You are on page 1of 153

Jeffrey M.

Smith

SJEME OBMANE
Razotkrivanje korporacijskih i vladinih lai o sigurnosti GENETSKI MODIFICIRANE HRANE koju jedete

Zagreb, 2005.

ZAHVALE
Od srca se zahvaljujem na doprinosu koji su mnogi ljudi dali ovoj knjizi - kao kritiari, izvori informacija, moralna podrka. Imenovat u samo neke od njih: Andrea Smith, Rick Smith, Morton Smith, Nancy Tarascio, Robynn Smith, dr. Arpad Pusztai, dr. Michael Hansen, Brian Stains, Bili Crist, Steve Druker, Barbara Keeler, Helen Whybrow, Margo Baldwin, Pete Hardin, dr. Joe Cummins, Robert Roth, Jane Akre, Steve VVilson, dr. Ignacio Chapela, James Turner, Bili Freese, Betty Hoffing, Barbara Reed Stitt, dr. med. Cerald Cleich, dr. Phillip Hertzman, Rick North, Ronnie Cummins, Jeff Peckman, Joe Mendelson, Craig VVinter, Bili Lashmett, Hovvard Vlieger, dr. Samuel S. Epstein, dr. David Schubert, Robert Cohen, Larry Bohlen, Dick Kaynor, Britt Bailey, John Kremer i Carol Kline.

SADRAJ
PREDGOVOR Frances Moore Lappe Arran Stephans UVOD /. poglavlje: PREKOMORSKA LEKCIJA 2. poglavlje: TO BI MOGLO POI PO ZLU - NEPOTPUN POPIS 3. poglavlje: PROLIVENO MLIJEKO 4. poglavlje: SMRTONOSNA EPIDEMIJA 5. poglavlje: VLADA OD INDUSTRIJE, ZA INDUSTRIJU 6. poglavlje: KOCKANJE S ALERGIJAMA 7. poglavlje: PRITISAK NA MEDIJE 8. poglavlje: PROMJENA PREHRANE 9. poglavlje: TO VI MOETE UINITI EPILOG Dodatak A: KRATAK OSVRT NA GENETSKI MODIFICIRANU HRANU Dodatak B: ENZIMI I ADITIVI BILJEKE KAZALO O PISCU 284 285 304 307 283 265 277 249 200 175 143 123 93 62 20 13 15 17

Predgovor hrvatskom izdanju


prof. dr. Marijan Jot Amerika je trenutno u vrhu trostruke krize; krize kulture, krize poljoprivrede i krize znanosti. Prve dvije krize je pred tridesetak godina najavio VVendel Berry svojim djelom The Unsetting of Ame rica. Prijelaz iz poljoprivrednog, potpuno integriranog sistema proizvodnje hrane na industrijsku proizvodnju monokultura, s profitom kao jedinim interesom i ciljem, donio je niz negativnih popratnih uinaka: eroziju tla, zagaenje podzemnih voda, gubitak bioloke razliitosti, toksine rezidue u hrani, bolesti koje se prenose hranom itd. Da bi uinila ovu krizu jo pogubnijom, Amerika irom svijeta izvozi svoj industrijski pristup proizvodnji hrane i licemjerno nastoji uvjeriti svijet da sve to radi, radi za dobro gladnih, odnosno u namjeri da osigura dovoljno hrane za stalno rastuu ljudsku po pulaciju. Hrana i lijekovi od genetski modificiranih organizama posljednja su ponuda, ili bolje rei posljednji trzaj amerikog bolesnog drutva. U znanosti, usko specijalistiki, redukcionistiki pristup rjeava nju znanstvenog problema ili ideje jo vie oteava stanje. Ovisnost znanosti o interesima industrije sve je naglaenija. Nezavisnih znan stvenika sve je manje, a na velikim sveuilitima industrija financira istraivanja i kontrolira njihove rezultate prije objave u javnosti. Sve su ea pitanja: U ijem interesu djeluje znanost; u interesu javnosti ili u interesu industrije? Konano pitanje je: U ijem interesu djeluje i od naroda izabrana Vlada? U knjizi koja je pred vama, Jeffrev Smith, vjetinom profesional nog istraitelja ispituje pojave i incidente vezane uz genetski mo dificirane organizme, te ih vjetinom majstora pripovjedaa iznosi pred itatelja. Obdaren izuzetnom hrabrou, u zemlji svemonih korporacija ukazuje na propuste i prijevare tih industrijskih divova, kojima je profit jedino pravilo, jedini Bog koga potuju. On poput 9

detektiva istrauje, a potom poput najvjetijeg pripovjedaa izlae naeno. itatelj ostaje zgranut. Pa zar je to mogue? Zar ja stvarno ivim u takovom svijetu, u svijetu CM tehnologije kojoj se ne mogu ak niti suprotstaviti? Otkrivajui i izlaui javnosti lai korporacija i lai vlada koje podupiru te korporacije i njihova djela, autor ove knjige namee itatelju obvezu da se opredijeli, da zauzme stav, da djeluje. Zadaa ove knjige i jeste da itatelja trgne iz uhodane koloteine, da mu prenese poruku, da ga uzbuni. A njezina je poruka: Digni svoj glas, udrui snage u borbi protiv globalne kontrole sjemena, a time i kontrole hrane, koju ti eli nametnuti samo nekoliko monih multinacionalnih korporacija." U Krievcima, 03. travnja 2005.
prof. dr. Marijan Jot Visoko gospodarsko uilite u Krievcima

Predgovor
Jagoda Muni Drim u ruci original Sjemena obmane", koji smo mi u Zelenoj akciji ve davno nabavili kao jednu od najvanijih knjiga koje se bave problemom genetiki modificirane hrane. Vizualiziram hr vatsko izdanje i razmiljam to e ono znaiti za nae graane, kole, studente, eko-aktiviste... Pitkim i svima razumljivim jezikom, koristei injenice i vodei nas glatko ka loginom zakljuku Jeffrv M. Smith samouvjereno razotkriva sr problema genetiki modificirane hrane i usjeva. Ukoliko ste uvjereni da je problem genetiki modificirane hrane preuvelian, te kako je to jedino rjeenje za spas gladnih u svijetu, nakon itanja ove knjige promijenit ete miljenje. Smith vas uvodi u priu kroz znanost - pokazujui ovisnost znanstvenih istraivanja o utjecaju industrije, te savjesne znanstvenike koji ostaju bez posla kad rezultati istraivanja pokau injenice koje industrija ne eli uti. Zatim rasplee naine utjecaja biotehnoloke industrije na odluke vlade SAD-a, i ne samo SAD-a, te naposljetku pokazuje vanu ulogu mainstream medija - otkrivajui uasnu medijsku blokadu o genetiki modificiranim usjevima i hrani. Posebno bi moda trebalo izdvojiti primjer uglednog britanskog asopisa The Ecologist" koji je jedan broj 1998. godine posvetio tvrtki Monsanto, jednom od glavnih proizvoaa genetiki modificiranog sjemena i pesticida. Tom je prilikom, naime, tiskara odbila isporuiti 14000 ve tiskanih primjeraka koji su bili uniteni zbog straha od Monstantove tube. Iz poglavlja u poglavlje, Smith vas vodi kroz nove uase ge netiki modificirane hrane, i kad se pred kraj ve pomalo odate oaju, autor e vas nasmijati opisujui sluajnu veeru i poznanstvo sa znanstvenikom koji radi za Monsanto i uvjeren je kako spaava svijet od gladi. A zatim e vam pokazati svjetlo na kraju tunela i objasniti, kako je ova knjiga isti eko-aktivizam i pokuaj da se pro-

10

11

bije medijska blokada. Naposljetku, autor e vas pozvati da mu se pridruite u meni omiljenom poglavlju to vi moete uiniti?", a ja u mu se pridruiti u tom pozivu ukratko navodei to moete uiniti ako ivite u Hrvatskoj. Dakle, uinte neto od sljedeeg: - Recite nadlenima u trgovinama i proizvoaima hrane da ne elite jesti CM hranu i pitajte imaju li certifikate iz ovlatenog laboratorija za svoje proizvode. Kupujte proizvode tvrtki koje imaju dobar sustav kontrole. - Podrite male, domae uzgajivae koji koriste tradicionalno sjeme i kupujte to svjeiju hranu. - Lobirajte svoju lokalnu upravu da odredi Podruje bez CMO-a" u kojem se nee uzgajati GM usjevi. - Raspravite o ovom problemu s prijateljima, obitelji i znanci ma. - Pozovite strunu osobu da odri predavanje na radnom mje stu, u klubu i si. - Podrite organizacije koje se bore protiv GMO-a. Ili, jo bolje, pridruite im se! I na kraju, kupite ovu knjigu, proitajte je i poklonite je prijatelju jer, jednostavno reeno, svaki zabrinuti graanin i aktivist koji se eli baviti pitanjima sigurnosti hrane i ouvanjem bioraznolikosti ovu knjigu jednostavno mora imati! Zagreb 5. travanj 2005.
Jagoda Muni Zelena akcija

PREDGOVOR
Frances Moore Lappe to genetski modificirano sjeme ima s demokracijom? Sve. Meni je ovo ludilo simptomatino, kao i iznenadna pojava mesa ivotinja hranjenih obraenim itaricama (gotova hrana - smjese za hranidbu stoke) o kojem sam pisala prije trideset tri godine. Ono je simptom naeg stiavanja. Razmislite malo: nitko od nas nije traio genetsko manipuliranje sjemenom. Nitko od nas nije rekao: Da, ova nova tehnologija koristit e meni, mojoj obitelji i mojoj zajedni ci." Kao u sluaju rizika od mesa industrijski tovljenih goveda koje pridonosi poveanom broju sranih oboljenja, crpljenju zaliha vo de, otpornosti na antibiotike i mnogim drugim sluajevima, niti od jednog graana nije zatraeno da odmjeri rizike GMO-a u odnosu na mogue dobiti. No, danas veina nas jede takvu hranu, a da nema pojma o moguim opasnostima s kojima se suoavamo - mi, naa djeca i poljoprivredni ekosustavi o kojima ovise nai ivoti. Kako se dogodio taj napad na demokraciju? Kao graani, izbaeni smo i marginalizirani u odnosu na nae pravo u donoenju vanih odluka koje se tiu javnosti. Istraivanja pokazuju kako se veini Amerikanaca ne svia utjecaj koji korpo racije imaju na vladu, ali taj je osjeaj nejasan i neusredotoen. No stvar se promijenila jer Jeffrev Smith nas je uzdrmao: nudi nam dramatine i zapanjujue detalje s lica mjesta koji su nam potreb ni. Pokazuje nam kako se aica korporacija, predvoena tvrtkom Monsanto, posluila svojim golemim bogatstvom, kao i zastraiva njem i obmanom, da bi Amerikance pretvorila u pokusne kunie prehrambene industrije. Pokazuje nam kako smo, dok naa" vlada odbija zahtjeve graana za oznaavanjem, i ne znajui prisiljeni jesti hranu ije djelovanje na zdravlje nije ispitano. Kad proitate ovu neobinu i hrabru knjigu, vie nikad neete gledati svoju domovinu na isti nain. Shvatit ete zato su druge dr-

12

13

ave zgroene pokuajima SAD-a da ih prisili na prihvaanje genet ski modificiranog sjemenja. Vidjet ete koliko zaostajemo za drava ma u kojima su graani, hvala Bogu, podigli glas kako bi zapodjenuli intenzivan javni dijalog i postavili temeljna pitanja o CMO-u. Moda ete zakljuiti, kao i ja, da je ludilo oko genetskog mani puliranja - koje guta milijune dolara i neizrecivu koliinu vremena i energije i pobornika i protivnika-jo jedno katastrofino odvlaenje panje od temeljnog pitanja svake demokracije: emu glad usred obilja? Rasprava o CMO-u preskae to pitanje, dok korporacije iz vlastitih interesa svjesno osnauju mit prema kojem je problem na eg planeta oskudica od koje nas mogu spasiti samo njihovi proizvo di. Zapravo, u vrijeme kad je uvrijeeno miljenje da farmeri diljem svijeta prekomjerno proizvode, Monsanto i druge korporacije, koje pokuavaju svijet uiniti ovisnim o njihovom modificiranom sjemenju, imali su dovoljno drskosti rei nam kako trebamo njihovu tehnologiju kako bismo nahranili gladne" jer je previe ljudi tako siromano da si ne mogu priutiti ve uzgojenu hranu. Jeffrev Smith napisao je snanu knjigu koja nam je oajniki potrebna. Duboko se nadam da emo se u godinama koje dolaze osvrnuti unatrag i na ovo djelo gledati kao znak za uzbunu u posljed njem trenutku; koje nam je pruilo hrabrost da CMO shvatimo kao prijetnju zdravlju i kao simptom dublje krize. Genetski inenjering mogao bi biti na posljednji poziv za buenje. Moemo se upitati gdje je demokracija kad samo jedna tvrtka, Monsanto, kontrolira 85 posto genetski modificirane germplazme te ima mo ispuniti zalihe komercijalnog sjemenja genetski modificiranim varijantama, a jav nost je pritom nemona i prisiljena snositi posljedice. Moe li genet sko modificiranje biti ono to e nas napokon dovoljno okirati da podignemo glas i postavimo pitanja koja moramo postaviti elimo li stvoriti autentinu demokraciju i iscijeliti na planet?
Frances Moore Lappe Frances Moore Lappe je uz Annu Lappe koautorica knjige Hope's Edge: The Next Diet ior a Srna// Planet (Rub nade: sljedea dijeta za mali planet)

PREDGOVOR
Arran Stephans Genetski modificirani organizmi (GMO), koji su nusproizvod prije nosa gena jedne u DNK druge vrste, predstavljaju tehnologiju koja sa sobom nosi mnotvo nepoznatih, a moda ak i katastrofalnih posljedica na nae zdravlje i okoli. Putem masovnih medija koje su dobro potplatili, multinacionalne biotehnoloke kompanije, koje ubiru najveu dobit od nje, odaslale su vrlo uvjerljivu poruku prema kojoj je biotehnologija udo koje e rijeiti problem gladi u svijetu, smanjiti upotrebu pesticida ili izlijeiti bolesti ovjeanstva, lako genetski modificirane biljke (biljke kojima su preneseni geni drugih vrsta - kao to su soja, kukuruz, pamuk i repa), nisu postojale prije dvadeset godina, 2002. godine one su sainjavale veliku veinu od 58 milijuna hektara genetski modificiranih usjeva zasijanih u etiri amerike savezne drave koje su najvei proizvoai genetski mo dificiranih organizama. To bi pokrilo gotovo dvije i pol povrine Ve like Britanije, ne raunajui sva polja bez GMO-a koja su opraena peludom susjednih GMO usjeva. I mlijeko u SAD-u izmijenjeno je upotrebom genetski modificiranog hormona rasta prenesenog u kra ve. Vei dio hrane u vaoj lokalnoj trgovini danas je zagaen GM sastojcima, bez vaeg znanja ili pristanka. Kao to su mnogi rekli, tre nutano se nalazimo usred najveeg prehrambenog eksperimenta u povijesti, a mi, ljudi, pokusni smo kunii. U knjizi Sjeme obmane Jeffrev Smith izloio je izrazito uvjerlji ve dokaze protiv GMO-a na sveobuhvatan i dobro argumentiran nain. Skupivi informacije iz irokog spektra izvora, istkao je priu koja otkriva mjeru u kojoj su kompanije (i vlade) odbacile znanstve ne dokaze o opasnostima za zdravlje i sprijeile pristup potroaa informacijama od presudne vanosti. Ova iznimna knjiga trebala bi biti obvezna lektira svim srednjokolcima, studentima te svima oni ma koje zanima to jedu oni i njihove obitelji. arolija ove knjige je 15

14

u tome to autor prenosi znanstvene informacije na svima razumljiv nain, potkrepljujui ih detaljima potrebnim da izdre navale opre nih stavova. Mo znanja je jedno od najveih oruja promjene koje drutvo ima na raspolaganju. Iskreno se nadam kako e nam opseno zna nje iz knjige Jeffrevja Smitha pruiti mo da zauzdamo ovu nedoka zanu i opasnu tehnologiju.
Arran Stephens Arran Stephens je osniva i predsjednik Nature's Path Foods (www.naturespath.com), prve i najvee amerike tvrtke za ekoloku proiz vodnju itarica; on je i slikar, vrtlar i autor knjige Journey to the Luminous (Putovanje prema svjetlosti) (www.naturespath.com)

UVOD
Dana 23. svibnja 2003. godine predsjednik Bush je predloio Inici jativu za suzbijanje gladi u Africi koritenjem genetski modificirane (CMO) hrane. Istodobno je optuio Europu da njezin neosnovan i znanstveno neutemeljen strah" od takve hrane ometa napore za suzbijanjem gladi. Izrazio je snano uvjerenje da e GM hrana doni jeti vei prinos od etve, poveati izvoz SAD-a i omoguiti stvaranje boljeg svijeta. Njegova retorika nije novost. Naprotiv, ona je prelazi la s predsjednika na predsjednika, a amerikom je narodu prenoe na putem redovitih izvjetaja u vijestima i industrijskih reklama. Ova je poruka bila dio opeg plana koji su osmislile korporacije odlune da preuzmu kontrolu nad svjetskim zalihama hrane. To je jasno izneseno na konferenciji biotehnoloke industrije u sijenju 1999. godine. Na njoj je predstavnik Arthur Anderson Consulting Group objasnio kako je njegova tvrtka pomogla tvrtki Monsanto u stvaranju takvog plana: Najprije su od Monsanta zatraili da im otkrije svoju viziju idealne budunosti za 15 do 20 godina. Na to su direktori tvrtke opisali svijet u kojem je 100 posto komercijal nog sjemena genetski modificirano i patentirano. Tvrtka Anderson Consulting zatim je krenula unatrag od tog cilja, razvila strategiju i taktiku za njegovo ostvarenje te je Monsantu predstavila korake i procedure koje je potrebno poduzeti da bi zauzeo industrijski dominantno mjesto u svijetu u kojem je prirodno sjeme doslovce istrijebljeno. Plan je predvidio i utjecaj tvrtke Monsanto na vladu, od koje se oekivalo da promie tehnologiju diljem svijeta te osigura brzi dola zak hrane na trite prije nego to bi se organiziranim otporom to moglo sprijeiti. Biotehnoloki je savjetnik kasnije izjavio: Industrija se nada kako e tijekom vremena trite biti u tolikoj mjeri prep lavljeno genetski modificiranom hranom da vie nita neete moi uiniti u vezi s tim. Jedina mogunost bit e predaja."1

16

17

Glasnogovornik druge biotehnoloke kompanije iznio je oeki vani tempo osvajanja svjetskog trita. Prikazao je grafikone s po dacima o oekivanom smanjenju zastupljenosti prirodnog sjemena iz godine u godinu, procjenjujui kako e za pet godina oko 95 posto sjemenja biti genetski modificirano. I dok se dio publike zgrozio nad onim to su uli i doivjeli to kao arogantan i opasan nedostatak potovanja prema prirodi, pripadnici industrije sve su smatrali dobrim poslovnim potezom. Njihov stav najbolje ilustrira izvadak iz jedne Monsantove reklame: ,,l zato, nema mnogo razlike izmeu hrane koju je stvorila Majka Pri roda i one koju je stvorio ovjek. Umjetna je samo linija povuena izmeu njih."2 Kako bi provele svoju strategiju, biotehnoloke su kompanije trebale preuzeti kontrolu nad sjemenom i stoga su poele kupovati preuzevi oko 23 posto svjetskih kompanija za proizvodnju sjeme na. Monsanto je ostvario dominantan poloaj zauzevi 91 posto trita GM hrane. No, industrija nije ostvarila oekivani cilj preuzi manja zaliha prirodnog sjemenja jer se graani diljem svijeta, koji ne dijele uvjerenje predstavnika industrije kako je ta hrana zdrava ili bolja, nisu tek tako predali. Prilino snaan otpor prema GM hrani rezultirao je globalnim obraunom. Ameriki je izvoz genetski modificiranog kukuruza i soje pao, a gladni afriki narodi ak ne ele prihvatiti takvu hranu kao pomo. Monsanto financijski posre i oajniki eli otvoriti nova trita, a vlada SAD-a uvjerena je kako im je otpor Europske unije primarna prepreka to odluuje promijeniti. Dana 13. svibnja 2003. godine SAD su uputile albu Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (VVTO) optuujui EU da njezina restriktivna politika o GM hrani naruava meunarodne ugovore. Na dan kad je upuena alba, ministar trgovine SAD-a, Robert Zoellick je izjavio: Sveobuhvatna znanstvena istraivanja dokazala su kako je biotehnoloki proizvedena hrana zdrava i sigurna." Pred18

stavnici industrije od poetka to ponavljaju i to je kljuna pretpostav ka njihovog opeg plana, albe VVTO-u i predsjednikove kampanje za suzbijanje gladi. Meutim, ta pretpostavka nije istinita. Sljedea poglavlja otkrivaju kako je GM hrana dola na trite pod utjecajem industrije, a ne na temelju znanstvenih dokaza. tovi e, ako sveobuhvatna znanstvena istraivanja neto dokazuju, onda se ti dokazi prvenstveno odnose na to da takva hrana nikada nije smjela biti odobrena. Ba kao to su razmjeri plana industrije bili zapanjujui, jedna ku su reakciju izazivala iskrivljavanja i prikrivanja informacija. I dok mnoge prie iz ove knjige razotkrivaju vladine i korporacijske ma nevre dostojne pustolovnog romana, uinci GM hrane su osobni. Veina ljudi u Sjevernoj Americi jede takvu hranu u svakom obroku. Sljedea poglavlja ne samo da opovrgavaju stav vlade SAD-a kako je hrana sigurna, nego vas informiraju o tome koje korake moete poduzeti kako biste zatitili sebe i svoju obitelj.

19

7. poglavlje

LU I

Northu. Ta je adresa veini bila poznata budui da su ondje kampirali sedam mjeseci ranije. Tih se trideset novinara, s televizijskim kamerama i diktafonima, skupilo u Pusztaijevoj dnevnoj sobi. Arpad Pusztai proitao je dokument - dvaput. Podigavi pogled, svi su mu novinari poeli postavljati pitanja u isti as. Nasmije-

< s * -

PREKOMORSKA LEKCIJA
Otvorivi vrata, Suzan se iznenadila ugledavi ispred sebe nekoliko novinara. Jo nekoliko njih izilo je iz automobila i potralo prema njoj, a vidjela je i druge automobile i kombije s ekipama televizijskih vijesti kako se parkiraju du njezine ulice. Ali svi znate kako ne moemo govoriti o onome to se dogodi lo. Tuili bi nas i..."
1

io se, odahnuvi i osjetivi kako mu je pao kamen sa srca. Ve je izgubio nadu. Napokon je imao priliku s drugima podijeliti ono to zna o opasnostima genetski modificirane hrane. Pria o Arpadu Pusztaiju mjesecima je punila naslovnice novina diljem Europe upozoravajui itatelje na neke od ozbiljnijih zdrav stvenih rizika od genetski modificirane (CM) hrane. Meutim, sve je to jedva spomenuto u amerikom tisku. Skupina za promatranje medija Project Censored opisala je priu o Pusztaiju kao jedan od deset dogaaja godine koji su dobili najmanju medijsku panju.2 Zapravo, vanije amerike medijske kue izbjegavale su gotovo sva ku diskusiju o kontroverziji oko genetski modificiranih organizama (CMO) sve do svibnja 1999. godine. Ali i tada je bila rije o spaa vanju monarh leptira od peluda CM kukuruza, a ne o sigurnosti ljudske hrane. Tek kad je sluaj kukuruza StarLink* potaknuo prekid izvoza i masovni povrat izvezene hrane, Amerikanci su saznali da svako dnevno jedu CM hranu. tovie, ameriki je tisak morao postaviti pitanje je li GM hrana sigurna. Sve do tada, mediji su europski ot por prema amerikim CM kulturama proglaavali neznanstvenim antiamerikanizmom. No, kao to otkriva pria o Arpadu Pusztaiju, europske anti-CMO osjeaje djelomice su potaknuli daleko vei rizici za zdravlje od povremenih alergijskih reakcija koje se pripisuju StarLinku.

Sada je u redu", prekinuo ju je novinar s televizijske postaje Channel Four, maui papirom pred njezinim licem. Dopustili su vaem suprugu. Moe razgovarati s nama." Suan uhvati papir. Arpade, doi ovamo", pozove supruga. Arpad Pusztai, naoit ovjek u kasnim ezdesetim godinama, u trenu je doao. Dok mu je supruga pokazivala dokument, novinari su se provukli u kuu pokraj njih. Ali nije to primijetio, gledao je u papir koji mu je supruga pruila. Odmah je prepoznao logo u zaglavlju - Institut Rowett, Aberdeen, kotska. Bila je to jedna od vodeih svjetskih nutricionistikih institucija i njegov poslodavac tijekom proteklih 35 godina - sve do njegove iznenadne suspenzije prije sedam mjeseci. I sve je bilo tu, jasno napisano. Ukinuli su mu zabranu govora. Srnio je progovoriti. Datum na dokumentu bio je datum toga dana, 16. veljae 1999. godine. Zapravo, manje od dvadeset minuta ranije, trideset novina ra sjedilo je na konferenciji za novinare u Institutu Rowett i slualo kako direktor, profesor Phillip James, uzgred spominje kako je dr. Pusztaiju ukinuta zabrana razgovora s medijima. Prije nego to je Ja mes zavrio reenicu, novinari su pojurili prema vratima. Uskoili su u automobile i jurnuli ravno prema Pusztaijevoj kui u Ashlev Park 20

* StarLink je registrirani zatitni znak Aventisa.

21

Prvi ok
Arpad Pusztai bio je vie nego dobar u svojem poslu. Da se bavio ne kim drugim poslom, smatrali bi ga iznimnim. No, u konzervativnom svijetu eksperimentalne biologije, koja tei preciznosti, zasluio je tek pridjev temeljit". Njegova temeljitost tijekom pedeset godina dovela ga je do samog vrha u profesiji. Objavio je gotovo 300 znan stvenih lanaka, napisao ili uredio dvanaest knjiga te redovito surai vao s drugim vodeim znanstvenim istraivaima diljem svijeta. Godine 1995. On, njegova supruga Suan (takoer istaknuta znanstvenica), njihovi kolege s Instituta Rovvett i kotskog instituta za istraivanje usjeva (Scottish Crop Research Institute), te s Biolo kog fakulteta Sveuilita u Durhamu, od kotskog su Ministarstva poljoprivrede, okolia i ribarstva dobili 1.6 milijun funti za istra ivanje. Izabran izmeu dvadeset sedam drugih kandidata, ovaj konzorcij znanstvenika, iji je koordinator bio Arpad Pusztai, dobio je zadatak stvoriti model testiranja genetski modificirane hrane, kojim bi se potvrdilo da nije opasna za zdravlje. Njihove metode testiranja trebale su postati standard koji bi se koristio u Velikoj Bri taniji, a namjera im je bila da se isti prihvati i u drugim dravama Europske unije. U vrijeme dodjele financijskih sredstava nijedno istraivanje sigurnosti CM hrane nije bilo objavljeno, a svjetska je znanstvena zajednica postavljala mnotvo pitanja. Zato su Pusztai i njegov tim dobili zadatak da osmisle nain testiranja koji e razviti povjerenje i naravno, biti temeljit. U travnju 1998. godine istraivanje se ve provodilo oko dvije godine kad je direktor Instituta Rovvett, profesor Phillip James, uao u Pusztaijev ured i poloio veliku hrpu dokumenata na njegov stol. Pozvao je i Suan iz susjednog ureda. Pusztaijevimaje rekao kako se europski ministri sastaju u Bruxellesu kako bi glasali u vezi propisa o genetski manipuliranoj hrani. Dokumenti, pristigli iz biotehnolokih tvrtki, zapravo su bili zahtjevi 22

LU I

kojima su tvrtke traile odobrenje njihovih varijanti GM soje, kukuruza i rajica. A budui da je Britansko ministarstvo poljoprivrede, umarstva i ribarstva (MAFF) trebalo sudjelovati na konferenciji, zatrailo je znanstvenu osnovu za davanje preporuka tim kompanijama. Profesor James je jedan od dvanaest znanstvenika koji su sainjavali Advisory Committee on Novel Foods and Processes (Savjetodav ni odbor za novu hranu i procese - ACNFP), odgovoran za procjenu je li odreena CM namirnica prikladna za prodaju u Britaniji. Bio je zaduen za analizu prehrambenih vrijednosti namirnica. Pusztai je pogledao gomilu papira. Bilo je tu est ili sedam re gistratora, a svaki je predstavljao po jedan zahtjev za odobrenje - ukupno gotovo 700 stranica teksta. Znao je kako James i ostalih sedam lanova ACNFP-a nee sami proitati te dokumente. Bili su to izrazito zaposleni ljudi. Na primjer, profesor James je radio u dvanaest takvih odbora i redovito drao govore na meunarodnim konferencijama. Toliko ga esto nije bilo u Institutu da ga je Pusztai redovito pozdravljao na hodniku rijeima: Zdravo, strance." Osim toga, James i veina ostalih lanova nisu bili aktivni znanstvenici, nego su bili odbornici -zadueni za prikupljanje novca, utvrivanje pravila i praenje znanstvene politike. S druge strane, Arpad i Suan ve su dvije godine radili na osmiljavanju metoda za provjeru GM hrane. Dio njihovog posla bio je i ispitivanje nove sorte genetski modificiranih krumpira koje je kotsko ministarstvo eljelo pustiti u prodaju. Oni nisu bili samo teoretiari; imali su i praktino iskustvo. Stoga su bili meu najkvalificiranijim znanstvenicima na svijetu za itanje i procjenu gomile dokumenata koju im je James predao. Kad ministru trebaju te preporuke?" upitao je Pusztai. Za dva i pol sata", odgovorio je James. Arpad i Suan bacili su se na posao. Podijelili su zahtjeve i usre dotoili na najvanije dijelove dokumenata - istraivanja i rezulta te. 23

< 2 * -

u
uj

Kad je Arpad Pusztai pogledao prvi dokument, a zatim drugi, bio je zapanjen. Kao znanstvenik, bio sam stvarno okiran", rekao je Pusztai. Tad sam po prvi put shvatio koliko su dokazi predoeni odboru neuvjerljivi. Nedostajali su rezultati, istraivanja su bila loe osmilje na, a testovi iznimno povrni. Zaista su bili neuvjerljivi. A dio posla bio je vrlo loe obavljen. Moram jo jednom naglasiti da je to za mene bio uasan ok." Arpad i Suan su u poetku mislili kako e im dva i pol sata biti dovoljna tek da ministru daju preliminarne preporuke za zahtjeve, no pokazalo se kako je to vrijeme vie nego dovoljno za vrst odgo vor. Predstavljena istraivanja nisu ni na koji nain bila prikladna za demonstraciju sigurnosti genetski modificirane hrane za prehranu ljudi i ivotinja. Nijedno od njih nije prualo dovoljno dokaza. Pusz tai je obavio telefonski razgovor. Na temelju onoga to smo dotad vidjeli, iako u samo dva i pol sata itanja, savjetovao sam ministru da bude izrazito oprezan i ne prihvati zahtjeve", rekao je Pusztai. A on mi je rekao neto to me stvarno zapanjilo: 'Ne znam zato mi to govorite, profesor James ve ih je prihvatio.'" Pusztai je bio kao munjom oinut. Ne samo da je odbor odo brio zahtjeve za GM hranu na temelju povrnih dokaza, nego ih je odobrio prije dvije godine, a James je samo traio znanstvenu potvrdu koju bi ministar mogao upotrijebiti. Ni Pusztai, niti drugi znanstvenici s tog podruja, kao ni vie od 58 milijuna stanovnika Velike Britanije nisu znali da ve jedu CM rajice, soju i kukuruz - i to gotovo dvije godine. Odobrenja su dana u tajnosti. Ovaj incident bio je prekretnica za Pusztaija. Sve dotad bio je uvjeren kako e znanstvena i zakonodavna zajednica paljivo i temeljito prouiti novu tehnologiju. No, postao je zabrinut. Vrlo zabrinut. 24

Nakon telefonskog razgovora, Pusztai je razgovarao s profeorom Jamesom i rekao mu zato misli da je odobrenje odbora pogreka. Rekao je kako nedostaju najvaniji dokazi i objasnio da je model koji je njegov tim razvio kroz istraivanje mnogo, mnogo rigorozniji i detaljniji nego onaj koji su predstavile biotehnoloke kompanije. Njegov je model ve ukazao na neke opasnosti od CM krumpira koje povrna istraivanja na CM rajicama, kukuruzu i soji ne bi pokazala. Profesor James nije branio odluku odbora. Zapravo, podravao je Pusztaijeve zakljuke, ak je pokazao i entuzijazam. Ako su znan stvenici s njegovog instituta stvorili bolji nain testiranja GM hrane, onda bi taj novi model mogao donijeti vrlo unosne ugovore - i mi lijune funti. Smatrao je kako je to dobra prilika za dobivanje vie sredstava za znanstvena istraivanja", rekao je Pusztai. Pa svi znamo da smo mi znanstvenici stalno u potrazi za novcem. Vjerovao je kako bismo trebali nastaviti s istraivanjem i doi do vanih otkria." No, Pusztai nije dijelio njegov entuzijazam. Bio je ozbiljno za brinut zbog netestiranih CM rajica, soje i kukuruza koji su se pro davali u trgovinama. Ta briga bila je pojaana njegovom spoznajom kako se soja, kukuruz i njihovi derivati nalaze u oko 70 posto sve preraene hrane. Kako je Pusztai napredovao sa svojim istraivanjem, njegova je zabrinutost zbog GM hrane rasla.

< 5 *

Vrui krumpir
Pusztaijev je znanstveni konzorcij izmijenio DNK krumpira tako da uini neto to nijedan krumpir nikada nije uinio. Trebao je stvoriti svoj vlastiti insekticid, lektin, koji se obino nalazi u visibabi i koji je titi od biljnih ui i drugih kukaca. Cilj industrije bio je masovna proizvodnja kombinacije krumpira/insekticida, zbog ega farmeri ne bi morali polja zapraivati zatitnim sredstvima. U sklopu istrai25

vanja Pusztai i tim iz Rovvetta trebali su ispitati djelovanje krumpira na zdravlje takora. Genetski modificirani krumpiri ve su se prodavali i konzumirali u Sjedinjenim Dravama. U njihov DNK prenesen je gen iz bakterije tla slian Bacillusu anthraxu. Pod utjecajem umetnutog gena krumpi ri su stvarali svoj vlastiti insekticid-otrov Bacillus thuringiensis ili Bt. Kad bi kukci, na svoju nesreu, pojeli neko od ovih genetski modifi ciranih uda, Bt koji stvara svaka stanica u biljci ubrzo bi ih ubio. Isti geni koji stvaraju Bt bili su preneseni i u DNK kukuruza i pamuka, koji su se takoer prodavali i konzumirali u SAD-u, a U.S. Environmental Protection Agency (amerika Agencija za zatitu okolia) sve ih je slubeno klasificirala kao pesticide. Meutim, U.S. Food and Drug Administration - FDA (Amerika uprava za hranu i lijekove*) jasno je stavila do znanja kako vjeruje da su genetski modificirane biljke sigurne te kako imaju slinu prehrambenu vrijednost kao one koje nalazimo u prirodi. Ta je pretpostavka kamen temeljac ame rike politike, koja je dopustila da se milijuni hektara CM kultura posiju, prodaju i pojedu bez prethodnog ispitivanja. Pusztaijev tim modificirao je biljku krumpira da stvori drugi pesticid - lektin, prirodni insekticidni otrov koji neke biljke proizvode kako bi otjerale kukce. Arpad Pusztai proveo je gotovo sedam go dina istraujui svojstva lektina. Bio je vodei svjetski strunjak za lektine i znao je kako je bezopasan za ljude. Zapravo, u jednom od svojih objavljenih istraivanja nahranio je takore sa 800 puta vie lektina od koliine koju su CM krumpiri trebali proizvoditi i nije bi lo vidljivih oteenja. Stoga, nahranivi takore krumpirima koji su proizvodili lektine, nije oekivao nikakve probleme. No, ono to su on i njegov tim otkrili okiralo ih je. Prvo, preh rambeni sastav nekih CM krumpira znatno se razlikovao od genet* op. ur. U nastavku teksta za Upravu za hranu i lijekove koristi se i izraz Uprava i kratica FDA.

ski nemodificiranih sorti od kojih su potjecali, iako su uzgojeni u identinim uvjetima. Na primjer, jedna sorta GM krumpira sadra vala je 20 posto manje bjelanevina od sorte od koje je potekla. Drugo, ak su se prehrambene vrijednosti GM krumpira koji su potjecali od iste sorte i koji su uzgajani u identinim uvjetima meu sobno razlikovale. Da su rezultati Pusztaijevog ispitivanja bili ogranieni samo na te injenice, to bi bilo dovoljno da potkopa cijeli proces ozakonjenja GM hrane. Politika FDA temeljila se na pretpostavci da je genetski modificirana hrana stabilna, odnosno da razine hranjivih tvari ne bi smjele varirati. Ali ova otkria potpuno su zasjenila Pusztaijeva druga, jo vie zabrinjavajua otkria. Otkrio je kako su takori, koji su jeli GM krumpire, imali oteeni imuni sustav. Njihova bijela krvna zrnca reagirala su sporije od bijelih krvnih zrnaca takora koji su jeli genet ski nemodificiranu hranu, zbog ega su postali osjetljiviji na zaraze i bolesti. I drugi organi povezani s imunim sustavom, timus (prsna lijezda) i slezena, pokazivali su neka oteenja. U usporedbi sa takorima iz kontrolne skupine, koji su jeli genetski nemodificiranu hranu, neki od takora hranjenih GM hranom imali su manje i sla bije razvijen mozak, jetru i testise. Drugi takori imali su poveane organe, izmeu ostalih guterau i crijeva. Neki su pokazivali djelo minu atrofiju jetre. Pored toga, znaajne strukturalne promjene i razmnoavanje stanica u elucu i crijevima takora koji su jeli GM hranu ukazivale su na poveanu mogunost razvoja raka. Nakon samo deset dana na takorima su zamijeeni ozbiljni zdravstveni poremeaji. Neke od tih promjena bile su prisutne i nakon sto deset dana (razdoblja koje odgovara razdoblju od deset godina ljudskog ivota). U pripremi prehrane Pusztai je, kao i uvijek, bio temeljit. Izvrio je usporedbe izmeu takora koji su jeli GM krumpire, prirodne krumpire i prirodne krumpire zainjene istom koliinom istog lekti27

26

na koji se nalazio u CM krumpiru. Istraivai su pripremali krumpir na razliite naine-sirov, kuhan i peen, a mijenjali su i njegovu koli inu u prehrani. Mijenjali su i ukupni sadraj bjelanevina u prehrani i sve te varijante ispitali su tijekom razdoblja od deset i sto deset dana. Ove protokole ispitivanja temeljito je provjerio i odobrio vladin ured za fondacije i bili su u skladu s nekoliko objavljenih istraivanja. Na kraju, samo su takori koji su jeli GM krumpire patili od oz biljnih negativnih posljedica. Iz postojeih dokaza bilo je jasno da lektini nisu glavni uzrok zdravstvenih problema. Neki uinak samog procesa genetskog inenjeringa prouzroio je oteenja organa te naruio zdravu imunu funkciju kod adolescentnih takora. Primi jenili smo istu metodu genetskog inenjeringa kakvom se koriste prehrambene kompanije", objasnio je Pusztai. Znao je da njegovi rezultati ukazuju na to kako CM hrana, koja je ve odobrena i koju svakodnevno jedu stotine milijuna ljudi, mo da uzrokuje sline zdravstvene probleme i kod ljudi, osobito djece. Naao se u stranoj situaciji. Znao je da bi njegove krumpire, da su bili podvrgnuti istim povrnim istraivanjima i procesu odobra vanja koji su proli GM rajice, soja i kukuruz, ACNFP odobrio bez ikakvih problema. Zavrili bi na policama supermarketa i u tavama diljem svijeta. A znao je i to kako povrna istraivanja obavljena na CM raji cama, soji i kukuruzu nisu mogla otkriti ozbiljne probleme s kojima se on suoio. Nadalje, ako bi se kod ljudi javljali problemi slini problemima kod takora, mogle bi proi godine prije nego to se otkriju, a malo je vjerojatno da bi netko posumnjao kako je njihov uzrok GM hrana. Otkrio sam injenice koje su mi ukazivale na to kako postoje ozbiljni problemi s transgenom hranom", rekao je Pusztai. Vjerojat no bi prole dvije do tri godine prije nego bi ti znanstveni radovi bili objavljeni, a ta se hrana ve nalazila u trgovinama bez temeljitog biolokog ispitivanja poput naeg na CM krumpiru."3 Kad bi ekao 28

toliko dugo, mislio je, tko zna kakve bi ozbiljne posljedice mogli pre trpjeti potroai koji nita ne slute. Dok je razmiljao o ovim implikacijama i skupljao svoja otkria kako bi ih objavio, javili su mu se novinari britanske televizijske emi sije World in Action. Nestrpljivo su oekivali znanstveno miljenje o sigurnosti genetski modificirane hrane, a osobito su eljeli uti dr. Pusztaija. Znali su kako je njegov tim jedini u svijetu vrio temeljita ispitivanja CM hrane. Njihov zahtjev razrijeio je Pusztaijev unutarnji sukob. Tradicio nalni kodeks znanstvene prakse nalagao je da uti o svojim otkrii ma sve dok ih ne predstavi na konferenciji ili objavi u nekoj publi kaciji. No, njegov etiki kodeks nalagao mu je da odmah upozori javnost na svoja otkria. Pusztaija je ohrabrila i injenica da je njegovo istraivanje finan cirano iz dravnog prorauna. Britanski porezni obveznici izdvojili su 1.6 milijuna funti za ovo istraivanje u Rovvettu. Oni su to platili", rekao je. Znao je i to da e mu intervju pruiti priliku za saetak u trajanju od samo dvije do tri minute to nee omesti detaljniju obja vu u znanstvenom radu.3 Traio je odobrenje od Jamesa, koji ga je dodatno ohrabrio. Meutim, obojica su se sloila kako ne bi trebao objaviti detaljne rezultate, budui da e biti opisani u njegovom znanstvenom radu. James je rekao slubeniku za odnose s javnou Instituta Rovvett da se pridrui Pusztaiju na snimanju u studiju. Pusztaijev intervju trajao je oko dva sata, a na kraju je skraen na 150 sekundi. U krajnjoj verziji ostala je Pusztaijeva izjava kako je ui nak eksperimentalnih GM krumpira na takore bila lagana retardaci ja rasta i oteenje imunog sustava. Jedan od genetski modificiranih krumpira nakon sto deset dana oslabio je imuni sustav takora". Na pitanje bi li sam jeo GM hranu, odgovorio je: Kad bih imao izbor, sigurno je ne bih jeo dok ne vidim barem jednako kvalitetne eksperimentalne dokaze poput onih koje mi dobivamo za nae 29

genetski modificirane krumpire. Vjerujem da bi se takva tehnologi ja mogla upotrijebiti u opu korist. A kad bi genetski modificirana hrana bila sigurna, tad bismo uinili veliku uslugu naim blinjima. vrsto sam uvjeren u to i to je jedan od glavnih razloga zbog kojih zahtijevam da se postroe pravila, da se postroe standardi." Dodao je: Uvjeravaju nas kako je apsolutno sigurna, kako GM hranu moemo jesti cijelo vrijeme i kako nam nimalo ne moe te titi. No, kao znanstvenik koji prouava to podruje i aktivno radi na njemu, smatram kako je vrlo, vrlo pogreno upotrijebiti nae sugraane kao pokusne kunie. Pokusne kunie moramo pronai u laboratoriju."4 Znao je da e njegovi komentari uzburkati javnost, ali nije ni u snu mogao pojmiti razmjere kontroverzije koju e izazvati.

izjavu britanskim medijima. Novinari su odmah poeli nazivati zbog ega je Pusztai ostao budan do ranih jutarnjih sati. Kad sam doao na posao, Institut je ve bio bombardiran sva kojakim pitanjima novinara, kao i britanskog Ministarstva poljop rivrede i ribarstva, koje nije bilo obavijeteno o intervjuu", pria Pusztai. No, do sredine jutra telefoni su utihnuli. Pusztai je najprije po mislio kako je strka gotova i kako se moe vratiti na posao. Kasnije sam otkrio kako su mi zaepili usta do jedanaest sati prije podne", sjea se Pusztai. Direktor je sve preuzeo na sebe, sav posao odno sa s javnou. Preusmjerio je telefon iz mog ureda na svoj telefon i presretao faksove i elektronsku potu, tako da nam se ak ni na sin nije mogao javiti." U meuvremenu je profesor James uivao u dotad nevienoj popularnosti. Bio je na televiziji svakih desetak minuta. Iznosio je svoje tumaenje vanosti ovog rada - tvrdio je kako je rije o gole mom napretku u znanosti", prisjea se Pusztai. Pokuao je iskoris titi svaki, i najmanji djeli te popularnosti." Tog je jutra ak izdao priopenje za javnost o istraivanju tima, a da nije razgovarao s Pusztaijem. Za daljnje informacije javite se dr. Phillipu Jamesu, pisalo je. Mislio je kako je to sjajno i kako e postati svjetski poznat", rekao je Pusztai. Imao je razloga za velika oekivanja. Tony Blair, britanski premi jer, zatraio je od njega nacrt nove agencije za prehrambene stan darde - britansku verziju amerike FDA, samo to bi se iskljuivo bavila hranom. To je trebala biti prestina agencija sa 3000 zaposle nika i svi su pretpostavljali kako e upravo prof. dr. Phillip James biti njezin prvi direktor - to je vaan politiki poloaj. inilo se kako se James namjeravao okititi jo jednim perom, a moda i impresionirati svojeg budueg efa Tonvja Blaira. Upravo zato je preuzeo odnose s javnou i sam poeo dijeliti informacije o istraivanju krumpira. 31

Erupcija u medijima
Za razliku od gotovo potpunog nedostatka informacija o GMO-u u SAD-u, u Velikoj Britaniji kontroverzija je ve lagano kljuala. Korporacija Monsanto, biotehnoloki div, u novinama je na cijelim stranicama objavljivala reklame koje su naglaavale pozitivne strane GM hrane i pokuavale preobratiti nepovjerljivu javnost. S druge strane, vanije su novine objavljivale lanke i urednike komentare koji su optuivali reklame da zavode javnost lanim tvrdnjama. U novinama su citirani znanstvenici koji su izraavali sumnje u vezi sa sigurnou hrane. A javnost je ve bila uzdrmana posljedicama kravljeg ludila, bolesti koja je prouzroila smrt nekoliko ljudi usprkos ranijim uvjeravanjima vlade kako nema opasnosti. Na to plodno tlo pala je Pusztaijeva bomba. U nedjelju 9. kolovoza 1998. godine, dan prije prikazivanja emi sije World in Action, televizijska je postaja prikazivala reklamne na jave intervjua naglaavajui neke Pusztaijeve tvrdnje i potiui slua telje da pogledaju emisiju idueg dana. U pono je takoer uputila 30

Problem je bio u tome to je bio u krivu. Informacije koje je da vao tisku, pisao u priopenju za javnost i izgovarao na televiziji bile su netone. Nije se potrudio provjeriti ih kod Pusztaija ili bilo kojeg lana njegovog tima. Najvea od njegovih pogreaka bila je izjava o tipu lektina koji je upotrijebio istraivaki tim. Oni su modificirali krumpir tako da pone proizvoditi lektin iz visibabe, CNA, za koji se znalo da je pot puno bezopasan za takore i ljude. No, lektin koji je opisivao James bio je konkanavalin A" - dobro poznati otrovni imunosupresor iz jedne tropske mahunarke sline grahu. Njegova pogreka potpuno je zavela javnost. Koga briga to je dolo do retardacije takora jer im je davan krumpir genetski obliko van za proizvodnju poznatog otrova? Priopenja za javnost otkrila su da je to ono to otrovi ine - u emu je problem? Krumpir se nije nalazio u trgovinama i nikada nee. No, Pusztaijev lektin bio je bezopasan. Jamesova pogreka zao bila je puno vaniji problem - oteenja organizma takora nisu nastala od lektina, nego od istog procesa genetskog inenjeringa kojim se proizvodila GM hrana koju su svi jeli. Do ponedjeljka poslijepodne Arpad i Suan otkrili su kako su njihovi telefoni preusmjereni kako bi James sam razgovarao s novinarima. A do veernjeg emitiranja emisije shvatili su kako je tis ku ispriao pogrenu priu. Znanstvenici su u utorak nekoliko puta pokuali doi do njega kako bi mu rekli da medijima daje pogrenu informaciju, ali izbjegao je svaki pokuaj. Pusztaijevi nisu mogli dop rijeti do njega, a nitko nije mogao doprijeti do njih. Naa frustracija rasla je iz sata u sat", pria Pusztai. Cijelo je vrijeme davao priopenja za javnost, pojavljivao se na televiziji i vid jeli smo kako pria gomilu gluposti. Zato je moja supruga odluila zaustaviti to glupo dezinformiranje." Pomou tima napisala je sae tak pravih rezultata istraivanja. Ograniila ih je na dvije stranice. 32

Znali smo kako ga nikada nee proitati ako tekst bude dugaak", kae Pusztai. Napokon su uspjeli dogovoriti sastanak s Jamesom u utorak u tri sata poslijepodne, lako James nije pozvao Arpada na sastanak, on je otiao u Jamesov ured zajedno sa Suan, njihovim imunologom, voditeljem odjela i zamjenikom direktora. Suan je Jamesu predala saetak. Svi su zautjeli dok je itao dvije stranice. Pusztai je gledao kako se na njegovom licu pojavljuje oaj kad je shvatio da prenosi pogre nu informaciju. Proitavi saetak, tiho je rekao: Ovo mi je najgori dan u ivotu." U tom trenutku svi smo se sloili da na, na rijeima dobar, zam jenik direktora, napie mnogo krau verziju koja e biti objavljena u tisku idueg jutra, tako da cijela stvar bude zasnovana na vrstim znanstvenim temeljima. Tako smo se rastali s profesorom Jamesom. Sljedeeg jutra trebali smo se opet sastati", pria Pusztai. Sljedeeg dana Pusztaijevi su doli na posao vjerujui da e se istina napokon saznati. Kad su ih pozvali na sastanak, Arpad Pusz tai oekivao je da e na ogled dobiti ispravljenu verziju. Ali uavi u prostoriju, otkrio je da je tamo okupljena cijela uprava. Profesor James govorio je na drukiji nain od proteklog dana. Zapravo, Pusz tai ga nikada nije uo da tako govori. Rekao je kako u biti suspendiran i kako e provesti reviziju te nakon toga prisiliti me da odem u mirovinu", pria Pusztai. A moje umirovljenje nije ovisilo o rezultatima revizije." Institut je blokirao raunala tima i zaplijenio sve biljeke i podat ke istraivanja, kao i sve ostalo povezano s pokusima genetski modi ficiranih organizama. Istraivanje je obustavljeno, a tim rasputen. Bila je to velika promjena njegovog stava", kae Pusztai. Ras tali smo se u utorak, u pet poslijepodne, a u srijedu ujutro ja sam iznenada suspendiran. I to je uinila osoba koja je tijekom dva dana na sebe posve preuzela odnose s javnou jer mu se u tom trenutku 33

takav potez uinio korisnim za njega samog i Institut. Dogodilo se neto vrlo ozbiljno -jedino se tako mogla objasniti ova nagla prom jena u njegovom stavu i izjavama." Pusztai nije bio siguran to je potaknulo ovu promjenu, ali naga ao je. Najvjerojatnije je netko izvrio politiki pritisak." U svojim intervjuima i priopenjima za javnost tijekom prethodna dva dana James je hvalio istraivanje koje je kritiziralo nain ispitivanja GM hrane koja se ve nala u prodaji. Predlagao je i provoenje daljnjih istraivanja (po mogunosti u Institutu Rovvett). No, istie Pusztai: Nije tajna da britanska vlada, osobito Tony Blair, zagovara biotehnoloku industriju." Pusztaijeva je teorija da je James, Blairov prvi kandidat za proelnika vane dravne slube, iznenada zabrljao. Dva dana zastupao je neto to nije bilo u skladu s vladinom politikom. Postoje neki nepotvreni izvjetaji", objanjava Pusztai, kako su u kasno poslijepodne jedanaestog iz Dovvning Streeta, iz premi jerova ureda, upuena dva telefonska poziva ", koja je proslijedio re cepcionar Instituta. (Prema britanskom tisku, sam Tony Blair primio je poziv Billa Clintona, koji je na njega vrio pritisak da osnai pot poru GM hrani).5 Bilo da je Jamesovu promjenu potaknula premijerova naredba, bilo neto drugo, Pusztaijeva suspenzija je bila Jamesova prilika da zatiti svoj ugled. Da je izdao ispravljeno priopenje i priznao kako je davao pogrenu informaciju, njegova ast bila bi ozbiljno naru ena.

LU

No Pusztai je uskoro primio dva prijetea pisma od profesora Jamesa, napisana 18. i 20. kolovoza, koja su otjerala novinare ispred Pusztaijevih vrata. Direktor se pozvao na moj ugovor kojim me podsjetio na zabranu govorenja." Objasnio je kako nije smio davati nikakve izjave bez pismenog doputenja direktora." Pusztai je bio i te kako svjestan velikih iznosa koji su dolazili u Institut u obliku dravnih poticaja i istraivakih ugovora. Kad bi James dokazao kako je Institut Rowett izgubio projekt zbog Pusztai jevih izjava, mogao ga je tuiti za velike novane iznose. Da sam neto rekao nekom novinaru, ili bilo kome drugome, izveli bi me na sud i Institut bi od mene zahtijevao znatno obetee nje jer sam djelovao protiv njegovih interesa." Nisam ba bio u cvijetu mladosti", kae Pusztai. Bio sam na zalasku karijere i suspendiran. Imao sam neto uteevine i kuu za koju sam radio cijeli ivot. Dakle, nisam bio bogat, a i sami znate koliki su sudski trokovi. Odluio sam zautjeti." I njegova supruga, koja je takoer imala ugovor s Institutom Rovvett, bila je uutkana. Zaepivi usta Pusztaijevima, stroj za odnose s javnou Instituta se zahuktao. Izneseno je niz priopenja za javnost, koja su ponekad bila i proturjena, ali svima je zajednika svrha bila diskreditiranje Pusztaija i njegovih rezultata. Formalni razlog suspenzije dr. Pusztaija bila je injenica da je javno objavio rezultate istraivanja prije nego to su ih pregledali drugi znanstvenici, kao to zahtijeva Institut Rovvett. Meutim, tisak nije saznao kako je direktor James s entuzijazmom odobrio Pusztaiju razgovor s tiskom i ak ga nakon emisije nazvao kui kako bi mu estitao. Nadalje, emisija je snimljena sedam tjedana prije nego to je prikazana. ak i da je direktor imao neto protiv prikazivanja, imao je punih sedam tjedana da to sprijei. Priopenja za tisak, koja je izdao Institut Rovvett, govorila su ka ko su rezultati dr. Pusztaija bili pogreni jer je pomijeao rezultate razliitih istraivanja. Drugi izvjetaji pokuali su ga prikazati kao 35

< 2 * -

Sezona lova je otvorena


Tisak je bio nezasitan. Novinari i reporteri gotovo su se gurali na prilazu do nae kue", pria Pusztai. Nisam mogao izai iz kue jer su nas opsjedali. Njemaka televizija svakog je sata izvjetavala o novim zbivanjima. Cijela stvar me posve izbacila iz kolosijeka. Znao sam da ono to sam rekao nee biti lako prihvaeno, ali ovakva je reakcija jednostavno bila previe za mene." 34

senilnog i zbunjenog starca, ili kao zbrkanog" i na rubu kolapsa". James ga je opisao kao da je apsolutno zgroen. Dri ruke u zraku i ispriava se." Druga priopenja tvrdila su kako istraivanje uope nije prove deno na CM krumpirima, nego na mjeavini prirodnih krumpira i lektina. Takoer su ukazivala na to da je kvaliteta istraivanja dr. Pusztaija manjkava istiui kako CM krumpiri nisu bili namijenjeni prehrani. lanak objavljen u publikaciji Instituta, koji je napisao di rektor Biolokog instituta, otiao je jo dalje. Optuio je Pusztaija da je lairao rezultate, ,,a do tog je stava doao", kae Pusztai, da nije ni jednom vidio moje radne rezultate."
7 6

Rupa u zakonu
Tijekom tog razdoblja Pusztaiju su vodei znanstvenici diljem Euro pe slali upite. Godinama su suraivali s njim i nisu ih zavarali izvje taji o pogrekama u radu i senilnosti. Htjeli su uti istinu. Meutim, dok mu je Rovvett pred oima mahao sudskom tubom, nije im mogao rei ono to zna. No, tad je otkrio rupu u zakonu. Ugovor s Institutom Rovvett nije mu branio da govori o neobjavljenim istraivanjima s drugim znanstvenicima. Razmjena informacija stara je i uhodana tradicija u znanstvenim krugovima. Teoretski je mogao podijeliti svoje rezulta te s vrhunskim znanstvenicima, pod uvjetom da ih ovi ne objave. Na putu mu je stajala jo jedna velika prepreka. Zaplijenili su nae podatke", pria Pusztai. Nisam se mogao osloniti na svoje pamenje, jer znanost je vrlo precizna. Kad bih rekao neto na teme lju sjeanja i kad bi se kasnije pokazalo kako to nije potpuno tono, bio bih stvarno upropaten." Krajem studenog dobio je priliku. Kao odgovor na neto to je postala golema medijska proturjenost, britanski parlament zatraio je od Jamesa da poalje na procjenu svoje dokaze protiv Pusztaija i da svjedoi pred odborom Gornjeg doma. James je shvatio kako e od Pusztaija vjerojatno traiti da se brani i kako e trebati podatke. Takoer se sjetio kako ugovor Instituta sa zaposlenicima naglaava da, u sluaju revizije, optuenik" ima zakonsko pravo odgovoriti na otkria revizije - sluei se podacima. Institut je teka srca poslao Pusztaiju neke, ali ne i sve zaplijenjene podatke. Pusztai je sad mogao odgovoriti na zahtjeve svojih kolega znanstvenika. Poslao im je nacrt i rezultate istraivanja, primjerak izvjetaja revizije iz Rovvetta i njegov odgovor na to. Podaci su bili zapanjujui do te mjere da je dvadeset troje znanstvenika iz trinaest zemalja odluilo osnovati vlastiti nezavisni odbor kako bi izvrili for malni struni pregled i poslali izvjetaj britanskom parlamentu.

Ljudi iz Instituta nadali su se kako e se izvui laima jer su zna li da im na njih ne mogu odgovoriti", kae Pusztai. Neosporavane lai o njegovim pogrekama" bile su razglaene po cijelom svijetu i navele su ljude da pomisle kako njegova upozorenja povezana s CM hranom nemaju znanstvenu osnovu. Times je objavio lanak Laboratorij priznaje kako je znanstvena uzbuna zbog krumpira lana".8 Drugi naslov iz Scottish Daily Recorda i Sunday Maila glasio je: Doktorova udovina pogreka".9 Pusztaijev ugled i ast bili su uniteni. James nije djelovao sam. Izabrao je skupinu znanstvenika koji su proveli reviziju Pusztaijevog rada. Vrlo je znakovito to to znan stvenici koje je izabrao nisu bili nutricionisti. Nevjerojatno je to je nutricionistiki institut izabrao ne-nutricioniste za takvu reviziju", kae Pusztai. tovie, znanstvenici nisu dobili cjelovite podatke, cijelu su reviziju proveli za jedan dan i uope se nisu savjetovali s Pusztaijem. Saetak njihovog izvjetaja objavljen je 28. listopada. Tvrdilo se kako Pusztaijevo istraivanje sadri vane nedostatke. Meutim, cje loviti izvjetaj nikad nije javno objavljen. Kako bi se sprijeilo istjeca nje informacija, tiskano je samo deset kopija. ak ni predsjedavajui skupine koja je napisala izvjetaj nije dobio svoj primjerak. 36

Odbor je analizirao Pusztaijeve podatke i Rovvettov izvjetaj. Dana 12. veljae 1999. godine, dvadeset troje znanstvenika objavilo je memorandum u kojem je stajalo kako je Rovvettov izvjetaj birao i tumaio samo one rezultate koji opovrgavaju Pusztaijeve zaklju ke, dok je selektivno zanemarivao mnogo vanije podatke. Usprkos toj pogreci, nezavisni je odbor zakljuio da podaci analizirani u izvjetaju revizije, ipak vrlo jasno pokazuju kako je transgeni CNA krumpir imao znaajan uinak na imune funkcije i kako je ve to dovoljna potvrda tvrdnji dr. Pusztaija." Nadalje, izjavili su kako bi podaci izvjetaja revizije zajedno s materijalom dr. Pusztaija zapra vo bili prikladni za objavljivanje u strunom asopisu. U izvjetaju je stajalo: lako su neki rezultati preliminarni, dovoljni su da opravdaju dr. Pusztaija, jer pokazuju kako je konzumacija GM krumpira kod takora dovela do znaajnih razlika u teini organa i potisnula limfocitne (imune) reakcije u usporedbi s kontrolnom skupinom."10 Odbor znanstvenika takoer je zatraio moratorij na prodaju genetski modificirane hrane. Kontroverza se opet rasplamsala. Izvjetaj objavljen dva dana poslije razotkrio je kako je tvrtka Monsanto dala Institutu Rovvett 140000 funti prije nego to je sve prekinuto, to je dolilo jo goriva medijskoj vatri. Pod intenzivnim pritiskom medijski popraenog skandala, bri tanski je parlament pozvao Pusztaija da pred Odborom za znanost i tehnologiju Donjeg doma predstavi dokaze. Zahtjev Parlamenta nadjaao je ugovor s Rovvettom - James je bio prisiljen ukinuti zab ranu govora. To se dogodilo 16. veljae - na dan kad su Pusztaijevi neoekivano ugostili trideset novinara u svojoj dnevnoj sobi.

sa Nevv York Times Sunday Magazine predstavila je Bt krumpir koji proizvodi insekticid te nain na koji je proao birokraciju FDA-e i EPA-e i doao na trite bez temeljitog ispitivanja. Vee televizijske kue sljedeeg su tjedna objavile priu o GM hrani, ali nakon toga mjesecima se nije nita ulo. Meutim, u Velikoj Britaniji i dijelovima Zapadne Europe, esti medijski izvjetaji izazvali su sve vea zaziranja javnosti od GM hra ne. Izvjetaj iz listopada 1998. godine, koji je Stan Greenberg na temelju anketa pripremio za tvrtku Monsanto, a koji je procurio u javnost, glasio je: Najnovije istraivanje pokazuje trajni pad javne podrke biotehnologiji i GM hrani." Greenberg, koji je proveo anke te o stavovima javnosti prema predsjedniku Clintonu, Tonvju Blairu i njemakom kancelaru Gerhardu Schroederu, napisao je: ,,U sva kom trenutku provoenja ovog projekta mislili smo kako smo bili na najnioj toki i kako e se javno miljenje stabilizirati, ali oito nismo bili u pravu jer jo nismo postigli tu toku... Prije godinu dana nega tivno je miljenje imalo 38 posto ispitanika, u svibnju 44 posto, da bi do dananjeg dana ta brojka narasla na 51 posto. Treina javnosti sada je krajnje negativno raspoloena - do 20 posto."11 Kad je tisak napokon uo istinu o istraivanjima na krumpiru izravno od Pusztai ja, njihovi izvjetaji dodatno su potaknuli taj rast. Mediji su podivljali. U tom treem tjednu veljae 1999. godine, o genetskom inenjeringu napisano je vie od 1900 novinskih stu paca. Jedan je urednik izjavio: Za samo tjedan dana zastraivanje 12 hranom preraslo je u otvoreni rat." Tijekom veljae je britanski tisak objavio vie od 700 lanaka o GMO-u.13 Kolumnist u asopisu Nevv Statesman napisao je: Proturjenost genetskog inenjeringa podijelila je drutvo na dva zaraena bloka. Svi oni koji genetski modificiranu hranu vide kao zastraujuu stvar - 'Frankensteinovu 14 hranu' - okomili su se na njezine branitelje." Meu braniteljima je bilo britansko Kraljevsko drutvo, organi zacija koja je ukljuivala mnoge znanstvenike koji su napad na GM 39

Bitka za javno mnijenje


I dok su europski mediji bili gladni kontroverznih pria o GM hrani, vanije novine u SAD-u objavile su samo nekoliko lanaka o tome. Dana 25. listopada 1998. godine, naslovna pria u prilogu asopi38

hranu promatrali kao prijetnju njihovom financiranju i izvoru priho da. Dana 23. veljae devetnaest lanova Drutva objavilo je pismo u dnevnim novinama The Daily Telegraph i Guardian u kojem su kritizirali istraivae koji su pokrenuli krizu s CM hranom objavivi otkria koja nisu pregledali njihovi kolege". Dva tjedna kasnije, kad su Pusztai i James svjedoili pred Odbo rom Donjeg doma, James je optuio Pusztaija zato to je raspravljao o neobjavljenom istraivanju. No, jedan lan Parlamenta, dr. VVilliams ga je izazvao: Ovdje imamo pravi problem, a to je vaa izjava kako se ne smije raspravljati o neobjavljenom radu; koliko je meni poznato, svi dokazi predoeni savjetodavnom odboru (koji odobrava CM hranu za ljudsko konzumiranje) dolaze iz komercijalnih kompanija i svi su neobjavljeni. To nije demokratski, zar ne? Ne moemo razgovarati o dokazima jer nisu objavljeni; nema objavljenih dokaza. Dakle, mi u cijelosti preputamo savjetodavnom odboru i njegovim cijenjenim lanovima da donose sve odluke u nae ime, jer svi dokazi dolaze, jednostavno i dobronamjerno, od komercijalnih kompanija? Ovdje postoji jasan manjak demokracije, zar ne?" Te je dodao: Kako e ira javnost odluiti o sigurnosti CM hrane, kada o tome nita nije objavljeno?"
15

kom kuanstvu", izvijestile su dnevne novine Independent?6 Nestle je istu stvar objavio idueg dana, kao i veliki lanci supermarketa kao to su Tesco, Sainsburv, Safeway, Asda i Somerfield. I McDonalds i Burger King najavili su kako e ukloniti CM soju i kukuruz iz svojih namirnica u europskim trgovinama. Na kraju, u C M O taboru nije ostala nijedna velika maloprodajna kompanija i sve su one, koje su prele u drugi tabor, bile prisiljene potroiti milijune dolara za popunjavanje zaliha genetski nemodificiranim kukuruzom, sojom i njihovim derivatima, kao i za prilagodbu recepata iz kojih su posve iskljuili proizvode od kukuruza i soje. (Europska unija prihvatila je zakon kojim se zahtijeva da se sva hrana koja sadri vie od 1 posto GM sastojaka oznaava. Veina europskih proizvoaa eliminirala je GM sastojke kako bi izbjegla oznaku. Dana 2. srpnja 2003. godi ne europski je parlament donio odluku o smanjenju tog postotka na 0.9 posto.)

Znanost u interesu korporacija


Budui da se radilo o milijardama, biotehnoloka industrija oajni ki je pokuavala suzbiti pobunu protiv GM hrane. Morala je neto uiniti i to brzo. No korporacije, osobito Monsanto, nisu se smjele izravno braniti. Svi nas ovdje mrze", priznao je Dan Verakis, Monsantov glasnogovornik za Europu. On se naao pod svjetlom reflek tora nakon to je 21. veljae u dnevnim novinama The Observer objavljen lanak pod naslovom: Proturjenost oko hrane: ovjek s najgorim poslom u Britaniji".17 Zaista, Norman Baker, lan britanskog parlamenta i pripadnik liberalnih demokrata, u oujku je izjavio u Donjem domu kako je Monsanto javni neprijatelj broj jedan". Te je dodao: Oni insistiraju na ukidanju prava potroaa na izbor, na ruenju izabranih vlada te na nametanju svojih odvratnih proizvoda svjetskom stanovnitvu." Zahtijevao je da se aktivnosti korporacije ponu smatrati protuza konitim.18 41

lako je vladajua stranka u Parlamentu bila prilino za GMO, lanovi Odbora optuili su Jamesa za izdavanje priopenja za jav nost o istraivanju o kojemu nita nije znao te za netono opisivanje lektina koji se koristio u istraivanju. Pusztaijev ugled bio je jo vie oien kad je James priznao kako nije sumnjao da je Pusztai ikad poinio nekakvu prijevaru ili prekraj. U travnju 1999. godine britanska prehrambena industrija popus tila je pod pritiskom potroaa. Unilever, najvei proizvoa hrane u Engleskoj, najavio je kako e ukloniti CM sastojke iz svojih proizvo da koji se prodaju diljem Europe. Ta je najava pokrenula tjedan da na dug stampedo vodeih kompanija - dobro poznatih imena u sva40

u Monsanto i industrija oito su morali djelovati putem posred nika. A sudei po Creenbergovom dokumentu koji je procurio u javnost, imali su prijatelje na visokim poloajima. Izvjetaj je otkrio kako je strategija Monsanta pridobivanje drutveno-ekonomske eli te" koju ine lanovi Parlamenta i vii dravni slubenici".19 No, pokazalo se kako nesklonost Normana Bakera prema Monsantu ne dijele voe vladajue Laburistike stranke. Prema izvjeta ju objavljenom u asopisu Globe and Mali u veljai 1998. godine, otkad je Laburistika stranka preuzela vlast godinu dana ranije, vla dini slubenici i ministri susreli su se 81 put s predstavnicima kompa nija koje proizvode GM hranu (23 puta samo s Monsantom)". Trud korporacija i te kako se isplatio. Vie od 22 milijuna dolara odvoje no je za pomo britanskim biotehnolokim tvrtkama",20 a dunosni ci vlade besramno su podravali biotehnologiju. Meutim, sad su se i oni nali u nevolji. Veina njihovog izbor nog tijela protivila se biotehnologiji. Prema ministrovu ispitivanju javnog mnijenja, samo 35 posto Britanaca vjerovalo je vladi do te mjere da joj dopusti donositi biotehnoloke odluke u njihovo ime". Ljudi nisu vjerovali da e njihova vlada dati iskrenu i uravnoteenu informaciju o razvoju biologije i zakonskim regulativama". A samo 1 posto javnosti smatralo je kako je CM hrana dobra za drutvo".21 Ugled vlade u vezi s tom temom neprestano se ruio. Na prim jer, usprkos njezinim tvrdnjama kako je CM hrana potpuno bezopas na, izvjetaj koji je poetkom godine procurio u javnost pokazao je kako nije potpuno sigurna u to. Savjetodavni odbor za novu hranu i procese (ACNFP) u tajnosti je razgovarao s direktorima supermarketa koji su imali pristup podacima o kupnji hrane oko 30 milijuna kupaca koji su se koristili karticama lojalnosti" supermarketa. Po mou podataka o kupcima Odbor je htio provjeriti baze podataka ministarstva zdravstva kako bi otkrio jesu li oni koji jedu GM hranu skloniji obolijevanju. Istraivanje je posebice trailo veu uestalost djejih alergija, raka, deformacija novoroenadi i hospitalizacija." 42
22

Procurivi u javnost, izvjetaj je posramio vladu koja je odustala od planova nadzora. No, dunosnici vlade pripremali su inicijativu kojom e povratiti povjerenje javnosti u GM hranu. Prema tajnom dokumentu do kojeg su dole nedjeljne novine Independent on Sunday, ministar zdravstva, ministar okolia i ministar za sigurnost prehrambenih proizvoda sastali su se 10. svibnja i pripremili zauujue detaljnu strategiju za jaanje podrke" GM hrani. Jedna od glavnih namjera ministara", pisalo je u lanku, bilo je obezvreivanje rezultata istra ivanja dr. Arpada Pusztaija." Ministri su nekako unaprijed znali kako e tri pro-biotehnoloka izvjetaja koja su trebala izai u svibnju - izvjetaji Kraljevskog dru tva, Odbora Donjeg doma Parlamenta i ACNFP-a - napasti Pusztai ja. Stoga su planirali potaknuti znanstvenike, koji podravaju bioteh nologiju, da nastave odbacivati njegov rad nakon njihove objave. Znanstvenici, koje je Ured za znanost i tehnologiju paljivo izabrao, isto su tako trebali iskoristiti tu priliku te podrati Kljune poruke vlade", od kojih je jedna bila uvjeravanje javnosti kako industriji tre ba dati vremena za razvoj i demonstraciju moguih koristi od CM proizvoda". Prema listu Independent on Sunday, mnogi od tih tzv. nezavisnih" strunjaka, koje su ministri eljeli imati na raspolaga nju za davanje intervjua medijima i pisanje lanaka",23 sluajno su se nali na platnim listama - izravno ili neizravno - biotehnolokih kompanija."24 Nadalje, i sami ministri odluili su se esto pojavljivati u me dijima, kako bi izravno govorili istim glasom" narodu. Ministar zdravstva ponudio se da napie lanak koji e biti objavljen u ime premijera. Planirali su organizirati sustav koji e trenutno reagirati na napade 'aktivista i drugih angairanih skupina'". Osim toga, plani rali su zatraiti potporu Kraljevskog i drugih drutava, kako je pisalo u dokumentu ...koja e nam pomoi ispriati uvjerljivu priu". 23 43

^ 2 2

Sve je trebalo zapoeti s tri izvjetaja koja bi branila biotehnoloku industriju te napala Pusztaija, a koja su trebala biti objavljena tijekom istog tjedna nakon ega bi uslijedila ministarska najava novih programa povezanih s GM hranom, i visoko orkestrirani me dijski napad. Raunali su kako e to biti tjedan vraanja povjerenja potroaa. Jedan od izvjetaja koji je trebao biti objavljen pripadao je Od boru Donjeg doma koji je sasluao svjedoenja Pusztaija i Jamesa. Pusztai je bio siguran da e odbaciti optube protiv njega, lako mu tijekom njegovog svjedoenja, iz nekog razloga, lanovi Parlamenta nisu dopustili da ulazi u znanstvene detalje, iznio im je injenice u dokumentu kojeg je paljivo pripremao tijekom proteklog mjeseca. No, kad je izvjetaj objavljen, selektivno je izostavljen ili iskriv ljen vei dio njegovog svjedoenja, izravno se suprotstavljajui onome to je zaista reeno".7 ak i povrna usporedba javnog transkripta svjedoenja i izvjetaja Odbora pokazuje znaajna odstupa nja. I Pusztaiju je bilo jasno da njegov izvjetaj nisu ni proitali. Pro matrai su protumaili izvjetaj Odbora kao pokuaj vlade da zatiti reputaciju GM hrane, rtvujui Pusztaijev ugled. To je bila kap koja je prelila au", priznao je Pusztai. Kad je kao mladi pobjegao iz komunistike Maarske, odluio se nastaniti u Velikoj Britaniji, vjerujui kako su ljudi tolerantni, a sustav prave dan. No proitavi izvjetaj najvieg autoriteta u dravi, izjavio je: Moja vjera u demokratski proces potpuno je unitena." Kao to su ministri i predvidjeli, Pusztai je slian napad doivio i od Kraljevskog drutva. Drutvo je navodno izvrilo strunu procje nu njegovog istraivanja, lako se inae ne bavi strunim provjerama (u 350-godinjoj povijesti nije provelo nijednu) ovaj je put nainilo iznimku. Problem je bio u tome to nisu imali cjelovite podatke. Isto tako, odbili su sastati se s Pusztaijem i otkriti imena i kvalifikacije znanstvenika koji su izvrili provjeru. Upravo zbog toga injenica da 44

je njihov anonimni odbor proglasio Pusztaijev rad punim pogrea ka" ne moe nikog iznenaditi.25 (U to vrijeme Pusztai je doivio jo jednu nesreu - provaljeno mu je u kuu i ukradeni su mu brojni radovi. Ubrzo nakon toga kamera za nadzor na Institutu Rovvett otkrila je kako jedan provalnik provaljuje u stari Pusztaijev ured, a drugi je uhvaen pri upadu u kuu Stanlevja Ewena, Pusztaijevog kolege koji je nastavio Pusztaijevo istraivanje.) Po objavljivanju izvjetaja, ministri i njihovi pomno izabrani nezavisni znanstvenici" krenuli su obaviti svoj posao u britanskim medijima. Meutim, tjedan posveen vraanju povjerenja javnosti u GM hranu nije protekao prema planu. Ministarska anketa koja je ispitala javno mnijenje otkrila je da je javnost puno vie vjerovala lijenicima nego svojoj vladi. Upravo zato ministri nisu bili pretjerano oduevljeni kad je u istom tjednu Britanska medicinska udruga {British Medical Association) zatraila moratorij na komercijalno sijanje GM kultura" i upozorila na to ka ko takva hrana i usjevi mogu imati kumulativan i nepovratan uinak na okoli i prehrambeni lanac".21 Takoer, u tom je tjednu otkriveno kako je sir Robert May, glavni vladin savjetnik za znanost, izjavio: GM kulture koje trenutno ispitujemo ne bi trebale biti odobrene za komercijalnu upotrebu prije 2003. godine."24 Osim toga, isti je tjedan jedan od vodeih medicinskih asopisa u svijetu, Lancet, opisao osudu Pusztaija od strane Kraljevskog dru tva kao gestu zapanjujueg nepotovanja znanstvenika Instituta Rovvett, koje treba prosuivati tek nakon objave cjelovite i konane verzije njihovog rada". U urednikom komentaru takoer je stajalo: Zapanjuje injenica da amerika FDA nije promijenila svoj stav o genetski modificiranoj hrani usvojen 1992. godine", a kojim se tvrdi kako nije potrebno provoditi sveobuhvatna znanstvena ispitivanja hrane dobivene od biljaka podvrgnutih bioinenjeringu". U nastav ku Lancet pie: Ovaj je stav zauzet usprkos razlozima koji podu45 2 o 2 *

< u
UJ

piru vjerovanje kako postoje specifini rizici... Dravne vlasti ne bi smjele pustiti ove proizvode u prehrambeni lanac bez insistiranja na rigoroznom ispitivanju njihovog djelovanja na zdravlje. Kompanije bi trebale posvetiti vie panje istraivanju moguih opasnosti po zdravlje." Tekst se nastavlja rijeima: Stanovnitvo SAD-a, gdje 60 posto preraene hrane sadri genetski modificirane sastojke, zasad nije zabrinuto."26 Istraivai sa Sveuilita Cornell isti su tjedan objavili kako mo narh leptiri ugibaju kada dou u dodir s peludom modificiranog ku kuruza koji stvara vlastiti insekticid. Bio je to prvi jasan dokaz kako ti usjevi predstavljaju opasnost za ivotinje u prirodi". 24 Te su vijesti sruile gotovo potpuni bojkot koji su ameriki mediji iskazivali pre ma temi GMO-a. lako su vanije medijske kue izbjegle izvjetava nje o problemima sigurnosti CM hrane, u trenutku kad je otkrivena mogunost da su leptiri ugroeni, pohrlile su u pomo posvetivi im viemjesenu panju. I napokon, taj je tjedan Independent on Sunday objavio priu o tajnim medijskim planovima ministara, koji su predstavljeni kao dosad najvie optuujui opis ministarskih namjera". Novine su opi sale postupke vlade kao cininu vjebu odnosa s javnou" te kao pokuaj spaavanja ministarskih obraza".23 U lanku je takoer pisalo: Vladu su ranije napadali zbog po kuaja da u medije dovede znanstvenike koji su joj skloni." Samo tjedan dana ranije, ministar poljoprivrede Jack Cunningham, brane i vladu, uvjeravao je novinare kako nema pokuaja manipulacije znanstvenicima", niti nastojanja da ih se pridobije za neku vladinu medijsku kampanju". Bez obzira na njegova uvjeravanja, novine su opisale tajne sastanke u kojima ministri pokuavaju manipulirati jav nou u tolikoj mjeri da odreuju koji e se 'nezavisni' znanstvenik pojaviti u emisiji Today kako bi pruio potporu vladi."24 lanak je zakljuen rijeima: Ovo je dosad najjasniji dokaz da vlada pokua va pridobiti znanstvenike kao dio strategije odnosa s javnou." 46

Kraljevsko drutvo uzvraa udarac


U mjesecima koji su uslijedili Kraljevsko drutvo nastavilo je tamo gdje su ministri stali. Dnevnik Guardian izvijestio je da je organizira lo svoj znanstveni odjel u neto to izgleda kao osvetnika postrojba". Svrha je odjela bila stvaranje znanstvenog i javnog mnijenja koje e podupirati biotehnologiju" te suprotstavljanje znanstveni cima i ekolokim grupama koji se tome protive". Jedna od njegovih funkcija bila je i odravanje baze podataka istomiljenika lanova Kraljevskog drutva, koje svakodnevno obavjetavaju o novostima u vezi s CM hranom". Odjel je predvodila Rebecca Bovvden koja je koordinirala kri tiku strunu procjenu Pusztaijevog rada. Ranije je radila u vladinu uredu koji je donosio zakone o CMO-u. U jesen 1999. godine njezina je osvetnika postrojba krenula u akciju kad se saznalo da asopis Lancet razmatra mogunost objave Pusztaijeva istraivanja te da je njegov rad ve predao estorici znan stvenika kako bi ga struno ocijenili. Richard Horton, urednik Lanceta, izjavio je za Guardian: ...na Lancet se sa svih strana, i od strane Kraljevskog drutva, vri pritisak da odustane od objave rada." Rad je proao strunu kritiku i odlueno je da se objavi 15. listo pada 1999. godine. Dana 13. listopada Horton je primio poziv od jednog visokog lana Kraljevskog drutva. Prema Guardianu, izjavio je kako je telefonski razgovor zapoeo na 'vrlo agresivan nain'. Rekao je kako mu je reeno da je 'nemoralan' i optuen je zbog objave rada dr. Pusztaija za koji je 'znao da je laan'. Pri kraju razgo vora osoba mu je rekla kako e zbog objavljivanja Pusztaijevog rada 'njegov uredniki poloaj biti ponovno razmatran'." lako je Horton odbio imenovati osobu koja ga je nazvala, Guar dian ju je identificirao kao Petera Lachmanna, biveg potpredsjed nika i tajnika za biologiju Kraljevskog drutva, te predsjednika Aka demije medicinskih znanosti". 47 o

< u Lachmann je bio jedan od devetnaest supotpisnika otvorenog pisma Kraljevskog drutva kojim je napadnut Pusztai. Osim toga, bio je usko financijski povezan s biotehnolokom industrijom. Pre ma Guardianu, savjetovao se s kompanijom koja zastupa tehnolo giju kloniranja ivotinja i koja stoji iza ovce Dolly", direktor je u jo jednoj biotehnolokoj kompaniji i lan savjetodavnog znanstvenog odbora farmaceutskog diva SmithKline Beecham, vanog ulagaa u biotehnologiju.25 Usprkos ovim prijetnjama Lancet je objavio rad. struno ocijenjenih istraivanja hrane, no sva su izravno ili neizrav no financirale biotehnoloke kompanije. Jedno od takvih istraivanja, koje je biotehnoloka industrija upotrijebila kao glavnu znanstvenu potvrdu tvrdnji o sigurnosti GM hrane, prouavalo je GM soju zvanu Roundup Ready*. Ova je vrsta soje modificirana tako da moe izdrati inae ubojite uinke Monsantovog fatalnog herbicida zvanog Roundup*. Koristei GM soju otpornu na ovaj herbicid, farmer moe nekoliko puta prskati polje olakavajui si tako suzbijanje korova. Monsantov Roundup (inae trgovako ime tvrtke za glifosat) najprodavaniji je herbicid na svijetu. Taj je patent trebao zastarjeti 2000. godine. Upravo zato, kako bi sprijeila golem gubitak na tritu, tvrtka Monsanto je na trite izbacila usjeve Roundup Ready. I sada, kad farmeri kupuju GM sjeme, potpisuju ugovor kojim se od njih zahtijeva da upotrijebe samo Monsantove proizvode ili proizvode nekog od nositelja njihove licencije. Godine 1996. Monsantovi znanstvenici objavili su istraivanje hrane kojim je, navodno, ispitan uinak njihove soje na takore, somove, pilie i krave. No, kako kae Pusztai: Oito je kako je istraivanje osmiljeno tako da se izbjegne otkrivanje bilo kakvih problema. U naem su konzorciju svi to znali."28 Na primjer, istraivai su ispitali GM soju na odraslim ivotinja ma, a ne na mladima. Mlade ivotinje koriste bjelanevine za razvoj miia, tkiva i organa. Samim time problemi s GM hranom mogu se oitovati u teini organa i tijela - kao to se dogodilo s mladim Pusztaijevim takorima. No, odrasle ivotinje koriste bjelanevine za obnovu tkiva i dobivanje energije. ,,U nutricionistikom istraivanju odraslih ivotinja", objanjava Pusztai, ne biste mogli uoiti razliku u teini organa, ak ako se pokae da je hrana daleko od hranjive. ivotinje bi morale biti otrovane da bi se bilo to moglo vidjeti." 5

Na kraju krajeva... dodatna istraivanja jo nisu provedena


Mnogo energije utroeno je na napade i obranu. Vrlo malo energije utroeno je na nastavak ispitivanja sigurnosti. Bilo bi prilino jednostavno provesti dodatno istraivanje na temelju Pusztaijevog, kako bi se otkrilo, na primjer, izazivaju li GM proizvodi koje jedemo sline poremeaje organa i imunog sustava. Ali vidjevi to se dogodilo Pusztaiju, nitko se nije htio time baviti. Jasno je da britanskoj vladi to nije odgovaralo. Jedan je promat ra iz britanske Stranke za prirodni zakon izjavio da je razlog vladina financiranja istraivakog tima s Instituta Rovvett bio prvenstveno taj to je bila uvjerena kako e doi do povoljnih rezultata u vezi sa sigurnou GM krumpira". Kad je Pusztai otkrio zdravstvene prob leme svojih takora, ak i prije pojavljivanja na televiziji, zatraio je dodatna sredstva od vlade kako bi identificirao izvor problema. No, vlada nije eljela s tim imati posla. Zapravo, nakon Pusztaijevog neo ekivanog otkria, britanska je vlada prekinula svako financiranje ispitivanja sigurnosti.27 Pa tako, Pusztaijevo istraivanje na krumpiru, kao i njegov raniji rad o eksperimentalnom GM graku, ostaju jedina dva objavljena nezavisna istraivanja sigurnosti GM hrane koja su podvrgnuta stru noj kritici. A od poetka 2003. godine provedeno je samo osam 48

I
|
m

Roundup Ready i Roundup registrirani su proizvodi kompanije Monsanto.

49

Ali ak i da je postojao problem razvoja organa, istraivanje to ne bi otkrilo jer ih istraivai nisu vagali, samo su ih pogledali, kako oni to kau: 'odoka odmjerili'", kae Pusztai. Ja sam proveo na tisu e obdukcija, pa znam da ne moete vidjeti razliku u teini organa ak ni ako ona iznosi 25 posto."3 Jo je vie zabrinjavala injenica to su u testu s hranom, iji je cilj bio utvrditi djelovanje CM soje, znanstvenici zamijenili samo jednu desetinu prirodnih bjelanevina onima iz GM soje. U jo dva testa razrijedili su svoju GM soju esterostruko i dvanaesterostruko. Znanstvenici lan Pryme iz Norveke i Rolf Lembcke iz Danske na pisali su da je razina GM soje bila preniska i vjerojatno se mogui neeljeni GM uinci nisu pojavili". Pryme i Lembcke su u asopisu Nutrition and Health objavili rad kojim su analizirali sva istraivanja uinka GM hrane podvrgnuta strunoj kritici, istaknuvi i to da je postotak bjelanevina u hrani ko ritenoj u istraivanju Roundup Ready bio umjetno povien". To bi gotovo sigurno maskiralo ili barem djelotvorno umanjilo bilo kakve mogue uinke (GM soje)". Zakljuili su: Stoga je vrlo vjerojatno da bi svi uinci GM-a bili znatno ublaeni." 29 Monsantova studija nije udovoljavala normalnim standardima asopisa", kae Pusztai, koji je u istom asopisu objavio nekoliko istraivanja. Osim pogreaka u nacrtu istraivanja, u studiji ak nije bio naveden toan sastav hrane upotrijebljene u ispitivanju - to je inae uobiajeni zahtjev asopisa. Prema Prvmeu i Lembckeu: Za veinu parametara nisu priloeni nikakvi podaci." Meutim, istraivanje je otkrilo nekoliko znaajnih razlika iz meu soje Roundup Ready i prirodne soje, usprkos autorima koji su tvrdili suprotno. Zabiljeene su znaajne razlike u udjelu masti i ugljikohidrata. Roundup Ready soja sadravala je vie inhibitora tripsina - tvari koja se smatra moguim alergenom".30 To poveanje moe dodatno pojasniti iznenadni porast alergija na soju u Velikoj Britaniji koji se biljei odmah po uvoenju soje Roundup Ready, ali 50
3

to se pitanje javnog zdravstva razmatra u kasnijem poglavlju knjige. Takoer, krave hranjene GM sojom davale su mlijeko s viim postot kom masti, to je naglasilo razliku izmeu dva tipa soje.31 Istraivai su mjerili jo neke razlike izmeu GM i prirodne soje koje su, iz nekih razloga, izostavljene u objavljenom radu i nisu ule u kritiku FDA-e. Nekoliko godina nakon to se istraivanje pojavilo, strunjakinja s podruja medicine, Barbara Keeler, dola je do poda taka koji su bili izostavljeni u asopisu koji je objavio istraivanje i objavila ih u asopisu Whole Life Times News. Izostavljene informa cije pokazivale su kako je Monsantova GM soja imala znatno nie razine bjelanevina, masnih kiselina i esencijalne aminokiseline fenilalanina. Isto tako, peeni obrok od GM soje sadravao je goto vo dvostruko veu koliinu lektina - koliinu koja bi mogla naruiti sposobnost tijela da asimilira druge hranjive sastojke. Prema milje nju Keelerove, objavljenom u Los Angeles Timesu, istraivanje je ukazivalo na nekoliko alarmantnih injenica i trebalo je potaknuti istraivae i FDA da zatrae dodatna ispitivanja."30 Pusztai kae kako rad nikada ne bi proao"3 da su od njega zatraili recenziju za objavljivanje. Siguran je kako bi ga ak njegovi asistenti vrlo brzo oborili. Prema miljenju Michaela Hansena iz Udruenje potroaa (Consumers Union), organizacije koja u SAD-u objavljuje Potroa ke izvjetaje (Consumer Reports), Pusztaijevo je istraivanje krumpi ra mnogo bolje osmiljeno od istraivanja soje Roundup Ready ili Bt kukuruza koja je sponzorirala industrija."32 Evo kratkog, ali vrlo znakovitog, pregleda tih istraivanja. Dva su se istraivanja bavila sortama GM kukuruza koje su odob rene i prodaju se za prehranu ljudi i ivotinja. Meutim, provedena su u komercijalne svrhe, a ne u svrhu procjene sigurnosti. Jo je jedno istraivanje provedeno na eksperimentalnoj sorti koja nikad nije ugledala trite. To nije bilo pravo nutricionistiko istraivanje, niti procjena sigurnosti. ini se da je primarni kriterij 51

koriten u ocjeni djelovanja genetski modificiranog kukuruza na od rasle mieve taj da ivotinje nisu uginule. Jedno japansko istraivanje pokualo je procijeniti djelovanje Monsantove Roundup soje na mieve i takore. Iz neobjanjivog razloga znanstvenici su se sluili iskljuivo izgladnjivanjem ivotinja. Mlade su ivotinje malo dobile na tjelesnoj teini, ili se ona uope nije promijenila tijekom dugog razdoblja hranjenja. Pusztai vjeruje da se rezultati mogu usporediti s djetetom ija se tjelesna teina ni je poveala tijekom jednog desetljea. Jedno mogue objanjenje je da je hrana izlagana pretjeranoj termikoj obradi zbog koje je izgubila gotovo sve hranjive vrijednosti. No, bez obzira na razlog, iz dobivenih podataka ne mogu se donijeti nikakvi zakljuci. Uz Pusztaijevo, provedena su jo tri istraivanja o genetiki mo dificiranim krumpirima: jedno je koristilo krumpir genetiki modifi ciran genom soje, ali tom kombinacijom nije postignuto eljeno po veanje razine bjelanevina. Drugo je istraivanje koristilo krumpir genetiki modificiran snanim insekticidom. Pritom prehrana ivo tinja, koju su osigurali istraitelji, nije bila uravnoteena posljedica ega je bio znatan gubitak na teini i vrlo malo iskoristivih podataka. A tree se bavilo krumpirima koji su pomou unesenog Bt otrova sami stvarali vlastiti insekticid. Pusztai tvrdi da ta tri istraivanja nisu bila nutricionistika, a da prva dva nisu bila dizajnirana s ciljem pra ve ocjene sigurnosti genetiki modificiranih namirnica. No, tree je istraivanje ukljuilo jednu vanu komponentu procjene sigurnosti - analizu uzoraka tkiva, lako su autori ispitivali mali komad tankog crijeva, otkrili su istu vrstu neuobiajeno poja ane diobe stanica koju je Pusztai otkrio ispitujui uzorke tankog i debelog crijeva takora koji su jeli njegov genetiki modificiran krumpir. Zapravo, ta dioba stanica moe objasniti poveanu teinu U2 2 o 2
m

su u jedina tri istraivanja koja su imala potencijal da tako neto ot kriju. Implikacije ovakvog rasta stanica nisu jasne, ali Pusztai i drugi kau da bi on mogao biti pretea raku. Vano je naglasiti da nijedno od objavljenih istraivanja nije opovrgnulo Pusztaijevo otkrie oteenja organa i imunog sustava. Postoji mogunost da su od slinih problema patile i laboratorijske ivotinje ukljuene u drugo istraivanje, ali budui da cilj znanstveni ka nisu bili ti zakljuci, dizajn istraivanja nije ih mogao otkriti. Jo jednu neobjavljenu studiju takoer je vrijedno spomenuti. Provedena je na rajicama FlavrSavr. Te su rajice genetiki modifici rane tako da imaju dui vijek trajanja. Budui da je rije o prvoj ge netiki modificiranoj kulturi koja je trebala biti odobrena za upotre bu u SAD-u, proizvoai su od FDA-e zatraili da razmotri rezultate njihovog istraivanja - bila je to gesta koju nijedan drugi proizvoa nije ponovio. Dokumenti su otkrili da su se kod mnogih takora, koji su jeli genetiki modificirane rajice, na elucima pojavile lezije. Iz nepoznatih razloga znanstvenici nisu ispitali tkivo nijednog drugog dijela probavnog trakta, a takoer nisu ponudili objanjenje zato je sedam od etrdeset takora hranjenih CM rajicama iznenada uginulo unutar dva tjedna. Druga istraivanja sigurnosti CM hrane ukljuuju i istraivanje objavljeno u asopisu koji ne prolazi strunu recenziju, a koje je pokazalo da su u epruveti uzorci tkiva iz probavnog trakta ljudi i majmuna reagirali s CM rajicama; neobjavljeno istraivanje CM kukuruza uzgojenog u SAD-u koje je pokazalo poveanu stopu smrtnosti meu piliima hranjenim CM hranom 34 ; istraivanja koja usporeuju prehrambene vrijednosti GM hrane s njihovim prirod nim srodnicima te koja pokazuju jasne razlike izmeu dva tipa hra ne; istraivanje koje pokazuje da GM hrana moe proizvesti nove alergene (vidjeti 6. poglavlje); vrlo kontroverzna istraivanja CM goveeg hormona rasta koja su navodno izostavila inkriminirajue podatke (vidjeti 3. poglavlje); te, napokon, istraivanja same industri53

slijepog i tankog crijeva koju je Pusztai otkrio u svom ranijem istraivanju tijekom kojeg je koristio genetiki modificirani graak. Samim time, pokazatelji neuobiajenog rasta stanica u crijevima otkriveni

je, poput onih koja su poslana britanskom odboru, a koja su svojom neadekvatnou okirala Pusztaija. Usprkos tako malom broju istraivanja, GM hrana neizostavni je dio prehrane u Americi. Priblino 80 posto soje i 38 posto kukuruza posijanog u SAD-u 2003. godine genetski je modificirano. Derivati ovih usjeva nalaze se u oko 70 posto preraene hrane. Nadalje, 70 posto usjeva pamuka i vie od 60 posto usjeva uljane repice (canola), koji se koriste za proizvodnju jestivog ulja, takoer je genetski modificirano. Oko 75 posto tih usjeva modificirano je tako da izdri smrtonosnu primjenu herbicida, 17 posto stvara svoj vlastiti insekti cid, a 8 posto ini oboje. Postoje i stotine vrsta namirnica koje se proizvode s genetski modificiranim agensima za kuhanje, aditivima i enzimima, kao i CM sorte bundeve i papaje. A tu su i mlijeni proiz vodi od kravljeg mlijeka kojima je dodan GM govei hormon rasta. Sve se to prodaje bez oznaka koje ih prepoznaju kao GMO. Zakoni u SAD-u tako su blagi da se uope ne trae ispitivanja prije pojavljivanja hrane na tritu. Ne postoji nain da se utvrdi stvara li GM hrana teke zdravstvene probleme. Ljudi cijelo vrijeme obolijevaju. Uzrok njihove bolesti ne trai se u hrani, ili u pesticidima, ili u zagaenju vode ili zraka. Uzroci ostaju dobro skriveni. Prema lanku objavljenom u New York limesu u oujku 2001. godine Centar za kontrolu bolesti (CDC - Center for Disease Control) tvrdi kako je hrana danas odgovorna za dvostruko vie bo lesti u SAD-u nego to su znanstvenici to pretpostavljali prije samo sedam godina... Najmanje 80 posto bolesti povezanih s hranom prouzroeno je virusima ili drugim patogenima koje znanstvenici uope ne mogu identificirati." Izvjetava se o 5000 smrtnih sluaje va, 325.000 hospitalizacija i 76 milijuna bolesti godinje. Taj porast priblino odgovara razdoblju tijekom kojeg su Amerikanci jeli CM hranu. Osim toga, pretilost je dosegla astronomske razmjere. Godi ne 1990. nijedna savezna drava nije imala vie od 15 posto pretilog stanovnitva. Do 2001. godine, samo je jedna drava imala manje 54
35

LU I

od 15 posto pretilog stanovnitva. Dijabetes je porastao 33 posto od 1990. do 1998. godine, rak limfnih lijezda je u porastu, kao i mnoge druge bolesti. Ima li to veze s CM hranom? Ne postoji nain da to otkrijemo, jer ga nitko nije potraio.

< s *
C Q_

Novac okree svijet


Budui da postoji tako mali broj istraivanja sigurnosti GM hrane i da se pojavljuju tako golemi rizici, zato je cijenjeni instituti, znan stveni odbori, istraivaki asopisi, pa ak dravni slubenici brane kao da je dokazano sigurna? I zato tako brzo osuuju dokaze koji se mogu upotrijebiti za zatitu javnosti? lako e sljedea poglavlja ilustrirati koliko su ti trendovi opasni i prodorni, klju razumijevanja razloga zbog kojih se to dogaa jest praenje traga novca. Budui da je u dravnom proraunu na raspolaganju sve manje novca za istraivanja, sve vie znanstvenika u SAD-u i Europi ovisi o korporacijskim sponzorima, a time i o korporacijskom prihvaanju njihovih istraivanja i rezultata. Na primjer, u vrhunskim britanskim istraivakim sveuilitima, privatno financiranje ini od 80 do 90 posto ukupnog istraivakog budeta.36 No, oslanjanje na korpora cijsko sponzoriranje moe imati skrivenu cijenu. Na uzorku od petsto znanstvenika koji rade u dravnim, ili ne davno privatiziranim istraivakim institutima u Velikoj Britaniji, otkriveno je kako je od njih 30 posto sponzor traio da promijene zakljuke istraivanja. Prema izvjetaju objavljenom u britanskom asopisu Times Higher Education Supplement u rujnu 2000. godine, taj je broj ukljuivao 17 posto znanstvenika od kojih je zatraena promjena zakljuaka kako bi odgovarali eljenom ishodu stranke, 10 posto znanstvenika od kojih je promjena zatraena kako bi dobi li daljnje ugovore i 3 posto od kojih je promjena zakljuaka zatrae na kako bi se sprijeilo njihovo objavljivanje." Ako je 30 posto znanstvenika priznalo da se od njih zahtijevala promjena rezultata, postavlja se pitanje koliko je drugih znanstveni55

ka, koji su se podredili zahtjevu svojih stranaka, bilo previe posram ljeno da bi iskreno odgovorilo na ovo pitanje. lanak pod naslovom Od znanstvenika se trai da namjeste re zultate za sponzore" iznosi da se znanstvenici ale kako komercijalizacija znanstvenih istraivanja prijeti standardima nepristranosti". Dr. Richard Smith, urednik British Medical Journala, kae da sukobi interesa" koji sponzoriraju istraivanja, imaju velik utjecaj na zakljuke". On upozorava: Zavaravamo sami sebe ako smatramo da je znanost potpuno nepristrana."
37

Od problema prisilne tajnosti i odgaanja", pie u lanku a sopisa Atlantic Monthly, jo je gora mogunost da iza zatvorenih vrata neki korporacijski sponzori manipuliraju radovima prije ob javljivanja kako bi posluili njihovim komercijalnim interesima... Istraivanje provedeno u velikim istraivakim centrima s podruja inenjeringa otkrilo je kako bi 35 posto znanstvenika dopustilo kor poracijskim sponzorima da prije objavljivanja uklone informacije iz njihovih radova." Nadalje, mnogi profesori imaju dionice u kompanijama koje sponzoriraju njihova istraivanja, ili sjede u njihovim odborima, ili se jednostavno oslanjaju na korporaciju za nastavak financiranja is traivanja. ak i sveuilita ulau u kompanije koje financiraju sveu ilina istraivanja ili imaju od njih koristi. U istraivanju osamsto znanstvenih radova objavljenih u akademskim asopisima, Sheldon Krimskv, profesor javne politike na Sveuilitu Tufts i vodei autori tet na podruju sukoba interesa, otkrio je kako je malo vie od tre ine autora imalo znaajan financijski interes u svojim izvjetajima." Meutim, ni jedan od tih radova nije otkrio tu informaciju. Mildred Cho, via istraivaica iz Centra za biomedicinsku etiku sa Stanforda {Center for Biomedical Ethics), kae: Kad imate toliko znanstve nika u odborima kompanija i toliko njih koji provode sponzorirana istraivanja, zapitate se kako se ta istraivanja osmiljavaju? Koja se istraivaka pitanja postavljaju? Koja se ne postavljaju?"38 Istraivanje objavljeno u asopisu Journal of the American Medi cal Association otkrilo je da su istraivanja lijekova protiv raka, koja su financirale neprofitne grupe, osam puta ee dolazila do ne povoljnih rezultata od istraivanja koja su financirale farmaceutske kompanije. Ili razmotrite sluaj genetski modificiranog umjetnog sladila: do 1995. na njemu je provedeno oko 165 istraivanja koja su recenzirali drugi strunjaci. Gotovo su ravnomjerno podijeljena iz meu onih koja nisu otkrila nikakve probleme i onih koja su dovela u pitanje sigurnost sladila. Od istraivanja koja nisu otkrila nikakve 57

U SAD-u su za manje od deset godina donacije korporacija po rasle sa 850 milijuna dolara 1985. godine na 4.25 milijardi dolara 1995. godine. Prema asopisu Atlantic Monthly, novac sve ee prate i odreene obveze... U visokom obrazovanju korporacije ne samo da sponzoriraju sve vei broj istraivanja - one sve ee dik tiraju uvjete njihovog provoenja."38 Razmotrite sluaj kalifornijskog sveuilita Berkelev. U stude nom 1998. godine biotehnoloka kompanija Novartis dala je Odje lu za biologiju biljaka i mikroba 25 milijuna dolara za istraivanje. Za uzvrat, Novartis ima pravo prvenstva u izdavanju dozvola za oko treinu otkria Odjela. To ukljuuje otkria koja je financirao Novar tis, ali i ona koja financiraju savezni i dravni izvori. Tvrtka Novartis takoer ima pravo odgoditi objavu istraivanja do etiri mjeseca to joj osigurava vrijeme za patentiranje, kao i vrijeme za upotrebu informacija koje posjeduje. Nadalje, Novartis ima dva predstavnika u peterolanom odboru koji odluuju o troenju novca za istraiva nje. uvi za ugovor, mnogi djelatnici fakulteta bili su bijesni. Vie od polovice vjerovalo je kako e imati negativan" ili vrlo negativan" utjecaj na akademsku slobodu, oko polovice je vjerovalo kako e ometati istraivanja za dobrobit javnosti", a 60 posto je smatralo kako e ograniiti slobodnu razmjenu ideja meu znanstvenicima. 56

neeljene posljedice, njih 100 posto financirao je proizvoa sladi la. Sva istraivanja koja su financirali nevladini i izvan industrijski izvori postavila su pitanje sigurnosti.39 Usput, proizvoa sladila je GD Searle, u to vrijeme u cijelosti u vlasnitvu Monsanta. Mnogi se ljudi slau da je biotehnoloka industrija veliku podr ku dobila upravo iz akademskih krugova. Sociolog VValter Powell vjeruje kako su bliske veze sveuilita i industrije glavni razlog zbog kojeg amerike tvrtke sada dominiraju biotehnolokim tritem".38 No, prema profesorici Anne Kapuscinski sa Sveuilita u Minnesoti, koja prouava CMO, ista ta veza znanstvenicima oteava postav ljanje pitanja vezanih uz sigurnost CMO-a. To je potvreno kad je David Kronfeld pisao lanke i pisma veterinarskom asopisu, kojima je doveo u pitanje istraivanja zdravlja ivotinja tretiranih genetski modificiranim goveim hormonom rasta (rBCH). Prema listu The Milkweed: Zbog te 'hereze', zaposlenik Monsanta... napisao je tri pisma Politehnikom institutu Virginia, sveuilitu na kojem je radio Kronfeld tijekom 1989. godine, jasno zaprijetivi da bi Monsanto mogao prekinuti sva financiranja istraivanja tog sveuilita ako Kronfeld ne prekine sa svojim kritikama istraivanja rBCH."40 Ne moe se oekivati da znanstvenici budu neovisni i pouz dani savjetnici u vezi sigurnosnih pitanja, s obzirom na sve veu ovisnost znanosti o financijskoj potpori industrije", pie dr. med. Jaan Suurkula u uvodniku PSRAST-a (Lijenici i znanstvenici za od govornu primjenu znanosti i tehnologije - Physicians and Scientists for Responsible Application of Science and Technology). ' A kolum nist iz asopisa New Scientist upozorava: Znanstvenici sa zaleem u industriji imaju utjecaj na visokim poloajima - kreu se vladinim hodnicima."
14 4 1

ceutskim i drugim kompanijama, kojima potpomae financiranje Instituta. Stoga i Rovvettov opstanak ovisi o industriji"42, a znanstve nici poput Arpada Pusztaija ovise o Rowettu. Zapravo, znanstvenici koji rade za neki institut obino ne mogu objaviti istraivanje bez pismenog odobrenja instituta. Na primjer, da bi objavio rad u Lancetu, Pusztai se morao udruiti s kolegom sa Sveuilita Aberdeen, koji je izvrio daljnja istraivanja Pusztaijevih analiza takora. Tek je tada mogao postati ,,ko-autor" svojeg istrai vanja. Koliko je jo znanstvenika, poput Arpada Pusztaija, otkrilo neo ekivane probleme u GM hrani, ali je zbog brige o financiranju ili zaposlenju odluilo da ih ne istrauje dalje? Zato je Pusztai doao pod svjetla reflektora? ini se da je Pusztaija u proturjenu situaciju dovelo njegovo potenje i nevinost. Bio je posveen temeljitom znanstvenom pris tupu i mislio je da to vrijedi za sve. vrsto je vjerovao u genetski inenjering. Otkrivi teke posljedice na svojim takorima, mislio je kako se ti problemi mogu rijeiti. Ostao je optimistian u vezi s tom tehnologijom i nakon to je suspendiran. Meutim, razvoj dogaaja naveo ga je da shvati koliko je znanost postala neznanstvena kad se radi o novcu, politici i reputacijama. Pusztai kae: Posljednjih etiri ili pet godina, kad sam poeo ozbiljno shva ati te stvari i kad sam razmotrio sline sluajeve, jako sam se zabri nuo. Problemi s GM hranom moda su nepopravljivi, a prave uinke moda emo vidjeti tek u dalekoj budunosti." Situacija je poput one u duhanskoj industriji. Znaju za to, ali kri ju informacije. Stvaraju lane dokaze koji pokazuju kako problem nije tako ozbiljan, ali cijelo vrijeme znaju koliko je situacija teka. Duhan je sam po sebi lo. Ali ako je genetska modifikacija proble matina, ako e nam stvarati prave zdravstvene probleme, duhan 59

ini se da su znanstvenici sa zaleem u industriji dobro ukopani i u Institutu Rovvett, koji se, prema PSRAST-u, u velikoj mjeri oslanja na profit svojeg komercijalnog ogranka, Rovvett Research Services. Ta organizacija ima istraivake ugovore s biotehnolokim, farma58

nee biti nita u usporedbi s njom. Razmjeri genetske modifikacije i problema koje nam moe stvoriti golemi su. Otetimo li zdravlje ovjeanstva u ovom narataju, o n o m na kon njega i o n o m koje slijedi, smatram da odgovorni trebaju odgova rati za zloine koje su poinili. Informiranje javnosti kako bi mogla neto uiniti najvanija je stvar u ovoj vrlo alosnoj prii. Pusztaiju su, zahvaljujui njegovoj neoekivanoj popularnosti", pristupili i mnogi drugi znanstvenici koji su tiho opisivali vlastita iz nenaujua otkria kojima su jo vie poljuljali priu o bezopasnosti CM hrane. Neke od tih pria opisane su u ovoj knjizi. Druge zasad moraju ostati tajna. M U D R O S T GUSAKA U lllinoisu ivi farmer koji je godinama uzgajao soju na svojih dvadeset hektara zemlje. Naalost, u oblinjoj bari nastanilo se jato gusaka koje su jele soju. Budui da su guske stvorenja navike i sljedee godine vratile su se na isto mjesto kako bi se pogostile njegovom sojom. No, ovaj put jele su soju samo s odreenog dijela njegovih usjeva. Kao rezultat njihove prehrane, soja je tamo rasla samo do visine glenja. inilo se da bojkotiraju one dijelove polja na kojima je rasla do visine pojasa. Razlog: farmer je isprobao novu, genetski modificiranu soju. I mogli ste tono vidjeti gdje ju je posijao, jer je po sredini polja jasno prepoznatljiva granica na ijoj je jednoj strani prirodna soja, a drugoj genetski modificirana, koju guske nisu ni dirnule. Posjetivi tu farmu u lllinoisu, iskusni pisac o poljoprivredi C. F. Marlev rekao je: Nikada nisam vidio nita slino. Zapanjuje injenica da je Roundup Ready (genetski modificirana soja) posa ena umjesto obine soje i prethodne godine i guske su je tada pojele. Ove se godine ne pribliavaju tom polju." 1

2 >

60

2. poglavlje

Bt pamuka nije proizvodilo predvienu razinu insekticida i brojni su farmeri imali problema s klijanjem, neravnomjernim rastom, slabim urodom i slino."4 Znanstvenici koji su genetski modificirali kvasac kako bi mu poveali sposobnost fermentacije, bili su okirani otkrivi da posjeduje 40 do 200 puta poveanu razinu prirodnog otrova. U svojem radu, objavljenom u asopisu International Journal of Food Science and Technologv, autori su priznali da bi rezul tati mogli u sredite pozornosti staviti pitanja vezana uz sigur nost i prihvatljivost genetski modificirane hrane i tako barem djelomino potvrditi strahove potroaa koji jo nisu spremni prihvatiti hranu proizvedenu upotrebom tehnika genetskog inenjeringa."5 Takoer su istakli da njihov kvasac, u koji nisu bili umetnuti strani geni nego viestruke kopije vlastitih gena kvasca (klon), nije bio "potpuno jednak" normalnom kvascu, kao to su pretpostavljali mnogi vladini zagovornici CMO-a. Znanstvenici sa Sveuilita Oxford, koji su pokuavali potisnuti jedan enzim u krumpiru, sluajno su poveali udio kroba u njemu. Profesor Chris Leaver, proelnik Odsjeka za botaniku, rekao je: Bili smo iznenaeni kao i svi drugi." Leaver je napo menuo: Nita u naem trenutnom shvaanju metabolizma biljaka nije ukazivalo na to da bi na enzim mogao imati tako velik utjecaj na proizvodnju kroba."6 Zato znanstvenici koji modificiraju organizme kako bi postigli jedan rezultat, tako esto postiu neto posve drugo? Jedan je od razloga taj to jo uvijek ne razumijemo vei dio uloge gena. Drugi je razlog taj to su se mnoga znanstvena naela na kojima se temelji genetski inenjering pokazala pogrenima. Kako bismo shvatili mogue uzroke deformacije svinja ili otrova u duhanu, ili pak Pusztaijevih otrovnih krumpira, moramo shvatiti proces genetskog inenjeringa. A objanjenje zapoinje s DNK.

TO BI MOGLO POI PO ZLU? NEPOTPUN POPIS


Godine 1985. metodom genetskog inenjerstva u svinje je umetnut humani gen koji proizvodi humani hormon rasta. Cilj znanstvenika bio je stvaranje svinje koja bre raste. Ono to su dobili, bila je revi ja udovita. Sa svojom ekinjastom dlakom i irokim njukama te ivotinje nisu nimalo nalikovale na svinje na farmi mog djeda",1 napi sao je Bili Lambrecht, novinar lista St. Louis Post Dispatch. U jednom od prvih legla s umetnutim genima humanog hormona rasta jedno ensko prase nije imalo anusa niti spolnih organa. Neke svinje bile su previe letargine da bi stajale. Druge su imale artritis, ireve, poveano srce, dermatitis, probleme s vidom i bubrene bolesti.
2

Bio je to prvi primjer u dugom nizu eksperimenata s nepredvid ljivim rezultatima. Zapravo, najuestaliji ishod genetskog inenjerin ga bio je iznenaenje. Znanstvenici su modificirali duhan kako bi proizveo odreenu vrstu kiseline. To je bilo sve to su eljeli: kiselinu i nita drugo. No, biljka je proizvela i otrovan sastojak koji se inae ne nalazi u duhanu.3 Monsanto je proizveo dvije vrste pamuka: jednu koja je treba la podnijeti primjenu njihovog herbicida Roundup te drugu ko ja je trebala proizvesti svoj vlastiti insekticid nazvan Bt. Biljke nisu trebale imati nikakva druga nova svojstva. Meutim, prve godine kad je posijan CM pamuk, propalo je nekoliko deseta ka tisua hektara zasijanih ovom kulturom. U Missouriju su bilj ke odbacivale svoje ahure; druge su u kontaktu s herbicidom kojeg su trebale tolerirati, ugibale. U Teksasu gotovo 50 posto 62

63

DNK
Deoksiribonukleinska kiselina, ili DNK, nalazi se u jezgri svake sta nice. To je sloena - i to vrlo sloena - molekula s milijardama ato ma vrsto povezanih u obliku dvostruke zavojnice (zamislite ljestve izokrenute u spiralu). Kad bi se odmotala, DNK molekula bila bi du gaka oko trideset metara. Usporeivali su je sa super raunalom, otiskom i telefonskom centralom. Jo uvijek je velika tajna nain na koji upuuje stanicu kako se treba ponaati, uvati i prenositi infor macije iz jednog narataja u drugi. Ba kao to je raunalni softver zasnovan na jednostavnom ko du jedinica i nula, softver DNK ine etiri jedinice zvane nukleotidi ili baze - podijeljene u parove. I poput softvera, redoslijed tih jedi nica odreuje informaciju. Svaki stanini organizam ima DNK, iako se one razlikuju po veliini, sadraju i sloenosti. Ljudska DNK ima tri milijarde parova baza. U pokuaju deifriranja ovog koda znanstvenici su zakljuili kako kod viih organizama samo 1 do 3 posto molekule DNK ine geni. Gen je specifini niz baza koje funkcioniraju kao jedinice nosei odreene zapovijedi" za tijelo (ili um). Nai geni mogu odreivati boju kose i oiju, visinu naeg tijela kao i tisuu drugih osobina".

Stoljeima su farmeri, vrtlari i stoari namjerno kriali biljke ili ivotinje kako bi spojili poeljne osobine. Na primjer, ako jedna sor ta rie dobro uspijeva, a druga je ukusnija, uzgajiva moe kriati dvije sorte kako bi stvorio ukusniju i izdrljiviju riu. Ponekad e DNK potomstva ispuniti elje uzgajivaa, a ponekad nee doi do eljne kombinacije jer je priroda imala druge planove. Genetski inenjering uzgajivaima kao da je pruio vreu punu novih trikova. Umjesto da ekaju da se prirodnim putem, odnosno parenjem, s generacije na generaciju prenose geni, biolozi izrezuju gen iz DNK jedne vrste, modificiraju ga i umeu izravno u DNK druge vrste. A budui da svi organizmi imaju DNK, znanstvenici ne moraju izvor gena ograniiti na pripadnike iste vrste. Mogu ih traiti bilo gdje - u biljkama, ivotinjama, bakterijama, pa ak u ljudima - kako bi pronali one sa eljenim osobinama, a one koji ne postoje u prirodi mogu stvarati u laboratoriju. Na primjer, znanstvenik je znao za vrstu arktikog iverka (riba) otpornu na smrzavanje pri niskim temperaturama. elio je da i nje gove rajice budu otporne na niske temperature kako ih mraz vie ne bi ubijao. Nije morao ekati da se dogodi udo, odnosno da se riba pari s rajicom. Umjesto toga je otkrio gen koji ribu uva od smrzavanja i umetnuo ga u DNK rajice. Gen protiv smrzavanja nije nikad postojao u rajici, ali sada je u znanstvenikovoj rajici i bit e u svim njezinim buduim potomcima. Zagovornici biotehnologije najee predstavljaju svoju tehnolo giju kao nastavak prirodnog razmnoavanja. Na primjer, u oujku 2003. godine glasnogovornik Bijele kue je rekao: Otkad je ov jeka, farmeri su modificirali biljke kako bi poveali etve i stvorili nove sorte otporne na nametnike i bolesti... biotehnologija je samo sljedea faza razvoja u ovom procesu starom kao i povijest."7 lako je moda rije o novom sredstvu koje je na raspolaganju uzgajivaima, mnogi znanstvenici tvrde da je ova tehnologija potpu no drukija i da se ne smije zamijeniti s tradicionalnim nainima uz65

Genetski inenjering nije nastavak prirodnog razmnoavanja


DNK neke vrste mijenja se i evoluira, djelomice spolnim razmnoa vanjem. Geni mujaka i enki kombiniraju se i ulaze u interakciju na razne naine, tako da se dio roditelja izraava u potomku. DNK moe i mutirati. Usprkos vrlo inteligentnim molekulama popravi sam" u stanicama mnogih vrsta, a posao im je "popravak" DNK, neke e se mutacije zadrati i prijei na sljedei narataj. 64

goja. Ceorge VVald, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu i bivi Higginsov profesor biologije pri Sveuilitu Harvard, rekao je da ge netski inenjering naem drutvu uzrokuje probleme koji ne samo da nisu zabiljeeni u povijesti znanosti, nego ni u povijesti ivota na Zemlji. U ljudske ruke poloena je mogunost ponovnog dizajnira nja ivih organizama koji su proizvod evolucije tokom tri milijarde godina. Takva intervencija ne smije se poistovjeivati s prethodnim mijeanjem u prirodni poredak ivih organizama, na primjer s uzgo jem ivotinja i biljaka, ili s umjetnom indukcijom mutacija, kao to je sluaj s rendgenskim zrakama. Svi ti raniji postupci provodili su se na jednoj ili dvjema vrlo bliskim vrstama. Meutim, nova tehno logija premjeta gene amo-tamo, ne samo ne potujui vrste, nego prelazei sve postojee granice koje dijele iva bia." VVald nadalje tvrdi da to to se riba ne moe pariti s rajicom nije sluajnost, nego je rezultat prirodne evolucije ivota na Zemlji. Prelazei te drevne prirodne barijere izmeu vrsta, genetski inenje ri ne samo da mijenjaju odreenu vrstu, nego se mijeaju u evoluci ju svih vrsta. Rezultat toga bit e potpuno novi organizmi, koji se sami mogu obnavljati (replicirati) i stoga su trajni. Kad jednom budu stvoreni, vie ih neemo moi opozvati." VVald upozorava: Dosad su ivi organizmi evoluirali vrlo sporo i novi su oblici imali mnogo vremena za prilagodbu. Sad se cijele bjelanevine preko noi prenose u nove spojeve s posljedicama koje nitko ne moe predvidjeti bilo po organizam domaina ili po njegove susjede." VVald jo kae da genetski inenjering vjerojatno predstavlja najvei etiki problem s kojim se znanost ikad suoila". Takoer upo zorava: Nastavak djelovanja u tom smjeru ne samo da nije mudar, nego bi mogao biti i opasan. Mogao bi stvoriti nove vrste ivotinj skih i biljnih bolesti, nove izvore raka i nove epidemije."8

Genetski inenjering zasnovan je na zastarjelom modelu


Kad je znanstvenik izolirao riblji gen protiv smrzavanja, uinio je to jer je znao da upravo on stvara odreenu bjelanevinu protiv smrzavanja. Ona pomae ribi da preivi niske temperature. Geni, putem bjelanevina koje stvaraju, izdaju zapovijedi stanicama koje zauzvrat prenose odreenu osobinu na biljku ili ivotinju. Stara teorija genetike tvrdila je da svaki gen nosi kod (ifru) za svoju vlastitu jedinstvenu bjelanevinu. Biolozi su takoer procije nili da broj bjelanevina u ljudskom tijelu iznosi 100.000 ili vie. Samim time, pretpostavili su da u ljudskoj DNK ima oko 100.000 gena. Kad je broj ljudskih gena napokon prebrojan i otkriven 26. lip nja 2000. godine, okirao je znanstveni svijet: gena ima samo oko 30.000. Zar samo toliko? Ovaj broj ne samo da se znatno razlikuje od procijenjenog bro ja bjelanevina, nego se njime ne mogu objasniti brojne nasljedne osobine u ljudskom tijelu. tovie, postoje i neke vrste korova s ak 26.000 gena. S obzirom na teoriju 'jedna bjelanevina - jedan gen', ne bi li ljudi trebali imati daleko vie gena od korova? Neto tu nika ko nije valjalo. Ispostavilo se kako velika veina gena ne stvara samo jednu bje lanevinu. Naprotiv, neki geni mogu stvarati iznimno mnogo bjelan evina. Zapravo, trenutni rekord dri gen vinske muice koji moe stvoriti 38.016 razliitih molekula bjelanevina.2 Kod ljudi bi gotovo svi geni teoretski morali stvarati dvije ili vie vrsta bjelanevina. Broj ljudskih gena koji je odgovoran samo za jed nu osobinu moe se izbrojiti na prste ruku. injenica da geni stvaraju vie bjelanevina, mogla bi objasniti neka iznenaenja koja zapanjuju genetike inenjere - prvu stvar na naem popisu onoga to moe poi po zlu.

66

67

1. Matrice Da bi stvorila bjelanevinu, DNK se koristi svojim jedinstvenim ge netskim kodom kako bi napisala uputu svojoj glavnoj pomonici, ribonukleinskoj kiselini, RNK. RNK poduzima korake prema toj uputi stvarajui i povezujui aminokiseline. Aminokiseline stvaraju bjelanevine. No u nekim sluajevima, prije nego to RNK ispuni uputu za bjelanevine, dolaze tzv. 'spliceosomi' (specifine stani ne bjelanevine zajedno s RNK; mi emo ih nazvati matricama), odnosno skupine molekula koje cijepaju RNK, prerasporeuju je i ponovno sastavljaju. Kad je ponovno sastavljena, RNK ima potpuno novu uputu koja rezultira stvaranjem potpuno novih bjelanevina. Matrice mogu preurediti jedan kod RNK na iznimno mnogo naina stvarajui stotine, pa ak i tisue razliitih bjelanevina iz jednog gena".2 Matrice nikako ne djeluju po naelu sluaja (samovoljno). Za mislite molekule koje slobodno lutaju uokolo i paljivo promatraju RNK koja prolazi, usporeujui je sa slikama deset najtraenijih. Kad uoe RNK koja odgovara opisu, na nju skae matrica koja brzo provjerava dojavljiva na svojoj vrpci - opremljen s mogunou pri jenosa tekstualnih poruka (kao vrpca na pisaem stroju) - kako bi pogledao listu potrebnih bjelanevina"... ili neto slino tome. Pogledajmo gen protiv smrzavanja koji se prvi put pojavljuje u DNK rajice. Gen pie uputu za RNK s uputama da stvori bjelane vinu protiv smrzavanja (antifriz). No, to se dogaa kad RNK proe pokraj matrice? to ako matrica provjeri svoj dojavljiva i misli da je pronala odgovarajuu RNK? Ako matrica skoi na nepoznatu RNK koju nikad prije nije susrela i pone mijenjati stvari, samo Bog zna kakva e bjelanevina nastati. (ovjek to sigurno ne zna). Dok su znanstvenici bili potpuno sigurni da jedan gen stvara jed nu jedinu moguu bjelanevinu, mogli su sa sigurnou umetnuti taj gen u novu vrstu i oekivati da e stvoriti traenu bjelanevinu. Oni su bili potpuno sigurni, ali ipak su bili u zabludi. 68

Barrv Commoner, znanstvenik iz Centra za biologiju prirod nih sustava (Center for the Biologv of Natural Systems) pri koledu Queens, smatra: injenica da jedan gen moe stvoriti vie bjelan evina... rui teoretske temelje na kojima je nastala multimilijarderska industrija, industrija genetskog inenjeringa poljoprivrednih kultura." U prisutnosti matrica strani geni umetnuti u GM kulture mogu stvoriti mnoge neoekivane bjelanevine ,,s nepredvidljivim uincima na ekosustave i ljudsko zdravlje."2 Veza izmeu gena i matrica evoluirala je tijekom milijardi godi na usporedno s evolucijom same DNK. Jo ne razumijemo kakva je njihova zajednika funkcija kod iste vrste, a zasigurno ne moemo predvidjeti kako e djelovati gen jedne vrste kad susretne matricu druge vrste. Hoe li matrice ignorirati strani gen? Ili e ga pokuati promijeniti prema svojoj uputi i sluajno stvoriti bjelanevinu koja bi mogla biti otrovna, alergena ili izvor nove bolesti? Teko je rei... teko je rei jer nitko ne ispituje takve stvari. Oni ne ele znati", kae Joseph Cummins, redovni profesor genetike u mirovini (profesor emeritus) pri Sveuilitu VVestern Ontario. On tvrdi kako e, usprkos snanim dokazima koji upuuju na suprotan zakljuak, biotehnoloka industrija radije pretpostaviti da e njihov strani gen nekako izbjei matrice organizma-domaina. Kad ne bi bilo tako, genetski inenjering bio bi prerizian.9 Inenjerima bi se moglo oprostiti to ne ispituju nove bjelane vine kad prenose gene izvaene iz bakterija. Za razliku od gena iz biljaka, ivotinja i ljudi, bakterijski geni obino nisu ifrirani. Da bi bili ifrirani, moraju biti opremljeni intronima (mi emo ih nazvati signalizatorima). Ti signalizatori jasno i glasno alju poruku matrica ma govorei im: Izaberi mene!" Veina znanstvenika pretpostavlja da gotovo svi geni koji alju ovakve signale, postanu ifrirani, a oni koji ih ne daju, ne postaju ifrirani. Veina biljnih i ivotinjskih gena ima signalizatore. Veina bakterija ih nema. 69

Budui da bakterijski geni uglavnom nemaju signale, znanstve nici pretpostavljaju kako nee biti ifrirani kad se nau u drukijem genskom okruenju. To bi trebalo znaiti da su genetski modificirani Bt usjevi imuni na ifriranje. Bt usjevi, kao to su kukuruz, pamuk i uljana repica, modificirani su tako da proizvode svoj vlastiti insekti cid. Strani gen koji proizvodi Bt toksin potjee iz bakterije i nema signalizator. Kad su inenjeri prvi puta umetnuli Bt gen u biljke, on nije jako dobro funkcionirao; stvarao je vrlo malo Bt bjelanevina. Kako bi pojaali proizvodnju Bt-a, dodali su - pogodite to - SIGNALIZATORE! Pokazalo se da signalizatori ne samo da omoguavaju ifriranje, nego poveavaju proizvodnju bjelanevina. I tako su novoopremljeni Bt geni stvarali vie Bt-a. Genetika biljke reagirala je na signale. Ne znai li to da e reagirati i matrice? Umjesto da izvre paljivu analizu kako bi se uvjerili da neelje ne bjelanevine nisu proizvedene, proizvoai GM kultura odluili su se zadrati na svojim poetnim pretpostavkama. Commoner vjeruje da pretpostavljaju, bez odgovarajueg eksperimentalnog dokaza, da e, na primjer, bakterijski gen za 'insekticidnu' bjelane vinu prenesen u biljku kukuruza, proizvoditi samo tu bjelanevinu i nita drugo."
2

la i na razliite naine moe modificirati bjelanevine. Na primjer, identine bjelanevine u jetri i mozgu mogu pokupiti posve razliite autostopere i zato razliito utjecati na organizam. Hoe li strana insekticidna bjelanevina u Bt kukuruzu pokupiti molekulu-autostopera, dovesti je u zrno kukuruza i tako promijeniti nain na koji se ponaa? Hoe li pokupiti razliite autostopere u ko rijenju, liu ili stabljici, koji e promijeniti ponaanje bjelanevina? Odgovor nije poznat. Znanstvenici ne znaju dolazi li do takvog prik ljuivanja autostopera i kako bi oni mogli utjecati na biljku. 3. Bjelanevina sa specijalnim zadatkom (chaperone) Uz aminokiseline sadrane u njima i prisutnost autostopera, djelova nje bjelanevina odreuje i njihov oblik. Kako bi dobro obavila svoj posao, novostvorena bjelanevina, spiralna vrpca molekule, mora biti "smotana" u precizno organiziranu... strukturu", kae Commo ner. On naglaava kako se, prema staroj teoriji genetike, bjelanevi na uvijek oblikuje (smota) na pravi nain nakon stoje odreen nje zin redoslijed aminokiselina. Meutim, tijekom 1980-tih otkriveno je da se neke bjelanevine same od sebe slau na pogrean nain zbog ega postaju neaktivne u biokemijskom smislu, osim ako ne dou u kontakt s posebnom vrstom bjelanevine (chaperone) koja ih oblikuje na pravilan nain."2 Evo jo jednog problema: to se dogaa kad se strana bjelane vina insekticidnog svojstva nae licem u lice s bjelanevinom kuku ruza zaduenom za oblikovanje? Hoe li je ostaviti na miru? Hoe li je pokuati oblikovati? Hoe li to uiniti na pravilan nain? Nema naina da to saznamo. Chaperones nikad nisu sreli tu bjelanevinu. Dr. Peter VVills sa Sveuilita Auckland upozorava: Nepravilno sloeni oblik obine stanine bjelanevine moe se pod odree nim okolnostima... (sam duplicirati) i prouzroiti infektivnu neu roloku bolest."11 Prioni, odgovorni za kravlje ludilo i smrtonosnu 71

Matrice nisu jedina stvar koja se nalazi u stanici koja moe naves ti umetnuti strani gen da promijeni svoje karakteristike. 2. Autostoperi (prijenosnici) ak ako strani gen netaknut proe pokraj matrice i stvori bjelanevi nu koju je trebao stvoriti, postoji jo jedan problem. David Schubert s Instituta za bioloke studije Salk tvrdi da se uinak koji pojedina bjelanevina ima na biljku ili ivotinju moe modificirati dodava njem molekula poput fosfata, sulfata, eera ili masti". Brojanost dodatnih molekula (nazovimo ih autostoperi) varira u organizmu. Svaka vrsta stanice pokazuje jedinstveni repertoar"10 tih moleku70

Creutzfeld-Jacobovu bolest kod ljudi, primjer su takvog opasnog nepravilnog oblikovanja bjelanevina. Dosad smo identificirali tri potencijalna izvora nepredvidljivih uinaka koje genetski inenjeri nisu uzeli u obzir: matrice, molekule-autostopere i bjelanevine chaperone odgovorne za pravilno oblikovanje novonastalih molekula. Commoner kae da su se ti slo eni procesi tijekom dugog evolucijskog razdoblja razvili u skladni odnos", koji je proao mnoga tisuljea ispitivanja u prirodi". Ali kad uzmete gen koji je nauio funkcionirati u bakteriji i umetnete ga, na primjer, u DNK soje, pamuka ili kukuruza, evolucijska po vijest sustava biljke znatno se razlikuje od povijesti bakterijskog ge na". Ono to je u izvornom okruenju bila skladna meuzavisnost, vjerojatno e biti narueno na nespecifine, neprecizne i nepred vidljive naine." Commoner vjeruje da ove poremeaje otkrivaju brojni neuspjeli eksperimenti koji se dogaaju prije nego to je CM organizam stvoren, kao i neoekivane genetske promjene koje se dogaaju i ako je gen uspjeno prenesen." On zakljuuje: Biotehnoloka industrija zasnovana je na zna nosti staroj etrdeset godina koja je, shodno tome, liena novijih re zultata. Strah od moguih posljedica prijenosa gena DNK iz jedne u drugu vrstu posve je opravdan. Ono ega se javnost boji nije eksperi mentalna znanost, nego duboko iracionalna odluka da se ona pusti iz laboratorija u stvarni svijet prije nego to smo je zaista shvatili."
2

4. Mijenjanje normalne DNK domaina Opisujui prijenos" stranih gena u DNK domaina koristili smo izraz umetanje". To je vie nego pristojan izraz. Jedna od uobia jenih metoda za umetanje" gena je upucavanje gena u DNK genskim pitoljem kalibra 0.22. Znanstvenici najprije presvuku tisue komadia zlata ili volframa stranim genom, zatim ih upere u posudu koja sadri tisue stanica koje nita ne slute i pucaju nadajui se da e barem neki strani geni zavriti na pravom mjestu u barem nekoj DNK. Usput, biotehnoloka industrija ovo naziva visoko preciznom metodom prijenosa gena. Uinak komadia presvuenih genima koji u DNK ulete brzinom od vie stotina kilometara na sat mogao bi, kao to pretpostavljate, imati neke strukturalne posljedice". Prirodni geni mogli bi biti ote eni na nain koji inenjeri moda nee moi identificirati. Kad se strani geni nastane u DNK, bilo putem genskih pitolja, bilo drugim metodama, mogu imati drastine uinke. Michael Antoniou, predava molekularne patologije i proelnik istraivake skupine u jednoj od vodeih londonskih sveuilinih bolnica, kae: Rezultat ovog postupka je naruavanje genskog nacrta organizma s potpuno nepredvidljivim posljedicama."11 Informacija u DNK moe se reorganizirati i pomijeati. Fenomen preraspodjele nakon umetanja gena ope je poznat", priznaje Marcia Vincent, glasnogovornica Monsanta.13 Meutim, njezin komentar podcjenjuje spomenuti uinak. BBC-jev Tomorrow's World Magazine izravniji je: Genetski je inenjering openito stvar pokuaja i pogreaka. Geni mogu biti umetnuti na pogrean nain ili se viestruke kopije mogu razasuti kroz genom biljke. Mogu biti umetnuti u druge gene unitavajui njihovu aktivnost ili je jako pojaavajui. to je jo gore, genetska struktura biljke moe postati nestabilna -s nepredvidljivim rezultatima. Geni se mogu neoekiva no ukljuivati i iskljuivati s moguim... neoekivanim ili nepredvid ljivim uincima. Oni mogu skakutati oko genoma bez vidljivog razlo-

Richard Strohman, redovni profesor pri Kalifornijskom sveuili tu (UC) Berkelev, dodaje: Doli smo do kritine toke jer su nam slabosti genetskog koncepta poznate, ali jo ne znamo kako ih pot punije razumjeti. Monsanto to zna. I DuPont i Novartis. Svi oni zna ju to znam i ja, ali ne ele se time baviti jer im je prekomplicirano, a i previe bi kotalo."
12

72

73

ga. Mogu se proizvesti novi odmetnuti toksini ili pojaati postojei. A svi ti problemi mogu se pojaviti nakon stotina generacija izvorno modificiranih kultura."14 Nestabilnost DNK uobiajena je znaajka genetskog inenjerin ga. Zapazila su je sva istraivanja provedena u najmanje trideset kompanija koje razvijaju CM kulture. 1S Nova DNK ip tehnologija nedavno je omoguila znanstveni cima da prate promjene funkcije DNK nakon to su dodani strani geni. U jednom pokusu zabiljeen je nevjerojatan, petpostotni pore meaj ukupnog genetskog stvaranja bjelanevina. Drugim rijeima, nakon to je genetskim inenjeringom dodan jedan jedini strani gen, svaki dvadeseti gen koji je stvarao bjelanevine, poveao je ili smanjio svoju proizvodnju. Schubert vjeruje da iako su ovi tipovi nepredvidljivih promjena u proizvodnji gena vrlo stvarni, nije im posveeno mnogo panje izvan zajednice korisnika DNK ipova". Dodao je: Trenutno ne postoji nain da predvidimo krajnje promje ne u sintezi bjelanevina."10 Promjena u DNK domaina, izazvana procesom dodavanja stra nog gena, zove se umetnuta mutacija." U genskoj terapiji kod ljudi istraivanja su potvrdila da umetnuta mutacija" kod djece moe izazvati leukemiju. Taj je uinak u tolikoj mjeri poznat da postoji i termin koji ga opisuje kao umetnuta kareinogeneza." Cummins vjeruje da ove promjene kod biljaka mogu biti jednako opasne stva ranjem nepredvienih otrova. No, one nisu paljivo prouene. 5. Horizontalni prijenos gena i otpornost na antibiotike Nakon to se strani geni upucaju u stanice, samo mali postotak zavri u DNK. Kako bi otkrili koja od tisuu stanica u posudi ima strani gen u svojoj DNK, znanstvenici na strani gen privrste markergen za otpornost na antibiotike (Antibiotic Resistant Marker, ARM). Ako ovaj paket gena ue u DNK, gen ARM uinit e stanicu neuni tivom za inae smrtonosnu dozu antibiotika. 74
9

I tako, nakon to se geni upucaju u hrpu stanica, sve stanice u sebi imaju antibiotike. One koje preive, imaju gene u svojoj DNK. One koje odumru nemaju. Samo jedna od tisuu preivi. Mnogi znanstvenici zabrinuti su zbog mogunosti da se, kad ljudi i ivotinje pojedu GM hranu, ARM geni prenesu u bakterije unutar probavnog sustava. Taj proces, kojim se geni prenose iz jedne vrste u drugu, naziva se horizontalni prijenos gena". Ako se ARM gen prenese s jedne vrste na drugu, moe rezultirati novim i opasnim bolestima otpornim na antibiotike. Britansko medicinsko udruenje navodi ovaj ozbiljan rizik kao jedan od razloga zbog kojih je zatrailo trenutni moratorij na genetski modificiranu hranu. Biotehnoloke kompanije uvjeravaju javnost da se ARM geni ne mogu prenijeti s hrane na bakterije u ljudskim crijevima. Prema Michaelu Hansenu, one se pozivaju na dokaze dobivene proua vanjima ivotinja 70-tih i 80-tih godina, u kojima nisu dobiveni dokazi da je DNK preivjela u probavnom sustavu."4 Meutim, kad su krajem 80-tih tehnike detekcije postale osjetljivije, studije ivo tinjske ishrane potvrdile su ne samo da DNK preivljava, nego se nalazi i u krvi, stijenci crijeva, jetri, slezeni i izmetu, pa ak ostaje netaknuta u probavnom sustavu dulje od pet dana. Takoer, DNK moe putovati putem placente u neroene mieve. Meutim, jo je vanije istraivanje iz 2002. godine nazvano prvim poznatim ispi tivanjem CM hrane na ljudskim dobrovoljcima." Istraivai su vrili ispitivanje na sedmero ljudi kojima je prethodno uklonjeno debelo crijevo. Njihovi probavni sustavi usmjereni su izvan tijela putem vrea za kolostomiju. U njihovom probavnom materijalu relativno velik udio genetski modificiranih DNK preivio je put kroz"16 tanko crijevo. tovie, kod troje od sedmero ispitanika dogodio se horizon talni prijenos gena. Dio njihovih bakterija iz probave sadravao je gen otporan na herbicide koji se koristi kod soje. Budui da nikakav prijenos gena nije otkriven nakon to su ispitanici pojeli jedan obrok 75

s CM sojom, istraivai pretpostavljaju da je prijenos moda pove zan s dugoronom konzumacijom. Svi su nijekali tu mogunost", kae Antoniou. Ona pokazuje kako se u vaem elucu mogu proiriti marker-geni za otpornost na antibiotike koji bi mogli izazvati vau otpornost na antibiotik."
16

Pojavljivanje stranog gena usred gena domaina jedan je od na ina na koji gen domaina moe trajno izgubiti svoju funkciju. To se dogodilo u jednom pokusu i embriji mieva su uginuli.4 Supresija gena domaina moe rezultirati razliitim nepredvidlji vim ishodima. Na primjer, u svojem svjedoenju pred Amerikom agencijom za zatitu okolia (EPA) Michael Hansen iz Udruenja potroaa (Consumers Union) upozorio je kako bi, ukoliko bi proces genetskog inenjeringa iskljuio" gen domaina iji je posao sprea vanje luenja odreenog otrova, domino efekt tog dodavanja bio poveanje razine toga otrova."4 8. Utjecaji okoline Znanstvenici su promatrali supresiju gena prilikom genetskog mo dificiranja petunije. Umetnuti strani gen bio je dizajniran da daje crvenu boju lososa. Oekivali su da e svi cvjetovi procvjetati istom crvenom bojom. Umjesto toga, boja i are svih cvjetova razlikovale su se. Varijacije su bile prouzroene supresijom stranih gena u ne kim biljkama. Supresija stranih gena u pojedinim biljkama ovisila je o lokusu u DNK na kojem bi zavrio strani gen.18 Meutim, u ovom je eksperimentu jo jedan faktor utjecao na biljke. Boja tih cvjetova iz neobjanjivih se razloga mijenjala tijekom godinjeg doba. Kako je vrijeme prolazilo, sve se vie stranih gena iskljuivalo. Ovdje su promjene u manifestiranju gena oito bile po vezane s promjenama u okolini.

Bt kukuruz sadri ARM gen koji je otporan na najee koriten antibiotik, ampicilin. Znanstvenici su zabrinuti zbog mogunosti da bi proirena prisutnost ovog gena u ljudskoj i ivotinjskoj hrani mogla ampicilin uiniti beskorisnim u lijeenju. Svjetska zdravstvena organizacija, britanski Gornji dom, Amerika udruga medicinskih djelatnika, pa ak i Kraljevsko drutvo zatraili su zabranu upotrebe ARM gena. 6. Uinci lokusa (uinci poloaja) Kad se strani gen probije u DNK, ne moemo znati na kojem e mjestu zavriti. Umetnuti gen mogao bi naruiti bilo koju prirodno izraenu osobinu, ovisno o tome gdje je zavrio. Na primjer, kad su znanstvenici umetnuli strani gen u biljku iz porodice goruica, sposobnost biljke da se kria sa srodnim sortama ovisila je o loka ciji gena u DNK.17 Isto tako, lokacija stranog gena moe odreivati koliko e dobro obavljati svoj posao. Na nekim lokacijama uope nee stvarati svoju bjelanevinu; na drugim lokacijama stvarat e je premalo. Te promjene vezane uz lokaciju zovu se uinci lokusa" {lat locus=mjesto, poloaj; svaki gen ima svoje mjesto) - i mogu se usporediti s ruskim ruletom.

9. Prekidai - sluajno ukljuivanje gena


U normalnim okolnostima gen u jednoj stanici vrijedno e proiz voditi svoju bjelanevinu, dok e u drugoj stanici mirno ljenariti; njegova bjelanevina nije potrebna. Uzmite, na primjer, gen ija bje lanevina stvara plavu boju oiju. U stanicama pigmenata u arenici ka gen e biti zaposlen. No, u bjeloonicama, bit e oputen. Da nije tako, kad bi se aktivirao, moda bi cijelo oko poplavilo.
77

7. Supresija gena
Jedno od uobiajenih djelovanja lokusa gena jest 'iskljuivanje' stra nog gena ili gena domaina u njegovoj blizini. Oni vie nisu u stanju proizvoditi svoju bjelanevinu. Ovaj uobiajeni i nepredvidljivi feno c
z

men zove se supresija gena (gen postaje neaktivan). 76

>

3=

Tko govori genu kad treba raditi, a kad se odmarati? Na neki nain svaka stanica daje jasan opis posla svakom svom genu. Radi ovdje; odmaraj se ondje; radi malo, pa se odmori. A opis posla mo e se promijeniti, ovisno o tome to je tijelu potrebno. Meutim, kad genetski inenjeri umetnu "insekticidni" gen u DNK kukuruza, stanica kukuruza nema pojma to uiniti s njim jer ga nikad ranije nije vidjela. Bi li ga trebala ukljuiti ili iskljuiti? Biolo zi ne govore jezik stanice. Ne znaju kako joj rei da motri cijeli orga nizam i da ukljui novi gen samo kad je to potrebno - kao to to ini sa svim drugim genima. Umjesto toga, ine neto bez presedana u iskustvu stanice. Novi gen alju s prekidaem" u trajno ukljue nom" poloaju i to namjetenim na jak intenzitet. Zato novi gen radi dvadeset etiri sata na dan, sedam dana tjedno, u svim stanicama biljke. Prekida, zvan promotor, sastoji se od genetskog materijala koji je pridodan "insekticidnom" genu prije umetanja. Izbor ovog genetskog materijala predstavlja zanimljiv i opasan izazov. Stanica titi DNK od vanjskih uljeza. Kod biljaka i ivotinja sloeni sustav obrane obino spreava zadravanje stranih gena. No, postoje odreeni, vrlo agresivni genetski napadai koji prolaze obrambene mehanizme stanice. Najpoznatiji meu njima su virusi, od kojih su neki i kancerogeni. Oni mogu izazvati kaos u DNK kao i u cijelom organizmu. Molekularni biolozi posuuju 'prekida' iz jednog takvog viru sa budui da djeluje u DNK svih vrsta biljaka. Promotor po imenu CaMV iz virusa mozaika cvjetae (Cauliflower Mosaic Virus), dizaj niran je tako da svlada obrambene mehanizme stanica biljke koji spreavaju djelovanje strane DNK", kae Hansen. 'Prekida' ili pro motor CaMV kljuni je element koji virusu omoguava otimanje genetskog mehanizma biljnoj stanici i izradu brojnih kopija sebe samog."4 Ova nasilnika priroda doputa mu da djeluje neovisno o nor malnoj, skladnoj i koordiniranoj autoregulaciji stanice. Zato e, uspr78

kos otporu stanice ili njezine DNK, promotor CaMV dovest, do toga da se gen na koji je spojen, prebaci u ustroj pretjeranog rada. Neki biolozi upozoravaju da energija i resurs,, koje b.ljka treba kako bi u svakoj stanici gen bio ukljuen cijelo vrijeme, mogu ,scr1 ostale sustave. Ne moemo znati koji e od ostali sustava b*, rtvovani te kakve e to posljedice imati na zdravlje b,l,ke (,l, onoga ^ ' N J ' m o g u a opasnost od promotora CaMV mnogo je vea. Hansen je rekao odboru EPA-e da to to promotor djeluje izvan normalnih regulatornih sklopova" DNK biljke, moe ,,b,t, jedan od razloga zbog kojih je (CM hrana) tako nestabilna".4 Zapravo, t,m dr. Pusztaija upravo je sumnjao da je nestabilna, neregulirana , agresiv na priroda promotora prouzroila oteenja organa i imunog susta va kod takora. Znanstvenici iz cijelog svijeta izrazili su zabrinutost zbog CaMV, traei trenutnu zabranu. Njihovu zabrinutost produbila su i istraivanja koja pokazuju kako promotor CaMV ne samo da ukljuuje strani gen na toj. ,e spojen, nego i druge gene domaina. Drugim rijeima, gen, koj, b, trebali biti neaktivni, poput gena za plave oi u bjeloonicama prisi ljeni su poeti proizvoditi bjelanevine usprkos protivljenju stanice. Promotor CaMV moe ukljuiti gene domaina na ve l.k.m udalje nostima"4 na bilo kojem mjestu u DNK. ak moe ukljuct, gene u drugom kromosomu (dio DNK). A budui da ne posto,, praktian nah da se iskljui ili smanji intenzitet ovih kemijskih prekidaa, to bi moglo stvoriti poplavu potpuno neodgovarajuih b je lancev,na Iskljuivanje ili ukljuivanje gena jo je jedan oblik ruskog ruleta. Stvara li proces nove otrove, alergene, rak ili nutricionisticke promjene stvar je istog nagaanja.

10. arita
Istraivanja pokazuju da promotor stvara i "arite" u DNK. To znai da cijeli dio DNK, ili kromosom, moe postat, nestab.lan sto 79

moe prouzroiti prekide u nizu ili izmjenu gena s drugim kromo somima. Prema Cumminsu, promotor moe imati isti utjecaj kao velika doza gama zraenja." 11. Buenje uspavanih virusa Priroda promotora CaMV predstavlja jo jedan rizik za koji Cummins vjeruje daje vjerojatno najvea prijetnja genetski modificiranim bilj kama". Kae kako laboratorijska istraivanja pokazuju da umetanje modificiranih virusa i gena otrovnih kukaca u poljoprivredne kultu re" moe stvoriti iznimno virulentne nove viruse". Kako bismo to razumjeli, moramo ponovno sagledati razvoj teorije genetike od poetka genetskog inenjeringa. Tek se mali po stotak DNK odnosi na gene. Kod ljudi on iznosi izmeu 1,1 i 1,4 posto. Mnogo vei dio DNK nekad se smatrao DNK otpadom" (ili suvinom DNK). Znanstvenici su ga smatrali beskorisnim ostaci ma zaostalim iz evolucije vrste. Upucavanje stranih gena u dijelove 'suvine' DNK smatralo se sigurnim. No stvarnost je moda upravo suprotna. Kako je DNK evoluirala, postala je odlagalite genetskog mate rijala jo od doba eona. U taj materijal ukljueni su i virusi koji su se u davnoj prolosti probili u DNK, ali su sada neaktivni. Veina virusa je erodirala", kae Cummins, ,,i izgubila sposobnost da budu ponovno aktivirani kao virusi." No, upozorava: Neki su jo uvijek cijeli i bilo bi ih lako aktivirati."9 Cummins i ostali zabrinuti su da bi promotor CaMV, koji se ko risti u gotovo svim komercijalnim CM kulturama, mogao ponovno aktivirati viruse. Pored buenja virusa u DNK kukuruza, soje i druge genetski modificirane hrane, strahuju da bi se promotori mogli pre vi 2 o |
m m

neaktivnog virusa. Umjesto da potie gen na stvaranje insekticida, to mu je bila prvotna namjena, mogao bi aktivirati virus. U studiji Promotor virusa mozaika cvjetae - recept za katas trofu" Ho, Ryan i Cummins upozoravaju: Horizontalni prijenos pro motora CaMV... moe ponovno aktivirati neaktivni virus ili stvoriti nove viruse u svim vrstama na koje se prenese."19

12. Rak
'Prekida' CaMV i drugi virusni promotori koji se koriste u CM kulturama mogu aktivirati i druge, nevirusne gene u vrsti u koju se prenesu", kau Ho i drugi. Jedna od posljedica tako neprikladne pretjerane aktivnosti gena moe biti i rak."19 Stanlev Evven, jedan od vodeih kotskih strunjaka za bolesti tkiva, slae se s tim. Kae da promotor CaMV moe utjecati na stijenke eluca i debelog crijeva uzrokujui uinak slian djelovanju faktora rasta s nedokazanom mogunou ubrzavanja razvoja raka u tim organima." Evven, koji je suraivao s Pusztaijem u radu objav ljenom u Lancetu, moda je bio prvi svjedok prvih znakova takvog rasta u zadebljanim crijevima takora. Zapravo, sva tri istraivanja koja su izvijestila o neobinoj diobi stanica (opisana u prolom pog lavlju), moda su otkrila uinke promotora CaMV. U prosincu 2002. godine Evven je uputio ozbiljno upozorenje Odboru za zdravlje i socijalnu skrb kotskog parlamenta koji je raz matrao sudbinu buduih pokusnih polja GM kultura. Evven je rekao da bi moda hrana i voda na podruju u blizini usjeva mogle biti one iene CM materijalom. Takoer je opisao rizike hranidbe ivotinja CM hranom. Mogue je da e i kravlje mlijeko sadravati GM deri vate koje ljudi mogu konzumirati u obliku mlijeka ili sira. ak kratko kuhani debeli odrezak moe sadravati aktivni GM materijal." Temeljito kuhanje vjerojatno unitava veinu1 GM materijala. I eluane kiseline mogle bi ga unititi (iako dokazi! predoeni u kas nijem poglavlju to osporavaju). Evven je zabrinuti da bi oni koji imaju 81

nositi izmeu organizama horizontalnim prijenosom gena. Pretpos- , tavimo, na primjer, da promotor CaMV iz jezgre genetski modificiranog kukuruza zaluta u ljudski eludac i ponovno se vee na DNK 80

oteenu probavu kao rezultat obinih eluanih infekcija mogli biti izloeni mnogo veem riziku od netaknutih CM gena, kao i od uin ka faktora rasta uzrokovanog promotorom CaMV. Ne elim biti zloguki prorok", kae Evven, ali zabrinut sam da bi ljudi koji se oslanjaju na lokalnu poljoprivrednu proizvodnju mog li ugroziti svoje zdravlje."20 13. Rizici od udisanja genetski modificirane D N K U ljeto 2003. godine trideset devet ljudi koji ive pokraj polja Bt kukuruza na Filipinima dobilo je dine i probavne smetnje te prom jene na koi dok je kukuruz cvjetao i otputao pelud. Pretrage krvi, koje je proveo norveki Institut za ekologiju gena, potvrdile su reak ciju antitijela na Bt otrov ukazujui na reakciju imunog sustava na pelud. Rezultati su preliminarni i nije sigurno jesu li simptomi pove zani s kukuruzom. Nekoliko godina ranije britanski Dravni ured za sigurnost i standarde hrane pisao je amerikoj FDA-i ukazujui na moguu opasnost od udisanja CM peluda, pa ak upozorio da bi se geni mogli prenijeti u ljude. lako je spomenuto istraivanje trailo reakcije na Bt, a ne prije nos gena, druga istraivanja norvekog Instituta otkrila su netaknu te promotore CaMV u tkivima takora dva sata, est sati i tri dana nakon to im je genetski materijal umijean u jedan obrok. Takoer se u epruvetama dokazalo da promotor CaMV djeluje u stanicama ljudi, takora i riba. Ta su otkria opovrgnula tvrdnje industrije da se horizontalni prijenos gena ne moe dogoditi i da promotor djeluje samo u biljkama. lako se promotor CaMV moe nai u cvjetai i drugom povru, Mae-VVan Ho, genetiarka i biofiziarka pri Britanskom Otvorenom sveuilitu, istie da su virusi koji se u prirodi nalaze u biljkama, za tieni proteinskom ovojnicom kojom je obavijena DNK. To sprjea va ulazak promotora CaMV u stanice sisavaca. Meutim, promotor 82

CaMV u GM hrani gola je virusna DNK, bez takvih ogranienja, tj. bez proteinske ovojnice.21

Druge nepoznanice
Genetski inenjering zasnovan je na dugoj listi pretpostavki. Prema glavnoj pretpostavci strani e geni uvijek djelovati na isti nain u organizmu novog domaina. Slijede jo etiri pitanja koja se suprot stavljaju ovim pretpostavkama. 14. Sintetiki geni Najvei broj stranih gena koji se koriste u CM kulturama nije pri rodan. Sintetiki su. Budui da se geni biljaka i bakterija koriste razliitim nizovima da opiu" odreene aminokiseline, kodovi bak terijskih gena moraju se izmijeniti kako bi ih biljka tono proitala". Cummins kae: Upotreba sintetikih gena uestala je praksa u ge netskom inenjeringu, jer se polazi od pretpostavke da su sintetiki geni jednaki prirodnima. No, postoje mnoge razlike koje su zanema rene. Posebice su promijenjeni bakterijski geni koji se koriste u Bt usjevima i soji Roundup Ready i kukuruzu." On kae kako dravne agencije olako prihvaaju pretpostavke tvrtki o jednakosti prirodnih i sintetikih gena jer im nedostaje duboki struni uvid u genetiku i molekularnu biologiju."9 15. Genetska dispozicija Nije potpuno razumljivo zato umetanje istog gena u razliite sorte iste vrste biljke moe imati iznimno razliite rezultate. Hansen je prilikom svjedoenja pred Savjetodavnim znanstvenim odborom EPA-e u listopadu 2000. godine izjavio: ,,U nekim se sortama svoj stva mogu pojaviti u dovoljno visokim razinama da imaju eljeni uinak. U drugim je razina pojavljivanja previe niska da bi se do bio eljeni uinak."4 Isto tako, sorte iste vrste mogu biti podlone 83

opasnim nuspojavama nakon umetanja novog gena. Nepredvidljivi utjecaj genetske dispozicije najee se ne spominje u istraivanji ma sigurnosti. 16. Sloene nepredvidljive interakcije Kad dodate strani gen, mijenjate cijeli metaboliki proces", kae Sharad Phatak sa Sveuilita u Ceorgiji. Ne moete promijeniti sa mo jednu stvar. Svaka promjena utjecat e na druge procese. Hoe li neki gen potaknuti niz promjena? Ne moemo biti sigurni."22 Geni mogu utjecati jedni na druge. Bjelanevine mogu utjecati jedne na druge. A izmijenjene bjelanevine mogu aktivirati ili deaktivirati gene. Sa svakom promjenom moe poeti nova interakcija koja pokree daljnje promjene. Ovaj tip nepredvidljivih lananih reakcija moda je stvorio otrov odgovoran za smrtonosnu epidemiju opisanu u sljedeem poglavlju. 17. Preureeni kodovi Ponekad proces genetskog inenjeringa rezultira preureenim ni zom genetskih informacija, lako ta pojava nije jasna, moda je pove zana s uinkom genskog pitolja u kombinaciji s pokuajem stanice da zalijei rane. 18. Spajanje gena (slaganje gena") Mogunost za nepredvidljive interakcije viestruko se poveava kad se CM kulture ne modificiraju samo s jednim stranim genom, nego s viestruko naslaganim" genima. Na primjer, jedna verzija Monsantovog krumpira 'New Leaf bila je obogaena s osam razliitih svojstava - stvarala je svoj vlastiti insekticid, otpornost na bolesti, to leranciju na herbicide, razvijala je veu teinu i manju osjetljivost na oteenja.1 Neke GM kulture unakrsnim su opraivanjem sluajno primile dodatne strane gene. Na primjer, u Kanadi se pojavila uljana 84

repica s dva strana gena za otpornost na dva razliita herbicida: jed na vrsta GM uljane repice potjecala je od jedne tvrtke i bila otporna na jedan herbicid, dok je druga vrsta potjecala od druge tvrtke i bila je otporna na drugi herbicid. Spojeni geni i njihove bjelanevine mogu stupiti u opasne in terakcije. Tradicionalni pesticidi demonstriraju ovo naelo. Kad se pomijeaju s drugim pesticidima ili kemikalijama, njihova snaga moe se umnogostruiti. Spojevi koji pojaavaju aktivnost pesticida nisu neuobiajeni." Zapravo, znanstvenici su sluajno otkrili da Bt otrov, koji stvaraju sorte GM kukuruza, pamuka i uljane repice, postaje smrtonosniji" za kukce kad se pomijea s vrlo malim kolii nama prirodnih antibiotika - bakterijskim nusproizvodom. Jo nisu provedena ispitivanja kojima bi se utvrdilo je li znatno uveana"23 toksinost opasna za ljude ili ivotinje. 19. Nutricionistiki problemi Promjene u DNK - namjerne i sluajne - mogu utjecati na nutri cionistiki sadraj biljke. Zapravo, mnogi mogui problemi, koje smo ve spomenuli na ovoj listi, mogli bi promijeniti zdravstvenu vrijednost GM hrane. Istraivanja su ukazala na brojne razlike u sastavu GM kukuruza i soje u odnosu na njihove prirodne genetski nemodificirane srodnike. Promijenjena prehrambena vrijednost mo e dovesti do neoekivanih nuspojava. Na primjer, krave hranjene sojom Roundup Ready proizvodile su mlijeko s poveanim udjelom masti.24 To je ilustracija domino efekta, gdje jedan problem vodi prema drugome. 20. Alergeni Na najmanje tri naina genetski inenjering moe transformirati bezopasnu hranu u hranu koja sadri potencijalno smrtonosni alergen: 1. moe se povisiti razina prirodnog alergena; 2. gen izvaen iz jedne vrste hrane moe prenijeti alergena svojstva kad se umetne 85

u drugu hranu i 3. strani geni i bjelanevine koje nikad prije nisu bi le dio ljudske prehrane mogu rezultirati nepoznatim alergenima. O ovoj ozbiljnoj temi detaljnije raspravljamo u zasebnom poglavlju. 21. Ljudska pogreka Uz zastarjele teorije i ogranieno razumijevanje, genetski inenjeri djeluju na podruju u kojem postoji mnogo prilika za ljudsku pogre ku. Neke se otkriju, a neke ne. Jedna od neotkrivenih opisana je 21. veljae 1999. godine. Pre ma britanskom listu Independent on Sundayf Monsanto je pomijeao kljune informacije" o stranom genu koji je umetnut u kukuruz ot poran na herbicid. Netoni podaci poslani su britanskom Advisory Commitee on Releases into the Environment (Savjetodavnom odbo ru za putanje u okoli - ACRE) na sigurnosnu procjenu. lanovi odbora bili su bijesni to je Monsanto traio od njih odobrenje za trini proizvod na temelju netonih informacija", pisalo je u lanku. Optuili su Monsanto za slanje nepreciznog istraivanja, 'loeg tu maenja' i rada daleko ispod traenih standarda." Monsanto su naz vali 'nekompetentnim', a standard rada 'potpuno neprihvatljivim'. To je vrlo zabrinjavajue", kae Janey VVhite, molekularni bio log. Znai da netko negdje u Monsantu neto radi pogreno." Oito je da je greka promakla zakonodavcima u Sjedinjenim Dra vama gdje je kukuruz ve odobren. 25 Uz greke u stvaranju ili procjeni genetski modificiranih orga nizama, postoji jo jedan tip uobiajenih pogreaka zbog kojih se neodobreni CMO puta na trite. Na primjer, u veljai 2003. godine Reuters je izvijestio: Gotovo 400 svinja upotrijebljenih u amerikom bioinenjerskom istraivanju moda je ulo na trite 26 jer su umjesto da se unite prodane trgovcu stokom." Osim toga, godinu dana ranije jedanaest CM praia sluajno je samljeveno u hranu za perad. Postoje i mnogi drugi sluajevi neodobrenih sorta usjeva koje su zavrile u hrani. Najpoznatiji primjer je kukuruz Star86

Link. GM kulture, modificirane kako bi proizvodile farmaceutske ili industrijske kemikalije, zagadile su oblinja polja prijenosom peluda ili sluajnim mijeanjem.

Sluaj: Soja Roundup Ready


Kombinacija ljudske pogreke i nepredvidljivih uinaka genetskog inenjeringa otkrivena je u svibnju 2000. godine. Monsantova soja Roundup Ready nalazila se na tritu ve sedam godina. Kompanija je mislila da je dodan samo jedan strani gen (uz promotor CaMV). Ovaj gen, izvaen iz bakterije, omoguavao je soji da preivi visoke koncentracije Monsantovog herbicida zvanog Roundup. Na iznena enje kompanije, otkriveno je kako su u DNK soje sluajno dodana jo dva fragmenta gena. Sue Mayer, direktorica nezavisne istraivake grupe 'Cenevvatch', smatra: Ti rezultati pokazuju daje genetska modifikacija nespretno izvren proces, a ne precizan, kao to se esto tvrdi. Ne kontrolira se koliko je gena dodano, kojim redoslijedom i gdje."27 Dodala je: Dodatne kopije ili fragmenti gena mogu utjecati na djelovanje drugih umetnutih gena, to moe imati posljedice na uinak i sastav biljke, a nadalje i implikacije na sigurnost ljudi i oko lia." Charlie Kronick iz 'Creenpeacea' dodaje: Nakon viegodinje prisutnosti na tritu Monsanto otkriva da niti industrija, a ni zako nodavci ne znaju koji su sve geni ukljueni u procese genetske mo difikacije. to jo ne znamo?" Ubrzo je otkriveno jo neto to nismo znali. Godinu dana kas nije, tim belgijskih znanstvenika objavio je svoje okantno otkrie da se pokraj jednog od sluajno umetnutih fragmenata gena nalazi niz DNK - 534 baze - koji nije dio gena Roundup, kao ni dio DNK prirodne soje.28 Prema New York limesu, njihovo otkrie sugeriralo je kako je nepoznata DNK vjerojatno DNK same biljke, ali je nekako preure87

ena, ili ifrirana kad je umetnut gen bakterije. Kau kako je druga mogunost da je dio DNK biljke izbrisan, to je dovelo drugi dio DNKnataj poloaj."29 Commoner je ukazao na treu mogunost: bjelanevine same biljke, koje se obino koriste za korekciju pogreaka u DNK, moda su prerasporedile niz baza stranog gena.2 to god je razlog, abnormalna DNK bila je dovoljno velika da stvori novu, potencijalno opasnu bjelanevinu."2 Doug Parr, glavni znanstveni savjetnik britanskog Creenpeacea, upozorava: Nitko ne zna to je ovaj dodatni niz gena, to e proiz vesti u soji i kakvi e biti njegovi uinci."30 Tony Combes iz Monsanta branio je novootkriveni dio DNK re kavi: Bio bi to sastavni dio soje Roundup Ready koji je koriten u svim istraivanjima za procjenu sigurnosti."

2. Ne bi li sprijeili neeljeno ponaanje molekula autostopera, istraivai bi trebali provjeriti ima li dodatnih molekula na njiho voj novoj bjelanevini. Tu bi provjeru trebalo provesti na svakom dijelu biljke i u svim uvjetima rasta. To nisu uinili. 3. Kako bi izbjegli pogreno oblikovanje nove bjelanevine to ga provode bjelanevine odgovorne za oblikovanje molekule u klup ko (chaperone), znanstvenici bi trebali, pod razliitim okolnosti ma, usporediti oblik dodane bjelanevine u biljci soje s njezinim prirodnim oblikom kod bakterije. Niti to nisu uinili. 4. Znanstvenici bi morali paljivo provjeriti cijelu DNK strukturu CM biljke ne bi li provjerili da proces umetanja gena ili arite promotora CaMV nisu poremetili nijedan drugi niz. To oito nisu uinili jer su propustili dva fragmenta strane DNK i tajanstveni niz DNK koji nitko ranije nije vidio. 5. injenica prema kojoj uinak poloaja stranog gena i drugi fakto ri mogu prouzroiti supresiju gena predstavlja osobito teak iza zov. Neki geni domaina djeluju u vrlo ogranienim okolnostima ili na malim dijelovima biljke. Kako bi istraivai mogli znati da je djelovanje jednog od rijetko aktivnih gena potisnuto? Morali bi usporediti ekspresiju bjelanevina u svim dijelovima prirodnih i GM biljaka u golemom broju razliitih okolnosti, u razliitoj dobi, s razliitim bolestima, hranjivim sastojcima, okoliem, nametnici ma i slino. Tako temeljita analiza moda ne bi bila mogua, a suvino je spominjati kako je nisu ni pokuali uiniti. 6. Istraivai se nisu osigurali niti od mogueg stvaranja novih viru sa, to bi se teoretski moglo dogoditi aktivacijom 'usnulih' virusa kod domaina ili horizontalnim prijenosom gena. Isto tako, is traivai ne ispituju uvijek nove viruse kako bi otkrili je li njihov izvor povezan s genetskim modificiranjem. 7. Otpornost na antibiotike nije problem kod soje Roundup Ready. To je problem kod CM kukuruza koji nije dovoljno istraen.

Procjena sigurnosti?
Kakva bi trebala biti istraivanja za procjenu sigurnosti? Arpad Pusztai kae kako dosad nije vidio istraivanje koje bi bilo prikladno za identifikaciju moguih opasnosti od namjerno dodanog stranog ge na, a kamoli od fragmenata gena ili prerasporeene DNK. Budimo precizni. Pogledajmo niz istraivanja za procjenu sigur nosti Roundup Ready/RR soje koja ukljuuju i objavljena i neob javljena istraivanja Monsanta, upuena britanskom ACNFP-u na odobrenje. Vidjet emo jesu li to odgovarajui testovi za provjeru moguih rizika opisanih u ovom poglavlju. 1. Kako bi bili sigurni da matrice nisu preuredile kod na Monsantovim stranim genima i tako stvorile nove, neoekivane bjelanevi ne, istraivai bi trebali identificirati tip i koliinu svih bjelane vina u soji prije i nakon modifikacije. Ta prethodna i naknadna provjera je potrebna i kako bi bili sigurni da promotor CaMV sluajno ne ukljui neki od gena domaina u DNK soje. Istraiva i nisu proveli takva ispitivanja. 88

89

8. Uinci okolia na djelovanje gena i razlike u genetskom sas tavu sorta soje promatrani su samo u ogranienim uvjetima. Njihovi uinci promatrani su samo kroz nekoliko faktora, kao to je etva. 9. Sintetiki geni smatraju se ekvivalentima prirodnih gena. U istra ivanju se nisu uzele u obzir nikakve mogue razlike. 10. Vrlo je malo istraivanja procijenilo neoekivane promjene koje su posljedica sloenih interakcija ili viestrukih stranih gena, bilo onih stvorenih namjernim slaganjem gena bilo unakrsnim opraivanjem. 11. Istraivai nisu prouavali prijenos genetskog materijala konzu miranjem mesa ili mlijeka, oneiene vode ili udisanjem G peluda. Oni naprosto pretpostavljaju da nijedan od tih oblik prijenosa nije mogu. 12. Nisu provedena rigorozna istraivanja koja bi iskljuila zabrinu tost znanstvenika za promotor CaMV koji bi mogao pospjeiti rast stanica i prouzroiti rak. 13. lako su rutinski provedena, neka nutricionistika istraivanja previe su ograniena da bi ustanovila brojne razlike koje bi mogle biti uzrokovane genetskim inenjeringom. Nadalje, neke su identificirane nutricionistike promjene zanemarene. 14. Konano, istraivai nisu na odgovarajui nain ispitali mogu nost pojave alergije na njihovu soju. lako su provedene neke poetne analize moguih alergenih svojstava, u kasnijem poglav lju pokazat emo kako do sada nije osmiljen niti jedan odgova rajui test. Taj nedostatak naina provjere naveo je Pusztaija da alergije nazove Ahilovom petom GM hrane". Na kakvu god procjenu sigurnosti Monsantov predstavnik aludi rao, nijedna nije na odgovarajui nain ustanovila niti sprijeila mnoge potencijalno ozbiljne probleme koji moda ve postoje u drutvu. 90

U nastojanju da otkrijemo uzroke nastanka dlakavih svinja, ot rovnog duhana i desetaka drugih nezgoda, postavili smo vie pita nja nego to smo pruili odgovora. Sad nam je razumljiviji zakljuak tima znanstvenika koji je odluio dokumentirati sve pojmove koji jo nisu shvaeni u znanosti genetski modificirane hrane. Rekli su: ini se da su proturjenosti i rupe u znanju prisutne na svim razi nama."31 Ove rupe u znanju nisu samo akademske. ,,S obzirom na nae trenutno nepoznavanje posljedica tehnologije genetskog inenjerin ga", kae Schubert, ,,GM hrana nije sigurna opcija."10 Commoner upozorava: Nijedan od obaveznih testova nije proveden, a milijar de transgenih biljaka uzgajaju se uz rudimentarno znanje o njihovim promjenama. S obzirom na to da se neki neoekivani uinci mogu razviti vrlo polako, budue bi generacije trebale vrlo paljivo motriti usjeve tih biljaka." Bez detaljne, trajne analize", nastavlja Commoner, nije mogu e otkriti koje se opasne posljedice mogu pojaviti... Genetiki modi ficirane kulture koje se sada uzgajaju, predstavljaju golemi nekontro lirani eksperiment iji je ishod inherentno nepredvidljiv. Rezultati bi mogli biti katastrofalni."2 Jedna od moguih katastrofa stvaranje je novih otrova. Neoe kivana proizvodnja otrovnih tvari ve je zapaena u genetski mo dificiranim bakterijama, kvascu, biljkama i ivotinjama, a problemi su ostali nezapaeni sve dok se nisu pojavile velike opasnosti za zdravlje", kae Antoniou. tovie, GM hrana i agensi za obradu GM hrane mogu imati trenutne uinke, a moe proi i vie godina prije nego to puna otrovnost doe do izraaja."32 U kasnijem poglavlju pozabavit emo se jednom takvom smrto nosnom opasnou koju bismo, moda, otkrili tek nakon mnogo go dina da nije bilo jedinstvenih i akutnih simptoma bolesti, neobinog detektivskog rada jednog budnog lijenika i mnogo sree.

91

3. poglavlje M U D R O S T KRAVA Godine 1998. Howard Vlieger na svojoj farmi u Mauriceau, lovva, ponjeo je prirodni i genetski modificirani Bt kukuruz. Htio je vid jeti kako e njegove krave reagirati na Bt kukuruz koji proizvodi vlastiti insekticid pa je jednu stranu jasli dugu devet metara na punio Bt, a drugu prirodnim kukuruzom. Njegove bi krave inae pojele sav kukuruz koji bi im dao i ne bi nita ostavile. No, kad je dvadeset pet krava pustio u obor, sve su se skupile na stranu jasli u kojoj se nalazio prirodni kukuruz. Kad ga vie nije bilo, malo su gricnule Bt kukuruz, ali brzo su se predomislile i otile. Nekoliko godina kasnije, Vlieger se pridruio skupini farmera u Amesu u dravi lovva kako bi uo govor predsjednikog kandidata Ala Corea. Zabrinut zbog Goreovog nekritinog prihvaanja GM hrane, Vlieger je zatraio od njega da podri zakon, nedavno uveden u Kon gresu, koji zahtijeva da se GM hrana oznaava. Gore je odgovorio ka ko znanstvenici kau da nema razlike izmeu genetski modificirane i genetski nemodificirane hrane. Vlieger je rekao da se ne slae i opisao kako su njegove krave odbile pojesti GM kukuruz. Dodao je: Moje su krave pametnije od tih znanstvenika." Prostorijom se zaorio pljesak. Gore je upitao je li jo neki farmer primijetio razliku u reakciji svojih ivotinja na GM hranu. Podiglo se petnaest ruku.1 Ako je na polju bilo genetski modificiranog i genetski nemodificiranog kukuruza, stoka bi uvijek najprije pojela onaj genetski nemodificiran."2- Gale Lush, Nebraska Susjed je uzgajao Bt kukuruz kompanije Pioneer. Kad je stoka zala medu stabljike, nije ga htjela jesti."2 - Gary Smith, Montana Moje krave vie su voljele jesti stare sorte od hibridnih sorti kukuruza, ali oba su tipa voljele vie od novog Bt kukuruza."2 - Tim Eisenbeis, Juna Dakota Prema lanku iz asopisa Acres USA iz 1999. godine, stoka je ak sruila ogradu i prola kroz polje Roundup Ready kukuruza kako bi dola do genetski nemodificirane sorte koju je pojela. GM kukuruz nije ni dotaknula.
3

PROLIVENO MLIJEKO
Svjedoenje znanstvenika pred o d b o r o m kanadskog Senata bilo je poput prizora iz TV serije 'Dosjei X'."1 Tako su vodee kanadske novine, Clobe and Ma/7, opisale priu o est kanadskih vladinih znanstvenika koji su se pokuali suprotstaviti snanoj inicijativi da se odobri proizvod koji su smatrali rizinim. Njih estero bili su zaposle nici agencije Health Canada - kanadskog ekvivalenta FDA. Godine 1998. analizirali su genetski modificirani (rekombinantni) govei hor mon rasta, koji, kad se umetne u krave muzare, poveava proizvod nju mlijeka za 10 do 15 posto. Njihov je posao bio da utvrde je li to mlijeko sigurno za ljude. Nisu mislili tako, ali vii kanadski slubenici i Monsanto, tvrtka koja je stvorila proizvod, pokuali su ih prisiliti da ga ipak odobre za upotrebu. List Ottavva Citizen ovako je opisao prizor: Senatori su zapanje no sjedili dok je dr. Margaret Havdon priala o sastanku sa slubeni cima Monsanta, Inc., proizvoaa lijekova, koji su znanstvenicima iz agencije Health Canada ponudili izmeu 1 i 2 milijuna dolara - bila je to ponuda koja se mogla objasniti samo kao mito, kako je rekla senatorima." Senatori su sluali dok je Havdon priala kako su biljeke i dos jei kritini prema znanstvenim podacima koje je dao Monsanto, uk radeni iz zakljuanog ormara u njezinom uredu." 2 Drhtavim glasom Havdon je priala da je suspendirana jer je odbila odobriti preparat zbog zabrinutosti za njegove posljedice na zdravlje. Znanstvenici su rekli odboru Senata: Proizvoai lijekova ima ju prevelik utjecaj na proces odobravanja lijekova." Znanstvenici "esto imaju osjeaj kako su im karijere ugroene ako stanu na put

93

lijeku za koji smatraju da nije siguran". A direktori bez znanstvenog iskustva redovno nadglasavaju njihove odluke."
1

Monsantov rBGH slubeno je odobren za komercijalnu upotre bu u veljai 1994. godine. No FDA ga je proglasila sigurnim za ljude jo 1985. to je Monsantu omoguilo prodavanje mlijeka i mesa iz pokusnih stada i mljekara. Prema dokumentu koji je ukraden iz FDA-e i kasnije objavljen u The Milkweedu, svoje poetno odob renje utemeljili su na jednom 28-dnevnom istraivanju prehrane takora, kao i na nekim pogrenim pretpostavkama o svojstvima i biolokim aktivnostima" hormona. Nisu svi u FDA-i bili sigurni daje mlijeko bezopasno, ali samo su se malobrojni oglasili. Kemiar Joseph Settepani iz FDA-e bio je zaduen za kontrolu kvalitete koja je dio procesa odobravanja veterinarskih lijekova. Na javnom sasluanju pred kongresmenom iz Nevv Yorka, Settepani je opisao slom sustava provjere sigurnosti ljudske hrane u Centru za veterinarsku medicinu (CMV)." Ubrzo nakon stoje progovorio, do bio je ukor zbog neposluha, zaprijetili su mu otkazom i skinuli ga s dunosti nadzornika." U kasnijem svjedoenju pred pododborom kongresa Settepani je rekao: Poslali su me u prikolicu na pokusnu farmu... u potpunu izolaciju od procesa donoenja odluka vezanih uz sigurnost hrane za ljude." Nadodao je: Neposluh u CMV-u se ne tolerira ako moe ozbiljno ugroziti dobit industrije."4 Drugi znanstvenik iz FDA-e, Alexander Apostolou, naiao je na slinu reakciju. Apostolou je postao direktor Toksikolokog odjela pri FDA-i nakon uspjene karijere u industriji i akademskom svijetu. U izjavi pod prisegom rekao je: Zanemarene su vrste znanstvene procedure za procjenu rizinosti utjecaja veterinarskih lijekova na ljudsku hranu. Moji nadreeni iz CMV-a vrili su na mene trajni pritisak da iznesem znanstvene zakljuke koji e biti povoljni za in dustriju lijekova... Dok sam bio u CMV-u, svjedoio sam pokuajima sponzora proizvoaa lijekova da na neodgovarajue naine utjeu na znanstvenu analizu, donoenje odluka i temeljnu misiju FDA-e." Apostolou je opisao i jasnu tendenciju FDA-e da podilazi industriji 95

Jedan od znanstvenika, koji su digli uzbunu i svjedoili, Shiv Chopra, otkrio je kako je politika odjela sluiti klijentu". No, definicija klijenta ne odnosi se vie na javnost: Klijent je sada industrija." Na nas su vrili pritisak i zastraivali nas da odobrimo lijekove upitne sigurnosti, ukljuujui i rBCH",2 Chopra je rekao Odboru. On je svjedoio kako je jedan od njegovih direktora zaprijetio da e premjestiti njega i njegove kolege u druge odjele, gdje 'vie nit ko nee htjeti ni uti za njih', ako ne poure s povoljnim ocjenama rBGH." Dodao je da sve dosjee vezane uz rBCH sada kontrolira jedan vii slubenik i kako se mogu pregledati jedino uz posebno doputenje." To je specifino samo za rBCH; ni jednom drugom dosjeu nije doputen ak ni takav ogranieni pristup. Senator Eugene VVhelan je odgovorio: Ne mogu vjerovati da sam u Kanadi kad ujem da su vam dosjei ukradeni i da se sada svi nalaze u rukama jedne osobe... Do vraga, kakav nam je to sus tav?"
2 2 3

Sustav je dodatno razotkriven kad se nakon svjedoenja Chopra vratio na posao nakon ega je ubrzo suspendiran na pet dana bez plae. Uzrok suspenzije, kako je kasnije ispriao drugom odboru Senata, bila je osveta zbog njegovog svjedoenja. Ono to se dogaalo kanadskim znanstvenicima 1998. godine bila je repriza" onoga s im su se ameriki znanstvenici susreli ti jekom 80-tih, kad je FDA evaluirala rBCH. Proces odobrenja ovog farmaceutskog proizvoda primjer je sukoba interesa, nemarne zna nosti i industrijskog utjecaja koji proimaju i politiku prema CM hrani. Meutim, vano je napomenuti kako FDA tretira CM hranu kao neto potpuno razliito od lijekova. I dok je provela nekoliko
2

godina evaluirajui rBCH, za CM hranu se ne trae gotovo nikakva ispitivanja. 94

nekritikim prihvaanjem tvrdnji i podataka sponzo jom propisa kako bi podaci izgledali prihvatljivo. Kad je Apostolou u Upravi prvi put izrazio svoju zabrinutost, reakcija je bila neprijateljska. Pred njega su postavili nemogu zada tak, a zatim ga optuili za neuspjeh kad ga nije izvre - uobiajena tehnika uutkavanja onih koji diu uzbunu.- Apostolou je napustio Upravu. Apostolou je rekao kako su recenzenti iz FDA-e vie vjerovali broju recenzija, nego kvaliteti ispitivanja." Industrija je to znala. Kad su etiri kompanije traile odobrenje za svoje verzije rBCH, FDA-u su zatrpali morem informacija. Prema Monsantu, samo njiho va poiljka sastojala se od gomile papira visoke devetnaest metara. Bili smo skrhani veliinom istraivanja", rekao je veterinar Richard Burroughs, koji je imao vodeu ulogu u procesu procjene rBCH. U jednoj fazi, Odjel za sigurnost ljudi pregledao je etrdeset svezaka poiljki za samo dva tjedna. Burroughs priznaje da su znanstvena istraivanja bila izvan pod ruja strunosti zaposlenika FDA-e. Umjesto da priznaju kako su se prihvatili posla za koji nisu osposobljeni, kae Burroughs: Centar je ., v. v, . , vtra*ivania i odluke." Slubenici odluio zatakati neodgovarajua istraivanja i u u i u ^ i i . i i - i ; ; kako b i sakrili su prikrivah podatke-i manipulirah-njimamkaKO DI M M " vlastito neznanje i nestrunost." Kao i u drugim sluajevima odobravanja lijekova, FDA nije prove la vlastito ispitivanje rBCH. Umjesto toga, biotehnoloka industrija provela je ispitivanja, saela podatke i prezentirala ih recenzentima FDA-e. Burroughs je napisao originalne protokole za procjenu sigur nosti rBCH za krave. Kae da je pritom bilo normalno da im se ob rati proizvoa lijekova koji bi pokuao pregovarat, o protokolima s namjerom da ih ublai... I onda, ako rezultati njihovih ispitivanja ne bi bili onakvi kakve su eljeli, doli bi, predstavili svoje podatke i vidjeli to se iz toga moe izvui, a to bi im moglo pomo, da svoj proizvod ipak izbace na trite."4 96

No, nisu svi podaci stigli u ruke FDA-e. Kao primjer Burroughs iznosi da su krave ija su se vimena inficirala, esto izostavljane iz is traivanja ime je omogueno iskrivljavanje zakljuaka istraivanja, lako su FDA i Monsanto tvrdili da je samo nekolicina krava dobila infekciju vimena, dokumenti, ija je predaja zatraena na temelju Zakona o slobodi informiranja, otkrili su da je inficirano 9500 krava na 500 farmi. Osim izostavljanja podataka, upotrijebljeni su i sum njivi statistiki podaci koji su dodatno prikrili uinke ovog farmaceut skog proizvoda. Burroughs, jedini lan Odjela koji je imao uvid u stvarno stanje krava muzara, u proces odobravanja rBGH-a bio je ukljuen gotovo pet godina. Budui da je bio svjedok neprihvatljivih kompromisa povezanih sa sigurnosnim propisima, javno je iznio svoje miljenje. Na primjer, saznavi da e krave biti ispitane tijekom samo jednog ciklusa munje, zahtijevao je minimum od dvije godine. elio je vidjeti hoe li ovaj proizvod utjecati na novoroenu telad i na kas nija razdoblja laktacije. Njegovi zahtjevi frustrirali su industriju koja je nestrpljivo ekala da izbaci svoje proizvode na trite. Kad je krajem 1989. godine zatraio toksikoloka i imunoloka ispitivanja, to je bila kap koja je prelila au. Priblino mjesec dana poslije do bio je otkaz, a Udruzi za humani uzgoj domaih ivotinja (Humane Farming Association) je izjavio: Rekli su mi da usporavam proces odobravanja."5 Nakon stoje napustio Upravu, ukinuli su toksikolo ko istraivanje koje je zatraio. Osvete protiv znanstvenika, kao to su Settepani, Apostolou i Burroughs, koji su digli uzbunu, nisu prole nezapaeno meu drugim zaposlenicima. Upravo su se zbog njih drugi znanstvenici iz Uprave, u elji da razotkriju to se dogaa, lanovima Kongre sa obratili anonimnim pismom. Napisali su: Bojimo se otvoreno progovoriti o situaciji zbog mogunosti osvete naeg direktora dr. Roberta Livingstona. On otvoreno napada svakoga tko iznese milje nje suprotno njegovom." Pismo je napisano 16. oujka 1994. godine 97

kao odgovor na odluku FDA-e da ne stavlja oznaku na mlijeko krava tretiranih rBGH-om. (U izvatku iz pisma koji slijedi, zaposlenici FDA-e rBGH naziva ju BST-om odnosno goveim somatotropinom. Shvativi da je rije hormon" kontroverzna, Monsanto taj naziv usvaja krajem 1980. godine.) Razlog nae zabrinutosti je injenica da je dr. Margaret Miller, pomonica, a sudei po svemu i vrlo 'bliska prijatelji ca' dr. Livingstona, sastavila slubeno miljenje FDA-e prema kojem mlijeko krava tretiranih BST-om ne bi trebalo oznaa vati. Meutim, prije nego to je dola u FDA-u, dr. Margaret Miller radila je u kompaniji Monsanto na istraivanju BST-a. U vrijeme kad je napisala miljenje FDA-e o oznaavanju, jo je uvijek sa znanstvenicima iz Monsanta objavljivala ra dove o BST-u. Nama se ini da sudjelovanje dr. Miller u ispi tivanju BST-a u bilo kojem obliku predstavlja izravni sukob interesa. Kao to znate, ako se mlijeko oznai oznakom na kojoj pie da potjee od krava tretiranih BST-om, kupci ga nee kupovati zbog ega bi Monsanto mogao izgubiti mno go novca, a neki od bivih kolega dr. Miller posao." Zaposlenici su se alili i da je dr. Miller, ubrzo nakon to je dola u FDA-u, povisila doputenu razinu antibiotika u mlijeku s omjera 1:100.000.000 na 1:1.000.000. Takva je promjena bila apsolutno neizbjena za odobrenje rBCH-a. Naime, farmeri su bili prisiljeni poveati doze antibiotika kako bi tretirali uestale infekcije vimena. Ti su lijekovi zavravali u mlijeku, a njihove su razine bile jednake onima koje je FDA smatrala rizinima. Naravno, sve dok dr. Miller nije promijenila kriterije Uprave. U anonimnom se pismu takoer navodi: Izabrala je arbitrarnu i znanstveno nepotvrenu koliinu od 1:1.000.000 kao doputenu koliinu antimikrobnih agensa u mlijeku bez ikakvog ispitivanja opas nosti za potroae." Takoer su naglasili da je omjer 1:1.000.000 od98

reen kao granica za sve vrste lijekova. No, mlijeko je moglo sadra vati vie vrsta antibiotika u tom omjeru. Uinci razliitih antibiotika mogu biti kumulativni, a to nije uzeto u obzir." U pismu se tvrdilo: Pristup dr. Miller uzet je kao osnova za odobrenje BST-a usprkos poveanoj upotrebi antibiotika. I u ovom sluaju rad dr. Miller na tom problemu predstavlja izravan sukob interesa." U pismu se nastavljaju optube: Ovo nije prvi put da su zaposle nici CVM-a optuili dr. Livingstona za prijevaru i zlostavljanje koje je dovelo do ugroavanja zdravlja ire javnosti. Meutim, ini se da onaj tko progovori doivljava probleme, a ne dr. Livingston. Mi, dravni slubenici, ne moemo shvatiti zato se takva praksa nastavlja."6 Dana 15. travnja 1994. godine, tri lana Kongresa reagirala su na optube traei od amerikog Generalnog ureda za reviziju (Ge neral Accounting Office, GAO) da provede istragu. Kongresmeni su zatraili od GAO-a, koji provodi istrage u vladi, da potrai ne samo dokaze sukoba interesa za Margaret Miller, nego i za Michaela Tavlora i Suan Sechen. Kao zamjenik proelnika za politiku FDA-e, Tavlor je (uz podr ku Miller) odredio da se mlijeko krava tretiranih rBGH-om ne bi trebalo oznaavati. Osim toga, napisao je smjernice koje su onemo guile mljekare da oznae svoje mlijeko rBGH-free" (bez rBGH). Prije nego to je preao u FDA-u, Tavlor je radio u odvjetnikoj tvrtki, gdje je, kako je navedeno u kongresmenovom pismu: Tvr tka Monsanto bila njegov klijent kad je rije o oznaavanju hrane i regulatornim pitanjima." Ta odvjetnika tvrtka koristi se Tavlorovim smjernicama kako bi tuila mljekare koje stavljaju oznake rBGHfree". A Sechenova je vodila istraivanje koje je sponzorirao Mon santo prije nego to je poela raditi za FDA-u gdje je pomogla u odobravanju rBGH. Kongresmen je napisao: Glavne karakteristike kontrole rBGH koju je provela FDA je pogreno informiranje i upitni postupci slu benika FDA-e i kompanije Monsanto." U pismu se navodi i prethod99

ni GAO-ov pokuaj istrage procesa odobravanja rBGH, od kojeg su morali odustati... jer im je kompanija Monsanto odbila staviti na raspolaganje sve vanije klinike i druge relevantne podatke."
6

skog proizvoda u povijesti FDA-e. Kako bi obranila ovaj proizvod, Uprava je uinila neto bez presedana. U kolovozu 1990. godine dva znanstvenika FDA-e objavila su rad u vrlo cijenjenom asopisu Science, zagovarajui sigurnost proizvoda. Autori su se pozvali na dva istraivanja u kojima su takori dobili rBGH putem hrane ili ub rizgavanjem, a zatim su praene promjene njihovog zdravlja, lako ljudi rBGH ne dobivaju putem hrane ili injekcije, kravlje mlijeko sadri malu koliinu prirodnog goveeg hormona rasta (bGH). Kad se rBGH da kravama putem injekcije, mogue je da dio genetski modificirane verzije dospije u mlijeko zajedno s prirodnom varijan tom. Upravo zato, hranjenjem takora hranom koja sadri rBGH pokualo se otkriti moe li pojeden GM hormon prouzroiti bilo kakve probleme. Prvo istraivanje trajalo je samo dvadeset osam dana. I dok je FDA tvrdila kako kod takora hranjenih rBGH-om nisu zabiljeene nikakve zdravstvene tegobe, kratko trajanje istraivanja okiralo je kritiare. Chopra iz organizacije Health Canada kae: to moete otkriti za dvadeset osam dana?"10 Drugo istraivanje takoer je bilo kratkorono - trajalo je devedeset dana. Kanadski Izvjetaj o analizi propusta tvrdi da budui daje rBGH hormon, njegov kemijski sastav zahtijeva sveobuhvatnija i dugotraj nija toksikoloka istraivanja na laboratorijskim ivotinjama." Ona su obino potrebna... kako bi se dobila potvrda da je tvar sigurna za ljudsku upotrebu." A kako nisu provedena, mogui problemi kao to su sterilnost, neplodnost, poroajni defekti, rak i oteenje imunog sustava nisu ispitani."9 Inae, istraivanje kojim se utvruje je li lijek kancerogen provo di se na dvije razliite vrste i traje oko dvije godine - to je ivotni vijek mieva ili takora. Zanemarivi kratkoronost istraivanja koje je trajalo samo devedeset dana, autori lanka iz asopisa Science istakli su da su kod takora kojima je ubrizgan rBGH zabiljeene znaajne promjene, dok kod onih koji su rBGH dobili u hrani nisu 101

Ocjena FDA-ine procjene


Hormoni rasta prirodno se stvaraju u hipofizi svih ivotinja. Jo je 1930-tih bilo poznato da injekcija ekstrakta govee hipofize koja se daje kravama muzarama poveava prinos mlijeka."7 Meutim, tak va praksa nije bila isplativa sve dok genetski inenjering nije stvorio isplativu metodu. Inenjeri su uzeli gen krave koji stvara hormon rasta, promijenili ga i umetnuli u bakteriju E. coli stvarajui ivu tvornicu. Hormon koji je nastao kao rezultat toga slian je, ali ne i identian njegovoj prirodnoj varijanti. Kad ga se ubrizga u kravu, pojaava rad cijelog metabolizma ukljuujui i poveanu aktivnost u stanicama za proizvodnju mlijeka, to dovodi do porasta proizvod nje mlijeka. Monsantov hormon rasta bio je kontraverzan. Bio je to prvi susret FDA-e s genetski modificiranim proizvodom povezanim s hranom. Zbog toga je pritisak da ga se odobri bio iznimno velik. Peter Hardin, urednik novina mlijene industrije iz VVisconsina The Milkvveed, kae: Bio je to proizvod koji je morao biti odobren - jer je iza njega stajala utjecajna korporacija."
8

Vie godina nakon to se lijek pojavio na tritu, kanadski su znanstvenici sastavili dugaak izvjetaj u kojem su navedeni svi propusti, kontradikcije, slabosti i rupe u FDA-inom procesu odob ravanja. Postao je poznat kao Caps Analvsis Report (Izvjetaj o ana lizi propusta) i optuio je FDA-u da je njezina evaluacija iz 1990. godine uglavnom teoretska recenzija koja je zakljuke proizvoaa uzela zdravo za gotovo. Nisu izneseni nikakvi detalji o istraivanju, niti kritika analiza kvalitete podataka."
9

Vrlo je znakovit uvid u FDA-in proces odobravanja rBGH, koji moda predstavlja najkontroverzniji proces odobravanja farmaceut100

zabiljeeni bioloki uinci, to dokazuje da je hormon bezopasan ako ga se pojede. Nakon to je nekoliko godina kasnije rBGH odobren, Robert Cohen odluio je analizirati zakljuke rada iz asopisa Science, lako je bio biznismen, na fakultetu se bavio znanou i radio je u labora toriju - htio je provjeriti brojke. Uzeo je lanak i svoje raunalo i tri dana proveo u uredu razmiljajui o brojkama. Ono to je otkrio, nije ga usreilo. Nedostajalo je mnogo podataka koji su mu bili potrebni. Zakljuci su esto bili utemeljeni na saetim podacima ili na neobjavljenim istraivanjima kompanije, iji detalji nisu bili dos tupni javnosti. Osobito je bilo upeatljivo to to su autori napisali da je teina mnogih organa i tkiva izmjerena na kraju 90-dnevnog istraivanja, ali u lanku objavljenom u asopisu Science popisani su podaci za samo etiri organa. Cohen je nazvao FDA-u 1994. godine zatraivi ostatak rezul tata mjerenja. Prema njegovim rijeima, slubenik Uprave, Richard Teke, rekao mu je da je to poslovna tajna. Cohen se pitao zato bi se teina organa smatrala poslovnom tajnom. ak je i generalni inspektor Odjela za zdravstvo, Richard P. Kusserovv, u izvjetaju iz 1992. godine potvrdio kako se podaci o BST-u nee u cijelosti otkriti sve dok, i ukoliko, FDA ne odobri proizvod za komercijalnu upotrebu."6 U veljai 1994. godine odobren je Monsantov rBGH i Cohen je htio dobiti potpunu informaciju. Pokuao ju je dobiti od Monsanta, ali bez uspjeha. Na temelju Zakona o slobodi informiranja predao je molbu za uvid u istraiva nje, ali je odbijen. Uputio je apel FDA-i, ali na njegovo veliko iznena enje, zahtjev je upuen istim ljudima koji su ga na samom poetku odbili. Samim time, ne udi da ponovno nije uspio. U obrazloe nju odbijenice FDA navodi: Odavanje informacija prouzroilo bi Ln 2 o znaajnu tetu kompaniji (Monsantu) u pogledu konkurentnosti i financija." Cohen je vrsto odluio domoi se istraivanja. Pokrenuo je tubu na Saveznom sudu. Sud je presudio protiv njega po102
6

novno na temelju stava da je teina organa poslovna tajna; prema toj odluci, njihovo razotkrivanje moglo bi prouzroiti znaajnu te tu" 6 Monsantu kad je rije o konkurentnosti. (Usporedite Cohenovo iskustvo s izjavom glasnogovornika Bije le kue J. Dennisa Hasterta od 26. oujka 2003. godine. U obranu GM hrane on kae: Tijekom cijelog procesa odobravanja javnost je imala mnogo prilika za sudjelovanje i komentiranje, a podaci na temelju kojih je zakonodavac donio odluke dostupni su svima.") Oslonivi se na prijateljevu vezu s kongresmenom Newtom Gingrichem, 21. travnja 1995. godine Cohen je dobio priliku za sasta nak sa slubenicima FDA-e kako bi s njima porazgovarao o svojim zapaanjima vezanim uz istraivanje. Dotad je Cohen ve saznao da FDA nikad nije dobila neobraene podatke. Pitao je i Richarda Teskea je li Uprava pregledala podatke i tvrdi da mu je Teke od govorio potvrdno. No, obrativi se Robertu Condonu koji je bio za duen za statistiku analizu, Teke saznaje da zapravo nikada nisu pregledali podatke. Tri godine kasnije, u listopadu 1998. godine, drugi slubenik FDA-e, John Scheid, izjavio je Associated Pressu da Uprava nikada nije prouila neobraene podatke iz Monsantovog istraivanja ta kora, nego je svoje zakljuke utemeljila na saetku koji im je poslao Monsanto. Ovo je priznanje bilo ozbiljno. Prema asopisu Rachel's Environmental and Health Weekly, oslanjanje na saetak istraivanja, umjesto na detaljne podatke, krenje je objavljenih slubenih proce dura FDA-e."11 Zapravo, znanstvenici FDA-e koji su napisali lanak za Science 1990. godine su izjavili: FDA zahtijeva od farmaceutskih kompanija da joj predaju sva istraivanja koja su vrile na svojim proizvodima." Nadalje: Kompanije predaju i neobraene podatke svih istraivanja sigurnosti koji ine temelj za odobrenje proizvoda; tako znanstvenici iz CVM-a mogu potvrditi tonost rezultata i zak ljuaka."7 Meutim, u tom istom radu autori su vjerojatno svoje 103

zakljuke utemeljili na istraivanju devedesetodnevnog hranjenja takora bez prouavanja podataka. Kad su znanstvenici iz Health Canada proveli svoje istraivanje na rBCH, zakljuili su da je FDA nepravilno prenijela" podatke iz istraivanja. FDA je zakljuila kako rBGH nije i ne moe biti apsor biran u krvotok." Ovaj se zakljuak temelji na pretpostavci prema kojoj se oekuje da se uneseni rBGH razgradi u ljudskom gastrointestinalnom traktu na isti nain kao i druge bjelanevine", kao i na dokazima prema kojima nije bilo klinikih otkria" meu takorima hranjenim rBGH-om.7 Obje su pretpostavke bile pogrene. Postoje i druge bjelanevine koje preive probavu, a sudei prema podacima iz istraivanja na takorima, klinikih otkria je bilo. Zapravo, 20 do 30 posto takora hranjenih rBGH-om razvilo je reakciju u obliku antitijela. Takva reakcija, prema asopisu Rachel's, dokaz je da je imuni sustav otkrio tvar koja je ula u tijelo te reagirao na nju."11 Chopra tvrdi da je oito da FDA nikada nije pregledala podatke o antitijelima. Nadalje, kanadski je tim otkrio da su neki mujaci takora, koji su pojeli hormon, dobili ciste na titnoj lijezdi i da je dolo do promjena na prostati te da je to trebalo potaknuti daljnja istraivanja. Slubeni izvjetaj FDA-e priznaje da su sluajno previdjeli po datke u istraivanju antitijela, ali suprotno Scheidovim izjavama no vinaru i onome ega se Cohen sjeao sa sastanka, tvrdili su kako su pregledali druge podatke iz istraivanja. Uz uinke koje je uneseni rBGH mogao imati na ljude, Chopru je osobito zabrinjavao nain na koji bi bolesne krave mogle utjecati na mlijeko i meso. U kanadskom se izvjetaju navodi kako brojni negativni uinci (na kravama)... mogu utjecati i na ljudsko zdravlje" , te kako su ih u obzir trebali uzeti i FDA i Odjel za sigurnost ljudi Kanadskog ureda za veterinarske lijekove {Human Safety Division of Canada's Bureau of Veterinary Drugs - BVD). 104
9

Na primjer, kanadski Izvjetaj o analizi propusta istaknuo je ka ko su kod krava, kojima je ubrizgan rBGH, zabiljeeni poroajni defekti, bolesti reproduktivnih organa, vie stope mastitisa (upale vimena)",9 i drugih problema. Drugi izvori izvjetavaju o velikom broju ozljeda nogu, metabolikih poremeaja, upala maternice, po remeaja probave, nadutosti, proljeva, lezija i o kraem ivotnom vijeku. est mjeseci prije pojave lanka u asopisu Science, The Milkweed je objavio podatke ukradene od FDA-e. Otkriveno je kako je kod krava tretiranih hormonima tijekom osam mjeseci zabiljeen znaajan porast veliine srca, jetre, bubrega, jajnika i nadbubrenih lijezda. Meutim, u svojem izvjetaju upuenom FDA-i, Monsanto odbacuje promjene kao bezopasna fizioloka odstupanja."12 lako se organi poveavaju, koliina mesa se smanjuje. Hardin kae da su tijekom ciklusa munje, zbog metabolikog stresa koji su preivjele, tretirane krave u prosjeku izgubile vie na teini od netretiranih krava. Neke tretirane krave na kraju su ivota toliko mrave i iscrpljene da njihova vrijednost klaonicama, koje trupove zaklanih krava obino pretvaraju u meso, nije velika. Klaonice su se takoer alile da je na mjestu gdje je ubrizgana injekcija tkivo krave mrtvo i ponekad se pojavljuje velika oteklina koja se mora izrezati prije ne go to meso ode na trite.8 Ukradeni podaci otkrili su i to da su rBGH krave tee ostajale steone. Dok je 95 posto netretiranih krava ostalo steono tijekom ispitivanja koje je trajalo osam mjeseci, isto je vrijedilo tek za 52 posto tretiranih krava. The Milkvveed navodi da Monsanto tvrdi da stope steonosti nisu bile nie od uobiajenih stoarskih stopa, ali to je statistika varka. Podaci o rasplodnji vezani za taj test otkrivaju kako je Monsanto u steone krave ubrojio mnoge koje su bile steone prije nego je tretman poeo!" 12 Napomena: Monsantova oznaka na proizvodu upozorava na mnoge zdravstvene probleme koji se mogu pojaviti kod krava treti ranih rBGH-om. Takoer napominje kako mlijeko moe sadravati 105

vei broj somatskih stanica zbog pojaanih upala. (Somatske su stanice drugi naziv za gnoj ili mrtva bijela krvna zrnca.) Zanimljivo je da je, kako bi ubrzala odobrenje hormona, tvrtka Monsanto ob javila saetke istraivanja koja opisuju sadraj gnoja. No, objavila je saetke osam malih istraivanja od kojih neka biljee promjene, ali ne od statistikog znaaja. Tri nezavisna znanstvenika uspjela su do i do podataka na temelju kojih je izraunat prosjean porast od 19 posto. Takoer su otkrili da je postotak krava u kategoriji s visokim razinama gnoja bio dvostruko vei od onoga koji je naveo Monsan to to je vano otkrie budui da farmeri dobivaju kazne ako se premae odreene razine gnoja. Ali kad su pokuali objaviti svoje istraivanje, Monsanto ih je sprijeio, tri godine uspjeno drei stu diju dalje od znanstvenih asopisa - sve dok rBCH nije odobren. (ak je i brojka od 19 posto bila niska jer je Monsanto oito ispustio podatke prikupljene tijekom posljednjih tjedana istraivanja, kad je udio gnoja bio znatno vii.)

set dana svaki mjesec uinilo bi lijek neisplativim. Zapravo, bilo koje razdoblje tijekom kojeg bi se mlijeko trebalo bacati predstavljalo bi problem. Hansen istie: Moete priati koliko god elite o tome ko liko je sigurno, ali ako se mlijeko baca, oito se namee pitanje: 'Za to se ne moe upotrijebiti, zato se baca?'"13 Stoga je u veljai 1985. godine Monsanto zatraio da FDA dopusti prodaju njihovog mlijeka bez razdoblja povlaenja", a svoje istraivanje provedeno na tako rima, koje su hranili dvadeset osam dana, iskoristili su kao argument. FDA ga je prihvatila. Isto tako, ukinula je razdoblje ekanja za me so zaklanih krava. Godine 1988. Suan Sechan iz FDA-e poslala je pismo proizvoaima traei od njih da izmjere razine hormona u krvi, to su odbili. The Milkvveed pie: Njihovi odgovori ukazuju na to da industrija vjeruje kako bi pretrage krvi tretiranih krava na dodane hormone pokrenule pitanja sigurnosti javnosti. Sechen nije zahtijevala provoenje ispitivanja na sadraj hormona u krvi."12 Zapravo, FDA ak nije traila pretrage kojima bi se otkrilo u kojim se koncentracijama, ako uope, rBGH nalazi u mlijeku. Me utim, ako je rBGH prisutan, to ne znai da e ljudi doivjeti iste zdravstvene tegobe kao takori i krave. Te e koncentracije vjerojat no biti tek mali dio koliine dane spomenutim ivotinjama. Ali ne znamo koliko mali, budui da je Uprava u sluaju Monsanta uinila iznimku i odstupila od svojih uobiajenih zahtjeva, dopustivi da proizvod doe na trite bez potrebne pretrage kojom se mjeri kon centracija. Umjesto toga, znanstvenici se oslanjaju na pretrage kojima se mjeri ukupna razina bGH-a koja ukljuuje prirodni govei hormon rasta (bGH), kao i sve hormone iz ubrizganog lijeka (rBGH) koji bi se mogli umijeati. Dok je kod krava kojima su ubrizgane osobito ve like doze rBGH-a zabiljeena poveana koliina bGH-a u mlijeku, lanak u Scienceu iznosi da se kod normalnih doza otkrilo kako se razine bGH-a u mlijeku krava tretiranih rBGH-om (4.2 ng/ml) nisu znaajno razlikovale od onih pronaenih kod netretiranih krava (3.3 107

Hormoni u mlijeku koje pijete


ini se da FDA nije dijelila zabrinutost kanadskih znanstvenika zbog utjecaja koji bi zdravstveni problemi krava mogli imati na mlijeko i meso. Meutim, pokazala je zabrinutost u vezi s dramatinim prom jenama u razinama hormona u krvi odmah nakon ubrizgavanja rBGH. Prema podacima ukradenim iz FDA-inog dosjea, razine hor mona dosegle su vrtoglave visine dok je Monsanto ispitivao est raz liitih formula rBGH. Na primjer, u jednoj je skupini nakon tretmana razina bGH u krvi bila oko 1000 puta via nego kod kontrolne sku pine. Kako bi se zatitilo zdravlje ljudi, od poetka 80-tih Uprava je zabranila prodaju mlijeka tretiranih krava najmanje pet dana nakon ubrizgavanja. Isto tako, nakon klanja tretiranih krava moralo se eka j/i ti najmanje petnaest dana prije prodaje mesa. Ti su zahtjevi prouzroili ozbiljan problem Monsantu. Budui da su krave primale dvije injekcije mjeseno, odlaganje mlijeka na de-

106

ng/ml)."7 Meutim, detalji istraivanja otkrivaju kako je ono moglo biti organizirano s ciljem da se dobije takav zakljuak. Istraivanje je provedeno na samo tri krave. S tako malim brojem lake je umjerene promjene u razinama bGH-a proglasiti beznaajnima. Tako je porast od 26 posto spomenut u lanku iz Sciencea proglaen beznaajnom razlikom". Istraivai su se koris tili varijantom rBCH-a koju je proizvela tvrtka American Cvanamid sastava drukijeg od Monsantove varijante koja je na kraju odobre na. to je jo vanije, u istraivanju su tri krave tretirane sa 10.6 mg rBGH-a dnevno - dozom koju u Scienceu nazivaju priblino pre poruenom."7 lako je American Cvanamid mogao specificirati dozu od priblino 10.6 mg dnevno kao jednu opciju, Monsantov rBGH ne daje se svakodnevno. To bi zahtijevalo previe rada i bilo bi nep raktino. Umjesto toga, kravama se ubrizgava vea doza - 500 mg - svaka dva tjedna. Ta je koliina 47 puta vea od 10.6 mg koliko je koriteno svakoga dana u ovom istraivanju. Iz prethodno opisanih ukradenih podataka znamo da, kad se kravama svaka dva tjedna ubrizga vea doza, razine bGH-a u njihovoj krvi znatno rastu, a u njihovu mlijeku mogle bi biti jednako poviene. Meutim, izabravi svakodnevnu primjenu manje doze, istraivai bi u tom pokusu iz bjegli veliki porast nakon injekcije, a rezultati ne bi otkrili znaajne razlike u mlijeku. Vodei istraiva u istraivanju bGH-a bio je ap solvent Paul Groenvvegen, a trojica koautora bili su blisko povezani s Monsantom objavljujui istraivanja s Monsantovim znanstvenicima ili vodei istraivanja koja je financirala ta kompanija. Meutim, autori iz asopisa Science uvjeravaju nas kako se poka zalo da nema potrebe za provoenjem preciznijih istraivanja jer je bGH bioloki i oralno neaktivan kod ljudi."7 Kanadski je znanstve nik dokazao da je tvrdnja prema kojoj je bGH oralno neaktivan pog rena jer je zasnovana na reakcijama antitijela kod takora. Tvrdnja FDA-e da je bGH neaktivan proizlazi iz njihove pretpostavke da je o
ao

na krave, ali ne i na ljude. Kao potvrdu tome znanstvenici navode da se redoslijed aminokiselina u molekuli razlikuje od humanog hor mona rasta za oko 35 posto. lanak iz Sciencea navodi i istraivanja iz 50-tih koja pokazuju kako su osobe patuljastog rasta kojima je ub rizgan humani hormon rasta/hGH narasli, ali oni kojima je ubrizgan govei hormon rasta/bGH nisu. Stoga, on ne utjee na ljude. Meutim, istraivanje objavljeno 1965. godine pokazalo je da bGH utjee na ljude. Kod ljudi s hipoaktivnom hipofizom tretmani bGH-om izazvali su neke promjene nalik na uinke zabiljeene nakon primjene hGH-a." FDA je to trebala znati budui da se taj navod nalazio u molbi za odobrenje novog lijeka koju joj je za svoju marku rBGH 1987. godine predala tvrtka Elanco. Drugo je istraiva nje takoer pokazalo druge manje promjene u humanoj fiziologiji prouzroene bGH-om. Bez obzira na to rastu li razine bGH-a i utjeu li na ljude ili se mijeaju s genetski modificiranim varijantama u mlijeku, FDA nas i dalje uvjerava da problemi ne postoje. U lanku iz Sciencea se navo di: Takoer je utvreno da je barem 90 posto aktivnosti bGH uni teno pasterizacijom mlijeka. Stoga ostaci tog hormona nikako ne ugroavaju ljudsko zdravlje."7 Cohen je odluio istraiti ovu tvrdnju. Trebalo mu je neko vrijeme da doe do izvora informacije o paste rizaciji jer je netono navedena u lanku iz Sciencea. Pokazalo se kako je i ona dio istog, ranije spomenutog Groenvvegenovog istrai vanja objavljenog samo dva mjeseca prije objave lanka u Scienceu. (Neki promatrai vjeruju kako su priekali sa slanjem lanka Scien ceu, ne bi li Groenwegenovo istraivanje bilo objavljeno.) Istraivanje opisuje kako su trideset minuta grijali mlijeko na 72 C. Cohen kae: Proitavi to, rekao sam: 'ekaj malo, mlije ko se na toj temperaturi pasterizira nakon petnaest sekundi, a ne nakon trideset minuta.' Namjerno su pokuali unititi hormon.14 To im je sigurno bila namjera. Zato bi inae trideset minuta zagrijavali 109

rije o hormonu specifinom za pojedine vrste, odnosno da djeluje 108

>

mlijeko na temperaturi na kojoj tretman inae traje petnaest se kundi?"6 Hardin istie: Trideset minuta je sto dvadeset puta due razdob lje od petnaest sekundi. Sa stajalita mljekara, mlijeko pasterizirano tako dugo nee imati nutricionistike vrijednosti. Ono to su uinili gore je od najgore znanosti." Hardin svoju tvrdnju tumai slikovitom analogijom: Kad biste purana peklli sto dvadeset puta due od pre poruenog vremena pa pokuali ekstrapolirati znanstvene zakljuke na temelju pougljenjenih ostataka, izbacili bi vas."
8

bilo koji nain razlikuje."15 Meutim, mjesec dana kasnije u istoj je publikaciji objavljeno pismo britanskog istraivaa koji podsjea da je kompanija Monsanto 1993. godine, traei od britanske vlade doputenje za prodaju rBGH-a u Engleskoj, izvijestila kako je 'razina IGF-1 znaajno porasla'."16 Cak i FDA priznaje: Tretman rBGH-om uzrokuje poveanje koncentracija faktora rasta 1 nalik na inzulin u kravljem mlijeku."7 Stopa porasta je sporna i mijenja se od istraivanja do istraiva nja. Dok neki pobornici rBGH-a priznaju kako je koliina hormona IGF-1 u mlijeku najmanje udvostruena",17 prvo istraivanje prob lema otkrilo je porast od 360 posto.18 Istraivanje Margaret Miller pokazalo je poveanje od 47 do 71 posto. Kolika god bila koliina, asopis Rachel's Environmental and Health News tvrdi: IGF-1 u mli jeku ne unitava se pasterizacijom",19 nego posve netaknut ostaje u mlijeku koje pijemo. Ne samo da u mlijeku ima vie IGF-1, nego se on ne unitava niti u elucu. U kanadskom Izvjetaju o analizi propusta navodi se kako IGF-1 moe preivjeti u probavnom traktu" te kako se apsorbira u svom izvornom obliku". U izvjetaju dalje stoji: Puno znaenje ovog otkria takoer nije istraeno (u FDA-inoj procjeni)."9 Koliina IGF-1 koja se apsorbira moe biti i mnogo via zato to je pomijean s mlijekom. Koristei se radioaktivno obiljeenim IGF-1, japanski su istraivai 1997. godine izvijestili da je samo 9 posto IGF-1, kojim su hranjeni mievi, zavrilo u krvotoku dok je taj postotak skoio na 67 posto kad je posluen zajedno s kazeinom, najvanijom mlijenom bjelanevinom. Ovakvo zatitno djelovanje mlijeka pomae nam objasniti zato je majino mlijeko prirodan nain prijenosa hormona koji se mogu apsorbirati u organizam do jenadi.20 (Postavlja se pitanje ne bi li i rBGH bio na isti nain zati en u mlijeku. Dok je ve opisano istraivanje devedesetodnevnog hranjenja takora pokazalo da su takori, koji su pojeli rBGH, imali mnogo manje zdravstvenih problema od takora kojima je hormon 111

No, nakon trideset minuta uniteno je tek 19 posto bGH-a u mlijeku krava tretiranih hormonom. Cohen nastavlja: Zatim su 'zainili' mlijeko. To je rije koju su upotrijebili, 'zainili'. Mlijeku su dodali umjetni BST... sto etrdeset est puta vie od njegove prirod ne koliine u obliku praha i zagrijali ga. BST u prahu u mlijeku je uniten! Spasili su Monsanto. Pokus je uspio, a ovi su znanstvenici mogli tvrditi kako toplinski tretman unitava BST."

Faktor rasta nalik na inzulin


Veinu kritiara mnogo manje zabrinjavaju koncentracije rBGH-a u mlijeku od jedne druge promjene do koje je dolo kod tretiranih kra va. Injekcije su izazvale poveanje razine jo jednog hormona: fak tora rasta 1 nalik na inzulin (IGF-1). I ljudi imaju IGF-1. On uzrokuje diobu stanica i jedan je od najsnanijih hormona rasta u tijelu. Ime je dobio jer podsjea na inzulin. Humani IGF-1 kemijski je identian kravljem IGF-1. Budui da krave tretirane rBGH-om u svojem sus tavu imaju vie hormona IGF-1, jesu li u njihovom mlijeku takoer poviene razine IGF-1? Ako jesu, hoe li ga na sustav apsorbirati i kako e to utjecati na nas? Monsantovi istraivai, Robert Collier i drugi, pokuali su uvje- I riti javnost da IGF-1 nije problem. U pismu objavljenom u Lancetu 1994. godine napisali su: Koncentracija IGF-1 u mlijeku... nepro mijenjena je" i nema dokaza da se hormonski sastav mlijeka... na 110

ubrizgan, moda razlika ne bi bila tako velika da su takori hormone jeli s mlijekom.) U istraivanju na ljudima objavljenom u asopisu Journal of the American Dietetic Association mjerile su se razine slobodnih ICF-1 u dvije grupe. Jedna je popila mlijeko, a druga nije. Istraivanje je do velo do sljedeeg zakljuka: Razine IGF-1 znaajno su se poveale u grupi koja je pila mlijeko, i to za oko 10 posto od poetne razine, ali u kontrolnoj su grupi ostale nepromijenjene."21 lako je odreena koliina ICF-1 potrebna, poviene razine tog hormona povezane su s rakom. Do 1991. godine ve je dokumen tirano da IGF-1 igra presudnu ulogu u abnormalnom rastu stanica humanog raka dojke."22 Te je godine Vijee za znanost Amerike ud ruge medicinara zatrailo dodatna istraivanja kako bi se utvrdilo je li unos viih koncentracija ICF-1 bezopasan za djecu, adolescente i odrasle."19 Godine 1993., europski asopis Cancer zakljuio je da ICF-1 igra vanu ulogu u rastu stanica humanog raka dojke."23 U sijenju 1998. godine u radu objavljenom u Scienceu izneseni su jo vri dokazi povezanosti s rakom. Harvardsko istraivanje na 15.000 bijelaca otkrilo je kako su oni s povienom razinom IGF-1 u krvi izloeni etiri puta veem riziku od raka prostate od prosjenih ljudi. Izvjetaj kae: Snana pozitivna veza zapaena je izmeu ra zina ICF-1 i rizika od raka prostate... primjena GH (hormona rasta kod ovjeka) ili ICF-1 tijekom duljih razdoblja... moe poveati rizik od raka prostate."24 etiri mjeseca kasnije istraivanje u Lancetu otkrilo je kako Ame- ] rikanke u predmenopauzi s visokim razinama IGF-1 imaju sedam pu ta vie izgleda za razvoj raka dojke. Autori su napisali: Uz iznimku visoke stope raka dojke u obiteljskoj anamnezi... veza izmeu ICF-1 i rizika od raka dojke moda je snanija od svih drugih utvrenih faktora rizika od raka dojke."25 U sijenju 1999. godine Journal of the National Cancer Institute izvjetava: ICF-1 snano potie diobu niza stanica raka, ukljuujui

i one raka plua. Visoka razina ICF-1 u krvi povezana je s povienim rizikom od raka plua."26 The International Journal of Cancer opisao je znaajnu povezanost izmeu koncentracija kolajueg ICF-1 i po vienog rizika od raka plua, debelog crijeva, prostate, kao i raka dojke u predmenopauzi" te zakljuio: Sniavanje razine IGF-1 u krvi mogla bi biti strategija koju vrijedi slijediti."27 A mlijeko krava tretiranih rBGH-om moglo bi imati upravo suprotan uinak. Cancer Research izvjetava: ,,U zapadnom svijetu prehrana igra veoma vanu ulogu u jednoj treini smrti izazvanih rakom, ali preh rambeni imbenici koji utjeu na rak jo nisu izdvojeni."28 Napredak je postignut istraivanjem objavljenim u rujnu 2002. godine kojim je istraena veza izmeu razina ICF-1 i hrane koju ljudi jedu. Znanstve nici su pregledali podatke dobivene od vie od tisuu medicinskih sestara koje su paljivo biljeile svoju prehranu. Nakon to su analizi rali desetke kategorija hrane, zakljuili su kako je mlijeko namirnica najvie povezana s visokim razinama IGF-1. Michelle Holmes, koja je predvodila istraivanje, kae: Ova veza ukazuje na mogunost da prehrana, poveavajui razine ICF-1 u krvotoku, moe poveati rizik od raka." Njihovi podaci takoer pokazuju da su ene koje su bile vie puta trudne u prosjeku imale 15 posto niu razinu IGF-1. Reuters izvjetava: Ovo otkrie objanjava zato su ene koje imaju djecu izloene manjem riziku od raka - to su lijenici primijetili, ali nisu mogli objasniti."29 Istraivanje, koje je proveo tim brighamske Bolnice za enske bolesti i Medicinskog fakulteta pri Harvardu, nije se bavilo mlijekom krava tretiranih rBGH-om - podaci su dobiveni prije nego to je ono stiglo na trite. No, budui da tretirano mlije ko ima vie razine ICF-1, mnogi oekuju da e ono jae utjecati na razine ICF-1 kod ljudi.

Globalne reakcije na kanadska otkria


Zabrinutost zbog IGF-1, kao i mnoga druga pitanja koja su pos tavljena u Izvjetaju o analizi propusta, bila su frustrirajua prep113

reka mnogim zdravstvenim slubenicima u Kanadi koji su odluili rBCH uvesti na trite. Njihova izvorna namjera bila je odobrenje preparata bez prethodne kontrole, jer su to uinile i SAD. Prema Chopri, godine 1997., kad su poetna zapaanja znanstvenika iz Health Canade dola na naslovne stranice, Ceorge Paterson, gene ralni direktor Odjela za hranu organizacije Health Canada, nalazio se u Cenevi - dva dana prije nego je trebao najaviti odobrenje na meunarodnoj konferenciji. Nacionalno udruenje farmera Kana de, koje je lobiralo protiv odobrenja rBCH-a u Kanadi, kontaktiralo je organizatore skupa kojemu je nazoio Paterson. To je izazvalo kaos u grupi od koje se trailo da donese odobrenje. Budui da postupak nije mogao biti nastavljen, skup je odgoen za nekoliko mjeseci kako bi se istraili daljnji dokazi o sigurnosti proizvoda za ljude. Ljutiti generalni direktor vratio se u Ottavvu. Kad su Chopra i njegovi kolege pozvani u njegov ured, kako kae Chopra: Udarao je akom o stol govorei da to nije nain na koji je trebao saznati za problem." Chopra nije uzmaknuo rekavi kako generalni direktor moe odobriti rBGH ako eli, ali ne i u njegovo ime. I jo je rekao da e nastaviti dizati uzbunu zbog farmaceutskog preparata upitne sigurnosti ako se odobri bez odgovarajue kontrole. Na kraju, od njega je zatraeno da provede kontrolu, koju je provodilo cijelo osoblje Odjela za sigurnost ljudi. Tim je napokon uspio ispitati podatke iz dosjea, koje je nadzirao jedan vii lan osoblja. Zavrivi izvjetaj, te osudivi odluku FDA-e da odobri rBGH, proelnik njihovog odjela insistirao je da ga izmije ne. Nije htio da neto to u tolikoj mjeri inkriminira lijek dospije u ruke javnosti. Zapravo, kad su Chopra i drugi trebali svjedoiti pred I odborom kanadskog Senata zaduenog za istragu rBCH-a, ef mu je rekao kako bi mogli poslati samo skraenu verziju izvjetaja i ne spominjati izostavljene dijelove. No, izvorna verzija ve je poslana radnom odboru koji je istraivao izvjetaje o zastraivanju znanstve nika, dola je do amerikog tiska krajem 1998. godine i Odbor ka114
10

nadskog Senata zahtijevao je da vidi izvjetaj koji je postao vijest od svjetske vanosti. Bio je to snaan udar na ve ionako kontroverzno pitanje. EU, koja je odluku o moratoriju donijela kako bi priekala i vidjela to se dogaa, donijela je trajnu zabranu. I Novi Zeland, Australija, Japan i druge industrijalizirane zemlje ne doputaju rBCH. U Sjedinjenim Amerikim Dravama Izvjetaj o analizi propus ta potaknuo je skupine diljem drave da se suprotstave odobrenju FDA-e. Dvije graanske skupine aktivista, Vermont Public Interest Research Group i Rural Vermont, izdale su medijsko priopenje tvrdei kako su ili FDA ili Monsanto zatakali rezultate ispitivanja vane za sigurnost ljudi."3 Centar za sigurnost hrane iz VVashingtona ispunio je zahtjev FDA-e da povue doputenje upotrebe rBGH ili ga suspendira. Prema novinama The Capital Times iz Madisona u dravi VVisconsin, direktor centra Andrew Kimbrell rekao je kako je FDA trebala znati da hormon preivljava probavu i prozvati ne savjesnim skrivanje te informacije od potroaa, koji su tijekom pet godina konzumirali mlijeko krava tretiranih rBGH-om."30 Monsanto je do te godine prodao preko sto milijuna doza rBCH-a. Senatori iz Vermonta, Patrick Leahy i James Jeffords, zatraili su od ministrice zdravstva i socijalne skrbi Donne Shalala (koja je inae prikazana s brkovima od mlijeka u sklopu reklamne kampanje mlijene indus trije) da istrai odobrenje FDA-e i provjeri jesu li previeni kljuni dokazi. FDA je odgovorila izvjetajem, lako su priznali da njihova izvorna sigurnosna procjena nije ukljuila pregled dijela istraivanja na takorima koji se odnosi na antitijela, ministarstvo je ponovno potvrdilo sigurnost rBCH-a i on se i dalje nalazi na tritu. Najvea ironija odobrenja rBCH-a u Sjedinjenim Dravama je injenica daje Bijela kua branila hormon govorei kako e se proiz vodnja mlijeka poveati, a cijene smanjiti. No, od 1986. do 1987. godine vlada je platila farmerima da pet godina prestanu proizvoditi mlijeko, pa ak da zakolju 1,5 milijun krava muzara kako bi zausta115

vila pretjeranu proizvodnju mlijeka i rast cijena.31 Ured za tehnolo ke procjene nije dijelio entuzijazam Bijele kue. OTA-in izvjetaj iz svibnja 1991. godine navodi: Ako ga FDA odobri, to e ubrzati trendove koji su ve prouzroili dodatni ekonomski stres vlasnicima farmi mlijenih goveda diljem zemlje." Bijela kua ponudila je jo jedan, moda iskreniji, razlog zato je podrala odobrenje rBCH-a: Biotehnoloko vodstvo SAD-a, kao i ulaganja privatnog sektora u istraivanje i razvoj biotehnoloke in dustrije, ojaat e ako se nastavi s BST-om, a isto e tako oslabjeti ako se pojave nove vladine prepreke takvim biotehnolokim proiz vodima."6

posjedujui dionice u kompanijama za proizvodnju lijekova koje je FDA nadzirala. Jedan odbor Bijele kue optuio je njezine savjeto davne odbore" da su pod nedoputenim utjecajem" proizvoaa lijekova.32 U sluaju podmiivanja, koji je trajao od 1989. do 1992. godine, osueno je nekoliko slubenika FDA-e i direktora kompanija za proizvodnju lijekova. Kompanije za proizvodnju generikih lijekova platile su slubenicima FDA-e odobrenje svojih lijekova i zaustavlja nje odobrenja lijekova svojih konkurenata. Te su kompanije takoer skrivale podatke, pa ak umjesto svojih proizvoda na procjenu slale lijekove drugih kompanija, a sve to kako bi izbjegle rizik od procje ne njihovog vlastitog proizvoda.33 Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi izjavilo je kako unutarnje kontrole FDA-e ne mogu osigurati integritet u procesu odobravanja lijekova, zbog ega je FDA ostala 'podlona manipulaciji i pristranom tretmanu'."32 Oiti primjer pristranosti otkriven je u svjedoenju iz 1993. godine pred pododborom Bijele kue kad je opisan proces odob renja aspartama tvrtke GD Searle (NutraSvveet*), umjetnog sladila proizvedenog genetskim inenjeringom. Izmeu 1977. i 1983. go dine visoki slubenici Bijele kue, dva biva proelnika FDA-e i tri zaposlenika na visokim poloajima, upotrijebili su svoj utjecaj kako bi na trite plasirali aspartam. Godine 1990. vie od 5500 potro aa podnijelo je albe FDA-i opisujui reakcije na ovo sladilo. Tih 5500 albi inilo je 80 posto svih albi na hranu ili aditive tijekom cijele te godine. Kad je istraivanje iz 1996. godine sladilo statistiki povezalo s rakom mozga kod ljudi, FDA i Monsanto, koji je 1985. godine kupio Searle, ubrzo su se usprotivili toj informaciji, zagova rajui sigurnost proizvoda."32 Vodea glasnogovornica FDA-e, koja je branila proizvod, dvije godine kasnije postala je potpredsjednica za kliniko istraivanje u Searleu.
* NutraSvveet je registrirani zatitni znak NutraSvveet Property Holding, Inc.

Utjecaj korporacija na vladu


Odanost koju vlada iskazuje industriji nije neobina. Povijest FDA-e obiluje dokazima koji pokazuju njezinu odanost industriji na tetu zdravlja ljudi. Godine 1960. istraitelji Senata otkrili su da su slu benici FDA-e primali financijske injekcije od kompanija iji su rad trebali regulirati. Na primjer, direktor odjela za antibiotike FDA-e pri mio je honorar u iznosu od 287.000 dolara. Godine 1963., John Nes tor, pedijatar iz FDA-e, rekao je istraiteljima iz Senata da FDA ne moe nikako biti uinkovita budui da je u tako bliskim odnosima s divovskim kompanijama za proizvodnju lijekova."32 Godine 1969. istraivanje Kongresa otkrilo je kako se 37 od 49 visokih FDA-inih slubenika koji su napustili Upravu, zaposlilo u kompanijama za proizvodnju hrane i lijekova.33 Godine 1976. dravni istraitelji optuili su Upravu i trideset et vero njezinih tadanjih i bivih kljunih zaposlenika za neuspjeh u potpunoj zatiti javnosti." U skandal su bili ukljueni FDA, proiz voai lijekova, lijenici i znanstvenici-istraivai za koje je reeno kako su bespotrebno izloili ljude rizicima ispitivanjem novih farma ceutskih preparata. Te je godine GAO izvijestio da je sto pedeset slubenika FDA-e prekrilo savezne propise o sukobu interesa"

116

117

Godine 1969. bivi proelnik FDA-e dr. Herbert Ley je rekao: Najvie me smeta to to ljudi misle da ih FDA titi. Nije tako. Ono to FDA zaista radi i ono to javnost misli da FDA radi, razlikuje se kao dan i no."34 ini se da i kanadske zakonodavne agencije imaju neka od ovih svojstava. Kad je objavljen kanadski Izvjetaj o analizi propusta, glas nogovornik Monsanta Gary Barton rekao je kako e sigurnost rBGH biti 'ponovno potvrena' u sljedeih nekoliko tjedana, kad dva kanadska struna nadzorna odbora, koje je ovlastila organizacija Health Canada, trebajd objaviti svoja otkria.
30

A jednu od dvije skupine sponzorirala je organizacija ija je podr ka rBGH-u ope poznata stvar."35 Usprkos bliskim vezama s industrijom i povjerenju koje je Monsanto imao u panel skupine, problem je oito postao previe kontraverzan da bi se moglo osigurati odobrenje. U sijenju 1999. godine Health Canada objavljuje kako e produiti zabranu rBGH-a koja traje ve desetljee, ali ne priznaje da je razlog tome ljudsko zdravlje. Panel skupina koja je nadzirala pitanja ljudskog zdravlja, koja nikada nije dobila cjeloviti Izvjetaj o analizi propusta i koja se nikada nije sastala s njegovim autorima, nije sprijeila odobrenje preparata. Prema Canadian Broadcastingu, panel skupina sastavljena od veterinara, koja se bavila pitanjima sigurnosti ivotinja, zakljuila je kako je hormon preopasan za krave." Priznali su da uzrokuje upalu vimena (mastitis), neplodnost i poveani rizik od epavosti." Problemi mogu biti toliko ozbiljni, iznio je CBC, da su farmeri riski rali unitavanje do etvrtine svojih stada."36 Taj je problem bio oso bito izraen u Kanadi. Za razliku od SAD-a, gdje se rBGH mogao nabaviti bez recepta, u Kanadi se dobivao samo na recept. Nadalje, veterinari su bili oni koji su ga propisivali i koje se moglo tuiti kad bi se dogodile negativne reakcije. Stoga je skupina koja se bavila pitanjima sigurnosti ivotinja pazila i na ekonomsku sigurnost vete rinara u dravi. Meutim, kontroverzija oko rBGH nije time okonana. 7. prosin ca 1999. godine znanstvenici Health Canade ispriali su novom Od boru kanadskog Senata da su zbog njihovog svjedoenja prethodne godine bili izloeni prijetnjama, uznemiravanju te da nisu mogli napredovati.37 Saznavi da je znanstvenik Shiv Chopra suspendiran zbog svjedoenja, Odbor je zatraio sastanak s njegovim efom, Andreom Lachanceom. No Lachance je nestao nekoliko dana kasnije. Njegov odvjetnik tvrdio je da je bolestan i da se ne moe pojaviti pred Odborom. Njegov ga je Odjel zatim smijenio i objavio da se 119

Bartonova sigurnost

u ishod rezultata ovih kanadskih odbora bila je vrlo znakovita. Kad njezini znanstvenici ne mogu postii konsenzus, Health Ca nada se ponekad oslanja na panel skupine. No, prema izvjetaju Vi jea Kanaana iz 1998. godine, znanstvenici su postigli konsenzus" - nisu eljeli odobrenje hormona. Interni dokumenti dobiveni na temelju kanadskog Zakona o pristupu informacijama ukazuju na to kako su se, mnogo prije nego su znanstvenici poeli pripremati svoj izvjetaj, slubenici organizacije Health Canada pripremali braniti razloge suradnje s panel skupinama" kako bi isforsirali odobrenje. Izabrali su jednu panel skupinu za kontrolu utjecaja na zdravlje ivo tinja, a drugu za kontrolu utjecaja na zdravlje ljudi. Prema pravilima Health Canade, ne samo da nijedan lan ne moe biti u sukobu interesa, nego ne smiju imati materijalnih in teresa u ishodu" i ne smiju prouzroiti sumnju u postojanje pris tranosti." No, bez obzira na pravila, Vijee Kanaana izvijestilo je kako su u obje panel skupine bile ukljuene osobe blisko povezane s Monsantom i industrijom. Jedan je lan radio za Monsanto, jedan je primao novac od kompanije prema ugovoru o podjeli dobiti", opet od Monsanta, i to za proizvode povezane s rBGH-om, dok je supruga predsjednika jedne panel skupine radila za GD Searle - pet naest godina tvrtka-ki Monsanta. lanovi panel skupina izjasnili su se u korist rBGH-a, kao i u korist drugih blisko povezanih tema." 118

nee vraati, a Odbor Senata je situaciju u Odjelu opisao kao vri jednu prezira".

ivotinje koji se pokazao nesigurnim."4 Svake godine prosjeni Ame rikanac konzumira preko ezdeset litara mlijeka, petnaest kilograma sira i dva kilograma maslaca, kao i druge mlijene proizvode. To ukupno iznosi vie od dvjesto litara mlijeka po osobi. Organske (eko) mljekare, kao i mnoge druge, trude se izbjei hormon. Na primjer, mljekara Oakhurst iz Portlanda u dravi Maine, od svojih kooperanata zahtijeva da svakih est mjeseci potpiu izjavu kojom potvruju kako nee upotrijebiti rBCH u svojim stadi ma. Mala mljekara plaa im dodatnih 0.20 dolara na 50 I mlijeka - odnosno ukupno pola milijuna dolara u 2002. godini. Na njihovoj oznaci pie: Zavjet naih farmera: Bez umjetnih hormona rasta." Poetkom srpnja 2003. godine Monsanto je tuio mljekaru Oakhurst tvrdei da njihova oznaka zavarava potroae". Glasno govornica Monsanta izjavila je: Potroae uvjeravaju kako je jedan mlijeni proizvod sigurniji ili kvalitetniji od drugog, a brojne su znan stvene i dravne kontrole diljem svijeta potvrdile kako je takvo to neutemeljeno."41 Poetkom 2003. godine dravni odvjetnik Mainea odbio je Monsantov zahtjev da drava zaustavi svoj program Quality Trademark Seal koji mljekare koriste kako bi otkrile koje mlijeko ne sadrava umjetne hormone rasta. Kao argument protiv programa Monstanto je izjavio kako bi se oznaka trebala pojaviti u odgovarajuem kon tekstu s tekstom koji je predloila FDA: Nije zabiljeena znaajna razlika izmeu mlijeka krava tretiranih rBST-om i onih koje nisu tre tirane rBST-om."42 Te rijei napisao je Michael Tavlor, odvjetnik koji je zastupao Monsanto prije nego je postao slubenik FDA-e, i kojeg je Monsanto kasnije zaposlio kao potpredsjednika.

Imamo mlijeko
Poljoprivredni koledi u Sjedinjenim Dravama, koji primaju zna ajne doprinose od biotehnoloke industrije, prije odobrenja su snano promovirali rBCH proizvoaima mlijeka. Koristili su se svojom mreom dravnih savjetnika za poljoprivredu, odailjui po ruku kako e farma postati nesolventna ako ga ne upotrebljava. U studiji Sveuilita Cornell, pod naslovom Uinak BST-a na prihod i opstanak mlijenih farmi" procijenjeno je kako e farme koje ne upotrebljavaju rBCH izgubiti izmeu 6000 i 20000 dolara. Navodi se: Oni koji pravovremeno usvoje rBGH i postignu dobre rezultate u proizvodnji bit e bogato nagraeni." Meutim, prema drugom istraivanju Sveuilita Cornell, provedenom od 1994. do 1997. go dine, farme koje su upotrijebile rBCH zapravo nisu ostvarile veu dobit od farma koje to nisu uinile.
39 38

Usprkos neprofitabilnosti, u SAD-u je 2002. godine rBCH ubriz gan u vie od 2 milijuna od 9.2 milijuna krava muzara. Vee se mli jene farme njime ee koriste: 54 posto farmi s najmanje petsto krava, te 9 posto farmi s manje od sto krava. No, budui da mljeka re obino mijeaju mlijeko s razliitih farmi, mlijeko krava tretiranih hormonima nalazi se u gotovo svim amerikim mlijenim proizvo dima. Hormon je popularniji na farmama na Zapadu, ali njegova upotreba raste diljem cijele drave. Monsanto je u 2002. godini izvijestio o porastu prodaje od 8 posto. Settepani kae kako su neuspjesi FDA-e prerasli u znanstvenu katastrofu koja prijeti cjelokupnim amerikim zalihama hrane, a oso bito mlijenim proizvodima... Posljedica njihovog nedjelovanja je iznimno oneiena dravna zaliha mlijeka - kao i proizvoda poput hrane za novoroenad, sladoleda, sira i jogurta koji se proizvode od mlijeka - nepoznatim koncentracijama ostataka preparata za 120
40

121

4. poglavlje MUDROST KRAVA I SVINJA Bili Lashmett je promatrao kako dvije-tri krave ulaze u prostor za hranjenje. Prve jasle do kojih su dole sadravale su 25 kg Bt ku kuruza. Krave su ga onjuile, povukle se i prile drugim jaslama koje su sadravale 25 kg prirodnog kukuruza. Krave su ga pojele. Kad su zavrile i kad su putene iz obora, sljedea grupa je ula i uinila isto. Lashmett je rekao kako je 1998. i ponovno 1999. godine isti pokus proveden na est ili sedam farmi u sjeveroza padnoj lowi. Identina ispitivanja sa svinjama pokazala su iste rezultate, isto tako dvije godine za redom. Lashmett, koji se bavio biokemijom i poljoprivredom, kae kako prirodni nagon ivotinje navodi da jedu ono to je dobro za njih i izbjegavaju ono to nije. On se u to uvjerio iz prve ruke u jo jednom pokusu koji je provela prehrambena trgovina u VValnut Groveu u dravi lowa. Postavili su dvadeset tri razliita vitamina i minerala u zasebne posude na mjesto gdje su ih krave mogle pojesti. Krave su birale posude iz kojih su, kae Lashmett, dobivale uravnoteenu, zdravu prehranu. tovie, ovisno o go dinjem dobu i klimi mijenjale su se njihove sklonosti to potvr uje njihov prirodni nagon da slijede ono to im nalau tjelesne potrebe.1

SMRTONOSNA EPIDEMIJA
Betty Hoffing je u dobi od ezdeset jedne godine bila poznata u svom rodnom gradu Skokie u dravi Illinois. Dvadeset pet godina ra dila je za turistiku agenciju, a njezin zarazni humor i neograniena energija uinile su je omiljenom ne samo meu kolegama, nego i u volonterskim organizacijama u kojima je svakog tjedna nakon posla provodila nekoliko sati. Bila je odlinog zdravlja i nikad u ivotu nije imala zdravstvenih problema - do kolovoza 1989. godine. Jednoga dana na poslu Betty je iznenada osjetila otru probadajuu bol u grudima i lijevoj ruci. Njezin lijenik, mislei da je rije o infarktu, odmah ju je uputio na intenzivnu njegu u oblinju bolnicu. No, dva dana kasnije, nakon to ispitivanja nisu otkrila nita, lijenici su je poslali kui. Nije bilo infarkta, niti objanjenja. Sljedei mjesec po cijelom je tijelu dobila neobian osip. Ubrzo nakon toga doao je i straan kaalj. Do kraja rujna osjetila je dotad najgore simptome - teku miinu slabost i snanu bol. Bilo je te ko hodati, initi bilo to",1 rekla je. Njezini su miii zakazali. aka ili eljust bi joj se bez upozorenja stisnuli; miii su se nekontrolirano koili. Ako bi u tom trenutku vozila, morala je brzo skrenuti i prie kati da proe bolni gr. Njezini su lijenici bili zbunjeni. Morala je uzeti bolovanje. Sredinom studenog odluila je pro vesti cijeli dan u krevetu i iz njega nije izala est mjeseci. Bol je bila tako snana da je ve okretanje bilo nepodnoljivo - trebale su joj dvije minute da se okrene. Jednoga dana u oujku 1989. godine Harry Schulte, katoliki sve enik iz Cincinnatija, sjedio je pred televizorom kad je iznenada u 123

glavi zauo pucanj nalik na hitac iz samarice. Mislio sam da sam poludio", prisjeao se. Nije. Osjetio je prvi simptom bolesti koja e mu ivot preokrenuti naglavce. Za samo nekoliko tjedana poela je nona mora. Sjedio bih na rubu kreveta i zbog nepodnoljivih bolova pokuavao zaspati sje dei. Moje noge postale su debele poput telefonskih stupova - ne moete zamisliti ako niste vidjeli. Pucale su i iz njih je istjecala vo da. Nikakvi lijekovi koje su mi davali... nisu mogli ublaiti bolove."2, Schulte je na kraju izgubio posao i obitelj.

jeme nitko nije znao da je rije o epidemiji. Simptomi su se veoma razlikovali i nije bilo nikakvog pravila u njihovom javljanju - lijenici bi uglavnom sreli po jedan takav sluaj. To je vrijedilo i za Phila Hertzmana, lijenika iz Los Alamosa u dravi Novi Meksiko. U listopadu 1989. godine Kathy Lorio, 44-godinja snana i zdrava ena, dola je Hertzmanu nakon to je iznena da poela osjeati snane bolove i druge ozbiljne simptome. Nakon to je proveo ispitivanja, u njezinoj je krvi primijetio neto to ga je okiralo. Normalan broj bijelih krvnih zrnaca zvanih eozinofili iznosi oko 10 po kubnom centimetru. Kod pacijenata koji imaju alergiju ili astmu njihov broj moe porasti na 200 ili 300, pa ak 500. Hertzmanova pacijentica bila je izvan svih grafikona. Broj njezinih eozinofila iznosio je oko 10.000. Hertzman je Lorio uputio reumatologu Jamesu Maveru u Santa Fe. lako Mayer nije mogao otkriti uzrok njezinih bolova, sluajno je neto ranije pregledao drugu pacijenticu, Bonnie Bishop, koja je takoer imala snane bolove, slabost u miiima i veliki broj eozino fila. Osim toga, njezine ruke i noge bile su pune tekuine i teko je disala. Pokuavi sjesti, pala je poput krpene lutke jer su joj leni miii bili tako slabi."6 Mayer nije mogao pronai uzrok Bishopinih simptoma, ali ona mu je dala popis svih suplemenata koje je uzima la. Mayer je pitao i Lorio je li ona uzimala neto od toga. Upitavi je za L-triptofan, odgovorila je potvrdno. Uzimala ga je kako bi lake zaspala. Lijenici su telefonom nazvali Ceralda Gleicha iz klinike Mayo, meunarodno priznatog strunjaka za eozinofile. Rekli su mu za Ltriptofan. No, dva sluaja nisu dovoljna da bi se izveo zakljuak", rekao je Gleich. Bolje je da se prieka. to nisu morali dugo initi. U Novom Meksiku pojavio se i trei sluaj, takoer povezan s L-triptofanom. Gleich je nazvao Centar za kontrolu bolesti u Atlanti i sve im ispriao. 125

U ljeto 1989. godine JanetO'Brien iz Kalifornije je oboljela. U najgo rim trenucima bolovi su bili tako snani da je jedva podnosila i najnjeniji dodir." Ona kae: Izgubila sam oko 60 posto kose, nisam imala energije i samo sam spavala. Povremeno sam patila od ireva u ustima, munina, plitkog disanja, snanog grenja miia, svraba i bolnih osipa po cijelom tijelu, edema (oticanja ekstremiteta), pote koa s koncentracijom i pamenjem, problema s pisanjem, ravnote om, sindroma iritabilnih crijeva, porasta teine, problema s vidom i to su samo neki od simptoma!"3

Te su godine diljem SAD-a pacijenti poput Janet, Harrvja i Betty po eli patiti od tajanstvenih simptoma. Mnogi su osjeali snaniju bol nego su njihovi lijenici ikada vidjeli.4 Nekima je ogrubljivala koa, imali su kognitivnih problema, glavobolje, patili su od izraene osjet ljivosti na svjetlo, umora i problema sa srcem. Najtee sluajeve mu ila je progresivna paraliza, kod koje osoba najprije gubi ivanu kontrolu nad stopalima, pa nogama, zatim crijevima i pluima, tako da joj je na kraju za disanje potreban respirator." o
5

Lijenici su bili potpuno zbunjeni. U medicinskoj literaturi nije postojalo nita ime bi se bolest mogla objasniti, a nijedan tretman nije ju mogao zaustaviti niti usporiti. Da sve bude jo gore, u to vri124

1
X

L-triptofan je aminokiselina, sastojak biljnih i ivotinjskih bjelan evina. To je jedna od esencijalnih aminokiselina", onih koje treba unositi prehranom jer ih tijelo ne proizvodi u dovoljnim koliinama. On pomae proizvodnju serotonina koji potie san. Njegova prisut nost u mlijeku i puretini objanjava zato se ta hrana povezuje s oputanjem ili snom. L-triptofan mogao se nabaviti kao lijek bez recepta koji su lijenici i drugi preporuivali za nesanicu, predmenstruacijsku napetost, stres i depresiju." Budui da je L-triptofan godinama sigurno koriten, lijenici jo nisu bili sigurni uzrokuje li poremeaje kod njihovih pacijenata. Nadalje, sva tri sluaja bila su iz Novog Meksika. Moda je uzrok bio neki lokalni otrov. Za dva tjedna Cleich je od kolega saznao kako su se u kliniku Mayo javila jo tri pacijenta koji navodno boluju od iste bolesti. Do li su iz razliitih dijelova SAD-a. Jedan je od njih ve bio na respira toru u vrlo tekom stanju. Sva tri pacijenta uzimala su L-triptofan. Cleich je opet nazvao CDC. Rekao im je kako se bolest nije pojavila samo u Novom Meksiku, nego je rairena i smrtonosna. U meuvremenu je novinarka Tamar Stieber iz Albuquerque Journala saznala za tajanstvenu bolest i njezinu moguu vezu s Ltriptofanom. Dana 7. studenog, u prvom od niza lanaka za koje e na kraju dobiti Pulitzerovu nagradu, opisala je bolest i mogue uzro ke. Odmah su poeli stizati pozivi: i drugi koji su uzimali L-triptofan izvjetavali su o istim simptomima. etiri dana nakon objavljivanja lanka, FDA je objavila ozbiljno upozorenje javnosti" - prestanite koristiti L-triptofan!" Za nekoliko dana diljem zemlje prijavljena su jo 154 sluaja. FDA je reagirala iz davanjem zabrane - svi dodaci koji su se dobivali bez recepta i sad ravali 100 mg ili vie L-triptofana moraju se povui s trita. Razina od 100 mg izabrana je, prema svjedoenju FDA, jer je tada najnia dnevna koliina povezana s boleu iznosila 150 mg"
m
7 7

bolovima u miiima (mialgija). Do poetka prosinca broj sluajeva EMS-a skoio je na 707. Jedan je smrtni sluaj ve bio povezan s boleu, a nekoliko ih je bilo pod istragom. Do kraja oujka broj slu ajeva porastao je na 1411 i 19 umrlih, lako je CDC prestao pratiti bolest ubrzo nakon kraja epidemije, konana procjena broja obo ljelih kree se izmeu 5000 i 10000 8 , a broj smrtnih sluajeva oko 40. Novije, ali nepotpuno, istraivanje provedeno na 1000 rtava EMS-a u SAD-u pokazuje kako je umrlo ak 80 do 125 oboljelih. No, teko je procijeniti koliko je tih smrtnih sluajeva i u kojoj mjeri prouzroeno EMS-om. U oujku 1990. godine, reagirajui na podatak prema kojem je jedna osoba oboljela nakon to je uzela dozu L-triptofana manju od 100 mg, FDA je zabranila njegovu prodaju bez recepta. A ekala je jo gotovo godinu dana prije nego je zabranila neke oblike L-tripto fana koje su propisivali lijenici, poput onih koritenih intravenozno i u djejoj hrani.

Traenje izvora epidemije


Samo je est kompanija, iskljuivo japanskih, na ameriko trite plasiralo L-triptofan. Nakon vie mjeseci istrage, istraivai iz CDC-a su zakljuili: Samo je L-triptofan tvrtke Shovva Denko KK jasno po vezan s boleu."9 Shovva Denko KK etvrta je po veliini japanska kompanija koja proizvodi kemikalije i najvei izvoznik L-triptofana na ameriko trite. Analiziravi L-triptofan tvrtke Shovva Denko, istraivai su otkrili da sadri vie razine neistoa od proizvoda drugih kompanija."9 U njihovom L-triptofanu pronaeni su tragovi 60 do 69 oneiivaa, od kojih je 6 povezano sa sluajevima EMS-a. lako su njihove kon centracije bile niske, od samo 0,01 posto ili u omjeru od 1:10000, znanstvenici su vjerovali kako je jedan ili vie od njih est odgovoran za pojavu bolesti. 127

CDC je bolest nazvao sindrom eozinofilije-mialgije, ili EMS. 2 > z Dobila je ime po visokom broju eozinofila (eozinofilija) i po tekim 126

Odvjetnik tvrtke Shovva Denko, Don Morgan, izjavljuje: Nema razloga za sumnju da su u proces proizvodnje upali vanjski materi jali i 'oneistili' proizvod. Proces proizvodnje paljivo je nadziran."9 Ako oneienje nije dolo izvana, otkud potjee i zato se nalo samo u proizvodima Shovva Denkoa? Kako bi proizveli L-triptofan, veina japanskih proizvoaa u pro cesu fermentacije kombinira odreene vrste bakterija i enzima. 'Juha' koja nastaje kao rezultat fermentacije prolazi filtar kako bi se proiz vod proistio. Meutim, Shovva Denko prvi je poeo koristiti novu metodu proizvodnje: genetski su modificirali bakterije kako bi iznim no poveali koliinu. No, ovaj strateki potez nosio je i vee rizike. Charles Yanofsky, profesor biologije sa Sveuilita Stanford, kae da vie razine otrovnih tvari" mogu biti rezultat stvaranja koncen tracija odreenih enzima i bjelanevina viih od normalnih" genet skim inenjeringom. On tvrdi: Kad god natjerate malu molekulu u bakteriji na prekomjernu proizvodnju, suoit ete se s ovakvim neizvjesnostima."9 Yanofsky, vodei strunjak na podruju biosinteze L-triptofana, kae kako je bakterija tvrtke Shovva Denko vjerojatno proizvodila deset do petnaest enzima i drugih nusproizvoda u koliinama viim od normalnih. U sluaju da su te iste bakterije modificirane drugim enzimima, mogle su proizvesti tvari koje nikad prije nisu proizvele. Jedan ili vie tih proizvoda mogao bi biti spoj otrovan za ovjeka."
9

bolesti, mogle bi proi godine, pa i desetljea, prije nego bi indus trija vratila njihovo povjerenje. U najmanju ruku, novi propisi mogli bi je prisiliti na skupa ispitivanja sigurnosti proizvoda, to se dotad uspijevalo izbjei. No, vijest se poela iriti. 11. srpnja 1990. godine asopis Journal of the American Medical Association (JAMA) objavio je istraivanje koje je po prvi put spomenulo da je bakterija tvrtke Shovva Denko genetski modificirana. Zapravo, kompanija je u prosincu 1988. go dine, nekoliko mjeseci prije izbijanja epidemije, stvorila novu GM bakteriju nazvanu Soj V. 14. kolovoza Newsday]e objavio priu pod naslovom Pogreka u genetskom inenjeringu izazvala smrt zbog otrovnih tvari". lanak citira Michaela Osterholma, epidemiologa iz Odjela za zdravstvo Minnesote i koautora istraivanja EMS-a objavljenog tog mjeseca u asopisu Nevv England Journal of Medicine: Soj V stvoren je kako bi proizvodio vie L-triptofana, ali neto je polo po zlu. To je dovoljan razlog za raspravu o genetskom inenjeringu."10 lanak iz Newsdaya nadahnuo je niz drugih novina da priu o EMS-u predstave kao problem genetskog inenjeringa. Kako bi zaustavila plimu protivljenja biotehnologiji, industrija se oslonila na glasnogovornika na kojeg e kasnije raunati iz godine u godinu - na FDA-u. U lanku u asopisu Science objavljenom kra jem kolovoza, Sam Page, ef ogranka za prirodne proizvode i instru mentaciju FDA napao je Osterholma da 'iri histeriju'. Pitanje ima li epidemija veze s genetskim inenjeringom preuranjeno je - osobito s obzirom na posljedice koje bi moglo imati na cijelu industriju."11 Osterholm se suprotstavio: Svatko tko pogleda podatke, dolazi do istog zakljuka... mislim da FDA to ne eli zbog moguih poslje dica." Prema lanku, FDA je mjesecima znala da oneieni L-tripto fan stvara CM bakterija, ali skrivala je informaciju od javnosti oito 129

Budui da je L-triptofan u visokim koncentracijama otrovan za bak terije, bakterija je, kako bi opstala, moda stvorila enzim kako bi izmijenila L-triptofan. Na jedan ili drugi nain u proizvodu tvrtke Shovva Denko poelo se pojavljivati neto novo.

Biotehnoloka uzbuna
< 2 Mogunost da je genetski inenjering odgovoran za smrtonosnu epidemiju EMS-a ozbiljno je zaprijetila mladoj biotehnolokoj industri ji. Kad bi potroai povezali novu znanost sa stranim simptomima 128

nadajui se da e je uspjeti prikriti sve dok se ne utvrdi je li igrala kakvu ulogu u pojavi bolesti."
11

Usprkos teti koju je Osterholmova primjedba mogla nanijeti biotehnolokoj industriji, istraivanje, iji je bio koautor, nehotice je zagovornicima genetski modificiranih organizama pruilo alterna tivno objanjenje za epidemiju, kojim se i dan danas koriste. Ubrzo nakon to je stvoren Soj V, tvrtka Showa Denko nainila je jo jednu promjenu u procesu proizvodnje L-triptofana. Smanjila je koliinu ugljene praine u filtrima s dvadeset kilograma na deset kilograma po filtru. Ugljeni filtri koriste se za uklanjanje oneienja koja se stvaraju tijekom procesa fermentacije. Slubenici Shovva Denkoa tvrdili su kako deset kilograma ugljena i dalje daje proizvod koji odgovara specifikacijama amerikih farmaceutskih standarda: istoa od 98,5 posto ili vie od toga. Ipak, mogue je da bi promjena u filtrima mog la dopustiti smrtonosnoj koncentraciji oneiivaa da se probije kroz filtar. I eto novog argumenta: krivac nije genetski inenjering, nego promjena u filtrima. ini se daje ova alternativna hipoteza spasila ugled biotehnoloke industrije i omoguila da se GM hrana i dodatne tvari i dalje pro daju bez ispitivanja. Analizirajmo je kako bismo vidjeli opravdava li FDA-in defanzivni pristup.

Soj V smatra se "supermenom" u odnosu na sve prijanje sojeve koje je kompanija koristila. Bio je dvostruko vie produktivan od So ja I. Osterholm je u svojem radu tvrdio kako je novo upotrijebljena bakterija Soj V moda stvorila vee koliine (otrovnih) agensa od ranijih sojeva."12 Osim toga, Yanofsky istie kako je vea koliina L-triptofana u procesu fermentacije poveala mogunost da nuspojave stvore vie oneiivaa. On tvrdi: Mogue je da je jedan plan proiavanja adekvatan za niske razine triptofana, ali za vie razine moda nije dovoljno dobar."13 Kad je Shovva Denko uvela genetski modificiran soj koji vjerojatno stvara vie oneiivaa, smanjila je filtraciju u trenutku kad ju je trebalo poveati. Ako je genetski inenjering odgovoran za stvaranje oneii vaa, to objanjava jo neto to je zbunjivalo istraivae. Podaci Shovva Denkoa otkrivaju kako je koliina oneiivaa u L-triptofanu koji je stvarao Soj V znaajno varirala. Na primjer, L-triptofan proizveden u oujku, travnju i svibnju 1989. godine sadravao je vrlo visoku koncentraciju oneiivaa. Razina jednog oneiiva a neoekivano je opala krajem travnja, a razine svih oneiivaa znaajno su pale do trenutka kad je L-triptofan uklonjen s trita.14 Te promjene, koje su zbunjivale istraivae, moda su uzrokovane nestabilnom ekspresijom gena, uzrokovanom mutacijom nakon umetanja, genetskim aritima, ili drugim nepredvidljivim uincima genetskog inenjeringa.

Igra okrivljavanja
U asopisu Nevv England Journal of Medicine Osterholm i njegovi kolege objanjavaju: lako je ugljeni prah mogao pridonijeti uklanja nju (otrovnog) agensa, ne zna se kako je agens uao u proizvod."12 Odvjetnik tvrtke Shovva Denko priznao je da su hipotezu o filtrima oborili znanstvenici tvrtke". Rekao je kako se koliina ugljenog praha koritena za filtraciju i ranije mijenjala... i nije neobino to je bila tako niska."11 130

Sukob oko predepidemijskih sluajeva


Biotehnoloke kompanije i FDA nude i drugi razlog zbog kojeg ge netski inenjering nije najvjerojatniji uzrok EMS-a: neki sluajevi bo lesti pojavili su se prije uvoenja Soja V. U telefonskom razgovoru u srpnju 1996. godine, biotehnoloki koordinator FDA-e, James Marvanski, izjavio je sljedee VVilliamu Cristu, istraivakom novinaru koji je godinama izuavao tragediju s EMS-om: Ne moemo isklju iti genetski inenjering... Meutim, znamo za gotovo dvadesetak 131

sluajeva EMS-a povezanih s L-triptofanom koji su se pojavili prije nego je tvrtka Shovva Denko poela koristiti svoj modificirani soj. Ne mogu to definitivno tvrditi jer nemamo mnogo informacija o ranijim sluajevima." Marvanski je tvrdio kako je vjerojatniji uzrok ili sam L-triptofan ili L-triptofan u kombinaciji s neim to je rezultat procesa proiavanja."
9

dozu te aminokiseline koje su proizvele druge kompanije trebali bi imati isti uinak."16 No, Kilbourne tvrdi da nema dokaza koji bi to potkrijepili. Isto tako, Gleich iz klinike Mayo kae: Jasno je da sam triptofan nije uzrok EMS-a budui da pojedinci koji su konzumirali proizvode drugih kompanija nisu dobili EMS. Dokazi ukazuju na to da je krivac proizvod Shovva Denkoa, te da su uzrok oneiivai."17 Ali i dalje ostaje pitanje to je prouzroilo sluajeve prije epide mije? Prema Marvanskom, budui da su se sluajevi EMS-a pojavili prije nego to je Shovva Denko poeo koristiti svoj modificirani soj... morao bi postojati neki drugi razlog, osim modificiranog soja."9 Ma rvanski je opisivao Soj V, uveden u prosincu 1988. godine i naknad no povezan s epidemijom EMS-a sljedee godine. Meutim, Crist je u svojem istraivanju otkrio kako su i prethodni sojevi bakterije koji ma se koristila tvrtka Shovva Denko bili genetski modificirani. Izmeu 1984. i 1988. godine tvrtka je uvela etiri GM soja, od II do IV. Stoga se ini da su i predepidemijski sluajevi EMS-a isto tako posljedica L-triptofana koji je proizvela genetski modificirana bakte rija. To bi objasnilo zato su, prema otkriu istraivaa, samo ljudi koji su konzumirali proizvod Shovva Denkoa dobili EMS. A budui da su Sojevi IIIV vie modificirani kako bi proizvodili vee koliine L-triptofana, svaki modificirani soj stvarao je sve vie oneiivaa. To objanjava i postupni porast broja sluajeva EMS-a koji su doveli do epidemije povezane sa Sojem V. U poetku se Crist pitao zato FDA nije znala za ranije sojeve. Imala je pristup istim izvorima informacija kao i on, a zasigurno i mnogim drugim. No, dok je Crist itao kljuni dokument o sluaje vima, sluajno je primijetio oznaku faksiranja na vrhu stranice, na kojoj je pisao datum i poiljatelj dokumenta. Crist je pronaao svoj dokaz o poinitelju. U listopadu 2001. godine pisao je Marvanskom i Josephu Levittu, direktoru FDA-inog Centra za sigurnost hrane i nutricionizam: Imam kopiju faksa FDA-e od 17. rujna 1990. godi ne. ini se da je to izvjetaj Shovva Denkoa s popisom mutiranog 133

Crista to nije uvjerilo pa je nastavio s istraivanjima. Otkrio je da je stvaran broj sluajeva prije epidemije bio znatno vei nego to je Marvanski rekao. I dok je CDC identificirao gotovo 100 sluajeva koji su se pojavili nekoliko godina prije epidemije u svibnju 1989. godine,15 prava je brojka vjerojatno negdje izmeu 350 i 700 slua jeva , jer je pasivni sustav nadzora Uprave identificirao samo svaki etvrti sluaj - pa ak i manje od toga. Kako bi ispitao tvrdnju Marvanskog da je sam L-triptofan uzrok, Crist je pokuao otkriti postoje li sluajevi EMS-a povezani s proiz vodom neke druge kompanije. Faksirao sam i nazivao dvanaestak odvjetnikih tvrtki koje su zastupale stotine sluajeva tvrtke Shovva Denko. Nijedna od njih nije znala niti za jedan sluaj povezan s ne kim drugim proizvoaem", rekao je Crist. Stephen Sheller, odvjet nik ija je tvrtka zastupala preko 100 sluajeva EMS-a, ukljuujui njih desetak prije poetka epidemije, je izjavio: Uvijek smo sum njali da postoje drugi sluajevi EMS-a prouzroeni drugim L-tripto fanom... Meutim, nikad nismo imali sluaj koji bi to potvrdio. Svi sluajevi koje smo imali vodili su do tvrtke Shovva Denko."
9 9

U znanstvenoj je literaturi Crist pronaao tri istraivanja epidemiologa CDC-a koja su pokazala da je proizvod tvrtke Shovva Den ko povezan sa sluajevima prije epidemije. No, nijedno istraivanje nikada nije impliciralo nijednu drugu marku L-triptofana osim one Shovva Denkoa." Ova su otkria proturjena tvrdnji FDA-e da je sam L-triptofan mogao prouzroiti epidemiju. Da jest, prema epidemiologu CDC-a Edvvinu Kilboumeu, svi triptofanski proizvodi koji sadre jednaku 2 > z 132

Soja I koji je pretea genetskih modifikacija u Sojevima IIV. Dakle, FDA je znala kako je Shovva Denko koristio jo tri soja modificiranih bakterija, osim Soja V koji je povezan sa sluajevima epidemije, i javnosti nije otkrila tu injenicu." Crist je nastavio: ini se da je FDA pokuala umanjiti problem genetskog inenjeringa prebacujui krivnju na sam triptofan, oprav davajui se sluajevima EMS-a prije epidemije..."9 FDA nije odgovo rila na pismo. Nastavljajui prouavati podatke, Crist je otkrio kako su i raniji sojevi CM bakterija tvrtke Shovva Denko takoer proizveli oneie ni proizvod. U stvari, jedna je njemaka tvrtka 1988. godine odbila poiljku L-triptofana Shovva Denkoa, prije Soja V, i to zbog oneie nja. Napisao je: Interni dokumenti tvrtke Shovva Denko pokazuju da su, kad su im postavili pitanje u vezi s oneienjem, priznali kako ne mogu utvrditi jesu li ili nisu prisutni otrovi i oneiivai jer ne mogu otkriti oneienje."9 Nakon pojave bolesti, istraivanje koje'je pronalo jedan od one iivaa (Peak E/EBT) identificiralo ga je u pilulama proizvedenim jo 19. kolovoza 1986. godine. Dakle, i Soj III i Soj IV proizvodili su oneienja. A osoba koja je zaradila teak sluaj EMS-a u stude nom 1987. godine uzimala je L-triptofan iz Soja III. Njegove su pilule ispitane i identificirane kao pilule Shovva Denkoa sa svojstvenim obrascem oneienja.9 I Shovva Denko je ispitao proizvode, ali neki od najvanijih rezul tata ispitivanja vie nisu dostupni. Prema Johnu Bakeru, odvjetniku koji je zastupao nekoliko rtava EMS-a i sluio kao lan Nacional nog upravnog odbora za tubu protiv Shovva Denkoa: Nakon to su struni znanstvenici pregledali dokumente kompanije i izjave za poslenika, a koje su zaposlili optueni u tubi rtvi EMS-a u SAD-u, smatrali su kako je Shovva Denko 1988. godine unitio neke serijske kromatografe koji pokazuju oneiivae u njihovom proizvodu s L-triptofanom."
9

Meutim, ini se da je kompanija Shovva Denko stoiki prihvati la odgovornost, ponudivi izvansudsku nagodbu predepidemijskim sluajevima EMS-a- onima koji su uzeli L-triptofan stvoren iz ranijih CM sojeva bakterija. Kompanija je platila ukupno preko 2 milijarde dolara odtete za vie od 2.000 rtava.

Pogreno dijagnosticirani raniji sluajevi


Broj rtava koje su dobile EMS od L-triptofana koji su proizvodili rani ji sojevi CM bakterija Shovva Denkoa moda je mnogo vii nego to se prije smatralo jer identifikacija bolesti moe potrajati godinama. U lanku objavljenom u lipnju 2001. godine u listu National EMS Network Nevvs/etter tvrdi se: I dok mnogi vjeruju kako postoje predepidemijski sluajevi EMS-a kojima je postavljena druga dijagnoza, ili nisu dijagnosticirani zato to izraz sindrom eozinofilije-mialgije" nije postojao u medicinskom leksikonu, neki su ljudi tek sada otkrili da imaju EMS." Predepidemijski sluajevi EMS-a utvruju se tako da se najprije vidi je li osoba uzimala L-triptofan koji je proizveo Shovva Denko (SDK)."18 Istraivanja pokazuju kako su mnogi paci jenti kojima dijagnosticirani eozinofilni fascitis (EF), fibromialgija i sklerodermija uzimali L-triptofan i kako, moda, imaju EMS, ali su pogreno dijagnosticirani. Don Hudson iz Louisiane takav je pacijent. On kae: Moji pr vi simptomi EMS-a poeli su u studenom 1987. godine. Do veljae 1988. godine bio sam jako bolestan zbog ega sam zavrio u bolni ci. Moj lijenik bio je potpuno zbunjen. Proveo je sva mogua ispiti vanja, ukljuujui i biopsiju miia. Bio sam na rubu smrti i stanje se brzo pogoravalo. Iz nekog razloga prestao sam uzimati L-triptofan i za mjesec dana moje se stanje tako popravilo da vie nije bilo kri tino. Lijenik mi je dijagnosticirao fibromialgiju, ali rekao je kako je moja bolest jedna od onih koje medicina jednostavno ne moe objasniti." 135

Nakon to se Hudson pridruio grupi za podrku oboljelima od fibromialgije, ubrzo je postao svjestan kako je njegova situacija druk ija. Nitko od drugih lanova nije imao simptome opasne po ivot. Svi su me u udu pogledali kad sam ih upitao koliko su visoki bili nji hovi eozinofili. Ja sam ih imao od 25000 do 58000, dok je normalno od 0 do 400." Hudson jo ima visok broj eozinofila i, kao i mnoge druge rtve EMS-a, svakodnevno se suoava sa simptomima. Bori se protiv privremenog sljepila, sindroma iritabilnog crijeva, nepodnolji ve boli miia, umora, drhtavice, problema s disanjem itd.
9

zatraio unitene" ili ih ne mogu nai" te da su ljudi koji su tada ra dili (1989.-1990.) napustili FDA-u". On je rekao predstavniku FDA-e da nekoliko znanstvenika i slubenika kojima je uputio svoje zahtje ve, kao to su Sam Page, Rossane Philen, Henry Falk i Edvvin Kilbourne, jo uvijek radi u FDA-i ili CDC-u, ali kadrovski je slubenik FDA-e ponovio kako su ljudi koji su tada radili otili. Na sve to kae: To to nisu odgovorili pokazuje kako su pitanja moda pogodila metu... ini se kako su obojica moda cijelo vrijeme znali da su GM sojevi odigra li kljunu ulogu u razvoju EMS-a i da su tu informaciju zatajili kako bi zatitili ameriku biotehnoloku industriju."9

Netko nije suraivao


Kad je prvi put spomenut Soj V, istraivai FDA-e trebali su nabaviti bakteriju kako bi potvrdili da su proizvodi od L-triptofana oneie ni. No, Marvanski je Cristu u intervjuu rekao da FDA nikada nije nabavila uzorke bakterije. U lanku u asopisu Science tvrdi se kako je Shovva Denko unitio sve bakterije kad se prvi put pojavio prob lem s otrovima.11 No, kad je Crist u oujku 2001. godine kontaktirao Dona Morgana, odvjetnika Shovva Denkoa, uo je drugu priu. Pre ma Cristu, Morgan je otkrio da je Shovva Denko ponudio FDA-i kulture, ali ih nisu htjeli poslati potom, to je FDA zatraila." Kad je izloena utjecajima okoline, bakterija moe mutirati i prouzroiti druga oneienja. Morgan je rekao Cristu kako FDA nikad nije prihvatila ponudu Shovva Denkoa da im preda bakteriju i pokae kako njome treba rukovati. Kompanija je napokon unitila bakteriju 1996. godine." Crist je pisao Samu Pageu, u to vrijeme znanstvenom direktoru FDA-e, traei da odgovori na Morganovu tvrdnju. Nije dobio odgo vore na svoja pitanja. 1998. i ponovno 2001. godine, FDA-i i CDC-u je uputio nekoliko zahtjeva na temelju Zakona o slobodi informira nja. On kae: Godine 1998. dobio sam odgovore FDA-e i CDC-a, 2 o
2 > z

FDA zauzima stav


Dana 18. srpnja 1991. godine, Douglas Archer, zamjenik direktora FDA-inog Centra za sigurnost hrane i primijenjeni nutricionizam, sjeo je pred odbor Kongresa kako bi iznio slubenu verziju inciden ta s EMS-om. Promatrai upoznati s FDA-inom sklonou biotehnologiji ekali su da bi vidjeli kako e Archer zakonodavcima prezen tirati osjetljivo pitanje genetski modificiranog L-triptofana. Znali su da FDA eli zadrati kontrolu nad politikom GMO-a te da ne eli da se Kongres umijea i donese nove zakone. Umjesto toga, FDA je razvijala svoju pro-industrijsku politiku zasnovanu na zakonima o hrani napisanim prije pojave genetskog inenjeringa. Promatrai su ekali... i ekali... i ekali. Nita. U Archerovom svjedoenju genet ski inenjering nije nijednom spomenut. Archer je sigurno znao za genetski modificiranu bakteriju.* Ali umjesto da prihvati rizik od javne osude genetskog inenjeringa i mijeanja Kongresa, iskoristio je priliku kako bi promovirao nam-

ali nisam dobio nijedan traeni dokument i/ili informaciju. Godine 2001. osoblje FDA-e mi je odgovorilo kako su informacije koje sam 136

* Zapravo, kad sam 2001. godine bivoj zaposlenici FDA-e spomenuo da pred stavnik FDA-e koji je govorio pred Kongresom o L-triptofanu nije spomenuo kako je ovaj genetski modificiran, rekla je da joj je u to teko povjerovati. "Svi su u Upravi znali da je genetski modificiran," rekla je.

137

jere FDA-e. U svojem je izvjetaju izjavio: Incident s L-triptofanom/EMS-om, koji je u sreditu ovog sasluanja, a osobito patnje i smrt onih koji su koristili taj proizvod, otkrivaju opasnosti koje sa sobom nose razne scheme prijevara amerike javnosti od strane zdravstva." Zato je FDA ciljala na razne scheme prijevara od strane zdrav stva"? Archer je u svjedoenju izjavio kako Uprava eli regulirati sve dodatke vitamina, minerala i aminokiselina koji se dodaju hrani, ukljuujui i dijetalne dodatke prehrani." Uinivi L-triptofan protiv nikom, FDA ga je uspjela iskoristiti kao rtveno janje koje potvruje da su svi suplementi u hrani opasni i da ih treba drati pod nadzo rom. U stvari, FDA je ve pokuala sprijeiti prodaju L-triptofana bez recepta. Kongres nije podrao namjeru FDA-e da regulira i ogranii upotrebu dodataka prehrani. Godine 1976. donio je Amandman Proxmire koji je onemoguio FDA-u da ogranii dodavanje vitaminskih ili mineralnih dodataka na temelju onoga to Uprava smatra racionalnim ili korisnim". ini se da je u svojem svjedoenju Archer napao Kongres zato to je ograniio nadzor FDA-e nad suplementima. Takozvani Amandman Proxmire na Zakon o FDA-i jo je jedan imbenik koji utjee na atmosferu u kojoj Uprava donosi svoje od luke vezane uz regulaciju aminokiselina", rekao je. Amandman je donesen kao izravni odgovor na FDA-in pokuaj donoenja pravila o upotrebi dodataka prehrani koji je, ini se, potaknuo namjeru Kon gresa da ne dopusti bilo kakvo ogranienje bez stvarnih opasnosti za zdravlje." Archer je promicao tvrdokornu politiku Uprave prema proizvodi ma koji nisu lijekovi. Nastavio je: Kao dio svojeg programa pojaa ne kontrole, proelnik Kessler je neopozivo ustvrdio kako FDA nee tolerirati neprovjerene izjave o dodacima u prehrani, ukljuujui i suplemente aminokiselina." Dodao je: Jo jedan aspekt ovog prob lema jest taj to su neki dijelovi industrije dodataka prehrani uspjeli 138

iskoristiti zbrku koja je nastala zbog zdravstvenih pitanja vezanih uz hranu." Archer je takoer ukorio lijenike, rekavi im da svojim paci jentima ne preporuuju L-triptofan u svrhu lijeenja. Naglasio je razliku izmeu L-triptofana koji se izdaje na lijeniki recept i koristi u hrani za djecu, intravenozno i u infuzijama, a koji je Uprava smatrala legalnim te varijante koja se dobiva bez recepta, koju ne odobrava. Dvaput su pokuali ukloniti ono to je Archer naz vao ilegalno prodavanom varijantom, tuei prodavae. Svaki put su izgubili. Kad je 1990. godine EMS povezan s L-triptofanom, FDA je napokon dola na svoje i zabranila varijantu koja se dobiva bez recepta. Tako im je epidemija EMS-a pomogla da provedu ono to nisu uspjele dvije sudske tube. Napokon, 19. veljae 1991. godi ne", rekao je Archer, zbog nedvojbene epidemioloke povezanosti EMS-a i L-triptofana tvrtke Showa Denko, FDA je zabranu proirila i na legalne proizvode koji sadre L-triptofan Shovva Denkoa."7 Na kraju, Archerovo paljivo oblikovano svjedoanstvo u velikoj je mjeri koristilo FDA-i. Potvrdilo je potrebu Uprave za vie slobode u regulaciji suplemenata, pa ak i pohvalilo FDA-u jer je godinama pokuavala ukloniti ovaj tetni suplements polica. Budui da Archer nije spominjao genetski inenjering, Kongres nije ispitivao tu temu, a i mediji su je izbjegavali, okrivljujui za epidemiju neregulirana pitanja u zdravstvu. L-triptofan je uklonjen s trita, osim varijante koju propisuju lijenici.

Postojei propisi dozvolili bi L-triptofan


Kad bi se danas prvi put pojavio oneieni L-triptofan, bez proble ma bi proao postojee propise FDA-e. ak ni prisutnost oneie nja u L-triptofanu tvrtke Shovva Denko ne bi sprijeila distribuciju, jer ti otrovi nisu poznati. FDA moe detektirati prisutnost poznatih otrova iskljuivo na temelju poznatih svojstava ve postojee hra ne."5 139

UJ

< z

Danas se proizvode mnogi dodaci s CM bakterijom. Na primjer, oblik vitamina B-2 deriviran iz CMO-a odobren je u Velikoj Britaniji na temelju podataka koji identificiraju te oneiivae na razini vioj od 0,1 posto. Meutim, oneienja u L-triptofanu bila su deset pu ta manja."19 Stephen Navlor iz klinike Mayo kae da je prisutnost oneiivaa u L-triptofanu Shovva Denkoa zapanjujue mala, pa su potrebni vrlo sofisticirani instrumenti i mnogo rada kako biste se uope pribliili utvrivanju struktura."9 Tvrtka Shovva Denko svakod nevno je motrila razine oneienja u svojem proizvodu. Zadrale su se unutar amerikih standarda. Isto tako, prema BBC-jevom asopisu, smrtonosni bi oblici triptofana mogli biti odobreni i u Europi. Problem bi postao vidljiv tek kad bi ljudi poeli padati poput muha."20 Zabrinjava i pomisao da je to to su ljudi padali poput muha pomoglo otkrivanju bolesti. Crist i drugi usporeuju L-triptofan s talidomidom (lijekom za plod nost) odgovornim za teka oteenja pri poroaju krajem 1950-tih i poetkom 1960-tih: Naglaavamo sljedee: da je kojim sluajem talidomid prouzroio ve uobiajene oblike poroajnih oteenja, npr. rascijepljeno nepce ili teku mentalnu retardaciju, jo ne bismo znali koliko je tetan i trudnice bi ga i dalje uzimale jer bi ga smat rale sigurnim. Mala poveanja ve ionako velikog broja poroajnih oteenja ne bi bila statistiki znaajna. No, kako se pokazalo, vei na lijenika u svojoj karijeri nikada nije vidjela oteenja koja su se pojavila - drastine malformacije ruku i nogu - pa su bez obzira na to to nije bilo puno takvih sluajeva, svi privukli pozornost." Crist istie kako je specifinost EMS-a omoguila otkrivanje problema s L-triptofanom. No, da su oneieni dodaci prehrani Shovva Denkoa uzrokovali isti broj neke uobiajene bolesti, recimo astme, jo uvijek ne bismo znali za njih. Isto tako, da su uzrokovali dugoronu tetu, kao to je rak za dvadeset ili trideset godina, ili senilnu demenciju kod ljudi ije su ga majke uzimale tijekom rane trudnoe, ne bismo nikako mogli spojiti uzrok i posljedicu."21 140

Usprkos teini epidemije, ipak su prole godine prije nego to je bolest povezana s L-triptofanom i jo mjeseci prije nego to je otkriveno kako je odgovoran proizvod Shovva Denkoa. Naravno, jedan od razloga zato je trebalo toliko vremena je to to nije bilo oznake koja bi oznaavala GM ili prirodnu verziju. Isto vrijedi i za CM hra nu. Budui da se genetski modificirani proizvodi ne oznaavaju", navode Rampton i Stauber u knjizi Vjerujte nam, mi smo strunjaci (Trust Us, VVe're Experts), nemogue je utvrditi tko je jeo modifici ranu, a tko prirodnu soju. Ako neki otrov ue u nau hranu, bit e teko, moda i nemogue, utvrditi izvor otrova."5

<

141

5. poglavlje MUDROST VJEVERICA, LOSOVA, JELENA, RAKUNA I MIEVA Umirovljeni farmer iz lowe godinama je na svojoj farmi tijekom zimskih mjeseci hranio vjeverice postavljajui klipove kukuruza na hranilice. Jedne je godine htio provjeriti vole li vjeverice vie Bt ili prirodni kukuruz. Prirodni je stavio u jednu hranilicu, a Bt kukuruz u drugu, udaljenu priblino est metara. Vjeverice su po jele sav prirodni kukuruz, ali nisu ni taknule Bt. Farmer je dopunio hranilicu prirodnim kukuruzom i taj je uskoro nestao. Meutim, Bt je ostao netaknut. Umirovljeni farmer postao je znatieljan. A to kad bi Bt kuku ruz bio jedini izbor vjevericama? Kako bi to otkrio, nije im vie da vao prirodni kukuruz. U to vrijeme lovva je bila usred najhladnijih zimskih dana. No, dan za danom, Bt klipovi ostajali su netaknuti. Vjeverice su potraile hranu na drugom mjestu. Nakon desetak dana pojele su po nekoliko centimetara sa svakog vrha klipa, ali to je sve. Farmeru ih je bilo ao pa je vratio prirodni kukuruz u hranilice i vjeverice su ga pojele.1 Uhvaeni los pobjegao je i nastanio se u naim usjevima ekoloki proizvedenog kukuruza i soje. Imao je pristup susjednim poljima GM kultura, ali nikada nije otiao onamo."2 - Suan i Mark Fitzgerald, Minnesota Pisac Steve Sprinkel opisao je krdo od etrdesetak jelena koji su se hranili na polju ekoloke soje, ali ne i sortom Roundup Ready s druge strane ceste. ak e i mievi krenuti dalje ako nau alternativu ovim 'usjevima'."3 Nizozemski je farmer potvrdio koja je hrana mievima draa ostavivi u hambaru punom mieva dvije hrpe kukuruza. Jedna je hrpa bila od genetski modificiranog kukuruza, a druga prirodnog kukuruza. Mievi nisu ni taknuli GM gomilu, dok su drugu pojeli.4

VLADA OD INDUSTRIJE, ZA INDUSTRIJU


Potpredsjednik George Bush sjedio je u svom naslonjau nasuprot etiri Monsantova direktora. Doli su u Bijelu kuu s neobinim zah tjevom. eljeli su snaniju zakonsku regulaciju. Zapoinjali su posao s novom tehnologijom, genetskom modifikacijom hrane, i traili su od vlade da nadgleda njihovu novu djelatnost. No, to je bio kraj 1986. godine. Ronald Reagan bio je predsjed nik, a njegova je administracija bila u procesu smanjivanja zakonske regulative koja se odnosi na poslovni sektor. Busha je trebalo uvjeri ti. Od njega smo zahtijevali opseniju zakonsku regulativu", rekao je Leonard Cuarraia, jedan od direktora sudionika sastanka. Rekli smo mu da nas mora zakonski nadgledati."1 Monsanto se spremao na kockanje vrijedno vie milijardi dola ra. S novom tehnologijom mogli su stvoriti i patentirati novu vrstu hrane. Kasnije, kupujui kompanije za proizvodnju sjemena diljem svijeta, mogli su zamijeniti prirodno sjemenje svojim modificiranim sjemenjem i nadzirati znatan dio zaliha hrane. No, u Monsantovim redovima vladao je strah - strah od reakcije potroaa i ekologa. Njihov je strah proiziao iz iskustva. Prije vie godina Monsanto je uvjeravao javnost kako je njihov 'Agent Orange', defolijant, koriten tijekom Vijetnamskog rata, bezopasan za ljude. Nije bio. Tisue veterana i deseci tisua Vijetnamaca koji su patili od irokog raspona bolesti, ukljuujui rak, neuroloke bolesti i poroajne deformacije, optuili su Monsanto. Monsanto je tvrdio i da su njihovi elektrini izolatori, poliklorirani bifenili (PCB), bezopasni. Nisu bili. Zabranjeni su 1978. godi143

ne, povezani s rakom i poroajnim deformacijama te se smatraju izvorom velikog ekolokog rizika. Prema sudskim dokumentima, di rektori Monsanta znali su da njihova tvornica u Annistonu u dravi Alabami stanovnitvo grada izlae velikim zdravstvenim rizicima. PCB su redovito odlagali u gradu, ali prikrivali su tu injenicu vie od etrdeset godina. Washington Post izvjetava: Godine 1966. Monsantovi su direktori otkrili da se riba baena u lokalni potok za deset sekundi okrene na trbuh, izbacujui krv i gubei kou kao da je sputena u kljualu vodu. Godine 1969. pronali su ribu u drugom potoku s razinom PCB-a 7500 puta veom od doputene. No, to nikada nisu rekli svojim susjedima i zakljuili su da 'nema svrhe ii u skupe krajnosti u ograniavanju otpada'. U jednom internom doku mentu pie: Ne moemo dopustiti gubitak nijednog dolara."2 Dana 22. veljae 2002. godine Monsanto je proglaen krivim za nemar, zatakavanje istine, ometanje tueg posjeda i skandal. Pre ma zakonu Alabame", objanjava se u lanku iz Washington Posta, rijetke optube za skandal obino zahtijevaju ponaanje 'u tolikoj mjeri skandalozno i ekstremno da prelazi sve mogue granice pris tojnosti, tako da ga se moe smatrati groznim i potpuno nedopusti vim u civiliziranim drutvima.'"
2

da dobije potporu demokratskih i republikanskih predsjednikih kampanja 1988. godine. Takoer su im bili potrebni federalni propisi. Ostvarivi to, vla da, a ne Monsanto, uvjerila bi javnost da su GM proizvodi bezopas ni. Monsanto vie nije bio spreman traiti od potroaa: Vjerujte nam." Monsantove veze u VVashingtonu bile su vrste - vrlo vrste. Sas tanak s potpredsjednikom Bushom bio je uspjean i dobili su ono to su traili. New York Times izvjetava da je to bio ishod koji e po noviti i s tri sljedee administracije. Ono to je htio od VVashingtona, Monsanto - a time i biotehnoloka industrija - je i dobio." No poetkom 90-tih predsjednik Monsanta, pobornik opreznog pristupa otvorenog za suradnju, otiao je u mirovinu. Zadatak nad gledanja irenja genetski modificirane hrane preuzeo je nadobudni Robert Shapiro. On je odbacio usporenu strategiju savjetovanja i kontrole" i nevjerojatno ubrzao GM kampanju. Nevv York Times navodi: Monsanto e sad iskoristiti svoj utjecaj u VVashingtonu da progura novi pristup." Kako bi pomogla Monsantu da ubrza pritok svoje hrane na trite, Bijela je kua brzo usvojila neobino veliko dunu odluku o samostalnom odreivanju politike."1 Monsantov utjecaj bio je legendaran. Poznavatelji prilika u VVas hingtonu zapanjeno su gledali kako kompanija diktira politiku Minis tarstvu poljoprivrede (USDA), Agenciji za zatitu okolia (EPA) i na kraju Upravi za hranu i lijekove (FDA). Prema Henrvju Milleru, zaduenom za biotehnoloka pitanja pri FDA-i od 1979. do 1994. godine: Agencije amerike vlade ui nile su upravo ono to ih je veliki agrobiznis zamolio i ono to im je naredio."1 Ova biotehnoloka tvrtka primijenila je svoju aroliju na Vije e za konkurentnost (Council of Competition), vanu skupinu za kreiranje politike koju je predsjednik Bush osnovao u oujku 1989. godine. Na njezino je elo postavljen potpredsjednik Dan Quayle, 145

Reakcija javnosti na ove i druge pogreke Monsanta bila je sna na. Njegov je bivi potpredsjednik priznao: Nai su nas potroai prezirali."3 Monsantovi su ljudi znali da im je potreban novi pristup genetskom inenjeringu. Odluili su se pravovremeno povezati s potencijalnim kritiarima kako bi pridobili njihovu podrku. Prema planu odbora za strategiju aktivan pristup potaknut e javnost, pot roae i ekoloke grupe da podre biotehnologiju."1 Njihov plan od 13. listopada 1986. godine, koji je naknadno ob javio Nevv York Times, takoer je predviao da se Monsanto zblii sa zakonodavcima i dravnim slubenicima diljem svijeta, da ojaa 'podrku biotehnologiji na najviim razinama amerike politike' te 144

,,s odgovornou da ublai zakonske odredbe koje optereuju ekonomiju." Zadatak Vijea takoer je bio suzbiti veliki trgovaki deficit SAD-a time to e ameriku robu uiniti konkurentnijom na inozemnim tritima. U ovo elitno Vijee bili su ukljueni glavni dravni odvjetnik, ministar trgovine, direktor ureda za menadment i budet te proelnik Vijea ekonomskih savjetnika... predsjednikov ef osoblja koordinirao je aktivnosti Vijea."4 Uspjeh biotehnoloke industrije kod ovih velikodostojnika pos tao je oit 26. svibnja 1992. godine u prostoriji Indian Treatv Room u Old Executive Building. Tad je potpredsjednik Dan Quayle objavio novu politiku Bushove administracije prema genetski modificiranoj hrani: Reforme koje danas najavljujemo ubrzat e i pojednostaviti proces opskrbe potroaa, prehrambene industrije i farmera boljim biotehnolokim poljoprivrednim proizvodima. Osigurat emo da biotehnoloki proizvodi budu nadzirani kao i drugi proizvodi, um jesto da ih koe nepotrebni propisi."1 Quayle je htio rei da e se CM hrana smatrati jednako bezopas nom kao i prirodna, genetski nemodificirana hrana. A zaobilaenje nepotrebnih propisa" znailo je da vlada nee zahtijevati nikakva sigurnosna ispitivanja ili posebne oznake koje bi identificirale hranu kao genetski modificiranu. Objanjenje za ovu popustljivu politiku objavljeno je u dokumentu FDA-e tri dana nakon Quayleove obja ve. Uprava ne zna za bilo kakve informacije koje bi ukazivale na to da se hrana stvorena ovim novim metodama znaajno razlikuje od ostale hrane."5 Pod novim vodstvom Monsanto je dobio to je htio: dravno jamstvo sigurnosti i ukidanje propisa koji ometaju planove za brzu prodaju diljem svijeta.

tki KingandSpaulding; Monsanto je bio njegov osobni klijent. Taylor je Monsantu pomogao da sastavi nacrt pro-biotehnolokih zakona za koje e se industrija zauzimati. Radei za FDA-u, Taylor je mogao i sam provoditi te zakone. Za Monsanto nije bilo bolje osobe koja bi mogla preuzeti vodeu ulogu u FDA. Taylor nije samo popunio prazan poloaj u Upravi. Godine 1991. FDA je stvorila novi poloaj za njega: naelnik za politiku. Odmah je postao slubenik FDA-e s najveim utjecajem na zakono davstvo vezano uz CM hranu, nadgledajui razvoj vladine politike. Prema branitelju javnog interesa Stevenu Drukeru, koji je prou io interne dosjee FDA-e, tijekom naelnikog mandata g. Taylora, reference o nenamjernim negativnim posljedicama bioinenjeringa sustavno su brisane iz nacrta plana politike (usprkos protestu znan stvenika Uprave), a krajnja verzija plana objavljena je s izjavama pre ma kojima (a) CM hrana nije rizinija od ostale hrane i (b) Uprava nema drukijih informacija."6 Godine 1994. Taylor je postao voditelj Slube za sigurnost i inspekciju hrane u Ministarstvu poljoprivrede, gdje se takoer bavio pitanjima biotehnologije. Kasnije je postao potpredsjednik zaduen za odnose s javnou u Monsantu. Kad je FDA objavila svoju politiku, javnost nije znala za bilo kak vo unutarnje neslaganje. Hrabro je ustvrdila kako nema informacija koje bi ukazivale na to da je CM hrana drukija ili rizinija od pri rodnih sorti. Budui da amerika javnost uglavnom vjeruje FDA-i, pretpostavilo se da takvi rizici zaista ne postoje. No, gotovo deset godina kasnije interni dokumenti Uprave - objavljeni po prvi put tijekom jedne tube - ukazali su na neto drugo. Linda Kahl, slubenica FDA-e zaduena za usuglaavanje, pobu nila se rekavi kako pokuavajui silom nametnuti zakljuak prema kojem nema razlike izmeu hrane modificirane genetskim inenje ringom i hrane modificirane tradicionalnim uzgojem", Uprava po kuava ugurati pravokutnik u okruglu rupu." Tvrdila je kako su ,,pro147

Politika znanost u FDA


Odvjetnik Michael Taylor nadgledao je razvoj politike FDA-e. Prije nego to je poeo raditi u Upravi, Taylor je radio u odvjetnikoj tvr146

esi genetskog inenjeringa i tradicionalnog uzgoja razliiti i, prema miljenju tehnikih strunjaka Uprave, vode razliitim rizicima."
7

Odjel za prehrambenu kemiju i tehnologiju (Division of Food Chemistry and Technology) istaknuo je etiri mogue opasnosti: 1. Poveana razina poznatih prirodnih otrova, 2. Pojava novih, dosad neidentificiranih otrova, 3. Poveana sklonost prikupljanja otrovnih tvari iz okolia", kao to su pesticidi ili teki metali", i 4. Nepoeljne promjene razina hranjivih tvari. Upozorili su: Ako se genetski modificirane biljke ne ispitaju posebice u vezi s ovim promjenama", ove etiri opasnosti mogu promaknuti uzgajivaima". Odjel je preporuio ispitivanje CM hra ne prije nego to izae na trite."11 Cerald Cuest, direktor Centra za veterinarsku medicinu (Center for Veterinary Medicine - CVM) pri FDA-i, uputio je pismo Marvanskom u kojem pie da su on i drugi znanstvenici iz CVM-a zakljuili kako postoji dovoljno znanstveno opravdanih razloga" za ispitiva nje i kontrolu CM hrane prije nego to se pone prodavati u javnos ti. Ustvrdio je: CVM vjeruje da je ivotinjska hrana dobivena iz ge netski modificiranih biljaka jedinstveni problem vezan uz sigurnost ivotinja i hrane." Istaknuo je kako koncentracije biljnih tvari ili otrova u mesu i mlijeku mogu nametnuti pitanje sigurnosti ljudske prehrane."12 Nastavio je: Moj vam je savjet da izbjegavate tvrdnje koje podrazumijevaju da se nedostatak informacija moe iskoristiti kao dokaz da nema razloga za zabrinutost."12 Usprkos viestrukim internim memorandumima koji naglaavaju mogunost poveanih zdravstvenih rizika koje nosi nova tehnolo gija, u kasnijim je verzijama izjave o slubenoj politici FDA-e, pod Tavlorovim nadzorom, sve vie i vie brisan udio znanstvenika. U estokom memorandumu upuenom Marvanskom, Pribvl se suprot stavio usmjerenju slubene politike: Sto se dogodilo sa znanstve nim elementima ovog dokumenta? Bez vrste znanstvene osnove, on postaje openiti dokument tipa 'Sto moram uiniti da izbjegnem 149

Takav strunjak bio je i mikrobiolog FDA-e Louis Pribvl. Postoje velike razlike izmeu neoekivanih posljedica tradicionalnog uzgoja i genetskog inenjeringa", pisao je Pribvl u pismu Jamesu Marvanskom, koordinatoru za biotehnologiju pri FDA-i. Pribvl je rekao da neki aspekti cijepanja gena mogu biti opasniji" . New York Times
8

navodi da je ,,dr. Pribvl iz istraivanja znao da se otrovi mogu neho tice stvoriti kad se geni umetnu u stanice biljke."1 tovie, Pribvl je napisao kako nema jamstva da e uzgajivai CM hrane biti u stanju prepoznati uinke koji nisu oiti." Izjavio je: To da ne postoje nikak vi neeljeni uinci koji bi uzrokovali zabrinutost FDA-e omiljena je misao Uprave. No, podataka koji bi potvrdili njihov stav nema."8 Pribvl je bio jedan od mnogih znanstvenika FDA-e od kojeg su zatraili sudjelovanje u odreivanju politike Uprave prema genetski modificiranoj hrani. Druker navodi da podaci pokazuju kako je ve ina tih znanstvenika identificirala mogue rizike od GM hrane. On je bio glavni organizator tube koja je prisilila FDA-u da dokumente otkrije javnosti; njegova neprofitna organizacija, Savez za biointegritet {Alliance for Bio-lntegrity), bila je glavni tuitelj. Nakon to je pregledao desetke tisua stranica dokumenata FDA-e, opisao je miljenje znanstvenika Uprave: Prevladavajui je stav bio da genet ski inenjering nosi iznimne rizike te da se takvi proizvodi ne mogu smatrati sigurnima, ako to nije potvreno odgovarajuim prehram benim istraivanjima." Druker kae da je nekoliko znanstvenika uputilo ozbiljna upozorenja."6 Na primjer, Toksikoloka grupa upozorila je da genetski modi ficirane biljke mogu sadravati neoekivano visoke koncentracije biljnih otrova" i navela razloge zbog kojih ih je teko identificirati.
9

Njihov je direktor napisao: Potencijalne neoekivane i sluajne promjene kod genetski modificiranih biljaka opravdavaju ogranie no tradicionalno toksikoloko istraivanje: 148

nevolju'... Izgledat e kao obini politiki dokument, a to e vjerojat no i biti... ini se da snano zagovara industriju, osobito kad je rije o nehotinim uincima, ali ukljuuje vrlo malo informacija dobive nih od potroaa te samo nekoliko odgovora na njihova pitanja." Pribvl je ukazao na izraenu nedosljednost. Rekao je da, dok slubena politika FDA-e tvrdi kako nema razlike izmeu tradicio nalnog uzgoja i genetske modifikacije... na taj nain Uprava zapravo odvaja jedno od drugog i zato bismo to poricali." Pribvl je takoer iznio dva zastraujue tona predvianja: 1. Industrija e uiniti ono to MORA kako bi zadovoljila 'zah tjeve' FDA-e, a ne i ispitivanja koja bi inae provela, jer oni nisu na listi FDA-e" i 2. Nedovoljna e pozornost biti posveena sigurnosti, zbog lanog osjeaja 'znamo to radimo' i 've smo to inili stotinu puta bez problema, pa zato onda sada provjeravati.'"8 No, dok su znanstvenici FDA-e naglaavali vanost opreza i ispitivanja, njezini su elnici pristupili drukijoj vrsti lobiranja. Me morandum, koji je u oujku 1992. godine uputio naelnik FDA-e David Kessler, potvrdio je utjecaj Bijele kue na formiranje politike Uprave. Pristup i tvrdnje sadrane u izjavi o slubenoj politici u skladu su s opom biotehnolokom politikom koju je utvrdio Pred sjedniki ured... Ona je takoer u skladu s interesom Bijele kue da osigura sigurni, brzi razvoj amerike biotehnoloke industrije."
13

vanje obaveznih kontrola FDA-e." Pismo je takoer savjetovalo da se ubaci sljedea reenica o genetskom inenjeringu: Budui da su te tehnike preciznije, poveavaju mogunost za sigurnu, jasnije okarakteriziranu i predvidljiviju hranu."14 Slino tome, memorandum Ureda pomonika ministra zdrav stva, pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, izrazio je rezerviranost u vezi s brigom o ekolokim uincima CM kultura izraenom u izjavi o politici. U pismu je pisalo: Opsena diskusija na dvanaest stranica ini se da je... opasno detaljizirana i proirena... U suprot nosti s poglavljima o sigurnosti hrane, koji ispravno impliciraju da je biotehnologija u osnovi bezopasno orue proizvodnje hrane i da e plodovi biotehnologije biti jednaki onima s kojima smo ve upoznati, poglavlje o ekologiji stvara pogrean dojam da biotehnolo gija prua brojne razloge za zabrinutost na podruju poljoprivrede i ekologije."15 Ti memorandumi otkrivaju da su procjenitelji gubili zalee u znanosti i postajali sve vie politiki podobni te da su hranu i njezin uinak na okoli smatrali sve sigurnijom. Na kraju su prevladale poli tike, a ne znanstvene preporuke. Uprava ne samo da je ignorirala svoje znanstvenike, nego je ustvrdila kako zabrinutost nikad nije ni postojala. Slubena politika FDA-e, koja tvrdi da ne zna ni za kak ve znaajne razlike izmeu CM i genetski nemodificirane hrane, bila je razlog eliminiranja bilo kakvog smislenog nadzora. I druga ministarstva pozivala su se na ovaj politiki koncept ekvivalentnosti traei podrku svojoj politici. Na primjer, Melinda Kimble iz Minis tarstva vanjskih poslova, pregovarajui o trgovakoj politici vezanoj uz GMO, izjavljuje: elim vrlo jasno naglasiti da vlada Sjedinjenih Drava ne vjeruje u razlike izmeu genetski modificiranih i genetski nemodificiranih namirnica."16 Isto tako, u oujku 2003. godine glas nogovornik Bijele kue Hastert izjavljuje: Znanstvena je zajednica postigla opi konsenzus da se genetski modificirana hrana ne razli kuje od konvencionalne hrane."17 151

No, nacrt politike koji je Kessler pohvalio zbog usklaenosti s Bi jelom kuom prolazio je daljnje revizije kako se kretao navie u poli tikom zapovjednom lancu. Memorandum Ureda za menadment i budet upuen u svibnju 1992. godine vijeu Bijele kue predsjed nika Busha sadravao je sljedee preporuke: Izjava o politici treba naglasiti ulogu decentraliziranih sigurnosnih kontrola proizvoaa, a uz neformalno savjetovanje s FDA-om samo ako se pojave ozbiljni sigurnosni ili nutricionistiki problemi. Trebala bi izbjegavati naglaa150

Kad su FDA-ini dokumenti napokon objavljeni u javnosti, Ma rvanski je branio politiku Uprave. Dana 28. veljae 2000. godine na Konferenciji OECD-a o sigurnosti GM hrane odranoj u Edinburghu u kotskoj, rekao je kako su znanstvenici FDA-e samo postavljali pitanja o raznim problemima povezanim s hranom proizvedenom bioinenjeringom. Neugodno iznenadio kad je Druker, koji je sudje lovao na Konferenciji, ustao i pozvao nazone da proitaju FDA-ine memorandume objavljene na web stranici njegove organizacije. I sami su mogli vidjeti da znanstvenici Uprave nisu samo postavljali pitanja; mnogi su prilino vrsto tvrdili kako GM hrana nosi speci fine rizike. Marvanski, drugi slubenici FDA-e, kao i predstavnici amerike vlade i dalje tvrde da je meu znanstvenicima postignut vrst kon senzus da je GM hrana bezopasna. Meutim, u pismu upuenom u listopadu 1991. godine jednom kanadskom dravnom slubeniku, sam Marvanski je priznao da to nije istina. Rekao je da postoje mnoga specifina pitanja... za koja jo ne postoji znanstveni kon senzus, osobito potreba za specifinim toksikolokim ispitivanjima." Takoer je izjavio: Mislim da je potencijal nekih tvari da izazovu 18 alergijske reakcije osobito teko predvidjeti." Komentar na izjave znanstvenika FDA-e donio je New York Ti mes: Znanstvenici su izraavali upravo iste one strahove koje su direktori Monsanta 1980-tih oekivali - pa ak ih i smatrali razumni ma. No sada, umjesto da se pozabave njima, Monsanto, industrija i slubeni VVashington odbacili su ih kao nevane brige neinformira 1 nih ljudi." Meutim, mnogi znanstvenici, koji su shvaali opasnosti, nisu povjerovali FDA-inim uvjeravanjima. Na primjer, genetiar David Su zuki je izjavio: Bilo koji politiar ili znanstvenik koji vam kae da su ti proizvodi bezopasni ili je vrlo glup ili lae. Eksperimenti jednostavno nisu provedeni."19 Izvjetaj strunog odbora Kraljevskog drutva Kanade (Royal Society of Canada) iz sijenja 2001. godine takoer

je podravao zakljuke znanstvenika FDA-e. U izvjetaju je pisalo kako je znanstveno neopravdano" pretpostaviti da je GM hrana bezopasna. Izvjetajem se objanjava kako je poetno oekivanje" za sve GM namirnice da e ekspresija novog gena (i njegovih proiz voda) biti popraena nizom kolateralnih promjena u ekspresiji dru gih gena, promjenama u obrascima proizvedenih bjelanevina i/ili promjenama u metabolikim aktivnostima." Posljedica toga mogli bi biti novi otrovi ili druge tetne tvari. Izvjetaj naglaava potrebu za sigurnosnim ispitivanjem, istraivanjem kratkorone i dugoro ne toksinosti za ljude, mogunosti izazivanja alergijskih reakcija i drugih zdravstvenih tegoba. 20 Odbor je zapoeo svoj sveobuhvatni izvjetaj na 245 stranica citirajui urednike britanskog asopisa Na ture Biotechnology: Rizici biotehnologije su neporecivi. Proizlaze iz nepoznanica u znanosti i trgovini. Bilo bi ih razborito prepoznati i pozabaviti se njima, a ne ih potiskivati pretjerano optimistinim ili tvrdoglavim ponaanjem."20

Trule rajice
I dok je tijekom ranih 90-tih FDA vrijedno oblikovala svoju politiku sklonu biotehnolokoj industriji, Calgene se pripremao predstaviti prvu genetski modificiranu kulturu na svijetu: rajicu FlavrSavr. Ob dareno mitskom izdrljivou, ovo GM udo moglo je ostati svjee tjednima nakon to je ubrano. lako FDA to nije zahtijevala, Calgene je dobrovoljno proveo tri istraivanja na takorima i poslao joj rezultate na blagoslov. Interni FDA-ini dokumenti pokazuju da su znanstvenici Uprave bili zabrinu ti zbog lezija (oteenja) u elucu. Od etrdeset enki takora koje su bile ukljuene u istraivanje i jele FlavrSavr rajice, njih sedam imalo je lezije; nijedna lezija nije otkrivena u kontrolnoj skupini ta kora koja se hranila prirodnim rajicama. Kontrolori FDA-e u vie su navrata od Calgenea traili da im po alje dodatne podatke kako bi odgovorili na sigurnosna pitanja koja

v, 2
m

153

su smatrali vanima. Direktor Ureda za posebna istraivanja FDA-e {Office ofSpecial Research Skills) napisao je: ...podaci ne 'dokazuju sigurnost', odnosno ne 'dokazuju s razumnom sigurnou da nije tetna', to je standard koji inae primjenjujemo na prehrambene aditive. Da bi to bilo mogue, trebali bismo provesti istraivanje koje odgovara na sigurnosna pitanja koja postavljaju postojei poda ci." Ogranak za procjenu aditiva {Additives Evaluation Branch) slo
21

nom reenicom njihovog zakljuka istaknutom velikim slovima. BILO BI VRLO OPASNO ZA ZDRAVLJE KAD BISTE UMETNULI MARKER-CEN ZA OTPORNOST NA ANTIBIOTIKE U NORMAL NU FLORU NAJIRE POPULACIJE."25 Ovdje nema dvosmislenosti. Ne bi li dodatno naglasio svoju zabrinutost, dva tjedna kasnije direktor Odjela poslao je dokument drugom slubeniku FDA-e s pismom naslovljenim: Rajice koje e pojesti Akrona". Dodao je: Ovo stvarno morate proitati. Odjel se jasno i glasno izjasnio pro tiv marker-gena za kanamicin u genetski modificiranim rajicama. Znam da ovo moe imati ozbiljne posljedice."25 Geni odgovorni za otpornost na antibiotike nisu jedina meto da kojom se moe potvrditi da je strani gen uspjeno umetnut u DNK. No, to je najlaki nain. To nije bio dovoljno dobar razlog za Alberta Sheldona, mikrobiologa FDA-e koji je napisao: Postoje i drugi markeri te bi i njih trebalo upotrijebiti." U pismu upuenom Marvanskom u oujku 1993. godine Sheldon je napisao: Koristi od upotrebe gen-markera za otpornost na kanamicin u transgenim biljkama manje su od rizika... Ako odobrimo ovu molbu, vjerojatno emo osigurati irenje otpornosti na kanamicin."26 Znanstvenici FDA-e bili su svjesni vrlo ozbiljne prijetnje ko ju predstavljaju uzronici bolesti otporni na antibiotike. Na web stranici FDA-e stoji da takve infekcije poveavaju rizik od smrti, esto su povezane s produenim boravcima u bolnici, a ponekad i s komplikacijama kao to su uklanjanje dijela plunog krila ili zam jena oteene srane klijetke."27 Broj bolesti i smrti zbog otpornosti uzronika na antibiotike stalno raste, djelomino zahvaljujui i pret jeranom propisivanju antibiotika. U emisiji BBC Online navodi se da pesimistini strunjaci vjeruju kako je s ovakvim intenzitetom pot ronje samo pitanje vremena kad e sva oruja u farmaceutskom arsenalu postati bezvrijedna."28 Nije udno to je direktor Odjela FDA-e FlavrSavr nazvao rajicama koje e pojesti Akrona". 155

io se da jo uvijek ima nerazrijeenih pitanja" , a patolog Ogran ka izjavio je: ,,U odsutnosti odgovarajuih Calgeneovih objanjenja, pitanja koja je postavio Ogranak za patologiju... jo su tu i dovode u sumnju valjanost svih znanstvenih zakljuaka koji se mogu izvui iz otkria istraivanja."23 Pusztai se, prouivi istraivanje godinama kasnije, nije sloio s Calgeneovim zakljucima da lezije nisu znaajne" jer, kako je re kao, kod ljudi mogu prouzroiti krvarenja opasna po ivot, osobito kod starijih osoba koje koriste aspirin kako bi sprijeile trombozu."
24

22

Zapanjilo ga je to to nije provedeno nikakvo naknadno ispitivanje unutarnjih organa kako bi se otkrilo jesu li i oni zahvaeni promje nama. Povrh toga, Pusztai je istaknuo da se ne moe objasniti zato je jo sedam od etrdeset takora hranjenih CM hranom uginulo u roku od dva tjedna. Dok je jedna skupina znanstvenika FDA-e procjenjivala istraiva nje rajice FlavrSavr na takorima, od druge je skupine zatraeno da procijeni Calgeneov prijedlog upotrebe marker-gena za otpornost na antibiotike (ARM). Kao to se moda sjeate iz 2. poglavlja, na kon to se u stanice ubrizga strani gen, one se podvrgavaju antibio ticima. Ako preive, znai da je strani gen uao u njihov DNK. Calgene je htio upotrijebiti gen ARM pomou kojeg bi stanice rajica mogle preivjeti antibiotik kanamicin. Dana 3. prosinca 1992. godine Odjel za lijekove protiv infekci ja (Division of Anti-infective Drug Products) predao je koordinatoru za biotehnologiju FDA-e odgovor na Calgeneov prijedlog s klju154

Bez obzira na zabrinutost zbog otpornosti na antibiotike i neraz rijeena pitanja vezana uz istraivanje na takorima, FDA je odobrila rajicu FlavrSavr 18. svibnja 1994. godine. Prema Drukeru, FDA je tvrdila kako su svi relevantni problemi vezani uz sigurnost rijeeni na zadovoljavajui nain i rekla je kako, budui da su se rajice Flavr Savr pokazale tako uspjenima, bilo koju namirnicu proizvedenu bioinenjeringom u budunosti nije potrebno podvrgnuti istim rigoroznim standardima ispitivanja. Do danas nema pouzdanih dokaza koji bi ukazivali na to da je bilo koja namirnica ispunila standarde koje rajice FlavrSavr nisu ispunile."
6

James Turner, dugogodinji promatra FDA-e i autor uspjenice Kemijska gozba: Naderov izvjetaj o Upravi za hranu i lijekove (The Chemical Feast: The Nader Report on the Food and Drug Administration), opisuje trostruku strukturu osoblja Uprave: Na vrhu se nalaze politiki podobni koji nisu nuno vezani uz znanost, nego su esto voeni drugim motivima. Mnogi od njih vrlo brzo prolaze kroz Upravu, kreui se od jedne do druge zakonodavne institucije. Istodobno, u FDA-i su radili i neki od najboljih znanstvenika i drav nih slubenika koje sam ikad upoznao. Naalost, mnoge od njih preotimaju sveuilita, neprofitne grupe i druge agencije posveene javnom zdravstvu, tako da ostaju manje posveeni i struni ljudi koji nisu traeni izvan dravnih slubi."30 Richard Crout, bivi direktor FDA-inog Ureda za lijekove (Bureau of Drugs), moda je najbolje u svojem svjedoanstvu pred Panel skupinom za regulaciju novih lijekova (Panel on New Drug Regulations) opisao ovu treu razinu u travnju 1976. godine: Htio bih opisati Upravu onako kako sam je doivio. Nitko nije znao gdje je to... Ljudi su izostajali s posla; nekoliko zaposlenika bili su neskriveni alkoholiari i to je trajalo mjesecima; postojalo je interno zastraivanje... Neki ljudi, a tu mislim na direktore odjela i njihovo osoblje, svojim su ponaanjem izazivali neposluh; ljudi su se drali postrance i ogovarali - prvenstveno mislim na lijenike; zavalili bi se u svoje naslonjae i ne bi odgovarali na pitanja; stenjali bi i jaukali i proizvodili geste kao da spavaju. Ovakvo ponaanje odraslih osoba nisam nikada vidio niti u jednoj instituciji... FDA ima dugoroni prob lem sa zapoljavanjem dobrog, znanstvenog osoblja."31 Kad je predsjednik Reagan doao na vlast 1980. godine i po eo smanjivati jurisdikciju zakonodavnih institucija, situacija se u Upravi jo pogorala. Nalog za smanjivanje jurisdikcije koji je izda la Bijela kua ovlastio je Ured za menadment i budet (Office of Management and Budget - OMB) da napravi krupne promjene u 157

Druker takoer ukazuje na izjavu u pismu jednog FDA-inog znanstvenika prema kojoj je administracija Uprave uputila svoje znanstvenike da sigurnosni standardi za CM namirnice budu nii od onih koji inae vrijede za prehrambene aditive: Jasno nam je stavljeno na znanje da se ovaj podnesak (Istraivanje uinaka raji ce FlavrSavr na takore) ne odnosi na prehrambene aditive i samim time sigurnosni standardi nisu jednaki onima za prehrambene aditi ve. Blai su, ali nisam siguran u kojoj mjeri."21 Druker kae kako je ovaj povlateni postupak naruio propise same FDA prema kojima ispitivanja novih namirnica (poput onih proizvedenih genetskim inenjeringom) zahtijevaju istu koliinu i kvalitetu znanstvenih dokaza potrebnih za dobivanje odobrenja upotrebe prehrambenih aditiva."29

Mijeani prioriteti, problemi s osobljem


Odobravanje CM hrane lake je sagledati u svjetlu godinjih izazova s kojima se suoava FDA. Uprava regulira 35 posto bruto nacional nog proizvoda, ali u usporedbi stime njezin je budet vrlo mali. Ima ozbiljni manjak osoblja kao i potekoe s privlaenjem i zadrava njem kvalificiranih znanstvenika sa sveuilita i iz industrije, gdje im O
2

je dostupan vei ugled i vie plae. 156

>

svim federalnim agencijama. Upravu (FDA), koja je ionako imala premalo ljudi, to je teko pogodilo. Utjecaj OMB-a rasvijetljen je krajem 1990. godine, kad je kao odgovor na veliko kanjenje FDA-e u donoenju nekih novih propi sa za utvrivanje zdravstvenih vrijednosti namirnica (nema veze s GM namirnicama), Kongres pokrenuo istragu. Prema knjizi Prehram bena politika (Food Politics) Marion Nestle, Odbor je zakljuio da je mijeanje Bijele kue tri godine zadravalo donoenje propisa te da su se politiki voe FDA-e u svakom segmentu ulizivali Uredu za menadment i budet, a rezultat toga bila je smanjena jurisdikcija Uprave." Godine 1991. jedan je djelatnik Kongresa izjavio: Rezultat mi jeanja OMB-a (tijekom proteklog desetljea) jest taj da strunost znanstvenika i javnih slubenika dovode u pitanje ljudi koji nemaju zakonske ili znanstvene osnove... Moral FDA-e zaudara. Stotine lju di otile su u mirovinu ili dale otkaz s gaenjem. Najbolji ljudi, koji su vjerovali u rad u ime javnog zdravstva, otili su."
33

Vrui krumpir koji se tajanstveno mijenja


FDA nije jedina vladina uprava koja regulira ili promie GM hranu. Agencija za zatitu okolia (Environmental Protection Agencv - EPA) takoer igra vanu ulogu, kao to je prikazano u lanku u New York Times Sunday Magazineu u listopadu 1998. godine. U lanku se opi suje Monsantov krumpir 'New Leaf, koji stvara svoj vlastiti Bt insek ticid, i otkriva kako EPA i FDA ongliraju njegovim odobrenjem kako bi zadovoljile elje industrije. Autora lanka, Michaela Pohana, zbu nila je injenica da Bt otrov nije tretiran kao 'prehrambeni aditiv' podloan oznaavanju." Bt bjelanevina novi je sastojak u krumpiru koji konzumiraju potroai. Prema zakonu, svaki novi aditiv mora bi ti temeljito ispitan, a ako na bilo koji nain mijenja proizvod, mora biti i oznaen." Pollan nam opisuje kako je upitao Jamesa Marvanskog zato FDA Bt ne smatra novim aditivom. To je jednostavno", rekao je Marvanski. Bt je insekticid i ne potpada pod jurisdikciju FDA-e. Dakle, iako je Bt krumpir hrana, federalni ga propisi ne smatraju hranom nego insekticidom i stoga potpada pod jurisdikciju EPA-e." Pollan je upitao Marvanskog jesu li sigurnosni standardi EPA-e isti kao i oni FDA-e. Ba i ne", odgovorio je Marvanski. Objasnio je da FDA zahtijeva razumnu sigurnost da prehrambeni aditivi nisu tetni", ali pesticidi ne mogu ispuniti taj standard jer su za neto otrovni... Umjesto toga, EPA utvruje prag ljudske 'tolerancije' na svaku kemikaliju i onda ih podvrgava analizi rizika i dobiti." Kad je Pollan nazvao EPA-u kako bi upitao jesu li Bt krumpiri ispitani i jesu li bezopasni za ljude, odgovor je glasio ne ba". Pollan navodi da EPA radi s pretpostavkom da je izvorni krumpir bezopasan te da je Bt bjelanevina, koja mu se dodaje, takoer bezopasna, pa je i cijeli paket New Leaf (Bt krumpir) bezopasan." EPA je smatrala da je izvorni krumpir bezopasan i da ga ne treba ispitati. Bt otrov davali su mievima i njima je bilo dobro, nisu imali nuspojava". 159

FDA-in veterinar Richard Burroughs opisuje promjene koje je vidio: inilo se da ondje postoji trend za odobravanjem po svaku cijenu. Okruenja nalik na sveuilino, gdje postoji nezavisna znan stvena recenzija, preraslo je u okruenje 'odobri, odobri, odobri'. Pitanje koje je prevladavalo bilo je: 'Koliko toga moemo odobriti ove godine?' Odgovornost za javno zdravstvo negdje se izgubila."
33

Ova je promjena moda djelomino pridonijela uznemirujuem otkriu GAO-a prema kojem vie od polovice lijekova, koje je FDA odobrila izmeu 1976. i 1985. godine, ima teke ili fatalne nuspojave koje nisu otkrivene tijekom kontrole i ispitivanja provedenih u Upravi.
34

Zato se, nakon to su kompanije za proizvodnju lijekova


35

potroile nekih 12 godina i 231 milijun dolara da istrae i ispitaju nove lijekove i osiguraju njihovo odobrenje kroz praktian pristup FDA-e, vie od pola lijekova moralo povui s trita ili su bile nune velike izmjene zbog proputenih sigurnosnih pitanja. 158

,,U ovom sluaju postojao je jedan mali problem", nastavlja Pollan. Mievi zapravo nisu jeli krumpire, ak ni njihov ekstrakt, nego pravi Bt proizveden u bakterijskoj kulturi."
36

Kompanije s novim biotehnolokim namirnicama same odluuju tre baju li se posavjetovati s Upravom koristei se opsenim upitnikom, koji ukljuuje pitanja s odgovorima 'da' ili 'ne', poput: Podrazumi jeva li umetnuta bjelanevina bilo kakvo pitanje vezano uz sigur nost?" Pollan je naiao na najmanje jednu osobu koja nije znala za ulo gu koju biotehnoloke kompanije imaju pri utvrivanju sigurnosti vlastitih proizvoda. ovjek je rekao da njegova kompanija ne bi trebala jamiti sigurnost biotehnoloke hrane. Na je interes da je to vie prodamo. Utvrivanje sigurnosti posao je FDA-e."36 ovjek se zvao Phil Angell i bio je direktor korporacijskih komunikacija u Monsantu. Kao to FDA odobrava GM namirnice na temelju standarda ni ih od onih propisanih za prehrambene aditive, EPA ih odobrava na temelju standarda niih od onih propisanih za kemikalije. Prema Suzanne VVuerthele, toksikologinji EPA-e: Kad su kemikalije u pita nju, imamo slubene smjernice za procjenu rizika, stavove znanosti, konferencije na kojima se raspravlja o znanstvenim pitanjima." CM namirnice nemaju takve sigurnosne metode. ak nam nije poznat cijeli spektar opasnosti", kae VVuerthele. Ona objanjava: ,,U SAD-u svaka procjena rizika od CM organiz ma vri se na ad hoc osnovi. Vre je razliiti znanstvenici u razliitim odjelima razliitih agencija. Neke od tih agencija imaju kontradiktor ne misije- moraju promicati i regulirati; razmatrati 'dobiti', ali i rizi ke. Drugi znanstvenici rijetko vre slubeni nadzor. ak kad se takvi odbori sastave, oni nisu nuno objektivni. Njihovi lanovi mogu biti zagovornici genetske manipulacije ili se mogu usko usmjeriti na pitanja koja zaobilaze vane probleme, tako da prethodno utvre-

Prema asopisu

New Scientist, bjelanevina koju stvaraju bakterije ne mora biti jed naka onoj koju proizvode biljke, osobito kad je rije o moguem alergenom djelovanju."
37

Isto tako, veina od dvadeset jedne mo

gue opasnosti genetskog inenjeringa opisane u ranijem poglavlju izmakla bi EPA-inim metodama ispitivanja. Pollan je pogledao bocu Bt insekticida koja se koristila u vrtlar stvu. Na oznaci stoji upozorenje: Izbjegavajte udisanje spreja i dodir s otvorenim ranama." Pitao se: Ako moji New Leaf krumpiri sadre insekticid koji je EPA registrirala, zato nemaju takvu ozna ku? Marvanski je znao odgovor. Kad se radilo o oznaavanju, moj Nevv Leaf opet se pretvorio u hranu: Zakon o hrani, lijekovima i koz metici daje FDA-i potpunu jurisdikciju nad oznaavanjem biljne hra ne, a FDA je odluila da biotehnoloku hranu treba oznaiti samo ako sadri poznate alergene ili je na neki drugi nain 'materijalno' izmijenjena." Ali nije li pretvaranje krumpira u insekticid materijalna promje na?" upitao je Pollan. Nema veze. Zakon o hrani, lijekovima i kozmetici zabranjuje FDA-i da iznese bilo kakvu informaciju o pesticidima na oznakama o hrani", glasio je odgovor. Pored tajanstvenih sposobnosti preobrazbe Bt krumpira - sad je hrana, sad je insekticid - Pollan je otkrio i rupe u zakonu koje FDA mora iskoristiti kako bi opravdala svoju politiku nemijeanja. Prema zakonu FDA-e, svaka nova tvar pridodana hrani mora biti temeljito ispitana - osim ako nije 'opeprihvaena kao bezopasna' (CRAS u argonu FDA-e, 'generallv recognized as safe', op. prev.)... v> 2 ci ^ Prema smjernicama nove bjelanevine umetnute u hranu smatraju se aditivima (osim ako nisu pesticidi), ali, kao to je objasnio Ma rvanski, 'kompanija moe odluiti je li nova bjelanevina CRAS'. 160

* Mnogi ljudi vjeruju da politika FDA-e definira GM hranu kao 'bazino ekvivalentnu' svojim prirodnim srodnicima. No, to nije tono. Taj je termin stvarao probleme politici Uprave, pa su ga prestali koristiti u vezi s CM hranom.

161

na odluka moe biti donesena. Ovu tehnologiju promiu, usprkos zabrinutosti cijenjenih znanstvenika i usprkos podacima koji govore suprotno, upravo one agencije koje bi trebale tititi ljudsko zdravlje i okoli. Bit je u tome da smo suoeni s najmonijom tehnologijom koju je svijet ikad upoznao i da je sve bre koristimo gotovo i ne po miljajui na posljedice."38

odgovorila svojim prijedlogom kojim zahtijeva obvezno obavjeta vanje", a ne savjetovanje. Drugim rijeima, kompanije uope nisu morale razgovarati s FDA-om. Mogle su samo poslati pismo, pozna to pod nazivom obavijest o novom biotehnolokom proizvodu prije izlaska na trite, koje opisuje namirnicu, metodu njezinog razvoja, zatim navodi koristi li se marker-gen za otpornost na antibiotike, sadri li informacije o tvarima umetnutim u namirnicu (ukljuujui pitanja alergenosti) i neke informacije koje ju usporeuju s konven cionalnim namirnicama. Nakon jo dvije i pol godine, tijekom kojih se ak ni ovaj razvod njeni prijedlog nije primjenjivao, 17. lipnja 2003. godine zamjenik naelnika FDA-e Lester Cravvford, rekao je pododboru za istraiva nja Odbora za poljoprivredu Zastupnikog doma da je Uprava odlu ila potpuno odbaciti ovaj kriterij. Gregjaffe, biotehnoloki direktor Centra za znanost u interesu javnosti Center for Science in the Public Interest navodi: ,,U postojeem sustavu, biotehnoloke kompanije mogle bi plasirati neto na trite, a da mi ne znamo za to." Jaffe je rekao: To ba i nije najbolje jamstvo sigurnosti ili vraanja povjere nja potroaa u takve usjeve".42 Dovodei kompanije u poloaj da odluuju jesu li njihovi proiz vodi bezopasni, drava je oito izrazila vjeru da e privatni sektor provesti odgovarajua ispitivanja i otvoreno i precizno izvijestiti o problemima koji bi se mogli pojaviti. Meutim, sagledamo li na do sadanji uinak, pronai emo obilje dokaza koji govore suprotno. U sijenju 1992. godine, vie mjeseci prije nego to je FDA-ina politika samostalnog odreivanja politike postala slubena, CAO je ustvrdila da FDA moda odobrava lijekove za ivotinje koji se koris te u proizvodnji hrane na temelju 'nevaljanih, nepreciznih ili laira nih podataka' koje daju privatni laboratoriji." GAO je izjavila kako neodgovarajue procedure" FDA-e mogu znaiti da je Uprava moda nesposobna ispuniti svoju misiju zatite zdravlja i sigurnosti ivotinja i ljudi." 163

Cjeloviti i precizni podaci?


Kad je FDA tek uvela svoju politiku o CM hrani, stvorila je nain na koji se biotehnoloke kompanije mogu, ukoliko ele, posavjetovati s Upravom. Sve su kompanije odluile sudjelovati u tome, jer je nain bio vrlo povran. New York Times opisao je to kao nain da kom panije mogu razgovarati o sigurnosti novih genetski modificiranih proizvoda najmanje 120 dana prije putanja u prodaju."
39

Kao odgovor na javnu kritiku kojoj je bila izloena politika dono enja propisa vezanih uz GM hranu i zahtjeve potroaa i ekoloki skupina za obveznim oznaavanjem GM hrane, u svibnju 1999. go dine Clintonova je administracija najavila niz promjena koje su tre bale osnaiti povjerenje potroaa. Najvanija je bila ta to su takva savjetovanja postala obvezna. Kongresmen iz Ohia, Dennis Kucinich, opisao je besmislene promjene kao nain ublaavanja zakonske zabrinutosti zbog tehno logije. Ovaj prijedlog pun je genetski modificiranih gluposti", rekao je Kucinich, opisavi prijedlog o obaveznom savjetovanju manje vrijednim od papira na kojem je napisan."
40

Reuters je objavio da su ak i slubenici FDA-e priznali kako novo pravilo nee nametnuti nune promjene proizvoaima modi ficirane hrane. Kompanije imaju veliku slobodu u odluivanju koje informacije i rezultate istraivanja ele podijeliti s Upravom. Obvez no savjetovanje s FDA-om nee utjecati na to."
41

Dana 18. sijenja 2001. godine, vie od godinu i pol dana nakon to je Clinton zatraio od Uprave obvezno savjetovanje, Uprava je 162

To nije bila prva optuba na raun FDA-e da se oslanja na filtri rane ili pogrene izvjetaje industrije. Godine 1975. Ralph Moss je izvijestio da su tri farmaceutske kompanije zadrale vane informa cije ili jednostavno Upravi poslale lane podatke... lako je to moglo rezultirati snanim administrativnim sankcijama ili krivinim progo nom da je tako eljela FDA, naelnik FDA-e Alexander Schmidt re kao je istraiteljima Senata kako su 'ti sluajevi nekako pali u jamu bez dna koju nismo uspjeli identificirati'."31 U to vrijeme, nakon istraivanja koja su otkrila kako su lijekovi Aldactone i Flagvl povezani s rakom kod ivotinja na kojima su ispi tani... Ralph Moss je izvijestio: 'Daljnje istraivanje otkrilo je da su u Searleu znali za mogue poticanje razvoja tumora koji su ovi lijekovi imali, ali su jednostavno dali FDA-i lane podatke'." Searle je u to vrijeme bila deseta najvea farmaceutska kompanija. Kasnije ju je u cijelosti kupio Monsanto. Izvjetaj Washington Posta otkrio je da je 1975. godine, istrau jui sigurnost PCB-a, Monsantovo kompanijsko istraivanje otkrilo da PCB-i izazivaju tumor kod takora. Zahtijevali su da se zakljuak 43 izmijeni od 'blago tumorozan' u 'ini se da nije kancerogen'." A 1990. godine znanstvenica EPA-e, Cate Jenkins, otkrila je ne koliko sluajeva oite Monsantove prevare i traila je Upravu da provede kriminalnistiku istragu. Napisala je: Monsanto je zapravo poslao EPA-i lane informacije, koje su izravno rezultirale slablje njem propisa." Jenkins je citirala interne Monsantove dokumente koji, izmeu ostalog, otkrivaju da su mijenjali uzorke herbicida koje su poslali u Ministarstvo poljoprivrede (USDA), skrivali dokaze, pod metali lane informacije i iskljuili nekoliko stotina najbolesnijih 44 bivih zaposlenika iz komparativnih istraivanja zdravlja." Jenkins je nadodala kako oito nije objavljeno da je Monsantovo istraiva nje lano."45

Metode utjecaja
Kako biotehnoloka industrija sve to izvodi? Kako uspijeva doslovno diktirati politiku amerikim zakonodavnim agencijama usprkos tako tekim i oitim prijestupima u prolosti? Sigurno je da su na to utjecale znaajne donacije kampanja. etiri predvodnika biotehnoloke industrije - Monsanto, Dow, DuPont i Novartis (sada Svngenta) - dala su vie od 3,5 milijuna dola ra kroz odbore za politiku akciju i u obliku krupnih individualnih doprinosa izmeu 1995. i 2000. godine - a od toga tri etvrtine Republikancima.45 Godine 1994.181 kongresmen potpisao je zakon koji je zahtije vao oznaavanje GM hrane. No, dvanaesterolani Odbor za mlije no stoarstvo i peradarstvo (Dairy Livestock and Poultry Committee) odlagao je donoenje zakona do kraja zasjedanja 1994. godine, zbog ega se stiala praina oko cijele prie. U svjedoenju pred odborom FDA-e, Robert Cohen je izjavio: Istraio sam tih dvanae st ljudi i otkrio da su svi zajedno uzeli 711.000 dolara kao novac Odbora za politiku akciju {Political Action Committee - PAC) od kompanija koje imaju interesa u mlijenoj industriji, a etiri lana 47 Odbora dobila su novac izravno od Monsanta." Shapiro iz Monsanta bio je jedan od najveih sponzora Clin48 tonove kampanje za reizbor 1996. godine. Zauzvrat je postao lan Predsjednikog savjetodavnog odbora za trgovaku politiku i pregovore {President's Advisory Committee for Trade Policy and Negotiations) i odsluio jedan mandat kao lan Odbora Bijele kue za kontrolu domae politike (White House Domestic Policy Rev/evv).44 A Clinton je ak poimence pohvalio Monsanto u godinjem govoru o stanju nacije.48 Lobiranje je drugi nain na koji biotehnoloka industrija stvara utjecaj. Prema Centru za odgovornu politiku (Center for Responsive Politics), od 1998. do 2002. godine industrija je potroila 143 mili juna dolara na lobiranje. To ukljuuje i Organizaciju biotehnoloke 165

164

industrije (Biotechnologv Industrv Organization - BIO), koja lobira i zastupa cijelu industriju. Prema izvjetaju Associated Pressa iz lipnja 2002. godine, BIO ima ukupan budet od 30 milijuna dolara, 70 zaposlenika i predstavlja 1000 kompanija." Stekla je i niz neprijate lja, izmeu ostalog Nacionalni odbor za pravo na ivot {National Right to Life Committee) koji je optuio za ostvarivanje neprilinog utjecaja na zakonodavce".
49

Nakon naputanja dravne slube Mickev Kantor postao je lan Monsantovog vijea direktora. Jo je jedan dravni slubenik postao lan odbora - VVilliam Ruckelhaus, bivi proelnik EPA-e. Globe and Mail opisuje Monsanto kao umirovljeniki dom za lanove Clintonove administracije".48 Jo jedna biva zaposlenica EPA-e, Linda Fisher, postala je pot predsjednica za dravne i javne poslove u Monsantu prije nego to se vratila u EPA-u i postala zamjenica proelnika. Lidia VVatrud, biv a istraivaica biotehnologije iz Monsanta, pridruila se EPA-inom Laboratoriju za prouavanje uinaka na okolinu. U FDA-i, dva biva Monsantova zaposlenika, uz Michaela Taylora, odobrila su Monsantov genetski modificirani govei hormon rasta - koji ni jedna druga industrijalizirana nacija do sada nije pro cijenila kao siguran za krave ili populaciju koja pije mlijeko. Uzgred reeno, Tavlor je roak supruge Al Gorea, Tipper Gore. Uprava za hranu i lijekove (FDA)", kae Betty Martini iz potroake skupine Mission Possible, tako je usko povezana s biotehnolokom indus trijom da bi je se moglo nazvati njihovom washingtonskom podru nicom."48 Kako bi se probio kroz sloenu birokraciju VVashingtona, Mon santo se oslanja na svoju direktoricu za meunarodna vladina pita nja, Marciu Hale. Ona je bila pomonica predsjednika Sjedinjenih Drava i direktorica za meuvladina pitanja. Isto tako, Monsantov direktor za globalnu komunikaciju, Josh King, bio je organizacijski direktor sveanosti u Bijeloj kui. 51 Evo jo nekih primjera stratekih zamjena poslova izmeu bio tehnologije i vlade: David VV. Beier iz Genentecha postao je glavni politiki savjetnik za domaa pitanja potpredsjednika Ala Gorea. Clavton K. Yeutter, bivi ministar poljoprivrede i bivi ameriki trgo vaki predstavnik, postao je lan Mvcogenovog vijea direktora. L. Val Giddings, potpredsjednik BlO-a, bio je lan tijela za donoenje zakona o biotehnologiji i pregovara o biosigurnosti pri Ministarstvu 167

Svugdje ih ima", rekao je Joe Mendelson, pravni direktor Centra za sigurnost hrane (Center for Food Safety). Biotehnoloka industrija je politika sila. Njezin utjecaj raste." Organizacija ak ob javljuje TV reklame koje zagovaraju biotehnologiju u VVashingtonu i pritom je oito da su usmjerene na zakonodavce koji razmatraju te probleme." Industrija je tijekom pet godina potroila etvrt milijar de dolara kako bi uvjerila javnost da je CM hrana pravi izbor. Uloga koju osobne veze imaju u stjecanju politike potpore moda je jo vanija od donacija, lobiranja i reklamiranja. Prema Nevv York limesu, Monsanto odrava bliske veze s tvorcima politi ke - osobito s osobama zaduenim za pregovaranje o trgovini." Na primjer, Mickev Kantor, bivi tajnik amerikog Ministarstva trgovine, bio je osobni prijatelj generalnog direktora Monsanta Shapiroa. Na ravno, kad je Kantor postao trgovaki predstavnik Sjedinjenih Dra va pod Clintonom, amerike trgovake odnose s ostatkom svijeta proela je snana, ponekad i nasilnika strategija zagovaranja biotehnologije. Sukobi u trgovakim pregovorima postali su svakodnevna stvar", izvijestio je Nevv York Times. Vii dravni dunosnici javno su odbacivali strahove europskih potroaa nazivajui ih posljedicom konzervativnih umova koji nemaju pojma o znanosti."
1 49

(Ovakav stav i dalje postoji. U oujku 2003. godine glasnogo vornik Bijele kue Hastert napao je protekcionistiku, diskriminatorsku trgovaku politiku" Europske unije prema GMO-u, koju je nazvao netarifnim barijerama koje su zasnovane na strahu i predra sudama, a ne na znanosti." ) 166
50

poljoprivrede (USDA). Terra Medlev, DuPontova direktorica za za konska i vanjska pitanja, zauzimala je visoke poloaje u USDA-i i FDA-i. I vodee osobe u vladi Ceorgea W. Busha imaju vrste veze s biotehnolokim sektorom. Ministrica poljoprivrede Ann Veneman bila je odvjetnica u tvrtki koja je zastupala biotehnoloke korporaci je. Bila je i lanica odbora Calgene Inc., koji je sada dio Monsanta.
52

set etiri godine i uo sam za mnogo koalicija, ali ova je bila jedna od najnevjerojatnijih koje sam vidio." Sljedeeg dana Irska je glasala u korist Monsantovog GM kukuru za - prvi puta Irska je djelovala u korist GMO-a. Kad je Lambrecht u St. Louis Post Dispatchu otkrio javnosti dogaaje iz VVashingtona, irska skupina Genetic Concern ustvrdila je u izjavi za tisak kako su amerike multinacionalne tvrtke utjecajnije od irskog izbornog ti jela."54

Ministar obrane Donald Rumsfeld bio je predsjednik jo jedne pod runice Monsanta, Searlea - tvorca genetski modificiranog sladila aspartama. Mitch Daniels, direktor Ureda za menadment i budet, bio je potpredsjednik u farmaceutskoj kompaniji Eli Lilly, Monsantovom partneru u izradi genetski modificiranog goveeg hormona rasta. Tommy Thompson, ministar zdravstva, dobio je 50.000 do lara od biotehnolokih tvrtki tijekom svoje kampanje za guvernera VVisconsina. Thompson je upotrijebio dravna sredstva za biotehnoloku zonu vrijednu 317 milijuna dolara.
53

Umjereno neslaganje u redovima


Bivi ministar poljoprivrede Dan Glickman bio je jedan od najpos tojanijih zagovornika biotehnologije u Clintonovoj administraciji. Pu tovao je Europom s predstavnicima industrije kako bi promovirao GM hranu. U intervjuu objavljenom neposredno prije nego to je napustio tu funkciju rekao je: Ono to sam vidio na strani koja zagovara biotehnologiju bio je stav da je tehnologija dobra te da je gotovo nemoralno rei da nije tako jer e rijeiti probleme ovjeanstva, nahraniti gladne i odjenu ti gole... Osim toga, u to je uloeno mnogo novca i ako ste protiv toga, onda ste ludit, onda ste glupi. Iskreno, tu je stranu zastupala i naa vlada. Bez razmiljanja smo to pitanje u osnovi shvatili kao pitanje trgovine, a oni, tkogod 'oni' bili, eljeli su sprijeiti da na proizvod dospije na njihovo trite. A oni su bili budale ili glupani i nisu imali uinkovit zakonodavni sustav. Takvu retoriku mogli smo uti i u ovom Odjelu. Osjeali biste se kao da ste stranac, ili nelojal na osoba, ako biste otvoreno i bez predrasuda pokuali iznijeti svoj stav o nekim pitanjima. Tako sam se i ja razbacivao retorikom kojom su se razbacivali i svi ostali; bila mi je napisana u govorima."55 Meutim, 1999. godine Glickman je odstupio od tvrdolinijaa iz Clintonove administracije koji su zagovarali biotehnologiju, iako je to uinio na oprezan nain. U govoru na Sveuilitu Purdue rekao je da Sjedinjene Drave ne mogu nasilno hraniti potroae" diljem svi169

John Ashcroft, dravni

odvjetnik, tijekom izbora 2000. godine primio je najveu donaciju Monsanta za kampanju, dok je sudac Vrhovnog suda Clarence Thomas nekad radio kao Monsantov odvjetnik. Novinar Bili Lambrecht opisao je nain na koji su vvashingtonske veze s biotehnologijom dole do izraaja tijekom paljivo priprem ljenog primanja za irskog premijera Bertiea Aherna povodom Dana sv. Patricka 1998. godine. Njegov je glas bio nuan za prihvaanje Monsantovog CM kukuruza. Dok je Ahern ruao s direktorom Savjetodavnog vijea za nacionalnu sigurnost (National Security Advisor Council) Sandvjem Bergerom, Berger se usredotoio na dobivanje glasa za kukuruz. I kad se Ahern susreo sa senatorom Bondom iz Missourija i s nekoliko lanova Kongresa, opet je tema bila CM kukuruz. Prema Tobvju Moffetu, bivem kongresmenu koji je postao Monsantov ovjek, Kamo god poao, prije nego to bi mu ljudi rekli: 'Sretan vam Dan sv. Patricka', upitali bi ga: A to je s onim glasom za kukuruz?'" Zapanjeni je Moffet rekao: Imam pede168

jeta. A u govoru odranom u Novinarskom klubu (Press Club) u VVashingtonu, Clickman je savjetovao biotehnolokim kompanijama da razmotre mogunost oznaavanja genetski modificirane hrane kako bi sprijeili da se strah potroaa proiri i na Sjedinjene Drave."55 Prema St Louis Post Dispatchu, To nije bilo ono to je industrija s golemim ulaganjima - i Bijela kua - oekivala od njega. Prisjeao se kako namjerno nije prethodno poslao svoj govor na odobrenje jer je znao da e ga vratiti cenzuriranog. Nakon toga su ga estoko napali." Clickman je rekao: Neki ljudi u ovoj vladi bili su bijesni na mene. Vrl 0 bijesni. Clickman se nekoliko dana nakon svog govora naao na veeri u Bijeloj kui i upoznao predsjednikovu suprugu Hillarv Rodham Clinton. Kasnije je priao: Rekla je: 'Vidjela sam priu o vaem govoru u New York limesu.'Ja sam rekao: 'Nekim ljudima u Bijeloj kui to se nije svidjelo.' Ona je rekla: 'Meni se svidjelo.' Znao sam da neu biti otputen." Glickmanova zabrinutost vezana uz GM hranu ne odnosi se sa mo na oznaavanje. On eli temeljit pregled naina na koji naa vla da regulira C M O " Kae: Mislim da to treba dodatno razjasniti."56

kukuruz, soju, uljanu repicu (canolu) i pamuk iz SAD-a i Kanade. Budui da se ove etiri vrste GM namirnica i njihovi derivati nalaze u veini preraene hrane u SAD-u, pakirana hrana amerike proiz vodnje na mnogim je tritima nepoeljna. Izvoz amerikog kukuruza u Europu doslovno je eliminiran jer je smanjen za 99,4 posto. Isto tako, kanadski godinji izvoz uljane repice (canole) u Europu nestao je, kao i njihov med zagaen GM peludom. 58 Amerika soja, koja je bila prodavana na 57 posto svjet skog trita, sada se prodaje za petinu manje, na 46 posto.59 Soja se koristi uglavnom za prehranu ivotinja. Prodaju amerike soje podravala je i injenica da se donedavno samo mali broj uvoznika protivio hranjenju ivotinja GM hranom. No, trgovine u inozemstvu sada jame prodaju mesa uzgojenog bez GM izvora. USDA je u svibnju 2001. godine objavila da su europski zahtjevi za genetski nemodificiranom hranom za samo dvanaest mjeseci skoili s nule na 20 do 25 posto.58 Izgubljena trita za amerike usjeve pridonijela su gotovo re kordno niskim cijenama. Amerika udruga uzgajivaa kukuruza (ACGA) izraunala je da je cijena kukuruza pala za 13 do 20 posto.57 Prema Charlesu Benbrooku, bivem izvrnom direktoru Odbora za poljoprivredu Nacionalne akademije znanosti {National Academy of Science's Bord on Agriculture), uzgajivae su spasila samo velika dravna sredstva.60 Benbrook procjenjuje da drava farmerima go dinje plaa od 3 do 5 milijardi dolara samo zbog ekonomske tete uzrokovane CM kulturama.57 GM krumpiri i rajice nisu prihvaeni i uklonjeni su s trita. GM eerna repa, lan i ria odobreni su, ali nikada komercijalizirani. Kad je Monsanto izvrio pritisak za uvoenje GM penice, vie od 80 posto amerikih i kanadskih kupaca penice izjavilo je da je ne ele i da e je kupovati na drugom mjestu ako se bude prodavala. Vie od dvjesto skupina, ukljuujui i amerika i kanadska Nacionalna udruenja farmera (U.S. and Canadian National Farmers Unions), Ka171

Kamo je vladin pritisak odveo njih!


Vijee za konkurentnost Dana Quaylea uklonilo je zakonske odred be za GM hranu kako bi osnailo ekonomiju i amerike proizvode uinilo konkurentnijima u inozemstvu. Evo to se dogodilo u deset godina nakon toga. Veliki trgovaki lanci i proizvoai hrane diljem svijeta reagirali su na pritisak potroaa obeavajui da e iz svojih marka izbaciti CM sastojke. U Europi gotovo cijela prehrambena industrija i trgo vaki lanci zabranili su GM sastojke i veina svjetske populacije uk ljuena je u restrikcije prodaje i upotrebe GM kultura.
57

Zbog potekoa u razlikovanju GM kultura od genetski nemodificiranih usjeva, mnogi inozemni kupci jednostavno su odbili sav 170

nadski odbor za penicu (Canadian Wheat Bord) i Ameriku udrugu uzgajivaa kukuruza {American Corn Crovvers Association), lobiralo je protiv Monsanta i na kraju ga prisilili da 10. svibnja 2004. godine objavi kako odustaje od planova razvoja GM penice u bliskoj bu dunosti. ak i u SAD-u, gdje je pitanje GMO-a mnogo manje zastuplje no u medijima, sve vie proizvoaa hrane odluuje izbaciti GM sastojke iz svojih proizvoda. Najprije su veliki lanci za prodaju zdra ve hrane, kao to su VVhole Foods i VVild Oats, odbili GMO. Sada i sredinja struja amerikih trgovakih lanaca, kao to je Trader Joe's, slijedi tu odluku kao rezultat istraivanja trita. Veina naih pot roaa eljela bi proizvode bez genetski modificiranih sastojaka." I druge, jo vee prehrambene kompanije sa sjeditem u SAD-u, ukljuujui Frito-Lay, Gerber, Heinz, Seagram i Hain, takoer su odluile ne koristiti GMO u svojim proizvodima." Anketa koju su 2003. godine provele ABC Nevvs otkrila je da 92 posto amerike populacije eli oznaavanje GM hrane. Prepune proizvoda koje nitko ne eli, SAD su pokuale darovati GM hranu kao pomo nerazvijenim dravama. No i njihovi su je potroai i vlade odbile jer je smatraju neprovjerenom. I tako, umjesto da postanu rjeenje za trgovaki deficit, CM kulture postale su katastrofa za ameriku trgovinu. Ukupno, ako se urauna nia profitabilnost CM kultura, gubitak stranih trita, nie trine cijene, trokovi uklanjanja StarLink kukuruza i drugi inci denti, porast dravne pomoi za farme i izgubljene prilike za trita zdrave hrane, CM kulture su od 1999. do 2001. godine ameriku ekonomiju kotali nekih 12 milijardi dolara neto."
61 57

da je Monsantovo forsiranje genetski modificirane hrane bilo isti neuspjeh. Djelomino zahvaljujui i agresivnoj strategiji kompanije, dolo je do globalne erupcije protivljenja GM hrani. Na Greenpeaceovom skupu u listopadu 1999. godine Shapiro je priznao da je Monsanto iritirao i antagonizirao ljude."62 Will Carpenter, koji je vodio Monsantovu biotehnoloku strateku grupu do 1991. godine, opisujete rjeitije: Kad spojite aroganciju i nesposob nost, dobili ste nenadmanu kombinaciju. Moete nastradati na sve mogue naine, i njima se to dogodilo." Meutim, amerika vlada i dalje zastupa stav podrke koji je opi sao Clickman. Za osjeaje protiv GMO-a uglavnom krive neosnova ne, iracionalne strahove. Prema knjizi Vjerujte nam, mi smo strunja ci, lanovi vlade i pripadnici industrije racionaliziraju rascjep koji ih dijeli od javnog miljenja odbacujui strahove graana uobiajenom retorikom o nestrunosti i neznanju javnosti. Sve vrvi od termina kao to su 'luditi'* i 'luaci', dok se biotehnolozi meusobno natjeu tko e izraziti vei prezir prema inteligenciji neotesanih masa."63 Zamjenik amerikog ministra za trgovinu, David Aaron, 1999. godine rekao je europskim predstavnicima da nijedan svrab, ni jedno kihanje, nijedan kaalj, nijedno suzno oko nije nastalo kao posljedica GM hrane zato to smo bili izrazito oprezni u procesu odobravanja." Rekao je da FDA nije pronala znanstvene dokaze o tetnosti GM hrane. Nadodao je da Amerikanci nisu protiv GM hrane zato to vjeruju FDA-i. On smatra kako problem nije u hrani, nego u tome to Europa nema neto nalik na ameriku FDA. Izjavio je: Vo ljeli bismo da vlade... razviju transparentan, sustavni proces odobra vanja utemeljen na znanosti."64 To bi bilo dobro.
* Luditi (prema radniku Nedu Luddu): engleski radnici koji su krajem 18. st. i poetkom 19. st. unitavali strojeve, uvjereni da su oni krivi za nezaposlenost.

Kad je Robert Shapiro promijenio Monsantovu strategiju ubr zavi je, predvidio je brzo globalno prihvaanje GM kultura, lako glavne biotehnoloke kompanije posjeduju 23 posto trita komer cijalnog sjemenja i iako je ukupna povrina zasijana GM kulturama daleko vea od povrine Velike Britanije, mnogi se promatrai slau 172

173

6. poglavlje MUDROST TAKORA Washington Post je izvijestio kako su glodavci, koji obino s veseljem jedu rajice, okrenuli njuke pred genetski modificira nim rajicama FlavrSavr koje su znanstvenici eljeli ispitati na nji ma. Generalni direktor Calgenea za svoju rajicu kae: Moram vam rei da ak da ste najbolji kuhar na svijetu... njima se ipak ne bi svidjele."1 takore su napokon prisilno nahranili rajicama pomou gastrikih cijevi i ispiranjem eluca. Nekima su se pojavile lezije na elucu; sedam od etrdeset uginulo je unutar dva tjedna. Raj ica je odobrena.

KOCKANJE S ALERGIJAMA
Kad je u veljai 1998. godine njezina jednogodinja ki postala alergina na mlijeko, vodea britanska kirurginja uinila je ono to ine i mnoge druge majke: prela je na sojino mlijeko. Djevojica je odmah zatim dobila veliki broj herpesa simpleksa. Testirali su je i ot krili da nije alergina na soju. Majka je zakljuila da je rije o neem drugom i nastavila joj davati sojino mlijeko. Tijekom sljedee godine rane su se pogorale i nisu reagirale na tretman. Shvatila sam da joj se stanje ne poboljava", rekla je majka. inilo se da na licu nepres tano ima tri velike, otvorene rane iz kojih curi tekuina." Od prijateljice genetiarke saznala je za potencijalne opasnosti od CM soje i za etvrtinu smanjila koliinu sojinog mlijeka koju joj je davala. Rane su nestale preko noi", prisjea se ona. Sunday Telegraphu je izjavila: elim da se vlada pozabavi ovim pitanjem jer sam vidjela promjene na svojoj keri - im sam joj prestala davati CM mlijeko, zdravlje joj se znatno popravilo. Ja i moj lijenik ope prakse nismo otkrili ni jedan drugi uzrok njezine boles ti. Moja je obitelj ranije bez razmiljanja jela CM proizvode, ali vie ih ne jedemo."1 Je li dijete reagiralo na CM soju, ali ne i na prirodnu soju? Mo gue je, ali iz ogranienih podataka proizlazi vie pitanja nego to nude odgovora. Je li u alergijskim testovima koritena prirodna, a ne CM soja i tako onemogueno otkrivanje reakcije na GM sortu? A moda reakcija nije bila alergijska, nego je rije o netoleranciji" na hranu ili o osjetljivosti" na CM soju? Majina prijateljica genetiarka ak je pretpostavila da su otvorene rane moda povezane s virusom koji je aktivirala CM soja. Ako je CM soja odgovorna za bilo to neobino, kao to je po veanje alergija, tada bi se ukupan broj alergija koje se pripisuju soji vjerojatno poveao meu najirom populacijom nakon to je CM 175

soja uvedena u ishranu. Naalost, vrlo mali broj drava posjeduje detaljne statistike o alergijama na hranu. Meutim, u Velikoj Brita niji, Nutricionistiki laboratorij York (York Nutritional Laboratory), vodei europski specijalist za osjetljivost na hranu, svake godine vri opsena istraivanja kako bi se utvrdilo koliko ljudi ima alergije i na koju hranu. U oujku 1999. godine znanstvenici laboratorija York otkrili su da je broj alergija na soju u odnosu na prethodnu godinu porastao za oko 50 posto. To je poveanje soju dovelo na listu deset glavnih alergena po prvi put u sedamnaest godina ispitivanja. Soja se po makla za etiri mjesta uvis, na deveto mjesto, i sada se nalazi pokraj sastojaka hrane koji imaju dugu povijest uzrokovanja alergija, kao to su sjemenke suncokreta, oraasti plodovi i kvasac", izvijestio je britanski Daily Express. Istraivai su ispitali alergijske reakcije 4500 ljudi na irokom rasponu hrane. Prethodnih godina soja je utjecala na 10 posto pot roaa. Sada ih je 15 posto reagiralo raznim kroninim bolestima, ukljuujui sindrom iritabilnih crijeva, probleme s probavom i kone bolesti kao to su akne i ekcemi. (Napomena: Neke od tih reakcija mogu se uvrstiti u kategoriju hipersenzitivnosti ili netolerancije na hranu i same po sebi moda nisu alergije. U ovoj diskusiji neemo praviti razlike izmeu tih kategorija.) John Craham, glasnogovornik laboratorija York, je izjavio: Uz sindrom kroninog umora, glavobo lje i letargije, ljudi su patili i od neurolokih problema." Otkrivi po viene razine antitijela u krvi, znanstvenici su potvrdili povezanost sa sojom. Nadalje, soja ispitana u istraivanju, kao i veina soje u Velikoj Britaniji u to vrijeme, primarno je uvezena iz SAD-a i zato je sadravala znaajni postotak genetski modificirane sorte Roundup Ready. Istraivai su takoer zapazili da je GM soja nedavno uvedena u prehranu, i prema Daily Expressu, rekli su kako njihovo otkrie prua pravi dokaz da CM hrana moe imati vidljiv tetan utjecaj na 176

ljudsko tijelo." Craham je rekao: Vjerujemo kako je ovo razlog pos tavljanja novih, ozbiljnih pitanja o sigurnosti GM hrane." Britansko medicinsko udruenje {British Medical Association) ve je upozorilo kako takva tehnologija moe dovesti do razvoja novih alergija. S istraivanjem laboratorija York u ruci, britanski su znanstvenici poeli poticati svoju vladu da nametne trenutnu zab ranu CM hrane sve dok daljnje ispitivanje ne potvrdi je li sigurna. I irski su lijenici zahtijevali zabranu CM hrane kad se i u toj zemlji poveao broj alergija na soju. Genetiar Michael Antoniou je rekao da poveanje alergijskih reakcija ukazuje na potrebu da se mnogo vie radi na procjeni sigurnosti CM hrane. U ovom se trenutku ne provode nikakvi alergijski testovi prije nego to GM hrana izae na trite."2 Soja i sojini derivati koriste se u vie od 60 posto preraene hrane koja se prodaje u SAD-u. GM soja mijea se s prirodnom so jom, a hrana se ne oznaava. Stoga je izbjegavanje GM soje teak zadatak. Postoje mnogi potencijalni razlozi zbog kojih GM soja moe bi ti alergogena. Jedan od naina na koji genetska modifikacija moe poticati alergije je poveanje koliine prirodnih biljnih alergena. Inhibitor tripsina, tvar koja se nalazi u prirodnoj soji, identificiran je kao vaan alergen. Prema objavljenom istraivanju, koliina inhibitora tripsina u jednoj sorti GM soje je oko 27 posto via nego u prirodnoj soji.3 Takoer je mogue da GM hrana sadri i nove alergene koji nikad prije nisu naeni u prirodnoj hrani.

Prijenos alergena
Istraivai tvrtke Pioneer Hi-Bred, vodee amerike kompanije za proizvodnju sjemena, danas u posjedu DuPonta, eljeli su genet ski modificirati soju koja bi bila izvor cjelovitih bjelanevina" za ivotinjsku hranu. Negdje su morali posuditi" aminokiselinu za to. Njihov konani izbor bio je gen brazilskog oraia. Kad su ga umet177

nuli, njihova je soja dobila eljenu osobinu - dodatnu prehrambenu vrijednost za krave i svinje. Prije nego to su je poslali na trite, odluili su je ispitati zbog moguih alergenih uinaka. Znali su da su neki ljudi alergini na bra zilske oraie, u nekim sluajevima i s fatalnim posljedicama, lako je stvorena za ivotinje, soja e na kraju zavriti i u ljudskoj hrani. Obratili su se Steveu Tavloru, znanstveniku sa Sveuilita Nebraska, koji je, prema Washington Postu, doslovce zijevnuo kad su ga 1995. godine zamolili da proui novu soju koju su izumili. Nisai mislio da emo pronai bilo to zanimljivo", prisjetio se Tavlor. Znao je da je Pioneer uzeo samo jednu od tisuu bjelanevina koje se nalaze u brazilskom oraiu. Izgledi da je upravo ona uzrok alergenosti oraia bili su nevjerojatno mali. Tavlor se zato zapa njio kad su tri odvojena ispitivanja pokazala da soja izaziva reakcije kod ljudi alerginih na brazilski orai. Pokuavajui stvoriti bolju soju", izvijestio je Washington Post, kompanija je stvorila potencijal no smrtonosnu soju."4 Prema lanku, to je istraivanje bilo jedn od rijetkih koje je izravno trailo tetan utjecaj genetski modificira ne hrane ili usjeva." Kad je napokon objavljeno u Nevv England Jour nal of Medicine,5, biotehnoloka industrija i svijet upozoreni su na mogue ozbiljne opasnosti od genetskog inenjeringa. Kako bi smanjila opasnost, FDA je 1992. godine izdala listu s primjerima hrane s poznatim alergenima, kao i uputu proizvoau da se posavjetuje s Upravom ukoliko CM hrana sadri gene tih alergena. Alergeni s njihove liste - mlijeko, jaja, ribe, koljke, oraasti plodovi, penica i mahunarke - odgovorni su za oko 90 posto alergi ja na hranu u Americi. Brojne vrste namirnica odgovornih za preos talih 10 posto reakcija nisu ukljuene. FDA-in toksikolog Louis Pribvl nije bio sretan zbog ovog propusta. U kritici ranog nacrta ove odlu ke, koju je napisao u oujku 1992. godine, izjavio je kako postoji vrlo mali broj alergena koji su identificirani na razini bjelanevina ili gena". Biotehnoloke kompanije stoga nikada ne mogu biti sigurne 178

sadre li njihovi GM usjevi alergene ili ne. Nadodao je: Kompanije e se morati savjetovati s FDA-om" ne samo u vezi s genima izvae nim iz alergene hrane, nego i iz svih drugih biljaka koje uzrokuju alergijske reakcije."6 Njegove preporuke nisu usvojene. Politika FDA-e podrazumijeva sljedee: Proizvoai takve hrane (s poznatom alergenou) trebali bi s Upravom raspraviti o protokolima ispitivanja alergenosti."71 dok se iz ovih rijei moe iitati kako su ispitivanja obvezna, James Marvanski iz FDA-e obja njava kako Uprava zapravo daje preporuke, a ispitivanje se vri po elji.8 Politikom se istie: Oznaavanje hrane, koja sadri poznati ili sumnjivi alergen, potrebno je kako bi se potroae informiralo o postojanju takve mogunosti."71 opet je rije samo o prijedlogu. Kritiari tvrde da e ljudi, ukoliko ne bude oznaavanja, biti podloniji alergijskim reakcijama, ali i to da moda nee niti saznati to je prouzroilo njihove reakcije i kako ih u budunosti izbjei. Ne postojanje mogunosti da se predvidi alergijska reakcija zabrinjava ljude s alergijama na hranu", pie britanski asopis CM-Free. Ti ljudi mogu ivjeti samo ako znaju koje namirnice moraju izbjegavati."9 Jo vie zabrinjava to to geni u postojeim CM namirnicama potjeu iz bakterija, virusa i drugih organizama. Nitko ne zna jesu li ljudi alergini na njihove bjelanevine - nikad nisu bili dio ljudske prehrane. U FDA-inim propisima iz 1992. godine pie: ,,U ovom tre nutku FDA ne poznaje praktinu metodu predvianja ili procjene mogunosti da nove bjelanevine u namirnicama izazovu alergijske reakcije i zahtijeva da se taj problem prokomentira."7 Prema lanku objavljenom 1999. godine, sedam godina kasnije, u Washington Pos tu jo ne postoji opeprihvaen nain procjene kolika je vjerojat nost da e neka namirnica izazvati alergijsku reakciju. Trenutano, FDA kasni pet godina sa svojim obeanjem da e ponuditi smjerni ce za taj problem. Bez slubenih smjernica, odluka o ispitivanju i nainu ispitivanja alergenog potencijala nove hrane, koja se jo ne 179

nalazi na FDA-inoj listi 'obveznog ispitivanja', zavisi uglavnom o in dustriji."


4

(U.K. Royal Society) takav nadzor osobito preporuuje za visokori zine skupine kao to su mala djeca."16 U sijenju 2001. godine Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) pri Ujedinjenim narodima, kao i Svjetska zdravstvena organi zacija (VVHO), odrale su zajedniku strunu konferenciju na kojoj su definirale niz smjernica za procjenu alergenosti CM hrane, lako priznaju da je nemogue sa sigurnou predvidjeti alergije, sastavili su iznimno opsean upitnik kako bi lake utvrdili hoe li CM hrana izazvati alergijsku reakciju. lako i FDA i EPA priznaju da je potrebno bolje ispitivanje na alergije, nisu prihvatile smjernice FAO-a/WHO-a koje su stroe i sveobuhvatnije od onoga to bi agencije eljele. Zapravo, postojei Bt usjevi vjerojatno ne bi proli protokol ispitivanja FAO-a/VVHO-a17 i upravo to bi moglo objasniti zato ameriki zakonodavci pokua vaju promaknuti ne toliko stroge kriterije koji e manje opteretiti industriju. Prema asopisu New England Journal of Medicine, oko etvrtina Amerikanaca vjeruje da su oni ili njihova djeca alergini na specifi nu hranu.10 Meutim, rezultati pretraga krvi ukazuju na oko 2 do 2.5 posto odraslih i do 8 posto djece - oko osam milijuna Amerika naca. ini se da broj alergija raste iz nepoznatih razloga. Incident sa StarLinkom iz 2000. godine otkriva mogui nain na koji CM hrana pridonosi porastu broja alergija i koliko je vlada nespremna promat rati, otkrivati i rjeavati problem tog rasta.

Uredniki lanak objavljen u izdanju New EnglandJournal of Me dicine 1996. godine iznio je sljedee: Budui da se zahtjevi FDA-e ne primjenjuju na hranu koja je rijetko alergena ili na organizme koji uzrokuju nepoznatu alergenost, ini se da ovo pravilo vie koristi in dustriji nego zatiti potroaa."
10

FDA preporuuje da proizvoai procijene mogue alergene us poreujui sekvencu aminokiselina bjelanevine s poznatim sekvencama alergena, procjenjujui otpornost bjelanevina na raspadanje u probavnom traktu i na viim temperaturama, te procjenjujui veli inu molekule. EPA, u iju jurisdikciju potpadaju insekticidni Bt usje vi, preporuuje slino. Meutim, veina znanstvenika slae se da su to nepouzdane metode te da ne mogu potpuno zatititi javnost. Ni jedan od tih kriterija nije precizan", rekao je Hansen, bu dui da je znanost o alergenima jo u povojima."11 Arpad Pusztai opisuje FDA-ine metode ispitivanja alergije kao neizravne i prilino znanstveno nepouzdane. FDA-in znanstvenik Carl Johnson napisao je: Traimo li od proizvoaa usjeva da dokae kako hrana iz nje govih usjeva nije alergena? To se ini nemoguim."12 Novu je hranu vrlo teko ispitati na alergenost. Ljudi obino nisu alergini na hranu dok je ne pojedu nekoliko puta. Pribvl iz FDA-e navodi da je jedini precizan test na alergije, taj da ljudi koji pate od alergija troe upitni proizvod, to u etikom smislu nije ispravno."
6

Pusztai se slae s time: Trenutno je nemogue definitivno utvrditi je li novi CM usjev alergogen ili ne prije nego to se pusti u hranid beni lanac ljudi i ivotinja."13 Izjavio je: Mislim da je to Ahilova peta GM hrane. Trenutna ispitivanja ne valjaju."
14

ok sa StarLinkom
Na poslovnom ruku sa suradnicima u rujnu 2000. godine, 35-godinja Grace Booth pojela je tri pilee tortilje (enchilade), za koje je kasnije izjavila kako su bile vrlo ukusne. Meutim, nakon petnaes tak minuta neto je krenulo po zlu. Osjeala je vruinu i svrab. Usne su joj natekle, ostala je bez glasa i dobila teak proljev. 181

Ovo je navelo neke znanstvenike da zatrae naknadni nadzor" alergijskih reakcija nastalih zbog CM hrane, na isti nain na koji se novi lijekovi prate zbog nuspojava. 180
15

Britansko Kraljevsko drutvo

Osjetila sam kako mi se prsa steu, bilo mi je teko disati", pris jeala se Booth. Nije znala da pada u ok", javile su vijesti CBS-a. Pomislila sam, o Boe, to mi se dogaa? Osjeala sam se kao da umirem." Njezini suradnici pozvali su hitnu pomo. U prostorijama hitne pomoi oblinje bolnice u Oaklandu u Kaliforniji, Booth je primila injekciju antialergijskog lijeka, Benadrvl, i stavili su je na infuziju. Djelovalo je. Uinak anafilaktikog oka po vukao se i pet sat kasnije napustila je bolnicu. Na drugom kraju drave, Keith Finger, optometriar s Floride, uivao je u veeri koja se sastojala od tortilje, graha i rie. Petnaest minuta kasnije dobio je stranu trbobolju i proljev. Ubrzo ga je cije lo tijelo poelo svrbjeti. Jezik mu je natekao i imao je potekoa s disanjem - ponovno simptomi anafilaktikog oka. Finger si je ubriz gao antialergijski lijek i progutao Benadrvl; simptomi su se povukli. Meutim, siguran je da bi bez lijeka umro. Niti Booth ni Finger nisu znali to je izazvalo njihove alergijske reakcije, ali za nekoliko dana oboje su uli vijesti. Genetski modi ficiran kukuruz zvan StarLink sadravao je mogui alergen i nije bio odobren za ljudsku ishranu, a otkriven je u tacou, tortiljama i drugim proizvodima od kukuruza. Vie od tristo vrsta proizvoda povueno je iz trgovina tijekom afere koja je postala najvei svjetski debakl CM hrane. Booth je kontaktirala Upravu za hranu i lijekove (FDA). U njezi noj tortilji bilo je kukuruza, a rezultati njezinih pretraga na sve druge alergije na hranu bili su negativni. Booth je pomislila kako je mogui razlog StarLink. I Finger je potvrdio kako je u njegovoj tortilji bilo kukuruza i podnio izvjetaj FDA-i. I stotine drugih ljudi javilo se FDA-i, zabrinuti zbog moguih alergijskih reakcija na StarLink. Vie od pedeset ljudi podnijelo je izvjetaj o tome. Simptomi su varirali od boli u abdomenu i prolje va, te svraba na koi... do male skupine koja je imala teke reakcije 182
18

opasne po ivot", rekao je Mare Rothenberg, glavni strunjak za aler gije u Djejoj bolnici Cincinnati i vladin savjetnik u istrazi StarLinka. Reakcije dvadeset osam osoba odgovarale su profilu anafilaktike reakcije.19 Nije predvieno da ljudi jedu StarLink. To je sorta kukuruza ko ja stvara modificirani oblik insekticida to ga proizvodi bakterija iz tla Bacillus thuringiensis (Bt). Ali StarLink uzrokuje nastanak otrova koji nije nalik na druge varijante Bt kukuruza, a koji se zove Cry9C. Sumnja se da StarLink uzrokuje alergije jer Cry9C ima povienu ot pornost na toplinu i eluane sokove - to tijelu daje vie vremena za pretjeranu reakciju", pisao je VVashington Post. Ovo je svojstvo stvoreno nenamjerno, kao nain pojaavanja sposobnosti kukuruza da ubija nametnike. Pored toga to dulje opstaje u probavnom trak tu, molekularna teina bjelanevina StarLinka jednaka je neemu to moe izazvati alergijsku reakciju."20 Agencija za zatitu okolia (EPA), koja nadgleda CM usjeve koji stvaraju vlastiti insekticid, upra vo zato nije odobrila kukuruz za ljudsku prehranu. (Zanimljivo je napomenuti kako FDA nije izrazila zabrinutost u vezi sa StarLinkom. U pismu napisanom 29. svibnja 1998. godine FDA je pisala AgrEvou (kompaniji koja je razvila StarLink, a koju je kasnije kupio Aventis): Na temelju sigurnosnih i nutricionistikih procjena koje ste proveli, uvidjeli smo da je AgrEvo zakljuio da se zrna i klipovi kukuruza dobiveni iz nove sorte ne razlikuju u sastavu, sigurnosti ili drugim relevantnim parametrima od zrna i klipova ku kuruza koji trenutno postoje na tritu, te da nema pokazatelja koji bi zahtijevali kontrolu prije plasiranja na trite ili FDA-ino odobre nje."21 Ovdje valja uoiti kako se FDA potpuno oslanja na procjenu sigurnosti same kompanije, kao to to inae ini kad je rije o CM hrani.) Meutim, EPA je dopustila da se svinje, krave i druga stoka hra ne StarLinkom. Takoer je zatraila da proizvoa obavijesti farme re o obveznom odvajanju tog kukuruza. Farmeri su morali potpisati 183

izjave kako e sav StarLink koji su uzgajali, kao i kukuruz uzgajan unutar 220 metara od njega, biti koriten samo za hranidbu ivoti nja ili u industrijske svrhe (za gorivo), ali nee biti unesen u prehram beni lanac ljudi. Usprkos ovim zahtjevima, vijest o posebnim uputama za korite nje kukuruza nije se dovoljno proirila. Farmeri nisu znali za to, kao ni otkupljivai ita. U stvari, neke oznake sjemena StarLink eksplicitno su tvrdile kako je kukuruz prikladan za ljudsku ili ivotinjsku prehranu ili preradu itarica."22 Stoga, iako je StarLink posaen na manje od 1 posto amerikih polja kukuruza - 124.800 ha - ubaen je u silose diljem Sjedinjenih Drava i oneistio je 22 posto zrna ko je je ispitalo Ministarstvo poljoprivrede (USDA). Odreeni udio StarLinka pronaen je u tacou, kukuruznom ipsu, kukuruznom branu i svim drugim proizvodima s kukuruzom. Preko deset milijuna poje dinih prehrambenih proizvoda povueno je iz prodaje, ali ne prije nego to su deseci milijuna ljudi pojeli StarLink.23 Problem sa StarLinkom predstavljao je golemi nazadak za biotehnoloku industriju. Amerika je javnost po prvi put poela sum njati u sigurnost GM hrane. Vlada je bila izloena kritikama jer je odobrila kukuruz za ivotinje, a ne za ljude, bez obzira na to to je znala kako sustav prerade itarica u SAD-u nije opremljen za takvu segregaciju. Ameriki izvoz kukuruza i cijene jako su se smanjili, jer su veliki trgovaki partneri, poput Japana i Koreje, na drugim mjes tima potraili kukuruz koji nije oneien StarLinkom. Ovaj je doga aj zamalo zavadio biotehnoloku industriju i ameriku prehrambe nu industriju koja je morala snositi posljedice povlaenja proizvoda, teta nanesenih trgovakim imenima, kao i straha potroaa.

Neuhvatljivi test na alergije


Budui da su se potroai zabrinuli za svoje zdravlje i da je ameriki izvoz kukuruza opao, na FDA je vren snaan pritisak da utvrdi je li StarLink zapravo alergen. Uprava se istodobno suoila s realnou

da ne postoji pouzdan nain ispitivanja nove bjelanevine kao to je Cry9C i njezinog mogueg izazivanja alergija kod ljudi", izvijestio je Washington Post. Svi bismo eljeli da postoji test u koji ukljuite bjelanevinu i dobijete odgovor 'da' ili 'ne'", kae Sue Macintosh, ke miarka specijalizirana za ispitivanje bjelanevina iz tvrtke AgrEva. Ali takav test ne postoji... osim ako ga ne date velikom broju ljudi i provjerite to e se dogoditi."4 Nakon vie mjeseci ekanja, FDA i Centar za kontrolu bolesti (CDC) osmislili su plan za pretrage na alergije. Karl Klontz, medicin ski slubenik iz FDA-inog Centra za sigurnost hrane i primijenjeni nutricionizam, rekao je: Ovakav je test prvi put razvijen i nitko ne tvrdi da je savren." VVash/ngton Post je izvijestio: Nije potpuno provjeren i potvren, a istraivai upozoravaju da nee dati defini tivan odgovor."4 FDA-in test podrazumijevao je traenje antitijela u uzorcima krvi sedamnaestero ljudi za koje se sumnjalo da su alergini na Star Link - oni su izvijestili o tekim alergijskim reakcijama nakon to su pojeli proizvode s kukuruzom, a inae nisu alergini na kukuruz. Prisutnost antitijela ukazala bi da se dogodila nekakva reakcija na Cry9C. Na temelju rezultata, 11. lipnja 2001. godine, devet mjese ci nakon to je Booth pojela svoje tortilje punjene pileim mesom (enchilade), FDA je objavila rezultate ispitivanja: StarLink nije bio uzrok alergija. Biotehnoloka industrija brzo je proirila ovu vijest, tvrdei kao i uvijek da je GM hrana bezopasna za konzumaciju. Val Giddings iz Organizacije biotehnoloke industrije (Biotechnology lndustry Organization - BIO) izjavio je da rezultati znae da je slu 24 aj zakljuen". No, kada je FDA objavila pojedinosti ispitivanja, znanstvenici su postali kritini prema njegovoj strukturi i sumnjiavi prema zakljucima. Samo pet tjedana nakon deklaracije o sigurnosti FDA-e/CDC-a, savjetnici EPA-e - ukljuujui i neke od vodeih strunjaka za alergi je uzrokovane hranom - objavili su temeljitu kritiku alergijskih testo185

184

va FDA-e i drugih aspekata istraivanja StarLinka. Njihov zakljuak je glasio: ,,S obzirom na nain na koji je provedeno, ispitivanje ne eliminira StarLinkov Cry9C kao mogui uzrok simptoma alergije."25 Ustvrdili su da istraivanje ima mnogo nedostataka. Na primjer, test nije imao odgovarajuu kontrolu, nije bio dovoljno osjetljiv i nije slijedio standardne protokole koji pomau u spreavanju pogrenih tumaenja. Moda je najvea pogreka bila ta to je FDA od Aventisa, tvor ca StarLinka, zatraila da joj poalje Cry9C. Ako je ona bila izloena snanom pritisku da provede ispitivanje StarLinka, Aventis je bio pod mnogo veim pritiskom da proe taj test. StarLink je ve jako mnogo kotao svoju korporaciju sa sjedi tem u vicarskoj, lako je pristala od farmera otkupiti StarLink po cijeni od najmanje 90 milijuna dolara, sad se sueljavala s najmanje devet tubi pojedinaca i kompanija koje su pokuavale povratiti mi lijunske gubitke. Meu njima su bili i: farmeri koji su izgubili novac jer je njihov kukuruz bio pomije an sa StarLinkom; farmeri koji su oteeni zbog izgubljenog trita i niih cijena (Ameriki izvoz kukuruza opao je za pedeset milijuna buela i vie, a cijene kukuruza dole su na najniu razinu u posljed njih petnaest godina.); potroai koji su se alili na probleme povezane s alergi jama; kompanije koje su povukle vie od 300 proizvoda; franize Taco Bella i druge kompanije za meksiku hranu koji ma je poslovanje opalo zbog straha od kukuruza. Uz sudske tube, Aventis je primio i stotine bijesnih telefonskih 26 poziva od farmera, upravitelja silosa i preraivaa hrane." Osam deset sedam zaposlenika moralo je preusmjeriti 28135 kamiona, 15 005 eljeznikih vagona i 285 teretnih brodova kako bi se sprije ilo mijeanje StarLinka s kukuruzom namijenjenim prehrani ljudi. 186

Ukupni Aventisovi trokovi prouzroeni oneienim StarLinkom procjenjuju se na oko milijardu dolara. U pokuaju ograniavanja tete, Aventis je uputio peticiju EPA-i traei odobrenje za preostali StarLink u zalihama hrane. Tvrdili su da je siguran te da ga je u zalihama hrane ostalo tako malo da bi, ak ako je alergogen, njegova koliina bila nedostatna da prouzroi bilo kakav uinak. Priznali su i to kako e zbog unakrsnog opraiva nja i drugih faktora StarLink zauvijek ostati u zalihama hrane. S obzirom na pritisak kojem je Aventis bio izloen, ini se neobi nim zatraiti od te tvrtke da preda bjelanevinu koja e se koristiti u alergijskim ispitivanjima koja bi joj trebala sprati ljagu s imena. Prema tvrdnji organizacije Friends of Earth (Prijatelji Zemlje), nema dokaza da je FDA pokuala nezavisno verificirati sastav ili istou" Aventisovih bjelanevina ili antitijela. 'Sukob interesa' oito nije koncept koji je bio poznat Upravi."23 Savjetodavni znanstveni odbor EPA-e se sloio. Napisao je: ini se da su svi uzorci za procjenu doli iz Aventisa. Je li to u redu? Odboru je draa procedura kojom bi se reagensi i tvari mogle nezavisno procijeniti."25 Aventis je FDA-i dao uzorak bjelanevine Cry9C, ali ne one iz vaene iz StarLinka. Tvrdei da nisu mogli izolirati dovoljnu koliinu bjelanevina iz kukuruza, ponudili su nadomjestak u obliku sintetizi rane bjelanevine iz bakterije . coli. Zanimljivo, ak i FDA priznaje kako ova zamjena moe obezvrijediti rezultate testa. 27 Zamjena bjelanevine izvuene iz coli nije bez presedana. Budui da je rije o jeftinijem nainu proizvodnje dovoljnih kolii na bjelanevina, biotehnoloke se kompanije u veini svojih testova oslanjaju na bjelanevine koje stvara E. coli. Meutim, Nacionalna akademija znanosti {National Academy of Sciences) preporuuje da se GMO testovi provode pomou bjelanevina proizvedenih u bilj ci, a ne u bakteriji. Kau kako bilo kakva bakterijska zamjena mora ispunjavati znanstveno opravdane kriterije za utvrivanje biokemij ske i funkcionalne ekvivalentnosti" s bjelanevinom koju proizvodi 187

biljka. Slino tome, struni odbor Europske komisije rekao je da se takva zamjena moe prihvatiti samo ako je dokazan kemijski iden titet dviju bjelanevina."23 Znanstveni savjetnici EPA-e preporuili su takve kriterije,28 ali niti EPA ni FDA nisu se potrudile da ih prihvate. Ove smjernice utemeljene su, djelomino, na naelima o ko jima smo raspravljali u 2. poglavlju. Tamo je istaknuto kako ista bjelanevina nije nuno identina u razliitim vrstama. Na primjer, bjelanevine mogu imati razliite dodane molekule (autostopere) ili biti drukije posloene. Upravo je na te mogunosti ukazao Savje todavni znanstveni odbor EPA-e (Scientific Advisory Panel - SAP). U njegovu se izvjetaju tvrdi: Nema jamstva da je Cry9C iz bakterije oblikovan na odgovarajui nain."25 to je vanije, Cry9C stvoren iz kukuruza StarLink ima dodatni lanac eera, autostopera, za koji se dobro zna da pojaava alergogenost bjelanevina." Meutim, Cry9C dobiven iz E. coli ne sadri lanac eera to, moda, objanjava zato nije reagirao s krvlju sedamnaestero osoba koje su tvrdile da su alergine na StarLink. EPA je 1997, godine, mnogo prije poetka krize sa StarLinkom, od Aventisa zatraila da utvrdi sastav eernog lanca kako bi procijeni la njegovu alergogenost. Aventis je odgovorio kako je istraivanje u tijeku, ali joj rezultate nikada nije prenio. Ono to je Aventis predstavio na sastanku sa Savjetodavnim znanstvenim odborom EPA-e u srpnju 2001. godine, bilo je potpu no neprikladno. Pogreke u dokumentu iskrivile su rezultate, zak ljuci su bili suprotni podacima samog istraivanja, a Aventis nije ob novio test star pet godina novijim, pouzdanijim metodama. tovie, kompaniji je trebalo osam mjeseci da ih dostavi Odboru. Jedan frustrirani lan Odbora, dr. med. Dean Metcalfe, pro elnik Nacionalnih instituta zdravstvenih laboratorija za alergijske bolesti (National Institutes of Health Laboratory of Allergic Disease), vodei dravni strunjak za alergije, komentirao je: Mislim da je vano da ljudi koji ovo sluaju shvate kako naa pitanja nisu neva188

na. Da pojednostavim: mnogi od nas rade kao recenzenti strunih asopisa. Da ovaj rad ponude na recenziju asopisima za koje ra dim, vratio bih ga autorima sa svim tim pitanjima. Odbili bi ga."29 Zbog loe kvalitete podataka, Odboru je bilo teko procijeniti eer ni lanac (autostopera). Masaharu Kavvata, japanski znanstvenik koji je proveo vlastitu kritiku analizu testa StarLinka, rekao je: Otkrili smo mnoge primje re usporedbe podataka koji su neusporedivi, a koje mogu djelovati znanstveno. Ista je taktika upotrijebljena prilikom odobravanja Monsantove soje Roundup Ready u Japanu."30 Kavvata je spomenuo jo jednu manu istraivanja za koju kae kako je neosporno greka". Istraivai su kao kontrolnu grupu uze li dvadeset jedan uzorak krvi smrznute prije 1996. godine - prije nego to su donatori mogli biti izloeni StarLinku i razviti reakciju antitijela. Ova kontrolna krv sluila je kao osnova. Da bi se StarLink mogao smatrati alergenom, reakcije na Cry9C u krvi sedamnaest osoba koje su patile od alergijskih reakcija na kukuruz trebale su biti najmanje 2.5 puta vee od reakcija u krvi kontrolne grupe. No, kad su ispitani kontrolni uzorci prethodno smrznute krvi, reakcije su bile vrlo razliite i nije ih bilo mogue reproducirati. tovie, krv kontrol ne grupe reagirala je mnogo jae na Cry9C od krvi alergijske grupe. Nitko ne zna zato se to dogodilo, ali prema Kawati: ,,CDC je, upregnuvi mozak, smislio izgovor da se smrznuta krv... moda razlikovala od uzoraka svjee krvi." Kae kako je zato oito trebalo diskvalifici rati kontrolnu skupinu. No, istraivai su ustrajali na svojoj udnoj smrznutoj krvi, a budui da je taj uzorak snanije reagirao na Cry9C od ostalih grupa, StarLink je ispao neduan. Meutim, na kraju, nakon oprezne analize svih raspoloivih podataka, Savjetodavni znanstveni odbor EPA-e zadrao je svoje poetno miljenje prema kojem postoji umjerena vjerojatnost da je StarLink alergen. Odbor je odluio da ne treba prihvatiti ak ni kon centraciju Cry9C od dvadeset estica na milijardu koliko je traio 189

Aventis. Na temelju razumne znanstvene izvjesnosti nije mogue identificirati maksimalnu razinu bjelanevine Cry9C za koju se vje ruje da nee izazvati alergijsku reakciju, te biti opasna za ljude." Stephen Johnson iz EPA-e situaciju je saeo na sljedei nain: Neki od vodeih svjetskih strunjaka za alergenost i sigurnost hrane rekli su nam kako nema dovoljno podataka da bi se sa sigurnou moglo zakljuiti kako postoji prihvatljiva razina kukuruza StarLink koju bi ljudi mogli pojesti." Nadodao je da bi bilo potrebno mnogo mjese ci ili godina stalne znanstvene procjene kako bi se pronaao odgo vor na pitanja alergenosti."31 Naalost, EPA nije slijedila preporuku Odbora za nastavak istraivanja. Savjetodavni je odbor takoer preporuio EPA-i da proiri testo ve na alergije na svu GM hranu. Prema Washington Postu, Odbor je takoer rekao da treba uiniti sve kako bi se temeljito testiralo dvo je ljudi koji su prijavili teke reakcije te se ponudili da im se testira koa i da, pod medicinskim nadzorom, jedu StarLink proizvode."4 Dr. Finger, optometriar iz Floride koji je zamalo umro nakon to je pojeo tortilju, ve se ponudio da pojede StarLink kukuruz kako bi se vidjelo hoe li opet reagirati na isti nain, lako je rizina, ova metoda nudi znatne prednosti u odnosu na metode FDA-e. Pretpostavimo, na primjer, da je proces genetskog inenjeringa rezultirao nekim drugim nepredvidivim uincima o kojima smo ras pravljali u 2. poglavlju. ifranti, oteene DNK, supresija gena, genet ska nestabilnost i nasumian utjecaj promotora CaMV potencijalno mogu promijeniti ekspresiju prirodnih bjelanevina u kukuruzu, ili ak stvoriti novu, neoekivanu bjelanevinu. ak i da se u FDAinom testu nije koristio Cry9C iz bakterije, ve izolirani Cry9C iz StarLinka, ispitivanjem bjelanevine, a ne i samog StarLinka, moglo se propustiti otkrivanje drugih moguih alergena stvorenih u kukuru zu. Kad im se Finger javio sa svojim prijedlogom, odvjetnik Aventisa bio je ,,u poetku zainteresiran, ali na kraju ga je odbio." 190
32

Ipak, nakon stoje u medijima objavio svoju ponudu da se podvr gne testiranju, potom mu je stigla anonimna poiljka StarLinka. Na kon to je proveo test kojim se pokazalo da je to zaista StarLink, po jeo ga je i nekoliko sati kasnije otiao u lokalnu bolnicu sa svrabom po cijelom tijelu i krvnim tlakom koji je brzo rastao", izvijestio je Washington Post. Fingerova krv upotrijebljena je kao jedan od se damnaest krvnih uzoraka koji su bili negativni na FDA-inu testu. Friends of Earth, organizacija koja je predvodila poetno razot krivanje oneienosti zaliha hrane StarLinkom, iznijeli su pismenu analizu provedene istrage StarLinka. Istaknuli su nekoliko pogreaka vlade, kao i brojne naine na koje je Aventis odbio suradnju. Na primjer, FDA je pokrenula pasivni sustav motrenja kojim je kontaktirala i testirala samo mali postotak ljudi koji su im uputili for malnu pritubu. Nije istraila tisue poziva potroaa povezanih s alergijama ili drugim zdravstvenim problemima, koji su bili upueni kompanijama za proizvodnju hrane, ukljuujui i sluajeve ljudi koji su zavrili na hitnoj slubi. Nakon to je oneienost otkrivena javnosti, FDA nije aktivno suraivala sa zdravstvenim djelatnicima niti sa skupinama strunjaka za alergije diljem zemlje. Kukuruz se inae ne smatra vanijim alergenom. Ali s obzirom na to da 80 posto stanovnika SAD-a svakog dana jede bjelanevine kukuruza u nekom obliku, bez odgovaraju e edukacije mnogi bi Amerikanci mogli imati zdravstvenih proble ma ne znajui njihov uzrok ili kako da ih sprijee. FDA je trebala zatititi djecu koja su tri do etiri puta sklonija alergijama od odraslih, a ona mlaa od dvije godine izloena su najveem riziku - meu njima su najee reakcije, osobito na no ve alergene u prehrani. Djeca u svojoj prehrani uglavnom jedu vie kukuruza, a prehrana djece sklone alergijama vrlo se esto oslanja na bjelanevinu u kukuruzu. ak i male koliine alergena ponekad mogu izazvati reakcije kod najmlaeg stanovnitva. A ona koja se hrane majinim mlijekom, mogu reagirati na prehranu majke, ba 191

kao i fetusi u maternici. Majke, koje umjesto djejeg pudera za kou koriste kukuruzni krob, udisanjem nehotice mogu izazvati reakcije kod djece. Friends of Earth optuili su Aventis za neodgovarajue ispitivanje i izvjetavanje o svojstvima vlastitog proizvoda. Kako bi procijenili koliko je bjelanevine Cry9C nakon kuhanja ostalo u kukuruzu, u Aventisu su ga kuhali etiri puta dulje nego normalno. Ovo podsjea na nain na koji je mlijeko krava tretiranih rBGH-om bilo izloeno pretjeranoj pasterizaciji kako bi se unitio hormon rasta. Nadalje, Aventis je ekstrahirao bjelanevinu krae nego to je preporueno, to takoer moe smanjiti koliinu detektirane bjelanevine. Isto tako, kompanija je neprestano izbjegavala otkriti presudne informacije o alergenosti proizvoda. I prije nego je oneienost ot krivena, Savjetodavni znanstveni odbor EPA-e je od Aventisa zatra io uzorke krvi ivotinja hranjenih StarLinkom i ljudi koji su moda razvili osjetljivost uslijed udisanja njegovog peluda. Takoer je zatra io od Aventisa da prati poljoprivrednike koji su bili najvie izloeni StarLinku zbog ega su najvjerojatnije postali osjetljiviji na njega. Usprkos ponovljenim zahtjevima, podaci nisu poslani. Zakljuak analiza organizacije Friends of Earth je sljedei: De bakl sa StarLinkom je studija gotovo potpune zavisnosti naih zako nodavnih agencija o biotehnolokoj i prehrambenoj industriji koje zakonski reguliraju. Ako industrija odlui poslati pogrena istraiva nja koja se ne mogu objaviti, nee snositi nikakve posljedice. Ako na zahtjev agencije uputi manjkave podatke, nee snositi posljedi ce, a niti biti obvezna ispraviti manjkavosti (npr. statistiki podaci o alergijskim reakcijama dojavljeni prehrambenim kompanijama). Ako tvrtka smatra kako joj nije u interesu da otkrije svojstva svog proizvoda, ona ostaju nesigurna ili nepoznata. Ako tvrtka odlui ne obazirati se na znanstveno opravdane standarde testiranja (npr. koritenjem bjelanevina surogata bez prethodnog utvrivanja jed nakosti ispitane tvari), testovi nisu valjani, a rezultati se smatraju 192

legitimnima. Na podruju zakonske regulacije genetski modificirane hrane, 'ovlatene' agencije rijetko su, ako ikada, znale kako provesti nezavisno istraivanje koje bi verificiralo ili nadopunilo otkria in dustrije." Mogui razlog ovih propusta je da je FDA poput 'cheerleaderice' kad je rije o promicanju biotehnologije. Budui da bi ispravno provedeno istraivanje ukazalo na problem s alergijama, FDA je vjerojatno izabrala laki put oslanjajui se na Aventis kako ne bi prouzroila probleme industriji koju otvoreno zagovara. To bi bilo u skladu s FDA-inim djelovanjem u prolosti koja se ponaala kao da je slukinja biotehnolokoj i prehrambenoj industriji kad je rije o genetski modificiranoj hrani."23 Manja koliina StarLinka mogla bi zauvijek ostati u ljudskom prehrambenom lancu, lako se prodaje kao uti kukuruz namijenjen hranidbi ivotinja, unakrsno se opraivao sa slatkim kukuruzom, ku kuruzom kokiarom i bijelim kukuruzom te je otkriven u zalihama sjemena 71 od 268 tvrtki koje je kontaktirala USDA. Moda nikad neemo saznati je li on odgovoran za anafilaktiki ok Grace Booth ili za simptome koje su opisivale mnoge druge osobe koje su nakon povlaenja StarLinka nazivale agencije i kompanije. Mnogi su ljudi moda i prije imali problema zbog StarLinka, a da nisu saznali uz roke svojih simptoma. Na primjer, prema pismu poslanom FDA-i u travnju 2000. godine, pet mjeseci prije nego to je amerika javnost saznala bilo to o StarLinku, jedna je osoba imala trenutni zastoj dinih organa nakon to je pojela dva proizvoda s tacom." 23 Doivje la je srani napad i umrla ubrzo nakon toga. Nitko tada nije znao da bi trebalo ispitati StarLink. Da organizacija Friends of Earth i drugi nisu pokrenuli istragu ulaui privatna sredstva, jo ne bismo znali za to i StarLink bi vjerojatno jo bio na tritu.

193

Mogu li i drugi Bt usjevi prouzroiti alergije?


Novi dokazi otkrivaju kako alergije mogu izazvati i druge sorte ge netski modificiranih Bt usjeva koji se jo nalaze na tritu. Prema Hansenu iz Udruenja potroaa {Consumers Union): Sve je vie dokaza... da razni Bt endotoksini - ukljuujui i one iz CM kukuru za, pamuka i krumpira - mogu imati negativne uinke na imunolo ki sustav i/ili mogu biti ljudski alergeni."33 U svjedoenju pred EPA-om, 20. listopada 2000. godine, Han sen je opisao istraivanje koje je financirala EPA, objavljeno 1999. godine, koje je potvrdilo da radnici s farmi koji su bili izloeni spreju s Bt insekticidom imaju osjetljiviju kou i kod njih se pojavljuju IgE i IgC antitijela, koja se smatraju komponentama alergijske reakcije. Radnici s jaom reakcijom bili su oni koji su se vie izlagali spreju - jo jedan znak alergije.34 lako kod radnika nisu zabiljeeni problemi s respiratornim sus tavom, Hansen je istaknuo kako je vrijeme izlaganja bilo relativno kratko, a koliina Bt-a iz spreja kojoj su bili izloeni bila je vrlo mala. S druge strane, Bt usjevi sadre 10 do 100 puta veu koliinu Bt-a, a sjeme nekih od tih Bt usjeva jo 10 do 100 puta veu koncentraciju. Stoga, na primjer, radnici s farme izloeni kukuruznoj praini mogu udahnuti do 1000 puta veu koliinu Bt-a od onih obuhvaenih is traivanjem. Oni koji rade u mlinovima i drugim postrojenjima za obradu izloeni su jo veem riziku. Kao dio istraivanja", Hansen je izjavio EPA-i, znanstvenici su uspjeli dokazati da dvojica radnika koja su sudjelovala u istraivanju imaju pozitivan potkoni test." Rekao je kako bi se ove testove, bu dui da se uz njihovu pomo sada moe detektirati mogua alergenost Bt usjeva, trebalo odmah primijeniti za testiranje ljudi koji su u velikoj mjeri izloeni Bt bjelanevinama u spreju i usjevima. Potko ni test ne traje dugo, relativno je jeftin" i mnogo precizniji od... kriterija koji se trenutno koriste" za procjenu alergenosti. Budui da je to istraivanje financirala EPA, Hansen se zaudio zato ve nije 194

zapoela s tim testovima."35 EPA nije posluala njegov savjet. I dalje se koristi loijim standardima za procjenu rizika od alergena. Tri istraivanja Bt otrova Cry1Ac, slinog onome koji se nalazi u sortama CM pamuka i kukuruza, provedena su na mievima. Dva od tri pokazala su da pokree reakciju antitijela u krvi i sluznoj mem brani mieva; tree je pokazalo da Cry1 Ac pojaava reakciju imuno lokog sustava jednako snano kao i toksin kolere.36 Joe Cummins tvrdi da istraivanje na mievima i radnicima s farme jasno (pokazu je) kako postoje dokazi da Bt usjevi tetno djeluju na sisavce."37 Vie zabrinjavaju otkria istraivanja objavljenog u asopisu Natural Toxins. Istraivai su ispitali uinke Bt krumpira na mievima. Prirodne krumpire za kontrolnu skupinu zainili su Bt bjelanevi nom koja nije bila genetski modificirana. Kad su analizirali dijelove tkiva iz ileuma, donjeg dijela tankog crijeva, otkrili su znaajno ubr zanje rasta stanica, odnosno potencijalno predkancerozno stanje, lako je rak ileuma rijedak, spojen je s debelim crijevom, gdje je rak esta pojava. Prema Pusztaiju, ako je Bt bjelanevina stigla ak do ileuma, najvjerojatnije je uspjela stii i do debelog crijeva zbog ega su potrebni testovi kako bi se utvrdio njezin uinak. Meutim, prema EPA-i, Bt otrov ne bi smio preivjeti tako dugo da bi mogao stii do tankog crijeva. Morao bi biti uniten u elucu. Oni ovu tvrdnju temelje na pokusima u epruvetama koje su provele biotehnoloke kompanije. Bt bjelanevine stave u epruvetu u kojoj se nalazi simulacija eluane kiseline" - mjeavina klorovodine kiseline i probavnog enzima pepsina - koja neprecizno oponaa probavu u elucu. to dulje bjelanevina ostane nedirnuta, vea je mogunost izazivanja reakcije antitijela povezane s alergijom. Monsantov test na njegovoj bjelanevini Bt kukuruza (Cry1Ab) rezultirao je devedesetpostotnom razgradnjom nakon samo dvije 38 minute. Meutim, kritiari istiu da je snaga kiseline i relativna koliina enzima i Cry1Ab koje su stavili u epruvete, nerealna i speci 39 fino oblikovana tako da to bre uniti bjelanevinu. Monsanto je 195

upotrijebio pH 1.2, za razliku od FAO-a/WHO-a koji preporuaju znatno blai pH - 2.O. A omjer pepsina u odnosu na upotrijebljeni Cry1Ab je oko 1250 puta vei od meunarodnog standarda FAO-a/ WHO-a. Drugim rijeima, Monsanto je upotrijebio snanu kiselu otopinu i golemu koliinu enzima kako bi probavio vrlo malu koli inu Cry1Ab-a, to je u velikoj mjeri ubrzalo rastvaranje. Kad je taj isti Cry1Ab nezavisno ispitan u istim uvjetima kojima je podvrgnuta bjelanevina StarLinka, 10 posto Monsantove Bt bjelanevine izdr alo je dva sata, a ne dvije minute. To je gotovo jednako kao i StarLinkov Cry9C. Da su se vodili smjernicama FAO-a/WHO-a, vei dio bjelanevina trajao bi jo dulje. Nadalje, jo je jedno istraivanje u epruvetama pokazalo da se Cry1 Ab raspada na velike dijelove - do voljno velike da ostanu potencijalni alergeni.42 Ni EPA niti FDA nemaju utvrene standarde za ova ispitivanja - do sada su prihvatile sve procedure i zakljuke koje su im ponu dile biotehnoloke kompanije. Meutim, mnogi znanstvenici kritizi raju EPA-u to je svoje zakljuke utemeljila na istraivanjima u epru vetama. Kritiari kau da laboratorijske simulacije nisu pouzdane i ustraju na tome da se ivotni vijek bjelanevina procijeni u pravim probavnim sustavima ivotinja i ljudi. Prema Pusztaiju, iznenaujui rezultati istraivanja na mievima govore u prilog tome. On kae: Usprkos suprotnim tvrdnjama, Bt otrov je bio stabilan u crijevima mieva." Ovo otkrie ne dokazuje samo kako su FDA-ine metode testiranja nepouzdane, nego i potkopava njezinu vanu pretpostav ku da se Bt raspada prebrzo da bi mogao djelovati. Ovo namee jedno vano pitanje: budui da je primarni razlog zbog kojeg StarLink nije odobren taj to je Cry9C mogao preivjeti probavu u elucu, kad je istraivanje Bt krumpira potvrdilo da pri rodna Bt sorta jest preivjela u elucu, nije li EPA trebala opozvati odobrenja drugih Bt-a - ili barem odmah pokrenuti istragu kako bi se verificirali rezultati istraivanja? ak su znanstvenici, koji su doli do iznenaujueg otkria, zakljuili kako ono pokazuje da su prije 196
13 41 40

plasiranja na trite potrebni temeljiti testovi" CM usjeva kako bi se izbjegli rizici."43 Istraivanje je objavljeno 1998. godine, no EPA nije promijenila status odobrenih Bt-ova, niti je pokrenula daljnja istraivanja i dalje se oslanjajui na svoje metode testiranja u epruvetama. To nije sve. Drugi test alergenosti ukljuuje usporedbu struktu re strane bjelanevine sa strukturom poznatih alergena. Taj je test poduprt vjerovanjem da ako je dio sekvence aminokiseline GM bjelanevine slian onome poznatog alergena, mogua je alergijska reakcija. EPA nije prikupila ove vane podatke o Bt kukuruzu prije nego to ga je prvi put odobrila sredinom 90-tih. tovie, 2001. godi ne ponovno je odobrila Bt kukuruz ne zahtijevajui ove podatke. Godine 1998. istraiva FDA-e otkrio je iznenaujuu slinost izmeu Cry1Ab i alergena iz umanjka jajeta. Istraivanje je ukaza lo na to kako je slinost... dovoljno velika da se zatrai dodatna procjena."44 Godine 2002. nizozemski su znanstvenici dokazali da dvije bjelanevine otporne na herbicide kod Roundup Ready soje imaju sekvence identine onima koje se nalaze u alergenu kampa i u alergenu grinje iz kune praine. I transgena bjelanevina koja GM papaju ini otpornom na viruse takoer je posjedovala sekven ce nalik na spomenute alergene.45 Zakonodavci su dosad ignorirali sve ove podatke. Trei test alergenosti utvruje kako bjelanevina podnosi izlaga nje toplini. Ovaj test ne ukazuje samo na opu stabilnost, nego i na mjeru do koje bjelanevina moe preivjeti preradu hrane i posve nepromijenjena zavriti u proizvodima u trgovini. Ni u ovom sluaju EPA nije prikupila potrebne podatke o stabilnosti Cry1Ab-a prilikom izlaganja toplini, a nezavisno je istraivanje pokazalo da ova bjelan evina Bt kukuruza ima relativno visoku termostabilnost", u uspo redbi s bjelanevinom u StarLinku. Na temelju ovih metoda ispitivanja, najzastupljenije sorte Bt kukuruza na tritu gotovo sigurno ne bi prole priznati protokol tes197

tiranja na alergenost koji provode FAO/VVHO. Zaprimivi izvjetaj Friends of Earth, u kojem su detaljno opisani nedostaci EPA-ine kon trole alergenosti, EPA je obeala odgovor. To je bilo 2001. godine, a do danas nije dala nikakav odgovor. Dana 22. veljae 2004. godine Norveki Institut za ekologiju gena (Norvvegian Institute for Cene Ecology) objavio je da je, dok je kukuruz isputao pelud, trideset devet osoba koje ive u blizini ve likog polja Bt kukuruza na Filipinima oboljelo od simptoma kao to su reakcije dinog i probavnog sustava i kone reakcije, te groznica, lako su lokalne vlasti u poetku tvrdile daje bolest zarazna, tvrdnju su opovrgnule nakon to su simptomi nestali kod pripadnika etiri obitelji koje su napustile to podruje, a opet se pojavili nakon to su se vratile. Uzorci krvi potvrdili su reakcije antitijela na Bt otrov, ukazujui na imunoloku reakciju na pelud. Institut je objavio svoja alarmantna otkria i prije nego to je istraivanje dovreno, jer su zahtijevala trenutnu reakciju. Rezultati su preliminarni i Bt kukuruz jo nije definitivno doveden u vezu sa simptomima. Napokon, postoji jo jedno otkrie koje bi moglo posve unititi temelje na kojima FDA zasniva alergijsku kontrolu. Moda se sjea te kako su se Pusztaijevi krumpiri, istog porijekla, s istim umetnutim genom, uzgojeni u identinim uvjetima, iznimno razlikovali kad je rije o njihovom sastavu. Da je jedan od njih temeljito ispitan na alergena svojstva, rezultati se ne bi mogli primijeniti i na druge krumpire. Zbog promjenjivog nutricionistikog sastava CM hrane, bilo kakve tone i pouzdane procjene sigurnosti najvjerojatnije su nemogue. Pusztai tvrdi da je jedino to moete uiniti pronai stabilan GM organizam koji je nakon desetak generacija ostao nepromije njen i nije krian s nekim drugim krumpirom. Potrebno je sauvati istou organizma kroz generacije." No, priznaje da je to nemogu e. Zakljuio je: Prikupljamo probleme koji e se oitovati u bu dunosti."9 198 NESTALI PILII Prema vijestima BBC-a od 27. travnja 2002. godine: Otkrilo se da su ispitivanja sigurnosti genetski modificiranog kukuruza koji trenutno raste u Britaniji bili neispravni. Usjev, GM kukuruz T-25, ispitan je u laboratorijskom pokusu na piliima. Ti jekom ispitivanja je uginulo dvostruko vie pilia hranjenih CM kukuruzom T-25 od onih hranjenih uobiajenim kukuruzom. Go dine 1996. ovo je istraivanje oito namjerno zanemareno kad je kukuruz odobren za plasman na trite."1 Ova sorta kukuruza, poznata kao Chardon LL, postala je prva GM kultura iji je uzgoj britanska vlada odobrila 10. oujka 2004. godine.

7. poglavlje

Upitala ga je djeluju li injekcije stimulativno na ivotinju. Od govorio joj je da hormon ne mijenja osnovni metabolizam, samo poveava koliinu proizvedenog mlijeka." Akre se opet iznenadila. Znala je da se preparat naziva crackom za krave", a u Monsantovoj je literaturi proitala: Krave kojima je ubrizgan Posilac (Monsantova marka rBGH) mogu doivjeti razdoblja poviene tjelesne tem perature koja se ne mogu povezati s boleu." Pomislila je: ak i oznaka upozorenja na Posilacu ukazuje na ubrzani metabolizam ivotinje." No, Collier je bio stariji gospodin, znanstvenik s doktora tom iz mljekarstva, zaduen za odjel prodaje rBCH-a. Akre je po novno zakljuila da je sigurno neto propustila pa je odluila kasnije provjeriti dokumente. Prisjea se: Collier mi je tada rekao kako se trokovi odravanja ivotinje u koju je ubrizgan rBGH ne mijenjaju. 'To nije istina', po mislila sam i upitala ga: 'A to je s viim trokovima hranidbe i lijee nja?' Collier je odgovorio: 'Potrebno je vie hrane da bi se proizvelo vie mlijeka. Ne elim rei da ne treba osigurati vie hrane, nego da nema dodatnih trokova, osim onih za veu proizvodnju mlijeka.'" U tom trenutku", Akre je kasnije izjavila, sjetila sam se obuke za odnose s javnou koju Monsantovi djelatnici prolaze prije nego to stanu pred kamere. I uinilo mi se da sam upravo vidjela primjer takvog manevra. Poela sam razmiljati kako problem moda nije u meni. Zapravo, malo sam se naljutila to me iskoritava i to dopu tam da mi se to dogodi." Akre je preusmjerila razgovor na IGF-1, hormon rasta povezan s rakom. Prisjea se: Pitala sam ga o nedovoljno temeljitim testira njima izmijenjenog mlijeka na ljudima. Odgovorio je: 'Budui da se koncentracija IGF-1 i bST-a ne mijenja, izloenost tim supstancijama nije poveana, pa je FDA zakljuila da ne postoje pokazatelji oprav danosti dugoronih istraivanja.'" Akre je sad bila spremna. Posegnula je za hrpom papira koju je drala u krilu - neki su bili dio njezinog vlastitog istraivanja, a 201

PRITISAK NA MEDIJE
Ako se prvi put susreete s injenicama izloenim u ovoj knjizi, to nije sluajno. Veliki dio svjetskih medija, osobito u Sjedinjenim Dra vama, bio je meta intenzivne pro-biotehnoloke kampanje koju je provela industrija. Zato postoji toliko malo izvjetaja o problemima vezanim uz CM - posebice o zdravstvenim rizicima. Sljedee prie govore o nainima manipulacije javnim miljenjem o CM hrani.

Pritisak na televiziju
Kad su Boba Colliera iz Monsanta upitali zato rBCH nije odobren u Europi, rekao je da ga je Europska unija tehniki odobrila sa sta jalita sigurnosti, ali politika mlijene industrije je takva da se jo podravaju domae cijene... taj moratorij zasnovan je na trinim, a ne na zdravstvenim pitanjima. Novinarku Jane Akre, s televizijske postaje Fox iz Tampe u dravi Florida, iznenadilo je Collierovo objanjenje. Pomislila je: Proitala sam izjavu Europske unije u kojoj se tvrdi kako je problem u zasad nerazjanjenim zdravstvenim pitanjima."1 Akre se sjetila pisma pot predsjednika Odbora za poljoprivredu Europske komisije upuenog direktoru FDA-e u prosincu 1994. godine u kojem je pisalo: Potro ai Europske unije i njihovi predstavnici u Europskom parlamentu oito su mnogo vie zabrinuti za nerazjanjena zdravstvena pitanja povezana s rekombinantnim goveim somatotropinom, nego to je bila vaa FDA kad je odobrila proizvod."2 No, Akre nije bila potpuno upoznata s detaljima, a Collier, Monsantov direktor istraivanja mlijenih proizvoda, bio je zasigurno strunjak za tu temu. Zakljuila je: ,,U redu, on sigurno zna neto to ja ne znam." 200

bilo je tu i dijelova 2.5 kg tekog dokumenata koje joj je poslao Monsanto. Sigurna je da nisu oekivali da e ga proitati. Izvadila je Juskevichev i Guverov izvjetaj iz asopisa Science iz 1990. godine u kojem pie kako su Monsantova istraivanja pokazala porast razina IGF-1 u mlijeku tretiranih krava. Collier je reagirao pokuavajui je uvjeriti kako su i Nacionalni institut zdravlja {National Health Institu te - NIH) i Dravni raunovodstveni ured {Government Accounting Office) takoer ispitali sigurnost procesa i zakljuili kako je proces koji je pritom Monsanto koristio bio ispravan. Akre je ponovno dohvatila svoje papire. Rekla je: Izvadila sam izvjetaj Amerike medicinske udruge {American Medical Association) u kojem pie da su potrebna daljnja istraivanja uinka IGF-1 na ljude." Akre je istaknula kako je i NIH zakljuio da je potrebno dodatno istraivanje. Collier je tvrdio da se IGF-1 i govei hormon rasta (bGH) rastva raju u probavi, da nema poveanja koncentracije bGH-a, te da bGH nije bioaktivan kod ljudi. Akre je ovo protumaila kao pokuaj da je se odvue s pravog puta. Znala je da bi naivni novinari to vrijed no zapisali i da bi pria bila gotova; nema problema." No, odbila je skretanje teme na bGH. Prema onome to je proitala, IGF-1 je bio pravi problem, a istraivanja su pokazala da se on ne probavlja. Tijekom intervjua je primijetila da se Collier mekolji, proiava grlo, zamuckuje pri odgovorima i kako mu je oito neugodno. Kad bi Akre reagirala zbog oite proturjenosti, odvraao joj je kao da je uvjebao odgovore: Drago mi je da ste mi postavili to pitanje." I koristio se istim frazama koje je kasnije ula i od drugih glasnogo vornika Monsanta i mlijene industrije. Svi su govorili isto", prisjea se Akre. To je cjeloviti proizvod... mlijeko je isto... nae savezne zakonodavne institucije izjavile su daje konzumacija mlijeka i mesa krava tretiranih bGH-om sigurna... FDA se ne bavi tim pitanjem... To nije neto to je zabrinjavalo uene ljude." 202
1

Ali, Akre je bila zabrinuta. Ona i njezin suprug, istraivaki novi nar Steve VVilson, tri su mjeseca predano istraivali prekrena obe anja, povezanost s rakom, korporacijske lai i utjecaj na FDA-u. Jo nita nije bilo dokazano, ali crvene su zastave bile izvjeene, osobi to one povezane s problemima ljudskog zdravlja. Sve to, i mnogo vie, bit e otkriveno javnosti u etiri epizode vijesti. Barem su oni tako mislili. Novinari su bili poput televizijske ekipe iz snova", izvijestio je britanski asopis Independent. Akre je biva urednica i novinarka CNN-a. VVilson je trostruki dobitnik nagrade Emmy, kojeg je Penthouse opisao kao jednog od najslavnijih amerikih novinara kojeg se najvie pribojavaju" zbog istraivakih izvjetaja koje je napisao razotkrivajui nedostatke i opasnosti Chrvslerovih i Fordovih vozi la.3 Godine 1996., VVTVT Fox 13, TV postaja s Floride, unajmila je Akre i VVilsona kako bi pojaala svoje vijesti. Za nekoliko tjedana bili su na tragu neega. VVilson je otkrio da su prodavai namirnica s Flo ride, iako su javno objavili kako nee kupovati mlijeko stada kojima je ubrizgan hormon, inili upravo suprotno. A tada, u veljai 1997. godine, Akre je kamerom snimila Colliera kako daje nekoliko izjava koje su bile proturjene ak i Monsantovim istraivanjima. Tijekom intervjua, Collier je tvrdio kako nee biti problema s povienim razinama antibiotika u mlijeku, budui da je mlijeko iz svakog kamiona ispitano. No, znanstvenici i strunjaci za pitanja mlijene industrije s Floride priznali su kako su tereti s kamiona is pitani samo na antibiotike vezane uz penicilin. Takoer se svaka tri mjeseca provjeravala prisutnost jednog drugog antibiotika. Njihov nadzor propustio bi veinu od ezdeset vrsta antibiotika kojima se koriste proizvoai mlijeka. Tako najvjerojatnije mlijeko krava tretiranih rBGH-om sadri nedoputene razine i zabranjene vrste antibiotika. (Prema podacima ukradenim FDA-i i objavljenim u a sopisu Milkvveed, tijekom devet mjeseci, od 1985. do 1986. godine, 203

zaposlenici Monsantovih pokusnih mlijenih farmi primjenjivali su iroki spektar veterinarskih lijekova, koje FDA ne odobrava za krave muzare, vie od 150 puta.4) Collier je pred kamerom izjavio: Nismo se suprotstavljali neo baveznom oznaavanju proizvoda oznakama na kojima stoji da ne sadri rBCH. Meutim, novinari su izvijestili da je Monsanto tuio dvije male mljekare kako bi ih prisilio da prestanu oznaavati svoje mlijeko kao ono bez rBGH-a. Prema asopisu Rachel's Environment and Health Weekly, mljekare su popustile i Monsanto je zatim pos lao pisma drugim mljekarama objavljujui ishod dviju tubi - najvje rojatnije u svrhu zastraivanja."5 Monsanto je takoer podrao zakon u dravi Illinois koji mlje karama brani da obavijeste potroae kako njihove krave nemaju rBCH, a znanstveni je istraiva izvijestio da je unato tome to je vijee New Yorka glasalo jedanaest prema jedan u korist ozna avanja mlijeka s rBGH-om, Monsanto uspio utjecati na glasove zakonodavaca tako da obavezno oznaavanje nije prihvaeno."6 Dokumentarac je takoer prikazao i naelnika za poljoprivredu i odnose s potroaima Floride, protivnika oznaavanja, koji je primio velikoduni doprinos Monsanta za svoju kampanju i bio paljivo upuen u to kako se na konferenciji mljekara obratiti potroaima i onemoguiti oznaavanje. Kad je farmer s Floride informirao Monsanto o zdravstvenim problemima njegovog stada koji su nastali kad je poeo koristiti rBCH, prema njegovim rijeima Monsanto mu je rekao: Vi ste jedi na osoba koja ima takve probleme, pa se ini da je rije o neemu to vi ne radite dobro, zasigurno inite greke u upravljanju svojom farmom." Meutim, Monsanto je ve u vlastitom istraivanju otkrio kako su i stotine krava s drugih farma patile od problema s papci ma i od mastitisa, odnosno bolne upale kravljeg vimena."6 Nadalje, zakon je traio od Monsanta da obavijesti FDA-u o svim negativnim reakcijama, poput one na koju se alio farmer s Floride. No, nakon 204

etiri mjeseca ponovljenih telefonskih poziva, kao i Monsantova posjeta njegovoj farmi, FDA nije saznala za to. Slubenici Monsanta tvrde da su im trebala etiri mjeseca da otkriju kako se Knight (far mer) ali na rBGH."5 Knight je na kraju morao zamijeniti 75 posto svojeg stada. Foxova dokumentarna serija ak je ukljuila snimku kanadske dravne televizije u kojoj dravna slubenica tvrdi da je predstavnik Monsanta njezinom odboru ponudio 1 do 2 milijuna dolara mita ako preporue odobrenje rBGH-a u Kanadi bez daljnjih podataka ili istraivanja lijeka. Glasnogovornik Monsanta je rekao da su slubeni ci pogreno shvatili kad im je njegova kompanija ponudila sredstva za istraivanje". Postaja je uloila tisue dolara u radijske reklame kako bi promo virala seriju koja se trebala emitirati u ponedjeljak, 24. veljae 1997. godine. No, prije toga, u petak, Monsantov je odvjetnik faksirao pis mo Rogeru Ailesu, proelniku Fox Nevvsa u New Yorku i bivem di rektoru za odnose s medijima predsjednika Georgea H. VV. Busha. U pismu se snanim rijeima detaljno opisivalo zato Monsanto smatra da je dokumentarna serija neznanstvena i puna predrasuda. U zanimljivom preokretu, u pismu je upotrijebljen argument kako je recenzija glavni protokol znanstvenog istraivanja."6 Pismom se takoer prijetilo: ,,U onome to se dogaa na Floridi mnogo toga je na kocki, ne samo za Monsanto, ve i za Fox News." Akre i VVilson vjeruju da je ovaj dio pisma najvie zabrinuo Ailesa. Fox je posjedovao postaju na Floridi, a medijski vladar Rupert Murdoch posjedovao je Fox. Monsanto je bio vaan izvor reklama za Fox TV diljem zemlje. tovie, Rupert Murdoch je posjedovao Actmediu, veliku reklamnu agenciju kojom se koristio Monsanto. Ako Monsanto povue svoje reklame, sukob bi se mogao pokazati sku pim. Dokumentarna serija, koju su pregledali odvjetnici, povuena je radi daljnjeg pregleda". 205

Generalni direktor floridske postaje, bivi istraivaki novinar, nije posustao. S odvjetnicima postaje prouio je dokumentarac i otkrio kako nita u Monsantovom pismu nije dovodilo u pitanje istinitost, tonost ili potenje izvjetaja."76 Ponudio je Monsantu jo jedan intervju. Monsanto je zatraio pitanja unaprijed. Novinari su tvrdili da to ne ini ni jedan dobar novinar, ali su mu unaprijed po nudili popis tema. Monsanto je odbio ponudu. Postaja je prebacila emitiranje dokumentarne serije za tjedan dana kasnije. Monsantov je odvjetnik odmah poslao jo jedno, snanije, pis mo Ailesu, ovaj put navodei kako bi dokumentarac mogao izazva ti ozbiljne tete za Monsanto i teke posljedice za Fox News."6 Serija je odgoena do daljnjega. Ubrzo nakon toga, generalni direktor floridske postaje i direk tor vijesti su otputeni. Prema VVilsonu, novi generalni direktor bio je trgovac bez iskustva u radu na televiziji. Na jednom od njihovih prvih sastanaka VVilson je shvatio znaajnu razliku u motivaciji. Ka ko bi odluio da li objaviti priu ili ne, direktor je poeo raunati zaradu postaje. Izraunao je da bi izgubio prihode od oglaavanja supermarketa i mlijene industrije. Monsanto je takoer mogao povui svoje reklame poljoprivrednih proizvoda s Foxovih postaja diljem zemlje. VVilson je pokuao uvjeriti direktora da dokumenta rac objavi zbog njegovog sadraja. Rekao je da se cijela Monsantova kampanja zasniva na tvrdnji prema kojoj je mlijeko krava tretiranih rBGH-om cjeloviti proizvod koji smo uvijek poznavali". No ak su Monsantova istraivanja pokazala da je to la, i to la vjerojatno opasna za javnost. VVilson se prisjea: Pokuao sam apelirati na njegov zdrav razum i objasniti mu zato je to vijest. Odgovorio je: 'Nemojte me uiti to je vijest. Platili smo 2 milijarde dolara za ove televizijske postaje i vijest je ono to mi kaemo da je vijest. Mi e 7 mo vam rei to je vijest.'" VVilson nastavlja: Rekao je: 'to biste uinili kad bih povukao dokumentarac?' Ja sam mu odgovorio: 'Bio bih vrlo razoaran.' Ali 206

ponovno me pitao to bih uinio. Nisam mogao otkriti to eli. I po novno sam mu rekao da bih se zabrinuo. Zatim je preao na stvar. Pitao me: 'Hoete li to nekome ispriati?' Nitko me to nije pitao otkad radim na televiziji." VVilson je odgovorio kako nee razglasiti na sva zvona, ali ako ga netko upita zato je emisija otkazana, nee lagati. Direktoru je rekao: Mislim da u ih uputiti na vas." U tom je trenutku direktor shvatio da ima problem. Nije mogao raunati da e Akre i VVilson cijelu stvar zatakati. Zato je krenuo drukijom strategijom. Na sljedeem sastanku ponudio im je oko 150 000 dolara. Do bili bi cjelokupni iznos koliki su jo trebali dobiti preko ugovora, ali mogli su slobodno ii - u biti, bili su otputeni. No, postojao je uv jet. Morali su se sloiti da nikad vie nee govoriti o rBGH-u - niti na Foxu, niti na bilo kojoj drugoj televiziji. No, novinari-veterani bili su uvjereni daje nezamislivo s prog rama skinuti priu vanu za javno zdravstvo." VVilson je direktoru objasnio njihov stav. Drimo da javnost to treba saznati. Neemo iznevjeriti svoje pravo zajameno Prvim amandmanom koje nam omoguava da radimo svoj novinarski posao. Nikada neu ni za kakav novac pristati na to da sam sebe sprijeim u tome da u ne kom drugom vremenu ili na nekom mjestu otkrijem to se ovdje dogaa." VVilson nastavlja priu: Pogledao nas je blijedo, kao da nikada nije uo takvo to. Rekao je: 'Ne razumijem. Sto vam je, ljudi? Samo elim ljude koji ele biti na televiziji... Nikad nisam upoznao nekog kao to ste vi.' Upravo nam je ponudio iznos sa est znamenki, a uz takvu naknadu, to to je od nas traio nije moglo predstavljati nika kav problem. Zato bismo, zaboga, odbili njegovu ponudu? Osim toga, zato bismo izgubili priliku da radimo na televiziji - kao da je to posao zbog kojeg bi ovjek prodao duu, samo da moe nastaviti raditi."7 207

I tako, umjesto da prihvate njegov zahtjev i utihnu, ponudili su promjenu dokumentarca kako bi postao prihvatljiviji. No, svaki put kad bi Foxovim odvjetnicima predstavili scenarij - koji su preuzeli proces ureivanja - reeno im je da Monsanto prikau u boljem svjetlu. Tijekom sljedeih est mjeseci mijenjali su ga 83 puta. Izmeu brojnih drugih promjena, Akre i Wilson su dobili upute da ne otkrivaju kako je FDA-ino odobrenje rBCH-a zasnovano na kratkoronom" ispitivanju. Bilo im je doputeno da ukljue intervju s dr. med. Samuelom Epsteinom, koji je tvrdio da postoje dokazi koji ukazuju na to da konzumacija ovog mlijeka stvara rizik od raka dojke i debelog crijeva." Meutim, dobili su uputu da ne ukljuuju informacije koje detaljno opisuju ovu zastraujuu tvrdnju." Morali su ukloniti svaki trag spominjanja ICF-1 i svih relevantnih istraiva nja i nisu smjeli ponovno upotrijebiti rije 'rak' u bilo kojem kontek stu - smjeli su spomenuti samo zdravstvene tegobe ljudi". Takoer su trebali umanjiti Epsteinova postignua i titule. Prema web stranici koja je dokumentirala promjene i sukobe, usprkos Epsteinovim tri ma medicinskim diplomama, poloaju predavaa na Radnoj i eko lokoj medicini u koli javnog zdravlja Sveuilita u lllinoisu, estim svjedoenjima u Kongresu u ulozi strunjaka za javno zdravstvo i uzroke raka uzrokovanog imbenicima iz okolia, autorstvu sedam knjiga (ukljuujui i nagraenu knjigu iz 1978. godine Politika raka - The Politics of Cancer) i bezbrojnim lancima objavljene u nekim od najuglednijih amerikih novina, novinare su stalno spreavali da ga potpunije opiu... U poetku su ga zvali poznati znanstvenik", to je bilo prihvatljivo u verzijama 1-3, kasnije cijenjeni znanstve nik", stoje bilo prihvatljivo u verziji 11, a zatim doktorom medicine s dobrim referencama", to je odgovaralo u verzijama 10-18, da bi im na kraju priopili kako ni jedna referenca nije prihvatljiva." Ona 2 c
2
CG

Na isti su nain umanjili postignua i titule drugog znanstvenika, VVilliama von Mevera. U prvoj je verziji bilo reeno: ,,Dr. von Meyer proveo je trideset godina prouavajui kemijske proizvode i ispituju i njihov uinak na ljude. Nadgledao je mnoga takva ispitivanja na tisuama ivotinja u kolama kao to su Londonsko sveuilite i UCLA. Predvodio je poljoprivredna, kemijska i genetika istraivanja u nekima od najuglednijih amerikih kompanija." U posljednjoj je verziji predstavljen samo kao znanstvenik iz VVisconsina". Novinari su takoer morali ukloniti njegovu izjavu: Spasit emo neke ivote ako odmah provedemo kontrolu." Usprkos strogom nadzoru svake tvrdnje izgovorene protiv rBCH-a, Akre i VVilson neprestano su dobivali upute za ukljuiva nje neverificiranih, pa ak i nekih izravnih lanih tvrdnji Monsantovog direktora za istraivanje mlijenih proizvoda."6 Neke su od njih glasile: dr. von Mever nije postigao znaajnije rezultate u procjeni pitanja sigurnosti za ljude" strunjaci za rak ne vide zdravstvene probleme..." Koliko je meni poznato, ne postoje problemi vezani uz zdravlje ljudi ili ivotinja koji bi sprijeili odobrenje u Kanadi nakon to se obavi kontrola." Monsantov je direktor takoer ponovio popularnu Monsantovu tvrdnju da je: Posilac (rBCH) najispitaniji proizvod u povijesti." Meutim, novinari tvrde da strunjaci s podruja znanosti o uzgoju domaih ivotinja kau da je ova tvrdnja krajnje neistinita." Novinarima je reeno da zadre Monsantov komentar da se mlijeko nije promijenilo" 6 zbog ubrizgavanja hormona kravama. A na kraju im je reeno i da ukljue tvrdnju prema kojoj je mlijeko krava u koje je ubrizgan rBGH jednako sigurno kao i mlijeko netretiranih krava. Monsanto je inzistirao na objavljivanju tvrdnje",3 tvrdio je list Independent. Prema novinarima, rukovodstvo im je ak

konana je glasila jednostavno - znanstvenik, Sveuilite u lllinoi-

>

208

209

zaprijetilo otkazom ako to ne uine. No, Akre i VVilson vjerovali su da to nije istina i iznijeli su znanstvene dokaze koji su potvrivali njihov stav. Akre kae: Znali smo da je to la. I Monsantovo istraivanje pokazalo je da je to la. No, reeno nam je da zadrimo tvrdnju, iako smo imali dokaze koji su govorili suprotno. To je bilo lairanje vijesti."1 Nakon to su odvjetnici Foxa iznijeli svoje dokaze da su Monsantove tvrdnje lane, VVilson kae kako im je na to odgovorila: Vi ne shvaate - nije stvar u tome je li to istina ili ne. Stvar je u tome to se ne elimo suprotstaviti Monsantu zbog 200 000 dolara."
7

trokovi dosei milijunske iznose. Brani se par planira aliti Vrhov nom sudu Floride. Odustao je od pokuaja naplate tete i sade se samo pokuava zatititi od viemilijunskih sudskih trokova. Akre kae: Odluka suda mogla bi unititi Zakon o uzbunjivanju, ako oni koji podnose albe budu prisiljeni plaati sudske trokove od vie milijuna dolara. To je isto kao da bacite zakon o uzbunjivanju kroz prozor. Unitit e ga."1 Novinari su dobili nekoliko nagrada i priznanja, ukljuujui i po sebnu Nagradu za hrabrost u novinarstvu Saveza za demokraciju (Alliance for Democracy Award for Courage in Journalism), Nagradu Joe A. Callovvav za graansku hrabrost (Joe A. Calloway Avvard for Civic Courage) i Nagradu za etiku prestinog nacionalnog Drutva profesionalnih novinara (Society of Professional Journalists Award for Ethics). Oni su ujedno jedini novinari ikad nagraeni Coldmanovom nagradom za zatitu okolia, koja im je donijela 125 000 dolara. De taljne informacije o tubi, kao i videozapise i skripte dokumentarca moete pronai na www.foxghsuit.com.

Fox je suspendirao brani par zbog neposluha", a u prosincu ih je i otpustio. est mjeseci kasnije zaposlio je drugog novinara, s mnogo manje iskustva, da pripremi drugu emisiju koja e sadravati Monsantovu izjavu. VVilson kae: To je prvi put, koliko je meni poznato, da neke novine ili TV postaja odlue ne povui priu, nego je oblikovati ta ko da se svidi potencijalnom reklamnom klijentu." Prema dnevniku Independent, Fox kategoriki nijee daje ikad zatraio ukljuivanje lanih informacija i kae kako novinari nisu htjeli biti objektivni."
3

Uutkivanje novina
Dana 27. srpnja 1989. godine list Los Angeles Times je objavio ko mentar o rBCH-u vanjskog suradnika Sama Epsteina pod naslovom Hormoni rasta ugrozili bi mlijeko".8 Epstein je ukazao na velike rizike za zdravlje potroaa koje industrija ili FDA nisu istraili." Napisao je: ,,bGH i njegovi produkti, koji se probave, mogli bi se apsorbirati iz mlijeka u krv, osobito kod male djece i proizvesti hormonske i alergijske reakcije." Opisao je kako faktori rasta koji stimuliraju stanice... mogu kod djece izazvati prijevremeni rast i sti mulaciju grudi i poticati rak dojke kod odraslih... takoer, stres koji izaziva govei hormon rasta kod krava moe oslabjeti imunitet i aktivirati latentne (mirujue) viruse, kao to su leukemija (leukoza) goveda i govei sindrom imunodeficijencije, koji je srodan AIDS-u i moe biti zarazan za ljude." Epstein je istaknuo da hormoni kod 211

Akre i VVilson tuili su Fox na temelju floridskog zakona o uzbu njivanju. Porota im je dodijelila 425 000 dolara. Fox je uloio albu i sluaj je obnovljen. Prizivni sud presudio je na temelju striktnog tumaenja zakona Floride. VVilson i Akre oslonili su se na politi ku Savezne komisije za komunikacije (Federal Communications Commission) protiv iskrivljavanja vijesti kao osnovu za svoju tvrdnju. No, ova politika nije definirana kao propis, zakon ili regulativa" ko je zahtijeva zakon o uzbunjivanju. Nekoliko dana nakon odluke, na Valentinovo 2003. godine, sud je donio odluku da Akre i VVilson moraju platiti sudske trokove Foxa. Fox je unajmio odvjetnike, ukljuujui i osobnog odvjetnika biveg predsjednika Clintona, Davida Kendalla. Oekuje se da e 210

krava mogu poticati proizvodnju steroida i kemikalija stresora nalik na adrenalin... koji e vjerojatno oneistiti mlijeko i mogu biti tet ni, osobito za malu djecu." Rekao je: Mast i mlijeko krava ve su oneieni irokim spektrom karcinogenih oneiivaa, ukljuujui dioksine i pesticide. Govei hormoni rasta smanjuju koliinu tjeles ne masti i vjerojatno e aktivirati kancerogene tvari u mlijeku, izla ui potroae riziku od raka." Epstein je zatraio zabranu rBCH-a sve dok se svi potencijalni zdravstveni problemi ne rijee." Ubrzo nakon to je tekst objavljen, visoki dunosnici Monsanta posjetili su ured lista L.A. Times za vanjske suradnike. Tvrdili su da je Epstein znanstveno nekvalificiran i daje lanak netoan. Od uredni ka su zatraili odbijanje svih buduih Epsteinovih tekstova. Ali novi ne su vrsto odbile Monsantov zahtjev. Moda je taj sastanak uvjerio Monsanto da osmisli novu strategi ju. Pokuaj obrane vlastitog proizvoda bio je previe oita strategija. Umjesto toga, stvorio je ono to je Epstein nazvao tim plaenih ubojica" koji e raditi za njega. U suradnji s tvrtkom za odnose s javnou i lobiranje Capitoline/MS&L, stvorili su plan za identifikaci ju i uutkivanje novinara i reportaa koje kritiziraju rBCH. Oformili su grupu nazvanu Dairy Coalition (Mlijena koalicija) u koju su bili ukljueni sveuilini istraivai iji je rad financirao Monsanto i izab rali nezavisne" strunjake i druge organizacije kao to je Meuna rodno vijee za informacije o hrani (International Food Information Council), koje se opisuje kao neprofitna organizacija koja iri prov jerene, znanstvene informacije o sigurnosti hrane i nutricionizmu..." Prema knjizi Vjerujte nam, mi smo strunjaci, Meunarodno vijee za informacije o hrani zapravo je ogranak industrije hrane i pia za duen za odnose s javnou, budui da od njih dobiva najvei dio svojih sredstava." Neki od projekata vijea bili su obrana monosodium glutamata, aspartama (NutraSweet), boja za hranu i olestre."9 Godine 1989. koalicija je unajmila usluge tvrtke za odnose s javnou Carma International, koja je provela raunalnu analizu 212

objavljenih vijesti o rBGH-u. Novinare su svrstali u prijatelje ili nepri jatelje. Prijatelje su nagraivali, neprijatelje pokuavali utiati. Svaki novinar iji je izvor bio Epstein, postao je neprijatelj. Epstein je prikupio mnotvo dokaza o moguem tetnom dje lovanju hormona na zdravlje. U rujnu 1989. godine poslao je svo ja otkria naelniku FDA-e, traei da ne odobri koritenje ovog preparata. Njegov izvjetaj, na koji nije dobio odgovor, ocrtao je mnoge kljune primjedbe koje su kasnije spomenuli i znanstvenici organizacije Health Canada. Epstein je takoer primio i anonimno dostavljenu kutiju s tajnim dokumentima FDA-e. Tvrdi da su infor macije otkrile kako je iznimno veliki broj krava kojima je ubrizgan rBGH, imao tekih zdravstvenih problema, te da su Monsanto i FDA pokrenuli akciju zatakavanja golemih razmjera. U veljai 1996. godine Koalicija je pokuala sprijeiti nezavis nu novinarku Lindu VVeltner da u svoju kolumnu u listu Boston Clobe ukljui reference na Epsteinove komentare. Prema internim dokumentima Mlijene koalicije, koji su procurili u javnost, efovi mljekare pisali su pomoniku glavnog urednika asopisa: Dana 23. sijenja Samuel Epstein iznio je nepotvrene optube koje pove zuju mlijeko i rak... Zabrinuti smo zbog mogunosti da e ga VVelt ner otvoriti forum za obranu Epsteina u Boston Clobeu i tako mu omoguiti da iri znanstveno neutemeljene teorije." Pismo je tvrdilo kako Epstein nema nikakvu reputaciju u znanstvenoj zajednici, kao ni kredibilitet kod vodeih zdravstvenih organizacija u zemlji." Pisa lo je kako su USA Today jedine novine koje su objavile ove optu 9 be, a s njima smo nedavno odrali buran sastanak." Nakon to je napisala lanak u kojem je citirala Epsteina, u re dakciji novina USA Today lanovi Koalicije su se susreli s novinarkom koja izvjetava o zdravlju, Anitom Manning, i njezinim urednikom. Koalicija je otro napala Epsteinove reference. Prema internom do kumentu Mlijene koalicije, budui da je Manning insistirala na tome kako je njezina dunost da ispria obje strane prie, Callavvav 213

(iz Koalicije) rekao joj je kako je to samo izgovor to nije sastavila do mau zadau. Rekli su joj kako bi, da je sudjelovala na konferenciji za novinare, umjesto pisanja prie prema materijalu namijenjenom tisku, saznala da su njezini kolege iz Washington Posta, New York limesa, Wall Street Journala i Associated Pressa odluili ne pisati o tome zbog izvora (Epsteina). U tom je trenutku Manning napustila sastanak - njezin urednik uvjeravao je lanove Koaliciju kako e sve budue prie povezane s rBCH-om i zdravljem biti paljivo prekontrolirane."9 Prema internom dokumentu Mlijene koalicije iz veljae 1996. godine, druge novine nisu objavile priu zato to je Koalicija uspje no obuila novinare. U istom dokumentu pie: Kao to se moda sjeate, Mlijena koalicija prole je godine uloila mnogo truda u list New York Times kako bi sprijeila Marian Burros, novinarku koja se jako suprotstavlja industriji, u objavljivanju tvrdnje Samuela Epsteina kako mlijeko krava kojima su ubrizgani suplementi uzrokuje rak doj ke i debelog crijeva. Nije objavila priu, a novinari, koji danas piu o zdravlju za NYT, podravaju rBCH. Ne vjeruju Epsteinu, a Marian Burros nije sretna zbog svega toga." Mlijena koalicija nije potpuno uutkala Epsteina. U drugom tekstu, na primjer, otkrio je da je kongresmen John Convers, pred sjednik Odbora zastupnikog doma za aktivnosti vlade, od general nog inspektora Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi Richarda Kusserowa zatraio da odmah istrai Upravu za hranu i lijekove zbog neizvravanja zakonskih obveza." Convers je iznio optubu prema kojoj su Monsanto i FDA odluili prikriti i manipulirati podacima o ispitivanju zdravlja ivotinja kako bi olakali odobrenje komercijalne upotrebe rBGH-a."
10

i kad su se pojavili GM usjevi, o kojima se takoer raspravljalo na stranicama vanjskih suradnika i urednika. Sve to potvrdila je studija iz travnja 2002. godine Instituta za hranu i razvojnu politiku {Food First). Otkriveno je kako je trinaest najveih amerikih novina i asopisa potpuno iskljuilo kritiku CM hrane i usjeva sa svojih komentatorskih stranica."11 Prema izvjeta ju za tisak koji je uputio Institut, njihov izvjetaj otkrio je snanu pristranost u korist CM hrane ne samo na urednikim stranicama, nego i na stranicama vanjskih suradnika, to su najee rezervirane za iznoenje drukijih miljenja. Zapravo, izvjetaj je otkrio kako neke novine nisu objavile ni jedan jedini tekst vanjskog suradnika koji bi bio kritian prema CM hrani i usjevima, a istodobno su objavile nekoliko tekstova potpore." Anuradha Mittal, jedan od direktora Instituta za hranu i razvoj nu politiku {Food First), izrazio je zabrinutost, jer kad je rije o tako vanoj temi, razni stavovi moraju biti zastupljeni u medijima kako bi javnost mogla iskoristiti svoje demokratsko pravo donoenja odlu ka o novim tehnologijama." Izvjetaj je pokazao kako su izmeu rujna 1999. i kolovoza 2001. godine urednici novina bili ujedinjeni u potpori GM hrani i usjevima, samo to nisu imali isto miljenje o oznaavanju." Argu menti izloeni u korist GM hrane bili su uglavnom isti argumenti kojima se biotehnoloka industrija koristi u svojim reklamnim kam panjama." Na stranicama vanjskih suradnika, obino rezerviranim za iznoenje drukijih miljenja",11 trideset jedan tekst od njih etrde set objavljenih u veim amerikim novinama i asopisima podrao je GM hranu, od ega su samo njih sedam bili kritini, dok su dva zastupala stajalite da je oznaavanje potrebno. Ovi se rezultati moda djelomino mogu objasniti vlasnikim od nosima kad je rije o amerikim medijima. U Velikoj Britaniji, gdje oito postoji vea sloboda kritiziranja GM hrane, organizacije poput Kraljevskog drutva pokuale su ograniiti tu slobodu. Nedugo na215

No, o rBGH-u se pisalo zaista malo. Mlijena je koalicija uin kovito spreavala kritiare, poput Epsteina, da glavnim medijima prenesu svoju poruku. Ovako iskrivljeno izvjetavanje nastavilo se 214

kon to je opseno izvjetavanje britanskog tiska o sluaju Arpada Pusztaija izazvalo nepovjerenje javnosti prema CM hrani, Drutvo je smislilo plan nazvan Smjernice za urednike". Njegov je cilj bio osigurati objavljivanje samo provjerenih" znanstvenika i istraivanja u medijima. Prema izvjetaju Usaglaavanje razliitih znanstvenih miljenja o GM hrani", Prije intervjua s bilo kojim znanstvenikom od novinara se oekuje da se posavjetuje sa slubeno imenovanim strunjakom s odreenog podruja." Ovi potvreni strunjaci bit e stavljeni na popis unutar direktorija koje objavljuje Drutvo i moi e rei ima li znanstvenik o kojem je rije ispravne stavove". Novine ak ne bi smjele ni objaviti suprotna stajalita kako bi se sauvala uravnoteenost prie. Umjesto toga, savjetnici, koje odobri Drutvo, utvrivali bi autentinost prie eliminirajui potrebu za uvidom u stajalite druge strane. Ne iznenauje to je britanska vlada, koja zagovara biotehnologiju, pruila potporu ovom planu. Odbor za znanost i tehnologiju Gornjeg doma ak je predloio dodatna ogranienja u objavljivanju. Prema njihovom Izvjetaju o znanosti i drutvu", eljeli su da novi ne izbjegavaju naslove koji bi mogli naruiti sliku o GM usjevima. Njihov drugi prijedlog, koliko god to zvualo nevjerojatno, pokuao je izbrisati rije sigurno" iz rjenika medija, tvrdei kako je pitanje 'je li sigurno?' samo po sebi neodgovorno, jer ostavlja pogrean do jam da je potpuna sigurnost mogua."12

Poloio je na stol svih est rajica. Sve su bile svjee, crvene i zrele. Sve su imale nove gene u svojoj DNK kako bi izgledale svjee. Govornik je zastao dopustivi nazonima da se dive ovim besmrt nim rajicama. Nakon nekog vremena ustao je ovjek ezdesetih godina iz prib lino dvadesetog reda gledatelja. Svi su se okrenuli kako bi ga posluali, jer prekinuo je dugi muk. Kao biokemiar, imam problem. Ako rajica nije istrunula niti propala za 150 dana, to ste uinili s hranjivom vrijednou?" Bio je to Bili Lashmett. Proveo je najvei dio svog ivota prouavajui poljoprivredu i naine unapreivanja produktivnosti, nutricionizma i ekologije tla. A rajica od 150 dana nije odgovarala njegovoj definiciji unapreivanja. Govornik nije odgovorio. Prema Lashmettovim rijeima, dvojica su mladia iz prvog reda ustala, prila mu i tihim glasom rekla kako smatraju da o tome ne bi trebalo raspravljati, te ga zamolila da im se pridrui izvan dvorane. Njih trojica izali su van, zatvorili vrata za sobom i onda je jedan od mladia rekao: Nas ne zanima hranjiva vrijednost. Zanima nas samo hoe li kuanica kupiti rajicu i 180 dana nakon to je ubra na." Lashmett se naljutio i to im je i rekao. Objasnio im je da su, uko liko rajica ne trune, morali uiniti neto sa eerom i enzimima. S biolokog stajalita, to bi bilo loe. Mladii su bili ljubazni i dopustili su mu da neko vrijeme govori - vjerojatno zadovoljni to svoj bijes iskaljuje na njih, a ne u konferencijskoj dvorani. Na konferencijskoj su veeri Bili i njegova supruga veerali pot puno sami. Pomislili biste da sam gubav", rekao je Lashmett. Ljudi bi nam prili, pogledali nas i udaljili se."13 Svjestan da je u manjini, napustio je Biotehnoloku udrugu i s tugom i bijesom promatrao kako se GM usjevi ire.

Ti kae rajica - ja kaem vie ne"


Ova rajica ubrana je prije sedam dana." ovjek je podigao jarko crvenu rajicu promjera oko 6 cm i pokazao je publici. Ova rajica ubrana je prije trideset dana." Privukao je pozor nost gotovo petsto sudionika sastanka Biotehnoloke udruge Minne sota. Rajica je bila identina prethodnoj. Ova rajica ubrana je prije 90 dana. Ova rajica ubrana je prije 120 dana. Ova rajica ubrana je prije 150 dana", nastavio je ovjek. 216

217

Unitavanje asopisa
O biotehnologiji hrane postoje razliiti stavovi. Monsanto vjeruje kako biste trebali uti sve njih." To je bila poruka u Monsantovoj eu ropskoj reklamnoj kampanji, osmiljenoj da ublai strahove od GM hrane.14 Kao izravan odgovor, 1998. godine asopis Ecologist, etab lirani britanski glasnogovornik pokreta zelenih"15, izdao je posebno izdanje posveeno Monsantu Dosjei Monsanto,, ija je svrha bila iznoenje nekih stavova o biotehnolokom divu koji se vjerojatno nee pojaviti u njihovim reklamnim kampanjama. Prema priopenju asopisa Ecologist za tisak, asopis stavlja u sredite pozornosti Monsantovu dosadanju socijalnu i ekoloku neodgovornost i ilustrira njegovu spremnost da se silom i zastraiva njem bori protiv ideja koje su u sukobu s njegovim trenutnim inte resima."14 Na letku kojim se najavljivao asopis pisalo je: Divovska korporacija Monsanto govori nam da je bit genetskog inenjeringa prehraniti gladne i zatititi okoli. No ta nam je kompanija donije la defolijant Agent Orange, poliklorirane bifenile (PCB-e) i govei hormon rasta - ista kompanija proizvodi Roundup, najprodavaniji herbicid na svijetu i vrlo upitnu 'terminator tehnologiju' {Terminator Technology). Ovo posebno izdanje asopisa Ecologist postavlja jed nostavno pitanje: Moemo li dopustiti korporacijama poput Monsanta da se kockaju s budunou ivota na Zemlji?"15 Izdanje je u tisak poslano u rujnu 1998. godine i izdavai su u svojim uredima ekali topovsku paljbu telefonskih poziva i medij skih upita za koje su pretpostavljali da slijede. No, ekali su i ekali, ali poziva nije bilo. Uskoro su otkrili i uzrok. U strahu od Monsantove tube, njihova tiskara, Penwell's of Leskearda, u posljednji je trenutak odluila ne odaslati ve tiskani asopis. Umjesto toga, uni teno je svih 14 000 primjeraka. Urednik asopisa, Zac Coldsmith, rekao je kako Ecologist ima dugu tradiciju izravnog pisanja o raznim temama i napadanja mo218

nih tvrtki, ali ni jednom u 29 godina naa se tiskara nije nimalo zab rinula zbog onoga to radimo."16 Prema Ecologistovoj izjavi za tisak, tiskara je u poetku negirala da je imala bilo kakav kontakt s Monsantom. Monsantov glasnogo vornik za Veliku Britaniju, Daniel Verakis, izjavio je kako je zbunjen postupkom tiskare. 'injenica da je to izdanje uniteno, iznenadila me', rekao je, dodavi kako nije znao da je izdanje posveeno Mon santu."16 No, daljnje rasprave izmeu Ecologista i tiskare otkrile su kako je tiskara razgovarala s Monsantom. Kontaktirali su Monsanto traei jamstvo prema kojem e svaka potencijalna tuba biti upuena pro tiv asopisa, a ne i protiv male tiskare. Njihov je zahtjev odbijen", pie u izjavi za tisak Ecologista od 13. listopada.17 Bez Monsantovog jamstva", rekao je David Montgomerv iz Penvvell'sa, nismo bili spremni riskirati."15 Kad je dva tjedna kasnije Ecologist pronaao tiskaru, njihovim problemima nije bio kraj. Dana 26. listopada, objavljuje: Dva vode a prodavaa novina u Velikoj Britaniji, VVHSmith i John Menzies, nedavno su potvrdila da nee prodavati najnovije kontroverzno izdanje asopisa Ecologist, iz straha da ih ne tui divovska biotehnoloka kompanija Monsanto." Frustrirani su urednici rekli: Nitko ne umanjuje vanost suprot stavljanja jednostranim porukama koje Monsanto istie u svojim reklamama, ali u praksi je to gotovo nemogue uiniti." Urednik asopisa Zac Goldsmith izjavio je: Monsanto je ve sa mom svojom reputacijom u vie navrata uspio provesti neto to je u osnovi cenzura. Njegova veliina i tradicija agresivnog ponaanja neprestano gase raspravu koja je nesumnjivo legitimna i vrlo vana. Vjeruju u informacije, ali iskljuivo u one koje osiguravaju povoljan 14 odgovor javnosti na njihove esto opasne proizvode."

219

Zaustavite tiskare
U oujku 1998. godine Mare Lappe i Britt Bailev iz Centra za eti ku i otrove (CETOS) oekivali su objavljivanje svoje knjige Against the Crain, Biotechnology and the Corporate Takeover of Your Food (Protiv ita, Biotehnoloko i korporacijsko preuzimanje hrane koju jedete). Knjiga je trebala ukazati svijetu na opasnosti genetikih tehnologija u poljoprivredi" i na korporacijsko preuzimanje zaliha hrane. U knjizi je dolo do izraaja kombinirano iskustvo njezinih au tora. Lappe je eksperimentalni patolog i bivi direktor Kalifornijskog sustava za evaluaciju rizika (State of California's Hazard Evaluation System). Ovo je bila njegova dvanaesta knjiga. Bailev je diplomirala ekoloku politiku s naglaskom na propise i zakone koji se odnose na nove tehnologije. No, samo tri dana prije nego to je knjiga trebala izai iz tiska, izdavai su primili prijetee pismo od glavnog odvjetnika kompani je Monsanto." Pismo se pozivalo na kratki lanak, koji je izaao u asopisu Coast Magazine pet mjeseci ranije, a u kojem su objavljeni izvaci iz 150 stranica budue knjige Lappea i Bailev. Monsantovi od vjetnici tvrdili su kako je lanak pun dezinformacija, a moda i kle veta protiv herbicida Roundup, vanog Monsantovog proizvoda."18 Izdava, koji se uplaio dubokih depova neprijateljski nastrojene tvrtke, zaustavio je tiskanje i sprijeio njezino objavljivanje. Autori su bili bijesni. Knjigu su pregledali odvjetnici i izjavili da ne sadri klevete. tovie, Monsanto se nije potrudio ak niti zatra iti rukopis knjige, a reagirao je tri dana prije objavljivanja, to je onemoguilo bilo kakve revizije prije tiska. Na sreu, autori su kon taktirali tiskaru Common Courage (normalna, graanska hrabrost, op. prev), koja je oito potvrdila svoj naziv, jer knjiga je napokon objavljena osam mjeseci kasnije. Na kraju svog pisma, Monsantov je odvjetnik naveo detalje, tvrdei kako se razine fitoestrogena soje Roundup Ready i obine soje ne razlikuju. Lappe i Bailev smatrali su kako je ova obrana vrlo 220

zanimljiva, jer su u lanku u Coastu izjavili samo kako nisu obavljena nikakva istraivanja koja bi se bavila moguim promjenama razine fitoestrogena. No, gorljiva odvjetnikova obrana pokazala im je kako tu moda postoji problem, pa su odluili pokrenuti istragu. Ispitali su sjeme soje Roundup Ready i prirodne soje pazei da se koriste izogenikim sortama (to znai da imaju iste roditelje, a jedina je razlika u tome to genetski modificirana sorta ima i gene Roundup Ready). Otkrili su kako, u usporedbi s prirodnom sojom, sorta Roundup Ready neprestano pokazuje od 12 do 14 posto ma nje izoflavona - to je tip fitoestrogena. To je smanjenje osobito bilo vidljivo na bioloki najaktivnijim izoflavonima, genistinu i daizdinu, koje je prouio Nacionalni institut za istraivanje raka, i koje su, pre ma Bailey, nutricionisti identificirali kao preventivu protiv sranih oboljenja, raka dojke, raka debelog crijeva, raka prostate, gubitka kotanog tkiva i osteoporoze nakon menopauze. Otkrie Lappea i Bailey imalo je ozbiljne implikacije. Zdravstve na korist od soje posljednjih je godina esto isticana, a ta je korist velikim dijelom zasluga spomenutih fitoestrogena. injenica da CM soja, koja ini vei dio soje u SAD-u, vjerojatno prua slabiju zatitu od raka, mogla bi utjecati na zdravlje stanovnitva, kao i na prihva anje Monsantove soje. asopis Journal of Medicinal Food pristao je objaviti inkriminirajue istraivanje u izdanju iz srpnja 1999. godine. U meuvreme nu je Monsanto pripremio obranu. Pozvao je u pomo Ameriku udrugu za soju {American Soybean Association - ASA), organizaciju koju je godinama financijski podravao i koja je postala jedan od najgorljivijih zagovornika biotehnologije. ASA je pokrenula web stra nicu na kojoj opovrgava istraivanje i napisala lanak koji je napao otkria. U lanku se tvrdilo kako se razine fitoestrogena inae znat no razlikuju, kako smanjenje nije bilo znaajno i kako se razine razli kuju zbog razlika u klimi, temperaturi, vrsti tla i tipu soje. Meutim, 221

o >
z

nisu komentirali injenicu da su Lappe i Bailev upotrijebili istu sortu soje uzgojenu u identinim uvjetima. Kao potporu, Monsanto je proveo vlastito istraivanje i obja vio ga u asopisu Journal of Agricultural and Food Chemistry u studenom 1999. godine. Otkrilo se kako su razine fitoestrogena u njihovom pokusu toliko varirale da nisu mogli izvriti ak niti pravo valjanu statistiku analizu. Meutim, kad su Lappe i Bailev istraili Monsantovu izjavu, otkrili su da je tvrtka oito osmislila pokus tako da bi mogla doi do takvog zakljuka. U istraivanju, koje su proveli Lappe i Bailev, ekstrakcija fitoestrogena provedena je koritenjem najmodernijih metoda. Zamijenila je stariju tehniku ekstrakcije, ko ja je davala razliite i manje pouzdane rezultate. Kad su istraivai Monsanta unajmili laboratorij za vrenje ekstrakcije, dobili su upute za koritenje ove starije, manje pouzdane metode. Naravno, njihovi su rezultati varirali i na osnovu toga mogli su braniti svoju soju. Smanjene razine fitoestrogena, koje su otkrili Lappe i Bailev, ukazuju na ve postojei problem CM hrane. Genetski inenjering stvara nepredvidive promjene, a sastav CM hrane moda je potpu no razliit od njezinih prirodnih srodnika. Kritiari istiu kako se sastav soje Roundup Ready bitno razli kuje od sastava prirodne soje. U Monsantovom istraivanju razine masti, ugljikohidrata i inhibitora tripsina, potencijalnog alergena, bile su razliite. Jedan je istraitelj kasnije otkrio dodatne podatke isputene iz rada. Oni su pokazivali da i CM soja ima znaajno ni e razine bjelanevina, masnih kiselina i esencijalnih aminokiselina, kao i mnogo vie razine potencijalno tetnog lektina. Znakovit je Monsantov izbor naziva istraivanja: Sastav soje tolerantne na glifosat (Roundup Ready) jednak je sastavu konvencionalne soje". Uz kontroverzije izazvane nazivom istraivanja i podatke njime otkrivene, kritiari tvrde kako je Monsanto iskrivio rezultate jer pri je ispitivanja razine hranjivih tvari svoju soju nije prskao Roundup herbicidima. Herbicidi mogu doi u interakciju s biljkama, mijenja

jui im kemijski sastav. U stvarnosti se CM soja uvijek prska prije etve. Soja Roundup Ready uzgaja se da bi farmeri mogli prskati svoja polja herbicidom Roundup, unitavajui korov, ali ne i usjeve. Zapravo, istraivanja su pokazala da farmeri prskaju svoju CM soju s dva do pet puta vie herbicida u odnosu na farmere koji uzgajaju konvencionalnu soju.19 Dravne institucije zapravo su tri puta pove ale doputenu razinu ostataka Roundup herbicida na soji kako bi pospjeile prodaju CM usjeva otpornih na herbicide.20 Usprkos tome to soja nije bila prskana kao i razlikama u razi nama hranjivih tvari, ak ako ih prizna znanstvena zajednica, FDA nee ukloniti GM soju s trita. Razlog tome djelomino lei u i njenici da koncept osnovne ekvivalentnosti nije definiran. To nije znanstveni koncept, nego je subjektivni kriterij. Odluka o tome koje su nutricionistike razlike doputene za GM hranu preputena je hirovima i mudrosti zakonodavaca FDA-e. FDA moe na tom planu odbaciti i pravne izazove, budui da je sud presudio kako njihova politika prema CM-u nije pravilo, ve neobvezujua smjernica. Sto ga, temelj FDA-ine politike je neznanstveni, neobvezujui koncept koji omoguava ulazak GM hrane na trite, usprkos znaajnim nutricionistikim razlikama. Lappe i Bailey to istiu u svojoj najnovijoj knjizi, Inenjering farme (Engineering the Farm), koja nije zastala u tiskari.

Rat oko leptira


Istraivai sa Sveuilita Cornell primijetili su kako gusjenice monarh leptira stare samo tri dana puu sporije no to je uobiajeno. Poloi li su ih na biljku mljeiku opraenu peludom Bt kukuruza. Bt insek ticid koji proizvodi kukuruz trebao bi ubijati europskog kukuruznog moljca (liinke) - nametnika na kukuruzu, ali ne i utjecati na gusje nice. Ipak, prema izvjetaju objavljenom u knjizi Billa Lambrechta Dinner At the New Gene Cafe (Veera u kafeu Novi gen), do kraja etverodnevnog pokusa u smrtnom gru privrstile su se za biljku 223

koja im je inae nakon to se pretvore u leptire, glavni izvor hrane. Zatim su pocrnjele i istrulile."
21

za monarhe - iako su lanci napisani prije samog skupa!!!" Nakon simpozija je organizirana jo jedna konferencija za medije s brojnim znanstvenicima koji su sudjelovali i na prethodnoj konferenciji. Kon ferenciju je sponzorirala biotehnoloka industrija i ameriko Minis tarstvo poljoprivrede, i na njoj su ponovljeni isti zakljuci. Na sreu, Nevv York Times je poslao novinarku da izvjetava o dogaajima. Prema Goldburgu, Tijekom poslijepodnevnog sastan ka Carol Yoon iz Nevv York Timesa ustala je i rekla kako je upravo razgovarala s urednicima koji su sa simpozija dobili izjavu za tisak u kojoj stoji kako e simpozij zakljuiti da Bt kukuruz predstavlja mali rizik za monarhe. Yoon je pitala sudionike slau li se s tim zakljuci ma. Brojni su istraivai jasno i glasno odgovorili 'Ne'." Goldburg je rekao: Do kraja dana postalo je potpuno jasno da glavna svrha simpozija, iz perspektive njegovih sponzora, nije palji va i promiljena procjena upravo dovrenih, a u nekim sluajevima i nedovrenih, znanstvenih istraivanja. Umjesto toga, skup je bio isplaniran, a lanci u novinama orkestrirani tako da stvore dojam znanstvenog konsenzusa, iako takav konsenzus nije postojao meu sudionicima skupa."22 Za razliku od lanaka koje su prije simpozija napisali novinari koji nisu sudjelovali na simpoziju, lanak u NewYork Timesu pojavio se pod naslovom Nema konsenzusa o uincima inenjeringa na usjeve kukuruza".23 Yoon je napisala: Daleko od kulminacije, dan je obiljeila burna rasprava. Neki su znanstvenici zakljuili kako je modificirani kukuruz sigurniji nego to se prije vjerovalo, a drugi su rekli kako je prerano za donoenje takvih zakljuaka... Mnogi istra ivai zakljuili su kako su njihovi rezultati bili preliminarni i kako mnoga istraivanja jo nisu dovrena... Neki istraivai izrazili su zab rinutost to se velik broj nedovrenih i nerecenziranih istraivanja pojavio u javnosti, osobito na forumu koji je orkestrirala industrija, iji su proizvodi dovedeni u pitanje... 'Shvatili smo da je rije o pr ljavoj igri i da lisica uva kokoinjac', izjavio je dr. Lincoln Brovver, 225

etrdeset etiri posto gusjenica je

uginulo. Ni jedna izloena peludu genetski nemodificiranog kuku ruza nije uginula. U svibnju 1999. godine prestini asopis Nature izvijestio je o tom istraivanju i izbio je potpuni kaos. To nisu bile obine gusjenice. Njihova je sudbina bila da posta nu monarh leptiri. Amerikanci vole monarhe. Oni su za njih Bambi u svijeta kukaca, lako ameriki tisak nije objavio gotovo nikakve dokaze o potencijalnim zdravstvenim rizicima CM hrane, napad na monarhe nije se mogao zanemariti. Ameriki je tisak odluio pro maknuti ideju o zatiti leptira i natjerati biotehnoloku industriju na paninu obranu. Prema Lambrechtu, Prvi napad na istraivanje leptira monarha bilo je uobiajeno cjepidlaenje usmjereno na znanstvene metode kojima su se koristili istraivai s Cornella... Drugi napad ukljuivao je ubrzano sponzoriranje niza istraivanja koja su pokazivala suprot ne rezultate." Organizirali su simpozij kako bi izvijestili o rezultatima ovih istraivanja, i to samo est mjeseci nakon objavljivanja lanka u asopisu Nature. Skup je sponzorirala Istraivaka grupa za up ravljanje biotehnologijom koju sponzorira industrija {Biotechnology Stewardship Research Group). Dan prije simpozija, biotehnoloka industrija organizirala je kon ferenciju za znanstvenike i novinare, kako bi se objavili zakljuci simpozija. Prije no to je simpozij poeo, Organizacija biotehnoloke industrije (BIO) dala je izjavu za tisak prema kojoj se oekuje da odbor znanstvenika zakljui kako genetski unaprijeeni kukuruz predstavlja zanemarivi rizik za monarh leptire." Poslijepodne, na simpoziju, lanci objavljeni toga dana u listovima Los Angeles Times, Chicago Tribune, St. Louis Post-Dispatch i slino cirkulirali su meu znanstvenicima. Becky Goldburg iz Fondacije za obranu okolia (Environmental Defense Fund) kae: ,,U svim je lancima pisalo da e simpozij zakljuiti kako pelud Bt kukuruza predstavlja mali rizik 224

strunjak za monarhe s koleda Svveet Briar iz Virginije. 'Cijela stvar nije zakljuena.'" Zanimljivo je naglasiti kako se, dok je Arpad Pusztai govorio sa mo dvije i pol minute o zakljucima svojeg istraivanja CM krumpi ra, Colin Merritt iz Monsanta poalio: Ne moete ii uokolo i iriti ovakve informacije ako nisu na odgovarajui nain provjerene."
24

industrijski stratezi vjerovali su da prate dovoljno stranica ne bi li otkrili istraivanja koja kritiziraju njihovu tehnologiju. 'Sada smo u stanju otkriti takva istraivanja unaprijed i prikupiti nae znanstvene dokaze, tako da vie nikada nee imati prednost kakvu su imali s monarh leptirima', hvalio se jedan pripadnik industrije."26 Pokazalo se da prijetnja monarh leptirima nije zatekla ba sve nespremnima. Arnold Foudin, pomonik direktora znanstvenih slu bi u amerikom Ministarstvu poljoprivrede, u jednom je intervjuu, nakon to je objavljeno poetno istraivanje iz Cornella izjavio: Znali smo da e situacije poput one s monarh i drugim leptirima upasti u oi. To je dio ope buke iz pozadine."25

Nasuprot tome, Monsanto je bio jedan od biotehnolokih sponzora simpozija o leptirima na kojem su neki rezultati objavljeni nakon to je provedeno samo 10 posto istraivanja, a niti jedno nije provjere no ni recenzirano. Godinu dana nakon simpozija odran je i drugi, koji je za Nevv York Times takoer pratila Yoon. Napisala je sljedee: lako su ku kuruz i monarh leptiri najbolje proueni organizmi na planetu, i nakon godine i pol istraivanja koje je provodilo vie od dvadeset istraivaa sa sveuilita i iz industrije, znanstvenici... ipak nisu bili u stanju precizirati koliki rizik biotehnoloki kukuruz predstavlja za populaciju monarha u divljini." Trokovi pronalaenja odgovora pro cijenjeni su na dva do tri milijuna dolara, vie nego to Ministarstvo poljoprivrede inae godinje ulae u istraivanje rizika CM usjeva za okolinu." Proelnik BlO-a rekao je kako javnost ne bi trebala oekivati da e privatni sektor platiti raun."25 Monarh leptiri poduili su biotehnoloku industriju novoj lekci ji. Nepovoljni rezultati istraivanja iznenadili su je i prisilili reagirati tek nakon to su mediji upozorili javnost na problem. Lambrecht opisuje jednu od strategija osmiljenih da sprijee neto takvo u budunosti. Posjedujem kazalo biotehnoloke industrije. Ono sadri web adrese vie od stotinu skupina koje smatraju kritiarima, imena nji hovih lanova, kao i detalje o mjestu registracije, povijesti skupina, i njihovoj meusobnoj povezanosti. Industrija skupo plaa motrenje aktivnosti protiv CMO-a, djelomino koritenjem e-mail adresa ko je ne otkrivaju imena njihovih kompanija. Poetkom novog stoljea 226

Biotehnologija pronalazi svoje dijete s postera


TV reklama na nacionalnoj televiziji prikazala je nasmijeenu azij sku djecu, brine lijenike, polja rie i sve praeno glasom pripovje daa koji govori kako zlatna ria moe sprijeiti sljepou i infekcije milijuna djece" koja pate od nedostatka vitamina A.27 asopis Time otiao je tako daleko objavivi na naslovnici Ova ria moe spasi ti milijun djece godinje." Biotehnoloka kompanija Svngenta tvrdi kako bi jedan mjesec odgode u dostavljanju zlatne rie na trite mogao pridonijeti sljepilu 50 000 djece.28 Biotehnoloka industrija pronala je svoje dijete s postera, genet ski modificiranu riu koja stvara svoj vlastiti beta-karoten - preteu vitamina A. U svojem lanku iz New York Time Magazinea, Veliki uti stimulator", Michael Pollan kae kako zlatna ria nabada Ame rikance na rogove moralne dileme: Ako ne prevladamo svoju ne sigurnost i ne ponemo jesti genetski modificiranu hranu, djeca u treem svijetu e oslijepiti." No, to vie ovjek zna o velikoj utoj nadi biotehnologije", nastavlja Pollan, njezina obeanja izgledaju nesigurnija."27 Paljivije razmatranje otkriva neke zanimljive propuste u brojevima kojima se industrija razmee. Prema izvjetaju Creenpeacea, zlatna ria daje 227

tako malo vitamina A da bi dvogodinje dijete moralo pojesti 3.5 kg dnevno." 29 Odraslima bi trebalo deset kilograma da dobiju dnev nu preporuenu dozu. 28 Cijeli ovaj projekt utemeljen je na neemu to se moe oka rakterizirati samo kao planirana prijevara", pie Benedikt Haerlin, bivi meunarodni koordinator Creenpeaceove kampanje protiv ge netskog inenjeringa. Raunali smo njihove brojeve u vie navrata. Jednostavno ne moemo vjerovati da bi ozbiljni znanstvenici i kom panije mogli to uiniti."30 ak je i predsjednik fondacije Rockefeller, koji je sponzorirao razvoj zlatne rie, rekao kako je koritenje zlatne rie u odnosima s javnou otilo predaleko" i kako pogreno informira javnost i medi je. Dodao je: Ne smatramo zlatnu riu rjeenjem problema manjka vitamina A."29 Tek treba vidjeti hoe li zlatna ria tako mnogo pruiti pothranjenoj djeci kao to je pruila ugroenim biotehnolokim kompanija ma", kae Pollan. Njezin pravi uspjeh moe biti pobjeda u raspravi, a ne rjeavanje problema javnog zdravstva."27 Postoje i drugi problemi. Ni jedno dosad objavljeno istraivanje nije potvrdilo da ljudsko tijelo moe apsorbirati beta-karoten iz zlat ne rie. Za apsorpciju vitamina A potrebni su i drugi sastojci, kao to su masti i bjelanevine, kojih esto nema u prehrani pothranjene djece. A jo se ne zna hoe li geni sunovrata, koriteni u stvaranju zlatne rie, prenijeti poznate alergene iz cvijeta.31 Zagovornici biotehnologije takoer priznaju kako e moda biti potrebna jo jedna kampanja da bi se uvjerilo ljude da jedu utu riu. No, ako e se troiti vrijeme na edukaciju, pita se Pollan, zato se umjesto toga ne bi nauilo ljude kako uzgajati zeleno bilje (bo gato vitaminom A i drugim hranjivim tvarima) na rubovima svojih riinih polja, a moda im ak dati sjemenje? Ili dopune A vitamina djeci koja su tako pothranjena da njihova tijela ne mogu apsorbirati beta-karoten?"27 228

Organizacija Savez vitaminskih anela (Vitamin Angel Aliance) ini upravo to. Ugroenoj djeci daju jake tablete, toliko snane da su dovoljne samo dvije godinje kako bi sprijeile sljepou. Po cijeni od samo 0.05 dolara po tableti, potrebno je samo 25 000 dolara da bi se godinje sprijeila sljepoa 500 000 djece.32 Usporedite to sa zlatnom riom, koja je dosad kotala vie od 100 milijuna dolara, i jo nije spremna. Michael Khoo iz Creenpeacea kae kako svrha zlatne rie nije rjeavanje problema sljepoe djece, ve rjeavanje problema odno sa s javnou biotehnoloke industrije." Kad bi industrija zaista bila posveena rjeavanju problema pothranjenosti i gladi, sitni djeli njihovog reklamnog budeta mogao je biti preusmjeren i s njim su mogli postii goleme rezultate. Khoo kae: Sramotno je to se biotehnoloka industrija koristi gladnom djecom kako bi promovirala sumnjivi projekt."29 Zrna obmane (Crains of Delusion), zajedniki istraivaki izvje taj humanitarnih organizacija iz Tajlanda, Kambode, Indije, Filipina, Indonezije i Bangladea, sadri zakljuak prema kojem glavni cilj zlatne rie nije rjeavanje pothranjenosti, ve stjecanje vee podr ke i prihvaenosti genetskog inenjeringa u javnosti, znanstvenoj zajednici i financijskim agencijama. S obzirom na reeno, obeanje o zlatnoj rii ne treba prihvatiti zdravo za gotovo."31

Skrivanje problema sigurnosti hrane


Steve Druker bio je svjestan da ameriki mediji izbjegavaju izvje tavati o kontroverziji povezanoj s genetski modificiranim organizmi ma, ali imao je priu koja je to mogla promijeniti. Otkrio je kako je politika FDA-e prema CMO-u protuzakonita. Druker, odvjetnik za zatitu interesa javnosti, itao je zakone iznova i iznova i bio je siguran da je FDA prekrila vie zakona. Nje gova organizacija, Savez za biointegritet {Alliance for Biointegrity), zajedno s Meunarodnim centrom za procjenu tehnologija (Interna229

tional Center for Technolog)/Assessment"

CTA

~ > i z Washingtona, po

znanstvenici vjeruju kako nije sigurna. Tvrdei da je sigurna, FDA je oito naruila zakon. Kako bi sudu dokazao da ne postoji konsenzus znanstvene zajednice, Druker je okupio impresivnu skupinu od devet znanstvenika koji su se usprotivili FDA-inim tvrdnjama o sigurnosti. tovie, i ovi znanstvenici pridruili su se tubi. To je bio dogaaj bez presedana, lako znanstvenici redovito djeluju kao savjetnici ili struni svjedoci, ovi su tuili FDA-u. Dva lana tima radila su na podruju biotehnologije, iako ne na GM hrani. Na temelju vlastitog iskustva bili su upoznati s rizicima povezanim s prijenosom gena izmeu vrsta i zabrinuti to se ova neprecizna tehnologija primjenjuje na hrani - i to se riskira zdravlje stanovnitva. Meu tuiteljima su bili i profesor Philip Regal, pozna ti strunjak na podruju genetike biljaka sa Sveuilita Minnesota i Richard Strohman, profesor molekularne i stanine biologije na UC Berkelev. U korist tuitelja svjedoio je i strunjak za sigurnost hra ne, dr. sci, dr. med. Richard Lacey, prvi znanstvenik koji je upozorio na bolest poznatu kao kravlje ludilo. Sama injenica da ugledni znanstvenici tue FDA-u i javno iz javljuju kako se GM hrana ne moe smatrati sigurnom trebala je, prema Drukerovom miljenju, pokazati da ne postoji konsenzus o sigurnosti. Time bi se FDA-inu tvrdnju jasno diskreditiralo. Dana 28. svibnja 1998. godine, na dan kad je tuba podignuta na amerikom Regionalnom sudu u VVashingtonu, religijski voe i znanstvenici okupili su se na konferenciji za tisak u Nacionalnom klubu novinara, to je zasigurno bio dogaaj za naslovnice. No, um jesto informiranja javnosti o nepostojanju znanstvenog konsenzusa, nepostojanju recenziranih istraivanja i razotkrivanja naina na koji je FDA prekrila zakon time to nije zahtijevala testove sigurnosti, medijski izvjetaji usredotoili su se primarno na religijska pitanja i druge aspekte rasprave o oznaavanju. Vei dio diskusije o znan stvenim i sigurnosnim problemima pokrenula je FDA i predstavnici 231

digla je tubu kako bi zauz^ a l a probiotehnoloku Upravu i prisilila je da ispita CM hranu i ozn3 i Je- T u b a J e i m a l a d v a s m J e r a napada: religijski i znanstveni. Na religijskom frontu, D ^ u k e r J e t v r d i o
kako

' izbjegavajui ozna

avanje GM hrane, FDA ne doputa pojedincima prakticiranje reli gijskih sloboda. Na temelju t r i razliita zakona, Zakona o hrani, lije kovima i kozmetici, Ustava ^ A D " a ' sloboda, Druker je tvrdio k a k o
se Z a k o n a

restauraciji religijskih

pojedincima kojima vjera brani

hranjenje CM hranom, m o ' 3 omoguiti identificiranje takve hrane kako bi je mogli izbjei. U o ^ o m s l u a J u t u i t e l J ' s u b i l i nekoliko vjer skih organizacija, ukljuujui s e d a m ^anskih sveenika, tri rabina, jednog istaknutog budista i hinduistiku organizaciju. Svi ti tuitelji raznih religijskih usmjerenja promatrali su genetsku modifikaciju hrane kao naruavanje t e m ^ J n i h principa njihove vjere. Osjeali su obvezu izbjegavati je i ivjet' u skladu sa svojim vjerovanjima, no u tome ih je spreavala n e m o 0 u n o s t identifikacije CM hrane. Sa znanstvene strane, P r u k e r Je vjerovao kako je FDA naruila zakon pretpostavljajui d a i e sigurna (Cenerally Recogniz^d
sva as GM h r a n a

opeprihvaena kao
To

Safe

"

CRAS

^-

Je

bila

dvojbena

pretpostavka. FDA je tvrdila k a k o s e dan od njih je i testiranje. ^ r i t e r i J '

GM h r a

n a , budui da je GRAS,
M o r a

ne mora ispitati. No, za stat us GRAS-a postoje strogi kriteriji, a je


su: 1

postojati znanstveni

konsenzus da je hrana sigurHa- 2. Konsenzus mora biti utemeljen na empirijskim dokazima koji demonstriraju sigurnost, a takvi dokazi moraju biti objavljeni u strmim asopisima. U prolosti je samo nekoliko uglednih znanstvenih N nisu vjerovali da je utvrena sigurnost nekog proizvoda, \> dovoljno da proizvod ne dospije na listu GRAS. GM hrana nije ispunila n i J ziranih lanaka koji bi d o k > 230
e d a n od ll

ovih kriterija. Nije bilo recen sigurnost, a mnogi vodei

a l i n

e z i n u

biotehnologije, uvjeravajui javnost da je hrana dokazano sigurna. Veina novina nije zapazila da su ugledni znanstvenici podigli tu bu. tovie, Washington Post, New York Times i Wall Street Journal uope nisu izvijestili o tubi. Druker je iz prve ruke osjetio koliko su ameriki mediji pristrani. No, stvar nije stala na tome. Tijekom suenja FDA je odvjetnicima tuitelja morala predati vi e od 44 000 stranica svojih internih dosjea. Nakon to su pregledali brdo dokumenata, Druker i ostali odvjetnici otkrili su jasne dokaze prevare i zatakavanja. FDA je tvrdila kako ne zna ni za kakve doka ze koji bi ukazivali na to da se CM hrana u nekoj veoj mjeri razliku je od normalne, prirodne hrane. No, memorandumi koje su jedan za drugim slali znanstvenici FDA-e, otkrili su kako je istina upravo suprotna. U njima su bila oita zdravstvena pitanja vezana uz otro ve, alergene, nove bolesti, a takoer su otkrivene nutricionistike razlike u sastavu namirnica, opasnosti za okoli, ali i nerazrijeena pitanja o istraivanjima prehrane rajicom FlavrSavr. Svi ti dokumen ti bili su izravni i neporecivi dokazi. Dokazivali su kako ne postoj znanstveni konsenzus i kako je zakon prekren. S dokazima u ruci Druker i ostali odrali su govor na medijsk dobro pokrivenoj konferenciji za tisak u VVashingtonu, u lipnj 1999. godine. Drukera su kasnije intervjuirali novinari Washingto Posta, New York Timesa i Wall Street Journala. No, ni jedan od napi sanih lanaka nije spominjao lai i zatakavanja FDA-e. Tekst iz Wall Street Journala usredotoio se iskljuivo na religijski aspekt i prema asopisu Salon Magazine, prikazao Drukera kao ma lograanskog vjerskog fanatika." Na primjer, lanak iz Journala pod
33

Prolo ljeto, dvije skupine potroaa tuile su Uprava za hranu i lijekove tvrdei kako propust u uvoenju reima oznaavanja genet ski modificirane hrane kri Zakone o hrani, lijekovima i kozmetici. Zakon zahtijeva da se prehrambeni aditivi, koji nisu 'opeprihvaeni kao sigurni', oznaavaju."35 lanak je ukljuivao i standardne navo de o sigurnosti Organizacije biotehnoloke industrije. Druker kae: inilo se kao da su mediji odluili malo govoriti o okoliu, ali ne izvijestiti kako postoje znanstveni razlozi za zabrinu tost zbog sigurnosti hrane." inilo se da je New York Times zainteresiran za Drukera jer su ga tijekom sljedeih mjeseci intervjuirali nekoliko puta. Napokon, u sijenju 2001. godine, godinu i pol dana nakon Drukerove konferen cije za tisak, Times je objavio detaljnu priu o povijesti Monsantovog utjecaja na FDA-u, koja je ukljuivala i izjave nekoliko znanstve nika FDA-e koji su upozorili svoje nadreene na zdravstvene rizike CM hrane. Takav lanak dotad nije objavljen - pruio je amerikim itateljima uvid u dravnu korupciju povezanu s odobrenjem CM hrane. No, Druker je u amerikom tisku ostvario malo ovakvih pobje da. Njihova sklonost biotehnologiji progonit e ga idue etiri godi ne. Davao je intervjue i o njemu su pisani lanci, koje su urednici potom zaustavljali. Ako je neto i objavljeno, obino je bilo trivijalizirano i ublaeno. Zabrinutost znanstvenika za sigurnost ljudi rijetko se spominjala. Znakovit incident dogodio se u kolovozu 1999. godine kad ga je producent televizijske kue ABC iz VVashingtona nazvao i zatraio od njega da vozi devedeset minuta do studija njihove podrunice kako bi dao intervju o svojoj tubi. Druker je tada ve postao op rezan. Rekao je producentu kako je umoran od troenja vremena i energije na intervjue koji se prije produkcije cenzuriraju. Postavio je svoje zahtjeve. Pristat e na intervju samo ako izvijeste o proble mima vezanim uz sigurnost GM hrane na koje ukazuju znanstvenici 233

naslovom Mjeovita grupa zahtijeva FDA-ine oznake na biohrani" izvijestio je kako je Druker krenuo uzdu i poprijeko cijele drave traei svoju Noinu arku tuitelja, od kojih mnogi dijele njegovu mis tinu spiritualnost i nepovjerenje prema vlastima."
34

U Washington Postu tuba je spomenuta samo u lanku o ozna avanju CM hrane objavljenom sredinom kolovoza 1999. Pisalo je: 232

FDA-e, a sama FDA ignorira. Prema Drukeru, producent se sloio da izvjetaj bude poten i uravnoteen. Pristao je. ABC vijesti sve su pripremile. Intervju je trajao petnaest minuta. Nekoliko dana kasnije ABC je objavila trominutnu priu o CM hrani. Glavni gost znanstvenik bio je predsjednik BlO-a, Michael Phillips. Druker je izgovorio jednu reenicu, i to reenicu kojom spominje neke religijske institucije ukljuene u tubu. Nitko nije ni spomenuo znanstvenike FDA-e. Prema Drukeru, reportaa je bila tako osmilje na da ljudi koji je gledaju nemaju nikakve razloge za brigu." O FDA-i i detaljima svoje tube govorio je na pet kontinenata, a u veini drugih zemalja mnogo se pisalo o FDA-inom zatakavanju. U SAD-u kao da postoji tajni plan da se to potisne u stranu",36 ka e Druker. Dana 2. listopada 2000. godine Savezni sud presudio je u ko rist FDA-e iz tehnikih razloga. Druker tvrdi: Sud je utvrdio kako zakonska regulacija CE hrane (hrane nastale genetskim inenjerin gom) ne spada u krug djelovanja FDA-e... Zakljuio je kako je politi ka FDA-e o GM hrani u osnovi politika 'nedjelovanja' i 'ne namee nikakve... obveze' biotehnolokoj industriji." Budui da nisu uinili nita da bi regulirali industriju prije ili poslije odreivanja politike prema GM hrani, cijeli je sluaj proglaen neosnovanim. Druker kae kako je sud priznao da politiki birokrati FDA-e nisu slijedili savjete i upozorenja znanstvenog osoblja Uprave vezane uz GM hra nu, i da meu znanstvenim strunjacima postoji neslaganje vezano uz njezinu sigurnost." Druker nastavlja: Takoer, sud je izbjegao pitanje adekvatnog ispitivanja sigurnosti i nije utvrdio kako je GM hrana sigurna - iako je takav zakljuak zakonski nuan da bi se hra nu plasiralo na trite." lako je uloena alba na tu odluku, u sijenju 2001. godine, FDA je predloila nove zakonske odredbe, koje su Drukera prisilile da povue albu i eka priliku za novu tubu kad novi zakoni stupe na snagu.

Druker nije dobio ovaj sluaj, ali smatra kako je naa tuba postigla mnogo razotkrivajui FDA-inu prijevaru, neutemeljenost njezine politike i njezino neodgovorno ponaanje, lako nismo uspje li promijeniti politiku FDA-e, sudska presuda odbacuje standardne tvrdnje biotehnoloke industrije o rigoroznom nadzoru FDA-e i do kazanoj sigurnosti proizvoda. FDA se nema ime ponositi, niti se biotehnoloka industrija ima ime hvaliti. No, svi potroai imaju razloga za veliku zabrinutost."37

Oduzimanje prava na izbor potroaima


elei doznati kakve su reakcije potroaa na GM hranu, FDA je 2000. godine provela istraivanje intervjuirajui dvanaest skupina graana diljem zemlje. Pokazalo se da veina ljudi uope ne zna da jede GM hranu, a kamoli da ju jede gotovo u svakom obroku. Otkrivi to, mnogi su se naljutili. Gotovo svi su izjavili kako ele da se hrana oznaava, postali su zabrinuti zbog dugoronih uinaka na zdravlje i eljeli su sami odluiti hoe li jesti CM hranu ili ne. elja za oznaavanjem nije iznenadila. Svako nezavisno istrai vanje potvrdilo je da graani drugih zemalja diljem svijeta ele ozna enu GM hranu. Razne ankete u SAD-u pokazale su da od 70 do 94 posto stanovnitva eli obvezno oznaavanje GM hrane. Gotovo sve industrijalizirane drave reagirale su na elje potroaa i trae oznaavanje, ali ne i SAD. Promicanje GM hrane politika je Sjedinjenih Drava, a mnogi vjeruju kako bi etiketiranje tetilo tom cilju. Anketa asopisa Time potvrdila je kako je 58 posto Amerikanaca izjavilo da bi izbjegavalo kupnju GM hrane kad bi bila oznaena.38 Upravo zato oznaavanje nije dio dravnog plana, bez obzira na elje graana. Mnogi su se suprotstavili stavu vlade SAD-a. Laura Ticciati, os nivaica udruge Majke za prirodni zakon {Mothers for Natural Law) i koautorica knjige Genetski modificirana hrana: Je li sigurna? Vi od luite (Geneticallv Engineered Foods: Are They Safe? You Decide) 235

predala je gotovo 500 000 potpisa liderima nacije 17. lipnja 1999. godine kojima se trai oznaavanje CM hrane. Ticciati kae: Uspr kos jasnoj poruci da Amerikanci ele znati to se dogaa s njihovom hranom, naa vlada i dalje slui interesima industrije, a ne pravu svojih graana. Rei majkama kako nemaju pravo znati to se nalazi u hrani za njihovu djecu potpuno je nedopustivo."39 Kongresmen Dennis Kucinich o oznaavanju kae: ,,U tome ima neeg vrlo amerikog. Ljudi ele iskoristiti svoje pravo na znanje. Mi smo drava u kojoj postoji sloboda informiranja."40 Godine 1999. pokuao je provesti zakon o oznaavanju u Zastupnikom domu, a senatorica Barbara Boxer pokuala je isto uiniti u Senatu, ali se o zakonima nikada nije glasovalo. aica graana iz Oregona odluila je uzeti stvari u svoje ruke. U studenom 2002. godine, iskoristili su glasaki zakon svoje savez ne drave, prikupili 100 000 potpisa za svoju peticiju i iznijeli zakon o oznaavanju na glasovanje. Nazvan je Measure 27 (Mjera 27). Nji me se zahtijevalo da se hranu koja sadri vie od 0.1 posto CM hra ne oznai. Nadalje, ako su u proizvodnji hrane upotrijebljeni CM agensi, hormoni, ili bilo to povezano s genetskim inenjeringom, i to treba pisati na oznaci. Kad je ova mjera prvi put uvedena, gotovo 60 posto anketiranih stanovnika Oregona podralo ju je. No, tada se umijeala biotehnoloka industrija. Potroila je 5.4 milijuna dolara - 25 puta vie nego to su potroili zagovornici Mjere 27 - uvjeravajui glasae u Oregonu da glasuju protiv. Na kraju, zakon nije prihvaen. Samo 30 posto glasaa izjasnilo se u korist zakona. Kako je biotehnoloka industrija uvjerila ljude da glasuju protiv neega za to se inae uvijek izjanjavala veina graana? Prema Craigu VVintersu, direktoru kampanje za oznaavanje genetski modi ficirane hrane, oslonili su se na zastraivanje i odvlaenje pozornos ti. Na primjer, u brouri na osam stranica, koja je potom razaslana diljem zemlje, biotehnoloka industrija je tvrdila kako e, uvede li se 236

oznaavanje, prosjeni raun za namirnice porasti za 550 dolara go dinje. Te su podatke potvrdili pozivajui se na Ekonomsku analizu oregonske Mjere 27 od 30. kolovoza 2002. godine." Prema VVinteru, bilo je to pristrano istraivanje koje je sponzorirala industrija, a koje je bilo osmiljeno tako da potvrdi istinitost takvih preuvelianih

brojki.
Pouzdaniju analizu, kae VVinter, proveo je VVilliam Jaeger, eko nomist i specijalist za poljoprivrednu politiku sa Sveuilita Oregon State (OSU). Razmatrajui analize koritene u drugim zemljama, doao je do zakljuka kako bi cijena oznaavanja godinje trokove po osobi poveala za 0.23-10 dolara. U drugom istraivanju zasno vanom na ogranienijim informacijama i manje detaljnoj analizi"41 zakljuilo se kako bi godinji trokovi po osobi iznosili od 35 do 48 dolara. ak je i ova via procjena u otroj suprotnosti s procjenom od 550 dolara po obitelji o kojoj su itali oregonski glasai. Glasai su takoer bili bombardirani radijskim i televizijskim rek lamama koje su ponavljale preuveliane brojeve, ali uglavnom nisu spominjale genetski inenjering. Medijska kampanja tvrdila je kako e Mjera 27 otetiti farmere, restorane, tvrtke, dravu i obine gra ane. VVinter kae: Ako neku la ponovite dovoljno puta, ljudi e povjerovati u nju." Monsantov doprinos oregonskoj kampanji protiv oznaavanja iznosio je 1.5 milijun dolara. Usporedite to sa zanimljivom izjavom u Monsantovoj europskoj reklami iz lipnja 1998. godine, u kojoj je pisalo: Imate pravo znati to jedete, osobito ako je to bolje... nakon nekoliko mjeseci rasprava Europa je upravo prihvatila novi zakon o oznaavanju hrane dobivene iz genetski modificiranih biljaka... Vjerujemo kako su proizvodi biotehnologije bolji i kako ih treba oznaiti."42 Osim podrke biotehnolokih i prehrambenih kompanija, kam panju protiv Mjere 27 podrala je i FDA. U potezu bez presedana, Lester Crawford, zamjenik naelnika FDA-e i bivi izvrni potpred237

sjednik National Food Processors Association (Nacionalne udruge preraivaa hrane), poslao je slubeni dopis guverneru Oregona Johnu Kitzhaberu u kojem se jako potuio na Mjeru. U pismu, koje je objavljeno, i u brouri koju je industrija uputila glasaima, pisalo je: ,,FDA ne zna za bilo kakve informacije ili podatke koji bi ukazivali na to kako genetski modificirana hrana odobrena za ljudsku konzu maciju nije jednako sigurna kao i konvencionalna hrana." Gnjevan zbog toga to Uprava ponavlja istu reenicu iako su je interni doku menti razotkrili kao la, odvjetnik Steve Druker pisao je guverneru citirajui nekoliko znanstvenika FDA-e koji su tvrdili upravo suprot no. Napisao je i ovo: Pismo dr. Crawforda donosi daljnje pogreno tumaenje injenica iznesenih u izjavi: 'FDA-ina znanstvena procje na modificirane hrane i dalje pokazuje kako je ta hrana... jednako sigurna kao i konvencionalna hrana.' Ova tvrdnja vrlo je zanimljiva u svjetlu izjave FDA-e objavljene u asopisu Lancet 29. svibnja 1999. godine: 'FDA nije smatrala nunim provesti sveobuhvatnu znanstve nu kontrolu hrane dobivene iz genetski modificiranih biljaka - to je u skladu s njezinom politikom iz 1992. godine.' Budui da ne zah tijeva ispitivanje CM hrane, priznaje da je ne kontrolira i ne iznosi formalne empirijske dokaze da je sigurna i zapanjujue je to tvrdi kako njezini procesi procjene pokazuju da je sigurna kao i druga 43 hrana." Znakovito je to je u govoru odranom pred International Dairy Foods Association (Meunarodnom udrugom proizvoaa mlijenih proizvoda) u sijenju 2003. godine Cravvford izjavio kako su ciljevi FDA-e utvrivanje sigurnosti hrane i promoviranje razvoja biotehnologije. Jedna od organizacija koja se svojski trudila sprijeiti Mjeru bila je organizacija Oregonians for Food and Shelter (Oregonci za hra nu i utoite), lako je ova skupina, nalik na dobrotvorno drutvo, tvrdila da predvodi kampanju koja zastupa narod, lanovi odbora 238

dolaze iz Monsanta i DuPonta, a cilj grupe je promicanje proizvo da za kontrolu nametnika, hranjivih tvari za tlo i biotehnologije". U svojem pismu glasaima ponovili su iznos od 550 dolara godi nje i tvrdili kako bi Mjera 27 poveala trokove obiteljskih farmi i tvrtki za preradu hrane za 32 do 63 posto. U pismu je pisalo: Mjera 27 je jo jedan primjer uskogrudnih politikih interesa koji pokuavaju iskoristiti proces glasanja u Oregonu za ostvarivanje svojih ekstremnih politikih planova."44 U travnju 2003. godine ista je organizacija u Oregonu pokuava la progurati zakon koji bi sprijeio bilo kakve zahtjeve za oznaava njem hrane i koji bi sprijeio da savezne institucije usvajaju stroe zahtjeve od onih koje doputa savezna vlada." Richard North, direk tor projekta Campaign for Safe Foods (Kampanje za zdravu hranu), vidi taj zakon kao nain spreavanja buduih graanskih inicijativa kao to je Mjera 27, te zakonodavnih akcija. Ovdje se gazi pravo potroaa na informacije", 45 rekao je. Pokuaji spreavanja ozna avanja u Oregonu podsjeaju na tzv. Zakone o obezvreivanju hrane koje je prihvatilo trinaest saveznih drava. Prema Guardianu, ti zakoni, koji su prihvaeni zahvaljujui snanom lobiranju biotehnoloke industrije, spreavaju irenje lanih i tetnih informacija o hrani."46

Pritisak na znanstveno miljenje


Krajem rujna 2001. godine Ignacio Chapela, ekolog za mikrobe s Kalifornijskog sveuilita Berkelev, vozio se taksijem sa slubenikom meksike vlade. Slubenik je ekao cijeli dan da Chapela zavri sa svojim sastancima kako bi ga mogao otpratiti do Fernanda Ortiza Monasterija, glavnog ovjeka za biotehnologiju u Meksiku. Vozili su se opasnim etvrtima Mexico Citvja prema zgradi vlade. Bila je rana veer i Chapelu je iznenadilo to to u zgradi nema nikoga. Poveli su ga na dvanaesti kat i otpratili niz mrani hodnik gdje je ugledao prizor zbog kojeg e satima kasnije ostati potresen. 239

inilo se da je sve pripremljeno kako bi se ostvario maksimalan uinak - maksimalno zastraivanje. Monasterio, direktor Commission of Biosafetv and CMO (Komisije za biosigurnost i CMO), sjedio je za improviziranim stolom - vrata ureda bila su skinuta i poloena preko kartonskih kutija. Hladno je pozdravio Chapelu. Nakon to ga je slukinja posluila kavom, zamolili su je da se udalji. Chapela je sjedio pred direktorom, a pomonik direktora sjedio je iza Chapele, blokirajui mu izlaz. U uredu nije bilo drugog namjetaja. Monasterio se zagledao u Chapelu i poeo recitirati neto to je izgledalo kao dobro promiljen napad koji je trajao vie od sat vremena. Najprije me napao", kae Chapela. Dao mi je do znanja koliku e tetu moje informacije nanijeti dravi, i koliko problema stvoriti. Rekao je: 'Vi stvarate problem... radujemo se danu kad e ta tehnologija doi u nau zemlju, ali postoji prepreka, a ta prepreka ste vi.'"47 U jednom trenutku Chapelu su poveli kroz urede. Bio je uvje ren kako je svrha toga bila daljnje zastraivanje. Kae kako u zgradi nije bilo nikoga osim njih i kako je okruivao samo otpad. Jedini telefon bio je direktorov mobitel. U jednom trenutku Chapela se nervozno nasmijao i rekao: Zar ete izvaditi pitolj i upucati me?" inilo se da se ali, ali bio je uplaen. Monasterio ga nije utjeio. Pre ma Chapelinim rijeima, Monasterio ga je htio uvjeriti da ne objavi inkriminirajue dokaze koje su Chapela i David Quist s Berkelevja, pripremajui svoje doktorate, otkrili u svom istraivanju. U Meksiku postoje stotine domaih sorti kukuruza, koje se pri rodno kriaju i stvaraju sorte najprilagodenije podruju. Kako bi sa uvala tu banku gena", izvijestio je Guardian, meksika vlada 1998. godine zabranila je sijanje GM usjeva."48 Bojali su se da bi unakrsno opraivanje moglo oneistiti domae sorte kukuruza. Takvo bi one ienje bilo trajno - ne postoji nain da se genetski spremnik oisti. No, nisu svi u meksikoj vladi bili sretni zbog te zabrane. Dunosnici 240

poput Monasterija eljeli su da njihova drava prihvati biotehnologiju i zato su eljeli umanjiti strahove od genetskog oneienja. Usprkos zabrani, kukuruz za prehranu Meksiko uvozi iz SAD-a, ali dio se ilegalno koristi za sijanje. Budui daje 30 posto amerikog kukuruza genetski modificirano, otprilike isti postotak uzgojenog iz tog sjemena takoer je modificiran. Quisti Chapela ispitali su doma e sorte kukuruza u dvanaestak naselja u udaljenoj planinskoj regiji Oaxaca i, na svoje iznenaenje, otkrili kako je est posto ispitanih biljaka oneieno CM kukuruzom. Ako je oneienje dospjelo tako daleko, bilo je sigurno da se ve rairilo. Ugledni asopis Na ture pristao je objaviti ovo kontroverzno otkrie, koje je prijetilo naruavanjem pokuaja bioindustrije da uvjeri Meksiko, Brazil i Eu ropsku uniju da odobre sijanje GM kultura. A Monasterio je Chapeli govorio da mora sprijeiti objavljivanje. Chapela nije popustio. Kad god je imao priliku neto odgovoriti, pokuao je objasniti kako nije on uzrok problema - on ga je samo otkrio. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede ve je provjeravalo njegova otkria. Nakon priblino sat vremena Monasterio je promijenio taktiku. Prema Chapeli, direktor je rekao: Vi ste stvorili problem, a ja u vam sada dati priliku da postanete dio rjeenja. Provest u istrai vanje koje e svijetu pokazati istinu." Monasterio je rekao kako e tim sastavljen od petorice vrhunskih molekularnih biologa provesti istraivanje i otkriti kako Chapelino istraivanje uope nije tono. tovie, pozvao je Chapelu da postane dio tog tima. U timu su tre bala sudjelovati jo dva znanstvenika iz Monsanta i dva iz DuPonta. Plan je bio da se njih petorica nau u jednoj od najboljih privatnih vila u Meksiku i da zavre svoje istraivanje za samo est tjedana. Nadalje, trebali su poslati svoj rad asopisu Nature. Chapeli su rekli: Ne brinite se, bit ete objavljeni u Natureu." Chapela je objasnio ka ko je profesor na UC Berkelevju - javnoj instituciji - i kako ne moe raditi na privatnom istraivakom projektu. 241

Poalio je to je obavijestio meksiku vladu o svom istraivanju. Iz pristojnosti ih je obavijestio kako bi mogli pripremiti reakciju kad se rad objavi. Rekao im je i za strogi zahtjev za ekskluzivnou a sopisa Nature: asopis odbija objaviti istraivanje koje je prethodno objavljeno u medijima. Zato ih je zamolio da njegova otkria zadre za sebe. Direktoru je rekao: Objavljivanje rada u asopisu Nature sprijeit ete ako ga iznesete u medije, ali neete me sprijeiti u po kuaju objavljivanja negdje drugdje." inilo se da je Monasterio odustao. Ispratio ga je iz zgrade, a za tim je insistirao da ga svojim terenskim vozilom preveze do hotela. Chapela kae: Poeo mi je postavljati osobna pitanja o djeci. Pitao je u koju kolu mi ide ki. I htio me odvesti tono do mjesta gdje sam odsjeo." Meutim, prije nego to ga je pustio iz auta, rekao mu je: Sada znamo gdje vaa djeca idu u kolu." Chapela je kasnije iz javio za BBC: Bio sam u emocionalnom oku i potpuno iscrpljen. Osjeao sam se potreseno i u tom sam stanju bio jo satima."
49

dokaz pokuaja vlade da zastraivanjem zataka informacije. Faks je bio napisan istim tonom kojim je Monasterio razgovarao s njim. Prema Chapeli, u njemu se tvrdilo kako je vlada jedino tijelo koje po zakonu smije vriti takva istraivanja. Nadalje, pisalo je kako e Chapelu smatrati osobno odgovornim za svaku tetu koju njegov rad prouzroi poljoprivredi, i openito ekonomiji drave. Vlada e poduzeti sve potrebne korake da sprijei tu situaciju. Na dan objave rada na biotehnolokom forumu nazvanom AgBioVVorld, kojem pristup ima vie od 3000 znanstvenika, poele su kruiti poruke. Prvu poruku napisala je Mary Murphv, optuivi Chapelu za predrasude. Zatim je dola poruka Andure Smetacek - lano ga je optuila da njegov rad nije recenziran. Takoer ga je optuila da je prije svega aktivist" i da je istraivanje objavio u sprezi sa zatitarima okoline. Chapela nije mogao odmah odgovori ti, budui da mu je upravo, u vrijeme objave ovih poruka, pristup Internetu bio tri dana zatvoren. Neki su sumnjali na dobro tempiran napad hakera. Smetacek je idui dan izvrila jo jedan napad na Chapelin kredibilitet. Te su poruke bile pune optubi i uskoro su se pojavile i stotine drugih poruka u kojima su ili ponovljene ili nadopunjene daljnjim detaljima. Forum AgBioVVorld pokrenuo je peticiju za aso pis Nature. Znanstvenici s e-mail liste jedva su doekali potpisivanje takve peticije i Nature se naao pod opsadom meunarodne kam panje koja je traila da se lanak ne objavi. Argumenti protiv rada nisu bili usredotoeni na otkrivanje oneienosti, ve na drugi zakljuak lanka, koji je imao jo ozbiljnije implikacije. Quist i Chapela svojim su ispitivanjima otkrili da onei eni GM kukuruz sadri ak osam fragmenata promotora CaMV te da je vie potencijalnih uzronika. Kritiari CMO-a kao uzrok navo de otkrie prema kojem promotor CaMV stvara nestabilnu arinu toku", opisanu u 2. poglavlju. Vjerovali su da, kada pelud onei uje domae biljke, arina toka uzrokuje dijeljenje gena i iri ih 243

Sljedeeg dana Monasterio je sazvao sastanak s Creenpeaceom i drugima kako bi objavio Chapelina otkria. Creenpeace nije htio ekati dva i pol mjeseca do objave kako bi zapoeo s kampanjom. Chapelu su obavijestili kako e njegovo otkrie iznijeti u medijima. Chapela kae daje Monasterio na taj nain medije indirektno upoz nao s istraivanjem i tako uspio izazvati krenje pravila asopisa Nature o potpunoj tajnosti materijala prije objavljivanja. U intervjuu za BBC Monasterio je priznao da se sastao sa Chapelom, ali zanijekao je optube da mu je prijetio. Takoer je rekao da je sastanak odran na petom katu zgrade Ministarstva.
49

asopis Nature nije odustao zbog preuranjenog publiciteta ne go je i dalje namjeravao objaviti rad 29. studenog 2001. godine. Dan ili dva prije toga Chapela je primio faks od Victora Villalobosa, doministra poljoprivrede i bliskog Monasterijevog suradnika. Cha pela kae kako su detalji njegovog sastanka s Monasteriom nedokumentirani i nemogue ih je potvrditi, ali je Villalobosov faks vrsti 242

nasumino kroz genom biljke. Kad bi se takva genetska nestabilnost potvrdila, njezin uinak na odreenu vrstu biljke bio bi razoran. tovie, svaki privid sigurnosti, preciznosti ili predvidljivosti uinaka CM usjeva morao bi biti odbaen i GM hrani sudbina bi vjerojatno bila zapeaena. Dok je dokaz oneienja lokalnih sorti GM kukuruzom bio vrst i mogao se lako potvrditi, drugi zakljuak nije bio tako dobro utemeljen. ak su i autori lanka priznali kako su postupci ispitiva nja, kojima su se koristili za identifikaciju lokacije osam fragmenata promotora CaMV na DNK, bili utemeljeni na istraivakoj metodi i otvoreni za interpretaciju. Hipotezu arine toke nisu mogli verifi cirati. Meutim, znanstvenici, koji zagovaraju biotehnologiju, tvrdili su da lanak promovira hipotezu arine toke bez odgovarajuih dokaza i doveli u pitanje kredibilitet rada. Zbog golemog pritiska asopis Nature je uinio neto bez prese dana u njegovoj 133 godine dugoj povijesti. Urednik se djelomino ogradio izjavom prema kojoj zakljuci vezani uz viak promotora nisu dovoljno potvreni. Nature je objavio sredinje otkrie - GM kukuruz je oneistio domai kukuruz u Meksiku. Meutim, svjetski mediji nisu zapazili ovu razliku. London Times je, na primjer, pogreno izvijestio kako je Nature, jedan od najug lednijih svjetskih recenziranih asopisa, juer priznao da je pogrije io objavivi nedovoljno potvreno znanstveno istraivanje kojim se tvrdi kako su geni GM kukuruza sluajno preli na tradicionalnu sortu u Meksiku." 50 U izvjetaju Associated Pressa stajalo je: Potak nuti tvrtkama za odnose s javnou koje rade za Monsanto i druge kompanije, mediji su prikazali ograivanje Naturea kao 'veliku pob jedu biotehnoloke industrije na planu odnosa s javnou'51, a jedan je znanstvenik zagovornik GMO-a izjavio kako je to 'svjedoanstvo tehnike nekompetentnosti' kritiara biotehnologije."52 Meutim, ako se situacija paljivije analizira, postaje jasno da pobjeda u odnosima s javnou nije ba bila tako spontana. I Mary 244

Murphv i Andura Smetacek, koje su zapoele kampanju napadom na istraivanje, tvrdile su kako su obine graanke koje nemaju veze s korporacijama. No, prema kolumnistu Georgeu Monbiotu iz lista Guardian, to su zapravo izmiljena imena kojima se koristi Bivings Group, tvrtka za odnose s javnou koja radi za Monsanto. Monbiot optuuje da tekstove Mary Murphv alje Bivingsov web dizajner, koji pie u svom uredu i u kui u Hvattsvilleu u dravi Marvland; a ini se da je Andura Smetacek osoba zaduena za Internetski mar keting tvrtke." U BBC-evoj emisiji Newsnight, proelnik Internetske tvrtke za odnose s javnou na kraju je priznao da je jedan od e-mailova poslao netko tko radi za Bivings" ili neki klijent koji se koristi naim uslugama."53 Ne samo da su pozvali znanstvenike da napadnu Chapelin la nak, ovi kvazi-ljudi s Interneta vrijedno su dulje vrijeme poticali probiotehnoloke stavove. Od 2000. godine Andura Smetacek nep restano je optuivala kritiare GMO-a za terorizam. Pismo kojim je optuila Greenpeace za namjerno irenje straha od CM hrane zbog financijskih interesa pojavilo se u G/asgovv Heraldu. Greenpeace je tuio novine zbog klevete i dobio tubu. Tri e-maila Smetacekove, ukljuujui i onaj prvi, imala su adresu Internet protokola na serveru gatekeeper2.monsanto.com - iji je vlasnik Monsanto. Istraitelji su takoer s Bivingsom povezali i web stranicu AgBioVVorlda - organizacije na ijem je forumu na Internetu nastala peticija za Nature - kao i s Center for Food and Agricultural Research (Centrom za istraivanje hrane i poljoprivrede). Prema Monbiotu, ini se da Centar ne postoji, osim kao web stranica koja stalno op tuuje zelene da planiraju nasilne akcije."53 Bivings Group specijaliziran je za lobiranje preko Interneta. Na njihovoj web stranici nalazi se lanak pod naslovom Marketing viru sa: kako zaraziti svijet", lako se ini da se sadraj lanka promijenio otkad je objavljen, Monbiot citira sljedee izvatke: ,,U nekim kam panjama bilo bi nepoeljno, pa ak i pogubno, da itatelji saznaju 245

kako je vaa organizacija izravno ukljuena... u takvim situacijama mogue je pisati tekstove u kojima e vae stajalite zastupati trea strana koja nema interesa... Moda je najvea prednost marketinga virusa u tome to je vaa poruka smjetena u kontekst u kojem je vjerojatnije da e biti ozbiljno shvaena." Monbiot citira jo jedno poglavlje web stranice: Ponekad dobi vamo nagrade. Ponekad samo klijent zna ulogu koju smo odigrali." Na naslovnici njihove web stranice (od 12. listopada 2002. godine) navodi se nagrada koju su nedavno dobili - radei za Monsanto. Monsantov direktor za Internet, Jay Byrne, za Internet asopis Wow izjavio je kako 'ulae vrijeme i trud' u sudjelovanje u web raspravama o biotehnologiji. Izdvojio je stranicu AgBioVVorld, na ko joj 'osigurava odgovarajuu zastupljenost svoje kompanije.'" Druga metoda kojom je Byrne manipulirao vveb stranicama bila je ta da su pretraivai na vrhu svojih lista izdvajali samo probiotehnoloke stranice. Mnoge od tih stranica bile su virtualne organizacije, koje iz gledaju kao da su ih nainile grupe za graansku akciju, ali zapravo su ih u ime korporacija izradili Bivings i drugi. Nakon stoje napustio Monsanto, Byrne je rekao: O Internetu razmiljajte kao o oruju. Dohvatit ete ga ili vi ili va konkurent, ali netko e biti ubijen."54 Chapela je preivio pokuaje ubojstva svog lika i djela, ali jo uvi jek osjea posljedice. Sveuilini odbor, koji je vie od godinu dana odlagao odluku o dodjeli stalnog radnog mjesta, iz cijelog je svijeta dobivao pisma koja su ih pokuavala uvjeriti da ga otpuste s UC Berkeleyja. Usprkos golemoj podrci koju je dobio od svojih kolega i od sjeka, nije dobio stalno radno mjesto (vidi www.tenurejustice.org). I Chapela, kao i Pusztai, predstavljali su primjer onoga to se moe dogoditi znanstveniku koji se suprotstavi glavnoj struji koja zagovara biotehnologiju. Chapela kae: Nama je vrlo teko objavljivati radove iz tog podruja. Ljudi se boje." lako su znanstvenici, koji zastupaju bioteh nologiju, napali njegovo miljenje prema kojem promotor CaMV 246

moe stvoriti arine toke i rasuti se na DNK, Chapela kae kako se boje sami provesti ispitivanja koja bi potvrdila njihov stav. Postav lja pitanje: Jeste li se ikada zapitali zato ljudi nisu doveli u pitanje nae rezultate?" Misli da je znanstvenicima zabranjeno postavljati odreena pitanja i dolaziti do odreenih rezultata. Tko je onda antiznanstvenik?" Dana 18. travnja 2002. godine, samo dva tjedna nakon to se asopis Nature djelomino ogradio od Chapelinog lanka, meksika vlada objavila je kako se golemo genetsko zagaenje tradicionalnih sorti kukuruza zaista dogodilo u dravama Oaxaca i Puebla. Jorge Soberon, izvrni tajnik meksike komisije za bioraznolikost, priznao je kako je razina oneienja daleko gora nego to je u poetku objavljeno."55 Otkrili su CM DNK na 95 posto ispitanih polja ku kuruza. U prosjeku je 10 do 15 posto biljaka imalo CM jezgru, a ak je 35 posto jednog polja bilo oneieno. Genetsko zagaenje dogodilo se, prema Soberonu, do tada nevienom brzinom. Ovo je najgori sluaj oneienja genetski modificiranim materijalom u svijetu jer se dogodio na mjestu nastanka velikog broja sorti. Potvr eno je. Nema sumnje u to." 56 Ove vijesti dospjele su na naslovnice u Europi i Meksiku. Prema asopisu Biodemokracy News, u SAD-u i Kanadi mediji su ih potpuno ignorirali.57

247

8. poglavlje PROMIJENJENI MIEVI Nizozemski student Hinze Hogerdoorn sa Sveuilita Utrecht ponudio je mievima GM i genetski nemodificirani kukuruz i soju. Tijekom devet tjedana, mievi su pojeli 61 posto genetski nemodificirane hrane i 39 posto CM hrane. Hogendoorn je tada promijenio svoj pokus i poeo traiti razlike izmeu skupine hranjene GM hranom i druge skupine hranjene prirodnom hranom. Skupina hranjena GM hranom jela je vie. Zanimljivo, vjerojatno zato to je u poetku bila u pros jeku malo tea, manje je dobivala na teini. Zapravo, do kraja kratkog pokusa izgubili su na teini. S druge strane, mievi hra njeni genetski nemodificiranom hranom jeli su manje, ali su vie dobivali na teini, i to do kraja pokusa. Rezultati su bili statistiki znaajni. Osim toga, jedan od mieva u GM kavezu pronaen je mrtav na kraju pokusa. 1 Uinak gubitka teine zapaen je i drugdje. Na primjer, pis cu Steveu Sprinkelu priali su o stoaru koji je zapazio kako mu stoka postaje mravija nakon to se prebacio na GM hranu."2 Tom Wiley iz Sjeverne Dakote opisao je jo jedan sluaj: Vidio sam oglas farmera koji je traio prirodni kukuruz, jer je stoka ko ja je jela Bt kukuruz davala manje mlijeka."3

PROMJENA PREHRANE
Godine 1996. Cregu Bretthaueru ponuen je posao koji je smatrao sjajnim - ravnatelj za studente pri Centralnoj alternativnoj srednjoj koli u Appletonu u dravi VVisconsin. No, kad je posjetio kolu i vidio kako izgleda, nije htio prihvatiti posao. Tinejderi su bili nep ristojni, odbojni i bez manira"1, rekao je, i kola je bila bez ikakve kontrole. Bio im je potreban policajac koji bi se bavio disciplinom i oduzimanjem oruja. No, 1997. godine kola se poela mijenjati na gotovo udesan nain zahvaljujui Barbari Reed Stitt, autorici knjige Food ana Behaviour, A Natural Connection {Hrana i ponaanje, prirodna veza). O snanom djelovanju prehrane saznala je radei kao savjetnica za kriminalce na uvjetnoj slobodi. Najprije bi svakom klijentu koji joj je bio povjeren promijenila prehranu. To bi im svaki put promijenilo ivot. Preko 80 posto klijenata na uvjetnoj slobodi s kojima sam radi la od 1970. do 1982. godine postali su zdravi, produktivni lanovi drutva nakon to bih zapoela s terapeutskim programom promje ne prehrane", kae Stitt. Promjene u njihovim ivotima bile su tako vidljive da je jedan sudac neprestano govorio novim klijentima: Poslat u vas Barbari Reed i drat ete se prehrane koju vam ona odredi. Ako to ne uinite, opet ete upasti u nevolje - a sljedei put idete u zatvor!"2 Stitt je bila uvjerena kako su mnogi problemi s kojima se suoavaju kole u Americi uzrokovani loom prehranom. Nakon to je uspjela promijeniti ponaanje kriminalaca, vjerovala je da e utje caj na srednjokolce biti djeja igra. Ona i njezin suprug Paul, biokemiar, doli su u svoju lokalnu kolu s neobinom i velikodunom ponudom. Htjeli su izbaciti au tomate za prodaju sokova i preraenu hranu i nahraniti uenike 249

z < svjeom, cjelovitom hranom, pratei pritom kako im se ponaanje poboljava. A Stittovi e platiti raun. Zapravo, budui da su posje dovali tvrtku Natural Ovens, pekaru za cjelovite pekarske proizvo de, njihova kompanija slat e koli svoje zdrave proizvode i zaposliti svog kuhara u kolskoj kuhinji. Uprava kole spremno je prihvatila ovu ponudu bez obveza, a ak je i oekivala neke promjene. Ono to su dobili, bilo je revolu cionarno. kola je postala mirna, djeca su se dobro ponaala, neoprav dani izostanci nisu problem, a svae su bile rijetke. Ocjene su se popravile, a uitelji su se mogli posvetiti poduavanju umjesto da neprestano discipliniraju uenike. Vie u razredu nema ometanja niti potekoa s ponaanjem uenika kakve sam imala prije novog programa prehrane",1 kae nastavnica Mary Bruvette. ak su i problematini uenici zahvaeni ovom revolucijom. Brojevi su impresivni. Otkad je program zapoeo prije pet godina, nije bilo unoenja oruja, odustajanja od kole, izbacivanja, samou bojstava, pa ak niti droga. Bretthauer je posjetio kolu etiri godine nakon to je odbio po sao ravnatelja i zapanjio se nad onim to je vidio. Kae: Doao sam na razgovor radi drugog posla i otkrio kako se atmosfera potpuno promijenila."3 Ipak je odluio prihvatiti posao. I druge kole zatraile su takve promjene. Srednja kola Einstein uvela je neke manje promjene i prema ravnatelju, djeca su gotovo odmah postala paljivija i bolje usredotoena". Nastavnik prirod nih znanosti u srednjoj koli kae: Predajem ovdje gotovo trideset godina. Vidim da su ove godine djeca mirnija i da je s njima lake razgovarati. ine se razumnijima. Ove sam godine htio poi u miro vinu, ali ostajem jo jednu godinu - toliko mi je zabavno!"1 Uenici su primijetili promjene do kojih je dolo zbog zdravije prehrane. Jedna je djevojica izjavila: Sada kad se mogu koncentri rati, lake mi je slagati se s drugima jer pazim to oni govore, a ne 250 razmiljam samo o onome to ja njima elim rei." Druga uenica je rekla: Ako ima vaan test, mora jako dobro jesti." Nauili su da e ih zdravija hrana uiniti boljim osobama", ka e nadzornik Thomas Scullen. Bolje su usredotoeni i sretniji su."1 Mnogi uenici postali su zagovornici zdrave hrane. Vijesti o transformaciji kole zainteresirale su mnoge diljem svije ta. Svakodnevno dobivaju zahtjeve na svojoj web stranici, a izmeu ostalog, gostovali su u emisiji Dobro jutro, Amerika", na novoze landskom radiju i u talijanskom asopisu. Jedan nastavnik iz iste kole nekoliko godina ranije proveo je slian pokus s mievima. U jednom kavezu tri su mia jela nezdravu hranu; u drugom su tri mia jela cjelovite namirnice. Razlika izmeu dvije grupe bila je okantna. Mievi koji su jeli nezdravu hranu, kae Stitt, postali su vrlo usamljeni i nedrueljubivi."4 Kad su stupali u interakciju, esto su se tukli. U svakom kavezu nalazila se kartonska cijev nainjena iz role papirnatih ubrusa. Mievi hranjeni nezdravom hranom poderali su svoju cijev na komadie, dok je grupa hranjena zdravom hranom koristila svoju cijev kao spavaonicu. inilo se da su mievi hranjeni nezdravom hranom zaboravili na svoje normalno nono ponaanje, jer su tijekom dana toliko jurili uokolo da ih je nastavnica morala prekriti kako bi stiala buku u razredu. Nakon dva mjeseca hranjenja nezdravom hranom dva su mia ubila treeg i pojela ga. Na kraju tromjesenog pokusa dva preivjela mia hranjena nezdravom hranom poela su jesti cjelovite namirnice. Za oko tri tjedna njihovo je ponaanje ponovno postalo mirno i pitomo. Kad je nastavnica sestra Luigi Frigo ula za pokus s mievima, od luila ga je provesti sa svojim drugim razredom u Cudahvju u dravi VVisconsin, i ponavljala ga je od tada svake godine, tijekom sedam godina. No, kako bi zatitila mieve, ograniila je nezdravu prehranu 251

on X

<

< na samo etiri dana. Ona i njezini uenici najprije su tjedan dana promatrali mieve, radei biljeke o njihovom ponaanju. Zatim su tri mia nahranili namirnicama kao to su zaeerene itarice, slatki i ili kolai i dijetna soda. Do sljedeeg dana njihovo se ponaanje drastino promijenilo."5 Mievi hranjeni nezdravom hranom promi jenili su se iz drutvenih, aktivnih ivotinja u lijene, nedrutvene ivotinje. Vie se iste, ine se nervoznima, skrivaju hranu, i vie ne mogu izvoditi neke trikove" koje su ranije izvodili. Potrebna su im dva do tri tjedna hranjenja cjelovitom hranom da se oporave od nezdrave hrane. Nekoliko mjeseci kasnije razred je jo jednom pokuao ponoviti pokus na istim mievima, ali ivotinje su odbijale jesti nezdravu hranu. jekom dva tjedna 277 trogodinjaka hranjeno je vonim sokom koji je sadravao etiri umjetne boje ukupne teine 20 mg i konzervans natrij benzoat. Te su koliine znatno nie od razina doputenih u piu i hrani za djecu. Sljedea dva tjedna djeca su dobivala obian voni sok. Roditeljima nije reeno tijekom koja dva tjedna su djeca dobi vala obian sok, niti tijekom kojeg razdoblja su dobivala sok s do dacima. Od njih je zatraeno da piu izvjetaje o ponaanju svojih trogodinjaka. Opisali su ponaanja kao to su prekidanje, koncen tracija, ometanje drugih, tekoe s uspavljivanjem, poigravanje s predmetima i izljevi bijesa." Podaci su ukazivali na znaajne razlike izmeu dva pokusna razdoblja. Zapravo, istraivanjem se zakljuilo kako je boja u hrani mogui uzronik problema svakog etvrtog dje teta koje ima napade bijesa. Istraivai kau kako se znaajne promjene hiperaktivnog ponaanja djeteta mogu postii uklanjanjem boje i aditiva iz preh rane." Tvrde kako bi sva djeca osjetila korist od takve promjene, a ne samo djeca koja ve pokazuju hiperaktivno ponaanje ili koja su sklona alergijskim reakcijama."7 Ako aditivi i nezdrava hrana mogu tako snano utjecati na dje cu, uenike i kriminalce na uvjetnoj slobodi, koliki dio naih nervo za, manjka koncentracije, nemira, nesanica, bijesa ili depresija odre uje ono to jedemo? Znanost jo nema odgovor. Utjecaj hrane na mentalno i emocionalno zdravlje nije procijenjen u tradicionalnim procjenama sigurnosti hrane. A ni jedno istraivanje nije prouavalo vezu tih uinaka i CM hrane. Meutim, jedan je pokus sluajno otkrio neke stvari. Nizozem ski student, hranei jednu skupinu mieva GM, a drugu prirodnim kukuruzom, otkrio je vie od obine razlike u teini. Bilo je i znaaj nih razlika u ponaanju. Mievi hranjeni CM hranom inili su se manje aktivnima u kavezu." A kad su vagani na kraju pokusa, oni hranjeni CM hranom bili su uznemireniji" od drugih mieva. Pre253

u: X

< !|

Hrana koja mijenja um


lako Stitt nije bila usredotoena na uklanjanje genetski modificirane hrane, uklonivi prodajne automate, pripremajui hranu od poetka i koristei maslinovo umjesto biljnog ulja, njezin je program elimini rao gotovo svu CM hranu s jelovnika. Nije jasno koje su namirnice uzrokovale probleme u ponaanju. No, jasno je da hrana moe snano utjecati na ponaanje, raspolo enje, sreu i cjelokupnu kvalitetu naih ivota. Istraivanje iz 2002. godine pokazalo je da molekule hrane djeluju kao hormoni regu lirajui tjelesne funkcije i potiui diobu stanica. Molekule mogu prouzroiti mentalnu neravnoteu, od nedostatka panje i hiperaktivnog poremeaja do tekih mentalnih bolesti."6 Hrana moe biti monija od lijekova". Istraivai su rekli da hrana takoer moe utjecati na gene koji odreuju hoemo li dobiti rak, srano obolje nje, depresiju, shizofreniju ili disleksiju." Prehrana zdravom hranom ne samo da nam produuje ivot, ve to je jo vanije, odrava visoku kvalitetu naih ivota dok starimo." Istraivanje britanskog Asthma and Allergv Research Centre (Centra za istraivanje astme i alergije) potvruje ovaj zakljuak. Ti* 252

z <
I

ma rijeima istraivaa: Mnogi su trali uokolo po koari, oajniki kopali po piljevini, pa ak panino skakutali, to nikada ranije nisam vidio."
8

vie koriste se u proizvodnji enzima, vitamina i drugih pospjeivaca probave.

<*
LU

Ne mogu se samo na temelju ovog zapaanja izvui zakljuci o uincima CM hrane na ljudsku psihu. No, i zakljuci da psiholokih uinaka nema jednako su neutemeljeni.

Kako izbjei GM hranu u Velikoj Britaniji


Izbjegavanje CM hrane u Velikoj Britaniji lake je nego u SAD-u. Samo su sastojci hrane iz raznih sorti genetski modificirane soje, kukuruza i uljane repice odobreni za upotrebu u Europi - a vrlo mali dio toga se zaista koristi. CM rajice prodavane su u umaku od rajice u Safewayu i Sainsburvju izmeu 1996. i 1999. godine, kad su povuene. U srpnju 2003., europski parlament donio je zakone koji su zahtijevali da se hranu, derivate (kao to su kukuruzni sirup i ulje) i ivotinjsku hranu koja sadri CM sastojke mora oznaavati Ovaj proizvod nainjen je od CMO-a". Meso i mlijeni proizvodi od ivo tinja hranjenih CM hranom ne moraju biti oznaeni. Ovi zakoni su stupili na snagu 18. travnja 2004. godine. Bilo kakva namjerna upotreba CM sastojaka na bilo kojoj razini mora biti oznaena. Meutim, ako se male koliine (ispod 0.9 posto za CM sorte odobrene u EU, i ispod 0.5 posto za neodobrene ali znanstveno ispitane sorte) CM sastojaka sluajno nau u genetski nemodificiranim namirnicama, ne moraju biti oznaene. Europski parlament postroio je zakone o CM hrani: 2003. godine, koliina odobrena u hrani, za koju nije potrebno oznaavanje, smanjena je s 1 na 0.9 posto. Sve drave lanice EZ moraju se sloiti u vezi odob ravanja svake nove GM sorte koja se uvodi na trite. Meutim, britanska vlada i dalje zahtijeva blae zakone za ozna avanje i trudi se prevladati rairenu odbojnost javnosti prema ge netski modificiranoj hrani. VVeb stranica 10 Dovvning Street" kae kako nove tehnologije igraju sve veu ulogu u proizvodnji hrane, a genetski modificirana hrana na elu je promjena naih prehrambe nih navika." 255

GM hrana trenutno na tritu


Opisana istraivanja i iskustva pruaju uvjerljive razloge za mudro biranje hrane. Mogli bismo rei: Budui da emo ionako svi umri jeti, zato sada brinuti o prehrani samo zato da bismo ivjeli malo dulje?" No, promjene u prehrani mogu nam dramatino popraviti kvalitetu ivota, bez obzira na ivotni vijek, pa ak i zdravlje. Oni koji su odluili ukloniti genetski modificirane namirnice iz svoje prehrane istim e potezom ukloniti i umjetne aditive koji mije njaju raspoloenje, budui da preraena hrana esto sadri i jedno i drugo. Trenutano, glavne genetski modificirane kulture su soja, pa muk, uljana repica (kanola) i kukuruz. Druge su amerike tikvice, ute bundeve, havajska papaja, i neke vrste duhana. Moda jo uvijek ima CM krumpira u obliku kroba, ali Monsanto ga vie ne prodaje. CM rajice takoer su povuene s trita. (Postoje neki izvjetaji da su CM rajice u malim koliinama prodavane u Kini.) Ameriki mlijeni proizvodi mogu sadravati mlijeko krava kojima je ubrizgan rBCH. A i mesni i mlijeni proizvodi obino dolaze od ivotinja koje su jele CM krmivo. ak i med i pelud pela mogu sadravati CM. Nadalje, postoje genetski modificirani prehrambeni aditivi, enzi mi, zaini i agensi za preraivanje u tisuama vrsta hrane na polica ma trgovina, kao i u dodacima za hranu. Na primjer, sirite, koje se koristi za izradu sira, esto je genetski modificirana verzija. Sladilo aspartam proizvod je genetskog inenjeringa. A GM bakterije i glji254

z < Najbolja strategija za izbjegavanje CMO-a jest kupovanje organske (ekoloki proizvedene) hrane s certifikatom kad god je to mogue, ili cjelovite hrane koja zajameno ne sadri CM sastojke. Preraene namirnice vjerojatno e sadravati CM sastojke. Kada kupujete pekarske proizvode, izbjegavajte one koji sadre sredstvo za poboljavanje brana" ili agens za tretiranje brana", jer ovi mogu sadravati CM enzime i aditive. Neke sorte enzima alfa amilaze, koje su prikazane na oznaci pekarskih proizvoda, genetski su modificirane.

Kruh i pekarski proizvodi

I
< g

Derivati soje i kukuruza


Veina preraenih namirnica sadri soju i/ili kukuruz u nekom obli ku: vidi listu u Dodatku A. U Europi, veina njih (osim sastojaka koji nisu prehrambeni) bit e oznaeni ako se sastoje od CMO-a, ili ih sadre, dok u mnogim drugim dravama (kao to je SAD) nee biti oznaena.

Mlijeni proizvodi
Mlijeni proizvodi od ivotinja hranjenih CM sojom nee biti ozna eni. Organski (eko) mlijeni proizvodi ne doputaju GM hranu za ivotinje.

Biljno ulje
Veina generikog biljnog ulja i margarina, koji se koriste u restorani ma i u preraenoj hrani, izrauje se od soje, kukuruza, uljane repice (canole) ili sjemena pamuka. Znatan dio ove etiri vrste usjeva ge netski je modificiran i najee se mijea s genetski nemodificiranim proizvodima prije nego to se ulje prea. Razne vrste biljnog ulja mo gu se koristiti u istom proizvodu, zavisno o cijeni i raspoloivosti. Za one koji ne mogu pronai genetski nemodificirana biljna ulja, zamjenska genetski nemodificirana ulja obuhvaaju maslinovo, suncokretovo, bademovo i uglavnom sva druga ulja te maslac (vidi mlijene proizvode). Trenutno, uljana repica iz EU trebala bi davati ulje bez CM sastojaka, budui da se CM uljana repica ne smije uz gajati u komercijalne svrhe.

Med
Mnoge jeftinije vrste meda koje se prodaju u Velikoj Britaniji proizvedene su u drugim dravama, ukljuujui i Kanadu. Neke ka nadske vrste meda proizvode pele koje skupljaju nektar s uljane repice (canole). Kada na oznaci pie da je med uvezeni med" ili proizveden u vie zemalja", moda ukljuuje med iz Kanade koji je nastao iz canole (oko 60 posto kanadske canole je GM). Postoje izvjetaji kako je kod tog meda filtriran pelud kako bi se uklonila genetski modificirana DNK i kako je nakon toga mijean s medom iz drugih zemalja; no, ipak se proizvodi od GM biljaka9. U EU med nije potrebno oznaavati kao GM, ak i ako su se pele hranile GM peludom. Ekoloki med iz Velike Britanije nije trenutno na tritu, ali postoji uvezeni ekoloki med.

Voe i povre
Mnoge sorte suenog voa (ukljuujui i one u pahuljicama itarica) kao to su datulje, groice i sultane presvuene su slojem ulja od GM soje i uskoro e biti oznaene u EU. 256

Meso i jaja
Ekoloki proizvedeno meso i jaja dolaze od ivotinja uzgojenih bez hormona i s hranom koja je genetski nemodificirana. Meso ivotinja hranjenih GM sojom i kukuruzom nee biti oznaeno. 257

Uvezena hrana
Hrana uvezena iz Amerike i Kanade uglavnom je sumnjiva, jer su ove zemlje prihvatile biotehnologiju, tj. genetski inenjering. CM proizvodi ukljuuju sladoled, mlijeko, mlijeko u prahu, maslac, sojin umak, okoladu, kokice, gume za vakanje, zdravu hranu i vitami ne. U Velikoj Britaniji trenutno u prodaji nema CM voa i povra, iako odobrenje za GM rajice iz 1996. godine (vidi gore) nikada nije povueno.

ili ekoloka, znai da nema stranih gena ubaenih u DNK biljke. Me utim, i ta je canola uzgojena mutagenim nainom.

GM aditivi, zaini, vitamini, enzimi


Genetski inenjering koristi se u proizvodnji mnogih dodataka hra ni, aroma, vitamina i pospjeivaa obrade kao to su enzimi. Prema asopisu Non-CMO Source, takvi sastojci koriste se za poboljava nje boje, okusa, teksture i mirisa hrane, te u svrhu ouvanja, stabili zacije i dodavanja hranjivih sastojaka preraenoj hrani. Broj sitnih sastojaka koji mogu biti proizvedeni iz GM izvora, kao to su kuku ruz ili soja, ili proizvedeni koritenjem CMO-a, golem je." 10 Meu vitaminima, vitamin C (askorbinska kiselina) esto se do biva od kukuruza, a vitamin E obino se izrauje od soje. Vitamini A, B2, B6 i B12 mogu se proizvesti iz GMO-a. Nadalje, vitamin D i vitamin K mogu imati nosae" derivirane iz CM kukuruza, kao to su krob, glukoza i maltodekstrin. Ovi se vitamini mogu pronai u dopunama hrani, a ponekad ih se koristi i za obogaivanje hrane. Ekoloka hrana, ak i ako je obogaena vitaminima, ne smije sadra vati sastojke proizvedene iz GMO-a. I arome mogu biti proizvedene od kukuruza ili drugih GM izvo ra. Na primjer, hidrolizirani biljni protein (HVP), esto koriteni pojaiva arome koji se dobiva iz kukuruza i soje, moe biti CMO", 10 tvrdi Non-CMO Source. I vanilin moe biti GM. Sastojci u nekim dodacima zdravoj hrani, vitaminima i lijekovi ma mogu biti proizvedeni biotehnologijom. Provjerite to kod proiz voaa. Riboflavin (vitamin B2) proizveden od CM organizama odobren je za upotrebu u Velikoj Britaniji. Riboflavin se koristi u djejoj hrani, pahuljicama, bezalkoholnim piima, hrani za mrav ljenje itd. Prema novim zakonima iz travnja 2004. godine, ni zaini nee biti obavezno oznaeni. Mnoge marke mlijenih proizvoda, pahuljica, dema, vonog soka, ulja za kuhanje, sladila, hrane za mravljenje i napitaka (uklju259

Ulje canole i mutageneza


Ulje canole (uljane repice) ima zanimljivu povijest. Proizvodi se iz sjemena uljane repice, koje je obino otrovno. Znanstvenici su mutagenezom izmijenili sjeme. Ona se vri tako da se biljku podvrgne zraenju kako bi se potaknule mutacije DNK. (To nije isti proces poznat pod nazivom iradijacija hrane koji se koristi za ubijanje mik roorganizama). Nakon to su sjeme uljane repice izloili zraenju, znanstvenici su prouili mutirale varijante koje su nastale i identificirali varijantu koja je proizvodila manje otrova koji se inae nalazi u biljci. Ta nova varijanta zove se canola - dobila je ime po Kanadi, gdje se inae uzgaja. Mutageneza ne ukljuuje umetanje gena u DNK. Zagovornici insistiraju na tome da radijacija jednostavno ubrzava normalan proces mutacije koji se dogaa kao dio evolucije vrste i prirodnog procesa selekcije. Drugi su openito sumnjiavi prema mutagenezi, a osobito prema canoli. Izbjegavaju ulje canole zbog njegovog mutagenskog porijekla i zbog nedovoljno snanih jamstava sigurnosti. Meutim, ova je knjiga usredotoena na GM hranu koja nastaje umetanjem gena. Neemo ulaziti u detalje kontroverzija vezanih uz canolu. Ukoliko na oznaci pie daje canola genetski nemodificirana 258

ujui vino i pivo) proizvode se s CM enzimima. Ako sumnjate u neki proizvod, raspitajte se kod proizvoaa. Genetski modificirane bakterije i gljivice rutinski se koriste kao izvor enzima za proizvodnju irokog spektra preraene hrane" , kae GEO-PIE. ivi organizmi ne dodaju se hrani. Umjesto toga, uzgajaju se u posebnim stanitima gdje proizvode velike koliine enzima. Enzimi se vade, proiavaju i koriste u proizvodnji hrane. Enzimi se esto unite tijekom procesa kuhanja i nema ih u zavr nom proizvodu. Zato su rijetko navedeni na oznakama. Genetsko modificiranje bakterija i gljivica vri se od osamdesetih godina. Ltriptofan predstavlja primjer naina na koji je prirodna bakterija, koja se koristi u proizvodnji hrane ili dodataka hrani, modificirana kako bi proizvodila vie po manjoj cijeni. Jedan od uobiajenih enzima zove se himozin (labferment) i koristi se u proizvodnji tvrdih sireva. Nekad su ga vadili iz trbune stijenke teladi (zvane sirite). Otkad je 1990. godine uvedena GM sorta, vie od 70 posto sireva u SAD-u sadrava tu sortu. Nije do putena u organskom siru. Guma Xanthan je jo jedan proizvod koji moe biti deriviran iz GM procesa. Prema asopisu Non GM-source, Europa, poznata po osjetljivos ti na genetski modificirane organizme, naprednija je u genetskom inenjeringu enzima i mikroorganizama. Najnoviji zakoni o oznaa vanju GM hrane, koje je predloio europski parlament, zahtijevaju oznaavanje aditiva i umjetnih boja, ali ne i pospjeivaa prerade kao to su enzimi." nji hrane. Izbjegavanje GM aditiva je teko, budui da e rijetko biti oz naeni na oznaci. Oni se koriste u brojnim proizvodima kao to su pivo, alkohol, krob, dekstroza, sirup od kukuruza bogat fruktozom, voni sok, peciva, eer, slad, kruh, dijetna sladila (aspartam), majo neza, sir i drugi fermentirani mlijeni proizvodi, ulja, masti i ivotinj260
10 11

sko krmivo. Najlaki nain da ih izbjegnete jest kupnja proizvoda koji su oznaeni kao organski ili genetski nemodificirani, ili pripre ma vlastite hrane iz osnovnih, nepreraenih sastojaka. U dodatku B priloena je lista postojeih genetski modificiranih enzima, kojom se objanjava kako se svaki od njih koristi. Kada saznamo koje se marke hrane proizvode s GM bakterijama i gljivicama, stavit emo ih na listu na www.seedsofdeception.com.
v

Sto znai oznaka genetski nemodificirana hrana"?


Trenutno ne postoje europski zakoni kojima bi se regulirala upotre ba oznake genetski nemodificirana hrana". Svaki proizvoa moe stvoriti vlastite kriterije. Neki koriste oznaku ukoliko nema sastojaka iz usjeva koji su genetski modificirani: soje, kukuruza i tako dalje. Ista ta hrana moe sadravati GM mlijene proizvode ili agense za obradu, ali vjerojatno ne sadrava. Neke namirnice s kukuruzom ili sojom oznaene su kao genet ski nemodificirane" jer su usjevi uzgojeni iz genetski nemodificiranog sjemenja. No, genetski nemodificirano sjemenje i usjevi mogu biti genetski oneieni. Stoga, svaki proizvoa odluuje koliko je potrebno paziti kako bi se podralo to jamstvo. Neke se kompanije oslanjaju samo na jamstva farmera. Druge ispituju svoje proizvode. Jedan od uobiajenih testova jest test traka". Provodi se na licu mjesta. Kao i kuni test za trudnou, traka se umoi u epruvetu koja sadri posebnu otopinu pomijeanu s hranom u prahu. Promijenit e boju ako je prisutan GMO. Ovi testovi nisu uinkoviti za prerae nu hranu i nisu dosljedni, lako se tvrdi kako su dovoljno osjetljivi da otkriju samo 0.1 posto GM sastojaka, objavljeno istraivanje, koje je procijenilo ove testove koje su provodili strunjaci za ito, otkrilo je kako im je u treini sluajeva promakla soja s 1 posto GM sastojaka. Uglavnom su uinkoviti za otkrivanje velikih postotaka GMO-a. 261

I GM kvasac je odobren, ali se trenutano ne koristi u proizvod

< Pouzdaniji test za otkrivanje GMO-a poznat je pod nazivom lan ana reakcija polimeraze ili PCR (polvmerase chain reaction). Kad ga koriste vjeti tehniari, PCR moe precizno otkriti GM sastojak od samo 0.01 posto i moe odrediti toan postotak GMO-a. Bez obzira na metode ispitivanja, proizvoai moraju izabrati razinu genetskog oneienja koje smatraju prihvatljivim. Nulta tole rancija nije praktina niti ju je mogue zajamiti.

Veliki planovi - genetski inenjering za zalihe hrane


Postoje stotine GM proizvoda koji ekaju u redu za daljnji razvoj, odobravanje ili komercijalizaciju. Gotovo svaki tip popularnih proizvoda genetski je modificiran u laboratoriju. U njih spadaju: penica, ria, dinje, krastavci, jagode, prokulice, groe, suncokret, eerna trska, eerna repa, jabuke, radi, kelj, mrkva, kava, brusnice, patli dan, zob, luk, graak, ananas, ljive, maline, slatki krumpir (batata), orasi i jeam. Svake godine mnoge sorte prolaze ispitivanje na tisu ama subjekata. Koliko god bio rizian neki pojedini GM proizvod, uvoenje ta ko mnogo sorti u budunosti moe mali rizik pretvoriti u potpunu izvjesnost.

<
LU

Ako je neto ekoloko, znai li da je to ujedno i genetski nemodificirano?


Da. Ekoloki standardi brane genetiki modificirane organizme i njihove derivate. Ova zabrana vrijedi za sva podruja organskog (ekolokog) uzgoja hrane, ukljuujui i ivotinjsku hranu i veterinar ske proizvode, i sva podruja obrade hrane, ukljuujui aditive i pospjeivae prerade. U Velikoj Britaniji organska hrana definira se kao hrana koja je: proizvedena prema organskim standardima, koji brane upot rebu umjetnih pesticida i gnojiva. dobivena od ivotinja uzgojenih bez rutinske uporabe antibio tika i promotora rasta. bez genetske modifikacije. Zakonske odredbe EU o ekolokoj hrani zahtijevaju da svatko tko eli proizvoditi organsku hranu mora biti registriran kod nadle nog tijela. U Velikoj Britaniji postoji 15 takvih tijela. Najvea je Soil Association, koja daje certifikate za 70 posto organske hrane proda ne u Velikoj Britaniji. Prema zakonu, proizvod kojem na oznaci pie organski/ekoloki" (u Velikoj Britaniji i Europskoj uniji) mora sadra vati 95 posto organskih (ekolokih) sastojaka po teini. Drugih 5 pos to moe biti ukljueno samo s posebne liste ispitanih ne-organskih sastojaka, od kojih ni jedan ne sadri GM sastojke. 262

Genetski nemodificirana prehrana u restoranima


U Europi, restorani bi trebali nainiti popis sve svoje hrane s GM sas tojcima ili pruiti tu informaciju na zahtjev stranke. Jedan restoran, na primjer, 1999. je godine izdao pravilnik u kojem stoji: Kao odgovor na zabrinutost naih gostiju... odluili smo ukloni ti, koliko je to mogue, genetski modificiranu soju i kukuruz iz svih prehrambenih proizvoda koji se posluuju u naem restoranu. Sa svojim dobavljaima nastavit emo raditi kako bi GM soju i kukuruz zamijenili genetski nemodificiranim sastojcima... Navedene korake poduzeli smo kako biste vi, nai gosti, osjeali povjerenje prema hra ni koju posluujemo."12 Ova izjava aludira na kafi Monsantovog britanskog stoera u High VVvcombeu, Engleska.

263

9. poglavlje NEOBIAN DOGOVOR Odgovarajui na izjave Roberta Zoellicka, amerikog trgovin skog predstavnika, kojima napada stav EU o CM hrani, Poul Nielson, predsjednik European Development Commission {Europske komisije za razvoj) je izjavio: Ovo je neobina rasprava. Zaista neobina. Pribliavamo se situaciji u kojoj u doi u napast da Amerikancima predloim dogovor koji e normalizirati situa ciju." ,,A dogovor bi bio sljedei: Ako nas prestanu lagati, mi emo im prestati govoriti istinu u lice."1

TO VI MOETE UINITI
Bio sam na pauzi za ruak tijekom plesne radionice ,,lindy hop" ple sa u St. Louisu, kad su u restoran uli jo neki plesai. Zamolili smo ih da nam se pridrue. Tijekom ruka upitao sam ovjeka preko pu ta mene ime se bavi osim plesa. Rekao je da radi za Monsanto kao molekularni biolog, na genetski modificiranoj hrani. Polako sam vakao razmatrajui svoje opcije. No, ruali smo, a on je bio kolega plesa. Odluio sam se za blagi pristup. Nakon neobaveznog, prijateljskog avrljanja o moguoj alergenosti genetski modificiranih organizama, postavio sam pitanje: Kad ubacujete gen u DNK, kako znate da niste naruili neki vaan niz? Rekao je da poznaju nizove mnogih gena i trude se izbjei ume tanje novih gena u ve postojee. Nakon kratke stanke dodao je kako i dalje ue koji su nizovi DNK vani. Pitao sam ga: ,,A to ako je cijeli niz DNK vaan? Teorija na kojoj je utemeljen genetski inenjering pretpostavlja da DNK ini gomila gena, koji rade neovisno jedan o drugome, a svi zajedno stvaraju biljku, ivotinju ili ovjeka. No, to nije nain na koji funkcioniraju tijela, a ni ekosustavi. I jedno i drugo djeluje na temelju sloenih, povezanih sustava koje jo ne razumijemo u potpunosti. Opasne medicinske nuspojave i ekoloke katastrofe esto su rezultat naeg ignoriranja te sloenosti i pokuaja stvaranja neke izolirane promje ne. Tada upadamo u nevolje. A to ako niz DNK djeluje na holistiki nain i moda se koristi nekim prirodnim zakonima koje jo nismo otkrili? Pretpostavimo, na primjer, da se dvostruka spiralna struktura DNK koristi suptilnim zakonima kvantne mehanike ili efekta polja. Ne bi li ometanje dijela DNK niza moglo imati nepredvidive posljedice koje jo ne moemo ispitati?" 265

utio je. Svi za stolom su zautjeli. Neko vrijeme svi smo gledali u hranu, a zatim smo nastavili s jelom. Netko je rekao: Ovo je bilo duboko." Zatim opet tiina. Biolog je tada odgovorio: Ali znate da nam je genetski inenje ring potreban?" to?" Znate da nam je genetski inenjering potreban." Kako to?" upitam ja. Da nahranimo svijet." A tada mi je poeo iznositi brojeve. Do godine dvije tisue te i te, svjetska populacija bit e tolika i tolika. A ne postoji nain na koji bismo mogli nahraniti planet s postojeim sustavom poljopriv rede... Dok je ovaj znanstvenik iz Monsanta govorio, shvatio sam da je iskren. Znao sam da duboko vjeruje u ono to govori. I znao sam da nema pravo. Hranjenje gladnih" opisano je u knjizi Veera u kafeu Novi gen kao konani argument".1 Nakon to uinkovito pobijete argumente kako je tehnologija precizna, kako ju je FDA proglasila sigurnom i kako je nalik na tradicionalno krianje, na kraju e se rasprava sves ti na moralni imperativ kako nam je CM hrana potrebna da bismo nahranili svijet. Meutim, oni koji prouavaju to podruje kau kako je argu ment biotehnoloke industrije utemeljen na propagandi, a ne na znanosti. Organizacija Stop Hunger Now (Odmah zaustavimo glad) tvrdi: Svjetske zalihe hrane najbolje opisuje rije 'obilje', a ne 'nei matina'." Istina je da danas imamo vie hrane po osobi nego to 2 smo imali ikada u povijesti - vie od 2 kg na dan . Izvjetaj Organi zacije za hranu i poljoprivredu (FAO) Ujedinjenih naroda potvruje kako se proizvodnja hrane poveava, a rast stanovnitva usporava, 3 tako da neemo ostati bez hrane. Tuna je injenica da glad naje e nije povezana s nedostatkom hrane u svijetu. Imamo jedan i pol 266

puta vie hrane nego to je potrebno da nahranimo svijet, ali ljudi su ipak gladni. No, to je druga pria. Ova pria govori o tome kako Monsantov znanstvenik, koji sjedi preda mnom, vjeruje propagandi svoje industrije - a s obzirom na etvrt milijarde dolara koji se troe na odnose s javnou, vjeruju joj i mnogi drugi. Neto kasnije iste godine jo sam vie nauio kako industrija potvruje svoje argumente dok sam sluao njezine predstavnike na konferenciji o poljoprivrednoj biotehnologiji. Svaki od njih opisao je jo jedan velianstveni proboj genetskog inenjeringa i nain na koji e rijeiti probleme poljoprivrede. No, kad god bi netko spomenuo temu otpora javnosti prema CM hrani, svi bi izgovarali istu reeni cu: To nije pitanje sigurnosti hrane." Svaki govornik okarakterizirao bi argumente protiv CM hrane kao kulturalne, ili religijske, ili filozof ske, ili antiznanstvene, ili sloene, ili trgovake, ili antiamerike. No, naravno, to nije pitanje sigurnosti hrane." U publici je bilo ljudi s podruja poljoprivrede, prehrambene industrije, znanosti i medija. Pitao sam se kako reagiraju na ono to se govori. Tijekom pauze zapoeo sam razgovor s jednom apsolventicom koja je provodila istraivanje o sociolokim pitanjima koja pra te GM hranu. Dok mi je prepriavala detalje svog rada, spomenula je otpor prema CM hrani koji je izraen u Europi i drugim zemlja ma. Brzo je dodala: Naravno, to nije pitanje sigurnosti hrane." Odlino. Uspjelo je. Rijei koje je izrekla, ak i nain na koji ih je izrekla, tono su oslikavale rijei prethodnih govornika. Dobili su jo jednog sljedbenika.

Kako otkriti svoje stavove i utjecati na dogaaje


Apsolventica je vjerovala kako kod CM hrane nije rije o pitanju sigurnosti hrane, a znanstvenik Monsanta, s kojim sam razgovarao za rukom, vjerovao je kako bi CM hrana mogla nahraniti gladne. 267

Generalni direktor Monsanta, Robert Shapiro, rekao je: M i iz in dustrije moemo se tjeiti injenicom kako smo tehniki strunjaci. Znamo da smo u pravu. Nai protivnici oito ne razumiju znanost, i isto tako oito slijede svoje tajne planove - vjerojatno unitavanje kapitalizma."
4

Knjige imaju mo. Novela The Jungle (Dungla) Uptona Sinclaira prikazala je nehigijenske uvjete industrije pakiranja mesa. Nakon to je Teddy Roosevelt proitao knjigu na dugom putovanju vlakom, uspio je provui zakon o inspekciji mesa u Kongresu. Na konferen ciji za tisak predsjednik Kennedv priznao je vanost knjige Rachel Carson S/7ent Spring (Nijemo proljee), koja je otkrila opasnost od pesticida. Kennedv je zatim zatraio od svog znanstvenog savjetnika da proui problem. Knjizi je na kraju pripisan zaetak amerikog ekolokog pokreta, stvaranje Agencije za zatitu okolia i zabrana DDT-a 1972. godine."6 Ako injenice iznesene u ovoj knjizi dospiju u ruke pravih lju di, netko od njih mogao bi neto poduzeti. Zbog toga u poslat ili uruiti primjerke knjige politiarima, direktorima prehrambene industrije, novinarima i slavnim osobama. Kako biste u tu svrhu donirali besplatne knjige, molim vas, poite na stranicu www.seed sofdeception.com, nazovite 888-717-7000 ili upotrijebite narudbe nicu sa zadnje stranice. (Neprofitna organizacija Graani za zdravlje velikoduno je ponudila sudjelovanje u programu donacije knjige. Donatori e dobiti porezni odbitak, automatsko lanstvo i vie od 100 dolara u obliku kupona.)* Dunosnici diljem svijeta zadueni za politiku prema CM hrani moraju biti svjesni opasnosti od takve hrane i injenice da je njiho vo odobrenje zasnovano na politici, a ne na znanosti. Izloeni su neumornom forsiranju CM hrane od strane biotehnoloke industrije i pritiscima amerike vlade da prihvate GM hranu i usjeve. Otkria iznesena u ovoj knjizi mogla bi to promijeniti. U SAD-u direktori velikih prehrambenih kompanija mogu ut jecati i na neposredniji nain. To se dogodilo i u Velikoj Britaniji 1998. godine, gdje je proelnik tvrtke Iceland Frozen Foods pok renuo revoluciju. Nakon to je primio nekoliko pisama u kojima

Ako se suprotstavite industriji, kao to je izjavio ministar poljop rivrede Clickman, vi ste luditi, (skupina nezadovoljnih radnika u En gleskoj koja je, suprotstavljajui se industrijalizaciji zbog smanjenja radne snage, razbijala strojeve u tvornicama - op. prev.) vi ste glu pi." Ili to je jo gore, vi ste gad koji okree lea milijunima gladnih u svijetu. Jack Kemp, bivi republikanski kandidat za potpredsjednika, uputio je jo neke probrane rijei onima koji su traili ispitivanje sigurnosti i oznaavanje CM hrane. Rekao je kako su oni nepromi ljeni, antiprogresivni, ljeviari, samozvani... antitehnoloki aktivisti."5 Nije lako govoriti protiv struje koja zagovara biotehnologiju. jedno sjajno istraivanje pokazalo je kako skupinu ljudi koja pokuava donijeti odluku ne uvjeravaju prijedlozi najinteligentnijih lanova, ve onih koji najvie priaju. Biotehnologija iskoritava ovaj princip pomou reklama vrijednih milijune dolara i dugogodinjih probiotehnolokih medijskih reportaa. Kako onda prenijeti drukiju poruku? Vanije medijske kue iz bjegavale su izvjetavanje o problemu sigurnosti hrane. ak i kad se izvjetavalo o zdravstvenim problemima vezanim uz CMO-e, vijesti su obino ograniene na kratke izvatke ili citirano miljenje koje je balansirano" probiotehnolokim citatom koji ublaava sve strahove. Medijske prie nisu dovoljne. Obino je potrebna opirna rasprava da biste uvjerili nekoga kako CM hrana u sebi sadri ozbilj ne rizike. Potrebna je jo opirnija rasprava da nadahnete nekoga na promjenu prehrambenih navika koje gradi cijeli ivot. Tada na red dolazi ova knjiga. Ona je prijenosna duga rasprava - koja se moe predavati drugima. I nije prola cenzuru medija i industrije. 268

* Vidjeti napomenu izdavaa na str. 311.

269

je izraena zabrinutost zbog CM hrane, predsjednik kompanije Malcolm VValker odluio je otkriti razlog zabrinutosti. Nakon to se informirao, zatraio je da se CM soja i kukuruz uklone iz domaih marki kompanije. U njegovom lancu trgovina dijeljene su broure koje upozoravaju na GM hranu. Za pola godine i ostatak britanske prehrambene industrije poveo se za njima. Direktori drugih lanaca priznali su utjecaj tvrtke Iceland Frozen Foods na njihove odluke. Tvrtka Iceland Frozen Foods kasnije je odluila prodavati samo meso ivotinja koje nisu hranjene GM krmivom. Takoer je uklo nila Monsantovo genetsko modificirano umjetno sladilo aspartam iz sastojaka svojih proizvoda. Na njihovoj konferenciji za tisak ak je spomenuto istraivanje koje povezuje aspartam s tumorom na mozgu.7 U SAD-u, tvrtke Whole Foods Market, VVild Oats i Trader Joe's razglasile su da e ukloniti GMO-e iz svojih proizvoda. Na slian je nain promijenjen sastav hrane za bebe Gerber", kao i mnogih drugih proizvoda zdrave hrane. (Popis potraite na www.seedsofd eception.com.) Kad neki trgovaki lanac ukloni GM sastojke, to utjee na cijelu industriju. Kad lanac supermarketa odlui eliminirati GMO-e, obi no poalje pismo svojim dobavljaima, koji kontaktiraju sa svojim dobavljaima, i tako dalje. Jedna trgovina moe imati stotine preh rambenih proizvoda, od kojih svaki ima svoj popis sastojaka. Na ovaj nain mogue je utjecati na stotine tisua tvrtki, sve do razine farme. Kad dobavlja primi zahtjev za dobavljanje samo genetski nemodificiranih sastojaka, obino ispita svoje proizvode na GM sastojke. Ako neto promijene, najee izabiru minimalnu razinu potrebnu za zadovoljenje zahtjeva kupaca. Uklonit e samo specificirane GM sastojke i primijeniti najjeftinije programe ispitivanja i nadzora koje e njihov kupac prihvatiti. Njihovi izbori nisu motivirani sigurnou hrane, ve ekonomijom - promijeni neto ili izgubi stranku. Zato 270

se kupci nalaze na vrhu prehrambenog lanca. Na primjer, kad su McDonalds, Pringles i drugi vaniji kupci krumpira odluili ne pro davati Monsantov GM krumpir New Leaf, ubrzo je uklonjen s tri ta. McDonalds i drugi unitili su Monsantov krumpir jer su eljeli udovoljiti zahtjevima potroaa. Mi imamo takvu mo. I europski prehrambeni lanci na slian su nain reagirali na zahtjeve potroaa, a njihov prijelaz na genetski nemodificirane proizvode bio je poput lavine. Kad je nekoliko velikih proizvoaa i trgovakih lanaca objavilo svoju namjeru da ponu proizvoditi i pro davati iskljuivo genetski nemodificirane namirnice, nitko nije htio biti izostavljen. To je olakalo stvar industriji. Svi su dobavljai i pro davai istodobno preli na genetski nemodificiranu soju i kukuruz. Europska prehrambena industrija morala je potroiti mnogo nov ca za tu promjenu, a esto je mijenjala i recepte kako bi eliminirala soju i kukuruz. Za svu zbrku okrivili su biotehnoloku industriju. Uostalom, prehrambena industrija nije traila GM hranu i nije ni na koji nain profitirala zbog nje. GM hrana nije bila jeftinija niti privlanija. Ona je bila skupi problem koji im je nametnula, s njihovog gledita, neosjetljiva i pohlepna amerika industrija. U pokuaju spreavanja pobune, nalik na onu europsku, biotehnoloka industrija pokuala je pronai saveznike u prehrambenom sektoru SAD-a, uvjeravajui proizvoae hrane da su i oni dio obitelji; napad na biotehnologiju je napad na hranu. Uinkovitost ove strategije ilustrirala je stalna prisutnost Grocerv Manufacturers Association {Udruge proizvoaa namirnica - GMA) u medijima, koja brani GM hranu. Nije sluajno to to im je znaajan izvor prihoda Monsanto. No, kad se 2000. godine dogodio StarLink, stvari su se uzdrma le. Kompanije, koje su potroile milijune dolara u skupim povlaenji ma proizvoda, poele su ispitivati svoju podrku biotehnologiji, pa su ak javno prozvale blagu vladinu politiku. Potroai su upozoreni 271

na mogue opasnosti, a mnogi Amerikanci po prvi su put shvatili da jedu CM hranu. U studenom 2002. godine prehrambena je industrija jo jed nom podigla prainu. Zrna kukuruza modificiranog za stvaranje cje piva protiv virusa, uzronika proljeva kod svinja, sluajno su upala u 500000 buela ("uplja mjera"; jedan buel = 35 litara) soje u jednom postrojenju u Nebraski. USDA je naloila unitavanje soje, a proizvoa kukuruza, Prodigene", morao je platiti odtetu od 2.8 milijuna dolara. Oneienje je otkriveno zahvaljujui nekolicini sluajnosti i vrlo je lako moglo biti previeno. Izvjetaji o incidentu takoer su otkrili kako je dva mjeseca ranije Prodigene" morao unititi 62 hektara kukuruza u lovvi, zato to ih je vjetrom noeni pe lud njihovog kukuruza, koji je proizvodio lijek, mogao oneistiti. Prehrambene kompanije shvatile su kako su zamalo izbjegle jo jedan StarLink. Takoer su saznale za katastrofalne propise za priblino 300 parcela CM biljaka stvorenih za proizvodnju lijekova i industrijskih kemikalija. Budui da se na 200 spomenutih parcela nalazi kukuruz, velike su mogunosti oneienja zbog unakrsnog opraivanja i sluajnog mijeanja. Mnogi procjenjuju da je stopos totno sigurno da je svaki prosjeni Amerikanac jeo farmaceutske ili kemijske proizvode. Amerika prehrambena industrija vidljivo je zabrinuta. Shvatili su koliko su izloeni mogunosti jo jednog povlaenja proizvoda poput onoga sa StarLinkom i imaju uvid u to da vlada ne titi potro ae na odgovarajui nain. Trenutak je savren za stvaranje lavine u amerikoj prehrambenoj industriji. Samo jedna velika kompanija, koja promijeni svoju politiku, mogla bi uiniti CM hranu nepopular nom u vrlo kratkom roku. To je razmiljanje u pozadini koalicije CE Food Alert, koalicije sedam organizacija koje su naciljale najveeg proizvoaa hrane u Americi, Kraft Foods. Njihova kampanja, opisa na na www.krafty.org, potie potroae da kontaktiraju Kraft i trae od kompanije da izbaci GM sastojke iz hrane.
272

Molim vas, aljite e-mailove i piite prehrambenim kompanija ma, izrazite im svoju zabrinutost zbog CM hrane. Ako prestanete kupovati neku marku hrane zbog GMO-a, obvezno to javite kom paniji. Uz svoju poruku, molim vas, predloite im da proitaju ovu knjigu; saznat e za zdravstvene rizike od GM hrane i znatne prob leme s kojima e se suoiti ako je nastave koristiti. Uzorak pisama i e-mailova moete skinuti sa stranice www.seedsofdeception.com. Nekim proizvoaima prelazak na genetski modificirane sastoj ke vrlo je jednostavan - postoje lako provedive alternative. Nekim drugima zamjena e biti teka. Oni moda moraju priekati lavinu.

Lokalna akcija
Jedan od najlakih naina za pokretanje takve lavine jesu promjene na lokalnoj razini. Ponekad je potreban samo zahtjev. Na primjer, ja sam zamolio vlasnika lokalnog restorana da skine CM hranu s je lovnika objasnivi mu kako u gradu postoje ljudi koji je izbjegavaju. Pozvao me u kuhinju da mu objasnim to to znai. Zatim je preao sa sojinog ulja na maslinovo i suncokretovo ulje, zamijenio tikvice organskim namirnicama i poeo se koristiti organskim mlijekom. Budui da na njegovom jelovniku gotovo i nije bilo pakirane hrane, promjene su bile jednostavne i jeftine. Napisao sam o tome kratak lanak u lokalnom tjedniku koji je on izvjesio na prozoru. Odmah je primijetio rast prometa. Kako ne bi zaostao, i konkurentski restoran iz susjednog bloka takoer je izbacio GM hranu. I za njega sam napisao lanak. Zatim su jo dva oblinja restorana prela na genetski nemodificirano ulje i organske mlijene proizvode. Zapravo, povisili su cijene nekoliko jela za 0.5 dolara kako bi pokrili trokove i postavili znakove na ko jima su napisali to su uinili. Gostima se to svidjelo. Sada i drugi restorani u gradu tako postupaju. Niti jednom nisam morao raspravljati o pitanjima sigurnosti CM hrane. Bilo je dovoljno da vlasnici restorana saznaju kako njihovi
273

gosti radije ne bi jeli CM hranu, ili da njihov konkurent reagira na takve zahtjeve gostiju. Na web stranici www.seedsofdeception.com postoje materijali koje moete isprintati i dati vlasnicima restorana kako biste im objas nili cijelu stvar i pomogli im u provoenju promjene. Tamo su ak i poruke koje moete dati konobarima kako biste im pomogli da ispune vau elju za genetski nemodificiranom hranom. Od svih lokalnih strategija najmonija je, moda, navoenje ko la na promjenu. kole diljem Velike Britanije i drugih europskih ze malja odavno su zabranile CM hranu. Tijekom devedesetih mnoge udruge roditelja i nastavnika (PTA) pobunile su se protiv rBGH-a, a vie od stotinu amerikih kolskih okruga zabranilo je mlijeko krava tretiranih rBCH-om. Farmer iz VVisconsina, John Kinsman, opisuje metode kojima se koristio kako bi potaknuo nekoliko kola na prom jenu. Jednostavno sam razgovarao s roditeljima male djece. Kad su majke ule za to, nisu odustale sve dok kola nije donijela takvu odluku." 8 Djeca su izloena najveem riziku od mogue opasnosti CM hrane. Budui da u prirodi postoji malo sila snanijih od majke koja titi svoje dijete, Kinsmanova strategija je mona. Jedna ena iz Connecticuta takoer je otkrila da je vano pridobiti lana kolskog odbora. Na www.seedsofdeception.com pronai ete primjere pisa ma pomou kojih moete pristupiti roditeljima, lanovima odbora i drugima na lagan i uinkovit nain. Tu se takoer nalaze i materijali za studente koji e im pomoi da pristupe kuhinjama u studentskim naseljima. Informatika teorija tvrdi: Znanje daje mo organiziranja." In formirani ljudi mogu promijeniti stvari. Znamo da se ne moemo osloniti na amerike medije ili vladu i vjerovati kako e nas oni obavijestiti. Kako bi prie iz ove knjige dospjele u javnost, itatelji ih moraju prenositi od osobe do osobe. Kako bi to bilo financijski izvedivo, nudim popust za kupnju est i vie knjiga. Molim vas, ku274

pite ih to je mogue vie. Pogledajte narudbenicu na kraju knjige ili poite na web stranicu.* Na web stranici takoer moete postati lan Instituta za odgo vornu tehnologiju. To je organizacija koju sam osnovao kako bih vam pomogao da budete u toku sa zbivanjima i kako biste lake identificirali genetski modificiranu hranu. Postoji i elektronski bil ten, paketi informacija za skidanje s Interneta, kao i veze s drugim organizacijama. Takoer emo vas obavijestiti i kada se organiziraju kampanje koje od dunosnika zahtijevaju da prue potporu dono enju vanih zakona.

to sam napisao, to nisam, i zato


Ova knjiga usredotoena je na temu genetski modificirane hrane. Nije se bavila terapijom gena niti genetskom modifikacijom u medi cini. Postoje neke temeljne razlike. Neki znanstvenici, koji rade na podruju terapije gena, zgroeni su injenicom da se genetska teh nologija primjenjuje na hranu, ime se cijela naa populacija i eko sustav izlau nepotrebnim rizicima. Terapija gena ili biomedicina odnosno biotehnologija u medicini, s druge strane, mogu ograniiti rizike za pojedince koji se unaprijed sloe s takvim tretmanom. Pozi vam vas da zasebno procijenite i druge genetske tehnologije. Ova knjiga takoer se ne bavi najopasnijim aspektom CM hrane - utjecajem na okoli. Kad genetski modificirani organizam ue u okoli, nemogue ga je izbaciti. Geni ostaju u genskom spremniku vrste ili prelaze izmeu vrsta kroz nebrojene generacije. O razornim uincima CM hrane na okoli raspravljam u svojoj sljedeoj knjizi, koja sadrava i prie o nemarnom i pristranom stavu drave. Druga knjiga takoer opisuje kako su biotehnoloke kompanije iskoristile farmere. teta koju ova tehnologija ini farmama znaajna
* Vidjeti napomenu izdavaa na str. 311.

275

je, ali dobro prikrivena. Otkria iz ove knjige bit e pravi ok. Tako er u progovoriti i o nekim novim, vanim problemima vezanim uz sigurnost CM hrane. Na web stranici moete provjeriti kada ete moi kupiti knjigu. U prvoj sam se knjizi namjerno usredotoio na zdravstvene ri zike koje sa sobom nosi CM hrana. Namijenjena je tome da bude katalizator promjene. Vjerujem da e zabrinutost zajednice za sigur nost GM namirnica daleko snanije motivirati ljude da promijene prehranu i navike kupovanja od zabrinutosti za okoli, farmere ili druge sline teme. Usredotoenost na usku temu takoer oteava knjievnim kritiarima i drugim medijima koji se bave knjigama, da skrenu na druge teme. Ovo jest pitanje sigurnosti hrane i to treba biti objavljeno u tisku. A kad je rije o industrijskoj manipulaciji, ne kompetentnim znanstvenicima i pristranosti vlade, njih sam ukljuio kako bih objasnio zato se ta opasna hrana nalazi na tritu. lako se koristim terminom lai" da bih opisao tvrdnje o potvr enoj sigurnosti CM hrane, ne vjerujem da su veina ljudi koji takve tvrdnje iznose lasci. To su ljudi koji su povjerovali u mit. Premda je proiren namjerno, mit se sada ve udomaio i postao je temeljna pretpostavka nae prehrambene industrije. Postao je i opravdanje za ameriku vladu.

EPILOG
Kad su 13. svibnja 2003. godine SAD najavile kako e putem Svjet ske trgovake organizacije napasti stajalite Europske unije o CM hrani, ameriki ministar trgovine, Robert Zoellick, za strah od CM hrane okrivio je politike interese koji stvaraju histeriju". Izjavio je: Milijuni Amerikanaca jedu biotehnoloku hranu svakoga dana, ve godinama, i jo nije dokumentiran ni jedan zdravstveni problem uzrokovan time. A EU bi se sama trebala pobrinuti izgraditi vrstu znanstvenu osnovu svoje zdravstvene i ekoloke politike." Na sve je dodao: Naalost, dok smo strpljivo ekali da europski voe istupe i upotrijebe razum i znanost, moratorij EU-a poslao je razorni signal zemljama u razvoju koje bi trebale najvie profitirati od inovativnih poljoprivrednih tehnologija." Tjedan dana nakon toga, predsjednik Bush izjavio je kako je EU blokirala sve nove bio-usjeve zbog neos novanih, neznanstvenih strahova... Europske vlade trebale bi se prid ruiti - a ne suprotstavljati - velikom cilju suzbijanja gladi u Africi." Probiotehnoloka retorika je sve snanija dok SAD pokuava si lom nametnuti CM hranu zemljama diljem svijeta. Vaniji ameriki mediji ponavljaju neosnovane tvrdnje vlade, bez pitanja ili analize. I premijer Velike Britanije, Tony Blair, na slian nain zastupa ciljeve industrije. Dana 18. lipnja 2003. godine izjavio je: Vano je da se cijela rasprava vodi na temelju znanstvenih dokaza, a ne predrasu da." Michael Meacher, koji je nekoliko dana prije toga smijenjen s po loaja britanskog ministra za okoli, Blairu je odgovorio u lanku u britanskom dnevniku Independent. lanak je naslovljen Jesu li CM usjevi sigurni? Tko to moe znati? Blair sigurno ne". Meacher je pred stavio znanstvene dokaze koji su opovrgnuli premijerova isprazna uvjeravanja u sigurnost GMO-a. Detalji Meachervoih argumenata, koji se jo nisu pojavili u vanijim amerikim novinama, naglaavaju vanost nekih tema opisanih u ovoj knjizi.

276

277

Meacher je napisao: Suprotno tvrdnjama biotehnolokih kom panija koje nas pokuavaju uvjeriti kako je genetski inenjering pre cizan i samo nadopunjuje tradicionalne tehnike uzgoja, rije je o neem posve razliitom. Kad se modificiraju genetski usjevi, geni se nasumce ubacuju u niz koji je evoluirao stotinama milijuna godina." Meacher je objasnio kako su, usprkos pretpostavkama inenjera da svaki gen stvara samo jednu bjelanevinu, najnovija otkria prema kojima ljudska bia imaju samo 30 000 gena potvrdila kako je ta pretpostavka pogrena." Nadalje, geni meusobno djeluju jedni na druge. Jedan gen moe pokrenuti druge nepredviene i neeljene uinke". Meacher je rekao: Sluajno pozicioniranje gena i nedosta tak kontrole nad njihovim funkcijama moe promijeniti bilo koju ka rakteristiku biljke, to se ne mora odmah primijetiti." Zatim je iznio primjere neoekivanih deformacija CM soje i pamuka. Takoer je opisao opasnosti od prijenosa alergija u CM hranu, pretjerane upotrebe herbicida i sluajnog aktiviranja gena u organiz mu domaina. A raspravljao je i o horizontalnom prijenosu gena, kada geni mogu prijei na drugi organizam s nepredvidljivim poslje dicama. Jedino ispitivanje CM proizvoda na ljudima, koje je prove la britanska Agencija za standarde hrane (Foods Standard Agency), potvrdilo je da se DNK prenijela na bakterije u ljudskim crijevima, a mnogi su znanstvenici prije tvrdili kako je to nemogue", izjavljuje. No, umjesto da su te rezultate smatrali ozbiljnim otkriem koje je potrebno stalno provjeravati, rekli su da to nije nita novo i da ne predstavlja rizik za zdravlje." Meacher je rekao da je, iako se esto tvrdi kako su svi genetski modificirani organizmi 'rigorozno ispitani', sve na to se ta ispitivanja svode jest utvrivanje je li sastav CM usjeva slian sastavu genetski nemodificiranih biljaka... Ono potpuno zanemaruje bit pitanja o zdravlju, odnosno uinke CM tehnologije, koji su nepredvidivi." Nastavlja, kako je jedino istraivanje o utjecajima genetski mo dificiranih organizama na zdravlje, koje je sponzorirala vlada, bilo 278

istraivanje dr. Pusztaija o takorima i CM krumpirima. Kad je on otkrio negativne uinke, vladini su ga krugovi uglavnom napali, iako je njegov rad recenziran est puta prije objave." Meacher se pozvao na izvjetaj britanskog Kraljevskog drutva iz 2002. godine u kojem se, iako je u osnovi zagovaralo biotehnologiju, tvrdilo kako genetska modifikacija moe izazvati nepred viene tetne pojave u nutricionistikom sastavu hrane." Stoga su preporuili da se mogui uinak GM hrane na zdravlje rigorozno istrai prije nego to takva hrana postane dostupna trudnicama, doji ljama, starijim osobama, osobama koje boluju od kroninih bolesti, ili maloj djeci. Meacher kae: Bilo kakva djeja hrana koja sadri CM sastojke moe izazvati dramatian porast broja alergija." Isto tako, neoekivane promjene u razinama estrogena u genetski mo dificiranoj soji u hrani za dojenad mogu utjecati na spolni razvoj djece", a ve male promjene u prehrani mogu izazvati probleme s probavom." lanak je takoer prenio nedavni izvjetaj Britanskog medicinskog udruenja u kojem se zakljuuje: J o nije provedeno kvalitetno i temeljito istraivanje moguih tetnih uinaka genetski modificirane hrane na ljudsko zdravlje." Napokon", zakljuuje Meacher, biotehnoloke kompanije es to tvrde kako milijuni ljudi u SAD-u konzumiraju CM hranu bez negativnih posljedica. Meutim, nisu provedena epidemioloka is traivanja koja bi potvrdila ovakve izjave. Ono to se zna jest da su se nakon uvoenja CM hrane, prema podacima amerikog Centra za kontrolu bolesti, tijekom posljednjih sedam godina bolesti prouz roene hranom udvostruile. A postoje i mnogi izvjetaji o porastu alergija - zapravo, u Velikoj Britaniji zapaen je porast alergija od soje za 50 posto otkad je poeo uvoz GM soje. Naravno, nita od ovoga ne dokazuje povezanost s GM-om, ali sigurno ukazuje na snanu potrebu za daljnjim istraivanjem ove mogue veze. Meu tim, takva istraivanja nisu u planu."
1

279

Meacherovom popisu razloga za zabrinutost mogli bismo doda ti i moguu kancerogenost, otrove, nove bolesti i druge zdravstvene uinke o kojima smo raspravljali u vezi nesrea s rBCH-om i L-triptofanom. Takoer, postoje i brojni drugi naini na koje su znanstveni istraitelji u ime industrije oito oblikovali svoja istraivanja kako bi izbjegli otkrivanje problema povezanim s CM hranom. Na prim jer, Aventis je grijao kukuruz StarLink etiri puta dulje nego to je potrebno prije nego je izvrio ispitivanja iji je cilj bila provjera je li bjelanevina netaknuta; Monsanto je u prehranu odraslih ivotinja ubacio samo jednu desetinu bjelanevina dobivenih iz CM soje; istraivai su ubrizgali u krave samo etrdeset sedmi dio koliine rBCH prije nego to su razinu hormona u mlijeku i pasteriziranom mlijeku ispitivali 120 puta dulje nego to je normalno, kako bi vidjeli je li hormon uniten; a Monsanto se koristio snanijom kiselinom i 1250 puta veom koliinom probavnog enzima od one koju prepo ruuju meunarodni standardi, kako bi dokazao koliko se njegova bjelanevina brzo razgrauje. Krave koje su se razboljele izbaene su iz Monsantovih istraivanja rBCH, dok su krave, koje su prije tretmana ostale steone, smatrane dokazom da preparat ne utjee na plodnost. Razlike u sastavu Roundup Ready i prirodne soje ispu tene su iz objavljenih radova; FDA je zanemarila reakcije antitijela kod takora hranjenih rBGH-om; takori hranjeni rajicama FlavrSavr su uginuli i jo se ne zna zato; Aventis je ispitao bjelanevinu dobivenu iz bakterije umjesto onu iz StarLinka. Ovo su samo neki primjeri. Potreban nam je puno dulji popis da pobrojimo sve situacije u kojima je dolo do sukoba interesa, ukljuujui i zamjene poslova izmeu vlade i industrije, ciljane doprinose kampanjama i oslanja nje znanstvenika, sveuilita i istraivakih instituta na podrku in dustrije. Jedan od najopasnijih aspekata genetskog inenjeringa hrane su stalni pokuaji uutkavanja onih iji dokazi govore suprotno ili onih 280

drukijeg stava. Ova knjiga govorila je o mnogima koji su bili mete napada, ukljuujui znanstvenike iz FDA-e: Richarda Burroughsa, Alexandera Apostoloua, Josepha Settepanija; znanstvenike organi zacije Health Canada: Shiva Chopru i Margaret Havdon; istraivae Arpada Pusztaija, Ignacia Chapelu i Davida Quista; pisce Marcy Lappey i Britt Bailey; lijenika Sama Epsteina i novinare koji su pisali o njemu; kao i televizijske novinare Stevea VVilsona i Jane Akre. Pokuaji ovih, kao i mnogih drugih ljudi, da upozore javnost i znanstvenu zajednicu na opasnosti od CM hrane, postigli su znaaj ne rezultate. Brzo irenje GM hrane kakvo su osmislili Monsanto i drugi usporeno je, a sve vei dio svjetske zajednice odbija prihvatiti njihovu hranu ili retoriku. Dana 10. svibnja 2003. godine, na konfe renciji u Londonu, inaugurirana je nova organizacija - Independent Science Panel (Odbor za nezavisnu znanost - ISP). Cilj organizacije je promicanje znanosti za ope dobro", a lanovi osnivai ISP-a su dvadeset etiri znanstvenika iz najrazliitijih podruja i iz cijelog svi jeta. ISP je objavio izvjetaj na 136 stranica pod naslovom Zastupa nje odrivog svijeta bez CM-a". Ovaj dokument, nastao na osnovu detaljnih istraivanja, saima prevladavajue dokaze koji potvruju potrebu za trenutnom zabranom CM hrane. Na kraju dokumenta, znanstvenici su pobrojali glavne probleme koji karakteriziraju dosa danju raspravu o CM hrani. itajui sljedeu listu, moda ete se sjetiti primjera koje ste pro itali u ovoj knjizi. Nadam se da e oni uvrstiti vau namjeru da i sami ponete zastupati iste argumente. Nije lako pobijediti mit. Ne kolicina pojedinaca ne moe to sama postii. Molim vas, pridruite se nama koji smo posveeni objavljivanju istine i koji pokuavamo zatititi na svijet i ljude na njemu. Znanstvenici su napisali: Sljedee aspekte smatramo osobito neprihvatljivima: Nepostojanje javnih informacija koje kritiki sagledavaju zna nost i tehnologiju genetskog inenjeringa; 281

Probiotehnoloki nastrojena znanstvena zajednica ne osjea odgovornost prema javnosti; Nedostatak nezavisnih znanstvenih istraivanja i procjena opasnosti od GM-a; Pristrani stav zakonodavnih tijela i tijela za informiranje jav nosti, koja se ine sklonijima irenju korporacijskih propagan di nego pruanju kljunih informacija; Duboki komercijalni i politiki sukobi interesa u istraivanju, razvoju i zakonskoj regulaciji GM-a; Pobijanje i ocrnjivanje znanstvenika koji pokuavaju objeloda niti istraivanja tetna po industriju; Poricanje i odbacivanje brojnih znanstvenih dokaza o opas nostima genetski modificirane hrane za zdravlje i okoli zago vornika genetske modifikacije i navodno nepristranih savjeto davnih i zakonodavnih tijela; Stalne tvrdnje biotehnolokih kompanija i znanstvenog establimenta da je genetski modificirana hrana korisna usprkos brojnim dokazima iz prakse i laboratorija; Odbijanje injenice da korporacijsko financiranje akadem skih istraivanja genetski modificiranih organizama opada te da multinacionalne biotehnoloke kompanije (i njihovi dioniari), kao i investicijski savjetnici, trenutano propituju mudrost posla s GM-om"; Odbacivanje brojnih injenica koje ukazuju na pozitivne uinke raznih odrivih poljoprivrednih metoda na zdravlje, okoli, sigurnost hrane te dobrobit farmera i njihovih lokalnih zajednica."2 To je naa hrana, jedite u miru.

KRATAK OSVRT NA GENETSKI MODIFICIRANU HRANU


(Auriranu listu moete pronai na www.seedsofdeception.com) GM usjevi koji se trenutno prodaju u SAD-u Soja (80 posto), pamuk (70 posto), uljana repica - (canola 60 posto), kukuruz (38 posto), havajska papaja (vie od 50 posto), tikvice i uta bundeva (male koliine), duhan (marka Quest). Drugi izvori GMO-a Mlijeni proizvodi od krava kojima je ubrizgan rBGH. Prehrambeni aditivi, enzimi, arome i agensi za pospjeivanje obrade, ukljuujui i sladilo aspartam (NutraSvveet) i sirite himozin (labferment) koji se koristi u proizvodnji tvrdih sireva. Meso, jaja i mlijeni proizvodi ivotinja koje su jele GM krmivo. Med i cvjetni prah koji u sebi moe sadravati GM izvore. Neki od sastojaka koji mogu biti genetski modificirani Biljno, ulje (soja, kukuruz, pamuk ili canola), margarini, sojino brano, sojin protein, sojin lecitin, preraeni biljni protein, kukuruzna kaa, sirup od kukuruza, dekstroza, maltodekstrin, fruktoza, limunska kiseli na, mlijena kiselina. Neka hrana koja moe sadravati GM sastojke: Hrana za dojenad, preljevi za salatu, kruh, itarice, hamburgeri i hre novke u pecivu (hot-dog), margarin, majoneza, krekeri, kolaii, o kolada, slatkii, prena hrana, ips, vegetarijanski burgeri, nadomjesci za meso, sladoled, smrznuti jogurt, tofu, tamari, umak od soje, sir od soje, umak od rajice, protein u prahu, praak za pecivo, alkohol, vani lija, eer u prahu, maslac od kikirikija, obogaeno brano i tjestenina. Meu proizvodima, koji nisu prehrambeni, GM sastojke moe sadra vati kozmetika, sapuni, deterdenti, amponi i pjenuave kupke. 283

Dodatak A

Dodatak B

BILJEKE
UVOD

ENZIMI DOBIVENI IZ GM ORGANIZAMA


Reproducirano s odobrenjem GEO-PIE http:llwww.geo-pie.corneH.edullgmo.htmi
1 2 Stuart Laidlavv, StarLink Fallout Could Cost Billions , The Toronto Star, 9. sijeanj 2001. Robert Cohen, Milk, the Daily Poison, Argus Publishing, Englevvood Cliffs, Newjersey, 1998., str. 133

7. POGLAVLJE - PREKOMORSKA LEKCIJA NAZIV ENZIMA alfa-acetolaktat dekarboksilaza alfa-amilaza katalaza himozin ciklodekstringlukozil transferaza beta-glukonaza glukoza izomeraza glukoza oksidaza lipaza maltogena amilaza pektin-esteraza proteaza pululanaza ksilanaza (hemicelulaza) GM ORGANIZAM bakterija bakterija gljivice bakterija ili gljivice bakterija bakterija bakterija gljivice gljivice bakterija gljivice bakterija bakterija bakterija ili gljivice UPOTREBA (PRIMJERI) uklanja gorke tvari iz piva pretvara krob u jednostavne eere usporava propadanje hrane, osobito proizvoda od jaja zgruava mlijene bjelanevine radi proizvodnje sira modifikacija kroba/eera 7 poboljava filtraciju piva pretvara glukozu u fruktozu usporava propadanje hrane, osobito proizvoda od jaja modifikacija ulja i masti usporava plijesan kruha poboljava bistrinu vonog soka poboljava strukturu tijesta za kruh pretvara krob u jednostavne eere pojaava podizanje tijesta za kruh 11 8 9 10 1 Ako nije navedeno neto drugo, citati Arpada Pusztaija, njegove supruge Suan, ili Philipa Jamesa utemeljeni su na osobnoj komunikaciji s Arpadom Pusztaijem. Project Censored, http://www.projectcensored.org/publications/2000/ 2001/7.html GM-FREE Magazine, vol. 1 br. 3, kolovoz/rujan 1999. Transkript iz VVorld in Action" od Arpada Pusztaija John Vidal, Revolts Against Monsanto and Geneticallv Engineered Foods throughout Europe", The Guardian (VB), 19. oujka 1999., http: //www.netlink.de/gen/Zeitung/1999/990220d.htm Sheldon Rampton i John Stauber, Trust Us VVe're Experts, Jeremv P.Tarcher/ Putnam, NewYork, 2001. Arpad Pusztai, http://www.freenetpages.co.Uk/hp/A.Pusztai/memo.txt Nigel Hawkes, Scientist's Potato Alert was False, Laboratorv Admits", The Times (London), 13. kolovoza 1998. Euan McColm, Doctor's Monster Mistake", Scottish Daily Record - Sunday Mail, 13. listopada 1998., str. 6 Peer Review vindicates scientist let go for improper" warning about ge neticallv modified foods", Natural Science Journal, 11. oujka 1999., http: //naturalscience.com/ns/cover/cover8.html Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe: How Genetic Engineering Is Changing What We Eat, HOw We Live, and the Global Politics ofFood, St.Martin's Press, New York, 2001., str. 230 Abi Berger, Hot Potato", Student BM] April 1999:Medicine and the media, http://www.studentbmj.com/back issues/0499/data/0499mm1.htm Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe, str. 232 Ziauddin Sardar, Loss of Innocence: Geneticallv Modified Food", Nevv Statesman (VB), vol. 129, br. 4425, 26. veljae 1999., str. 47 Svjedoenje profesora Phillipa Jamesa i dr. Andrewa Chessona, Ispitivanje svjedoka (pitanja 207 - 219), 8. oujak 1999., http://www.parliament.thestationery-office.co.uk/pa/cm199899/cmselect/cmsctech/286/9030815.htm

2 3 4 5

12 13 14 15

284

285

16 17 18 19 20 21 22

Sheldon Rampton i John Stauber, str. 172 arah Ryle, Food Furor: the Man With the VVorst Job in Britain", The Observer (London), 21. veljae, 1999. Fran Abrams, Parliament Food: 'Cynical' Monsanto Branded Public Enemy Number One", The Independent (London), 23. oujka 1999. John Vidal i David Hencke, Cenetic food in crisis", The Guardian, 18. stude nog 1998. Gwynne Dyer, Frankestein Foods", Globe and Mail, 20. veljae 1999. Marie VVoolf, People Distrust Government on GM Foods", Sunday Indepen dent (London), 23. svibnja 1999. Izjava za tisak Prijatelja Zemlje, Supermarket Loyalty Cards to Track GM Food Threat", 25. sijenja 1999., http://www.foe.co.uk/pubsinfo/infoteam/ pressrel/1999/19990125154458.html Geoffrey Lean, ,,Exposed: Labour's real aim on GM food", Sunday Independe nt (London), 23. svibnja 1999. Uredniki lanak, Less Spin, More Science", Sunday Independent (London), 23. svibnja 1999. Laurie Flynn i Michael Sean Gillard, ,,Pro-GM food scientist 'threatened editos'", GM hrana: poseban izvjetaj, The Guardian, 1. studeni 1999., http: //www.guardian.co.uk/Print/0,3858,3923559,00.html Uredniki lanak, Lancet, 22. svibnja 1999., str. 1769 NLP Wessex, ,,Surveyofscientistsandgovemmentministersexposescomplete lack of independent safety testing of GM foods; Independent safety tests of Genetically Modified foods have never been carried out , 7. travnja 2001., http://www.mindfully.org/GE/GE2/Survey-Scientists-Government.htm Sheldon Rampton i John Stauber, str. 154 lan F. Pryme i Rolf Lembcke, ,,/n v/vo Studies on Possible Health Consequences of Genetically Modified Plant Materials", Nutrition and Health, vol. 17, 2003., u tisku. Barbara Keller i Mare Lappe, Some Foods for FDA Regulation", Los Angeles Times, 7. sijenja 2001. Arpad Pusztai, ,,Genetically MOdified Foods: Are They a Risk to Human/ Animal Health?", lipanj 2001., http://www.actionbioscience.or/biotech/ pusztai.html Joel Bleifuss, No Small (Genetic) Potatoes", In These Times.com, 10. sijeanj 2000. Noteborn i drugi, ,,Safety assessment of the Bacillus thuringiensis insecticidal crystal protein (CRY1A9b) expressed in transgenic tomatoes", U: Engel i drugi (ur), ACS Symposium Series 605, ,,Genetically Modified Foods - Safety Issues", Ameriko udruenje kemiara, VVashington, str. 135 - 147, 1995.

34

35

36 37

38

23 24 25

39 40 41 42

Odjel za stoarstvo i peradarstvo, Sveuilite Guelph, The Effect of Glufosinate Resistant Corn on Growth of Male Broiler Chickens", izvjetaj br. A56379, 12. srpnja 1996. Greg VVinter, Contaminated Food Makes Millions III Despite Advances", Nevv Vor/c Times, 18. oujka 2001., http://www.btinternet.com/-nlpwessex/ Documents/cdcfood.htm Mae-VVan Ho i Jonathan Matthews, Suppressing Dissent in Science with GM Food", http://www.mercola.com/2001/mar/14/gm foods.htm Liz Lightfoot, Scientists 'asked to fix results for backer'", Times Higher Education Supplement, Institut profesionalaca, menadera i specijalista, 8. rujna 2000. Eyal Press i Jennifer VVashburn, The Kept University", The Atlantic Monthly, oujak 2000. vol 285, br. 3, str. 39-54, http://www.theatlantic.com/issues/ 2000/03/press.htm Ralph G. VValton, ,,Survey of Aspartame Studies: Correlation of Outcome and Funding Sources", 1998., http://www.dorway.com/peerrev.html Samuel Epstein i Pete Hardin, Confidential Monsanto Research Files Dispute MAny bGH Safety Claims", The Milkweed, sijeanj 1990. Jaan Suurkula, dr. med., ,,Dysfunctional science: Towards a pseudoscinetific world order'?", 14. oujka 2000., http://www.psrast.org/crisisofsci.htm VVorld renowed scientist lost his job when he warned about GE foods", Lije nici i znanstvenici za odgovornu upotrebu znanosti i tehnologije (Physicians and Scientist for Responsible Application of Science and Technology - PSRAST), http://www.psrast.org/pusztai.htm

26 27

28 29

MUDROST GUSAKA" 1 Mark Newhall, ,,He Says Geese Don't Like Roundup Ready Beans", Tarm Show, vol.24 br. 5, 2000. 2. POGLAVLJE - TO BI MOGLO POI PO ZLU - NEPOTPUNA LISTA 1 Bili Lambrecht, Dinner at the Nevv Gene Cafe: How Genetic Engineering /s Changing What We Eat, How VVe Live, and the Global Politics ofFood, St. Martin's Press, New York, 2001. Barry Commoner, Unravellin the DNA MYth: The spurious foundation of genetic engineering", Harper's veljaa 2002., http://www.mindfullv.org/GE/ GE4/DNA-Mvth-CommonerFeb02.htm A.S. Reddy i T.L.Thomas, Modification of plant lipid composition: Expression of a cyanobacterial D6-desaturase gene in transgenic plants", Nature BioTechnology, vol. 14, 1996., str. 639 - 642 Michael Hansen, Possible Human Health Hazards of Cenetically Engineered Bt Crops: Comments on the human health and produet eharacterization sections of EPA's Bt Plant-Pesticides Biopesticides Registration Action Docu-

30 31

32 33

286

287

ment", predstavljeno Savjetodavnom znanstvenom odboru EPA-e, Arlington, VA, 20. listopad 2000. 5 T. Inose i K. Murata, Enhanced accumulation of toxic compound in yeast cells having glycolytic activity: A case study on the safety of genetically engineered yeast." International Journal of Food Science and Technology, vol. 30, 1995., str. 141 - 146. Making Crops Make More Starch", BBSRC Business, UK Biotechnology and Biological Sciences Research Council, sijeanj 1998., str. 6 - 8 Speaker Hastert Calls for End of European Union's 'Protectionis, Discriminatory Trade Pilitics'", U.S.Newswire, VVashington, 26. oujka 2003. Ceorge VVald, The case against genetic engineering" u Raspravi o rekombinantnom DNK, Jackson i Stich, ur. str. 127 - 128 (Pretisak iz The Sciences, ruj./list. 1976.) Osobna komunikacija s Josephom Cummingsom David Schubert, ,,A different perspective on CM foods", Nature Biotechnology vol. 20, 2002., str. 969 VVeb stranica Mothers for Natural Law, http://www.safe-food.org/-issue/ scientists.html Richard Strohman, redovni profesor, Department of Molecular and Cell Bio loga Sveuilite Kalifornija, Berkeley, 2000., http://www.mindfully.org/GE/ Strohman-Safe-Food.htm Cundula Meziani i Hugh Warwick, Seeds of Doubt" Udruga Tlo (VB), 17. rujna 2002. Danny Penman, BBC Tomorrow's World Magazine, listopad 1998. Dale i dr., Transgene expression and stability in Brassica", ACTA Horticulturae, 1998., br. 459, str. 1 6 7 - 1 7 1 .

22

Suan Benson, Mark Arax i Rachel Burstein, ,,Growing Concern: As biotech crops come to market, neither scientists - who take industry money - nor federal regulators are adequately protecting consumers and farmers", Mother ]ones, sijeanj/veljaa 1997., http://www.motherjones.com/mother_jones/ |F97/biotech_jump2.html Ceorge Callepp, Scinetists Find Compound that Makes Bt Pesticide More Effective", Collegeof Agriculture and Life Sciences, University of VVisconsin, 21. svibnja 2001., http://www.cals.wisc.edu/media/news/05_01/zwitter Bt.html ACNFP Review (Application to the UK Advisory Committee on Novel Foods and Processes), str. 59, tabela 7., re: 3.5% corrected milk" Marie VVoolf, C M Foods - Revealed: false dana misled farmers", Sunday Independent, 21. veljae 1999. U.S. biotech researchers careless with 386 pigs - FDA", Reuters, 6. veljae 2003. Monsanto GM seeds contain 'rogue' DNA", Scotland on Sunday 30. svibnja 2000., http://members.tripod.com/-ngin P. VVindels, I. Taverniers, A. Depicker, E. Van Bockstaele i M. DeLoose, Characterization of the Roundup Ready soybean insert", European Food Resear ch and Technology, vol. 213, 2001, str. 107 - 112 Andrew Pollack, ,,Mystery DNA Is Discovered in Soybeans by Scientists", New York Times, 16. kolovoza 2001. Alex Kirby, Creenpeace zabrinut zbog 'tajanstvene' DNK", BBC News On line, 15. kolovoza 2001., http://news.bbc.co.uk/hi/english/sci/tech/newsid_ 1492000/1492939.stm A.J.C. de Visser i drugi, Crops of uncertain nature? Controversies and knowledge gaps concerning genetically modified crops: An lnventory", Plant Research International, 12. izvjetaj, kolovoz 2000. VVeb stranica Mothers for Natural Law, http://www.safe-food.org/-issue/ scientists.html

23

6 7 8

24 25 26 27 28

9 10 11 12

29 30

13 14 15

31

16 John Vidal, C M genes found in human gut", The Guardian, 17. srpnja 2002., http://www.guardian.co.Uk/gmdebate/Story/Q,2763,756666,00.html 17 18 Ronnie Cummins i Ben Lilliston, ,,Genetically Engineered Food: A Self-Defense Guide for Consumers", Marlowe and Company, New York, 2000. P. Meyer, F. Linn, I. Heidmann, H. Meyer, I. Niedenhof i H. Saedler, Endogenous and environmental factors influence 35S promoter methylation of a maize A1 gene construct in transgenic petunia and its colour phenotype", Molecular Genes and Genetics, vol. 231, br. 3, 1992., str. 345 - 352 Mae-VVan Ho, Angela Ryan i Joe Cummings, ,,Caulieflower Mosaic Viral Pro moter - A Recipe for Disaster?" Institute of Science in Society, http://www.isis.org.uk/camvrecdis.php Rob Edwards, C M expert warns of cancer risk from crops", The Sunday He rald, 8. prosinca 2002., http://www.sundayherald.com/29821 Mae-VVan Ho i dr., C M expert 35S promoter fragmentation hotspot confirmed, and it is active in animals", Microbial Ecology in Health and Disease, v. 13, 2000.

32

MUDROST KRAVA" 1 Osobna komunikacija s Howardom Vliegerom 2 3 Cundula Meziani i Hugh Warwick, Seeds of Doubt," Udruga Tlo (VB), 17. rujna 2002. Steve Sprinkel, VVhen the Corn Hits the Fan", Acres, U.S.A., 18. rujna 1999.

19

20 21

3. POGLAVLJE - PROLIVENO MLIJEKO 1 2 Anne Mcllroy, Pierre Blais thought it was his duty", Globe and Mail (Kanada), 18. studenog 1998. James Baxter, The Ottavva Citizen, 23. listopada 1998., str. A1

288

289

Steve VVilson, Secret Canadian Govt. Study Reveals Serious Faults vvith bGH Research; FDA Approval VVas Based on Faulty Conclusion?", 7. listopa da 1998., http://www.foxbghsuit.com/jasw1007.htm Craig Canine, Hear No Evil: In its determination to become a model corporate citizen, is the FDA ignoring potential dangers in the nation's food supply?" Eating Well, srpanj/kolovoz 1991. Jeff Kamen, Formula for Disaster", Penthouse, oujak 1999. Robert Cohen, Milke, the Deadly Poison, Argus Publishing, Englewood Cliffs, New Jersey, 1998. Judith C. Juskevich i C. Greg Guyer, Bovine Growth Hormone: Human Food Safety Evaluation", Science, 1990. vol. 249, str. 875 - 884 Osobna komunikacija s Peterom Hardinom Shiv Chopra i drugi, rBST (Nutrilac) Gaps Analysis" Report internog tima za kontrolu rBST, Ogranak za zatitu zdravlja, Health Canada, Ottawa, Canada, 21. travnja 1998. Osobna komunikacija sa Shiv Choprom Peter Montague, Milk Controversy Spills into Canada", Rachel's Environment and Health News, br. 621, 22. listopada 1998. http://www.rachel.org/ bulletin/bulletin.cfm?issue_ID=n68 Samuel Epstein i Pete Hardin, Confidental Monsanto Research Files Dispute Many bGH Safety Claims", The Milkweed, sijeanj 1990. Pete Hardin, rbGH: Appropriate Studies Havent's Been Done", The Milkweed, srpanj 2000. Svjedoanstvo Roberta Cohena pred odborom FDA, 2. prosinca 1999. Robert J. Collier i dr. (Untitled Lettertothe Editor)", Lancet, vol 344., 17. ruj na 1994., str. 816 T. B. Mepham i dr., ,,Safety of milk from cows treated with bovine somtotropin", Lancet, Vol. 344, 19. studenog 1994., str. 1445 - 1446 VVilliam H. Daughaday i David M. Barbano, Bovine somatotropin supplementation of dairy cows: Is the milk safe?" Journal of the American Medical Association, vol. 264, br. 8, 22. kolovoza 1990., str. 1003 - 1005. C. G. Prosser i drugi, Increased secretion of insulin-like growth factor-1 into milk of cows treated with recombinantly derived bovine growth hormone", Journal od Dairy Science, vol. 56, 1989., str. 1 7 - 2 6 Peter Montague, Milk, rbGH, and Cancer", Rachel's Environment and Heal th News, br. 593, 9. travnja, 1998. Toshikiro Kimura i drugi, Gastrointestinal Absorption of Recombinant Hu man Insulin-Like Growth Factor-1 in Rats", The Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics, vol. 283, br. 2, studeni 1997., str. 611 - 618 Robert P. Heaney i drugi, ,,Dietary changes favorably affect bone remodelling in older adults", Journal of the American Dietetic Association, vol 99, br. 10, listopad 1999., str. 1228 - 1233

22 23

M. Lippman, ,,Growth factors, receptors and breast cancer", Journal of Natio nal Institutes on Health Res., vol. 3, 1991., str. 59 - 62 E.A. Musgrove i drugi, Acute effects of growth factors on T-47D breast cancer cell cycle progression", European Journal of Cancer, vol. 29A, br. 16, 1993., str. 2 2 7 3 - 2 2 7 9

5 6 7 8 9

24 June M. Chan i drugi, Plasma Insulin-Like Growth Factor-1 [IGF-1] and Pros tate Cancer Risk: A Prospective Study", Science, vol. 279, 23. sijeanj 1998., str. 563 - 566 25 S.E. Hankinson i dr. Circulating concentrations of insulin-like growth factor 1 and risk of breast cancer", Lancet, vol. 351, br. 9113, 1998., str. 1393 -1396 H. Yu i drugi, Plasma levels of insulin-like growth factor-l and lung cancer risk: a case-control analysis" jouma/ of the National Cancer Institute, vol. 91, br. 2, 20. sijenja 1999. R. Torrisi i drugi, Time course of fenretinide-induced modulation of circula ting insulin-like growth factor (IGF)-I, IGF-II and IGFBP-3 in a bladder cancer chemoprevention trial", International Journal of Cancer, vol. 87, br. 4, kolovoz 2000., str. 601 - 605 S.E. Dunn i drugi, ,,Dietary restriction reduces insulin-like growth factor I levels, which modulates apoptosis, cell proliferation, and tumor progression p53-deficinet mie", Cancer Research, vol. 57, br. 4, 1997., str. 667 - 672 Milk, Pregnancy, Cancer May Be Tied", Reuters, 10. rujna 2002. ,,New Study Questions rbGH Safety", The Capital Times, 20. prosinca 1998. John Robbins, The Food Revolution: How Your Diet CAn Help Save Your Life and Our World, Conari Press, Berkeley, Kalifomija, 2001. Michael Culbert, Medical Armageddon, C and C Communications, 1997. James P. arter, Racketeering in Medicine: The Suppression of Altematives, Hampton Roads Publishing Company, Inc. Norfolk, VA, 1992, http: //www.banned-books.com/truth-seeker/1994archive/121_2/ts212c.html San Francisco Chronicle, 2. sijenja 1970. Karl Flecker, Outside Advice? Are the External Panels on bGH Following Conflict of Interest Policy and Guidelines" Council of Canadians, 3. prosinca 1998., http://www.canadians.org/display_document.htm?COC token = 024 PS24&id=37&isdoc=1 ,,Ottawa bans bovine growth hormone", CBC; 15. sijenja 1999. Richard VVolfson, Update on Health Canada Scientists", 20. travnja 2000., http://www.freedomtocare.org/page145.htm VV.A.Knoblauch, The Impact of BST on Dairy Farm Income and Survival", Cornell Universitv, Ithaca, New York, lipanj 1992., http://www.nal.usda.gov/ bic/BST/ndd/THEJMPACT OF BRT_ON_DAIRY_FARM_INCOME.html

26

10 11

27

12 13 14 15 16 17

28

29 30 31 32 33

18

34 35

19 20

36 37 38

21

2 > z

290

291

39

Loren Tauer, Impact of BST on Farm Profits", predstavljeno na 4. godinjoj konferenciji ,,Econo9micsof Agricultural Biotechnologv", Ravello, Italija, kolo voz 2000., http://aem.cornell.edu/research/researchpdf/wp0009.pdf APHIS Info Sheet, prosinac 2002., http://www.aphis.usda.gov/vs/ceah/ cahm/Dairy_Cattle/Dairy02/bst-orig.pdf Matt VVickenheiser, Oakhurst sued by Monsanto over milk advertising", Portland Press Herald, 8. srpnja 2003. Michael Taylor, Interim Guidance on the Voluntary Labeling of Milk and Milk Products From Cows That Have Not Been Treated with Recombnant Bovine Somatotropin", FDA Docket br. 94D-0025, 7. veljae 1994., http: //www.idfa.org/news/stories/2002/12/fdarbstpolicy.pdf

15

Leslie A. Swygert i drugi, ,,Eosinophilia-Myalgia Syndrome: Results of the Na tional Surve'\\\ance", Journal of the American Medical Association, 3. listopada 1990., vol. 264, br. 13, str. 1698 - 1703 Edwin M. Kilbourne i drugi, ,,Tryptophan Produced by Showa Denko and Epidemic Eosinophilia-Myalgia Syndrome", Journal of Rheumatology Supplement, vol. 23, br. 46, listopad 1996., str. 81 - 92. National Eosinophilia-Myalgia Syndrome Network, izjava o stavu, citat odob rio Gerald J. Gleich, Klinika i fondacija Mayo, 25. svibnja 2000. Frank Silvestri i John Massicot, EMS Lawsuits", National EMS Network Newsletter, vol II, izdanje 2, lipanj 2001., str. 6 John Robbins, The Food Revolution: How Your Diet CAn Help Save Your Life and Our World, Conari Press, Berkeley, Kalifornija, 2001., str. 335 Danny Penman, ,,GE-Of the top 100 economies 51 are multinational companies, the rest are countries", asopis BBC Tomorrow's VVorld, listopad 1998. L.R.B. Mann, D. Straton i W.E. Crist, The Thalidomide of Genetic Enginee ring", RE issue of So/7 & Health (Novi Zeland), kolovoz 1999.

40 41 42

16

17 18 19 20 21

MUDROST KRAVA I SVINJA" 1 Osobna komunikacija s Billom Lashmettom

4. POGLAVLJE - SMRTONOSNA EPIDEMIJA 1 2 3 4 5 6 7 Osobna komunikacija s Betty Hoffing Pria o Harryju Schulteu, VVCPO-TV 9, Vijesti u 23.00, Cincinnati, Ohio, 26. veljae 1998. Janet O'Brien, National EMS Network Newsletter, jesen 1997. Bruce Frendlich, National EMS Network Newsletter, jesen 1996. Sheldon Rampton i John Stauber, Trust Us, We're Experts, Jeremy P. Tarcher/ Putnam, NewYork, 2001. Barbara Deane, ,,Anatomy of an Epidemic", Reader's Digest, travanj 1991. Douglas L. Archer, zamjenik direktora, Center for Food Safety and Applied Nutrition, FDA, svjedoanstvo pred pododborom Odbora za kadrovske pos love i meduvladine odnose Zastupnikog doma, 18. srpnja 1991. Phillip A. Hertzman i drugi, The Eosinophilia-Myalgia Syndrome: The Los Alamos Conference", Journal of Rheumatology, vol. 18, br. 6, 1991., str. 867 -873 VVilliam Crist, Investigative report on L-tryptophan na www.biointegrity.org Laurie Garrett, Cenetic engineering flaw blamed for toxic death", Newsday, 14. kolovoza 1990., p. C-1 P. Raphals, Does medical mystery threaten biotech?" Science, vol. 249, br. 619, 1990. E.A. Belongia i drugi, ,,An investigation of the cause of the eosinophilia-myalgia syndrome associated with tryptophan use", The New England Journal of Medicine, 9. kolovoza 1990. Philip Raphals, EMS deaths: Is recombinant DNA technology involved?" The Medical Post, 6. studenog 1990. Osobna komunikacija s dr. med. Geraldom Cleichom. 4 5 6 7 3 4

MUDROST VJEVERICA, LOSOVA, JELENA, RAKUNA I MIEVA" 1 2 Osobna komunikacija s Howardom Vliegerom Gundula Meziani i Hugh Warwick, Seeds of Doubt" Udruga Tlo (VB), 17. rujna 2002. Steve Sprinkel, VVhen the Corn Hits the Fan", Acres, SAD, 18. rujna 1999. Hinze Hogendoorn, http://www.talk2000.nl/mice/talk-Extended.htm

5. POGLAVLJE - VLADA OD INDUSTRIJE, ZA INDUSTRIJU 1 2 3 Kurt Eichenwald i drugi, ,,Biotechnology Food: From the LAb to a Debacle", New York Times, 25. sijenja 2001. Michael Grunwald, Monsanto Held Liable for PCB Dumping", VVashington Post, 23. veljae 2002. Sheldon Rampton i John Stauber, Trust Us, VVe're Experts, Jeremy P. Tarcher/ Putnam, New York, 2001., str. 164 Bush Library, http://bushlibrarv.tamu.edu/research/find/foia/1999-0129F,html1999-0129-F Statement of Policy: Foods Derived from New Plant Varieties", Federal Register vol. 57, br. 104 22991, 29. svibnja 1992. Steve Druker, www.biointegrity.org Linda Kahl Jamesu Maryanskom, o dokumentu Federalnog registra State ment of Policy: Foods from Genetically Modified Plants", 8. sijenja 1992., www.biointegritv.org Louis J. Pribyl, ,,Biotechnology Draft Document, 2/27/92", 6. oujka 1992., www.biointegrity.org

9 10 11 12

13 14

292

293

Analysis of the Major Plant Toxicants" Edwina J. Mathevvsa predana Toxicology Section of the Biotechnology VVorking Group, 28. listopada 1991., www.biointegrity.org Samuel I. Shibko Jamesu Maryanskom, Revision of Toxicology Section of the Statement ofPolicy: Foods Derived from Genetically Modified PLants", 31. sijenja 1992., www.biointegrity.org Division of Food Chemistry and Technology and Division of Contaminants Chemistry, Points to Cosider for Safety Evaluation of Genetically Modified Foods: Supplemental Information", 1. studenog 1991., www.biointegrity.org Gerald B. Guest Jamesu Maryanskom, Regulation of Transgenic Plants - FDA Draft Federal Register Notice on Food Biotechnology", 5. veljae 1992., www.biointegrity.org David Kessler, FDA Proposed Statement of Policy Clarifying the Regulation of Food Derived from Genetically Modified Plants-DECISION", 20. oujka 1992., www.biointegrity.org

25 26

Murray Lumpkin Bruceu Burlingtonu, Rajice koje e pojesti Akron", 17. pro sinca 1992., www.biointegrity.org Albert Sheldon Jamesu Maryanskom, koordinatoru za biotehnologiju, Use of Kanamycin Resistance Markers in tomatoes", 30. oujka 1993., www.biointegrity.org Ricki Lewis, The Rise of Antibiotic-Resistant Infections FDA page", FDA Consumer magazine, rujan 1995., http://www.fda.gov/fdac/features/795_ antibio.html ,,Q&A: MRSA 'supervirusi'", BBC News online, 13. prosinca 2002., http: //news.bbc.co.uk/1/hi/health/2572841.stm Code of Federal Regulations, lan 21, par. 170.30(b) Osobna komunikacija s Jamesom Turnerom Michael Culbert, Medical Armageddon, C and C Communications, 1997. Marion Nestle, Food Politics: How the Food lndustry Influences Nutrition and Helath, University of California Press, Berkeley i Los Angeles, Kalifornija, 2002. Craig Canine, Hear No Evil", Eating Well, srpanj/kolovoz 1991. FDA Drug Review; Postapproval Risks 1976-85 United STates General Accounting Office (GAO) GAO/PEMD - 90 - 15, travanj 1990. Center for the Study of Drug Development, Boston, 1990. Michael Poilan, ,,Playing God in the Garden", The New York Times Sunday Magazine, 25. listopada 1998. Debora MacKenzie, Unpalatable Truth", New Scientist Special Report: Living in a GM VVorld, 1999. Laura Ticciati i Robin Ticciati, Genetically Engineered Foods: Are They Safe? You Decide. Keats Publishing, New Canaan, Connecticut, 1998., str. 1 3 - 1 4 U.S. to keep a closer watch on genetically altered crops", New York Times, 4. svibnja 2000. U.S. Rep. Kucinich terms new genetically engineered foods regs 'inadequate'", Kucinicheva izjava za tisak, 3. svibnja 2000. Biofood rules mean few changes for companies", Reuters, 3. svibnja 2000. Emily Gersema, FDA Opts against Further Biotech Review", Associated Pre ss, 17. lipnja 2003. Michael Grunwald, Monsanto hid decades of pollution in Alabama town", VVashington Post, 1. sijenja 2002., str. A01 Briar Tokar, Monsanto: A Checkered History", The Ecologist, ruj/list 1998., http://www.mindfully.org/lndustry/Monsanto-CheckeredHistoryOct98.htm EPA Memo Says Monsanto Fabricated Dioxin Data", The Milkvveed, veljaa, 1990. Micah L. Sifry, Food Money", magazin The Nation, 27. prosinca 1999., http: //www.thirdworldtraveler,com/Corporations/FoodMonev.html

10

11

27

28 29 30 31 32

12

13

14 James B. MacRae ml., Ured za menadment i budet, C. Boydenu Grayu, sav jetodavno vijee Bijele kue predsjednika Busha, FDA Food Biotechnoogy Policy", 21. oujka 1992., www.biointegrity.org 15 16 Eric Katz Johnu Gallivanu, Food Biotechnology Policy Statement", 27. ouj ka 1992., www.biointegrity.org Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe: How Genetic Engineering Is Changing What We Eat, How We Live, and the Global Politics ofFood, St. Martin's Press, New York, 2001., str. 322 SpeakerHastertCallsforEndof European Union's'Protectionist, Discriminatory TRade Plicies'", U.S. Newswire, 26. oujka 2003.

33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44

17

18 James Maryanski dr. Billu Murrayu, Proelniku direktorata za hranu, Kanada, The safety assessment of foods and food ingredients developed through new biotechnology", 23. listopada 1991., www.biointegrity.org 19 20 21 22 23 Andrea Baillie, Suzuki VVarns of Frankesein's Foods", CP Wire, 18. listopada 1999. ,,Expert Panel on the Future of Food Biotechnology", sijeanj 2001., http: //www.rsc.ca/foodbiotechnology/CmreportEN.pdf RobertJ. Scheuplein koordinatoru FDA Biotehnologije i drugima, Response to Calgene Amended Petition", 27. listopad 1993., www.biointegrity.org Carl B. Johnson Lindi Kahl i drugima, FlavrSavrTM tomato; significance of pending DHEE question", 7. prosinca 1993., www.biointegrity.org Fred Hines Lindi Kahl, FLAVR SAVR tomato"... ,,Pathology Branch's Remarks to Calgene Inc.'s Response to FDA Letter of June 29, 1993", www.biointegrity.org Arpad Pusztai, ,,Genetically Modified Foods: Are They a Risk to Human/Animal Health?" lipanj 2001.

45 46

24

294

295

47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60

Svjedoenje Roberta Cohena pred odborom FDA, 2. prosinca 1999. Gvvvnne Dyer, Frankestein Foods", Clobe and Mail, 20. veljae 1999., http: //www.netlink.de/gen/Zeitung/1999/990220d.htm Paul Elias, Biotech lobbvsts' clout grows in VVashington", Associated Press, 2. lipnja 2002. Speaker Hasatert Calls for an End of European Union's 'Protectionist, Discriminatory Trade Politics", U.S. Nevvsvvire, 26. oujka 2003. Eve Opening Job Svvitches: CEMA lndustry and U.S. Cov." Institut Edmonds, Mrea Trei svijet i prijatelji Molly Ivans, VVhite House '04 campaign 2004 early anlysis", Ft. Worth StarTelegram, 9. veljae 2001. Robert Cohen, Pelican Brief", www.notmilk.com Bili Lambrecht, Dinner at the Nevv Gene Cafe, str. 197 - 198 Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe, str. 139 Bili Lambrecht, Outgoing Secretary say Agency's Top Issue Is Genetically Modified Food", St Louis Post-Dispatch, 25. sijenja 2001. Hugh Warwick i Gunala Meziani, Seeds of Doubt, UK Soil Association, ru jan 2002. ,,GE crops - increasingly isolated as awareness and rejection grow", Greenpeace International, izvjetaj, oujak 2002. S. Branford, ,,Sow resistant", The Guardian, 17. travnja 2002 Charles Benbrook, Premium PAid for Bt Conr Seed Improves Corporate Finances VVhile Eroding Grower Profits", Benbrook Consulting Services, Sandpoint, Idaho, veljaa 2002 Brojka U.K. Soil Association, koja se sastoji od 3-5 milijardi dolara godinje za dodatne trokove farmi, 2 milijarde za izgubljena strana trita i 1 milijar du za trokove nesree sa StarLinkom Bili Lambrecht, Dinner at the Nevv Gene Cafe, str. 243 Sheldon Rampton i John Stauber, Trust Us, vVe're Experts, Jeremy P. Tarcher/ Putnam, NewYork, 2001., str. 182 Adam Jasser, U.S. says EU needs own Food and Drug Administration", Reu ters, 16. rujna 1999.

2 3

Mark Townsend, ,,Why is soya a hidden destroyer", Da/7y Express, 12. oujka 1999. Stephen R. Padgette i drugi, The Composition of Glyphosate-Tolerant Soybean Seeds Is Equivalent to That of Conventional Soybeans", The Journal of Nutrition, vol. 126, br. 4, travanj 1996. (Podaci su uzeti iz arhiva urnala, budui da nisu objavljeni) Rick VVeiss, Biotech Food Raises a Crop of Questions", VVasn/ngton Post, 15. kolovoza 1999., str. A1 J.D. Nordlee i drugi, Identification of a brazil nut allergen in transgenic soybeans", New England Journal of Medicine, vol 334, br. 11, 1996., str. 726 Louis J. Pribyl, ,,Biotechnology Draft Document, 2/27/92", 6. oujka 1992., www.biointegrity.org Statement of Policy: Foods Derived from New Plant VArieties", Dokument br. 92N-0139 Ministarstva za hranu i lijekove Osobna komunikacija s Jamesom Maryanskim GM-FREE Magazine, vol. 1, br. 3, kolovoz/rujan 1999. Allergies to Transgenic Foods - Questions of Policy", uredniki lanak, Nevv England Journal of Medicine, vol. 334, izdanje 11, 1996. SAP, 2000., br. 7, www.epa.gov/scipoly/sap/2000/february/foodal.pdf Carl B. Johnson, Memo on the draft statement of policy" 12/21/91", 8. sije nja 1992. Arpad Pusztai, ,,Genetically Modified Foods: Are They a Risk to Human/ Animal Health?" lipanj 2001, http://www.actionbioscience.org/biotech/ pusztai.html Osobni razgovor s Arpadom Pusztaijem

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

14 15

61

62 63 64

J.M.VVal, StrategiesforAssessmentand Identificiation of Allergenicity in (Novel) Foods", International Dairy Journal, vol. 8,1998., str. 422 16 UK Royal SOciety, ,,Genetically modified plants for food use and humanhealth-an update", veljaa 2002., str. 8, www.rovalsoc.ac.uk 17 Bili Freese, A Critique of the EPA's Decision to Re-Register Bt Crops and an Examination of the Potential Allergenicity of the Bt Proteins", pismo Prijatelja Zemlje EPA-i, 9. prosinca 2001. 18 Life-Theratening Foods" CBS News, 17. svibnja 2001., http:// www.cbsnews.com/now/story/0,1597,291992-412,00.shtml19 Jonathan Bernstein i drugi, Clinical and laboratory investigation of allergy to genetically modified foods", Environmental Health Prospectusm vol. 111, 2003. str. 1114-1121 Mare Kaufman, Biotech Corn Is Test Case for lndustry Engineered Food's Future Hinges on Allergy Study", Washington Post, 19. oujka 2001. Alan Rulis, Center for Food Safety and Applied Nutrition, za Sally Van VVert, AgrEvo USA Company, 29. svibnja 1998., www.cfsan.fda.gov/-acrobat2/ bnfL041.pdf

MUDROST TAKORA" 1 Rick VVeiss, Biotech Food Raises a Crop of Questions", Washington Post, 15. kolovoza 1999., str. A1 6. POGLAVLJE - KOCKANJE S ALERGIJAMA 1 Rajeev Syal, ,,GM soya milk gives children herpes, senior surgeon tells the Government", Sunday Telegraph, 1. kolovoza 1999.

20 21

296

297

22

VVilliam Ryberg, ,,Growers of biotech corn say they vveren't warned: StarLink tags appear to indicate it's suitable for human food products", Des Moines Register, 25. listopada 2000. Bili Freese, The StarLink Affair, Submission by Friends of the Earth to the FIFRA Scientific Advisory Panel considering Assessment of Additional Scientific Information Concerning StarLink Corn", 17. - 19. srpnja 2001. Mare Kaufman, ,,Cenetically Engineered Corn Cleared in 17 Food Reactions", Washington Post, 14. lipnja 2001. Assessment of Additional Scientific Information Concerning StarLink Corn", izvjetaj FIFRA Scientific Advisory Panel br. 2001 - 09, srpanj 2001. Biotech Firm Executive Says Genetically Engineered Corn Is Here to Stay", Knight Ridder/Tribune, 20. oujka 2001. Richard B. Raybourne, Development and USe of a Method for Detection of IgE Antibodies to Cry9C", FDA, 13. lipnja 2001. Mammalian Toxicity Assessment Cuidelines for Proetine Plant Pesticides", izvjetaj FIFRA Scientific Advisory Panel br. 2000 - 03B, 28. rujna 2000. FIFRA Scientific Advisory Panel (SAP), Otvoreni skup, 17. srpnja 2001. Masaharu Kavvata, ,,Dr. M. Kavvata: QuestionsCDCand EPA testingof StarLi nk and allergies", Renu Namjoshi, 28. lipnja 2001. Mare Kaufmann, EPA Rejects Biotech COrn as Human Food; Federal Tests Do Not Eliminate Possibility That It Could Cause Allergic Reactions, Agency Told", Washington Post, 28. srpnja 2001., str. A02 Mare Kaufmann, Biotech Corn Is Test Case For lndustry", Washington Post, 19. oujka 2001. Michael Hansen, ,,Bt Crops: lnadequate Testing", predavanje odrano na Universidad Autonoma, Chapingo, Meksiko, 2. kolovoza 2002. I. Bernstein i drugi, Immune responses in farm workers after exposure to Bacillus thuringiensis pesticides", Environmental Health Perspectives, vol. 107, 1999., str. 575 - 582 Svjedoenje Michaela Hansena: Possible Human Health HAzards of Genetically Engineered Bt Crops Presented to the EPA Science Advisory Panel, Arlington, VA, 20. listopada 2000. R. Vazquez i drugim Bacillus thuringiensis Cry1Ac protoxin is a potent systemic and mucosal adjuvant", Scandinavian Journal of lmmunology, vol. 49, 1999., 578-584. Joe Cummingsm Bacillus thuringiensis (Bt) toxin causes Allergy", 5. oujka 2000., www.purefood.org/ge/btcomments.cfm Joel E. Ream Monsantum Assessment og the In vitro Digestive Fate of Bac/7lus thuringiensis subsp. kurstaki HD-1 Protein", 23. oujka 1994., neobjavlje no istraivanje poslano EPA-i, EPA MEID br. 434392-01 Bili Freese, ,,A Critique of the EPA's Decision to Re-Register Bt Crops and an Examination of the Potential Allergenicity of Bt Proteins", prilagoeno

iz pisma Friends of Earth EPA-i, 9. prosinca 2001., www.foe.org/safefood/ comments.pdf 40 Evaluation of Allergenicity of Genetically Modified Foods , izvjetaj zdru enog strunog savjetovanja FAO/VVHO o alergenosti hrane proizvedene biotehnologijom, 22. - 25. sijenja 2001. H. Notebornm Assessment of the Stability to Digestion and Bioavailability of the LYS Mutant Cry9C Protein from Bacillus thuringiensis serovar tolworthy", neobjavljeno istraivanje koje je EPA-i poslao AgrEvo, EPA MRID br. 447343-05, 1998. Noteborn i drugi, ,,Safety assessment of the Bacillus thuringiensis insecticidal crystal protein CRYIA(b) expressed in transgenic tomatoes", u Engel i dr. (ur), American Chemical Society Symposium, serija 605, VVashington, str. 134-147, 1995. N.H. Fares i A.K. El-Sayed, Fine struetural ehanges in the ileum of mise fed on endotoxin-treated potatoes and transgenic potatoes", Natural Toxins, vol. 6, 1998., str. 2 1 9 - 2 3 3 Gendel, The use of amino acid sequence alignments to assess potential allergenicity of proteins used in genetically modified foods", Advances in Food and Nutrition Research, vol. 42, 1998., str. 45 - 62 G.A. Kleter i A.A.C.M. Peijnenburg, Screeningof transgenic proteins expressed in transgenic food crops for the presence of short amino acid sequences indentical to potential, IgE-binding linear epitopes of allergens", BMC Struetu ral Biology, vol. 2, 2002., str. 8 - 1 9

23

24 25 26 27 28 29 30 31

41

42

43

44

45

32 33 34

NESTALI PILII" 1 ,,GM safety tests 'flavved'", BBC News, 27. travnja 2002., http://news.bbc.co.uk/ hi/english/sci/tech/newsid_1954000/1954408.stm 7. POGLAVLJE - PRITISAK NA MEDIJE 1. Osobna komunikacija s Jane Akre 2. Robert Cohen, Milk, the Deadly Poison, Argus Publishing, Englewood Cliffs, Newjersey, 1998. 3. Can two reporters take on Murdoch and VVin" The Independent (London), 14. rujna 1999. 4. Samuel Epstein i Pete Hardin, Confidential Monsanto Research Files Dispute Many bGH Safety Claims", The Milkweed, sijeanj 1990 5. Milk, rBGH, and Cancer", Rachel's Environment and Health Weekly, br. 593, 9. travnja 1998. 6. BGH Bulletin, Target Television Enterprises Inc., http://www.foxbghsuit.com/ 7. Osobna komunikacija sa Steveom VVilsonom 8. ,,Growth Hormones VVouId Endanger Milk", lanak vanjskog suradnika, Los Angeles Times, 27. srpnja 1989.

35

36

37 38

39

298

299

9. Sheldon Rampton i John Stauber, Trust Us, We're Experts, Jeremv P. Tarcher/ Putnam, New York, 2001. str. 164 10. Samuel Epsteinm FDA Is Ignoring Dangers of Bovine Growth Hormone", pismo urednicima, Austin American Statesman, 2. lipnja 1990. 11. U.S. Newspapers Present Biased'View of Biotech", News Releasem 29, trav nja 2002., http://www.organicconsumers.org/corp/usnewsbias043002.cfm 12. Mae-VVan Ho i Jonathan Matthews, Suppressing Dissent in Science with CM Foods", http://www.mercola.com/2001/mar/14/gm_foods.htm 13. Osobna komunikacija s Billom Lashmertom 14. VVho's Afraid of Monsanto? Britain's Best-Loved Newsagents Bend to History of Intimidation", izjava za tisak, Ecologist, 26. listopada 1998. 15. Recvcled Ecologv", SchNevvs, izdanje 185, 2. listopada 1998., http:// www.schnews.org.uk/archive/news185.htm 16. Paul Brown, Printers pulp Monsanto edition of Ecologist", The Guardian, 29. rujna 1998. 17. The Monsanto Files: Can We Survive Cenetic Engineering?" Ecologist, vol. 28, br. 5, rujan/listopad 1998. 18. Center for Ethics and Toxics, www.cetos.org 19. Charles Benbrookm Evidence of the Magnitude and Consequences of the Roundup Ready Sovbean Yield Drag from University-Based Varietal Trials in 1998", Ag BioTech InfoNet Technical Paper broj 1, 13. srpnja 1999., http: //www.biotech-info.net/RR yield_drag98.pdf 20. Mare Lappe i Britt Bailey, Against the Grain: Biotechnology and the Corporate Takeover ofYour Food, Common Courage Press, Monroe, Maine, 1998., p.76 21. Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe: How Genetic Engineering Is Changing What We Eat, How We Live, and the Global Politics ofFood, St. Martin's Press, NewYork, 2001. str. 77 22. Becky Coldburg, ,,Preliminary Research Results Preented during the Monarch Research Symposium", Environmental Defense Fund, NewYork, 2. stude nog, 1999., http://www.biotech-info.net/symposium report.html 23. Carol Kaesuk Yoon, N o Consensus on the Effects of Engineering on Corn Crops", New York Times, 4. studenog 1999. 24. Sheldon Rampton i John Stauber, Trust Us, We're Experts, Jeremy P. Tarcher/ Putnam, New York, 2001., str. 1 8 6 - 1 8 7 25. Carol Kaesuk Yoon, VVhat's Next for Biotech Crops? Questions", Nevv York Times, 19. prosinca 2000. 26. Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe, str. 267 27. Michael Pollan, The Great Yellow Hope", New York Times, 4. oujka 2001., 6. poglavlje, str. 15

29. Greenpeace zahtijeva da se lane biotehnoloke reklame uklone s TV, pis mo, 9. veljae 2001. 30. Miljenje o Zlatnoj rii dao je Benedikt Haerlin, http://archive.greenpeace.org/ -geneng/highlights/food/bennv.htm 31. Grains of Delusion", zajedno objavili BIOTHAI (Tajland), CEDAC (Kambo da), DRCSC (Indija), GRAIN, MASIPAG (Filipini), PAN-Indonezija i UBINIC (Banglade), veljaa 2001., www.grain.org/publications/delusion-en.cfm 32. Vitamin Angel Alliance, http://www.vitaminangelalliance.com/vitamina.html 33. KristiCoale, Mutantfood", Salon, 12. sijenja 2000., http://archive.salon.com/ news/feature/2000/01/12/food/ 34. Robert S. Greenberger, ,,Motley Group Pushes for FDA Labels on Biofoods", The Wall Street Journal, 18. kolovoza 1999. 35. Rick VVeiss, ,,Next Food Fight Brewing Is Over Listing Genes on Labels", Washington Post, 15. kolovoza 1999., str. A17 36. Osobna komunikacija sa Stevenom M. Drukerom 37. Steven M. Druker, http://www.bio-integrity.org/report-on-lawsuit.htm 38. James VValsh, Brave New Farm", Time, sijeanj 1999. 39. Osobna komunikacija s Laurom Ticciati 40. http://www.voteyson27.com 41. VVilliam K. Jaeger, Economic ISsues and Oregon BAHot Measure 27: Labeling of Genetically Modified Foods", Oregon State University Extension Servi ce, listopad 2002. 42. Bili Lambrecht, Dinner at the Nevv Gene Cafe, str. 251 43. Steven Druker, pismo guverneru Johnu A. Kitzhaberu, dr. med., 10. listopada 2002., http://ngin.tripod.com/121002b.htm 44. Pauletter Pyle, Andy Anderson i Terry VVitt, Pismo u ime organizacije Oregonians for Food and Shelter, 12. rujna 2002. 45. Michelle Cole, Bili would restrictfood-label regulation", Oregonian, 12. trav nja 2003. 46. John Vidal, Biotech food giant wields power in VVashington", The Guardian, 18. veljae 1999. 47. Svi citati Ignacia Chapele i Fernanda Ortiza Monasterija zasnovani su na osobnoj komunikaciji s Ignaciom Chapelom, osim ako nije drukije specifici rano. 48. Paul Brown, The Guardian, 19. travnja 2002., http://www.guardian.co.uk/ gmdebate/Storv/0,2763,686955,00.html 49. Seeds of Trouble", BBC, 7. sijenja i 14. sijenja 2003. 50. Mark Henderson, Attack on safety of GM crops was unfounded", London Times, 5. travnja 2002. 51. Paul Elias, Corn Study Spurs Debate over Corporate Meddling in Academia", Associated Press, 18. travnja 2002.

c >
z

28. GE rie is fool's gold", Greenpeace, http://archive.greenpeace.org/-geneng/ highlights/food/goldenrice.htm

300

301

52. C.J.Yoon, Journal Raises Doubts on Biotech Study", New York Times, 5. trav nja 2002. 53. George Monbiot, The Fake Persuaders: Corporations are Inventing People to Rubbish Their Opponents on the Internet", The Guardian, 14. svibnja 2002., www.monbiot.com 54. George Monbiot, The covert biotech war", The Guardian, 19. studenog 2002., www.monbiot.com 55. Paul Brown, ,,Mexico's vital gene reservoir polluted by modified maize", The Guardian, 19. travnja 2002. 56. Charles Clover, VVorst ever' GM Crop Invasion", Daily Telegraph, VB, 19. trav nja 2002. 57. Ronnie Cummins, ,,Exposing Biotech's Big Lies", BioDemocracy News br. 39, svibanj 2002., www.organicconsumers.org PROMIJENJENI MIEVI" 1 2 3 Hinze Hogendoorn, http://www.talk2000.nl/mice/talk-Extended.htm Steve Sprinkel, VVhen the Corn Hits the Fan", Acres SAD, 18. rujna 1999. Gundula Meziani i Hugh Warwick, Seeds of Doubt" Udruga Tlo (VB), 17. rujna 2002.

12

John Robbins, The Food Revolution: How Your Dlet Can Help Save Your Life and Our World, Conari Press, Berkeley, Kalifornija, 2001., str. 346

UDAN DOGOVOR" 1 EU's Nielson blasts U.S. 'lies' in GM food row", Reuters, 20. sijenja 2003., http://ngin.tripod.com/200103d.htm 9. POGLAVLJE - TO MOETE UINITI 1 Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe: How Genetic Engineering Is Changing What VVe fat, How We Live, and the Global Politics ofFood, St. Martin's Press, NewYork, 2001. str. 293 "Myths About VVorld Hunger: Myth 1: Not Enough Food to Go Around", Stop Hunger Now, http://www.stophungernow.org/hunger facts.html "Agriculture: Towrds 2015/30", Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedi njenih Naroda, 24. srpnja 2000. Robert Shapiro, The VVelcome Tension of Technology: The Need for Dialogue about Agricultural Biotechnology", Center for the Study of American Business, CEO Series 37, veljaa 2000. John Robbins, The Food Revolution: How Vour Diet Can Help Save Your Life and Our World, Conari Press, Berkelev, Kalifornija, 2001., str. 341 Dorothy Mclaughlin, Fooling with Nature, Silent Spring Revisited", PBS, http: //www.pbs.org/wgbh/pages/frontline/shows/nature/disrupt/sspring.html Dominic Rushe. Major UK Grocery Chain Bans Aspartame over Brain Tumor Concerns", The Sunday Times (London), 25. listopada 1999., http: //www.sundaytimes.co.uk Carol Baxter, Readin, 'Riting and rBGH"m Healthwell, http:// www.healthwell.com/delicious- online/D Backs/Sep 97/gl.cfm?path=hw

2 3 4

5 6 7

8. POGLAVLJE - PROMJENA VAE PREHRANE 1 2 3 4 5 6 7 8 9 ,,A different kind of school lunch", Pure Facts, Feingold Association of the United States, listopad 2002., http://www.feingold.org/newsletter1.html Barbara Reed Stitt, Food and Behavior, A Natural Connection, Natural Press, Manitowoc, VVisconsin, 1997. Osobna komunikacija s Gregom Britthauerom Osobna komunikacija s Barbarom Reed Stitt Osobna komunikacija sa sestrom Luigi Frigo Bili Scanlon, Food has big effects on health", Rocky Mountain News, 13. pro sinca 2002. Tara VVomerslev, Food Colouring Cause 1 in 4 Temper Tantrums, Claims British Study", The Scotsman, 25. listopada 2002. Ronnie Cumminsm Frankencorn Fight: Cautionary Tales", BioDemocracy News, br. 37, svibanj 2002., www.organicconsumers.org Bili Lambrecht, Dinner at the New Gene Cafe: How Genetic Engineering Is Changing What We Tat, How We Live, and the Global Politics ofFood, St. Martin's Press, NewYork, 2001., str. 5 Genetically Modified Organisms, Public Issues Project, http://www.geopie.cornell.edu/gmo.html Ken Roseboro, Manufacturers face GMO challenges with minor ingredients", Non-GMO Source, rujan 2002.

EPILOG 1 Michael Meacher, Are GM crops safe? VVho can say? Not Blair", The Inde pendent, 22. lipnja 2003. 2 "The Case for A GM-Free Sustainable VVorld", Independent Science PAnel, 10. svibnja 2003., www.indsp.org

10 11

303

O PISCU
Jeffrev M. Smith djeluje na podruju genetski modificirane (CM) hra ne gotovo deset godina. Radio je za neprofitne i politike skupine koje se bave tom temom, a 1998. kandidirao se za ameriki Kongres kako bi povisio svjesnost javnosti o zdravstvenim i ekolokim uinci ma te hrane. Smith je predloio donoenje zakona kojima bi se GM hrana uklonila iz kolskih obroka, kako bi se zatitila djeca koja su najizloenija riziku od potencijalnih uinaka na zdravlje; predloio je i donoenje zakona kojim bi se farmeri zatitili od unakrsnog op raivanja CM usjeva. Kasnije je postao potpredsjednik marketinga laboratorija za detekciju CMO. Smith je drao brojna predavanja, govorio na konferencijama, a citirali su ga u lancima diljem svijeta. Prije no to je poeo raditi na ovom podruju, bio je pisac, edukator i glasnogovornik neprofit nih organizacija, zastupajui zdravlje, zatitu okolia i osobni razvoj. Ova knjiga, koju je napisao nakon to je napustio industriju, kombi nira Smithovu strast prema tim podrujima s njegovim velikim zna njem o rizicima i zatakavanjima koja prate genetski modificiranu hranu. Smith je osniva i direktor Instituta za odgovornu tehnologiju. Magistrirao je iz poslovne administracije, i sada ivi sa suprugom u lovvi.

307

BILJEKA PISCA:
Ne elim omalovaavati mnoge vrijedne, kompetentne ljude iz FDA i drugih dravnih institucija SAD-a. Kao to su demonstrirali znanstvenici FDA ije su preporuke za obaveznim etiketiranjem ignorirane, mnogi savjesni dravni slubenici prisiljeni su raditi po pravilima koja nisu utemeljena na znanosti i ne slijede najbolje inte rese javnosti.

You might also like