Repetitorij Struja i Elekmag

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Essert, Grilec, Žilić:

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
- fizikalne osnove Ver. 1.0 – priprava (nije za objavljivanje)

Zagreb, 2006.

SADRŽAJ 1. ELEKTROSTATIKA ....................................................................................... 9 1.1. Struktura materije............................................................................................... 9
1.1.1. 1.1.2. Elementarni naboj ...................................................................................................11 Električna svojstva tvari.................................................................................. 12 Polarizacija i influencija ................................................................................... 16 Gustoća električnog toka ................................................................................. 18 Homogeno električno polje .............................................................................. 18 Coulombov zakon................................................................................................. 19

1.2.

Električno polje naboja..................................................................................... 13

1.2.1. 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4.

1.3. 1.4. 1.5.

Električni potencijal .......................................................................................... 19 Električni kapacitet ........................................................................................... 21 Kondenzator ...................................................................................................... 22
Spojevi kondenzatora....................................................................................... 23 Serijski spoj....................................................................................................... 24 Paralelni spoj ...................................................................................................... 25 Mješoviti spoj..................................................................................................... 26 Energija nabijenog kondenzatora .................................................................. 27 Prirodni kondenzator........................................................................................ 29 Električno polje naboja ................................................................................... 30 Test naboj u električnom polju....................................................................... 31 Elektroskop ........................................................................................................ 32 Kapacitet pločastog kondenzatora................................................................ 32 Prirodni kondenzator........................................................................................ 33

1.5.1. 1.5.2. 1.5.3. 1.5.4. 1.5.5. 1.5.6.

1.6.

Appleti................................................................................................................ 30

1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 1.6.4. 1.6.5.

1.7. 2.

Zadaci ................................................................................................................. 34

ISTOSMJERNA STRUJA ............................................................................. 37 2.1. Električni napon................................................................................................ 37 2.2. Električni izvori................................................................................................. 38 2.3. Električna struja ................................................................................................ 40 2.4. Električni otpor ................................................................................................. 40
2.4.1. Promjena otpora s temperaturom .................................................................. 41

2.5. 2.6.

Ohm-ov zakon................................................................................................... 43 Kirchhoff-ovi zakoni ........................................................................................ 44
I. Kirchhoff-ov zakon....................................................................................... 45 II. Kirchhoff-ov zakon .................................................................................... 46 Serijski spoj otpora ......................................................................................... 47 Paralelni spoj otpora......................................................................................... 48

2.6.1. 2.6.2.

2.7.

2.7.1. 2.7.2.

Spajanje električnog otpora u strujnom krugu............................................. 47

2.8. 2.9.

2.9.1. 2.9.2. 2.9.3.

Električna struja u ioniziranom plinu............................................................ 50 Elektrokemijske pojave .................................................................................... 52
Faraday-evi zakoni elektrolize....................................................................... 52 Primarni elementi .............................................................................................. 53 Sekundarni elementi......................................................................................... 55

. 70 Appleti .......7......................... 2...........6.....4........................ RC-krug..................... 3............................ 62 Spojevi električnih izvora.......................................... 3.. 3....................... 58 Složeni strujni krug ..........17........................................................11............. 2.2............................2...... 3..............................................................................4...... 73 Ohmov zakon ...................................................... 2...................3.................. 59 Realni naponski izvori ........3................................ Mjerenje struje..17.................1...................................... 111 PRIJELAZNE POJAVE................................. Elektromagnetska indukcija ................................................. ampermetar................................................................................................................... Energija magnetskog polja .......................... 2......................8......................13................17............... 75 Paralelni spoj otpora..............17............9....9..12...................... Zadaci..............................................................8....................................................................14................................... 2............4.............. 3.............. 3.....................................2....................... 3..................... 3............. 3...... 108 3.............17............ 2.............. 113 4 .................................... 98 3............................................. 81 3. 85 Magnetska histereza .2...................... 2...................2....................17................................................................................ Zadaci................................................................ 73 Jednostavni strujni krug . 4.....................10..................................................... 113 4............................. 89 Magnetski krug...................9...................... 2........................ 92 Sila na vodič kojim teče struja..............3............ Appleti ...... 81 3.................10........... 2.......2............................ 66 Mjerni instrumenti: voltmetar....................... 3....................................7................1...... 75 Serijski spoj otpora....................................... ommetar .............. 61 Vanjska karakteristika realnih izvora .......6................................102 Izmjenično magnetiziranje željeza ............. 67 Rad i snaga istosmjerne struje .........9......................................................................1................... Magnetsko polje ravnog vodiča ..................3........ 2..............................6.....8................................................ 3...................................... 3...............................3.................7.......................................................6....................13.................................... 2.....17.................... Magnetske veličine. napona i otpora..............................106 Naboj u magnetskom polju .................................. 83 3..........................1........... Magnetsko polje...................1.................................................................. 92 Sila na gibljivi naboj .................................................. 3...... 94 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja......................... 3..1.......... 2.......108 Faraday-ev zakon ......109 Lennz-ovo pravilo.......................15.... 73 Mjerenje napona...............................9..... 101 Međuindukcija ........6...... struje i snage u strujnom krugu ..1... Zakon protjecanja ................ 90 Djelovanje magnetskog polja....18.......... 3........ 76 2...................................1.................................................... 82 3..............................105 Privlačna sila magneta .....................................................................16.......... 74 Multimetar ......... 96 Lenz-ovo pravilo... 2.......................................................................100 Samoindukcija . 76 Kirchhoff-ovi zakoni..................................... 78 MAGNETIZAM ............................................. 2...............................................1.................... 3................................................................................................. 110 3.......................................................................................... 57 Realni jednostavni strujni krug .......5... Jednostavni strujni krug .......7........... 63 2.....................2............. 104 3.......................................................................................................7.....108 Lorentz-ova sila .................................................17.............................................5............13.................2.........ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2..... 2......................................................

......................................... 4............... 130 5......................154 5...........................................4.. 5..................................................2.........6........................................................................ 161 Snaga trofaznog sustava ............................7................. 4.......................................................................................... 4.... 5............2..........1........................................... 4.............................. 5........................5.............................2.........2................. 5.7.....................4.....................................................................................1. 5.. 115 Energija svitka........................ 141 5... 5.............................................. 113 Nabijanje (punjenje) kondenzatora ............134 Faza i razlika faza.....................2...........1...................2................................ Predočavanje izmjeničnih veličina .... 5...........................138 Fazni pomak u vektorskom prikazu ..................... 5............................................... 5....2................................. 157 Trokut snaga ..............1..5..................7.. 123 RC-krug................... 5... Zadaci ...... 4. 5...................142 Kapacitet u krugu izmjenične struje ....................................1........................................................................................................................................5...124 4...........................................................................3..2.......... Harmonijski oblik ................. Trofazni sustav............ 4......................................................................145 Serijski RL ....1............................................5................................. Appleti................................ 113 Energija na otporu ......................................1............. 5..... 4..............................8........1..............6............3........................ 126 IZMJENIČNE STRUJE ................................163 Kombinacija R...123 RL-krug ............ 138 5......5. L i C u krugu izmjenične struje.......1..................8................ 117 Iskapčanje RL – kruga...............1..........143 Induktivitet u krugu izmjenične struje .........................................124 Elektromagnetski oscilirajući krug ...... 4...............5............................153 Paralelni RLC – krug ........ Spojevi R..................................136 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima .............. Energija nabijenog kondenzatora ................................... 116 4.........4.... 5....... 116 Ukapčanje RL – kruga..... 147 5................ 131 Srednja i efektivna vrijednost .....................................................Sadržaj ________________________________________________________________________ 4..................2................1............ 5. 5.........1........1...............................3.......... RL-krug ......... 5....152 Paralelni RC – krug .1.2.........1... 4.. 119 Elektromagnetski valovi .....................2...2............................3.............................1....158 Naponi i struje u spoju zvijezda...................................................................4.............................................................................................................3..............2..........................................4........150 Paralelni RL – krug....................................... 121 Appleti.......4......6.... 142 Otpor u krugu izmjenične struje................................................148 Serijski RC – krug . 118 4..162 Električni elementi u krugu izmjenične struje ................................................................................................................1............................................. 4..... 163 5................. 5.........149 Serijski RLC –krug ............................................................2.....................krug..................... 5 ..7.... Frekvencija i kružna frekvencija.........................................3..........4........................... 4............4. 129 5....3................ Elektromagnetski oscilirajući krug .......... 160 5.........................................................................3.....1............................................. L i C u krugu izmjenične struje......8.........................4.........................3........................................................................ 114 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora ....... 161 Naponi i struje u spoju trokut ..3...............................3.............................................................2............. 5.................2..... Jednostavni krug izmjenične struje............164 5........ 5....................................... 155 Snaga izmjenične struje i faktor snage...3........ Rezonancija.................................6................................ 5...4.

......... 7................ Zadaci.... 169 Literatura.....................................9...................................................... 171 Stvarno kazalo .........................WEB-adrese applet-a ........... 173 6 .......................................................................... 165 Dodatak ........................................................................................... 6..........ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 5...................... 8...................

Iako postoje applet-i za mnoga područja fizike (i ne samo nje). Z. dok nam uzrok i bit zakona ostaju skriveni. Namijenjen je ponajprije studentima Fakulteta strojarstva i brodogradnje.Sadržaj ________________________________________________________________________ PREDGOVOR Ovaj udžbenik iz područja elektrotehnike. Svako poglavlje uključuje i niz zadataka s rješenjima. magnetizam. Oni su prisutni ponajviše zahvaljujući računalima i različitim edukacijskim programima. ovaj udžbenik može poslužiti i strojarskim stručnjacima u njihovoj svakodnevnoj praksi. god. svi prikupljeni applet-i prilagođeni su našim prilikama (za slučaj da u nastavi nema mogućnosti korištenja Interneta i/ili da korisnici ne znaju engleski). a drugi njihovu primjenu u tehničkoj praksi. ali može korisno poslužiti i drugima. kako bi lakše svladali predmet ELEKTROTEHNIKA na studiju. 7 . od mjeriteljstva do automatskog vođenja proizvodnih procesa. programima. Gradivo je podijeljeno u pet poglavlja koji obuhvaćaju osnovna elektrotehnička područja: elektrostatika. uključuje u sebi dva pojma. Valter: "Osnove elektrotehnike". u ovom radu pokušalo se prikupiti najbolje uzorke za područje fizikalnih osnova elektrotehnike. Temeljna značajka takvih programa je interaktivnost i usmjerenost na fizikalne modele. koja se uči u fizici. Poštujući autorska prava. Essert. želi pomoći studentima obnoviti srednjoškolsko znanje elektrotehnike. Kvalitetan prijenos znanja traži danas i nove alate. fizike. manje značajan. Upoznati fizikalni zakon najčešće znači opisati posljedice njegova djelovanja. a praktičnu orjentaciju interaktivnim applet-ima na CD-u zahvaljuje diplomskom radu Valentine Franković. istosmjernu struju.) postali osnovna nastavna pomagala. Pisani su u besplatnom Java okruženju pa su već od samih početaka (oko 1995. nego o 'kako'. Matematički aparat kojim se u teoriji služimo i instrumenti kojima mjerimo ovise dakako o dubini naših proučavanja. Budući da su mnoge tehnologije u strojarstvu usko vezane uz elektrotehniku. Gradivo izneseno u ovom udžbeniku koristi matematički aparat primjeren srednjoškolskoj matematici. čije se discipline znatno isprepleću.dobivanje numeričkog ili grafičkog rezultata. prof. u takvim je metodama. Računala i programi omogućuju da korisnik više razmišlja o tomu 'što' i 'zašto'.. Elektrotehnika i strojarstvo dva su vrlo bliska znanstvena područja. Pojam elektrotehnika. Prvi je upoznavanje osnovnih fizikalnih zakona o elektricitetu i magnetizmu. Java applet-i su popularni programi koji nude sve nabrojeno i danas su zahvaljujući Internetu dostupni na mnogim sveučilištima i školama. prijelazne pojave i izmjenične struje. SNL Liber 1991. Sam izračun . za provjeru naučenog gradiva. Udžbenik koristi većinu gradiva obrađenog u rasprodanom izdanju udžbenika M.

.

U tumačenju električnih i magnetskih pojava polazi se od poznavanja strukture materije i njezinih električnih svojstava. a to su električne i magnetske sile. pa se to stanje prostora naziva električnim poljem. Svaki atom sastavljen je od jezgre i omotača (slika 1-1). U prostoru oko statičkih naboja zbivaju se električne pojave. Smjese su sastavljene od različitih elemenata i spojeva. Spoznat ih se može preko njihovih vanjskih manifestacija. Struktura materije Poznato je da se materija sastoji od tvari u čistom stanju i od onih u obliku smjesa. Složene pak tvari nastaju spajanjem elemenata.1. a oni u usmjerenom gibanju nazivaju se električnom strujom. Dio koji se bavi izučavanjem pripada prirodnim znanostima i čini njezinu fizikalnu osnovu. Danas je poznato 105 elemenata. Elektrostatika opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko mirujućih električnih naboja. Ta se svojstva pripisuju postojanju električnih naboja u osnovnoj strukturi svake tvari.ELEKTROSTATIKA Elektrotehnika kao znanost i ljudska djelatnost bavi se izučavanjem i primjenom električnih i magnetskih pojava. . promjera 5. Najsitnije su čestice elementa koje još predstavljaju element atomi. U njemu se pored električnog javlja i magnetsko polje. neutroni i ostale čestice. Električni naboji mogu u prostoru mirovati ili biti u pokretu. a najveći je atom cezija.3 10-10 m. Čiste tvari mogu biti jednostavne i složene. Električni naboji mogu se smatrati svojevrsnim elementarnim česticama. Za cjelovitu spoznaju prisutnosti djelovanja električnih naboja pored položaja u strukturi materije potrebno je poznavati i osobitosti prostora oko njih. Oko jezgre atoma kreću se velikim brzinama elektroni tako da čine omotač oko nje. Jednostavne se nazivaju kemijskim elementima. a dio koji se bavi primjenom u korisne i praktične svakodnevne svrhe čini nadgradnju i pripada tehničkim znanostima. Naboji u gibanju mogu imati različite smjerove. jer se nikakvim kemijskim postupkom ne daju razložiti na jednostavnije. Svi atomi izgrađeni su od elementarnih čestica. Naboji u mirovanju nazivaju se statički naboji. 1. a njihovu građu utvrdili su fizičari E. Veličina svih ostalih atoma kreće se u spomenutim granicama. a time i 105 različitih vrsta atoma. To su protoni. Rutherford i N. imaju potpuno nova svojstva i nazivaju se spojevi. prostora u kojem se izražavaju njihove manifestacije. Najmanji među njima je atom vodika i može ga se zamisliti kao kuglicu promjera 2 ·10-10. Bohr. djelićima materije i nosiocima njezinih električnih svojstava. U središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnute su elementarne čestice koje čine njegovu jezgru. Djelovanje naboja u prostoru tumači se električnim poljem koje svaki naboj stvara u svom okolišu. a zajednički se naziva elektromagnetskim poljem. U prostoru oko naboja u gibanju odvijaju se uz električne i magnetske pojave.

Dimenzije elektrona i protona nije moguće pouzdano odrediti. Pri raspadanju pretvaraju se jedne u druge. Između protona i elektrona. dosta su nestabilne i brzo se raspadaju. međutim. litija tri protona i tri elektrona itd. jer ga u prirodi nema manjeg. masu i naboj. 92 protona i 92 elektrona. odnosno jedinici atomske mase. pozitron. Bez značenja su za električne pojave. neutrona i ostalih čestica u jezgri djeluju vrlo jake sile koje ih drže na okupu. Sastav atoma Količina naboja koju posjeduje elektron i proton označuje se kao elementarni naboj. Masa protona približno je jednaka jedinici atomske mase. Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. odnosno broju elektrona u omotaču. Neki jednostavniji primjeri modela atoma prikazani su na slici 1-2. ali se razlikuju u masi zbog različitog broja neutrona. već je moguće u određenim uvjetima vidjeti i snimiti trag koji one ostavljaju pri prolazu kroz određena sredstva. Gibanje elektrona u atomu ima složen karakter. Ta rotacija naziva se elektronski spin. Ostale čestice u jezgri kao npr. Tako atom vodika kao najjednostavniji ima jedan proton u jezgri i jedan elektron u omotaču. atom vodika. omotač elektroni naboj atom jezgra protoni neutroni naboj ostale čestice Slika 1-1. mezon. Takvi atomi se nazivaju izotopi. 10 . To su nuklearne sile. Oni pritom imaju isti atomski broj jer posjeduju isti broj protona. Atom helija ima dva protona i dva elektrona. što znači da svaki atom sadrži jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja i promatrano izvana električki je neutralan. ali suprotnog predznaka. Protoni su elementarne čestice koje posjeduju naboj jednak po veličini naboju elektrona. jer te čestice nemaju oštre granice. vladaju električne sile koje zajedno s nuklearnim drže atom jednom cjelinom. Iz tih tragova moguće je odrediti njihovu brzinu. odnosno mase koju ima najmanji atom. a masa im je približno jednaka masi protona. neutrino i hiperon pojavljuju se samo povremeno. energiju. Nije ih moguće ni vidjeti. jer oni pored gibanja u omotaču istovremeno rotiraju i oko vlastite osi. U normalnim uvjetima broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri. Atomi različitih elemenata međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri. Neutroni nemaju električnog naboja. Masa elektrona je oko 1836 puta manja od jedinice atomske mase.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Elektroni su elementarne čestice koje posjeduju negativni električni naboj. Najsloženiji atom je izotop urana U koji ima 146 neutrona. Između protona. Uz to se mijenja i položaj omotača u odnosu na jezgru.

fizičar R. jednima je dogovorno pridodan naziv 'pozitivni' (kod protona). dok jezgre svih ostalih atoma pored protona sadrže i neutrone. Proton je čvrsto vezan u jezgri i pojavljuje se slobodan samo u reakcijama među jezgrama. jer se u procesu ionizacije atoma može osloboditi veze s jezgrom. U tim reakcijama dolazi do fizičke transformacije jezgre. a traju vrlo kratko. Takav se atom nalazi u normalnom stanju.A. N. Elektroni u ljuskama bližim jezgri imaju energiju manju od onih u udaljenijim ljuskama. Njegovo sudjelovanje u električnim pojavama je stoga aktivnije. n-neutron) Te se ljuske prema svojem redoslijedu označavaju slovima K. 11 .Elektrostatika ________________________________________________________________________ Jedino je jezgra atoma običnog vodika bez neutrona. Oni nastoje zaposjesti putanje koje odgovaraju najnižoj energetskoj razini i popunjavaju ljuske bliže atomskoj jezgri. S obzirom na sadržaj energije pojedinih elektrona u atomu. p-proton. P i Q. a izražava se u ampersekundama [As] ili kulonima [C]. pri čemu se ljuska najbliža jezgri označava s K. njihov naboj je po apsolutnom iznosu jednak i iznosi: Q0 = 1. dakle. 1. M. Elementarni naboj U prirodi. a najudaljenija s Q. a unutrašnje do 2 n2. a drugima 'negativni' (kod elektrona). L. a treći dvije ljuske. postoje dvije vrste elementarnih naboja. L e p e p K n p n e p n e 1 vodik 1 H helij He litij Li Slika 1-2 Modeli jednostavnih atoma (e-elektron. Na slici 1-2 prva dva atoma imaju jednu. elektroni se mogu u omotaču raspodjeliti u 7 ljusaka ili ovojnica.Millikan. gdje je n broj ljuske računajući od jezgre. Elektron u normalnim uvjetima postoji i slobodan.1. nuklearnim reakcijama. O. Vanjska ljuska sadrži najviše do 8 elektrona. Iako je masa protona veća od mase elektrona.1. Svi elektroni u omotaču nemaju jednaku energiju. Elektroni u atomu mogu posjedovati samo određenu konačnu količinu energije i gibati se putanjama određenim njihovom energijom.6 ⋅10 −19 [As ] ili [C ] Veličinu elementarnog naboja utvrdio je 1917.

1. To su kruti vodiči. Ako međutim u atom uđe jedan elektron i time ukupni negativni naboj elektrona postane veći od ukupnog pozitivnog naboja protona. Pri tom vezivanju javlja se veliki broj slobodnih elektrona koji se lako stavljaju u gibanje i pritom nailaze na razmjerno mali otpor u kristalnoj rešeci. pri čemu elektroni mogu primiti toliko energije da mogu promijeniti ljusku i prijeći u ljuske dalje od atomske jezgre. postiže se njegovo uzbuđeno stanje. ionima se smatraju električki nabijeni atomi ili njihove skupine. Atom izvana više nije neutralan. Ako iz atoma izleti jedan elektron. Električna svojstva tvari Pokretljivost elektrona.2. Dok negativni naboj u normalnim uvjetima može biti prisutan ili kao naboj elektrona ili kao naboj negativnih iona. on postaje negativni ion (slika 1-3). U njih se ponajprije ubrajaju metali i njihove legure. atom e e atom pozitivni ion negativni ion Slika 1-3 Ionizacija atoma Svaka kemijska veza među atomima osniva se na razmjeni elektrona među njima. a zbog prevladavanja pozitivnih naboja postaje pozitivni ion. U vodiče se uvrštavaju i elektroliti i vodljivi plinovi. mogu izvana biti ubačeni u putanje oko jezgre. Mogu se i osloboditi veze s jezgrom i biti izbačeni izvan atoma. Ili obratno.1. topline ili svjetlosti. jer ukupni pozitivni naboj protona postane veći od ukupnog negativnog naboja preostalih elektrona. među atomima ili molekulama pojedinih tvari određuje osnovno električno svojstvo tvari. te 12 . kojih se atomi međusobno povezuju metalnom vezom. narušava se nabojska ravnoteža atoma. U tako nastaloj skupini atoma elektroni mogu istovremeno i u jednakoj mjeri pripadati svim atomima u njoj. Kako i skupina atoma može biti izvrgnuta procesu ionizacije. pozitivni naboj prisutan je samo kao naboj pozitivnih iona.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Dovođenjem energije atomu izvana u obliku npr. Elektroliti su soli odnosno krute tvari kristalne strukture s ionskom vezom među atomima. električnu vodljivost. oslobođenih ionizacijom. Tvari koje se odlikuju velikom električnom vodljivošću nazivaju se vodičima. To su tvari s kristalnom strukturom. Takav postupak koji vodi do promjene broja elektrona naziva se ionizacijom.

Te se tvari nazivaju izolatorima ili dielektricima. Coulombova sila se oblikom izraza podudara s Newtonovom gravitacijskom silom. Pored vodiča postoje i tvari koje se odlikuju vrlo malom ili gotovo nikakvom električnom vodljivošću. kemijski u elektrolizi. kojih se atomi međusobno povezuju kovalentnom vezom. magnetski kod električnih strojeva. koje podsjeća na gibanje molekula plina. Vodljivost im je jako ovisna o vanjskim fizičkim i kemijskim utjecajima. papir. Oni se stoga za razliku od krutih nazivaju ionskim vodičima. a ne samo privlačiti. elektriziranih tijela. germanija i selena. Slobodni elektroni se pritom rasporede tako da je vodič izvana promatrano električki neutralan. U njih se ubrajaju krute tvari s kristalnom strukturom. Pri gibanju iona javlja se i gibanje materije. a električno polje se zamjećuje kao polje sila oko nabijenih čestica. svjetlosni i fiziološki. olovni sulfid i neki spojevi silicija. Srednja brzina kaotičnog gibanja elektrona u vodiču reda je veličine 106m/s. 1. Usmjereno gibanje slobodnih elektrona javlja se u vodiču tek pod vanjskim utjecajem. oko naboja. a brzina njihova usmjerenog gibanja 10-2 m/s. točkasti 13 . Zakon se može eksperimentalno potvrditi samo za silu između vrlo malih električnih tijela. te uz njih čista voda. godine uočio i formulirao osnovni zakon o sili između električki nabijenih tijela. slijedi da se elektrizirana tijela mogu i odbijati.2. Električni naboj javlja se kao svojstvo čestica. Te se tvari odlikuju znatno manjom vodljivošću nego što je imaju vodiči. staklo. kojim se elektronu privodi dodatna energija. mineralna ulja. kemijski.Elektrostatika ________________________________________________________________________ kiseline i lužine otopljene u vodi. Najpoznatiji način elektriziranja (odvođenja ili dovođenja naboja nekom tijelu) bio je trenjem. koja se mogu smatrati matematičkim točkama (tzv. Slično se stanje javlja i kod nekih plinova. ali većom od one izolatora. Električno polje naboja Proučavanje elektriciteta povijesno se odvijalo proučavanjem sila koje se uočavaju između nabijenih. Oni se mogu vrlo uspješno koristiti i njima se bavi tehnički dio elektrotehnike. Kod krutih vodiča koji električnu struju vode slobodnim elektronima javlja se njihovo kaotično gibanje između atoma. magnetski. a s obzirom da mogu biti i pozitivni i negativni. samo što u njoj umjesto masa dolaze električni naboji. pa se nazivaju poluvodičima. Među tvarima s kristalnom strukturom nalaze se i tvari u kojih veza među atomima može biti bliska i kovalentnoj i ionskoj vezi. guma. čega pri gibanju elektrona nema. U toj vezi elektroni su čvrsto vezani uz jezgre fiksirane u kristalnoj rešeci. Pored krutih tvari s kristalnom strukturom u izolatore se ubrajaju i neke tvari nekristalne strukture kao npr. Pri tom otapanju javlja se određeni broj suprotno nabijenih iona. Analiza uočenih sila dovela je do zaključka da u električnim pojavama postoje dvije električne veličine: naboj i polje. Tu se ubrajaju npr. Toplinski učinci koriste se u elektrotermiji. nevodljivi plinovi i vakuum. Elektrolite i vodljive plinove za razliku od metala odlikuje istovremena pokretljivost i iona i elektrona. Pri prolazu struje kroz pojedine tvari opažaju se sljedeći učinci: toplinski. A. a fiziološki u utvrđivanju korisnog i štetnog djelovanja električne struje na žive organizme.Coulomb je još 1785.

E . Električno polje zamjećuje se dakle.. Kad se u okolišu nekog naboja nalazi više drugih naboja. na primjer metalnog. tj.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ naboj ili test-naboj. eksperimentalno: nabijena kuglica). P2. kao polje sila oko nabijenih čestica. P3 + P2 + P1 + + + + + + + + Slika 1-4 Električna sila u okolišu nabijenog tijela Umjesto promjene naboja kuglice moguće je mijenjati njezin položaj oko metalnog tijela (P1. a smjer polja jednak je smjeru koji bi imala električna sila na pozitivni naboj postavljen u tu točku. . Neka se pretpostavi da su i tijelo i kuglica nabijeni pozitivnim električnim nabojem.jakost električnog polja [V/m]. dodavanjem pojedinih sila svakog od okolnih naboja po smjeru i po iznosu (vektorski zbroj). Jakost električnog polja E. Jakost polja u određenoj točki prostora može se odrediti. Sila ovisi dakle i o fizikalnoj veličini stvorenoj prisutnošću nabijenog tijela.1) Q . tada se ukupna sila na taj naboj može dobiti superpozicijom. u nekoj točki (prije stavljanja naboja Q) jednaka je omjeru sile F na naboj (postavljen u tu točku) i veličine naboja Q. Isto tako prilike postaju jednostavne za proučavanje i mjerenje kad se točkasti naboj nađe u okolišu velikog. P3. poznavajući silu F na naboj Q (doveden u tu točku) pomoću jednadžbe 14 . Ta se veličina zove električno polje nabijenog tijela i njen iznos označuje se s E..). nabijenog tijela (slika 1-4). U svakoj točki prostora sila na kuglicu imat će općenito različitu veličinu i smjer. Pokusom se opaža da je sila na nabijenu kuglicu to veća što je veći iznos naboja kojim je nabijena i to u bilo kojoj točki prostora. Električno polje je rezultat djelovanja svih naboja koji se nalaze u nekom prostoru (unošenjem dodatnog naboja u taj prostor mijenja se i polje). Sila na točkasti naboj može se prema tome izraziti umnoškom dviju nezavisnih veličina: F = Q ⋅ E [N ] gdje su: (1.naboj [As].

15 . Budući da predstavlja polje sila. Dugo vremena su polja bila shvaćana kao matematičke konstrukcije kojima su se pregledno mogle prikazati sile u okolišu električnih naboja. dakle vektorsko polje. Odredi li se polje u svakoj točki prostora. To se vidi po vektoru sile na test naboj koji je doveden u njihov okoliš. na iznos vektora. tj.2) Jedinica za jakost električnog polja je volt po metru (V/m). I ovdje se ta sila zorno uočava kao vektor sile test naboja. Gustoća silnica razmjerna je gustoći električnog polja. Dokaze o opstojanju takvih polja iznijeli su proučavanjem elektromagnetskih valova. Obično se pod pojmom "električno polje" misli na "jakost električnog polja". ništa manje stvarna nego su vidljivi mehanički predmeti koji nas okružuju. koja se zbog toga i grafički predočuju. Silnice električnog polja su linije po kojima bi se. Budući da se sila u svakoj točki općenito mijenja (po smjeru i/ili iznosu). polja dobivaju realna obilježja. Tangenta u svakoj točki silnice pokazuje pravac djelovanja sile. gibao pozitivni naboj. Slika 1-5 Električno polje naboja a) pozitivnog b) negativnog Električno polje dvaju naboja prikazano je na slici 1-6.1) izračunati sila na bilo koji električni naboj koji se dovede u bilo koju točku tog prostora. Realnim su smatrane samo sile i naboji. Smjer električnog polja jednak je smjeru djelovanja električne sile na pozitivan naboj (slika 1-5). Tu je polje u svakoj točki vektorski zbroj polja iz slike 1-5. pod djelovanjem električne sile u polju. Odavde se razabire praktična korist električnih polja. Silnice izlaze (izviru) iz pozitivnih naboja i usmjerene su prema negativnim nabojima u kojima završavaju (poniru). može se izravno iz izraza (1. nego i svakog naboja posebno. može se predočiti linijama polja ili silnicama.Elektrostatika ________________________________________________________________________ E= F Q (1. Električno polje nije rezultat samo nabijenog tijela. znači da se i polje mijenja. pa je u okolišu pozitivnog naboja suprotan od onog u okolišu negativnog naboja. Zahvaljujući Maxwell-u i Faraday-u.

kroz). tj. Svojstvo električnih polja da završavaju na površinama vodiča koristi se kod zaštite tijela od djelovanja električnih polja zastorima od metalnih limova ili metalnih mreža. vodljivih tijela izoliranih od okoline.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 1-6 Električno polje dvaju naboja a) suprotnog polariteta b) istog polariteta Tu naboji nemaju više svoja primarna značenja. Sila na dovedeni pozitivni naboj +Q u homogeno električno polje (slika 1-7) je u smjeru polja. a sila na negativni naboj -Q suprotna je smjeru polja. Budući da se naboji kojim je elektroda nabijena (zbog istog polariteta) međusobno odbijaju. sav se naboj rasporedi po površini. Za električno polje veli se da je homogeno ako u svakoj točki ima jakost jednakog inteziteta i smjera. To je načelo tzv. pa u unutrašnjosti elektrode nema električnog polja.2. Budući da i dovedeni električni naboj stvara vlastito električno polje. a za negativan da je ponor električnog polja (slika 1-6). Statička električna polja pri mirujućim nabojima moguća su samo u električki nevodljivim sredstvima. Polarizacija i influencija Kao neposredni rezultat djelovanja sile u električnom polju uočavaju se dvije važne pojave: polarizacija dielektrika u izolatoru i influencijski učinci u vodljivim tijelima. Naboji postaju samo mjesta u prostoru u kojima izviru ili poniru električne silnice. izolatorima. Za pozitivan naboj kaže se da je izvor. počinje i završava na nabojima smještenim na površini.1. jer kroz njih djeluju električne sile. pa je njegovo djelovanje zanemarivo. Izolatori se stoga nazivaju i dielektrici (grčki: dia . redovito se pretpostavlja da je iznos tog naboja malen. 16 . 1. E → F Q + Q F - Slika 1-7 Homogeno električno polje Polje oko elektroda. već polje. Faraday-evog kaveza.

stvarajući tako dipole. koji imaju slobodne naboje. manifestirat će se u razdvajanju naboja suprotnog predznaka. Količina influenciranog naboja (razdvojenog) jednaka je količini naboja koje je influenciju izazvalo (slučaj a). negativni u suprotnom. zatim razdvojene u polju. primit će svaka otprilike 71 % naboja u odnosu na pokus a). Ako se takvi materijali unesu u električno polje. 17 . pa izvučene van. u njima može doći samo do određenog razmještanja naboja u atomima i molekulama: pozitivni naboji se malo pomaknu u smjeru polja. Ta se pojava zove influencija (slika 1-9).Elektrostatika ________________________________________________________________________ U njima normalno nema slobodnih naboja. E → E → α a) pod 900 Slika 1-9 Električna influencija b) pod 450 Može se pokazati da količina influenciranog naboja ovisi i o površini na koju je polje djelovalo. Slika 1-8 Polarizacija dielektrika S druge pak strane. djelovanje polja na vodiče. Ta je pojava nazvana polarizacija (slika 1-8). Metalne pločice postavljene u homogeno polje na slici 1-9 b) pod kutem od 45°.

7) 18 .2. dielektrični pomak. za svaku točku polja vrijedi D = konst. čine u prostoru oko naboja električni tok Ф. paralelne. Poznavanjem naboja. Istog je smjera kao i jakost polja. a silnice su ravne. geometrije tijela i materijala u prostoru električno je polje u svakoj točki potpuno određeno. Homogeno polje ima u svakom dijelu prostora jednoliku gustoću toka D i jednaku jakost E tj. (1. a najveće vijednosti idu čak i do 10000. 2-4 za staklo).5) Smjer homogenog polja svugdje je isti.2.2. bila u vakumu. 1. Radi lakšeg proučavanja pojava u polju pri različitim dielektricima uvodi se nova vektorska veličina D .3) Faktor razmjernosti ε. ili električna indukcija. a iznos joj je jednak gustoći influenciranog naboja koji bi se na vodiču u toj točki električnog polja izdvojio.4) Reletivna dielektričnost εr je značajka pojedine tvari. uz istu jakost polja. Gustoća električnog toka D u nekoj točki prostora razmjerna je jakosti polja E : D =ε ⋅E (1. inducirao. i E = konst. jednoliko razmaknute crte.3. 6 za porculan. naziva se dielektričnost (ili dielektrična konstanta) i značajka je tvari u kojoj je električno polje uspostavljeno. Gustoća električnog toka Sve silnice koje izlaze iz nekog naboja Q. koja pokazuje koliko puta je veća gustoća električnog toka u toj tvari nego što bi.6) U slučaju nabijene kugle površinska gustoća naboja je iz razloga simetrije istog iznosa u svakoj točki površine: D= Q C / m2 4 R02π [ ] (1. Uz naboj na jednoj ploči Q i površinu ploče A. Relativna dielektričnost εr je bezdimenzionalni broj i za većinu materijala manji je od 10 (3 za gumu.85⋅10-12 As/Vm. u nekim keramičkim masama do 100.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. za gustoću električnog toka D u homogenom polju vrijedi jednadžba D= Q A (1. Dielektričnost vakuma je ε0 = 8. Naziv tog vektora je gustoća električnog toka. Homogeno električno polje Polje je homogeno ako mu je gustoća silnica jednolika. Dielektričnost tvari iskazuje se pomoću dielektričnosti vakuma i relativne dielektričnosti εr ε = ε0 ⋅εr (1.

Ako se u prostoru nalazi više točkastih naboja. 2 A → → E.8) k= je konstanta.3. jakost polja u nekoj točki A određuje se vektorskom superpozicijom jakosti polja svakog pojedinog naboja. Ovisnost električnih sila o prisutnosti materije jedan je od osnovnih utjecaja materije izolatora na prilike u električnom polju. Sila na neki naboj QA u točki A imala bi iznos i smjer prema (1.4.1).Elektrostatika ________________________________________________________________________ gdje je R0 polumjer kugle. 1.2. Ovaj izraz (1. U homogenom polju napon ravnomjerno opada u smjeru polja. kao na primjer +Q1. Očita je potreba za jednostavnijom. koja bi ipak pružala bitne 19 . ako izolator zamijenimo s nekim veće dielektričnosti. zahtijeva zbog svoje vektorske prirode složeni matematički aparat i duži račun. na primjer naboja na elektrodama. F → → + Q2 E2 + Q1 Slika 1-10 Sila na naboj Vidi se da se sila između dvaju naboja smanjuje. − Q3 E1 → E rez → +Q r + Q' A E3 → E 1.7). (1.3) i (1. Električni potencijal Određivanje jakosti polja u nekoj točki kao rezultat djelovanja više polja pojedinačnih naboja. a dobiven je povezivanjem izraza (1.8) zove se Coulombov zakon. lako mjerljivom skalarnom veličinom. slika 1-10 a) jednaka je: F = Q′ ⋅ E = Q′ 1 4π ε 0ε r Q Q Q′ = k ⋅ 2 [N] 2 4π ⋅ ε ⋅ r r (1. Coulombov zakon Sila F kojom električno polje jakosti E stvoreno od naboja Q djeluje na naboj točkasti naboj Q' (u točki A.9) jednak F=QA Erez. +Q2 i Q3 na slici 1-10 b). Jakost polja može se odrediti ako znamo napon V i udaljenost d između ploča 1.

S druge pak strane pomaci tijela po putu okomitom na smjer djelovanja sile ne daju rad.9) W = Q ⋅ϕ [ J ] (1.10) Prema tome.11) onda iz gornjih izraza (1.12) E=− dl Razlika potencijala dviju točaka u električnom polju zove se napon i označuje se s V. pa niti promjene energije pri pomicanju. Ako se tijelo spusti pod utjecajem gravitacijske sile.. to znači da rad ovisi samo o razlici potencijala. Rad je pritom jednak nuli za elementarne pomake okomite na smjer polja. ako se kod pomaka dl u smjeru djelovanja polja od bilo koje točke potencijala φ do bilo koje točke potencijala φ1 .) po kojoj bi se naboj gibao. kad je krivulja puta zatvorena. Omjer između rada i naboja na kome je rad izvršen zove se električni potencijal. Drugim riječima. potencijal promijeni za ϕ1 − ϕ = −dϕ = E ⋅ dl (1. Ako bi pak pozitivan naboj pod utjecajem polja bio odveden u beskonačnost. . Analogne prilike postoje i u mehanici. a i samim točkama u kojima se naboj nalazi ili ga tamo zamišljamo. Do pojma električnog potencijala može se doći ako se električni naboj Q pod utjecajem vektora jakosti polja E slobodno ili djelovanjem sile giba po nekoj stazi. Slično se i naboju u električnom polju.11) slijedi i osnovni izraz za jakost polja izražen s pomoću potencijala: dϕ (1.9 i 1. mogu pripisati različite potencijalne energije. Matematički je najjednostavnije da se početni nivo potencijalne energije uzima u beskonačnosti. na novoj razini pripisuje mu se energija niža za onoliko koliko se rada dobije kod tog spuštanja..13) U posebnom slučaju. Tamo je jakost električnog polja jednaka 0 i nema sile na naboj. = ϕ − ϕ1 = V (1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ informacije o prilikama u električnom polju. Treba uočiti da bi rad između dviju točaka u električnom polju E bio isti bez obzira na krivulju s (s1. odnosno energetske razine. naponu: (s) ∫E s ⋅ ds = ( s1 ) ∫E s ⋅ ds = . tj. Ako se pozitivni naboj Q dovede iz beskonačnosti u neku točku električnog polja izvršeni rad jednak je elektrostatskoj potencijalnoj energiji u toj točki. Tijelima na istoj razini pripisuje se jednaka "potencijalna energija".. tj. krivuljni integral vektora E po bilo kakvoj zatvorenoj krivulji imat će vrijednost nula: 20 . kad su izvorišna i odredišna točka iste.. Potencijal φ u nekoj točki polja je: ϕ = − ∫ E ⋅ cos α ⋅ ds = − ∫ E ⋅ dl⋅ [V ] a potencijalna energija naboja Q u nekoj točki električnog polja bit će: (1. na tom putu bi se dobio (a ne utrošio) rad. Napon je jedan od najvažnijih pojmova u elektrotehnici i za razliku od E lako se mjeri. Tu potrebu zadovoljava električni potencijal.

Električni kapacitet Priključimo li pločaste elektrode na električki izvor (npr. Taj omjer naziva se električni kapacitet sustava. Između pločastih.Elektrostatika ________________________________________________________________________ ∫E s ⋅ ds = 0 (1. Količina pohranjenog naboja Q pritom je razmjerna naponu V između elektroda. različito nabijenih elektroda. ne troši se (niti dobiva) rad. na bateriju ili akumulator). na njima će se pod utjecajem napona izvora razdvojiti jednake količine naboja suprotnog predznaka. 1. govorimo o ekvipotencijalnim plohama. a jedinica je farad (F). paralelno razmaknutih za udaljenost d.4. ako se gibanje izvodi po linijama istog potencijala (pa je razlika potencijala između dviju točaka jednaka nuli). Linije istog potencijala prema latinskom zovu se ekvipotencijalne linije (slika 1-11). može se pohraniti električni naboj. u ovom sustavu vodljivih elektroda razdvojenih dielektrikom. razdvojeni naboji ostat će i dalje na pločama vezani međusobno električnom silom. jakost električnog polja može se odrediti s pomoću izraza: 21 . Budući da za gibanje naboja po ekvipotencijalnoj plohi nije potreban rad. Oznaka kapaciteta je C.15) napona Kapacitet pokazuje sposobnost tijela pohranjuje naboj. To znači da je za određeni sustav elektroda (i vrstu dielektrika) stalan omjer pohranjenog naboja Q i napona V između elektroda. C= Q V da se pod utjecajem (1. koji će u dielektriku među pločama stvoriti električno polje. a odvojeni dielektrikom u kojem stvaraju električno polje.14) Isto tako. Slika 1-11 Ekvipotencijalne linije S obzirom da je prostiranje električnog polja trodimenzionalano. Odspojimo li potom elektrode od izvora. vektori jakosti električnog polja (električne silnice) okomiti su na ekvipotencijalne plohe. To sad možemo izvesti. Na taj način.

16) Kako je polje homogeno. pa je V12<0. svuda konstantnog iznosa. može se uzeti da je ds=d. a ne dobiven pomicanjem pozitivnog naboja. 22 . elektrolitski.5. što daje negativan rezultat: rad je utrošen.. cilindrični. keramički. pa slijedi da je jakost polja unutar elektroda jednaka: E= V [V / m] d (1. d −Q E → +Q Q V V2 V1 M1 M2 l Slika 1-12 Električno polje i potencijal kondenzatora 1.. .. kuglasti.) i vrstu izolatora (zračni. Rad utrošen u pomaku pozitivnog naboja iz točke M1 u točku M2 bit će: W = Q ⋅ ϕ1 − Q ⋅ ϕ 2 = Q (ϕ1 − ϕ 2 ) = Q ⋅ V12 (1.φb = V.. Kondenzator Pločaste elektrode između kojih se nalazi izolator tvore kondenzator.17) Na slici 1-12 vidi se homogeno polje unutar elektroda i potencijal svake točke između njih.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Es = − dϕ ds (1.).18) Treba uočiti da je φ1<φ2. a dφ = φa . Izvedbe kondenzatora razlikuju se s obzirom na oblik elektroda (pločasti.

1. a) stalnog kapaciteta b) promjenljivog c) elektrolitski Slika 1-13 Simboli kondenzatora Osnovna obilježja kondenzatora su: • • • • nazivni kapacitet Cn u [F]. slijedi: Q = D⋅ A = ε ⋅E⋅ A = ε V A A = ε V = C ⋅V d d (1. razmaku ploča i dielektriku. Kapacitet se mjeri u faradima F [As/V]. Spojevi kondenzatora Ako su u praksi potrebni kapaciteti čija vrijednost se ne nalazi u nizu raspoloživih.27) ovisi o površini ploča.6) i njezine veze s jakošću električnog polja D=ε·E (izraz 1. i ona za pločasti kondenzator.19) Konstanta C zove se kapacitet kondenzatora. Taj proces zovemo nabijanje kondenzatora. moguće je različitim spajanjem više kondenzatora postići željenu vrijednost kapaciteta.17). Simboli kondenzatora prikazani su na slici 1-13. a realne izvedbe kondenzatora imaju kapacitete u iznosima μF (10-6F). nF (10-9F) i pF(10-12F). Polazeći od površinske gustoće naboja na pločama D=Q/A (izraz 1. Na svakoj elektrodi naći će se jednaka količina naboja. Vrijednosti kapaciteta standardizirane su u nizove. kako se vidi iz izraza (2. 23 . dopušteno temperaturno područje u °C. Spajanje dvaju kondenzatora moguće je na dva osnovna načina: serijski i paralelno.5.3). tolerancija (dopušteno odstupanje od Cn ) u postocima. nazivni radni napon [V] i napon proboja. Izolator između elektroda spriječava da se naboji ponište. Složeni ili mješoviti spojevi dobiju se kombinacijom osnovnih načina s tri i više kondenzatora.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Ako se kondenzator priključi na izvor napona V. naboj iz izvora strujat će prema elektrodama dok se između njih ne uspostavi isti napon. S obzirom na stalnost kapaciteta razlikuju se nepromjenljivi i promjenljivi kondenzatori.1. te odnosa jakosti polja s primijenjenim naponom E=V/d (izraz 1. samo suprotnog predznaka.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Serijski spoj postiže se tako da se jedna stezaljka kondenzatora (jedna elektroda) spoji s jednom stezaljkom drugog, a paralelni da se međusobno povežu obje stezaljke. Paralelnim spajanjem kondenzatora povećava se kapacitet spoja, a serijskim se smanjuje. S obzirom da kapacitet kondenzatora predstavlja vezu dovedenog naboja i dobivenog napona na kondenzatoru, prema izrazu 1.20, za razumijevanje spojeva kondenzatora potrebno je dva ili više kondenzatora spojiti (priključiti) na izvor napona.

1.5.2.

Serijski spoj

Priključi li se serijski spoj triju kondenzatora na izvor napona V (slika 1-14), lijeva ploča kondenzatora C1 i desna ploča kondenzatora C3 nabit će se u kratkom vremenu nabojima istog iznosa i suprotnog predznaka. Influencijom će se i na desnoj ploči kondenzatora C1, kao i na lijevoj ploči kondenzatora C3, pojaviti jednak naboj, dakako suprotnog predznaka. Lijeva ploča kondenzatora C2 osiromašena odlaskom negativnog naboja na desnu ploču C1 postaje pozitivna, a njegova druga ploča s istog razloga negativna. Tako se nakon nabijanja (prijelaznog procesa strujanja naboja) na svakom kondenzatoru nalazi jednak iznos naboja, i to je ujedno ukupni naboj Qs serijskog spoja doveden iz izvora napona V :

C1 +

C2 +

C3 +

V1

V2

V3

+ V −

Slika 1-14 Serijski spoj triju kondenzatora

Q1 = Q2 = Q3 = Qs

(1.20)

gdje je Qs očevidno onaj naboj kojim bi se i kondenzator ekvivalentnog kapaciteta Cs nabio na isti napon izvora V, prema:

V = Vs =

Qs Cs

(1.21)

Cs se naziva kapacitet serijskog spoja kondenzatora. Ukupna razlika potencijala jednaka je zbroju pojedinačnih:

V = V1 + V2 + V3
Iz (1.20) mora i za svaki kondenzator vrijediti:

(1.22)

24

Elektrostatika ________________________________________________________________________

V1 =

Q Q1 Q V2 = 2 V3 = 3 C1 C2 C3

(1.23)

što zajedno s (1.21) i (1.22) daje za spoj na slici 1-14:

1 1 1 1 = + + C s C1 C 2 C3
odnosno općenito:

(1.24)

1 1 =∑ Cs n Cn
Kapacitet serijskog spoja dva kondenzatora prema (1.25) iznosi tako:

(1.25)

Cs =
a za n jednakih kondenzatora C1 :

C1C 2 C1 + C 2

(1.26)

Cs =

C1 n

(1.27)

1.5.3.

Paralelni spoj

Priključe li se dva ili više kondenzatora paralelno spojena na izvor napona V, kao na slici 1-15, na svakom će od njih postojati isti napon:

V = V1 = V2 = V3

(1.28)

a naboj na pojedinom kondenzatoru ovisit će od veličine njegova kapaciteta. Za pojedine kondenzatore vrijedi:

Q1 = C1 ⋅ V1

Q2 = C2 ⋅ V2

Q3 = C3 ⋅ V3

(1.29)

+

+

V

+

C1

C2

+
C3

Slika 1-15 Paralelni spoj kondenzatora

25

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni kondenzator kapaciteta Cp bilo bi:

Qp = C p ⋅V
S obzirom kondenzatora: da je naboj paralelnog spoja zbroja naboja

(1.30) pojedinih (1.31)

Q p = Q1 + Q2 + Q3

iz izraza (1.28), (1.29) i (1.30) slijedi da ekvivalentni kapacitet Cp paralelno spojenih kondenzatora jednak:

C p = C1 + C2 + C3
odnosno općenito:

(1.32)

C p = ∑ Cn
n

(1.33)

Za paralelni spoj n kondenzatora jednakog kapaciteta C, ekvivalentni Cp jednak je:

C p = nC

(1.34)

1.5.4.

Mješoviti spoj

Paralelnim spajanjem povećava se ukupni kapacitet spoja, a serijskim smanjuje. Kod serijskog spoja ukupni priključeni napon dijeli se na pojedine kondenzatore, a kod paralelnog spoja je napon na svim kondenzatorima isti. Ponekad je potrebno realizirati kapacitet čija vrijednost nije u standardiziranom nizu. U tu svrhu koriste se različiti mješoviti spojevi, od kojih jedan prikazuje slika 1-16.

26

1. Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona V. već prema tome da li prevladava utjecaj serijskih ili paralelnih skupina. Ukupni kapacitet mješovitog spoja dobije se postupnim određivanjem kapaciteta pojedinih paralelnih i serijskih grupa. i poprimi napon izvora V. kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala V među pločama.5. 27 .5. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C·V. On može biti manji ili veći od kapaciteta pojedinog kondenzatora ili pojedine skupine kondenzatora. kao na slici 1-17.Elektrostatika ________________________________________________________________________ C2 C1 C3 C1 C23 C4 V C5 C45 V C23 = C1 C2 ⋅ C3 C2 + C3 CP C45 = C4 ⋅ C5 C4 + C5 C V V C p = C23 + C45 C = C1 ⋅ C p C1 + C p Slika 1-16 Mješoviti spoj kondenzatora Mogu se ostvariti različite kombinacije.

električno polje u izolatoru se razgrađuje. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije: toplinsku.39) gdje je: Vol .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Q + C − i + V − Slika 1-17 Nabijanje kondenzatora Tijekom nabijanja kondenzatora porast naboja za dq uzrokuje porast napona za dv. Kod gibanja naboja dq. ako se odvija u kratkom vremenu. električno polje prema izrazu (1.35) Malim slovima označuju se trenutne vrijednosti pojedinih veličina. može biti velika. Pritom se nabijeni kondenzator može izbiti u dužem ili kraćem vremenu.18) obavlja rad: dW = v ⋅ dq = v ⋅ C ⋅ dv = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (1. Kod pražnjenja u zraku ili izolacijskoj tekućini mogu nastati iskre. prema: dq = C ⋅ dv (1.volumen kondenzatora.19) i (1. Srednja snaga kod izbijanja. Kod izbijanja kondenzatora.38) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda). (1. za paljenje stroboskopskih cijevi i sl.19) slijede još dva ekvivalentna izraza za energiju nabijenog kondenzatora: W= CV 2 QV Q 2 = = 2 2 2C (1. svjetlosnu ili opet u električnu. kao energija električnog polja.37) S pomoću izraza (1. lako se vidi povezujući izraze (1. To se koristi kod elektronskih bljeskalica.17): W= CV 2 A 2 A 2 2 ε E2 ε E2 V =ε E d = A d= Vol =ε 2 2d 2d 2 2 (1.38).36) C V2 W = C ∫ v dv = 2 0 V [J ] (1. 28 . pa se na tome zasniva i načelo elektroerozijske obrade metala. Da je energija u kondenzatoru lokalizirana u izolatoru kao energija električnog polja.

Proces isparavanja i kondenziranja vode u unutrašnjosti oblaka uzrokuje sudare između kapljica vode i različitih čestica u oblacima (prašina.Elektrostatika ________________________________________________________________________ 1. Razlika potencijala između oblaka i zemlje može postati tako velika da se zračni dielektrik počinje raspadati. fotoni). Zrak između oblaka i zemlje postaje dielektrik prirodnog kondenzatora. ioni. koja se zbog toga može usporediti s pozitivnom pločom kondenzatora. Prirodni kondenzator Oblaci i zemlja se mogu usporediti s velikim kondenzatorom. Tada se pojavljuju munje i svjetlost. Taj naboj uzrokuje nakupljanje pozitivnog naboja na zemlji.6. Tako se podnožje oblaka može usporediti s negativnom pločom kondenzatora. koji se nakuplja u podnožju oblaka. Električno polje između oblaka i zemlje može proizvesti ione i slobodne elektrone u zraku. 29 . U tim sudarima elektroni izbijeni iz čestica čine negativan naboj. Ioni i slobodni elektroni omogućuju kratki spoj (struju) između oblaka i zemlje.5.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. zatim postaju bijele.1. Slijedi opis padajućeg izbornika: SETUP – pruža mnogo mogućnosti. Boja linija ide od tamno zelene do svijetlo zelene. od kojih je ovog časa zanimljivo samo električno polje naboja (pozitivnih i negativnih): • • • • • • • • • SINGLE CHARGE – jedan pozitivan naboj DOUBLE CHARGE – dva pozitivna naboja DIPOLE CHARGE – jedan pozitivan i jedan negativan naboj MOVE OBJECT – vući ćemo objekte po ekranu DELETE OBJECT – brišemo objekte sa ekrana ADD +DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran pozitivne naboje ADD −DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran negativne naboje CLEAR SQUARE – brišemo pozadinu SHOW ELECTRIC FIELD (E) – bit će prikazano električno polje pomoću strelica. SHOW E LINES – bit će prikazane linije električnog polja. zatim postaje bijela kako polje MOUSE – određuje što će se događati lijevim click-om miša: SHOW – određuje što će biti prikazano na ekranu: • 30 . Električno polje naboja Ovaj applet omogućuje promatranje električnog polja dobivenog različitim kombinacijama pozitivnih i negativnih naboja. Bijele krivulje oko njih su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala). Appleti 1.6. Strelice idu od tamno zelenih do svijetlozelenih. a plavi krug negativni naboj. Zelene strelice pokazuju vektore električnog polja. Naboje možemo pomicati po ekranu pomoću miša.6. Žuti krug predstavlja pozitivni naboj. kako polje postaje jače.

animacija. Biranjem opcije: • • • STOP CALCULATION – zaustavljamo računanje polja ENABLE CURRENT – prikazan je tok struje DRAW EQUIPOTENTIALS – prikazane su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala) RESOLUTION – podešavamo rezoluciju BRIGHTNESS – podešavamo osvjetljenje EQUIPOTENTIAL COUNT – podešavamo broj ekvipotencijalnih linija bez obzira na osvjetljenje.Elektrostatika ________________________________________________________________________ postaje jače.6. Naboji se također mogu pomicati po ravnini. Pomoću klizača: • • • 1. na test naboj.2. Električno polja može se stvoriti s jedinim ili dva naboja u različitim kombinacijama polariteta i iznosa. silnice i vektori polja. 31 . a ne njihovu gustoću. Mogu se prikazati ekvipotencijalne plohe. Test naboj u električnom polju Ovaj applet omogućuje promatranje djelovanja električnog polja na test naboj. Gustoća linija se skoro ne mijenja. pa ako nas zanima jačina polja trebamo gledati boju linija. • ACCURACY – određuje točnost prikazivanja polja Lijevim click-om na gumb CLEAR ALL brišemo cijeli ekran. Click-om na restart/play započinje djelovanje polja.

q m⋅ g k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Θ3 = k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Ovaj applet omogućuje animaciju elektroskopa za različite m.6. Kapacitet pločastog kondenzatora 32 . obješenih na klatno duljine L vrijede jednadžbe: k ⋅ q2 r2 T ⋅ cos Θ = m ⋅ g L Θ T T ⋅ sin Θ = Fe = r = 2 ⋅ L ⋅ sin Θ tan Θ ⋅ sin 2 Θ = m. 1.4.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1.6. Elektroskop Za model elektroskopa sastavljenog od dvije kuglice jednakih masa m i naboja q.3. q i L.

biramo udaljenost između ploča Za odabrane vrijednosti ε (dielektričnost).5. ZAKLJUČAK: Povećanjem površine ploča.6. biramo površinu ploča. a obrnuto proporcionalan razmaku između ploča. Dielektrik veće dielektričnosti uzrokovat će i veći kapacitet. biramo dielektrik između ploča PLATE AREA ( površina ploča).Elektrostatika ________________________________________________________________________ Otvaranjem padajućeg izbornika (lijevi click): • • • DIELECTRIC (dielektrik). Prirodni kondenzator Skupljanjem (gomilanjem) pozitivnog naboja na zemlji i negativnog u oblacima (atmosferi) dolazi do prirodnog izbijanja naboja (munje). dobit ćemo vrijednost kapaciteta kondenzatora (engl. Ako povećavamo udaljenost među pločama . To znači da je kapacitet proporcionalan dielektričnosti i površini ploča. S (površina ploča) i d (udaljenost ploča). capacitance). kapacitet se smanjuje. kondenzatora. povećava se i kapacitet. 33 . DISTANCE (udaljenost). 1.

Uz pretpostavku daje staza elektrona kružna.1844·106 [m/s] 3. e) ako naboj negativne ploče čine elektroni. a koliki u točki B i kojeg je smjera. a naboj pozitivne se sastoji u manjku elektrona. c) koliki je iznos vektora električne indukcije u točki A.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1.3·10-11 m. Rješenje: a) 8. b) koliki je iznos plošne gustoće na pločama. b) linearnu brzinu elektrona. Koliki rad moramo utrošiti da u električnom polju premjestimo naboj 10-9 C iz jedne točke polja u drugu ako je razlika potencijala između tih točaka 200 V? Rješenje: 2·10-7 [J] 4. Dvije kuglice jednakih masa i polumjera obješene su na nitima tako da im se površine dodiruju. Kolika je jakost električnog polja u sredini između njih? Rješenje: 2498 [N/C] 5.7. Dva naboja Q1 = 1. Zadaci 1. d) koliki je iznos energije po jedinici volumena među pločama. Između točaka A i B postoji razlika potencijala 5 V. kolika je razlika u broju elektrona na pločama. Pošto smo ih nabili nabojem 5·10-9 C.364·10-6 [kg] 2. + − A B 10 m m 5 5 34 .202·10-8 [N] b) 2. a) koliki je napon između ploča. Dvije paralelne nabijene ploče svaka s površinom 1 m2 nalaze se u vakumu udaljene 2 cm.5 ·10-9 C i Q2 = 6 ·10-8 C nalaze se u zraku i udaljeni su međusobno za r = 70 cm. one su se otklonile tako da međusobno zatvaraju kut 40°. nađite: a) silu kojom međusobno djeluju proton i elektron ako je razmak između tih dviju čestica 5. Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre. Kolika je masa svake kuglice ako je udaljenost od mjesta gdje je nit obješena do središta kuglice 20 cm? Rješenje: 3.

a) Koliko će elektron skrenuti od svojega početnog smjera pošto u polju prijeđe put od 8 cm? b) Kakav oblik ima staza elektrona? Rješenje: a) 6.101·10-6 [J/m^3] e) 5. koliki će napon biti na njemu. smjer A→B d) 1. Zatim paralelno kondenzatoru priključimo drugi kondenzator kapaciteta 0. iznosa D.534·1010 [elektrona] 6.6 uF nabijemo na napon 200 V i zatim ga isključimo s izvora napona. b) koliki je napon izvora E. d) ako se paralelno kondenzatoru C1 doda još jedan istog kapaciteta. c) kolika je energija pohranjena u spoju.7·103 km/s. U homogeno električno polje jakosti 4 000 V/m uleti okomito na silnice polja elektron brzinom 5.8 [m 35 .88 [cm] b) parabola (horizontalni hitac) 7. e) koliki naboj sadrži tada C1? Rješenje: a) b) c) d) e) 150 [V] 200 [V] 15 [mJ] 120 [V] 1.4 uF.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Rješenje: a) 10 [V] b) 4. Kondenzator kapaciteta 0. a) koliki je napon na C1 ako je na C2 napon E2=50 V. Rješenje: a) 4.427·10-9 [C/m^2] c) D je neovisan o točki. Odredi energiju iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora. Na istosmjerni izvor stalnog napona E serijski su spojeni kondenzatori C1=1μF i C2=3 μF.2·10-4 [C] 8.

.

1) Razlika potencijala između dvije točke naziva se napon. VBA . U praktičnoj primjeni izvori konstantnog električnog polja najčešće su elektrokemijski izvori (ili galvanski elementi).1 Električni napon Energija koju tijelo ima zbog svojeg naboja nazivamo električna potencijalna energija (W). Omjer te energije i veličine naboja u nekoj točki je stalan i predstavlja svojstvo pojedine točke električnog polja. a kod plinova elektroni i ioni. Zbog jednostavnosti prikaza i tumačenja promatrat će se u nastavku djelovanje električnog polja na metalne vodiče. a . Napon između točaka B i A. te emitiranje zračenja pri vođenju u plinu. onda je struja stalna ili konstantna istosmjerna struja. Da bi gibanje bilo moguće. a struji u elektrolitskim otopinama i plinovima posvetit će se posebna potpoglavlja. Električno polje je vektor. Ako se smjer električnog polja ne mijenja. je pozitivan ako je točka B na većem potencijalu od točke A. Takvi izvori pretvaraju kemijsku energiju u električnu i pritom na svojim stezaljkama osiguravaju stalnu razliku potencijala. sve te pojave praktično su iskorištene u velikom broju trošila. stvaranje magnetskog polja u njegovu okolišu. dakle suprotan je smjeru gibanja elektrona. Slobodan naboj je za različite tvari različit: u metalima i njihovim legurama slobodni naboj čine elektroni. Gibanje naboja ima za posljedicu nekoliko različitih učinaka: zagrijavanje vodiča (Jouleov efekt). ϕ= W Q (2. Električni potencijal (prema izrazu 1. ne mijenja se ni smjer gibanja naboja u vodiču.2. tj. u elektrolitskim otopinama to su pozitivni i negativni ioni. pa odatle naziv istosmjerna struja. 2. kod poluvodiča elektroni i šupljine. a jedinica mu je volt (V). uređaja i procesa. različite vrste baterija i akumulatora. Ako se uz to ni jakost polja ne mijenja. prijenos tvari u elektrolitičkim otopinama. pa će kroz sve paralelne presjeke vodiča istodobno proći isti broj elektrona.0 ISTOSMJERNA STRUJA Električnom strujom nazivamo usmjereno gibanje električnih naboja. Brzina gibanja pojedinačnog naboja mnogo je manja od brzine širenja električnog efekta: iako žarulja u New Yorku spojena preko transatlanskog kabela zasvijetli gotovo istodobno s uključenjem izvora u Zagrebu. elektroni kroz to vrijeme prođu neznatan put. pa osim inteziteta (sile na naboj) ima i smjer. Smjer istosmjerne struje jednak je smjeru električnog polja. koje nazivamo električni potencijal. Ponekad štetne.10) označavamo sa ϕ. Svi slobodni elektroni unutar metalnog vodiča konstantnog presjeka spojenog na takav izvor bit će izloženi djelovanju sile iste jakosti i smjera. nužna su dva uvjeta: postojanje slobodnog (pokretnog) naboja i postojanje električnog polja.

utrošiti energiju.2 Električni izvori Električni izvor je uređaj koji na svojim stezaljkama trajno održava razliku potencijala kako bi mogao davati struju priključenom trošilu. Termoelementi: izvori koji daju napon pretvorbom toplinske energije. tj. Istosmjerni napon stalnog je polariteta. Solarni silicijevi elementi daju i do 180 W/m2 ovisno o svjetlosnom zračenju. Na temelju ponašanja poluvodiča kao osnovni materijal koristi se silicij i galijev arsenid. Nuklearni izvori : atomska se energija složenim postupkom preko toplinske i mehaničke putem generatora (atomske centrale) pretvara u električnu energiju. Primjerice. Za uspostavljanje električnog napona treba razdvojiti raznoimene naboje.) u električnu. što znači da se električna energija dovedena iz drugog izvora može u izvoru koji je "ispražnjen" opet povratiti u kemijsku. najvažniji tipovi električnih izvora su : Kemijski električni izvori: pretvaraju kemijsku energiju u električnu. a maksimalna postiziva struja ovisi o materijalu. a kod izmjeničnog. Izvor ima zadatak pretvoriti jedan oblik energije (mehaničku. dok trošilo radi obrnut postupak. Istosmjerni se napon lako dobiva iz izmjeničnog s pomoću ispravljača.6 V. kemijsku. Na elektrodama se pojavljuje napon kao posljedica kemijskog procesa u kojem sudjeluju tvari od kojih su elektrode napravljene i elektrolitska otopina u koju su one uronjene. toplinsku i sl. S obzirom na vrstu i način pretvorbe jednog oblika energije u drugi. Generatori: strojevi koji mehaničku energiju (rotacija rotora) magnetskim putem (indukcija) pretvaraju u (izmjenični) napon. a za to je potrebno uložiti rad. Za razliku od primarnih. Takav izvor se (nazvan galvanski element u čast L. Galvaniu) sastoji u načelu od dviju elektroda i elektrolita. 2. Ako se spojno mjesto izloži višoj temperaturi. Napone dijelimo na istosmjerne i izmjenične. Zbog toga se priključnice napona označavaju sa „+“ i „−“ i nazivaju se polovi naponskog izvora. Pozitivni i negativni naboji se razdvajaju u izvorima električnog napona. Veličina tog napona ovisi o razlici temperatura i vrsti upotrijebljenih materijala. Električne izvore dijelimo na naponske i strujne. Instrument za mjerenje napona zove se voltmetar. a 38 . Napon takvog fotoelementa iznosi do 0. Vrlo efikasnim smatraju se silicijevi fotonaponski elementi. Ekonomični i neopasni izvori s izravnim pretvaranjem nuklearne energije u električnu još se očekuju. Zadatak naponskog izvora je da na svojim stezaljkama (vanjskim priključnicama) daje konstantan napon.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ negativan je ako je obrnuto. onda se na hladnijim krajevima javlja istosmjerni napon. u sekundarnima je kemijski proces reverzibilan. Trošilo će u načelu obavljati neki koristan rad. Daleko najveći dio električne energije dobiva se danas putem generatora. površini i tehnologiji. Fotonaponski elementi: izvori koji djelovanjem vidljivog svjetla stvaraju električni napon. polaritet se izmjenično mijenja. koji danas pretvaraju do 20 % dobivene svjetlosne energije u električnu. Razlikujemo primarne i sekundarne elemente. U načelu se za tu svrhu uzmu dvije žice različitog materijala i na jednom kraju međusobno spoje. kod para željezokonstantan dobiva se prosječno 52 μV/°C.

39 . neovisno o opterećenju. Elektroda na višem potencijalu označuje se oznakom "+". Zbog uobičajenog korištenja promatrat će se samo ponašanje realnog naponskog izvora. nalazi se na višem potencijalu od točke drugog indeksa (b). a + a I I Vab > 0 Vab < 0 b Slika 2-2 Označavanje naponskih i strujnih veličina + b Uvedenim označivanjem potencijala određen je i smjer struje koja u strujnom krugu s takvim izvorom teče izvan izvora. stezaljke izvora). pa se dogovorno E + I a) naponski Slika 2-1 Istosmjerni izvori b) strujni označuje indeksima: Vab = Va − Vb (2. a druga s oznakom "b" (to mogu biti i elektrode. onda je napon između točaka "a" i "b" jednak razlici potencijala "a" i "b". Smjer struje izvan izvora poklapa se s orijentacijom od točke višeg prema točki nižeg potencijala i u spojnim shemama najčešće se označuje strelicom (slika 2-2).Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ strujnog izvora da daje konstantnu struju. Označi li se u spojnoj električnoj shemi jedna točka s oznakom "a".2) Ako je algebarski iznos Vab pozitivan. odnosno. tzv. Za slučaj negativnog iznosa V točka "b" ima viši potencijal od točke "a". Istosmjerni naponski i strujni izvori u električnim shemama obilježavaju se simbolom kao na slici 2-1. onda je točka koja odgovara prvom indeksu (a) pozitivna. Dobro je uočiti da je Vab=-Vba.

dok se kod izmjenične struje smjer s vremenom periodički mijenja. razdvojenim na priključnicama izvora. Možemo zamisliti da atomi tako priječe slobodni put elektronima. Uzrok struje je napon. Trenutna vrijednost jakosti struje opisana je izrazom: i= dQ dt (2. vlada privlačna sila. Prema tomu.4 Električni otpor Pri toku struje kroz metalnu žicu (vodič) slobodni elektroni nailaze na atome. Oznaka za jakost struje je I. Istosmjerna struja teče stalno istim smjerom. Oznaka za električni otpor je R. koja se nazivaju električni radni otpor (kraće električni otpor ili samo otpor). između naboja se uspostavi vodljivi put. Kao dogovorni smjer struje uzima se smjer kojim bi se gibali pozitivni naboji. Električna struja je usmjereno gibanje naboja.3 Električna struja Među raznoimenim nabojima.5) 2. a jedinica Ω. Ako se priključnice izvora vodljivo spoje. Kao i napone. Otpor vodiča proporcionalan je duljini vodiča l. Glavna značajka električne struje je njena jakost. koji zbog topline titraju oko svojih ravnotežnih položaja u kristalnoj rešetki metala.4) Instrument za mjerenje jakosti struje zove se ampermetar. Za stalnu istosmjernu struju izraz (2. Faktor proporcionalnosti različit je za pojedini materijal i predstavlja svojstvo tvari koje se naziva otpornost (ili specifični otpor) i označava sa ρ. koje nazivamo električna struja. Jakost električne struje skalarna je veličina definirana kao količina naboja koja prođe kroz jedinicu površine u jedinici vremena.3) postaje: I= Q t (2. a obrnuto proporcionalan njegovu presjeku A. struje dijelimo na istosmjerne i izmjenične.3) gdje je dQ diferencijal (djelić) naboja. Općenito.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. što se očituje kao opiranje tvari protoku električne struje. kroz koji nastaje gibanje naboja. naboji pri strujanju nailaze na otporna djelovanja. otpor vodiča računa se kao: 40 . a mjerna jedinica je amper (A). Jakost struje jednaka je količini naboja koja prođe presjekom vodiča u jednoj sekundi. a dt diferencijal vremena. Gustoća struje definirana je kao kvocijent iznosa struje i površine okomitog presjeka kroz koji teče: J= I A [A / m ] 2 (2.

9) ΔR .6) Recipročna vrijednost otpora zove se vodljivost i označuje sa G: G= 1 1 A A = ⋅ =γ R ρ l l (2.10) 41 . (2. Simbol i oznaka električnog otpora prikazan je na slici 2-3.7) Gdje je specifična vodljivost: γ= 1 ρ [S / m]. o prirastu temperature ( Δϑ = ϑ − 20 C ) i početnoj vrijednosti otpora R20 : ΔR = α Δϑ R20 (2.povećanje otpora s porastom temperature. jer se smanjuje njihova rezultantna brzina. otpor vodiča se kod većine materijala povećanjem temperature povećava: Rϑ = R20 + ΔR gdje su: • • • R20 .4. (2. R Slika 2-3 Simbol i oznaka električnog otpora 2. Jedinica električnog otpora je om (Ω). Pad jakosti struje uz isti napon odgovara povećanju otpora .vrijednost otpora kod sobne temperature (20°C). a zbog čestog izražavanja presjeka vodiča u mm2 i duljine u m koristi se i Ω·mm2/m.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ R=ρ l A (2. Prirast otpora ovisi o materijalu (temperaturni koeficijent otpora α[1/°C]). Rϑ .nova vrijednost otpora na temperaturi ϑ. Dakle.8) Specifični otpor ρ ima jedinicu Ω·m. a električne vodljivosti simens (S).1 Promjena otpora s temperaturom Povećanje temperature metalnih vodiča izaziva veću amplitudu titranja kristalne rešetke. To uvjetuje povećanje broja sudara slobodnih elektrona i smanjenje gustoće struje.

mjerenja pokazuju da bezotporno stanje.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Naziv Aluminij Bakar (mek) Bronca Kositar Mjed Nikal Olovo Srebro Željezo Živa Cekas Kanthal Manganin Konstantan Oznaka Al Cu Bc Sn Mj Ni Pb Ag Fe Hg ρ[Ω mm2/m] 0.8 8.6 13.004 0.45 0.10) u izraz (2.0016 0.098 0.1 α[1/C0] 0.0040 0.15°C).48 0. To ujedno potvrđuje da ovisnost R=f(ϑ) nije linearna. pa se proširuje s kvadratičnim koeficijetnom β i početak izraza (2.14°C.0172 0.14 2.14) Primjer: Za bakar (α=0.9) dobiva se: Rϑ = R20 (1 + α Δϑ ) = ρl A [1 + α (ϑ − 20)] (2.4 10.11) postaje: Rϑ = R20 1 + α Δϑ + β [Δϑ ] ( 2 ) (2. supravodljivost.11 1.0041 0.208 0. nastaje tek na temperaturama oko apsolutne nule (0K = -273.115 0. Iz izraza (2.000015 0. Za točniju temperaturnu ovisnost linearni model nije dovoljan.14) slijedi ϑ=-235. 42 . Treba napomenuti da je temperaturni koeficijent α konstantan samo za uski temperaturni opseg. tj.3 11 4.7 2.49 γ[Sm/mm2] 37 58 35.0278 0.0042 0.09 0.1.958 1.0039 0.1. Međutim.0009 0.000032 0.11) Lako se iz ovog izraza vidi da se kod pozitivnog a smanjivanjem temerature kod istog materijala smanjuje i njegov otpor.006 0.075 0.0043 0. ⎣ ⎦ pa je (2. da je za temperature manje od 20°C otpor Rϑ manji od R20 .0065 0.12) Zanimljivo bi bilo izračunati kod koje temperature otpor vodiča postaje jednak nuli.04 0.0163 0.1 1. tzv. specifičnom vodljivosti i temperaturnim koeficijentima.8 61. Uvrsti li se izraz (2.0270 0.00019 0.93 0.00005 Tablica 2. Električna svojstva metalnih vodiča Tablica 2.11) uz pretpostavku konstantnog α slijedi: R20 ⎡1 + α (ϑ − 20 ) ⎤ = 0.13) ϑ = −⎜ ⎛1 ⎞ − 20 ⎟ ⎝α ⎠ (2. pokazuje metale i metalne legure s njihovim specifičnim otporom.00392) iz izraza (2.

2. a obrnuto razmjerna otporu kruga R. a obrnuto proporcionalna otporu vodiča. Pri stanovitoj kritičnoj temperaturi ϑK (koja je. Iz grafičkog prikaza tog zakona (slika 2-5) zorno je predočena linearnost između napona.15) Ohm-ov zakon općenito se može iskazati ovako: u zatvorenom strujnom krugu jakost struje I razmjerna je priključenom naponu V.5 Ohm-ov zakon Jakost struje kroz otpornik ovisi samo o naponu na otporiniku i otporu otpornika: raste s naponom V.14 K. a opada s porastom otpora R. Ovisnost otpora i temperature Pojava supravodljivosti za buduću elektrotehniku je od izuzetnog značenja. kao uzroka pojave. na primjer. To je Ohm-ov zakon. Usmjereno gibanje naboja u takvoj okolini ne nailazi na prepreke. cink 0. za živu 4.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Veza otpora i temperature može se prikazati dijagramom kao na slici 2-4.12 K. aluminij 1.79 K) otpor naglo pada i približno je jednak nuli. i njegove 43 . R ΘK Θ Slika 2-4. pa nema toplinskih gubitaka. I I1 I2 −V a b α V −I Slika 2-5 I=f(V) u metalnom vodiču Jakost struje kroz vodič proporcionalna je naponu na krajevima vodiča. koji napisan u obliku jednadžbe izgleda ovako: I= V R (2.

Tip Materijal srebro bakar vodiči aluminij željezo konstantan germanij poluvodiči izolatori silicij staklo teflon kvarc Tablica 2-2. Za otpor je ovaj odnos već izrečen u obliku Ohmova zakona. Treći zakon definira odnos struje i napona u pojedinoj grani. Ohmov zakon nije ograničen materijalom. Specifični otpori različitih materijala ρ [Ω m] 1. Iako pokazan na metalnom vodiču. Otpor vodiča može se povećati (izraz 2. kondenzator. a nije bitan karakter (vrsta) elemenata.6) smanjenjem presjeka. Stezaljkama odgovaraju čvorišta grafa. i jednak je kotangensu tog kuta.0 ⋅10 −7 6. jer se svaka realna električna mreža može predočiti grafom. Osnovni elementi grafa su grane i čvorišta. a u drugoj. kako bi se što bolje istaknule podjele materijala s obzirom na njihov specifični otpor.6 ⋅10 −8 1. I još nešto: električni otpor R u grafičkom prikazu predočen je kutem α nacrtanog pravca. električne struje. Prva dva se zovu Kirchhoff-ovi zakoni i izriču strujno-naponske prilike u mreži. simbol otpornika. što dakako ovisi o vrsti elementa. povećanjem duljine vodiča ili uporabom materijala većeg specifičnog otpora. i to s dvije grane i dva čvorišta.3 ⋅10 −2 1010 do 1014 1013 1015 2. U jednoj grani je simbol naponskog izvora. U tablici 2-2. zavojnica. Opisani jednostavni strujni krug je također električna mreža.0 ⋅10 −6 2. paralelno spojenoj. Pritom je bitno samo kako su elementi međusobno spojeni (topologija mreže). Realni električni elementi koji se ovdje spominju (otpornik.6 Kirchhoff-ovi zakoni Spajanjem dvaju ili više električnih elemenata dobiva se električna mreža.0 ⋅10 −7 5. Svaka grana ima dva čvorišta. U električnim mrežama vrijede tri zakona.7 ⋅10 −8 2. a elementi se označuju odgovarajućim simbolima u granama.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ posljedice.9 ⋅10 −8 1. 44 . predočeni su iznosi veličina specifičnih otpora različitih materijala pri sobnoj temperaturi. izvor) imaju po dvije stezaljke ili priključnice. Teorijsko proučavanje električnih mreža temelji se na teoriji grafova. Za veći otpor (pravac b) uz isti napon teče manja struja (I2<I1).

Ako imamo neko čvorište u koje ulazi struja I. Općenito. To znači da se u strujnom krugu ne može pojaviti točka (čvorište) u kojoj bi se naboj gomilao. a eksperimentalno potvrditi. iz zakona o očuvanju materije može se zaključiti.16) gdje je n broj grana spojenih u promatrano čvorište. po I.17) Prebacimo li sve struje na lijevu stranu gornje jednadžbe dobivamo sljedeći izraz: I − I1 − I 2 − I 3 = 0 (2. nestajao ili stvarao. Pozitivan predznak pritom imaju struje koje ulaze u čvorište. a negativan predznak imaju one struje koje iz čvorišta izlaze. Ulazak struje u čvorište razlikuje se po predznaku od izlaska struje iz čvorišta. Ovo je lako objasniti imajući u vidu da električna struja pretstavlja protok naboja u vremenu. Kirchhoff-ov zakon Budući da je električna mreža izoliran sustav. toliko mora iz nje i izaći. a iz tog čvorišta izlaze struje I1. onda vrijedi: I = I1 + I 2 + I 3 (2. ili obratno). a izlazne s negativnim predznakom. I2 i I3. Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi: I1 + I 2 + I 3 = I 4 + I 5 I1 + I 2 + I 3 − I 4 − I 5 = 0 45 . Primjer: Za čvor na slici 2-6.6. za bilo koje čvorište mreže. dakle glasi: ∑I i =1 n i =0 (2. Koliko naboja uđe u neku točku. rezultat mora biti nula. To vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koje čvorište s bilo kojim brojem grana. da je zbroj jakosti struja koji u bilo koje čvorište ulaze jednak zbroju jakosti struja koje iz tog čvorišta izlaze.18) S lijeva strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) sve struje iz promatranog čvorišta. Kada algebarski zbrojimo pojedine struje Ii u svim granama promatranog čvorišta (ulazne s pozitivnim.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. za svaku točku dijeljenja struje vrijedi: zbroj struja koje ulaze u točku (čvorište mreže) jednak je zbroju struja koje iz te točke (čvorišta) izlaze.1 I. Prvi Kirchhoff-ov zakon izražen jednadžbom.

I2 i I3 izmjereno I4=10 A. Ako u strujnom krugu imamo izvor napona E. dođe u isto čvorište. onda se sigurno zna (nesigurni neka provjere).2 II.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ I2 I4 I1 I3 I5 Slika 2-6. I Kirchhoff-ov zakon Ako je mjerenjem utvrđeno da su I1=I2=I3=2A. Put kojim se iz bilo kojeg čvorišta.20) Prebacimo li sve napone na jednu stranu gornje jednadžbe. znači da je I5=4A. 2. a I4=1A. Kirchhoff-ov zakon Drugi Kirchhoff-ov zakon odnosi se na naponske prilike u mreži. a • m .15) iz elektrostatike.19) gdje je: • n .broj otpora u ostalim granama iste petlje. nego već poznati izraz (1. primijenjen na prilike u električnoj mreži.broj električnih izvora u promatranoj petlji. i dva otpora na kojima su padovi napona V1 i V2 vrijedi E = V1 + V2 (2. Drugi Kirchhoffov zakon izriče da je zbroj napona u bilo kojoj petlji u električnoj mreži jednak nuli. ali ovog puta suprotnog smjera (struja I5 utječe u čvorište).6. idući po uvijek novim granama mreže. da je I5=5A. Ako je uz iste vrijednosti struja I1. taj zakon ne govori ništa drugo. zove se petlja. U serijskom krugu ukupni napon izvora jednak je ukupnom zbroju napona na otporima. dobivamo sljedeći izraz: 46 . Budući da je napon u svakoj grani mreže razlika potencijala dvaju njezinih čvorišta. Zakon se obično formulira u sljedećem obliku: n m ∑ Ei = ∑ I i Ri i =1 i =1 (2.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ E − V1 − V2 = 0 (2. Sljedeći primjeri. To je lako objasniti gledamo li napon kao razliku potencijala: iz koje god točke kruga započeli obilazak. osim rješavanja tog zadatka. ∑ Ei − ∑Vi = 0 i =1 i =1 n m (2. a to znači na isti potencijal. što potvrđuje opći oblik da je algebarski zbroj napona uzduž (zatvorene) petlje električnog kruga jednak nuli. Kombinacijom tih načina dobivaju se različite složene sheme. Po I Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi da je struja kroz oba otpora ista (slika 27.24) I1 + I2 + R2 I + RS I V V a) dva serijski spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Slika 2-7 Serijski spoj otpornika 47 . kao što prikazuje slika 2-7.23) V = V1 + V2 = I1 R1 + I 2 R2 R1 (2. Rezultat uvijek mora biti nula.22) Ovo vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koju zatvorenu putanju (petlju) i obići je zbrajajući algebarski pojedine napone Vi svakog električnog elementa na tom putu. koristeći Ohm-ov zakon i Kirchhoff-ove zakone. Kirchhoff-ovom zakonu da je: (2. tj. Pri rješavanju odnosa u strujnim krugovima česta je potreba da se spoj s više otpora zamijeni ili izrazi ekvivalentnim otporom. 2.7. na kraju se vratimo na istu točku.1 Serijski spoj otpora Neka se spoje serijski dva otpornika u strujni krug. a) : I1 = I 2 = I a po II. 2.21) S lijeve strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) svi naponi iz promatrane petlje.7 Spajanje električnog otpora u strujnom krugu U bilo kojem dijelu strujnog kruga dva otpornika mogu biti međusobno spojena samo na dva načina: serijski ili paralelno. pokazuju i tehniku rješavanja električnih mreža.

razmatranje bi bilo analogno.29) V1 R1 = V2 R2 (2.28) Kroz serijski spojene elemente teče ista struja. Priključak na izvor serijskog spoja otpora opterećuje izvor isto tako kao jedan otpor koji bi bio jednak ukupnom otporu tog serijskog spoja.30) Na serijskom spoju otpora napon se dakle. za serijski spoj raznih otpora omjer napona dobiva se iz uvjeta jednakosti struja I = I1 = I 2 V1 V2 = R1 R2 iz čega proizlazi: (2. 2.25) dobiva se: (2. Zbog toga se ampermetar uvijek spaja serijski. dijeli u omjeru veličina otpora.23).7. Ako mijenjamo serijski spojene otpore u strujnom krugu. naponskog izvora E) teče ista struja I kao u a) slučaju.b)) u kojem pod djelovanjem iste EMS (elektromotorne sile.2 Paralelni spoj otpora Paralelno spojeni otpori imaju isti napon. ukupni otpor je n puta veći od pojedinog otpora u spoju. vrijedi: V = IRs Povežu li se sva tri izraza: (2. Općenito.25) IRs = IR1 + IR2 odnosno: (2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni strujni krug (slika 2-7. pa se može zaključiti: ekvivalentni otpor serijski spojenih otpora jednak je njihovu zbroju: Rs = ∑ Ri i =1 n (2.27) Za više serijski spojenih otpora. jer imaju zajednička čvorišta 48 .26) Rs = R1 + R2 (2. (2.24) i (2. Kod serijskog spoja n jednakih otpora. zbroj padova napona na otporima neće se promijeniti i bit će uvijek jednak ukupnom naponu izvora.

35) Omjer struje i napona jednak je recipročnoj vrijednosti otpora ili električnoj vodljivosti G.31) I1 R1 = I 2 R2 Iz ovoga proizlazi sljedeći odnos struja kroz paralelno spojene otpore (2. naponi na njima V1 i V2. Na desnoj strani jednadžbe su vodljivosti pojedinih paralelnih grana. vrijedi Kirchhoff-ova jednadžba za struje (2.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I I1 + + I2 R2 + + + R1 Rp Slika 2-8 Paralelni spoj otpornika a) dva paralelno spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Ako u strujnom krugu imamo dva paralelno spojena otpora R1 i R2.33) Struja se dijeli na paralelne grane električnog kruga tako da se jakosti struja u granama odnose obrnuto razmjerno otporima grana. U krajnjem slučaju. što se može napisati kao: G p = G1 + G2 (2.16) I = I1 + I 2 Dijeljenjem obje strane jednadžbe s naponom izvora dobivamo (2.36) 49 . Ako imamo strujni krug sa izvorom napona V i dva paralelno spojena otpora R1 i R2.32) I1 R1 G2 = = I 2 R2 G1 gdje su G1 i G2 vodljivosti.15) slijedi: (2. dok lijeva strana (omjer struje i napona izvora) pretstavlja ukupnu vodljivost kruga.34) I I1 I 2 = + V V V (2. (2. bit će jednaki V1 = V2 Iz Ohmovog zakona (2. kad bismo paralelno nekom otporu imali kratki spoj (otpor jednak nuli) tad bi sva struja tekla kroz kratki spoj. to jest upravo razmjerno vodljivostima grana. Ovo znači da u paralelnom spoju otpora jača struja teče kroz manji otpor.

do Rn: 1 1 1 1 = + + . dovelo je do spoznaja koje se mogu sažeti u nekoliko točaka: 1. Ruk = R n (2. za što su neophodni dakako naboji i polje. + Ruk R1 R2 Rn (2. računa se kao Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 (2. ukupni otpor dvaju paralelno spojenih otpora R1 i R2. Pojava struje u plinu ovisi o porijeklu naboja. a u drugom slučaju 50 .39) Na temelju ove jednadžbe (2. U prvom slučaju jedna od elektroda (katoda) žarenjem isijava elektrone u plin (katodne zrake). unaprijed nije sigurno da i u plinovima ima slobodnih naboja.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ukupna vodljivost paralelnog spoja otpora jednaka je zbroju vodljivosti paralelnih grana. Na prvi pogled nisu jasne okolnosti pod kojima struja nastaje i održava se u plinu. stoljeća. pa se može zaključiti: ekvivalentna vodljivost (vidi 2.40) Iz jednadžbe za vodljivost (2. Također je problematično da li struja može teći u vakuumu (plinu pri tlaku 0) ili ne.. Otpor paralelnog spoja n jednakih otpora R.38) što se može raspisati za otpor Ruk paralelnog spoja n otpora: R1.8 Električna struja u ioniziranom plinu Dok je u metalnim vodičima struja moguća pod djelovanjem polja zahvaljujući postojanju slobodnih elektrona. Struja u plinu znači naboj u gibanju.39).7) paralelno spojenih otpornika jednaka je zbroju njihovih pojedinačnih vodljivosti: G p = ∑ Gi i =1 n (2. a druga elektroda (anoda) ih skuplja. već od sredine 19. Polje se održava vanjskim izvorom priključenim na granice prostora s plinom (elektrode). tj. n puta je manji od pojedinog otpora. tj..37) odnosno n 1 1 =∑ R p i =1 Ri (2. smanjuje se ukupni otpor spoja. R2. Intenzivno eksperimentiranje strujom u plinu. Za više paralelno spojenih otpora razmatranje bi bilo analogno.37) vidi se da povećanjem broja paralelno spojenih otpora raste ukupna vodljivost. 2.41) 2.

na primjer. Među 27ÿ1018 molekula po cm2 zraka postoji samo 100 do 1000 ioniziranih molekula. koji to prestaje biti kada se u njega ubace. Za lučni izboj karakteristične su velike gustoće struje (od 102 do 104 A/cm2 ) i smanjenje napona na samo 15 do 55 V. zavarivanje (iznad točke D). Povećanjem napona između elektroda raste brzina slobodnih naboja u plinu.C : udarna ionizacija. I [A] 1 D 10−12 10 −15 10−3 10 −6 10−9 C A 10 B 102 103 V [V ] Slika 2-9 (V. premda izuzetno male jakosti. Slijedi kratak opis pojedinih područja: a) 0 . elektrostatsko lakiranje i slično. te uz tehnički vakuum (između 1 i 100 mPa).) i njegov tlak. naboj se stvara ionizacijom atoma plina preko stranog zračenja i/ili djelovanjem polja. 4. neon.I) karakteristika električne struje u zraku d) C . ipak električna struja u plinu ima brojne primjene: različite svijetleće cijevi (područje C-D).B : područje zasićenja. Dakako. Na slici 2-9. argon. c) B . pri razrijeđenom plinu (između 100 i 1000 Pa). osim jakosti električnog polja utječe i vrsta korištenog plina (helij. idealni vakuum predstavlja savršen izolator. Na jakost struje u plinu. b) A . kao na primjer iskrenje na kontaktima ili pojava korone na dalekovodima visokog napona. 51 . Oni sudarom s drugim česticama plina generiraju nove slobodne ione i taj se učinak razvija poput lavine. elektrofilter. Kinetička energija slobodnih elektrona tako je mala da se poništava prilikom sudara s molekulama plina.D : daljnjim povećanjem napona gustoća struje na katodi raste. živine i litijeve pare itd. 3. elektroni. Premda pojedini efekti imaju štetan karakter.za veći napon imamo veću struju. I) karakteristika zraka za normalni tlak uz razmak elektroda od 1 mm. Elektroni dobivaju povećanjem napona dovoljnu energiju za ionizaciju plina.pojava svjetla između katode i anode. U točki C pojavljuje se tinjavi izboj .A : vrijedi Ohmov zakon . prikazana je (V. Plin vodi struju kod normalnog tlaka (oko 100 kPa). pa porastom napona ne raste jakost struje.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ (hladna katoda). svjetlosni učinak se pojačava i u točki D dolazi do lučnog izboja. uslijed čega se broj nosilaca naboja (ioni i elektroni) povećava.

na primjer od bakra (slika 2-10).42) Faktor proporcionalnosti a nazvan je elektrokemijski ekvivalent i razlikuje se za pojedine tvari. Prvi izriče da je količina izlučenih čestica materije na elektrodama ovisna o vrsti tvari koja se izlučuje i količini protjecanog elektriciteta koji u elektrolizi djeluje. gdje se na predmete zbog zaštite od korozije ili estetskih razloga električnim putem nanosi sloj metala. Urone li se elektrode u takvu otopinu (elektrolit) i na njih priključi istosmjerni napon dolazi do elektrolize.dajući opet AgNO3 u otopinu. +A −K Ag AgNO3 Cu Ag V Slika 2-10 Proces elektrolize Ioni srebra koji su predali svoje valentne elektrone kiselinskom ostatku NO3 postaju pozitivni. Atomi vodika i metala predaju svoje valentne elektrone ostalom dijelu molekule koja tako postaje negativni ion. Kao primjer može se promotriti proces elektrolize u vodenoj otopini srebrnog nitrata AgNO3. dok se NO3 lako spaja sa srebrom anode. a sa Q količinu elektriciteta. Ako sa m označimo masu izlučene tvari. prenijelo na katodu. dok će negativna elektroda (katoda) privući pozitivne ione. 2. Gibanje iona . isti se izraz može napisati i kao: 52 .1 Faraday-evi zakoni elektrolize Proučavajući elektrolitičke reakcije Faraday je uočio i formulirao dva zakona. Koncentracija soli AgNO3 ostaje tako u otopini nepromijenjena i konačni rezultat je da se srebro s ploče. pa se talože na bakrenoj katodi.molekula i/ili dijelova molekule znači prijenos tvari prema elektrodama. dolazi do dijeljenja neutralnih molekula na pozitivno i negativno nabijene ione. a kao katoda neki metalni predmet. Kako je Q=I t . To je jedan od brojnih postupaka u galvanostegiji. Pozitivna elektroda (anoda) privući će k sebi negativne ione.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.9. kiseline ili lužine. sekundarne kemijske reakcije. Kao anoda koristi se srebrena pločica. posredstvom elektrolita i električne struje. onda vrijedi: m=aQ (2. To znači da će za istu količinu elektriciteta količina izlučene tvari za različite tvari biti različita.9 Elektrokemijske pojave Kad se u vodi ili nekom otapalu otope molekule soli. na kojima su moguće i naknadne.

nazvani galvanski elementi. a za iste ista). (2. četverostruku.. trostruku.42) moglo pomisliti. . Tako se povezujući oba izraza (I..9. Između takvih dviju elektroda.46) i time elektrolitički odnosi postaju potpuno određeni.. pojavit će se napon.45)) za masu izlučene tvari kao rezultat elektrolize dobije: m= A 1 1 A ⋅ ⋅I t = ⋅ ⋅ Q [ kg ] 6 96.. = = QF a1v1 a2 v2 a⋅v gdje je QF = 96. nego egzaktna veličina koja se za svaki element može unaprijed izračunati (a=A/QFv).489ÿ106 As/kg (Faraday-eva konstanta). te međusobne odnose elektrokemijskih ekvivalenata različitih kemijskih elemenata.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ m=aI t (2. onda za dva kemijska elementa vrijedi: a1 : a2 = A1 A2 : v1 v2 (2. uz stanovita poboljšanja u veličini napona i vijeku trajanja. ti elementi nalaze svoju široku primjenu gotovo već dva stoljeća.Volta 1800.) Ne ulazeći u kemijske promjene koje se pritom događaju vrijedno je napomenuti da se izmjenom kemijskog sastava (kako elektroda tako i elektrolita) 53 .44) slijedi još jedan zanimljiv rezultat: A1 A A = 2 = . Ako se s A označi atomsku masa. kako bi se to iz izraza (2.. Pritom svaki ion u elektrolitu u sebi nosi određenu količinu naboja (koja je za različite tvari različita. Druga zanimljiva pojava vezana je uz elektrolitsku polarizaciju koja se događa kad se u elektrolit urone dvije elektrode različitog kemijskog sastava. bez vanjskog djelovanja. (Prvi element konstruirao je A.42) i II. godine. Drugi Faraday-ev zakon opisuje elektrokemijski ekvivalent elementa s obzirom na njegovu atomsku strukturu. četiri. Drugim riječima: ioni elemenata kojih je valencija dva. 2.43) Količina izlučene tvari na elektrodama proporcionalna je ukupnoj količini elektriciteta koja je prošla kroz elektrolit. Faraday-ev zakon (2.489 ⋅10 v v QF (2.. puta veća u odnosu na vodik. Iz izraza (2. . količinu naboja. Faraday-ev zakon (2. Na istim načelima. tri. Iznos napona osim o kemijskom sastavu elektroda ovisi također i o elektrolitu. a s v valencija. prenose dvostruku.45) Elektrokemijski ekvivalent nije neka empirijska konstanta proporcionalnosti.2 Primarni elementi Do sada je bilo opisano ponašanje elektrolita pod djelovanjem električnog napona priključenog na elektrode uronjene u elektrolit.44) To znači da se elektrokemijski ekvivalenti dvaju elemenata odnose kao njihove ekvivalentne mase (omjer atomske mase i valencije). Tako su dobiveni prvi električni izvori.

davati električnu struju. navedeni su potencijali nekih elemenata s obzirom na vodikovu elektrodu u elektrolitskoj otopini vodikovih iona. Kemijski elementi poredani po veličini njihova potencijala prema vodikovoj elektrodi tvore elektrokemijski naponski niz.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ mijenja i potencijal pojedine elektrode.92 -2.Depolarizatori služe da bi se najčešće oksidacijom uklonio vodik s pozitivnog pola. Pritom će se zbog elektrokemijskih procesa neutralizacije iona elektrolita s molekulama elektroda događati promjene u kemijskom sastavu elektroda. već samo razlika potencijala između dviju elektroda.05 -0. dogovorno je utvrđeno da se svi potencijali uspoređuju s potencijalom vodikove elektrode. U Leclanche-ovom elementu (slika 3.87 -1. ako se na anodi Voltina elementa Cu/H2SO4/Zn (prva elektroda/elektrolit/druga elektroda) vodik razvija brže nego što se može ukloniti.79 Tablica 2-3. Leclanche) poništiti korištenjem takozvanih depolarizatora.11) kao depolarizator služi MnO2 kojim je obložena ugljikova anoda.10) iz kojeg se razvio najveći broj današnjih baterija (slika 3. Taj nepoželjni efekt nastojali su mnogi znanstvenici u prošlom stoljeću (Daniel. teći i u samom izvoru: od katode preko elektrolita do anode. osim u vanjskom krugu. Drugim riječima.13 +0. Meidinger. To se događa čak i kad je elektroda uronjena u otopinu vlastitih iona. Bunsen.76 -0. Na primjer. To smanjenje napona zbog promjena na elektrodama zove se polarizacija. 54 . U tablici 2-3. Budući da se ne može mjeriti apsolutni potencijal jedne elektrode. ovisno o trošilu i naponu između svojih elektroda.02 -2. Elektroda Li K Ca Mn Zn Pb Cu Ag Potencijal [V] -3. Spoji li se galvanski element kao izvor napona u zatvoreni strujni krug. on će. što će smanjivati prvotni napon između njh. dogovorno je proglašen njezin potencijal jednakim nuli.52 +0. dobiva se novi element H2/H2SO4/Zn kojem je napon između elektroda puno manji nego prvotnom. Elektrokemijski naponski niz Ona će dakako.

3V do 3V). S obzirom da se radi o reverzibilnom kemijskom procesu. srebrno-kloridne (nizak napon i dug vijek trajanja). širokim područjem radnih temperatura.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ C MnO2 NH Cl 4 Zn Zn C MnO2 Slika 2-12 Element baterije Slika 2-11 Leclanche-ov element Takve baterije koriste cinkovu limenu posudu kao negativnu elektrodu.5 V. zatim baterije koje se aktiviraju tekućinom (nalivne baterije). četvrtaste od 9 V i sl. anoda je olovni superoksid. Iako danas postoji više različitih vrsta akumulatora. Priključi li se trošilo na stezaljke napunjenog 55 . dok je ugljeni štapić pozitivna elektroda obložena praškastim manganovim superoksidom. Sve one uglavnom služe za posebne (vojne) svrhe. 2.cink). Napon jedne ćelije olovnog akumulatora je oko 2 V. Postoje i baterije s krutim elektrolitom (malih dimenzija i naponom vrlo duga vijeka. Prvi olovni akumulator načinio je G. Danas su sve više u uporabi živine (živin oksid . U klasu suhih baterija ubrajaju se i živine baterije (održavaju razmjerno konstantan napon do potpunog iskorištenja). pa su istrošene baterije neupotrebljive. Elektrolit je razrijeđena sumporna kiselina. odnosno 24 V.3 Sekundarni elementi Osnovno svojstvo akumulatora kao električnog izvora u kojem se kemijska energija pretvara u električnu je njegova mogućnost regeneracije. magnezijeve i litijeve baterije.5 V. a katoda čisto olovo. srebrene (srebrni oksid . koje se odlikuju stabilnim naponom (od 1. Jedna ćelija akumulatora prikazana je na slici 2-13. Spomenuta izvedba pripada baterijama s tekućim elektrolitom koji je pogodnim dodacima zgusnut (suhe baterije). osnovna načela izvedbe i rada bit će u nastavku prikazana na olovnom akumulatoru. godine.9. plinom ili grijanjem (termalne baterije). Napon jednog elementa je 1. čak do 20 godina). i obično se 6 ili 12 ćelija povezuje serijski. Regeneracija takvih elemenata nije moguća. pa daju ukupni napon od 12 V. regeneracija se ostvaruje strujom iz stranog električnog izvora koji se na elektrode akumulatora priključuje tako da struja u elektrolitu teče u suprotnom smjeru od onog kojim je tekla kad je akumulator davao struju priključenom trošilu. vanadijeve i druge. Plant'e 1859. Zahtjev za regeneracijom ostvaren je kod akumulatora. mehaničkom čvrstoćom i dugim vijekom skladištenja.cink). a serijskim spojem takvih elemenata dobivene su plosnate baterije od 4.

Punjenje će trebati više ampersati nego što se dobiva pri pražnjenju.49) zove se dobrota akumulatora. To će rezultirati odvijanjem suprotnog kemijskog procesa: + − + PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2O → PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 (2. elektrode i elektrolit vraćaju se po svom kemijskom sastavu u prvotno stanje.47) I + A trošilo K − PbO2 Pb H 2 SO4 Slika 2-13 Olovni akumulator To znači da se obje elektrode postupno kemijski izjednačuju i pretvaraju u olovni sulfat. Za struje manje od nazivnih. dakle. poteći će struja.47) i (2. Izvor istosmjerne struje za regeneraciju akumulatora treba sada spojiti tako da na anodu dođe " + " pol. Kapacitet ipak nije konstanta akumulatora nego ovisi o uvjetima eksploatacije. pa nam uz naponske promjene i gustoća kiseline može poslužiti kao kazalo da li je akumulator pun ili prazan.48)). koje osigurava i prvotne naponske prilike (usporedite kemijske jednadžbe (2. potrebno je akumulator "napuniti"." pol izvora. Iz kemijske reakcije (2. što znači da se akumulator kapaciteta 90 Ah i nazivne struje 10 A. 56 . Označenje na izvedenim akumulatorima za nazivnu struju. Kad napon akumulatora padne ispod 90% nazivnog. što će dakako smanjivati njihovu međusobnu razliku potencijala. Omjer ς= Ah praznjenja Ah punjenja (2.48) Za vrijeme punjenja. Kapacitet akumulatora je umnožak struje i vremena u kojem tu struju akumulator može davati. a na katodu " . Posebno izgrađeni areometri za mjerenje gustoće kiseline koriste se za takva mjerenja.47) vidljivo je još nešto: u elektrolitu se kiselina sve više razrjeđuje vodom. može njome opteretiti 9 sati. koja će u elektrolitu potaknuti sljedeću kemijsku reakciju: + + − PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 → PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2 O (2. Postoje još tri pojma koja je korisno poznavati u radu s akumulatorima: kapacitet akumulatora.95.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ akumulatora. nego manje. te pri višim temperaturama kapacitet je veći. dobrota i korisnost. za intermitirajući pogon. Za gornji primjer: strujom od 15 A isti akumulator ne bismo mogli opteretiti 6 sati. pa je kod olovnih akumulatora dobrota oko 0.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ S obzirom da se prilikom punjenja privodi viši napon na stezaljke akumulatora nego što je napon pražnjenja.10 Jednostavni strujni krug Električni strujni krug nastaje povezivanjem električnog izvora s trošilom. Najmanji potencijal imat će negativna stezaljka. Trošilo će primljenu energiju izvora u načelu pretvarati u koristan rad. To znači da je u idealnom slučaju energija koju daje izvor jednaka energiji koja se dobiva u trošilu: 57 . srebreno-cinčani (mala težina i volumen) i drugi akumulatori. Neka se pretpostavi da su svi otpori strujnog kruga izraženi otporom R. nikaljno-kadmijevi (najveća brzina punjenja).80. energetski omjer koji se zove korisnost η =ς ⋅ U praznjenja Wh praznjenja = U punjenja Wh punjenja (2.) da gibanje naboja u prostoru u kojem se električni potencijal tog naboja mijenja predstavlja rad (W=Q·V). U električnom izvoru se djelovanjem neelektrične sile razdvajaju raznoimeni naboji i povećava njihova potencijalna energija. To rezultira naponom na polovima (stezaljkama) izvora čiji se najveći mogući iznos zove elektromotorna sila izvora i najčešće se označuje s E ili EMS. Vodljiva veza izvora s trošilom zove se vod. i obratno. Osim olovnih postoje i "alkalijski" željezno-nikaljni (otporni na električne i mehaničke udarce). trošila i dvožičnog voda (slika 2-14). Iz elektrostatike je poznato (poglavlje 1.50) bit će manji od ζ. te za olovne akumulatore iznosi oko 0. u prirodi postoje dva temeljna zakona: zakon o očuvanju energije i zakon o očuvanju materije (moglo bi se u načelu govoriti o istom zakonu). Općenito. na njemu vrijedi Ohm-ov zakon: struja će uz isti napon biti manja ako je otpor veći. Dakako. 2. a onda će u smjeru struje potencijal opadati. Jednostavni strujni krug sastoji se dakle od tri osnovna dijela: električnog izvora. Prvi zakon izriče da je energija u izoliranom sustavu (nezavisnom od svoje okolice) uvijek konstantna. I I + A + E + − RT E + − RT V a) bez mjernih instrumenata b) s mjernim instrumentima Slika 2-14 Jednostavni strujni krug Najveći potencijal bit će na pozitivnom ("+") polu.

) nije jednaka odvedenoj električnoj energiji. Jakost struje jednaka je u svakom dijelu jednostavnog strujnog kruga.52) 1. 2.53) 2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ E ⋅ Qi = VT ⋅ QT (2. kemijska. 58 . zahtijeva se da mu je otpor što veći. a to znači da je količina naboja koja iz izvora ode jednaka količini naboja koja kroz trošilo prođe i natrag se u izvor vrati (Qi=QT). Struja koja u jednostavnom strujnom krugu teče ovisi o naponu izvora i otporu kruga: I= E RT (2. Svi navedeni zaključci mogu se provjeriti spajanjem mjernih instrumenata (slika 2-14.15. Ampermetar se u strujni krug priključuje serijski (prekidom vodiča i spajanjem instrumenta na prekinute priključke). Jakost struje mjeri se ampermetrom. Prije svega električni izvor ima svoje gubitke. zahtijeva se da mu je otpor što manji. Da bi što manje utjecao na prilike u krugu. Nadalje. b). a kroz vanjski strujni krug od "+" pola prema "-" polu. gornji izraz (2. realni izvor nema na svojim stezaljkama isti napon kad ga priključimo na trošilo i kad je neopterećen. jednak je elektromotornoj sili izvora: E = VT (2. Da bi što manje utjecao na prilike u krugu. Budući da na otporu trošila vrijedi Ohm-ov zakon (VT=I·RT).11 Realni jednostavni strujni krug U realnom strujnom krugu pojave su nešto složenije u odnosu na idealni.54) 3. pa dovedena energija (mehanička.51) sad izgleda: E = I ⋅ RT Iz dobivenog rezultata može se zaključiti sljedeće: (2. magnetska i sl. Iznos napona mjeri se voltmetrom.51) Prema drugom zakonu količina je naboja (materije) u izoliranom sustavu također konstantna. Realno ponašanje takva izvora može se prikazati dijagramom kao na slici 2. Zato se priključuje paralelno izvoru ili trošilu čiji napon želimo mjeriti. Veliki otpor instrumenta paralelno spojenog manjem otporu trošila ne mijenja značajno ukupni otpor paralelnog spoja. Voltmetar mjeri razliku potencijala između dviju točaka. pad napona na trošilu). Napon VT na R (tzv. samo je smjer s obzirom na stezaljke u izvoru od "-" prema "+" polu.

) predočen je u električkoj mreži s vlastitom granom i to obično sa svojim simbolom. kondenzator.. I 1 RV 2 + RU E + + RT 1 RV 2 Slika 2-16 Realni jednostavni strujni krug Dakako. tj.12 Složeni strujni krug Zadatak rješavanja električne mreže je potpuno odrediti struje u svim granama (po veličini i smjeru) i razlike potencijala između čvorova. dobiveni učinak manji je od uložene energije. oznakom i iznosom fizikalne veličine koju predstavlja.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ U 0 I Slika 2-15 Vanjska karakteristika realnog izvora napona Da bi se takvo ponašanje uzelo u obzir. Za rješavanje električne mreže razvijene su 59 . ako nije zanemariv prema otporu trošila. Isto tako..16). U novim okolnostima struja I više neće zadovoljavati izraz (2.. Sve tehničke tvorevine rade s nekim stupnjem iskorištenja. Svaki električki element (otpornik. 2. koji treba uzeti u obzir. u praksi se ni trošilu dovedena električna energija ne pretvara potpuno u koristan rad. pa se u slučaju priključenog trošila na vanjskim stezaljkama izvora pojavljuje elektromotorna sila umanjena za taj pad napona. Zato se u realnom izvoru uz simbol elektromotorne sile E crta i otpor Ru. pretpostavlja se da u svakom realnom izvoru postoji stanoviti otpor Ru na kojem dolazi do pada napona. korisni. vod ima svoj električni otpor (označuje se najčešće s Rv). koji se zove unutarnji ili nutarnji otpor izvora (slika 2. izvor. Zbog manje struje je i napon na trošilu VT također manji od napona izvora E.54) već će biti manja (zbog dodanih otpora izvora i otpora voda).

Primijeniti II. Uočiti smjer djelovanja izvora elektromotorne sile. Ako se smjer struje I kroz otpornik R podudara sa smjerom obilaženja. 2. metoda superpozicije. 5. ukoliko je numerički rezultat za pojedinu struju negativan. Norton-ov teorem.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ brojne metode (metoda napona čvorova. metoda konturnih struja. Po volji odabrati smjerove struja u pojedinoj grani. I3 R3 E1 + R1 Slika 2-17 Primjer rješavanja petlje u električnoj mreži Ako se smjer djelovanja EMS podudara sa smjerom obilaženja. a da se temelji rješavanja uvijek nalaze u Ohm-ovu zakonu i Kirchhoff-ovim zakonima. Treba naglasiti da sve metode i teoremi samo doprinose brzini i lakoći rješavanja naponsko-strujnih prilika u mreži. crtkano) ili suprotno od smjera kazaljke na satu. da bi se primijenio II. onda se ta EMS u jednadžbi uzima s pozitivnim predznakom. Smjer je onaj koji se dobiva kretanjem kroz izvor od negativne prema pozitivnoj stezaljki. te izvedeni brojni teoremi koji pomažu u analizi električnih mreža (Thevenen-ov teorem. Primjer: Na slici 2-18. Definirati smjer obilaženja petlje. kao na slici 2. vrijedi: E1 − E2 = I1 R1 − I 2 R2 + I 3 R3 Treba postaviti toliko nezavisnih jednadžbi koliko je potrebno da se riješe sve nepoznanice. Kirchhoff-ov zakon potrebno je: 1. 3. prikazan je jedan složen strujni krug: + + + I1 R2 I2 E2 (2. Osmisliti predznake dobivenih rezultata. onda se pad napona I·R uzima s pozitivnim predznakom. 4. Millman-ov teorem i drugi). znači da joj je stvaran smjer suprotan pretpostavljenom. Po volji možemo odabrati u smjeru (kao na slici.55) 60 . Tako na primjer za izdvojenu petlju u nekoj složenoj mreži. Za shemu na slici 2-17. različite transfiguracije i slično). Kirchhoff-ov zakon.17. Naime.

a (1) po I. IZVOR RU V RT E Slika 2-19 Realni naponski izvor 61 . te naponskih izvora E1 i E2.13 Realni naponski izvori Kako je već opisano. 2. Kirchhoffovu zakonu. R1 i R2. daju rješenja za struje I. realni naponski izvor predočuje se (slika 2-19) serijskim spojem idealnog naponskog izvora elektromotorne sile E i nutarnjeg otpora Ru.56) Jednadžbe su napisane tako da se uoči mogućnost matričnog rješavanja. I1 i I2. Te jednadžbe za poznate vrijednosti otpora R. Kirchhoff-ovu zakonu.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I1 R1 I2 R2 + R3 + E1 E2 + Slika 2-18 Složeni strujni krug Vodeći računa o prethodnom naputku mogu se napisati tri jednadžbe: (1) (2) (3) I1 + I 2 − I = 0 I1 R1 − I 2 R2 = E1 − E2 I 2 R2 + IR = E 2 (2. Jednadžbe (2) i (3) napisane su po II.

napon idealnog izvora elektromotorne sile E umanjen za pad napona na nutarnjem otporu.1 Vanjska karakteristika realnih izvora Zanimljivo je promotriti dva krajnja slučaja. kad je RT=0 i kad je RT=∞.60) V = I ⋅ RT = 0 (2. Prazni hod izvora je slučaj s RT=∞.58) jednak: V = E − I ⋅ Ru (2. strujnim krugom će poteći struja I čija jakost iznosi (uz zanemarenje otpora voda.59) preuređen izgleda ovako: V = − Ru I + E što grafički predstavlja pravac s odsječkom E na ordinati i nagibom -Ru.58) Napon V (V=I·RT) koji se može mjeriti na stezaljkama izvora je prema gornjem izrazu (2.59) dakle. Iz izraza (2.58) slijedi: E = I ⋅ RT odnosno: (2. što je učinjeno na slici 220.57) (Ekvivalentna pretpostavka bila bi da su svi otpori izvan izvora obuhvaćeni s RT ).62) Struja Ik zove se struja kratkog spoja. (2. iz izraza (2. a iz (2. kao V=f(I).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Priključi li se na izvor trošilo otpora RT. uz pretpostavku Rv=0): I= E Ru + RT (2. Ako je RT=0. Odavde je: E = I ⋅ Ru + I ⋅ RT (2. a krugom teče maksimalna struja Ik.59) da će napon na stezaljkama izvora biti jednak elektromotornoj sili E (jer je I·Ru=0.13. 2. Uočite da izraz (2. pa je kratki spoj izvora nepoželjan za izvor i vodiče.59) može se predočiti i grafički. Ik = E Ru (2. tj. jer ih može oštetiti. Izraz (2. uz I=0).61) Ovaj slučaj zove se kratki spoj izvora: na stezaljkama je 0 V.57) vidi se da će struja I biti jednaka nuli.63) 62 . Redovito je mnogo puta veća od nazivne.

što je prikazano na slici 2-21. u kojem bi bio Ru=0 vanjska karakteristika bio bi horizontalan pravac u točki E (β=0). A + E1 RU 1 + E2 RU 2 B A + E1 RU 1 E2 + RU 2 B Slika 2-21 Serijski spoj realnih električnih izvora 63 .). koriste se različiti spojevi više električnih izvora. onda na istom dijagramu možemo pratiti sve moguće promjene. Tako na primjer. pa bi napon V bio stalan za sva opterećenja (V = E). Serijski spoj dvaju izvora ostvaruje se tako da stezaljku jednog izvora spojimo sa stezaljkom drugog. pa slobodne stezaljke postaju stezaljke novodobivenog izvora.I ) sustavu.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ V [V ] E R'T > RT RT V [V ] E V RT E β P' E I ⋅ RU P V V' β V' V β' P' P α I' I V α IK I [A] I ' I I 'K IK I [A] Slika 2-20 Vanjska karakteristika naponskog izvora Prikaže li se otpor RT u istom koordinatnom (V. U idealnom naponskom izvoru. onda se kut β povećava.13. b). a). (prema slici 2-5.2 Spojevi električnih izvora U slučaju da jedan izvor nema dovoljan napon ili ne može dati dovoljnu struju trošilu. te uz isto trošilo RT imamo i manju struju (I' < I) i manji napon na stezaljkama izvora (V'<V). Poraste li pak nutarnji otpor izvora (slika 2-20. raste napon V na stezaljkama izvora. Kod ovakvog spajanja imamo dakako dvije mogućnosti. ako otpor trošila RT raste (slika 2-20. RT odgovara tangensu kuta  na slici 2-20. točka P se pomiče prema E. a struja kratkog spoja bila bi Ik=∞. struja I se smanjuje (I' < I) i napon na nutarnjem otporu pada. 2. točka Ik primiče se ishodištu.

kako je prikazano slikom 2-22.64) Ako se trošilo otpora RT priključi u krug s više serijski spojenih izvora. Stoga treba voditi računa o nazivnim (pretpostavljenim) strujama pojedinih izvora od kojih je novi izvor sastavljen.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U prvom slučaju (slika 2-21. + A E1 RU 1 + B A I + E1 + RU 1 B RU 2 + E2 RU 2 + I + E1 + + RU 1 + E2 + I Slika 2-22 RU 2 + + RT Paralelni spoj realnih naponskih izvora 64 . onda će struja I teći kroz otpor i sve izvore u iznosu: I= E1 + E2 + . a u drugom.a)) ukupni napon EAB=E1+E2. kroz njega će poteći ista struja kao kroz priključeno trošilo.. te spoj izvora koristiti samo za takva trošila koja neće uzimati struju veću od najmanje pojedinačne nazivne struje.65) s odgovarajućim predznakom EMS-a svakog pojedinačnog izvora. Poopćenje na više serijski spojenih izvora analogno je prije opisanom spoju..b)) EAB=E1-E2.. Spoji li se novi izvor u strujni krug.. Ukupni napon E bit će jednak zbroju napona pojedinačnih izvora uz odgovarajući polaritet (negativan za protuspoj). a struja kroz svaki izvor bit će ista: E = ∑ Ei . tzv. = I (2. i =1 n I1 = I 2 = . + En R1 + R2 + ..65) postaje: I= nE nRu + RT (2. protuspoju (slika 2-21.66) Kod paralelnog spoja dvaju izvora imamo također dvije mogućnosti. + Rn + RT (2. Spojimo li izvore jednakih EMS-a E i nutarnjeg otpora Ru gornja jednadžba (2..

. iz izraza (2. onda u samim izvorima teče stalna struja. po I. uz isti napon.69) slijedi EAB=E1=E2. = E (2.67) + E1 RU 1 + E2 + I RU 2 + + RT I= slijedi: E1 − E2 Ru1 + Ru 2 (2.70) Pri paralelnom spajanju n jednakih izvora.69) Ako su E1 i E2 jednaki. veću struju za trošilo: n I = ∑ Ii .71) 65 . jednake EMS-e E i jednakih nutarnjih otpora Ru struja kroz trošilo bit će jednaka: I= E Ru + RT n (2. Paralelni spoj izvora omogućuje dakle.. c). i =1 E1 = E2 = . Kirchhoff-ovu zakonu slijedi da će takav izvor dati ukupnu struju jednaku zbroju svih struja pojedinih grana u toj točki (slika 2-22. Razlog uporabe paralelnog spoja dvaju ili više izvora je u struji koju taj izvor može dati trošilu. S obzirom da se radi o dvije ili više grana spojenih u jednu točku. Ako naponi nisu jednaki.Treba uočiti da na jakost struje pojedine grane u slučaju istih elektromotornih sila presudnu ulogu ima nutarnji otpor pojedinog izvora. pa tako uništiti sam izvor. što se u načelu od takva izvora i traži. koja može biti i veća od nominalne pojedinog izvora.68) E AB = E1 − (E1 − E2 )Ru1 Ru1 + Ru 2 (2.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Izvor će u praznom hodu za slučaj na slici 2-22 a) na svojim stezaljkama imati napon E jednak: E AB = E1 − I ⋅ Ru1 pa kako je: (2.

Spajanje bilo kojeg realnog instrumenta (ima konačni otpor) u strujni krug mijenja prilike u krugu. pritom će na ampermetru postojati pad napona (I·RiA). (Struja kroz trošilo jednaka je struji izvora umanjenoj za iznos struje koja teče kroz voltmetar). Ukoliko se mjerenja više električnih veličina izvode istodobno.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. potrebno je primijeniti takve načine spajanja. za koji se s obzirom na njegovo paralelno spajanje traži da otpor bude jako velik (idealno: beskonačan). Prvi način spajanja (slika 2-24. struja u jednostavnom strujnom krugu (slika 2-23. otpora. napona. To je identično razmatranju da je uz manji I i pad napona na trošilu (I·RT) također manji. Samo beskonačno velik otpor spojen paralelno trošilu ne mijenja vrijednost njegova otpora. onda je potrebna analitička korekcija. snage.14 Mjerenje struje. Zato se zahtijeva da otpor ampermetra bude što manji (idealno: jednak nuli) u odnosu na otpor trošila. I + RiA A I − Ii RU + + RT RU + + + RT V E + RiV E a) struje Slika 2-23 b) napona Pojedinačno mjerenje u jednostavnom strujnom krugu Dakako. Tako će ampermetar sa svojim otporom RiA utjecati da se. b). Odabir ispravnog spoja ovisi o zahtjevu koji se na mjerenje postavlja. a) koristi se za mjerenje napona izvora i struje koja teče kroz trošilo. na primjer. napona i otpora Mjerni se instrumenti spajaju u strujni krug radi mjerenja željenih veličina: struje. pa će i napon na trošilu biti manji s obzirom na prilike bez ampermetra. Neka se ampermetar i voltmetar spoje u strujni krug kao na slici 2-24. Ako je pogreška ipak prevelika. 66 . jer se ukupni otpor zbog instrumenta povećava (serijski spoj otpornika). pri kojima se pogreške zbog instrumenata mogu zanemariti. Slično razmatranje vrijedi i za voltmetar (slika 2-23. a) smanji.

dakle. Veća jakost struje dat će veći moment. Kako mjeriti veće napone i struje? Proširenje mjernog područja instrumenta ostvaruje se dodavanjem otpornika. ommetar Postoje različite izvedbe mjernih instrumenata. još je važno poznavati jakost struje Ii kod koje kazaljka pokazuje puni otklon. sasvim je jednostavan: nepoznati otpor odredi se kao kvocijent izmjerenog napona i struje. 67 . Ako je na primjer otpor instrumenta RiA = 50 Ω. Ovakvi instrumenti. a napon do Vi = RiA · Ii = 0. a koja (zbog konačnog otpora voltmetra) ne teče čitava kroz trošilo. djelovat će na njega moment (u poglavlju o magnetizmu bit će to objašnjeno) koji uzrokuje otklon kazaljke instrumenta.15 Mjerni instrumenti: voltmetar. mjerila su jakosti istosmjerne struje (ampermetar). posredno ih koristimo i za mjerenje napona (voltmetar) i za mjerenje otpora (ommetar). Zato se za mjerenje napona na trošilu koristi spoj prikazan na slici 2-24.paralelno.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I RiA + RiA A A RU + + V + + RT RV + + V + + RT RiV RiV E E a) struje trošila i napona izvora b) struje izvora i napona trošila Slika 2-24 Istodobno mjerenje Ovim se spojem ne bi mogao točno mjeriti napon na trošilu. a ovdje će biti spomenuta samo izvedba vrlo poznatog i često korištenog instrumenta s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom. ampermetar. Uz otpor instrumenta RiA (to je otpor žice svitka). Za mjerenje viših napona otpornike treba spajati serijski sa Riv. b). Za mjerenje otpora najčešće se koriste tri načina: V/I metoda. ommetar i Wheatstone-ov most. Međutim. Ako kroz svitak smješten unutar polova permanentnog magneta (kao na slici 2-25) prolazi struja. a za mjerenje većih struja . U tom pak slučaju ampermetar mjeri struju koju daje izvor. a Ii = 2 mA. Protumoment djelovanju električnog momenta ostvaren je s pomoću spiralne mehaničke opruge. temeljene na različitim fizikalnim efektima.1 V. 2. to znači da instrument može mjeriti struju do 2 mA. Prvi način. a veći moment veći otklon. jer voltmetar istodobno mjeri i pad napona na trošilu i pad napona na ampermetru. temeljen na Ohm-ovu zakonu.

dakle. Napon koji voltmetar mjeri pri punom otklonu je: V = I i ( Riv + Rs ) Potrebno je. prikazuje proširenje mjernog područja voltmetra dodavanjem serijskog otpora Rs.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-25 Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom Slika 2-26. otpornik Rs dimenzionirati prema: (2.74) 68 .73) uz V>>Vi (V puno veće od Vi ) slijedi: Rs = V Ii (2.72) Rs = V − I i Riv V − Vi = Ii Ii (2.73) + Riv V + RS voltmetar Ii Vi V + − Slika 2-26 Proširenje mjernog područja voltmetra Iz izraza (2.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Za mjerenje većih struja od Ii (proširenje mjernog područja ampermetra) svitku treba paralelno spojiti otpornik Rp (slika 2-27. Priključimo li na stezaljke A i B otpornik nepoznatog otpora Rx struja koju će ampermetar pokazivati bit će određena izrazom: I= E Ru + RiA + Rreg + Rx (2.77) Dok je kod mjerenja napona (serijskog spoja) bilo nužno da otpornik Rs ima veću vrijednost od Riv puta). Ampermetar se može upotrijebiti i za mjerenje električnih otpora. koji se naziva shunt (čitaj: šent). kako je to prikazano na slici 2-28.78) a nepoznata vrijednost otpornika Rx je dakle: Rx = E − (Ru + RiA + Rreg ) I (2.76) Uz I >> Ii gornji izraz (2.79) 69 ..75) Rp = I i ⋅ RiA V = i I − Ii I − Ii (2.). kako bi na sebe preuzeo veći dio mjerenog napona. čime se dobiva ommetar. pa vrijedi: ( I − Ii ) ⋅ R p = I i ⋅ RiA odnosno: (2. Ii RiA ampermetar A I I − Ii + RP − + Slika 2-27 Proširenje mjernog područja ampermetra kod mjerenja struje (paralelnog spoja) Rp je toliko puta manji od RiA koliko je približno željena struja I puta veća od struje instrumenta Ii (Rp/RiA ≈ Ii/I ).76) postaje: Rp = Vi I (2. uz stanovite prilagodbe.

). kad su stezaljke ommetra AB kratko spojene (Rx=0). Za prekid između stezaljki (Rx=∞) struja u strujnom krugu ne teče.10. a sa Rreg namjestimo otklon kazaljke na oznaku 0 (RAB=0). Tim otpornikom unose se također i korekcije zbog starenja naponskog izvora (baterije). Za vrijednosti otpora Rx između tih krajnjih vrijednosti i otklon kazaljke bit će odgovarajući. pa nema ni otklona kazaljke. a za struju punog otklona oznaku 0Ω. ∞ 20 10 5 3 100 1000 2 1 Ω Slika 2-29 Skala ommetra 0 Umjeravanje (baždarenje) ommetra prije svakog mjerenja izvodi se tako da stezaljke AB kratko spojimo.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ A RX + B I + Rreg RiA A + + Ru + Slika 2-28 Nadomjesna shema ommmetra Struja ima najveću vrijednost (kazaljka pokazuje maksimalni otklon). To znači da je skala ommetra označena tako da za otklon pri struji 0 ima oznaku ∞Ω.) i jednostavnom strujnom krugu (potpoglavlje 2. Između tih dviju oznaka raspodijeljene su ostale vrijednosti (slika 2-29). S obzirom da je struja naboj 70 .16 Rad i snaga istosmjerne struje O energiji naboja u gibanju već je bilo govora u elektrostatici (poglavlje 1. 2.

onda se korisnost nekog uređaja definira kao: η= W W = Wu W + Wg (2.83) proizlazi da je jedinica za snagu VA (čitaj: voltamper). Osim nazivne snage.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ koji se u vremenu giba (Q = I·t ). nečistoće i sl. energiju naboja: W = Q·V može se pisati kao: W = V ⋅ I ⋅t [J ] (2. Preko navedenih izraza (2.81) W= V2 ⋅t R (2. Ono što trošilo trajno posjeduje jest njegov otpor (premda je u praksi uslijed vanjskih utjecaja: starenja.4.. izraz za rad tj.(2. za električne uređaje zanimljiva je i njihova korisnost ili stupanj djelovanja. ipak promjenjiv). brojnim pokusima je dokazano da je na otporniku dobivena toplinska energija (Jouleova toplina) izravno ovisna o naponu na njemu.84) Nazivna snaga trošila (obično je označena na električnim trošilima. joul (čitaj: džul).83) slijedi da je snaga na otporniku : P =V ⋅I = I2 ⋅R = V2 R (2.) temperaturna ovisnost otpora i ustanovljeno da se prolazom struje kroz otpornik njegova temperatura povećava. izraz (2.80) možemo pisati na još dva načina: W = I 2 ⋅ R ⋅t i (2. temperature.80) Uvrste li se u desnu stranu gornjeg izraza pripadne mjerne jedinice.80) i (2. Kako na otporniku vrijedi Ohm-ov zakon.82) Isti se rad može obaviti u dužem ili kraćem vremenu. vlage. Već je prije razmotrena (potpoglavlje 2. Ako je Wg gubitak energije.85) Korisnost se za slučaj istog vremena t može izraziti i s pomoću omjera snaga (uz iste oznake indeksa): 71 .83) Iz izraza (2.80) .1. a W korisna energija. Ws (čitaj: vatsekunda) ili J . struji kroz njega i vremenu. vidi se da je mjerna jedinica za rad istosmjerne struje VAs (čitaj: volt-amper-sekunda). na primjer 100 W žarulja) definirana je s pomoću nazivnog napona. Ukupna privedena energija Wu nije u trošilu u potpunosti iskorištena. Treba uočiti da stvarnu (trenutnu) vrijednost snage određuje otpor tog trošila i trenutna vrijednost priključenog napona ili struje koja kroz njega teče. što ovisi o snazi P koja se definira kao : P= W t [W ] (2. Ona se kraće zove vat i označuje sa W. Štoviše.

Treba napomenuti da se vatmetri ipak najčešće koriste pri mjerenju izmjenične snage (gdje mjerenje napona i struje nije dostatno. a jedinica snage kilovat (1 kW = 1000 W). nazvani vatmetri. pa su ti instrumenti zapravo modificirani vatmetri. S obzirom da je jedinica vremena u tim uređajima sat. Po tom načelu napravljeni su instrumenti. Faktor vremena t uzima se u obzir time što će moment koji bi u vatmetru djelovao na otklon kazaljke instrumenta ovdje okretati okruglu pločicu spojenu na brojčanik instrumenta.83).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ η= P P + Pg (2. Električna energija je W = P·t (iz izraza 2. Naponske stezaljke spajaju se paralelno mjerenom objektu (kao voltmetar). kojima je skala označena proporcionalno mjerenom umnošku struje i napona.86) Snaga se može odrediti tako da se ampermetrom izmjeri struja. Za mjerenje električne energije koriste se električna brojila. jer ne uključuje fazni pomak). Umnožak izmjerenih veličina daje snagu izraženu u vatima. ti se instrumenti još zovu kilovatsatna brojila. Uz istu snagu. također će se registrirati veći broj okretaja (jer će se pločica brže okretati). dok se u istosmjernim krugovima snaga lako određuje kao umnožak izmjerene struje i napona. u istom vremenu. a za veću snagu. a strujne serijski (kao ampermetar). instrument će registrirati veći broj okretaja (više će se puta pločica okrenuti). 72 . kroz duže vrijeme. Prilikom spajanja vatmetra potrebno je osobitu pozornost obratiti na ispravno spajanje strujnih i naponskih stezaljki. a voltmetrom napon željenog dijela strujnog kruga.

struja se smanjuje.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. a smanjenjem otpora struja se povećava. Struja je razmjerna naponu i obrnuto razmjerna otporu prema (2. uz isti napon.17.17 Appleti 2. 73 . Otpor – click-om možemo „dovući“ različite kombinacije otpornika u strujni krug. a smanjenjem napona. smanjit će se i struja. Ako povećavamo napon.1 • • Ohmov zakon Pomoću klizača mijenjamo : RESISTANCE – vrijednost otpora od 2 do 10 Ω VOLTAGE – vrijednost napona od 5 do 20 V Ampermetar je priključen u strujni krug serijski sa otporom i mjeri struju koja teče krugom.4). V = 16V.17. Povećanjem otpora. povećavat će se i struja. I = ? I= V 16 V = =2 A R 8Ω 2. možemo je „dovući“ u strujni krug.2 Jednostavni strujni krug Strujni krug se sastoji od četiri dijela: • • Baterija – click-om na bateriju željenog napona. Provjerimo ovu jednadžbu (Ohmov zakon) za R = 8Ω.

To znači da je jakost struje potrebna da žarulja svijetli 2A. na računalu se čuje prasak). Umnožak napona i struje određuje snagu. kada uključimo strujni krug. kroz žarulju teče premala struja. Kod toga je važno uočiti i odrediti polaritet napona i struje.17. 74 . Žarulja svijetli samo kada je iznos otpora dvostruko manji od iznosa napona. Zadatak je složiti strujni krug tako da žarulja svijetli. Zaključak: Ako je otpor prevelik. Ako je otpor premali. pa će žarulja pregorjeti (uz uključene zvučnike. struje i snage u strujnom krugu Pomoću klizača R mijenja se otpor u strujnom krugu s naponskim i strujnim izvorom.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • • Sklopka – clickom na sklopku uključujemo i isključujemo strujni krug. žaruljom će poteći prevelika struja.3 Mjerenje napona. a snaga u vremenu električku energiju. Moguće je pozvati applet tako da je jakost struje potrebna da žarulje svijetli jednaka 3A. pa ona ne svijetli. Žarulja – promatramo što se s njom događa za različite kombinacije napona i ukupnog otpora. Žarulja će svijetliti ako je iznos napona tri puta veći od iznosa ekvivalentnog otpora. 2. Applet pokazuje serijsko uključivanje ampermetra i paralelno priključivanje voltmetra u strujni krug. te očitavanje mjernog rezultata na zaslonu instrumenta.

17.27) vrijednost ekvivalentnog (ukupnog) otpora jednaka je zbroju otpora R1 i R2.4 Multimetar S pomoću ovog applet-a moguće je razumjeti i naučiti mjerenje osnovnih električnih veličina (napon. Ruk = R1 + R2 75 . shunt) otpornika za proširivanje mjernog područja. struja.17. Struju mjeri ampermetar koji spojen serijski sa otporima R1 i R2. otpor) s idealnim i realnim instrumentom (Rm – realni otpor instrumenta). R2 i Vs podešavamo vrijednosti otpora serijski spojenih otpornika R1 i R2 (od 2 do 49 Ω ) i napon naponskog izvora Vs (od 1 do 49 V ).Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. 2.5 Serijski spoj otpora Pomoću klizača R1. Prema (2. U krugu teče struja I. Applet pokazuje nutarnju strukturu galvanometra i dodavanje odgovarajućih (engl. koja je proporcionalna naponu izvora Vs.

38) Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 V = I ⋅ Ruk = I ⋅ R1 ⋅ R2 R1 + R2 2. Voltmetar.17. Ekvivalentni (ukupni otpor) računamo prema jednadžbi (2. R2. koji je spojen paralelno strujnom izvoru (a time i otpornicima R1 i R2 ) mjeri napon na strujnom izvoru i na otpornicima. i Is pdešavamo vrijednosti otpora paralelno spojenih otpornika (od 2 do 99 Ω ) i jakost struje strujnog izvora (od 1 do 19 A ).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.17.6 Paralelni spoj otpora Pomoću klizača R1.7 Kirchhoff-ovi zakoni Pored izvora napona i otpornika u strujnom krugu napisane su njihove vrijednosti u voltima odnosno ohmima. 76 .

Iznad izvora strujnog kruga (u elipsi) upisana je jakost struje koju daje izvor. eraser). Napon izvora možemo mijenjati od −10 do 10V. C i E ili D i F. B i D. smanjujemo ili povećavamo te vrijednosti. Isto tako oni se mogu maknuti (izbrisati) iz strujnog kruga s pomoću brisača (engl. U pravokutnicima možemo očitati vrijednost napona između pojedinih točaka VAC = VBD i VCE = VDF. 77 . Moguće je s pomoću miša u strujni krug dovući vodič ili otpornik (prikazani su s lijeve strane strujnog kruga) i smjestiti ih između točaka A i C.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Click-om miša (lijevi click) ispod ili iznad napisane vrijednosti. a otpore na otpornicima od 1 do 10Ω.

daje struju od 4 A trošilu čiji otpor iznosi 0. Baterija od 6 jednakih paralelno spojenih članaka od kojih svaka ima elektromotornu silu E=1.333 [V] 5. d) za koju snagu mora biti građeno trošilo. Struja kratkog spoja izvora iznosi 120 A.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. a paralelno spojeni imaju napon praznog hoda 1 V.5 V.3 A. b) koliki napon vlada na trošilu. spojena serijski imaju struju kratkog spoja 1 A. c) koliki je unutrašnji otpor svakog članka.55 g srebra.75 [Ω] d) 4 [W] e) 12 [A]. Rješenje: 64. a napon praznog hoda 2 V.18 Zadaci 1. Pri elektrolizi neke srebrne otopine izlučilo se za 3 sata 4. Četiri jednaka istosmjerna izvora. a) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije sastavljene od 6 serijski spojenih izvora. Odredite jakost električnog polja u bakrenom vodiču promjera 0. e) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije.25 Ω. a koliki pojedinog članka? Rješenje: b) 1 [V] c) 0. 2 [A] 4. a) nacrtajte shemu serijskog i paralelnog spoja i označite elemente. d) koliki je unutarnji otpor svakog pojedinačnog izvora. b) koliko će iznositi struja kratkog spoja baterije sastavljene od 6 paralelno spojenih izvora. 78 . a) nacrtajte električku shemu spoja. e) koliki je napon na stezaljkama serijski spojenih izvora ako je otpor tereta 2 Ω? Rješenje: b) 1 [V] c) 4 [Ω] d) 1 [Ω] e) 1. Kolika je bila jakost struje pri elektrolizi? Rješenje: 0.377 [A] 3. c) koliki je unutarnji otpor serijski spojenih izvora.93 [V/m] 2. b) koliki je napon praznog hoda E svakog pojedinačnog izvora.01 mm kad njime teče struja jakosti 0.

b) kolika se energija troši za 24 sata na trošilu.8 [Wh] c) 0.3 A.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ c) koliku snagu ima trošilo otpora 2 Ω priključeno na bateriju iz a). b) koliku struju pokazuje idealni ampermetar. d) koliki je faktor iskoristivosti spoja iz c). 15 W.95 d) 0. struja smanjuje zbog porasta 8. d) kako se promijeni korisnost ako se unutrašnji otpor udvostruči.3 [W] d) 0. ako izvor daje struju jakosti 3. c) kolika je korisnost spoja η (otpor vodova se zanemaruje). Na naponski izvor unutarnjeg otpora Ru=3 Ω spojen je djelitelj napona (potenciometar) otpora R=100 Ω. e) kolika je u slučaju d) struja kratkog spoja izvora? Rješenje: a) 0. a) nacrtajte električnu shemu spoja.9 [V] e) da. c) kako je podešen klizni kontakt djelitelja napona. e) koliku električnu energiju mora razviti baterija iz c) za 1 sat? Rješenje: a) 120 [A] b) 720 [A] c) 65. ako se R2 odspoji? 79 . b) kolika struja teče kroz žarulju. 36 W tako da svijetli punim sjajem. a) kolika struja teče trošilom. Sklop prema slici spojen je na izvor 12 V. a) označite polaritete napona i smjerove struja. c) na koju vrijednost se promijeni pokazivanje voltmetra.906 e) 9 [A] 7. Izvoru s EMS=36 V i nutarnjim otporom 2 Ω priključi se trošilo s oznakama 24 V. a koliki napon idealni voltmetar prema shemi.891 [A] b) 731.0653 [kWh] 6. e) hoće li se struja iz izvora promijeniti ako žarulju odspojimo i zašto? Rješenje: b) 3 [A] c) 60 [Ω] / 40 [Ω] ukupnog otpora d) 219. Na djelitelj napona treba spojiti žarulju s oznakama 12 V. d) kolika je elektromotorna sila izvora.9523 e) 0.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ R1 100Ω V E = 12V R2 100Ω A R3 100Ω Rješenje: b) 0.5 A. Deset galvanskih članaka elektromotornog napona 2 V spojeno je u paralelne grane po pet serijski spojenih članaka.067 [Ω] 10. Koliku jakost ima struja koja teče tramvajskim motorom ako se kola mase 10 tona pokrenu iz stanja mirovanja i nakon 20 s postignu brzinu 36 km/h? Motor je priključen na napon 600 V.04 [A]. Vanjski otpor kruga je 4 Ω. Rješenje: 1. Koliki je nutarnji otpor svakog članka? Nacrtaj shemu kruga struje.02. Rješenje: 58 [A] 80 . a krugom teče struja 1. Faktor trenja je 0. 8 [V] c) 6 [V] 9.

Njihova imena preuzeta su iz zemljovidne orijentacije. to je otkriće dobilo veliku vrijednost u praksi. onda nipošto ne dobivamo na jednoj polovici sjeverni. Godine 1820. Magnetizam je i dobio ime od minerala željeznog oksida . . kao veliki prirodni magnet. Zbog mogućnosti stvaranja jakih magnetskih polja s pomoću električne struje i dodatnih elektromagnetskih pojava nastalih njihovom promjenom. a suprotan pol južnim (S . pa se slično kao električno. a na drugoj južni pol. Magnetsko polje je polje sila. već je pojava magneta prouzrokovana na drugi način. Djelovanje bilo kojeg pola magneta na sitne čestice željezne piljevine stvara geometrijske oblike identične silnicama električnog polja.19 Magnetsko polje Proučavanje magnetizma povijesno je prethodilo proučavanju električnih pojava i temeljilo se na uočavanju i mjerenju sila uzrokovanih permanentnim (trajnim) magnetima koji se u prirodi nalaze najčešće u rudama željeza. Sve to vodi na izravnu povezanost magnetizma i elektriciteta. Njegovo postojanje može se ustvrditi uočavanjem i mjerenjem sile na (male) magnete u blizini vodiča kojim električna struja teče (slika 3-1.MAGNETIZAM Magnetizam opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko gibljivih električnih naboja. Istoimeni polovi međusobno se odbijaju. Naime. 2. Potpuno podudaranje ipak ne postoji. Tako je nađena veza između magnetizma i elektriciteta. koji se zovu sjeverni i južni pol. Čestice željezne piljevine u ravnini okomitoj na vodič poredat će se upravo po takvim linijama (slika 3-1. Ako magnetski štap presiječemo na polovici. postavljena je hipoteza o elementarnim strujama u molekulama i atomima po kojoj se objašnjava postojanje permanentnog magneta. može prikazati linijama polja ili silnicama. Obje polovice magneta opet pokazuju oba svoja pola na svojim završecima. b).South). a raznoimeni privlače. To temeljno iskustvo pokazivalo je da ne postoji neki "magnetski naboj". Pol magneta (kompasa) koji pokazuje sjeverni pol zemaljske kugle nazvan je sjevernim polom (N . Djelovanje gibljivog naboja u prostoru tumači se magnetskim poljem koje svaki gibljivi naboj stvara u svom okolišu. a). H.C. Magnetsko djelovanje koncentrirano je na suprotnim krajevima magneta. zemaljska kugla.magnetita. Električna struja proizvodi dakle oko sebe magnetsko polje. Örsted je otkrio da se u okolišu vodiča kroz koji teče električna struja stvara magnetsko polje. Činjenica je da se pol magneta nikad ne pojavljuje samostalno. također ima svoje magnetske polove koji su koncentrirani (razlika je samo 15°) uz geografski sjeverni i južni pol: točke kojima prolazi zamišljena os zemljine rotacije.North). nikla i kobalta. kako se to u prvi mah čini.

Za slučaj prikazan slikom 3-2. strujom protjecani. Jakost magnetskog polja koja se označava sa H veća je što je struja veća (npr. Kasnije se ta veza teorijski i eksperimentalno dokazala (Maxwell. Tako su se potpuno neočekivano povezala dva dotada potpuno odijeljena područja: magnetizam i optika. U korištenju efekata magnetskih polja u praksi. vodič. Promjenom smjera struje promijenit će se i smjer magnetskog polja. Smjer odgovara smjeru vrtnje desnog vijka. Smjer magnetskog polja definiran je smjerom sjevernog pola magnetske igle. Po tom zakonu integral umnožaka jakosti polja koje na djeliću puta djeluje i infinitezimalne duljine tog djelića puta po zatvorenoj krivulji l jednak je sumi struja koje krivulja obuhvaća. 2. polja koja su nastala protjecanjem struje daleko su važnija i češća od onih koja su nastala djelovanjem trajnih magneta. ako je smjer struje u pravcu pomicanja vijka duž njegove osi. Nadalje.1) koja se zove zakon protjecanja ili Amperov zakon.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-1 Magnetsko polje oko vodiča kojim teče struja a) djelovanje sile na magnetsku iglu b) silnice magnetskog polja Povezanost magnetskog polja i električne struje nudi zgodnu mogućnost da se osnovne veličine magnetskog polja upoznaju upravo na primjeru najjednostavnijeg polja koje u svojem okolišu stvara ravni. po zakonu protjecanja linijski integral dat će: 82 . jakost polja pada s udaljenosti od vodiča (npr. u dvostrukoj udaljenosti je polje dvostruko slabije). Herz). dvaput jača struja daje dvaput jače magnetsko polje).20 Zakon protjecanja Temeljni zakon odnosa magnetskih polja i struja koja polje proizvode dan je relacijom: ∫H l dl = ∑ I (3.

1) na ravni vodič kojim teče struja jakosti I. Magnetski učinak koji je stalan pratilac električne struje ne može se izbjeći. Po analogiji s elektrostatikom. 3 ∑ I = −I + I4 . ali se dakle.za krivulju l3: ∑I = I 1 − I2 − I3 + I4 .2) odakle uz H konstantno i: ∫ dl = l = 2π r slijedi: (3.za krivulju l1 : . Dobro je uočiti da će u slučaju istih jakosti struja I3 i I4 za krivulju l2 rezultat biti jednak nuli. za magnetsko polje na koncentričnim kružnicama (silnicama) oko vodiča (slika 3-3) vrijedi: ∫ H dl = I l (3.za krivulju l2 : . može poništiti.3) H= I I = [ A / m] l 2π r (3. ∑ I = 0. 2. umnožak Hÿl odgovarao bi "magnetskom potencijalu" Vm .Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-2 Primjer uz zakon protjecanja .20. Struja I5 koja nije obuhvaćena krivuljama ne utječe na vrijednost linijskog integrala u navedenim slučajima.1 Magnetsko polje ravnog vodiča Primijeni li se zakon protjecanja (3.4) 83 .

Može se pokazati da je jakost magnetskog polja u vodiču (r ≥R): H= I′ 2π r = I 2π R 2 r (3. Slika 0-3 Magnetsko polje ravnog vodiča kroz koji teče struja Magnetsko polje ne nastaje samo u okolišu vodiča protjecanog strujom I. Slika 0-5 Magnetsko polje a) zavoja b) zavoja ( u presjeku ) c) magnetskog valjka 84 . onda će sve silnice prolaziti kroz površinu koju zavoj okružuje (slika 3-5. nego i u njemu samome (jakost struje jednog dijela I' ).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jakost magnetskog polja opada dakle. obrnuto proporcionalno s udaljenošću od osi vodiča. a) i b) ). Slika 0-4 Ovisnost H=f(r) ravnog vodiča kroz koji teče struja Ako se od vodiča kroz koji teče struja načini zatvorena petlja (ili zavoj).5) Promjena jakosti polja H u ovisnosti od udaljenosti r od osi vodiča prikazana je na slici 3-4 za nekoliko vrijednosti jakosti struja.

) (elektro)magneta i završavaju na južnom. zove se indukcija. što je ekvivalentno povezivanju više zavoja u tzv. Na primjer. Magnetske silnice su dakle zatvorene linije. molekularni magneti (tzv. ali se uvijek nastavljaju kroz tijelo (elektro)magneta od južnog do sjevernog pola. 2. magnetske domene ili magnetski dipoli) u željeznom uzorku djelovanjem će se magnetskog polja permanentnog magneta usmjeriti iz svog dotad slučajnog rasporeda tako da će sjeverni pol magneta privući južni pol molekularnih magneta.Magnetizam ________________________________________________________________________ Dobiveno magnetsko polje potpuno se podudara s magnetskim poljem kratkog magneta u obliku valjka (slika 3-5. svitak protjecan strujom se zove još i elektromagnet. 85 . Naime. Budući da je magnetsko polje i ovdje identično. Jače magnetsko polje ima veći tok nego slabije polje. c). Slika 0-6 Magnetsko polje a) magneta u obliku šipke b) elektromagneta Umnožak broja zavoja i struje koja kroz njih teče zove se magnetska uzbuda ili magnetomotorna sila (MMS) i često se izražava u Az (amper zavojima) kako bi se istaknulo značenje broja zavoja (a ne samo jakosti struje) u stvaranju magnetskog polja.6) Gustoća toka mjeri se u T (čitaj: Tesla). svitak ili zavojnicu (slika 3-6. u smislu promjene električnog ili magnetskog stanja tijela na koji se djeluje. permanentni magnet će inducirati nemagnetizirano željezo da i ono postane magnet (slika 3-7). Magnetski tok mjeri se u Wb (čitaj: Weber). Nizanjem više magnetskih valjaka s istim smjerom polja dobio bi se snažniji magnet (slika 3-6. b).21 Magnetske veličine Magnetske silnice (silnica = linija sile) prikazane su linijama koje izlaze iz sjevernog pola (slika 3-6. Elektromagnetski utjecaj jednog tijela na drugi bez njihova fizičkog dodira. a). Skup svih silnica zove se magnetski tok i označuje simbolom φ. Gustoća toka B je broj magnetskih silnica po jedinici površine A okomite na smjer magnetskog toka: B= φ A [T ] (3.

8): B = μ ⋅ H = μ r ⋅ μ0 ⋅ H (3.8) μ0 = 4π ⋅10−7 [Vs / Am ] (3. Svaki materijal koji se lako magnetizira ima veliku permeabilnost i naziva se feromagnetski.novi magnet bit će privučeno. preko permabilnosti materijala. To objašnjava činjenicu zašto bilo koji pol magneta privlači magnetski materijal. Magnetsko polje je homogeno ako je veličina indukcije u svakoj točki promatranog prostora jednaka.7) Veća indukcija postiže se ili većom jakosti polja ili/i korištenjem materijala veće permeabilnosti. to je uz istu jakost magnetskog polja gustoća silnica B u induciranom materijalu veća. Magnetski materijali međusobno se razlikuju s obzirom na indukciju.7) i (3. magnetska indukcija B može se također smatrati vektorom. Najčešće se permeabilnost materijala μ izražava u relativnim jedinicama μr s obzirom na permeabilnost vakuuma μ0 . s magnetskom indukcijom B pa vrijedi: B = μ ⋅ H [T ] (3. onda je polje nehomogeno. Treba uočiti da je inducirani pol uvijek suprotnog polariteta od pola koji ga je inducirao. Sposobnost koncentriranja magnetskog toka zove se permeabilnost i označuje se s μ. Zbog visoke permeabilnosti feromagnetski materijali se koriste kao jezgre elektomagneta. Ako to nije ispunjeno. To slijedi izravno iz izraza (3. tako da je permeabilnost μ = μ0 ⋅ μ r a permeabilnost vakuuma eksperimentalno je dobivena kao: (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-7 Magnetiziranje željeza s pomoću indukcije Nemagnetizirano željezo postat će magnet. Budući da je H vektor. Ista magnetska uzbuda će u zatvorenoj jezgri stvoriti μr puta veću gustoću silnica nego u slučaju kad jezgre nema. pol tog magneta bit će suprotan polu koji ga je inducirao i željezo . a μ skalar. Što je permeabilnost materijala veća. Zato se gustoća silnica zove još i magnetska indukcija.10) 86 .9) Vrijednosti relativne permeabilnosti μr za feromagnetske materijale kreću se između 100 i 190000. Jakost magnetskog polja H povezana je dakle.

a) zavojnice s jezgrom Slika 0-8 Magnetsko polje b) zavojnice na torusnoj jezgri c) zavojnice na željeznom okviru Jezgre od neferomagnetskih materijala ponašaju se slično kao vakuum: njihova relativna permeabilnost približno je jednaka jedinici. nakon linearnog dijela. Diamagnetici Paramagnetici Materijal bizmut srebro voda vodik platina aluminij kisik zrak μr 0. dok je za drugu grupu. Ona ovisi o prethodnom magnetiziranju materijala. diamagnetske materijale μr < 1.999991 0. Ipak. b) ili okvira (slika 3-8.00027 1. tzv. c). preciznija mjerenja pokazuju da je za jednu grupu materijala tzv. napisane su vrijednosti relativnih permeabilnosti nekih neferomagnetskih materijala. paramagnetske materijale μr > 1. gotovo linearno u početnom dijelu karakteristike.00000036 Tablica 3.Magnetizam ________________________________________________________________________ Polje unutar jezgre je homogeno. Povećanjem struje magnetiziranja raste polje H. a) prikazuje krivulju magnetiziranja nekog feromagnetskog materijala.1.0000196 1. Ta se pojava objašnjava postavljanjem gotovo svih magnetskih 87 .000000181 1.1.9999736 0. Slika 3-9. a s poljem i indukcija B. Homogeno polje duž čitave jezgre postiže se izvedbom feromagnetske jezgre u obliku prstena (slika 3-8. povećanjem uzbude krivulja postupno ulazi u zasićenje. Međutim. a nije homogeno na krajevima jezgre i izvan nje (slika 3-8. iznosu polja H i temperaturi. Permeabilnost feromagnetskih materijala pak nije konstantna veličina. Neferomagnetski materijali Permeabilnost vakuuma je konstantna veličina i označuje se kao apsolutna permeabilnost.99984 0.9999999979 1. a). U tablici 3.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ dipola u smjeru djelujućeg polja, pa novi prirast uzbude više ne doprinosi porastu indukcije.

Slika 0-9 Magnetiziranje feromagnetskog materijala a) krivulja magnetiziranja b) strujni krug za magnetiziranje (uz primjer)

Primjer: Uz pretpostavku promjene napona od 20V do 100V, otpora zavojnice od 10 Ω, te željezne jezgre duge l=0.2 m u zavojnici sa N=100 zavoja (slika 3-9. b) sljedeća tablica 3.2. (uz mjereni B ) pokazuje ponašanje feromagnetskog materijala čija je krivulja magnetiziranja prikazana slikom 3-9. a).

V [V] 20 40 60 80 100

I [A] 2 4 6 8 10

N·I [Az] 200 400 600 800 1000

H [Az/m] 1000 2000 3000 4000 5000

B [T] 0,126 0,252 0,378 0,428 0,441

μr
100 100 100 85 70

Tablica 3.2. Magnetiziranje željezne jezgre Iz krivulje magnetiziranja kao i izračunatih vrijednosti iz tablice 3.2. u primjeru vidi se da relativna permeabilnost nije konstantna veličina. Što krivulja magnetiziranja prije postiže zasićenje, to μr brže pada, približavajući se vrijednosti apsolutne permeabilnosti vakuuma. Sa slike 3-9. a) nije vidljivo kolika je magnetska indukcija uzorka kad je uzbuda jednaka nuli. Ta veličina ovisi o njegovoj dotadanjoj magnetiziranosti. Ako se pokus magnetiziranja načini s potpuno razmagnetiziranim feromagnetskim materijalom (B=0 za H=0), onda se dobivena krivulja zove krivulja prvog magnetiziranja. Feromagnetici gube svoja magnetska svojstva kad im temperatura prijeđe stanovitu vrijednost (Curieeva točka), koja je za željezo jednaka 760°C, za nikal 360°C, a za kobalt 1120°C.

88

Magnetizam ________________________________________________________________________

2.22 Magnetska histereza
Magnetska indukcija B mijenja se u magnetskom materijalu promjenom magnetske uzbude. Ako magnetski materijal nije magnetičan, onda se povećanjem uzbude od vrijednosti nula na više dobiva krivulja prvog magnetiziranja. Zanimljiva pojava nastaje ako se kod neke maksimalne uzbude +Hmax (i postignute gustoće +Bmax) uzbuda počne smanjivati. Magnetska gustoća odupirat će se promjeni - nastojat će zadržati prijašnje stanje magnetičnosti (slika 3-10 a). To se očituje u indukciji koja će za istu vrijednost uzbude koja opada imati veću vrijednost u odnosu na onu kad je uzbuda rasla. Dapače, nakon što uzbuda padne na nulu, materijal će još zadržati stanovitu vrijednost indukcije, tzv. remanentni magnetizam Br. Permanentni magneti nisu dakle ništa drugo nego feromagnetski materijal sa zaostalim, remanentnim magnetizmom.

Slika 0-10 Magnetska histereza a) Krivulja prvog magnetiziranja i remanentni magnetizam

b) Koercitivnost

Taj se magnetizam može poništiti samo uzbudnom strujom suprotnog predznaka. Vrijednost uzbude kod koje se to postiže zove se koercitivnost ili koercitivna sila H (slika 3-10. b). Nastavi li se povećanje uzbude suprotnog smjera, stvara se magnetski tok i gustoća suprotnog predznaka (promjena magnetskih polova uzorka). Porast takve uzbude također vodi do magnetskog zasićenja -Bmax uz -Hmax. Sličnim postupkom (smanjivanje uzbude, tj. struje do nule i povećanjem do +Hmax) zatvara se ciklus, a nastala krivulja zove se petlja histereze (slika 3-11).

Slika 0-11 Petlja histereze

89

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Magnetski materijali dijele se s obzirom na koercitivnost na meke i tvrde materijale. Meki materijali (slika 3-12. a) imaju malu koercitivnost, dakle usku petlju histereze, i veliku relativnu permeabilnost. Takvo je na primjer čisto željezo sa najvećim μr=180.000, legirani limovi sa 2 do 4% silicija, feriti i drugi. Treba istaknuti i leguru permaloj (78,5% Ni + 21,5% Fe) sa najvećim μr=85.000. Ti materijali koriste se za jezgre transformatora, statore i rotore električnih strojeva, releje i sl.

a) meki
Slika 0-12 Magnetski materijali

b) tvrdi

Tvrdi magnetski materijali imaju veliku koercitivnost i veliku remanenciju, dakle veliku petlju histereze (slika 3-12 b). Služe za izradu trajnih magneta, a proizvode se od legura čelika s dodatkom volframa, kobalta, nikla, aluminija i titana. Ugljični kaljeni čelik ima na primjer Hc=5000 A/m i Br = 0,9 T.

2.23 Magnetski krug
Koristeći opisane magnetske veličine moguće je, po analogiji s električnim krugom, govoriti o magnetskom krugu. Rasipanje magnetskih silnica u prostor oko takva kruga se zanemaruje - velika permeabilnost feromagnetskog materijala čini da sve silnice prolaze kroz materijal (osim u slučaju zračnih raspora). Za jednostavni magnetski krug prikazan slikom 3-13. magnetski tok φ jednak je:

φ = B⋅ A = μ ⋅H ⋅ A = μ

N ⋅I N ⋅ I MMS = A= [Wb] 1 l l Rm ⋅ μ A

(3.11)

gdje su Rm tzv. "magnetski otpor", a MMS "magnetomotorna sila". Dobiveni izraz sličan je izrazu za Ohmov zakon:

I=

E 1 l ⋅ γ A

=

EMS R

(3.12)

90

16) što je u skladu s već dobro poznatim zakonom protjecanja (3. dobivenog na primjer zračnim rasporom (slika 3-13. govori o magnetskom otporu Rm.13) Dobro je uočiti da se i ovdje serijski spoj magnetskih otpora dobiva njihovim zbrajanjem (kao što bi se njihov paralelan spoj dobio kao recipročna vrijednost zbroja pojedinačnih recipročnih vrijednosti).12) naziva Ohmov zakon za magnetske krugove. pa se uz sličnost odnosa duljine i presjeka. prilike se mijenjaju.14) B1 ⋅ odnosno: μ1 l1 + B2 ⋅ μ2 l2 = N ⋅I (3. b) u jednostavnom magnetskom krugu. a magnetomotorna sila MMS elektromotornoj sili EMS. To znači da je potrebno više amper-zavoja uzbude da bi se dobila ista indukcija kao u slučaju bez zračnog raspora: φ= N ⋅I MMS = 1 l1 1 l Rm1 + Rm 2 ⋅ + ⋅ 2 μ1 A1 μ2 A2 (3. analogno električnom otporu R.1). a) jednostavan b) složen Slika 0-13 Magnetski krug Tok φ odgovara električnoj struji I. U slučaju složenog magnetskog kruga. Permeabilnost magnetskog materijala odgovara specifičnoj vodljivosti metalnog vodiča. Iz izraza (3. slijedi da se magnetski tok smanjuje (uz konstantnu struju) . Magnetski otpor zračnog raspora razlikuje se od magnetskog otpora feromagnetskog materijala. Najopćenitije gledajući zakon protjecanja može se prikazati u obliku diskretnog (pojedinačnog) zbroja: 91 .Magnetizam ________________________________________________________________________ pa se stoga izraz (3. U magnetskim krugovima dakle zakon protjecanja odgovara drugom Kirchhoffovu zakonu u električnim krugovima.13) slijedi: φ A1 μ1 odakle je: ⋅ l1 + φ A2 μ2 ⋅ l2 = N ⋅I (3. S obzirom da ukupni otpor raste.15) H1 ⋅ ll + H 2 ⋅ l2 = N ⋅ I (3.

1 Sila na gibljivi naboj Ako se naboj kreće u magnetskom polju.20) 2. Svaki od tih slučaja razmatrat će se posebno. Pokusom se potvrđuje navedeni zaključak. slijedi: ur r u r F = Q⋅ v × B ( ) (3. a budući da su sila.18) Ako se povežu izrazi (3. na njega djeluje sila.19) što za zatvoreni krug (bez grananja i rasipanja. Smjer djelovanja sile određen tim umnoškom na magnetsko polje (njegovu indukciju B).17) gdje se svaki pojedinačni element magnetskog kruga može razlikovati po bilo kojoj magnetskoj ili geometrijskoj veličini: Hi = μi Bi = Ai ⋅ μi φi (3. 2.24. brzina i indukcija vektorske veličine.21) Izraz u zagradi predočuje vanjski umnožak ("ex-produkt") vektora v i B. dakle uz konstantni tok φ ) daje ekvivalent II. Sila će ovisiti o naboju. onda je sila okomita istodobno i na vektor brzine i na vektor 92 . jer struja nije ništa drugo nego niz naboja u gibanju.17) i (3. a magnetskog polja njegova indukcija. Veličine koje karakteriziraju gibljivi naboj su iznos naboja i njegova brzina.je li to magnetsko polje permanentnog magneta. Pritom nije važno kako nastaje magnetsko polje koje djeluje silom .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ ∑H i i ⋅ li = N ⋅ I = ∑ I (3. brzini i indukciji.24 Djelovanje magnetskog polja Već je u uvodu o magnetizmu konstatirano da svaki gibljivi naboj stvara magnetsko polje. ako se ovaj nađe u magnetskom polju. To navodi na zaključak da postoji sila i među vodičima kojima teku struje. To znači da će i na gibljivi naboj u magnetskom polju djelovati sila. Sila će djelovati i na struju koja teče kroz vodič. Kirchhoff-ova zakona za magnetski krug : φ= N ⋅I 1 l ∑ μ ⋅ Ai i i i (3.18) slijedi: N ⋅I = ∑ i φi ⋅ li Ai ⋅ μi (3. elektromagneta ili jednostavno žice kojom struja teče. Isto tako rečeno je da je magnetsko polje karakterizirano silom kojom se dva pola magneta (ovisno o polaritetu) privlače ili odbijaju.

a). Djelovanjem sile na naboj objašnjava se promjenama nastalim u magnetskom polju u kojem se naboj kreće. onda se iznos vektora (v x B) izračunava kao: Slika 0-14 Djelovanje sile na naboj koji se giba u magnetskom polju pod kutem a) a = 90 b) a < 90 F = Q ⋅ v ⋅ B ⋅ sin α (3.22) a smjer vektora ima smjer napredovanja vijka s desnim navojem kad rotira preko manjeg kuta od v u B (slika 3-14. Okomit smjer od oka promatrača na površinu označuje se s križićem (x).Magnetizam ________________________________________________________________________ indukcije. silnice magnetskog polja Bv stvorenog gibanjem pozitivnog naboja u području -1podudaraju se sa smjerom polja Bm u kojem se naboj kreće. dok im je u području -2. Kako se vidi na slici 3-15. a suprotan smjer s točkom (. b). iz čega proizlazi i smjer sile. b).). Ako vektor brzine pak zatvara bilo koji kut a s vektorom indukcije.23) Slika 0-15 Magnetsko polje naboja u gibanju a) zajedno sa poljem u kojem se naboj giba b) rezultantno polje 93 . Treba naglasiti da je smjer djelovanja sile za negativan naboj suprotan smjeru sile na pozitivan naboj: ur r u r F − Q = −Q ⋅ v × B = − F+ Q ( ) (3. Rezultantno polje prikazano je na slici 3-15.smjer suprotan.

Iz toga slijedi da je putanja čestice kružnica. već samo njezin smjer. a sila F je centripetalna sila. Opisani primjer temelj je rada akceleratora čestica (ciklotrona) koji se koriste u nuklearnim fizikalnim pokusima. iz drugog Newtonova zakona slijedi: Q⋅v⋅ B = m⋅ v2 r (3. Čestica se dakle kreće pod djelovanjem sile koje je iznos konstantan.26) Dobro je uočiti da frekvencija ne ovisi o polumjeru kružne staze i da se povećanjem indukcije povećava. odrediti vrijeme jednog obilaska. 2.25) Ako je poznata masa čestice m i njezin naboj Q.25). koristeći izraz (3. opisana s konstantnom tangencijalnom brzinom v. Na slici 3-16.24) pa je polumjer kružne putanje nabijene čestice jednak: r= m⋅v Q⋅B (3. odnosno frekvencija kruženja čestice: T= 1 l 2π ⋅ r 2π ⋅ m = = = f v v Q⋅B (3. prikazani su vektori brzine i sile. može se.21) za magnetsku silu na naboj dobiva se izraz za silu na 94 .16).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Primjer: Uleti li nabijena čestica u homogeno magnetsko polje indukcije B s brzinom v okomitom na polje (slika 3. Slika 0-16 Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju Budući da je sila okomita na brzinu neće se mijenjati iznos te brzine. Korištenjem izraza (3. kao i indukcija B u kojoj se čestica kreće.2 Sila na vodič kojim teče struja Magnetska sila na vodič kojim teče električna struja posljedica je već opisane sile na svaki pojedini naboj koji se kreće u magnetskom polju. ali smjer je uvijek pod pravim kutem na brzinu čestice. Budući da je centripetalna akceleracija jednaka v2 /r.24. sila F jednaka (Q·v·B) djelovat će na česticu u svakoj točki.

29) što je prikazano na slici 3-17.Magnetizam ________________________________________________________________________ vodič kojim teče struja (gibanje diferencijala naboja brzinom v ). Slika 0-17 Sila na vodič kojim teče struja Primjer: Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom.27) pa je na duljini l ukupna sila prema (4. kako se vidi na slici 3-19. Električni moment jednak je: 95 . javlja se sila na svakoj strani svitka. Protumoment ovoj sili drži mehanička spirala na kojoj je pričvršćena kazaljka instrumenta (slika 3-18.28) Ako vodič zatvara kut α s magnetskom indukcijom. izraz (3. Zbog preglednosti je nacrtan samo jedan zavoj. dF = B ⋅ dQ ⋅ v = B ⋅ dQ ⋅ dl dQ = B⋅ ⋅ dl = B ⋅ I ⋅ dl dt dt (3. a).32) jednaka: F = B ⋅ I ⋅l (3. nazvan galvanometar. radi na načelu opisane sile koja se javlja na vodič kroz koji teče struja u magnetskom polju. Svitak je postavljen unutar polova Slika 0-18 Dijelovi galvanometra a) spiralna opruga s kazaljkom b) svitak s više zavoja permanentnog magneta (slika 3-19. Na svitak je namotano N zavoja tanke žice promjera zavoja d i duljine zavoja l (slika 3-18. a vodič je postavljen okomito na magnetske silnice.28) postaje: ur r u r F = B ⋅ I ⋅ l ⋅ sin α ili vektorski F = I ⋅ l × B ( ) (3.). b). Kad kroz svitak poteče struja.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ M el = B ⋅ I ⋅ l ⋅ N ⋅ d = ke ⋅ I a mehanički protumoment (3.34) dobiva se: F1 = μ0 ⋅ I1 ⋅ I 2 ⋅ l [N] 2π ⋅ d (3. vidi se da će sila F1. Povezujući oba izraza (3. pa se galvanometar ponajprije koristi za mjerenje struje (ampermetar). Zbog jednostavnosti izvoda pretpostavlja se da su vodiči ravni. a posredno i kao voltmetar i ommetar.32) Otklon je dakle proporcionalan jakosti struje koja svitkom teče.31) slijedi: α= ke ⋅I = k⋅I km (3. biti jednaka: F1 = B1 ⋅ I 2 ⋅ l = μ0 ⋅ H1 ⋅ I 2 ⋅ l a jakost magnetskog polja: (3.35) 96 . Iz slike 3-20.30) i (3.3 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja Između dva vodiča kroz koje teku struje javlja se sila.31) gdje su ke i km električna i mehanička konstanta proporcionalnosti. dugi i međusobno paralelni na udaljenosti d.33) H1 = I1 2π ⋅ d (3. a α otklon kazaljke.30) M meh = km ⋅ α (3. Slika 0-19 Galvanometar 2.34) Povezujući izraze (3. kojom magnetsko polje H1 (nastalo strujom I1) privlači vodič kroz koji teče struja I2.33) i (3.24.

I1=I2=1 A.22).35). u izraz (3. Koristeći pravilo za smjer sile. dok će se u paralelnim vodičima u kojima teku struje u različitom smjeru međusobno odbijati. Slika 0-21 Definicija jedinice amper Iznos sile slijedi iz izravnog uvrštavanja vrijednosti d=1 m.36) 97 .). izraz (3. lako je zaključiti da će se dva paralelna vodiča u kojima teku struje u istom smjeru međusobno privlačiti. Takvo djelovanje dviju struja naziva se elektrodinamičko djelovanje.Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-20 Sila između dva vodiča protjecana strujom Treba uočiti da i magnetsko polje struje I2 djeluje istom silom na vodič kojim teče struja I1. pa je: F= μ0 ⋅1⋅1⋅1 4π ⋅10−7 = = 2 ⋅10−7 [ N ] 2π ⋅1 2π (3. U internacionalnom SI sustavu jedinica definiran je amper (A) na temelju predočenog elektrodinamičkog djelovanja: Električna struja ima jakost jedan amper (A) ako prolazeći kroz jako dugi i jako tanki vodič djeluje u vakuumu na isto takvu paralelnu struju u udaljenosti od jednog metra silom 2ÿ10-7 njutna po jednom metru duljine vodiča (slika 3-21.

Do tog izuzetnog otkrića došla su 1831.4) trne tek u beskonačnosti. negativan naboj vodiča pomaknuti na jednu. Svaka polovica bit će nabijena. Tako na primjer gibanje naboja stvara magnetsko polje. Postavlja se pitanje: može li možda magnetsko polje pokretati električni naboj.25 Elektromagnetska indukcija Neposredno pretvaranje mehaničke energije u električnu je moguće. 98 .23) ima suprotan smjer za naboje različitog polariteta. Henry u Americi. No kako ta sila prema (3. prema (3.23). i to nabojem suprotnog polariteta. koje prema (3. A posljedica svakako je električno polje. ako se polje mijenja ! Faraday je u okoliš magneta donio žičani zavoj (slika 4.21). Pokusom se to može provjeriti tako da se vodič prilikom gibanja prepolovi. Opisanu pojavu vrijedno je pobliže razmotriti. Gibanje naboja u magnetskom polju ne ostaje nazapaženo . slijedi da će se slobodan.na njega djeluje sila. a. svako djelovanje u prirodi ima svoju posljedicu. Ako se vodič duljine l kreće u magnetskom polju brzinom v okomito na polje (prema slici 3-23. jer bez njega nema ni struje. magnetske silnice idu od oka promatrača okomito na površinu). Svaka promjena. svejedno): u žici je potekla električna struja ! Slika 0-22 Faraday-ev pokus elektromagnetske indukcije Magnetski se zavoj nije nalazio u polju iste jakosti prije i poslije udaljavanja (jakost polja i broj silnica koje kroz zavoj prolaze opada s udaljenošću). a pozitivan naboj na drugu stranu. Uzrok je dakle promjena magnetskog toka. prijenos i potrošnja električne energije nezamislive su bez tog otkrića.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. uzrokovati struju? Odgovor je: Može. Faraday u Velikoj Britaniji i J. godine nezavisno i istodobno dva znanstvenika: M. Današnja proizvodnja. Onda je naglo udaljio magnet (ili zavoj. onda na svaki naboj u tom vodiču djeluje sila F=QÿvÿB.

pa slijedi: W = F ⋅l = Q ⋅l ⋅v ⋅ B [J ] No kako je prema (1. onda će inducirani naboj poteći okvirom i struja će teći sve dok se vodič po okviru giba. Iznos sile je poznat (3. Za infinitezimalni pomak vodiča u gibanju.Magnetizam ________________________________________________________________________ a) gibanje vodiča u magnetskom polju b) stvaranje naboja i električnog polja Slika 0-23 Elektromagnetska indukcija Na slici 3-23.42) 99 . prema slici 3-24. za iznos dA = l ⋅ ds (3. Inducirani napon može se promotriti i s druge točke gledišta.40) Budući da magnetski tok φ ovisi o površini A. slijedi da će se i on promijeniti: dφ = B ⋅ dA = B ⋅ l ⋅ ds (3.37) i (3.41) Taj se pomak dogodio u infinitezimalnom vremenu dt.21). površina okvira abcd se poveća (ako je pomak u desno. Izraz za iznos induciranog naboja najlakše se dobiva preko energetskih odnosa. a dobiveni naboj inducirani naboj. Ta se pojava naziva elektromagnetska indukcija.37) e= iz (3. pa (3.39) Inducirani napon ovisi dakle o duljini i brzini vodiča koji se kreće u magnetskom polju i iznosu magnetske indukcije tog vektora v i B.38) e = l ⋅v⋅ B (3. Ako se to kretanje vodiča ostvari na vodljivom okviru (slika 3-24). ili smanji ako je pomak u lijevo).38) slijedi: W Q (3. Naime.10) (3. b) prikazane su i silnice električnog polja koje nastaje zbog prisutnosti nabijenih krajeva vodiča.41) postaje: dφ ds = l ⋅ B⋅ = l ⋅ B⋅v dt dt (3. Ta se struja naziva inducirana struja. pomak naboja Q od točke a do b znači rad ostvaren silom F na putu l.

43) Negativan predznak govori o smjeru induciranog napona (koji će se suprostavljati promjeni polja). Vremenska promjena toka dφ obično se ostvaruje ili promjenom efektivne površine u stalnoj magnetskoj indukciji B (npr.25. Štoviše. U ovom smislu negativan predznak Faradayeva zakona (3-43) postaje jasniji. Izraz (3.39) i (3. 100 .1 Lenz-ovo pravilo Njemačkom znanstveniku F. a inducirana struja bi ga podržavala (uvećavala). stvarati magnetsko polje. Ono glasi: Smjer inducirane struje uvijek je takav da se suprotstavlja ili opire uzroku koji ju je proizveo. Faraday-ev zakon sadrži mnogo više nego što je bilo pokazano. Po pravilu desnog vijka njegov će se tok suprotstavljati polju u kojem se vodič kreće.43) poznat je kao Faraday-ev zakon elektromagnetske indukcije. pa se iz (3. Kad bi se vodič kretao u suprotnom smjeru. a postoji vremenska promjena polja . Neka se u razmatranje uzme već opisani primjer sa slike 3-24.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-24 Gibanje vodiča po metalnom okviru Budući da je (lÿBÿv) jednako induciranom naponu slijedi da je trenutna vrijednost napona numerički jednaka brzini promjene magnetskog toka.4). Na slici 3-24. Svejedno je da li pomičemo magnet ili zavoj: napon se inducira kako god se tok mijenja. prema (3. i struja bi imala suprotan smjer od prikazanog. 2. okretanjem ili pomakom zavoja) ili izmjeničnom strujom koja stvara izmjenični tok. površina se povećava. ima slučaja kad je i vodič i polje (magnet) u mirovanju. a s njom i magnetski tok. sustav će učiniti sve moguće da nas u tome spriječi. U tom bi slučaju polje opadalo.E. Lenz-u pripisuje se sljedeće korisno pravilo za predviđanje smjera inducirane struje. Inducirana struja pak smanjuje iznos toka (jer generira drugi tok suprotnog smjera). Kad god pokušamo promijeniti status quo prirodnog sustava. To na stanovit način predstavlja analogiju s mehaničkim načelom inercije.i onda se u vodiču obuhvaćenom tim promjenama inducira napon. Inducirana struja će također.42) dobiva: e=− dφ dt (3.

44) Prema (3. Svaki promjenljivi tok. Ta se pojava induciranja napona proizvedenog od vlastitog promjenljivog toka zove samoindukcija.11) za jednostavni magnetski krug vrijedi proporcionalnost promjene toka i promjene struje: dφ = μ⋅N ⋅A l ⋅ di (3. prema (3-43) : es = − N ⋅ dφ dt (3.44) dobiva se: μ⋅N ⋅A es = − N ⋅ odakle slijedi: l dt ⋅ di (3.47) Koeficijent μN2A/l zove se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice i označuje se s L. a izračunava u H (henri). prema Faraday-evu zakonu (3-43) kako god se tok mijenja. inducira napon.45) Uvrštenjem (3.25.46) es = − N ⋅ μ ⋅ N ⋅ A di l ⋅ dt =− μ ⋅ N 2 ⋅ A di l ⋅ dt (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ 2. Slika 0-25 Samoindukcija Napon samoindukcije es ovisi o broju zavoja i brzini promjene toka. a izmjenična izmjenični.45) u (3. Dakako. U zavojnici kojom teče izmjenična struja inducirat će se dakle napon zbog promjene vlastite struje (koja mijenja magnetski tok). napon će se inducirati. Neka je idealna zavojnica s N zavoja smještena na jezgru torusnog oblika kao na slici 3-25. 101 . a to znači i izmjenični.2 Samoindukcija Istosmjerna struja stvara stalni (konstantni) magnetski tok.

49) 2. Neka se na istu jezgru sa slike 3-25 namota nova zavojnica s N2 zavoja. Kirchhoff-ovu zakonu mora vrijediti : es+e=0.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ es = − L ⋅ di dt (3.51) Slika 0-26 Međuinduktivna veza Treba još pogledati o čemu ovisi promjenljivi tok φ1. Zbog samoindukcije u prvoj će se zavojnici inducirati napon: e1 = − N1 ⋅ dφ1 dt (3.52) e2 = − μ ⋅ N1 ⋅ N 2 ⋅ A di1 l ⋅ dt = −M ⋅ di1 dt (3.50) Međutim i druga zavojnica obuhvaća isti promjenljivi tok.25.48) Induktivitet od 1H znači da se za promjenu od 1A/s inducira napon u zavojnici od 1V.51) dobiva se: N1 ⋅ i1 ⋅A l (3.7) i (3. napisati uzrok njegove promjene. (3.3 Međuindukcija Zanimljivo je promotriti utjecaj promjenljivog toka jednog svitka (zavojnice) na drugi svitak koji obuhvaća čitav ili dio promjenljivog toka.6). Slično kao kod samindukcije iz (3.53) 102 . kako je prikazano na slici 3-26. [H ] = [Vs / A] = [Wb / A] Prema II. ovisno o broju njezinih zavoja e2 = − N 2 ⋅ dφ1 dt (3. Zato će se i u njoj inducirati napon. (3.11) slijedi: φ1 = B ⋅ A = μ ⋅ H1 ⋅ A = μ ⋅ Uvrštenjem u (3. Promjenljiva struja u prvoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje dφ1/dt koje prolazi jezgrom.

50) podijeli s izrazom (3. Na tom načelu radi transformator (slika 327). u proračun međuinduktiviteta treba uzeti i dodatni faktor k magnetskog vezanja.59) Iz (3.55) Povezujući (3. 103 . Izlazni napon se može mijenjati (povećavati ili smanjivati) s različitim brojem zavoja.59).54) i potpuno analogno za L2 : L2 = μ ⋅ N 22 ⋅ A l = 2 N2 N2 = 2 1 l Rm ⋅ μ A (3.59) vidi se da se naponi primara i sekundara odnose kao omjeri njihova broja zavoja.56) M = L1 ⋅ L2 Ta je veza dobivena za slučaj potpunog magnetskog vezanja .50) sa (3. Međuinduktivitet se može izraziti i preko induktiviteta pojedinih svitaka.sav tok od prve zavojnice prolazi kroz drugu zavojnicu.Magnetizam ________________________________________________________________________ Koeficijent M zove se međuinduktivitet i ima istu dimenziju (H) kao induktivitet. Budući da oba svitka obuhvaćaju istu jezgru.57) Primjer: Zanimljivo je pokazati vezu induciranog napona u drugoj zavojnici (sekundar) s naponom prve zavojnice (primar). izraz (3.53) dobiva se: M= N1 ⋅ N 2 = Rm L1 ⋅ Rm ⋅ L2 ⋅ Rm odakle je Rm (3. za L1 slijedi: L1 = μ ⋅ N12 ⋅ A l = N12 N2 = 1 1 l Rm ⋅ μ A (3. prema slici 3-26. Ako to nije slučaj.51) i (3.51) dobiva se: e1 N1 = e2 N 2 iz čega slijedi napon sekundara: (3. M = k ⋅ L1 ⋅ L2 (3. Ako se izraz (3.58) e2 = N2 ⋅ e1 N1 (3.

63) uvrsti L iz (3. 2. uz malu struju. neka je i=0.3) dQ = i ⋅ dt (3. Dobiti veći napon na sekundarnoj strani (povećanjem broja zavoja) moguće je samo uz smanjenje sekundarne struje. a nakon toga neka struja raste s prirastom di/dt. pa njezin iznos neće trenutno pasti na nulu.63) Dok teče struja zavojnica induktiviteta L ima energiju. onda će ta energija sprečavati pad struje. što u praksi znači da se izmjenični napon primara transformira u izmjenični napon željenog iznosa na sekundaru. čime se minimiziraju gubici zbog zagrijavanja vodiča (voda).26 Energija magnetskog polja Magnetsko polje. Ako se u (3.61) dW = −es ⋅ dQ = L ⋅ di ⋅ i ⋅ dt = L ⋅ i ⋅ di dt (3. U vremenskom intervalu dt naboj koji kroz zavojnicu prođe je prema (2.54) i I iz (3. Zanimljivo je pogledati gdje je ova energija uskladištena (u električnom polju kondenzatora bila je u dielektriku između ploča). što znači da je pri višem sekundarnom naponu (veći broj zavoja sekundara).60) a samoinducirani napon koji sprečava gibanje naboja je prema izrazu (3. Ako napon na zavojnici koji je struju prouzrokovao nestane.16) slijedi: 104 . posjeduje energiju. Visokonaponski dalekovodi imaju vrlo visok napon.62) Ukupan rad W potreban za povećanje struje od početne do konačne vrijednosti je prema tome: W= 1 L ⋅ i2. U početku t=0. sekundarna struja manja. Iznos energije W pohranjene u zavojnici induktiviteta L jednak je radu koji se obavi pomicanjem naboja protiv napona samoindukcije es. Transformatori tako i služe pri prijenosu energije na velike udaljenosti. snage na primarnoj i sekundarnoj strani su jednake.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-27 Transformator Dobro je odmah uočiti da je inducirani napon također promjenljiv.48) jednak: es = − L ⋅ Iz toga slijedi da je učinjeni rad: di dt (3. 2 (3. Kod idealnog transformatora (bez gubitaka). kao i električno.

odnosno torusna jezgra unutar zavojnice ima. Integraciju treba dakle obaviti po zatvorenoj krivulji histereze. Diferencijal utrošene energije za porast struje i u vremenu dt koja uzrokuje promjenu jakosti polja.Magnetizam ________________________________________________________________________ W= 1 1 μ ⋅ N 2 ⋅ A ⎛ H ⋅l ⎞ μ⋅H2 = ⋅ A⋅l L ⋅ i2 = ⋅ ⎜ ⎟ 2 2 l 2 ⎝ N ⎠ 2 (3. polje koje stvara izmjenična struja). kao što je to prikazano na slici 3-28. a s njim i promjenu indukcije dB jednak je: dW = e ⋅ i ⋅ dt = N ⋅ odakle slijedi uz Vol=A l dφ H ⋅ l ⋅ ⋅ dt = d ( B ⋅ A ) ⋅ H ⋅ l = H ⋅ A ⋅ l ⋅ dB dt N (3. Poteškoća je međutim što H nije moguće izraziti kao jednostavnu funkciju od B. W= μ⋅H2 2 Vol = B2 B⋅H ⋅ Vol = ⋅ Vol 2μ 2 (3. Periodu izmjenične struje odgovarat će jedna petlja histereze.68) gdje je Vol -volumen koji zavojnica. onda će promjena jakosti polja mijenjati indukciju na način opisan u potpoglavlju 3.68) ne može izračunati analitički.4.67) W = ∫ dW = Vol ∫ H ⋅ dB (3.26. pa se integral u izrazu (3.65) 2. Govori se o stanovitoj vrsti "unutrašnjeg trenja" prilikom njihova okretanja.66) dW = H ⋅ Vol ⋅ dB Ukupna energija dovedena u jednom periodu bit će: (3.64) Budući da je Aÿl=Vol može se zaključiti da je energija pohranjena u volumenu Vol koji zavojnica obuhvaća i da ovisi o kvadratu jakosti magnetskog polja. a okretanjem smjera magnetskih dipola u feromagnetskom materijalu razvijat će se toplina. odnosno indukcije koja tu postoji.1 Izmjenično magnetiziranje željeza Ako se feromagnetski materijal nalazi u magnetskom polju kojem se neprestano mijenja smjer (na primjer. 105 .

66) može se pisati : dW = i B2 B2 ⋅ dV = ⋅ A ⋅ dl 2 μ0 2 μ0 (3. odnosno rad. kako se vidi na slici 3-29.70) i (3. onda se i petlja histereze smanjuje. poželjno je da njezina površina bude što manja. pa kao neposredni zaključak slijedi da je utrošena energija to veća što je površina histereze veća. Taj se postupak zove razmagnetiziranje jezgre.69): (3. Ako se izmjenična struja nakon svakog perioda smanji za odgovarajući iznos. pa se toplinski gubici prilikom magnetiziranja i zovu gubici petlje histereze. Slika 0-29 Razmagnetiziranje jezgre 2. Zbog toga se dijelovi električkih strojeva izloženi izmjeničnom magnetiziranju izrađuju od međusobno izoliranih limova kako bi se vrtložne struje smanjile.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-28 Izmjenično magnetiziranje feromagnetskog materijala Integracija po zatvorenoj krivulji rezultira površinom koju zatvara. S obzirom da je energija. Posljedica pak induciranog napona su vrtložne struje. Da bi se gubici energije zbog histereze smanjili. Toplinski gubici zbog vrtložnih struja nisu zanemarivi. Osim gubitaka zbog histereze u jezgri postoje i gubici zbog tzv.2 Privlačna sila magneta Poznavajući energiju koju (elektro)magnet ima nije teško odrediti silu kojom magnet privlači ili nosi feromognetski uzorak.26.69) dW = F ⋅ dl pa je iz (3. vrtložnih struja. jednak sili na određenom putu. Nakon smanjivanja iznosa struje na nulu jezgra više nema magnetska svojstva (B=0 uz H=0). Promjenljivo magnetsko polje ima za posljedicu ne samo induciranje napona u zavojnici oko jezgre nego i u jezgri kao vodiču.70) 106 . prema slici 3-30 i izrazu (3. To isto slijedi i za razvijenu toplinu.

107 . odnosno privlačna sila magneta proporcionalna je kvadratu magnetske indukcije i efektivnoj površini predmeta i magneta na kojoj ta indukcija djeluje.Magnetizam ________________________________________________________________________ B2 F= ⋅ A [N] 2 μ0 (3.71) Slika 0-30 Privlačna sila magneta Nosiva.

27.27 Appleti 2.gustoću magnetskog toka u donjoj polovici prozora MASS – masu naboja koji ulijeće u magnetsko polje VELOCITY – brzinu s kojom naboj ulijeće u magnetsko polje ANGLE – kut ulijetanja naboja Click-om na gumb RESET vraćamo simulaciju na početak.1 Naboj u magnetskom polju Pomoću klizača podešavamo: • • • • • B (UPPER) – gustoću magnetskog toka u gornjoj polovici prozora B (LOWER) . uključujemo i isključujemo struju.2 Lorentz-ova sila Click-om na gumb: • ON/OFF.27. 108 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. 2.

TURN MAGNET.27.gustoća magnetskog toka l .duljina vodiča 2. magnetsku silu Pomoću izbornih ponuda biramo da li će se vidjeti strelice koje pokazuju: 109 . koje se dobiva zbrajanjem magnetskog polja vodiča i vanjskog magnetskog polja. tako da će ga gurati u područje manje gustoće silnica ukupnog magnetskog polja.Magnetizam ________________________________________________________________________ • • REVERSE CURRENT. Lorentzove sile (crne strelice). mijenjamo smjer struje. STOP – zaustavljamo simulaciju. Prema (3. na njega će djelovati sila. Ova sila zove se Lorentzova sila. Magnetskog polja (plave strelice).sila na vodič B .3 Faraday-ev zakon Click-om na gumb: • • • START – pokrećemo simulaciju. Ako se taj vodič nalazi u vanjskom magnetskom polju.2) Iznos Lorenzove sile je F = B ⋅ I ⋅l gdje su • • • F . mijenjamo smjer magnetskog polja. Na posljednje tri opcije biramo da li ce se vidjeti strelice koje pokazuju smjer: • • • Struje (crvene strelice). Oko vodiča kojim teče struja postoji magnetsko polje.

Smjer struje je takav da se magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja povećanju magnetskog toka. zatvara strujni krug. čiju jakost pokazuje ampermetar.27. Lenzovo pravilo: Inducirani napon stvara struju takvog smjera da se ona svojim djelovanjem suprotstavlja promjeni (magnetskog toka) koja ga je izazvala. Pomoću miša možemo vući vertikalni štap lijevo – desno i promatrati kako smjer i brzina povlačenja utječu na induciranu struju. Kada magnet približavamo vodiču (prstenu). 110 . 2.4 Lennz-ovo pravilo Pomoću miša (lijevi click spušten) možemo približavati i udaljavati magnet od vodiča (prstena). inducirana struja i magnetsko polje oko vodiča imat će suprotan smjer nego kad smo magnet približavali. Kada udaljavamo magnet. Budući da je inducirana struja proporcionalna induciranom naponu ui=B·l·v. Klizači služe za podešavanje brzine promjene toka (vary speed) i jakosti magnetskog polja (vary field strenght). U prstenu se inducira napon i poteče struja. U ovom se slučaju magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja smanjenju magnetskog toka. tok magnetskog polja kroz prsten se povećava. na dva horizontalna štapa (koji su vodljivo spojeni). U krug je priključen ampermetar koji mjeri struju koja se inducira. Vertikalni štap (koji se pomiče).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • magnetsko polje. povećanjem brzine i jačine magnetskog toka struja će rasti i obrnuto.

00784 kg.65 [A] 3.R ≤ r ≤ ∞ 2π r .52T brzinom 2ÿ106 m/s. Rješenje: 9. Nađi jakost struje koju moramo propustiti kroz vodič da on u magnetskom polju miruje.0 ≤ r ≤ R 2π R 2 2. H= I ⋅r . proton 5.615 ⋅107 [C/kg]. prikažite grafički. b) koliki je iznos jakosti magnetskog polja. smješten je u zraku okomito na horizontalno magnetsko polje jakosti 6. Na polovici radiusa jednog vodiča kružnog presjeka kroz koji teče struja konstantne gustoće J postoji magnetsko polje H1. 111 . Na zatvorenu željeznu jezgru srednje duljine 0. c) kako se mijenja iznos magnetskog polja od osi vodiča prema površini. a) kolika je indukcija.6 m i presjeka 5 cm2 namotano je 450 zavoja kroz koje teče struja 8. b) označite na presjeku vodiča smjer magnetskog polja na površini vodiča uz slobodno izabran smjer struje.Magnetizam ________________________________________________________________________ 2.34ÿ103 A/m.12 ⋅10−16 [N] 4.28 Zadaci 1. d) izvedite ovisnost c)? Rješenje: a) 2H1 d) H = I 1 ⋅ .8 A i stvara magnetski tok 700 μWb. Ravan vodič duljine 1m. Nabijena čestica uleti u homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 0. Koliki je specifični naboj čestice ako je ona u polju opisala luk polumjera 4 cm? Koja je to čestica? Rješenje: 9. mase 0. a) koliki je iznos magnetskog polja na površini vodiča (izrazite ga pomoću H1). Kolika sila djeluje na elektron ako vodičem prolazi struja jakosti 5 A? Rješenje: 4. Elektron ubrzan razlikom potencijala 300V giba se usporedno s ravnini vodičem od njega udaljenim 4mm.

08 [H] 112 . b) koliki je induktivitet zavojnice. U homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 2ÿ10-4 smješten je dugi ravni vodič okomito na silnice.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ c) koji je iznos relativne permeabilnosti željeza. c) koliku magnetsku energiju sadrži zavojnica. Pritom se inducira napon 2V.2 s promijeni jakost struje od 15A na 10A.136 [Ω] e) 0. Rješenje: 5 [cm] 8.2 π [m] i presjeka 50cm2 teče struja I=10A.4 [T] b) 6600 [A/m] c) 168. e) uz kvadratični profil presjeka jezgre i jednoslojan namot.005s unesemo u magnetsko polje jakosti 8ÿ104 A/m? Površina zavojnice okomita je na silnice. Koji se napon inducira u zavojnici sa 10 zavoja površine 5cm2 ako tu zavojnicu za 0. Nađi geometrijsko mjesto točaka u kojima je magnetska indukcija jednaka nuli.1 [V] 10.623 [mm] 6. Kroz 800 zavoja namotanih na nemagnetično tijelo oblika torusa srednje dužine 0. a) koliki je iznos jakosti magnetskog polja u zavojnici. Koliki je induktivitet zavojnice? Rješenje: 0.32 [J] 9.8 [Vs/Am] d) 1. Rješenje: a) 12734 [A/m] b) 6.0001 [N] 7. Kroz dva ravna usporedna vodiča teku struje 5A i 10A. Vodičem teče struja jakosti 50A. koliki je iznos presjeka bakrene žice namotaja? Rješenje: a) 1.4 [mH] c) 0. Kolika sila djeluje među vodičima na duljinu 1m ako su oni međusobno udaljeni 10 cm? Rješenje: 0. Rješenje: 0. d) koliki otpor ima zavojnica ako je na nju priključen napon 10 V. U zavojnici se za vrijeme 0.

Skup svih događaja pri tom prijelazu obuhvaća naziv "prijelazne pojave". 2. svjetlosnu ili opet u električnu).1) dW = dq ⋅ v = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (4. Glavno pitanje koje se u sljedećim točkama rješava jest: kako se mijenja napon i struja na kondenzatoru i zavojnici između dva stacionarna stanja.2 Energija na otporu Kod nabijanja kondenzator dobije samo polovicu energije izvora. Kod izbijanja kondenzatora. i poprimi napon izvora E. mogu se nalaziti u dva stacionarna stanja: sa i bez energije.1 Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona E. električno polje u izolatoru se razgrađuje. Tijekom nabijanja. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije (toplinsku. što je čest slučaj u praksi. Od interesa je upoznati pojave koje nastaju pri prijelazu iz jednog u drugo stacionarno stanje. . električno polje obavlja rad: (4. Kod gibanja naboja dq. 2. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C⋅E.29.3) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda).29. porastu napona kondenzatora v.2) W = C ∫ v ⋅ dv = C ⋅V 2 Q ⋅V Q 2 = = 2 2 2C (4. za vrijednost dv. jer se njima obuhvaća preraspodjela energije u strujnim krugovima. između ploča.PRIJELAZNE POJAVE Električki elementi koji mogu uskladištiti energiju električnog (kondenzator) i magnetskog (zavojnica) polja.29 RC-krug 2. kao energija električnog polja. uzrok je porast naboja dq: dq = C ⋅ dv Malim slovima označuju se trenutačne vrijednosti pojedinih veličina. Druga polovica energije izvora potroši se na otporu kruga R. kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala v.

2. tako se smanjuje napon na otporu uR (uR = E−uC). 114 .4) Na otporu kruga potroši se do kraja nabijanja toliko energije koliko je dobije kondenzator. tako njezin iznos pada (opiranje dotoku istovrsnog naboja). a kako naboj na pločama raste. pa kažemo da je kondenzator nabijen. Napon kondenzatora raste sve sporije prema konačnoj vrijednosti (napona izvora E. pet vremenskih konstanti). dok mu napon ne poprimi vrijednost napona izvora.5) Nakon isteka jedne vremenske konstante kondenzator se nabije na 63% konačnog napona. tj.3 Nabijanje (punjenje) kondenzatora Uključenjem kondenzatora u strujni krug s otporom R (slika 4-1) događa se prijelazna pojava nabijanja kondenzatora.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ WR = Wi − WC = Q ⋅ V − Q ⋅ V V = Q ⋅ = WC 2 2 (4. Slika 0-1 RC krug Struja u trenutku priključenja I određena je samo naponom E i otporom kruga R. Ohm-ovim zakonom (I=E/R). a prema završetku nabijanja sve sporije. Kako nakon priključenja napon kondenzatora uC nabijanjem postupno raste. Struja nabijanja kondenzatora u početku je velika. Trajanje nabijanja je dulje što su veći kapacitet C i otpor kruga R.29. a uzima se da je kondenzator nabijen nakon vremena t = 5⋅τ (tj. Naponi se na početku nabijanja mijenjaju brže. a s njime i jakost struje u krugu i (i = vR/R ). Struja tada praktički više ne teče iz izvora. Umnožak vrijednosti kapaciteta i otpora također ima dimenziju vremena i zove se vremenska konstanta: τ = RC (4.

prikazana je naponska funkcija nabijanja i izbijanja kondenzatora v=f(t). U svakom trenutku vrijedi Kirchhoff-ov zakon za napone tj. Kod izbijanja. pa je time preko Ohm-ovog zakona u svakom trunutku određena i veza između napona kondenzatora vC i struje izbijanja i kao: i R = vR (4. Kako ima ograničenu količinu naboja. napon (a s njime i struja) izbijanjem se smanjuje. Strujom kondenzator predaje energiju otporu. Vodljivim spajanjem njegovih elektroda višak elektrona s negativne elektrode odlazi na pozitivnu tvoreći tako struju kroz vodljivi spoj između elektroda. u početku brzo. Ovo predavanje energije nazivamo izbijanje (ili pražnjenje) kondenzatora. vR = vC (4. a prema završetku izbijanja sve sporije.8) Na slici 4-2.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2.6) Nabijeni kondenzator ponaša se kao naponski izvor samo u početku izbijanja. preko kojeg su elektrode vodljivo spojene.7) U svakom trenutku je napon na otporu vR jednak naponu kondenzatora vC.29. Slika 0-2 v=f(t) u RC krugu 115 . kondenzator se ponaša kao izvor zanemarivo malog nutarnjeg otpora. Stoga je početna struja izbijanja I određena samo naponom nabijenog kondenzatora VC i otporom R vodljivog spoja između priključnica kondenzatora: I= VC R (4.4 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora Nabijeni kondenzator odspojen od izvora sadrži električnu energiju.

nego se javlja prijelazno stanje u kojem se postupno uspostavljaju konačne veličine struje i napona. Energija svitka (stalnog induktiviteta) određena je njegovim induktivitetom i jakošću struje. Kod ukapčanja i iskapčanja strujnog kruga sa svitkom (RL – krug).11) gdje je • • • WL – energija pohranjena u svitku L – induktivitet svitka I – struja svitka što je identično već izvedenom izrazu u (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Smanjenjem struje magnetsko polje se razgrađuje i svitak putem induciranog napona energiju vraća natrag u krug.10): ΔWL = i L Δi I2 W = ∑ i ⋅ L Δi = L 2 0 I (4. Snaga na zavojnici određena je u svakom trenutku umnoškom struje i i induciranog napona vL : pL = i ⋅ vL = i ⋅ L Δi Δt (4.30 RL-krug 2.63).10) Ukupna energija svitka jednaka je zbroju svih diskretnih porasta energije ΔWL pri porastu struje od 0 do I. Kako nije moguća trenutačna promjena energije.30. stacionarno stanje se zbog toga ne uspostavlja trenutačno.9) Energija svitka jednaka je umnošku snage i promjene vremena: ΔWL = pL ⋅ Δt = i ⋅ uL ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δi ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δ i Δt (4. tako nije moguća ni trenutačna promjena struje svitka i on se tome opire svojim induciranim naponom. odnosno integriranjem jednadžbe (4. 116 . Energija tog polja pohranjuje se u svitku.1 Energija zavojnice Rastom struje zavojnice od nule do neke vrijednosti I u svitku se stvara magnetsko polje. Promjena struje svitka znači promjenu njegove energije. pa ćemo ukupnu energiju svitka dobiti zbrajanje.

Time se postupno smanjuje i inducirani napon vL. tj. Slika 0-4 i=f(t) za uključenje RL kruga Suprotstavljajući se trenutačnoj promjeni struje.12) 117 . Napon na otporu vR u svakom je času jednak razlici napona izvora E i napona na induktivitetu vL vR = E − vL (4. Stoga. Vrijednost stacionarnog stanja praktički se postiže već nakon vremena od 4 do 5 vremenskih konstanti.2% svoje konačne vrijednosti. Promjena struje inducirat će prema (3. na svitku se nakon ukapčanja javlja inducirani napon polariteta suprotnog polaritetu izvora. neposredno prije ukapčanja. Da bi struja neposredno nakon ukapčanja bila ista kao u času neposredno prije toga. Dovede li se napon u strujni krug u koji je spojena realna zavojnica (spajanje preklopke u položaj 0-1 na slici 4-3) struja će od početne vrijednosti i = 0 do svoje stacionarne vrijednosti i = V/R s vremenom mijenjati svoj iznos.2 Ukapčanje RL – kruga Svaka se realna zavojnica može predočiti kao spoj radnog otpora R i induktiviteta L. jer je tad najveća promjena magnetskog toka. Inducirani napon najveći je u trenutku ukapčanja. Za vrijeme jedne vremenske konstante (t=τ) struja postigne 63. Potom. To se osobito zorno vidi na slici 4-4. kako se u svitku postepeno uspostavlja magnetski tok. koji će se po Lenz-ovu zakonu suprotstavljati promjeni struje. inducirani napon na induktivitetu po iznosu je jednak naponu izvora.30.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2. inducirani napon na svitku u trenutku ukapčanja mora poništiti napon izvora. usporavat će njezin porast. Slika 0-3 RL krug Jakost struje raste u zavojnici po eksponencijalnom zakonu. smanjuje se brzina njegove promjene.48) napon samoindukcije. a to jest nula.

U istom vremenu napon na induktivitetu padne na 37% svoje početne vrijednosti.16) 2. nastoji održati dotadašnju struju. na primjer spajanjem preklopke u položaj 0-2 u shemi na slici 4-3.15) Jedinica za vremensku konstantu je sekunda. čiji je smjer po Lenzovom zakonu takav da se suprotstavlja promjeni.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Kako se smanjuje napon vL tako raste napon na otporu vR. tj. Slika 0-5 i=f(t) za isključenje RL kruga 118 .30. Promjene struje neizbježne pri smanjivanju stacionarne vrijednosti I na stacionarnu vrijednost i=0 uzrokom su napona samoindukcije. Vremenska konstanta τ je vrijeme nakon ukapčanja svitka. Porast struje je sporiji i prijelazno stanje traje dulje.14) koja je određena samo naponom izvora i otporom kruga. τ= L R Ωs [τ ] = = s Ω (4. a isto tako postupno raste struja: i= v R E vL = − R R R (4. Struja se sve sporije približava svojoj konačnoj vrijednosti I. Ovaj omjer označava se s τ i naziva vremenska konstanta RL–kruga.3 Iskapčanje RL – kruga Drugi slučaj prijelazne pojave u RL-krugu jest prekidanje toka stacionarne struje I. u kojem struja RL – kruga poraste na 63% svoje konačne vrijednosti. To je veličina struje u stacionarnom stanju.13) Struja raste od nule do konačne vrijednosti: I= E R (4. a uzima se da je realno doseže (te nastupa stacionarno stanje) nakon vremena Tuk = 5τ (4. U strujnom krugu bez izvora struja mora pasti na nulu (utrnuti). što je veći omjer induktiviteta i otpora kruga.

kao i napon vL. Brzina pada opet ovisi o vremenskoj konstanti. iznos induciranog napona u tom času jednak je umnošku veličine struje prije iskapčanja i otpora preko kojeg se svitak kratko spaja. govori se o električnim oscilacijama. Tada slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice. koja je jednaka omjeru induktiviteta i otpora iskapčanja. Struja. koja je. To je i najveća vrijednost induciranog napona. ukupna energija u bilo kojem vremenu izračuna se iz: q2 i2 Q2 +L = 2C 2 2C (4. ako nema gubitaka (npr. Struja je kod iskapčanja jednaka omjeru induciranog napona i otpora preko kojeg je svitak kratko spojen. Ona. suprostavljajući se padu struje. koji potom postupno pada prema nuli. nastojeći održati struju kroz svitak i nakon iskapčanja izvora. Ako je početna energija kruga bila Q2/(2⋅C). nakon jedne vremenske konstante padne na 37% početne vrijednosti. Zatim se. na otporu). Veličina induciranog napona. Može se primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Struja dakle eksponencijalno trne u beskonačnosti (praktički nakon 4-5 τ). može se ograničiti tako da se svitak pritom kratko spoji. Kod iskapčanja. Brzinu smanjivanja struje svitka. naboj i napon su harmoničkog oblika. Nakon prijelaznog procesa.17) 119 . slično kao napon vL. jednaka prvotnoj električnoj. zatvori krug u kojem se nalaze samo kondenzator i zavojnica. Tada se kondenzator počinje izbijati preko zavojnice.) da zbog prisutnosti induktiviteta L strujni krug pokazuje stanovitu tromost pri promjeni struje. Vidi se (slika 4-5. Budući da se proces ponavlja. Pri tom se potpuno razgradi magnetsko polje svitka i potroši njegova energija. Da bi struja u času neposredno nakon iskapčanja bila jenaka I kao prije iskapčanja. Kondenzator se nabije u strujnom krugu koji ima izvor istosmjernog napona. 2. s vremenom postupno pada od početne vrijednosti I do nule. zavojnica ima najveću energiju L⋅I2/2. pomoću sklopke. svitak djeluje kao naponski izvor koji nastoji i dalje tjerati struju u istom smjeru. kao i trajanje prijelaznog stanja pri iskapčanju svitka. ako se nabijeni kondenzator spoji u strujni krug sa zavojnicom. određuje vremenska konstanta τ. a struja. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. na induktivitetu se javlja inducirani napon vrlo velikog iznosa (može biti i nekoliko kilovolti). kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu energiju Q2/(2C). a nakon pet vremenskih konstanti praktično padne na nulu (tis = 5τ).31 Elektromagnetski oscilirajući krug Zanimljive pojave nastaju. U trenutku prekida struje otvaranjem sklopke. Polaritet induciranog napona vL je takav da on djeluje kao izvor.

Rješenjem te jednadžbe slijedi da je frekvencija oscilacija f jednaka: f= 1 1 = T 2π L ⋅ C (4. odnosno struje. zavojnica ima najveću energiju LI2/2. Dobro je primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu. mehaničkog i električnog dana je u tablici 4. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu Q2/(2C) energiju. zbroj kinetičke i potecijalne (elastične) energije je konstantan i jednak potencijalnoj energiji koju tijelo ima na maksimalnoj udaljenosti xm .19) što odgovara električnim oscilacijama: ω= 1 L ⋅C (4.18) iz čega se vidi da je frekvencija (brzina promjene) to veća što su induktivitet i kapacitet manji. Usporedba nekih izraza koji vrijede za oba oscilacijska kruga. jednaka prvotnoj električkoj. Nakon prijelaznog procesa. ako nema gubitaka.1. Povezanost između električnih i mehaničkih sustava je toliko velika da je moguće riješiti složene mehaničke ili akustičke probleme postavljanjem analognih električnih krugova i mjerenjem na lak način napona i struja koje odgovaraju mehaničkim i akustičkim "nepoznanicama". Sada (slika 4-6) slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice. Ako je m masa tijela obješenog na spiralnoj opruzi krutosti k. onda će kružna frekvencija ω toga sustava biti ω= k m (4. kondenzator se počinje izbijati preko zavojnice. Slika 0-6 LC oscilator U trenutku kad se sklopka S zatvori. koja je. To odgovara trenju u mehaničkom sustavu. 120 . Ono što je pritom zadivljujuće jest povezanost sa sličnim fizikalnim veličinama mehaničkih oscilacija.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Gdje se q i i trenutne vrijednosti naboja. Utjecaj otpora u oscilatorima je potrošak energije u vidu topline.20) Budući da je sustav zatvoren.

postojanje i promjena električnog polja. Međutim. Masa na elastičnoj opruzi 2 mv 2 kx 2 kxm + = 2 2 2 k 2 xm − x 2 v= m dx v= dt x = xm sin ω t LC krug Li 2 q 2 Q 2 + = 2 2C 2C 1 i= Q2 − q2 LC dq i= dt q = Q sin ω t Tablica 4. stvara magnetsko polje (3. Isto tako gibanje naboja. koja je sigurno jedan od najvećih uspjeha znanosti 19. uspio je postaviti zakone u općem matematičkom obliku. Usporedba mehaničkih i električkih oscilacija 2. 121 . nemoguće je postojanje jednog efekta bez pojave drugog.zbog njihove formalne podudarnosti s jednadžbama širenja mehaničkih valova. Osim potvrde poznatih zakona iz optike.1).zbog električne (E) i magnetske (B) veličine od koje su sastavljeni. b) Jakosti električnog polja B i indukcije magnetskog polja E međusobno su okomiti vektori. te njihova širenja kroz prostor. elektromagnetskih . Godine 1864. pokazao da oscilacijski krugovi (odašiljači) mogu poslati energiju kroz prostor do sličnog kruga (prijemnika). stoljeća.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Hertz je 1888. da se tu stvara i električno polje (3.43).1. koje svoje minimalne i maksimalne vrijednosti imaju na istom mjestu i u isto vrijeme.32 Elektromagnetski valovi Elektricitet i magnetizam promatrani su i proučavani kao različita područja. Otkrivena veza električnog i magnetskog polja može se sažeti u nekoliko važnih činjenica: a) Sve promjene se istodobno događaju u oba polja (električnom i magnetskom). istodobno okomiti na smjer širenja vala (slika 4-7). Ti zakoni zajedno daju diferencijalne jednadžbe širenja elektromagnetskih valova . Hertz-ovi pokusi dokazali su i Maxwell-ovu teoriju elektromagnetskih valova. Očevidno. elektromagnetska indukcija pokazala je da gdje god postoji promjena u magnetskom polju. Na tome je Maxwell gradio svoju teoriju o nerazdvojivosti električkog i magnetskog polja. tj. a valova .

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

Slika 0-7 Elektromagnetski valovi

c) Iznosi tih dvaju vektora povezani su s konstantom c:

E = c⋅B

(4.21)

d) Elektromagnetski valovi nose energiju i njihovo širenje je tok energije električne gustoće (ε0E2/2) i magnetske gustoće (B2/2μ0). e) Brzina širenja elektromagnetskih valova u vakuumu je

c=

1

μ0 ⋅ ε 0

= 3 ⋅108 m / s

(4.22)

Elektromagnetski valovi šire se dakle u vakuumu brzinom svjetlosti ! Izražena u strogom matematičkom obliku Maxwell-ova teorija dovela je do zaključka da je svjetlost elektromagnetski val. Hertz-ovi pokusi, kako je već rečeno, potvrdili su ispravnost te teorije.

122

Prijelazne pojave ________________________________________________________________________

2.33 Appleti 2.33.1 RC-krug

Pomoću tri padajuća izbornika biramo vrijednosti otpora, kapaciteta i napona. Nakon svakog odabira moramo clicknuti na gumb UPDATE , da bi se odabrane vrijednosti upisale pored odgovarajućih elemenata u strujnom krugu. Napon još možemo mijenjati tako da clicknemo iznad baterije i vučemo mišem stupac, koji prikazuje napon baterije, gore ili dole. Click-om na crveni prekidač pokrećemo simulaciju. Trenutne vrijednosti napona na kondenzatoru i otporniku prikazane su pored tih elemenata. Crvena krivulja prikazuje napon kao funkciju vremena, a plava struju, također kao funkciju vremena. Clickom na gumb RESET vraćamo vrijeme na nulu. Clickom na crveni prekidač mijenjamo njegov položaj, tj. zatvaramo veći ili manji strujni krug. U većem krugu imamo izvor napona (bateriju), pa se zatvaranjem tog kruga kondenzator puni. Ako, nakon što se kondenzator napuni, zatvorimo manji strujni krug, kondenzator će se prazniti preko otpora R. Simulaciju možemo zaustaviti držanjem pritisnute lijeve tipke miša, a kod otpuštanja simulacija se nastavlja.

123

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.33.2

RL-krug

Click-om miša (lijevi click) na prekidač uključujemo, odnosno isključujemo strujni krug. S pomoću klizača podešavamo otpor na reostatu (0–10Ω) i induktivitet na zavojnici (0–2H). Nakon zatvaranja strujnog kruga, iznad zavojnice se pojavljuju dvije strelice: plava pokazuje smjer struje koja teče krugom, a crvena pokazuje smjer inducirane struje u zavojnici. Ako želimo da na ekranu osciloskopa napon bude prikazan krivuljom, trebamo clicknuti na oznaku „curve“ (hrv. krivulja).

2.33.3

Elektromagnetski oscilirajući krug

Click-om na gumb: • RESET – kondenzator će se spojiti na izvor napona, pa će se na njemu razdvojiti naboji. Gornja ploča bit će pozitivna, a donja negativna.

124

energija magnetskog polja zavojnice – plavo i energija potrošena na otporniku – crno) 125 . U prozore upisujemo vrijednosti kapaciteta (CAPACITY: 100–1000μF). AMPERAGE – u dijagramu će biti prikazani napon V (plavo) i jakost struje I (crveno) kao funkcije vremena. Nakon toga isti gumb nam omogućuje prekidanje (PAUSE) i nastavljanje simulacije (RESUME). otpora (RESISTANCE: 0–1000Ω) i napona na izvoru (MAX. Opcije SLOW MOTION omogućuju 10 ili 100 puta sporiji prikaz oscilacija od realnih. ENERGY – grafički će biti prikazana transformacija energije (energija električnog polja kondenzatora – crveno. Na lijevoj strani appleta piše vrijeme proteklo od početka oscilacija.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ • START – prekidač će doći u drugi položaj i oscilacije će započeti. a ispod piše period oscilacija. Možemo odabrati jednu od dvije opcije u donjem desnom kutu: • • VOLTAGE. induktiviteta (INDUCTIVITY: 1–10H). VOLTAGE).

Kondenzator je sastavljen od dviju paralelnih ploča od površine 60 cm2 koje su jedna od druge udaljene 3 mm. a napon na njemu je 350 V.02 [s] c) 2.85 [µJ] 2. Zavojnica ima otpor 5 Ω i induktivitet 100 mH. U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterije teče struja koja puni kondenzator.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Kondenzator ima napon od 500 V. a baterija napon 800 V. otpornik ima otpor 8 MΩ.4 [A] d) 0. Među njima je bakelit. Δt a) Koliki je napon baterije? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Kolika je konačna vrijednost energije zavojnice? Rješenje: a) 12 [V] b) 0.288 [J] 3. poteče struja u zavojnici iznosa 2 A i promjene Δi = 20 A/s. 126 . U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterija. Kondenzator je u početku prazan.34 Zadaci 1. Kondenzator ima kapacitet 15 µF. Kolika se energija oslobodi izbijanjem tog kondenzatora? Rješenje: 8. kojemu je relativna dielektričnost 4.

8 [J] 127 .375 [V/s] b) 120 [s] c) 0 [A] d) 4.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ a) Kolika je brzina promjene napona na kondenzatoru trenutku nakon uključivanja? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Koja je konačna vrijednost energije kondenzatora? ΔU C u odabranom Δt Rješenje: a) 0.

.

Fizikalno to znači da ima vremenskih odsječaka u kojima se nosioci naboja gibaju i u suprotnom smjeru. izmjenična periodička struja.). Općenito se trenutna vrijednost. naponi. ostaje istosmjerna (slika 5-1 b. tek je specijalni slučaj gornjeg izraza. Ako struja i = f(t) mijenja samo iznos. a ne i predznak.IZMJENIČNE STRUJE Već pri prijelaznim pojavama u strujnom krugu uočene su električne veličine (struje. kakva je prikazana na slici 5-1a. gdje je i = I. . Njihove vrijednosti poprimaju u svakom trenutku drugi iznos.1) Konstantna struja. Slika 0-1 Istosmjerne struje Ako struja i = f(t) uz iznos mijenja i predznak. a smjer negativnog naboja negativnim. može iskazati izrazom: i = f (t ) (5. elektromotorne sile) koje nisu vremenski konstantne. istosmjerna bez promjene iznosa. je istosmjerna. što znači da se u izrazu i = f(t) u konstantnim vremenskim razmacima ponavljaju iste vrijednosti s istom derivacijom i da to vrijedi za bilo koji trenutak. zove se izmjenična (slika 5-2). Obično se smjer gibanja pozitivnog naboja pridružuje pozitivnim iznosima u izrazu i = f(t). a na slici 5-3 b. Dva primjera periodički promjenljivih struja prikazuje slika 5-3. Na slici 5-3 a. Minimalni vremenski razmak takvih točaka zove se period T. uzmimo struje. Slika 0-2 Izmjenična struja Promjena struje može biti periodička..

2) 1 I sr = ∫ i ( t ) ⋅ dt T 0 jednaka nuli.. a među takvima najzastupljeniji je harmonički oblik (slika 5-5).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) Slika 0-3 Periodičke struje b) Periodička struja prema tome zadovoljava izraz: i (t ) = f (t + kT ) gdje je k = 0.35 Harmonijski oblik Ako je dobivena srednja vrijednost Isr različita od nule.. 3. kako je za jedan slučaj prikazano na slici 5-4. 130 . 1. Mnoge prirodne pojave često se odvijaju po harmoničkoj promjeni. Važno je njezino svojstvo da joj derivacija i integral ostaju harmonički uz vremenski pomak.. (5. tada je ta periodička struja sastavljena od dvije komponente: od konstantne istosmjerne iznosa Isr i čiste izmjenične. struja i(t) je čista izmjenična. Tako su češći oblici u kojih je negativni dio iznosima jednak pozitivnom. Struja u lijevom dijagramu jednaka je zbroju komponenata prikazanih na preostala dva dijagrama. 2. Ako je srednja vrijednost periodičke struje i(t).3) 2. Slika 0-4 Periodička struja sa Isr≠0 Među čistim izmjeničnim strujama neki se oblici pojavljuju češće. definirana izrazom: T (5.

Pri negativnim trenutnim vrijednostima i(t) i v(t) smjer struje i polaritet napona su suprotni od naznačenog. Broj titraja N u vremenu Δt naziva se frekvencijom: frekvencija f = broj titraja N vrijeme Δt ⎡1⎤ ⎢ s ⎥ = [Hz ].1 Frekvencija i kružna frekvencija Za vrijeme jednog perioda T izmjenična struja izvrši jedan potpuni titraj. Nju daje izvor napona istog oblika.6). a ωt . Za struju to je izraz: i ( t ) = I m ⋅ sin ωt gdje je Im .amplituda. Slika 0-6 Referentni smjer struje i pripadajući polaritet napona izvora 2. (5. jednostavno zvana sinusoidalnom strujom. ω .Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-5 Harmonička struja Najjednostavniji matematički opis harmoničkog oblika je onaj pri kojem je u vremenu t = 0 iznos funkcije nula.35. ⎣ ⎦ (5. U nastavku se pod pojmom izmjenične struje podrazumijeva struja harmoničkog oblika. Često se takav oblik jednostavno zove sinusnim ili sinusoidalnim.kut.4) Neharmonički periodički oblici mogu se primjenom Fourier-ove analize predočiti kao zbroj harmoničkih komponenata i jedne konstantne.konstanta. uz pozitivnu derivaciju. Njemu pripada referentni polaritet napona izvora koji se može označiti oznakama + i -. Uobičajeno je da se fizički smjer struje u vodiču kome pripadaju pozitivni iznosi u izrazu i(t) utvrđuje kao referentni i označuje strelicom u shemama strujnih krugova (slika 5.5) 131 .

a u jednom okretaju rotora na slici 5-7 b) induciraju se dva titraja. pa je: 132 . Ako se vrijeme promatranja iste pojave svede na period Δt=T. u generatoru na slici 5-7 b) n·2 titraja. n⋅ p [ Hz ] 60 (5. a frekvencija iznosi: f = 1 [Hz ] T (5. Kod p pari polova u jednom okretaju inducirat će se p titraja.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jedinica frekvencije je Hz (Herc). Broj pari polova p u prvom slučaju je jedan. U jednom okretaju rotora na slici 5-7 a) inducira se jedan titraj. Frekvencija izmjenične struje ovisi o brzini vrtnje i o broju magnetskih polova generatora u kojem se proizvodi. b) četiri magnetska pola. a u generatoru s p pari polova nÿp titraja.7) f = uz n u [min-1].6) Vrijeme trajanja jednog titraja ili period T recipročno je vrijednosti frekvencije. ili (5. Slika 0-7 Shematizirani prikazi generatora izmjenične struje Rotacijom magnetskih polova u statorskom namotu se inducira izmjenični napon. broj titraja N je jedan. U istom vremenu rotor generatora na slici 5-7 a) prijeđe kut αgeom=2π. Rotor s p pari polova prijeći će u istom vremenu kut αgeom=2π/p. U jednoj sekundi inducirat će se općenito titraja: f = n ⋅ p [ Hz ] uz n u [s-1]. a u drugome dva. Električkom kutu odgovara p puta manji geometrijski kut. a) ima dva. Rotor na slici 5-7. što se može prikazati slikom 5-7. Tu se nalaze shematizirani presjeci dvaju generatora s jednim namotom na statoru i s magnetskim polovima na rotoru. a na slici 5-7. Kod n broja okretaja u generatoru na slici 5-7 a) inducira se n titraja.8) Jednom titraju induciranog napona pripada kut αel=2π. a rotor na slici 5-7 b) kut αgeom=2π/2.

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

α geom =

α el
p

(5.9)

Uz konstantnu kutnu brzinu vrtnje rotora ωgeom vrijedi:

α geom = ω geom ⋅ t
a uz konstantnu frekvenciju:

(5.10)

α el = ω ⋅ t
gdje se ω naziva kružnom frekvencijom. Za αel=2π, t=T, pa je:

(5.11)

2π = ωT
i

(5.12)

ω=

2π T

[Hz ]

(5.13)

Kružna frekvencija jednaka je kutnoj brzini generatora samo ako ovaj ima jedan par polova, jer je tada električki kut jednak geometrijskom. Uz f=1/T slijedi povezanost frekvencije i kružne frekvencije:

ω = 2π f

(5.14)

Primjer: Struja javne električne mreže ima frekvenciju 50 Hz, pa trajanje jednog perioda kod nje iznosi:

T=

1 1 = = 0,02 s = 20ms f 50

a kružna frekvencija:

ω = 2π ⋅ 50 = 314s −1
Ako se ona proizvodi npr. u generatorima s brojem pari polova p=2, oni se moraju vrtjeti brzinom:

n=

60 ⋅ f 60 ⋅ 50 = = 1500 min −1 . 2 p

Izmjenične struje niskih frekvencija koriste se u prijenosu energije, a one srednjih i visokih frekvencija u prijenosu informacija. U prijenosu energije pored frekvencije od 50 Hz u nekih zemalja susreću se i frekvencije od 60 Hz. U prijenosu informacija koriste se frekvencije u vrlo širokom rasponu, od praga čujnosti u iznosu od oko 15 Hz pa do nekoliko GHz (gigaherca).

133

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.35.2

Srednja i efektivna vrijednost

Srednja i efektivna vrijednost su statističke veličine, a služe za skraćeno i efikasno opisivanje neke promjenjive veličine koje se trenutne vrijednosti mijenjaju s vremenom. Srednja vrijednost je očekivanje trenutnih vrijednosti, a efektivna njihovo standardno odstupanje. Obje se vrijednosti određuju za sve vremenski promjenjive električne veličine. Efektivna osobito za struje i napone, a srednja i za snage. Srednja vrijednost struje zanimljiva je sa stanovišta pretvorbe električne u kemijsku ili mehaničku energiju kod istosmjernih trošila, a njezina efektivna vrijednost sa stanovišta pretvorbe u toplinsku energiju i kod istosmjernih i kod izmjeničnih trošila. Iz definicije srednje vrijednosti za kontinuirane slučajne varijable s periodom T:

Fsr =

1 f ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.15)

slijedi srednja vrijednost Isr struje i(t) u periodu T:

I sr =

1 i ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.16)

Integral određuje površinu omeđenu krivuljom i(t) i apscisom t i predstavlja količinu električnog naboja koji protekne u vremenu T. Dijeljenje s iznosom tog vremena daje vrijednost konstantne istosmjerne struje kojoj odgovara ista količina naboja. Srednja vrijednost izmjenične struje matematičkog opisa:

i = I m ⋅ sin ωt
u vremenskom intervalu koji odgovara periodu struje T, jednaka je nuli:

(5.17)

I sr =

1 I m ⋅ sin ωt dt = 0 T∫ 0

T

(5.18)

jer je jednak nuli njezin integral (slika 5-8 a). U matematičkom opisu te struje oznaka Im predstavlja maksimalnu, vršnu ili tjemenu vrijednost koju ona poprima u određenom trenutku (T/4, 3T/4 itd), a ω kružnu frekvenciju. Srednja vrijednost struje zadržava isti iznos ako je vremenski interval u kojem se određuje višekratnik perioda T. Na isti način mogu se odrediti srednje vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa. Tako npr. za srednju vrijednost struje (slika 5-8 b), koja se javlja kod poluvalnog ispravljanja, vrijedi da je:

134

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

Slika 0-8 Srednje vrijednosti struja

i = I m sin ωt i=0

za 0 < t < za

T 2

T <t <T 2

(5.19)

u vremenskom intervalu koji odgovara periodu T, jednaka je:

I sr = I sr =

1 1⎡ ∫ i ⋅ dt = T ⎢ T 0 ⎣
T

T /2


0

I m ⋅ sin ωt dt +

T

T /2

∫ 0 ⋅ dt ⎥ ⎦


(5.20)

Im

π

= 0.318 I m

Efektivna vrijednost I struje i(t) određuje se na temelju usporedbe toplinskog učinka struje i(t) i konstantne istosmjerne struje na jednakom otporu R u istom vremenskom intervalu T. Jednaka je onoj vrijednosti konstantne istosmjerne struje I koja u otporu R za vrijeme perioda T proizvede istu količinu topline Q (slika 5-9):

Q1 = I R T = Q2 = ∫ i 2 (t ) R dt
2 0

T

(5.21)

pa slijedi:

1 2 I= i (t ) dt T∫ 0

T

(5.22)

Označava se kao i istosmjerna struja, slovom I. Kod periodičkog oblika i(t) vremenski interval T mora biti period ili njegov višekratnik.

Slika 0-9 Određivanje efektivne vrijednosti struje

135

35. Fazom ili faznim kutom naziva se kut u matematičkom izrazu izmjenične veličine. Izmjenične veličine vrlo se često izražavaju u svojim efektivnim vrijednostima.26) 136 . Slika 0-10 Izmjenična struja i njezina efektivna vrijednost Na isti se način mogu odrediti efektivne vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa. T ∫ 0 T (5. Tako je u izrazu za napon: v = Vm ⋅ sin ωt (5.707 ⋅ I m 2 (5.24) Zamjenom kvadrata sinusa poznatim izrazom iz trigonometrije: sin 2 ωt = 1 (1 − cos 2ωt ) = 1 ⎛1 − cos 4π ⎜ 2 2⎝ T ⎞ t⎟ ⎠ te integriranjem i uvrštavanjem granica integrala slijedi: I= Im = 0. 2.3 Faza i razlika faza Pojmovi faza i razlika faza javljaju se kod istofrekventnih harmoničkih oblika. a time i kod istofrekventnih izmjeničnih struja i napona.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Efektivna vrijednost izmjenične struje: i = I m ⋅ sin ωt jednaka je: (5.23) I= 1 2 ⋅ I m ⋅ sin 2 ωt ⋅ dt . pa se u njima najčešće označavaju i skale instrumenata namijenjenih mjerenju struja i napona.25) Efektivna vrijednost struje ucrtana je u slici 5-10.

29) Za odnos u pomaku kaže se da prethodi ona veličina koja pri manjim iznosima kuta ili vremena prolazi kroz istovrsnu točku. vrijednosti 2π. (5.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ to kut ωt.. 2T. pri čemu se na vremensku os mogu nanositi vrijednosti ili vremena ili faze.27) Razlikom faza ili faznim pomakom naziva se razlika kutova dviju izmjeničnih veličina. Ako za vrijeme trajanja perioda vrijeme t raste od 0 do T. Zornija predodžba faze i razlike faza dobije se prikazom izmjeničnih veličina u vremenskom dijagramu.. Razlika faza može određivati i odnos između dvaju napona ili dviju struja. Može se slično kao i faza izražavati u radijanima ili stupnjevima. (5. 6π. faza ωt rast će linearno s vremenom od 0 do 2π postižući u vremenima T. a u izrazu za struju: i = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) kut (ωt – φ).. Za gore navedene napon i struju fazni pomak je: ωt − ( ω t − ϕ ) = ϕ Istofazne su veličine s ϕ=0. Veličina koja ima veći kut ili vrijeme u takvoj točki uspoređivanja zaostaje..28) Razlici faza ϕ pripada vremenski pomak najbližih istovrsnih točaka (primjerice prolaz kroz nulu s pozitivnom derivacijom ili pozitivno tjeme): Δt = ϕ ω (5.. a protufazne s faznim pomakom π. 3T. 4π. Slika 0-11 Fazni pomaci napona i struje 137 .

pa je ωt=-ϕ2 (slika 5-11 c). Slika 0-12 Dobivanje sinusoide pomoću rotirajuće dužine Projekcija rotirajuće dužine Vm na vertikalnu os za bilo koji kut α=ωt jednaka je trenutnoj vrijednosti napona v=Vm sin ωt. a ima u trenutku kada je njezina faza jednaka Struja prethodi naponu za Δt2=ϕ2/ω. na primjer fazni pomak prema naponu ϕ2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Uz izbor bilo kojeg referentnog trenutka napon v = Vm sin ωt (slika 5-11 a) i struja i=I1m sin(ωt-ϕ1) dali bi grafički prikaz na slici 5-11 b) Struja i1 nema vrijednost nula s pozitivnom derivacijom u trenutku t=0. a struja zaostaje za naponom za fazni kut ϕ1 . 138 .30) i2=I2m sin (ωt+ϕ2). Kada rotirajuća dužina opiše puni kut α=2π. a prethodi naponu za fazni kut ϕ2 .1 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima Prikazivanje izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama zasniva se na grafičkoj konstrukciji sinusoide pomoću dužine koja rotira jednoličnom kutnom brzinom iz početnog horizontalnog položaja. Za neku drugu struju. odnosno za vremenski pomak Δt1 = ϕ1 / ω . sinusoida opiše puni titraj. pa je ωt=ϕ1. Ove metode prikazivanja i računanja nazivaju se simboličkim metodama. Struja i2 vrijednost nula s pozitivnom derivacijom nuli (ωt+ϕ2)=0.36. faza će biti (ωt+ϕ2). a s njima se može računati i u Gauss-ovoj ravnini. Struja i3=I3m sin ωt i napon (slika 5-11 d) imaju istu fazu i među njima je fazni pomak nula. (5. Radi jednostavnijeg računanja. kao što to ima napon. 2. 2. Između napona v i struje i1 postoji razlika faza ϕ1 . na vertikalnu os (slika 5.12). kutne brzine ω=2πf.36 Predočavanje izmjeničnih veličina Izmjenične veličine do sada su prikazivane ili algebarskim izrazima ili vremenskim dijagramima. Tako se na primjer sinusoida napona v=Vm sin ωt može dobiti projekcijom rotirajuće dužine Vm. crtanja i tumačenja odnosa u strujnim krugovima one se mogu prikazivati i rotirajućim dužinama. nego kada je njezina faza jednaka nuli (ωt-ϕ1)=0.

Obje rotiraju istom kutnom brzinom jer su istih frekvencija.31) 139 . tako da je α =ωt. uspravna koordinata vektora mijenja u vremenu po sinusnoj funkciji: Y ( A) = A sin (ω t ) (5. jer se grafičko zbrajanje i oduzimanje rotirajućih dužina može izvesti na isti način kao zbrajanje i oduzimanje planarnih vektora. To opravdava postupak da se rotirajuće dužine zamijene mirujućim vektorima. tj. a razlika faza ϕ očituje se kao geometrijski kut. Slika 0-13 Prikaz sinusoida rotirajućim dužinama Prikazivanje istofrekventnih izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama omogućava jednostavnije računanje s njima. s odgovarajućim faznim pomacima. čije dužine odgovaraju efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. Slika 0-14 Vektor koji rotira u koordinatnom sustavu Vektor koji predstavlja napon. Oni s pozitivnim kutovima prema referentnome prethode mu. a razlika faza očituje se kao kut među njima. Kut α tog vektora raste s vremenom t od nule (stalnom kutnom brzinom ω ). Dužine su prikazane u položaju koji zauzimaju u trenutku t1. a oni s negativnim zaostaju.1).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Prikaz sinusoida napona v=Vm sin ωt i struje i=Im sin (ωt-ϕ) odgovarajućim rotirajućim dužinama daje slika 5. rotira u koordinatnom sustavu (sl. Uobičajeno je da se pri crtanju više vektora jedan uzima kao referentni i postavlja u pozitivni smjer osi apscisa ili ordinata. crtaju prema njemu. Izbor tog trenutka je slobodan.5.13. pa se pri tom projekcija vektora na os y. ali se u praksi najčešće poklapa s prolazom kroz nulu ili π/2 veličine koja se smatra referentnom. a ostali se. odnosno struju.

tjemenim.32) pa vremenska promjena uspravne koordinate vektora ima oblik opće sinusne funkcije Y ( A) = A sin (ω t + α 0 ) (5. kutna brzina vrtnje vektora jednaka je kružnoj frekvenciji sinusoide. α izražena je jednadžbom α = (ω t + α 0 ) (5. a vektor I1 zaostaje za njim za kut ϕ1. Vektori izmjeničnih veličina mogu se nacrtati tako da se napon V uzme kao referentna veličina i postavi u pozitivni smjer osi apscisa. Vektor I2 prethodi naponu za kut ϕ2.33) Sinusoida se na ovaj način može predstaviti rotirajućim vektorom. pri čemu je duljina vektora jednaka vršnoj vrijednosti sinusoide. Slika 0-15 Vektorski prikaz napona i struja Dužine tih vektora odgovaraju. pa je: i = i1 + i2 = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) (5.34) i2 = I 2 m sin (ωt − ϕ 2 ) (5. a kutovi ϕ1 i ϕ2 faznim pomacima prema naponu kao referentnoj veličini.35) može se to načiniti grafički (slika 5-16). a posredno i efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. U tom slučaju vremenska promjena kuta vektora. Njegova faza ϕ je kut koji on zatvara s vektorom napona. a početni kut vektora jednak je početnom kutu sinusoide. u određenom mjerilu. vektor I3 je s njime u fazi. Rezultat je novi vektor I koji predstavlja efektivnu vrijednost zbroja struja i=i1+i2.5-2 b). struje I1 i I2 iz slike 5-16. a struje se crtaju pomaknute prema njemu (slika 5-14). Trebaju li se zbrojiti dvije izmjenične veličine. npr.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Y{A} .uspravna koordinata vektora A – vektor koji rotira Vektor može započeti vrtnju iz početnog položaja (α=0) ili iz bilo kojeg drugog položaja određenog nekim početnim kutem α0 (sl. čije su trenutne vrijednosti: i1 = I1m sin (ωt − ϕ1 ) i (5.36) 140 .

2. dok negativni fazni pomak (kašnjenje) znači zakret vektora u suprotnom smjeru.2 Fazni pomak u vektorskom prikazu Početni kut sinusode α0. U vektorskom prikazu pozitivni fazni pomak (prethođenje) znači zakret vektora od osi +x u smjeru suprotnom okretanju kazaljki sata. što vremenski znači prethođenje nultočke trenutku t=0. Pritom se zbrajati i oduzimati mogu samo iste fizikalne veličine. Pozitivni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije ulijevo od ishodišta. a vremenski označava kašnjenje nultočke iza trenutka t=0.36. Ovaj pomak sinusoide od ishodišta naziva se još i fazni pomak. pa njihov vektorski prikaz ima simboličko značenje i služi samo za grafičko predočavanje i jednostavnije grafičke operacije zbrajanja i oduzimanja. 141 . koji pokazuje pomak nultočke sinusoide od ishodišta. tako da vrijedi α0 = ωt0 (slika 5-17). Negativni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije udesno od ishodišta. Slika 0-17 Fazni pomak u vektorskom i vremenskom prikazu U vektorskom prikazu fazni pomak određen je početnim kutem koji vektor sinusne veličine zatvara s pozitivnim dijelom osi x. određen je vremenom t0 za koje je nultočka sinusoide pomaknuta od trenutka t=0.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-16 Zbroj dviju struja Izmjenične veličine nemaju svojstva vektora i nisu vektori.

Kod prijelaznih pojava Kirchhoff-ovi zakoni su vrijedili i dalje. kroz koji teče izmjenična struja oblika i (t ) = I m sin (ω t ) (5. I tu moraju vrijediti oba Kirchhoff-ova zakona. ali ne i na induktivitetu L i kapacitetu C u njihovom specifičnom impedancijskom obliku. Postavlja se pitanje kako se kod efektivnih veličina mogu primijeniti Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni. a zatim dobivene odnose primijeniti u složenim strujnim krugovima. 2. Isti tretman mora vrijediti i kod harmoničkih oblika. Kako je s trenutnim vrijednostima teško i analitički i grafički manipulirati.15). Slično vrijedi i kod izmjeničnih struja.37) jednaka je u svakom trenutku umnošku otpora i trenutne vrijednosti struje: 142 . U vektorskom prikazu fazni pomak jednak je kutu između vektora dviju veličina. dok je Ohm-ov zakon ostao mjerodavan samo za trenutne iznose struja i napona na otporu R. struja i napon na otporu povezani preko Ohm-ovog zakona (2. Najprije se to može pogledati na pojedinim elementima.1 Otpor u krugu izmjenične struje Kao i u krugu istosmjerne struje. Prijelazne pojave iskazivane su trenutnim vrijednostima napona i struja. 2.37.37 Jednostavni krug izmjenične struje U istosmjernim krugovima konstantnih struja odnose između struja i napona određivali su Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni. a Ohm-ov samo za odnose na otporu R. Kao fazni pomak uzima se manji (nutarnji) kut. tako su i u krugu izmjenične struje.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Fazni pomak može se odrediti samo između harmonijskih veličina jednakih frekvencija. pogodnije je to činiti s efektivnim. Fazni pomak između dviju sinusoida jednak je razlici njihovih početnih kuteva. ako su one fazno pomaknute. jer se na njih mogu primijeniti ranije navedeni načini izražavanja i računanja. Slika 0-18 Radni otpor u strujnom krugu Trenutačna vrijednost napona v(t) na otporu R.

40) 2. zbog stalne promjene polariteta napona. mora vrijediti: i = iC i v = vC (5. energija koju daje izvor pretvara se u njemu u električnu.38) To znači da sinusoida napona na otporu ima nule i maksimume istodobno kad i sinusoida struje. između struje i napona na otporu nema faznog pomaka: na otporu su struja i napon u fazi. sinusoide struje i napona na otporu razlikuju se samo po vršnoj ili tjemenoj vrijednosti. Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5. gdje je: dq = C ⋅ dvC slijedi struja kondenzatora: i iC = dq dt (5.41) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. tj. kondenzator se naizmjence nabija i izbija.20.37.2 Kapacitet u krugu izmjenične struje Dovede li se na kondenzator kapaciteta C izmjenični napon.39) Omjer vršnih (a time i efektivnih) vrijednosti vrijednosti napona i struje jednak je otporu R: Vm U = =R Im I (5. pri čemu je vršna vrijednost napona jednaka umnošku otpora i vršne vrijednosti struje Vm = R ⋅ I m (5.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ v (t ) = R ⋅ i (t ) = R ⋅ I m sin (ω t ) (5. Iz odnosa koji vrijede za kondenzator. a za napone drugom Kirchhoff-ovu zakonu.42) 143 . Slika 0-19 Napon i struja kroz radni otpor R U grafičkom prikazu određenog mjerila.

njezin se nazivnik naziva kapacitivni jalovi otpor i označava se s XC.44) vidljivo je da je vršna vrijednos ICm jednaka: (5. Uz: XC = 1 1 = [Ω] ω ⋅ C 2π ⋅ f ⋅ C (5. 144 .46) može se pisati kao: IC = V .45) IC = V ⋅ ω ⋅ C = V 1 ω ⋅C (5. trenutna vrijednost struje kroz kondenzator kapaciteta C slijedi iz: iC = C i iznosi: d (Vm sin ωt ) dt (5.44) I Cm = Vmω C a prema (5.48) što ukazuje da na kondenzatoru postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje ovisan o kapacitetu C i frekvenciji f.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-20 Kapacitet u strujnom krugu iC = C dvC dt (5.44) iC = Vm ⋅ ω ⋅ C ⋅ cos ωt = I Cm ⋅ sin (ωt + π / 2 ) .43) Uz v=vC=Vm sin ωt. XC (5.25) to vrijedi i za efektivne vrijednosti: (5.47) izraz (5. Iz gornjeg izraza (5.46) Kako ova relacija izražava Ohm-ov zakon za efektivne vrijednosti harmoničkih napona i struja na kondenzatoru kapaciteta C.

Slično tomu i sinusoida struje kroz kapacitet ima maksimum kad je sinusoida napona na nuli. Kapacitivni otpor obrnuto je razmjeran frekvenciji. Slika 0-22 Induktivitet u strujnom krugu 145 . zbog njenog vremenskog mijenjanja na induktivitetu se javlja napon samoindukcije. Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5. nego su fazno pomaknuti za kut ϕ=π/2=90°. energija koju daje izvor pretvara se u njoj u magnetsku. S porastom frekvencije kapacitivni otpor se smanjuje. a jednaka je nuli kad sinusoida napona ima maksimum. Ovakav odnos sinusoida ukazuje na njihov fazni pomak koji se može prikazati i vektorski. a za napone drugom Kirchhoffovu zakonu. a jednaka je nuli kad je napon najveći (kondenzator nabijen). mora vrijediti: i = iL i v = vL (5.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-21 Napon i struja kroz kondenzator kapaciteta C Za strujnu frekvenciju ω=0 (istosmjerna struja) kapacitet pretstavlja beskonačni otpor.22.49) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. 2.37. Kod nabijanja kondenzatora struja kondenzatora je najveća u trenutku kad je napon kondenzatora jednak nuli (kondenzator prazan). Ako se na izvor izmjeničnog napona v=Vm sin ωt priključi samo zavojnica induktiviteta L zanemarivog radnog otpora R. Struja i napon na kapacitetu nisu u fazi.3 Induktivitet u krugu izmjenične struje Teče li kroz svitak induktiviteta L izmjenična struja. što znači da struja na kapacitetu prethodi naponu za 90°.

48): e = −L di dt (5. 2⎠ ⎝ (5.57) IL = V . ωL (5. 146 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Iz zakona o samoindukciji (3.53) L: Uz v=Vm sin ωt slijedi trenutna vrijednost struje kroz zavojnicu induktiviteta iL = ∫ V 1 ⋅Vm ⋅ sin ωt ⋅ dt = m ( − cos ωt ) = L ω⋅L π⎞ ⎛ = I Lm ⋅ sin ⎜ ωt − ⎟ .50) slijedi odnos između napona i struje na induktivitetu: vL = − e = L pa je: di dt (5. XL (5. Struja iL=ILm sin (ωt-π/2) zaostaje za naponom v=Vm sin ωt za kut π/2 (slika 5-23).56) Kako ovaj izraz s efektivnim vrijednostima napona i struje strukturom podsjeća na Ohm-ov zakon. označava se s XL i naziva se induktivni jalovi otpor.55) IL = V .58) što ukazuje da na zavojnici induktiviteta L pri frekvenciji f postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje.51) vL = L odnosno: diL dt (5.52) diL = 1 vL ⋅ dt L (5. umnožak ω·L mora imati jedinicu koja vrijedi i za otpore (Ω=V/A).54) Ono što vrijedi za tjemene vrijednosti: I Lm = vrijedi i za efektivne: Vm ω⋅L (5. Uz: X L = ω ⋅ L = 2π ⋅ f ⋅ L [ Ω ] je: (5.

S porastom frekvencije raste i induktivni otpor XL. a odnos između napona i struje izvora ovisi o načinu njihova spajanja. U tom času inducirani napon ima najveći iznos. S porastom frekvencije raste brzina promjene struje (a toj promjeni se induktivitet opire). a naziva se prividni otpor ili impedancija. U trenutku kada struja dosegne najveći iznos. teče iz njega struja trenutnog iznosa i i efektivnog I. pa se stoga povećava (induktivni) otpor svitka. Porast induktivnog otpora može se objasniti pomoću svojstva svitka da se opire promjeni struje (koja znači promjenu energije magnetskog polja svitka). Slično kao kod kapaciteta. tada prestaje rasti i u tom času je inducirani napon jednak nuli.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-23 Napon i struja kroz zavojnicu induktiviteta L Za frekvenciju jednaku nuli i induktivni otpor jednak je nuli. Njegov iznos određuje se iz iznosa pojedinih radnih i jalovih 147 . ϕ=π/2 =90°. Za vremenski nepromjenjive parametre u krugu efektivni iznosi napona V i struje I moraju biti proporcionalni: V = I ⋅Z (5. na induktivitetu napon prethodi struji za 90°. što znači da za istosmjernu struju induktivitet predstavlja kratki spoj. koja je određena strminom sinusoide. tj. induktivni otpor je razmjeran frekvenciji. Na svakom elementu vrijede upravo izvedeni odnosi između napona i struje. paralelno i mješovito. pa se Z izražava u Ω i predstavlja 'ekvivalentni otpor' složenog strujnog kruga. Fazni pomak među njima ovisi o karakteru složenog strujnog kruga.38 Spojevi R.59) Ovaj izraz ima strukturu Ohm-ova zakona. Strmina sinusoide struje najveća je u času kad je struja jednaka nuli. Za razliku od kapaciteta. između struje i napona postoji fazni pomak 2. Napon samoindukcije razmjeran je brzini promjene struje u vremenu (Δi/Δt). Ako izvor napona trenutne vrijednosti v i efektivne V napaja složeni strujni krug. L i C u krugu izmjenične struje Elementi obrađeni u jednostavnim strujnim krugovima mogu u složenim krugovima biti spojeni serijski.

nego treba uzeti u obzir i njihov fazni pomak. Slika 0-25 Vektorski dijagram serijskog RL-kruga Napon na otporu VR u fazi je sa strujom I. a to je u serijskom spoju struja.60) s kojom se može jednostavnije računati kod paralelnih i mješovitih spojeva. Vektorski dijagram (slika 5-25) započinjemo crtati sa zajedničkom veličinom. dok napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°. Ova tri napona čine pravokutni trokut. Vektor struje I uzima se s početnim kutem 0. pa se prema njemu postavljaju vektori napona na induktivitetu VL i napona na otporu VR .krug Slika 0-24 Serijski RL-krug Kod serijskog spoja (slika 5-24) raznih vrsta otpora (ovdje su to radni otpor R i induktivni otpor XL). Recipročna vrijednost prividnog otpora je vodljiva vrijednost ili admitancija: Y [S ] = 1 ⎡1⎤ Z ⎢Ω ⎥ ⎣ ⎦ (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ otpora ovisno o načinu njihova spajanja. i naponi se zbrajaju vektorski. U tu svrhu se crta vektorski prikaz napona (vektorski dijagram). Vektor napona izvora V jednak je vektorskom zbroju napona na otporu VR i induktivitetu VL.1 Serijski RL . 2. pa se ne može jednostavno zbrojiti njihove efektivne vrijednosti.61) 148 . pa vrijedi V 2 = VR 2 + VL 2 (5.38. naponi su međusobno pomaknuti u fazi.

62) 2.38. pa se naziva prividni otpor (ili impedancija) i označava sa Z.2 Serijski RC – krug Slika 0-27 Serijski RC-krug U vektorskom dijagramu za serijski RC-spoj vektor struje I uzimamo referentnim (s početnim kutem 0°). Z 2 = R2 + X L2 Kut ϕ (između R i Z ) naziva se kut impedancije. On se naziva trokut otpora (slika 5-26 b). a) Slika 0-26 b) a)Trokut napona. a napon na kapacitetu VC zaostaje u fazi iza struje za 90°. dobiva se sličan pravokutni trokut s katetama jednakim radnom otporu R i induktivnom otporu XL. Vektorski zbroj napona na otporu VR i napona na kapacitetu VC daje napon izvora V. ukupni napon prethodi struji za neki kut ϕ (0<ϕ<90°). Dijeljenjem svake stranice trokuta napona (slika 5-24 a) s I.63) 149 . Taj omjer ne predstavlja nikakav stvarni otpor. Napon na otporu VR u fazi je sa strujom.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kut napona V prema struji je pozitivan. tj. b)trokut otpora Hipotenuza ovog trokuta jednaka je omjeru ukupnog napona V i struje I spoja. (5. Ovi naponi čine pravokutni trokut iz kojeg proizlazi da je V 2 = VR 2 + VC 2 (5.

3 Serijski RLC –krug Slika 0-29 Serijski RLC-krug U serijskom RLC-krugu uz radni otpor R su induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC (slika 5-29). napon V zaostaje iza struje za kut ϕ (−90°<ϕ<0). Napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°. 150 . U vektorskom dijagramu (slika 5-30). a napon na kapacitetu VC istodobno zaostaje za strujom za 90°.64) 2. dobivenom iz trokuta napona. To znači da su ovi naponi u svakom času suprotnih polariteta (kažemo da su naponi u protufazi).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ovdje je kut napona V prema struji negativan (slika 5-28 a). zbog negativnog kuta ϕ kapacitivni otpor XC je ispod radnog otpora R (nasuprot induktivnog otpora XL u trokutu otpora RL– kruga). vektori napona na induktivitetu i kapacitetu suprotnog su smjera. vektor napona na otporu VR u fazi je s vektorom struje I.38. a) Slika 0-28 Trokuti b) a)napona b)otpora serijskog RC-kruga U trokutu otpora (5-26 b). Prividni. pa je kut između ovih napona 180°. tj. radni i reaktivni (kapacitivni) otpor povezani su i ovdje Pitagorinim poučkom Z 2 = R2 + X C 2 (5. koju uzimamo kao referentnu (s početnim kutem 0°). U serijskom spoju.

U tom slučaju kažemo da je u serijskom RLC – krugu došlo do rezonancije.65) ⎛ V ⎞ ⎛ VR ⎞ ⎛ VL VC ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ I ⎠ ⎝I⎠ ⎝ I ⎠ ⎝ I 2 2 2 2 (5. Kad je VL = VC. induktivitetu i kapacitetu. U slučaju prikazanom na slici 5-29 napon VL veći je od napona VC. U slučaju kad je VC veći od VL tad ukupni napon zaostaje u fazi iza struje (ϕ < 0°). pa ukupni napon V prethodi struji za kut ϕ.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-30 Vektorski dijagram serijskog RLC-kruga Napon na serijskom spoju induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednak razlici napona VL i VC. U rezonanciji napon V je u fazi sa strujom (ϕ = 0°).66) Z 2 = R2 + ( X L − X C ) = R2 + X 2 Ova jednadžba opisuje trokut otpora (slika 5-31) gdje je ukupni reaktivni otpor X jednak razlici induktivnog i kapacitivnog otpora (X = XL−XC). Iz trokuta napona proizlazi jednadžba: V 2 = VR 2 + (VL − VC ) 2 Dijeljenjem ove jednadžbe s I dobiva se izraz (5. tad je napon na LC – spoju jednak nuli i sav napon izvora je na otporu R. Slika 0-31 Trokut otpora serijskog RLC-kruga 151 . Vektor ukupnog napona V jest vektorski zbroj napona na otporu. a ima smjer većeg od ovih napona.

ne predstavlja vodljivost nijednog elementa. Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IL. zajednički za oba elementa. pa se naziva prividna vodljivost (ili admitancija) i označava s Y.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U rezonanciji je ukupni reaktivni otpor X jednak nuli. jednaka omjeru ukupne struje i napona (I/V). pa je prividni otpor jednak radnom (Z = R). vodljivostima elemenata.4 Paralelni RL – krug Slika 0-32 Paralelni RL-krug Kod paralelnog spoja otpora R i induktiviteta L (slika 5-32). tj. 2. b)trokut vodljivosti Hipotenuza ovog trokuta. Označavamo ih s G=IR/V=1/R (radna vodljivost) i BL= IL/V = 1/XL = 1/ωL (induktivna vodljivost). dobivamo sličan pravokutni trokut. a ukupna struja je zbroj struja pojedinih elemenata.38. a taj trokut nazivamo trokut vodljivosti (slika 5-33). Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom.67) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom I. Pri zbrajanju treba uzeti u obzir fazni pomak između struja. uzimamo kao referentan i crtamo s kutem jednakim nuli. 152 . a) b) Slika 0-33 Grafički prikaz paralelnog RL-kruga: a)trokut struja. a struja kroz induktivitet IL zaostaje za naponom za 90°. čije su katete jednake recipročnim vrijednostima radnog i induktivnog otpora. Ova tri vektora čine pravokutan trokut gdje je: I 2 = I R2 + I L2 (5. napon je isti na oba elementa. U vektorskom prikazu vektor napona V (slika 5-30 a).

pa je kut admitancije negativan (−90°<ϕY<0). a hipotenuza je jednaka prividnoj vodljivosti spoja Y.69) Ukupna struja I ovdje zaostaje iza napona. gdje je I 2 = I R2 + IC 2 (5. Ova tri vektora čine pravokutni trokut (slika 5-35 a). Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IC. Katete ovog trokuta jednake su radnoj vodljivosti G (G=IR/V=1/R) i kapacitivnoj vodljivosti (BC=IL/V=1/XC=ωC). a predznakom suprotan kutu impedancije: Kut ukupne struje I prema naponu V naziva se kut admitancije i označava s ϕY = − ϕ (5. On je po iznosu jednak. Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom V. ϕY.71) 153 . a struja kroz kapacitet IC prethodi naponu za 90°. napon V isti je na oba elementa.38.14). što znači da napon V prethodi struji I (to je opće svojstvo induktivnog spoja).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Pritom vrijedi: Y 2 = G 2 + BL 2 (5.5.5 Paralelni RC – krug Slika 0-34 Paralelni RC-krug Kod paralelnog spoja otpora R i kapaciteta C (sl.68) Admitancija Y pretpostavlja vodljivost cijelog spoja i jednaka je recipročnoj vrijednosti impedancije Z paralelnog RL – spoja (Y=1/Z). gdje je Y 2 = G 2 + BC 2 (5. To znači da je kut impedancije ϕ pozitivan. 2.70) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom V dobiva se sličan trokut nazvan trokut vodljivosti (slika 5-35 b).

U paralelnom spoju. Kažemo da su ove struje u protufazi.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) b) Slika 0-35 Grafički prikaz paralelnog RC-kruga: a)trokut struja. 2. Kad je IC=IL. a ima smjer veće od tih struja. Tada kažemo da je nastupila rezonancija. induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC. pa je kut između ovih struja 180°. 154 . U vektorskom dijagramu (slika 5-37 a). što znači da napon zaostaje za strujom (to je opće svojstvo kapacitivnog spoja).38. koji uzimamo kao referentan (s početnim kutem 0°). dok struja kroz kapacitet IC zaostaje iza napona za 90°. tad je ukupna struja LCspoja jednaka nuli i sva struja izvora teče kroz otpor R. vektor struje kroz otpor IR u fazi je s vektorom napona V.6 Paralelni RLC – krug Slika 0-36 Paralelni RLC-krug U paralelnom RLC-krugu (slika 5-36) uz radni otpor R paralelno su spojena i oba tipa reaktivnih otpora. To znači da je kut impedancije ϕ negativan. Struja kroz induktivitet IL prethodi naponi za 90°. pa je kut admitancije pozitivan (0<ϕY<90°). vektori struja kroz induktivitet i kapacitet suprotnog su smjera. Struja paralelnog spoja induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednaka razlici struja IC i IL. b)trokut vodljivosti Ukupna struja I ovdje prethodi naponu V.

Iznosi struja međusobno su povezani jednadžbom: I 2 = I R 2 + ( I C − I L )2 Dijeljenjem ove jednadžbe sa V dobiva se izraz: (5.72) ⎛ I ⎞ ⎛ I R ⎞ ⎛ IC I L ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ ⎝V ⎠ ⎝ V ⎠ ⎝ V V ⎠ Y 2 = G 2 + ( BC − BL ) 2 2 2 2 (5. induktivitet i kapacitet.74) Ako su ovi otpori spojeni u seriju rezonancija se naziva serijskom ili naponskom. a ako su spojeni paralelno naziva se paralelnom ili strujnom.39 Rezonancija Rezonancija je pojava koja se javlja u strujnom krugu kada je induktivni jalovi otpor jednak kapacitivnom: XL = XC (5. Za prividni otpor u serijskom RLC spoju vrijedi: 155 . U rezonanciji struja I je u fazi s naponom (ϕY = 0). U rezonanciji je ukupna reaktivna vodljivost B=0 (otpor paralelnog spoja L i C je beskonačan). Ukupna reaktivna vodljivost B jednaka je razlici kapacitivne i induktivne vodljivosti (B=BC−BL). pa je prividna vodljivost jednaka radnoj (Y=G). U slučaju prikazanom na slici 5-37 struja IC veća je od struje IL. 2. pa ukupna struja I prethodi naponu V za kut ϕY.73) Ovaj izraz opisuje trokut vodljivosti (slika 5-37 b).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-37 Grafički prikaz paralelnog RLC-kruga a)vektorski dijagram. U slučaju kad je IL veća od IC tada ukupna struja zaostaje u fazi za naponom (ϕY<0). b)trokut vodljivosti Vektor ukupne struje I jednak je vektorskom zbroju struja kroz otpor.

jer je ovisna samo o radnom otporu: (5.76) I= i u fazi je s naponom.78) VL = X L ⋅ I a među njima je fazni pomak π. V V = Z R (5.83) IL = V XL i IC = V XC (5. i VC = X C ⋅ I (5.75) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on minimalan i jednak radnom: Z = R.84) a među njima je fazni pomak π.79) Kako je pri serijskoj rezonanciji struja izvora maksimalna.77) Jednake su i efektivne vrijednosti napona na zavojnici i kondenzatoru: VL = VC jer je: (5. Struja izvora je maksimalna. što može dovesti do njihova proboja i oštećenja. naponi na zavojnici i kondenzatoru mogu biti znatno veći od napona izvora. Struja izvora je stoga minimalna i jednaka: (5. V V = Z R (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Z = R 2 + (X L − X C ) 2 (5. Za prividni otpor u paralelnom RLC spoju vrijedi: Z= 1 1 ⎞ ⎛1⎞ ⎛ 1 ⎜ ⎟ +⎜ ⎜X −X ⎟ ⎟ ⎝R⎠ ⎝ L C ⎠ 2 2 (5. 156 .81) I= i u fazi je s naponom.82) Jednake su i efektivne vrijednosti struja kroz zavojnicu i kondenzator: I L = IC jer je: (5.80) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on maksimalan i jednak radnom: Z = R.

Prijem elektromagnetskih valova određene frekvencije odvija se tako da se u prijemnom antenskom krugu. razvijena u vremenskom intervalu T. vlastita frekvencija strujnog kruga izjednači s frekvencijom tih valova. Oni se mogu iz okolnog prostora i primati. Pri rezonanciji je uz XL=XC jednako i: ω L= pa je: 1 ωC (5. a rad umnošku napona.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kako je pri paralelnoj rezonanciji struja izvora minimalna i jednaka struji kroz radni otpor. gdje se izmjenom magnetske energije zavojnice i električne energije kondenzatora mogu emitirati elektromagnetski valovi u okolni prostor. podešavanjem iznosa L ili C.90) 157 . 2. iznosi: (5. (5. Rezonancija ima primjenu u radio-tehnici. što može dovesti do njihova oštećenja i razaranja. struje i vremena: P = V ⋅ I i W = P ⋅ t = V ⋅ I ⋅ t.85) ω= 1 .86) Uz povezanost frekvencije i kružne frekvencije: f = ω 2π (5. Strujni krugovi koji sadrže L i C te imaju tu funkciju nazivaju se antenski krugovi. Srednja snaga P.87) slijedi da pri rezonanciji iznosi induktiviteta i kapaciteta određuju rezonantnu ili vlastitu frekvenciju po izrazu: f = 1 2π L ⋅ C [ Hz ]. L ⋅C (5. struje kroz zavojnicu i kondenzator mogu biti znatno veće od struje koju daje izvor.40 Snaga izmjenične struje i faktor snage Pri određivanju snage i rada konstantne istosmjerne struje utvrđeno je da je snaga jednaka umnošku napona i struje.89) To istovremeno znači da će rezonancija nastupiti u strujnom krugu s L i C i u slučaju ako izvor struje ima frekvenciju jednaku vlastitoj frekvenciji toga kruga.

Time su dobivene tri komponente snage koje grafički tvore trokut. Kako fazni pomak ϕ može pri trošenju energije poprimiti vrijednosti -π/2≤φ≤π/2.93) Srednja snaga jednaka je umnošku efektivnih vrijednosti napona i struje s kosinusom njihova faznog pomaka.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ P= 1 1 ∫ p ( t ) dt = T ∫ v i dt = T 0 0 T T T 1 = ∫ ⎡VI cos ϕ − VI cos ( 2ωt − ϕ ) ⎤dt ⎦ T 0⎣ Kako je integral drugog dijela izraza jednak nuli.94) Ako je fazni pomak struje prema naponu π/2. Za svaki dio strujnog kruga koji se dade predočiti trokutom otpora moguće je postaviti i trokut snaga.1 Trokut snaga Izraz za srednju snagu P=V·I·cosϕ navodi na predodžbu trokuta s hipotenuzom V·I i katetom V·I·cosϕ. kao na kapacitetu C. Druga kateta odgovarala bi umnošku V·I·sinϕ. faktor snage kreće se između 1 i 0 (0≤cos ϕ≤1).95) 2. jalovom jalova i prividnom prividna snaga (slika 5-38). onda je: (5. Ako je fazni pomak struje prema naponu -π/2. srednja snaga je: P = V ⋅ I ⋅ cos π 2 =0 (5. Izraz cos ϕ stoga se naziva faktorom snage.40. Slika 0-38 Trokuti otpora i snaga 158 .92) W = P ⋅ T = V ⋅ I ⋅ cos ϕ ⋅ T [J ] (5. Radnom otporu pri tom odgovara radna ili srednja snaga. kao na induktivitetu L srednja snaga je: ⎛ π⎞ P = V ⋅ I cos ⎜ − ⎟ = 0 ⎝ 2⎠ (5.91) P = V ⋅ I ⋅ cos ϕ [W ] a rad: (5.

97) Za fazni pomak napona i struje jednak nuli je cos ϕ=1. Slika 0-39 Trokut snaga Za složene strujne krugove trokuti snaga se mogu zbrajati. a prividna snaga je mjerodavna za dimenzioniranje izvora struje koji treba podmiriti potrebu za radnom i jalovom snagom. onda prevladava kapacitivna jalova komponenta pa trokut snaga izgleda kao na slici 5-37 b). induktivna i induktivna ili kapacitivna i kapacitivna) komponente. Za međusobni odnos komponenata snage vrijedi: PS = P 2 + PQ2 gdje su: (5.radna ili srednja snaga .98) 159 . Ako je jalova snaga PQ na slici 5-39 a) jednaka PQ = PQL = VL I L . U prvom slučaju se kaže da je fazni pomak induktivan. (5. Ako vrijedi da je XL<XC. Za svaku komponentu snage koristi se uz drugu oznaku i druga jedinica. Kod raznoimenih jalovih komponenata njihovi iznosi se oduzimaju. Zbrajanje se obavlja tako da se algebarski zbroje radne i istoimene jalove (npr. a u drugom kapacitivan. povezivanjem njihovih vrhova. dobije se rezultantna prividna snaga. onda u trokutu snaga za taj dio prevladava induktivna jalova komponenta pa trokut izgleda kao na slici 537 a). a radna snaga jednaka je prividnoj.jalova snaga .Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Radna snaga predstavlja korisno upotrebljivu snagu u trošilu. a grafički.prividna snaga P=V·I·cosϕ PQ=V·I·sinϕ PS=V·I· [W] [VAr] [VA] Jedinica VAr čita se 'reaktivni voltamper'. Ako za neki dio strujnog kruga vrijedi da je XL>XC. pa je: .96) P = PS cos ϕ i PQ = PS sin ϕ (5. jalova služi za izgradnju magnetskog polja u zavojnici i električnog u kondenzatoru.

160 . (5. te na priključke izvora i trošila.100) Slika 0-40 Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz Neovisno o načinu spajanja kod trofaznog sustava.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ onda može jalova snaga PQ na slici 5-39 b) biti jednaka: PQ = PQC = VC I C . Ukupna jalova snaga npr.100) 2. u serijskom spoju je onda: (5. bit će simetrični i inducirani naponi. (5. jer su iznosom jednaki i međusobno jednako fazno pomaknuti za 2π/3.41 Trofazni sustav Ako se umjesto jednoga u statoru generatora nalaze tri međusobno odvojena namota. a linijske na vodiče koji spajaju izvor s trošilom. Trenutne vrijednosti napona trofaznog sustava su: v1 = Vm ⋅ sin ωt v2 = Vm ⋅ sin (ωt − 2π / 3) v3 = Vm ⋅ sin (ωt − 4π / 3) Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz efektivnih vrijednosti napona prikazani su na slici 5-40. razlikuju se dvije vrste veličina: fazne i linijske. Kako je geometrijski raspored namota kod trofaznog sustava simetričan.99) PQ = PQL − PQC . onda će se pri rotaciji magnetskog polja permanentnog magneta u njima inducirati naponi pomaknuti u fazi. Fazne se odnose na jednu fazu izvora ili trošila.

fazne i linijske struje su jednake. pa u spoju trokut vrijede izrazi: 161 .41. jer je napon jedne faze istovremeno i napon između dva vodiča mreže.2 Naponi i struje u spoju trokut Kod spoja u trokut spaja se kraj jednog namota s početkom susjednog.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2.41.1 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu krajevi namota spajaju se u zajedničku točku koja se naziva zvjezdište ili nul-točka. Slika 0-42 Naponi i struje u spoju trokut Fazni i linijski naponi su jednaki. Slika 0-41 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu postoji razlika između faznih i linijskih napona. Fazne i linijske struje međusobno se razlikuju. čime se dobiju tri spojne točke. a kako su struje faza istovremeno struje koje teku kroz vodiče između izvora i trošila. Stoga u zvijezda spoju vrijede izrazi: I = If V = 3 ⋅V f (5. za sve tri faze.101) 2. a ostali krajevi namota su slobodni i služe za priključak na mrežu. Vodič koji izlazi iz zvjezdišta naziva se nul-vodič.

105) PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ (5.41.jalova snaga: PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ sin ϕ . postoje još kao i u jednofaznom sustavu: .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ V = Vf I = 3⋅I f (5.103) Kada se naponi i struje izraze preko linijskih vrijednosti. tada je srednja snaga za spoj trokut i spoj zvijezda opisana istim izrazom: P = 3 ⋅ Vl ⋅ I l ⋅ cos ϕ [W ] (5.3 Snaga trofaznog sustava Ukupna trenutna snaga simetričnoga trofaznog sustava jednaka je zbroju snaga pojedinih faza: P = 3 ⋅ V f ⋅ I f ⋅ cos ϕ [W ] (5.104) Pored srednje (radne) snage.106) 162 .102) 2.prividna snaga: [VAr ] [VA] (5.

kondenzator ili zavojnica).42 Appleti 2. vraćamo krug u početni položaj. Pomoću prve tri mogućnosti (desni gornji kut). Clickom na gumb: • • • RESET. kondenzator ili zavojnica). a struja crvenom. pokrećemo.1 Električni elementi u krugu izmjenične struje Ovaj applet prikazuje jednostavni krug izmjenične struje sa jednim elementom (otpor. U krug su uključeni ampermetar i voltmetar koji mjere jakost struje i napon. možemo usporiti simulaciju pet puta.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2. pomoću vektora (fazora) i sinusoida. odabiremo osnovni element strujnog kruga (otpor. START/PAUSE/RESUME. Možemo mijenjati vrijednosti frekvencije. maksimalnog napona i otpora.42. To nam omogućuju tri prozora u koja upisujemo željene vrijednosti. Napon je prikazan plavom bojom. Pomoću opcije SLOW MOTION. Za odabrane vrijednosti možemo očitati maksimalnu jakost struje. zaustavljamo i nastavljamo simulaciju. 163 . Ispod strujnog kruga prikazane su oscilacije napona i struje. odnosno kapaciteta ili induktiviteta.

koje se odnose na označeni dio (ili element) strujnog kruga.2 Kombinacija R. kondenzator (capacitor) ili zavojnicu (inductor). ovisno o tome koji smo element odabrali. impedancije (IMPEDANCE) i faznog kuta (PHASE ANGLE).42. Click-om miša (lijevi click) na gumb: • REPLACE – zamjenjujemo označeni (narančastim pravokutnikom) element (ili dio) strujnog kruga sa elementom koji smo odabrali iz padajućeg izbornika. u prozor upisujemo iznos otpora (resistance). ADD (IN PARALLEL) – dodajemo odabrani element u paralelu označenom elementu (dijelu) strujnog kruga. Ispod. Izborom: • • VOLTAGE – priključujemo voltmetar. koji će mjeriti napon na označenom elementu (dijelu). L i C u krugu izmjenične struje U prva dva prozora upisujemo iznos napona na izvoru (VOLTAGE) i frekvanciju (FREQUENCY). ADD (IN SERIES) – dodajemo odabrani element u seriju sa označenim elementom (dijelom) strujnog kruga. kapaciteta (capacitance) ili induktiviteta (inductivity). Pomoću padajućeg izbornika odabiremo element strujnog kruga: otpornik (resistor). jakosti struje (AMPERAGE). Ispod strujnog kruga možemo očitati vrijednosti napona (VOLTAGE). • • • Lijevim click-om miša označujemo elemente u strujnom krugu. koji će mjeriti jakost struje kroz označeni element (dio) strujnog kruga. 164 . REMOVE – vraćamo se korak nazad. AMPERAGE – priključujemo ampermetar.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.

67 [A] b) 144. c) izrazite pojavu analitički ako joj amplituda iznosi 1 volt.693 [W] d) 0. Rješenje: a) 70. c) koliko milisekundi mu traje period. b) kolika mu je frekvencija. Na napon u=220 2 sin 100 t [V] spojena je preko voda otpora 6 Ω žarulja s oznakama 150 W 220 V.5 [Hz] b) 3π [rad/s] c) cos(3πt) d) -sin(3πt) e) 1 [V]. h) koliki je stupanj djelovanja (korisnost) spoja. d) izrazite analitički napon iste amplitude i frekvencije koji onome iz c) prethodi za π/2.4 [ms] d) 0. d) izrazite analitički struju koja teče kroz kondenzator od 1 μF na koji je priključen ovaj napon.71 [V] b) 31. a u početku promatranja ima pozitivni maksimum. 100 sin (200 t) [V] je analitički izražen napon. i) kolika bi struja potekla da se žarulja kratko spoji? Rješenje: a) 0. a) Ako je period neke pojave 2/3 sekunde.86 [W] c) 2. b) kolika joj je kružna frekvencija ako je pojava harmonička. a) kolika je efektivna vrijednost napona.02 ⋅ sin(200t + ) 2 π 3. f) kolika je snaga na trošilu. 2 0 [V] 2. e) kolika efektivna struja teče kroz trošilo. g) koliki je gubitak snage na vodu. kolika je njena frekvencija.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2.67 [A] 165 .83 [Hz] c) 31. e) kolika je efektivna vrijednost oba napona.982 e)36. a kolika im je srednja vrijednost? Rješenje: a) 1.43 Zadaci 1.

Rješenje: a) 0. IL=8 A i f=1 kHz koliki su R i L. Kroz kondenzator priključen na linijski napon mreže 220/380 V.2 [Ω] c) 1. 50 Hz teče struja 1 A. a) ako je IR=15 A. b) koliki je faktor snage zavojnice. d) koliki je faktor snage. Zavojnica s omskim otporom ima radnu snagu 40 W. a) kolika struja teče krugom. Paralelni spoj otpora R i induktiviteta L priključen je na napon 120 V.2273 [A] b) 774.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 4. b) kolike će biti struje u granama ako se frekvencija poveća dvostruko. e) koja veličina prethodi.04 [s] s potrebnim oznakama. e) kolika je snaga ako se priključi istosmjerni napon 220 V. d) da li ukupna struja prethodi ili zaostaje za naponom. c) skicirajte vektorski dijagram napona i struje.4 A.38 c) 308 [VA] 7.5 [W] 6. b) koliki je omski otpor. Rješenje: a) 0. 50 Hz. uzima struju 1. 166 .849 [H] d) 0. Ako li se priključi na 220 V. Kad se realna zavojnica priključi na istosmjernih 12 V. a) kolika je vrijednost kapaciteta kondenzatora. d) nacrtajte i=f(t) i u=f(t) na istoj apscisi za vrijeme 0≤t≤0. Rješenje: a) 8.4623 [H] b) 0. a prividnu 50 VA kad je priključena na 220 V/50 Hz. b) kolika je jalova snaga na kondenzatoru. teče struja 0. c) koliki je induktivitet zavojnice. d) skicirajte u približnom mjerilu trokut impedancije. c) vektorski skicirajte odnose pri a) i b). c) kolika je njezina prividna snaga. e) skicirajte pripadni vektorski dijagram. a) koliki je induktivitet zavojnice.8 e) 62.2 A.38 [µF] b) 380 [VAr] e) struja prethodi naponu za 90° 5.

72. 2. IR =15 [A] d) zaostaje e) 533 [Hz] 8. π⎞ ⎛ Krugom teče struja i = 2 sin ⎜100 π t − ⎟ [ A] .39 [mH] b) IL = 4 [A] .5 d) R=4. e) koji elenemt i kojeg iznosa treba dodati paralelno da ukupna struja dođe u fazu s naponom? Rješenje: a) otpornik.81 [kW] 167 . 1. c) izračunajte impedanciju spoja.8 [A] . d) kolike su vrijednosti elemenata. e) kolika se energija pretvara u toplinu za 1 minutu? Rješenje: a) 1 [A] c) 0. skicirajte spoj.6065 [H] e) 6600 [J] 9. 3⎠ ⎝ a) koliku efektivnu vrijednost ima struja. Ukupna struja paralelnog spoja dva elementa priključenog na 220 V/50 Hz iznosi 10 A i zaostaje sa naponom 30°. 5. Serijski spoj omskog i jalovog otpora priključi se na napon u=220 2 sin(100πt) [V]. L=0. d) izračunajte radnu i jalovu snagu spoja. c) odredite faktor snage.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ e) pri kojoj frekvenciji će struje u granama biti jednakog iznosa? Rješenje: a) 8 [Ω] .9 [kW] .5 [mΩ] . b) nacrtajte električnu shemu spoja i vektorski prikaz napona i struje. b) nacrtajte pripadni vektorski dijagram. zavojnica c) 22 [Ω] d) 1. a) o kojim je elementima riječ.1 [kVAr] e) kondenzator. Kolike su fazna struja i snaga peći koja ima tri grijača tijela od po 25 Ω spojena u zvijezdu i priključena na napon 380/220 V ? Rješenje: 8.3 [µF] 10.

.

clarkson. Istosmjerna struja 04.html 09.br/fisicanet/simulacoes/simulacoes/lei_de_ohm.com/Applets/Electricity/MovChgMag/MovChgMagApplet.WEB-adrese applet-a 1.edu/vlab/Voltage/index.tripod.magnet.edu/javamirror/ipmj/java/resist4/index.edu/~svoboda/eta/ClickDevice/refdir.uoregon.) Električno polje naboja http://www.html 07.) Kirchhoff–ovi zakoni http://webphysics.com.msstate. Magnetizam 10.edu/~svoboda/eta/designLab/SeriesRDesign.) Paralelni spoj otpora http://people.) Ohmov zakon http://www.) Naboj u magnetskom polju http://surendranath.walter-fendt.de/ph11e/lorentzforce.html 06.edu/electromag/java/capacitance/index.magnet.falstad. html 11.zaz.Dodatak .) Prirodni kondenzator http://micro. Elektrostatika 01.) Kapacitet pločastog kondenzatora http://micro.html 05.) Lorenz-ova sila http://www.edu/~svoboda/eta/designLab/ParallelRDesign.) Serijski spoj otpora http://people.clarkson.html 03.htm .fsu.html 3.com/emstatic/ 02.clarkson.fsu.) Jednostavni strujni krug http://jersey.edu/electromag/java/lightning/index.html 2. struje i snage u strujnom krugu http://people.ph.html 08.) Mjerenje napona.

tw/java/rc/rc.) Kombinacija R.ntnu.html 17.magnet.de/ph14e/accircuit.walter-fendt. Izmjenična struja 19.netfirms.de/ph14e/osccirc.edu/electromag/java/lenzlaw/index.) Električni elementi u krugu izmjenične struje http://www.html 4.walter-fendt.phy.netfirms.htm 20.de/ph14e/combrlc.ngsir.) Faraday-ev zakon http://www.com/englishhtm/Induction.ngsir.) RL-krug http://www.htm 170 . L i C u krugu izmjenične struje http://www.) RC-krug http://www.) Elektromagnetski oscilirajući krug http://www.walter-fendt.) Lennz-ov zakon http://micro. Prijelazne pojave 16.htm 18.edu.com/englishhtm/RL.fsu.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 12.htm 13.htm 5.

Armin Pavić. Element Zagreb. 1997. 2. 1991. Purcell. Elektricitet i magnetizam. Armin Pavić. 1988. . Osnove elektrotehnike. Essert. M. 2. Osnove elektrotehnike. Osnove elektrotehnike. Tehnička knjiga Zagreb. 4. Element Zagreb. Valter. Edward M. 3.Literatura 1. Z. dio. 1999.dio. SNL Zagreb. 1.

.

93 ampermetar · 38.Stvarno kazalo A admitancija · 145 akumulator · 53 dobrota · 54 kapacitet · 54 korisnost · 54 amper · 38. 22 Faraday · 15. 94 kavez · 16 konstanta · 51 zakoni elektrolize · 50 fazne veličine · 157 fazni kut · 132 fazni pomak · 138 frekvencija · 127 B broj pari polova · 128 C ciklotron · 91 Coulombov zakon · 18 Curieeva točka · 84 G galvanometar · 91 galvanski elementi · 51 generator · 128 D depolarizator · 52 diamagnetici · 83 dielektričnost · 17 H harmonički oblik · 126 Henry · 94 E ekvipotencijalne linije · 20 električna energija korisnost · 68 električna struja · 35 Električni izvor · 36 električni naboj · 9 Elektron · 10 Protoni · 10 električni potencijal · 19 električno brojilo · 68 električno polje · 14 gustoća električnog toka · 17 homogeno · 16. 18 jakost · 14 silnice · 14 elektrodinamičko djelovanje · 93 I impedancija · 145 inducirana struja · 95 induktivitet · 98 u izmjeničnom krugu · 142 influencija · 17 istosmjerna struja rad · 67 snaga · 68 izolator · 13 izvor paralelni spoj · 61 serijski spoj · 61 . 63 Amperov zakon · 78 atom · 9 elektronski spin · 10 ion · 12 ljuska · 11 neutron · 10 elektrokemijske pojave · 49 elektrokemijski ekvivalent · 51 elektrokemijski naponski niz · 51 elektromagnet · 81 elektromagnetska indukcija · 95 elektromagnetski valovi · 119 elektromotorna sila · 55 elektrotehnika · 9 F faktor snage · 155 farad · 21.

36 naponski izvor · 37 realni · 59 nutarnji otpor izvora · 56 174 . 111 izbijanje · 113 mješoviti spoj · 26 nabijanje · 112 paralelni spoj · 25 prirodni · 27 serijski spoj · 23 krivulja histereze · 102 krivulja prvog magnetiziranja · 84 P paramagnetici · 83 permeabilnost · 83 petlja histereze · 85 gubici · 102 polarizacija · 16 poluvodič · 13 površinska gustoća · 18 prijelazne pojave · 111 prijelazno stanje · 114 prividna snaga · 156 privlačna sila magneta · 103 proširenje mjernog područja · 64 L LC-oscilator · 118 Lenz-ovo pravilo · 96 linijske veličine · 157 R razmagnetiziranje jezgre · 102 RC-spoj paralelni · 150 serijski · 146 realni izvor vanjska karakteristika · 59 remanentni magnetizam · 85 rezonancija · 148. 82 magnetski dipol · 81 magnetski krug · 86 Ohm-ov zakon · 87 magnetski tok · 81. · 116 simboličke metode · 134 snaga trofaznog sustava · 159 spoj u trokut · 158 spoj u zvijezdu · 158 srednja snaga · 154 struja efektivna vrijednost · 132 izmjenična · 125 N napon · 20. 152 RLC-krug paralelni · 151 serijski · 147 RL-krug iskapčanje · 116 RL–krug ukapčanje · 116 RL–spoj serijski · 150 M magnetomotorna sila · 86 magnetska indukcija · 81. 86 magnetsko polje · 77 energija · 100 homogeno · 82 jakost · 78 ravni vodič · 79 sila · 88 Maxwell · 15 međuinduktivitet · 99 mjerni instrumenti · 63 S samoindukcija · 97 samoindukcija.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ J jalova snaga · 156 O Ohm-ov zakon · 41 om · 39 ommetar · 66 otpor · 38 induktivni jalovi · 143 kapacitivni jalovi · 141 paralelni spoj · 46 serijski spoj · 45 u izmjeničnom krugu · 139 otpornost · 38 K kapacitet u izmjeničnom krugu · 140 Kapacitet · 21 Kirchhoff-ov zakon drugi · 44 prvi · 43 Kirchhoff-ovi zakoni · 42 koercitivnost · 85 kondenzator · 22 energija · 26.

Stvarno kazalo ________________________________________________________________________ periodička · 125 srednja vrijednost · 130 u plinu · 48 struja kratkog spoja · 60 strujni krug · 55. 56 supravodljivost · 40 V vodič · 12 voltmetar · 63 vremenska konstanta · 112 vrtložne struje · 102 T temperaturni koeficijent otpora · 39 transformator · 100 trofazni sustava · 157 trokut otpora · 146 Z zavojnica · 81 energija · 114 zvjezdište · 158 175 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful