim gasovi-
tim tecnim i cvrstim tijelima.
- Mijesanje supstanci nastaje kao posljedica njihovog neprekidnog kretanja.
- Molekuli medu sobom djeluju i privlacnim i odbojnim silama.
- Sile kohezije i athezije djeluju na rastojanju kOje je manje od velicine molekula.
- Kapilarnost je pojava koja nastaje kao posljedica djelovanja sila kohezije i athezije.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Koja je najsitnija cestica nekog jedinjenja?
2. Koji atomi cine molekul vode?
3. Opisi atom.
4: Kako se molekuli krecu?
6. Kako se krecu molekuli cvrstih supstanci?
7. Navesti primjer za Braunovo kretanje?
8. Sta je difuzija?
9. Kakve sile djeluju medu molekulima?
10. Sta je kapilarnost?
Kada je vruce Ijeti u casu sa sokom stavljamo koekiee leda. Kupamo se u moru, jezeru iii ri-
jeei, dok zimi pravimo tople napitke i vidimo kako voda iz lonea isparava. Voda dakle
moze biti u tri stanja: cvrstom, tecnom i gasovitom. .
Mnoge supstance se mogu nati u vise razlieitih agregatnih stanja - u evrstom, teen om
iii gasovitom stanju.
Na normalnoj temperaturi najvise je onih supstanei koje su u cvrstom stanju. To su pred-
meti od stakla, drveta, te razni metalni predmeti. U tecnom agregatnom stanju nalaze se,
osim vode na normalnoj temperaturi jos alkohol, ziva, nafta i 51. Dok se u gasovitom agre-
gatnom stanju osim vodene pare nalaze vazduh, razni mirisi te izduvni gasovi iz automo-
bila, itd.
Agregatno stanje u ko;enl se ne"a supslanca nalazi zavisi od njene temperature i pritiska
kojem je izlozena.
Cvrsta tijela imaju stalan oblik i zapreminu.
Na odredenim temperaturama i pod normalnim atmosferskim pritiskom, neke supstanee
mijenjaju svoje agregatno stanje - tecnosti, na primjer, postaju gasovi iii cvrste supstanee,
gasovi se kondenzuju u tecnosti, itd.
Teenosti lako mijenjaju svoj oblik, ali im zapremina ostaje ista. Oni zauzimaju oblik suda
u kome se nalaze.
Gasovi isto tako lako mijenjaju svoj oblik, ali i zapreminu. Oni su stisljivi.
U razlicitim agregatnim stanjima isla kolicina supstanee zauzima razlicite zapremine. Mo-
lekuli kod jedne iste supstanee u razlicitim agregatnim stanjima razlikuju se po nacinu gru-
pisanja molekula.
Agregatno stanje neke supstance se moze mijenjati zagrijavanjem iii hladenjem.
,
I

Temeperatura kljucanja vode je
Led.- cvrsto Voda - tem- 100
0
C. Voda na ovoj tempera-
stanJe vode, na she. IS- Ie. u temom sta- turi ispatava. Slika ispod: ras-
pod raspored Shka Ispod pokazu- pored molekula vodene pare.
leda. su gusto Je raspored Molekuli vodene pare su rjede
I slabo po- de. Molekuh v?de su rJe- rasporedeni od molekula vode.
kretlJlvl. de rasporedenr od mole- Njihovi tnedumolekularni pro-
kula leda i pokretljiviji SU. stori su veCi. Puno su pokret-
Ijivi od molekula tecnosti.
l.: .. •. ---
,
I
__
45
46
). •• tt'... t.· .. ·. ' ... it""
-.., .. ...,
Neke tvari poput leda i krernena poc.inju se topiti na tacno •.... L).\::" .•. t.. Q
no) ternperaturl, dok staklo, vosak ill asfalt postepeno orneksavaJu ....••.
dok ne predu u tecno stanje. Molekuli kod prvih supstanci su tacno "" • r ...
(pravilno) rasporedeni u kristalnoj reseci. Ova tijela nazivarno kri- ..... ,. . .. •.
stalirna. • 'II, •
Kod nekih tijela rnolekuli Sl1 nepravilno rasporedeni pa ih naziva-
rno arnorfnim tijeiima.
Pokusajte sarni da pretvorite vodl1 iz tecnog 11 gasovito agregatno stanje:
Potrebno je zagrijavati vodl1 na reSOl1 do tacke kljucanja i posrnatrati kako vodena
para izlazi sa njene povrsine. Nivo vode se pri ovorne, u posudi koju zagrijavarno,
srnanjuje. Objasnite zasto?
Vazniji iskazi
- Tijela 11 prirodi se javljaju 11 tri agregatna stanja - tecno, cvrsto i gasovito.
- Kod tecnosti i gasova rnolekuli se krec'u haoticno dok kod cvrstih tijela osciluju oko
svojih ravnoteznih polozaja.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Koja agregatna stanja vode znas?
2. Da Ii tijela rnogu rnijenjati svoja agregatna stanja?
3. Od cega zavisi agregatno stanje tijela?
4. Kako su rasporedeni rnolekuli kod gasova, kako kod tecnosti, a kako kod cvrstih
tijela?
Danas 51' zna da 51' supslanca sastoji od veoma 5it-
nih {pstica slJpstance koje imaju osobine Ie slipstan-
ceo Ove {estice zovu 51' moleklili.
Atom je najsilnija ce,Iica nekog eiementa koja ima
osohine tog elementa.
(estin' se kn·el! u svim pravcima i smjerovima.
Ovakvo kretanjp se zove n!'sfedeno iii haoticno
',,'el;mje,
I'ojava da se razliCite sUflstance mij!'saju nez il<akvih
spoljasnjih utica;a mv!' Sf' difm:ija.
['rolazak molelwla jednp supstan{:e kroz [1011.1[11'0-
p,,!stljive opal' ml'mbrane :wve 5e 0511101'a,
Medu molekulima djeluju sile privlacenja i odbija-
nja, Ove sile se zovu medumolekularne sile iii sile
kohezije i athezije,
Mnoge supstance se mogu nad u vise razliCitih
agregatnih stanja - u cvrstom, tecnom iii gasovi-
tom stanju.
47
48
grcld mislilae i prirodnjak
je prvi raspravljao 0 gradi m"tp,';;p,
ISrnatrao je da se supstanea moze d
do sitnih cestiea, koje je nazvao
Dalje se te cestice ne mogu dijeliti.
atom znaci nedjeljiv.
Srednju brzinu kretanja molekula izracunao je Maks-
vel. je tako poznatog,',(izi,c,'ar"i,ai' ',,',',',''',',',.,'
Stoks Ie svol,m ueeme,ma zadavao zadatke kOle sU!!'El',
bali rjesavati sami. Izmedu ostalog davao ir
ll
,
ke koji se mogu rijesiti, a i one koji su l>iIi
mjera mu je bila da vidi da Ii ee njegovi
znati koji je problem nerjesiv. Dao je Maksvelu daii- '
racuna brzinu kretanja molekula. avo je do tada bio
nerjesiv problem. Maksvel je nasao srednju brzinu
kretanja najsitnijih cestica i postao prvi koji je rijesio
ovaj problem.
Slari Grci su mislili jos prije 2000 godina, da su stvari napravljene od aloma. Ova ideja nije uzi-
mana u obzir nareqnih 2000 godina, sve dok Dzon Dalton nije 1808. eksperimentalno pokazao
da postoji atom.
Bor je postavio model, atoma koji nazivamo jos i plane-
tarni model. On je smatr"o da se atom sastoji od jezgra
Qko koga se velikom brzinom kreeu elektroni. Model se
zove planetarni j!!r podsjeea na Suncev planetarni sis.
tem II kojem se planete kreeuoko Sunea.
IV. MEDUDJElOVANJE I KRETANJE TIjElA
Tijela djeluju jedna na druge. Nacin cljelovanja je
razlicit. U samom medudjelovanju tijela stoji uzrok
kretanja i clrugih oblika promjene materije. Zemlja
privlaci Mjesec i nekom nevidljivom silom tjera
ga cia se krece oko nje, kada bacimo loptu ona se
krece. Aka se tijelo kretalo djelavanjem na samo
tijelo mozemo ga uspariti iii zaustaviti. Nista se u
prirocli ne desava bez uzroka. Sva desavanja po-
sljedica su medudjelovanja tijela jednih na druge.
Na osnovu navedenih primjera mozemo zakljuciti
sljedece:
P,.vo IInl)o
Primjer1: Kada
l1
d,lrimo jednu bili-
jar5kulopticu,jacinai pravac sile udar-
ca bilijarsktlgstaRa u kuglu(lia 51i-
ci),odredice pr<iyac i brzinunjenog
daljegkretqnjapo stolu.
BiIlj ... kl
Stap
!
"'_taoj. . . ~ ~ "
R'-' ~ V '-'. I ~ i j " : =.
r. '
Suda, kngll ... oj. • •.
provo. "'etaoj_
Promjena polozaja tijela iii promjena oblika tijela posljedica su djelovanja sa drugim
tijelima.
K,1(la lilplo pmmiieni ,\lui poioiiai iii
,!iii.
Primjer.2: Meaudjelovanje je kada igrac hvata loptu. Takoae meau-
djelovanjem tijelatnoze. doci do defotmacije istih. Na primjer, kada
udafimou. neki predmet onsemoze irajno deformisati.
5ila dakle moze: pokrenuti tijelo, promijeniti mu brzinu, zau5taviti ga, promijeniti mu smjer
kretanja. Na kraju moze promijeniti i oblik samog tijela (deformisati gal.
Kad na tijelo djeluje sila i tijelo pocne da se krece usljed tog djelovanja, vrsta i oblik na-
stalog kretanja tijela zavise od jaCine, pravca i trajanja sile koja ga je uzrokovala.
49
50
U narednim primjerima mozete vidjeti da tijela djeluju jedna na druge silama razlicite vrste.
Balon se krece zato
ilto na njega djeluje
sile potiska. Takode
predmete koji pliva-
ju po vodi drzi sila
potiska.
Gravitaciona sila
Kosa se cesljanjem
moze naelektrisati.
Tako naelektrisana
moze privuCi druge
predmete. Kosa i ma-
rama djeluju jedna
na drugu elektric-
nom silom.
Ako uzmemo metal- Dizac tegova, silom
nu dasku i ispod po- svojih misica, podi-
stavimo magnet pri- ze tegove. Tegovi svo-
mijetiCemo da mag- jom tezinom djelu-
net djeluje silom na ju na dizaca.
sipku, tako sto ce je
privuCi.
Ako stavimo kamen
na tanku drvenu das-
ku ona ce se saviti.
Daska je promijeni-
la oblik zbog djelo-
vanja teZine kamena.
".;";,,,,,·;1,',, 'iii" - privlacne i odbojne.
- dometa do rastojanja medu
cesticama unutar jezgra atoma. One su jake
privlacne sile.
Grayitaciona sila, jedna od najslabijih sila u prirodi, djeluje ina
veoma velikim rastojanjima. Prirodu gravitacione sile prvi je
shvatio Isak Njutn.
ZahvaljujuCi sili
gravitacije sateHt
kruzi oko Zemlje.
Gravitacija je i sila kojom planeta Zemlja privla-
ci i drzi sve materijalne stvari (ziva biea i predme-
tel na svojoj povrsini, naziva se Zemljina teza. Sva
materijalna tijela posjeduju silu gravitacije, ali su
te sile daleko manje nego sila Zemljine teze, koja
se osjeea i na 80 000 kilometara udaljenosti od
njene povrsine. Cravitaciona sila Sunca jos je veea,
jer Sunce pomoeu nje drzi "na okupu" sve plane-
te Suncevog sistema koje usljed dejstva ove sile u
svom kretanju kruze oko Sunca.
Oko svakog tijela postoji prostor koji se zove gra-
vitaeiono polje u kome se osjeca dejstvo gravita
eione sile.
Na svako tijelo na Zemlji djeluje sila Zemljine teze (slika 1.1),
odnosno Zemljina gravitaciona sila. Zbog te sile svako tijelo ima
svoju Na Mjesecu takocie djeluje gravitaciona sila (slika
1.2). Tezina istog tijela na Zemlji i Mjesecu je razlicita. Tijelo koje
slobodno pada nema tezinu. Ovo tijelo ne pritiska podlogu, niti
visi 0 kakvom osloncu (slikal.3). Zato nema tezinu, vee se nalazi u
staniu-
Magnetne sile
1.2 sl. 1.3
Kada smo govorili 0 strukturi materije pomenuli smo kohezione i atlle-
zione sile, kao vrstu meciumolekularnih sila. One su jake ali c/jeluju
na malom rastojanju, velicine molekula.
Magn!'li7ilHl siia pdvlacenjil iii odbijanja izmedu odredenih sup-
stand - na "rimjer, gvozda iii celika i iiipke iii potkovice magneta.
Magneti privlace gvozde i sve druge materijale i 5upstance koje sa-
drze gvozae,
ako svakog magneta postoj; magnetno porie,
51
52
Elektricne sHe
Druga vrsta sila koje poznajemo u prirodi su elektricne siie, one
su jace od gravitacionih, djeluju samo izmedu tijela koja su na-
elektrisana. Mogu biti privlacne i odbojne.

Alw su tijela naelektrisana istom vrstom eiektricileta, kao na
slici, oha pozitivno iii oba negativno, onda se odbijaju. Ako SII naelektrisana slIprotnim
vrstama elektriciteta, ollaa se privlace. Elektricne sile se zovu i Kulonove sile.
Oko naelektrisanih tijela postoji elektricno polje u kome se osjeca djelovanje naelektri-
sanih tijela jedna na druge.
lake nuklerane sile
Jake lIuldearne sile djeluje izmedu cestica koje se nalaze u iezgru atoma.
Rekli smo da atom u jezgru sadrzi protone i neutrone, dok oko jezgra kruze elektroni.
Elektron koji se nalazi u vanjskoj Ijusci moze
postaje naelektrisan.l
Odvajanje protona iz jezgra je vrlo tesko, zbog jakih !luklearriihsila.
Kada bi doslo do cijepanja atomskog jezgra oslohodila. hi se pgromna
nuklearna energija. Znamo koliko se velika energija oslobada prili-
kom nuklearne ekspolozije. Ova energija je srazmjerna jacini sila koje
povezuju cestice jezgra.
Elasticne sile
Pod djelovanjem sile tijelo mo.ze promijeniti svoj ohlil" Kaiemo oa 5e
tijelo deformisalo. Alw §e [ijelo poslije prestanka djelovanja sile vra-
6'1 II prvobilni oblik, onda I,azemo deformadia e/i/sticlli!.
Sila elasticnosti je mjera uzajamnog djelovanja tijela pri kojem nasta-
je deformacija tijela. ana djeluje uvijek u suprotnom smjeru od sile koja
je uzrok deformaciji.
Sila elasticnosti je veca ukoliko je deformacija istezanje vece.
Iz prethodnog primjera mozemo zakljuciti da se izduzenje elasticne op-
ruge poveeava srazmjerno sili koja je izazvala to istezanje. Elasticna sila za razliku od gra-
vitacione ne djeluje na daljinu vee mora doei do direktnog kontakta dodira. Prema tome
tijelo koje djelovanjem vafljske sile mijenja svoj oblik i ponovo ga poprima po prestanku
njenog djelovanja zove se elasticno tije/o.
,.rimjer: Ivlj'7rimo jstezahje spiraln(jbpruge pri pbve6lnjUsile
jedodavati (pove.-
..
·;@.· .....v ... ·.at.ib.mjte .... g.o. va.) s.lika. .

-J}'j,\b
2.
3.
Pokusajte sami
masa tega
m(g)
g
g
g
istezanja
I (m)
em
20 em
30 em
a) Utvrditi promjene kretanja u toku djelovanja sile. Upotreb-
Ijavajte kugliee koje se sudaraju, gurajte koliea i sl.
b) Posmatrajte deformaeiju tijela u toku djelovanja sile.
Upotrebljavati opruge, gumene loptiee i sl.
e) Upoznati razna djelovanja na daljinu i izvesti jednostavne de-
monstracione oglede: djelovanje naelektrisanog lenjira na
papirice iii na mlaz vode, uzajamno djelovanje dva magne-
ta, padanje kugliea sa stoia. Uociti razliku izmedu sila koje
djeluju dodirom i na daljinu.
d) Mjeriti istezanja opruge u zavisnosti od intenziteta sile koja
je isteze.
Vjesati tijela razlicitih masa ooprugu i biljeziti odgovaraju-
ca istezanja. Napraviti tabelu, unijeti vrijednosti podioka koji
opruga zauzima, kao i masu tegova.
2N
3N
r \
. ... J:
53
54
Vazniji iskazi
- SUa je mjera uzajmnog delovanja tijela .
.. Sila uzrokuje defonnaciju iii promjenu kretanja tijela.
- U prirodi postoji vise vrsta sila: gravitaciona, elektricna sila, magnetna, elasticna i nu-
klearna sila.
- Gravitaciona sila - mjera uzajamnog delovanja dva tijela koja imaju masu.
- Magnetna sila mjera uzajamnog djelovanja namagnetisanih tijela (magneta).
- Elektricna sila - mjera uzajmnog djelovanja naelektrisanih tijela.
- lake Iluklearne sile djeluju izrneou nukleona (protona i neutorna) cestica jezgra u ato-
mu i mjera su njihovog rneoudjelovanja.
Sila elasticnosti - mjera lIzajamnog djelovanja elasticnih tijela.
Odgovori na sljedeca pitanja
I. Sta je sila? Sta sila uzrokuje?
2. Koje vrste sila znas?
3. Nabroj neke vrste medudjelovanja.
4. Nabroj neke vrste sila koje uzrokuju deformaciju tijela.
6. Nabroj nekoliko sila koje djeluju neposrednirn dodirom?
7. Objasni gravitaciono djelovanje.
8. Nabroj sile koje djeluju na daljinll.
9. Sta treba da se desi tijelima pa da medudjeluju elektricnim silama?
10. Navedi primjer djelovanje elasticne sile.
11. Opisi kakva je razlika izmedu elasticnih i neelasticnih tijela.
Neke fizicke velicine Sli potpuno odredene ako im je
poznata brojna vrijednost. Na primjer vrijeme, masa,
temperatura.
qek9g po"
. s .. Znacipo-
.... •. ..
fizicke velicine koje su odredene samo brojnom vrijednoscu i mjemom jedinkom ZOVIl
se ,kalari iii skalame velicine,
Postoji veliki broj fizickih velicina koji nije odreden samo brojnom vrijednoscu. Da bi
odredili takve velicine moramo osim brojne vrijednosti znati i njihov pravac i smjer.
ZO'VU se-
Vektorske velicine se graficki predstavljaju usmjerenim duzima. Pri tome vektor predstavlja
pravac i smjer, a duzinavektora intenzitet (brojnu vrijednost) velicine. Iznad oznake
ne pise se strel ica.
Brojna vrijednost vektorskih velicina je uvijek pozitivna.
Skalarne velicine se mijenjaju saillo ako im se promijeni brojna vrijednost, dok se vektor-
ske veliCine mijenjaju ako se promijeni bilo koja karakteristika, intenzitet, pravac iii sllljer.
[lv!;e vpldon;ke

Primjer: Jedna od vektorskih velicina ie i sila koja se oznacava sa F.
..•.... . .
Prillljel':f\ko sliku a i b, viciifno cia iJa jed no tijelodjell.lje sila .F. Istas la
te ce i efekat cijelovanja hiti razlicit Smjer s Ie
i
l1
apadna tackadjelovanja; Na slid csila je predstavljena vekto-
Ouzina vektora predstavlja intenzitet sile.
Radnik na slid a, b i c djeluje na tijelo islom si;
10m F, dok je napadna taCka djelovanja razlicita.
Tacka u kojoj djeluje sila zove se napadna tac-
ka si Ie. naMe. sila Ifao v'ekkwScb it-
€ mpam- taiMml. inClEU:ziletum.
pra¥cem i smierum dierovanja.
55
56
Sila se oznacava sa F. Mjerna jedinica za silu je jedan njutn. Dobila je ime u cast engles-
kog fizicara Isaka Njutna. Oznaka ove mjerne jedinice je N (vidi tabelu).
velicina
oznaka velicine
mjerna jedinica
oznaka mjerne jedinice
Jacina sile se mjeri dinamometrom. Dinamometar radi na
principu elasticne opruge. Veca sila elasticnosti je ako je
deforrnacija opruge veca. Na jednom kraju okacena je ela-
stii':na opruga, na dascici ispod izgravirani su podioci. Na
drugom kraju sipke nalazi se kazaljka. I<ada na dinamome-
tar nije okacen nikakav teret, onda kazaljka pokazuje nulu.
Dinamometrom mjerimo tako sto okacimo teg iii
smatramo za koju vrijednost ce se opruga istegnuti.
Pokusajte sami mjeriti intenzitet sile dinamo-
metrom. I<oliku sHu pokazuje dinamometar
na slici?
Sam i napravite d i namometar.
Materijal koji je potreban: dascica, elastic-
na opruga, tegovi razlicitih masa i lenjir.
t3}
" "
"'f /-- ...
"" '""
.. '
I.
Na slikama su prikazani razliciti
tipovi dinamometara.
Vazniji iskazi
- Sila je vektorska velicina.
- Sila je odredena brojnom vrijednoscu (intenzitetom) pravcem i smjerom.
- Sila na tijela djeluje razlicito u zavisnosti od njene napadne tacke, pravca i smjera
djelovanja.
- Jedinica za silu je jedan njutn (1 N).
" Mjerni instrument sile je dinamometar. Sastoji se od elasticne opruge koja je pri-
cvrscena na dascicu sa podiocima.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Objasni kakva je sila velicina.
2. Oa Ii mozemo odree/iti silu ako znamo samo njenu brojnu vrijednosti?
3. Cime se mjeri sila?
4. Na kom principu radi dinamometar?
Siaganje i razlaganje sila
Obicno na jedno tijelo nikada ne djeluje samo jedna sila. Na nas dok se krecemo djelu-
je sila Zemljine teze i otpor vazduha. Kada na tijelo djeluju vise od jedne sile, njihovo dje-
lovanje mozemo zamjeniti samo jednom silom.
Sila koja svojim djelovanjem moze zamijeniti djelovanje dviju iii vise sila zove se rezultu-
juca sila iii rezultanta.
.• dva .• radl1ik!i:;Pfj •
cemusvaki.od . njilrdle,lujei;!rvjesnonlsi-··
10m itOl'1i.
dall· f ..
Cajudje,lovanje,
nOrnsiJorn, .. ...
F
........... -.- ............. ......
Odredivanje rezultante f sila F1 i F2 je slaganje sila, a sile F1 i F2 su komponente sile F.
Ako dvije sile djeluju u jednom pravcu i njihova rezultanta ce djelovati u istom pravcu kao
i komponente sila. ... ...
U prethodnom primjeru sile iF1 i F2 djeluju u istom pravcu i istom smjeru. Rezultujuca
sila se dobija vektorskim sabiranjem.
........
F = F1 + F2
Ovakav zbir se naziva vektorski iii geometrijski zbir.
57
58
Primjer: Siaganje sila istog pravca i smje-
ra moze se pokazati na primjeru sa dina-
mometrom. Dvije sile Fl = 250 N i F2 =300 N
vuku kolka, njihovo djelovanje se moze
zamijeniti silom, F r koja je rezultanta ove
dvije sile:
-- -- --
Fr = Fl + F2
~ ~
F] F2
1 ;' .1 F / •
~ " ~ ~ , ~ ' < - " ' " ~ , ~ ~ ~
Sile na slid imaju isti pravac te ih mozemo sabirati algebarski.
Intenzitet (brojna vrijednost) rezultante ovih sila je:
Fr = Fl + F2 = 250 N + 300 N = 550 N
Rezultanta sila istog pravca i smjera jednaka je zbiru intenziteta tih sila. Ima isti pravac
i smjer kao komponente. Fr = Fl + F2
Primjer: Siaganje sila istog pravca suprot-
nog smjera moze se p()kazati na primje-
ru sa dinamometrom. Dvije sile Fl = 250 N
i F2 =300 N vuku kolica u razlicitim smje-
rovima.
Intenzitet rezultante ovih sila jednak je
razlid intenziteta sila Fl i F
2
. Smjer od-
govara smjeru sile koja ima veCi intenzitet.
Fr = F2 - Fl = 300 N - 250 N = 50 N
!fil
, jnin
> 7 T J
Intenzitet rezultante sile istog pravca suprotnog smjera jednaka je razlici intenziteta tih
sila. Ima smjer vece sile. Fr = F2 - Fl
Polmsajte sami odrediti rezultantu sila istog pravca (graficki i racunski). Posmatrajte na-
tezanje kanapa izmedu dvije grupe. Sta zakljucujete?
, ~ ~ - ' - ' - - - -
Ako dvije sile imaju zajednicku napadnu tacku i djeluju pod uglom, rezultujuca sila moze
se odrediti graficki metodom paralelograma.
Primjer: Kad camac prelazi rijeku na njega djelll-
ju dvije sile, tok rijeke i sila kojom veslac pokre-
ce camac. Sam camac se krece u smjeru rezultu-
juce sile F. koja se dobija vektorskim sabiranjem
koriscenjem metode paralelograma. Njen intenzitet
predstavlja duzinu dijagonale paralelograma
konstruisanih nad silama koje djeluju na Camac.
......
Kod ovog naCina sabiranja poceci vektora Fl i F2 se d o v e d ~ e !:Wednll tacku tako da im se
ne mjenja pravac i smjer (slika 1.2). Ako uzmemo da su Fl i F2 stranice paralelograma,
...
njihov zbir F je dijagonala paralelograma sa pocetkom u tacki A.
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
.... -----...... '
A
_ -JIo.
- F
I
A
Rezult;mla dvije silp koie djelllju na pod
uglmn
r
a imaju istu napadrm !il{!".!r po ,,,},' .. ,, i,
fell! je jednaka brojnoj vrijedlw%ti tlijagonale
paralelograma. Sfranice diiagonale odgovaraju
kornponentama 5ila, rez!lllanl.a ima pravac di,·
jagonale.
na slid mozemo sloziti
sile pod uglom.
.59
60
Djelavanje vise sila sma predstavili preka rezultujuce sile ista taka djelavanje jedne sile
mazema pakazati preko djelovanja njenih komponenti. Razlaganje sila mazema pasma-
trati preka paralelagrama gdje se sila kaja se razlaze uzima kaa dijagonala paralelograma.
Dvije stranice paralelagrama kaje grade ugaa tjemena dijaganale predstavljaju kampa-
nente sila.
I
, ~
I'
I
~ . - , ~
1'1'
a
b
F
Kada 511 ,ile kole dleluju na ti;elo n ravnotezi tada
ono II!' mijenja svoj polozaj.
Aim je lezu!iuiuc;' ,ila Iwja0djeluje na nek!J ti-
;elo Iluli !ada kilzemo da Sli site Imje
djeluju lIil tijelu 1I ravnofeiL
U svakodnevnom zivotu postoji mnogo situaci-
ja za ravnotezu sila. Slika a pokazuje situaciju
kada covjek vueI' magarca koji je po prirodi vrlo
tvrdoglava zivotinja. On djeluje silom na suprot-
nu stranu, U stanju mirovanja su sill' istog inten-
ziteta samo suprotnog smjera koje medusobno
djeluju.
Na slici b dva djecaka djeluju jedan na drugog
silama istog intenziteta suprotnog smjera. Rezul-
tat je mirovanje jednog i drugog zbog toga sto
su sill' kojim medusobno djeluju u ravnotezi.
Pokusajte sami: koliko sila djeluje na kola
prikazana na 51 ici? rlt!'H
Objasni kako ces rezultljiucu silu
(napisati izraz). I",
;!
,.,';' ;;

Vazniji iskazi
- Postupak u kom 512 odreduje rezultanta dviju iii vise sila naziva 512 slaganje sila.
- Rezultanta je - sila koja zamenjuje dvije iii vise sila koje djeluju u isto vrijeme.
- Sill' 512 mogu razlagati.
- Rezultanta sila istog pravca i smjera jednaka je zbiru intenziteta tih sila. Ima isti pravac
i smjer kao komponente.
- Rezultanta sila istog pravca suprotnog smjera jednaka je razlici intenziteta tih sila, ima
smjer veeI' sill'.
- Rezultanta dvije sill' koje djeluju na tijelo pod uglom, a imaju istu napadnu tacku, po
intenzitetu je jednaka brojnoj vrijednosti dijagonale paralelograma. Stranice dijago-
nail' odgovaraju komponentama sila. Rezultanta ima pravac dijagonale.
61
62
Odgovori na sljedeca pitanja
I. Kako se slazu sile koje imaju isti pravac?
2. Sta je rezu Itanta si la?
3. Da Ii se sila moze razloziti na komponente? Navesti primjer.
4. Kad je rezultujuca sila jednak nuli u kakvom stanju se nalazi tijelo?
5. NaCi rezultujucu silu za sile prikazane na slici a. Kakav je smjer rezultante ovih sila?
6. Tri psa vuku kosku sa slike b djelujuci na nju silama ciji su intenziteti dati na slici
b. Izracunati brojnu vrijednost rezultujuce sile. Odrediti graficki smjer i pravac te
sile.
~ ~ ~ " ~ ~ ~
b
t 15N
2N 6N
35N
aN
Jedna od vaznih fiziCkih, velicina, cije je poznavanje vazno za razumijevanje ravlloteze
tijela jeste moment sile.
Okretanje kvake oko tacke 0 zavisi od sile ~ , i njenog normalnog
rastojanja d od ose rotacije. Normalno rastojanje d od ose rotaci-
je do pravca djelovanja sile naziva se krak sile.
Proizvod kraka sile d i njenog intenziteta zove se
moment sile
...
F
Moment sile definisan gornjom relacijom je vektorska velicina koju karakterise intenzitet
M koji je brojno jednak proizvodu kraka sile i njenog intellziteta.
Jedinica za moment je Nm
a
MEHANICKO KRETANJE
IOV<lIJj;,c
b
){)O 'l
OlE}'"
,,',,""'"
Za proucavanje svakog mehanicog kretanja neop-
hodno je odrediti polozaj tijela u prostoru. 0 polo-
zaju tijela u prostoru mozemo govoriti samo ako
. imamou vidudrugo tijelo, u odnosu na koje seod-
reduje polohj.
Primjenom zakona mehanike u svakom trenutku se
moze odrediti polozaj nebeskih tijela, predvidjeti pomracenje Sunca i Mjeseca. Takode
se mogu odrediti kretanja na Zemlji, kao sto je recimo kretanje automobila u odnosu na
okolinu iii aviona u odnosu na Zemlju. Mehaniekim kretanjem nazivamo svako mijenja-
nje polozaja jednog tijela u odnosu na neko drugo tijelo.
Mehanika se dijeli na kinematiku, dinamiku i statiku.
OSNOVI KINEMATIKE
Kinematika proueava kretanja tijela, a ne i uzrok
kretanja. Dinamika zavisnost izmedu kretanja
i sila koje ga uzrokuju. Statika proueava tije-
la koja miruju. U zavisnosti od svojstava tije-
la, razlikuje se mehanika evrstih tijela tee no-
sti i gasova.
63
64

Ovaj I,kat se
apsolulno

Oa Ii se neko tijelo kreee iii miru- _________
je mozemo znati na osnovu toga
da Ii to tijelo mijenja svoj poloZaj
u odnosu na neko drugo tijelo. Ako
se poloZaj nekog vozila mijenja u
odnosu na okolinu mi kazemo da se
to vozilo kreee.
Oakle polozaj nekog tijela odredu-
jemo samo u odnosu na neko drugo
ti jelo koje se zove referentno Iijelo.
'\
Referentno tijelo moze biti bilo koje tijelo. Na primjer raskrsnica, neki veei objekat, bliza
okol ina i slieno.
Kao referentno tijelo za kosmieka posmatranja mogu se uzeti Sunce, Mjesec, Zemlja. Oa
bi posmatrali neko kretanje moramo znati u odnosu na koje refentno tijelo se tijelo kreee.
Voda u rijeci kreee se u odnosu na obalu, voz U odnosu na prugu, planete u odnosu na
Sunce sva kretanja su relativna kao i mirovanje.
U prirodi se nijedno tijelo ne nalazi u stanju aspolutnog mirovanja. Kretanje je osnovni
vid postojanja materije.
Cesto se prilikom proueavanja mehaniekog kretanja koristi pojam "materijalna taeka".
Ako posmatramo kretanje autobusa u odnosu prema cesti po kojoj se kreee, mozemo
izabrati jednu taeku na autobusu i posmatrati njeno kretanje. Mozemo eak zamisliti i to
da se cijela masa autobusa sazela u jednu taeku.
U slueaju kada su dimenzije tijela mnogo manje od dimenzija rastojanja koje to tijelo pre-
de, tijela mozemo zamijeniti materijalnom taekom. Kada se brod gubi na pueini mi ga vi-
dimo kao taeku, zvijezde na nebu takode vidimo kao taeke jer su dosta udaljene od nas.
Kod kretanja nebeskih tijela materijalnom taekom mozemo zamijeniti Zemlju kada se
kreee u odnosu na Sunce. Pod materijalnom taekom podrazumijevamo makroskopsko ti-
jelo eije su dimenzije izuzetno male u odnosu na prostor u kome se kreee. Njegova masa
skoncentrisana je u jednoj taeki.
cije se dimenzije u datim uslovima magu zanemariti, naziva se materijalna tacka.
Oa bi polozaj materijalne taeke M odredili zamislimo koordinatni sistem koji je nepomie-
no vezan za tijelo koje se uporeduje.
Neka smo za referentno tijelo 0 (slikal.2) vezali koordinantni sistem. Sada se polozaj ma-
terijalne tacke u odnosu na referentno tijelo 0 odreduje njegovim koordinatama, x, y i z.
Svaka promjena polozaja tijela moze se opisati kao kretanje u odnosu na tri ose sistema.
y
• M(xyz)
x
s1. 1.2.
Referentno tijelo zajedno sa koordinatnim sistemom nazivamo referentnim sistemom.
Rekli smo da je kretanje tijela promjena polozaja tijela u odnosu na neko drugo tijelo.
Svaka tacka prililwm kretanja opisuje liniju koja se naziva trajeldorija iii putania tacke
"
,
Prema oblilm putanje kretanja dijelimo na pravolinijska i krivolinijska.
Kretanje je pravolinijsko ako mu je putanja prava linija.
Kretanje je krivolinijsko ako mu je putanja kriva linija.
Po nacinu pomjeranja tacaka tijela koje se kreee razlikujemo translatomo i rotadono kretanje.
Kretanje je translatorno ako se svaka tacka tijela pomjeranja paralelno samoj sebi.
Kretanje je rotaciono ako svaka tacka koja se krece opisuje kruznicu ciji centar lezi na
pravoj.
65
66
Velicine koje odreduju kretanje
Predeni put" Dio putanje Imje neko tijelo prede za odredeno vrijeme naziva se predeni
put. Put je niz uzastopnih rastojanja izmedu dva polozaja izmjerenih na putanji. Put je
skalarna velicina.
Pumak predstavlja najkrace moguce rastojanje izmedu dva uzastopna polozaja tijela.
Da bismo otisli od kuc'e do skole moramo da se krec'emo. Pomak iii pomjeraj bi bio pra-
volinijsko rastojanje izmedu ta dva mjesta. Medutim predeni put zavisi od ulica koje sva-
ko od nas odabere da bi dosao do tog mjesta. Pomak je vektorska veliCina. Pomak ima
istu brojnu vrijednost kao put samo onda kada se tijelo krec'e pravolinijski u istom pravcu
i ne mijenja smjer kretanja.
Vrijeme (t) Svako kretanje se pocinje u odredenom vremenskom
trenutku, iii se desava u nekom vremenskom intervalu.
Trec'a velicina kojom opisujemo kretanje je brzina kretanja,
prema brzini kretanja tijela kretanje moze biti rdvnornjeinn
kada je brzina stalna i kada se ona ni u jed nom trenutku to-
kom kretanja ne mijenja i promjenjljivo kada se brzina kretanja
tokom vremena mijenja.
r{
Srednja putna brzina definise se kao kolicnik ukupnog predenog puta Su i ukupnog
vremena tu'
ukupni predeni put
srednja brzina = ---------- vsr = - = ------
ukupno vrijeme kretanja
tu
Medutim da bi smo odredili polozaj tijela u proizvoljnom trenutku vremena, potrebno je
znati brzinu u svakom trenutku kretanja tijela. Ovo ne mozemo znati sarno preko sred-
nje putne brzine. Srednja brzina pokazuje koliko se brzo u prosjeku kretalo tijelo u pos-
rnatranom vremenskorn intervalu i na odredenom dijelu puta.
67
68
Za one Iwji fete vise znaii
U naSem primjem autobus se u prosjeku !<relao brzinom 60 km/h. jasno je da se auto-
bus nije krelao stalnom brzinom na pojedinim djelovima pula. U nasem primjeru smo
odredili i srednje vrzine na pojedinim djelovima pula. Da bismo kretanje autobusa bolje
upoznali, Irebali vi izmjeriti predeni put u ios manjim vremenskim interalima, na prim-
jer svake dvije sekunde iii svake sekunde. Manie dijefove puta, odnosno vremena ozna-
cavamo sa grckim slocom A, te je u tom slucaju srednja brzina.
V
sr
=-
At
Vainiji iskazi
- Svako tijelo u odredenom prostoru i vremenu zauzima odredeni poloiaj. Ako se taj
poloiaj u loku vremena mijenja, kaiemo da se tijelo kreee. Ako se taj polohj u
toku vremena ne mijenja kaiemo da tijelo mimje.
- Poloiaj nekog tijela odredu]emo sarno u odnosu na neko drugo tijelo koje se zove
referentno tijelo.
- Tijelo eije se dimenzije u datim uslovima mogu zanemariti, naziva se materijalna
taeka.
- Putanja je Iinija koju bi ispisivalo tijelo kada bi kretanjem ostavljalo trag iza sebe.
- Duiina dijela putanje koje tijelo prede za neko vrijeme, naziva se predeni put.
- Pomak je najkraee moguee rastojanje izmedu dva uzastopna poloiaja tijela.
- VeliCina kojom opisujemo kretan]e je brzina kretanja. Prema brzini kretanja tijela
kretanje moie biti ravnomjerno kada je brzina stalna i promjenjljivo kada se brzi
na kretanja tokom vremena mijenja.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta je to mehanieko kretanje? Kad kaiemo da se neko tijelo kreee?
2. Sta je to referentno tijelo?
3. Sta je materijalna taeka?
4. Sta je putanja?
6. Koje veliCine opisuju kretanje?
7. Definisi pomak?
8. Kako se dijeli kretanje tijela prema brzini?
9. Na drvenoj gredi koja pliva po vodi stoji hba. Zaokruzi taean odgovor:
a) balvan se kreee u odnosu na hbu i rijeku,
b) zaba miruje u odnosu na rijeku, a kreee se u odnosu na balvan,
c) .laba miruje u odnosu na balvan, a kreee se u odnosu na obalu.
Ravr!ornjerno kretanje
Najjednostavniji prim;er ravnomjemog kretanja je kretanje po pravo; lini;i sIAIlnom
brzinom.
Ovakvo kretanje naziva se jednolikim (ravnomjemim) kretanjem.
Jednolikim kretanjem nazivamo kretanje pri kome tijelo za jednake vremensl(e intervale
prelazi jednake duiine puta.
Kalla tijelo iz IJRffuJd pet metara za jednu seIwndu memo da _
je brzina pet meIara u cIobijamo bela predmi put podiijefimo R we-
menom.
v=-
t
Brzina kod ravllOmjemog krel:anjaie jednaka predel10m pubJ IJl jedinid l.."Wemei!1l<ll.
Jedinica La btrzinu u SI je metar u sekundi
m
I-
s
Nave!i smo da btrzim.l mozemo iZl"<lIcclinati ako znamo odnos putil i YII'ernlOO;lL ",""8 AM\!
je po:mata bum i vrijeme id8 Jacko mozemo izraOmali prelIMi put.
70
Mozemo izracunati vrijeme kretanja ako su nam put i brzina poznati, po formuli,
s
t=-
v
Silo koju od tri veliCine koje odreduju kretanje mozemo izracunati ako su nam osta-
Ie dvije poznate.
Osim u metrima u sekundi, brzina se cesto izrazava i u drugim mjernim jedinicama: kilo-
metrima na sat (km/h) i kilometrima u sekundi (I\m/s) i tako dalje. Kada za-
datak brzinu pretvaramo u jedinice 51. Ranije smo opisali nacin na koji pretvaramo
vecfC u manje i manje u vece mjerne jedinice. Sad a cemo pokazati na primjeru kako
kilometre na sat pretvaramo u metre u sekundi i obrnuto.
Vrijednosti brzina u rnetrima !l sehmdi za neka tijela date 5U II tabeli.
Pokusajte sami navesti primjere za kreta-
nje iz svakodnevnog iivota:
a) navest; primjere za kreJanje tijela i opisa-
ti kako se njihov poloiaj mi;en;a u odno-
su na tijela u okolini.
b) mjerite predeni put i vrijeme.
Koristite stopericu i metarsku traku.
c) dobijeni rezultat za brzinu kretanja u
m/s pretvoriti u km/h
71
72
Neke od ovih brzina su uzete priblizno kao brzina kretanja pjesaka, jer svaki covjek
ima razlicitu brzinu, dok su neke vrijednosti brzine konstantne, kao !ito je brzina svje-
tlosti u vakuumu.
brzi voz 80
aVlOn 250
zvuk 340
munJa
300000000
(svjetiost)
rast
nokta
pjesak
trkac
1ft
I?
~ , -
0,000 000 001
0,000002
1,5
10
Fizika se koristi =;
matematickim aparatom,
svako pravilo
se mora dokazati
matematicki.
Tako kretanje
mozemo prikazati
brojevima, Ali
kako?
\
fr" Radi lakseg rai'unanja
fJ
uzecemo veliki
) , f1 ( digitalni sat da bi
(¥ '" mogli pratiti vrijeme.
\ "" ";I"'}
J
'VJ 0.1'v'"
1--___ , __
Zamisli sebe kako
sjedis za volanom.
Da sada shvatam,
BRZINOMJER, pokazuje
tacnu brzinu u kilometri-

o
Tacno treba da izmjeri-
mo, rastojanje i vrijeme
i, izracunamo brzinu,
brzinu tijela koje se
krete.
Ovo je interesantno
za ucenike, zar ne?
Ovaj lenjir ima oznaceno "m,I,.:I,"-.,
em, a satovi pokazuju vl'ijeme
,-,
73
74
Pocnimo! Sad a cu gurnuti loptu. Kada
kazem ".G4d" ukljuCi oba sata .
.. ··c,· =;;?/ .. c ........•
!RBI
.......
Sta mislis koliko
brzo ide ova lopta?
-----.-
.. Ovo kretanje se naziva ravnomjernim'"
pravolinijskim kretanjem, zato sto se krece
pravolinijski sa konstantnom brzinom.
tprM1
"
Shvatio sam:
RAVNOM/ERNO
lINEARNO KRETAN/
'"

Koliko bi lopta Pa ... Da vidim ... Hmmmm ... ledan
putovala za jedan sat bi bio 60 x 60 sekundi = 3600
.... .. sekundi. U istim uslovima lopta bi
putovala 3600 metara iii 3,6 kilo-
y etara. Ta brzina iznosi 3,6 km na.;"""llllo.._ ft
'. ,I sat.
.b ••. !.... •. . F, •.•.• , • .. =,_=_=-__
Yel . -'" F" F._"",
In\ j:j, r.rm- .. · .. ·.-.- ... :
\Jl!U y
Ako uzmemo koordinatni sistem i na horizon-
talnu osu nanesemo vrijeme u sekundama, a
na vertikalnu osu nanesemo put u metrima do-
bicemo grafik zavisnosti puta od vremena, (es-
tel s - t dijagram. Za posebne vrijednosti vre-
mena dobicemo posebne vrijednosti puta. 1 jed-
ne i druge unosimo u tabelu (primjer tabele is-
pod grafika). Tacke iz tabele prenesemo na gra-
fik i spojimo ih linijom.
Za svaku vrijednost vremena konstruisemo od-
govaraju<'u tacku na grafiku. Kada ih spo;imo
dobijamo neprekidnu liniju koja predstavlja gra-
fik puta ravl1omjemog kretall;a.
Ugao koji zaklapa grafik sa pozitivnim dijelom
horizontalne ose je veci ako se tijelo krece ve-
com brzinom.
Na slici desno je dat prikaz grafik brzil1e u zavi-
snosti od vremena, v - t dijagram.
Rekli smo da je u bilo kom trenutku kretanja kod
ravnomjernog kretanja brzina ista, konstantna.
Brzina u prvoj sekundi je 3 mis, u drugoj 3 mis,
treeoj i cetvrtoj 3 m/s. Kada ove tacke nan ese-
mo na grafik i spojimo ih, dobieemo pravu koja
je paralelna osi vremena.
S(rn) 0
t (s) 0
v(rnls
2 4 6
1 2 3
s
v= ---
t
v=const
4
31----.,-
2
1
o 1 2 3 4 5 t(s)
.
:V(rn/s) 3 3 3 3
. t (s)-
~
0 1 2 3
75
one
76
Vazniji iskazi
- Jednolikim kretanjem nazivamo kretanje pri kome tijelo za jednake vremenske intervale
prelazi jednake duzine puta.
- Brzina kod ravnomjernog (jednolikog) kretanja jednaka je kolicniku puta i vremena.
- Jedinica za brzinu je metar u sekundi m/s.
- Kada nam je poznata brzina mozemo izracunati predeni put iii vrijeme. Dovoljno je da
su nam dvije od tri velicine poznate.
- Pomak je vektorska, a predeni put skalarna velicina.
- Grafik brzine kod ravnomjernog kretanja paralelan je osi vremena. Brzina tokom kreta-
nja ostaje stalna.
- Grafik predenog puta je prava funkcija koja prolazi kroz koordinatni pocetak. Sto je gra-
fik strmiji brzina kretanja je veca.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta je ravnomjerno pravolinijsko kretanje? .
Y Ii,
2. Cemu je jednaka brzina kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja?
3. Koja je jedinica za brzinu?
4. Koja je razlika izmedu pomaka i predenog puta?
6. U kom slucaju pomak i predeni put imaju istu brojnu vrijednost?
7:Djecak je presao put od kuce do skole u duzini od 300 m. Vratio se kuci istim putem.
a) Koliki je ukupni put presao?
b) Ko/iki je iznos pomaka djecaka?
$. Nadi predeni put djecaka na biciklu, ako se kretao brzinom 5 mis, za vrijeme od dvije
sekunde.
}r. Kad djevojcica bad /optu uvis i lopta se vrati, koliki je predeni put, a koliki pomak? Opisi.
)D. Ako je predeni put 10 metara i svaki metar predstav/jen sa po/a centimetra na grafi-
ku, a vrijeme kretanja tije/a 40 5, nacrtati grafil< brzine, za ovo vrijeme kretanja. I
(Rj: 7. a) Ukupni predeni put je 600 m; b) Iznos pomaka je jednak nuli. 8. 5 =10 m;
9. Put je jednak dvostrukoj visini koju je /opta pres/a, a pomak je nula.)
77
78
Primjer: Posmatrajmo kretanje automobila. Prije pocetka kre-
tanja brzina automobila je brzina nula. U pocetku kretanja
ta se brzina povecava, kada se priblizava cilju automobil sma-
njuje brzinu i na kraju se zaustavi.
U prirodi rijetko susrecemo ravnomjerno kretanje. Obicno tijela u toku svog kretanja mi-
jenjaju brzinu kretanja.
Kretanje u nasern primjeru je pro-
mjenijivo, jer se brzina mijenja.
Srednja brzina (md promjenljivog
2 4 6 7
• Nil, slici, kretanje

8 kretanja je razlicita u razliCitim Vfe-
I'nel1sidm intervalima .
Srednja brzina nije dovoljna da bi
opisali promjenljivo kretanje. Uvodi
se i pojam trenutne brzine.
Trenutnu brzinu tilela koje se krece promjenljivo nazivamo srednjom brzinom u sto je mo-
gucem manjim intervalima vremena. Mi cemo govoriti 0 jednakopromjenljivom kretanju.
Promjenljivo kretanje korl koga se bfzina mijenja za jedna!.e vremenske intervale za
is!u vrijednost, zove se jednalm promjenljivo kretanje.
Mi cerna govoriti 0 jednako promjenljivom kretanju. Kod jednakoprornjenljivog kreta-
nja trenutna brzina ravnornjerno raste iii opada sa vrernenorn.
(akceleracija)
Da bi opisali promjenljivo kretanje uvodimo jos jednu fizi-
kalnu velicinu - ubrzanje. Ubrzanje je vektorska veliCina koja
pokazuje za koliko i kako se mijenja brzina.
Ubrzanje je brojno jednako promjeni brzine u jedinici vre-
mena. Ova fizicka velii'ina se oznacava sa a.
Av
a = -= const
At
Ako je promjena brzine ista za sve naredne vremenske in-
tervale, kazemo da se tijelo krec'e konstantnim ubrzanjem,
pa je:
a = const.
Jedinicu za ubrzanje je jedan metar u sekundi za sekundu.
m
1
Tijelo ima jedinicno ubrzanje ako mu se svake sekunde brzina povecava za jedan metar
u sekundi.
Ako je ubrzanje pozitivno (a > 0) tijelo povecava brzinu, a ako je negativno (a < 0) tijelo
smanjuie brzinu (uspor.ava).
Brzina i put kod jednalh,prbmjellljiv6g kretanja
Ubrzanje kod jednakopromjenljivog kretanja se ne mijenja u toku vremena pa za izracu-
navanje brzine mozemo uzeti bilo koji vremenski interval.
veliCina ubrzanje
oznaka veliCine a
mjerna jedinica metar u sekundi na kvadrat
oznaka mjerne jedinice
m/s2
79
80
--= 5-
s
m
10-
s
Neka je pocetna brzina kretanja, npr. automobila, bila jednaka nuli vl = O. To znaCi da
je automobil prije pocetka kretanja mirovao. Automobil se pocne ubrzavati ravnomjerno.
Prema definiciji, ubrzanje je
a=----
t
S obzirom da je pocetna brzina jednaka nuli (vl = 0) gornji izraz mozemo pisati U obliku
v
a=--
t
gdje je v2 = v, trenutna brzina automobila poslije vremena t.
Brzina kretanja automobila ravnomjerno raste sa vremenom.
v = at



••••••
Predeni put kod ravnomjerno promjenljivog kretanja
Put bilo kog promjenljivog kretanja bez pocetne brzine mozemo nad na sljeded nacin.
Za takav proracun nam je potrebno da znamo srednju brzinu kod ravnomjernog pro-
mjenljivog kretanja. Ako je pocetna brzina bila Yo' krajnja v, onda je srednja brzina ;ed-
naka polovini zbira pocetne i krajnje brzine.
Vo + v
v
sr
=----
2
U nasem primjeru pocetna brzina je jednaka nuli,
V
vsr = ---
2
Predeni put kod bilo kojeg kretanja mozemo izracunati prema formuli,
pocetna brzina ;e jednaka nuli te je srednja brzina s = vsr . t
v
s= -- t
2
Obzirom da je v = at to je
at
s=--t
2
I' = : " ~
Predeni put kod ravnomjernog promjenljivog kretanja, bez pocetne brzine proporcio-
nalan je kvadratu vremena. U nasem primjeru imali smo ravnomjerno ubrzano kretanje.
81
82
Za one koji zele mati vise
Brzina i predeni put kad tijelo ima pocetnu brzinu
Brzina
Iz jednacina za ubr¥nje kod ravnomjerno promjenljivog kretanja
v ~ Vo
dobijamo da je
odnosno
Brzina ravnomjerno raste sa vremenom.
Za ravnomjerno usporeno kretanje
Brzina ravnomjerno opada sa vremenom.
a=---
t
at = v - Vo
v=vo+at
v=vo-at
Napomena: u gornjem izrazu se uzima apsolutna vrijednost ubrzanja.
Predeni put
Put bilo kog promjenfjivog kretanja moze se izraziti refacijom s = v
sr
' t. Srednja brzina promjenfjivog kre-
tanja jednaka je aritmetickoj sredini pocetne i krajnje brzine
Vo + v
V
sr
=---
2
Kako je v = vo + at
at
v
sr
=------ ------ = vo+--
2 2
Ako uvrstimo u formufu za put s = vsr • t dobijamo:
Za usporeno kretanje:
at
2
s = Vo t +--
2
at
2
s=vo!---
2
Kada je pocetna brzina jednaka nuli tada je:
at
2
s=--
2
2
Irenutna brz.ina jednalmub.,al1og k,'<,lanja sa pO<'f'fnnm brzil10m a > 0
trenulna brzilla iednalmusporenng krelallja a < 0
!renul"a brzina jednakouorzanog l(rNanja 1.><';>: pot:Nlle bl'",lne a > tl
Formula Zit duiil1!! pula jednal<oubrzanog krl?lallja
sa pocelnn", brzinol1l a > 0
Formula za duill111 pula jedn"kn"'pmpnng "rrtan;a a < 0
Formula Ta duiinll puta jpdnakolmuhrzal1og hplan,,,
bez poceln!! brzine
Grafik pula i
v = vo + at
v=vo-al
v = al
all
s = vol +-
2
at
2
s=vo!---
2
s=--
2
II
k,"''li,ollo m III
.----=10-
II 3600 s
Kao kod ravnomjernog tako i kod jednakopromjenljivog kretanja, graficki mozemo pred-
staviti zavisnost velicina koje odreduju ovo kretanje. Grafik brzine ravnomjerno ubrza-
nog kretanja, bez pocetne brzine. Takav grafik se naziva v - t dijagram.
83
Za one Imji zele znat.i vise
(a - t) dijagram, a = const
(v - t) diiagram jednakoubrzanog kretanja kada je tijelo ima pocetnu brzinu
(v - t) dijagram jednakousporenog kretanja kada se tijelo zaustavi trenutna brzina v = 0
84
Pokusajte sami: Pogledajte strip na narednim stranicama i pokusajte da izvedete
ogled sa kotrl;anjem kuglice po nagnutoj podlozi, pri cemu so u jednakim vre-
menskim intervalima na podlozi oznaceni polofaji kuglice.
Vazniji iskazi
- Kretanje tijela kod kojeg se brzina za jednake intervale vremena mijenja za istu vri-
jednost, nazivamo jednolikim promjenljivim kretanjem.
- Ubrzanje je brojno jednako promjeni brzine u jedinici vremena. Ova fizicka veliCi-
na se oznacava sa a. m
- Jedinica za ubrzanje je metar u sekundi na kvadrat (-).
52
- Tijela se mogu kretati jednako ubrzano i jednako usporeno.
- Usporeno kretanje uvijek ima pocetnu brzinu, jer da bi pocelo usporavati tijelo se
mora nalaziti u stanju kretanja, ali ne mora imati uvijek trenutnu brzinu. Kada se
tijelo zaustavi brzina mu je jednaka nuli v = O.
- Grafik brzine u funkciji vremena je prava koja moze prolaziti kroz koordinatni po-
cetak, ako vo = 0, iii imati odsjecak na y osi, na koju je nanesena brzina ako ima va.
- Grafik ubrzanja je prava paralelna osi vremena.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Opisi jednakopromjenljivo kretanje?
2. Koju novu veliCinu uvodimo, da bi opisali jednakopromjenljivo kretanje?
3. DefiniSi ubrzanje.
4. Napisi formulu za ubrzanje i odredi mjemu jedinicu ubrzanja.
6. Izvedi formulu za brzinu jednako ubrzanog kretanja.
7. Napisi izraz kada je kretanje pocelo iz stanja mirovanja.
8. Napisi izraz kad se tijelo krec'e usporeno.
9. Napisi izraze za predeni put, za sva tri kretanja iz predhodnih primjera.
10. Nacrtati grMik brzine ako je tijelo zapocelo kretanje iz stanja mirovanja, ubrzanjem
2m/5
2
. Kretanje je trajalo 2 minute.
11. Biciklista se kretao brzinom 10 km/h. Pri tom upadne u saobrac'ajnu guzvu, pocne
koCiti i smanji brzinu na km/h. Nacrtaj grafik brzine u funkciji vremena za ovo kre-
tanje. Izracunaj ubrzanje.
12. Ako 5e tijelo kretalo brzinom 10 mis, zatim za deset minuta kretanja povec'alo svo-
ju brzinu na 20 mis, nadi ubrzanje koje je tijelo dostiglo u toku kretanja. Izracunaj
koliki put je preslo za to vrijeme.
85
86
JEDNAKO UBRZANO
.

fi.i"
'A 11£
'1
,.-!>J

---
"".
",.-1--
.,-


r
" 'I--,
-!
t

"-

.
__ J
,.
3""
--
": i.lAl-
-
" -,
f--
-,-.

• '"l
..
.. ;;;:
'"
,,' ..
...


vakvo kretanje se zove promienljiv
I«etanj •. Ovaj grafik je suvise komplikovan.
Sada zelim da Ii pokaZem
. n"i nacin
Vi{fMENA
'Joziti vise od od :;,0
1:/1) " Latim smo 6H, pa an i UHllHl'ml
i'llsl,',,, 211 hrzhm SinO
us!i 1.1 fWH-:,L
k"'.L. Lt ttmeb uifrd'ali na 12:0 i isli brze i
Krelanja sa
konstanlnim
UBRZANJEM!
jeste, ali taj put je
suvise brz.
Mi cemo uzeti Iri
SiYhmjHi
Kada ja podignem lenjir lopta ce se pokrenutL Pralit cemo vrijeme, a
ja cu te kasn;;e pitati da mi objasnis
rri puta cemo posmalrati fastojanje
koje prede lopta u zavisnosli sa
vremenom.
Poslije druge sekunde!
Poslije (rece sekunde!
Poslije cetvrte sekunde!
87
88
OSNOVI DINAMIKE
U prethodnom poglavlju proucavali
smo mehanicka kretanja ne uzima-
juCi 1I obzir uzrok tih kretanja.
U dijelu koji slijedi proucavacemo
kretanja i uzroke koji su doveli do
kretanja.
Proucavacemo medudjelovanje ti-
jela. Vee smo ranije saznali sta je
uzrok medudjelovanja tijela.
Upoznaeemo neke nove veliCine.
Ove velicine su masa, sila i impuls
tijela.
Vrsta i oblik nastalog kretanja tijela zavise od ja-
Cine, pravea i trajanja sile koja ga je uzrokovala: ..
Veze izmedu velicina koje smo lIpoznali u
tici i velicina koje cemo upoznati u dinamici
su osnovnim zakonima mehanike, koje je precizno
formulisao Njutn, pa se zbog toga zove i Njutnova
mehanika.
lIocio po-
javlI da . svojll brzinll
nepr9ll1ijenje!l0lU ako ne dode do uza-
jall1nog djelovanja.
Njutn je formlllisao tri zakona mehanike:
1. zakon inercije
2. zakon 0 djeiovanju sila
3. zakon akcije i reakciie.
Ako neko tijelo lezi na zemlji ono se neee pokrenuti samo od sebe. Ni kuglica na stolu,
kao ni lopta na travi neee se pokrenuti, sve dok je neka sila ne pokrene. Na osnovu pri-
mjera gore navedenih mozemo zakljueiti da se brzina nekog tijela mijenja samo pod uti-
cajem drugih tijela.
AIm na tijelo koje posmatramo nl' djl'luje nelm drugo tijelo, onda se njegova brzina ne
mijenja.
Svojstvo tijela da zadrzava svoju brzinu zove se inercija. iii moiemo reCi: svi objekti u
pokretu opiru se promjenama u kretanju i ovaj otpor se
naziva inercija.
Talijanski fiziear Galileo Galilej je otkrio da bi kugla baee-
na da se kotrlja niz kosu podlogu, stalno kretala. On je do
ovog zakljueka dosao tako sto je posmatrao kako se kugla
kreee po koso postavljenoj dasci. Poslije izvjesnog vreme-
na se zaustavi. Ako se uzme glatka podloga kugla ee 5e
kretati duze. Ovo znaei da kretanje kugle spreeavaju
otporne sile, sila trenja i otpor vazduha. Da nije djelova-
nja ovih sila ana bi se neprekidno kretala.
Galilej je formulisao princip inercije koji glasi:
Svalw tijelo ostaje li stanju mirovanja iii jednolikog pravolinijskog kretanja sve dok ga
neka straml. sila ne natjera da to stanje promijeni.
Svako tijelo zadriava brzim.l li toku I<retanja sve dol. ga neka sila 111' natjera da to svoje
stanje promijeni.
Kasnije je ovu pojavu proueavao Isak Njutn i formulisao zakon inercije iii, kako ga danas
zovemo, prvi Njutnov zakon koji glasi:
I<ada je objekat nepokretan, potrebna je odredena sila da bi se nadvladala njegova iner-
cija ida bi se on pokrenuo. Sto je ve(a masa objekta potrebna je i ve(a sila za njegovo
pokretanje, a takoder i da bi se zaustavio.
"
89
90
Primjera za inerciju ima mnogo i ovom zakonu podlijezu sva kretanja kako na Zemlji
tako i u svemiru.
Primjer: Kad autobus krece, vi se pomijerate unazad jer inercija vaseg tijela tezi da
ostanete u stanju mirovanja.
Kada se autobus zaustavi, naginjete se naprijed jer inercija vaseg tijela tjera vas da se
nastavite kretati istom brzinom.
Prirnjer: Ako kaona slid postavimo malu metalnu kocku na karton i brzo ga izmak-
nemo kockace pasti na dno case. Za ogled uzeti plasticnu casu.
Primjer: U julu 1994. kometa udarila je u Ju-
piter. Kada se priblizila Jupiteru raspala se na viSe od dvadeset di-
jelova (51. 1.3). Svi ovi dijelovi (kako slika pokazuje) su imali isti
pravac. Kretali su se jednolikopravolinijski po inerdji.
Primjer: tecnosti imaju inerciju. Pomocu inercije mo-
zemo razlikovati rovito od tvrdo kuhanog jajeta.
Zavrtimo oba jajeta na tanjiru. Dok se vrte uhvati-
rno ih i ponovobrzo spustimo. Kuhano jaje ce mi-
rovati, a rovito ce se opet okretati, zbog inercije
tecnosti u njemu.
Kao mjera inercije tijela uzima se masa tijela. Do pojma mase mozemo doc'i ako posma-
tramo djelovanje sile na razlicita tijela.
Kao primjer mozemo uzeti dvije kugle razliCite mase (drvenu i gvozdenu). Ako ih stavi-
mo na glatku podlogu i gurnemo istom silom, gvozdena kugla c'e imati manje ubrzanje
od drvene. Ako zelimo da im ubrzanje bude isto, za gvozdenu kuglu moramo upotrijebiti
vec'u silu. Ovo svojstvo se zapaia kod svih tijela i zove se inertnost. Inertnost je svojst-
vo svakog tijela.
Inertnost i inercija se razlikuju. Inelinost je svojstvo svakog tijela bez obzira na kretanje.
Inercija se odnosi na kretanje iii mirovanje tijela.
VeliCina koja predstavlja mjeru za inertnost tijela zove se masa (m).
U dinamici se cesto koristi velicina koja se zove impuls p.
.....
p = m' v
Impuls je jednak proizvodu mase tijela i njegove brzine.
Primjer:Primjeraza impuls imarno dosta Akoseis,l"ate
klikera,nakliker koji miruje i ciji je impuls bionUla, i$a?pstinio
mubrzinu. Kada kreeuCi se udariudrugikliker idrugi klikerce
jer je prvogklikera. .
kgm
Jedinica za impuls je:
s
91
92
Orugi Njutnov zakon (zakon 0 djelovanju sila)
Drugi Njutnov zakon je jedan od osnovnih zakona me-
hanike. On govori 0 tome koliko ubrzanje a dobije ti-
jelo mase m, ako na njega djeljuje sila F. -tit
Tijelo se krece konstantnom brzinom iii miruje aim .JIIIP
na njega ne djeluje neka sila. Ako na tijelo odredene
mase djeluje sila ono c'e dobiti ubrzanje. Od cega za-
visi ubrzanje tijela mozemo vidjeti na sljedec'em primjeru: voz c'e imati vec'e ubrzanje
ako ga vuku dvije, od ubrzanja kada ga vuce samo jedna lokomotiva. To nam govori da
je ubrzanje srazmjerno sili koja djeluje na tijelo. Mozemo izvesti zakljucak:
F
a=--
m
Sila milSi daje
Ovaj se zakon moze pisati u obliku:
F = m a
Intenzitet sile I<oja djeluje na neko tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubl'zanja koje
je tijelo dobija zbog djelovanja te sile. Ova; se zakon zove zakon 0 djelovanju sila.
m
Jedinica za silu je njutn (N)l kg -- = 1 N
52
veliCina
oznaka veliCine
mjerna jedinica
oznaka mjerne jedinice
sila
F
njutn
N
Sila je vektorska velicina. Ima pravac i smjer ubrzanja. U vektorskom obliku matematic-
ki izraz za drugi Njutnov zakon je
...... --
F = m a
Vazniji iskazi
- Dinamika proucava kretanje tijela i uzroke koji su doveli do toga da se tijelo krece.
- Njutn je formulisao tri zakona mehanike:
1. zakon inercije,
2. zakon 0 djelovanju sila, .,
3. zakon akcije i reakcije.
- Zakon inercije glasi: svako tijelo ostaje u stanju mirovanja iii jednolikog pravolinijskog
kretanja, 5ve dok ga neka sila ne natjera da to stanje promijeni.
- Velicina koja predstavlja mjeru za inertnost tijela zove se masa (m).
Mjera za inertnost tijela je masa m.
- Intenzitet sile koja djeluje na neko tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubrzanja koje
tijelo dobija zbog djelovanja te sile. F = m a
Fizicka velicina koja je jednaka proizvodu mase i brzine tijela naziva se impuls iii ko-
l
oy' k . ----
IClna retanJa. p = m v m
- Jedinica za impuls je kilogram kroz metar u sekundi kg-
5
m
- Jedinica za silu je 1 kg - =1 N (jedan njutn)
52
93
94
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Koje su razlike izmedu kinematike i dinamike?
2. Nabroj tri osnovna zakona mehanike.
3. Definisi prvi Njutnov zakon mehanike.
4. Koja se velicina uzima kao mjere inertnosti tijela?
5. FormuliSi drugi Njutnov zakon mehanike.
6. Ako tijelo ima konstantno ubrzanje, kakva sila tada na njega djeluje?
7. Ako se tijelo krece ravnomjerno pravolinijski, da Ii na tijelo djeluje sila?
8. Automobil mase 500 kg krece se ubrzanjem 2 m/s2. Izracunati silu koja mu daje
ubrzanje.
9. Na slid 1.1 dat je zadatak. Formulisi tekst zadatka. Nadi nepoznatu velicinu koja
se trazi u zadatku.
sl. 1.1. .... Ii
Zalwn akcije i reakcije
.05 wi.! •
...
Tred Njutnov zakon opisuje medudjelovanje tijela. U prirodi srecemo samo uzajamna
djelovanja tijela. Poznato je da sila potice od nekog tijela i djeluje na neko drugo tijelo.
Kada jedno tijelo djeluje na drugo nekom silom, onda i drugo tijelo djeluje na prvo tije-
10, silom iste jacine i pravca, a suprotnog smjera.
U svim slucajevima sile uzajamnog djelovanja imaju isti pravac i suprotan smjer.
Kada smo uCili vrste sila, naveli smo da kad istegnemo oprugu djelujemo na nju silom.
Kada je pustimo opruga c'e djelovati elasticnom silom i vratiti oprugu u prvobitni polozaj.
avo vazi za sva medudjelovanja tijela i cini sustinu trec'eg Njutnovog zakona. Sile kojim
tijela djeluju jedna na drugu su istog intenziteta a suprotnog smjera, pa mozemo reci:
sila kojom jedno tijelo djeluje na drugo uzroku;e nastanak site istog intenziteta i istog
pravca, a §uprotnog smjera, kojo!l! drugo tijelo djeluje na prvo.
Silu akcije obeljezimo sa Fa' a silu reakcije sa Fr.
Uvijek je sila akcije jednaka sUi reakcij!:"po s ~ o j brojnoj vrijednosti.
Ta = - Fr
Sila je vektorska velicina. Smjer vektora sile akcije suprotan je smjeru vektora sile reakci-
je. Tada pisemo: sila akcije uvijek djeluje na jedno tije/o, a siJa reakcije na drugo tiielo.
95
96
Pokusaite sami:
"
Izvedite jednostavan eksperiment sa kolidma
kao na slid. Prilijepite cijev na cijem zadnjem
kraju je nabijen balon.
Napusite balon kroz djev. Kada ih pustite, koli-
ca ce se kretati i bez guranja, u suprotnom smje-
ru od smjera izlaska vazduha iz balona.
ReaktivrlO
Na principu trec'eg Njutnovog zakona rade i
raketn i motori. Raketn i motori se krec'u na-
prijed izbacujuc'i snazni mlaz gasova, stvore-
nih sagorijevanjem goriva, kerozina.
. 'J. .\:-," , "
Gasoviti produkti sagorijevanja u raketnom motOrll izlije-
cu veoma velikom brzinom, iz otvora na donjem kraiu ra-
kete. Obzirom da se gasovi kre('u nazad smjer kretania ra-
kete je naprijed.
Raketa se krec'e pod pritiskom gasova koji nastaju hemijskim
procesom u samom motoru bez upotrebe vazduha tako da
se raketa moze kretati i u sredinama gdje je vakuum.
Pokusajte sami u kuhinji cekicem udariti noz kojim
ste zasjekli jabuku, kao na slid.
Kada udarate cekicem, jabuka jos vise nalijeze na
ostricu.
Opisite i objasnite ovo djelovanje.
Vazniji iskazi
masa zrna m
z
brzina zrna V
z
masa puske mp
brzina puske vp
- TreCi Njutnov zakon glasi: sila kojom jedno tijelo djeluje na drugo uzrokuje nasta-
nak sile istog intenziteta i istog pravca, a suprotnog smjera, kojom dmgo tijelo
djeluje na prvo.
- Ove sile djeluju uvijek u parovima.
- Sila akcije uvijek djeluje na jedno tijelo, a sila reakcije na drugo tijelo.
- Primjera za akciju i reakciju imamo mnogo u prirodi.
Na principu trec'eg Njutnovog zakona rade i raketni motori.
Odgovori na sljedeca pitanja
· Eormulisati treCi Njutnov zakon mehanike.
· Navedi neke primjere zakona akcije i reakcije.
· !ita c'e se desiti ako napusemo balon i pustimo ga kroz prostoriju?
Izracunaj brzinu trzaja puske ako je brzina metka 150 mis, masa metka 50
masa puske 10 kg.
Zapamti: parkiraj se
Nemoj biti iznenaden
ako ne uspijem,
JER JA VOZIM

-,
..
Paralelno
SAOVIM
PORED!
• I

97
98
Kombinacijom i eksperimenta Galile; je do-
kazao jednakoubrzano kretanje i iskazao ga u ma-
tematickom obli"u. I<oristio je glatku kosu dasku
za ova; eksperiment.
Tacno 350 godina kasnije, 1992. godine,
Vatikan se javno izvinio zbog nacina
na koji je postupano sa Galileom.
99
JOO
Gravitacija predstavlja silu privlacenja
izmedu materijalnill tijela - planeta u
galaksijama, zvijezda u univerzumu, ita.
Gravitacija je i sila kojom planeta Zem-
Ija privlaci i drzi sve materijalne stvari
(ziva bica i predmete) na svojoj povrsi-
ni i naziva se jos i Zemljina teza.
il.! l<i!k(} pada
grayj"
silom priv!lklil
If¥\il.!se(;di)"kil!! sate!it,
nje.Ni!lt
11
JeZllao
Ilkr!;!ffll1ju.
utlJ"1kreffll!iil ••. (:?!lko.11 i
l1
l.!f£i@.·
bi ..

gil •. Na osn?VfJ 91',11)
ie .
gr!lViti!.£lje.· kQj! l?me4!l

Mjese(; kr!!.-
*e ok!! S!lncil. p1ane!-itbli¥il
iace Qsjeca gravitaciona sil!l SUl1ca,
jacina gravitacione sile izmeau dva tijela zavisi od mase tih tijela i udaljenosti izmeau
njih. jaca sila privlacenja postoji meau tijelima cije su mase vece, a rastojanje manje.
Gravitacione sile su iskljucivo privlacne sile i djeluju i na veoma velikim rastojanjima.
Intenzitet sile kojom jedno tijelo privlaci drugo proporcionalan je masama till
tijela, a obrnuto proporcionalan kvadratu tih rastojanja.
Njutnov zakon gravitacije glasi:
r2
Konstanta y se zove gravitaciona konstanta. Ako je masa tijela 1 kg a tijela se nalaze na
rastojanju od jednog metra, ona iznosi y = 6,67 I() -11 Nm2/kg2
Zemlja privlaci sva tijela koja se nalaze na njoj iii u njenoj blizini. Isto tako
prema zakonu akcije i reakcije i tijela privlace Zemlju samo se to ne osjeca
zbog veoma malih masa tijela u odnosu na Zemlju. Gravitaciona sila je uvi-
jek usmjerena prema centru Zemlje.
Oko svakog fizickog tijela: postoji privlacenje drugih tijela. Prostor u kome
se osjeca dejstvo gravitacione sile privlacenjem jednog tijela drugim moze se
ostvariti samo putem materijalne sredine. Ta materijalna sredina (vid mate-
rije) koja postoji u cijelom prostoru oko tijela i kojim djeluje na druga,tijela,
naziva se U iProstoru oko Zemlje postoji gravitaciono
polje posredstvom privlaCi tijela koja se u njemu nalaze. Gra-
vitaciono polje fizickih velicina od kojih je jedna i
jacina gravitacionog veliCina.
lacina gravitacionog poHci!l>rpjri!)-je jednaka odnosu gravitacione site i mase tijela.
Smjer polja je isti kao i smjer gravitacione sile
F m
G=-- y--
m r2
·F,
Iz defillicije gravitacionog polia odreduje se mjerna iedinica
jacine gravitacionog polja.
F N m
G= =
m kg
Mjerna jedinica ove veliCine je ista kao i jedinica za ubrzanje. Na osnovu drugog Njutno-
vog zakona mozemo reci da je intenzitet gravitacione sile jednak proizvodu mase i ubr-
zanja Zemljine teze. Ubrzanje Zemljine teze na 45° geografske sirine u blizini Zemljine
povrsine iznosi g = 9,81 m/s
2
. Ako tijelo ispustimo sa neke visine ono ce slobodno padati
pod dejstvom sile Zemljine teze.
lOl
102
Pokusajte izracunati gravitacionu silu izmedu dvije stolice.
Prethodno izmjerite masu i rastojanje izmedu njih, zatim izracunajte gravitacionu
silu kojom djeluju jedna na drugu. Objasnite rezultat.
Galileo Galilej je prema legendi pokusao da iz-
racuna vrijeme slobodnog pada posmatrajuCi
pad tijela sa krivog tornia u Pizi. U to dob" vri-
jeme se nije moglo precizno racunati kao danas
kad imamo stopericu, pa je ovako nesto bi/o ne-
moguce. On je zakon jednakoubrzanog kreta-
nla otkrio pustajuCi da Se kotrlja kuglica niz ko-
-sinu kao sto smo ranijenaveli.
Pomoc'u eksperimenta je utvrdeno da sva tijela
kroz bezvazdusni prostor padaju istom brzi-
nom, Bilo koja dva tijela pustena istovreme-
no, sa isle visine, u bezvazdusnom prosloru
pacidju Ii" 1"lnlpi IStUVIt'llIC'lll), Opioallo !cr(-
LlI1je Ild/TvdlllU slohodllim padanjem.
Siobodan pad je jednakoubrzano kretanje bez pocetne brzine.
Na slici 1.1. prikazani su pulevi i brzine nakon 1, 2, 3, 4 i 5
sekundi slobodnog padanja. Brzina se povecava poslije sva-
ke sekunde za istu vrijednost. 1510 tako se povecava i duzina
predenog puta u svakoj sekundi.
Zavisnost medu velicinama koje karakterisu ovo kretanje da-
ta je formulama za jednakoubrzano kretanje, pri cemu umjesto
sa a ubrzanje oznacavarno sa g (ubrzanje slobodnog pada), a
put sa h umjeslo s.
brzina, v == g t
g t2
predeni pul, h == ---
2
Ubrzanje slobodnog pilch Ilijr' jednai<o nil svirn rnjeslirna na
lemlji, povpcava Sf' od ckv;11ora p!erna polrL
Ubrzanje slobodnog pada jednako g = 9,81 m/s2 nazivarno normalnim ubrzanjem.
Predeni put rnozemo naci i iz relacije:
a brzinu:
h=---
2g
v =\J2gh
'i
103
lO4
Kada tijelo slobodno pada kroz neku sredinu, tada osim sile Zemljine teze moramo uzeti u
obzir silu otpora vazduha. Predmeti razlicitog oblika i velicine padaju razlicitom brzinom.
Slucaj padobrana.

Na pad a, dakle, djeluju dvije sile: sila teze Fg u smjeru vertikalno nanize i otpor
vazduha F 0 u suprotnom smjeru (slika a).
Intellzitet rezuitujuce sile bice jedna" raziid intenziteta sHe
teze i otpora vazduha.
Kod slobodnog pada iznos sile teze je stalan, dok iznos sile ot-
pora vazduha raste sa brzinom.
- Gravitacija predstavlja silu privlacenja izmedu materijalnih tijela - planeta u galak-
sijama, zvijezda u svemiru, itd.
- Gravitacionu silu otkrio je Isak Njutn.
- Intenzitet sile kojom jedno tijelo privlaci drugo proporcionalan je masama tih tijela,
a obrnuto proporcionalan kvadratu njihovih rastojanja.
- Gravitacione sile su iskljuCivo privlacne sile i djeluju na veoma velikim rastojanjima.
- Gravitaciono polje je polje koje postoji oko svakog materijalnog tijela. Unutar tog
pol ja osjeca se dejstvo gravitacione sile.
- jacina gravitacionog polja brojno je jednaka odnosu gravitacione sile i mase tijela.
Smjer polja je isti kao i smjer gravitacione sile.
- Siobodan pad je jednakoubrzano kretanje bez pocetne brzine
- Zavisnost medu veliCinama koje karakterisu ovo kretanje data je formulama za jed
nakoubrzano kretanje, pri cemu umjesto sa a ubrzanje oznacavamo sa g (ubrzanje
slobodnog pada), .a put sa h umjesto S.
- U vakuumu sva tijelabacella saiste visine padaju istom brzinom bez obzira kolika
• • " 'i : . '
1m Je masa. . i
Na tijelo koje djeluju dvije sile: sila teze Fg u smjeru ver-
tikalno nanize i ofpor sredfneF;u suprotnom smjeru. Ukupna sila koja djeluje na
tijela jednaka je razlici ove dvije sile.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Kakva je priroda gravitacione sile? Navedi neke primjere gravitacije.
2. Kako glasi Njutnov zakon gravitacije?
3. Od cega zavisi gravitaciona sila?
4. Cemu je jednaka jaCina gravitacionog polja?
5. NaCi jaCinu gravitacione sile ako se mase 300 kg i 500 kg, nalaze na rastojanju 5 m.
6. Koja je sila uzrok da tijelo slobodno pada?
7. Ako znamo vrijeme slobodnog pada mozemo Ii odmah izracunati brzinu?
8. Tijelo pada sa zgrade, pad traje 4 sekunde. i
Koliki put je pri tom tijelo preslo i kojom brzinom se kretalo?
9. Koje sile djeluju na tijelo kada pada kroz vazduh?
A
105
106
Sila teie i teiina tijela
Ako tijelo pada tada se nalazi u bestezinskom stanju (nema tezinu). Zbog sile teze sva tijela
koja su sprijecena da padaju pritiskuju podlogu iii zatezu konae 0 koji su objeseni.
Sila kojom tijela usljed sile Zemljine teze pritiskuju nepokretni oslonac iii zatezu konac
za koji su objesena, naziva se tezina tijela.
U navedenom slucaju tezina tijela
G=mg
i jednaka je sili zemljine teze.
Sila teze djeluje na lijelo, a tezina djeluje na podlogu Ila kojoj stoji tijelo iii na konac
Ila kojem visi.
Tijela koja se nalaze u zemljinoj orbiti nemaju tezinu, nalaze se u bestezinskom stanju,
sto ne znaci da na njih ne djeluje gravitaeiona sila.
Za one koji fele zoati vise
Na lijelo "oje stoj; na povrsi,,; zemlje djeluje sila Ze",lji"e leie jednaka leii,,; lijela
.,
m ~ ~
Fg = Y _ m g, adakle vidima da je ubrzanje sile zemljine teze g = Y ---
R 2 R 2
z z
Iz izraza za ubrzanje vidimo da ono ne zavisi od mase tijela koje slobodno pada.
To znaci da gravitaciana sila svim tijelima kaja se nalaze u istaj tacki palja daje ista ubrzanje, bez obzira
kolika je masa lijela.
Na lijelo koje se nalazi na visin; h iznad Zemlje djeluje privlai'na sila Zemljine leie koja je jednaka:
Fg=Y -----
Masa je konstantna velicina, dok se tezina mijenja zavisno od gravitacionog ubrzanja.
Na nekoj drugoj planeti koja ima gravitaciono ubrzanje razlicito od ubrzanja Zemlje, te-
zina tijela iste mase bice razl icita.
Teiina tijela jednaka je sili teie samo ako se tijelo nalazi na nepokretnojpodlozi iii oka-
ceno visi. Sila teze i tezina tijela imaju istu jacinu, pravac i smjer, ali nemaju istu napad-
nu tacku. Tezina tijela jednaka je sili teze ako se tijelo krece ravnomjerno.·
Fg = G iii Fg = m . g
107
108
Tijela kao automobili skoro nikada se ne krecu
jednoliko. Oni smanjuju, povecavaju
brzinu, zaustavljaju se ...
...,.------'"
je
pala sa oko
20 metara.
----.... ,.
Pa ovaj
objekat je
jednako
ubrzano.
\
Zar ne bi bilo interesantno
znati kolika mu je brzina
kada se nade blizu zemlje?
Objekat pada i kada ne bi
bilo otpora vazduha svi
predmeti bi padali istom
brzinom. Zato !ito se tijela
pri slobodnom padu nalaze
u bestezinskom stanju.
U redu sada da se
,..-----·-----Ivlratimo problemu koji mi
[
-
.-------
Ja shvatam kako mislis.
Ako znamo ubrzanje i vri-
jerne, mozemo saznati i
brzinu. Po formuli
imamo. Ako znamo vri-
i ubrzanje mozemo
izracunati rastojanje sa
kojeg tijelo pada.
iii sada kada znamo
ubrzanje i rastojanje
mozemo izracunati
vrijemf! slobodnog
pada.
I,
- Hm, rekao sam da se u prvoj sekundi od 0 do 10m/5
2
- Objekat pada brzinom od 5 mls sa putujuCi prede put od 5 m, iz
sekunde u sekundu krecuCi se jednako ubrzano. Brzina se
povec:'ava sa 10 m/s na 20 mls
- Kada kazemo 15 mls mislimo da prede 15 metara za jednu sekundu.
- Zajedno sa prvih 5 m i to prede ukupno 20 m/s. tada saksija putuje 2 s
- U redu !
- 20 mls iii 72 km/h
- Kakav hi zakljucak donio gledajuc:'i ovu tvrdavu?
- Ja sam cuo da je Calileo napravio famozan eksperiment ovdje.
- Pat Galile; je morao znati formule za vrijeme i rastojanje, jesi Ii
zaboravio ima ih u knjizi na strani 12.
- Ne, nije ih znao, nasao ih je pomocu pk,;np·r;
na strani 9.
- 0 da sjecam se, kada je pustao loptu
niz kosinu. Pa je Galileu za
ovo mjerenje krivi toranf u Pizi.
- Da, tako kaze legenda.
I
- On nije irnao cime da izmjeri kratko
vrijeme slohodnog pada u to vrijeme,
jer slobodan pad sa ove kule ne traje
duze od tri sekunde.
1
110
Vazniji iskazi
- Sila kojom tijela lIsljed sile Zemljine teze pritiskuju nepokretni oslonac iii zatezu ko-
nac za koji su objesena, naziva se tezina tijela.
- Sila teze djeluje na tijelo, a tezina djeluje na podlogu na kojoj stoji tijelo iii na konac
na kojem visi.
- Na tijelo koje se nalazi na visini h iznad Zemlje djeluje privlacna sila zemljine teze
koja je jednaka:
m 'Mz
Fg = y
(Rz + h)2
Tezina tijela jednaka je sili teze samo ako se tijelo nalazi na nepokretnoj podlozi iii
okaceno visi. Tezina tijela jednaka je sili teze ako se tijelo krece ravnomjeno.
F = G iii F = m . g
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Koji je odnos izmedu mase i tezine tijela?
2. Koji je odnos izmedu tezine i sile teze koja djeluje na tijelo? Oa Ii su uvijek iste?
2. Ako tijelo ima masu 15 kg, kolika mu je tdina?
3. Ako se tijelo nalazi na visini 15 km iznad zemljine povrsine kolika je jacina gravi-
tacione sile koja na njega djelllje?
4. Ako se lift krece lIbrzano vertikalno navise lIbrzanjem a, tijelo 1I njemll ce imati
tezinu:
a) vecll od si Ie teze
b) manjll od sile teze
c) jednaku sili teze
6. Oa Ii lIbrzanje koje daje gravitaciona sila tijelu, na neki nacin zavisi od mase tijela?
Razlog zbog kojeg biljke rastu navise, a korijen ide u zemju je gravita-
dona sila.
Kada bi se ovoj sUi suprotstavila neka j<jca sila korijen biljke bi se pru-
tao u smjeru djelovanja te sile.
To motemo dokazati pomocu narednog eksperimenta koji je jos
prjje sto godina izveo engleski botanicar Najt. On je stavio sjemen-
ke da proklijaju j;Ja obodu tocka, koji se brzd okrece. Prilikom
brzog okretanja dejstvo centrifugalne sile prevazilazilo je dejstvo
gravitacione sile. Posto je ona usmjerena radijalno od centra, tile izdan-
ka okrenule su se napolje, a stabla unutra. Ovo nam jasno pokazuje da sila
Zemljine tete odreduje smjer u kome ce se prutati korijen biljke.
Tezisfe tijela
~ ,
Sva tijela imaju tacku koju zovemo teiiSte tije/a. Ako driimo tacnu u tacki koja je ispod
tezista ona ce biti u ravnotezi, jer cijela njena tezina je skoncentrisana u toj tacki. Mo-
zete je drzati na jednom prstu.
Na tijelo kao na sistem cestica djeluje sila koju zovemo rezultujuca sila teze.
Ako svako tijelo predstavlja zbir cestica onda je sila koja djeluje na tijelo zbir sila koje dje-
luju na svaku cesticll pojedinacno.
Zato se sva tijela na Zemlji ponasaju kao da je cijela njihova tezina koncentrisana u jed-
noj tacki koja se naziva teiisie.
fezisfe predstavlia napadnu tacku rezultujuce sill' koja djeluje na svaku cesticu tijela
pojedinacno ..
III
112
Teziste mozemo lako odrediti za tijela koja imaju pravilan geometrijski oblik, ono se na-
lazi u presjeku tezisnica.
Pokusajte sami nad teziste na olovd.
Pomjerajte prst ka centru.
Da ste nasli teziste znacete kada budete mogli dria-
ti olovku na jed nom prstu.
U toj tacki skoncentrisana je sva tezina tijela.
Pomjerite prst sarno malo ulijevo iii udesno.
Sta primjecujete? Pokusajte drzati olovku na jed nom
prstu u bilo kojojdrugoj tacki.
Vrste ravnoteie
Prema polozaju oslonca i tezista postoje tri vrste ravnoteze:
- stabilna, tijelo se nalazi u stabilnoi ravnotezi ako se tacka oslonca nalazi iznad tezista,
(slika a)
- labilna, tijelo se nalazi u labilnoj ravnotezi ako se tacka oslonca nalazi ispod tezista,
(slika b)
- indiferentila, tijelo se nalazi u indiferentnoj ravnotezi aim se teziste nalazi u tacki
osiol1ca. (slika c)
Stabilnost tijela na podlozi
Od cega zavisi stabilnost tijela na podlozi?
Iskustva pokazuju da je stabilnost tijela na podlozi veca !ito je veca tezine tijela i sto je
veca povrsina oslonca na kojoj se nalazi.
Takoder, sto je visina tezista iznad oslonca veca, stabilnost je manja.
113
114
Sto je teziste nize (blize zemljil tijelo je stabilnije.
Zbog toga se, naprimjer, motor kod motornih vo-
zila (automobila, kamiona) postavlja veoma nisko,
a tockovi moraju qiti dosta siroki kako bi se sto vise
spustilo njihovo teziste i poboljsala stabilnost vo-
zila, kako bi bilo manje vjerovatno da ce se vozi-
10 prevrnuti u slucaju sudara.
Vazniji iskazi
. . , ..
sam stabilan,
ne mogu se
pomjeriti!
- Tezina svakog tijela skoncentrisana je u jednoj koja teziste iii oslonac.
- Tijela mogu biti u stabilnoj, labilnoj i indifereritnoj ravnotezi.
- Tijelo je stabilnije na podlozi sto mu je tezina veca, ako sto vecom povrsinom do-
diruje podlogu i sto mu je teziste nize.
Odgovori na sljedeca pitanja:
1. Sta je teziste tijela?
2. Kada je tijelo stabilno na podlozi?
3. Razmisli zasto je tvoja skolska torba stabilnija kad je puna nego kad je prazna?
4. KClje vrste ravnoteze znas?

Pokusajte sami nacrtati tijela pri-
kazana na slid i srafirati povrsinu
koju zaklapaju sa podlogom.
Razmislite koje je od tri tijela naj-
stabilnije. Objasnite zasto!
115
116
Galileo Galilej je bio prvi koji je upotrijebio teleskop za gledanje i utvrdivanje.
ZahvaljujuCi njegovim studijama potvrdena je Kopemikova teorija po kojoj je
Sunce centar solamog sistema, ti. pitanje koje je u to vrijeme bilo istinski revolucio-
namog misljenja. Pomocu teleskopa otkrio je brda na Mjesecu i odredio njhovu
pribliznu visinu. Otkrio je eetiri Mjeseca koja kruze oko Jupitera od kojih je jedan
po njemu dobio ime. Galileo Galilej je otkrio svojim slabim teleskopom da Satum
ima neke "dodatke". Veliki naucnik je kasnije u svojoj knjizi objavio anagram koji
sifrovano govori 0 njegovom otkricu: "Osmotrio sam najvisu trojnu planetu."
Zbog slabosti svog teleskopa Galilej je smalrao da pored Saturna lebde jos dva ne-
beska tijela. Kasnije je holandski nauenik Kristijan Hajgens utvrdio da su to bili
spoljni rubovi prstena koji okru uje ovu planetu.
Ogledom je oborio Aristotelovu teoriju da teza tijela padaju brZe
od laksih. On je jos u najranijoj mladosti razmisljao 0 kretanju ...
Jednog dana, stojeCi duboko zamisljen, ispustio je pero iz ruke. Po-
digao je pero, a zatim iznenada odlueio da ga ponovo pusti da pad-
ne. To isto je uradio sa mnogim stvarima koje su mu bile pri ruci.
"Padaju Ii istom brzinom? " - pitao se. Odlucio je da to svakako
provjeri. Popeo se na vrh krivog tornja u svom rodnom mjestu Pizi.
Toranj je neobiean, ali prava "Iaboratorija" za njegov eksperiment!
Proui'avajuCi padanje razlieitih predmeta, izvodio je oglede pred
mnostvom radoznalih Ijudi. Istovremeno sa vrha tornja pustao je
veliko i malo topovsko dule. ljudi nisu mogli da vjeruju svojim oei-
rna. Oba duleta istovremeno su dodirnula Zemlju. Galileo nije tada
imao stopericu koja bi izmjerila vrijeme slobodnog pada koje je:
bilo veoma kratko.
VEKTORSKE VEl/CINE
fizicke velicine koje su
odredene brojnom
vrijednoscu, pravcem i
smjerom zovu se vektorske
veliCine.
Srednja putna brzina definise se
kao kolicnik ukupnog predenog
puta Su i ukupnog vremena tU'
brzina ravnomjernog kretanja
lorpo,pn; put ravnomjemog kretanja
vrijeme ravnomjernog kretania
ubrzanje
brzina
sa pocetnom brzinom a >
IfY,'m,tn;> brzina
a < 0
brzina
bez pocetne brzine a > 0
Iformula za duiinu pula jednakoubr-
IzallQg krefanja sa pocetnom br2:i'110111l1
>0
Iformlufa za duiinu pula
1' .. 0 .... " kretania a < 0
lfowmlul'a za dUZIDU puta jednakoubr"
Izauo2 kre1anja bez pocetne luzine
s
t
s - ukupan predeni put
t - vrijeme kretanja
s
V=---
t
s
t=---
v
a=---
const
At
v = Vo + at
v = Vo - at
v = Vo
af2
s = Vo t+ ----
2
at2
s=Vot----
2
at
2
s=---
2
117
Irnpuls tijela p iednak je proizvodu
rnase i njegove brzine.
p = rn' v
Intenzitet sile kola djeluje na neko tijelo jednak
ie
proizvodu rnase tijela i ubrzanja koje je tije-
10 dobija zbog djelovania te sile. Ovaj se zakon f = rna
zove zakon 0 dielovanju sile.
Sila kojom jedno tido djeluie na drugo uzroku-
ie nastanak sile istog intenziteta i istog pravca, a
fa = -f
r
suprotnog srnjera, kojorn drugo tijelo djeluje na
prvo.
liE
Intenzitet sile kojom jedno tijelo privlaci drugQ
'c,l ,,;,
,
. F ~ . f i
proporcionalan je masama tib tijela, a obrnut()
proporcionalan kvadl'atu tih rastojanja.
i
•. ".1 "'''''r1
Siobodan pad ie jednakoubrzano
brzina \I = g t
kretanje bez pocetne. brzine.
\1= 2gh
predeni put kod siobodnog pada
h=
\ftt>
2
.\
\1
2
predeni put i !>zina kod slobodnog pada
h=
2g
Illtenzitet rezultujuce sile kad tijelo pada
bice jedna" razlid illtenziteta sile teze i
otpora vazduna.
F = Fg - fo
ll8
PRITISAK
Kad stojimo na nekoj povrsini 5VO-
jom tezinom vrsimo pritisak na tu po-
vrsinu. Rijee pritisak ste euli mnogo
puta. Kad palimo sijalicu priti5kamo
prekidac, kad hocemo zau5taviti auto-
mobil priti5kamo pedalu koenice, a
kad automobil trebamo pokrenuti vrsi-
mo pritisak na papuCicu gasa. lelo u
vasem loncu kuha 5e pod priti5kom i
51.
Kakav cemo pritisak proizvesti kad
stojimo na nekoj povrsini zavisi od
nase tezine, ali i od nacina na koji je
ta tezina rasporedena po povrsini.
Pritisak zavisi i od tezine. Dvije osobe razliCite tezine
izvrsice razlicit pritisak. Teza osoba ostavice dublji trag
u snijegu.
Zavisnost pritiska od tezine tijela i dodirne povrsine
mozemo ispitivati na vise nacina. Najlakse je posma-
trati djelovanje pritiska na snijegu iii nekoj mekanoj a
podlozi - pijesku i slieno. ' - - - - - ~ - = - - - - - - - - '
Pritisak zavisi nd tezine tijela i velieine povrsine na koiu djeluje. Pritisak je veCi ako je:
a) tezina veca
b) povrsina manja.
Slika a pokazuje kako je mladic probio led i utonuo u vodu zato sto nije pravilno raspo-
redio svoju tezinu. Drugi mladic mu dodaje uze. On puze po snijegu i tako pravilno raspo-
redivsi svoju tezinu pokusava ga spasiti.
Pokusajte sami utvrditi da Ii je pritisak jedne iste olovke
veCi na palac iii kaziprsH
Objasnite zasto.
119
120
Pritisak je brojno jednak jaCini sile koja djeluje normal no na jedinicu povrsine
F
p=---
S
Jed i n ica za pritisak je paskal (1 Pal iznosi 1 N/m
2
.
Pritisak koji proizvodi sila od jednog njutna djelujuCi na povrsinu od 1 m
2
, naziva se
paskal (1 Pal.
U praksi se koriste i vece jedinice:
kilopaskal, 1 kPa = 1000 Pa
megapaskal, 1 MPa = 1000000 Pa
Govorimo 0 p r i t i s ~ u koji cvrsta tijela vrse na neku povrsinu. On se prenosi samo u smje-
ru djelovanja sile:' Ovaj pritisak se ne prenosi na siru okolinu.
Kada je u praksi potrebno da izvrsimo veci iii manji pritisak to postizemo smanjenjem iii
povecanjem povrsine kojom pritiskamo podlogu. Velike sile mogu vrsiti mali pritisak dok
male sile mogu smanjenjem povrsine vrsiti veliki pritisak.
Slika desno.
velicina pritisak
oznaka velicine p
mjerna jedinica paskal
oznaka mjerne jedinice Pa
Pokusaj sam!
Pusti jabuku da pada sa iste
visine, prvi put na jedan ekser, i
drugi put na dasku sa ekserima.
Rezultat je potpuno ocigledan!
\El\lO he)11()jte pukusavall sam!, let:lHa tlje\lujka je pfuBala I u§lijela j:JrtJCi tie-
bzlijetfet1D. Akb pravillitj faSpolfet:llte svqjU fezil1t.l, l 1 e d l t ~ iJnl tlzl!jE'tffel1t,
cak i aka lezite na lOUu eksetalll
< J;' l
,
Ovaj eksperiment izveden je u Gram
(Austrija) 2000. godine
" . testlraltl! kuliltf but mtt'l:Me j:unlliljt!ti!!!
"' e ~ < _ ''''' '" ," ~ ~ ~ ~ ~ " ~
Test tvoje gran ice bola
pritiskom na kuhinjsku vagu!
Sa kuhinjskom vagom moze se testirati koliki
bol mozete podnijeti pritiskajuCi kao na slid
vrh vage. Ovaj pritisak koji mozemo podnijeti
krece se otprilike oko 20 . 10
5
Pa.
Kad uzmemo eetiri eksera mozemo djelovati
vecom silom da bi dostigli pritisak od
20' 10
5
Pa.
121
122
Pritisak kod tecnosti i gasova
Kod teenosti i gasova prenosenje pritiska se razlikuje od prenosenja pritiska kroz evrsta
tijela.
Kod evrstih tijela pritisak se prenosi u pravcu i smjeru djelovanja sile, dok se kroz tee-
nosti i gasove pritisak prenosi u svim pravcima.
Ova svojstva tecnosti i gasova prvi je proucavao francuski fizicar Blez Paskal.
Na tijelo zaronje-
no u vodu pritisak
djeluje na zidove
predmeta sa svih
strana.
Paskal je izveo ogled pomocu loptastog suda koji je imao vise otvora
na svojoj povrsini.
Na jednom kraju loptastog dijela nalazila se eijev. Voda se ulije kroz
eijev. Na eijev nalegne klip i polako se pritiska. Voda ce izlaziti na sve
otvore ove posude. Isto se desava ako se u posu-
du stavi gas umjesto teenosti.
Na osnovu svojih ogleda Paskal je formulisao za- /'--..,
kon koji glasi: .. . • . ..•... ___.-.- . ...-.....J: "/
Kroz tecnosti i gasove pritisak seprenoshisVim... /'
. '"-'
pravcima podjednako,
Pokusajte sami: napunite, pri vrhu izbusenu, plastienu flasu vodom.
Zatvorite je i okrenite naopako, zatim pritisnite na jed nom kraju, kao
na slici. Sta primjecujete?
Da Ii voda izlazi kroz otvore na strani na kojoj ste izvrsili pritisak?
Objasnite ovu pojavu.
PO$matrajmo uredaj sa slike. Pri-
tiskom na gumeni poklopac jed-
ne posude, pritisak se prenosi na
drugu posudu ciji se pokJopac bla-
go podigne.
Gasovi se za razliku od tee no-
sti mogu sabiti u manji prostor.
Sabijeni gas siri se u svim prav-
eima podjednako. Ronioei udi-
SU sabijen vazduh iz metalnih
boca. Da vazduh u bocama nije
sabijen, ispunio bi 300 boca.
Hirdaulicna presa
Pomocu Paskalovog zakona mozemo objasniti rad hidra-
uliene prese, pumpe, dizalice, koenice kod automobila.
To)'nnd prenosi priti-
sak ravnomjerno do
oba locka
Postoji vise vrsta ovih presa ali u osnovi presa se sastoji od dva
medusobno spojena cilindra, iii suda, koji imaju razlicitu povr-
sinu poprecnog presjeka 51 i 5
b
kao na slici. U oba suda koja
su medusobno spojena nalazi se tecnost koja je na vrhu zatvo-
rena klipovima. Kada djelujemo na manji klip silom F1 ta sila
ce proizvesti pritisak.
p=---
Po Paskalovom zakonu ovaj ce se pritisak prenijeti na drugu posudu koja ima vecu povr-
sinu 52' i djelovace na tu povrsinu silom F
2
.
p=---
52
Posto je pritisak koji se prenosi sa jednog klipa na drugi isti, mozemo pisati:
p=---
51 52
Iz formule vidimo koliko puta je manja povrsina 51 od 52 toliko puta manjom silom mo-
zemo i podiCi veCi teret F
2
.
Na isti nacin d;elovan;em male sile nase ruke mozemo zaustaviti automobil iii podiCi
mnogo puta veCi teret i od nekoliko tona, sto ne bismo nikada mogli snagom svojih
miiiica.
51 = 1 cm
2
52 = 5 cm
2
123
124
.. ____ __,,'--_'_=-'----._'-,_--<---.->_,,_,,i,_ ",- __ ".''''--_____
Vazniji iskazi
- Kada se krecemo po nekoj mekanoj podlozi iza nas ce ostati tragovi. Ovo je poslje-
dica pritiska koji vrsimo svojom tezinom na povrsinu pod loge.
- Kada sila F djeluje normal no na neku povrsinu S, kazemo da je izvrsen pritisak.
- Pritisak je brojno jednak jacini sile koja djeluje normal no na jedinicu povrsine.
- Jedinica za pritisak je jedan paskal (1 Pa).
- Pritisak kod cvrstih tijela prenosi se samo u pravcu i smjeru djelovanja sile.
- Pritisak kod tecnosti prenosise u slUm pravcima podjednako. Ovaj zakon zove se
jos i Paskalov zakon.
- Na principu Paskalovog zakona radi hidraulicna presa.
Princip rada prese je sljedeCi: jacina silil na klipovima srazmjerna je povrsinama
poprecnih presjeka.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta je pritisak?
.2. Koja je jedipica za pritisak?
3. Kako se pre'nosi pritisak kroz cvrsta tijela?
.4. Kako se prenosi pritisak kroz tecnosti i gasove?
6. Kako glasi Paskalov zakon?
7. Na kom principu radi hidraulicna presa?
8. Ako na manji klip hidraulicne prese djeluje sila F1 = 15 N, ova sila podize teret
od 45 N na drugoj strani prese. Povrsina prvog klipa je Sl = 20 cm
2
. Kolika je
. povrsina drugog klipa?
9. Na slici vidimo dvije iste flase u polozaju a i b. Koja od njih vrsi veCi pritisak?
1) a)
2) b)
Hidrostaticki pritisak
Pritisak koji se javlja kroz tecnosti koje miruju, uzrokovan silom Zemljine teze, zove se
hidrostaticki pritisak.
Po Paskalovom zakonu pritisak kroz tecnosti prenosi se u svim pravcima podjednak-o.
Pritisak vode raste sa dubinom.
Dakle pritisak tecnosti zavisi od dubine, odnosno visine stuba tecnosti.
125
J26
Ovu zavisnost prvi je dokazao Blez Paskal pomoc'u bureta koje zovemo Paskalovo bure.
Za one koji zele znati vise
Kako mozemo izvesti matematicki izraz za hidrostaticki pritisak?
Pritisak na dno suda proizvodi tecnost vlastitom tezinom.
G
p=---
s
gdje je G tezina tecnosti, a S povrsina dna suda u kojoj se tecnost nalazi. Ako je G = mg, tad a mozemo
pisati:
mg
p = ----gdje je m = pV, P gustina tecnosti, a V zapremina koju tecnost zauzima.
s
Motemo pisati da je:
pVg
p=---
S
Ako zapreminu napisemo kao V = S h, gdje je S povrsina dna sud a a h visina stuba tecnosti, tad a je:
p=---
s
p gh
Hidrostaticki pritisak je jednak proizvodu gustine tecnosti, ubrzanja sile zemljine teze visine stuba tecnosti.
Hidrostaticki pritisak, dakle, zavisi od gustine tecnosti. Ako tecnosti imaju razlicitu gu-
stinu a istu visinu, pritisak ce im biti razliCit.
Zavisi i od visine stuba tecnosti. Aim su za jednu istu tecnost visine stuba razliCite ra-
zliCiti su i pritisci.
Hidrostaticki pritisak ne zavisi od oblika suda u kom se nalazi i od mase tecnosti.
Dakie, kolil<o god imamo spojel1ih po-
suda razlieitog oblika, kad silJamo tee- r--------------------,
nosl u ;ednu od njih stub teellosti ce
se popeti do isle lIisine. OliO se desava
hez ohzira na oblik suda i koliCinu tee-
nosti koju mogu primiti. Pritisak U slIa·
koj posudi je isli, 011 zavisi sarno od vis;··
ne stuba teenosti.
Ova pojava je pozilata kao .lakon spo-
ienih posuda.
Na ovom principu zasniva se upotreba
vodoskoka, vodovoda i drugih uredaja.
127
128
Afmosferski pritisak
Zeinlja i., okmzena vazdusnim omolacem, 01(0 10.000 kill debelim, zval1im atmosfera.
Omotac vazduha oko Zemlje ima odredenu tezinu kojom pritiskuje Zemljinu povrsinu.
Ta tezina iznosi oko 10 N po kvadratnom centimetru.
Sila Zemljine tez!;! privlaci vazduh ka svojoj povrsini, pa je vazduh najgusCi pri Zemljinoj
povrsini. Pritisak Zemljine atmosfere na sva tijela na Zemlji naziva se atmosferski pritisak.
Hladan vazduh je gusci od toplog, pa se on spusta nanize, ka tlu, formirajuci predio nis-
kog vazdusnog pritiska. Topao vazduh se podize od tla i formira predio visokog vazdus-
nog pritiska. Kada se vlazan, topao vazduh digne od tla, vodena para u njemu se konden-
zuje na odredenoj visini i formira oblake. Vlazan vazduh ima manju gustinu i manji pritisak.
Molekuli vazduha iz predjela visokog vazdusnog pritiska uvijek prelaze u predio niskog
vazdusnog pritiska kako bi se ovi pritisci izjednacili.
Mi ne osjecamo atmosferski pritisak, ne osjetimo tonu
zraka koji nosimo na ledima. Kako se nas organizam na-
vikao na toliki pritisak?
Pritisak na nase tijelo djeluje sa svih strana jednako, kako
spolja, tako i iznutra. Stoga je ukupna sila na tijelo, usljed
djelovanja atmosferskog pritiska, jednaka nuli.
Vazdusni pritisak opada sa visinom.
Promjene pritiska uticu na Ijudski
organizam. Sa padom vazdusnog
pritiska dolazi do pada koncentra-
cije kiseonika. To konkretno znaci
da na vecoj visini ima manje kiseo-
nika. Samim tim u udahnutom vaz-
duhu ima manje kiseonika na vecoj
nego na manjoj visini.
Posljedica je logicna. Krv je manje zasicena kiseonikom, a time i organi kojima je neop-
hodan. Zbog ove nesrazmjere dolazi do raznih tegoba koje su poznate pod nazivom -
planinska iii visinska bolest. Normalni atmosferski pritisak na nivou mora iznosi:
10J 32 Pa = 10
5
Pa = 100kPa
Promjene atmosferskog pritiska mogu se mjeriti instrumentom koji se naziva barometar.
Kako promjene atmosferskog pritiska najavljuju promjene vremena, barometar je jedan od
instrumenata pomocu kojeg se prognozira vrijeme. Postoje dvije osnovne vrste barometara
- zivin barometar i, takozvani, "suhi" barometar. Zivin barometar se koristi u meteoroloskim
b."
stanicama i sastoji se od visoke, tanke cijevi
ispunjene zivom. Ziva je u cijevi pritisnuta
odrecienom tezinom vazduha, dok nam vi-
sina zivinog stub a u cijevi pokazuje koliki
je pritisak vazduha. "Suhi" barometri se ko-
riste za kuc'nu upotrebu i ne sadrze zivu.
Pokusajte sami napraviti barometar.
1. Sacekati kisan dan da bi postavili svoj ure-
ciaj za kontrolisanje pritiska.
2. Postaviti flasu naopako na teglu tako da
stoji na otvoru tegle i da grlic' flase dodiru
je povrsinu vode u tegli. Dodati iii doliti
vode po potrebi.
3. Postaviti ovako napravljen barometar vani,
ali ga zastititi od vanjskih nepogoda: kise,
sunca (najbolje je postaviti ga ispod balkona).
4. Posmatrati nivo vode u grlic'u flase dok se
mijenja vrijeme kad je oblacno i kada je
suncano. Kada je vrijeme lijepo, atmosfer-
kazatjka
ski pritisak raste i pritiska vodu u tegli, pa se nivo vode u flasi povec'ava. Kada je
oblacno vrijeme, nivo vode u flasi se spusta, zato sto vazduh vrsi manji pritisak na
vodu u tegl i.
129
>jOBIQ
Bjua6BW usk)
Wd oo:z SOOz/o£IL (EEl '01>. 'LEI '9Et 'ZEl '.v. 'vv. '6n) •• oed - I>Z)O L. l e l ~ 'ppurools
130
Vazniji iskazi
- Hidrostaticki pritisak je jednak proizvodu gustine tecnosti, ubrzanja sile zem-
Ijine teze i visine stuba tecnosti.
- Zemlja je okruzena vazdusnim omotacem, oko 10.000 km debelim, zvanim
atmosfera.
- Vazdusni pritisak opada sa visinom.
- Promjene atmosferskog pritiska mogu se mjeriti instrumentom koji se naziva
barometar.
Odgovori na sljedeca pitanja:
1. Od cega zavisi hidrostaticki pritisak?
2. Na tijelo zaronjeno u vodu na dubinu od 50 m djeluje hidrostaticki pritisak.
Koliki je taj pritisak ako znamo da je gustina vode 1000 kglm
3
?
3. Da Ii hidrostaticki pritisak zavisi od mase tecnosti?
4. Sta je to atmosferski pritisak?
5. Od cega zavisi atmosferski pritisak?
6. Cime se mjeri atmosferski pritisak?
7. Koliko iznosi normalni atmosferski pritisak?
~ A
Sila potiska
Kad uronimo tijelo u tecnost pri-
mijeticemo da ga neka sila gura
prema povrsini.
Ta se sila zove sila potiska.
Zbog toga je tijelo lakse kada se
uroni u tecnost.
Zasto neke stvari tonu, neke plu-
taju, a neke plivaju po povrsini?
Ako plutani cep uronimo u vodu
on ce isplivati, ekser da potone,
dok podmornica moze da lebdi.
Ako istisne vodu moze i da ispli-
va na povrsinu.
Na tijelo koje je uronjeno u vodu djeluje sila potiska, od dna prema vrhu. Ona nastaje
zbog razlicitih pritisaka koji djeluju na tijelo uronjeno u tecnost.
Od eega zavisi sila potiska?
Iz navedenih ogleda zakljueujemo da je sila potiska pro-
porcionalna zapremini uronjenog tijela V i gustini tee-
nosti po, Matematicki se moze dokazati da je sila po-
tiska brojno jednaka
Tijelu se smanji tezina za onoliko koliko iznosi sila
potiska.
131

Wd sooUo£1£ (S£1 'etl '6El '.£1 '0£1 'Evl '1(1) s.Sed - vl 10 BllO" 'PPUI'50!
132
Za one ko;i iele znati viSe
Matematicki izraz za silu potiska
Na tijela uronjena u teenast djeluje hidrastatski pritisak sa svih
strana. Djelavanje pritisaka na baene strane tijela se panistava.
Na, danja pavrsina uranjenag tijela na veeaj je dubini nega garnja,
pa je hidrostatski pritisak kaji pritiska danju pavrsinu veei nega priti-
sak kaji djeluje na gamju pavrsinu. Staga je sila pritiska na danju
pavrsinu prema gare veea pa iznasu ad sile kaja djeluje na garnju
pavrsinu u smjeru prema dalje. Saberemali sile kajima teenast
djeluje na pavrsine tijela dabicema silu patiska. Silu koja gura tijelo
koje je uronjeno u teenost odozdo dobicemo:
Sila potiska je zasluzna sto u vodi
svoju tezinu mogu nositi na jed-
nom prstu!!!
Fp = f2 - Fl = P2' S - PI . S = P ghz'S - p glll'S = P gS (11
2
- hi) =
pgSLih=pgV
Fp = p g V
gdje je V zapremina uronjenog tijela, a p gustina teenosti u kojoj se tijelo nalazi. Pogledamo Ii na slid
kako izgleda tijelo uronjeno u teenost, vidimo da njegovu zapreminu raeunamo kao V = s . (h
2
- h
1
).
Velieina 112 - hl je duzina bocne ivice kvadra (visina kvadra), a S povrsina donje (odnosno gornje) osnove
tijela (baza kvadra). Dakle, sila potiska zavisi od: zapremine lIronjenog [ijela i gllsline le('nosH.
Sila potiska djeluje uvijek od dna prema vrhu, vertikalno navise. Takader djeluje i na sva tijela koja se
nalaze u vazduhu iii nekom drugam gasu.
Sila potiska je brojno jednaka proizvodu gustine tecnosti,
ubrzanja Zemljine leze i zapremine uronjenog tijela.
Fp = P g V
ARHIMEDOV ZAKON
Koliko ste puta u ivotu usavsi u kadu bez razmisljanja prolili mnogo vode ne znajuCi
zasto, dodali led u casu soka i time ga prosuli. Jedan covjek koji je zivio jos u Staroj
Grckoj, nasao je objasnjenje za sve te pojave. Zvao se Arhimed, a po njemu je taj zakon
i dobio ime.
Nasa atmosfera i okean imaju dosta
zajedniekog. I vazduh i voda jednim
imenom se nazivaju fluidi. I kod vaz-
duha i vode prrtisak raste sa dubi-
nom, djeluje sila potiska koja omo-
gll6ava plovnost ta ribe i brodove u
vodi, abalone i avione u vazduhu.
Isti zakoni vaze za kretanje kroz je-
dan i kroz drugi fluid. Tvari koje ima-
ju manju gustinu od samog fluida pli-
vaju na njegovoj povrSini. Ima dosta
tvari koje su manje gustine od vode,
pa mogu plivati na njenoj povrsini, ali
od vazduha manju gustinu imaju samo neki gasovi. Kada se bal,oni napusu sa tim gasovima oni sarni
krecu navise ka povrsini atmosfere. Gustina svih ostalih tvari je manja od gustine atmosfere, kao i
gustina Ijudskog tijela, pa smo stoga mi stanovnici dna u "moru vazdllha."
Pokusacemo teoretski i eksperimentalno
objasniti sto je to Arhimed shvatio prije
ostatka covjecanstva.
Jeste Ii culi za legendu 0 zlatnoj kruni? To
je prica 0 tome kako je Arhimed zapravo
posve slucajno dosao do ovog zakona (pro-
Citajte sa strane).
Na tijelo koje smo uronili u fluid djeluju
sile. Prva sila za koju znamo da dieluje na
tijelo je sila te e. Ona zavisi od mase ti-
jela m i gravitacionog ubrzanja g. Ta sila
djeluje na tijelo prema dolje (vertikalno
nanize). Njoj suprotna sila koja smanjuje
te inu tijela i djeluje I) suprotnom smjeru
zove se sila potiska i djeluje vertikalno
navise. Tijelo se krece u pravcu djelovan-
ja vece sile. Ako je:
Fp < G, tijelo tone
Fp = G, tijelo lebdi
Fp > G, tijelo pliva
t
smjer sile potiska
Fp=pgV
smjer tezine tijela
G = ~ g
133
134
Svako tijelo uronjenn u te6JOsf gllbi
od svoje te ine onoliko kolilw je
teska istisnuta teenost.
Ovaj zakon je formulisao Arhimed pa
51' on zove i Arhimedov zakon.
Ustvari tijelo gubi od svoje te ine onoliko koli-
ka je sUa potiska: rnaternaticki se rno e dokaza-
ti da je sila potiska iednaka te ini istisnute
tecnosti.
Kit opstaje zahvaljujuCi sili potiska, jer njegove
da drze tezinu na kopnu. Sila potiska mu pOitlal1e
Vazniji iskazi
Sila potiska je brojno jednaka proizvodu gustine tecnosti, ubrzanja Zemljine teze
i zapremine uronjenog tijela.
Fp = P g V
Svako tijelo uronjeno u tecnost gubi od svoje te ine onoliko koliko je teska njime
istisnuta tecnost. Ie ina istisi1ute teci10sti jedi1aka je sili potiska.
Gv = G - Fp
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Ova tijela, jedno od aluminijuma a drugo od zeljeza, imaju istu tezinu u vaz
duhu. Oa Ii im je ista tezina i u vodi?
2. Od cega zavisi sila potiska. Kakav je njen pravac i smjer?
3. Zasto su tijela u vodi laksa nego u vazduhu?
4. Da Ii sila potiska djeluje samo u tecnostima?
6. Kada ste vi u pitanju i vas polozaj u vazdusnom okeanu, koja sila je jaca?
Oa Ii tezina vaseg tijela iii sila potiska?
7. Tijelo mase 40 kg ima zaprminu 2 I, uronjeno je u vodu. Kolika je tezina tijela
u vodi, ako mu je u vazduhu tezina 100 N?
---
135
136
F
Pritisak ie brojno jednak jacini sile koja djeluje
normal no na jedinicu povrsine
p=
S
F
j F2
MatematiCld izraz za Paskalov zakon
p= =
SI
f!
S2
Hidrostaticld pritisak je jednak proizvodu gus-
tine tecnosti ubrzanja sile zemljine teie i
visine stuba tecnosti.
P = p gh
Sila potiska je brojno jednaka proizvodu gus-
tine tecnosti, ubrzanja Zemljine teie i zaprem-
ine uronjenog tijela.
Fp = p g V
Svako tijeio uronjeno u tecnost gub; od svoje
te ine onoliko koliko je teska njime istisnuta
tecnost.
Blez Paskal
R
oden je u XVII stoljecuu Clermont-u, Francuska;
umro u Peometriji. Otkrio je da je zbir uglova u tro-
uglu jednak zbiru dva susjedna ugla. Poslije ovoga
otae mu je dozvolio da se nastavi baviti prirodnim nau-
kama. Culi ste za cuveni Paskalov tro.ugao. Prvi svoj rad
je nazvao Esej 0 konusnim presjecima. Izdao ga ;e u feb-
ruaru 1640. godine.
Izumio je cak i prvi digitalni kalkulator, u namjeri da po-
mogne svome oeu pri prikupljanju poreza i taksi.
Savio se proucavanjem atmosferskog pritiska i da bi imao
licnu satisfakciju dokazao je da postoji vakuum.
Dokazao je kako se pritisak prenosi kroz teenosti i jos
mnogo toga u fizici i matematici.
Zanimljivo je da je otac ovom naucniku do 18-te godine
zabranio da se bavi prirodnim naukama.
Arhimed je najveCi matematiear i fizicar Starog vijeka. Nasao je nacin za pi-
sanje vrlo velikih brojeva. Pokazao je kako se matematika mo e primijeniti na
mehaniku, otkrio zakone poluge, potiska (tzv. Arhimedov zakon), odredivanje
te ista, izumio vijak, unaprijedio statiku.
Djelom 0 ravnote i ravnih IiIwva osnovao je statiku, a djelom 0 plivanju tijela
hidrostatiku. U djelu 0 hidrostatici obraduje zakon plivanja, zakon potiska i
stabilnosti tijela koje pliva. Kada je Sirakuzu zauzeo Marcellus, rimski vojsko-
voda, dao je nalog da se zastiti Arhimed, ali ga rimski vojnik nije prepoznao i
ubio ga 212. godine.
Prema Liviju, prilikom zauzeca Sirakuze, Arhimed je mirno ertao geometrijske Arhimed
slike i doviknuo rimskom vojniku, koji je na njega nasrnuo: »Noli turbare cireu-
los meos; »Nemoj kvariti moje krugove«.
P"ema njegovoj elji podignut je na njegovom grobu spomenik, na kojem su dva geometrijska tijela:
valjak i kugla. ledinstveni zakljueak koji se mo e izvuCi 0 radu i djelu Arhimeda je da zahvaljujuCi
Arhimedu i njegovim naucnim otkriCima i dostignuCima, matematika i mehanika dosti u svoju kul-
minadonu taeku u to doba. Generalno gledano on je najveCi matematicar i naucnik antiekog doba
i jedan od Iri najveca malematicara svih vremena zajedno sa Isakom Njutnom i Karl Fridrih Gausom.
.IIIIII!II!IIl; 222 U !II
V ENERGIJA I RAD
U svakodnevnom zivotu cesto koristimo rijec energi-
ja. Kazemo da nemamo dovoljno energije za neki po-
sao iii puni smo energije. Energija je potrebna za po-
kretanje automobila, za grijanje i osvjetljavanje stana
i funkcionisanje naseg tijela.
Culi smo za energiju koju nam daje Sunce, pa cesto
kazemo da bez sunceve energije ne bi bilo zivota na
Zemlji. Sunce je glavni izvor energije na Zemlji.
Danas ne bi mogli zamisliti zivot bez elektricne ener-
gije koju dobijamo iz drugih oblika energije.
U ovu svrhu moze se koristiti i meha-
nicka energija vode i vjetra. U nuklear-
nim elektranama atomska energija se
koristi za dobijanje elektricne energi-
je. Energija se moze dobiti nekim he-
mijskim procesima, sagorjevanjem i
slicno. Energiju dobijamo iz hrane koju
jedemo. Hrana je magacin hemijske
energije.
Ako posjedujemo energiju, na njen
racun mozemo vrsiti rad. Mozemo,
naprimjer, gurati neki teret zahvalju-
juci energiji misica, na racun elektric-
ne energi je rade nasi kucn i aparati i
slicno.
Energija se "trosi" kad se vrsi neki rad .
• Isto tako radom se moze povecati ener-
gija nekom tijelu. Ako neko tijelo, koje
stoji na Zemlji, dignemo na neku vi-
sinu, izvrsili smo rad na podizanju ti-
jela. Time smo mu povecali energiju.
Energija i rad su velicine koje imaju
istu mjernu jedinicu, ali ipak se razli-
kuju u sljedecem:
- energija pokazuje stanje tijela
- rad pokazuje promjenu tog stanja
Jedinica za energiju i rad je 1 diul (J)
4"10 TWJ;
Materijalna podloga naglog razvoja i napretka covjecan-
stva u posljednja dva stoljeca poCiva upravo na cinjenici
da su pronadena tehnicka rjesenja kojima se rezerve ener-
gije sadrzane u prirodi mogu pretvoriti u koristan meha-
nicki rad.
Dakle, samo ono tijelo koje posjeduje neki oblik energije moze da vrsi rad. Energiju bi
mogli definisati na sljedeCi nacin:
fizicka velicina koja karakterise sposobnost tijela da vrse rad naziva se energija.
•• I i · I I ! I · · · I 1 1 · · ~ ~ _
137
138
Uzmimo primjer: kada guramo neki predmet po putu vrsimo rad. Tijelo se iz jednog po-
lozaja premjestilo u drugi polozaj. Posto govorimo 0 mehanickim promjenama tijela
(promjene polozaja), ovu vrstu energije nazvac'emo rnehanickorn energijom.
Mehanicka energija je najjednostavniji oblik energije.
Ako pojedete krisku tosta sa masla-
cern dobicete 315 kilodzula energije.
Sa tom energijom mozerno:
Vjetrenjace, koriste me-
larne celije, mogu suncevu energiju hanicku energiju vjetra.
pretvarati u elektricnu. Ova energi- Da bi obezbijedile mno-
ja moze ugrijati i vodu. go energije zauzimaju ve-
like povrsine.
- trcati 6 min uta,
- voziti bicikl 10 rninuta,
- brzo hodati 15 rninuta,
- spavati 1,5 sati.
Tom energijorn rnozemo voziti auto
brzinorn 80 krn/h u toku 7 sekundi.
Koliko se energije u dzulima oslobada iii kolika je energija utrosena za neke procese koji se
svakodnevno odvijaju vidjecemo iz naredne tabele.
za
udarac na tipku pisace masine.
1012 Energija za
jedne velike rakete
1014 Energija se
eksploziji atomske bombe
i' central
10
32
neke zemlje u toku jedne godine
LJ LR
se osl'UU,'Ud
eksploziji hidrogenske
bombe
Energija koja se oslobodi
prilikom jednog jakog
zemljotresa
Potrebe za energijom
covjecanstva u toku godine
Energija koju zemlja prima
od Sunca u toku 1 godine
Energija koju Sunce predaje
u toku jedne sekunde
energija Mjeseca
na njegovoj putanji oko
Sunca
Kineticka energija
rotacionog kretanja Zemlje
Kinetii'ka energija Zemlje na
putanji oko Sunca
-
Mehanicki rad
U svakodnevnom iivotu pod radom se smatra svaki oblik aktivnosti koji zahtijeva napor
misica i nekog stroja iii masine.
Covjek radi kada kopa, zida, trci, cak i kada cita.
U fizici pod pojmom rada podrazumijeva se rad koji izvrsi neka sila pri pomjeranju tijela
po nekom putu. Vrseci rad tijelo mjenja svoj polozaj i krece se. Ovakav rad nazivamo
mehanickim radom.
je proizvo u intenzlteta 51 e I pre enog puta,
u pravcu djelovanja sile.
Rad koji izvrsi ta sila jednak je A = F • 5
ledinica za rad je jedan diul (1 I).
Rad od 1 I izvrsi sila od 1 N na putu od 1 m, kada sila djeluje u smjeru kretanja tijela.
veliCina rad
oznaka velicine A
mjerna jedinica diul
!l)znaka mjerne jedinice
I
Ako sila djeluje pod nekim uglom u odnosu na pravac kretanja, onda rad obavlja samo
ona komponenta sile koja djeluje u smjeru kretanja tijela.
U svakodnevnom govoru izrazom rad koristimo se uvijek kad djelujemo silom. Rad u fi-
zikalnom smislu je u i pojam i odnosi se samo na ona zbivanja u kojima je doslo do pri-
jelaza energije na tijelo iii sa tijela na koje djeluje sila.
U svakodnevnom govoru ka emo da radimo i onda kada neki teret mirno dr imo u ruka-
ma, iako se tada prema fizikalnoj definiciji ne obavlja rad jer je prijedeni put jednak nuli.
Covjek djeluje na predmet silom, ali ne obavlja nikakav rad na tom predmetu, pa mu se
zato i ne povecava energija, sto je ocito jer se s predmetom ne zbivaju nikakve promijene.
Medutim, pri tom dr anju predmeta ipak se obavi rad - ali ne na predmetu. Da bi covjek
djelovao stalnom misicnom silom, miSicna vlakna moraju se ritmicki stezati i rastezati.
Znaci da se u miSicnom tkivu vrsi stalno kretanje i tu se obavlja rad. To je onaj rad koji
139
140
covjeka zamara. Taj rad predstavija energiju koja se iz hemijske energije (iz hrane) pret-
vara u topiotu.
Rad se mo e prikazati graficki u dijagramu sila - put koji prikazuje ovisnost sile 0 putu.
Reid JeJednak pdvrsini ispod krivulje F (x).
Ie
Kad sila djeluje u smjeru kretanja tijela, rad je pozitivan i predstavlja energiju koju je
izvor predao primaocu.
Ako sila djeiuje u smjeru suprotnom od smjera kretanja tijeia, rad je negativan. To znaci
da se energija tijela smanjuje kada se na njemu vrsi negativan rad.
Rad se povecava sa povecanjem intenziteta siie, kao i sa povecanjem duzine puta.

.. ... n.anl!!


's!!nj"ao; . .'.
Na slid vidimo da se tijelo
dize u vis, pri cemu se dje-
liJje silom na savladivanju
tezine tijela, pa mozemo
rea da se u ovom slucaju
vrsi rad.
Sad ce
o
o
r
-
3.
5.
6.
2.
1.
4.
3.
4. 5.
e = 200 N
G = 400 N G = 400 N
h=9m
h = 3 m h = 3 m
A= Gn = 200 N . 9m
A = Gh = 400 N . 3 m A = G' h
A = 1800 J
A = 1200 J
A=·toON·6m
A = 400 I
Vazniji iskazi
Izrai'unati rad koji ulo-
zio i'ovjek na podiza-
nju diaka i'ija tezina
je izmjerena i iznosi
200 N. DZak iii vise
njih treba podiCi na
razlii'ite visine.
1. tezina dzaka je
200 N, visina je 3 m
G = 200N
Ii = 3m
A=F.s= G.b
A = 20U N . 3 m = 600 I
G = 200 N
h = 6 m
A = G' h
A = 200 N . 6 m = 1 200 ,
6.
G = bOO N
h = I> m
A= G' h
A = 600 N '6 m
A = 31>00 I
- Fizicka velicina koja karakterise sposobnost tijela da vrsi rad naziva se energija.
- Energija koju tijelo ima zbog svog poloiaja iii kretanja zove se mehanicka energija.
- Energija karakterise stanje nekog tijela, a rad promjenu tog stanja.
- Osim mehanicke u prirodi postoje i druge vrste energije, svjetlosna, elektricna,
atomska ...
- Kada na tijelo djeluje sila i ono se pomjera u pravcu djelovanja sile, kazemo da sila
vrsi neki rad.
- Rad je jednak proizvodu sile i predenog puta u pravcu sile.
- Jedinica za rad i energiju je jedan diu/.
141
a
b
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Koje oblike energije znas?
2. Sta karakterise energiju i koja je razlika izmedu rada i energije?
3. Koja je jedinica za rad i energiju?
4. Definisi rad!
E
N
5. Koliki rad je izvrsen ako na tijelo djeluje sila od 10 N i ono se pomjeri za tri metra
u smjeru djelovanja sile?
6. Ako na tijelo, koje stoji na horizontalnoj podlozi, djeluje sila pod pravim uglom i
druga sila koja djeluje na tijelo u smjeru brzine kretanja tijela, objasnite koja od
ove dvije sile vrsi rad?
7. Koliki rad izvrsi covjek na slici a)?
8. Izracunaj rad koji izvrse i jedna i druga dizalica, koristec'i podatke sa slike i upore-
di ih.
- , - - - - ~ ..&
142
Snaga
Kada smo govorili 0 rasJu nismo obratili paznju za koliko vremena je taj rad izvrsen. Rad
je izvrsen ako se neko Ptijelo tezine G podigne na visinu h, bilo da je to ucinjeno za pet
iii deset sekundi. Medutim, potrebno je znati koliko dugo se vrsio neki rad. Kao karakte-
ristika brzine vrsenja rada uvodi se nova velicina snaga. Snaga se obiljezava sa P.
A
P=
t
Snaga se definise kao kolicnik rada i vremena za koje je taj rad izvrsen.
Snaga je skalarna veliCina.
Ako uzmemo da je A = F • S tada je:
F's
p=
t
slijedi da je P = F • V
Ako se rad vrsi ravnomjerno, onda je:
Snaga brojno jednaka radu koji se izvrsi u jedinici vremena.
Jedinica za snagu je vat. (1W) dobila ime po Engleskom fizicaru Dzemsu Watu. Snagu
od jednog vata ima tijelo koje za vrijeme od jedne sekunde izvrsi rad od jednog dzula.
J
lW=l--
s
U praksi se cesto koriste vece jedinice:
'1 kW = 10
3
W
1 MW = 10 6W
1 GW = 10 9W
velicina snaga
oznaka velicine P
mjerna jedinica wat
oznaka mjerne jedinice W
143
144
dinama
covjek
automobil
teretni kamion
elektrolokomotiva
elektricne centrale
spejssatl
(Space Shutle)
Sunce
4
10
0
W
X
10
2
W
10
4
W
10
5
W
10
6
'W
10
9
W
10
10
W
10
26
W
parna
masina
parna
turbina
Dto motor
dizel motor
elektromotor
generator
kamin,
otvoreno
loziste,
centralno
grijanje
10%
40 %
30%
90 %
95 %
12 %
15 %
60%
85 %
11=---
Koefidjent korisnog dejstva
Rad moze obavljati covjek, rad mogu obavljati i
masine. Danas imamo mnogo masina koje zamje-
njuju Ijudske misice. Prilikom konstruisanja ma-
sina vodi se racuna da masina ima sto manje gu-
bitaka. Svaka masina dio ulozene energije gubi
na zagrijavanje motora, trenje i slicno.
Meautim, danas nema idealnih masina koje ne-
maju gubitaka i gdje se sva ulozena energija pre-
tvara u korisni rad.
Ako kao primjer uzmemo dizalicu, energija koja
je utrosena u toku koriscenja dizalice zove se
ulozena energija. Ovaj rad seulaze na podiza-
nje predmeta i savlaaivanje sila trenja u samoj
dizalici, a rad koji se koristi sarno za podizanje
tereta zove se korisni fad.
Koeficijent korisnog dejslva jednak je Iwlicniku
korisnog rada i ufozenog racla.
On je uvijek manji od jedinice, jer je korisni rad
manji od ulozenog.
Ak
11 = ----
Au
Koeficijenl korisnog dejstva moze se uzeti kao
odnos korisne i ukupne snage, zato sto se vrse za
islo vrijeme. Koeficijenti korisnog dejstva masina
obicno se izracunavaju u procentima, dobijamo
decimalni broj koji se mnozi sa 100.
145
146
tliLe!e na odredenu ';":lml
Ii vrijeme, Inelar za mjerenje vi sine i dinamometar
loptic".
- Snaga se definise kao kolicnik rada i vremena za koje je rad izvrsen.
A
p=
t
Jedinica za snagu je vat. (1 W). Dobila je ime po engleskom fizicaru Dzejmsu
Watu (james Watt).
Snagu od jednog vata ima tijelo koje za vrijeme od jedne sekunde izvrsi rad od
jednog dzula.
Danas nema idealnih masina, koje nemaju gubitaka i gdje se say ulozeni rad pret-
vara u korisni.
1 . Sta je snaga?
cl I{'dndk _ kofi(v'l1ii<l.1
Ak
11=---
Odgovori na sljedeca pitanja:
2. Koliki rad i z v ~ s i djecak ako, djelujuCi silom od 10 N, pomjeri kutiju za 5 metara?
3. Koja je jedinica za snagu?
4. Kakva je razlika izmedu korisnog i ulozenog rada?
5. Sta je koeficijent korisnog dejstva masina
6. Koliku snagu ima djecak koji izvrsi rad od 10 J, za vrijeme od 5 sekundi?
7. Zasto je koeficijent korisnog dejstva uvijek manji od 1?
Vrste mehanicke enel'gije
Mehanieka energija se dijeli na:
- kineticku energiju, koju tijelo ima zbog svog kretanja
- potencijalnu energiju, koju tijelo ima zbog svog polozaja i medudjelovanja s drugim
tijelima.
Kinetieka energija je povezana sa kretanjem. Promjena brzine dovodi do promjene kine-
tieke energije. Kinetieka energija zavisi i od mase tijela. Kinetieku energiju imaju kapi
kise, ptice kad lete, rijeka koja teee, automobil koji se krece.
Maternaticki se moze dokazafi ria je kineticka energija tijela
data obrascem:
rnv
2
2
gdje je m - masa tijela, v - njegova brzina.
Napomena: Tijelo koje ima energiju maze da vrsi rad. Kuglica koja se krec'e
pomjerila je valjak u nasem ogledu. Sto je bila vec'a kineticka energija ku-
glice, to je ana izvrsila veCi rad na pomjeranju valjka.
LlEk " A
gdje je ,\Ek - promjena kineticke energije
bogu sto je
kineticka
energija cigle
sarno pola
kvadrata
inace ...
147
148
Energija tijela na Zemljinoj povrsini koju tijelo ima zbog svog polo-
iaja u odnosu na Zemljinu, naziva se gravitacionom potencijalnom
energijom. Potencijalna energija odrectuje se u odnosu na neki re-
ferentni nivo gdje je jednaka nuli. Pri razmatranju gravitacione po-
tencijalne energije najprije treba odabrati nivo u odnosu na koji mje-
rimo visinu h. Taj proizvoljno odabrani nivo zove se nulti iii refe-
rentni nivo.
Kad se za referentni nivo uzme Zemlja, potencijalna energija pri po-
dizanju tijela na visinu h iznad Zemlje bice
m je masa tijela, g, ubrzanje zemljine teie, a h visina iznad povrsine Zemlje na koju je
neko tijelo podignuto.
Potencijalna energija llsljed sile teie jednaka je radu koji je izvrsen pri dizanju tijela na
neku visinu h.
Jabuke na stablu imaju potencijalnu energiju. Skijaci na zicari (slika a), putnici na vra-
tolomnoj zeljeiniGi (slika b) imaju potencijalnu energiju.
Jedinica za potencijalnu i kineticku energiju, kako smo rekli, je jedan diul (1 n.
Potencijalna energija nije sarno svojstvo tijela vee sistema koje cine Zemlja i tijelo.
Ukupna mehanicka energija jednaka je zbiru kinetiEke i potencijalneenergije
Pokusa;te sami izraclInati promjenll potencijalne ener-
gije, odnosno rad da bi se ropta izdigla na visinu hl i
c
h2 kao na slid. h2
,
Koristite metarskll trakll da izmjerite rastojanja AS i
AC, na kojima se lopla nalazi, kao i vagll na kojoj cete B
izmjeriti maSli loptice. --!I--,l---:
A
Pretvarallje ellergije iz jednog oblika u drugi (Zakon odrianja energije)
jos prije sto godina naucnici su izvodili eksperimente i dokazali da: energija ne moze
niodkuda nastati iii nestati ali se moze pretvarali iz jednog oblika u drugi.
Mehanicka energija vodese u pretvara u elektricnu energiju. Elektricna
energija se moze itd. U prirodi traje proces stalne transformacije me-
hanicke energije u druge op/ike. Naprimjer, kada vucemo jedno tijelo preko drugog,
onda se zbog trenja u toplotu.
Automobilu je potrebna hetrl'iJska iz goriva da bi se kretao. Motor pretvara hemij-
sku energiju u mehanicku. Elektricni sat radi tako sto se hemijska energija u baterijama
pretvara u elektricnu. Kada zvoni, elektricna energija se pretvara u zvucnu.
Zakon 0 odrzanju energije glasi:
Energija se ne moze unistiti n; iz ('ega stvoriti,
samo moze prelaziti iz jednog oblil<a 1I drugi.
149
150
Sad a cemo nesto reci 0 zakonu 0 odrzanju mehanicke energije.
Smatracemo da je sistem izolovan. To znaci da na njega djeluju
spoljasnje sile. smatracemo da nema prelaska mehanic-
ke energije u druge'oblike. Naprimjer, nema otpora vazduha, odnos-
no trenja pri kretanju tijela
Kad bacamo Imglicu sa visine h da slollodl1o palla, prelvara se
potencijalna energiia kuglice II kinetilku.
Na slid vidimo pretva-
ranje kineticke energi-
je u potendjalnu prili-
kom skoka skakaca.
Padanjem njena brzina raste, a visina opada. Smanjuje se njena potencijalna energija a
povecava kineticka. U momentu pad a sva potencijalna energija prelazi u kineticku. Ti-
jelo istovremeno moze posjedovati kineticku i potencijalnu energiju (primjer kuglice kod
slobodnog pada). Tada je ukupna energija
E = Ep + Ek
Iz prethodnog primjera smo zakljucili da iznos ukupne mehanicke energije u izolova-
nom sistemu mora biti stalan (konstantan)
E = Ep + Ek = const
gdje je Ep potencijalna energija, a Ek kineticka eneregija. Ovaj zakon se zove zakon 0
odrzanju mehanicke energije, i glasi:
Ukupna mehanicka energija izolovanog sistema je Iwnstantna. Ova tvrdnja vazi ako ne
djeluje sila trenja!
Vazniji iskazi
- Imamo dvije vrste mehanicke energije: potencijalnu i kineticku energiju.
- Kineticka energija je energija koju tijelo ima kada se krece.
- Potencijalna energija je energija koju tijelo ima zbog medudjelovanja s drugim tije-
lima.
- Kineticka energija jednaka je poluproizvodu mase tijela i kvadrata brzine,
Ek = mv
2
/2
- Potencijalna energija proporcionalna je masi tijela i visini iznad zemlje na kojoj se
tijelo nalazi Ep = mgh.
- U prirodi se vrsi stalno pretvaranje jednog oblika energije u drugi.
- Zakon 0 odrzanju mehanicke energije glasi: ukupna mehanicka energija izolovanog
sistema je konstantna.
151
152
Odgovori na sljedeca pitanja:
1. Koje vrste mehanicke energije znas?
2. Kada tijelo ima kineticku energiju?
3. Kada za tijelo kazemo da posjeduje potencijalnu energiju?
4. Oa Ii knjiga koja stoji ima potencijalnu iii kineticku energiju?
5. Navedi primjer pretvaranja potencijalne u kineticku energiju i obrnuto.
6. Kako glasi zakon 0 odrZanju mehanicke energije?
7. Koliku kineticku energiju ima tijelo ako se krece brzinom 2 mis, amasa mu
iznosi 5 kg?
8. Kolika je ukupna mehanicka energija lopte mase 5 kg na visini 10 metara?
Trenje
Kada je pustimo da slobodno pada kolika ce joj biti kineticka, potencijalna i
ukupna energija na povrsini te visine? g = 10m/5
2
.
(R: E = 500 ); Ep = 250 ); Ek = 250 J)
Kada guramo tijelo po podlozi osjecamo kako zapinje, pogo-
tovu ako je podloga po kojoj se tijelo krece hrapava. To je zato
sto ga zadrzava sila trenja. Sila trenja djeluje uvijek tako da
zaustavlja kretanje iii usporava tijelokoje se krece.
Sila koja se javlja oa dodirnim povrsinama, pri lIzajamnom
djelovanju dva tijela Iwja se kreel!, naziva se sila trenja. Uzrok
pojave trenja je hrapavost povrsine tijela, odnosno privlacne
medumolekularne sile (slika 1.1). Kad trljate dlanove toplota
kojll osjecate dolazi od trenja.
Sila trenja usporava kretanje tijela.
Smjer sile trenja je suprotan smjeru kretanja tijela.
Sila trenja se suprotstavlja kretanju tijela po povrsini drugog tijela. Od
cega zavisi sila trenja? ." I. ... .' ;.) .. 'i
Sila trenje, dakle, zavisi .•. o.·.d.· .. · ..... u.· ... g. la. callost ... i. dodirne povrsine i sile kojorn
'c .. , "1" 'J., ,-",
tijelo potiskuje podlogu. 'ne zay!si od velicine dodirne povrSine.
Ftr - sila trenja
J.1 - koeficijent trenja
Fn - norrnalna sila
If: J.1'·:Fn
Sila trenja je jednaka proizvodu koeficijenta trenja i sile koja norrnalno djeluje na povrsinu.
Pod silorn pritiska podrazurnijeva se norrnalna kornponenta sile koja se javlja kao reak-
cija tezine na podlogu (slika 1.2). Jednaka je po intenzitetu tezini tijela kada tijelo lezi
na horizontalnoj podlozi, irna isti pravac kao i tezina sarno je suprotnog srnjera.
Srnjer sile trenja je suprotan smjeru kretanja tijela.
Sila trenja se suprotstavlja kretanju tijela po povrsini drugog tijela.
Koeficijent trenja je odnos sile trenja i normalne sile. Konstantan je i karakteristican za
odredene supstance.
153
154
Kada tijelo lezi na horizontalnoj podlozi, onda je sila koja
normalno pritiska podlogu jednaka tezini tijela Fn = G.
Ako je:
11 =
F
tr
= 11 G iii
Slike iznad nam pokazuju
trenje koje vrsi brod
krecuCi se povrSinom vode
i automobil po cesti.
Postoje dvije vrste trenja, trenje Idizanja i trenje kotrljanja.
Trenje kotrljanja se javlja kad se tijelo kotrlja po povrsini drugog tijela.
Mozemo zakljuciti da je sila trenja klizanja veca od sile trenja
kotrljanja.
Kod kotrljanja molekuli tijela i povrsine medusobno se ne taru kao
kod klizanja.
Trenje nastaje izmedu tijela koja se krecu i vazduha. Otpor koji vaz-
duh pruZa prilikom kretanja zove se vazdusni otpor.
Meteori, kad udu u Zemljinu atmosferu, usijaju se zbog vazdusnog
otpora. Svaka sila koja se opire kretanju je, ustvari, sila trenja pa je
i otpor vazduha sila trenja.
Ledene povrsine posipamo pijeskom cime znatno povecavamo tre-
nje sto nam omogucuje lakse kretanje. Trenje moze biti korisno i
Alpinisti nose eipele
sa donom od sirove
gume, da bi trenje
bilo veee.
kada je potrebno zaustaviti vozilo. Kocnice rade na principu trenja.
Trenje moze biti i stetno. Uvijek postoji trenje izme<1u pokretnih di-
jelova masine. Zato oni vremenom propadaju. Podmazivanjem po-
kretnih dijelova masine sprecava se veliko trenje me<1u njima. Drugi
nacin smanjenja trenja postize se kuglicnim lezajevima (slika 1.3). To
su loptice koje se kotrljaju jedna pored druge i razdvajaju pokretne
dijelove masine. Tako smanjuju trenje (trenje kotrljanja je manje od
trenja klizanja).
Vazniji iskazi
sl. 1.3
- Sila trenja jednaka je proizvodu normalne komponente sile koja djeluje na pod/ogu
i koeficijenta trenja I!, koji je razlicit za razlicite materijale.
- Postoje dvije vrste sile trenja: sila trenja klizanja i sila trenja kotrljanja.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Kako djeluje sila trenja? Kakva je to sila?
2. Koje vrste trenja imamo?
3. Od cega zavisi sila trenja?
4. Cemu je jednaka sila trenja?
6. Kolikom najmanjom silom mozemo pokrenuti tijelo mase 1
trenja izme<1u tije/a i podloge O,2?
(R: F = 2N)
kg ako je koeficijent
it
155
156
Mehanicki rad jednak je proizvodu intenzite-
ta sile i predenog puta, ako se pomjeranje vrsi
u pravcu djelovanja sile.
Snaga se definise kao kolienik rada i vremena
za koje je taj rad izvrsen. Snaga je skala rna
velieina.
Kineticka energija je iednaka poluproizvodu
mase i kvadrata brzine tiiela.
A = F • S
A
P=
t
2
Potencijalna- energija usljed sile teze jednaka
je radu koji je izvrsen pri dizanju lijela na
neku visinu h. Ep = mgh
Ukupna mehanicka energija izolovanog si-
stema je konstantna. E = Ep + Ek = const
Sila' trenja Je proporcionalna koeficijentu
trenja i sili koja okomito djeluje na podlogu. F
tr
= ~ . F n
,os u starom Egiptu su konstruisali toplotne
strojeve. Strojevi gdje su se vrata hrama sama
otvarala, dok su Ijudi mislili da se radi 0 nepri-
rodnim silama. ljudi su jos u starom vijeku po-
kusali nati masinu koja ce kada se jed nom po-
krene moti raditi bez utroska energije. Ova
masina bi bila idealna masina. Stroj
koji bi radio bez utroska vanj-
ske energije zove se perpetum
mobile.
Prije 500 godina leonardo
da Vinci je tvrdio da se
takva masina ne moze na-
praviti, a Francuska akademija nauka je donijela odluku da
vise nece razmatrati ova; problem. Tek kasnije je otkriven
zakon 0 ocuvanju energije.
James Watt. (1736-1819),engleski inzinjer izmislio je parnu maSinu koja je posta-
lasiroko primjenjivana. Njegova fabrika bila je prva fabrika parnih strojeva.
,edinica za snagti je ime po njemu.
James Prescot ,ui (1818- 1889). Jul je prvi
ustanovio zakon 0 odrZanju energije, napra-
vivsi stroj za pretvaranje mehanicke energije
u toplotu.
157
158
Prosti mehanizmi
Prosti rnehanizrni su sprave kojirna sa rnanjorn silorn rnozerno sa-
via dati vea teret.
Ljudi su za proste rnehanizme znali jos u starom vijeku. Nepoznava-
juCi slozene masine koristili su proste da bi lakse gradili, prenosili te-
ret i slieno.
Kako Ii su samo nastale piramide, ta svjetska euda koja je eovjek gra-
dio kada nije imao nikakvu masinu kakve danas poznajemo, i jos
mnogo drugih graoevina eijoj se Ijepoti i danas divimo.
los prije nekoliko
hiljada godina Ijudi
su otkrili da je lak-
se rasdjepiti bal-
van ako u njega
ukucaju klin.
Ljudi su koristili kotur da bi vadili vodu iz bunara, strmu ravan da bi
neki predmet popeli na visinu i polugu da bi koristeci manju silu
podigli veci teret.
Poznajemo pet vrsta prostih
mehanizama ito: poluga, strma
ravan, pornicni i nepornicni
kotur, tocak i zavrtanj.
Pomocu prostih mehanizama
se manjom sHorn mOle savla-
dati veCi teret, moze se mije-
njati smjer i Ilapadna tatka
sile.
ac, je znao kako se moze uraditi pyno sa pros-
tim mehanizmima. Cak je izjavio: "Dajte mi dovoljno jak oslonac
pa cu podia djelu ZeIlJ1ju".
Slika pokazuje kako Arhimed pomocu poluge pokusava podia
Zemlju.
Mnogo je lakse podici telak te-
ret ako upotrijebimo dugaeak
stap koji zovemo poluga. Poluga
se oslanja na oslonac. Makaze
su poluga, klijesta takooer.
Oslonac kod makaza je mjesto
gdje se nOlice makaza ukrstaju.
Sigurno ste koristili cekic, klije-
sta, zavrtanj, stepenice da se
uspenjete iii posmatrali kako rad-
nici na graoevini dizu kantu s
malterom pomocu kotura.
Kolica s jednim tockom su vrsta poluge. Tocak je
oslonac poluge.
Kada se zelimo popeti na visinu mozemo to ura-
diti penjuci se uz uze, djelujuci silom misica koja
mora biti jednaka nasoj sopstvenoj tezini
Drugi nacin je da se penjemo uza stepenice. Tada
se koristi prosti mehanizam (strma ravan), sto je
mnogo lakse nego u prvom slucaju.
Jednostrana poluga
Vaznost prostih mehanizama je u tome sto pomocu njih laldie vrsimo rad
159
160
Poluga
Jedan od prostih mehanizama je poluga.
Ona moze biti dvostrana i jednostrana.
Na slid 1.1 je prikazana dvostrana polu-
gao Kod takve poluge sila i teret se nalaze
na raziiCitimstranama odoslonca.-
Na slici 1.2. je prikazana jednostrana po-
luga. Sila i teret se nalaze na istoj strani
oslonca. I kolica su jednostrana poluga 05-
lonac je toeak kolica.
Kao poluga' moze posluziti 5vaiw cvrsto tijelo
.,
koje se moze obrtaii 01<0 svog oslonca.
Velicina obrtaja ne zavisi samo od sile vee i od
kraka sile. Krak sile je najkraee rastojanje izmedu
pravca djelovanja sHe i 0510nca.
Proizvod sile F i kraka sile d je moment sile:
M= Fd
51. 1.2
5to je veei moment sile veee je obrtanje. Sa momentom sile smo se vee upoznali (po-
gledaj na stranu 62).
Uslov ravnoleze na poluzi
Poluga je u ravnotezi kada su momenti sile koji djeluju na nju u ravnotezi.
b=6m
Izraz mozemo pisati i u obliku propordje da se sile koje djeluju sa dvije strane poluge
stoje u obrnutom odnosu sa njihovim kradma: .
Po polo.zaju oslonca, tereta i sile, odredite sami kojim vrstama poluge
pripadaju uredaji na slici.
t
[61
162
Primjer: za dvostranu polugu je klacka-
liea. Sigurilo stc 5C kao elijctc klaekali i
uvjerili ste se cia vas partner 5 druge stra-
Ile klackalice moze imati i zilatno vecu
tezinu nego sto je vasa ako se nalazi na
razlieitoj strani oel oslonca a cia klacka-
I iea bude u ravnotezi.
Pokusajte sailli izracunati momente sile
kojima djceak i djevojeica cljeluju na
oslonac.
Vazniji iskazi
Proste masine su sprave kojima se moze manjom silom savladati veci tere!.
Imamo vise vrsta prostih mehanizama: strma ravan, poluga, pomieni i nepomieni
kotur, zavrtanj. . .. ...
, - ',' '_, ,', ,.' it
Svako cvrsto tijelo koje se slobodno moze obrtatiokosvog oslonea zove se poluga.
Imamo dvije vrste poluge: jednostranu i dvostranu polugu.
- Poluga je u ravnotezi ako su momenti sile jednaki:M{=
:::::t
a) b)
Odgovori na sljedeca pitanja
1. su prosti mehanizmi?
2. Nabroj proste mehanizme koje znas.
3. Za koje tijelo mozemo reci da je poluga?
4. Koje vrste poluge znas?
c)
5. Napisi uslov za ravnotezu na poluzi. fAko sila koja djeluje na krak poluge iznosi
20 N, a duzina tog kraka je 30 em, koliki teret se moze podici na drugom kraju
poluge ako je duzina s druge strane oslonea 10 em?
6. Da Ii je poluga na slici a) u ravnotezi? Objasni!
7: Kolikom silom treba djelovati na drsku klijesta, ako treba iscupati ekser? Prilikom
cupanja djelujemo silom od 200 N (slika b)! (R: F
1
·20 em = 200 N ·4 em , Fl = 40 N)
8. Na slici e) prikazano je djelovanje sile od 12 N na rastojanju 1 em od oslonea.
Kolikom silom i na kom rastojanju treba djelovati s druge strane oslonea, da bi
poluga bila u ravnotezi? (R: F2 = 4N)
Strma "avan
To je svaka ravan nagnuta prema horizontalnoj
ravni za izvjestan ostri ugao. Strma ravan je pros-
ta masina koja sluzi da se manjom silom podig-
ne veci teret.
Olaksava dizanje tereta. Mnogo je lakse dizati
teret uz blagu kosinu, nego ga dizati pravo uvis.
Strma ravan je prosti mehanizam koji sluzi za
lakse podizanje predmeta na visinu,
Veliki teret cemo tesko dici na visinu snagom misica. Lakse ga je izgurati uz kosu dasku.
Uz strme stepenice teze se popeti nego uz ste-
pen ice manjeg nagiba.
Stl'ma ravan se primjenjuje za dizanje tijela
(tereta) na visinu, pri cemu je potrebna manja
sila nego sto je tezina ferefa.
Strmu ravan mozemo posmatrati preko pravo-
uglog truogla( slika 1) .
. K a t ~ t a b pre()stavlja osnovicu trougla strme
ravni
Kateta h visinu strme ravni
Hipotenuza I duzinu strme ravni.
Strama ravan moze imati manji iii veCi nagib.
Nagib iii uspon strme ravni predstavlia Iwlicnik vi-
sine i duzine strme rav'ni: sl. I
h
u=---
I
163
164
Ravnoteia na stl'moj ravni
Kada tijelo postavimo na ravnu podlogu one
svojom tezinom djeluje na podlogu G = mg.
Ako tu podlogu ukosimo, dobicemo strmu
ravan, slika 2.
Tezina se, kao sto se vidi sa slike, razlaze
na dvije komponente paralelnu koja je para-
lelna duzini strme ravni i normalnu kompo-
nentu, koja je normalna na duzinu strme
ravni. Paralelna komponenta sile zove se i G =
aktivna komponenta sile. Kada bi mjerili te-
zinu tijela dinamometrom vidjeli bismo da
je ona veca od paralelne komponente sile.
sl.2
F
P
G=mg.

Da bi tijelo uspeli uz strmu ravan moramo savladati samo paralelnu komponentu sile Fp.
Tada je potrebno savladati samo jednu komponentu tezine a ne i cijelu tezinu. Tijelo se
lakse podize uz strmu ravan nego da se direktno dize na visinu. U drugom slucaju bi se
moralo djelovati silom kolika je tezina tijela.
Kada posmatramo pravougli trougao koji obra-
zuje presjek strme ravni i pravougli trougao
koji obrazuje paralelna komponenta tdina ti-
jela i normalna komponenta sile, mozemo za-
kljuciti da su slicni. Iz toga slijedi:
Fp : G = h : I
Fn : G = b : I
Intenzitet paralelne komponente sHe povecava se sa nagibom strme ravni. Iz odnosa
koji smo naveli mozemo pisati da je:
h
Fp= G---
F p je sila koja vuce tijelo niz strmu ravan. Tu silu treba uravnoteziti. Ona je manja od
tezine tijela.
Za one koji ieie znati vise
U pravcu strme ravni djeluje i sila trenja. Smjer sile trenja suprotan je smjeru komponente sile Fp.
Kada tijelo klizi niz strmu ravan stalnom brzinom, onda su te dvije sile u ravnotezi:
Ftr = Fp
Sila trenja je jednaka proizvodu normalne komponente i koeficijenta trenja It Kod strme ravni je:
Ftr = 11 Fn
b
F t r = ~ G ---
Da bi tijelo bilo u ravnotezi na strmoj ravni sila trenja mora biti jednaka paralelnoj komponenti sile Fp = F
tr
h b h
G--- ~ G - - - -
> ~ = - - - -
b
Dakle osim tezine moramo znati osnovicu, visinu i duzinu strme ravni kako bi mogli posmatrati kretanje
tijela.
Pomicni i nepomicni kotumvi
Sli t;lkoderiecinil vrsta
prosliil mehanizarna.
Pomi(ni kOluwvi sluze da
S1':' sa Inanjom silom po-
digne vee'i terC't.
Nepornicni koturovi sluze
promjenu sllljera dje-
lovanja sile.
Ovako
je dva puta
lakse!
165
166
Rad !iilc kod prostih mehal1izama
Kada smo govorili 0 radu vidjeli smo da
je rad jednak proizvodu sile i predenog
puta, ako se tijelo krec'e u smjeru djelo-
vanja sile.
Rekli smo da kada koristimo proste me-
hanizme manjom silom mozemo savla-
dati vec'i teret. Da Ii c'e se shod no tome
dobiti vec'i rad od ulozenog.
Na ovo bi se pitanje odmah moglo odgo-
voriti na osnovu ranije recenog da ni sa-
vremene masine ni.su idealne i da je ulo-
ieni rad uvijek veti od korisnog.
F
p
Da ovo pravilo vazi i za proste masine dokazac'emo na primjeru strme ravni
Tijelo tezine G (trenje zanemareno) guramo uz I. Da bi ga doveli do
vrha strme ravni moramo savladati aktivnu
I
Tijelo, penjuc'i se na vrh strme ravni, mora prec'i put koji je jednak duzini stme ravni I.
Rad koji se izvrsi je:
A = Fp 1
h
A= G I
I
odnosno,
A= G' h
Isti rad bi ulozili kada bi bez strme ravni predmet podigli na visinu h.
Dakle iako rnanjom sHorn mozerno podid lied terel, rad koji dobijerno je isti.
Koliko je puta manja sila toliko je puta duzi put. Izvrseni rad je jednak.
Pokusajte sarni objasniti knko djeiujP sistern
rOVJ. Materijal koji vam je pOlreban:
.. dvije melle
- dva prijatelja
- kanap
1. Zavpzati jedan kraj kanapa, za drsku jedne mer-
le, zatim provuci kanap oko drske druge mefle,
ponovo oko prve i ovo ponoviti nekoliko pula.
1. Zamoli 5voje prijatelje da uzmu u ruke
cia ih drze kao na sliei. rink Ii dfZi'. slobodarJ
kanapa.
3. Reei tvojim prijateljima dKl poku5Kliu dKl razdvoje melle vukuCi
to vrijeme, Ii vuees kanap i zadrzavas metle zajedno.
zadiviti !voje prijatel
Zanvaljuju6 kolutovima t.u ovom ,0 SlI' dlrslke m:eul,ii)i"
postaje nam lanko drzati zajedn€} .. Sto viSe ptiilia
bacis kanap preko mette tvoia se /l}u!lra IlIi«irvOS,ijFltllci,
i to tI omgucava da zadrz.iis na tstuji U!(:Jia;fijienos,jj m:eli[i€ i,a;lko,
in neko sa Pl.1I10 jaiom siiom, ad one kojiom ,j,
kusava razdvojiti.
U vllcene LI dpeJe tsfifka des no)! !aht..:o 5<: stegml,.
Objasni zas.,o?
Vafniji iskazi
Za
- Strmu ravan mozemo posmatrati preko njenog presjeka koji predstavlja pravougli
trougao, Elementi strme ravni su duzina strme ravni I, vis ina strme ravni h, i
osnovica strme ravni h,
- Strma ravan iii kosina je prosta masina koja sluzi za lakse podizanje tereta na
visinu.
- Tezina tijela na strmoj ravni se razlaze na aktivnu komponentu koja je paralelna
duzini strme ravni, i komponentu normalnu na duzinu strme ravni. Oa bi tijelo
vukli uz strmu ravan potrebno je savladati samo aktivnu komponentu sile.
- Kod prostih mehanizama dobijeni rad nikada ne moze biti veCi od ulozenog. Sa
manjom silom mozemo savladati vecu silu. Ali, koliko se na sili dobija to se na
putu (pomjeranju) gubi.
167
168
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Koji su osnovni elementi strme ravni?
2. Na koje se komponente razlaie teiina tijela na strmoj ravni?
3. Kako najednostavnije napraviti strmu ravan?
4. Izmjerite duiinu i visinu strme ravni po kojoj se lopta kotrlja(vidi sliku iznad). Njena
masa je 1,5 kg. Kolikom silom treba djelovati da bi se lopta zaustavila?
5. Kolikom silom treba djelovati na tijelo cija je teiina 100 N, da bi se popelo uz strmu
ravan duiine jednog metra, ako joj je visina 0,8 m?
Arhimedov zavrtanj
VI. TOPLOTNE POJAV!l
Za toplotu mozemo reCi da je to utlutrastlja ener·
gija haoticnog kretanja moleko/a nelwg tijela.
Toplotne pojave mozemo opisati sa sljedeCim fl-
zickim velicinama:
- unotrasnjom eoergijom
- temperaturom
- kolicinom toplote.
Kada se govori 0 toplotnim pojavama, potrebno
je obratit paznju na untrasnju strukturu sup-
stance.
••
Supstanca se sastoji od molekula koji se krecu. Kod gasova i tecnosti molekuli se krecu
haoticno. Ovo kretanje se zove Braunovo kretanje. Usljed haoticnog dolazi do
mnostva sudara, prilikom cega molekuli mijenjaju brzinu i predaju dio energije prilikom
sudara. Kada se gas zagrije cestice u sa-
mom gasu krecu se intenzivnije (slike a
i b). Ovo se de!iava zato !ito se atomi
brze krecu i jace udaraju jedni u druge.
Zbog toga zauzimaju vise prostora.
Zbog ovoga, nesredeno haoticno kreta-
oje molekla mogli smo nazvati i toplot-
nim kretanjem.
Toplotno kretanje se ne moze zaustaviti.
I kod najnizih temperatura koje je cov-
••••••••
••••••••
••••••••
cvrsta tvar (hladna)
cvrsta tvar (topla)
jek uspio dobiti, molekuli lagano osciluju oko svojih ravnoteznih polozaja.


hladan plin
topao plin
Ogledi pokazuju da je temperatura tijela visa !ito se cestice brze krecu. Toplotno kreta-
nje prisutno je u svim tijelima. 0 ovom kretanju nam svjedoce mnoge pojave, naprimjer,
kretanje dima kroz prostoriju, strujanje vazduha i slicno.
Sve cestice unutar nekog tijela se krecu pa se toplotno kretanje moze nazvati i unutras-
nje kretanje, a energija koju tijelo ima zbog ovog kretanja naziva se unutrasnja energi-
ja tijela.
Unutrasllja energija je zbir ulwpne Idnetii:'ke energije molekula i potencijalnog uza-
jamnog djelovanja svih molelmla tijela.
U = Ek + Ep
Veeu energiju ima topla voda nego ista koliCina hladne vode.
Zagrijavanjem tijela povecava se brzina kretanja njegovih cestica, to jest, povecava se
srednja kineticka energija molekula. Zagrijavanjem se povecava i temperatura tijela. Mo-
zemo reCi da je temperatura tijela srazmjerna srednjoj kinetickoj energiji molekula. Sred-
nja kineticka energija i temperatura su razliCite veliCine mjere se razlicitim mjernim jedi-
nicama. Ranije smo naveli da se mehanickim radom moze mijenjati unutrasnja energija
tijela. Isto tako, energija moze da se prenosi izmedu dva tijela bez vrsenja nekog rada
toplotnom razmjenom.
169
170
Temperatura tijela
Pored unutrasnje energije toplotne pojave karakterise i temperatura tijela ne zavisi od
broja cestica koje cine tijelo niti od mase tijela.
Temperatura se uzima kao mjera energije za toplotno kretanje molekula. Ona, takoder,
odreduje toplotno stanje tijela. Kada se neka supstanca zagrijava, zauzima vise prostora
nego kada je hladna. To se zove toplotno sirenje. Kada se hlade, zapremina im se sma-
njuje. To se naziva toplotno skupljanje.
Sirenje IIiOze biti karisno. Aka se za-
glavi metalni pokIopac ad tegle kada
ga drfite ispad tople, vade on ¢e ola-
baviti.
Kada se neka supstanca
zagrijava, mijenjaju se
njene osobine, kao sto
su boja, zapremina itd.
Svaka od ovih promje-
na moze biti uzeta kao
indikator temperature. Sirenje moze biti opasno. Nikada
nemojte griiati herl11etickj zatvo-
rene boce.sa gasom iii ih bacati u
vatru, G a ~ je pod pritiskom. Za-
grijavanjem boce, gas se naglo siri
i bocica eksplodira,
Termometar je instrument za mjerenje temperature. Postoje razne vrste termometara, a
svi rade na principu mjerenja neke veliCine koja se mijenja s promjenom temperature.
Neki termometri sadrie alkohol, neki zivu, a neki gas, Termometar s tecnoscu mjeri
porilst zapremine tecnosti, tako da porast zapremine oznacava porast temperature.
Postoje dvije mjerne skale za temperaturu:
Celzijusova skala, nazvana po Andresu Celsiusu, bazirana je na tackama mrznjenja i
kljucanja vode. Tacka mrznjenja Ciste vode na normal nom pritisku je (O°C), dok je tacka
kljucanja ciste vode na normalnom pritisku (1000C). Ako nivo zive pri mrznjenu vode
oznacimo sa ooC, a nivo zive pri kljucanju 100
0
C, dobicemo dvije stalne temperature.
Po Celzijusovaj skali ovaj se interval dijeli na 100 jednakih dijelova. Svaki dio predstav-
Ija jedan stepen - 1°C.
Kelvinova skala - Naucnik Kelvin je u 19 stoljecu, uveo u fiziku tzv. apsolutnu skalu tem-
perature. ana ima dvije tacke: temperaturu apsolutne nule (0 K) i trojnu tacku vode
(273,16 K). Apsolutna nula temperarure izrazena u Celzjusovom termometru, iznosi·:
O(K) = -273,15
0
C
Ako temperaturu u u °c obiljezimo sa t, a temperaturu izrazenu u kelvinima (K) sa T,
onda je:
T(K) = t (0 C) + 273,15
Inace se temperatura apsolutne nule, -273,15
0
C ne moze dostiCi.
Anomalija vode
Sva tijela, tecna cvrsta i gasovita, mijenjaju svoju zapreminu prilikom zagrijavanja. Za-
premina tijela se povecava dok se gustina tijela smanjuje.
avo nije slucaj sa vodom kod koje se prilikom zagrijavanja pri odredenom tempera-tur-
nom intervalu, zapremina smanjuje.
avo se desava kada se voda zagrijava od 0° C
do 4
0
C. Tada se zapremina \lode smanjuje, a
gustina vode se povecava.
Led bi trebao imati manju gustinu od vode zato
sto je temperatura leda manja od temperature
vode. Ali, kada zaledimo flasu napunjenu vo-
dom ona najcesce puca zato sto je zapremina
leda veca. Voda je najgusca na 4
0
C. Na ovoj
temperaturi ima najmanju zapreminu.
Pojava da voda smanjuje svoju zapreminu pri zagrijavanju od OOC do 4°C, zove se ano-
malija vode.
Anomalija vode omogucava da zivi svijet u vodi opstane zimi po niskim temperaturama.
Voda ispod ledenih mora i jezera je 4
0
C. Led koji je isplivao na povrsinu sprecava dalje
hladenje vode.
171
172
Temperatura vode ispod leda je 4
0
C, iako je temperatura vaz-
duha znatno nib. To omogucava da ribe u moru prezive zimi.
Vrste termometara
Sprava za mjerenje temperature, kako smo ranije naveli, je ter-
mometar. Svaki termometar radi na principu toplotnog sirenja. U
staklenoj cjevcici se nalazi tecnost. Kada se termometar zagrijava
tecnost se penje uz cjevCicu zbog toga sto se tecnost siri brze od
stakla. Kada se termometar hladi, tecnost se povlaci nadolje.
Najcesc'e se upotrebljava zivin termometar.
Zivin termometar radi na principu povec'anja zapremine zive pri-
likom zagrijavanja. Na kraju ima malo prosirenje koje sluzi kao
rezervoar. Kada se temperatura povec'a, povec'a se i zapremina
zive, sto dovodi do porasta visine stuba zive u cjevCici.
Posmatrajmn uredaje kao
na slid. Zagrljavanjem
teennst se i!iri i penje
uz cijevcicu.
Cjevcica stoji na podlozi sa podiocima. Tako ocitavamo temperaturu.
Nesto osjetljiviji od termometra je toplomjer koji se koristi za mjerenje
temperature covjecijeg tijela. Njegova gomja granica nije 100
0
C vee
42
0
C, jer to je maksimalna temperatura Ijudskog tijela. Donja granica je
-34
0
C. Zbog suzenja koje ima pri dnu, toplomjer se mora protresti prije
upotrebe. U mjestima gdje temperatura okoline moze biti niza od 34
0
C,
upotrebljavaju se alkoholni termometri.
Govorili smo 0 svojstvu tijela da zagrijavanjem moze poveeavati zapre-
minu. Neka tijela zagrijavanjem poveeavaju svoju duzinu. Razliciti me-
. tali. se razlicito izduzuju pa se ovo svojstvo upotrebljava kod pravljenja
bimetalnih termometara. Trake od metala spojene su jedna preko druge
Razlii'iti metali se razlicito izduzuju
prilikom zagrijavanja.
kao na slici. Za ovaj termome-
tar traka je napravl jena od cin-
ka i zeljeza.
Kada ove trake ucvrstimo na jed-
nom mjestu, zagrijavanjem one
se saviju. U unutrasnjosti je me-
tal koji se zagrijavanjem manje '--
izduzuje. Postoji, takozvani, ot·,
pomi termometar. Pravi se najcesee od platin-
ske niti.
Pokusajte sami napraviti termomelar. U bocu, kao na
slici naspite vodu i neku boju za tecnost. Zatvorite je plu-
tanim cepom kroz koji eete provuei slamcicu. Pazite da
slamcicu zalijepite voskom. Napunite slamku obojenom
tecnoscu iznad cepa. Na poledini mozete zalijepiti i pa-
pir na kome markirate nivo za koji se tecnost popela i
uporedite sa kuenim termometrom, Nivo u flasi ee rasti
zato sto se voda siri kad se zagrijava, a skuplja kad se hladi.
173
174
Vazniji iskazi
- Toplotne pojave karakterisu fizicke veliCine: unutrasnja energija, temperatura i
kolicina toplote.
- Unutrasnja energija tijela jednaka je zbiru kineticke energije cestica u tijelu i poten
cijalne energije koje imaju cestice zbog svog polozaja.
- Temperatura tijela je mjera kineticke energije molekula.
- Jedinica za temperaturuu 51 je kelvin (1 K), a koristi se i Celzijusova temperaturna
skala.
- 5va tijela u prirodi povecanjem temperature povecavaju i svoju zapreminu, dok im
se gustina smanjuje. Ova pojava se kod vode, za odredeni temperaturni interval,
desava obrnuto. Od 00 do 4
0
C zapremina vode se smanjuje a gustina povecava.
Pojava se zova anomalija vode.
- Unutrasnja energija se mijenja radom i toplotnom razmjenom izmedu tijela.
- Vrste termometara koje koristimo su: termometar sa zivom, koji se najcesce upotrebljava,
alkoholni termometar i bimetalni termometar koji radi na principu razlicitog iste-
zanja metala prilikom zagrijavanja.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta su toplotne pojave i sta je uzrok toplotnih pojava?
2. Kojim velicinama se opisuju top/otne pojave?
3. Sta pokazuje temperatura tije/a?
4. Nabroj vrste termometara i temperaturnih skala koje znas.
5. Kolika je temperatura apsolutne nule u stepenima Celzija?
6. Koje su osnovne tacke na termometru?
7. Sta je unutrasnja energija?
8. Cime se mijenja unutrasnja energija?
9. Objasni !ita zanCi pojam anomalija vode; za koji temeperaturni opseg se voda
ponasa razlicito od ostalih supstanci u prirodi?
Prenosenje toplote
Upoznali smo dvije velicine koje su karakteristicne
za toplotne pojave: unutrasnju energiju i temperatu-
ru tijela. Treca velicina, koja karakterise toplotne po-
jave, je kolicina toplote (Q).
Unutrasnja energija se moze mijenjati radom ali i to-
plotnom razmjenom tijela. Jedno tijelo odredenu ko-
licinu toplote predaje drugom tijelu.
VeliCina koja je mjera promjene ullutrasnje energije
toplotnom razmjenom je koliCina toplote.
Toplota se moze prenositi: provodenjem iii konduk-
Kolicina toplote kojase unosi namir-
nkama trosi se fla rad miilica, odnos-
no mijenja se radom.
cijom, strujanjem iii konvekcijom i zracenjem iii radijacijom.
Provodenje iii kondukcija
Ako promijesamo toplo jelo metal nom kasikom ona ce
se zagrijati jer toplota prolazi kroz nju.
Ovako prenosenje toplote zove se kondukcija.
Neki materijali su dobri provodnici toplote, dok drugi
nisu pa ih nazivamo izolatorima.
Metali su dobri provodnici pa se toplota kroz njih do-
bro prenosi. Kada dodirnete metal osjetite da je hla-
dan, ovakav osjecaj imate zato sto ruka gubi svoju to-
plotu. Gasovi (kao vazduh) i tecnosti, uglavnom su
slabi provodnici toplote. Oni su toplotni izolatori.
Vazduh je dobar izolator. Vuna je topla jer njena vlakna cuvaju mnogo vazduha. Zimi
se ptice nakostrijese zato sto perje sa vise vazduha zadrzava toplotu.
Cesto koristimo drvenu kasiku kada mijesamo neko jelo zato sto je drvo toplotni izolator.
Proces prenosenja toplote, sa jednog mjesta na tijelu na drugo mjesto bez premjestanja
cestica, naziva se provodenje iii kondukcija.
175
176
StrujanJe
Ako se vazduh iii voda krecu mogu nositi toplotu sa sobom.
Jedan od nacina prenosenja toplote je i strujanje iii konvekcija.
Kad zagrijavamo vodu vidimo kako voda prelazi iz donjeg dijela posude u gornji, penje
se u vidu mjehurica, jednostavno se stvara jedna struja pored zidova case gdje voda
cirkulise. Gasovi i tecnosti se zagrijavaju strujanjem. Znamo da se topliji zrak podize na-
vise, a hladniji spusta dolje.
Proces promjene unutrasnje energije, premjestanjem dijelova supstance sa jednog mjesta
na drugo, naziva se strujanje iii konvekcija.
Dim iznad vatre dize se zbog kon-
vekcije. Vjetar je obicno strujanje vaz-
duha. Stvara ga konvekcijska struja
iznad povrsine zemlje.
Strujanje vazduha »ad . Jiyrppom
Strujanje vazduha odreduje vremenske prilike
Pokusaile sami dokazali pIHlll.<'!.1 ogleda na slid, da 51.' i Iwn gaso-
va foplota preHosi slrujanjem.
Potreban m;)lerijal:
svije!'a i sihle!'
- zaWlne rukavice
Kada je soba zagrijana olvorile vrala nekolilw cenlimetara, za-
pa/itl' ,viiecu i rJdite je blizu vrala pri vrhu. Piamell svijet'e ce 51'
savili vani. Zast!)?
Isto pOIl()vimo pri dnl! vrala, sarla ce 51.' pia men saviti p[ema
unutrasniosli so be.
Zasto?
Kulla islicp topliii vazduh i cpga je 10 posijedica?
r > r e n o ~ e n j e topiu{e :zracenjem
Kada je suncan dan, osjecamo toplotu zato sto primamo toplotnu energiju od Sun ca.
Ova toplotna energija prolazi 150 miliona kilometara kroz svemir. Ona ne moze stid
na Zemlju kondukcijom iii konvekcijom, vee putuje nevidljivim linijama koje se naziva-
ju toplotni zraci.
Ovaj vid prenosenja toplote je veoma vazan jer da nije ovakvog nacina prenosenja to-
plote ne bi bilo zivota na Zemlji. Toplota se prenosi zracenjem, od Sunca prema Zemlji,
kako smo rekli, bez ikakve materijalne sredine iii posrednika. Zemlja svu toplotu i svjet-
lost dobija od Sunca.
Mozemo zakljuciti da za prenoilenje toplote zracenjem nije potrebna nikakva materijal-
na sred!na.
Zracenjem se energija od izvora prenosi brzinom svjetlosti pomoeu cestica svjetlosti
koje se nazivaju fotoni.
Tamna tijela bolje upijaju toplotne zrake nego svijetla tijela. erne tvari upijaju vise to-
plote od bijelih. Snijeg se brze topi ako ga pospemo cadu.
177
178
Vazniji iskazi
- Velicina koja je mjera promjene unutrasnje energije toplotnom razmjenom, je
kolicina toplote.
- Toplota se moze prenositi: provodenjem iii kondukcijom, strujanjem iii konvekcijom
i zracenjem iii radijacijom.
- Proces prenosenja toplote, sa jednog mjesta na tijelu na drugo mjesto bez premje-
stanja cestica,[Jlaziva se provodenje iii kondukcija.
- Proces promjene unutrasnje energije premjestanjem dijelova supstance sa jednog
mjesta l1a tijelu na drugo, naziva se strujanje iii konvekcija.
- Zracenjem se energija od izvora prenosi pomocu cestica svjetlosti koje se nazivaju
fotoni.
Odgovori na sljedeca pitanja
1. !ita je kolicina toplote?
2. Kako se toplota moze prenositi sa jednog tijela na drugo?
3. Na slici je prikazana kada sa vodom. Jedan balon je napunjen hladnom, drugi
vrelom vodom. Objasni kako ce se ponasati balon, koji je na dnu kade, a kako
koji onaj koji je pri vrhu posude?
4. Kako se top Iota prenosi kroz metale?
5. Navedi primjer prenosenja toplote kroz tecnosti.
6. !ita je radijacija?
7. Zasto je parket zimi hladan?
KoliCina toplote
KoliCina energije koju tijelo primi pri zagrijavanju iii otpusta
pri hladenju naziva se kolicina toplote. Dakle, unutrasnja ener-
gija koju tijelo otpusta iii prima prilikom navedneih nacina pre-
nosenja toplote, naziva se koliCina toplote.
KoliCina toplole je mjera promjene unulrasnje energije. Oz-
nacava se sa Q. Jedinica je diul. Kolicina toplole je mjera
promjene unutrasnje energije.
UnutraJnja energlja se mljenja
radom, metal 5e zagrljava kada
Posto se u procesima predaje iii primanja kolicine toplote mi- 51! kuje.
jenja srednja kineticka energija njegovih molekula, mijenja
se i temperatura tijela.
yoda
).
. . . . i i i i L ~
a)
Spedficni toplolnl kapadtet jl' hmjno
jednal< kolicln; toplote koju heba da pri-
mi iii oIpusti jedinicna masa neke sup-
stance da oi jn; se temperatura povisila
zal K iii 1 () C Spedficni foplolni kapa-
citet vocle je 4,2 kl.
iz tabele vidimo da voda ima veoma ve-
liki specificni kapacitet.
Od kojih faktora zavisi kolicina toplote?
1. Kada ispitujemo zavisnost kolicine to-
plote od vrste supstance, uzec'emo dvije
razlicite supstance istih masa naprimjer
istu kolicinu vode i .live, kao na slici a.
Dovedemo im istu kolicinu toplote. Ti-
jela c'e se razlicito zagrijati, temperatura
se nec'e povisiti za istu vrijednost.
Stoga se uvodi velicina - specificn;
loplolni kapacitet. Svaka supstanca i ma
razlicit specificni toplotni kapacitet. Oz-
nacava se sa slovom c.
RazliCite supstance imaju razlicit specificni toplotni kapacitet.
2. Kolicina toplote zavisi od povisenja temperature .
Kada jedno tijelo od iste supstance i iste mase zagrijavamo ad temperature t1 do 12,
koliCina toplote povisi se za istu vrijednost za koju se povisi temperatura tijela. Dakle
kolicina toplote zavisi od promjene temperature. Povec'anjem temperature povec'ava se
unutrasnja energija molekula jer se oni brze krec'u. Zbog toga kazemo da je kolicina
toplote mjera za promjenu unutrasnje enrgije tijela.
-
179
180
3. KoliCina toplote zavisi od mase tijela
Uzmimo dva suda. U jedan uspimo 0,1
mo na istom grijacu do tacke kljuca-
nja, onda cemo vtcu kolicinu vode
dvostruko duze zagrijavati. KoliCina
toplote koja je potrebna za zagrijava-
nje nekog tijela onoliko puta je veca
koliko je puta veca masa tog tijela
kg vode, a u drugom 0,2 kg. Ako ih zagrijava-
KoliCina toplote potrebna da bi se pro-
mijenila unutrasnja energija nekom
tijeiu, jednal,a je proizvodu specific-
!log toplotaog kapaciteta c, mase ti-
jela m i promjene temperature !ijela.
Odavde mozemo izvesti formulu za sped-
ficni toplotni kapadtet tijela:
Q
c=----
m ·..it .
ml = 0,1 kg
velicina
oznaka veliCine
mjerna jedinica
oznaka mjerne jedinice
J
Jedinica za spedficni toplotni kapadtet je ---
kg' K
m2 = 0,2 kg
koliCina toplote
Q
diul
J
velicina specificni toplotni kapacitet
oznaka velicine c
mjerna jedinica dzul po kilogram celzijusa
oznaka mjerne jedinice
J/kgK iii J/kgOC
J/kgK
880
380
1930
4190
2350
130
Vazniji iskazi
- Unutrasnja energija se moze mijenjati radom i prenosenjem toplote izmedu
tijela koja se nadu u neposrednom kontaktu.
- Kolicina toplote koja se prenese na tijelo zavisi od vrste materijala od kojeg je
tijelo napravljeno. Zato uvodimo velicinu - specificni toplotni kapacitet.
- Specificni toplotni kapacitet odgovara toploti koju je potrbno dovesti jed nom
kilogramu supstance da bi mu se temperatura povisila za jedan stepen DC iii K.
- Kolicina toplote zavisi i od mase tijela koje zagrijavamo.
- KoliCina toplote zavisi od promjene temperature.
- Kolicinu toplote mozemo pisati kao proizvod mase supstance, specificnog
toplotnog kapaciteta i temperaturnog intervafa; Q = m c ( t2 - t1 ).
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta je kolicina toplote?
2. Od cega zavisi kolicina toplote?
3. Sta je specificni toplotni kapacitet?
4. Koja je jedinica za kolicinu toplote?
5. Kako se moze mijenjati unutrasnja energija tijela?
6. Za koliko se povisi temperatura vode u posudama, na slici gore, ako se svakoj
preda toplota od 4200 J?
7. Dovedena kolicina toplote je 1,26 MJ, a specificni toplotni kapacitet 4200 JlkgK.
Za koliki temperaturni interval se povisila temperatura?
~ A
181
182
Unutrasnja energija tijela mijenja se toplotnom razmjenom.
Kada dva tijela iii sistema, dodu u kontakt, izmedu njih dolazi do toplotne razmjene.
Kontakt tijela moze se ostvariti na razl icite nacine:
- mehanickim dodirom dva cvrsta tilela (slika a),
- uranjanjem tijela II tecnost (slika b)
- mijesanjem tecnosti (slika c)
+20"(;
a)
36"C
c)
b)
Pomijesajmo toplu i hladnu vodu. Po zakonu 0 odrzanju energije IwliCina toplote koil!
primi hladnije tijelo jednaka je ImliCini lopiote kojll I11U preda toplije tijelo.
Ql = Q2
m,c(t,-t
s
) = m
2
c(t,t
2
)
gdje je 'I temperatura toplije vode, 12 temperatura hladnije vode, ts srednja temperatura.
Vainiji iskaii
- Kada dva tijela iii sistema dodu u kontakt izmedu njih dolazi do toplotne razmjen.e.
Kontakt tijela moze se ostvariti na razliCite nacine:
- mehanickim dodirom dva cvrsta tijela
- uranjanjem tijela u tecnost iii gas
- mjesanjem tecnosti.
- Kolicina toplote, prilikom toplotne razmjene, koju otpusti jedno tijelo jednaka je
kolicini toplote koju primi drugo tijelo, Ql = Q2
Odgovori na sljedeca pitanja
1. U kontaktu dva tijela, toplijeg i hladnijeg toplota,
a) uvijek prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo,
b) uvijek prelazi sa hladnijeg na toplije tijelo, ~ .
c) prelazi sa jednog tijela na drugo, a smjer prelaska zavisi od masa tih tijela.
2. Koje od ova dva tijela ce jedno drugom predati toplotu?
3. U posudu od 10 I vode (slika ispod ) na temperaturi 20
0
e ubaci se zagrijana metal-
na kugla mase 4 kg i temperature 50
0
C. Na kojoj temperaturi c'e nastati toplotna
' . ~
ravnoteza smjese?
Specificni toplotni kapacitet vode je 4200 (J/kgK), a gvoZda 460 (J/kgK).
t =
s
zq
183
184
Promjel1e agregatnih stanja tijela
Supstance se mogu nalaziti u evrstom, teen om i gasovitom stanju. Ta stanja nazivamo i
agregatna stanja. U kom ce se agregatnom stanju nalaziti tijelo zavisi od njegovih unu-
trasnjih karakteristika. Cvrsta tijela razlikuju se od tecnosti i gasova po tome sto teze mi-
jenjaju svoj oblik i zapreminu. U cvrstim tiieHma molekuli osdliraju oko svojih rav··
noteznih polozaja.
Tecnosti lakse mijenjaju oblik.
Molekuli u tecnostima SlI labavije vezani i I m ~ c ! l se u >vim smjerovima, zalo tecnosli i
gasovi mijenjajll svoj oblik.
Molekuli kod gasova se jos slobodnije krecu i popunjavaju svaki prostor koji im je dostupan.
lato gasovi mjenjaju i svoj oblik i zapreminu.
Prelazak iz jednog u drugo agregatno stanje svojstven je svakoj supstanci i desava se na
odredenoj temperaturi i pritisku. Ove promjene nazivaju se promijenje stanja tijela iii
fazni prelazi. Prelazak tijela iz jedne faze u drugu mozemo opisati na sljedeci nacin.
Prelazak: - iz cvyslog u teeno stanje naziva se lopljenje,
- iz teenog II U cvrsto, oevrscavanje,
- iz teenog II gasovito, isparavanje,
- iz gasovitog II teeno, Iwndenzacija,
- iz cvrslog II gasovito, suhlimacija.
1.
isparavanje
3.
oevrscavanje
2.
kondenzacija
Stavimo u toplu vodu led. Poslije odredenog
vremena led ce se istopiti. Pri tome se voda
ohladila. Ona ie predala odredenu kolicinu
toplote ledu da bi se on otopio.
Da bi se istopila odredena kolicina leda po-
trebno mu je dovesti veliku kolicinu toplote.
Kolicina toplote koju je potrebno dovesti da bi se istopio jedan kilogram supstance (na
normalnom atmosferskom pritisku) zove se specificna toplota topljenja.
Znamo da od kohezionih sila zavisi u kom ce se agregatnom stanju nalaziti neko tijelo.
Da bi se led poceo topiti moraju se savladati kohezione sile, mora se povecati unutrasnja
energija tijela.
Prilikom obrnutog procesa prelaska tecnosti u cvrsto stanje oslobodi se ista kolicina to-
plote koja se utrosi prilikom otapanja.
Kolicina toplote koja se oslobodi prilikom ocvrScavanja 1 kg supstance, na temperaturi
ocvrscavanja, naziva se specificna energija (toplota) ocvrscavanja.
Razlicite supstance imaju razlicite temperature topljenja.
Topljenje i tacka topljenja zavisi od jaCine kohezionih sila. 5to su jace kohezione sile visa je
i tacka topljenja neke supstance. Kod zeljeza su kohezione sile veoma jake, zato je i viso-
ka temperatura topljenja zeljeza. Iznosi 1536
0
C. Temperatura topljenja zavisi i od pritiska.
q
185
186
Isparavanje i kondenzacija
Rekli smo da se molekuli u tecnostima krecu haoticno (nesredeno), razlicitim brzinama.
Brzinu kretanja molekula tesko je izracunati, ali moze se izracunati srednja vrijednost
brzine kojom se oni krecu.
Ipak, neki molekuli se krecu brze od drugih. Privlacne sile medu molekulima onemo-
gucit ce izlijetanje iz tecnosti sporijim molekulima, dok ce oni brzi napustiti povrsinu
vode. Tada tecnost isparava i prelazi u gasovito stanje. Pri isparavanju tecnost se i hladi.
Isto tako molekuli koji se nadu blizu povr-
sine tecnosti mogu se vratiti u tecnost. Ovu
pojavu nazivamo kondenzacija tecnosti -
prelazak iz stanja pare u tecno stanje.
Proces isparavanja i kondenzacije bitno uti-
ce na klimu. Voda iz rijeka i jezera ispara-
va, u oblacima se kondenzuje u kapi kise.
Para koja nastaje isparavanjem vode sa povr-
sine zemlje nocu se hladi i kondenzuje u
kapi rose (slika a).
Benzin i etar veoma brzo isparavaju vee' na sobnoj temperaturi. Kada pokvasimo ruke
benzinom odmah osjetimo da se ruke suse.
Kljucanje
Tecnost moze isparavati na svakoj temperaturi ali isparavanje tecnosti najvise je izra-
zeno kod kljucan ja.
Zagrijavanjem vode na dnu i na zidovima posude stvaraju se mjehurie'i ispunjeni zra-
kom i zasie'enom vodenom paramo Uslov za kljucanje je da pritisak u mjehurie'ima bude
vee'i nego vanjski. Zato temperatura kljucanja zavisi od vanjskog pritiska. Ako se povee'a
vanjski pritisak, mora se povee'ati i temeperatura kljucanja. Sto je manji vanjski pritisak,
manja je i temperatura kljucanja.
Znamo da se atmosferski pritisak smanjuje sa smanjenjem visine; sa opadanjem vanjskog
pritiska niza je temperatura kljucanja. U Sarajevu temperatura kljucanja vode je negdje
blizu 99
0
C. Temperatura kljucanja vode je 100
0
C samo
na normalnom atmosferskom pritisku na nivou mora.
Kada se bilo koja tecnost,pretvara ugas, zauzima mnogo
vise prostora. Na tom masine. Para
zauzima mnogo vise mjesta masina.
Kolicina energije koja da hIikg tecnosti ispari-
Ie zove se spedficna topl6f'h
i
isparav<1rija. Jedinica za spe-
dficnu toplotu isparavanja je dZul po kilogramu (J/kg).
Tokom kljucanja temperatura tecnosti ostaje stal na sve
dok tecnost ne ispari. Za prelazak kilograma tecnosti u
kilogram vodene pare je, na temperaturi kljucanja, po-
trebno dovesti odredenu kolicinu energije, specificnu ener-
giju isparavanja.
Prilikom kljucanja unutrasnja energija se promijeni po sva-
kom kilogramu za 2,26 MI. Prilikom prelaska u vodenu
paru uzima se toplota iz spoljasnje sredine dok ista ta to-
plota prelazi u spoljasnju sredinu prilikom kondenzacije.
Pritisak vazduha opada sa Iladmor-
skorn visinorn; isto se desava i sa
temperaturorn kljucanja.
187
188
Svako tijelo koje ima pravilnu kristalnu strukturu, ima odredenu tacku topljenja. Postoje
tijela kod kojih ova tacka nije tacno odredena. Ta se tijela zovu amorfna tijela. Ova tijela
kada se nalaze u cvrstom stanju postepeno omeksavaju tako da im ne mozemo tacno
odrediti tacku topljenja. .
Dijagram promjene agregatnog stanja vode sa temperaturom.
«17
""
'" "
-------------------------------------.. -----------":/,
i o n l i p n i ~ leda
Trojna tacka vode
Jedna supstanca pri odredenim uslovima moze da se nalazi istovremeno u cvrstom, tec-.
nom i gasovitom stanju. Dakle, moguce je da se tijelo nade u sve tri faze, pri odredenom
pritisku i odredenoj temperaturi.
Temperatura na kojoj postoje sve tri faze iste supstance, naziva se troj-
na tacka. Kada se postigne "trojna tacka", voda se istovremeno nalazi
u tecnom, cvrstom i gasovitom stanju. Za vodu, trojna tacka odgovara
spoljasnjem pritisku 660 Pa i temperaturi 0,01 0 C. I ostale supstance
u prirodi imaju trojne tacke.
Unutrasnja energija je zbir kineti,cke energije i
ukupne potendjalne uzajamnog djelovanja U = Ek + Ep
svih molekula tijela.
KoliCina toplote potrebna da bi 51' promijl'nila
unutrasnja energija nekom tijl'lu, jednaka je
Q = m c (t2 - tl)
proizvodu spedficnog foploll1og kapadteta c,
mase tijela m i promj!'o!' I!'mrwralme !ijela.
Kada su u toplotnom kontaktu kolicina toplote
Ql = Q2
koju prim; hladnije tijdo jednaka je kolicini
m,c,(t,-t,) = m
2
c
2
(t,-t
2
)
toplotl' Iwju mu preda toplije I;jelo.
Vainiji iskazi
- Tije/o promjenom temperature i pritiska moze mjenjati svoje agregatno stanje.
Ove promjene nazivaju se promjene stanja tije/a iii fazni pre/azi.
Pre/azak tije/a:
- iz evrstog u teeno stanje naziva se top/jenje,
- iz teenog u u evrsto - oevrscavanje,
- iz teenog u gasovito - isparavanje,
- iz gasovitog u teeno - kondenzacija,
- iz evrstog u gasovito - sub/imacija.
- Isparavanje se odvija na svim temperaturama, a najvece isparavanje se postize
kada teenost k/juea.
- Ko/ika se ko/ieina toplote utrosi prilikom topljenja odreoene kolieine leda, tolika
se kolieina toplote utrosi prilikom oevrscavanja leda. Ova tvrdnja vazi za taeku
top/jenja.
- Kolieina top/ote koja je potrebna da bi ispari/a odredena kolieina vode jednaka je
ko/ieini top/ote koja se os/obodi pri/ikom kondenzacije vodene pare u teenost.
- Temperature k/jueanja i mrinjenja zavise i od atmosferskog pritiska.
- Temperatura na kojoj postoje sve tri faze jedne iste supstance, naziva se trojna
taeka.
189
Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta su fazni prelazi?
2. Sta je topljenje?
3. Sta je kondenzacija?
4. Sta je sublimacija i isparavanje?
5. Od cega zavisi toplota isparavanja?
6. Moze Ii voda kljucati na 200
0
C?
(R: Moze, ako voda kljuca pod povecanim pritiskom!)
7. Sta je trojna tacka vode?
190
SADRZAJ
ZASTO UCIMO FIZIKU? ........................................................................................................ 5
I. STA PROUCAVA FIZIKA?
Sta cini materiju? .................................................................................................................... 7
Predmet proucavanja fizike .................................................................................................... 8
Grane fizike ........................................................................................................................... 10
Primjena fizike ....................................................................................................................... 11
II. TlJELA OKO NAS - MJERENJA
Fizicke velicine ...................................................................................................................... 13
Mjerenje duzine .................................................................................................................... 16
Instrumenti za mjerenje duzine ............................................................................................. 17
Odredivanje povrsine i zapremine ......................................................................................... 19
Zapremina ............................................................................................................................. 20
Prefiksi .................................................................................................................................. 23
Mjerenje mase tijela .............................................................................................................. 26
Greske pri mjerenju .............................................................................................. , ................ 28
Gustina supstance ................................................................ ................................................. 30
Mjerenje vremena ................................................................................................................. 32
Temperatura tijela ................................................................................................................. 34
Historijat ............................................................................................................................... 38
III.STRUKTURA TVARI
Od cega se sastoji svako fizicko tijelo? ................................................................................... 41
Grada atoma ......................................................................................................................... 42
Agregatna stanja .................................................................................................................... 45
Historijat ............................................................................................................................... 48
IV. MEDUDJELOVAN/E I KRHANJE TIJHA
Medudjelovanje tijela - sila .......................................................................... '1. ......................... 49
Vrste sila ................................................................................................................................ 50
Vektorske velicine ................................................................................................................. 54
Mjerenje sile .......................................................................................................................... 56
Siaganje i razlaganje sila ........................................................................................................ 57
Razlaganje sila ....................................................................................................................... 60
Ravnoteza sila ....................................................................................................................... 61
Moment sile ........................................................................................................................... 62
Mehanicko kretanje ............................................................................................................... 63
Osnovi kinematike ................................................................................................................. 63
Referentno tijelo .................................................................................................................... 64
VeliCine koje odreduju kretanje ............................................................................................. 66
Brzina .................................................................................................................................... 66
Jednoliko ravnomjerno kretanje ............................................................................................ 69
191
192
Graficko predstavljanje brzine i predenog puta ..................................................................... 75
Promjenljivo kretanje ............................................................................................................ 78
Ubrzanje ............................................................................................................................... 79
Grafik puta i brzine jednakopromjenljivog kretanja ............................................................... 83
Osnovi dinamike ......................................................................................... ; ......................... 88
Inercija .................................................................................................................................. 89
Impuls tijela - drugi Njutnov zakon ........................................................................................ 92
Zakon akci je i reakci je ........................................................................................................... 94
. Relativno djelovanje .............................................................................................................. 96
Historijat ............................................................................................................................... 98
Pojam gravitacije .................................................................................................................. 100
Sila teze i tezina tijela ........................................................................................................... 106
Teziste tijela .......................................................................................................................... 111
Vrste ravnoteze ................. ,.................................................................................................. 11 2
Stabilnost tijela na podlozi ................... : ................................................................................ 113
~ ~ i i ~ ~ ~ ~ ~ a . t .. ::::::: ::::::::: ~ ::: :::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: :::: ;; ~
Pritisak kod tecnosti i gasova ................................................................................................ 122
Hidrostaticki pritisak .................................................. :.: ..•• ; ..• ;,,, .. !,j.:tiL,J .............................. 125
. "t
Atmosferski pritisak .......................................................................... 1,1 .. ; .............................. 128
Sila. potiska ...................................................................... , .... '!., ..... ,..+ .. ~ ................................ 130
Arhlmedov zakon .......................................................................... ' ... ,t •• , ................................. 132
" ',I
V. ENERGIJA I RAD
Mehanicki rad ...................................................................................................................... 139
Snaga .................................................................................................................................... 143
Vrste mehanicke energije ..................................................................................................... 147
Pretvaranje eriergije iz jednog oblika u drugi (Zakon odrzanja energije) ............................... 149
Trenje ................................................................................................................................... 152
Prosti mehanizmi .................................................................................................................. 158
Poluga .................................................................................................................................. 160
Uslov ravnoteze na poluzi .................................................................................................... 161
Strma ravan .......................................................................................................................... 163
Ravnoteza na strmoj ravni ............................................................................. -;- .................... 164
Rad sile kod prostih mehanizama ......................................................................................... 166
VI. TOPlOTNE I'OjAVE
Temperatura tijela ................................................................................................................ 170
Anomalija vode .................................................................................................................... 171
Vrste termometara ............................................................................................................... 172
Prenosenje toplote : ............................................................................................................... 175
Strujan je ............................................................................................................................... 1 76
Prenosenje toplote zracenjem .............................................................................................. 177
Kolicina toplote .................................................................................................................... 179
Promjene agregatnih stanja .................................................................................................. 184
Historijat .............................................................................................................................. 190

Biblioteka

UDZBENICI I PRIRUCNICI
Glavni i odgovorni urednik:

Simo ESIC
Recenzenti:

Rasim BAJRIC Hrustem SMAllHODZIC mr. Izet GAZDIC
Tehnicki urednici:

Jilduza i Selmir PAJAZETOVIC
Lektor i korektor:

Branka KRECO
Strip nacrtao:

Benjamin MUHAMEDBfGOVIC
Znak Izdavaca:

Nesim TAHIROVIC
DTP

Studio BOSANSKA RIJfC
Tiraz: 5.000
CIP - Katalogizacija u publ1kaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo

53 ( 075.2 )
SKOKO, Aziza Fizika za 7. razred osnovne skole / Aziza Skoko, Kasim lmamovic. - Tuzla Bosanska djec,

2005. - 202 str. :.. ilustr. ; 26 em
ISBN 9958 -'12-045-3 1. IMAMOVIC, Kasim COBISS.BH - ID 14342406

Izdavai':
"BOSANSKA R/jEC" Tuzla 75 000 Tuzla - Borisa Kidrica 11 Tel./fax: 00387/35/251-509, Mob. 061/194-163 iii 061/194-162 iii 061/725-449 E-mail: bosanska-rijec@bih.net.ba - web: www.bosanska-rijec.com Stampa: doo CPA Tojsici, Kalesija - Prvo izdanje, 2005. ©Bosanska rijec, Tuzla

Vijece za odabir udzbenika Ministarstva obrazovanja i nauke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici od 27. 5, 2005. godine RjeSenjem broj 05-38-1915-59/05 odobrilo je ovaj udzbenik za llpotrebu u osnovnim skolama.

ZASTO UCIMO FIZIKU?
Fizika je jedna od osnovnih prirodnih nauka. Ona je nasa svakodnevica: nismo ni svjesni koliko cesto primjenjujemo zakone fizike i u koliko velikoj mjeri ona odreduje nase zivote. Postavimo pitanja poput ovih: - Kako nastaje munja? - Zasto Mjesec svijetli nocu? - Zbog cega se klizac na ledu, kada drzi ruke uz tijelo, vrti velikom brzinom? - Zasto kosarkas skace tako visoko? - Zasto talasi zapljuskuju ohalu? - Kako mali kompjuter moze rijesiti kompleksne probleme? - Koliko dugo putuje svjetlost od zvijezda da bi stigla do nas? Odgovore na sva ova pitanja mozemo nad u zakonima fizike. Fizicari nalaze odgovore na mnoga pitanja pocev od toga odakle poCinje univerzum do onoga zasto soda pomijesana sa vodom susti. Oni nalaze odgovore za stvari koje nas okruzuju i zakone po kojima te iste stvari djeluju medusobno. - Ako ste nekada bili u postavi nekog rock koncerta iskusili ste posao fizicara. fizicari proucavaju koncertne dvorane i opremu, znaju sve 0 kretanju i efektima zvuka, provjeravaju akusticnost i efekte na sceni. - laseri i uredaji sa radioaktivnim elementima su sprave koje koristimo u borbi protiv kancera i bolesti. - Geofizicari su napredovali u razvijanju metoda otkrivanja mjesta na Zemlji gdje ce se desiti zemljotres. Rad fizicara omoguCio je mikrocipove u tvom digitalnom casovniku, pomoCu kompjutera mozes urediti svoju web stranicu, koristiti CDplayere i elektronske igre. Fizika je toliko doprinijela razvoju tehnike tako da racunar koji koristis mozes nositi u svom dzepu.

5

drvece. koja mi zovemo fizii'ka tijela.. Supstanca se odlikuje odredenim svojstvima karakteristicnim samo za nju: gustinom. cine prirodu.. tvoja skolska torba...... fizicke pojave.14 i 1.. Sama rijec fizika potice od grcke rijeci fizis (fizis) sto znaci pri roda. Sva tijela koja nas okruzuju sastoje se od supstance. izucava svojstva razlicitih supstanci. I " .11. STA PROUCAVA FIZIKA Fizika proucava prirodu.. olovka... Jedan od zadataka fizike je da. cvijece u basti. ·. 1. .. sacinjena od razlicitog broja supstanci koje je veoma tesko nabrojati. "' .I. Slike: 1.15 pokazuju neke dijelove prirode. dio su prirode..' ""'" " " 6 . Recimo gvozdena kugla je sacinjena od jedne.··· · · w . Fizicka tijela imaju odredeni oblik i zapreminu. tabla po kojoj pises i spuzva kojom brises napisano. a neka od vise vrsta supstaci.. bojom. Prirodu dakle cine raznovrsna tijela. Postoje fizicka tijela koja su nacinjena od jedne. . dok je nasa planeta Zemlja. 1. Mjesec koji svijetli nocu. pa i daleke za nas jos uvijek nedostizne zvijezde.13.. Sunce sto nas grije. cvrstocom. Ona najmanja cestica prasine. Pri rodu Ci ne sva nebeska tijela i sve sto vidimo i sto nas okruzuje.. ".. 1... '. struktum i svojstva materije. '.. sve ono sto je covjek izgradio svojom rukom.12.

i fizicka polja. da nestomijenja svojefizicke osobine. planeta oko Sunca. Kretanje vasionskih tijela. zvijezda oko centra galaksija. hrana cirkulise kroz organizam. Na Zemlji nista ne miruje: krece se voda u prirodi i prelazi iz jednog oblika u drugi. 7 . Imamo i drugih vrsta promjena koje se zovu hemijske promjene. krecu se molekuli u tvarima. Ali nije i jedini oblik.Supstanca je jedan oblik materije. Iwja se sastoje od supstance. Osnovno svojstvo materije je kretanje. Kretanje je nacin postojanja materije. krecu se ziva bica. Tijela se dakle krecu i stalno mijenjaju svoj polozaj u prostoru i vremenu. Fizicka promjena znaci. Materiju Cine fizicka tijela. Na tijelima se javljaju promjene koje se nazivaju fizicke promjene. elektroni u atomima.

i hemije.18 predstavlja pojavu rose. Vijekovima su Ijudi pokusavali odgonetnuti prirodu. Fizika treba da da svoj doprinos daljem razvoju tehnike. Zakone po kojima oni djeluju. hemija. slika 2. kao i kretanje i mijenjanje materije koje se de!iava II prostoru i vremenu.19 pojavu polarne svjetiosti. astronomija itd. Fizika je dakle prirodna nauka koja je neraskidivo vezana sa drugim prirodnim naukama. Proucava pojave II prirodi kao i uzroke tih pojava.. 8 . koje cete vi iii generacije poslije vas otkriti. U tim pokusajima su djelimicno uspjeli. slike ispod predstavljaju neke od pojava koje se desavaju u prirodi. Do mnogih zakona iz fizike doslo se koristenjem znanja iz astronomije. njenu strukfum.11 atmosferske padavine. proucavaju jos i biologija. slika 2. slika 2.12 pojavu talasa na vodi. Fizika se osim proucavanja strukture materije bavi proucavanjem uzroka navedenih pojava. Istrazivanja u fizici nisu zavrsena. Prirodu i prirodne pojave. Fizika dakle proucava materiju.I Priroda se dakle nalazi u procesu stalnog kretanja i mijenjanja.1 pojavu duge poslije kise.. osim fizike. da pomogne iznalazenju novih oblika koristenja energije. 51 ika 1. novih efikasnijih i humanijih tehnologija proizvodnje i prerade hrane. Postoji ios veliki broj pojava koje nisu otkrivene. slika 1.

Prirodu je covjek prucavao od davnina. Do nekih vaznih otkrica u fizici doslo se teoretskim putem. 5 druge strane neka otkrica su proizisla iz eksperimenta. Do nekih otkrica se doslo slucajno, obicnim posmatranjem. Ona su kasnije morala biti teoretski objasnjena. Ovo nam govori da su teorija i eksperiment nuzno povezani i da jedno bez drugog ne mogu. Fizika dakle proucava prirodu sluzeCi se sljedecim naucnim metodama:

Galileo Galilei, je izumio prvi teleskop. Tako je, mogao posmatrati nebo iznad sebe i na taj nacin dod do novih saznanja. Galileo Galile; je pokazao da se prirodni zakoni mogu dokazati i pomocueksperimenta. On je eksperiment proglasi~ta yrhovllog sllca svake fizicke teorije. ,,;iU! ),!' 1,<
'--'it?'''j''_C''

Isak Njutn (lsac Newton) engleski fizicar je do spoznaje dosao dok;e zamisljen sjedio ispod drveta i zapazio pad jabuke.

Albert Ajnstajn (Einstein)

9

• Metodom posmatranja • culima se neposredno posmatra pojava i donosi zakljucak. • Eksperimentalnom metodom • pojava se proucava u posebno pripremljenim uslovima • Teorijskom metodom " na osnovu dobijenih rezultata iz prethodne dvije metode izvodi se teorijsko objasnjenje. Zakone koji se O<!rlOse na fizicke pojave nazivamo fizickim zakonima. Fizika je tijesno povezana sa hemijom, medicinom i sa matematikom. Fizicki zakoni se izraiavaju matematickim formulama. Mozemo reci da postoji tijesna povezanost svih prirodnih nauka, jer mnoga saznanja nastala su kao rezultat istrazivanja vise prirodnih nauka.

Mehanicka kretanja se izucavaju u dijelu fizike koji se zove mehanika.

Toplotne pojave izucavamo u dijelu fizike koji se zove nauka 0 toploti.

Elektromagnetske pojave se izucavaju u dijelu fizike koji se zove elektromagnetizam.

Svjet/osne pojave proucavamo u dijelu fizike koji se zove optika.

Dio fizike u kojoj se proucava grada atoma i promjene u samom atomu zove se atomska fizika •

Dio fizike u kojem se proucava sastav atomskih jezgara i procesi u njima zove se nuldearna fizika.

10

Fizika ima veliki znacaj, u razvoju drugih nauka, a pogotovo u savremenom zivotu. Da nije doslo do otkrie'a fizickih zakona, ne bi doslo ni do razvoja tehnike koja se oslanja na otkrie'a fizike. A samimtim ne bi bilo mnogih dostignue'a (elektricna struja, telefon, TV, kompjuter i sl.) koja nam olaksavaju svakodnevni zivot. Otkrie'a u fizici pnmJenJuJu se i u drugim naukama, na primjer mikroskop se primjenjuje u medicini, kao i lasersko svjetlo. Covjek nije proucavao prirodu samo iz radoznalosti vee' i iz same potrebe da otkrivajue'i prirodne zakone, te zakone primijeni u tehnici i olaksa svoj nacin zivljenja. Istrazivanja prirode su neprekidan proces. Recimo potrebno je istraziii jos mnoge pojave, kao sto je nacin prenosa gravitacionog djelovanja. Da Ii ima zivota u svemiru? I<ako napraviti efikasne i bezbjedne reaktore za nuklearnu fuziju? Na mnoga osim ovih pitanja fizika kao prirodna nauka treba da da odgovor u budue'nosti.

planetilrijilm

Vazniji iskazi
- Priroda je sve ono sto je oko nas i u nama, sve sto nas okruzuje. - Materija je sve sto postoji u prirodi. - I<retanje je osnovno svojstvo materije. - Promjene u prirodi su vidovi kretanja materije. - Materija se kree'e u prostoru i vremenu. - Materija se ne stvara i ne unistava, ona samo prelazi iz jednog oblika u drugi oblik. ~. - Materija se javlja u obliku supstance i fizickog polja. - Supstanca je oblik materije sa odredenim i karakteristicnim osobinama. - Fizicko polje je poseban oblik materije koji culima ne mozemo osjetiti. - Fizika proucava materiju, njenu strukturu, kretanje i mijenjanje materije. Proucava pojave u prirodi kao i uzroke tih pojava. - Fizika proucava prirodu sluzec'i se: metodom posmatranja, eksperim'entalnom metodom i teorijskom metodom. - Istrazivanja prirode su neprekidan proces.

11

4. Sta (ini prirodu? Koje je osnovno svojstvo materije? Da Ii se tijela sastoje samo od jedne vrste supstance? Da Ii su sve fizicke pojave otkrivene i objasnjene? Navedi neku fizicku promjenu materije koju si zapazio. 7. Mozete primijetiti. Sta zapazate? Sta se sada desi10 sa vodenom parom? ~I 12 . Ovo mozete urad it. Pribor: reso i posuda sa vodom. oblak pare kako izlazi iz lonca. Zagrijavajte vodu dok ne pocne kljucati. 2. 5. 3. u kuhinji pogotovu ako je napolju niska temperatura. Pridite vasem prozoru. Nabroj grane fizike.Odgovori na sljedeca pitanja 1. Koji su osnovni zadaci fizike? Koje metode za proucavanje prirode koristi fizika? Pokusajte sami izvesti eksperiment kruzenja vode u prirodi. 8. Dakle voda se iz tecnog pretvorila u gasovito stanje u vodenu paru. 6.

mj" 3.treba za uvodenjem istih rnjemih jedinica u cijelom svijetu radi lakse trgovine i komunikacija. Tako Sll uvedene iste mjeme jedinice za duzinu. svoju visinu. P'. . Nije postojala jedillstvena jedinicamjere za ovu kao ni za ostaleJizicke velicine. kao i raspOna ruku. vrijeme i sl. masu. Mjerili su je korakom..ruke do vrha nosa. temperaturu kad6mo bolesni i sL Primjer 1 : Mjerimo duzinu puta od mjesta do mjesta.MJERENJA Fizicke velicine Potreba za mjerenjem nekih velicina postojala je jos adamo. Metar je bio prva mjema jedinica za doZinu koja se nije bazirala na dijelovil11a1judskog tijela.. U pocetkll su mjerili tako Sto su ta duzinu kao rnjerne jedinice koristili neke dije. Australiji kao i naSoj Bosni. Primjer 2: Policajac koji je radarom mjerio vasu brzinu zaustavi vas i kaze: nja neke trke stopericom.~~~~~~ dina mjesta udaljena jedno od drugog. Ljudi sumjerili. Mjedle w. Mjerimo vrijeme trajanja casa. ped-. vrijeme polaska u skolu.j. masu. Americi. vrijeme i saRli odredivali Rljeme jedinice navedenih velicina. One imaju iste oznake u dalekom lapanu. Ovakva mjera se zvala kraljevskom mjerom.~ lr' caja doslo je do povezanosti medu drZavama. Ijom iii rasponom ruku. Njena brojna vrijednost iznosila je 0. duzinu. Kasnije su Egipeani izmislili vodeni. Kada su htjeli mjec riti vrijeme ljudi su koristiii ravnornjernost svakodnevn(Jg polozaja sunca.. Cesto vidite putokaze pored puta koji pokazuju koliko su poje. Razliciti Ijudi kaka znamo imajiJ razlicite duzine stopala saka i koma. Razvojem saobra. Engleski kralj Henri je uveo jedinicu za mjerenje duzine yard koja je bila jednaka duzini istegnute njegove lijeve .stopom.·1§I1 pjescani sat. a Grci U svakodnevnom zivotu postoji stalna potreba za mjerenjem. Kini.. Stoga se javila potreba za nekom univerzalnijom mjerom.. TIJELA OKO NAS . love tijela.9144 m. Tae ka se pojavila po.II.jeme ". 13 .

rezulta! mjerenja o o mjerenja Svaka velicina i svaka mjerna jedinica se obiljezava sa jednim iii dva slova radi jednostavnijeg zapisivanja. Ako svakoj velieini izaberemo po jednu mjernu jedinicu dobicemo sistem mjernih jedinica. 14 . 5vako mjerenje iizickih veliCina svodi se na uporedivanje neke fizicke velicine sa velicinom iste vrste. Neke od fizickih velicina se mjere direktno. Kada mjerimo neku fizicku velicinu uporedujemo je sa velicinom iste vrste koja je uzeta za mjernu jedinicu.'slim Vel icine koje karakterisu svojstva fizickih tijela i fizicke pojave nazivamo fizicda ovo treba kim velicinama. isto tako i mjerna jedinica svake velicine ima svoju skracenu oznaku. Ovaj sistem zove se sistem international iii skraceno 51. Na taj nacin se postize jedinstvo sporazumijevanja u domenu prirodnih nauka. dok se ostale mogu mjeriti posredno . U 51 imamo sedam osnovih velicina i jos mnogo izvedenih. odrediti svojstva fizickih tijela.mjerenjem drugih velicina. tehnici industriji. Danas imamo jedinstven Medunarodni sistem gdje je za svaku velicinu tacno definisana odredena mjerna jedinica. Rezultat mjerenja je izrazen brojnom vrijednoscu i mjernom jedinicom. moramo znati mjeriti fizicke velicine koje karakterisu ta svojstva.znaCi uporediti je s veliCinom iste vrste Iwja je odredena za mjernu jedinicu. a potom izracunati iz poznatih zakonitosti koje povezuje te velicine. Mjeriti fizicku veiicinu . Medunarodni sistem mjera tacno je propisao kako treba oznacavati fizicke velicine i njihove mjerne jedinice. Svaka velicina ima svoju oznaku. Da bi mogli ispitivati bilo kakvu pojavu.

Izvedene velicine se dobijaju racunanjem iz osnovnih veliCina. 15 . vrijeme. ' . masu Uempetaturu..~redno.• ilep'l.ptikliZaiJij~st/"uii1el1fi...moiem~.kojii'l1~.injefiti sljeHece veliciD~:' .!!I:!~~li~a. . ...Osnovne fizicke velicine velicine velicine jedinica jedinice Od sedam navedenih osnovnih velicina mi cemo na samom pocetku obraditi prve cetiri. ".. v . .\'f. duiinil. .!z~~~su. . . .

. mjerite 5vOju vi5inu. II \/aIHHi mu za vrijeme 299729451l-og diida selmnde. Metar je jednak rastojanju koje je ubiljezeno izmedu dvije erte ovih plemenitih materijala.1 m eentimetar (em) 1em = 10-2 m milimetar (mm) 1 mm = 10. za metal'.) jedinic. 1dm 16 .3 m velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice duiina I metar m Velicme tmaJu svoJe skracene oznake. Za svaku mjernu jedinicu postoji medunarodno usvojen etalon mjera. U SI (medunarodni sislen. sto se vidi iz tabele. . Metal' je tacilo definisan medlHldrodnim dngot''' rom 1980. Vece mjerne jedinice od metra su: dekametar (da) 1da = 10 m hektometar (ha) 1hm = 10 2 m kilometar (km) 1km = 10 3 m Manie mjerne jediniee od metra su: decimetar (dm) 1dm = 10. ku('e. obim vaseg struka. l'Vletal' definisall prdm buille svje!lo stC Metinjedulinakojuslljeilost .line. . Mjerenje dimenzija 'tijela u prostoru (duzine. kao I njihove mjerne jedinice. Etalon za metar je legura od platine i iridijuma koja se cuva u birou mjera u Sevru kod Pariza. Osim osnovne jedinice za duiinu metra postoje vece i manje jedinice.\ uporedivanje dllzine sa duzinom jediniuL Duzina je osnovna fizicka velicina koja se u praksi veoma cesto mjeri. kada ertate lenjirom mjerite duzine linija koje povlacite. dubina rijeke i mora.Mjerenje dlliine koja je odredena 1. Mjerite duzinu puta. velicina sportskog igralista i 51. sirine i vi5ine) svodi se na mjerenje du. Svaka mjerna jedinica ima vece i manje jedinice mjere. Moze 5e mjeriti i vi5ina zgrade.

npr: . Za mjerenje malih dimenzija (preciznije mjerenje) koristi se nonijus (sl.!. Upustvo: Prilikom mjerenja klupe koristiti drveni metar.UIIIl ad automobila. Ako mjerirno duzinu knjige koristicemo manje jedinice -ad metra. koja je pogodna za mjerenje kao i metarska traka i lenjir.. Prlmjer2:. 17 .. najcesce decimetar i centimetar.. koristicerno mjerhe jedinke vece od metra.. Gledati pod pravim uglom predmet koji mjerimo i pazljivo proCitati rezultat mjerenja. /. a).Za mjerenje duzine koristi se metarska sipka..kilometar.. Mjerf!rijeproreza H.. . r'~~h?P"'''~O!I!·"""".~ Primjer 1. Mozemo mjeriti koliko je rastojanje izmedu Mjeseca i Zemlje. a prilikom mjerenja sveske lenjir koji ima podioke u milimetrima.Z . b) iii mikrometarski zavrtanj (sl. Kada mjerimo duzinu moramo pazljivo procitati rezultat mjerenja. Pokusajte sami izmjeriti duzinu vase sveske iii skolske klupe..

P0IJ!QPpzavr!llj!ise P9~i~1! predz110St mjerenja od 0.1 mm.a ~ru~i IlepomiCiJn. Za mjerenje veoma malih duzina koristi se Ienjir s nonijusom. a precizno mjerenje du. Osnovne velicine su duzina. na nacin koji smo opisali u prethodnom primjeru.vrtanj izgleda . . temperatura. - 18 . vrijeme. Vazniji iskazi Da bismo dosli do saznanja u fizici moramo znati mjeriti.~llji~r~d.line vrsimo nonijusom i mikrometarskim zavrtnjem. masa. Sastoji se iz kraceg nepokretnog dijela lenjira i kraceg pokretnog dijela koji se naziva nonijus. Fizicka velicina je odredena brojnom vrijednoscu i mjernom jedinicom.Jedinica za duzinu u 51 je metar (m). . jacina struje. lenjirom iii metarskom trakom. koristeci nonijus. Duzina je osnovna velicina. Velicina je sve ono sto se moze mjeriti. Koristenjem lenjira s nonijusom postize Se tacnost pri mjerenju od 0.01 mm. !! j II 2 j II I 4 II I! II 111 f i l i i ! II! I Pokusajte sami izmjeriti debljinu punjenja vase olovke.Vece mjerne tedinice od metra su dekametar (da). _. Fizicke veliCine se dijele na osnovne i izvedene. ? .". hektometar (hm) i kilometar (km).I Mi"!lI'PlJ!l!tarski z". ~luZl! /!a ol>lIhY"'JilJlil! predmeta.od k!ljih je jl!~lInp!101iCal1.. lJOI*". jacina svjetlosti i kolicina 5upstance.Duzinu mjerimo metrom.0 sloV!l\).

6. 5. mnozenjem duzine i sirine. Dopuni a) 1 km = hm = da = m. 3. 14. Povrsinu racunamo po formuli : P = a . 2. Kojim instrumentom ces izmjeriti debljinu klikera? 12. Manje jedinice od metra kvadratnog su: kvadratni decimetar (dm 2 ) 1 dm 2 =10. b) 1m = dm = em = mm. hektar ha kvadratni kilometar (km 2 ) 1a=102 m2 1ha = 104 m 2 lkm 2 = 106 m 2 19 . Prije racunanja povrsine moramo mjeriti duzinu i sirinu kod pravougaonika. a = a2 U SI jedinica za povrsinu je 1 m 2 sto predstavlja povrsinu kvadrata cije su dimenzije jedan metar kao na slid a. Cime ces mjeriti visinu zida? 13. !ita je to fizicka veliCina? !ita ste sve do sada mjerili? Kako se dijele fizicke velicine? Nabroj osnovne velicine? !ita je to SI? Sta znaci mjeriti neku fizicku velicinu? Sta cini rezultat mejrenja? Koja je osnovna jedinica za duzinu? Koje su manje jedinice od metra za duzinu? 10. ako je u pitanju kvadrat dovoljno je da izmjerimo samo jednu njegovu stranicu a.6 m 2 1dm 2 Vece jedinice su: ar (a). Cime sve mozemo mjeriti duzinu? 11.Odgovori na sljedeca pitania 1. 7. 8. 4. Koliku duzinu puta je presla fudbalska lopta na slid iznad. ako plave erte predstavljaju duzinu od jednog metra? povrsine i Povrsina je izvedena fizikalna velicina koja se dobija.2 m 2 kvadratni centimetar (cm 2 ) 1 cm 2 =10-4 m 2 kvadratni milimetar (mm 2 ) 1 mm 2 =10. 9.

Povrsinu ucionice racunamo tako sto pomnozimo duzinu i sirinu. Mjerenje zapremine kao i povrsine svodi se na mjerenje duzine stranice a.Pokusajte sami odrediti povrsinu vaseg radnog stoia.>=. kod motora.~ ldm3 Zapremina rezervoara za benzin. ~~". P= 6 m . Uputstvo: povrsina je izvedena veliCina pa je ne mo. a 3 ~. duzina 6 m. 3 m = 90 m3 20 - . vitrine. a sirina 5 m. Jedinica laprernine je indar ".duzina(a) sirina (b) zemo direktno izmjeriti.r~.Prikazane na slid. 5 m =30 m ucionic..'. Visina ucionice na slid je 3 m. vee je moramo izracunati. Zapreminu iii velicinu prostora koju ona zauzima odredujemo relacijom. Primjer kako izracunati zapreminu ucionice. zatim sirinu stoIa. a ::. Zapreminu racunamo tako sto pomnozimo duzinu. drvenim metrom iii trakom. tako sto eemo prvo izmjeriti duiinu..~. 5 m . je jos jedna izvedena fizicka velicina koju odredujemo racunanjem.. sirinu i viliinu V = 6 m . " E V:::: a' a . povrsina P = a' b Zapremina (volumen) iii prostor koje zauzima neko tijelo. uvrstiti u formulu i izracunati zapreminu.~"~. Toliku zapreminu ima kocka cija je jedna ivica duga 1 m. unijeti u tabelu rezultate mjerenja.

. Pomocu iste mjerimo i zapreminu tecnosti. dok odgovara zapremina jelo i ponovo iz1 em 3 • mjerimo zapreminu V2 . ne moze stati u menzuru. lalednom zapremine odgovara zapremina tim uronimo tiod 1 dm 3 . sHIm pokazuje cime se sve moze U slucaju da tijelo ima vece dimenzije i mjeriti zapremina. uranjamo ga u vecu posudu sa otvorom kao na slid d. Kolicina tecnosti koju tijelo istisne u menzuru predstavlja zapreminu samog tijela. Kad od zapremine V2 oduzmemo zapreminu Vl' dobicemo zapreminu uronjenog tijela. Zapreminu tih tijela mjerimo pomocu menzure (slika e) staklene posude sa podiocima. Menzura je izgravirana tako da pokazuje zapreminu u mil ilitrima. Manje jedinice za zapreminu od metra kubnog su: kubni decimetar (dm 3 ) 1 dm 3 =10 -3 m 3 kubni eentimetar (em 3 ) 1 em 3 =10 -6 m 3 Primjer. (V1 ) tecnosti u menzuri prije ura11 1 dm 3 1ml = 1 em 3 njanja tijela. V lilt!!. \'2" \'1 Jednom odgovara jedan decimetar kubni 11 = 1 dm 3 21 . Podat- = / ke unijeti u tabelu.Tijelima koja imaju nepravilan geometrijski oblik ne mozemo izracunati zapreminu. . IzmjeU praksi se za zapreminu koristi i jedinica rimo zapreminu litar (f) i mililitar (ml).

P = a .Povrsina je izvedena fizicka velicina.C . 3. 4.11.oo :t: t t= -'-- Pokusajte sami izmjeriti zapreminu tecnosti pomocu menzure. 10. Kod pravilnih geometrijskih tijela moze se izracunati zapremina kvadra. uzima se u prflksi i jedi~ieal/ =1 dm 3 iii ml = em 3 Zapremina u slucaju da tijela imaju nepravilan geometrijskl oblik moze se mjeriti menzurom.Jediniea za povrsinu je 1 m 2 . Koje se jos jediniee za zapreminu koriste u praksi? 12. Kakve su velicine povrsina i zapremina? Kako se izracunava povrsina? Koja je jedinica za povrsinu? Dopuni: 'I m 2 = dm 2 = 7 a= ha = m-. Cime se moze mjeriti zapremina tijela koja imaju nepravilan geometrijski oblik? .b . Izracunaj povrsinu pravougaonika cije su straniee 5. Izracunaj zapreminu kvadra aku su mu dimenzije: duzina 6 em.t: {.4 m? 6. Dopuni: 11 = 1ml = 1 km 2 = 22 . sirina 4 em i 2 visina 2 em? 7. Cime mozes mjeriti zapreminu tijela nepravilnog geometrijskog oblika? 8. 5.6 em i 3. 2. Koristite upustva koja smo dali u prethodnom primjeru. Povrsina pravougaonika dobija se mnozenjem duzine i sirine. Zatim izmjerite zapreminu cvrstog tijela uranjajuCi ga u menzuru. Odgovori na sljedeca pitanja 1. Dobija se mnozenjem duzine sirine i visine: V = a. . Koja je jediniea za zapreminu? 9.Zapremina ptedstavlja prostor koji neko tije/o zauzima. Dopuni: 1 m3 = dm 3 = em 3 = mm 3 .Jediniea za zapreminu je 1 m 3. ~ Vainiji iskazi . b. .

pula od mjerne jedinice uz koju stoji. Kada mjerimo neke velii'ine kao sto su vasionske udaljenosti iii pak male velii'ine kao sto je vlii'ina molekula iii atoma i subatomskih i'estica jednostavnije je da se sluzimo prefiksima. 23 .] znaCi da je data velii'ina Prefiks cen!i znai'i da je data velii'ina slo puta manja od mjerne jedinice uz koju stoji. atoma Na slid iznad vidimo da sva tijela ne mozemo vidjeti golim okom. Mjerene metrom njihove vriiednosti su izrazene prefiksima. Pogledajte tabelu u kojoj je predstavljena jedinica za duzinu.Jasno je da nije dovoljno koristiti samo jednu mjernu jedinicu za odredenu fizicku velicinu. Za oznacavanje tih jedinica sluzimo se koji izrazavaju Iwliko puta je neka jedinica veca iii manja od osnovne iii izvedne mjerne jedinice. Sve ostale osnovne i izvedene mjerne jedinice imaju vece i manje jedinice mjere. Prefiks kilo znai'i da je data veliCina hilji!du pula od mjerne jedinice uz koju stoji.. a isto tako i za mala tijela kao sto su celije trebaju opticka pomagala. Za "elika tijela poput udaljenih "ebeskih tijela. . atom 10-12 m. Planete 1020 m.pj pub "'Mnia od mjerne jedinice uz koju stoji.> od mjerne jedinice uz koju stoji. "am Prefiks znai'i da je data mjerna jedinica (h'. Na sliei vidimo razlicite velicine obiekata. jezgro 10-16 m i sl. atom • elektronski mikroskop akeelerator jezgro . Bilo bi komplikovano da pisemo velike brojeve sa mnogo nula iii sa mnogo mjesta od decimalnog zareza. Prefiks ddt. Prefiks 11I'kto znai'i da je data velii'ina sto put. Cesto se pored osnovnih jedinica uvode mjerne jed in ice. Prefiks mili znai'i da je data velii'ina hiij<ldu puti! !lEJnjil od mjerne jedinice uz koju stoji.

'I(a metar \le'1. zato sto je centimetar stoti dio metra. Kad pretvaramo centimetre u metre dijelimo ih sa 100. 1000 O.'ednosl:u Iwja pokazuje I<olil<o pula vel:a jedinica sadrzi datu manju mjerm. a 1000 puta veei od milimetra.-'! dt'6. Metar je 10 puta veCi ad decimetra.l dekametar hektometar kilometar puL.. .i od ~nt.1 (HULl. 10m 10m 1 .I(ako izgledaju prefiksi za manje i veee jedinice mozemo vidjeti iz naredne tabele.. metra ved hilj~Htu od metro\. 100 puta ad centimetra. 100m 1 .:i fHlid. \/t. Kad pretvaramo metre u milimetre mnozimo sa 1000."C! stu puLl (Hi 0. dol< je jedan J<ilogram hiljadg(l ()O()} puta veCi od grama. 24 .lm m 1m 1 .l jedinicu."lr.t:1 ptlta oil !lH.- milimetar manji hiliddu puta od metra centimetar lnanji SIn p-titii decimetar nlJnji (h:~:.Olm 100m Primjer: jedi\llJ<ilometar je biljadu (1000) pula veCi od jednog metra.OOlm -1- m 1 100 m 1 10 O. Mozemo zakljuCiti da vel:e jedinice pretvaramo u rmmje tako SID ill mnoZimo sa brojnom vl'i. 1000m 1000m O.

4. Odgovori na sljedeca pitanja 1. Koliko 51 tecnosti iznosi metara kubnih? Pretvoriti dobijenu vrijednost u centimetre kubne. 25 . . .Manie jedinice pretvaramo 1I veeI' lako sio ill dijelimo sa brojnom vrijedlloseu koja pokazuje Iwliko puta veca jedinica sadrZi datu manju mjernu jedinicu.Veee jedinice pretvaramo u manje tako sto ih mnozimo sa brojnom vrijednoseu koja pokazuje koliko puta veea jedinica sadrzi datu manju mjernu jedinicu. 3.Manje jedinice pretvaramo u veee tako sto ih dijelimo sa brojnom vrijednoseu koja pokazuje koliko puta veea jedinica sadrzi datu manju mjernu jedinicu. " Vazniji iskazi . 2. Ovaj postupak pretvaranja (da iz veCih u manje dijelimo. odnosno manje u veee mjerne jedinice? Da Ii 4010 mm mozemo predstaviti na drugi nacin? Sta znaci prefiks kilo? 10 mm izraziti u metrima. Zasto se upotrebljavaju prefiksi? Kako pretvaramo veee u manje.Za oznacavanje manjih i vec'ih jedinica sluzimo se prefiksima koji! izraiavaju koliko puta je neka jedinica veea iii manja od osnovne iii izvedne jedinice. 6. 5. a manje u veee mnozimo) vazi za sve ostale fizikalne velicine i njihove mjerne jedinice.

Vaga radi na principu poluge. Masa se cesto zamjenjuje sa tezinom. a na drugoj tijelo koje mjerimo. jed~nica l. cesto se koristi u trgovini radi jednostavnijeg ocitavanja rezultata rnjerenja.~' H . i valjka pn~{Tja\.J (n~l h~n-~perafHtt HH Ci (h ctf t i osL:tti injera u Sevru kod P. Masa se mjeri uporedivanjem iii vaganjem. odnosno kada se tasovi nalaze u horizontaloj ravn i.t Veca jedinica od kilograma je tona. Tegovi koje cesto upotrebljavamo prilikorn rnjerenja rnase. 1t =1000 kg Manje jedinice od kilograma su: jedan gram i jedan dekagram 1kg = 1000 g Masu imaju i veoma sitne cestice kao sto su molekuli i atomi...! :-.H! j'~i nhiSU 'Ut'. .-' i lfhbe . .l rnase oti jedan arn Ijeno 0. ali ove velicine nisu iste. To je jedna od sedam osnovnih velicina.1 I{'gun' pLlIi. Vage je u ravnotezi kada kazaljka pokazuje nulti podiok. 26 --_ ..". ~ \.. Oznaka je (ill)._. Na jednoj strani stavljamo tegove sa tacno izgraviranom masom. velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice masa m kilogram kg Digitalna vaga.Masa je velicina koja se moze mjeriti uporeciivanjem.

Vazniji iskazi " . zatim vise njih. hoce Ii joj se promijeniti masa kada je ponovo stavimo na vagu? 4. .Masa se mjeri vagom. Pokusajte sami. odrediti masu jednog zrnca sacme.VfSte vaga koje koristimo za mjerenje u svakodnevnom zivotu. Ako ste izvagali kuglicu od plastelina.Jedinica za masu u 51 je jedan kilogram. koje se koriste u laboratorijama.8 kg = kg g 5g= 27 . 2. zatim joj promjenili oblik u stapic. . . Odgovori na sljedeca pitanja 1.Masa je proporcionalna sa tezinom tijela. Pretvorite: 2 kg = ' g 150 g = kg 10 dag = g 30 dg = kg 2. Opisite postupak mjerenja i objasnite gao broj mjerenja m1 01 2 013 1. ako raspolazete kuhinjskom vagom i sitnom olovnom sacmom. Na slid 1 i 3 su prikazane vage za predzno mjerenje. 5a kojim velicinama je povezana masa? 3. .Masa je jedna od sedam osnovnih velicina povezana je sa tezinom tijela. Koja je jedinica za masu? 2.Masa je svojstvo svakog tijela.

=----- 3 5. Relativna greska Racunamo je tako sto srednju apsolutnu gresku podjelimo sa srednjom vrijednoscu mjerenja. Gr =----. Relativna greska se izrazava u procentima. = IXsr .Kad mjerimo neku fizicku velicinu. Tacnost mjerenja zavisi od vrijednosti najmanjeg podioka na skali mjernog instrumenta. Srednja apsolutna greska Racunamo je kao srednju vrijednost tako sto se saberu pojedinacne apsolutne greske. Sabracemo sve dobijene vrijednosti mjerenja i podjeliti sa brojem mjerenja.. Ako su rezultati mjerenja Xl' X2 i X3' ollda je srednja vrijedllost: Xsr = . pa se zbir podijeJi sa brojem mjerenja.. Mozemo mjeritilri iii vise puta. to je kao da racunate svoju srednju ocjenu.- 3 3. Apsoiutna greska Apsolutna greska je jednaka razlici srednje vrijednosti i pojedinacnih mjerenja. ~. Uvijek se uzima pozitivna vrijednost. ove razlike. Neku velicinu izmjerimo viSe pula. potrebno je zbog tacnosti rezultata mjerenja datu velicinu izmjeriti vise puta. ~. a ponekad ni instrumenti nisu tako precizni.Xl I ~2 = IX sr . Dok mjerimo mozemo napraviti gresku iii prilikom ocitavanja. Srednja vrijednost mjerenja Srednja vrijednost predstavlja aritmeticku sredinu. 100 (%) Xsr 28 .. 4. Postupak mjerenja i racunanja greski prilikom mjerenja je sljedeci: I.x2 I A (delta) gri'ko $IOVO~J Njime se obicno oznacavaju mille ~~:: .x2 I ~3 = IXsr .. 2.

0.• 2.•. izracunaj apsolutnu i relativnu gresku za ta mjerenja..3 mm.. Ako si prilikom mjerenja mase dobio sljedee'e rezultate: ml = 0...52 g i m3 = 0. Nikada se ne dobija potpuno tacna vrijednost vee' priblizna vrijednost mijerenja. 00(0/0)· . Odgovori na sljedeca pitanja 1...... 29 .--~-~. Zasto je potrebno da neku velicinu izmjerimo vise puta? 2.-'-'''-''''-''. .. .~":'"'"'"-:----------- ... 5. Uputstvo: mjerenja ponovite vise puta. .50 g. Zato je neku veliCinu potrebno izmjeriti vise puta.Relativna greska je odnos izmedu apsolutne greske i srednja vrijednosti. Nac'i sre8nju vrijednost mjerenja i apsolutnu gresku prvog mjerenja.. Vazniji iskazi ..Kada mjerimo mozemo napraviti gresku prilikom ocitavanja.:-7i. i za oba slueaja izracunajte srednju vrijednost apsolutnu i relativnu gresku mjerenja.. .Primjer:Mjerimo duzinugumicekoj8mbrisemOl broj mjerenja rezultatewjereoJi! zapisujemo lJ tabelu . •.'""'-. m2 = 0.•. .-.29 mm.~~. b) masu korica vase knjige vagom.Racpna rl1 0 +--':'11-. Kako zapisujemo rezultate mjerenja? 3.••..iri. Rezultati mjerenja su 0. it ..Tacnost mjerenja se utvrduje apsolutnom greskom..----1r---r...54 g.31 mm i 0.5I'ednju\lriJ~~(f~t I11J~~l1ja 2..-. 4.''-''=:Ui'lll:t Isr Pokusajte sami da izmjerite: a) duzinu korica vase knjige lenjirom. ·3 .~~ slj~d~¢e:..Srednja vrijednost mjerenja predstavlja aritmeticku sredinu. Relativijugffllku Alsr .~--.+~""'-.

Da bismo je izracunali moramo izmjeriti masu i zapreminu tijela. gustina (zapreminska masa) p kilogram po metru kubnom kg/m3 oznaka mjerne.39 8. Gustina se kao fizicka velicina oznacava sa p (raj. Na primjer. od drveta.. a za zapreminu m 3 . Iz formule za gustinu mozemo izracunati zapreminu..jedinice naziv supstance gustina (kg/m 3 zlato 19300 zlva 13600 bakar 8900 2500 staklo • 750 drvo 900 led 1000 voda vo ) 11. Izapreminskil masa) je izvedenil ILdckil veliCina i hrojno je . To je zato !ito su gustine ovih materijala razlicite. Tada je i jedinica za gustinu (kg/m3) velii:ina oznaka velicine mjernajedinica .99 2. Zato sto su supstance od koje su napravljena tijela razliCite gustine. metalna i kugla iste zapremine koja je napravljena od stiropora imaju razlicitu masu. bakrai zelieza imaju istu zapreminu. stakl.l.zapremma p=- V Iz formule mozemo izvesti jedinicu za gustinu tijela. Od cega zavisi gustina: Gustin. ali su im mase razlicjte.Tijela od razlicitog materijala imaju razlicitu gustinu.ednaka masi u jedinie! zapremine. Neke vrijednosti gustina date su tabelom.. masa m gustina = .. kada je poznata gustina i masa.Ako nam je poznata gustina i zapremina mozemo odrediti masu po formuli m = pV P 30 .59 0.59 Cetiri kocke. Jedinica za masu Je 1kg. m V =-.

a zatim izracunajte. Uputstvo: 1. Zapreminu kugle izmjerite pomocu menzure. ako je data njena masa 100 kg. Zapisemo zadate veliCine m = 540 kg V=O. Uvrstimo brojne vrijednosti velicina. a zapremma 0. 2. 3. Izmjerite masu kugle.Izraz za gustinu dat je formulom p = - m V Odgovori na sljedeca pitanja 1. a zapremina 0.~ 31 . Kolika je gustina vode. Napisemo formulu za trazenu velicinu. a koja najmanju? . p= . Sta je gustina tijela i kakva je to velicina? 2). 1. a zatim izracunamo: m 540 kg 06m 3 .6 m3 1.01 3.6 m 3 p=? 2. .Gustina se izracunava odnosom mase i zapremine nekog tijela. Koja od njihima hajvecu gustinu.Pokusajte sami izracunati gustinu koeke leda ako je masa koeke 540 kg.= V kg =900m3 Pokusajte sami odrediti gustinu kugle od plastelina. Svaka od tri boee sadrzi po 100 g . tecnosti. gustina masa m (g) zapremina V p -gem 3 (em 3) Vazniji iskazi ! -Razlicita tijela imaju razlicite gustine.. m p=--V 3. Dobivene rezultate uvrstite u formulu za gustinu.

kad se desio neki dogadaj . Hronometri se aktiviraju pritiskom na dugme kao i digitalne stoperice kojima se mjere kraci vremenski intervali. Sekunda 1ma ve6: i manie iedinice. " i slicno. Prilikom mjerenja vremena treba razlikovati vremenski trenutak od vremenskog intervala: . . Moramo znati vrijeme polaska u skolu.vremenski trenutak oznacava pocetak nekog dogadaja iii trenutak kada se isti zavrsava. Svaka pojava u prirodi i drustvu desava se u nekom vremenu. Ljudi su mjerili vrlleme i prije pronalaska sata. Neke pojave se ponavIjaju periodicno kao sto je obrtanje ZemIje oko Sunca i slicno.001 s) Za mjerenje vremena danas se koriste hronometri i casovnici. U SI jedinica za mjerenje vremena je selmnda. Taj period se zove godina koju smo podijelili na mjesece. ako negdje putujemo.Vrijeme je povezano sa stalnim promjenama materije i njenim kretanjem. 60 s = 3600 s s dan 1 d = 24 . Sekunda je pribliino jeonaka 86400-tom dijdu srednjeg 5llllcevog dana. sprave za mjerenJekoristeci polozaja Sunca. Suncev dan je vrijeme za koje lemlja jednorn napravi obrt olw svoje ose. U savremenom drustvu zivot bi bio nezamisliv bez mjerenja vremena. sate minute i na kraju sekunde. trajanja 'skols.kogeiis:a'/ polaska voza iii aviona. dane. Kada bi sva tijela na zemlji mirovala i ne bi se mijenjala ni vrijeme ne bi bilo potrebno mjeriti. 60 min = 24 . velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice vrijeme minuta 1 min sat Stoperica Hronomelar Vece mjerne jedinice od sekunde t sekunda = 60 s 1h = 60 min = 60 . a to su deseti stoti pa i hiljaditi dijelovi sekunde (1 ms = 0. Koliko godina smo star'i. Stoperica se zaustavlja takode pritiskom na dugme. duzine sjenke na Zemlji i slicno. Ovu smo pojavu iskoristili za mjerenje vremena.vremenski interval odreduje vrijeme trajanja nekog dogadaja. Postoje i manje jedinice od sekunde. 3600 s = 86400 s 32 .

Odgovori na sljedeca pitanja !ita je to vremenski trenutak? !ita je vremenski interval? Koja je jedinica za vrijeme? Definisi sekundu? Koliko traje jedan dan? Pretvori 1/4 dana u a) u sate b) u minute c) u seku nde 7. Cime mjerite vrijeme? 8. Sekunda je po definiciji priblizno jednaka 86400-tom dijelu srednjeg suncevog dana. 2. Suncev dan je vrijeme za koje Zemlja jednom napravi obrt oko svoje ose. Vremenski trenutak oznacava pocetak nekog dogadaja iii trenutak kada se isti zavrsava. mjerna jeciinica vremena u SI je sekunda. Vremenski interval odreduje vrijeme trajanja nekog dogadaja. 4. Kada trcis na nekom krosu. vrijeme ce se tada mjeriti _ _ __ 9. 33 . Pretvori: 25 min = h 1505= min 2. 6. Vrijeme se mjeri satom iii hronometrom. Vrijeme je jedna od sedam osnovnih velicina. 3. Vazniji iskazi Svaka pojava u prirodi i drustvu desava se u nekom vremenu.Pokusajte sami da izmjerite: a) Koliko vremena provedete kada hodate od kuce do skole? b) Koliko vremena prode ako trcite do skole? c) Koliko vremena treba da prevoznim sredstvom stignete do skole? Ovom prilikom koristite stopericu za mjerenje vremena. 5.5 h = min 1.

1 zr)O"[: 27j O C 34 .I". Sigurno sle nekad mjerili svoju temperaturu. HiO°C 100' :!OO~C OK - sl. Zagrijavanjem se lijelima povecava temperatura. Temperatura tijela mjeri se termometmn1.Tijela karakterisu odredena toplotna stanja. Osim I<elvinove koristi se i Celzijusova temperaturna skala. Osnovne tacke na u Celzijusovoj skali su temperatura mrznjenja vode (0 0 C) i temperatura kljucanja vode (100° C). mozda ste mjerili ternperaturu prostorije u kojoj boravite (vase so be iii ucionice). Temperatura tb:ikalnil veliCina koja karakterise stepen zagrijanosti Ilekog tijela. U toj skali se temperatura izraZava u kelvinima (1<). Kelvin 373K Colsius lOO~C SO°C JOOK 273K O"C podioi. ali i zapremina. jedinica za temperaturu 51 je kelvin (11<). To je jedna od sedam osnovnih fizikalnih velicina. Za mjerenje temperature koriste se zivin i alkoholni termometar.1). 1 . U fizici se koristi apsolutna skala temperature.a nil I c. Primjer:J<ada zagrijavamo metalnu kuglu kao na slid kugla Ce povecatiz<iprefrlillU sto mozemo zakljuciti posmatrajuCi slike ispod. Razl ika je sarno u pocetku skale (51 ika 1.15 0 C. zagrijava i povecava zapreminu. ~~~~~~~~~~~~~. Nula I<elvinove skale je -273 Celzijusove skale.wn se kao jedan tlO"C 200K na SkillL Jedan stepen u Celzijusovoj skali jednak je stepenu I<elvinove skale. Ako ste bili bolesni. Temperaturne Ijestvice. Temperatura apsolutne nule iznosi 0 I< iii 28 1S 1S 100"( -273.

15)0 t= 15 0 t Ovdjese radi opretvaranju tazlicitih mjernihjedinicajedne isle velicine jedllih idrugih.15 od temperature zadate u Kelvinovim stepenima to C = (283. a na drugom zatvorena. u Celzijusove stepene treba oduzeti 273.15)oC Prirnjer: Ako smoizmjefili temperaturu vazduha 15° C. 2 3 4 6 ''''I!. 5 Celzijusove stepene mozemo pretvarati u Kelvinove i obrnuto.2).2 cemo broju 273. Uz cijev je izgravirana temperaturna skala. lemperaturu po Kelvinovoj skali izracunacemo tako 5to s1.WJ Terrnometar sa zivom se sastoji iz cijevi koja je na jednom kraju prosirena (slika 1.273. gdje se nalazi rezervoar sa zivorn.15 Kpretvoriti. Neke vrijednosti temperature u prirodi 7000000° c- 6000° c- 10000 C- velicina temperatura oznaka velicine T mjerna jedinica Kelvin I( oznaka mjerne jedinice 35 . Iznad zive nema zraka da bi se ziva mogla penjati uz cijev. sad zelim? 288.15" T= (15+ 273 /15)1< '" 238.15-273.15 K Ako.15 dodati temperaturu proCitanu na Celzijusovoj skal i. postupak je kao u sljedecem. termodinamicku tempe"""". T(l()= (t+ 273(15) K t(oC)= (T. a he pretvaranju manjih u veee jedneiste jedinice mjete.1.-.c-fatt:irtrilobieemifkao zbir15o(: i 273.

Temperatura tijela se mjeri termometrom . .Odgovori na sljedeca pitanja · Koje temperaturne skale pozllajete? · Sta je temperatura tijela i kakva je to velicina? · Defillisati apsolutnu temperaturnu Ijestvicu. 6 000 1<. 36 .Jedinica za temperaturuu SI je kelvin (1 K). .Temperatura tijela mjeri se termometrom. Sta treba znati . -273 0 C.Pokusajte sami da izmjerite: .temepreturu vode dok je zagrijavate. . Pretvorite u Celzijusove stepene 0 K.temperaturu prostorije u kojoj se nalazite. Koja je osnovna jedinica za mjerenje temperature u SI? · Sta se desava sa tijelima kada im povisimo temperaturu? · Pretvoriti u kelvine: 1000 C.Temperatura je fizikalna velicina koja karakterise stepen zagrijanosti nekog tijela. 300 K.temperaturu smjese vode i leda. ZamjerenJe tenllperature koriste se zivin i alkoholni termometar. 00 C. . . .

SEDAM OSNOVNIH FIZICKIH VELICINA duzina masa vrijeme tvari jacina struje jacina svjetlosti NA fizicka velicina duzina ozn fizicke veliCine LlSMO mjerna jedinica metar m instrument NAUCILI SMO RACUNATI GRESKE PRI MJERENJU I povrsina p metar kvadratni metar kubni po metru kubnom kglm 3 3 zap rem ina v p gustina masa m kilogram kg Gr =-.:·~ _ii!iil£z~ .tJ.-100 (%) xsr fu sr vrijeme t sekunda 5 temperatura T kelvin K j ""-I • . _ ~ 37 . • 0 00 o '. ~0.

Danas je metar odreden duzinom pula koju prede svjetlost za odredeni dio sekunde. ove kuiture su ocigledno osjecale potrebu da uspjesnije organizuj~ svoje vrijeme. otprilike prije 5000 do 6000 godina. Rijec inc potice od rijeci uncia. formalnim religijama i drugim aktivnostima u procvatu. Kad bi prosle pop lave i voda se po· vukla stari Egipcani su mogli obradivati zemlju. Posmatrali su kretanje zvijezde Sirijus. Hiljadu koraka je jedna milja. velike civilizacije na bliskom Istoku i sjevernoj Africi su pocele da prave satove da bi dopunili svoje kalendare.l koristili: lakat. Prije 5000 godina stad Egipcani su svoj kalenda. Vedna zemalja u svijetu danas koristi ovaj sistem mjerenja.Stari Egipcani su za jedinicu mjere za duzim. jeT to su morali da znaju da bi mogli obradivati zemlju. Prije nekoliko hiljada godina Ijudi i nisu morali lacno znati mjeriti vrijeme. kada su se desavale poplave Nila. ". . Izracunat je tako sto se razdaljina izmedu Sjevernog pola i ekvatora preko Pariza podjelila na 10 miliona. RANI SATOVI Jos veoma davno (u liudskoj bistoriji) Ijudi su poceli da osjecaju potrebu za mjerenjem vremena. Po nasem saznanju. Prva jedinica mjere za duZinu koja se ne ba'!'ira na dijelovima Ijudskog tijela zove se metar. Na njemu se temelji metricki sistem mjerenja. dian i palae. podjelili na 365 dana. Sami su brojali dane i pazili na godisnja doba. Ova zvijezda se pojavljivala na nebu lacno svakih 365 dana tacno prije izlaska Sunea. RimIjani su razdaljinu mjerili koracima stopom i sirinom palca koju su zvali uncia. 38 . Danas se vrijeme mjeri precizno u sate i minute. Ustanovljen je kao mjerna jedinica pri)e 200 godina u Franeuskoj. Sa svojim poslojedm birokratijama.

-=:-----------. Jedna verzija je bio hemisfericni brojca. udubljenje u obliko zdjele. O ---\\.li Egipcani. 'f +:~<r\t! Vodene satove su takode grad. menik.'\V U potrazi za boljom preciznoscu tokom cijele godine. godine.l' i \' . suneaui sa. 39 . ali su Egipcani ocigledno bili naredna kultura koja je formalno podjelila svoj dan u dijelove slicne nasim satima. Galileo Galilej je posmatrao lampu I<alm se klati.'Oko. Vitezovi u srednjem vijelm su korislili pjescane satove. Obeliski (vitld spo. " pletom Iinija za sate za razliCita godisnja doba. urezano u komad kamena. Polukruzni. Gorenjem svijeca je pokazivala vrijemeproteldo u satima. a nivo vode je pokazivao vrijeme. Voda ie oticala iz kamene posude. IJ.sc •. ' komplikovanije forme. ere. Tokonl dana sunceva sjena pada na broji'anil.. To ga je podstaklo da izumi klatno. za koji . Salovi sa klatnom su prvi mogli mjeriti sekunde. i(asnije. dil Qip()bi o izgled polovine zdjele urezane u cetvrtasti biok kamena. se kaze da je izumljen oko 300 godine p. -".azivale dalje podjele za vrijeme. oko 3500 stare ere. ' "--<. Njegove pol<retne sjenke su formirale neku vrstu suncanog sala. i oznacava vrijeme.r. Kvarcni salovi su napravljeni pocetkom ovog vijeka i oni dosta tacno pokazuju vrijeme."'. omogucavaju<'i Ijudima da podijele dan na jutro i popodne.SUNCANI SATOVI Sumerska kultura je izgubljena bez prenosenja svog znanja. dodatne oznake oko osnovice spomenil.~ ". sa blago nakosene cetiri strane) su bili gradeni najranije &.--\~"-..a su pol.. uklonio je hekorisnu polovinil hemisfere. Maloj Aziji iltaliji. ljudi su takode koristili suncne satove i kasnije.. ani odstupaju 1 sekundu svakih 300 000 god ina. tovi su evoluirali iz ravnih horizontalnih iii vertikalnih ploca u .! nik. upotrebljavali bi ih kada je bilo tmurno vrijeme iii nocu. Vitruvius je mogao opisati 13railii'itih stilova suni'anog sata koriscenih u Grckoj. n. Prvi takav sat je izumio Kristijan Hajgens 1667. Obelisk je takode pokazivao najduzi i najkra<'i dan u godini. . koji je (~<: imao centralni vertikalni 'gnomon' (uperivac) i urezan sa kom. Satovi od svijece su upotrebljavani prije 1000 godina. Najprecizniji su atomski satovi koje korisle nallcnici za jos preciznije mierenie vremena. ere. 30-te godine p..

1824 ·1907) Engleski fizicar. " "~ '''. Termometa '". Ovakav termometar nije bio sa svim prikladan zato sto je njegova tem peratura zavisila od vazdusnog pritiska c. i usavrseno ebperimetom i probom. Vagu mudrosti napravi/i su fizicari iz araps~()g sviietao Vaga mudrosti je nesto sto. od velike je vainosti zbog sv()jih pr~dnosti. uveo je 1742. Calileo Calilej je 1596. Godine 1892. mjerec1 teret ne sarnO u vazduhll nego i u vOOi_ Stari Egipcani su koristili sprave koje su sliene sa danasnjom vagom.:'. raspoznavati ferol~ure. Glavna namjena vage mudrosti je bilo odredivanje specificne tezine razlicitih tijela. William.. Pri odredivanju specificne teline i rjesavanju navedenih problema auto. itd. a tai'~a kljucanja 0 0 C.~ ""' . Kelvin iii Lardz. uzvisen je u plemic'ki sta· lez. sveds~i astronom i fizii'ar./ "" li'l:. Vilijam (Kelvin iii Large. razlikovati originalno drago ~amenje 00 falsifik()vanog (Iainog) itd. termometar. ustanoviti stvarnu vrijednost novcanih moneta. Anders Celsius. n. Zanimljivo je da je Celsius predlozio da tai'~a smrzavanja bude 1000 C. godine na pravio pry. je i~radeno Ijudskim intelektom.r siroko primjenjuje Arhimedov zakon. ispunje ne vodom. Njegov glavni radni teren bio je nauka o toploti.4 se sastojao od staklene kugle. ~oja je po njemu dobila ime. gore. To je opet sa svoje strane dalo mogucnost da se rijesi cijeli niz prakticnih problema: odredivati cistotu metala. Profesor u Glazgovu (Glasgow) (1846). On je definirao apsolutnu tem· peraturnu skalu (kelvinova skala). 40 . kada se zrak u staklenoj ku gli zagrijavao potiskivao je zrak. dao je opis za shvatanje pojma entropija... '. William) Thompson. godine temperaturnu Ijestvicu.

) Svi molekuli vode su jednaki. U jednoj kapljici vode ima mnogo sitnih cestica molekula. Molekuli vode bi se mogli dijeliti na jos sitinije cestice atome.3.LUKP 1"11. ali atomi vise ne bi imali osobine vode.0 imaiu osnhil1P Ie supstancp. Struktura molekula vode vidi se sa (51 ike 1. pa mozemo zakljuciti sljedece: 51. Pitanje strukture supstance Ijude je interesovalo jos od davnina. vodonika i kiseonika. supstanca je II osnovi grade svih tijela. 5ta bi se desilo kada bi tu supstancu usitnjavali da bi vidjeli do kojeg najsitnijeg dijela mozemo dod? Jedan od zadataka fizike je da upozna gradu supstanci da bi bolje mogla objasniti pojave u prirodi. Molekuli nastaju povezivanjem atoma. Cetiri atoma vodonika i dva kiseonika daju dva molekula vode. "*" 7!E! da s(' supstanca sastoji od v('oma sitnih cestica sup. Molekuli razlicitih supstanci su razliciti.III. 1. Grcki filozof Demokrit je tvrdio da se supstanca sastoji od veoma sicusnih dijelova cestica.3. Mogu biti gradeni od istih iii razlicitih atoma. Svoju teoriju zasnovao je na promjenama u prirodi koje je posmatao.elo ie gradeno od jedne iii vise razliCitih supstand. molekui DNK 41 . STRUKTURA TVARI ( 5valw ti. Ovp cpstin' znvu sp molekuli.

jedan isti atom moze ucestvovati u gradi mnogo razlicitih molekula. Za razliku od jedinjenja u prirodi ima veoma mali broj elementa.4) vidimo model atoma. Atom vodonika ima jedan proton. Atomi se sa!'!tom!'! kiseoniki!. Oni su tako sicusni da ih na glavicu (jode moze stati vise od 60 milijardi. a oko jezgra velikim brzinama kruze elektroni. (. Pod odredenim uslovima atomi se mogu spajati u razne molekule. Ovakav model atoma naziva se i planetarni model. Jos sitnija cestica od molekula je atom. Zrno pijeska sastoji se od ~o milijardi molekula. Atomi se sastoje od jezgra koje se nalaze u sredini. neutron i elektron.!..Isto talm mozemo red Iii! 5tH f(lolelmli I!aj~ sitnije cestice jerlinjenia l(Oje su gradene (ld ios sitnijih ces!ica aloma. protona i neutrona u jezgru i elektrona koji kruze oko jezgra. Svi atomi jednog elementa su identicni. Unutrasnjost atoma je veCinom prazan prostor. Svaki molekul Se sastoji od 3 atom!. da ima Olprilike toliko atoma u zrnupijeska kolikoima pijeska na plazi.proton l+) neutron (0) / '"' "" donik. stoje od elementarnih cestica. I' ". Svega 105.4 42 . Jezgro je oko 10000 puta manje od samog atoma. Molekula ima veoma mnogo vrsta. Svi ostali atomi se razlikuju samo po broju ovih cestica.i"" log elemenla. Dijeljenjem molekula kiseosatoii se od <Iva nika dobijamo atome kiseonika. Atomi i molekuli su toliko sitni. Na (slici 1. Molekuli kiseonika sastoje se od dva ista atoMolekul kiseonika ma kiseonika.ol. Neki od elemenata su vo- I I \ \. U jezgru se nalaze protni i neutroni.R • electron I-l Atom je najsitnija cestiea nekog elemenla koja ima o. - _./ 51 1. Od ovih cestica graden je atom svakog elemeta. kiseonik. zlato i srebro.

boja brzo rasiriti po cijeloj Casi. !'olav. Ove sile se zovu medumolekulame sile iii sile kohezije i athezije.i gasova dolazi do njihovog mijesanja. Sile Iwhezije djeluiu izmedu molekula istih supstand. Hraunovo kretanje je haolicno zato Ovo se desava zbog veoma brzog sjo se veliki 11m. ju manji prostor nego kada su bile u odvojenim posudama.. Primjer: Ako u casu 5 vodom sipaisto tako posmatrajte kretanje dima u mo kap mastila. Kapilarne pojave Kapilare 511 uske ejevckl' (iji ie manji 1 mm.00000001 m. .e "ups!ance miif'saju be? ikakvih spoljasnjih ulicaja zove se difuzija."dlu. Medu molekulima djeluju sile privlacenja i odbijanja. Kretanje cestica polena nastaje zbog kretanja molekula vode. Prolazak moldmla jednf' SI. .Kretanje molekula (Braunovo kretanje) Skotski biolog Braun pod mikroskopom je posmatrao polenov prah u kapi vode. Kad se guma vrati u prvobitni polozaj one ponovo djeluju.Ako su sile kohezije veee od sila athezije onda tecnost ne kvasi zidove kapilare. Po ovom naucniku kretanje je dobilo ime i Braunovo kretanje. ce~tica krece u razlikretanja molekula i jedne i druge c!lim pravdma i smjerovima.. ". Posljedica djelovanja kohezionih i athezionih sila su kapilarne pojave. Na vec'im rastojanjima skoro da i ne djeluju. .. . Kada prskate parfemom po prostoriji osjeticete kako se miris parfema siri po prostoriji. molekuli se slobodno krecu.lpstmce k ro:z polupmpuslliive opne membrane zove se osmoza. Primjer: Kada pomijesamo kuglice sitne i krupne sacme primijetitehi6dil:. Ova pojava naziva se osmoza.. Difuzija i osmoza dokazuju da izmedu molekula postoji medumolekularni prostor.fin· . Medumolekularne sile djeluju na veoma malom rastojanju manjem od 0. a sHe athe?ije izmedu molekula razlil'tih supstand.vim pravdma i smjerovima ovakvo kn'tanje SP 7nVl? twsrerfeno iii hao!i61O I<retanje. Ovakvo kretanje cestica se jos zove i nesredeno iii haoticno kretanje. veoma brzo ga osjetimo na drugom kraju prostorije. . Kapilarne pojave su posljedica djelovanja medumolekulskih sila (kohezije i athezije).3. Vidio je da se cestice polena krecu u svim pravcima.(' . '. Tecnost se penje iii spllsta llZ zidove kapilare slika 1..) da se razli!'il. vidjecemo da ce se nekoj pros tori j i.z~uzihia.•. Zbog vel ike brzine cestica. U svakom trenutku cestica polena udarala je u ogroman broj molekula vode. 43 . kada ga istezemo medumolekularne sile protive se ovom istezanju.. Na osnovli ovog zapazilnja mozemb zakljuciti da postoji odredeni medumolekularni prbstor•. Dokaz ovih sila mozemo pokazati na komadicu gume. supstance..u i kr('{u . Molekuli tecnosti takode prolaze kroz polupropustljive opne. membrane.

Voda ce zahvaljujuci kaplarnim pojavama kroz peskir prelaziti u saksiju i tako navodnjavati biljku. Napraviti model atoma. . . Navesti primjer za Braunovo kretanje? 8.1. .Medumolekularni prostor postoji u gasovima tecnostima i cvrstim tijelima. . Kako se krecu molekuli cvrstih supstanci? 7.Atomi se sastoje od jos sitnijih cestica protona i neutrona. a drugim krajem peskir staviti u zemlju. a vodonika crvenom bojom. Opisi atom. . Pri tome temperama obojite atome kiseonika plavom.Mijesanje supstanci nastaje kao posljedica njihovog neprekidnog kretanja. a zelite da vas cvijet ne ugine mozete u posudu sa vodom jednim krajem ubaciti krpu iii peskir..Ako su sHe kohezije manje od sila athezije teenost kvasi zidove evrstog tijela.3. Kapilarne pojave su veoma rasprostranjene u prirodi. 4: Kako se molekuli krecu? 6. Koja je najsitnija cestica nekog jedinjenja? 2.Sile kohezije i athezije djeluju na rastojanju kOje je manje od velicine molekula. Cestice unutar atoma obojiti razlicitim bojama.Molekuli su najsitnije nedjeljive cestice nekog jedinjenja.Difuzija je pojava mijesanja molekula razlicitih supstanci. . Odgovori na sljedeca pitanja 1. . Sta je difuzija? 9. Teenost se penje uz zidove kapilara uskih cjeveica. Voda prodire kroz sve dijelove biljke zahvaljujuci ovim pojavama i krv dospije u sve dijelove Ijudskog tijela. Pokusajte sami da napravite od gline iii plastelina .Molekuli medu sobom djeluju i privlacnim i odbojnim silama.model molekula vode. sto su cjeveice kapilara uze teenost se vise penje. . Koji atomi cine molekul vode? 3. Kakve sile djeluju medu molekulima? 10. Desava se u svim gasovitim tecnim i cvrstim tijelima. Sta je kapilarnost? 44 . Male povrsine izmedu vlakana peskira upijaju vodu zahvaljujuCi kapilarnim pojavama. . Ponekad kada idete na godisnji odmor.Atomi su najsitnije nedjeljive cestice nekog elementa.Putanja cestica kod Braunovog kretanja je u obliku izlomljene linije. sI. Vazniji iskazi . koji se nalaze u jezgru i elektrona koji se nalaze u omotacu atoma.Kapilarnost je pojava koja nastaje kao posljedica djelovanja sila kohezije i athezije.

Mnoge supstance se mogu nati u vise razlieitih agregatnih stanja . osim vode na normalnoj temperaturi jos alkohol. jezeru iii rijeei. Agregatno stanje neke supstance se moze mijenjati zagrijavanjem iii hladenjem. Slika ispod: raspod raspored ~olekula ~Ju..enl se ne"a supslanca nalazi zavisi od njene temperature i pritiska kojem je izlozena.. nafta i 51.Kada je vruce Ijeti u casu sa sokom stavljamo koekiee leda. U razlicitim agregatnim stanjima isla kolicina supstanee zauzima razlicite zapremine.. Voda na ovoj temperastanJe vode. dok zimi pravimo tople napitke i vidimo kako voda iz lonea isparava.cvrsto agre?~t~o Voda . ziva. kretlJlvl.. itd.~a obi~noj tem. de rasporedenr od mole. IS.: . neke supstanee mijenjaju svoje agregatno stanje . Oni zauzimaju oblik suda u kome se nalaze. Voda dakle ..p~ratu~1 Ie. Puno su pokretIjivi od molekula tecnosti. moze biti u tri stanja: cvrstom. razni mirisi te izduvni gasovi iz automobila. Dok se u gasovitom agregatnom stanju osim vodene pare nalaze vazduh.de.1000 C.. Agregatno stanje u ko.Njihovi tnedumolekularni prokula leda i pokretljiviji SU. itd.-. na primjer.. Kupamo se u moru.. teen om iii gasovitom stanju. Mole~~h su gusto Je raspored ~olekula ~o.pored molekula vodene pare...· •.J Temeperatura kljucanja vode je Led. Na odredenim temperaturama i pod normalnim atmosferskim pritiskom.u evrstom. Na normalnoj temperaturi najvise je onih supstanei koje su u cvrstom stanju. drveta. leda. Molekuh v?de su rJe. stori su veCi. ~. tecnom i gasovitom.. --- L~~:"_". Gasovi isto tako lako mijenjaju svoj oblik. I .tecnosti. . gasovi se kondenzuju u tecnosti. Teenosti lako mijenjaju svoj oblik. U tecnom agregatnom stanju nalaze se. Oni su stisljivi. postaju gasovi iii cvrste supstanee. Shka Ispod pokazu.~~ I 45 . te razni metalni predmeti. ~". Molekuli kod jedne iste supstanee u razlicitim agregatnim stanjima razlikuju se po nacinu grupisanja molekula.Molekuli vodene pare su rjede rasp~:~denr I slabo po.rasporedeni od molekula vode. l.turi ispatava. na she. Cvrsta tijela imaju stalan oblik i zapreminu. To su predmeti od stakla. ali i zapreminu. ali im zapremina ostaje ista.:. u temom sta._~ __ .

Objasnite zasto? Vazniji iskazi . -. • ~ Kod nekih tijela rnolekuli Sl1 nepravilno rasporedeni pa ih nazivarno arnorfnim tijeiima..••.~•. . it"" L). 4.. Q ... • Pokusajte sarni da pretvorite vodl1 iz tecnog 11 gasovito agregatno stanje: Potrebno je zagrijavati vodl1 na reSOl1 do tacke kljucanja i posrnatrati kako vodena para izlazi sa njene povrsine. cvrsto i gasovito... Nivo vode se pri ovorne. r ... 'II. t.Neke tvari poput leda i krernena poc.•. no) ternperaturl.... Molekuli kod prvih supstanci su tacno " " • (pravilno) rasporedeni u kristalnoj reseci. t.inju se topiti na tacno o~rede.. a kako kod cvrstih tijela? 46 . •• tt'.· '. Ova tijela nazivarno kri. ·.Tijela 11 prirodi se javljaju 11 tri agregatna stanja ... 2.Kod tecnosti i gasova rnolekuli se krec'u haoticno dok kod cvrstih tijela osciluju oko svojih ravnoteznih polozaja. ... . vosak ill asfalt postepeno orneksavaJu ..\::". ).tecno. Koja agregatna stanja vode znas? Da Ii tijela rnogu rnijenjati svoja agregatna stanja? Od cega zavisi agregatno stanje tijela? Kako su rasporedeni rnolekuli kod gasova.•. .. 3... Odgovori na sljedeca pitanja 1. dok ne predu u tecno stanje.. dok staklo. u posudi koju zagrijavarno. srnanjuje.. kako kod tecnosti. stalirna.~" .. 'II...

Ovakvo kretanjp se zove n!'sfedeno iii haoticno '. ['rolazak molelwla jednp supstan{:e kroz [1011. Atom je najsilnija ce.Danas 51' zna da 51' supslanca sastoji od veoma 5itnih {pstica slJpstance koje imaju osobine Ie slipstanceo Ove {estice zovu 51' moleklili.u cvrstom.mje.. tecnom iii gasovitom stanju.. 47 .Iica nekog eiementa koja ima osohine tog elementa. Ove sile se zovu medumolekularne sile iii sile kohezije i athezije. Medu molekulima djeluju sile privlacenja i odbijanja. Mnoge supstance se mogu nad u vise razliCitih agregatnih stanja .!stljive opal' ml'mbrane :wve 5e 0511101'a.a mv!' Sf' difm:ija. I'ojava da se razliCite sUflstance mij!'saju nez il<akvih spoljasnjih utica.'el. (estin' se kn·el! u svim pravcima i smjerovima.1[11'0p.

bali rjesavati sami. '. atom znaci nedjeljiv.jez~4a~"J: ll ke koji se mogu rijesiti.ai' '.c.'.~. atoma koji nazivamo jos i planetarni model.'.'... Bor je postavio model. avo je do tada bio nerjesiv problem. sve dok Dzon Dalton nije 1808.''.m ueeme.grcld mislilae i prirodnjak je prvi raspravljao 0 gradi m"tp. '.'r~~'fl mjera mu je bila da vidi da Ii ee njegovi i.ma zadavao zadatke kOle sU!!'El'.. da su stvari napravljene od aloma. Dao je Maksvelu daii. tako poznatog. ISrnatrao je da se supstanea moze d do sitnih cestiea. tem II kojem se planete kreeuoko Sunea. Srednju brzinu kretanja molekula izracunao je Maksvel.St9.'ar"i. Izmedu ostalog davao ir . Ova ideja nije uzimana u obzir nareqnih 2000 godina. On je smatr"o da se atom sastoji od jezgra Qko koga se velikom brzinom kreeu elektroni. koje je nazvao Dalje se te cestice ne mogu dijeliti.tt\d~/jHl'!re'~'T:..'. Maksvel je nasao srednju brzinu kretanja najsitnijih cestica i postao prvi koji je rijesio ovaj problem.' racuna brzinu kretanja molekula.(izi.'. B~o je ~~eni~ is~o. 48 . '.p.'.' Stoks Ie svol.esiyi. a i one koji su l>iIi ner. Model se zove planetarni j!!r podsjeea na Suncev planetarni sis.). Slari Grci su mislili jos prije 2000 godina.~ znati koji je problem nerjesiv. eksperimentalno pokazao da postoji atom.'..' '.

neki predmet onsemoze irajno deformisati.odredice pr<iyac i brzinunjenog daljegkretqnjapo stolu. Nacin cljelovanja je razlicit. promijeniti mu brzinu. ' r. Promjena polozaja tijela iii promjena oblika tijela posljedica su djelovanja sa drugim tijelima.2: Meaudjelovanje je kada igrac hvata loptu. Nista se u prirocli ne desava bez uzroka.oj. U samom medudjelovanju tijela stoji uzrok kretanja i clrugih oblika promjene materije. vrsta i oblik nastalog kretanja tijela zavise od jaCine. Primjer. K. Sva desavanja posljedica su medudjelovanja tijela jednih na druge.kl Stap P. Na kraju moze promijeniti i oblik samog tijela (deformisati gal... doci do defotmacije istih. pravca i trajanja sile koja ga je uzrokovala. Kad na tijelo djeluje sila i tijelo pocne da se krece usljed tog djelovanja..~ Suda. ~ " I~ij": • •. Na primjer.1(la lilplo pmmiieni .IV. . "'etaoj_ =. provo. Zemlja privlaci Mjesec i nekom nevidljivom silom tjera ga cia se krece oko nje. 49 . promijeniti mu smjer kretanja. BiIlj. kada bacimo loptu ona se krece. Takoae meaudjelovanjem tijelatnoze.jacinai pravac sile udarca bilijarsktlgstaRa u kuglu(lia 51ici). Na osnovu navedenih primjera mozemo zakljuciti sljedece: Primjer1: Kada l1d.. zau5taviti ga. kngll .. kada udafimou. 5ila dakle moze: pokrenuti tijelo.lrimo jednu bilijar5kulopticu.vo IInl)o ! R'-' ~ V '-'.!iii..\lui poioiiai iii . "'_taoj. Aka se tijelo kretalo djelavanjem na samo tijelo mozemo ga uspariti iii zaustaviti. MEDUDJElOVANJE I KRETANJE TIjElA Tijela djeluju jedna na druge.

". Balon se krece zato ilto na njega djeluje sile potiska.·. Ako uzmemo metalnu dasku i ispod postavimo magnet primijetiCemo da magnet djeluje silom na sipku. Ako stavimo kamen na tanku drvenu dasku ona ce se saviti..1. jedna od najslabijih sila u prirodi. Kosa se cesljanjem moze naelektrisati. 'iii" . . Tegovi svojom tezinom djeluju na dizaca.dometa do rastojanja medu cesticama unutar jezgra atoma.'.U narednim primjerima mozete vidjeti da tijela djeluju jedna na druge silama razlicite vrste. Kosa i marama djeluju jedna na drugu elektricnom silom.... silom svojih misica.. djeluje ina veoma velikim rastojanjima. Prirodu gravitacione sile prvi je shvatio Isak Njutn.. 50 . One su jake privlacne sile. tako sto ce je privuCi. podize tegove. Daska je promijenila oblik zbog djelovanja teZine kamena.. Dizac tegova. Tako naelektrisana moze privuCi druge predmete.".privlacne i odbojne. Takode predmete koji plivaju po vodi drzi sila potiska. Gravitaciona sila Grayitaciona sila.

3 Magnetne sile Kada smo govorili 0 strukturi materije pomenuli smo kohezione i atllezione sile. Tijelo koje slobodno pada nema tezinu. koja se osjeea i na 80 000 kilometara udaljenosti od njene povrsine. kao vrstu meciumolekularnih sila.2). vee se nalazi u he~tei~n~korn staniu- 1. Ovo tijelo ne pritiska podlogu. 51 . magnetno porie. Sva materijalna tijela posjeduju silu gravitacije. Zato nema tezinu.ZahvaljujuCi sili gravitacije sateHt kruzi oko Zemlje. Zbog te sile svako tijelo ima svoju Na Mjesecu takocie djeluje gravitaciona sila (slika 1.3). One su jake ali c/jeluju na malom rastojanju. gvozda iii celika i iiipke iii potkovice magneta. Oko svakog tijela postoji prostor koji se zove gravitaeiono polje u kome se osjeca dejstvo gravita eione sile. jer Sunce pomoeu nje drzi "na okupu" sve planete Suncevog sistema koje usljed dejstva ove sile u svom kretanju kruze oko Sunca. 1. Na svako tijelo na Zemlji djeluje sila Zemljine teze (slika 1.2 sl.na "rimjer. ako svakog magneta postoj. velicine molekula. Cravitaciona sila Sunca jos je veea. Magn!'li7ilHl siia pdvlacenjil iii odbijanja izmedu odredenih supstand . Tezina istog tijela na Zemlji i Mjesecu je razlicita. ali su te sile daleko manje nego sila Zemljine teze. niti visi 0 kakvom osloncu (slikal. Gravitacija je i sila kojom planeta Zemlja privlaci i drzi sve materijalne stvari (ziva biea i predmetel na svojoj povrsini. odnosno Zemljina gravitaciona sila. naziva se Zemljina teza. Magneti privlace gvozde i sve druge materijale i 5upstance koje sadrze gvozae.1).

dok oko jezgra kruze elektroni. Znamo koliko se velika energija oslobada prilikom nuklearne ekspolozije. Iz prethodnog primjera mozemo zakljuciti da se izduzenje elasticne opruge poveeava srazmjerno sili koja je izazvala to istezanje. Alw §e [ijelo poslije prestanka djelovanja sile vra6'1 II prvobilni oblik. Ako SII naelektrisana slIprotnim vrstama elektriciteta. one su jace od gravitacionih. djeluju samo izmedu tijela koja su naelektrisana. onda I. Alw su tijela naelektrisana istom vrstom eiektricileta. 52 . Rekli smo da atom u jezgru sadrzi protone i neutrone. Prema tome tijelo koje djelovanjem vafljske sile mijenja svoj oblik i ponovo ga poprima po prestanku njenog djelovanja zove se elasticno tije/o. lake nuklerane sile Jake lIuldearne sile djeluje izmedu cestica koje se nalaze u iezgru atoma.ze promijeniti svoj ohlil" Kaiemo oa 5e tijelo deformisalo. Mogu biti privlacne i odbojne. Elektricne sile se zovu i Kulonove sile.~. Elasticna sila za razliku od gravitacione ne djeluje na daljinu vee mora doei do direktnog kontakta dodira. Elektron koji se nalazi u vanjskoj Ijusci moze napt. hi se pgromna nuklearna energija.lstitiatOiT1(ta~1fatom postaje n a e l e k t r i s a n . Oko naelektrisanih tijela postoji elektricno polje u kome se osjeca djelovanje naelektrisanih tijela jedna na druge. . onda se odbijaju.Elektricne sHe Druga vrsta sila koje poznajemo u prirodi su elektricne siie. oha pozitivno iii oba negativno. Elasticne sile Pod djelovanjem sile tijelo mo. ana djeluje uvijek u suprotnom smjeru od sile koja je uzrok deformaciji.azemo deformadia e/i/sticlli!. ollaa se privlace. Sila elasticnosti je veca ukoliko je deformacija istezanje vece. Kada bi doslo do cijepanja atomskog jezgra oslohodila. Sila elasticnosti je mjera uzajamnog djelovanja tijela pri kojem nastaje deformacija tijela. zbog jakih !luklearriihsila. kao na slici. l Odvajanje protona iz jezgra je vrlo tesko. Ova energija je srazmjerna jacini sila koje povezuju cestice jezgra.

) kaQ~to.\b . g g .. d) Mjeriti istezanja opruge u zavisnosti od intenziteta sile koja je isteze. istezanja I (m) em 20 em 30 em 2N 3.mjteg. ..rimjer: Ivlj'7rimo jstezahje spiraln(jbpruge pri pbve6lnjUsile ·kbja. gurajte koliea i sl.. uzajamno djelovanje dva magneta.e s. va. v·.·. Vjesati tijela razlicitih masa ooprugu i biljeziti odgovarajuca istezanja.'~*" -J}'j. unijeti vrijednosti podioka koji opruga zauzima.. . UpotrebIjavajte kugliee koje se sudaraju.P()stupak jedodavati tegovejs~t~zine (pove.jeza~e~e.ib.pokazuj. Uociti razliku izmedu sila koje djeluju dodirom i na daljinu. kao i masu tegova.o.at. 3N Pokusajte sami a) Utvrditi promjene kretanja u toku djelovanja sile. Upotrebljavati opruge. b) Posmatrajte deformaeiju tijela u toku djelovanja sile. gumene loptiee i sl. . Napraviti tabelu. e) Upoznati razna djelovanja na daljinu i izvesti jednostavne demonstracione oglede: djelovanje naelektrisanog lenjira na papirice iii na mlaz vode.J: r \ 53 .@.. masa tega m(g) g 2.·..lika.. padanje kugliea sa stoia. .

Sta je sila? Sta sila uzrokuje? 2. Nabroj neke vrste sila koje uzrokuju deformaciju tijela. Nabroj sile koje djeluju na daljinll. Opisi kakva je razlika izmedu elasticnih i neelasticnih tijela..~r~ar~mli~rij~fI1!i qek9g ~og~didai po" . masa.£i~~~~~n~mgj~.Magnetna sila mjera uzajamnog djelovanja namagnetisanih tijela (magneta). 9. ~~'!~~~. Znacipo- fizicke velicine koje su odredene samo brojnom vrijednoscu i mjemom jedinkom se . magnetna. temperatura. .. Neke fizicke velicine Sli potpuno odredene ako im je poznata brojna vrijednost. Nabroj nekoliko sila koje djeluju neposrednirn dodirom? 7.lake Iluklearne sile djeluju izrneou nukleona (protona i neutorna) cestica jezgra u atomu i mjera su njihovog rneoudjelovanja. Odgovori na sljedeca pitanja I. Koje vrste sila znas? 3.U prirodi postoji vise vrsta sila: gravitaciona.traj~o1Q.Vazniji iskazi .mjera uzajamnog delovanja dva tijela koja imaju masu. . Navedi primjer djelovanje elasticne sile. 4. 11. )rimj~rlq".l11od~j~~q. Nabroj neke vrste medudjelovanja.~fu~ •. s .mjera uzajmnog djelovanja naelektrisanih tijela.mjera lIzajamnog djelovanja elasticnih tijela. Na primjer vrijeme. . . elektricna sila.Gravitaciona sila . 8. . Sta treba da se desi tijelima pa da medudjeluju elektricnim silama? 10. Jr~~~9j~c~i\yne.Elektricna sila . .kalari iii skalame velicine. ZOVIl Postoji veliki broj fizickih velicina koji nije odreden samo brojnom vrijednoscu. yrjj~dl1ost. .SUa je mjera uzajmnog delovanja tijela .~r~Jo~. elasticna i nuklearna sila. Da bi odredili takve velicine moramo osim brojne vrijednosti znati i njihov pravac i smjer. Sila elasticnosti . Sila uzrokuje defonnaciju iii promjenu kretanja tijela. 6. 54 . Objasni gravitaciono djelovanje. .

a duzinavektora intenzitet (brojnu vrijednost) velicine..ZO'VU se- Vektorske velicine se graficki predstavljaju usmjerenim duzima. pravac iii sllljer. [lv!. inClEU:ziletum. Istas la cij~l~jeilrrazliciti!)lwavdma te ce i efekat nJ~nog cijelovanja hiti razlicit Smjer s Ie s~pro~ijeniOkao i l1apadna tackadjelovanja. Radnik na slid a. Tacka u kojoj djeluje sila zove se napadna tacka si Ie.taiMml.. mpam. sila Ifao v'ekkwScb . viciifno cia iJa jed no tijelodjell. . dok je napadna taCka djelovanja razlicita. . pra¥cem i smierum dierovanja.F. Iznad oznake v~lici­ ne pise se strel ica.e vpldon..•. intenzitet. 55 .. naMe. Prillljel':f\ko p(lslTi~tramo sliku a i b. dok se vektorske veliCine mijenjaju ako se promijeni bilo koja karakteristika.ke Primjer: Jedna od vektorskih velicina ie i sila koja se oznacava sa F. 10m F. Skalarne velicine se mijenjaju saillo ako im se promijeni brojna vrijednost.. Pri tome vektor predstavlja pravac i smjer. Brojna vrijednost vektorskih velicina je uvijek pozitivna.~iOPa it!Jdn~d€i!la.lje sila . ~ . b i c djeluje na tijelo islom si. Na slid csila je predstavljena vektomm~ Ouzina vektora predstavlja intenzitet sile.

Na slikama su prikazani razliciti tipovi dinamometara. Veca sila elasticnosti je ako je deforrnacija opruge veca. I<ada na dinamometar nije okacen nikakav teret. na dascici ispod izgravirani su podioci. Dinamometar radi na principu elasticne opruge.. Dinamometrom mjerimo tako sto okacimo teg iii teref'ipQ~ smatramo za koju vrijednost ce se opruga istegnuti.. Materijal koji je potreban: dascica. onda kazaljka pokazuje nulu. Oznaka ove mjerne jedinice je N (vidi tabelu). ".Sila se oznacava sa F. . Na jednom kraju okacena je elastii':na opruga. velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice Jacina sile se mjeri dinamometrom.. Mjerna jedinica za silu je jedan njutn.~ /-- . elasticna opruga. tegovi razlicitih masa i lenjir. Na drugom kraju sipke nalazi se kazaljka. '"" ' Pokusajte sami mjeriti intenzitet sile dinamometrom. 56 . Dobila je ime u cast engleskog fizicara Isaka Njutna. I<oliku sHu pokazuje dinamometar na slici? Sam i napravite d i namometar. "'f "" "" t3} I.

Kada na tijelo djeluju vise od jedne sile.. Sastoji se od elasticne opruge koja je pricvrscena na dascicu sa podiocima..od . dvijesiie.. pravca i smjera djelovanja..Sila je odredena brojnom vrijednoscu (intenzitetom) pravcem i smjerom.. 2. . ~ F = F1 + F2 ... 3..Pfj • cemusvaki.Jedinica za silu je jedan njutn (1 N).... . Oa Ii mozemo odree/iti silu ako znamo samo njenu brojnu vrijednosti? Cime se mjeri sila? Na kom principu radi dinamometar? Siaganje i razlaganje sila Obicno na jedno tijelo nikada ne djeluje samo jedna sila.. U prethodnom primjeru sile iF1 i F2 djeluju u istom pravcu i istom smjeru..lstipreJJ~etl11?zeguratij~­ dall· snaZniji~ovjeksir~~ f . 57 .I~­ Cajudje. . f2. Rezultujuca sila se dobija vektorskim sabiranjem.... ~ Ovakav zbir se naziva vektorski iii geometrijski zbir. Odredivanje rezultante f sila F1 i F2 je slaganje sila.. i komponente sila.. Ako dvije sile djeluju u jednom pravcu i njihova rezultanta ce djelovati u istom pravcu kao .... a sile F1 i F2 su komponente sile F. P"irnjer:~fed.....lovanje..•dva.. Sila koja svojim djelovanjem moze zamijeniti djelovanje dviju iii vise sila zove se rezultujuca sila iii rezultanta. " Mjerni instrument sile je dinamometar. njihovo djelovanje mozemo zamjeniti samo jednom silom. ~ovom~. 4.... ...lujei.Vazniji iskazi . . Na nas dok se krecemo djeluje sila Zemljine teze i otpor vazduha.Sila na tijela djeluje razlicito u zavisnosti od njene napadne tacke. .nlfisl11oj~~ F nOrnsiJorn. .!rvjesnonlsi-·· 10m itOl'1i. Odgovori na sljedeca pitanja 1. -.~ije. .netgttraju .Sila je vektorska velicina...njilrdle..- ..• radl1ik!i:..... Objasni kakva je sila velicina...

Fr = Fl + F2 Primjer: Siaganje sila istog pravca suprotnog smjera moze se p()kazati na primjeru sa dinamometrom.=-. Ima smjer vece sile. Fr = F2 . Smjer odgovara smjeru sile koja ima veCi intenzitet. njihovo djelovanje se moze zamijeniti silom. jnin > 7 T J Polmsajte sami odrediti rezultantu sila istog pravca (graficki i racunski). Fr koja je rezultanta ove dvije sile: ~ ~ F] F2 Fr Fl + F2 Sile na slid imaju isti pravac te ih mozemo sabirati algebarski. Dvije sile Fl = 250 N i F2 =300 N vuku kolka. Intenzitet (brojna vrijednost) rezultante ovih sila je: Fr = Fl + F2 = 250 N + 300 N = 550 N -.~~~ .1 F / • Rezultanta sila istog pravca i smjera jednaka je zbiru intenziteta tih sila. Sta zakljucujete? 58 .Primjer: Siaganje sila istog pravca i smjera moze se pokazati na primjeru sa dinamometrom.~~-'-'--- - .Fl !fil . Fr = F2 .Fl = 300 N .250 N = 50 N Intenzitet rezultante sile istog pravca suprotnog smjera jednaka je razlici intenziteta tih sila. Intenzitet rezultante ovih sila jednak je razlid intenziteta sila Fl i F2. Posmatrajte natezanje kanapa izmedu dvije grupe. Dvije sile Fl = 250 N i F2 =300 N vuku kolica u razlicitim smjerovima.-- 1 .' ~"~~. Ima isti pravac i smjer kao komponente.~'<-"'"~.

Sam camac se krece u smjeru rezultujuce sile F. rez!lllanl..F _ -JIo.59 . koja se dobija vektorskim sabiranjem koriscenjem metode paralelograma...... . Ako uzmemo da su Fl i F2 stranice paralelograma.a ima pravac di.. . . . ' .!r po ...-----...mla dvije silp koie djelllju na pod uglmn r a imaju istu napadrm !il{!".2). .... A . .· jagonale. .. A .. .Ako dvije sile imaju zajednicku napadnu tacku i djeluju pod uglom. Sfranice diiagonale odgovaraju kornponentama 5ila.. fell! je jednaka brojnoj vrijedlw%ti tlijagonale paralelograma...' .. Kod ovog naCina sabiranja poceci vektora Fl i F2 se doved~e !:Wednll tacku tako da im se ne mjenja pravac i smjer (slika 1. njihov zbir F je dijagonala paralelograma sa pocetkom u tacki A. rezultujuca sila moze se odrediti graficki metodom paralelograma. Primjer: Kad camac prelazi rijeku na njega djelllju dvije sile. . tok rijeke i sila kojom veslac pokrece camac... . i. na slid mozemo sloziti sile pod uglom.. .}. I Rezult. Njen intenzitet predstavlja duzinu dijagonale paralelograma konstruisanih nad silama koje djeluju na Camac. .....

.. Razlaganje sila mazema pasmatrati preka paralelagrama gdje se sila kaja se razlaze uzima kaa dijagonala paralelograma..Djelavanje vise sila sma predstavili preka rezultujuce sile ista taka djelavanje jedne sile mazema pakazati preko djelovanja njenih komponenti. Dvije stranice paralelagrama kaje grade ugaa tjemena dijaganale predstavljaju kampanente sila.~ I' I ~.~ 1'1' I 60 .

F b Na slici b dva djecaka djeluju jedan na drugog silama istog intenziteta suprotnog smjera.' rlt!'H . ima smjer veeI' sill'.'..ila Iwja0djeluje na nek!J ti.l Iluli !ada kilzemo da Sli site Imje djeluju lIil tijelu 1I ravnofeiL U svakodnevnom zivotu postoji mnogo situacija za ravnotezu sila.! A<t. Aim je lezu!iuiuc.' . Rezultat je mirovanje jednog i drugog zbog toga sto su sill' kojim medusobno djeluju u ravnotezi.Rezultanta sila istog pravca suprotnog smjera jednaka je razlici intenziteta tih sila. - 61 . Pokusajte sami: koliko sila djeluje na kola prikazana na 51 ici? Objasni kako ces do~itir rezultljiucu silu (napisati izraz). Rezultanta je . Sill' 512 mogu razlagati.elo jpdnil!~. Vazniji iskazi Postupak u kom 512 odreduje rezultanta dviju iii vise sila naziva 512 slaganje sila. On djeluje silom na suprotnu stranu. a imaju istu napadnu tacku. Ima isti pravac i smjer kao komponente.ile kole dleluju na ti.sila koja zamenjuje dvije iii vise sila koje djeluju u isto vrijeme..elo n ravnotezi tada ono II!' mijenja svoj polozaj. U stanju mirovanja su sill' istog intenziteta samo suprotnog smjera koje medusobno djeluju. . po intenzitetu je jednaka brojnoj vrijednosti dijagonale paralelograma. Stranice dijagonail' odgovaraju komponentama sila..a Kada 511 . I".Rezultanta dvije sill' koje djeluju na tijelo pod uglom. Slika a pokazuje situaciju kada covjek vueI' magarca koji je po prirodi vrlo tvrdoglava zivotinja. . .i>~~ . Rezultanta sila istog pravca i smjera jednaka je zbiru intenziteta tih sila. Rezultanta ima pravac dijagonale.

6. b 2N 6N t 15N ~~~"~~~ aN 35N Jedna od vaznih fiziCkih. 4. Kako se slazu sile koje imaju isti pravac? Sta je rezu Itanta si la? Da Ii se sila moze razloziti na komponente? Navesti primjer. 3. 2. Okretanje kvake oko tacke 0 zavisi od sile ~. Kakav je smjer rezultante ovih sila? Tri psa vuku kosku sa slike b djelujuci na nju silama ciji su intenziteti dati na slici b.Odgovori na sljedeca pitanja I. velicina. Izracunati brojnu vrijednost rezultujuce sile. cije je poznavanje vazno za razumijevanje ravlloteze tijela jeste moment sile. Normalno rastojanje d od ose rotacije do pravca djelovanja sile naziva se krak sile. Proizvod kraka sile d i njenog intenziteta zove se moment sile . Jedinica za moment je Nm 62 . Odrediti graficki smjer i pravac te sile.. F Moment sile definisan gornjom relacijom je vektorska velicina koju karakterise intenzitet M koji je brojno jednak proizvodu kraka sile i njenog intellziteta. Kad je rezultujuca sila jednak nuli u kakvom stanju se nalazi tijelo? NaCi rezultujucu silu za sile prikazane na slici a. 5.. i njenog normalnog rastojanja d od ose rotacije.

. OSNOVI KINEMATIKE Kinematika proueava kretanja tijela.t}c(1t~~~oh~lOg IOV<lIJj. imamou vidudrugo tijelo.c Za proucavanje svakog mehanicog kretanja neophodno je odrediti polozaj tijela u prostoru. dinamiku i statiku.. razlikuje se mehanika evrstih tijela tee nosti i gasova. Statika proueava tijela koja miruju.a b ){)O 'l MEHANICKO KRETANJE m. a ne i uzrok kretanja. Mehanika se dijeli na kinematiku. Primjenom zakona mehanike u svakom trenutku se moze odrediti polozaj nebeskih tijela.. 63 . u odnosu na koje seodreduje polohj.""'" r. 0 polozaju tijela u prostoru mozemo govoriti samo ako . Dinamika zavisnost izmedu kretanja i sila koje ga uzrokuju. kao sto je recimo kretanje automobila u odnosu na okolinu iii aviona u odnosu na Zemlju. predvidjeti pomracenje Sunca i Mjeseca... U zavisnosti od svojstava tijela...'. Takode se mogu odrediti kretanja na Zemlji. Mehaniekim kretanjem nazivamo svako mijenja- nje polozaja jednog tijela u odnosu na neko drugo tijelo.""'m:'~m OlE}'" .

Referentno tijelo moze biti bilo koje tijelo.. planete u odnosu na Sunce sva kretanja su relativna kao i mirovanje.". Kod kretanja nebeskih tijela materijalnom taekom mozemo zamijeniti Zemlju kada se kreee u odnosu na Sunce." la'PI'li. Voda u rijeci kreee se u odnosu na obalu. Njegova masa skoncentrisana je u jednoj taeki. Mozemo eak zamisliti i to da se cijela masa autobusa sazela u jednu taeku. voz U odnosu na prugu. tijela mozemo zamijeniti materijalnom taekom. bliza okol ina i slieno... naziva se materijalna tacka. Mjesec. Tii~lo cije se dimenzije u datim uslovima magu zanemariti.. Sada se polozaj ma- 64 . Pod materijalnom taekom podrazumijevamo makroskopsko tijelo eije su dimenzije izuzetno male u odnosu na prostor u kome se kreee.:'::'::'E je mozemo znati na osnovu toga da Ii to tijelo mijenja svoj poloZaj u odnosu na neko drugo tijelo. Ako se poloZaj nekog vozila mijenja u odnosu na okolinu mi kazemo da se to vozilo kreee..".:'!:. Ako posmatramo kretanje autobusa u odnosu prema cesti po kojoj se kreee.:---~. Kao referentno tijelo za kosmieka posmatranja mogu se uzeti Sunce. neki veei objekat. Na primjer raskrsnica..~"-. Kada se brod gubi na pueini mi ga vidimo kao taeku. Kretanje je osnovni vid postojanja materije.kat se apsolulno U prirodi se nijedno tijelo ne nalazi u stanju aspolutnog mirovanja.~~::::::::::::::::~~ Oa Ii se neko tijelo kreee iii mirumiruje~n:. mozemo izabrati jednu taeku na autobusu i posmatrati njeno kretanje. Ovaj I. '\ Oakle polozaj nekog tijela odredujemo samo u odnosu na neko drugo ti jelo koje se zove referentno Iijelo.2) vezali koordinantni sistem..'·:t:.._________~:::::"''''... U slueaju kada su dimenzije tijela mnogo manje od dimenzija rastojanja koje to tijelo prede. Neka smo za referentno tijelo 0 (slikal.--. Oa bi posmatrali neko kretanje moramo znati u odnosu na koje refentno tijelo se tijelo kreee. Cesto se prilikom proueavanja mehaniekog kretanja koristi pojam "materijalna taeka". Zemlja. zvijezde na nebu takode vidimo kao taeke jer su dosta udaljene od nas. Oa bi polozaj materijalne taeke M odredili zamislimo koordinatni sistem koji je nepomieno vezan za tijelo koje se uporeduje.

y • M(xyz) x s1. Referentno tijelo zajedno sa koordinatnim sistemom nazivamo referentnim sistemom. y i z. Po nacinu pomjeranja tacaka tijela koje se kreee razlikujemo translatomo i rotadono kretanje.terijalne tacke u odnosu na referentno tijelo 0 odreduje njegovim koordinatama. " Prema oblilm putanje kretanja dijelimo na pravolinijska i krivolinijska. 1. Svaka promjena polozaja tijela moze se opisati kao kretanje u odnosu na tri ose sistema.2. Kretanje je pravolinijsko ako mu je putanja prava linija. Kretanje je krivolinijsko ako mu je putanja kriva linija. Rekli smo da je kretanje tijela promjena polozaja tijela u odnosu na neko drugo tijelo. 65 . Kretanje je rotaciono ako svaka tacka koja se krece opisuje kruznicu ciji centar lezi na pravoj. x. Svaka tacka prililwm kretanja opisuje liniju koja se naziva trajeldorija iii putania tacke . Kretanje je translatorno ako se svaka tacka tijela pomjeranja paralelno samoj sebi.

Da bismo otisli od kuc'e do skole moramo da se krec'emo.Velicine koje odreduju kretanje Predeni put" Dio putanje Imje neko tijelo prede za odredeno vrijeme naziva se predeni put. Vrijeme (t) Svako kretanje se pocinje u odredenom vremenskom trenutku. Pumak predstavlja najkrace moguce rastojanje izmedu dva uzastopna polozaja tijela. Medutim predeni put zavisi od ulica koje svako od nas odabere da bi dosao do tog mjesta. Pomak iii pomjeraj bi bio pravolinijsko rastojanje izmedu ta dva mjesta. iii se desava u nekom vremenskom intervalu. Put je skalarna velicina. 66 . Trec'a velicina kojom opisujemo kretanje je brzina kretanja. Pomak je vektorska veliCina. prema brzini kretanja tijela kretanje moze biti rdvnornjeinn kada je brzina stalna i kada se ona ni u jed nom trenutku tokom kretanja ne mijenja i promjenjljivo kada se brzina kretanja tokom vremena mijenja. Pomak ima istu brojnu vrijednost kao put samo onda kada se tijelo krec'e pravolinijski u istom pravcu i ne mijenja smjer kretanja. Put je niz uzastopnih rastojanja izmedu dva polozaja izmjerenih na putanji.

. 67 .r{ Srednja putna brzina definise se kao kolicnik ukupnog predenog puta Su i ukupnog vremena tu' ukupni predeni put srednja brzina =...ukupno vrijeme kretanja vsr = - = ------ tu Medutim da bi smo odredili polozaj tijela u proizvoljnom trenutku vremena... Srednja brzina pokazuje koliko se brzo u prosjeku kretalo tijelo u posrnatranom vremenskorn intervalu i na odredenom dijelu puta.. Ovo ne mozemo znati sarno preko srednje putne brzine.. potrebno je znati brzinu u svakom trenutku kretanja tijela..

na primjer svake dvije sekunde iii svake sekunde. Prema brzini kretanja tijela kretanje moie biti ravnomjerno kada je brzina stalna i promjenjljivo kada se brzi na kretanja tokom vremena mijenja.Tijelo eije se dimenzije u datim uslovima mogu zanemariti. 2. 7. 9.Duiina dijela putanje koje tijelo prede za neko vrijeme. 68 . V sr =- At Vainiji iskazi .Za one Iwji fete vise znaii U naSem primjem autobus se u prosjeku !<relao brzinom 60 km/h. Zaokruzi taean odgovor: a) balvan se kreee u odnosu na hbu i rijeku. Ako se taj polohj u toku vremena ne mijenja kaiemo da tijelo mimje. kaiemo da se tijelo kreee. . c) . Ako se taj poloiaj u loku vremena mijenja. .VeliCina kojom opisujemo kretan]e je brzina kretanja. odnosno vremena oznacavamo sa grckim slocom A. . a kreee se u odnosu na obalu. Da bismo kretanje autobusa bolje upoznali. b) zaba miruje u odnosu na rijeku.Svako tijelo u odredenom prostoru i vremenu zauzima odredeni poloiaj. te je u tom slucaju srednja brzina. . jasno je da se autobus nije krelao stalnom brzinom na pojedinim djelovima pula.Putanja je Iinija koju bi ispisivalo tijelo kada bi kretanjem ostavljalo trag iza sebe. a kreee se u odnosu na balvan. 3. naziva se materijalna taeka. Sta je to mehanieko kretanje? Kad kaiemo da se neko tijelo kreee? Sta je to referentno tijelo? Sta je materijalna taeka? Sta je putanja? Koje veliCine opisuju kretanje? Definisi pomak? Kako se dijeli kretanje tijela prema brzini? Na drvenoj gredi koja pliva po vodi stoji hba.Pomak je najkraee moguee rastojanje izmedu dva uzastopna poloiaja tijela.Poloiaj nekog tijela odredu]emo sarno u odnosu na neko drugo tijelo koje se zove referentno tijelo. . Odgovori na sljedeca pitanja 1. Irebali vi izmjeriti predeni put u ios manjim vremenskim interalima. . naziva se predeni put.laba miruje u odnosu na balvan. Manie dijefove puta. 8. 6. U nasem primjeru smo odredili i srednje vrzine na pojedinim djelovima pula. 4.

Ovakvo kretanje naziva se jednolikim (ravnomjemim) kretanjem. btrzinu u SI je metar u sekundi m I- s Nave!i smo da btrzim.lL ". . Kalla tijelo iz IJRffuJd !lim~gCI~:fe pet metara za jednu seIwndu da _ je brzina pet meIara u cIobijamo bela predmi put podiijefimo R we- memo menom.er ravnomjemog kretanja je kretanje po pravo.""8 AM\! je po:mata bum i vrijeme id8 Jacko mozemo izraOmali prelIMi put.Ravr!ornjerno kretanje Najjednostavniji prim. v=t Brzina kod ravllOmjemog krel:anjaie jednaka predel10m pubJ Jedinica La IJl jedinid l.i sIAIlnom brzinom."Wemei!1l<ll. Jednolikim kretanjem nazivamo kretanje pri kome tijelo za jednake vremensl(e intervale prelazi jednake duiine puta.l mozemo iZl"<lIcclinati ako znamo odnos putil i YII'ernlOO.. lini.

Sad a cemo pokazati na primjeru kako kilometre na sat pretvaramo u metre u sekundi i obrnuto. Osim u metrima u sekundi. s t=- v Silo koju od tri veliCine koje odreduju kretanje mozemo izracunati ako su nam ostaIe dvije poznate. Kada rje~avamo zadatak brzinu pretvaramo u jedinice 51. brzina se cesto izrazava i u drugim mjernim jedinicama: kilometrima na sat (km/h) i kilometrima u sekundi (I\m/s) i tako dalje. Ranije smo opisali nacin na koji pretvaramo vecfC u manje i manje u vece mjerne jedinice. po formuli.Mozemo izracunati vrijeme kretanja ako su nam put i brzina poznati. 70 .

primjere za kreJanje tijela i opisati kako se njihov poloiaj mi.a u odnosu na tijela u okolini. Koristite stopericu i metarsku traku.Vrijednosti brzina u rnetrima !l sehmdi za neka tijela date 5U II tabeli. c) dobijeni rezultat za brzinu kretanja u m/s pretvoriti u km/h 71 . Pokusajte sami navesti primjere za kretanje iz svakodnevnog iivota: a) navest.en. b) mjerite predeni put i vrijeme.

000002 aVlOn 250 pjesak 1. jer svaki covjek ima razlicitu brzinu.5 zvuk 340 munJa (svjetiost) 300000000 trkac ~. I? - 1ft 10 72 .000 000 001 80 nokta 0. rast brzi voz 0.Neke od ovih brzina su uzete priblizno kao brzina kretanja pjesaka. kao !ito je brzina svjetlosti u vakuumu. dok su neke vrijednosti brzine konstantne.

zar ne? _~ __ .2. Tako kretanje mozemo prikazati brojevima.-. (¥ ". svako pravilo se mora dokazati matematicki.O Ovaj lenjir ima oznaceno "m. brzinu tijela koje se krete./\~. =. 73 ... fr" . BRZINOMJER. Da sada shvatam. pokazuje tacnu brzinu u kilometri- m:!~~ o \ Tacno treba da izmjerimo.I"'} '" \ "" Itlf. rastojanje i vrijeme i. em. a satovi pokazuju vl'ijeme .Fizika se koristi matematickim aparatom. )...fJ ( ('l~) f1 1--_ _ _ . Ali kako? Zamisli sebe kako sjedis za volanom.1_~~_ J ~"."-.:I...1'v'" ~ ~ ~ Radi lakseg rai'unanja uzecemo veliki digitalni sat da bi mogli pratiti vrijeme.JA~~ 'VJ 0.I. Ovo je interesantno za ucenike. izracunamo brzinu.

.6 km na.•._ sat. .. ..r. ~~.._=_=-__ . zato sto se krece pravolinijski sa konstantnom brzinom.• ·c. U istim uslovima lopta bi putovala 3600 metara iii 3... •. Da vidim .: y I'~>:) y Pa .~:.. ~'Y."""llllo..rm---·.~· !RBI Sta mislis koliko brzo ide ova lopta? .' In\ j:j.LJf"'~~~~'~J \Jl!U L~~ 74 ..Pocnimo! Sad a cu gurnuti loptu. Ovo kretanje se naziva ravnomjernim'" pravolinijskim kretanjem. ~aH " (~.G4d" ukljuCi oba sata .. : . F =.. J.· ...Zf '. -'" _..'~_' ' '_. · · c .' ...~ F" .?/ ..... '.. .... ...I Yel \}.~.~~. Ta brzina iznosi 3. c.. ledan sat bi bio 60 x 60 sekundi = 3600 sekundi. Shvatio sam: RAVNOM/ERNO lINEARNO KRETAN/ '" • tprM1 Koliko bi lopta putovala za jedan ..b !.6 kiloetara. .. · =..- . Kada kazem ". ••. ...~. • •._~~_=_- ~-- -----. J~" ~ F...~?J:....• ft f~~~ . _ " " . Hmmmm .-j§§) ~>... ~.

Na slici desno je dat prikaz grafik brzil1e u zavisnosti od vremena. Ugao koji zaklapa grafik sa pozitivnim dijelom horizontalne ose je veci ako se tijelo krece vecom brzinom. t (s).2 1 o 1 2 3 4 5 . u drugoj 3 mis.a. v . S(rn) t (s) 0 0 2 1 4 6 3 2 s v(rnls v= --t v=const 4 31----. dobieemo pravu koja je paralelna osi vremena. (estel s .t dijagram. konstantna. Kada ove tacke nan esemo na grafik i spojimo ih. Brzina u prvoj sekundi je 3 mis. treeoj i cetvrtoj 3 m/s.t dijagram.Ako uzmemo koordinatni sistem i na horizontalnu osu nanesemo vrijeme u sekundama.. Za posebne vrijednosti vremena dobicemo posebne vrijednosti puta. 1 jedne i druge unosimo u tabelu (primjer tabele ispod grafika). Tacke iz tabele prenesemo na grafik i spojimo ih linijom. t(s) 3 3 :V(rn/s) 3 3 .~ 1 0 3 2 75 . a na vertikalnu osu nanesemo put u metrima dobicemo grafik zavisnosti puta od vremena.imo dobijamo neprekidnu liniju koja predstavlja grafik puta ravl1omjemog kretall. Kada ih spo. Rekli smo da je u bilo kom trenutku kretanja kod ravnomjernog kretanja brzina ista. Za svaku vrijednost vremena konstruisemo odgovaraju<'u tacku na grafiku.

one

76

Vazniji iskazi
- Jednolikim kretanjem nazivamo kretanje pri kome tijelo za jednake vremenske intervale prelazi jednake duzine puta. - Brzina kod ravnomjernog (jednolikog) kretanja jednaka je kolicniku puta i vremena. - Jedinica za brzinu je metar u sekundi m/s. - Kada nam je poznata brzina mozemo izracunati predeni put iii vrijeme. Dovoljno je da su nam dvije od tri velicine poznate. - Pomak je vektorska, a predeni put skalarna velicina. - Grafik brzine kod ravnomjernog kretanja paralelan je osi vremena. Brzina tokom kretanja ostaje stalna. - Grafik predenog puta je prava funkcija koja prolazi kroz koordinatni pocetak. Sto je grafik strmiji brzina kretanja je veca.

Odgovori na sljedeca pitanja
1. Sta je ravnomjerno pravolinijsko kretanje? . Ii, 2. Cemu je jednaka brzina kod ravnomjernog pravolinijskog kretanja? 3. Koja je jedinica za brzinu? 4. Koja je razlika izmedu pomaka i predenog puta? 6. U kom slucaju pomak i predeni put imaju istu brojnu vrijednost? 7:Djecak je presao put od kuce do skole u duzini od 300 m. Vratio se kuci istim putem. a) Koliki je ukupni put presao? b) Ko/iki je iznos pomaka djecaka? $. Nadi predeni put djecaka na biciklu, ako se kretao brzinom 5 mis, za vrijeme od dvije sekunde. }r. Kad djevojcica bad /optu uvis i lopta se vrati, koliki je predeni put, a koliki pomak? Opisi. )D. Ako je predeni put 10 metara i svaki metar predstav/jen sa po/a centimetra na grafiku, a vrijeme kretanja tije/a 40 5, nacrtati grafil< brzine, za ovo vrijeme kretanja.
Y

I

(Rj: 7. a) Ukupni predeni put je 600 m; b) Iznos pomaka je jednak nuli. 8. 5 =10 m; 9. Put je jednak dvostrukoj visini koju je /opta pres/a, a pomak je nula.)

77

Primjer: Posmatrajmo kretanje automobila. Prije pocetka kretanja brzina automobila je brzina nula. U pocetku kretanja ta se brzina povecava, kada se priblizava cilju automobil smanjuje brzinu i na kraju se zaustavi.

U prirodi rijetko susrecemo ravnomjerno kretanje. Obicno tijela u toku svog kretanja mijenjaju brzinu kretanja. Kretanje u nasern primjeru je promjenijivo, jer se brzina mijenja.

:-1[[~nrrl,nl1iinl]lwnm'1H]~~T

Srednja brzina (md promjenljivog 4 6 7 2 8 kretanja je razlicita u razliCitim VfeI'nel1sidm intervalima . • Nil, slici, j>la\lill<!lltilr<!~ilir';lje,prf'fuj~j'JIJi'y!>. kretanje Srednja brzina nije dovoljna da bi (1l~Il,<!rel!(»!·il,'crv!!!1il!'ilVI'1'll1ljern<!., opisali promjenljivo kretanje. Uvodi se i pojam trenutne brzine. Trenutnu brzinu tilela koje se krece promjenljivo nazivamo srednjom brzinom u sto je mogucem manjim intervalima vremena. Mi cemo govoriti 0 jednakopromjenljivom kretanju. Promjenljivo kretanje korl koga se bfzina mijenja za jedna!.e vremenske intervale za is!u vrijednost, zove se jednalm promjenljivo kretanje. Mi cerna govoriti 0 jednako promjenljivom kretanju. Kod jednakoprornjenljivog kretanja trenutna brzina ravnornjerno raste iii opada sa vrernenorn.

78

Ubrzanje je vektorska veliCina koja pokazuje za koliko i kako se mijenja brzina. pa je: a = const. Ova fizicka velii'ina se oznacava sa a.prbmjellljiv6g kretanja Ubrzanje kod jednakopromjenljivog kretanja se ne mijenja u toku vremena pa za izracunavanje brzine mozemo uzeti bilo koji vremenski interval. m 1 Tijelo ima jedinicno ubrzanje ako mu se svake sekunde brzina povecava za jedan metar u sekundi. Jedinicu za ubrzanje je jedan metar u sekundi za sekundu.ava). Ubrzanje je brojno jednako promjeni brzine u jedinici vremena. Brzina i put kod jednalh.= const At Ako je promjena brzine ista za sve naredne vremenske intervale. Ako je ubrzanje pozitivno (a > 0) tijelo povecava brzinu.ubrzanje.(akceleracija) Da bi opisali promjenljivo kretanje uvodimo jos jednu fizikalnu velicinu . a ako je negativno (a < 0) tijelo smanjuie brzinu (uspor. Av a = . kazemo da se tijelo krec'e konstantnim ubrzanjem. veliCina oznaka veliCine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice ubrzanje a metar u sekundi na kvadrat m/s2 79 .

. Prema definiciji. npr. v = at • • • •••••• 80 . trenutna brzina automobila poslije vremena t. To znaCi da je automobil prije pocetka kretanja mirovao.= 5s m 10s Neka je pocetna brzina kretanja. automobila. Automobil se pocne ubrzavati ravnomjerno.. ubrzanje je a=---t S obzirom da je pocetna brzina jednaka nuli (vl = 0) gornji izraz mozemo pisati v U obliku a=-t gdje je v2 = v. Brzina kretanja automobila ravnomjerno raste sa vremenom. bila jednaka nuli vl = O.

U nasem primjeru imali smo ravnomjerno ubrzano kretanje. bez pocetne brzine proporcionalan je kvadratu vremena. pocetna brzina . I' = :"~ 81 .t = vsr . t 2 Obzirom da je v = at to je at s=--t 2 Predeni put kod ravnomjernog promjenljivog kretanja.Predeni put kod ravnomjerno promjenljivog kretanja Put bilo kog promjenljivog kretanja bez pocetne brzine mozemo nad na sljeded nacin. onda je srednja brzina . Za takav proracun nam je potrebno da znamo srednju brzinu kod ravnomjernog promjenljivog kretanja..- 2 Predeni put kod bilo kojeg kretanja mozemo izracunati prema formuli. Vo +v v sr =---V 2 U nasem primjeru pocetna brzina je jednaka nuli. Ako je pocetna brzina bila Yo' krajnja v.ednaka polovini zbira pocetne i krajnje brzine.e jednaka nuli te je srednja brzina s v s= .. vsr = .

Za ravnomjerno usporeno kretanje v=vo-at Brzina ravnomjerno opada sa vremenom... Napomena: u gornjem izrazu se uzima apsolutna vrijednost ubrzanja. Predeni put Put bilo kog promjenfjivog kretanja moze se izraziti refacijom s = vsr ' t..Za one koji zele mati vise Brzina i predeni put kad tijelo ima pocetnu brzinu Brzina Iz jednacina za ubr¥nje kod ravnomjerno promjenljivog kretanja v ~ Vo a=--t dobijamo da je at = v .= vo+-- 2 2 Ako uvrstimo u formufu za put s = vsr • t dobijamo: at 2 Za usporeno kretanje: s = Vo t +-- 2 at2 s=vo!--2 Kada je pocetna brzina jednaka nuli tada je: at2 s=-- 2 82 .. Srednja brzina promjenfjivog kretanja jednaka je aritmetickoj sredini pocetne i krajnje brzine Vo + v V sr =--2 at Kako je v = vo + at v sr =-----2 ..Vo odnosno v=vo+at Brzina ravnomjerno raste sa vremenom.

lanja sa pO<'f'fnnm brzil10m a > 0 trenulna brzilla iednalmusporenng krelallja a < 0 !renul"a brzina jednakouorzanog l(rNanja 1. bez pocetne brzine. graficki mozemo predstaviti zavisnost velicina koje odreduju ovo kretanje.>: pot:Nlle bl'".'<.----=10- Grafik pula i Kao kod ravnomjernog tako i kod jednakopromjenljivog kretanja."''li.al1og k..ina jednalmub.Irenutna brz.. bez poceln!! brzine s=-2 II k.><'. Grafik brzine ravnomjerno ubrzanog kretanja.. 83 .a a < 0 s=vo!--2 Formula Ta duiinll puta jpdnakolmuhrzal1og hplan.t dijagram. Takav grafik se naziva v .lne a > tl Formula Zit duiil1!! pula jednal<oubrzanog krl?lallja sa pocelnn". brzinol1l a > 0 v = vo + at v=vo-al v = al all s = vol + 2 at 2 Formula za duill111 pula jedn"kn"'pmpnng "rrtan.ollo m II 3600 s III .

a = const (v .t) diiagram jednakoubrzanog kretanja kada je tijelo ima pocetnu brzinu (v .t) dijagram jednakousporenog kretanja kada se tijelo zaustavi trenutna brzina v = 0 84 .Za one Imji zele znat.t) dijagram.i vise (a .

.Tijela se mogu kretati jednako ubrzano i jednako usporeno. pocne koCiti i smanji brzinu na km/h. ubrzanjem 2m/5 2 . Napisi izraz kad se tijelo krec'e usporeno. Napisi formulu za ubrzanje i odredi mjemu jedinicu ubrzanja. 11. 7.Ubrzanje je brojno jednako promjeni brzine u jedinici vremena. . ali ne mora imati uvijek trenutnu brzinu.Grafik ubrzanja je prava paralelna osi vremena. 85 . Kretanje je trajalo 2 minute. ako vo = 0. . 52 . 6. Nacrtaj grafik brzine u funkciji vremena za ovo kretanje.anjem kuglice po nagnutoj podlozi. iii imati odsjecak na y osi. Izracunaj koliki put je preslo za to vrijeme. 9. pri cemu menskim intervalima na podlozi oznaceni polofaji kuglice. Kada se tijelo zaustavi brzina mu je jednaka nuli v = O. nadi ubrzanje koje je tijelo dostiglo u toku kretanja.Usporeno kretanje uvijek ima pocetnu brzinu. da bi opisali jednakopromjenljivo kretanje? 3. Ova fizicka veliCina se oznacava sa a. 4. DefiniSi ubrzanje. m . za sva tri kretanja iz predhodnih primjera. Ako 5e tijelo kretalo brzinom 10 mis.Grafik brzine u funkciji vremena je prava koja moze prolaziti kroz koordinatni pocetak. zatim za deset minuta kretanja povec'alo svoju brzinu na 20 mis. Koju novu veliCinu uvodimo. Napisi izraze za predeni put. . 8. 10. na koju je nanesena brzina ako ima va. 12. so Vazniji iskazi . Pri tom upadne u saobrac'ajnu guzvu.Pokusajte sami: Pogledajte strip na narednim stranicama i pokusajte da izvedete u jednakim vreogled sa kotrl. Odgovori na sljedeca pitanja 1. Biciklista se kretao brzinom 10 km/h. nazivamo jednolikim promjenljivim kretanjem. Nacrtati grMik brzine ako je tijelo zapocelo kretanje iz stanja mirovanja. Izvedi formulu za brzinu jednako ubrzanog kretanja. Izracunaj ubrzanje.Jedinica za ubrzanje je metar u sekundi na kvadrat (-). Opisi jednakopromjenljivo kretanje? 2. Napisi izraz kada je kretanje pocelo iz stanja mirovanja.Kretanje tijela kod kojeg se brzina za jednake intervale vremena mijenja za istu vrijednost. jer da bi pocelo usporavati tijelo se mora nalaziti u stanju kretanja.

86 . . • • J " t r . pa an i UHllHl'ml 1:/1) i'llsl.' 'Joziti vise od od :...iTltP !za~. '" -.~irJlJL':i...0 " Latim smo 6H.lAl- .-! . ~.. Ovaj grafik je suvise komplikovan..JEDNAKO UBRZANO "".~ ..e pitati da mi objasnis staSi~ rri puta cemo posmalrati fastojanje koje prede lopta u zavisnosli sa vremenom. ali taj put je suvise brz.." 'I--.-!>J _~~ Vi{fMENA 'A r"-"~' 11£ '1 "..-..-1-- __ 3~ ": i.L. n"i nacin jeste. -~ t~ "- ~- .-J!:I_~_ ~~T~ fi.. . ..: f-- '"l ~G5\3Y .'.li Lt ttmeb uifrd'ali ~~rno na 12:0 i isli brze i ~ Krelanja sa konstanlnim UBRZANJEM! SiYhmjHi vakvo kretanje se zove promienljiv I«etanj •. a ja cu te kasn. . hrzhm SinO us!i 1.... 211 . ..~ --.L k"'. -..3"" -..1 fWH-:.. Sada zelim da Ii pokaZem .i" . Mi cemo uzeti Iri Kada ja podignem lenjir lopta ce se pokrenutL Pralit cemo vrijeme...

Poslije druge sekunde! Poslije (rece sekunde! Poslije cetvrte sekunde! 87 .

Upoznaeemo neke nove veliCine. zakon 0 djeiovanju sila 3. Ove velicine su masa. 88 . pa se zbog toga zove i Njutnova mehanika.?:::~~~j=. pravea i trajanja sile koja ga je uzrokovala: . Vee smo ranije saznali sta je uzrok medudjelovanja tijela. Vrsta i oblik nastalog kretanja tijela zavise od jaCine.~~~on lIocio pojavlI da . ~k. svojll brzinll nepr9ll1ijenje!l0lU ako ne dode do uzajall1nog djelovanja. sila i impuls tijela. U dijelu koji slijedi proucavacemo kretanja i uzroke koji su doveli do kretanja. zakon inercije 2.i~~. Proucavacemo medudjelovanje tijela. koje je precizno formulisao Njutn. zakon akcije i reakciie.OSNOVI DINAMIKE U prethodnom poglavlju proucavali smo mehanicka kretanja ne uzimajuCi 1I obzir uzrok tih kretanja. Njutn je formlllisao tri zakona mehanike: 1. Veze izmedu velicina koje smo lIpoznali u kinemq~ tici i velicina koje cemo upoznati u dinamici dat~ su osnovnim zakonima mehanike.

ga neka sila 111' natjera da to svoje stanje promijeni. Galilej je formulisao princip inercije koji glasi: Svalw tijelo ostaje li stanju mirovanja iii jednolikog pravolinijskog kretanja sve dok ga neka straml. On je do ovog zakljueka dosao tako sto je posmatrao kako se kugla kreee po koso postavljenoj dasci. Svako tijelo zadriava brzim. kao ni lopta na travi neee se pokrenuti. 89 . sve dok je neka sila ne pokrene. AIm na tijelo koje posmatramo nl' djl'luje nelm drugo tijelo. Ovo znaei da kretanje kugle spreeavaju otporne sile. Na osnovu primjera gore navedenih mozemo zakljueiti da se brzina nekog tijela mijenja samo pod uticajem drugih tijela. Talijanski fiziear Galileo Galilej je otkrio da bi kugla baeena da se kotrlja niz kosu podlogu.l li toku I<retanja sve dol. sila ne natjera da to stanje promijeni. sila trenja i otpor vazduha. stalno kretala. iii moiemo reCi: svi objekti u pokretu opiru se promjenama u kretanju i ovaj otpor se naziva inercija. Ni kuglica na stolu. Sto je ve(a masa objekta potrebna je i ve(a sila za njegovo pokretanje. prvi Njutnov zakon koji glasi: I<ada je objekat nepokretan. Kasnije je ovu pojavu proueavao Isak Njutn i formulisao zakon inercije iii. onda se njegova brzina ne mijenja. kako ga danas zovemo.Ako neko tijelo lezi na zemlji ono se neee pokrenuti samo od sebe. Da nije djelovanja ovih sila ana bi se neprekidno kretala. potrebna je odredena sila da bi se nadvladala njegova inercija ida bi se on pokrenuo. Ako se uzme glatka podloga kugla ee 5e kretati duze. " Svojstvo tijela da zadrzava svoju brzinu zove se inercija. a takoder i da bi se zaustavio. Poslije izvjesnog vremena se zaustavi.

Kada se autobus zaustavi. 90 . 1. Kuhano jaje ce mirovati. zbog inercije tecnosti u njemu. Primjer: U julu 1994.3). Prirnjer: Ako kaona slid postavimo malu metalnu kocku na karton i brzo ga izmaknemo kockace pasti na dno case.Primjera za inerciju ima mnogo i ovom zakonu podlijezu sva kretanja kako na Zemlji tako i u svemiru. Dok se vrte uhvatirno ih i ponovobrzo spustimo. Kretali su se jednolikopravolinijski po inerdji. Zavrtimo oba jajeta na tanjiru. Kada se priblizila Jupiteru raspala se na viSe od dvadeset dijelova (51. Pomocu inercije mozemo razlikovati rovito od tvrdo kuhanog jajeta. Primjer: tecnosti imaju inerciju. Za ogled uzeti plasticnu casu. kometa Shoemaker-Levy~9 udarila je u Jupiter. Primjer: Kad autobus krece. naginjete se naprijed jer inercija vaseg tijela tjera vas da se nastavite kretati istom brzinom. a rovito ce se opet okretati. Svi ovi dijelovi (kako slika pokazuje) su imali isti pravac. vi se pomijerate unazad jer inercija vaseg tijela tezi da ostanete u stanju mirovanja.

l"ate klikera. Do pojma mase mozemo doc'i ako posmatramo djelovanje sile na razlicita tijela.e¢~ jer je do~i()briirtuod prvogklikera.Kao mjera inercije tijela uzima se masa tijela. Ovo svojstvo se zapaia kod svih tijela i zove se inertnost. Kada kreeuCi se udariudrugikliker idrugi klikerce nastaviti. Inercija se odnosi na kretanje iii mirovanje tijela.. Inelinost je svojstvo svakog tijela bez obzira na kretanje. U dinamici se cesto koristi velicina koja se zove impuls p.nakliker koji miruje i ciji je impuls bionUla.. Ako zelimo da im ubrzanje bude isto. Inertnost je svojstvo svakog tijela. za gvozdenu kuglu moramo upotrijebiti vec'u silu. . "jelllj~rn. Primjer:Primjeraza impuls imarno dosta usvakodnevJ1oJll~i\'otu. gvozdena kugla c'e imati manje ubrzanje od drvene.. . Kao primjer mozemo uzeti dvije kugle razliCite mase (drvenu i gvozdenu). ~ p = m' v Impuls je jednak proizvodu mase tijela i njegove brzine. ~ VeliCina koja predstavlja mjeru za inertnost tijela zove se masa (m).. Akoseis. kgm Jedinica za impuls je: s 91 .osilorn i$a?pstinio mubrzinu. Inertnost i inercija se razlikuju. Ako ih stavimo na glatku podlogu i gurnemo istom silom.dasek/.

Od cega zavisi ubrzanje tijela mozemo vidjeti na sljedec'em primjeru: voz c'e imati vec'e ubrzanje ako ga vuku dvije. Ako na tijelo odredene mase djeluje sila ono c'e dobiti ubrzanje. To nam govori da je ubrzanje srazmjerno sili koja djeluje na tijelo. ako na njega djeljuje sila F.JIIIP na njega ne djeluje neka sila.Orugi Njutnov zakon (zakon 0 djelovanju sila) Drugi Njutnov zakon je jedan od osnovnih zakona mehanike. On govori 0 tome koliko ubrzanje a dobije tijelo mase m. -tit Tijelo se krece konstantnom brzinom iii miruje aim . Mozemo izvesti zakljucak: F a=-m Sila milSi daje ubrzani~I!! 92 . od ubrzanja kada ga vuce samo jedna lokomotiva.

. p =m v m . F = m a Fizicka velicina koja je jednaka proizvodu mase i brzine tijela naziva se impuls iii ko.Jedinica za silu je 1 kg 52 =1 N (jedan njutn) 93 . 3. m Jedinica za silu je njutn (N)l kg . 5 m . Mjera za inertnost tijela je masa m. zakon inercije...Jedinica za impuls je kilogram kroz metar u sekundi k g oy' . 2. . .. ---l IClna kretanJa.. zakon akcije i reakcije. U vektorskom obliku matematicki izraz za drugi Njutnov zakon je ..52 =1 N veliCina oznaka veliCine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice sila F njutn N Sila je vektorska velicina.. se zakon zove zakon 0 djelovanju sila.Ovaj se zakon moze pisati u obliku: F= m a Intenzitet sile I<oja djeluje na neko tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubl'zanja koje je tijelo dobija zbog djelovanja te sile. Ima pravac i smjer ubrzanja. zakon 0 djelovanju sila. Ova. 5ve dok ga neka sila ne natjera da to stanje promijeni. .Dinamika proucava kretanje tijela i uzroke koji su doveli do toga da se tijelo krece.Zakon inercije glasi: svako tijelo ostaje u stanju mirovanja iii jednolikog pravolinijskog kretanja.= m a F -- Vazniji iskazi .Njutn je formulisao tri zakona mehanike: 1.Velicina koja predstavlja mjeru za inertnost tijela zove se masa (m).Intenzitet sile koja djeluje na neko tijelo jednak je proizvodu mase tijela i ubrzanja koje tijelo dobija zbog djelovanja te sile.

6. 3. Nabroj tri osnovna zakona mehanike. Formulisi tekst zadatka. Koja se velicina uzima kao mjere inertnosti tijela? 5. 9.. . Na slid 1. Nadi nepoznatu velicinu koja se trazi u zadatku. a suprotnog smjera. Kada jedno tijelo djeluje na drugo nekom silom. silom iste jacine i pravca. da Ii na tijelo djeluje sila? 8. onda i drugo tijelo djeluje na prvo tije10.1. 1. Ako tijelo ima konstantno ubrzanje. . 4.Odgovori na sljedeca pitanja 1. kakva sila tada na njega djeluje? 7.. .Ii Zalwn akcije i reakcije Tred Njutnov zakon opisuje medudjelovanje tijela. Automobil mase 500 kg krece se ubrzanjem 2 m/s2. sl. Koje su razlike izmedu kinematike i dinamike? 2. Poznato je da sila potice od nekog tijela i djeluje na neko drugo tijelo. Izracunati silu koja mu daje ubrzanje.1 dat je zadatak. FormuliSi drugi Njutnov zakon mehanike. 94 .05 wi. . U prirodi srecemo samo uzajamna djelovanja tijela. Ako se tijelo krece ravnomjerno pravolinijski.! • . Definisi prvi Njutnov zakon mehanike. .

avo vazi za sva medudjelovanja tijela i cini sustinu trec'eg Njutnovog zakona.e nastanak site istog intenziteta i istog pravca. kojo!l! drugo tijelo djeluje na prvo.U svim slucajevima sile uzajamnog djelovanja imaju isti pravac i suprotan smjer. pa mozemo reci: sila kojom jedno tijelo djeluje na drugo uzroku. 95 . Uvijek je sila akcije jednaka sUi reakcij!:"po s~oj brojnoj vrijednosti. a §uprotnog smjera. Ta = . Sile kojim tijela djeluju jedna na drugu su istog intenziteta a suprotnog smjera. Silu akcije obeljezimo sa Fa' a silu reakcije sa Fr. Smjer vektora sile akcije suprotan je smjeru vektora sile reakcije. Tada pisemo: sila akcije uvijek djeluje na jedno tije/o. Kada smo uCili vrste sila.Fr Sila je vektorska velicina. naveli smo da kad istegnemo oprugu djelujemo na nju silom. Kada je pustimo opruga c'e djelovati elasticnom silom i vratiti oprugu u prvobitni polozaj. a siJa reakcije na drugo tiielo.

kao na slid.Pokusaite sami: " Izvedite jednostavan eksperiment sa kolidma kao na slid. Raketa se krec'e pod pritiskom gasova koji nastaju hemijskim procesom u samom motoru bez upotrebe vazduha tako da se raketa moze kretati i u sredinama gdje je vakuum. ReaktivrlO Na principu trec'eg Njutnovog zakona rade i raketn i motori. Raketn i motori se krec'u naprijed izbacujuc'i snazni mlaz gasova. stvorenih sagorijevanjem goriva. iz otvora na donjem kraiu rakete." . . . kolica ce se kretati i bez guranja. Napusite balon kroz djev. 96 . jabuka jos vise nalijeze na ostricu. Kada ih pustite. Kada udarate cekicem. " Gasoviti produkti sagorijevanja u raketnom motOrll izlijecu veoma velikom brzinom.\:-. Pokusajte sami u kuhinji cekicem udariti noz kojim ste zasjekli jabuku. Obzirom da se gasovi kre('u nazad smjer kretania rakete je naprijed. 'J. Opisite i objasnite ovo djelovanje. kerozina. Prilijepite cijev na cijem zadnjem kraju je nabijen balon. u suprotnom smjeru od smjera izlaska vazduha iz balona.

e!~2. masa metka 50 masa puske 10 kg. .. •~ I ~. Odgovori na sljedeca pitanja · Eormulisati treCi Njutnov zakon mehanike.!.Sila akcije uvijek djeluje na jedno tijelo.!~fizike. · !ita c'e se desiti ako napusemo balon i pustimo ga kroz prostoriju? Izracunaj brzinu trzaja puske ako je brzina metka 150 mis. -. a sila reakcije na drugo tijelo.TreCi Njutnov zakon glasi: sila kojom jedno tijelo djeluje na drugo uzrokuje nastanak sile istog intenziteta i istog pravca. Na principu trec'eg Njutnovog zakona rade i raketni motori. 97 .masa zrna mz brzina zrna V z masa puske mp brzina puske vp Vazniji iskazi . . .Primjera za akciju i reakciju imamo mnogo u prirodi. .2.Ove sile djeluju uvijek u parovima. Zapamti: parkiraj se Paralelno SAOVIM PORED! Nemoj biti iznenaden ako ne uspijem. JER JA VOZIM . kojom dmgo tijelo djeluje na prvo. · Navedi neke primjere zakona akcije i reakcije. a suprotnog smjera.

98 .

1992. je dokazao jednakoubrzano kretanje i iskazao ga u matematickom obli"u.Kombinacijom i eksperimenta Galile. Vatikan se javno izvinio zbog nacina na koji je postupano sa Galileom. I<oristio je glatku kosu dasku za ova. eksperiment. 99 . Tacno 350 godina kasnije. godine.

11) pr~tPQ~t<lVkiNiYtn ie f!!r!1J!!!i§!l!l~<lkOI1!Jl1iv!.krjvolputal1ji !l~r!?~J9~ert1Qz!.!ffll1ju. ita. Njutnov zakon gravitacije glasi: r2 Konstanta y se zove gravitaciona konstanta.l!.!!1Jlja~r~i~~· grayj" t~£iIl110!1J silom priv!lklil jil~!lkl1. ~tllJe p1ane!-itbli¥il Slln(. a obrnuto proporcionalan kvadratu tih rastojanja.£lje. Sm!ltra~e4~ il. nij~ PQtrebl1al1ik!!kY~~ilil~a Il~~~odtz<lla utlJ"1kreffll!iil • .!!bja~njavai kilk!l~!l ~jeI9vanie!1J··]!e. (:?!lko.~e iace Qsjeca gravitaciona sil!l SUl1ca. kr!lzi9kQZe!1Jlje11>~J<ilo~t!)$Yepl<ll!!lt~ kr!!.planeta u galaksijama. ona iznosi y = 6 . 4~SilO l1il.11 i l1 l.vi!li!.tii~la bi ~e..Q. Intenzitet sile kojom jedno tijelo privlaci drugo proporcionalan je masama till tijela.entr!!'p!l~l!j~•. Ako je masa tijela 1 kg a tijela se nalaze na rastojanju od jednog metra.· kQj! l?me4!l Q~J<lll'g. gr!lViti!.~~ka~}tollrMaci jacina gravitacione sile izmeau dva tijela zavisi od mase tih tijela i udaljenosti izmeau njih.u'I1"l1jQ. a rastojanje manje. ~epr~s~~!t"ruzioko nje.aiu ·.· !JJII!1J~IM!.Na osn?VfJ 91'.Ni!lt11 JeZllao d!lzill1l.*e ok!! S!lncil.di)"kil!! nj~n sate!it. Gravitacija je i sila kojom planeta ZemIja privlaci i drzi sve materijalne stvari (ziva bica i predmete) na svojoj povrsini i naziva se jos i Zemljina teza.l.idej"daj~. zvijezda u univerzumu.!Y~ijab!Jk" l<i!k(} pada ~!l4rv.! !~ak Niutl1. If¥\il.!r~!llne ."liin~· gr!lviffl~I<!llesile'!l?~llkiljt\~!l Mjese(. Gravitacione sile su iskljucivo privlacne sile i djeluju i na veoma velikim rastojanjima.Gravitacija predstavlja silu privlacenja izmedu materijalnill tijela . kr~tillil·rilVI1Qrt1iem!?llr~l/IJ'il1ij~ki'PI!~tR~etijel!l kr~~\Ip.!~eskomelokQlt\sel1al~i Ilkr!.!ffl.67 I() -11 Nm2/kg2 JOO . jaca sila privlacenja postoji meau tijelima cije su mase vece.!~itiJI~k~sf" I~ k?j~ gil vpceprema(.!f£i@.!se(.

ostvariti samo putem materijalne sredine.81 m/s 2 . F N = m G= m kg Mjerna jedinica ove veliCine je ista kao i jedinica za ubrzanje. Isto tako prema zakonu akcije i reakcije i tijela privlace Zemlju samo se to ne osjeca zbog veoma malih masa tijela u odnosu na Zemlju. Ako tijelo ispustimo sa neke visine ono ce slobodno padati pod dejstvom sile Zemljine teze. Gravitaciono polje karakt1n~~*nattjnbroj fizickih velicina od kojih je jedna i jacina gravitacionog p~Ij~~iakdj. Ta materijalna sredina (vid materije) koja postoji u cijelom prostoru oko tijela i kojim djeluje na druga.- m r2 Iz defillicije gravitacionog polia odreduje se mjerna iedinica jacine gravitacionog polja.~lje. U iProstoru oko Zemlje postoji gravitaciono polje posredstvom koj~g~~rn'j~ privlaCi tijela koja se u njemu nalaze. Smjer polja je isti kao i smjer gravitacione sile m F G=-.ajevektorska veliCina.y . lacina gravitacionog poHci!l>rpjri!)-je jednaka odnosu gravitacione site i mase tijela. Oko svakog fizickog tijela: postoji privlacenje drugih tijela. Ubrzanje Zemljine teze na 45° geografske sirine u blizini Zemljine povrsine iznosi g = 9.Zemlja privlaci sva tijela koja se nalaze na njoj iii u njenoj blizini.tijela. naziva se gravitacionop. Na osnovu drugog Njutnovog zakona mozemo reci da je intenzitet gravitacione sile jednak proizvodu mase i ubrzanja Zemljine teze. lOl . Gravitaciona sila je uvijek usmjerena prema centru Zemlje. Prostor u kome se osjeca dejstvo gravitacione sile privlacenjem jednog tijela drugim moze se ·F.

sa isle visine.Pokusajte izracunati gravitacionu silu izmedu dvije stolice. Pomoc'u eksperimenta je utvrdeno da sva tijela kroz bezvazdusni prostor padaju istom brzinom. On je zakon jednakoubrzanog kretanla otkrio pustajuCi da Se kotrlja kuglica niz ko-sinu kao sto smo ranijenaveli. Bilo koja dva tijela pustena istovremeno. Opioallo !cr(LlI1je Ild/TvdlllU slohodllim padanjem. Galileo Galilej je prema legendi pokusao da izracuna vrijeme slobodnog pada posmatrajuCi pad tijela sa krivog tornia u Pizi. pa je ovako nesto bi/o nemoguce. u bezvazdusnom prosloru pacidju Ii" 1"lnlpi IStUVIt'llIC'lll). 102 . Objasnite rezultat. zatim izracunajte gravitacionu silu kojom djeluju jedna na drugu. U to dob" vrijeme se nije moglo precizno racunati kao danas kad imamo stopericu. Prethodno izmjerite masu i rastojanje izmedu njih.

81 m/s2 nazivarno normalnim ubrzanjem. prikazani su pulevi i brzine nakon 1. Na slici 1. h == . v == g t g t2 predeni pul. 3. 2.1.'i Siobodan pad je jednakoubrzano kretanje bez pocetne brzine.2 Ubrzanje slobodnog pilch Ilijr' jednai<o nil svirn rnjeslirna na lemlji. pri cemu umjesto sa a ubrzanje oznacavarno sa g (ubrzanje slobodnog pada).11ora p!erna polrL Ubrzanje slobodnog pada jednako g = 9.. Zavisnost medu velicinama koje karakterisu ovo kretanje data je formulama za jednakoubrzano kretanje. Predeni put rnozemo naci i iz relacije: h=--2g a brzinu: v =\J2gh 103 . 1510 tako se povecava i duzina predenog puta u svakoj sekundi. brzina. povpcava Sf' od ckv. 4 i 5 sekundi slobodnog padanja. Brzina se povecava poslije svake sekunde za istu vrijednost. a put sa h umjeslo s.

Predmeti razlicitog oblika i velicine padaju razlicitom brzinom. djeluju dvije sile: sila teze Fg u smjeru vertikalno nanize i otpor vazduha F0 u suprotnom smjeru (slika a).Kada tijelo slobodno pada kroz neku sredinu. Kod slobodnog pada iznos sile teze je stalan. tada osim sile Zemljine teze moramo uzeti u obzir silu otpora vazduha. Slucaj padobrana.~ Na tijelo~je pad a. dakle. Intellzitet rezuitujuce sile bice jedna" raziid intenziteta sHe teze i otpora vazduha. . dok iznos sile otpora vazduha raste sa brzinom. lO4 .

zvijezda u svemiru. Smjer polja je isti kao i smjer gravitacione sile. .Zavisnost medu veliCinama koje karakterisu ovo kretanje data je formulama za jed nakoubrzano kretanje. 7. itd. . pri cemu umjesto sa a ubrzanje oznacavamo sa g (ubrzanje slobodnog pada). 4. Koje sile djeluju na tijelo kada pada kroz vazduh? ~ 1. . Unutar tog pol ja osjeca se dejstvo gravitacione sile. . ' tijela jednaka je razlici ove dvije sile. .Siobodan pad je jednakoubrzano kretanje bez pocetne brzine .Gravitacione sile su iskljuCivo privlacne sile i djeluju na veoma velikim rastojanjima. .U vakuumu sva tijelabacella saiste visine padaju istom brzinom bez obzira kolika 1m Je masa. 3.Gravitacionu silu otkrio je Isak Njutn. pad traje 4 sekunde.jacina gravitacionog polja brojno je jednaka odnosu gravitacione sile i mase tijela. nalaze na rastojanju 5 m. A 105 . 2. 5. Odgovori na sljedeca pitanja Kakva je priroda gravitacione sile? Navedi neke primjere gravitacije. 8. . 6. i Koliki put je pri tom tijelo preslo i kojom brzinom se kretalo? 9. Koja je sila uzrok da tijelo slobodno pada? Ako znamo vrijeme slobodnog pada mozemo Ii odmah izracunati brzinu? Tijelo pada sa zgrade. Kako glasi Njutnov zakon gravitacije? Od cega zavisi gravitaciona sila? Cemu je jednaka jaCina gravitacionog polja? NaCi jaCinu gravitacione sile ako se mase 300 kg i 500 kg.Gravitacija predstavlja silu privlacenja izmedu materijalnih tijela .Gravitaciono polje je polje koje postoji oko svakog materijalnog tijela. Ukupna sila koja djeluje na • • " 'i : . i Na tijelo koje pad~8r9zn7ku sr~dinu djeluju dvije sile: sila teze Fg u smjeru vertikalno nanize i ofpor sredfneF. .Intenzitet sile kojom jedno tijelo privlaci drugo proporcionalan je masama tih tijela.planeta u galaksijama..u suprotnom smjeru. a obrnuto proporcionalan kvadratu njihovih rastojanja. .a put sa h umjesto S.

Sila teie i teiina tijela Ako tijelo pada tada se nalazi u bestezinskom stanju (nema tezinu). Sila teze djeluje na lijelo.- 106 . lijela . Za one koji fele zoati vise Na lijelo "oje stoj.. adakle vidima da je ubrzanje sile zemljine teze g = ~ Y --R 2 z z Iz izraza za ubrzanje vidimo da ono ne zavisi od mase tijela koje slobodno pada.. m~ Fg =Y R 2 _ m g.lji"e leie jednaka leii. sto ne znaci da na njih ne djeluje gravitaeiona sila. U navedenom slucaju tezina tijela G=mg i jednaka je sili zemljine teze.... Tijela koja se nalaze u zemljinoj orbiti nemaju tezinu. nalaze se u bestezinskom stanju.. bez obzira kolika je masa lijela. naziva se tezina tijela. h iznad Zemlje djeluje privlai'na sila Zemljine leie koja je jednaka: Fg=Y . Sila kojom tijela usljed sile Zemljine teze pritiskuju nepokretni oslonac iii zatezu konac za koji su objesena.. na povrsi. Zbog sile teze sva tijela koja su sprijecena da padaju pritiskuju podlogu iii zatezu konae 0 koji su objeseni. a tezina djeluje na podlogu Ila kojoj stoji tijelo iii na konac Ila kojem visi. To znaci da gravitaciana sila svim tijelima kaja se nalaze u istaj tacki palja daje ista ubrzanje. Na lijelo koje se nalazi na visin. zemlje djeluje sila Ze"..

ali nemaju istu napadnu tacku. Na nekoj drugoj planeti koja ima gravitaciono ubrzanje razlicito od ubrzanja Zemlje. dok se tezina mijenja zavisno od gravitacionog ubrzanja. g 107 . Teiina tijela jednaka je sili teie samo ako se tijelo nalazi na nepokretnojpodlozi iii okaceno visi. pravac i smjer.Masa je konstantna velicina. tezina tijela iste mase bice razl icita. Sila teze i tezina tijela imaju istu jacinu. Tezina tijela jednaka je sili teze ako se tijelo krece ravnomjerno.· Fg = G iii Fg = m .

zaustavljaju se . 108 . .... povecavaju brzinu.. Oni smanjuju. .... \ Pa ovaj objekat je jednako ubrzano.....------'" ---. Zar ne bi bilo interesantno znati kolika mu je brzina kada se nade blizu zemlje? je pala sa oko 20 metara.Tijela kao automobili skoro nikada se ne krecu jednoliko.

p~o~v:.Ne. .U redu ! ~fi~~~~~ '~~~ri~~~ .20 mls iii 72 km/h . I. tako kaze legenda.Pat Galile. na strani 9. nasao ih je pomocu pk.~... je morao znati formule za vrijeme i rastojanje. Ako znamo vrii ubrzanje mozemo izracunati rastojanje sa kojeg tijelo pada. U redu sada da se . iz sekunde u sekundu krecuCi se jednako ubrzano. . jesi Ii zaboravio ima ih u knjizi na strani 12.Ja sam cuo da je Calileo napravio famozan eksperiment ovdje.Objekat pada i kada ne bi bilo otpora vazduha svi predmeti bi padali istom brzinom..Zajedno sa prvih 5 m i to prede ukupno 20 m/s. Pa je Galileu poslu~io za ovo mjerenje krivi toranf u Pizi. [. I .Kada kazemo 15 mls mislimo da prede 15 metara za jednu sekundu. Brzina se povec:'ava sa 10 m/s na 20 mls .np·r. mozemo saznati i brzinu. 1 .Hm. rekao sam da se u prvoj sekundi ubrz.Kakav hi zakljucak donio gledajuc:'i ovu tvrdavu? . . nije ih znao.. jer slobodan pad sa ove kule ne traje duze od tri sekunde.0 da sjecam se..Da.Objekat pada brzinom od 5 mls sa putujuCi prede put od 5 m. Zato !ito se tijela pri slobodnom padu nalaze u bestezinskom stanju.On nije irnao cime da izmjeri kratko . Po formuli .------Ja shvatam kako mislis.eca od 0 do 10m/5 2 . kada je pustao loptu niz kosinu. . tada saksija putuje 2 s .-----·-----Ivlratimo problemu koji mi imamo.. iii sada kada znamo ubrzanje i rastojanje mozemo izracunati vrijemf! slobodnog pada. - Ako znamo ubrzanje i vrijerne. vrijeme slohodnog pada u to vrijeme.

Ako se lift krece lIbrzano vertikalno navise lIbrzanjem a. Kada bi se ovoj sUi suprotstavila neka j<jca sila korijen biljke bi se prutao u smjeru djelovanja te sile. a korijen ide u zemju je gravitadona sila. Oa Ii lIbrzanje koje daje gravitaciona sila tijelu. Razlog zbog kojeg biljke rastu navise. g Odgovori na sljedeca pitanja Koji je odnos izmedu mase i tezine tijela? Koji je odnos izmedu tezine i sile teze koja djeluje na tijelo? Oa Ii su uvijek iste? Ako tijelo ima masu 15 kg. Tezina tijela jednaka je sili teze ako se tijelo krece ravnomjeno.Sila kojom tijela lIsljed sile Zemljine teze pritiskuju nepokretni oslonac iii zatezu konac za koji su objesena. Ovo nam jasno pokazuje da sila Zemljine tete odreduje smjer u kome ce se prutati korijen biljke. tile izdanka okrenule su se napolje.Ja obodu tocka. F = G iii F = m . . Prilikom brzog okretanja dejstvo centrifugalne sile prevazilazilo je dejstvo gravitacione sile. a tezina djeluje na podlogu na kojoj stoji tijelo iii na konac na kojem visi. 110 .Vazniji iskazi . 2.Na tijelo koje se nalazi na visini h iznad Zemlje djeluje privlacna sila zemljine teze koja je jednaka: m 'Mz Fg = y (Rz + h)2 Tezina tijela jednaka je sili teze samo ako se tijelo nalazi na nepokretnoj podlozi iii okaceno visi. a stabla unutra. naziva se tezina tijela. To motemo dokazati pomocu narednog eksperimenta koji je jos prjje sto godina izveo engleski botanicar Najt.Sila teze djeluje na tijelo. koji se brzd okrece. . 2. kolika mu je tdina? Ako se tijelo nalazi na visini 15 km iznad zemljine povrsine kolika je jacina gravitacione sile koja na njega djelllje? 4. On je stavio sjemenke da proklijaju j. na neki nacin zavisi od mase tijela? 1. tijelo 1I njemll ce imati tezinu: a) vecll od si Ie teze b) manjll od sile teze c) jednaku sili teze 6. 3. Posto je ona usmjerena radijalno od centra.

Tezisfe tijela ~. Mozete je drzati na jednom prstu. Ako driimo tacnu u tacki koja je ispod tezista ona ce biti u ravnotezi. Na tijelo kao na sistem cestica djeluje sila koju zovemo rezultujuca sila teze. Zato se sva tijela na Zemlji ponasaju kao da je cijela njihova tezina koncentrisana u jednoj tacki koja se naziva teiisie. Ako svako tijelo predstavlja zbir cestica onda je sila koja djeluje na tijelo zbir sila koje djeluju na svaku cesticll pojedinacno. III . jer cijela njena tezina je skoncentrisana u toj tacki. fezisfe predstavlia napadnu tacku rezultujuce sill' koja djeluje na svaku cesticu tijela pojedinacno . Sva tijela imaju tacku koju zovemo teiiSte tije/a.

labilna. (slika b) . Pomjerajte prst ka centru. Vrste ravnoteie Prema polozaju oslonca i tezista postoje tri vrste ravnoteze: . Da ste nasli teziste znacete kada budete mogli driati olovku na jed nom prstu. (slika c) 112 .stabilna.Teziste mozemo lako odrediti za tijela koja imaju pravilan geometrijski oblik. Pokusajte sami nad teziste na olovd. tijelo se nalazi u indiferentnoj ravnotezi aim se teziste nalazi u tacki osiol1ca. Pomjerite prst sarno malo ulijevo iii udesno.indiferentila. (slika a) . tijelo se nalazi u stabilnoi ravnotezi ako se tacka oslonca nalazi iznad tezista. Sta primjecujete? Pokusajte drzati olovku na jed nom prstu u bilo kojojdrugoj tacki. tijelo se nalazi u labilnoj ravnotezi ako se tacka oslonca nalazi ispod tezista. ono se nalazi u presjeku tezisnica. U toj tacki skoncentrisana je sva tezina tijela.

stabilnost je manja. 113 . Takoder.Stabilnost tijela na podlozi Od cega zavisi stabilnost tijela na podlozi? Iskustva pokazuju da je stabilnost tijela na podlozi veca !ito je veca tezine tijela i sto je veca povrsina oslonca na kojoj se nalazi. sto je visina tezista iznad oslonca veca.

Razmislite koje je od tri tijela najstabilnije. . sam stabilan.Tijela mogu biti u stabilnoj. Zbog toga se.Tijelo je stabilnije na podlozi sto mu je tezina veca. motor kod motornih vozila (automobila. . KClje vrste ravnoteze znas? ~ Pokusajte sami nacrtati tijela prikazana na slid i srafirati povrsinu koju zaklapaju sa podlogom.Tezina svakog tijela skoncentrisana je u jednoj ta~ki koja s~!~bve teziste iii oslonac.. Objasnite zasto! 114 . kamiona) postavlja veoma nisko. a tockovi moraju qiti dosta siroki kako bi se sto vise spustilo njihovo teziste i poboljsala stabilnost vozila. naprimjer. Odgovori na sljedeca pitanja: 1. ako sto vecom povrsinom dodiruje podlogu i sto mu je teziste nize. labilnoj i indifereritnoj ravnotezi. Sta je teziste tijela? 2. kako bi bilo manje vjerovatno da ce se vozi10 prevrnuti u slucaju sudara.Sto je teziste nize (blize zemljil tijelo je stabilnije.. . ne mogu se pomjeriti! Vazniji iskazi . . . Razmisli zasto je tvoja skolska torba stabilnija kad je puna nego kad je prazna? 4. Kada je tijelo stabilno na podlozi? 3.

115 .

a zatim iznenada odlueio da ga ponovo pusti da padne. "Padaju Ii istom brzinom? " . On je jos u najranijoj mladosti razmisljao 0 kretanju . ti. Galileo Galilej je otkrio svojim slabim teleskopom da Satum ima neke "dodatke". izvodio je oglede pred mnostvom radoznalih Ijudi. ZahvaljujuCi njegovim studijama potvrdena je Kopemikova teorija po kojoj je Sunce centar solamog sistema. To isto je uradio sa mnogim stvarima koje su mu bile pri ruci.pitao se. ali prava "Iaboratorija" za njegov eksperiment! Proui'avajuCi padanje razlieitih predmeta. stojeCi duboko zamisljen. Galileo nije tada imao stopericu koja bi izmjerila vrijeme slobodnog pada koje je: bilo veoma kratko. Kasnije je holandski nauenik Kristijan Hajgens utvrdio da su to bili spoljni rubovi prstena koji okru uje ovu planetu. Popeo se na vrh krivog tornja u svom rodnom mjestu Pizi. Otkrio je eetiri Mjeseca koja kruze oko Jupitera od kojih je jedan po njemu dobio ime. Toranj je neobiean. Odlucio je da to svakako provjeri. 116 . Jednog dana." Zbog slabosti svog teleskopa Galilej je smalrao da pored Saturna lebde jos dva nebeska tijela. Ogledom je oborio Aristotelovu teoriju da teza tijela padaju brZe od laksih.Galileo Galilej je bio prvi koji je upotrijebio teleskop za gledanje i utvrdivanje. Pomocu teleskopa otkrio je brda na Mjesecu i odredio njhovu pribliznu visinu. Veliki naucnik je kasnije u svojoj knjizi objavio anagram koji sifrovano govori 0 njegovom otkricu: "Osmotrio sam najvisu trojnu planetu. ljudi nisu mogli da vjeruju svojim oeirna... ispustio je pero iz ruke. Oba duleta istovremeno su dodirnula Zemlju. Istovremeno sa vrha tornja pustao je veliko i malo topovsko dule. Podigao je pero. pitanje koje je u to vrijeme bilo istinski revolucionamog misljenja.

VEKTORSKE VEl/CINE fizicke velicine koje su odredene brojnom vrijednoscu.. 0. put ravnomjemog kretanja s vrijeme ravnomjernog kretania t=--v ubrzanje brzina Ikr4~talllja sa pocetnom brzinom a > IfY.tn.. s Srednja putna brzina definise se kao kolicnik ukupnog predenog puta Su i ukupnog vremena tU' t s ...a = Vo 2 Iformula za duiinu pula jednakoubrIzallQg krefanja sa pocetnom br2:i'110111l1 >0 af2 s = Vo t+ .ukupan predeni put t .vrijeme kretanja brzina ravnomjernog kretanja s V=--t lorpo.pn.at v Ikfl~talt1i.. " kretania a < 0 lfowmlul'a za dUZIDU puta jednakoubr" Izauo2 kre1anja bez pocetne luzine at2 s=--2 117 .> a=--At const v = Vo + at lkn~talt1ia brzina a<0 brzina bez pocetne brzine a > 0 v = Vo ..'m. pravcem i smjerom zovu se vektorske veliCine.at2 s=Vot---2 Iformlufa za duiinu pula iedina~1ouSJXI-1 1'.

fo ll8 . kojorn drugo tijelo djeluje na prvo..l . Siobodan pad ie jednakoubrzano kretanje bez pocetne. p = rn' v Intenzitet sile kola djeluje na neko tijelo jednak ie proizvodu rnase tijela i ubrzanja koje je tije10 dobija zbog djelovania te sile.Irnpuls tijela p iednak je proizvodu rnase i njegove brzine.fi "'''''r1 brzina \I liE =gt \1= 2gh predeni put kod siobodnog pada . •.F~.\ \ftt> h= 2 \1 2 h= 2g predeni put i !>zina kod slobodnog pada Illtenzitet rezultujuce sile kad tijelo pada bice jedna" razlid illtenziteta sile teze i otpora vazduna.. ". proporcionalan je masama tib tijela.1 . f = rna fa = -f r 'c. Sila kojom jedno tido djeluie na drugo uzrokuie nastanak sile istog intenziteta i istog pravca. Ovaj se zakon zove zakon 0 dielovanju sile. F = Fg . brzine.. a obrnut() i proporcionalan kvadl'atu tih rastojanja. a suprotnog srnjera. Intenzitet sile kojom jedno tijelo privlaci drugQ.

Zavisnost pritiska od tezine tijela i dodirne povrsine mozemo ispitivati na vise nacina. Teza osoba ostavice dublji trag u snijegu. On puze po snijegu i tako pravilno rasporedivsi svoju tezinu pokusava ga spasiti. Najlakse je posmatrati djelovanje pritiska na snijegu iii nekoj mekanoj podlozi . 119 . Dvije osobe razliCite tezine izvrsice razlicit pritisak. Pritisak zavisi i od tezine. Slika a pokazuje kako je mladic probio led i utonuo u vodu zato sto nije pravilno rasporedio svoju tezinu.PRITISAK Kad stojimo na nekoj povrsini 5VOjom tezinom vrsimo pritisak na tu povrsinu. Pokusajte sami utvrditi da Ii je pritisak jedne iste olovke veCi na palac iii kaziprsH Objasnite zasto. Drugi mladic mu dodaje uze. a '-----~-=--------' Pritisak zavisi nd tezine tijela i velieine povrsine na koiu djeluje. kad hocemo zau5taviti automobil priti5kamo pedalu koenice.pijesku i slieno. ali i od nacina na koji je ta tezina rasporedena po povrsini. Pritisak je veCi ako je: a) tezina veca b) povrsina manja. Kad palimo sijalicu priti5kamo prekidac. lelo u vasem loncu kuha 5e pod priti5kom i 51. Rijee pritisak ste euli mnogo puta. Kakav cemo pritisak proizvesti kad stojimo na nekoj povrsini zavisi od nase tezine. a kad automobil trebamo pokrenuti vrsimo pritisak na papuCicu gasa.

naziva se paskal (1 Pal.Pritisak je brojno jednak jaCini sile koja djeluje normal no na jedinicu povrsine F p=--S Jed in ica za pritisak je paskal (1 Pal iznosi 1 N/m 2 . Pritisak koji proizvodi sila od jednog njutna djelujuCi na povrsinu od 1 m 2. 1 kPa = 1000 Pa megapaskal. U praksi se koriste i vece jedinice: kilopaskal. Slika desno. 1 MPa = 1000000 Pa Govorimo 0 pritis~u koji cvrsta tijela vrse na neku povrsinu. Kada je u praksi potrebno da izvrsimo veci iii manji pritisak to postizemo smanjenjem iii povecanjem povrsine kojom pritiskamo podlogu. On se prenosi samo u smjeru djelovanja sile:' Ovaj pritisak se ne prenosi na siru okolinu. Velike sile mogu vrsiti mali pritisak dok male sile mogu smanjenjem povrsine vrsiti veliki pritisak. velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice pritisak p paskal Pa 120 .

let:lHa tlje\lujka je pfuBala I u§lijela j:JrtJCi tiebzlijetfet1D.l. testlraltl! kuliltf but mtt'l:Me j:unlliljt!ti!!! "' e ~ < _ ''''' '" . ' l Ovaj eksperiment izveden je u Gram (Austrija) 2000. godine " . prvi put na jedan ekser. Akb pravillitj faSpolfet:llte svqjU fezil1t. cak i aka lezite na lOUu eksetalll . 105 Pa.Pokusaj sam! Pusti jabuku da pada sa iste visine. Kad uzmemo eetiri eksera mozemo djelovati vecom silom da bi dostigli pritisak od 20' 105 Pa. < J . l1edlt~ iJnl tlzl!jE'tffel1t. 121 . i drugi put na dasku sa ekserima." ~ ~ ~ ~ ~" ~ Test tvoje gran ice bola pritiskom na kuhinjsku vagu! Sa kuhinjskom vagom moze se testirati koliki bol mozete podnijeti pritiskajuCi kao na slid vrh vage. Rezultat je potpuno ocigledan! \El\lO he)11()jte pukusavall sam!. Ovaj pritisak koji mozemo podnijeti krece se otprilike oko 20 .

koenice kod automobila. Na eijev nalegne klip i polako se pritiska. dizalice. Kroz tecnosti i gasove pritisak seprenoshisVim. Gasovi se za razliku od tee nosti mogu sabiti u manji prostor. Ova svojstva tecnosti i gasova prvi je proucavao francuski fizicar Blez Paskal. dok se kroz teenosti i gasove pritisak prenosi u svim pravcima.-... ..... Na osnovu svojih ogleda Paskal je formulisao za/'--. Da vazduh u bocama nije sabijen. pri vrhu izbusenu. ___..Pritisak kod tecnosti i gasova Kod teenosti i gasova prenosenje pritiska se razlikuje od prenosenja pritiska kroz evrsta tijela. ispunio bi 300 boca.. Voda ce izlaziti na sve otvore ove posude.. zatim pritisnite na jed nom kraju. • . Na tijelo zaronjeno u vodu pritisak djeluje na zidove predmeta sa svih strana. PO$matrajmo uredaj sa slike. Zatvorite je i okrenite naopako. Sta primjecujete? Da Ii voda izlazi kroz otvore na strani na kojoj ste izvrsili pritisak? Objasnite ovu pojavu. Ronioei udiSU sabijen vazduh iz metalnih boca. pravcima podjednako.J: "/ '"-' Pokusajte sami: napunite. kao na slici. /' .. Hirdaulicna presa Pomocu Paskalovog zakona mozemo objasniti rad hidrauliene prese. Paskal je izveo ogled pomocu loptastog suda koji je imao vise otvora na svojoj povrsini. To)'nnd prenosi pritisak ravnomjerno do oba locka 122 . plastienu flasu vodom.•. Kod evrstih tijela pritisak se prenosi u pravcu i smjeru djelovanja sile. Na jednom kraju loptastog dijela nalazila se eijev...-. pumpe.. pritisak se prenosi na drugu posudu ciji se pokJopac blago podigne. Voda se ulije kroz eijev. . . Sabijeni gas siri se u svim praveima podjednako. Pritiskom na gumeni poklopac jedne posude.. kon koji glasi: .. Isto se desava ako se u posudu stavi gas umjesto teenosti.

Postoji vise vrsta ovih presa ali u osnovi presa se sastoji od dva medusobno spojena cilindra. sto ne bismo nikada mogli snagom svojih miiiica. U oba suda koja su medusobno spojena nalazi se tecnost koja je na vrhu zatvorena klipovima. iii suda. p=--52 Posto je pritisak koji se prenosi sa jednog klipa na drugi isti. 51 52 = 1 cm 2 = 5 cm 2 123 . mozemo pisati: p=--51 zemo i podiCi veCi teret F2 . p=--- Po Paskalovom zakonu ovaj ce se pritisak prenijeti na drugu posudu koja ima vecu povrsinu 52' i djelovace na tu povrsinu silom F2 . koji imaju razlicitu povrsinu poprecnog presjeka 51 i 5b kao na slici. 52 Iz formule vidimo koliko puta je manja povrsina 51 od 52 toliko puta manjom silom mo- Na isti nacin d.elovan.em male sile nase ruke mozemo zaustaviti automobil iii podiCi mnogo puta veCi teret i od nekoliko tona. Kada djelujemo na manji klip silom F1 ta sila ce proizvesti pritisak.

c.".~.->_.~_". Koja od njih vrsi veCi pritisak? 1) a) 2) b) 124 . . Kolika je . ._"""""""".._"".Jedinica za pritisak je jedan paskal (1 Pa). . __ . 8.""~ __ ". Povrsina prvog klipa je Sl = 20 cm 2 . Odgovori na sljedeca pitanja 1. Na slici vidimo dvije iste flase u polozaju a i b. ova sila podize teret od 45 N na drugoj strani prese._ ". .·/"="-'-~.''''--_____ -. .Kada sila F djeluje normal no na neku povrsinu S."''"'''''~'_"_'.Kada se krecemo po nekoj mekanoj podlozi iza nas ce ostati tragovi.._--<---.- _.~. 7.". ~.-- ~ Vazniji iskazi .'--_'_=-'----.2. . Ovo je posljedica pritiska koji vrsimo svojom tezinom na povrsinu pod loge. ____ .".... Ovaj zakon zove se jos i Paskalov zakon. 3.~'''''''''_~-''''''_~''''''''_'_ -=""". kazemo da je izvrsen pritisak.i... povrsina drugog klipa? 9. .. Princip rada prese je sljedeCi: jacina silil na klipovima srazmjerna je povrsinama poprecnih presjeka..._.4.+ .Pritisak kod tecnosti prenosise u slUm pravcima podjednako.~M_.1-0~-~".~._'-.Na principu Paskalovog zakona radi hidraulicna presa... .Pritisak je brojno jednak jacini sile koja djeluje normal no na jedinicu povrsine. 6.Pritisak kod cvrstih tijela prenosi se samo u pravcu i smjeru djelovanja sile. Sta je pritisak? Koja je jedipica za pritisak? Kako se pre'nosi pritisak kroz cvrsta tijela? Kako se prenosi pritisak kroz tecnosti i gasove? Kako glasi Paskalov zakon? Na kom principu radi hidraulicna presa? Ako na manji klip hidraulicne prese djeluje sila F1 = 15 N.

Dakle pritisak tecnosti zavisi od dubine. zove se hidrostaticki pritisak.Hidrostaticki pritisak Pritisak koji se javlja kroz tecnosti koje miruju. Po Paskalovom zakonu pritisak kroz tecnosti prenosi se u svim pravcima podjednak-o. Pritisak vode raste sa dubinom. odnosno visine stuba tecnosti. 125 . uzrokovan silom Zemljine teze.

Ako je G = mg. a V zapremina koju tecnost zauzima. Za one koji zele znati vise Kako mozemo izvesti matematicki izraz za hidrostaticki pritisak? Pritisak na dno suda proizvodi tecnost vlastitom tezinom. s Motemo pisati da je: pVg p=--S Ako zapreminu napisemo kao V = S h. a S povrsina dna suda u kojoj se tecnost nalazi.Ovu zavisnost prvi je dokazao Blez Paskal pomoc'u bureta koje zovemo Paskalovo bure. tad a mozemo pisati: mg p = ----gdje je m = pV. tad a je: J26 . gdje je S povrsina dna sud a a h visina stuba tecnosti. G p=--- s gdje je G tezina tecnosti. P gustina tecnosti.

Na ovom principu zasniva se upotreba vodoskoka. Ako tecnosti imaju razlicitu gustinu a istu visinu. 011 zavisi sarno od vis. Ova pojava je pozilata kao .ednu od njih stub teellosti ce se popeti do isle lIisine. Dakie. Aim su za jednu istu tecnost visine stuba razliCite razliCiti su i pritisci. kad silJamo teenosl u .p=--- s p gh Hidrostaticki pritisak je jednak proizvodu gustine tecnosti. Pritisak U slIa· koj posudi je isli. r--------------------. 127 . Hidrostaticki pritisak. OliO se desava hez ohzira na oblik suda i koliCinu teenosti koju mogu primiti.lakon spoienih posuda. kolil<o god imamo spojel1ih posuda razlieitog oblika. Zavisi i od visine stuba tecnosti. Hidrostaticki pritisak ne zavisi od oblika suda u kom se nalazi i od mase tecnosti. vodovoda i drugih uredaja. pritisak ce im biti razliCit.·· ne stuba teenosti. zavisi od gustine tecnosti. ubrzanja sile zemljine teze visine stuba tecnosti. dakle.

Sila Zemljine tez!. tako i iznutra. topao vazduh digne od tla. "suhi" barometar. takozvani. okmzena vazdusnim omolacem. Samim tim u udahnutom vazduhu ima manje kiseonika na vecoj nego na manjoj visini. barometar je jedan od instrumenata pomocu kojeg se prognozira vrijeme. Stoga je ukupna sila na tijelo.! privlaci vazduh ka svojoj povrsini. Kako se nas organizam navikao na toliki pritisak? Pritisak na nase tijelo djeluje sa svih strana jednako.Afmosferski pritisak Zeinlja i. Posljedica je logicna. Pritisak Zemljine atmosfere na sva tijela na Zemlji naziva se atmosferski pritisak. Normalni atmosferski pritisak na nivou mora iznosi: 10J 32 Pa = 10 5 Pa = 100kPa Promjene atmosferskog pritiska mogu se mjeriti instrumentom koji se naziva barometar. Vlazan vazduh ima manju gustinu i manji pritisak. Kada se vlazan. Omotac vazduha oko Zemlje ima odredenu tezinu kojom pritiskuje Zemljinu povrsinu. Krv je manje zasicena kiseonikom. Ta tezina iznosi oko 10 N po kvadratnom centimetru. ka tlu. ne osjetimo tonu zraka koji nosimo na ledima. Molekuli vazduha iz predjela visokog vazdusnog pritiska uvijek prelaze u predio niskog vazdusnog pritiska kako bi se ovi pritisci izjednacili. Sa padom vazdusnog pritiska dolazi do pada koncentracije kiseonika. jednaka nuli. Vazdusni pritisak opada sa visinom. Postoje dvije osnovne vrste barometara . Hladan vazduh je gusci od toplog. Topao vazduh se podize od tla i formira predio visokog vazdusnog pritiska. Promjene pritiska uticu na Ijudski organizam. a time i organi kojima je neophodan. Zivin barometar se koristi u meteoroloskim 128 . Kako promjene atmosferskog pritiska najavljuju promjene vremena. formirajuci predio niskog vazdusnog pritiska. zval1im atmosfera.000 kill debelim. usljed djelovanja atmosferskog pritiska. pa je vazduh najgusCi pri Zemljinoj povrsini.zivin barometar i. To konkretno znaci da na vecoj visini ima manje kiseonika. 01(0 10. Mi ne osjecamo atmosferski pritisak. vodena para u njemu se kondenzuje na odredenoj visini i formira oblake. pa se on spusta nanize. Zbog ove nesrazmjere dolazi do raznih tegoba koje su poznate pod nazivom planinska iii visinska bolest.. kako spolja.

v. '6n) •• oed . kazatjka Pokusajte sami napraviti barometar. sunca (najbolje je postaviti ga ispod balkona). 3. Dodati iii doliti vode po potrebi. atmosferski pritisak raste i pritiska vodu u tegli. Kada je oblacno vrijeme. 4.stanicama i sastoji se od visoke. dok nam visina zivinog stub a u cijevi pokazuje koliki je pritisak vazduha. Sacekati kisan dan da bi postavili svoj ureciaj za kontrolisanje pritiska. 'LEI '9Et 'ZEl '. nivo vode u flasi se spusta. Kada je vrijeme lijepo. 1. "Suhi" barometri se koriste za kuc'nu upotrebu i ne sadrze zivu. zato sto vazduh vrsi manji pritisak na vodu u tegl i. Postaviti ovako napravljen barometar vani. Postaviti flasu naopako na teglu tako da stoji na otvoru tegle i da grlic' flase dodiru je povrsinu vode u tegli.I>Z)O L. lel~ 'ppurools . 129 >jOBIQ Bjua6BW usk) Wd oo:z SOOz/o£IL (EEl '01>. pa se nivo vode u flasi povec'ava. Ziva je u cijevi pritisnuta odrecienom tezinom vazduha. Posmatrati nivo vode u grlic'u flase dok se mijenja vrijeme kad je oblacno i kada je suncano. ali ga zastititi od vanjskih nepogoda: kise. tanke cijevi ispunjene zivom. 'vv. 2.

Vazniji iskazi
- Hidrostaticki pritisak je jednak proizvodu gustine tecnosti, ubrzanja sile zemIjine teze i visine stuba tecnosti. - Zemlja je okruzena vazdusnim omotacem, oko 10.000 km debelim, zvanim atmosfera. - Vazdusni pritisak opada sa visinom. - Promjene atmosferskog pritiska mogu se mjeriti instrumentom koji se naziva barometar.

Odgovori na sljedeca pitanja:
1. Od cega zavisi hidrostaticki pritisak? 2. Na tijelo zaronjeno u vodu na dubinu od 50 m djeluje hidrostaticki pritisak. Koliki je taj pritisak ako znamo da je gustina vode 1000 kglm 3 ? 3. Da Ii hidrostaticki pritisak zavisi od mase tecnosti? 4. Sta je to atmosferski pritisak? 5. Od cega zavisi atmosferski pritisak? 6. Cime se mjeri atmosferski pritisak? 7. Koliko iznosi normalni atmosferski pritisak?
~

A

Sila potiska
Kad uronimo tijelo u tecnost primijeticemo da ga neka sila gura prema povrsini. Ta se sila zove sila potiska. Zbog toga je tijelo lakse kada se uroni u tecnost. Zasto neke stvari tonu, neke plutaju, a neke plivaju po povrsini? Ako plutani cep uronimo u vodu on ce isplivati, ekser da potone, dok podmornica moze da lebdi. Ako istisne vodu moze i da ispliva na povrsinu. Na tijelo koje je uronjeno u vodu djeluje sila potiska, od dna prema vrhu. Ona nastaje zbog razlicitih pritisaka koji djeluju na tijelo uronjeno u tecnost.

130

Od eega zavisi sila potiska?

Iz navedenih ogleda zakljueujemo da je sila potiska proporcionalna zapremini uronjenog tijela V i gustini teenosti po, Matematicki se moze dokazati da je sila potiska brojno jednaka

Tijelu se smanji tezina za onoliko koliko iznosi sila potiska.

131

~OBla

Wd oo:~ sooUo£1£ (S£1 'etl '6El '.£1 '0£1 'Evl '~vl '1(1) s.Sed - vl 10 BllO" 'PPUI'50!

Za one ko;i iele znati viSe
Matematicki izraz za silu potiska Na tijela uronjena u teenast djeluje hidrastatski pritisak sa svih strana. Djelavanje pritisaka na baene strane tijela se panistava. Na, danja pavrsina uranjenag tijela na veeaj je dubini nega garnja, pa je hidrostatski pritisak kaji pritiska danju pavrsinu veei nega pritisak kaji djeluje na gamju pavrsinu. Staga je sila pritiska na danju pavrsinu prema gare veea pa iznasu ad sile kaja djeluje na garnju pavrsinu u smjeru prema dalje. Saberemali sile kajima teenast djeluje na pavrsine tijela dabicema silu patiska. Silu koja gura tijelo koje je uronjeno u teenost odozdo dobicemo:

Fp = f2 - Fl = P2' S - PI . S = P ghz'S - p glll'S = P gS (11 2 - hi) = pgSLih=pgV Fp = p g V gdje je V zapremina uronjenog tijela, a p gustina teenosti u kojoj se tijelo nalazi. Pogledamo Ii na slid kako izgleda tijelo uronjeno u teenost, vidimo da njegovu zapreminu raeunamo kao V = s . (h 2 - h 1). Velieina 112 - hl je duzina bocne ivice kvadra (visina kvadra), a S povrsina donje (odnosno gornje) osnove tijela (baza kvadra). Dakle, sila potiska zavisi od: zapremine lIronjenog [ijela i gllsline le('nosH. Sila potiska djeluje uvijek od dna prema vrhu, vertikalno navise. Takader djeluje i na sva tijela koja se nalaze u vazduhu iii nekom drugam gasu. Sila potiska je brojno jednaka proizvodu gustine tecnosti, ubrzanja Zemljine leze i zapremine uronjenog tijela. Fp = P g V

Sila potiska je zasluzna sto u vodi svoju tezinu mogu nositi na jednom prstu!!!

ARHIMEDOV ZAKON
Koliko ste puta u ivotu usavsi u kadu bez razmisljanja prolili mnogo vode ne znajuCi zasto, dodali led u casu soka i time ga prosuli. Jedan covjek koji je zivio jos u Staroj Grckoj, nasao je objasnjenje za sve te pojave. Zvao se Arhimed, a po njemu je taj zakon i dobio ime.
Nasa atmosfera i okean imaju dosta zajedniekog. I vazduh i voda jednim imenom se nazivaju fluidi. I kod vazduha i vode prrtisak raste sa dubinom, djeluje sila potiska koja omogll6ava plovnost ta ribe i brodove u vodi, abalone i avione u vazduhu. Isti zakoni vaze za kretanje kroz jedan i kroz drugi fluid. Tvari koje imaju manju gustinu od samog fluida plivaju na njegovoj povrSini. Ima dosta tvari koje su manje gustine od vode, pa mogu plivati na njenoj povrsini, ali od vazduha manju gustinu imaju samo neki gasovi. Kada se bal,oni napusu sa tim gasovima oni sarni krecu navise ka povrsini atmosfere. Gustina svih ostalih tvari je manja od gustine atmosfere, kao i gustina Ijudskog tijela, pa smo stoga mi stanovnici dna u "moru vazdllha."

132

Prva sila za koju znamo da dieluje na tijelo je sila te e. tijelo lebdi Fp > G. Tijelo se krece u pravcu djelovanja vece sile. Ta sila djeluje na tijelo prema dolje (vertikalno nanize). Ako je: Fp < G. Njoj suprotna sila koja smanjuje te inu tijela i djeluje I) suprotnom smjeru zove se sila potiska i djeluje vertikalno navise.Pokusacemo teoretski i eksperimentalno objasniti sto je to Arhimed shvatio prije ostatka covjecanstva. tijelo pliva smjer sile potiska Fp=pgV t smjer tezine tijela G=~g 133 . Na tijelo koje smo uronili u fluid djeluju sile. Jeste Ii culi za legendu 0 zlatnoj kruni? To je prica 0 tome kako je Arhimed zapravo posve slucajno dosao do ovog zakona (proCitajte sa strane). tijelo tone Fp = G. Ona zavisi od mase tijela m i gravitacionog ubrzanja g.

134 . Ustvari tijelo gubi od svoje te ine onoliko kolika je sUa potiska: rnaternaticki se rno e dokazati da je sila potiska iednaka te ini istisnute tecnosti. Ovaj zakon je formulisao Arhimed pa 51' on zove i Arhimedov zakon.Svako tijelo uronjenn u te6JOsf gllbi od svoje te ine onoliko kolilw je teska istisnuta teenost.

jedno od aluminijuma a drugo od zeljeza. Ova tijela. Sila potiska mu pOitlal1e Vazniji iskazi Sila potiska je brojno jednaka proizvodu gustine tecnosti. Fp = P g V Svako tijelo uronjeno u tecnost gubi od svoje te ine onoliko koliko je teska njime istisnuta tecnost. Gv = G . Kada ste vi u pitanju i vas polozaj u vazdusnom okeanu. Da Ii sila potiska djeluje samo u tecnostima? 6. Tijelo mase 40 kg ima zaprminu 2 I. Od cega zavisi sila potiska. uronjeno je u vodu. Zasto su tijela u vodi laksa nego u vazduhu? 4. Kakav je njen pravac i smjer? 3.Kit opstaje zahvaljujuCi sili potiska. jer njegove da drze tezinu na kopnu. Kolika je tezina tijela u vodi.Fp Odgovori na sljedeca pitanja 1. imaju istu tezinu u vaz duhu. Ie ina istisi1ute teci10sti jedi1aka je sili potiska. ako mu je u vazduhu tezina 100 N? 135 --- . Oa Ii im je ista tezina i u vodi? 2. ubrzanja Zemljine teze i zapremine uronjenog tijela. koja sila je jaca? Oa Ii tezina vaseg tijela iii sila potiska? 7.

F2 = f! S2 P = p gh Fp = p g V R Blez Paskal Arhimed je najveCi matematiear i fizicar Starog vijeka. U djelu 0 hidrostatici obraduje zakon plivanja. umro u Peometriji. ledinstveni zakljueak koji se mo e izvuCi 0 radu i djelu Arhimeda je da zahvaljujuCi Arhimedu i njegovim naucnim otkriCima i dostignuCima. »Nemoj kvariti moje krugove«. Savio se proucavanjem atmosferskog pritiska i da bi imao licnu satisfakciju dokazao je da postoji vakuum. ali ga rimski vojnik nije prepoznao i ubio ga 212. 222 U !II . odredivanje te ista. Arhimed je mirno ertao geometrijske Arhimed slike i doviknuo rimskom vojniku. oden je u XVII stoljecuu Clermont-u. otkrio zakone poluge. na kojem su dva geometrijska tijela: valjak i kugla. Djelom 0 ravnote i ravnih IiIwva osnovao je statiku. potiska (tzv. zakon potiska i stabilnosti tijela koje pliva. u namjeri da pomogne svome oeu pri prikupljanju poreza i taksi. matematika i mehanika dosti u svoju kulminadonu taeku u to doba. Kada je Sirakuzu zauzeo Marcellus. Zanimljivo je da je otac ovom naucniku do 18-te godine zabranio da se bavi prirodnim naukama. 136 . Pokazao je kako se matematika mo e primijeniti na mehaniku.F Pritisak ie brojno jednak jacini sile koja djeluje normal no na jedinicu povrsine p= S Fj MatematiCld izraz za Paskalov zakon p= SI Hidrostaticld pritisak je jednak proizvodu gustine tecnosti ubrzanja sile zemljine teie i visine stuba tecnosti. a djelom 0 plivanju tijela hidrostatiku. Poslije ovoga otae mu je dozvolio da se nastavi baviti prirodnim naukama. Nasao je nacin za pisanje vrlo velikih brojeva.e u februaru 1640. P"ema njegovoj elji podignut je na njegovom grobu spomenik. Prema Liviju. rimski vojskovoda.IIIIII!II!IIl. dao je nalog da se zastiti Arhimed. godine. ubrzanja Zemljine teie i zapremine uronjenog tijela. Generalno gledano on je najveCi matematicar i naucnik antiekog doba i jedan od Iri najveca malematicara svih vremena zajedno sa Isakom Njutnom i Karl Fridrih Gausom. Francuska. Dokazao je kako se pritisak prenosi kroz teenosti i jos mnogo toga u fizici i matematici. od svoje te ine onoliko koliko je teska njime istisnuta tecnost. unaprijedio statiku. Prvi svoj rad je nazvao Esej 0 konusnim presjecima. koji je na njega nasrnuo: »Noli turbare cireulos meos. Svako tijeio uronjeno u tecnost gub. Izumio je cak i prvi digitalni kalkulator. Arhimedov zakon). Culi ste za cuveni Paskalov tro.ugao. Otkrio je da je zbir uglova u trouglu jednak zbiru dva susjedna ugla. prilikom zauzeca Sirakuze. Sila potiska je brojno jednaka proizvodu gustine tecnosti. Izdao ga . godine. izumio vijak.

samo ono tijelo koje posjeduje neki oblik energije moze da vrsi rad. pa cesto kazemo da bez sunceve energije ne bi bilo zivota na Zemlji. Energija se "trosi" kad se vrsi neki rad . U ovu svrhu moze se koristiti i mehanicka energija vode i vjetra. 137 • •Ii·II!I···I11··~~_ . Ako neko tijelo. Sunce je glavni izvor energije na Zemlji. gurati neki teret zahvaljujuci energiji misica.V ENERGIJA I RAD U svakodnevnom zivotu cesto koristimo rijec energija.energija pokazuje stanje tijela . Energiju bi mogli definisati na sljedeCi nacin: fizicka velicina koja karakterise sposobnost tijela da vrse rad naziva se energija. Time smo mu povecali energiju. Energija i rad su velicine koje imaju istu mjernu jedinicu. izvrsili smo rad na podizanju tijela. . Ako posjedujemo energiju. racun mozemo vrsiti rad. dignemo na neku visinu. Energija je potrebna za pokretanje automobila. naprimjer. sagorjevanjem i slicno. U nuklearnim elektranama atomska energija se koristi za dobijanje elektricne energije. Kazemo da nemamo dovoljno energije za neki posao iii puni smo energije. • Isto tako radom se moze povecati energija nekom tijelu. ali ipak se razlikuju u sljedecem: Materijalna podloga naglog razvoja i napretka covjecanstva u posljednja dva stoljeca poCiva upravo na cinjenici da su pronadena tehnicka rjesenja kojima se rezerve energije sadrzane u prirodi mogu pretvoriti u koristan mehanicki rad. Mozemo. Energiju dobijamo iz hrane koju jedemo. na racun elektricne energi je rade nasi kucn i aparati i slicno. za grijanje i osvjetljavanje stana i funkcionisanje naseg tijela. Hrana je magacin hemijske energije.rad pokazuje promjenu tog stanja Jedinica za energiju i rad je 1 diul (J) Dakle. Energija se moze dobiti nekim hemijskim procesima. Culi smo za energiju koju nam daje Sunce. Danas ne bi mogli zamisliti zivot bez elektricne energije koju dobijamo iz drugih oblika energije. na njen 4"10 TWJ. koje stoji na Zemlji.

g. se osl'UU. ovu vrstu energije nazvac'emo rnehanickorn energijom. Mehanicka energija je najjednostavniji oblik energije. Posto govorimo 0 mehanickim promjenama tijela (promjene polozaja). . Neker. Ako pojedete krisku tosta sa maslacern dobicete 315 kilodzula energije. Vjetrenjace... koriste mehanicku energiju vjetra. Tijelo se iz jednog polozaja premjestilo u drugi polozaj.aa:e..'Ud eksploziji hidrogenske bombe Energija koja se oslobodi prilikom jednog jakog zemljotresa Potrebe za energijom covjecanstva u toku godine Energija koju zemlja prima od Sunca u toku 1 godine Energija koju Sunce predaje u toku jedne sekunde energija Mjeseca na njegovoj putanji oko Sunca Kineticka energija rotacionog kretanja Zemlje 1012 1014 Energija za jedne velike rakete Energija se eksploziji atomske bombe i' central neke zemlje u toku jedne godine 1032 Kinetii'ka energija Zemlje na putanji oko Sunca 138 LJ LR - .£7k. za udarac na tipku pisace masine. Tom energijorn rnozemo voziti auto brzinorn 80 krn/h u toku 7 sekundi.so.5 sati..Uzmimo primjer: kada guramo neki predmet po putu vrsimo rad. Koliko se energije u dzulima oslobada iii kolika je energija utrosena za neke procese koji se svakodnevno odvijaju vidjecemo iz naredne tabele.)[~~. mogu suncevu energiju pretvarati u elektricnu. Ova energija moze ugrijati i vodu.trcati 6 min uta.e. Da bi obezbijedile mnogo energije zauzimaju velike povrsine.spavati 1.:-:-' larne celije. . Sa tom energijom mozerno: ..voziti bicikl 10 rninuta.:. .brzo hodati 15 rninuta.

kada sila djeluje u smjeru kretanja tijela. miSicna vlakna moraju se ritmicki stezati i rastezati. ali ne obavlja nikakav rad na tom predmetu. pri tom dr anju predmeta ipak se obavi rad . sto je ocito jer se s predmetom ne zbivaju nikakve promijene. Da bi covjek djelovao stalnom misicnom silom. Medutim.Mehanicki rad U svakodnevnom iivotu pod radom se smatra svaki oblik aktivnosti koji zahtijeva napor misica i nekog stroja iii masine. u pravcu djelovanja sile. pa mu se zato i ne povecava energija. veliCina oznaka velicine mjerna jedinica !l)znaka mjerne jedinice rad A diul I Ako sila djeluje pod nekim uglom u odnosu na pravac kretanja. U fizici pod pojmom rada podrazumijeva se rad koji izvrsi neka sila pri pomjeranju tijela po nekom putu.ali ne na predmetu. Rad u fizikalnom smislu je u i pojam i odnosi se samo na ona zbivanja u kojima je doslo do prijelaza energije na tijelo iii sa tijela na koje djeluje sila. onda rad obavlja samo ona komponenta sile koja djeluje u smjeru kretanja tijela. Ovakav rad nazivamo mehanickim radom. cak i kada cita. U svakodnevnom govoru ka emo da radimo i onda kada neki teret mirno dr imo u rukama. Rad od 1 I izvrsi sila od 1 N na putu od 1m. To je onaj rad koji 139 . trci. zida. Covjek radi kada kopa. je proizvo u intenzlteta 51 e I pre enog puta. Vrseci rad tijelo mjenja svoj polozaj i krece se. iako se tada prema fizikalnoj definiciji ne obavlja rad jer je prijedeni put jednak nuli. Znaci da se u miSicnom tkivu vrsi stalno kretanje i tu se obavlja rad. U svakodnevnom govoru izrazom rad koristimo se uvijek kad djelujemo silom. Rad koji izvrsi ta sila jednak je A = F• 5 ledinica za rad je jedan diul (1 I). Covjek djeluje na predmet silom.

~lij:i~I~!~~·tl. To znaci da se energija tijela smanjuje kada se na njemu vrsi negativan rad. Reid JeJednak pdvrsini ispod krivulje F (x).covjeka zamara. ~~otp"i!j~I~~a'i . kao i sa povecanjem duzine puta.pr~la ne~iputs'..'. rad je pozitivan i predstavlja energiju koju je izvor predao primaocu. r Sad ce o o 140 - .anl!! Na slid vidimo da se tijelo dize u vis. rad je negativan.srri~ ·. Ako sila djeiuje u smjeru suprotnom od smjera kretanja tijeia. pri cemu se djeliJje silom na savladivanju tezine tijela. pa mozemo rea da se u ovom slucaju vrsi rad. . ~!!~!!Ii. Rad se mo e prikazati graficki u dijagramu sila .~.16~ill silon)~p(}~I!I~'~~~I!b1d. . Ie Kad sila djeluje u smjeru kretanja tijela.I!lm~~idaje izvr~ 's!!nj"ao. Rad se povecava sa povecanjem intenziteta siie.~il. Taj rad predstavija energiju koja se iz hemijske energije (iz hrane) pretvara u topiotu. n. .put koji prikazuje ovisnost sile 0 putu.·.

. atomska . . 6 m =1 200 .3. DZak iii vise njih treba podiCi na razlii'ite visine. kazemo da sila vrsi neki rad. 4.. G = 400 N h=3m A = G' h A=·toON·6m A = 400 I 6. a rad promjenu tog stanja. Energija karakterise stanje nekog tijela. elektricna. G = bOO N h = I> m A= G' h A = 600 N '6 m A = 31>00 I = = Vazniji iskazi Fizicka velicina koja karakterise sposobnost tijela da vrsi rad naziva se energija. 6. Izrai'unati rad koji ulozio i'ovjek na podizanju diaka i'ija tezina je izmjerena i iznosi 200 N. G = 400 N h = 3m A = Gh 400 N .b A = 20U N . 5.Kada na tijelo djeluje sila i ono se pomjera u pravcu djelovanja sile. tezina dzaka je 200 N. Osim mehanicke u prirodi postoje i druge vrste energije.s= G. svjetlosna. e = 200 N h=9m A= Gn 200 N . 9m A = 1800 J 3.Rad je jednak proizvodu sile i predenog puta u pravcu sile.Jedinica za rad i energiju je jedan diu/. . 4. . 3 m A = 1200 J 5. Energija koju tijelo ima zbog svog poloiaja iii kretanja zove se mehanicka energija. visina je 3 m G = 200N Ii = 3m 1. 1. 3 m = 600 I G = 200 N h=6m A = G' h A = 200 N . A=F. 2. 141 .

-.----~ . koje stoji na horizontalnoj podlozi. 4. koristec'i podatke sa slike i uporedi ih.E N a b Odgovori na sljedeca pitanja Koje oblike energije znas? Sta karakterise energiju i koja je razlika izmedu rada i energije? Koja je jedinica za rad i energiju? Definisi rad! Koliki rad je izvrsen ako na tijelo djeluje sila od 10 N i ono se pomjeri za tri metra u smjeru djelovanja sile? 6.. Izracunaj rad koji izvrse i jedna i druga dizalica. 5. 1. djeluje sila pod pravim uglom i druga sila koja djeluje na tijelo u smjeru brzine kretanja tijela. 3.& 142 . 2. objasnite koja od ove dvije sile vrsi rad? 7. Ako na tijelo. Koliki rad izvrsi covjek na slici a)? 8.

Snaga je skalarna veliCina. Snagu od jednog vata ima tijelo koje za vrijeme od jedne sekunde izvrsi rad od jednog dzula. potrebno je znati koliko dugo se vrsio neki rad.Snaga Kada smo govorili 0 rasJu nismo obratili paznju za koliko vremena je taj rad izvrsen. A P= t Snaga se definise kao kolicnik rada i vremena za koje je taj rad izvrsen. Kao karakteristika brzine vrsenja rada uvodi se nova velicina snaga. Medutim. Jedinica za snagu je vat. Snaga se obiljezava sa P. bilo da je to ucinjeno za pet iii deset sekundi. Rad je izvrsen ako se neko Ptijelo tezine G podigne na visinu h. onda je: Snaga brojno jednaka radu koji se izvrsi u jedinici vremena. Ako uzmemo da je A =F • S tada je: F's p= t slijedi da je P =F • V Ako se rad vrsi ravnomjerno. (1W) dobila ime po Engleskom fizicaru Dzemsu Watu. J lW=l-- velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice s U praksi se cesto koriste vece jedinice: '1 kW = 10 3 W 1 MW = 10 6W 1 GW = 10 9W snaga P wat W 143 .

dinama covjek 4 X 100 W 102 W automobil teretni kamion elektrolokomotiva elektricne centrale 104 W 105 W 106'W 109 W 1010 W spejssatl (Space Shutle) Sunce 1026 W 144 .

.

Danas imamo mnogo masina koje zamjenjuju Ijudske misice. a rad koji se koristi sarno za podizanje tereta zove se korisni fad. kamin. otvoreno loziste. Svaka masina dio ulozene energije gubi na zagrijavanje motora. 10% parna turbina 40 % Dto motor dizel motor 30% elektromotor generator 90 % 95 % Ak 12 % 11 = ---Au Koeficijenl korisnog dejstva moze se uzeti kao odnos korisne i ukupne snage. Koeficijenti korisnog dejstva masina obicno se izracunavaju u procentima. Meautim. trenje i slicno.Koefidjent korisnog dejstva parna masina Rad moze obavljati covjek. Ovaj rad seulaze na podizanje predmeta i savlaaivanje sila trenja u samoj dizalici. centralno grijanje 15 % 60% 85 % 11=--- 145 . Prilikom konstruisanja masina vodi se racuna da masina ima sto manje gubitaka. danas nema idealnih masina koje nemaju gubitaka i gdje se sva ulozena energija pretvara u korisni rad. On je uvijek manji od jedinice. energija koja je utrosena u toku koriscenja dizalice zove se ulozena energija. dobijamo decimalni broj koji se mnozi sa 100. Koeficijent korisnog dejslva jednak je Iwlicniku korisnog rada i ufozenog racla. jer je korisni rad manji od ulozenog. Ako kao primjer uzmemo dizalicu. zato sto se vrse za islo vrijeme. rad mogu obavljati i masine.

(1 W). Danas nema idealnih masina. djelujuCi silom od 10 N. A p= t Jedinica za snagu je vat. 7.Snaga se definise kao kolicnik rada i vremena za koje je rad izvrsen. Sta je snaga? Koliki rad izv~si djecak ako. 4.":lml Ii vrijeme. . 3. koje nemaju gubitaka i gdje se say ulozeni rad pretvara u korisni. Inelar za mjerenje vi sine i dinamometar loptic". 5. 6. Dobila je ime po engleskom fizicaru Dzejmsu Watu (james Watt). Snagu od jednog vata ima tijelo koje za vrijeme od jedne sekunde izvrsi rad od jednog dzula. 2.tliLe!e na odredenu '. pomjeri kutiju za 5 metara? Koja je jedinica za snagu? Kakva je razlika izmedu korisnog i ulozenog rada? Sta je koeficijent korisnog dejstva masina Koliku snagu ima djecak koji izvrsi rad od 10 J.1 Ak 11=--- Odgovori na sljedeca pitanja: 1. za vrijeme od 5 sekundi? Zasto je koeficijent korisnog dejstva uvijek manji od 1? 146 . cl I{'dndk _ kofi(v'l1ii<l.

to je ana izvrsila veCi rad na pomjeranju valjka. koju tijelo ima zbog svog polozaja i medudjelovanja s drugim tijelima. Promjena brzine dovodi do promjene kinetieke energije. Kuglica koja se krec'e pomjerila je valjak u nasem ogledu. v . Kinetieku energiju imaju kapi kise.Vrste mehanicke enel'gije Mehanieka energija se dijeli na: .njegova brzina. Maternaticki se moze dokazafi ria je kineticka energija tijela data obrascem: rnv 2 2 gdje je m . koju tijelo ima zbog svog kretanja . ptice kad lete. Kinetieka energija zavisi i od mase tijela. bogu sto je kineticka energija cigle sarno pola kvadrata inace .potencijalnu energiju.masa tijela. Sto je bila vec'a kineticka energija kuglice.kineticku energiju...promjena kineticke energije 147 . LlEk " A gdje je . automobil koji se krece. Kinetieka energija je povezana sa kretanjem. rijeka koja teee. Napomena: Tijelo koje ima energiju maze da vrsi rad.\Ek .

kako smo rekli. naziva se gravitacionom potencijalnom energijom. Potencijalna energija odrectuje se u odnosu na neki referentni nivo gdje je jednaka nuli. Pri razmatranju gravitacione potencijalne energije najprije treba odabrati nivo u odnosu na koji mjerimo visinu h. je jedan diul (1 Potencijalna energija nije sarno svojstvo tijela vee sistema koje cine Zemlja i tijelo. Potencijalna energija llsljed sile teie jednaka je radu koji je izvrsen pri dizanju tijela na neku visinu h. Jabuke na stablu imaju potencijalnu energiju. potencijalna energija pri podizanju tijela na visinu h iznad Zemlje bice m je masa tijela. Ukupna mehanicka energija jednaka je zbiru kinetiEke i potencijalneenergije n. Kad se za referentni nivo uzme Zemlja. Skijaci na zicari (slika a). ubrzanje zemljine teie. Jedinica za potencijalnu i kineticku energiju. 148 .Energija tijela na Zemljinoj povrsini koju tijelo ima zbog svog poloiaja u odnosu na Zemljinu. g. a h visina iznad povrsine Zemlje na koju je neko tijelo podignuto. putnici na vratolomnoj zeljeiniGi (slika b) imaju potencijalnu energiju. Taj proizvoljno odabrani nivo zove se nulti iii referentni nivo.

lI)J. Naprimjer.F~a en~rgijapretvara u toplotu. odnosno rad da bi se ropta izdigla na visinu hl i h2 .u:~v)etI8snu itd.c Pokusa. kada vucemo jedno tijelo preko drugog. Mehanicka energija vodese u hid~ocentralama pretvara u elektricnu energiju.te sami izraclInati promjenll potencijalne energije. samo moze prelaziti iz jednog oblil<a 1I drugi. h2 Koristite metarskll trakll da izmjerite rastojanja AS i AC. elektricna energija se pretvara u zvucnu. U prirodi traje proces stalne transformacije mehanicke energije u druge op/ike. 149 . Automobilu je potrebna hetrl'iJska ~nergija iz goriva da bi se kretao. Elektricna energija se moze pretvori~i. iz ('ega stvoriti. --!I--. Elektricni sat radi tako sto se hemijska energija u baterijama pretvara u elektricnu.l---: A Pretvarallje ellergije iz jednog oblika u drugi (Zakon odrianja energije) jos prije sto godina naucnici su izvodili eksperimente i dokazali da: energija ne moze niodkuda nastati iii nestati ali se moze pretvarali iz jednog oblika u drugi. onda se zbog trenja meh<. Motor pretvara hemijsku energiju u mehanicku. kao i vagll na kojoj cete B izmjeriti maSli loptice. Zakon 0 odrzanju energije glasi: Energija se ne moze unistiti n. na kojima se lopla nalazi. Kada zvoni. kao na slid.

a visina opada. Ova tvrdnja vazi ako ne djeluje sila trenja! 150 . nema otpora vazduha. Tijelo istovremeno moze posjedovati kineticku i potencijalnu energiju (primjer kuglice kod slobodnog pada). smatracemo da nema prelaska mehanicke energije u druge'oblike. prelvara se potencijalna energiia kuglice II kinetilku. To znaci da na njega djeluju spoljasnje sile. Ta~oder. Na slid vidimo pretvaranje kineticke energije u potendjalnu prilikom skoka skakaca. U momentu pad a sva potencijalna energija prelazi u kineticku. Padanjem njena brzina raste. odnosno trenja pri kretanju tijela Kad bacamo Imglicu sa visine h da slollodl1o palla. a Ek kineticka eneregija. i glasi: Ukupna mehanicka energija izolovanog sistema je Iwnstantna. Smatracemo da je sistem izolovan. Ovaj zakon se zove zakon odrzanju mehanicke energije. Tada je ukupna energija E = Ep + Ek Iz prethodnog primjera smo zakljucili da iznos ukupne mehanicke energije u izolovanom sistemu mora biti stalan (konstantan) E = Ep + Ek = const 0 gdje je Ep potencijalna energija. Naprimjer. Smanjuje se njena potencijalna energija a povecava kineticka.Sad a cemo nesto reci 0 zakonu 0 odrzanju mehanicke energije.

U prirodi se vrsi stalno pretvaranje jednog oblika energije u drugi.Kineticka energija jednaka je poluproizvodu mase tijela i kvadrata brzine.Vazniji iskazi . . . 151 .Potencijalna energija je energija koju tijelo ima zbog medudjelovanja s drugim tijelima.Zakon 0 odrzanju mehanicke energije glasi: ukupna mehanicka energija izolovanog sistema je konstantna. .Potencijalna energija proporcionalna je masi tijela i visini iznad zemlje na kojoj se tijelo nalazi Ep = mgh.Kineticka energija je energija koju tijelo ima kada se krece.Imamo dvije vrste mehanicke energije: potencijalnu i kineticku energiju. . . Ek = mv2/2 .

Sila koja se javlja oa dodirnim povrsinama. 5. Sila trenja djeluje uvijek tako da zaustavlja kretanje iii usporava tijelokoje se krece. Ek = 250 J) Trenje Kada guramo tijelo po podlozi osjecamo kako zapinje. 6. pri lIzajamnom djelovanju dva tijela Iwja se kreel!. 7. 152 . amasa mu iznosi 5 kg? 8. 2. Kolika je ukupna mehanicka energija lopte mase 5 kg na visini 10 metara? Kada je pustimo da slobodno pada kolika ce joj biti kineticka. Ep = 250 ). (R: E = 500 ). 4. Smjer sile trenja je suprotan smjeru kretanja tijela. To je zato sto ga zadrzava sila trenja. Uzrok pojave trenja je hrapavost povrsine tijela. 3. potencijalna i ukupna energija na povrsini te visine? g = 10m/52 .1). naziva se sila trenja.Odgovori na sljedeca pitanja: 1. odnosno privlacne medumolekularne sile (slika 1. Koje vrste mehanicke energije znas? Kada tijelo ima kineticku energiju? Kada za tijelo kazemo da posjeduje potencijalnu energiju? Oa Ii knjiga koja stoji ima potencijalnu iii kineticku energiju? Navedi primjer pretvaranja potencijalne u kineticku energiju i obrnuto. pogotovu ako je podloga po kojoj se tijelo krece hrapava. Kako glasi zakon 0 odrZanju mehanicke energije? Koliku kineticku energiju ima tijelo ako se krece brzinom 2 mis. Sila trenja usporava kretanje tijela. Kad trljate dlanove toplota kojll osjecate dolazi od trenja.

Sila trenja se suprotstavlja kretanju tijela po povrsini drugog tijela.d. . . Srnjer sile trenja je suprotan smjeru kretanja tijela. Konstantan je i karakteristican za odredene supstance.2). Pod silorn pritiska podrazurnijeva se norrnalna kornponenta sile koja se javlja kao reakcija tezine na podlogu (slika 1.. Od cega zavisi sila trenja? . .norrnalna sila Sila trenja je jednaka proizvodu koeficijenta trenja i sile koja norrnalno djeluje na povrsinu.1'·:Fn "1" 'J. callost i...' . .. Ftr .. dakle. .·.la. ~1I~!t~e.sila trenja J. g.". Jednaka je po intenzitetu tezini tijela kada tijelo lezi na horizontalnoj podlozi. dodirne povrsine i sile kojorn .~j~ 'ne zay!si od velicine dodirne povrSine. irna isti pravac kao i tezina sarno je suprotnog srnjera. ·. ". 'i Sila trenje.." I.-".ll>ft~ If: J. Koeficijent trenja je odnos sile trenja i normalne sile. zavisi.. .1 . 153 .u.Sila trenja se suprotstavlja kretanju tijela po povrsini drugog tijela. tijelo potiskuje podlogu.• o.koeficijent trenja Fn .) .·.·'c.

Trenje kotrljanja se javlja kad se tijelo kotrlja po povrsini drugog tijela. da bi trenje bilo veee.Kada tijelo lezi na horizontalnoj podlozi. kad udu u Zemljinu atmosferu. sila trenja pa je i otpor vazduha sila trenja. Postoje dvije vrste trenja. Ledene povrsine posipamo pijeskom cime znatno povecavamo trenje sto nam omogucuje lakse kretanje. Ako je: 11 = Ftr =11 G iii Slike iznad nam pokazuju trenje koje vrsi brod krecuCi se povrSinom vode i automobil po cesti. trenje Idizanja i trenje kotrljanja. Mozemo zakljuciti da je sila trenja klizanja veca od sile trenja kotrljanja. Kod kotrljanja molekuli tijela i povrsine medusobno se ne taru kao kod klizanja. Meteori. 154 . ustvari. Trenje nastaje izmedu tijela koja se krecu i vazduha. onda je sila koja normalno pritiska podlogu jednaka tezini tijela Fn = G. Svaka sila koja se opire kretanju je. usijaju se zbog vazdusnog otpora. Otpor koji vazduh pruZa prilikom kretanja zove se vazdusni otpor. Trenje moze biti korisno i Alpinisti nose eipele sa donom od sirove gume.

Drugi nacin smanjenja trenja postize se kuglicnim lezajevima (slika 1.3 Vazniji iskazi . koji je razlicit za razlicite materijale. Tako smanjuju trenje (trenje kotrljanja je manje od trenja klizanja). 6.Postoje dvije vrste sile trenja: sila trenja klizanja i sila trenja kotrljanja. Zato oni vremenom propadaju. 4. To su loptice koje se kotrljaju jedna pored druge i razdvajaju pokretne dijelove masine. Kako djeluje sila trenja? Kakva je to sila? Koje vrste trenja imamo? Od cega zavisi sila trenja? Cemu je jednaka sila trenja? Kolikom najmanjom silom mozemo pokrenuti tijelo mase 1 kg ako je koeficijent trenja izme<1u tije/a i podloge O. 2. Podmazivanjem pokretnih dijelova masine sprecava se veliko trenje me<1u njima.kada je potrebno zaustaviti vozilo. 1.Sila trenja jednaka je proizvodu normalne komponente sile koja djeluje na pod/ogu i koeficijenta trenja I!.3). Trenje moze biti i stetno. Uvijek postoji trenje izme<1u pokretnih dijelova masine. Kocnice rade na principu trenja. 3. . Odgovori na sljedeca pitanja 1. sl.2? it (R: F = 2N) 155 .

ako se pomjeranje vrsi u pravcu djelovanja sile.Mehanicki rad jednak je proizvodu intenziteta sile i predenog puta. 2 Potencijalna.energija usljed sile teze jednaka je radu koji je izvrsen pri dizanju lijela na neku visinu h. Ftr = ~ . Snaga je skala rna velieina. A P= t Kineticka energija je iednaka poluproizvodu mase i kvadrata brzine tiiela. A= F•S Snaga se definise kao kolienik rada i vremena za koje je taj rad izvrsen. E = Ep + Ek = const Sila' trenja Je proporcionalna koeficijentu trenja i sili koja okomito djeluje na podlogu. Fn 156 . Ep = mgh Ukupna mehanicka energija izolovanog sistema je konstantna.

engleski inzinjer izmislio je parnu maSinu koja je postalasiroko primjenjivana.1889). dok su Ijudi mislili da se radi 0 neprirodnim silama.. Stroj koji bi radio bez utroska vanjske energije zove se perpetum mobile. Prije 500 godina leonardo da Vinci je tvrdio da se takva masina ne moze napraviti. Tek kasnije je otkriven zakon 0 ocuvanju energije. Ova masina bi bila idealna masina. Njegova fabrika bila je prva fabrika parnih strojeva. napravivsi stroj za pretvaranje mehanicke energije u toplotu. problem.ui (1818. a Francuska akademija nauka je donijela odluku da vise nece razmatrati ova. 157 . ljudi su jos u starom vijeku pokusali nati masinu koja ce kada se jed nom pokrene moti raditi bez utroska energije. . (1736-1819). James Watt.os u starom Egiptu su konstruisali toplotne strojeve.edinica za snagti je ime po njemu. James Prescot . Strojevi gdje su se vrata hrama sama otvarala. Jul je prvi ustanovio zakon 0 odrZanju energije.

Sigurno ste koristili cekic. prenosili teret i slieno.Prosti mehanizmi Prosti rnehanizrni su sprave kojirna sa rnanjorn silorn rnozerno savia dati vea teret. Makaze su poluga. moze se mijenjati smjer i Ilapadna tatka sile. 158 . Cak je izjavio: "Dajte mi dovoljno jak oslonac malterom pomocu kotura. NepoznavajuCi slozene masine koristili su proste da bi lakse gradili. i jos mnogo drugih graoevina eijoj se Ijepoti i danas divimo. Poznajemo pet vrsta prostih mehanizama ito: poluga. Pomocu prostih mehanizama se manjom sHorn mOle savladati veCi teret. pa cu podia djelu ZeIlJ1ju". los prije nekoliko hiljada godina Ijudi su otkrili da je lakse rasdjepiti balvan ako u njega ukucaju klin. je znao kako se moze uraditi pyno sa prostim mehanizmima. Ljudi su koristili kotur da bi vadili vodu iz bunara. Mnogo je lakse podici telak teret ako upotrijebimo dugaeak stap koji zovemo poluga. stepenice da se uspenjete iii posmatrali kako radnici na graoevini dizu kantu s ac. klijesta. Oslonac kod makaza je mjesto gdje se nOlice makaza ukrstaju. Poluga se oslanja na oslonac. Kako Ii su samo nastale piramide. pornicni i nepornicni kotur. zavrtanj. Ljudi su za proste rnehanizme znali jos u starom vijeku. ta svjetska euda koja je eovjek gradio kada nije imao nikakvu masinu kakve danas poznajemo. Slika pokazuje kako Arhimed pomocu poluge pokusava podia Zemlju. tocak i zavrtanj. strma ravan. strmu ravan da bi neki predmet popeli na visinu i polugu da bi koristeci manju silu podigli veci teret. klijesta takooer.

Tada se koristi prosti mehanizam (strma ravan). Tocak je oslonac poluge.Kolica s jednim tockom su vrsta poluge. Jednostrana poluga Vaznost prostih mehanizama je u tome sto pomocu njih laldie vrsimo rad 159 . Kada se zelimo popeti na visinu mozemo to uraditi penjuci se uz uze. sto je mnogo lakse nego u prvom slucaju. djelujuci silom misica koja mora biti jednaka nasoj sopstvenoj tezini Drugi nacin je da se penjemo uza stepenice.

Velicina obrtaja ne zavisi samo od sile vee i od kraka sile. I kolica su jednostrana poluga 05lonac je toeak kolica.Na slici 1. 1.2 Proizvod sile F i kraka sile d je moment sile: M= Fd 5to je veei moment sile veee je obrtanje. Krak sile je najkraee rastojanje izmedu pravca djelovanja sHe i 0510nca. Sa momentom sile smo se vee upoznali (pogledaj na stranu 62). Sila i teret se nalaze na istoj strani oslonca. 51. Na slid 1.1 je prikazana dvostrana polugao Kod takve poluge sila i teret se nalaze na raziiCitimstranama odoslonca.Poluga Jedan od prostih mehanizama je poluga. Ona moze biti dvostrana i jednostrana. je prikazana jednostrana poluga.2. posluziti 5vaiw cvrsto tijelo koje se moze obrtaii 01<0 svog oslonca.. Kao poluga' moze. 160 .

stoje u obrnutom odnosu sa njihovim kradma: Po polo. b=6m Izraz mozemo pisati i u obliku propordje da se sile koje djeluju sa dvije strane poluge . tereta i sile. odredite sami kojim vrstama poluge pripadaju uredaji na slici.Uslov ravnoleze na poluzi Poluga je u ravnotezi kada su momenti sile koji djeluju na nju u ravnotezi. t [61 .zaju oslonca.

. Fl = 40 N) 7: 8.' '_. ako treba iscupati ekser? Prilikom cupanja djelujemo silom od 200 N (slika b)! (R: F1·20 em = 200 N ·4 em . Imamo dvije vrste poluge: jednostranu i dvostranu polugu. poluga. 3.-~>._\. .Primjer: za dvostranu polugu je klackaliea.' it Svako cvrsto tijelo koje se slobodno moze obrtatiokosvog oslonea zove se poluga. Vazniji iskazi Proste masine su sprave kojima se moze manjom silom savladati veci tere!.. Imamo vise vrsta prostih mehanizama: strma ravan.'. a duzina tog kraka je 30 em. Na slici e) prikazano je djelovanje sile od 12 N na rastojanju 1 em od oslonea. Pokusajte sailli izracunati momente sile kojima djceak i djevojeica cljeluju na oslonac. da bi poluga bila u ravnotezi? (R: F2 = 4N) 162 . pomieni i nepomieni . Za koje tijelo mozemo reci da je poluga? Koje vrste poluge znas? Napisi uslov za ravnotezu na poluzi.Poluga je u ravnotezi ako su momenti sile jednaki:M{= >. ~ta su prosti mehanizmi? Nabroj proste mehanizme koje znas.'. koliki teret se moze podici na drugom kraju poluge ako je duzina s druge strane oslonea 10 em? 6. 4. Kolikom silom i na kom rastojanju treba djelovati s druge strane oslonea. 2. kotur. Da Ii je poluga na slici a) u ravnotezi? Objasni! Kolikom silom treba djelovati na drsku klijesta. .: a) :::::t b) c) Odgovori na sljedeca pitanja 1. . . . . Sigurilo stc 5C kao elijctc klaekali i uvjerili ste se cia vas partner 5 druge straIle klackalice moze imati i zilatno vecu tezinu nego sto je vasa ako se nalazi na razlieitoj strani oel oslonca a cia klackaI iea bude u ravnotezi. .. . 5. fAko sila koja djeluje na krak poluge iznosi 20 N. zavrtanj.

Strama ravan moze imati manji iii veCi nagib. Nagib iii uspon strme ravni predstavlia Iwlicnik visine i duzine strme rav'ni: sl.Strma "avan To je svaka ravan nagnuta prema horizontalnoj ravni za izvjestan ostri ugao. I h u=--- I 163 . Stl'ma ravan se primjenjuje za dizanje tijela (tereta) na visinu. nego ga dizati pravo uvis. Strma ravan je prosta masina koja sluzi da se manjom silom podigne veci teret. pri cemu je potrebna manja sila nego sto je tezina ferefa. Strmu ravan mozemo posmatrati preko pravouglog truogla( slika 1) .Kat~ta b pre()stavlja osnovicu trougla strme ravni Kateta h visinu strme ravni Hipotenuza I duzinu strme ravni. . Uz strme stepenice teze se popeti nego uz stepen ice manjeg nagiba. Veliki teret cemo tesko dici na visinu snagom misica. Olaksava dizanje tereta. Mnogo je lakse dizati teret uz blagu kosinu. Lakse ga je izgurati uz kosu dasku. Strma ravan je prosti mehanizam koji sluzi za lakse podizanje predmeta na visinu.

slika 2. Kada posmatramo pravougli trougao koji obrazuje presjek strme ravni i pravougli trougao koji obrazuje paralelna komponenta tdina tijela i normalna komponenta sile. Kada bi mjerili tezinu tijela dinamometrom vidjeli bismo da je ona veca od paralelne komponente sile. Paralelna komponenta sile zove se i G = G=mg.Ravnoteia na stl'moj ravni Kada tijelo postavimo na ravnu podlogu one sl. Tezina se. Tijelo se lakse podize uz strmu ravan nego da se direktno dize na visinu. Iz toga slijedi: Fp : G Fn : G =h : I =b : I Intenzitet paralelne komponente sHe povecava se sa nagibom strme ravni. U drugom slucaju bi se moralo djelovati silom kolika je tezina tijela.2 svojom tezinom djeluje na podlogu G = mg. Za one koji ieie znati vise U pravcu strme ravni djeluje i sila trenja. dobicemo strmu ravan. Tada je potrebno savladati samo jednu komponentu tezine a ne i cijelu tezinu. Ako tu podlogu ukosimo. Iz odnosa koji smo naveli mozemo pisati da je: h Fp= G . Tu silu treba uravnoteziti. Smjer sile trenja suprotan je smjeru komponente sile Fp. • aktivna komponenta sile.Fp je sila koja vuce tijelo niz strmu ravan. Kada tijelo klizi niz strmu ravan stalnom brzinom. razlaze F P na dvije komponente paralelnu koja je paralelna duzini strme ravni i normalnu komponentu. Ona je manja od tezine tijela. mozemo zakljuciti da su slicni. koja je normalna na duzinu strme ravni.. onda su te dvije sile u ravnotezi: Ftr = Fp Sila trenja je jednaka proizvodu normalne komponente i koeficijenta trenja It Kod strme ravni je: Ftr = 11 Fn 164 . Da bi tijelo uspeli uz strmu ravan moramo savladati samo paralelnu komponentu sile Fp. kao sto se vidi sa slike.

Nepornicni koturovi sluze promjenu sllljera djelovanja sile. visinu i duzinu strme ravni kako bi mogli posmatrati kretanje tijela. Pomicni i nepomicni kotumvi Sli t. Ovako je dva puta lakse! 165 ..b Ftr=~ G . Pomi(ni kOluwvi sluze da S1':' sa Inanjom silom podigne vee'i terC't.- Da bi tijelo bilo u ravnotezi na strmoj ravni sila trenja mora biti jednaka paralelnoj komponenti sile Fp = Ftr h G--- b ~G---- h > ~=---- b Dakle osim tezine moramo znati osnovicu.lkoderiecinil vrsta prosliil mehanizarna.

·~ I Tijelo. Rad koji se izvrsi je: A = Fp 1 h A= G I I odnosno. penjuc'i se na vrh strme ravni. ako se tijelo krec'e u smjeru djelovanja sile. Da bi ga doveli do vrha strme ravni moramo savladati aktivnu komponentusile!l:~. Dakle iako rnanjom sHorn mozerno podid lied terel. Da Ii c'e se shod no tome dobiti vec'i rad od ulozenog. A= G' h Isti rad bi ulozili kada bi bez strme ravni predmet podigli na visinu h. mora prec'i put koji je jednak duzini stme ravni I. 166 .su idealne i da je ulo- Fp ieni rad uvijek veti od korisnog. rad koji dobijerno je isti.Rad !iilc kod prostih mehal1izama Kada smo govorili 0 radu vidjeli smo da je rad jednak proizvodu sile i predenog puta. Rekli smo da kada koristimo proste mehanizme manjom silom mozemo savladati vec'i teret. Koliko je puta manja sila toliko je puta duzi put. Na ovo bi se pitanje odmah moglo odgovoriti na osnovu ranije recenog da ni savremene masine ni. Da ovo pravilo vazi i za proste masine dokazac'emo na primjeru strme ravni Tijelo tezine G (trenje zanemareno) guramo uz stnll~ ravandu~i~e I. Izvrseni rad je jednak.

Materijal koji vam je pOlreban: . hryl!l~ kusava razdvojiti.. in neko sa Pl. koliko se na sili dobija to se na putu (pomjeranju) gubi. Sto viSe ptiilia JViI1e~ bacis kanap preko mette tvoia se siFattoiil~o /l}u!lra IlIi«irvOS.Pokusajte sarni objasniti knko djeiujP sistern rOVJ. U vllcene pertl<~ LI dpeJe tsfifka des no)! !aht.:o 5<: stegml. Zavpzati jedan kraj kanapa.j. za drsku jedne merle.iis na tstuji U!(:Jia. .a.u ovom 5~Lr<=aiu . ad one kojiom . 167 .dva prijatelja ..Strmu ravan mozemo posmatrati preko njenog presjeka koji predstavlja pravougli trougao.0 SlI' dlrslke m:eul. dvije melle . i osnovica strme ravni h. zadiviti !voje prijatel Zanvaljuju6 kolutovima t. di~iil:"liklIIre5.. 1. rink Ii dfZi'.Strma ravan iii kosina je prosta masina koja sluzi za lakse podizanje tereta na visinu. ponovo oko prve i ovo ponoviti nekoliko pula. Sa manjom silom mozemo savladati vecu silu.Tezina tijela na strmoj ravni se razlaze na aktivnu komponentu koja je paralelna duzini strme ravni. Oa bi tijelo vukli uz strmu ravan potrebno je savladati samo aktivnu komponentu sile.lko. i to tI omgucava da zadrz.jj m:eli[i€ i.fijienos.Kod prostih mehanizama dobijeni rad nikada ne moze biti veCi od ulozenog. . i komponentu normalnu na duzinu strme ravni.. Ii vuees kanap i zadrzavas metle zajedno.ii)i" postaje nam lanko drzati ntet~e zajedn€} .o? Za Vafniji iskazi . Elementi strme ravni su duzina strme ravni I. Objasni zas.ijFltllci..1I10 jaiom siiom. zatim provuci kanap oko drske druge mefle. 3. Zamoli 5voje prijatelje da uzmu u ruke cia ih drze kao na sliei. vis ina strme ravni h.kanap 1. . slobodarJ kanapa. Reei tvojim prijateljima dKl poku5Kliu dKl razdvoje melle vukuCi to vrijeme. Ali.

4.8 m? Arhimedov zavrtanj 168 .5 kg. da bi se popelo uz strmu ravan duiine jednog metra. 2.Odgovori na sljedeca pitanja 1. 3. Kolikom silom treba djelovati da bi se lopta zaustavila? 5. ako joj je visina 0. Koji su osnovni elementi strme ravni? Na koje se komponente razlaie teiina tijela na strmoj ravni? Kako najednostavnije napraviti strmu ravan? Izmjerite duiinu i visinu strme ravni po kojoj se lopta kotrlja(vidi sliku iznad). Njena masa je 1. Kolikom silom treba djelovati na tijelo cija je teiina 100 N.

strujanje vazduha i slicno. Srednja kineticka energija i temperatura su razliCite veliCine mjere se razlicitim mjernim jedinicama. Usljed haoticnog ~retanja dolazi do mnostva sudara. naprimjer. potrebno je obratit paznju na untrasnju strukturu supstance. Isto tako. Ovo kretanje se zove Braunovo kretanje. Zagrijavanjem se povecava i temperatura tijela.kolicinom toplote. Ovo se de!iava zato !ito se atomi brze krecu i jace udaraju jedni u druge. molekuli lagano osciluju oko svojih ravnoteznih polozaja. Sve cestice unutar nekog tijela se krecu pa se toplotno kretanje moze nazvati i unutrasnje kretanje. prilikom cega molekuli mijenjaju brzinu i predaju dio energije prilikom sudara. Supstanca se sastoji od molekula koji se krecu. Zagrijavanjem tijela povecava se brzina kretanja njegovih cestica. a energija koju tijelo ima zbog ovog kretanja naziva se unutrasnja energija tijela. kretanje dima kroz prostoriju. Ogledi pokazuju da je temperatura tijela visa !ito se cestice brze krecu. nesredeno haoticno kretaoje molekla mogli smo nazvati i toplotnim kretanjem. 169 .temperaturom . •• •••••••• •••••••• •••••••• i~~ U = Ek + Ep Veeu energiju ima topla voda nego ista koliCina hladne vode. energija moze da se prenosi izmedu dva tijela bez vrsenja nekog rada toplotnom razmjenom. Toplotne pojave mozemo opisati sa sljedeCim flzickim velicinama: . cvrsta tvar (topla) topao plin I kod najnizih temperatura koje je covjek uspio dobiti. Kada se gas zagrije cestice u sa. hladan plin cvrsta tvar (hladna) Zbog toga zauzimaju vise prostora. 0 ovom kretanju nam svjedoce mnoge pojave. Mozemo reCi da je temperatura tijela srazmjerna srednjoj kinetickoj energiji molekula.~ mom gasu krecu se intenzivnije (slike a i b). TOPLOTNE POJAV!l Za toplotu mozemo reCi da je to utlutrastlja ener· gija haoticnog kretanja moleko/a nelwg tijela. Kod gasova i tecnosti molekuli se krecu haoticno. povecava se srednja kineticka energija molekula. Ranije smo naveli da se mehanickim radom moze mijenjati unutrasnja energija tijela. Kada se govori 0 toplotnim pojavama. Toplotno kretanje se ne moze zaustaviti.VI. to jest. Unutrasllja energija je zbir ulwpne Idnetii:'ke energije molekula i potencijalnog uzajamnog djelovanja svih molelmla tijela. Zbog ovoga.unotrasnjom eoergijom . Toplotno kretanje prisutno je u svim tijelima.

gas se naglo siri i bocica eksplodira. Zagrijavanjem boce. zapremina itd. a svi rade na principu mjerenja neke veliCine koja se mijenja s promjenom temperature. Temperatura se uzima kao mjera energije za toplotno kretanje molekula. bazirana je na tackama mrznjenja i kljucanja vode. Ona. nazvana po Andresu Celsiusu.Temperatura tijela Pored unutrasnje energije toplotne pojave karakterise i temperatura tijela ne zavisi od broja cestica koje cine tijelo niti od mase tijela. Nikada nemojte griiati herl11etickj zatvorene boce. Kada se hlade. vade on ¢e olabaviti. dok je tacka kljucanja ciste vode na normalnom pritisku (1000C). Postoje razne vrste termometara. odreduje toplotno stanje tijela. kao sto su boja.sa gasom iii ih bacati u vatru. dobicemo dvije stalne temperature. Postoje dvije mjerne skale za temperaturu: Celzijusova skala. tako da porast zapremine oznacava porast temperature. Kada se neka supstanca zagrijava. a neki gas. neki zivu. a nivo zive pri kljucanju 1000 C. Sirenje IIiOze biti karisno. Kada se neka supstanca zagrijava. 170 . Svaka od ovih promjena moze biti uzeta kao indikator temperature. zapremina im se smanjuje. To se zove toplotno sirenje. Neki termometri sadrie alkohol. Ga~ je pod pritiskom. Termometar je instrument za mjerenje temperature. takoder. Tacka mrznjenja Ciste vode na normal nom pritisku je (O°C). Ako nivo zive pri mrznjenu vode oznacimo sa ooC. Sirenje moze biti opasno. mijenjaju se njene osobine. To se naziva toplotno skupljanje. Termometar s tecnoscu mjeri porilst zapremine tecnosti. Aka se zaglavi metalni pokIopac ad tegle kada ga drfite ispad tople. zauzima vise prostora nego kada je hladna.

tecna cvrsta i gasovita. mijenjaju svoju zapreminu prilikom zagrijavanja. Pojava da voda smanjuje svoju zapreminu pri zagrijavanju od OOC do 4°C. Led koji je isplivao na povrsinu sprecava dalje hladenje vode.Naucnik Kelvin je u 19 stoljecu. Svaki dio predstavIja jedan stepen . Tada se zapremina \lode smanjuje. 171 . Voda je najgusca na 40 C. Anomalija vode Sva tijela.15 0 C ne moze dostiCi.16 K). Zapremina tijela se povecava dok se gustina tijela smanjuje. Voda ispod ledenih mora i jezera je 40 C. uveo u fiziku tzv. Ali. Anomalija vode omogucava da zivi svijet u vodi opstane zimi po niskim temperaturama.Po Celzijusovaj skali ovaj se interval dijeli na 100 jednakih dijelova. zapremina smanjuje. a gustina vode se povecava. Led bi trebao imati manju gustinu od vode zato sto je temperatura leda manja od temperature vode. Na ovoj temperaturi ima najmanju zapreminu. avo nije slucaj sa vodom kod koje se prilikom zagrijavanja pri odredenom tempera-turnom intervalu. iznosi·: O(K) = -273.15 0 C onda je: Ako temperaturu u u °c obiljezimo sa t. avo se desava kada se voda zagrijava od 0° C do 40 C.1°C. kada zaledimo flasu napunjenu vodom ona najcesce puca zato sto je zapremina leda veca.15 Inace se temperatura apsolutne nule. -273. zove se anomalija vode. a temperaturu izrazenu u kelvinima (K) sa T. Apsolutna nula temperarure izrazena u Celzjusovom termometru. T(K) = t (0 C) + 273. Kelvinova skala . ana ima dvije tacke: temperaturu apsolutne nule (0 K) i trojnu tacku vode (273. apsolutnu skalu temperature.

To omogucava da ribe u moru prezive zimi. Kada se temperatura povec'a. tecnost se povlaci nadolje. sto dovodi do porasta visine stuba zive u cjevCici.Temperatura vode ispod leda je 40 C. Zivin termometar radi na principu povec'anja zapremine zive prilikom zagrijavanja. Zagrljavanjem teennst se i!iri i penje uz cijevcicu. Kada se termometar hladi. kako smo ranije naveli. povec'a se i zapremina zive. Vrste termometara Sprava za mjerenje temperature. Kada se termometar zagrijava tecnost se penje uz cjevCicu zbog toga sto se tecnost siri brze od stakla. je termometar. U staklenoj cjevcici se nalazi tecnost. Najcesc'e se upotrebljava zivin termometar. Na kraju ima malo prosirenje koje sluzi kao rezervoar. 172 . iako je temperatura vazduha znatno nib. Svaki termometar radi na principu toplotnog sirenja. Posmatrajmn uredaje kao na slid.

jer to je maksimalna temperatura Ijudskog tijela. Pravi se najcesee od platinRazlii'iti metali se razlicito izduzuju ske niti. Nesto osjetljiviji od termometra je toplomjer koji se koristi za mjerenje temperature covjecijeg tijela. Kada ove trake ucvrstimo na jednom mjestu. takozvani. tali. U bocu. upotrebljavaju se alkoholni termometri. U mjestima gdje temperatura okoline moze biti niza od 34 0 C. zagrijavanjem one se saviju. Postoji. Pazite da slamcicu zalijepite voskom. se razlicito izduzuju pa se ovo svojstvo upotrebljava kod pravljenja bimetalnih termometara. Za ovaj termometar traka je napravl jena od cinka i zeljeza. kao na slici naspite vodu i neku boju za tecnost. Trake od metala spojene su jedna preko druge kao na slici. a skuplja kad se hladi. Donja granica je -34 0 C. 173 . Pokusajte sami napraviti termomelar. Na poledini mozete zalijepiti i papir na kome markirate nivo za koji se tecnost popela i uporedite sa kuenim termometrom. toplomjer se mora protresti prije upotrebe. pomi termometar. Zatvorite je plutanim cepom kroz koji eete provuei slamcicu. Tako ocitavamo temperaturu. Govorili smo 0 svojstvu tijela da zagrijavanjem moze poveeavati zapreminu. Nivo u flasi ee rasti zato sto se voda siri kad se zagrijava. Napunite slamku obojenom tecnoscu iznad cepa. Razliciti me. ot·.Cjevcica stoji na podlozi sa podiocima. prilikom zagrijavanja. Zbog suzenja koje ima pri dnu. Njegova gomja granica nije 1000 C vee 42 0 C. U unutrasnjosti je metal koji se zagrijavanjem manje ' . Neka tijela zagrijavanjem poveeavaju svoju duzinu.izduzuje.

Odgovori na sljedeca pitanja 1. Pojava se zova anomalija vode. Od 00 do 40 C zapremina vode se smanjuje a gustina povecava. Kolika je temperatura apsolutne nule u stepenima Celzija? Koje su osnovne tacke na termometru? Sta je unutrasnja energija? Cime se mijenja unutrasnja energija? Objasni !ita zanCi pojam anomalija vode. Ova pojava se kod vode.Unutrasnja energija tijela jednaka je zbiru kineticke energije cestica u tijelu i poten cijalne energije koje imaju cestice zbog svog polozaja. . 8. .Jedinica za temperaturuu 51 je kelvin (1 K). za odredeni temperaturni interval. a koristi se i Celzijusova temperaturna skala.Unutrasnja energija se mijenja radom i toplotnom razmjenom izmedu tijela. dok im se gustina smanjuje.Vazniji iskazi . . alkoholni termometar i bimetalni termometar koji radi na principu razlicitog istezanja metala prilikom zagrijavanja.Vrste termometara koje koristimo su: termometar sa zivom.5va tijela u prirodi povecanjem temperature povecavaju i svoju zapreminu. . 4. 3. 5. 2. desava obrnuto. 7. temperatura i kolicina toplote.Toplotne pojave karakterisu fizicke veliCine: unutrasnja energija. koji se najcesce upotrebljava. 6. Sta su toplotne pojave i sta je uzrok toplotnih pojava? Kojim velicinama se opisuju top/otne pojave? Sta pokazuje temperatura tije/a? Nabroj vrste termometara i temperaturnih skala koje znas. 9.Temperatura tijela je mjera kineticke energije molekula. . . za koji temeperaturni opseg se voda ponasa razlicito od ostalih supstanci u prirodi? 174 .

Kada dodirnete metal osjetite da je hladan. sa jednog mjesta na tijelu na drugo mjesto bez premjestanja cestica. Vuna je topla jer njena vlakna cuvaju mnogo vazduha. Treca velicina. ovakav osjecaj imate zato sto ruka gubi svoju toplotu. Kolicina toplote kojase unosi namirnkama trosi se fla rad miilica. Vazduh je dobar izolator. VeliCina koja je mjera promjene ullutrasnje energije toplotnom razmjenom je koliCina toplote. Proces prenosenja toplote. Gasovi (kao vazduh) i tecnosti.Prenosenje toplote Upoznali smo dvije velicine koje su karakteristicne za toplotne pojave: unutrasnju energiju i temperaturu tijela. odnosno mijenja se radom. Provodenje iii kondukcija Ako promijesamo toplo jelo metal nom kasikom ona ce se zagrijati jer toplota prolazi kroz nju. dok drugi nisu pa ih nazivamo izolatorima. Cesto koristimo drvenu kasiku kada mijesamo neko jelo zato sto je drvo toplotni izolator. uglavnom su slabi provodnici toplote. 175 . Oni su toplotni izolatori. koja karakterise toplotne pojave. Zimi se ptice nakostrijese zato sto perje sa vise vazduha zadrzava toplotu. Ovako prenosenje toplote zove se kondukcija. Toplota se moze prenositi: provodenjem iii kondukcijom. Metali su dobri provodnici pa se toplota kroz njih dobro prenosi. strujanjem iii konvekcijom i zracenjem iii radijacijom. Jedno tijelo odredenu kolicinu toplote predaje drugom tijelu. Neki materijali su dobri provodnici toplote. naziva se provodenje iii kondukcija. je kolicina toplote (Q). Unutrasnja energija se moze mijenjati radom ali i toplotnom razmjenom tijela.

Kad zagrijavamo vodu vidimo kako voda prelazi iz donjeg dijela posude u gornji. naziva se strujanje iii konvekcija. Jedan od nacina prenosenja toplote je i strujanje iii konvekcija.Jiyrppom 176 . Stvara ga konvekcijska struja iznad povrsine zemlje. Vjetar je obicno strujanje vazduha. Dim iznad vatre dize se zbog konvekcije.StrujanJe Ako se vazduh iii voda krecu mogu nositi toplotu sa sobom. Gasovi i tecnosti se zagrijavaju strujanjem. jednostavno se stvara jedna struja pored zidova case gdje voda cirkulise. penje se u vidu mjehurica. premjestanjem dijelova supstance sa jednog mjesta na drugo. Znamo da se topliji zrak podize navise. a hladniji spusta dolje. Proces promjene unutrasnje energije. Strujanje vazduha »ad .

Zasto? Kulla islicp topliii vazduh i cpga je 10 posijedica? r>reno~enje topiu{e :zracenjem Kada je suncan dan.<'!. Mozemo zakljuciti da za prenoilenje toplote zracenjem nije potrebna nikakva materijalna sred!na. Piamell svijet'e ce 51' savili vani. od Sunca prema Zemlji.zaWlne rukavice Kada je soba zagrijana olvorile vrala nekolilw cenlimetara. zapa/itl' . osjecamo toplotu zato sto primamo toplotnu energiju od Sun ca. Ovaj vid prenosenja toplote je veoma vazan jer da nije ovakvog nacina prenosenja toplote ne bi bilo zivota na Zemlji.)lerijal: svije!'a i sihle!' .' i Iwn gasova foplota preHosi slrujanjem.Strujanje vazduha odreduje vremenske prilike Pokusaile sami dokazali pIHlll. erne tvari upijaju vise toplote od bijelih.' pia men saviti p[ema unutrasniosli so be. kako smo rekli. da 51. Ova toplotna energija prolazi 150 miliona kilometara kroz svemir. bez ikakve materijalne sredine iii posrednika. Zast!)? Isto pOIl()vimo pri dnl! vrala.1 ogleda na slid. Tamna tijela bolje upijaju toplotne zrake nego svijetla tijela. 177 .viiecu i rJdite je blizu vrala pri vrhu. Snijeg se brze topi ako ga pospemo cadu. sarla ce 51. Zracenjem se energija od izvora prenosi brzinom svjetlosti pomoeu cestica svjetlosti koje se nazivaju fotoni. Potreban m. Ona ne moze stid na Zemlju kondukcijom iii konvekcijom. vee putuje nevidljivim linijama koje se nazivaju toplotni zraci. Toplota se prenosi zracenjem. Zemlja svu toplotu i svjetlost dobija od Sunca.

. sa jednog mjesta na tijelu na drugo mjesto bez premjestanja cestica.Proces prenosenja toplote. a kako koji onaj koji je pri vrhu posude? 4.[Jlaziva se provodenje iii kondukcija. Zasto je parket zimi hladan? 178 .Zracenjem se energija od izvora prenosi pomocu cestica svjetlosti koje se nazivaju fotoni.Toplota se moze prenositi: provodenjem iii kondukcijom.Velicina koja je mjera promjene unutrasnje energije toplotnom razmjenom. !ita je kolicina toplote? 2. 6. Navedi primjer prenosenja toplote kroz tecnosti. Na slici je prikazana kada sa vodom. koji je na dnu kade. Objasni kako ce se ponasati balon. !ita je radijacija? 7. naziva se strujanje iii konvekcija. . Kako se toplota moze prenositi sa jednog tijela na drugo? 3. Kako se top Iota prenosi kroz metale? 5.Proces promjene unutrasnje energije premjestanjem dijelova supstance sa jednog mjesta l1a tijelu na drugo. . je kolicina toplote. Odgovori na sljedeca pitanja 1. Jedan balon je napunjen hladnom. drugi vrelom vodom. . strujanjem iii konvekcijom i zracenjem iii radijacijom.Vazniji iskazi .

2.KoliCina toplote KoliCina energije koju tijelo primi pri zagrijavanju iii otpusta pri hladenju naziva se kolicina toplote. Dovedemo im istu kolicinu toplote. temperatura se nec'e povisiti za istu vrijednost. se temperatura povisila zal K iii 1() C Spedficni foplolni kapacitet vocle je 4. metal 5e zagrljava kada 51! kuje. Jedinica je diul. unutrasnja energija koju tijelo otpusta iii prima prilikom navedneih nacina prenosenja toplote. uzec'emo dvije razlicite supstance istih masa naprimjer istu kolicinu vode i . Oznacava se sa slovom c. 179 .. Zbog toga kazemo da je kolicina toplote mjera za promjenu unutrasnje enrgije tijela. kao na slici a. Stoga se uvodi velicina . Posto se u procesima predaje iii primanja kolicine toplote mijenja srednja kineticka energija njegovih molekula. Dakle kolicina toplote zavisi od promjene temperature. RazliCite supstance imaju razlicit specificni toplotni kapacitet. Svaka supstanca ima razlicit specificni toplotni kapacitet. Od kojih faktora zavisi kolicina toplote? 1. iz tabele vidimo da voda ima veoma veliki specificni kapacitet. Oznacava se sa Q. Kada ispitujemo zavisnost kolicine to- yoda .specificn.2 kl. a) plote od vrste supstance. Povec'anjem temperature povec'ava se unutrasnja energija molekula jer se oni brze krec'u. Kolicina toplote zavisi od povisenja temperature .iiiiL~ ). KoliCina toplole je mjera promjene unulrasnje energije.live.. UnutraJnja energlja se mljenja radom. Spedficni toplolnl kapadtet jl' hmjno jednal< kolicln. Dakle. Tijela c'e se razlicito zagrijati. Kada jedno tijelo od iste supstance i iste mase zagrijavamo ad temperature t1 do 12. loplolni kapacitet.. naziva se koliCina toplote. toplote koju heba da primi iii oIpusti jedinicna masa neke supstance da oi jn. mijenja se i temperatura tijela. koliCina toplote povisi se za istu vrijednost za koju se povisi temperatura tijela. Kolicina toplole je mjera promjene unutrasnje energije.

1 kg vode. KoliCina toplote koja je potrebna za zagrijavanje nekog tijela onoliko puta je veca koliko je puta veca masa tog tijela m2 = 0. mase tijela m i promjene temperature !ijela.. KoliCina toplote zavisi od mase tijela Uzmimo dva suda.2 kg. a u drugom 0. jednal.kg' K velicina oznaka velicine mjerna jedinica oznaka mjerne jedinice specificni toplotni kapacitet c dzul po kilogram celzijusa J/kgK iii J/kgOC J/kgK 880 380 1930 4190 2350 130 180 .1 kg KoliCina toplote potrebna da bi se promijenila unutrasnja energija nekom tijeiu. Ako ih zagrijavamo na istom grijacu do tacke kljucanja. U jedan uspimo 0. onda cemo vtcu kolicinu vode dvostruko duze zagrijavati..it .a je proizvodu specific!log toplotaog kapaciteta c. c=---m ·.3.2 kg ml = 0. velicina koliCina toplote oznaka veliCine Q Odavde mozemo izvesti formulu za spedmjerna jedinica diul ficni toplotni kapadtet tijela: oznaka mjerne jedinice Q J J Jedinica za spedficni toplotni kapadtet je .

Kolicina toplote koja se prenese na tijelo zavisi od vrste materijala od kojeg je tijelo napravljeno. Sta je specificni toplotni kapacitet? Koja je jedinica za kolicinu toplote? Kako se moze mijenjati unutrasnja energija tijela? Za koliko se povisi temperatura vode u posudama. a specificni toplotni kapacitet 4200 JlkgK.Vazniji iskazi .Unutrasnja energija se moze mijenjati radom i prenosenjem toplote izmedu tijela koja se nadu u neposrednom kontaktu.Kolicinu toplote mozemo pisati kao proizvod mase supstance. ako se svakoj preda toplota od 4200 J? 7. .t1 ).Kolicina toplote zavisi i od mase tijela koje zagrijavamo. 6.Specificni toplotni kapacitet odgovara toploti koju je potrbno dovesti jed nom kilogramu supstance da bi mu se temperatura povisila za jedan stepen DC iii K. .KoliCina toplote zavisi od promjene temperature. . Q = m c ( t2 . Zato uvodimo velicinu . Sta je kolicina toplote? 2. Dovedena kolicina toplote je 1. . . 5.specificni toplotni kapacitet. na slici gore. Odgovori na sljedeca pitanja 1. Od cega zavisi kolicina toplote? 3.26 MJ. Za koliki temperaturni interval se povisila temperatura? ~ A 181 . 4. specificnog toplotnog kapaciteta i temperaturnog intervafa.

Unutrasnja energija tijela mijenja se toplotnom razmjenom.
Kada dva tijela iii sistema, dodu u kontakt, izmedu njih dolazi do toplotne razmjene. Kontakt tijela moze se ostvariti na razl icite nacine: - mehanickim dodirom dva cvrsta tilela (slika a), - uranjanjem tijela II tecnost (slika b) - mijesanjem tecnosti (slika c)
a) c)

36"C
+20"(;
b)

Pomijesajmo toplu i hladnu vodu. Po zakonu 0 odrzanju energije IwliCina toplote koil! primi hladnije tijelo jednaka je ImliCini lopiote kojll I11U preda toplije tijelo. Ql = Q2 m,c(t,-ts ) = m 2 c(t,t 2 ) gdje je 'I temperatura toplije vode, 12 temperatura hladnije vode, ts srednja temperatura.

182

zq

Vainiji iskaii
- Kada dva tijela iii sistema dodu u kontakt izmedu njih dolazi do toplotne razmjen.e. Kontakt tijela moze se ostvariti na razliCite nacine: - mehanickim dodirom dva cvrsta tijela - uranjanjem tijela u tecnost iii gas - mjesanjem tecnosti. - Kolicina toplote, prilikom toplotne razmjene, koju otpusti jedno tijelo jednaka je kolicini toplote koju primi drugo tijelo, Ql = Q2

Odgovori na sljedeca pitanja
1. U kontaktu dva tijela, toplijeg i hladnijeg toplota, a) uvijek prelazi sa toplijeg na hladnije tijelo, b) uvijek prelazi sa hladnijeg na toplije tijelo, ~. c) prelazi sa jednog tijela na drugo, a smjer prelaska zavisi od masa tih tijela. 2. Koje od ova dva tijela ce jedno drugom predati toplotu?

3. U posudu od 10 I vode (slika ispod ) na temperaturi 20 0 e ubaci se zagrijana metalna kugla mase 4 kg i temperature 50 0 C. Na kojoj temperaturi c'e nastati toplotna ravnoteza smjese? Specificni toplotni kapacitet vode je 4200 (J/kgK), a gvoZda 460 (J/kgK).
'.~

ts

=

183

Promjel1e agregatnih stanja tijela
Supstance se mogu nalaziti u evrstom, teen om i gasovitom stanju. Ta stanja nazivamo i agregatna stanja. U kom ce se agregatnom stanju nalaziti tijelo zavisi od njegovih unutrasnjih karakteristika. Cvrsta tijela razlikuju se od tecnosti i gasova po tome sto teze mijenjaju svoj oblik i zapreminu. U cvrstim tiieHma molekuli osdliraju oko svojih rav·· noteznih polozaja. Tecnosti lakse mijenjaju oblik. Molekuli u tecnostima SlI labavije vezani i Im~c!l se u >vim smjerovima, zalo tecnosli i gasovi mijenjajll svoj oblik. Molekuli kod gasova se jos slobodnije krecu i popunjavaju svaki prostor koji im je dostupan. lato gasovi mjenjaju i svoj oblik i zapreminu.

Prelazak iz jednog u drugo agregatno stanje svojstven je svakoj supstanci i desava se na odredenoj temperaturi i pritisku. Ove promjene nazivaju se promijenje stanja tijela iii
fazni prelazi. Prelazak tijela iz jedne faze u drugu mozemo opisati na sljedeci nacin. Prelazak: - iz cvyslog u teeno stanje naziva se lopljenje, - iz teenog II U cvrsto, oevrscavanje, - iz teenog II gasovito, isparavanje, - iz gasovitog II teeno, Iwndenzacija, - iz cvrslog II gasovito, suhlimacija.

1.

isparavanje
2.

kondenzacija
3.

oevrscavanje

184

Da bi se led poceo topiti moraju se savladati kohezione sile. Temperatura topljenja zavisi i od pritiska. 185 . Razlicite supstance imaju razlicite temperature topljenja. Iznosi 15360 C. naziva se specificna energija (toplota) ocvrscavanja. Poslije odredenog vremena led ce se istopiti. Kolicina toplote koju je potrebno dovesti da bi se istopio jedan kilogram supstance (na normalnom atmosferskom pritisku) zove se specificna toplota topljenja. zato je i visoka temperatura topljenja zeljeza. Da bi se istopila odredena kolicina leda potrebno mu je dovesti veliku kolicinu toplote.q Stavimo u toplu vodu led. mora se povecati unutrasnja energija tijela. Topljenje i tacka topljenja zavisi od jaCine kohezionih sila. Ona ie predala odredenu kolicinu toplote ledu da bi se on otopio. Kolicina toplote koja se oslobodi prilikom ocvrScavanja 1 kg supstance. Pri tome se voda ohladila. Prilikom obrnutog procesa prelaska tecnosti u cvrsto stanje oslobodi se ista kolicina toplote koja se utrosi prilikom otapanja. 5to su jace kohezione sile visa je i tacka topljenja neke supstance. na temperaturi ocvrscavanja. Znamo da od kohezionih sila zavisi u kom ce se agregatnom stanju nalaziti neko tijelo. Kod zeljeza su kohezione sile veoma jake.

Proces isparavanja i kondenzacije bitno utice na klimu. neki molekuli se krecu brze od drugih. Isto tako molekuli koji se nadu blizu povrsine tecnosti mogu se vratiti u tecnost. dok ce oni brzi napustiti povrsinu vode. 186 . Brzinu kretanja molekula tesko je izracunati. Ipak. Tada tecnost isparava i prelazi u gasovito stanje. Ovu pojavu nazivamo kondenzacija tecnosti - prelazak iz stanja pare u tecno stanje. u oblacima se kondenzuje u kapi kise. Voda iz rijeka i jezera isparava. Pri isparavanju tecnost se i hladi. razlicitim brzinama. Privlacne sile medu molekulima onemogucit ce izlijetanje iz tecnosti sporijim molekulima.Isparavanje i kondenzacija Rekli smo da se molekuli u tecnostima krecu haoticno (nesredeno). Para koja nastaje isparavanjem vode sa povrsine zemlje nocu se hladi i kondenzuje u kapi rose (slika a). ali moze se izracunati srednja vrijednost brzine kojom se oni krecu.

na temperaturi kljucanja. Pritisak vazduha opada sa Iladmorskorn visinorn. 187 . specificnu energiju isparavanja. isto se desava i sa temperaturorn kljucanja. Para zauzima mnogo vise mjesta i'pol(rece~lipove masina. Kada pokvasimo ruke benzinom odmah osjetimo da se ruke suse.pretvara ugas.":fipu. Kada se bilo koja tecnost. manja je i temperatura kljucanja. Jedinica za spedficnu toplotu isparavanja je dZul po kilogramu (J/kg). Prilikom prelaska u vodenu paru uzima se toplota iz spoljasnje sredine dok ista ta toplota prelazi u spoljasnju sredinu prilikom kondenzacije.r~de r~lrne masine. zauzima mnogo vise prostora. Znamo da se atmosferski pritisak smanjuje sa smanjenjem visine. Sto je manji vanjski pritisak.26 MI. Kolicina energije koja se:~lf9si da hIikg tecnosti isparii Ie zove se spedficna topl6f'h isparav<1rija. Na tom P~i. Za prelazak kilograma tecnosti u kilogram vodene pare je. Tokom kljucanja temperatura tecnosti ostaje stal na sve dok tecnost ne ispari. ~ Kljucanje Tecnost moze isparavati na svakoj temperaturi ali isparavanje tecnosti najvise je izrazeno kod kljucan ja. Zagrijavanjem vode na dnu i na zidovima posude stvaraju se mjehurie'i ispunjeni zrakom i zasie'enom vodenom paramo Uslov za kljucanje je da pritisak u mjehurie'ima bude vee'i nego vanjski. Prilikom kljucanja unutrasnja energija se promijeni po svakom kilogramu za 2. mora se povee'ati i temeperatura kljucanja. U Sarajevu temperatura kljucanja vode je negdje blizu 99 0 C. potrebno dovesti odredenu kolicinu energije. sa opadanjem vanjskog pritiska niza je temperatura kljucanja. Ako se povee'a vanjski pritisak.Benzin i etar veoma brzo isparavaju vee' na sobnoj temperaturi. Zato temperatura kljucanja zavisi od vanjskog pritiska. Temperatura kljucanja vode je 100 0 C samo na normalnom atmosferskom pritisku na nivou mora.

Dakle. Ova tijela kada se nalaze u cvrstom stanju postepeno omeksavaju tako da im ne mozemo tacno odrediti tacku topljenja. Za vodu. Ta se tijela zovu amorfna tijela.. tec-. Kada se postigne "trojna tacka". Dijagram promjene agregatnog stanja vode sa temperaturom. naziva se trojna tacka. trojna tacka odgovara spoljasnjem pritisku 660 Pa i temperaturi 0. leda Trojna tacka vode Jedna supstanca pri odredenim uslovima moze da se nalazi istovremeno u cvrstom. nom i gasovitom stanju. Temperatura na kojoj postoje sve tri faze iste supstance. moguce je da se tijelo nade u sve tri faze.Svako tijelo koje ima pravilnu kristalnu strukturu. voda se istovremeno nalazi u tecnom. 188 . "" '"" «17 -------------------------------------. ima odredenu tacku topljenja.01 0 C. ionlipni~ -----------":/. pri odredenom pritisku i odredenoj temperaturi. Postoje tijela kod kojih ova tacka nije tacno odredena. I ostale supstance u prirodi imaju trojne tacke. . cvrstom i gasovitom stanju.

kondenzacija. .Unutrasnja energija je zbir kineti. . . mase tijela m i promj!'o!' I!'mrwralme !ijela.-t.Tije/o promjenom temperature i pritiska moze mjenjati svoje agregatno stanje. Ova tvrdnja vazi za taeku top/jenja.iz teenog u u evrsto .cke energije i ukupne potendjalne uzajamnog djelovanja svih molekula tijela.iz gasovitog u teeno .iz evrstog u teeno stanje naziva se top/jenje.Temperatura na kojoj postoje sve tri faze jedne iste supstance. = Q2 m.iz teenog u gasovito . 189 .Kolieina top/ote koja je potrebna da bi ispari/a odredena kolieina vode jednaka je ko/ieini top/ote koja se os/obodi pri/ikom kondenzacije vodene pare u teenost. hladnije tijdo jednaka je kolicini toplotl' Iwju mu preda toplije I. naziva se trojna taeka.jelo. . .-t Ql 2 2 2) Vainiji iskazi . .tl) Kada su u toplotnom kontaktu kolicina toplote koju prim. .oevrscavanje. Pre/azak tije/a: .Isparavanje se odvija na svim temperaturama.isparavanje. tolika se kolieina toplote utrosi prilikom oevrscavanja leda. Ove promjene nazivaju se promjene stanja tije/a iii fazni pre/azi.Temperature k/jueanja i mrinjenja zavise i od atmosferskog pritiska.iz evrstog u gasovito .Ko/ika se ko/ieina toplote utrosi prilikom topljenja odreoene kolieine leda. .(t. a najvece isparavanje se postize kada teenost k/juea. .c. Q =m c (t2 .sub/imacija. jednaka je proizvodu spedficnog foploll1og kapadteta c. U = Ek + Ep KoliCina toplote potrebna da bi 51' promijl'nila unutrasnja energija nekom tijl'lu.) = m c (t.

4.Odgovori na sljedeca pitanja 1. Sta je trojna tacka vode? 190 . Sta je topljenje? Sta je kondenzacija? Sta je sublimacija i isparavanje? Od cega zavisi toplota isparavanja? Moze Ii voda kljucati na 200 0 C? (R: Moze. ako voda kljuca pod povecanim pritiskom!) 7. 5. 6. 3. Sta su fazni prelazi? 2.

...... Instrumenti za mjerenje duzine ..... Vektorske velicine .... Mjerenje sile ....................................................................................... 49 50 54 56 57 60 61 62 63 63 64 66 66 69 191 .................... Mjerenje mase tijela ................................................................................................. Gustina supstance ........ Razlaganje sila ..................... Historijat ............................................................................................................................................................................... Mehanicko kretanje ...................................................................................................................................................................................................................... Prefiksi ....................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................................... Vrste sila ................................................................................................................................................................................................................................................................................. Predmet proucavanja fizike ........... VeliCine koje odreduju kretanje ....................... 7 8 10 11 II........................................................................................................................................................................................... Greske pri mjerenju ................................................................................ Mjerenje vremena ......................... 41 42 45 48 IV............................................................................................................................................................................................................................................................................................... STA PROUCAVA FIZIKA? Sta cini materiju? .................................................................................. ............................... Odredivanje povrsine i zapremine .............................................................................................................................................................................................................................................................................................................. TlJELA OKO NAS ........................... Ravnoteza sila ............sila ......SADRZAJ ZASTO UCIMO FIZIKU? ........ Grane fizike ..................... 5 I.........................................................................................................................................................................................................................................................................................................MJERENJA Fizicke velicine ................................................................................................... Historijat ............................. Grada atoma ....................................................................... Jednoliko ravnomjerno kretanje .'1........ Osnovi kinematike ................................................................................................................................................................. Mjerenje duzine ...................................... Zapremina ............................................. Agregatna stanja .............................................................................................................................................. Brzina ......................... Siaganje i razlaganje sila .................... Temperatura tijela ........................................................................................................................................................................................................ Moment sile ...............................................................STRUKTURA TVARI Od cega se sastoji svako fizicko tijelo? ...... Primjena fizike .............................. 13 16 17 19 20 23 26 28 30 32 34 38 III............................................................................................................................................................................ Referentno tijelo ...................................................................................................................................................... MEDUDJELOVAN/E I KRHANJE TIJHA Medudjelovanje tijela ...............................................

................... 175 Strujan je .........................drugi Njutnov zakon .................................. .......................................................... .....................j............................................. 172 Prenosenje toplote :............................................... TOPlOTNE I'OjAVE Temperatura tijela .... 171 Vrste termometara .........................: ................................................................................................................................................................................................................................................. 177 Kolicina toplote .......................................................................................................................................................... ENERGIJA I RAD Mehanicki rad .............................................. 139 Snaga .................................................................... Sila................................................................t.......................................................................... ::::::: ::::::::: ~ ::: :::::: ::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::: ............... 11 2 Stabilnost tijela na podlozi .....................I 122 125 128 130 132 V.......................................................... 143 Vrste mehanicke energije ................................................................... 152 Prosti mehanizmi ...................... 163 Ravnoteza na strmoj ravni ................ ..... 106 Teziste tijela ................................................................................... ...................................................................................................................................................... :...................... -.......................................................................................... 100 Sila teze i tezina tijela ................................. ~ Arhlmedov zakon ........... 158 Poluga ...............................................................................................'.............:tiL. 88 Inercija ................................................................................... 113 ~~ii~~~~~a.................................................... .......................................................... 94 .................................................................................................................. ................................................................... "t Atmosferski pritisak ................................................................................................................. 98 Pojam gravitacije ............................................................................................................................. 161 Strma ravan .. ~ Pritisak kod tecnosti i gasova .................... :........................ !..................................................................................... 149 Trenje . 170 Anomalija vode ..................... 92 Zakon akci je i reakci je ......................................................................................... .. 179 Promjene agregatnih stanja ..........................................1 ............................... 184 Historijat ...........................................................................•• ...........t•• .... 164 Rad sile kod prostih mehanizama ..........................................................................................................Relativno djelovanje ................................... 78 Ubrzanje ............................................................. 75 Promjenljivo kretanje ...................................................................................J....................... 111 Vrste ravnoteze .. 147 Pretvaranje eriergije iz jednog oblika u drugi (Zakon odrzanja energije) .................................................................................................................................Graficko predstavljanje brzine i predenog puta ............................................................................................................ 89 Impuls tijela .................................................... 190 192 ..................................................... .............. " '................................................................................... Hidrostaticki pritisak ..... .................+ ..................................................................................................................................... ..................... potiska ......................................................... '!............................................................................................. 96 Historijat ............................................................................................................. 166 VI............................................................................................................................................................................................................................................................................................... 176 Prenosenje toplote zracenjem ..•........................................................................1.......................... 160 Uslov ravnoteze na poluzi ................ 79 Grafik puta i brzine jednakopromjenljivog kretanja ...................... 83 Osnovi dinamike ....................................................................

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->