Iblisova Obmana

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)
Ibn el-Dewz
Ibn el-Dewz

TELBSU IBLS
IBLSOVA OBMANA
(skraeni prevod uvoda i etiri poglavlja)
imm, el-hfidh 'AbdurRahmn ibn 'Alijj ibn Da'fer (Ibn el-Dewz)

Plav, Sandak safer 1431. hidretske januar 2010. godne 2
Ibn el-Dewz
Izdava: ''K e l i m e t u l H a qq'' Plav, Sandak www.kelimetul-haqq.com www.kelimetul-haqq.org kelimetul_haqq@hotmail.com
Prevod, prelom i lektura teksta: Eb Ahmed Unos teksta: Eb Hafsa Dizajn korice: Eb Merjem tampa: ''K e l i m e t u l H a qq'' VANA NAPOMENA ! Svako kopiranje i umnoavanje ove knjige ili bilo kojeg njenog dijela bez odobrenja izdavaa je veoma pohvaljeno i preporuljivo 3
Ibn el-Dewz
Ibn el-Dewz
Rekao je Allhov Poslanik Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

''Najvrijedniji dihd je rei rije istine pred nepravednim 1 vladarem.'' ''Prvak ehd je Hamza, a potom ovjek koji doe nepravednom vladaru, kae mu istinu u lice, pa ga vladar 2 ubije.''
''Neka nikoga od vas ne sprijei strah od ljudi da kae istinu kada je vidi ili bude njen svjedok, jer mu rije istine nee 3 pribliiti as smrti, niti mu umanjiti nafaku.''
hadth biljee Eb Dwd, et-Tirmidh i Ibn Mde u svojim ''Sunenima'' od Eb Se'da el-Hudrija i Eb Umme el-Bahilija
2 3
hadth biljei Hkim od Dbir ibn 'Abdullha hadth biljei imm Ahmed u svome ''Musnedu'' od Eb Se'da el-Hudrija
Ibn el-Dewz
Ibn el-Dewz
Uvod u drugo izdanje

(prijevoda na engleski jezik) Prvo izdanje ove knjige, izdato pod nazivom ''Iblsova obmana i'ij'', je van tampe ve vie od pet godina. Izdato je 1985. godine, zajedno sa knjigom ''Vieenstvo u islmu'', koja je od tada tampana etiri puta. Nisam ponovo tampao ''Iblsovu obmanu...'' zato to se i'ijska propagandna prijetnja novim muslimanima na Zapadu znaajno umanjila. Glavni razlog ovog umanjenja (i'ijske propagandne prijetnje) je nedavno izdavanje mnotva dobrih knjiga na engleskom jeziku, koje jasno objanjavaju islmsko vjerovanje. Meutim, i'ijski misonarski rad se ponovo pojaao meu muslimanskim zajednicama irom svijeta koje govore engleskim jezikom, a koje nisu upoznate sa historijom i'ij i naelima njihovog vjerovanja. Predvodnik ovog napada je ''Tahrike Tarsile Qur'n, Inc.'' iz Elmhursta, New York. Ova izdavaka kompanija reprintuje popularne prevode Qur'ana, Pickthalla i Jsufa 'Alija, da bi priodobila povjerenje naivnih i nedunih masa. Oni takoe tampaju M. H. kirov i'ijski prevod nazvan ''Sveti Qur'n'' zajedno sa odreenim brojem antiislmskih poslanica kakve su: ''A onda sam bio upuen'', ''Pravi put'', itd. Glavni napad je usmjeren na domae muslimanske zajednice na Filipinima, ri Lanki i Liberiji. 7
Ibn el-Dewz
Njihov materijal proizvodi ubhe (sumnje) u umovima mladih muslimana, eljnih povratka islma u njihove zemlje. Zbog ovoga su mi brojne islmske institucije, organizacije, pojedinci i izdavai knjiga ukazali na potrebu za ponovnim izdavanjem ''Iblsove obmane...'' zbog brojnih deavanja tokom proteklih pet godina. Drugi prevedeni rad o i'izmu koji sam nazvao ''Privienje u Iranu'' je, bez ikakve revizije, prije nekoliko godina reprintovan od strane ''Ebul-Qsim Bookstore'' u Deddi, Saudijska Arabija. Meutim, ovaj prijevod ''Iblsove obmane'' je pregledan i poboljan, u cilju se da povea korist itaocima od njega. Jedan od jedinstvenih aspekata prvobitnog prijevoda ''Iblsove obmane i'ij'' su detaljne fusnote koje sam dodao da bih poboljao historijski sadraj i vanost rada. Iako su ove fusnote esto glomazne i povremeno vee nego i sm tekst, one uistinu daju osnovne pozadinske informacije za prosjenog itaoca. Stoga sam ih ja zadrao, ali sam pokuao poboljati pregled, da bih uinio njihovo itanje lakim. Takoer se treba biti naglasiti da razlike izmeu islma i i'izma nisu samo pravne i politike, ve one dodiruju osnovne principe vjere. Osnovna razlika izmeu pravog islma i i'izma lei u konceptu Boga i ovjekovog odnosa prema Bogu. Istinski islm smatra da su Boija svojstva jedinstvena Njemu jedino, dok je i'izam neke od Boijih 8
Ibn el-Dewz
svojstava dao ljudskim stvorenjima, koje su nazvali ''immima''. Za i'ije su immi posrednici izmeu ovjeka i Boga i bez tog njihovog posredstva su ljudi izgubljeni. Kao to su vjeru islm koju je donio poslanik 'Is, 'alejhis-selm, ljudi promijenili u drugu vjeru koja je nazvana ''kranstvo'', tako su konanu objavu islma koju je donio zadnji poslanik Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem, ljudi promijenili u drugu vjeru koju su nazvali ''i'izam''. Dr Eb mina Bill Filips
Ibn el-Dewz
10
Ibn el-Dewz
Predgovor prevodioca
(na engleski jezik) Od iranske ''revolucije'' 1978. postoji usaglaen napor za irenjem i'ijskog vjerovanja snagom oruja u arapskom svijetu, te propagandom i politikim utjecajem svugdje, a naroito na Zapadu. i'ijska aktivnost na Zapadu nije usmjerena ka nemuslimanima, da ih preobrati u i'izam, ve je posebno usmjerena na muslimane, koji su neupoznati sa pravim islmom, ali su zanijeti milju o islmskoj revoluciji. Tako je teite i'ijske propagande palo na nove muslimanske zajednice u Americi, gdje je veina muslimana u uobliavajuim godinama svog islma. Ove zajednice su preplavljene besplatnom literaturom na engleskom jeziku, koja je ispunjena istorijskim iskrivljavanjima, laima i novotarijama, a mnogim novim muslimanima su omoguene plaene ture za Iran i bili su upoznati sa ''plodovima revolucije''. U muslimanskom svijetu su uenjaci prvih generacija napisali mnoga pobijanja i'ijskog vjerovanja, a i'ijske devijacije od matice su dobro poznate. Takoer su nedavno napisane brojne knjige i pamfleti u pobijanju i'ijskog obmanjujueg poziva da se ukloni ''jaz izmeu sunij i i'ij''.
11
Ibn el-Dewz
Meutim, zbog velikog pomanjkanja materijala o historiji i'ij i njihovom vjerovanju na engleskom jeziku, novi muslimani (koji razumiju engleski jezik) mogu malo ili nimalo saznati o ovoj temi. Oni su stoga nadvladani iranskom propagandnom navalom, u kojoj je veina zabludnikih vjerovanja pametno maskirana. Otuda postoji ogromna potreba za prevodom autoritativnih klasinih radova o i'ijama. Iako klasini radovi napisani u polemikom stilu ponekad odvrate itaoce koji ne pripadaju nijednoj strani kontraverze, takvi radovi esto sadre blago vanih informacija. Rad koji je u vaim rukama predstavlja skraeni prevod uvoda i etiri poglavlja Ibn el-Dewzijevog klasika ''Telbsu Ibls'', 4 koji se tie Iblsove obmane nekih muslimanskih uenjak, mistik i filozof, kao i devijantnih pseudo-islmskih sekti. Tri poglavlja su vezana za nastanak, roenje i razvoj sekti, kolektivno poznatih kao hawridi (haridije), i'ijje ('ah ili i'iti) i btinijje. Prve dvije su prva zastranjivanja od matice islma, a trea je izdanak i'ij.
Jeziki ''telbs'' znai obmana. Ibls, lino ime ejtna je izvedeno, prema arapskim jeziarima, od korijena ''balasa'', zato to Ibls nema ta da oekuje (ublisa) od Allhove milosti.
12
Ibn el-Dewz
Svaka opsena studija o iizmu mora da ukljui i hawride, zato to i'ijska devijacija u velikoj mjeri predstavlja krajnju reakciju na ekstreme hawrid. Hawridi su 'Aliju ibn Eb Tliba proglasili kfirom (nevjernikom), a i'ije su njega i neke od njegovih potomaka uzdigle na stepen polubogova. Meutim, matica islma, najee nazivana sunnijskim islmom, njega ne smatra ni kfirom ni polubogom, ve ga smatra jednim od najveih ashb Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, 5 i etvrtim od pravednih half. Takoer, nijedna ozbiljna historijska studija i'izma se ne moe smatrati kompletnom bez pogleda u ono ta se iz nje izrodilo ultradevijantne sekte btinijj. U sektama btinijj, ideje i filozofija i'izma su projektovane do neizbjenog zakljuka u kojoj su 'Alija ibn Eb Tlib i neki od njegovih potomaka postali manifestacije boga na zemlji. Kransko vjerovanje da je poslanik 'Is (Isus) bio otjelovljeni bog, postalo je u ak odvratnijem obliku dio vjerovanja ljudi koji su sebe nazivali muslimanima, ba kao to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i predskazao, rekavi:
Arapski izraz ''sallallhu 'alejhi we sellem'' (Neka su Allhov mir i blagoslov na njemu) su rijei koje su svim muslimanima nareeno da ih kau kada god se spomene Poslanikovo ime.
13
Ibn el-Dewz
''Vi ete slijediti puteve naroda koji su bili prije vas, stopu po stopu i pedalj po pedalj, do te mjere da, ako bi oni uli u guterovu rupu, i vi biste uli za njima.'' Kada je bilo upitano da li je pod ''prijanjim narodima'' mislio na krane i idove, on je odgovorio: ''A na koga drugog?'' 6 U zakljuku, treba spomenuti da su sve fusnote u tekstu moje. Fusnote su dodate da identifikuju izvore hadth koje je autor spomenuo i da ukau na njihov stepen vjerodostojnosti gdje je neophodno. Obimne fusnote su dodate da bi se objasnila pozadina mnogih historijskih referenci, datih od strane autora. Nadam se da e ovaj rad biti od koristi svima koji ga budu itali i molim Allha da ga prihvati kao dobro djelo, uinjeno iskljuivo radi Njegovog zadovoljstva. Eb mina Bill Filips, 15. mart 1985. godine
Prenio ga je Eb Se'd, a zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.
14
Ibn el-Dewz
Biografija autora
(Ibn el-Dewzija) 'AbdurRahmn ibn 'Alijj ibn Da'fer el-Dewz je roen u gradu Bagddu priblino 1114. godine (po 'Is'u) i odrastao je uei pred vodeim uenjacima svoga vremena, ukljuujui njegovog amidu Muhammeda ibn Nsira elBagddija, uenjaka hadtha, fiqha i arapske gramatike. Ibn el-Dewz je postao istaknuti uenjak 12. (hidretskog) stoljea, naroito u hadthkim naukama, zbog kojih je nazvan ''el-hfidh''. Takoer je poznat po svom znanju na polju historije, lingvistike, tefsra i fiqha. Postao je vodei uenjak hanbelijskog medhheba u svoje vrijeme i igrao je veoma vanu ulogu u njegovom oivljavanju i irenju, naroito nakon to je postao omiljen kod 'abbasijskog halfe elMusted'ija (1142-1180). Godine 1179. je drao predavanja u pet kola u prijestonici (Bagddu). Meutim, njegov entuzijazam za svoj medhheb proizveo je loa osjeanja i ljubomoru kod drugih uenjak. Za vrijeme vladavine el-Musted'ijevog sina, halfe en-Nsir li dnillh (1159-1225), Ibnul-Dewz je bio protjeran u Wsit
15
Ibn el-Dewz
gdje je ostao pet godina. Godine 1199. je puten i vraen u Bagdd, gdje je umro dvije godine kasnije. 7 Ibn el-Dewz je ivio do poznog doba od osamdeset i sedam godina i bio je plodan pisac tokom veine svoga ivota. U skorije vrijeme, profesor 'AbdulHamd el-Ald, iraki uenjak, sproveo je istraivanje o postojeim Ibn elDewzijevim pisanjima i napisao studiju u kojoj je nabrojao Ibn el-Dewzijeve radove abecednim redom, identifikujui izdavae i biblioteke u kojima se mogu nai njegovi neizdati rukopisi. Broj Ibn el-Dewzijevih knjiga je dostigao zapanjujuu cifru od 376 tekstova. Meutim, ak i ovaj veliki broj se ne moe smatrati iznenaujuim, imajui u vidu IbnulDewzijev veliki trud u to vrijeme. Od njega se prenosi da je rekao: ''Mnogo ljudi me je posjeivalo sve dok nisam shvatio da je vrijeme najasnija i najdragocjenija stvar i zbog toga su posjete poele da mi smetaju. Meutim, postao sam uhvaen izmeu dvije mogunosti: Ako bih odbio njihove posjete na kraju bih se osjeao usamljenim i nedostajalo bi mi neto na ta sam odrastao naviknut, a ako bih prihvatio njihove posjete moje vrijeme bi bilo protraeno. Zato sam poeo da izbjegavam posjete koliko god sam mogao, a ako bi to postalo neizbjeno ja bih ograniio svoj razgovor u cilju da ubrzam
7
Ibn el-Dewz, ''El-Misbh el-Mud f Hilfeh el-Musted'i'' (Bagdd ''Awkf'', 1976. 1. tom, 37.-39. str).
16
Ibn el-Dewz
kraj posjete. Takoe bih pripremio stvar da je radim za vrijeme tih posjeta, kako mi vrijeme ne bi uzaludno prolazilo.'' Meu najpoznatijim Ibnul-Dewzijevim radovima na polju sektatva je ''Telbsu Ibls'', iz kojega je i ovaj skraeni prijevod uvoda i etiri njegova poglavlja. Na polju biografije ashb i ranijih generacija uenjaka je njegova knjiga ''Sifah esSafwah'', koja ima tri velika toma i ''Trh 'Umer ibnul-Hattab'' (Bejrut, ''Dar er-Rid al-Areb'', 1982). Njegova knjiga ''Taqwm el-Lisn'' (prvo izdanje, Kairo, ''Dr el-Ma'rifeh'', 1966.), napisana je na polju arapske lingvistike. Na polju nauke tefsra Ibnul-Dewz je napisao rad od devet tomova, nazvan ''Zd el-Mesr fil-'Ilm et-Tefsr'' (Damask, ''El-Mekteba elIslmijje'', 1964.), a u hadthu ''El-Ilel el-Mutenhije f el-Ahdth el-Whijje'' (prvo izdanje, Fajsalabad, Pakistn, ''Idre el-'Ulm el-Atharjje'', 1979.) i ''El-Mewd't'' (Medna, Saudijska Arabija, ''El-Mekteba es-Selefijje'', 1966.), koji ima tri toma.
17
Ibn el-Dewz
18
Ibn el-Dewz
Autorov uvod
Sva zahvala pripada Allhu, Koji je postavio mizn (kriterijum) pravde za one koji razuma imaju, Koji je poslao poslanike kao donosioce radosne vijesti o nagradi i kao opominjae na kaznu, Koji je objavio Knjige koje su objasnile pogreno i ispravno i dao potpune zakone, u kojima nema greaka niti nedostataka. Hvalim Ga hvalom onoga koji zna da je On uzrok svih uzroka i svjedoim Njegovu jednou, iskreno i bez sijenke sumnje. I svjedoim da je Muhammed Njegov rob i poslanik, koga je On poslao kada se kufr okaio kao veo na licu vjere. On je odagnao tminu svjetlom boanske upute, uklonio zastor i objasnio ljudima ono to im je objavljeno. On im je razjasnio sve to je bilo nejasno u Knjizi i ostavio ih u istom stanju, istom od svake deformacije i iskrivljavanja. Neka su Allhov salawt i selm na njega, na sve lanove njegove porodice, na sve ashbe i na one koji ih slijede u dobroinstvu sve do Dana proivljenja i suenja. A potom:
19
Ibn el-Dewz
Sigurno je da je najvei bereket dt ovjeku razum, jer je to jedino sredstvo kojim se spoznaje Uzvieni Allh i jedini put kojim se ostvaruje vjerovanje u Njegovog Poslanika. Meutim, kako razum ne moe da preuzme odgovornost za sve to ovjeku treba, slati su poslanici i objavljivane su Knjige. Tako je boanski zakon poput Sunca, a razum je poput oka koje vidi Sunce, ako je oko otvoreno i zdravo. Kada razum prihvati istinitu poruku Allhovih poslanik, nakon to uvidi dokaze i mu'dize (dokaze njihovog poslanstva), on im se (poslanicima) pokorava i na njih se oslanja za razumijevanje skrivenog i nevienog svijeta. A kada je Allh ljudskom rodu podario razum, zapoeo je (ljudsku zemaljsku egzistenciju) vjerovjesnitvom njihovog oca dema, 'alejhis-selm, koji ih je poduavao u skladu sa wahjom (Objavom) Allha, Slavljenog i Uzvienog, pa su ostali na pravom putu sve dok Kbila njegova strast nije odvela sa puta dobroinstva, te je ubio svoga brata. Prema tome, nekontrolisane strasti su podijelile ljude u frakcije i odvele ih u pusto zablude i oboavanja idola. Meu njima su se pojavila mnoga kontradiktorna vjerovanja i postupci, koji nisu bili u saglasnosti sa porukom poslanik i koji su bili zbunjujui za razum. Slijedei svoje strasti i obiaje i
20
Ibn el-Dewz
uticajem svojih voa, ljudi su ostvarili Iblsovu elju: da e ga svi oni slijediti, izuzev ake vjernika. 8 Znaj da su vjerovjesnici doli sa potpunom porukom i suprotstavili se bolestima drutva djelotvornim lijekovima u skladu sa nepromijenjenim menhedom (metodologijom). Meutim, ejtn je doao i pomijeao jasnu poruku sa dvosmislenostima, a otrov sa lijekovima i zamraio pravi put, proizvodei oko njega bezbrojne puteve zablude. ejtn nije prestao da se poigrava ljudskim razumima, sve dok se oni nisu rasparali u gomilu dhilijjetskih sekti, zasnovano na prezrenim novotarijama. Neki su na kraju poeli oboavati kipove u smom Bejtul-Harmu (Ka'bi) i sebi uinili zabranjenim (odreene ivotinje): s'ibu (enku kamile ostavljene da slobodno pase), behru (s'ibinog enskog potomka, ije su ui rezali), weslu (ovcu koja je sedam puta rodila, svaki put raajui dvije enke) i hma (drijebe kamile posveeno kipovima u skladu sa odreenim obredima). Oni su, takoer, ukopavali svoju ivu ensku djecu i uskraivali im njihova prav na nasljedstvo, i mnogo drugog od zablude, koju im je uljepao Ibls.
sra el-Hidr, 39. i 40. jet.
21
Ibn el-Dewz
Onda je Allh, Slavljeni i Uzvieni, poslao Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, koji je ukinuo ove odvratne postupke i uveo zakone za korist ovjeanstva. A to se tie njegovih ashb, oni su za vrijeme njegovog ivota i nakon njegove smrti putovali po svjetlu njegove upute, sauvani od neprijatelja (Iblsa) i njegovih zavoenja. Ali, kada je dnevna svjetlost njihovog prisustva iezla, sjenke tmine su pale, strasti su se povratile, bid'ati (novotarije) su se pojavili, jasni i iroki put se suzio, a veina ljudi je svoju vjeru podijelila u frakcije. Iblsu se ukazala prilika za zamuivanje, obmanjivanje, uljepavanje, dijeljenje i izmiljanje. Jer, Iblsova obmana se moe desiti jedino u tamnoj noi neznanja. Ako se zora znanja pojavi njegova obmana se jasno objelodani. Ja sam odluio da upozorim ljude na njegove lukavosti i spletke, da ukaem na njegove zamke, zato to je u razotkrivanju zla upozoravanje na upadanje u njega.
22
Ibn el-Dewz
U dva ''Sahha'' 9 postoji hadth Hudhejfe, radijallhu 'anhu, u kome je on rekao: ''Ljudi su pitali Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, o dobru, a ja sam ga pitao o zlu, bojei se da ne dopre do mene.'' 10 Od 'Abdullha ibn 'Abbsa je takoer preneeno da je rekao: ''Tako mi Allha, ne vjerujem da danas na povrini Zemlje postoji iko koga bi ejtn volio vidjeti mrtvog vie nego mene.'' Kada je bio upitan zato je to tako, on je odgovorio: ''Tako mi Allha, kada on napravi novotariju na istoku ili na zapadu i ovjek je donese do mene ja je uporedim sa sunnetom i ona se vrati njemu (ejtnu), kao to ju je i poslao.'' Stoga sam ja napisao ovu knjigu da bih upozorio ljude na Iblsova iskuenja, da bih ih zaplaio uklanjanjem njegove maske i razotkrivanjem njegovih spletki. A Allh pomae svakom onom koji je iskren u svojim namjerama.
''Sahh el-Buhr'' i ''Sahh Muslim'' , vjerodostojne (autentine) zbirke hadth Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
10
Zabiljeio ga je el-Buhr.
23
Ibn el-Dewz
24
Ibn el-Dewz
Pridravanje za sunnet i dem'at

Od Ibn 'Umera se prenosi da je 'Umer ibnu-Khattb, radijalhu 'anhum, rekao: ''Jedne prilike je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ustao meu nama i rekao: ''Ko god od vas eli sredite denneta neka se dri uz dem'at, jer je ejtn sa smim (usamljenim), a udaljen je od dvojice.'' '' 11 Od 'Abdullha se prenosi da je jedne prilike Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, svojom rukom povukao liniju u praini i rekao: ''Ovo je Allhov pravi put.'' Onda je povukao nekoliko linija desno i lijevo od te linije i rekao: ''Na svakom od ovih puteva ejtn poziva ljude njemu''. A onda je prouio: ''Zaista je ovo Moj pravi put, pa ga se drite i ne slijedite (iskrivljene) puteve.'' 12 13
11
Zabiljeio ga je et-Tirmidh, a sahhom ga je ocijenio el-Albn u ''Sahh Sunen et-Tirmidh'', broj 1758.
25
Ibn el-Dewz
'Abdullh ibn 'Amr je prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ono to se desilo potomcima sinova Isr'lovih e se sigurno desiti i mome ummetu, korak po korak, do te mjere da ako bi meu njima bilo onih koji otvoreno imaju odnos sa svojim majkama i meu mojim ummetom bi bilo onih koji bi to uradili. Sigurno su se Israeliani podijeli u 72 grupe, a i moj ummet e se podijeliti u 73 skupine. Sve one e biti u vatri, izuzev jedne.'' Kada su oni (ashbi) upitali: ''Koja je to skupina, o Allhov Poslanie?'' On je odgovorio: ''Ona koja je na onome na emu sam ja i moji ashbi.'' 14 ''ia je prenijela da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ko uradi neko djelo koje nije u skladu sa ovom naom stvari (dnom) to mu se odbacuje.'' 15
12 13
sra el-En'm, 163. jet.
Zabiljeio ga je Ibn Mde, a sahhom ga je ocijenio el-Albn u ''Sahh Sunen Ibn Mde'', 1/7/11.
14
Zabiljeio ga je et-Tirmidh, a sahhom ga je ocijenio el-Albn u ''Sahh Sunen et-Tirmidh'', broj 2129.
15
Zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.
26
Ibn el-Dewz
Enes ibn Mlik je prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ko god ne voli moj sunnet nije od mene (nije moj).'' 16 'AbdurRahmn ibn 'Amr es-Selem je rekao da je uo 'Irbda ibn Srije da kae: ''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nam je drao govor od koga su se oi rosile suzama, a srca mekala, pa smo rekli: ''Allhov Poslanie, ovo kao da su rijei osobe koja odlazi, pa ta nam ostavlja u wasijjet?'' On je rekao: ''Ostavljam vas na svijetlome putu, njegova no je svijetla kao i njegov dan. Niko nee zastraniti od njega, osim onaj koji je propao. Ko god bude poivio vidjee mnoga razilaenja. Tada se drite za moj sunnet i sunnet ispravnih i upuenih half. Drite se za to (za sunnet) svojim onjacima. Pokoravanje (voi) vam je obaveza, makar on bio abesinski rob. Zaista je (istinski) vjernik poput kamile koja ima (ubodenu) uzdu u svom nosu. U kom god pravcu je povedena, ona se pokorava sa poslunou.''
17
16 17
Zabiljeio ga je Ibni Mde, a sahhom ga je ocijenio el-Albn u ''Sahh Sunen Ibn Mde'', 1/13-4/41.
27
Ibn el-Dewz
Ibn Mes'd je prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ja u vas voditi do vrela (u dennetu) i neki ljudi e drhtati i biti udaljeni od mene. Ja u povikati: ''O Gospodaru, to su moji sljedbenici (ashbi)!'', pa e biti reeno: ''Ti ne zna ta su oni nakon tebe uveli''.'' 18 Eb Derd' je rekao: ''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je doao do nas dok smo sjedeli, spominjui siromatvo, pa je rekao: ''Bojite se siromatva?! Tako mi Allha u ijim rukama je moja dua, riznice svijeta e na vas biti obilno prosute, sve dok nita osim ovoga (svijeta) ne prouzrokuje da srce jednog od vas skrene (sa istine). Tako mi Allha, ostavljam vas (nakon mene) sa neim poput svjetla, njegove noi su kao i njegovi dani.'' Ebu Derd' je rekao: ''Tako mi Allha, Allhov Poslanik nas je ostavio na putu poput svjetlosti.'' 19 El-Miqdm ibn Ma'dikerib el-Kind je prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao:
18 19
Zabiljeio ga je Ibni Mde, a sahhom ga je ocijenio el-Albn u ''Sahh Sunen Ibn Mde'', 1/6/5.
28
Ibn el-Dewz
''Uskoro e moj sunnet (predaje od mene) biti preneen ovjeku koji lei na svom krevetu, a koji e rei: ''Allhova Knjiga je dovoljna izmeu vas i nas. ta god mi naemo u njoj da je hall mi ga prihvatamo hallom, a ta god naemo hramom mi ga prihvatamo kao harm''. uvajte se, jer sve to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, proglasio harmom je kao ono to je Allh proglasio harmom.'' 20 'Abdullh ibn Mes'd je od svoga oca prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Onaj ko namjerno na mene slae neka sebi pripremi mjesto u dehennemu.'' 21 El-Mundhir ibn Derr je od svoga oca prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Ako neko uvede dobar sunnet koji se slijedi ima nagradu za to i nagradu zbog svih onih koji ga slijede u tome, a da se nimalo ne umanji od njihove nagrade. Ako neko uvede lo sunnet koji se slijedi imae breme svoje kao i breme onih koji
20
21
29
Ibn el-Dewz
postupaju po tome, a da se nimalo ne umanji od njihove kazne.'' 22 'Amr ibn 'Awf el-Muzen je prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Onaj koji oivi moj sunnet, a onda ljudi postupaju po tome imae nagradu ravnu nagradi onoga koji radi po tome, a da se nita ne umanji od njegove nagrade.'' 23 Ebul-'Alijje 24 je prenio da je Ibn Ka'b rekao: ''Pridravajte se puta i sunneta, jer nema roba koji je na putu i sunnetu, koji spomene Milostivog i oi mu se ovlae suzama, a da e ga dotai (dehennemska) vatra. Sigurno je skromni napor na Allhovom putu i sunnetu bolji nego veliki trud u suprotstavljanju (njima).'' Se'd ibn Dubejr 25 je prenio da je Ibn 'Abbs rekao:
22
23
Zabiljeio ga je Ibni Mde, a sahhom ga je ocijenio el-Albn u ''Sahh Sunen Ibn Mde'', 1/41-2/173.
24
Njegovo ime je Zijd el-Barr i bio je iz Basre. Bio je od pouzdanih prenosilaca hadtha od ashb, umro je 709. godine (po 'Is'u, 'alejhisselm), a hadthi koje je on prenio se mogu nadi i kod el-Buharija i kod Muslima (Ibn Hader, ''Taqrb et-Tahdhb'', 2. tom, 443. str., br. 10).
30
Ibn el-Dewz
''Pogled u ovjeka od ehlus-sunneta koji poziva sunnetu i zabranjuje bid'at je 'ibdet.'' 'sim je prenio da je Ebul-'Alijje rekao: ''Pridravajte se za put onakav kakav je bio prije nego to su se ljudi (ranijih generacij) podijelili.'' Eb Ishq el-Fezzr je prenio da je el-Ewz' 26 rekao: ''Strpljivo se ogranii na sunnet i zastani ondje gdje su oni zastali. Govori ono to su oni govorili i suzdri se onoga ega su se oni suzdrali. Uzmi put svojih ispravnih prethodnika jer je, zaista, ono to je bilo dovoljno njima, dovoljno i tebi.'' 'Ubejj je prenio da je uo Sufjna 27 da je rekao: ''Govor se ne prima bez djel. Govor i djela su beznaajni bez (ispravnog) nijjeta. A govor, djela i nijjet ne vrijede, osim ako su u skladu sa sunnetom.''
25
Tab'in, pouzdani prenosilac od ashb koji je roen u Kfi. Ubio ga je emewijski vojskovoa el-Haddd ibn Jsuf 713. godine u starosti od oko 50 godina (Ibn Hader, ''Taqrb et-Tahdhb'', 1. tom, 292. str., br. 133).
26
'AbdurRahmn ibn 'Amr el-Ewz' (umro 677. godine), bio je poznat i pouzdan prenosilac hadth, kao i veliki uenjak islmskog prava (''Taqrb et-Tahdhb'', 1. tom, 493. str., br. 1064).
27
Sufjn ibn Se'd eth-Thewr (umro 681. godine), bio je povjerljivi prenosilac hadth i poznati uenjak islmskog prava (''Taqrb et-Tahdhb'', 1. tom, 311. strana, br. 312).
31
Ibn el-Dewz
32
Ibn el-Dewz
Sunnet i bid'at
A ako bi neko rekao iako sam ja pohvalio sunnet i kritikovao bid'at ta je sunnet, a ta je bid'at, kad svaki novotar u nae vrijeme tvrdi da je on od ehlus-sunneta, ja mu odgovaram da rije ''sunnet'' u jeziku znai ''tarq'' (put) i da nema sumnje da su ashbi Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, oni koji slijede njegove stope i (nema sumnje) da su oni koji prenose rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, sljedbenici sunneta, jer su oni bili na tom putu dok se nisu desile novotarije. Sa druge strane, bid'a se odnosi na neto to nije postojalo, a onda je uvedeno (izmiljeno). Uz to, u veini sluajeva se novotarije suprotstavljaju boanskom zakonu, ukazujui na potrebu za ljudskim dodacima ili uklanjanjima. ak je i uvedena praksa koja se ne suprotstavlja er'atu ili ne sadri nikakvu promjenu bila omraena od veine selef i oni su izbjegavali svaku novotariju, ak i pored toga to su odreene vrste bile dozvoljene, titei tako osnovu ittib'a (pridravanja) (za put).
33
Ibn el-Dewz
Na primjer, kada su halfa Eb Bekr i 'Umer zatraili od ashba Zejda ibn Thbita da sakupi Qur'n u jednu knjigu, on je odgovorio: ''Kako ete vas dvojica uraditi u dnu neto to Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, nije uradio?'' 'Abdullh ibn Eb Seleme je prenio da je (ashb) Sa'd ibn Mlik na haddu uo ovjeka da govori: ''Lebbejke, DhelMe'rid'', pa je rekao: ''Mi nikada to nismo govorili u vrijeme Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.'' Jedan je ovjek obavijestio (ashba) 'Abdullha ibn Mes'da da je grupa ljudi sjedela u mesdidu nakon akamnamza i jedan od njih bi rekao: ''Recite: ''Allhu ekber'' '' i ostali bi to ponovili uglas, a onda bi on rekao: ''Recite: ''SubhnAllh'''' i onda bi oni rekli isto, a onda bi on rekao: ''Recite: ''Elhamdulillh'' '' i onda bi oni uradili tako. Ibn Mes'd je rekao ovjeku da ga obavijesti ako ih ponovo bude naao da to rade. Kada je ovjek otiao gdje su oni bili, sjeo je dok ih nije uo i vratio se da obavijesti Ibn Mes'da. Ibn Mes'd je otiao do njih i rekao: ''Ja sam 'Abdullh Ibn Mes'd. Tako mi Allha, pored Koga drugog boga nema, vi ste nepravedno donijeli novotariju i smatrate sebe uenijim od ashb Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.''
34
Ibn el-Dewz
'Amr ibn Utbe 28 je na to rekao: ''Estagfirullh!'' Ibn Mes'd je rekao: ''Drite se vrsto za (Poslanikov) put, jer ako krenete udesno ili ulijevo otii ete daleko u zabludu.'' Ibn 'Awf je rekao: ''Jednom kada smo bili sa Ibrhmom en Neha'ijem, 29 doao mu je ovjek i rekao: ''Eb 'Imrn, moli Allha da me izlijei.'' Vidio sam krajnju odvratnost zbog toga ispisanu na njegovom (Ibrhmovom) licu. On je onda spomenuo sunnet i njegovu ljubav prema tome i spomenuo ta su ljudi izmislili i njegovu odvratnost prema tome.'' Muhammed ibn Bekr je prenio da je uo Fudajla ibn Ijjda da kae:
30
28
'Amr ibn Utbe es-Selem iz Kfe, bio je uenjak od tabi'n (uenika ashb), poznat po prenoenju hadth od Ibn Mes'da. ehdio (poginuo) je za vrijeme hilfeta 'Uthmna (Khazred, ''Tadhhb Tetdhb el-Keml'', Kairo, ''Mekteba el-Qhira'', 2. tom, 291. str., br. 5338. i ''Taqrb etTahdhb''.).
29
Ibrhm ibn Jezd en Neh' (umro 715. godine) iz Kfe, bio je veliki uenjak islmskog prava za vrijeme doba tab'in (uenika ashb) (''Taqrb et-Tahdhb'', 1. tom, 46. str., br. 30).
30
Fudajl ibn Ijjd et-Temm (umro 803. godine), bio je poznati hadiski uenjak, poznat po svojoj bogobojaznosti, od uenika tabi'n. Meu njegovim najede citiranim izrekama je: ''Ko god se boji Allha niko mu
35
Ibn el-Dewz
''Neka se uva svaki onaj koji sjedi sa onim koji uvodi novotarije (bid'a) u vjeru.'' 'AbdusSamed ibn Jezd je prenio od Fudajla ibn Ijjda da je rekao: ''Allh e uiniti da djela onoga ko voli novotara propadnu i ukloniti svjetlo islma iz njegovog srca.'' A jedne druge prilike on je prenio od njega da je rekao: ''Ako vidite novotara da ide putem krenite drugim putem. Dobra djela novotara se ne uzdiu Allhu. Ko god pomogne novotaru pomogao je unitenju islma.'' Ovako je jasno da su rane generacije muslimana paljivo izbjegavale sve novotarije koje su imale ak i najudaljeniju vezu sa vjerom, iz straha od stvarnog mijenjanja vjere do ak najmanjeg stepena. Meutim, dolo je do nekih novih postupaka koji se nisu suprotstavljali er'atu ili ga promijenili; ovi postupci su bili dozvoljeni. Na primjer, prenosi se da su ljudi klanjali odvojeno ili u manjim grupama za vrijeme noi ramadna i da ih je halfa 'Umer ibn el-Hattb skupio u jedan dem'at iza ashba Ubejja
ne moe nauditi, a ko god se boji ljudi, mimo Allha niko mu ne moe pomodi.'' (''Tadhhb Tetdhb el-Keml'', 2. tom, 338. i 339., br. 5739).
36
Ibn el-Dewz
ibn Ka'ba. Kada je 'Umer napustio mesdid i vidio ih u dem'atu, rekao je: ''Ovo je dobra inovacija (bid'a).'' Bila je dobra zato to je namz u dem'atu bila pravna praksa u vjeri. 31 Gdje god je nova stvar vrsto utemeljena na er'atskom principu, ona je dozvoljena. Meutim, svaka novotarija koja pokuava da kompletira neki aspekt vjere je pogrena, zato to ona ukazuje na nedostatak u er'atu. A ako se ta novotarija suprotstavlja er'atu ona je jo i gora. Ovako su sljedbenici sunneta oni koji se pridravaju za Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i slijede njega, sallallhu 'alejhi we sellem, a sljedbenici bid'ata su oni koji uvode stvari u vjeru, a da za to nemaju nikakve stvarne osnove ili podrke. Zbog ekstremne zablude njihovih miljenja oni se kriju iza svojih novotarija, dok sljedbenici sunneta ne kriju svoja miljenja. Njihovi stavovi su jasni, njihova ideologija je dobro poznata, a dobro e oni i imati.
31
Za ivota Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we selem, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je klanjao nodne namze u dem'atu tri nodi zaredom, a onda ih je klanjao sm, da bi pokazao da su obje prakse dozvoljene.
37
Ibn el-Dewz
Dva ashb, el-Mugre ibn u'be i Thewbn, su prenijeli da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Grupa mojih sljedbenika e ostati dominantna sve dok Allhova naredba (za poetak Konanog asa) ne doe.'' 32
32
38
Ibn el-Dewz
Iblsova obmana hawrid 33

Prvi i najgori od hawrid je bio Dhul-Khuwejsire. (Ashb) Eb Se'd el-Hudr je rekao: ''Alija ibn Eb Tlib je poslao neko zlato umotano u kou iz Jemena 34 Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, i on ga je podijelio Zejdu el-Khajlu, el-Aqra' ibn Hbisu, 'Ujejnetu ibn Hisnu i 'Alqami ibn 'Ulthetu. 35 Ovome su prigovorili neki od ashb, ensrij i drugih, 36 na to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Zar neete vjerovati meni, kome Onaj iznad nebesa vjeruje? Vijesti mi stiu sa nebesa ujutru i naveer.'' A onda je ovjek sa upalim oima, visokim jagodicama, izboenim elom, gustom bradom i obrijanom glavom ustao i rekao: ''O Muhammede, boj se Allha!''
33
Arap. ''hawrid'' (jednina: ''hrid''). Ovaj termin se odnosi na svakoga ko se otvoreno pobuni protiv vlasti legitimnog muslimanskog vladara. (eahrastn, ''El-Milel wen-Nihel'', Bejrut, ''Dr el-Ma'rifeh'', 2. izdanje, 1975., 1. tom, 114. str.)
34 35
'Alija je bio emr Jemena u to vrijeme.
Jedan od prenosilaca, 'Amre ibn el-Qa'q' misli da je etvrta osoba moda bila 'mir ibn et-Tufejl.
36
Koji su bili voe iz Nedda (istona Arabija)
39
Ibn el-Dewz
Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, mu se okrenuo i rekao: ''Teko tebi! Zar ja nisam osoba koja se najvie Allha boji?'' ovjek je onda otiao, a Hlid ibn Weld je skoio i rekao: ''O Allhov Poslanie, hou li mu otkinuti glavu?'' Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je rekao: ''Moda on klanja namz.'' Hlid je onda rekao: ''Moda onaj koji obavlja namz kae svojim jezikom ono to nije u njegovom srcu.'' Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je odgovorio: ''Nije mi nareeno da otvaram srca ljudi, niti da rascepljujem njihove utrobe.'' A onda je on pogledao ka ovjeku koji je odlazio i rekao: ''Od potomstva ovog ovjeka e se pojaviti ljudi koji e uiti Qur'n, ali on nee prelaziti njihove grkljane; oni e izlaziti iz vjere brzo kao to strijela prolazi kroz njen cilj.'' 37 '' Ovaj ovjek se zvao Dhul-Khuwejsire et-Temm. U predaji stoji i da je on rekao Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Budi pravedan'', na to mu je ovaj rekao: ''Teko tebi! Pa ko je pravedan, ako ja nisam?'' Ovaj ovjek je prvi haridija koji se pojavio u islmu. Korijen njegove bolesti je bio taj da je on dao prednost svom
37
40
Ibn el-Dewz
sopstvenom miljenju nad miljenjem Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Da je saekao da uje ta je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, imao da kae on bi shvatio da ni jednom miljenju ne moe biti data prednost nad miljenjem Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. A sljedbenici ovog ovjeka su bili ljudi koji su kasnije oruano ustali protiv halfe 'Alije ibn Eb Tliba, radijallhu 'anhu. 38 Kada se borba izmeu Mu'wije i 'Alije, radijallhu 'anhum, oduila, 39 Mu'wijini sljedbenici su podigli mushafe
38
Za vrijeme vladavine halfe Eb Bekra (632-634) pleme Temm se okupilo iza lane vjerovjesnice Sedh koja se pojavila meu njima, a onda je ujedinila snage sa lanim poslanikom Musejlemom i pobunila se protiv islma.
39
Nakon smrti halfe 'Uthmna (vladao 644-656), 'Alija je odreen kao etvrti halfa u Medini u junu 656. Decembra iste godine 'Alijine snage su nepaljivo uvuene u sukob sa snagama ashb Talhe, Zubejra i Poslanikove ene ''ie. Halfa 'Alija je onda uinio Kfu svojom prestonicom i poslao zamjene za neke provincijske namjesnike. Stanovnici Sirije su odbacili Sehla ibn Hanfa kao zamjenu za Mu'wiju koji je u to vrijeme traio osvetu za smrt svoga roaka 'Uthmna, prije davanja prisege na vjernost 'Aliji. Mu'wija nije smatrao 'Alijino postavljenje kompletnim poto njemu prisega na vjernost jo nije bila data od vanih velikih ashb poput Usme ibn Zejda, Sa'da ibn Eb Weqqsa, Ibn 'Umera, Zejda ibn Thbita, itd. (Ibn Kethr, ''El-Bidje wen-Nihje'', Bejrut, ''Mekteba el-Me'rif'', 3. izdanje, 1974., 7. tom, 227. str.). 'Alija je, sa druge strane, smatrao da se, zbog preovlaujude konfuzije, najprije mora ponovo uspostaviti stabilnost drave, prije nego to se 'Uthmnove ubice mognu pohapsiti. Ova razlika u miljenju je dovela do
41
Ibn el-Dewz
(primjerke Qur'na) vezane za krajeve svojih kopalja i pozvali 'Alijine sljedbenike da im ono to je u Qur'nu presudi. Rekli su: ''Odrediemo jednog ovjeka od nas, a vi odredite jednog ovjeka od vas (da pregovaraju). Postupimo po onome to je u Knjizi Allha, Slavljenog i Uzvienog.'' Ljudi su rekli: ''Zadovoljni smo (prijedlogom).'' Mu'wijini sljedbenici su poslali 'Amr ibn el-'sa da ih predstavlja. 'Alijini sljedbenici su rekli: ''Poalji Eb Mus'a''. 'Alija je rekao da ne misli da je on podesan za to i predloio Ibn 'Abbsa umjesto njega. Meutim, njegovi sljedbenici su rekli da oni ne ele nikoga od 'Alijinih roaka i oni su poslali Ebu Mus'a. 40 Arbitraa je ipak odloena do mjeseca ramadna.
susreta njihovih snag na ravnici Siffn, juno od er-Raqqah, na zapadnoj obali Eufrata u julu 657. godine. arke izmeu dvije strane su se oduile nedjeljama na neodluan nain, jer ni jedna strana nije bila eljna da se strmoglavi u bitku punog obima protiv musliman. (''Historija Arapa'', 179. i 180. str., ''Itmm el-Waf'', Egipat, ''El-Mekteba et-Tedrijje el-Kubr'', 9. izdanje, 1964., 211. i 212. str. od Muhammed el-Khadari bek).
40
Eb Ms el-E'ar se drao po strani borbe izmeu 'Alije i Mu'wije i savjetovao je ljude da se ne bore. (''El Bidje wen-Nihje'', 7. tom, 277. str.).
42
Ibn el-Dewz
Tada ree (jedan od 'Alijinih pristalica po imenu) 'Urwe ibn Udhejneh: 41 ''Preputate da ljudi presuuju o onome to je u Allhovoj nadlenosti?! Sud pripada samo Allhu!'' Kada se 'Alija vratio sa Siffna i uao u Kfu, oko dvanaest hiljada njegovih sljedbenika nije ulo u grad sa njim. Umjesto toga, oni su se ulogorili u mjestu Harr 42 i podigli svoje glasove, ujedinjeni uzvikujui slogan: ''Sud pripada samo Allhu!'' Ovaj incident obiljeava prvu pojavu hawrid kao sektakog pokreta. Oni su nakon toga postavili ebba 43 ibn Rib'ija et Temmija kao svog emra za borbu, a 'Abdullha ibn el-Kaww'a el-Jekerija kao svog emra za namz. Ovi hawridi su u poetku bili vrlo poboni i predani u pogledu obavljanja razliitih djela 'ibdeta. Meutim, njihovo vjerovanje da su oni ueniji nego Poslanikov ashb 'Alija ibn Eb Tlib, radijallhu 'anhu, postalo je osnova grozne bolesti koja ih je zadesila i odvela u zabludu.
41
Njegovo pravo ime je 'Urwe ibn Derr, a Uthejne je bila njegova majka. Vidi ''El-Bidje wen-Nihje'', 7. tom, 278. i 279. str.
42
Selo u 'Irqu blizu Kfe. Ovim prvim buntovnicima je dato ime ''harrije'' ili ''muhakkime'' (''El-Milel wen-Nihal'', 1. tom, 115. str.).
43
abath ibn Rib' (''Trh el-Umem wel-Mulk '', 6. tom, 52. str.).
43
Ibn el-Dewz
'Abdullah ibn 'Abbs 44 je rekao: ''Kada su se hawridi odmetnuli, oko est hiljada njih se sakupilo na imanju jednog ovjeka i sloili su se da se pobune protiv 'Alije ibn Eb Tliba. Za vrijeme njihovih susret, neki ljudi su doli do 'Alije i obavijestili ga da ova grupa kuje zavjere protiv njega. Meutim, 'Alija je svojim sljedbenicima rekao da ih ne napadaju sve dok ovi njih ne napadnu, a to e ovi sigurno uraditi. Jednoga dana doao sam do 'Alije prije podne namza i rekao mu: ''O emrul-mu'minn, 45 namz te umirio molim te dozvoli mi da posjetim pobunjenike i da priam s njima.'' S poetka je 'Alija odgovorio da se boji za mene, ali mi je kasnije dozvolio, kada sam ga ubijedio da sam poznat meu njima kao osoba dobrog karaktera koja ne bi povrijedila nikoga. Onda sam otiao i obukao svoju najbolju jemensku odjeu i sandale i otiao sam da ih posjetim u podne. Kada sam uao u
44
Ibn 'Abbs je bio roak Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i jedan od njegovih velikih ashb. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, mu je dao nadimak ''Turdumn el-Qur'n'' (komentator Qur'na), a njegov komentar Qur'na se smatra najutoritativnijim nakon smog Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Halfa 'Alija ga je postavio kao svog emra nad gradom Basrom. (''Trh el-Umem wel-Mulk'', 5. tom, 224. str.).
45
Jeziki: ''voa vjernik''. Ova titula je prvi put data drugom pravednom halfi 'Umer ibnul-Hattbu, a ovu praksu je nastavio tredi halfa 'Uthmn, kao i etvrti, 'Alija.
44
Ibn el-Dewz
njihov kamp, naao sam ljude ija je skruenost u namzu bila onakva kakvu nikada nisam vidio. Na njihovim elima su bili oiljci (tragovi) od trajnih i produenih seddi, a njihovih dlanovi su bili uljeviti kao koljena deva. Njihova odjea je bila natopljena, 46 a njihova lica su bila blijeda i izborana od probdjevene noi (budni u 'ibdetu). Kada sam ih ja poselamio oni su odgovorili: ''Dobro doao, Ibn 'Abbs. ta te je dovelo ovdje?'' Ja sam odgovorio: ''Dolazim od muhdir, 47 ensrij 48 i Poslanikovog zeta, meu kojima je Qur'n objavljen. Oni znaju njegovo tumaenje bolje nego to vi znate.'' Neki od njih su odbili da raspravljaju sa mnom jer sam ja Qurejijja, govorei da je Allh, subhneh we te'l, rekao da su oni narod koji voli da raspravlja. 49 Meutim, dvojica ili trojica od njih su predloila da ja priam sa njima, pa sam ja rekao: ''Recite mi ta imate protiv zeta Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, protiv
46
Arap. ''murahhadah'' (Ibn el-Ethir, ''En-Nihje f Garb el-Hadth welAthr'', Bejrut, ''El-Mekteba el-Islmijje'', 1. izdanje, 1963., 2. tom, 208. str.).
47
Jeziki: ''iseljenici'', naziv dat muslimanima koji su emigrirali iz Mekke u Mednu.

48
Jeziki: ''pomagai'', naziv dat muslimanima Medne koji su primili muhdire u svoje domove.
49
sra ez-Zuhruf, 58. jet.
45
Ibn el-Dewz
muhdir i ensrij meu kojima je Qur'n objavljen? Nema ni jednog od njih meu vama, a oni znaju tumaenje Qur'na bolje nego vi.'' Oni su odgovorili da postoje tri stvari koje oni imaju protiv 'Alije. Kada sam ja pitao koje su to, oni su rekli: ''Jedna je to da je 'Alija uinio ljude sudijama u Allhovoj stvari i pored toga to je Allh, subhneh we te'l, rekao: ''Sud pripada samo Allhu.'' 50 Pa od kakve vrijednosti su ljudi i njihove odluke nakon Allhove tvrdnje?'' Ja sam rekao: ''To je jedna stvar, a ta je drugo?'' Oni su odgovorili: ''to se tie druge stvari, to je da se on borio i ubijao svoje neprijatelje, ali nije uzeo zarobljenike 51 niti ratni plijen. Ako je to zbog toga to su neprijatelji bili vjernici, zato nam je bilo dozvoljeno da se borimo i da ih ubijamo, a da ih ne porobljavamo?'' Ja sam rekao: ''A ta je trea stvar?''
50 51
sra el-En'm, 57. jet i sra Jsuf, 40. i 67. jet.
Arap. ''sab'', mnoina: ''sabj'': ratni zarobljenici koji mogu biti uinjeni robovima. I 'Alija i Mu'wija su zabranili uzimanje zarobljenika zato to je porobljavanje muslimana (pretvaranje muslimana u roba) zabranjeno u islmu.
46
Ibn el-Dewz
Oni su odgovorili: ''On je obrisao naziv ''emr el-mu'minn'' (voa vjernika) 52 od sebe. Ako on nije emr el-mu'minn onda on sigurno mora biti emr el-kfirn (voa nevjernika).'' Pitao sam ih da li imaju neto drugo, mimo ovih stvari, a oni su govorili da je to dovoljno. Ja sam im onda rekao: ''to se tie vae tvrdnje u pogledu ljudske presude u Allhovoj stvari, ja u vam iz Allhove Knjige prouiti neto to e pobiti vau tvrdnju. Ali ako ja to uradim, hoete li oporei svoj stav?'' Kada su oni odgovorili da hoe, ja sam rekao: ''Zaista je Allh ljudima povjerio polje Njegove presude, ija je vrijednost samo etiri dirhema, cijena zeca, u jetu: ''O vjernici, ne ubijajte divlja dok obavljate obrede hadda! Onome od vas ko je namjerno ubije kazna je da rtvuje jednu domau ivotinju, 53 iju e vrijednost procijeniti dvojica vaih pravednih ljudi...'' 54 Takoer, On je prepustio ljudima polje Njegove presude u pogledu ene i njenog mua u 35. jetu sre en-Nis': ''A ako se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite pomiritelja iz
52
Za vrijeme arbitrae izmeu 'Alije i Mu'wije, 'Amr ibn el-'As je pisaru rekao da ne napie naziv ''emr el-mu'minn'' nakon 'Alijinog imena, govoredi da on nije njihov emr. Jedan od 'Alijinih pristalic, el-Ahnaf, insistirao je da naziv bude napisan, ali je 'Alija pisaru rekao da ga obrie.
53
Na primjer, ako je ovjek ubio losa ili bivola, on bi trebao da u Mekki rtvuje kravu kao iskup. Ako je ovjek ubio vrlo malu ivotinju, onda bi, prema 'Alijinom miljenju, trebao biti rtvovan zec kao iskup.
54
sra el-M'ide, 95. jet.
47
Ibn el-Dewz
njegove porodice i pomiritelja iz njene porodice. Ako oni ele izmirenje Allh e ih pomiriti. Allh je Onaj Koji sve zna i Koji je o svemu obavijeten!'' 55 Preklinjem vas, tako vam Allha! Da li je ljudska odluka (sud) da se usaglasi ono to je izmeu muslimana, da bi se sprijeilo prolijevanje krvi pree nego ljudska presuda o zecu i eni (porodinim obavezama i pravima) ili ne? ta je od toga vanije?'' Kada su oni odgovorili da je vanija arbitraa (meu muslimanima), ja sam od njih zatraio da povuku svoj prigovor 'Alijinom pristajanju na arbitrau i oni su se sloili. Ja sam rekao: ''to se tie vae tvrdnje u pogledu 'Alijine borbe bez uzimanja robova ili ratnog plijena, to znai da biste vi uzeli vau majku ''iu, radijallhu anh, kao robinju. 56 Tako mi Allha, ako kaete da ona nije vaa majka vi ste napustili islm. A tako mi Allha, ako kaete da biste je uinili robinjom i dozvolili ono to je dozvoljeno u sluaju drugih robinja (tj. polni odnos) vi ste napustili islm. Vi ste uhvaeni izmeu dvije kobne greke, jer je Allh, subhneh we te'l, rekao: ''Poslanik je vjernicima
55 56
sra en-Nis', 35. jet.
Ona je bila zarobljena u toku ''Bitke deve'' (decembar 656.) i poslata kudi u Mednu sa svojim bratom Muhammedom bin Eb Bekrom kao pratiocem, zajedno sa svima onima koji su se borili na njenoj strani (''El-Bidje wenNihje'').
48
Ibn el-Dewz
prei nego oni sami sebi, a njegove ene su majke njihove.''

57
Ja sam ih onda pitao hoe li porei svoj prigovor 'Alijinom odbijanju da uzme svoje poraene muslimanske protivnike kao robove i oni su se sloili. Onda sam ja rekao: ''to se tie vae tvrdnje u pogledu njegovog brisanja titule (naziva) emrul-mu'minn, ja u vam dati slian primjer u pogledu nekoga kojim ste zadovoljni. Na dan Hudejbijje, 58 Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je sklopio sporazum sa muricima koje su prestavljali Eb Sufjn ibn Harb i Suhejl ibn 'Amr. On je rekao 'Aliji da pie, pa je 'Alija napisao: ''Ovo su uslovi mira o kome se sloio Muhammed, Allhov Poslanik''. Meutim, murici su prigovorili, rekavi: ''Tako nam Allha, mi ne znamo da si ti Allhov Poslanik. Jer da si ti to mi se ne bismo borili protiv tebe.'' Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je onda rekao: ''O Allhu, Ti zna da ja
57 58
sra el- Ahzb, 6. jet.
Pri kraju 6. godine nakon hidre Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, i mnogi od njegovih ashb su obukli ihrme i krenuli prema Mekki da obave 'umru. Najprije su se Qurejijje zavjetovale da im ne dozvole da uu u Meku, ali su kasnije sklopili desetogodinje primirje i uslovili odgaanje Poslanikove 'umre do sledede godine. ('AbdusSelm Hrn, ''Tahdhb Sra Ibn Him'', Bejrut, ''El-Mekteba el-Emewijje'', 1972., 2. tom, 27.-33. str.). Primirje je poznato kao ''Sulh el-Hudejbijje'' (Sporazum na Hudejbiji) jer se desio u selu el-Hudejbijje na periferiji Mekke. (Muhammed ibn Menthr, ''Lisn el-'Arab'', Bejrut, ''Dr Sdir'', 1. tom, 302. str.).
49
Ibn el-Dewz
jesam Allhov Poslanik. Izbrii to, o 'Alija, i napii: ''Ovo su uslovi mira oko kojeg se sloio Muhamed ibn 'Abdullh''.'' Tako mi Allha, sigurno je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, bolji nego 'Alija, pa je ipak obrisao naziv od sebe.'' Skoro dvije hiljade hawrid je povuklo svoje stavove i ponovo se pridruilo 'Alijinim snagama, dok se ostatak njih pobunio i bili su ubijeni.'' Ashb Dundb el-Azd je rekao: ''Kada smo mi krenuli sa 'Alijom ibn Eb Tlibom protiv hawrid i doli do njihovog logora, na nae iznenaenje uli smo glasno zujanje (poput zujanja pela) od njihovog uenja Qur'na.'' Takoer se prenosi da su 'Aliji, kada se sloio sa arbitraom, dola dvojica hawrid po imenima Zer'ah ibn elBerd et-T' i Hurqs ibn Zubejr es Sa'd, 59 uli kod njega i rekli: ''Sud pripada samo Allhu.'' 'Alija je odgovorio: ''Sud pripada samo Allhu'', pa mu je Hurqs rekao: ''Pokaj se za svoj grijeh i povuci svoju odluku da prihvati ljudsku presudu. Onda nas vodi naprijed da se borimo protiv naih neprijatelja sve dok ne sretnemo naeg Gospodara. A ako ne
59
Hurqs ibn Nuhejr (''Trh el-Umem wel-Mulk'', 6. tom, 42. str.).
50
Ibn el-Dewz
odustane od ljudske arbitrae u nadlenosti Allhove Knjige, ja u se sigurno boriti protiv tebe, traei time Allhovo Lice.'' Hawridi su se sakupili na imanju 'Abdullha ibn Wehb er-Rsija, 60 koji im se obratio nakon zahvaljivanja i pohvale Allha, rekavi: ''Ne prilii ljudima koji vjeruju u Milostivog i koji sebe vezuju za sud Qur'na da im ovaj svijet prema kome ljubav proizvodi samo nespokojstvo bude drai od nareivanja dobra, zabranjivanja zla i govora istine. Zato nam se pridruite u pobuni.'' 61 'Alija ibn Eb Tlib, radijallhu 'anhu, im je napisao: ''Sigurno su se ova dva ovjeka 62 koje smo prihvatili kao sudije suprotstavili Allhovoj Knjizi i slijedili svoje strasti, dok smo mi na svom prvobitnom stavu.'' Oni su mu u odgovoru napisali:
60
Mnogi drugi izvori njega spominju po imenu ''Rsb'' (''El-Milel wenNihel'', 1. tom, 115. str., ''Trh el-Umem wel-Mulk'', 6. tom, 42. str. i ''ElBidje wen-Nihje'', 7. tom, 279. str.
61 62
''Trh el-Umem wel-Mulk'', 6. tom, 42. str.
Dva arbitra, 'Amr ibn el-'s i Eb Ms, su odluili da ponite 'Alijin hilfet (''Trh el-Umem wel-Mulk '', 6. tom, 44. str.).
51
Ibn el-Dewz
''Ti svakako nisi ljut u ime svoga Gospodara, ve samo radi sebe smog. Meutim, ako posvjedoi svom sopstvenom kufru i zatrai oprosta, mi emo razmotriti razilaenje izmeu nas i tebe. U suprotnom mi emo ti se bez razlike suprotstaviti.'' Hawridi su na svom putu naili na 'Abdullha ibn Khabbba 63 i pitali ga: ''Da li si od svog oca uo kakav hadth koji on prenosi od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a koji se tie nas?'' On je odgovorio: ''Da. uo sam svoga oca da prenosi da mu je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, spomenuo fitnu (razdor) u kojoj je onaj koji sjedi bolji nego onaj koji stoji, onaj koji stoji bolji nego onaj koji hoda, a onaj koji hoda od onoga koji tri. I on mu je rekao: ''Ako doivi to vrijeme budi kao Allhov rob koji je ubijen (Hbil koji nije htio dii ruku na svoga brata)''. Oni su ga upitali: ''Da li si zaista uo svoga oca da to prenosi od Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem?'', a on je govorio da jeste. Oni su ga poveli do ivice rijeke, odrubili mu glavu, pa mu je krv potekla u mlazu poput pertle sandale. Nakon toga su
63
Njegov otac, Khabbb ibn el-Erret je bio pripadnik plemena et-Temm, koji je bio zarobljen i prodat kao rob u Mekki prije dolaska islma. Njegova vlasnica, ena iz plemena Huzm'a, ga je kasnije oslobodila i radio je kao kova sablji. Khabbb je bio od prvih koji su prihvatili islm i bio je prvi koji je otvoreno obznanio svoje prihvatanje. Umro je u Kfi 658. godine.
52
Ibn el-Dewz
se oni okrenuli njegovoj trudnoj eni, rasporili njen stomak i prosuli njenu utrobu. 64 Kasnije, kada su se ulogorili u vrtu palmi u Nehrewanu, pala je jedna zrela hurma (datula) i jedan od njih ju je pokupio i ubacio u svoja usta. Kada mu je drugi rekao da on nema prava da je uzme bez plaanja njene cijene, on ju je momentalno ispljunuo iz svojih usta. Jedan od njih je otrio svoj ma i poeo da njime mae vazduhom, a kada je svinja dhimmije (nemuslimanskog tienika) prola, on ju je udario svojim maem da ga isproba. Njegovi drugovi su mu rekli da je ono to je on uradio loe, pa je on pronaao vlasnika svinje i platio mu cijenu koja mu je odgovarala. 65 Kada je 'Alija hawridima poslao izaslanika da predaju ubicu 'Abdullaha ibn Khabbba, oni su govorili da su ga svi oni ubili. Zahtjev je ponovljen tri puta i svaki put su oni isto odgovorili. 'Alija je onda rekao svojim sljedbenicima da otponu bitku protiv njih. Za vrijeme borbe bi jedan od
64 65
''Tarih el-Umem wel-Mulk '', 8. tom, 64. str. ''Tarih el-Umem wel-Mulk '', 8. tom, 64. str.
53
Ibn el-Dewz
hawrid rekao drugome: ''Pripremi se da sretne Gospodara, idui u dennet.'' Meutim, oni su uskoro doivjeli uasni poraz u kome su 'Abdullah ibn Wehb i mnogi od njegovih sljedbenika ubijeni.
66
Druga grupa se sljedee godine pobunila protiv 'Alije, pa je bila poslata vojska da ugui pobunu. Meutim, za vrijeme ovog perioda 'AbdurRahmn ibn Muldem i njegovi prijatelji su se u Nehrewanu sreli da spominju i ale gubitak svojih sunarodnika, gdje su isplanirali svoju osvetu. Oni su rekli da ne mogu biti zadovoljni da ostanu na ovom svijetu nakon pogibije svoje brae, koja nisu marila hoe li im biti prigovoreno za ono to su uradili traei Allhovo zadovoljstvo. Bilo je odlueno da oni prodaju svoje due Allhu, ciljajui one koje su oni smatrali voama korupcije; oni e osvetiti krv svoje brae i osloboditi muslimane iz njihovih ak. Muhammed ibn Sa'd je od svojih ejhova prenio sljedee: ''Sastala su se trojica hawrid, 'AbdurRahmn ibn Muldem, elBurek ibn 'Abdillh i 'Amr ibn Bekr et-Temm u Mekki i
66
Ova odluujuda bitka se odigrala 9. safera 658. godine i poznata je u istoriji kao ''Waq'ah en-Nehr'' (Bitka na rijeci) (Mes'd, ''Murd edhDheheb'', 4/418).
54
Ibn el-Dewz
zavjetovali se da ubiju 'Aliju, Mu'wiju i 'Amra ibn el 'sa i da ne izdaju jedan drugoga. Ibn Muldem je rekao: ''Prepustite meni 'Aliju'', el-Burek je rekao: ''Ja preuzimam Mu'wiju'', a 'Amr je rekao: ''A ja u ubiti 'Amra''.'' 67 Ibn Muldem je otiao u Kfu u zakazanoj noi. Kada je 'Alija napustio svoju kuu da bi prevodio sabah-namz, Ibn Muldem ga je udario u elo estokim udarcem koji je prodro do njegovog mozga. 68 'Alija je povikao ljudima da ga ne puste da pobjegne i on je bio uhvaen. Kada mu je Ummu Kulthm 69 povikala: ''O Allhov neprijatelju, ubio si emrul-mu'minna nepravedno'', on joj je odgovorio: ''Onda plai.'' On je onda rekao: ''Ja sam otrovao svoj ma, pa ako me on nadivi, molim Allha da ga udalji i uniti.'' Kada je 'Alija umro, Ibn Muldem je doveden da bi bio pogubljen. I ak iako je 'Abdullh ibn Da'fer odsjekao obje njegove ruke i noge, on nije zaplakao niti progovorio. Nakon toga su oba njegova oka probijena crvenim uarenim ekserima, ali on i dalje nije putao glasa. Umjesto toga on je poeo da ui sru el-Aleq: ''Ui u ime Gospodara tvoga Koji
67 68
Et-Taber, ''Trh el-Umem wel-Mulk'', 6. tom, 83. str.
''Trh el-Umem wel-Mulk'', 6. tom, 83. str. Ovo se zbilo na 17. nod ramadna 661. godine.
69
'Alijina kderka.
55
Ibn el-Dewz
stvara; stvorio je ovjeka od ugruka...'' i zavrio ju je, dok je krv tekla iz njegovih onih duplji. Meutim, kada je dio njegovog jezika zapaljen, on je zavikao, a kada je upitan zato je to uradio u tom momentu, on je odgovorio: ''Mrzim da sa ovog svijeta odem sa neim drugim mimo spomena Allha na svom jeziku.'' Gledajui u kou njegovog ela, ovjek je mogao vidjeti kafenilo, posljedicu dugih seddi u namzu, Allh ga prokleo. Kada je el-Hasan (ibn 'Al), radijallhu 'anhu, elio da sklopi mirovni sporazum sa Mu'wijom, hawrid po imenu elDerrh ibn Sinn se pobunio protiv njega. El-Derrh mu je rekao: ''Ti si poinio irk, kao to je i tvoj otac uinio'', a onda ga je ubo u gornji dio butine. Hawridi su nastavili da se diu u pobunama protiv muslimanske drave, masakrirajui nedune muslimanske mukarce, ene i djecu, i za vrijeme emewijske i 'abbasijske dinastije. 70
70
Za vrijeme dvadesetogodinjeg hilfeta halfe Mu'wije (660-680) agitacija hawrid je sprijeena da se ozbiljnije rasplamsa, ali on nije uspio u njenom gaenju nita vie nego to je uspio u suzbijanju osjedanja i aspiracija i'ij. U Kfi i Basri je izbilo nekoliko ustanaka, ali su oni brzo ugueni. Vedina njih su bili u Basri pod namjesnikom Zijdom ibn Ebhom i njegovim sinom 'Ubejdullhom. Ovi ustanci od kojih je najopasniji bio ustanak Eb Billa Mirdsa ibn 'Ubejde et Temmija su postavili taktiku hawrid, iji su napadi od tog perioda pa nadalje uzeli oblik gerilskog
56
Ibn el-Dewz
Meu njima se uskoro pojavila raznovrsnost sekti. 71

rata i najvie za svoje uspjehe duguju legendarnoj brzini njihove konjice. Tek je veliki graanski rat, koji je izbio nakon smrti Jezda Prvog, bio razlog da haridijski pokret dostigne ozbiljne dimenzije i vie nego ita drugo doprinio da se pomogne nesigurnu vlast 'Abdullha ibn Zubejra na teritoriji koju je on zauzeo izmeu 683. i 692. godine. Njihove voe Eb Tlt Neddeh ibn 'mir i Eb Fudajl su zauzeli zaredom Jemmu, Hadremewt, Jemen i grad Tif i uniteni su tek intervencijom Haddd ibn Jsufa (''Enciklopedija islma'', 247. str.).
71
Najzloglasnije od hawridskih sekti su bile 'azriqah ('azraqijje), 'ibdijje i sufrijje. Od ovih pokreta je najopasnija za jedinstvo muslimanskog carstva i najgroznija zbog svoje svireposti bez sumnje bila sekta voena od strane Nfi'a ibn el-Azrqa. 'Azriqah ('Azraqijje) su ostvarile privremenu kontrolu nad Kirmnom, Frsom i drugim istonim provincijama i predstavljali su trajnu prijetnju bezbjednosti Basre i njene okoline. Tek ih je kasnije, 699. godine, vojskovoa halfe 'AbdulMelika, Haddd ibn Jsuf konano nadvladao i ubio posljednjeg i najpametnijeg od 'azrqijskih vo, Qatar ibn el-Fud'a (''Enciklopedija islma'', 247. str.). Ibdijje su svoje ime uzeli po 'Abdullhu ibn Ibda el-Murr et Temmiju, najtolerantnijem od svih osniva hawridskih podsekti. Haridijski pokret 7. stoljeda koji je nastao u Basri oko Eb Billa Mirdasa predstavlja porijeklo oba pokreta, ibdijja i sufrijja. Nakon smrti Eb Billa, 'Abdullh ibn Ibd je postao voa umjerenjaka, otkako se 685. odvojio od 'azraqijj. Ibn Ibd i njegovi sljedbenici su ostali u Basri kada su 'azraqijje napustili grad u revoltu protiv Emewij i odrao prijateljske odnose sa emewijskim halfom 'AbdulMelikom. Politiku Ibn Ibda je nastavio njegov nasljednik Eb u'th Dbir ibn Zejd el-'Azd, vodedi uenjak 'ibdijj koji je doao iz Omana. Eb 'Ubejde Muslim ibn Eb Karimah et Temm, uenik i nasljednik Dbira ibn Zejda, je sm bio eminentni uenjak koji je napisao zbirku hadth. On je, takoer, odravao Ibn Ibdovu politiku, ali su se nakon smrti halfe 'Umera ibn 'Adul'Azza povoljni uslovi za 'ibdijje okonali i njegovi sljedbenici su bili skloni revoltu. Ibdijjska pobuna je izbila u
57
Ibn el-Dewz
Na primjer, sljedbenici Nfi'a ibn el-Azraqa su sebe smatrali muricima sve dok su u murikoj zemlji, ali ako je napuste oni postaju muslimani. Takoer, oni su one koji se ne slau sa njihovim stavovima i one koji su poinili velike grijehe smatrali muricima, dok su one koji se ne pridrue njihovim snagama za vrijeme bitke smatrali nevjernicima. Oni su dozvolili ubijanje muslimanskih ena i djece jer su im presudili da su murici. Meutim, jedan od azraqijj Medde ibn 'mir ethTheqaf se raziao od nekih od Nfi'ovih stavova i zabranio je prolivanje muslimanske krvi i uzimanje muslimanskog imetka. On je takoer smatrao da e grijenici od njegovih sljedbenik biti kanjeni na mjestu mimo dehennemske vatre i da je dehennem rezervisan za one koji se ne sloe sa njegovim sektakim miljenjima.
nekoliko muslimanskih drava. Meutim, nakon Eb 'Ubejdeove smrti (za vrijeme Mensrovog hilfeta), ibdijska zajednica je poela da opada. U junoj Arabiji je 747. godine izbio ibdijski ustanak, koji nije preoteo samo Hadremewt i San' od Emewijj, ved se takoer za odreeno vrijeme proirio u Mekki i Medni. Godine 748. su ibdijje konano poraene blizu Wdi el-Qur. Danas je 'ibdijje vjera glavnog ogranka Gfir i Hanw plemena (porodica) u Omanu. Oni se takoer mogu nadi u Zanzibaru, Perziji, Aliru i Libiji. 'Ibdije ne smatraju ne-haridije nevjernicima i oni dozvoljavaju enidbu sa ne-ibdijama. (''Enciklopedija islma'', 143. i 144. str., ''El-Milel wen-Nihel'', 1. tom, 118.-137. str.).
58
Ibn el-Dewz
Neke od hawridskih sekti su smatrale da e svako ko pojede makar koliko je dva falsa 72 imetka jetma (siroeta) ii u dehennem, jer je Allh, subhneh we te'l, obeao vatru onima koji poine ovaj grijeh. 73 Takoer, meu vjerovanjima hawrid je i miljenje da immet (vostvo drave) nije specifikovano ni za koga, osim ako je on uen i bogobojazan, pa tako svako od obinog naroda koji ima ova dva kvaliteta moe bit imm. 74 Od njihovog miljenja su iznikli stavovi mu'tezil u pogledu prosuivanja dobrog i zlog od strane razuma, kao i stav da je pravda sve ono za to razum prosudi da je pravedno.
75
udna vjerovanja haridijskih sekti i zabiljeene prie o njihovim aktivnostima su brojne, ali ja ne smatram da je dalja razrada potrebna, zbog injenice da je glavna namjera (ovog
72
Fals (mn. fuls) mali novid u 'Irqu i Jordnu, jednak jednom hiljaditom dijelu dinra (0.001).
73
Ovo se odnosi na 10. jet sre en-Nis': ''Oni koji nepravedno jedu imetke jetma pune trbuhe svoje vatrom i oni e u ognju gorjeti.''
74
Ovo je suprotno stavu sunijskih muslimana koji slijede rijei Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, koje je prenio Eb Bekr: ''Immi (voe) trebaju biti od plemena Qurej.''
75
''El-Milel wen-Nihel'', 1. tom, 113. str.
59
Ibn el-Dewz
poglavlja) pogled na trikove i strategije Iblsa, kojima je on obmanuo ove budale koji su svoje neznanje pokazali svojim djelima i vjerovali da su 'Alija ibn Eb Tlib i oni sa njim od muhdir i ensrij bili u greci, dok su oni bili u pravu. Oni su dozvolili prolivanje krvi djece, a nisu dozvolili jedenje hurme (datule) bez plaanja njene cijene. Oni su sebe silno uposlili 'ibdetom, stojei itave noi u namzu, a kada je njegov jezik posjeen, Ibn Muldem je zavikao da ne bi propustio priliku da spomene Allhovo ime. Ipak, oni su dozvolili ubistvo 'Alije ibn Eb Tliba, radijallhu 'anhu, i izvadili svoje sablje na muslimane. Nije me iznenadila njihova uvjerenost u svoje znanje, niti njihovo ubjeenje da su bili ueniji od 'Alije, Allh bio zadovoljan njime, jer je (jo i prije) Dhul-Khuwejsire rekao Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Budi pravedan, jer si nepravedan.'' A Ibls je bio taj koji ih je odveo da poine ove zloglasnosti. Mi traimo utoite kod Allha od naputanja i poraza (na rukama Iblsa). Muhammed ibn Ibrhm je prenio da je uo Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da je rekao:
60
Ibn el-Dewz
''Pojavie se meu vama ljudi zbog ijeg namza, posta i dobrih djel ete prezirati svoj namz, post i dobra djela. Uie Qur'n, ali on nee prelaziti njihova grla i izlazie iz vjere kao to strijela prolazi kroz njen plijen.'' 76 'Abdullh ibn Eb Ewf 77 je prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Hawridi e biti psi dehennemskih stanovnik.''
76 77
Ime njegovog oca je bilo 'Alqame ibn Hlid el-Eslem, a i on i njegov otac su bili ashbi Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Hadthi koje je on prenio se nalaze u svih est knjiga (zbirki hadth) i on je bio zadnji ashb koji je umro u Kfi, 706. godine (''Taqrb et-Tahdhb'').
61
Ibn el-Dewz
62
Ibn el-Dewz
Iblsova obmana i'ij 78

78
Termin '''ah'' (mn. ''ija' '') dolazi od glagola '''a'', to znai ''iriti, rairiti''. Kako termin '''ah'' znai frakcija ili sekta, u tom znaenju je koriten u Qurnu vie puta, i u jednini i u mnoini. Na primjer, u jetu: ''Tada emo Mi sigurno iz svake 'a (skupine) odvojiti one koji su bili najei u svojoj drskosti protiv Uzvienog.'' (sra Merjem, 69. jet), kao i u jetu: ''to se tie onih koji su vjeru svoju raskomadali i u ije'an (skupine) se podijelili ti sa njima nita nema. Njihova stvar je kod Allha (Oni de pred Allhom raun polagati) i On e ih obavijestiti o onome to su radili.'' (sra el-En'm, 159. jet). Ovaj termin je prvo koriten da opie i 'Alijine sljedbenike ('ah 'Al), kao i Mu'wijine sljedbenike ('ah Mu'wija). Meutim, nakon 'Alijine smrti i Mu'wijinog imenovanja (za halfu), 'Alijini sljedbenici su zadrali ovo ime iskljuivo za sebe, a Mu'wija i njegovi potomci i sljedbenici su bili poznati kao Emewijje, jer je on bio od 'Umejje porodice (plemena). Nakon ubistva halfe 'Alije ibn Eb Tliba u januaru 661. godine i njegovog tajnog ukopa u Nedefu, stanovnici 'Iraqa su za halfu proglasili njegovog sina el-Hasana. El-Hasan je, meutim, abdicirao u korist Mu'wije za garantovanu subvenciju i penziju koju je on sam odredio i povukao se u Mednu. Kada je el-Hasan umro u dobi od 45 godina (669. godine), njegov brat Husejn je postao sredinja taka 'Alijinih sljedbenika za vrijeme ostatka Mu'wijine vladavine. Nakon Mu'wijine smrti (680. godine), el-Husejn je odbio da prizna halfinoga sina i nasljednika Jezda i odluio da odgovori na urgentne i uestale zahtjeve Iraana da se pobuni. Meutim, prije nego to je ita uradio, on je odluio da provjeri kako stvari stoje, koristedi svoga roaka Muslima ibn 'Aqla. Kada je Muslim stigao, i'ije su pourile da se
63
Ibn el-Dewz
zakunu na vjernost el-Husejnu, pa je Muslim napisao svom roaku u Mekki da doe i da preuzme vostvo nad pokretom. Suprotno savjetu svojih drugih roaka u Medni, el-Husejn je sa svojom najbliom porodicom krenuo za Kfu iz Mekke, gdje je zatraio utoite nakon to je odbio da se zakune na vjernost Jezdu. U meuvremenu je 'Ubejdullh ibn Zijd, postavljeni namjesnik 'Irqa, uao u Kfu sa malo otpora od strane Kufljana i pogubio Muslima. Nedaleko od Kfe, el-Husejn je uo za sudbinu svog roaka, ali je nastavio prema Kfi dok on i njegova druina, koja se umanjila na oko dvije stotine osob, nije bila opkoljena od strane etiri hiljade ljudi pod komandom 'Umera, sina Sa'da ibn Eb Weqqsa, poznatog ashba i vojskovoe. Na Kerbeli, oko dvadest i etiri milje sjeverozapadno od Kfe, nakon svoga odbijanja da se predaju, oni su masakrirani. Unuk Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, je pao mrtav 10. muharrema (10. oktobra 680. godine), a njegova glava je odrubljena i poslata halfi Jezdu u Damask. Halfa je osudio ovaj uasni zavretak koji on nije ni elio, ni naredio. Njegove instrukcije su bile da se Husejn obezbijedi i da se sprijei od odugovlaenja opasne agitacije (podsticanja). On je Husejnovu glavu vratio njegovoj sestri Ftimi i sinu 'Aliji Zejnul'bidinu, koji ju je, zajedno sa tijelom, ukopao u Kerbeli. Jezd je prema 'Alijinim preivjelim potomcima postupio sa panjom, velikoduno obezbjeujudi njihove potrebe i dajudi im pratnju nazad ka Medni. (''Enciklopedija islma'', 142. str., ''Trh el-Umem wel-Mulk'', 6. tom, 262.-266. str.). Meutim, dokazano je da je krv el-Husejna, ak i vie nego krv njegovog oca, postala sjeme sekte i'ij. Faktor strasti za ehdetom je zadobio ogromne proporcije meu tzv. 'Alijinim sljedbenicima. Njihov bol za Husejnovom izdajom je dovela ak i do tvrdnje da je el-Hasan bio otrovan
64
Ibn el-Dewz
na Mu'wijino nareenje, a elja za osvetom el-Husejna je postala njihov borbeni pokli. (''Historija Arapa'', 190. str.). Grupa i'ij pod Sulejmnom ibn Suradom se naoruala, zavjetujudi se da se bore do smrti protiv Emewijj, inedi iskup kod Husejnovoga groba etiri godine nakon bitke na Kerbeli. Oni su se nadali da se iskupe za krivicu koju su navukli na sebe ne boredi se za mrtvog Husejna ili ne umirudi za njega. U spomen na Husejnovu pogibiju, i'ije su utmeljile praksu godinjeg obiljeavanja prvih deset dana muharrema kao dane jadikovanja i razvili su emotivnu predstavu, zvanu ''ta'ziah'', o njegovoj borbi i patnji. Ova godinja strastvena predstava se odigrava u 'Irqu u dva dijela, jedan dio zvan 'Ara (deseti dan) u el-Kthimejn (blizu Bagdda) u sjedanju na bitku, a drugih etrdeset dana nakon 10. muharrema u Kerbeli nazvani ''Povratak glave''. U narodnom jeziku se ''ta'ziah'' odnosi na kopiju Husejnovog groba u Kerbeli, esto detaljno rezbarenog i izloenog u ceremonijama oplakivanja Husejna. Predstave u 'Irqu i drugdje ubuhvataju uline procesije kakve su kavalkada sa Husejnovim domom, brana procesija elHasanovog sina el-Qsima, kao i el-Husejnove kderke Ftime od njegove ene Perzijanke ahrabn (kderke Jezdedirda Tredeg), te procesija do groblja sa mrtvakim kovegom i samo-ibanje biem od strane i uesnika i gledalaca. (''Enciklopedija islma'', 590. i 591. str.) Od Husejnove smrti pa nadalje, immet 'Alijinog potomstva je postao dogma u i'ijskom vjerovanju onoliko koliko i poslanstvo Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, u islmu. Imm je postao jedini legitimni predvodnik zajednice, boanski odreen za vrhovnu slubu; duhovni, vjerski voa, kao i sekularni voa, obdaren misterioznim modima, na njega preneenim sa njegovog prethodnika. Kao takav, on stoji daleko superiorniji u odnosu na bilo koje ljudsko bide i uiva ismeh
65
Ibn el-Dewz
(nepogrjeivost). Immet je nastao ovako i otad je nastavio da bude glavni element razlike izmeu sunij (pravovjernih) i i'ij. i'ijje su dobile svoj konani oblik pod 'Abbasijama, ali oni pod tim reimom nisu proli nita bolje nego pod Emewijama, uprkos injenici da su oni bili vani faktor u utemeljivanju 'Abbasij. Za vrijeme vladavine Eb Da'fera el-Mensra (754-775), revolt nezadovoljnih i'ijj predvoenih Ibrhmom i Muhammedom en-Nefs ez-Zekijjom, praunukom el-Hasana, je nemilosrdno skren. Muhammed je ubijen i objeen (6. decembra 762. godine) u Medni, a Ibrhim je obezglavljen (14. februara 763. godine) blizu nepokorne Kfe i njegova glava je poslata halfi. (''Trh Taber'', 3. tom, 245.-265., 315.-316. str.). Stvari su se (za i'ije) popravile za vrijeme el-Me'mna (813-833), koji je ak otiao do toga da obue njihovu boju, zelenu, i da proglasi sebe njihovim aparetnim 'Al er-Rid, jednim od njihovih imm. Pa ipak, ovo nije bilo od trajne koristi, jer je uskoro na vlast doao el-Mutewekkil (847861), koji je 850. godine povratio ranu praksu protjerivanja i'ijj; on je unitio grobove 'Alija u Nedefu i jo vie potovani grob el-Husejna u Kerbeli. (''Murd'', el-Mes'd, 7. tom, 302. i 303. str.), time zaraujudi vjenu mrnju svih i'ijj. Ova opda mrnja je povela i'ije ka prihvatanju principa disimilacije (teqijja, jeziki ''predostronost'' ili ''strah''), tj. osloboenja od zahtjeva vjere pod prisilom ili prijetnjom povredom. Legitimnost teqijje kao etikog principa je ved bila priznata od nekih hawrid (''El-Milel wen-Nihel'', ehrestn, Bejrut, 1975., 92. i 93. str.), ali ga i'ije uinile svojin osnovnim naelom. U Perziji su sektu ithn 'aerijja (dvanaestoimamaca) 1502. godine utemeljili Safawidi, koji su sebi pripisivali potomstvo od sedmog imma Ms el-Kdhima (''Historija Arapa'', 441. str.).
66
Ibn el-Dewz
Onako kao to je Ibls uspio u obmanjivanju hawrid sve dok nisu poveli borbu protiv 'Alije ibn Eb Tliba, on je takoer uspio u tjeranju drugih u ekstremizam u svojoj ljubavi prema 'Aliji. Meu ekstremistima su bili neki koji su tvrdili da je 'Alija bog, dok su drugi tvrdili da je on bolji nego vjerovjesnici. Neki od ekstremist su smatrali vjerskom dunou da proklinju Eb Bekra i 'Umera, dok su drugi Eb Bekra i 'Umera proglasili kfirima. Bilo je toliko drugih smijenih i apsurdnih sekti koje su nastale od onih koji su otili u ekstreme (zbog svoje ljubavi prema 'Aliji) da bi mnogo vremena trebalo biti utroeno u pokuaju da se spomenu sve one. Prema tome, ja u se samo osvrnuti na neke od njih. 'AbdulWhid ibn 'Al ibn Burhn el-Esed je prenio da je Ishq ibn Muhammed en-Neha' el-Ahmer imao obiaj govoriti
U svom usponu je ah Ism'l, utemeljiva safawidske drave, proglasio i'izam dravnom vjerom Perzije. On je immima Azerbejdana izdao sveana nareenja da dre hutbu u ime dvanaest imm, a onda i mu'edhinima da edhnu dodaju i'ijsku formulu: ''Ja svjedoim da je 'Alija Allhov welijj (prijatelj).'' Trupama je takoer nareeno da ubiju svakog neistomiljenika. (''Enciklopedija islma'', 188. str.).
67
Ibn el-Dewz
da je 'Alija Uzvieni Allh, neka je Allh daleko i uzvien od toga. Takoe je on rekao da u Med'inu postoji grupa ekstremista (gulh), poznatih kao ishqijje, koji su sebe vezivali za njega (Ishqa ibn Muhammed en-Neha'ija el-Ahmera). 79 El-Khatb je prenio da je Eb Muhammed el-Hasan ibn Jahj en-Nawbakht u svojoj knjizi, 80 napisanoj u pobijanju njihovih ekstremnih pogleda, nakon to je spomenuo njihove razliite tvrdnje, napisao: ''Meu onima koji su u nae vrijeme postali potpuno umno poremeeni u ekstremizmu su Ishq ibn Muhammed, poznat kao el-Ahmer. On je tvrdio da je 'Alija Allh, subhneh we te'l, i da se on pojavljuje sve vrijeme. 81 Jedno vrijeme se Allh
79 80 81
''El-Milel wen-Nihel'', 188. i 189. str. Vodedi i'ijski teolog, a njegova knjiga je ''Firaq e-'ah''.
Prvo zabiljeeno proglaavanje 'Alije bogom dolo je od strane enigmatinog 'Abdullha ibn Sebe', jemenskog idova koji je (licemjerno) prihvatio islm za vrijeme hilfeta 'Uthmna i ubacio se meu sljedbenike 'Alije ibn Eb Tliba. Ibn Sebe' je odiigrao znaajnu ulogu u ustanku koji je zapoeo meu 'Alijinim pristalicama u Kfi, a planuo je i u Egiptu. Iz ove pobune su ustanici poslati u Mednu aprila 656. godine. Oni su okupirali kudu halfe 'Uthmna i napali je, ubijajudi halfu. I dok su se 'Alija (na jednoj strani) i Talha, ez-Zubejr i ''ia (na drugoj strani) trudili da izbjegnu prolijevanje krvi, Ibn Sebe' i njegovi drugovi su podstrekli sudar izmeu
68
Ibn el-Dewz
pojavljivao kao el-Hasan, a u drugo vrijeme kao el-Husejn i to je bio On koji je u formi Dibrla poslao Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem.'' Grupa i'ij je vjerovala da su Eb Bekr i 'Umer kfiri, a neki su tvrdili da su se oni odmetnuli od vjere nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Drugi su insistirali na odricanju od svih half izuzev 'Alija i od svakoga ko je 'Aliji osporio pravo na immet (kao i na proklinjanju Eb Bekra i 'Umera). Kada je Zejd (ibn 'Al ibn Husejn ibn 'Al ibn Eb Tlib) odbio ovo (odricanje od prijanjih half i proklinjanje Eb Bekra i 'Umera), oni su ga odbili (izdali) i postali poznati kao rfida (odbijai, izdajnici). 82
njihovih snaga, napadajudi istovremeno obje strane nodu, a to je dovelo do ''Bitke deve'' izvan Basre, u kojoj su ubijeni veliki ashbi Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, Talha i ez-Zubejr, uz mnoge druge muslimane. Takoer su 'Abdullh ibn Sebe' i njegova druina bili t koji su prvi 'Aliji ibn Eb Tlibu pripisali boanstvo. 'Alija je vedinu njih pogubio, spaljujudi ih ive. Meutim, Ibn Sebe' je pobjegao i protjeran je iz 'Irqa gdje su bili smjeteni halfa 'Alija i njegovi sljedbenici. (el-E'ar, ''Meqlt el-Islmijjn'', 1. tom, 50., 51., 58. i 59 str.).
82
Zejd ibn 'Al je bio prvi koji je pokuao da preuzme hilfet od Emewijj oruanom pobunom nakon pobune na Kerbeli, kada je sebe stavio na raspolaganje Kufljanima kao njihov imm. Nakon to je proveo godinu dana potajno se pripremajudi, on je istupio otvoreno, ali je ubijen u ulinoj borbi 740. godine. Nakon smrti imma Zejda, zejdijje su uzele ueda u nekoliko pobuna ''Alijinih pristalica'', ali su bili podijeljeno tijelo.
69
Ibn el-Dewz
Meu njima su i oni koji su prenijeli immet na Ms ibn Da'fera, onda na njegovog sina 'Alija, potom na Muhammeda ibn 'Alija ibn Muhammeda, zatim na 'Alija, onda na el-Hasana ibn Muhammeda el-Askerija i, konano, na njegovog sina Muhammeda, dvanaestog imma; iekivanog imma za koga oni tvrde da nije umro i koji e se u zadnjim danima vratiti da Zemlju ispuni pravdom. Eb Mensr el-'Idl je tvrdio da e se Muhammed ibn 'Al el-Bqir vratiti i da je on bio njegov halfa. On je tvrdio da je
Oni su postali ujedinjena zajednica tek kada su 'Alijini potomci, oni koji su sebi pripisivali immet, preuzeli duhovno vostvo. Ovo je sutinski bio rad dvojice ljudi: 1) el-Hasana ibn Zejda, utemeljivaa zejdijske drave na jugu Kaspijskog mora oko 864. godine, i 2) el-Qsima er-Rasija ibn Ibrhma Tabtab'a (umro 860. godine). Na Kaspijskom moru se pojavilo oko dvadeset imm iz grupe el-Hasana ibn Zejda u neregularnim intervalima do oko 1126. godine, nakon koje su zejdijje postale stopljene u malu sektu nuktawijje. Osniva zejdijske drave u Jemenu je bio Jahj ibn el-Husejn, unuk elQsima er-Rasija. Ona je preivjela kao kraljevina Jemena i ostaje glavni medhheb stanovnika Jemena. Pripadnici ove sekte su mu'tezile u 'aqdi i odbacuju misticizam. U 'ibdetu oni imaju odreena sektaka svojstva, zajednika sa drugim i'ijama: dodavanje edhnu rijei ''hajje il hajril'amel'' (doite na najbolje djelo), zabranu mesa ubijenog od strane nemuslimana, itd. U porodinom zakonu oni zabranjuju enidbu sa krdanima i idovima. Meutim, oni ne dozvoljavaju mut'a (privremeni) brak, kao druge i'ijske sekte. Zapravo, njihov fikq je vrlo slian sunijskoj hanefijskoj pravnoj koli. Oni takoe priznaju tri pravedne halfe prije 'Alije i ne smatraju vedinu ashb murteddima. (Ebu Zehra, ''Trh elMedhhib'', 2. tom, 479.-516. str., ''Enciklopedija islma'', 631. i 632. str.).
70
Ibn el-Dewz
Allh uzdigao njega (tj. 'Idlija) na nebesa i da je obrisao Svoju aku na njegovoj glavi. On je takoe tvrdio za sebe da je on kisaf ili kisf (komad koji e pasti sa neba). 83 Slino ovome, druga grupa meu rfidijama i'ijama zvana denhijje, koji su bili sljedbenici 'Abdullha ibn Mu'wije ibn 'Abdullha ibn Da'fera Dhil-Denhajna tvrdili su da je boija dua putovala kroz tijela poslanik i ewlij', dok nije stigla do 'Abdullha Dhul-Denhajna koji nije umro i iji se povratak iekuje. 84
83
Ovo je u vezi sa 9. jetom sre Sebe' u kojem Allh kae: ''Da hoemo, Mi bismo ih u zemlju utjerali ili na njih sa neba kisfen (komade neba) na njih sruili.'' Ili u vezi sa 44. jetom sre et-Tr u kojem Allh kae: ''I kada bi vidjeli da sa neba kisf (komad neba) pada, oni bi rekli: ''(To su samo) Oblaci sakupljeni u gomilama''.'' Njegovi sljedbenici su nazvani mensrijje. Za vrijeme vladavine halfe Hima ibn 'AbdulMelika (724-743), namjesnik 'Irqa Jsuf ibn 'Umer ethTheqaf je saznao o Eb Mensrovim aktivnostima u Kfi i pogubio ga. (''El Milel wen-Nihel'', 1. tom, 178. i 179. str. i ''El-Fisal'', 4. tom, 185. str.). 84 Pradjed 'Abdullha ibn Mu'wije, ashb i roak Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, Da'fer ibn Eb Tlib, koji je imao nadimak Dhul-Denhajn (''Vlasnik dva krila''). 'Abdullh ibn Mu'wija je takoer tvrdio da je on poslanik, a kasnije da je on otjelovljeni bog i njegovi sljedbenici su ga oboavali. Oni su takoer negirali proivljenje tvrdedi da je ovaj svijet vjean i tvrdili takoer da su obavezni obredi islma samo simboli odreenih potomaka Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, kojima se mora biti vjerno. 'Abdullh i njegovi sljedbenici su se pobunili protiv vlasti u Kfi u doba zadnjeg emewijskog halfe Merwna ibn Muhammeda (744-750). Emr Kfe se borio protiv njih dok nisu traili
71
Ibn el-Dewz
Meu njima je takoer i grupa zvana gurbijje, koji su tvrdili da je 'Alija uzeo udio u poslanstvu, a druga grupa, zvana mufawwida, su ispovijedali vjerovanje da je Allh, nakon to je stvorio Muhammeda, sallallhu 'alejhi we sellem, njemu povjerio stvaranje svijeta. Grupa meu njima, zvani dhemmmijjeh (''kritiari''), su kritikovali Dibrla zbog toga to su vjerovali da je njemu nareeno da se spusti 'Aliji, ali se on spustio Muhammedu, sallallhu 'alejhi we sellem. 85 Neki od i'ij su takoer tvrdili da je Eb Bekr nepravedno Ftimi porekao njeno nasljedstvo. 86 A prenijeto je od es-Saffha 87 da je jednom drao govor, nakon ega je ustao jedan ovjek od potomaka 'Alije, radijallhu anhu, i rekao: ''O
primirje i napustili Kfu. Meutim, oni su otili i osvojili Harwn, Hamthn, Rajj i Isfahan i vladali njima dok Eb Muslim el-Khurasn, glavni 'abbasijski propagandist, nije doao i porazio ih. Nakon smrti 'Abdullha ibn Mu'wije, njegovi sljedbenici su tvrdili da on nije umro, ved da je iv u planinama Isfahana i da de ostati iv sve dok se ponovo ne pojavi meu njima. (el-E'ar, Ebul-Hasan, ''Meqlt elIslmijjn'', Kairo, ''Mekteba en-Nehda el-Misrijje'', 2. izdanje, 1969., 1. tom, 67. i 68. str.).
85 86
Za vie detalja vidi: El-Bagdd, ''El-Ferq Bejn el-Firaq'', 250. i 251. str.
Sve do do dananjeg dana i'ije potenciraju ovu tvrdnju za vrijeme svog misionarskog rada meu sunijskim muslimanima.
87
Halfa Ebul-'Abbs (750-754), prvi 'abbasijski half, koji je sebe prozvao es-Saffh (prolivatelj krvi) kao pretede upozorenje svojim protivnicima.
72
Ibn el-Dewz
emrul-mu'minn, pomozi me protiv onih koji su mi nepravdu uinili.'' Kada ga je (es-Saffh) upitao: ''A ko ti je nepravdu uinio?'', on je odgovorio: ''Ja sam jedan od potomaka 'Alije, radijallhu 'anhu, a onaj koji mi je uinio nepravdu je Eb Bekr kada je on uzeo oazu (imanje) Fedek 88 od Ftime.'' Es-Saffh ga
88
Fedek je bila grad-oaza blizu Hajbera koji je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, primio kao fej' (ratni plijen uzet bez borbe) i ona je ostala u njegovom posjedu za vrijeme njegovog ivota. Nakon njegove smrti, 'Alija je rekao da ga je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, dao njegovoj derki Ftimi, njenom sinu i Poslanikovom amidi el-'Abbsu ibn 'AbdulMuttalibu. Halfa Eb Bekr je presudio da ona ne moe biti naslijeena. Nakon Eb Bekrove smrti, halfa 'Umer je dozvolio el-'Abbsu i 'Aliji da uzmu korist iz oaze-grada, ali im nije dozvolio da je posjeduju. ('AbdulQhir el-Bagdd, ''El-Ferq Bejn el-Firaq'', Bejrut, ''Dr el-Ma'rifeh'', 16. i 17. str.). ''ia je prenijela da je Ftima poslala traedi Eb Bekru njeno nasljedstvo od onoga to je Allh dao Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, kao fej', sadaqu u Medni, oazu Fedek i ostatak od khumusa (petine) od ratnog plijena datog Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, od bitke na Hajberu. Eb Bekr je odgovorio: ''Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem je rekao: ''Ono to mi poslanici ostavimo nakon nas je sadaqa, a ne nasljedstvo. Muhammedova porodica moe uzeti od toga, ali ne vie nego to im je potrebno.'' Tako mi Allha, ja nedu promijeniti status sadaqe Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali du ih drati kao u doba Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i raspolagati njima kao to je to Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, inio.'' Al je onda rekao: ''Ja svjedoim da nema boga osim Allha i da je Muhammed Allhov Poslanik, a zatim je dodao: ''Eb Bekr, mi priznajemo
73
Ibn el-Dewz
je pitao: ''Da li je Eb Bekr nastavio da ini ovu nepravdu?'', a on je odgovorio: ''Jeste''. Es-Saffh ga je upitao: ''Ko je preuzeo vlast nakon Eb Bekra?'', a ovaj je odgovorio: '' 'Umer'', pa ga je on (es-Saffh) pitao: ''Da li je 'Umer nastavio sa ovom nepravdom vama?'', a ovaj je rekao: ''Da.'' Es-Saffh ga je onda upitao: ''Ko je preuzeo vlast nakon 'Umera?'', a ovaj je odgovorio: '' 'Uthmn'', pa ga je on (esSaffh) pitao: ''Da li je 'Uthmn nastavio sa ovom nepravdom vama?'', a ovaj je rekao: ''Da.'' Tada ga je on (es-Saffh) upitao: ''A ko je preuzeo vlast nakon 'Uthmna?'', pa je ovaj poeo da gleda okolo, ovdje i ondje, ne bi li naao mjesto gdje bi se mogao sakriti. 89
tvoje dobre osobine''.'' Onda je 'Al spomenuo njihovu vezu sa Allhovim Poslanikom, sallallhu 'alejhi we sellem, i njihova prava. Eb Bekr je rekao: ''Tako mi Onoga u ijim rukama je moja dua, ja vie elim dobro roacima Allhovog Poslanika nego to ga elim svojim roacima.'' (''Sahh el-Buhr'').
89
'Alija je preuzeo vlast nakon 'Uthmna i on nije ispravio ovu navodnu nepravdu. Dakle, ili je 'Alija nastavio nepravdu nanijetu sebi i svojoj porodici ili je Eb Bekr bio u pravu nedajudi Ftimi imanje Fedek, zasnovano na rijeima Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, da je ono to poslanici iza sebe ostave sadaqa, a ne nasljedstvo.
74
Ibn el-Dewz
Ibn 'Aql je rekao: ''Dhhir (oigledno) je da su osnivai pokreta rfidij namjeravali napad na aslud-dn (osnovu vjere) i nubuwweh (poslanstva). Jer je ono to je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, donio neto od prolosti to mi nismo iskusili niti svjedoili i mi moemo biti sigurni u ono to nam je preneeno samo ako vjerujemo da je to preneeno preko pravednih i uenih od prve generacije muslimana (tj. ashb). Tj. da mi razumijemo samo onako kako razumiju oni u ije smo praktikovanje vjere i inteligenciju uvjereni. Pa ako bi neko rekao da je prva stvar koju su ashbi uradili nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, bila to da uine dhulm (nepravdu) njegovoj porodici, uskraujui ih hilfeta i njihovog nasljedstva, ovo bi to bilo jedino kao rezultat nevjerstva ashb u Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, 90 jer ispravno vjerovanje, naroito o poslanicima, nuno zahtijeva zatitu njihovih zakon nakon njihove smrti; posebno onih koji se tiu njihovih porodica i njihovih potomaka.''
90
Prema i'ijskim biografijama samo su se tri ashba, Selmn el-Fris, Eb Dherr i el-Miqdd ibn el-Eswed el-Kind, borila za 'Alijino mjesto u hilfetu nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i prema tome nisu otpali od vjere. Drugi ashbi Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, su od vedine i'ijj okarakterisani riddetom (otpadnitvom) zbog davanja prisege na vjernost Eb Bekru.
75
Ibn el-Dewz
Otuda, ako prihvatimo rfidijsku tvrdnju da su ashbi nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ove stvari uinili dozvoljenim nae ubjeenje u er'at bi bilo izgubljeno. Jer, izmeu nas i Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ne postoji nita osim onoga to su nam prenijeli ashbi i osim naeg vjerovanja njima. Pa ako bi nas zbir svega onoga to se njima desilo nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, zbunio u pogledu onoga to su oni prenijeli i unitio nae povjerenje u slijeenje njihovih razumskih odluka na koje smo se oslonili, takoer bi bilo i da oni nisu prenijeli odreene obavezne aspekte vjere, ve da su prenijeli samo ono to je bilo u njiihovom materijalnom interesu. Ispalo bi da su oni napustili er'at nakon smrti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i da je samo nekoliko lanova njegove porodice nastavilo da slijedi vjeru. Sa ovim bi vjerovanje propalo, due bi postale previe slabe da prihvate ijednu preneenu informaciju od ranijih generacija i postalo bi im teko da prihvate ak i sm Qur'n. 91
91
Poznati i ''uvaeni'' i'ijski uenjak Mirza Husejn ibn Muhammed etTabars iz Nedefa napisao je knjigu ''Fasl el-Khitb f Ithbt Tahrf Kitb Rabb el-Erbb'' (''Jasne Rijei Potvrivanja Izmjene Knjige Gospodara svih gospodar'', tj. Allhove Knjige, Qur'na), 1865. godine. U njoj je on sakupio stotine tekstova napisanih od i'ijskih uenjak razliitih dob, a koji tvrde da je Qur'n nekompletan. (Muhibbuddn el-Khatb, ''El-Khutt el-'Ardah'', Kanada, ''Medlis el-Haqq'', 1. izdanje, 1983. godine, 4. str.).
76
Ibn el-Dewz
A pretjerivanje i ekstremizam u ''ljubavi'' prema 'Aliji je odveo rfidije do toga da izmisle brojne hadthe u pogledu 'Alijinih velikih vrlina, od kojih bi veina za njega bila bolna da ih uje. Veliki broj ovih hadth sam spomenuo u knjizi ''ElMewd't''. 92 Meu njima je, na primjer, i hadth u kom se prenosi da je Sunce zalo prije nego to je 'Alija klanjao ikindiju-namz, pa je ponovo izalo da bi on mogao da obavi namz na vrijeme. Ovaj hadth se smatra lanim zbog njegovog lanca prenosilaca, koji su svi nepouzdani. On se takoer smatra lanim i zbog njegovog sadraja, jer je vrijeme za 'asr (ikindiju) prolo, pa bi otuda povratak Sunca bio smatran novim izlaskom, a ne povratkom ikindijskog vremena. Slino tome, oni su izmislili i predaju da je Ftima uzela gusul, a onda umrla ostavljajui oporuku da njeno tijelo ne treba da se okupa nakon njene smrti. Ova predaja je la u pogledu njenog lanca prenosilaca, a ona predstavlja i neznanje u pogledu njenog znaenja. Gusul (kupanje) mrtvog tijela je zbog stanja neistoe prouzrokovane smru, pa kako moe biti obavljen prije smrti?
93
92
Od smog autora (Ibnul-Dewzija), Medna, Saudijska Arabija, ''ElMektebe es-Selefijje'', 1966. u tri toma.
93
Potpuno kupanje u skladu sa islmskim pravilima.
77
Ibn el-Dewz
Rfidije takoer imaju brojne izmiljene fiqh (pravne) propise koji nemaju osnove u vjeri, a koji se suprotstavljaju idm'u (konsenzusu) ranijih generacija muslimana. Njih moemo nai i meu mes'elama (fiqhskim pitanjima) koje je zabiljeio Ibn 'Aql, koja je on citirao iz ''Kitb el-Murted'', koji kau da sudd (sedda u namzu) nije dozvoljen ni na emu drugom mimo povrine zemlje ili neega od zemlje. Stoga sedda nije dozvoljena na prostirkama od vune, koe ili dlake. Oni su takoer zabranili dumu-namz, zasnovano na uslovu da imm mora biti ma'sm (nepogrjeiv). Ibls ih nije odveo samo do toga da uvedu ove neosnovane propise, ve ih je obmanuo i odveo do ubjeenja da je psovanje (vrijeanje) ashb Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, dio vjere. Meutim, u dva ''Sahha'' 94 naredba Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem: ''Ne vrijeajte moje ashbe! Zaista, ako bi jedan od vas udijelio (kao sadaqu) zlata koliko je brdo Uhud ne bi dostigao nagradu pregrti koju su oni dali, niti pola pregrti.'' 95 proglaava ovaj ''dio vjere'' neosnovanim.
94 95
''Sahh el-Buhr'' i ''Sahh Muslim''.
Prenijet je od Eb Hurejre i Eb Se'da, a zabiljeili su ga el-Buhr, Muslim, Eb Dwd, et-Tirmidh i Ahmed.
78
Ibn el-Dewz
'AbdurRahmn ibn Slim ibn 'Abdullh ibn 'Uwejm je prenio da je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, rekao: ''Zaista, Allh je odabrao mene, odabrao ashbe za mene i uinio ih mojim pomagaima i tazbinom (srodnicima po braku). Pa ko god ih proklinje (vrijea) proklet je od Allha, melek i svih ljudi, a na Sudnjem danu Allh od njega nee prihvatiti niti njegove fardove niti njegove nafile.'' 96 Suwejd ibn Gafalah 97 je rekao: ''Jedne prilike sam proao pored grupe i'ij koji su govorili o Eb Bekru i 'Umeru na podrugljiv nain i vrijeali ih, pa sam uao kod 'Alije ibn Eb Tliba i rekao mu: ''O emrul-mu'minn, proao sam pored grupe tvojih ashb dok su spominjali Eb Bekra i 'Umera na uvredljiv nain i govorili ono to nije pri njima. Da oni ne misle da ti potajno osjea (misli) ono to oni govore oni se ne bi usudili da to kau.'' 'Alija je odgovorio:
96
Zabiljeio ga je ed-Darequtn, ali se 'AbdurRahmn ibn Slim smatra medhl (nepoznatim). (Ibn Hader, ''Taqrb et-Tahdhb'', 1. tom, 480. str.).
97
Suwejd je bio od velikih uenjaka tabi'n. Prihvatio je islm za vrijeme ivota Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, ali ga nikada nije sreo. Na dan kada je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ukopan u Medni, Suwejd je doao u grad po prvi put. On se kasnije naselio u Kfi i umro 700. godine, u starosti od 130 godina. Sve velike vane knjige hadtha sadre hadthe koji su preneeni od njega. (Ibn Hader, ''Taqrb etTahdhb'', 1. tom, 341. str.).
79
Ibn el-Dewz
''E'dhubillh! Allhu se utjeem od toga da prema dvojici njih (Eb Bekru i 'Umeru) potajno osjeam ita mimo onoga to mi je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, povjerio. Allh prokleo svakoga ko u sebi dri ita osim dobroga i lijepog miljenja prema njima obojici. Oni su bili poput dva brata Allhovom Poslaniku, sallallhu 'alejhi we sellem, njegova dva ashba, njegova dva pomagaa, Allh se smilovao obojici.'' Onda je 'Alija ustao sa suzama u svojim oima, drei se za svoju bradu dok nije uao u mesdid, a onda se popeo na mimber 98 i sjeo na njega drei se za svoju bradu i gledajui u nju a bila je bijela dok se ljudi nisu skupili. Nakon to je odrao kratak ali sadrajan govor, on je dodao: ''ta je ljudima koji optuuju dva uglednika Qurejijj, dva oca musliman, optube koje ja nikada ne bih rekao niti volio da ujem druge da kau i zbog kojih bih ja mogao biti kanjen? Tako mi Onoga Koji je uinio da sjeme proklija i Koji je stvorio duu, samo bogobojazni vjernik ih voli, a samo bijedni grijenik ih mrzi. Njih dvojica su bili uz Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, nareujui sve to je dobro i zabranjujui sve to je zlo, ljutili su se na dhulumare i kanjavali ih zasnovano na istini i estitosti jedino. U svojim propisima oni nisu prekoraili miljenje Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Zapravo, njihova miljenja su se uvijek podudarala sa miljenjem Allhovog
98
Nanizana govornica u prednjem dijelu mesdida, prvo prihvadena od strane smog Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
80
Ibn el-Dewz
Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i vjernici su bili zadovoljni obojicom tokom itavih njihovih hilfet. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je odredio da vjernike u njihovim namzima za posljednjih devet dana njegovog ivota predvodi Eb Bekr, i Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je umro a da ga nije opozvao (smijenio). Vjernici su ga nakon toga uinili odgovornim za njihove poslove i dali mu svoj zekt. 99 Oni su mu dobrovoljno dali prisegu na vjernost i ja sam prva osoba od Ben 'AbdulMuttaliba koja je potvrdila njegovo vostvo. On je s prezirom gledao na vostvo i elio da jedan od nas zauzme njegovo mjesto. Tako mi Allha, on je bio najbolji od onih koji su ostali nakon Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem; najstariji, najljubazniji i uistinu najsaaljiviji i najbogobojazniji. On je bio poput meleka Mik'ila u svojom dobroinstvu i poput poslanika Ibrhma u svojoj elji da oprosti i svom dostojanstvenom dranju. On je uzeo put Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i preselio na tom putu, Allh mu se smilovao. Nakon Eb Bekra, vostvo je preuzeo 'Umer i ja sam bio meu onima koji su bili zadovoljni njegovim imenovanjem. On je vladao u skladu sa politikom Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, i njegovog ashba Eb Bekra, slijedei njihove stope na nain na koji mlada kamila slijedi svoju majku. Kunem se Allhom, on je bio ljubazan i blag sa slabim, a zatitnik prava
99
Vjerska taksa koja se uzima od bogatih i daje siromanim.
81
Ibn el-Dewz
madhlma (potlaenog) i u pogledu Allhovog dna se nije bojao niijeg prijekora. Allh je putem njega pokazao primjere istine i uinio istinu dijelom njega do te mjere da smo mislili da je melek govorio njegovim jezikom. Allh je uinio njegovo primanje islma faktorom ojaanja za islm i smjestio u srca munfiq strah od njega, a u srca vjernika ljubav prema njemu. Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, ga je uporedio sa melekom Dibrlom u njegovoj estini prema neprijateljima islma. Pa ko se meu vama moe uporediti sa njima dvojicom? Allh im se smilovao, a nama podario sposobnost da nastavimo njihovim putem. Neka svako ko mene voli voli njih, jer ko god ne voli njih srdi mene i ja nemam nita sa njim. Ako jo jednom ujem uvredljiv govor o njima dvojici ja u one koji ih vrijeaju estoko kazniti. Nakon dananjeg dana, ko god (zbog toga) bude doveden pred mene dobie ono to sleduje klevetnika (potvaraa). Zaista, najbolji od ovog ummeta nakon Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, su Eb Bekr i 'Umer, Allh bio zadovoljan njima. A onda, Allh najbolje zna ko je najbolji. Rekoh ove rijei, traei Allhov oprost za sebe i za vas.''
82
Ibn el-Dewz
Iblsova obmana btinijj
100
Btinijje su grupa koja se krije iza islma i naginje ka rfidijskom (i'ijskom) vjerovanju, iako su njihova vjerovanja i djela zapravo totalno suprotna islmu. Krajnji rezultat njihove filozofije je negacija Stvoritelja, poricanje poslanstva i 'ibdeta i negiranje hireta. Oni tu svoju ideologiju ne otkrivaju na samom poetku, ve umjesto toga tvrde da je Allh stvarnost, da je Muhammed Allhov Poslanik i da je vjera islma istinska (prava). Meutim, oni objanjavaju da ove stvari imaju tajni aspekt koji nije oigledan. Na taj nain se Ibls poigrao sa njima, uljepavajui im mnoge sekte i doktrine. Historijski, oni su poznati po sljedeih sedam imena:
100
Rije ''btinijje'' je izvedena od rijei ''btin'', to znai: unutranjost stvari. Btinijje su oni koji tvrde da er'ah (islmski boanski zakon) ima dhhir (spoljanji aspekt) i btin (unutranji aspekt). ('AbdusSelm Hrn, ''El-Mu'dem el-Wast'', 2. tom, 91. str.).
83
Ibn el-Dewz
1. BTINIJJE Njima je dato ovo ime zbog njihove tvrdnje da literarni tekstovi Qur'an i hadth imaju unutranje znaenje koje su poput jezgra oraha u odnosu na njegovu ljusku. 101 Oni kau da spoljanjost tekstova zabluuje neupuene mase u to da vide samo lijepe slike koje su za one rijetke inteligentne samo simboli i znakovi koji ukazuju na skrivene stvarnosti. tavie, prema njima, obavezama er'ata je vezan samo onaj iji se um uzdri od zadubljivanja u skrivene tajne unutranjih oblasti i koji je zadovoljan spoljanjim i oevidnim znaenjima tekstova. Sa druge strane, onaj koji napreduje i uzdigne se do unutranjeg znanja osloboen je obavez er'ata i rastereen njegovog bremena. Oni tvrde da je ovo tumaenje zapravo pravo i eljeno znaenje qur'nskog jeta: ''...(Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem) koji e ih teret i teko koje su imali osloboditi.'' 102
101
Eb Hmid el-Gazl, ''Fadaih el-Btinijje'', ''Dr el-Qawmjje'', 1964., 11. str.

102
sra el-E'rf, 157. jet.
84
Ibn el-Dewz
Njihova prava namjera je da ukinu zahtjeve sadrane u vjerovanju, oliene u islmskim vjerskim tekstovima, i da ih zamijene lanim konceptima, potpuno suprotnim er'atu (Allhovom zakonu). 2. ISM'LIJJE Oni vuku svoje porijeklo unazad do Muhammeda ibn Ism'la ibn Da'fera, kojim oni tvrde da se zavrio nasljedni i'ijja immet (njime kao sedmim immom). 103 104
103 104
esto spominjani kao ismailiti.
Zvanino, ism'lijje su nastale kao sekta i'ij, smrdu Ism'la (umro 760. godine) prije smrti njegovog oca imma Da'fera es-Sdiqa (umro 765. godine). Da'fer je za svog nasljednika odredio svog najstarijeg sina Ism'la, ali je, uvi za Ism'lovu zavisnost za pijenjem vina, promijenio svoju odluku u korist svog drugog sina Ms'a. Vedina i'ij je prihvatila ovu promjenu i nastavila immet Ms'om el-Kdhimom (umro 799. godine). Ali drugi, tvrdedi da immu, kao nepogrjeivom bidu ne moe nakoditi pijenje vina, ostali su lojalni Ism'lu (Ibn Haldun, ''ElMuqaddima'', 168. i 168. str.). Nakon smrti imma Muhammeda ibn Ism'la, ogranak sekte je prihvatio vjerovanje da je on bio konani imm koji de se vratiti Posljednjeg dana. Ova sekta je poznata i kao seb'ijje (sedmerci). Drugi ogranak je prihvatio jednog od sinova imma Muhammeda kao svog imma i slijedili su njegovog odreenog nasljednika. Poto su immi ivjeli u striktnom preruavanju, i kako su ak i njihova imena bila krivena, nije bilo mnogo razlika izmeu ova dva ogranka koja su rapidno rasla u Khuzistnu i Junoj Mesopotamiji. Podjela je postala potpuna oko 893. godine. (''Enciklopedija islma'', 179. str.).
85
Ibn el-Dewz
'Abdullh ibn Mejmn el-Qaddh (umro 825. godine) nepoznatog porijekla, je radio kao okultist (qaddh) u Ahwzu prije nego to se preselio u Quds (Jerusalem), gdje se pridruio posljednjem ogranku ism'lijj i postao od njegovih najpoznatijih misionara i teoretiara za vrijeme ovog perioda prikrivanja. Iz svog centra u Basri i kasnije u Salamijje u sjevernoj Siriji, Ibn Mejmn i njegovi nasljednici su osmislili tajno drutvo sa stepenima pristupanja i neoplatonistikim tumaenjem postojanja. Tajni misionari su onda slati u sve djelove muslimanskog carstva da ire njihova uenja. Pri kraju 9. stoljeda glavni misionar Eb 'Abdullh el-Husejh e-', porijeklom iz San'a u Jemenu, proglasio je sebe prethodnikom Mehdija i uveo nova ism'lijska btinijska uenja meu Berbere Sjeverne Afrike, koji su u to vrijeme bili pod aglabijskom vladavinom. Jedan od nasljednika 'Abdullha ibn Mejmna, Se'd ibn Husejn je nagovoren da napusti svoj centar u Salamijji da bi preuzeo rukovodstvo pokretom u sjeverozapadnoj Africi. Oni su zajedno uspjeli u unitavanju stotinu godina stare aglabijske sunitske dinastije. Godine 909. se Se'id proglasio vladarom pod titulom imm 'Ubejdullh el-Mehdi i prihvaden je kao potomak Ftime preko elHusejna i Ism'la. Za vrijeme ftimijske vladavine Misrom, misionari nisu otvoreno propovijedali ism'lijjsku misao, jer mase Egipdana nikada nisu prihvatale i'ijsku ideju. Dinastija je trajala do 1171. kada je Salahuddn (elEjjb) svrgnuo posljednjeg fatimijskog halfu. Za vrijeme vladavine estog fatimijskog halfe el-Hkim bin Emrillh (9961021), jedan ism'lijski misionar po imenu ed-Daraz je nakon el-Hkimove smrti propovijedao da ovaj nije umro, pa je roena nova sekta pod imenom hkimije, kasnije nazvani Druzi. Ed-Daraz i njegovi sljedbenici su bili prinueni da napuste Misr, pa su se smjestili oko Damaska u planinama Hawran i Libanonu. (Mustafa Glib, ''El-Harakt'', 184. i 242. str.). Smrdu osmog ftimijskog halfe el-Mustansira (1035-1094. godine), njegovog najstarijeg sina i prvobitnog kandidata Nizra je uklonio njegov brat el-Musta'l (1094-1101). Ovime su se ism'lije podijelile u dva nova ogranka, musta'lijje i nizrijje. El-Hasan ibn es-Sabbh je postao jedan od najzloglasnijih pobornika nizrijskog ogranka. Kolapsom ftimijske
86
Ibn el-Dewz
dinastije, musta'lije su prebacile svoj vjerski centar u Jemen gdje je on ostao u ilegali u toku oko 500 godina. Misionari su ga prenijeli iz Jemena u Indiju, a vjerski centar je bio prebaen u Gudurat u ranom 17. stoljedu, gdje su oni postali poznati kao Bohoras. Nizrijska zajednica u Siriji se nastavila do danas, iako im je zadnji rat sa njihovim drevnim neprijateljima, nusajrijama 1919. godine, donio ogromne gubitke u zemlji i imetku, ukljuujudi skoro sve njihove vjerske knjige. Nizrije su pronale korijene u Perziji, ali su ostale relativno prikrivene. Meutim, njihovi misionari su ponijeli njihove doktrine u sjevernu Indiju (Pendab, Gornji Sind i Kamir). Oni su se kasnije preselili juno do Gudurata pod perzijskim misionarom, immom h 'AbdurRahmom ibn Kebr ed-Dnom, koji je uspio u konvertovanju velikog broja tamonjih Hindus na kraju 15. stoljeda. Njegov sin i nasljednik Nr Muhammed h, koji se kasnije proglasio immom, ovako je prouzrokovao podjelu u zajednici. Njen centar je blizu Ahmadabada u Guduratu. Glavno tijelo postalo je poznato kao Khodas, to je postala bogata trgovaka zajednica u Bombaju, Donjem Sindu, Guduratu i Keniji. Njihov voa je nazvan Aga Khn. (''Enciklopedija islma'', 180., 181. i 256. str.). U 19. stoljedu se i Iranu pojavio ovjek pod imenom Hasan 'Al h, sakupio oko sebe neke ism'lijje i poveo pobunu koja je nakratko zaprijetila dravi i vladajudoj Qdr porodici. Meutim, pobuna se zavrila neuspjehom. Britanski kolonijalisti, koji su imali rave namjere prema regionu tog perioda, intervenisali su da se Hasan 'Al h oslobodi iz zatvora pod uslovom da bude prognan iz Irana. Hasan 'Al h je onda otiao u Afganistn koji je bio u ratu sa Britancima, ali je ubrzo bio protjeran iz zemlje 1842. godine. On je onda otiao u Sind, Indiju i nakon proputovanja zemljom ostao u Bombaju. Tamo je Hasan 'Al h tvrdio da je on potomak ftimijskog imma Nizra, pa su ga britanski vladari Indije zvanino priznali kao glavu nizri ogranka i dali mu titulu Aga Khn, a to je bila titula dodijeljena od strane Qdr porodice nekim njihovim uglednicima. Hasan 'Al h je uspio u vradanju u ivot nizri ogranka ism'lij i njegovom organizovanju nakon njegovog prividnog nestanka pet vjekova prije toga. Njegovom smrdu 1881. godine, njegov sin Aga Khn Drugi 'Al h postao
87
Ibn el-Dewz
Oni su kao dokaz iznijeli injenicu da postoje sedam nebesa, sedam zemalja i sedam dana u nedjelji, to sve ukazuje da se ciklus imm zavrava na sedmom. Zasnovano na principu ciklusa od sedam, neki od njih su tvrdili da je loza (Eb Da'fera) el-Mensra ila od el-'Abbsa na njegovog sina 'Abdullha na njegovog sina 'Alija, potom na njegovog sina Muhammeda ibn 'Alija, pa na njegovog sina Ibrhma, onda na es-Saffha, a onda na el-Mensra. Eb Da'fer et-Taber je u svojoj knjizi historije 105 spomenuo da je 'Alija ibn Muhammed od svoga oca prenio da
je novi imm i vladao je sektom do svoje smrti 1883. godine. Njega je naslijedio njegov osmogodinji sin Muhammed el-Husein Aga Khn Tredi. Meutim, poslovima sekte je rukovodila njegova majka do 1893. kada mu ih je predala. Godine 1898. Aga Khn otputovao je u Evropu i odluio da se tamo utemelji, posjedujudi s vremena na vrijeme svoje sljedbenike u Indiji i Africi. On je enio vedi broj ena Evropljanki i imao je dva sina, 'Al Sulejmna Khna i Sadruddna Khna. 'Al Sulejmn je takoer oenio nekoliko zapadnih ena i njegov sin, Kerm, od ene Britanke, je postao trenutni Aga Khn etvrti (Muhammed Kmil Hasa, ''T'ifa el-Ism'lije'', Misr, ''En-Nahda el-Misrijje'', 1. izdanje, 1959., 41.-50. str., 110.-120. str. Vidi takoer ''Enciklopediju islma'', 236. i 237. str.) Jasmin Aga Khn je kderka 'Al Sulejmna sa glumicom Ritom Hejvort, koja se nedavno udala za Basila Enbirikosa, grkog ekonomistu i nasljednika brodovlasnika (''Time Magazine'', broj 21, 27. maj 1985., 36. str.).
88
Ibn el-Dewz
je jednog dana gubavac zvani el-'Ablaq iz er-Rwanda zaplakao jakim glasom i poeo da poziva stanovnike er-Rwanda da ga slijede. On je tvrdio da je isti onaj duh koji je bio u 'Is'u ibn Merjem bio prisutan u 'Aliji ibn Eb Tlibu, radijallhu 'anhu, a onda u immima, jednom nakon drugoga, dok se nije pojavio u Ibrhmu ibn Muhammedu, (djedu 'abbasijskog halfe Eb Da'fera el-Mensra). Ovaj ogranak Ism'lijj je dozvolio djela zabranjena er'atom do te mjere da bi jedan od njih pozvao grupu ljudi u svoju kuu, nahranio ih i dao im da piju, a onda bi im dao svoju enu. Kada su vijesti o ovakvim postupcima dole do Eseda ibn 'Abdillha, on je naredio da se oni koji su umijeani u ovo budu pogube i razapnu. Meutim, ovakvi postupci su se meu njima nastavili do dan-danas. Oni su takoe oboavali Eb Da'fera; popeli bi se na (planinu) el-Khadr' i bacili bi se sa nje kao da e poletjeti, ali bi se svi razbili udarajui u tlo. Grupa od njih je ustala u oruanoj pobuni, napadajui ljude ne pravei razliku (nasumice), uzvikujui: ''O Da'fer, (samo) ti, (samo) ti!'' 106
105
Knjiga Eb Da'fera Muhammeda ibn Derra et-Taberija se zove ''Trh El-Umem wel-Mulk''.
106
Perzijska sekta ekstremist, nazvana rwandijje je bila nemilosrdno razbijena od strane trup halfe el-Mensra (754-775) 758 godine. (''Trh El-Umem wel-Mulk'', 9. tom, 173.-175. str.).
89
Ibn el-Dewz
3. SEB'IJJE (SEDMERCI) ''Ovaj naziv im je dat zbog toga to su vjerovali da immet postoji u beskrajnim ciklusima od sedam i da pojam ''proivljenje'' zapravo znai pojavu sedmog imma koji je zavrio svoj sopstveni ciklus od sedam. Naziv im je takoer dat zbog njihove tvrdnje da je upravljanje donjim (niim) svijetom povjereno sedam zvezdanim sferama: Saturnu, Jupiteru, Marsu, Veneri, Suncu, Merkuru i Mjesecu.'' 107 4. BBEKIJJE ''Ovo ime je dato grupi od njih koji su slijedili ovjeka od btinijj, zvanog Bbek el-Khurrem. On je roen kao dijete bluda, ali ga je od njegove prve pojave u planinama blizu
107
Citat je preuzet iz ''Fadih el-Btinijje'', 16. str. Prema drugim izvorima prethodno spomenutim, seb'ijje su bili samo ogranak ism'lijj koji se pojavio nakon smrti imma Muhammeda ibn Ism'la. Oni su ga smatrali konanim immom, sedmim, koji de se vratiti Posljednjeg dana. Oni su kasnije, pri zavretku 9. stoljeda, prozvani qarmitah, po svom voi Hamdnu Qirmitu.
90

Azerbejdna 108 201. (817.) momentalno poeo slijediti.'' 109
Ibn el-Dewz
godine,
veliki
broj
ljudi
Uskoro su njegove ideje poele da se ire velikom brzinom, jer je on dozvolio mnoge zabranjene stvari. Ako bi saznao da neko ima lijepu kerku ili sestru, on bi je traio, a ako njegovom zahtjevu ne bi bilo udovoljeno, on bi ubio njenog oca i uzeo je. On je nastavio da postupa na ovaj nain u toku vie od dvadeset godina, a za to vrijeme su on i njegovi sljedbenici ubili osamdeset hiljada, a reeno je i dvjesta pedeset hiljada ljudi. Vlasti su se borile protiv njega, ali su njihove snage bile kontinuirano poraavane, sve dok (halfa) el-Mu'tasim nije poslao Efsna, 110 koji se borio protiv njih, porazio ih i doveo Bbeka i njegovog brata pred halfu 223. (838.) godine. Kada su uli, Bbekov brat je Bbeku rekao: ''Ti zna ono to niko ne zna, pa zato strpljivo podnesi ono to niko nije podnio.''
108
Azerbejdan, republika u SSSR na istonoj transkavkaskoj granici Kaspijskog mora. (Napomena ''Kelimetul-Haqqa'': Danas je to odvojena, samostalna drava)
109 110
''Fadih el-Btinijje'', 14. str. Pravo ime ovog turskog generala je el-Afn.
91
Ibn el-Dewz
Bbek je odgovorio: ''Vidjee moj sabr (strpljivost).'' Kada su, na el-Mu'tasimovo nareenje, obje Bbekove ruke i noge otkinute, on je razmazao krv po svom licu. ElMu'tasim mu je tada rekao: ''Ti si nadaleko poznat po svojoj hrabrosti. Zato si namazao krv po svom licu? Jesi li to uinio iz straha zbog svoje predstojee smrti?'' Odgovorio je (Bbek): ''Ne, ve sam, kada ste otkinuli moje udove, poeo da krvarim i uplaio se da e biti reeno da je moje lice preblijedilo od straha od smrti, pa sam prekrio svoje lice krvlju.'' Nakon ovoga, njegovo je tijelo izloeno vatri i njegova glava je odrubljena, a isto je uinjeno njegovom bratu. Ni od jednoga od njih se nije zauo ni vrisak ni jecaj, niti su oni pokazali ikakve znake straha, Allh ih prokleo. Ostala je grupa bbekijj za koje je reeno je da su imali jednu no u godini u kojoj bi se njihovi mukarci i ene sakupili i ugasili lampe. U tami bi mukarci pourili i zgrabili koju god enu bi mogli, tvrdei da ko god epa enu moe imati odnos sa njom, jer je lov mubh (dozvoljen). 111
111
Ovo je njihovo ''tumaenje 2. jeta sre el-Mide, u kome Allh dozvoljava lov ivotinja: ''A kad obrede hadda obavite, onda loviti moete'' Vidi ''Fadih el-Btinijje'', 15. str.
92
Ibn el-Dewz
5. MUHAMMARAH (CRVENI) Oni su ovim imenom nazvani jer su u godinama Bbekove vladavine terora i korupcije nosili odjeu crvene boje. 112 6. QARMITAH O sebebu ovog njihovog naziva postoje dva govora (miljenja). Jedan od njih je da je ovjek iz predjela Khzastna 113 doao meu stanovnike Kfe, stavio na sebe izgled zuhda (asketizma) i pozvao ljude ka immu od ehlul-bejta (potomaka) Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. On je odsjeo kod ovjeka iji nadimak je bio Kirmtah, to na nabatejskom jeziku znai otrook (otrovid), jer su njegove oi uvijek bile crvene. Namjesnik tog mjesta ga je smjestio u kuni pritvor, stavio klju od kue pod glavu i zaspao. Robinja koja se saalila na stranca je ukrala klju, oslobodila ga i vratila klju. Kada je namjesnik naredio da zatvorenik bude doveden pred njega, nigdje ga nisu mogli nai.
112 113
''Fadih el-Btinijje'', 17. str.
Khuzistan je predio sjeverozapadno od Irana, to odgovara drevnom (antikom) Elamu.
93
Ibn el-Dewz
Ovaj dogaaj je prouzrokovao da mase postanu ak jo i vie pobuene (zainteresovane) i privuene njemu. On je onda otiao u Siriju i prozvao se Kirmtah, po onome u ijoj kui je boravio, kasnije skraujui to ime na Qirmit. Njegova porodica i djeca su kasnije naslijedila njegovu poziciju i ime. Drugo miljenje je da je sekta 114 ''dobila ime po jednom od ranih ism'litskih propagatora, zvanom Hamdn Qirmit. Mnogi su se ljudi odazvali njegovom pozivu i po tome bili prozvani qarmitah ili qirmitiijjeh. On je bio iz grada Kfe i bio je sklon zuhdu. Jednog dana je Hamdn sreo btinijskog misionara dok je bio sa grupom koja je napasala krave prema selu. Kada je Hamdn saznao da oni idu ka istom selu, on je misionaru rekao da jae jednu od njegovih krava. Misionar je odgovorio da on moe da radi samo onako kako mu je nareeno. Kada ga je Hamdn zapitao ijim nareenjima se on pokorava, misionar mu je odgovorio da je to po komandi njegovog Vlasnika i Hamdnovog Vlasnika, Vlasnika dunjluka i hireta. Hamdn je rekao da je to Allh, Gospodar svjetova, pa je ovjek odgovorio da je ovaj rekao istinu. Nakon toga je Hamdn shvatio da je misionaru nareeno da pozove stanovnike sela iz neznanja u znanje, iz stanja zablude u uputu i iz nevolje u sreu; da ih izvue iz njihovog nezgodnog stanja
114
Znaci navoda su moji. Sljededi pasus je uzet doslovce iz el-Gazlijeve knjige ''Fadih el-Btinijje'', 12.-14. str.
94
Ibn el-Dewz
ponienja, nemilosti i siromatva i da im d ono to e im biti dovoljno od njihovog (tekog) rada. Hamdn je onda misionara zamolio da ga spasi dajui mu znanje, jer je on bio u ogromnoj potrebi za njim. Meutim, misionar mu je rekao da njemu nije dozvoljeno da otkrije skrivenu tajnu nikome, izuzev nakon to se uvjeri o njegovoj odanosti i nakon to od njega uzme prisegu (zakletvu) na vjernost (vjernosti). Hamdn je od njega zatraio da ga obavijesti o prisegi (zakletvi) i obeao mu je da e je se pridravati. Misionar mu je rekao da uini prisegu i da se Allhom zakune njemu i immu da nee otkriti tajnu imma niti svoju sopstvenu tajnu. Kada je Hamdn uinio prisegu (zakletvu), misionar je poeo da ga poduava, malo po malo, dok ga nije uhvatio u zamku i pridobio ga u sektu. Hamdn je onda bio odreen kao misionar i postao jedan od glavnih figur ism'litske sekte.'' 115
115
Oko 890. godine je osniva sebi sagradio zvaninu rezidenciju, Dr elHidre (Utoite emigranata) blizu Kfe, koja je postal centar novog pokreta. Zahvaljujudi aktivnoj propagandi meu domadim svijetom, nabatejskim seljacima i zanatlijama, kao i meu smim Arapima, broj pristalic se stalno uvedavao. U osnovi, to je bilo tajno drutvo zasnovano na sistemu komunizma (zajednitva), u kome je Qirmit otiao toliko daleko da propie ne samo da imetak bude zajedniko vlasnitvo, ved takoer i ene. Oni su organizovali radnike i zanatlije u esnafe (cehove), to je po miljenju francuskog orijentalista Masinjona doprlo do Zapada i utjecalo na formiranje evropskih esnafa i slobodne masonerije. (''Historija Arapa'', 444. i 445. str.).
95
Ibn el-Dewz
Nakon toga su njegova porodica i sinovi naslijedili njegovu uvaenu poziciju i rang. Moda najbrutalniji od njegovih potomaka bio je Eb Se'd, koji se pojavio 286 (899). godine. 116 On je brzo uspio da oko sebe sakupi mone snage za borbu koje su ubile nebrojene muslimane, ukljuujui ak i hadije na svom putu ka Mekki ili pri povratku iz nje. Oni su takoer unitili mnoge mesdide i spalili brojne primjerke Qur'na. Nakon njegove smrti, njegovi sljedbenici su nad njegovim grobom sagradili qubbe (kupolu) na ijem su vrhu napravili pticu od gipsa, tvrdei da je, ako ptica odleti, to znak da je Eb Se'd ustao iz groba. Oni su takoe smjestili konja, odoru dostojanstva i oruje blizu njegovog groba. Ibls je zaveo ovu grupu jo i u vjerovanje e svaki od njih koji umre posjedujui konja, biti proivljen jaui, a da e, ako ne posjeduje konja, biti proivljen hodajui. Eb Se'dovi sljedbenici su na njega donosili (prizivali) Allhov salawt i selm (blagoslov i spas) kad god bi spomenuli njegovo ime, ali ne i kada bi spomenuli ime Allhovog Poslanika, sallallhu
116
Eb Se'd el-Hasan el-Dennb. Denb je bio grad u Perziji blizu uda rijeke koja se uliva u Perzijski zaliv. Iste godine on je uspio u osnivanju nezavisne drave na zapadnoj obali Perzijskog zaliva, sa el-Ahs kao njenom prijestonicom (dananji el-Huff). (''El-Kmil f et-Trh'', Ibn elAthr, 8. tom, 63. str.)
96
Ibn el-Dewz
'alejhi we sellem. A ako bi uli nekoga da donosi Allhov salawt i selm na Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, oni bi rekli: ''Zar jede Eb Se'dovu opskrbu, a donosi salawt i selm na Eb Qsima?'' 117 Eb Se'd je za svoga nasljednika odredio svoga sina Eb Thira, 118 koji je vladao raskalanom vladavinom terora slinom vladavini svoga oca. Organizovan je i napad na smu Ka'bu, u kojem je on sruio vrata i ugrabio relikvije (ostatke iz prolosti) unutar nje. Onda je on uklonio Haderul-Eswed (Crni kamen) iz ugla Ka'be i odnio ga u svoju zemlju, tvrdei da je on Allh u osobi. 119 7. KHURRAMIJJE Rije khurram je perzijska rije koja se odnosi na neto eljeno i lijepo. Ovaj naziv je dat medusijskoj sekti mazdekijje, koja se pojavila za vrijeme doba Qabdh i prihvatila raskalano
117 118
Nadimak Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem.
Eb Thir Sulejmn je opustoio vedinu donjeg 'Irqa i presjecao puteve hadij. (''El-Kmil f et-Trh'', Ibn el-Athir, 8. tom, 124. i 125. str.).
119
Za vrijeme ovog napada su hadije masakrirane, njihova tijela su bacana u izvor Zem-zem, a Haderul-Eswed je ostao u njihovom tabu u Ahs' (istona Arabija) u toku 23 godine, sve dok im ftimijski halfa el-Mensr koji je i sam bio ism'lija nije naredio da ga vrate u Mekku (''El-Kmil f et-Trh'', Ibn el-Ethir, 8. tom, 153. i 154. str.).
97
Ibn el-Dewz
ponaanje slobodnog polnog odnosa, bez zabrana. Poto su ism'lije namamile ljude da slijede svoje strasti i nagone, uklonile sve odgovornosti i napustili zakone er'ata umnogome na isti nain kao to su to uradili mazdekijje, njima je takoer dat ovaj naziv. 120 8. TA'LMIJJE ''Ovaj naziv im je dat zbog njihovog fundamentalnog principa poricanja validnosti razuma i njihovog pozivanja ljudi poduavanju (ar. ''ta'lm'') nepogreivog imma, jer se znanje ne postie (drugaije), osim putem poduavanja.'' 121
120
Prema rijeima Mutahhara ibn Thira koji je upoznao lanove ove zajednice, oni su vjerovali da Objava nikada ne prestaje i da je svako ko se pridrava vjere u pravu, sve dok se nada nagradi i boji kazne. Oni su imali imme kojima su pribjegavli u pravnim pitanjima i poslanike koji bi im se pridruili u njihovim napadima i koje su oni zvali perzijskim imenima. Vina i likeri (alkoholna pida) su, po njihovom miljenju, vie donosili sredu nego sve druge stvari. Oni su dozvolili promiskuitet (slobodni polni odnos izmeu vie osoba) na koji su ene pristajale, tvrdedi da u uivanju u svemu za im prirodni razum udi ne moe biti nikakve tete (''Enciklopedija islma'', 257. i 258. str.). Prema Mes'diju (''Murd edh-Dheheb'', 6/186), oni su izbili u prvi plan nakon pogubljenja Eb Muslima iz Khurasana 755. godine, ali dok su neki od njih poricali da je on mrtav i predskazivali njegov povratak ''da rairi pravdu u svijetu'', ostali su odrali immet njegove kderke Ftime i bili nazvani muslimijje ili ftimijje. Jedan po imenu Sambth je zapoeo ustanak u Khurasanu, traedi osvetu za Eb Muslima, ali je taj ustanak bio uguen u toku sedamdeset dana. Za njih se sljededi put ulo za vrijeme
98
Ibn el-Dewz
NJIHOVA STRATEGIJA Btinijje imaju posebnu tehniku za primamljivanje i osvajanje mas. Prvo, oni prave razliku izmeu onih koji mogu biti uhvaeni u zamku, onih koji su oajni i onih koji su pohlepni. Kada oni otkriju mogueg sljedbenika, oni izbliza prouavaju njegovu prirodu. Ako je on sklon zuhdu, oni ga pozivaju u dobroinstvo, istinu i naputanje strasti. Sa druge strane, ako je on naklonjen stastima, oni izjavljuju da je obavljanje obreda 'ibdeta idiotizam, da je bogobojaznost zaglupljivanje i da mudrost lei u traenju uitaka ovoga svijeta.
vladavine halfe el-Me'mna, kada se Bbek (el-Khurrem) pobunio protiv vlasti i utvrdio se u Bathu, selu izmeu Azerbejdana i Arrana. On se odrao tamo i otpoeo vladavinu terora od 817. do 838. godine (''Enciklopedija islma'', 257. str. i ''Fadih el-Btinijje'', 14. str.).
121
Direktni citat iz ''Fadih el-Btinijje'', 17. str.
99
Ibn el-Dewz
Oni ovako isprva potvruju vjerovanje u ono emu se kola miljenja mogueg sljedbenika pripisuje, a onda u umu ''rtve'' stvaraju ubhe (sumnje) o njegovom vjerovanju. 122 Oni koji se odazovu njihovom pozivu su najee od sljedeih vrsta ljudi: Glupi pojedinci i neznalice Potomci kisri (perzijskih kraljeva), ije je carstvo prekinuto od strane islmske drave. Djeca medsij koji nikada nisu prihvatili islm ve su zadrali ivim svoja vjerska ubjeenja. Onaj koji udi za vlau i kontrolom nad drugima, ali je bio neuspjean. Oholi, nadmeni pojedinac koji tei za skrivenim znanjem, kojim bi potvrdio svoju intelektualnu superiornost nad masama. i'ija koji psovanje ashba Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, smatra vjerskom dunou.
122
Mirno i oprezno, novi lan je pod zakletvom upoznavan sa tajnama ezoterinih doktrin, ukljuujudi i tako zamrene i nerazumjive, kakvo je formiranje svemira emanacijom iz boanske esencije, seoba du, emanacija boanstva u Ism'lu i iekivanje njegovog red'ah (bliskog povratka) kao Mehdija. Govorilo se da je za pristupanje u sektu bilo potrebno sedam do devet etapa koje podsjedaju na dananje ''slobodno masonstvo''.
100

Ibn el-Dewz
Ateisti filozofi. Onaj koji je zbunjen u vezi svoje vjere. Moralno deprimirani koji je nadvladala ljubav prema uicima i koji principe vjere vide tekim. NJIHOVA UBJEENJA (VJEROVANJA)
Eb Hmid et-Ts 123 je rekao: ''Btinijje su ljudi koji se pripisuju islmu, a naginju ka rfidijama i njihovom vjerovanju, a djela su im suprotna islmu. Meu njihovim vjerovanjima je i vjerovanje u u dva boga, oba bez poetka u vremenu, ali je prvi razlog za postojanje drugog. Sbiq (prvi, onaj koji prethodi) nije opisan pojmovima postojanja ili nepostojanja zato to on niti postoji niti ne postoji, niti je znan niti je neznan, niti je opisiv niti je neopisiv. Od Sbiqa (prvog) je emanirao (proistekao) drugi, koji je prvi stvoritelj, a onda je u sljedeoj emanaciji univerzalna dua dola u postojanje. Prema njima, Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, je izraz za osobu u kojoj Sbiq (prvi) putem drugoga emanira svetu i istu
123
Eb Hmid Muhammed ibn Muhammed et-Ts (1058-1111), ire poznat kao el-Gazl. Roen je u Tsu i uio je tamo, kao i u Nejsaburu. Iz Nejsabura je otiao na dvor Nidhm el-Mulka, seldukog vezra i formirao je dio svoje pratnje pravnika i teolog do 1091. kada je odreen da predaje u Nidhmija medresi u Bagddu. Tamo je predavao i pisao propise u skladu sa afi'ijskim medhhebom. Takoer je pisao knjige protiv btinijja, meu kojima je i knjiga ''Fadih el-Btinijje''.
101
Ibn el-Dewz
snagu. Oni tvrde da je Dibrl, 'alejhis-selm, samo izraz za inteligenciju koja je emanirana na Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem, a ne pojedinac po sebi. Svi se oni slau da svako doba mora imati imma ma'sma (nepogrjeivog) kome se treba vraati za te'wl (tumaenje) dhhir (vidljivih) stvari, a iji je 'ismeh (nepogrjeivost) jednak nepogrjeivosti Allhovog Poslanika, sallallhu 'alejhi we sellem. Oni poriu povratak (budui svijet), tvrdei da on predstavlja samo povratak stvari u njihov 'asl (osnovu) i povratak due u njen 'asl (porijeklo). to se tie teklfa (vjerskih obavez), oni su poznati po njihovom neogranienom uivanju u strastima; meutim, kada su suoeni sa ovim stavom, oni ga negiraju i umjesto toga potvruju nunost teklfa (obaveza i zabrana) za ovjeka.'' 124 Poto nisu bili u stanju da odvrate ljude od Qur'na i sunneta, oni su skrenuli ljude od istinskih znaenja Qur'na i sunneta u udne ubhe (pogrena shvatanja) koja su oni detaljno osmislili. Jer, da su oni otvoreno negirali Qur'n i sunnet po kratkom postupku bi bili pogubljeni. Na primjer, oni su tvrdili da je znaenje denbeta 125 prevremena objava tajni onome koji se odazvao njihovom
124 125
El-Gazl, ''Fadih el-Btinijje'', 38.-54. str.
Denbeh: stanje neistode prouzrokovano polnim odnosom ili ejakulacijom u snu.
102
Ibn el-Dewz
pozivu. Gusul 126 po njima znai obnavljanje ovjekovog ugovora, ako je ovjek prevremeno otkrio tajne ove sekte. Zin (blud) znai ubacivanje kapi unutranjeg znanja u duu koja jo nije preuzela ovu prisegu (zakletvu). Slino ovome, sijm (post) znai apstinenciju od objavljivanja tajni. Ka'ba je Allhov Poslanik, sallallhu 'alejhi we sellem, lino, a bb (vrata) su 'Al ibn Eb Tlib. Potop je poplava znanja koja davi one koji se pridravaju za sumnjive ideje, a laa (barka) je hamajlija koja titi onoga koji se odazove pozivu. Vatra u koju je Allhov Poslanik Ibrhm, 'alejhis-saltu wes-selm, baen se odnosi na Nemrudovu srdbu, a ne na pravu vatru. Ism'lova rtva je uzimanje prisege (zakletve) od njega, a tap Allhovog Poslanika Mus'a su bili njegovi ubjedljivi argumenti. Je'dd i Me'dd su oni koji slijede spoljanja i oigledna znaenja vjere. 127 Drugi, pored Eb Hmida, su prenijeli da oni (btinijje) tvrde da se Allh, kada je stvorio due, pojavio meu njima kao jedna od njih i prvi koji su Ga prepoznali su bili Selmn el-Fris, el-Miqdd i Eb Dherr, dok je prvi koji Ga je porekao bio 'Umer ibnul-Hattb pod imenom Ibls.
126
Potpuno kupanje koje se obavlja ako osoba ue u stanje denbeta, da bi postigla stanje istode (tahreh) potrebno za odreena vjerska djela poput salta (namza, tj. klanjanja).
127
El-Gazl, ''Fadih el-Btinijje'', 55.-58. str.
103
Ibn el-Dewz
Oni imaju bezbroj drugih pri koje nisu vrijedne spomena. Ljudi poput ovih se ne dre ni jedne pravne take o kojoj se moe povesti rasprava. Oni prosto izmiljaju ideje i koncepte u skladu sa okolnostima u kojima se nau. NJIHOVO BUENJE eravica btinijj kasnijih dana je ponovo upaljena 494. (1101.) godine. Te godine je sultn Dellud-Dewleh Barqijruq 128 (487-498 / 1094-1104) ubio preko 300 njihovih potomaka, kada su njihove zablude bile sasvim nenamjerno otkrivene i raskrinkane. Njihovi posjedi i imeci su istraeni i otkriveno je da je jedan od njih imao preko 70 kua od graviranog kamena. Kada je izvjetaj o ovome poslat halfi i kada je izdato nareenje za hapenje svakoga ko je osumnjien da pripada ovoj sekti, niko se nije usuivao da se zauzima za drugoga, iz straha da bi on sm takoer bio osumnjien za ovakve sklonosti. Sumnjienje i optuivanje se rairilo meu masama poput poara, do te mjere da, ako bi neko nekoga mrzio, optuio bi ga da je on btinijja, odvukao ga i ugrabio njegov imetak.
128
On je bio sultn za vrijeme 'abbasijskog halfe el-Mustandhira (10941118), kao drugi nasljednik i sin Melik ha (Filip Hiti, ''Historija Arapa'', ''Macmillan Press'', London, 6. izdanje, 1958., 480. str. od Ibn Khallikna. 1. tom, 154. str.).
104
Ibn el-Dewz
Meutim, u kasnijim se vremenima prva zabiljeka btinijj desila za vrijeme vladavine Melik ha DelludDewleh (464-485 / 1072-1092), 129 kada se grupa njih sastala da klanja bajram-namz u mjestu Sweh. andari su saznali za njihovo okupljanje i uhapsili su odreen broj njih, ali su ih kasnije pustili. Ovi su pokuali da namame (privuku) mu'edhina mjesta Sweh u sektu, ali je on odbio njihove pozive, pa su ga oni ubili, bojei se da bi on mogao rairiti glasine o njima. Kada je ta vijest dola do Nidhm el-Mulka (455-485 / 1063-1092), 130 on je ubio tesara (stolara) koji je bio optuen za ubistvo. Kao posljedica toga, njihov prvi politiki atentat je bio atentat na Nidhm el-Mulka. Oni su govorili: ''Ubili ste stolara od nas, a mi smo ubili Nidhm el-Mulka u odmazdi.'' Oni su poeli da se opasno ire u Asbahnu, a od vremena kada je Melik h umro, oni su kidnapovali ljude, ubijali ih i bacali njihova tijela u lokalni bunar. Ako bi se vrijeme ikindije pribliilo, a ovjek se nije vratio kui njegova bi porodica izgubila svaku nadu da e ga nai ivog. Ljudi su preuzeli na sebe da izvre istragu, pa su pronali enu u kui koja je odbila da ukloni prostirku. Kada su je oni prisilno
129
Sultn koji je upravljao 'abbasijskom dravom halfe el-Muqtedija (1075-1094), pod kojim je selduka vlast dostigla svoj vrhunac (''Historija Arapa'', 476. str.).
130
Vezr za vrijeme vladavine seldukih sultna Alp Arslana i Melik ha.
105
Ibn el-Dewz
uklonili, pod njom su nali etrdeset zakopanih leeva. Ubili su je i spalili njenu kuu i susjedstvo u kom je ivjela. Kasnije su oni saznali za taktiku korienu pri ubistvima. Slijepi ovjek je sjedio blizu ulaska u sokak u kome je bila ta kua i kada bi prolaznik naiao, on bi zatraio od njega da ga povede nekoliko koraka do sokaka. Kada bi njih dvojica doli do sokaka, ljudi iz kue bi ga zgrabili, odvukli ga u kuu i nadjaali ga. Slijedei ovaj dogaaj, stanovnici Asbahna su sproveli potragu za drugim sljedbenicima sekte i ubili ogroman broj njih. Prva tvrava koju su btinijje posjedovali pripadala je trgovcu itom, prijatelju sultna Melik ha koji je ivio u regionu Dajlama zvanom Rzabd.131 El-Hasan ibn es-Sabbh iz grada Merwa, bivi pisar emra tog grada i 'AbdurRezq ibn Bahrn platili su btinijjskom uvaru tvrave hiljadu i dvije stotine dinara da im je predaju. Ibn Es-Sabbh i njegovi sljedbenici su okupirali tvravu 484. (1091.) godine za vrijeme
131
Drugi izvori prvu planinsku tvravu koja je zaposjednuta nazivaju Alamt, sjeverozapadno od Qazwna. Ona je strateki bila situirana na produetku Alburz planinskog lanca, na nadmorskoj visini od preko 3.000 metara, izmeu obala Kaspijskog jezera i perzijskih visoravni. Ovo ''orlovo gnijezdo'', a to po nekima njegovo ime i znai, dalo je ''velikim uiteljima'' assassin centralnu jaku utvrdu od primarne vanosti. Njeno posjedovanje predstavlja prvu historijsku injenicu u ivotu novog pokreta (''Historija Arapa'', 446. str.).
106
Ibn el-Dewz
vladavine sultan Melik ha. Kao mlad ovjek, Ibn es-Sabbh je putovao u Misr, gdje se susreo sa btinijskim misionarima i uio od njih. Nekoliko godina kasnije, on se vratio u svoju domovinu kao misionar i voa btinijj. 132 Nakon zauzimanja tvrave, njegov osnovni princip u pozivanju drugih je bio da jedino poziva ljude toliko glupe da nisu mogli da razlikuju izmeu svoje lijeve i svoje desne (strane), one koji nisu imali niti znanja niti iskustva u ivotu. On bi svoje potencijalne sljedbenike hranio orasima, medom i urekotom 133 dok se ne bi potpuno opustili, a tada bi se im se u ivopisnim detaljima spomenulo nasilje i nepravda nanijeta Poslanikovim potomcima, sve dok ih ne bi obuzela osjeanja srdbe i odvratnosti. Nakon toga bi ih on pitao kako je to mogue da su 'azraqijje 134 i ostali hawridi tako dobrovoljno
132
El-Hasan je bio ovlaten od strane glavnog btinijskog misionara u Perziji Ibn 'Atta 1072. da ide u Kairo kod ftimijskog halfe el-Mustansira. Godine 1078. je on tamo stigao nakon to je prvo putovao kroz Perziju, Mesopotamiju i Siriju. U borbi za to ko de naslijediti starog vladara, on je uzeo stranu Nizra, dok su drugi preferirali drugog el-Mustansirovog sina koji je okupirao egipatski tron po smrti svoga oca, po imenu el-Musta'l. On se onda vratio na istok i zalagao se za Nizrovu stvar u razlilitim mjestima (''Enciklopedija islma'', 136. str.).
133
Arapska rije je: ''nz'', ire poznat kao ''habbah sewd'' (nigella sativa, lat. bot.)
134
Najopasnija od hawridskih sekti koja je prijetila jedinstvu muslimanske imperije. Pod svojim osnivaem Nfi'om ibn el-Azraqom ona
107
Ibn el-Dewz
rtvovali svoje ivote u borbi protiv Emewijj, a da su oni (i'ije) bili tako nevoljni da priteknu u pomo svome immu. Oni bi tada bili preputeni toj misli da podie njihov osjeaj krivice i da ih podstie na borbu. 135 Kada su Ibn es-Sabbhovi sljedbenici poeli da prijete bezbjednosti drave, izvravajui atentate na uenjake i namjesnike, Melik h je poslao izaslanika da zahtijeva njihovu pokornost i da zaprijeti Ibn es-Sabbhu ako odbije. 136
je ostvarila kontrolu nad Kirmnom, Frsom i drugim istonim provincijama i predstavljala stalnu prijetnju bezbjednosti Basre i okolnog predjela. Oni nisu nadvladani sve do 699. godine nakon godin truda koje su se zavrili porazom i smrdu posljednjeg od 'azrqijskih vo, Qatar ibn el-Fud'a na rukama el-Haddda ibn Jsufa (''Enciklopedija islma'', 247. str.).
135
El-Hasan i njegovi sljedbenici su postal poznati kao assassini, prevedeno od strane francuskih hroniara krstakih ratova za vrijeme 12. stoljeda od arapske rijei ''han'' (konzumatori haia) (''Enciklopedija islma'', 48. str.).
136
Jedna od prvih rtava je bio poznati vezr Nidhm el-Mulk 1092. Smrt sultna Melik ha koja se desila ubrzo nakon toga, rezultirajude rasprave za nasljednika meu razliitim pretendentima i ubrzo nakon toga pojava krstakih ratova u zemljama islma bacilli su muslimanski svijet u nered koji je osigurao veliki uspjeh assassinima. Njihova snaga je usljed toga postala veoma znaajna u toku nekoliko godina, dok selduki sultan Muhammed Prvi nije sjeo na prijesto i bacio sve svoje trupe u borbu protiv assassin. Tvrava Dizkuha, zvanog h-Diz po Melik hu, u blizini Isfahana je u to vrijeme bila u rukama Ibn 'Atta. Zauzeta je nakon estokog otpora 1107. godine, a upravljanje ratom protiv assassin je
108
Ibn el-Dewz
povjereno turskom emru Anutefnu rgru. Nakon nekoliko uspjeha, on je doao do zauzimanja same tvrave Alamt kada ga je smrt Muhammeda Prvog (1118. godine) prisilila da privremeno obustavi opsadu. El-Hasan je preivio ovu opasnost skoro sedam godina. On je umro 1124., ostavljajudi vostvo assassin Kiaja'u Buzung Ummend Rdbriju (1124-1138), koji je zavetao upravljanje stvarima svojim potomcima. Za vrijeme vladavine ovih ''velikih uitelja'', assassini su vie puta morali da izdre pokuaje njihovog istrijebljivanja, ali niti su halfe, niti selduki sultni uspjeli u lomljenju njihove modi i unitavanju njihovog gnijezda fesda (zla i nereda). Assassini su uspjevali da se mnogih svojih zakletih neprijatelj otarase atentatima i svojom revnosno sprovedenom propagandom. Oni su uspjeli u postizanju posebno vrstog uporita u Siriji gdje je selduki vladar Haleba Ridwn traio njihovu pomod. Eb Thir esS'igh je nakon toga poslat u Siriju kao emisar i stekao je mnoge sljedbenike, posebno u Halebu. Godine 1105. je on uspio da varkom sa puta ukloni namjesnika Apameje, ali su se njegove nade da postane vladar grada razbile, jer su krstai ubrzo nakon toga zauzeli grad. Nekoliko godina kasnije perzijski izaslanik po imenu Bahrram je uspio u obezbjeivanju velike pratnje i obezbjeivanja posjeda grada Bnijs (1126), koji je bio predat krstaima tri godine kasnije. Assassini su esto ulazili u prijateljske odnose sa krdanima i nastavljali da ojaavaju svoju poziciju, pametno izvlaedi korist od politikih uslova. Godine 1140. oni su zauzeli Masajf, tvravu na brdu, i druge tvrave smjetene u sjevernoj Siriji. Mongoli, na koje su uticale ovako velike promjene u politikim uslovima Azije, takoer su doprinijeli pdu assassin. Poslednji ''veliki uitelj'' assassin Rukn ed-Dn je tek stupio u slubu kada je Hulgu umarirao svoje trupe u Alamt. Otpor je bio nemogud, pa je Rukn ed-Din morao da se preda (1256. godine) i bio je pogubljen. Jaka uporita assassin su bila preuzeta, a neka od njih su sravnjena sa zemljom. Brdske tvrave Sirije pale su 1260. godine pod navalom Mongol, ali je konani udarac assassinima zadao memluki sultn Bejbers 1271. godine. Ovo je zauvijek okonalo politiku mod ove grozne sekte (''Enciklopedija islma'', 48. i 49. str.).
109
Ibn el-Dewz
Ibn es-Sabbh je izaslaniku Melik ha rekao da e mu pokazati svoj odgovor, a potom je grupi svojih sljedbenika koji su sjedeli blizu njega rekao: ''Ja bih volio da vas spasem, aljui vas svome Gospodaru, pa ko je spreman?'' Svi su oni ispruili svoje vratove, eljni da budu odabrani. Sultnov izaslanik je pretpostavio da Ibn es-Sabbh cilja na pismo koje eli da oni ponesu do Melik ha. Ibn es-Sabbh je onda klimnuo glavom jednom mladom ovjeku koji je brzo poskoio i rekao mu da se ubije. Mladi je pokorno izvukao bode, ubo se u Ademovu jabuicu (prednji dio grkljana) i stropotao se mrtav. On je onda rekao drugom ovjeku da se baci sa zidova tvrave, to je on momentalno uradio, razbivi se o stijene ispod. Ibn es-Sabbh se onda okrenuo sultnovom izaslaniku i rekao: ''Reci svom voi da ja sa sobom imam dvadeset hiljada drugih, meni ovako pokornih kakvi su ovi. To je moj odgovor.'' Kada se izaslanik vratio sultnu Melik hu i obavijestio ga o onome to se desilo, Melik h je bio tako zaprepaten da je odluio da ih nakon toga ostavi na miru. Kao posljedica ovoga, mnoge druge tvrave su pale u ruke Hasan ibn esSabbha i njegovih sljedbenika i oni su ubili mnoge provincijske namjesnike i ministre 'abbasijske drave.
110
Ibn el-Dewz
DOSADANJA IZDANJA ''KELIMETUL-HAQQ'': Dokazi za obaveznost pokrivanja lica (Ebu Ahmed) Dokazi da je isbl harm (Ebu Ahmed) Kritika demokratije i ilustracija njene stvarnosti ('AbdulQdir bin 'Abdul'Azz) Bolest ird'a (grupa autora) ta ini ''L ilhe illAllh'', a ta ga ponitava? (Hamid 'Al Khn) Kome se to priviaju tekfirovci u Sandaku i Bosni? (''Proglas o tekfru'' i odgovori na njega) (Kelimetul-Haqq) Zalutale sekte sfija i i'ja (Kelimetul-Haqq)
111
Ibn el-Dewz
Isukana sablja na psovaa Allha, vjere i Poslanika (Eb Muhammed el-Maqdis) ubhe vezane za propis demokratije u islmu (grupa autora) 'Aqda potpomognute skupine ('AbdulMedd el-Mun') Tewhd el-hkimijje (grupa autora) Allhova pomo je, zaista, blizu (Sulejmn bin Nsir el-'Ulwn) Demokratija je vjera (Eb Muhammed el-Maqdis) Obaveze koje je duan spoznati svaki muslmn i muslmnka (ejhul-islm Muhammed bin 'AbdulWehhb) Ovo je ono to vam je va Gospodar obeao (Reagovanje na incident u Novom Pazaru ispred Arap-damije 3. nov. 2006. god.) (Kelimetul-Haqq)
112
Ibn el-Dewz
Poduavanje najvanijim pitanjima (Ahmed el-Hlid) Moe li se opravdavati neznanjem u djelima velikog irka i jasnog kufra? (Ebu Muhammed) Millet Ibrhm (Eb Muhammed el-Maqdis) 'Aqda ehlis-sunneta wel-dem'ata (Metn/tekst sedam velikih djela 'aqde muslmna na jednom mjestu, u jednoj knjizi: ''Wasitijjska 'aqda'', ''Tahwijeva aqda'', ''Kitbut-tewhd'', ''Tri naela'', ''Otklanjanje sumnji'', ''Djela koja izvode iz vjere'' i ''est naela'') er'atski hidb (Kelimetul-Haqq) Istina o Turcima Osmanlijama (Eb Ahmed) Muslmn ili murik (Eb Hamza)
113
Ibn el-Dewz
Dokazi za propis prijateljevanja sa muricima (ejh Sulejmn bin 'Abdullh bin Muhammed bin 'AbdulWehhb) Biografija imma Ahmeda, rahimehullh Uzviena znamenitost u vrlinama Ibn Tejmijje (imm el-Bezzr) Osnove sunneta (Uslus-Sunne) (imm Ahmed ibn Hanbel) Islm savreno potpuna vjera (Muhammed el-Emn e-enqt) Iblsova obmana (Ibnul-Dewz)
114

Iblisova Obmana

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Iblisova Obmana

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

imm, el-hfidh 'AbdurRahmn ibn 'Alijj ibn Da'fer (Ibn el-Dewz)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Izdava: ''K e l i m e t u l H a qq'' Plav, Sandak www.kelimetul-haqq.com www.kelimetul-haqq.org kelimetul_haqq@hotmail.com

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Rekao je Allhov Poslanik Muhammed, sallallhu 'alejhi we sellem:

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Uvod u drugo izdanje

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Prenio ga je Eb Se'd, a zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

sra el-Hidr, 39. i 40. jet.

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Pridravanje za sunnet i dem'at

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

sra el-En'm, 163. jet.

Zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana hawrid 33

'Alija je bio emr Jemena u to vrijeme.

Koji su bili voe iz Nedda (istona Arabija)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Zabiljeili su ga el-Buhr i Muslim.

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Iblsova obmana (Telbsu Ibls)

Jeziki: ''iseljenici'', naziv dat muslimanima koji su emigrirali iz Mekke u Mednu.

sra ez-Zuhruf, 58. jet.