Professional Documents
Culture Documents
GRAENJE MOSTOVA
- Graenje mostova predstavlja poseban inenjerski izazov. Pojedini naini graenja su pria za sebe. - Donedavno graenje mostova se provodilo iskljuivo na skelama, koje su ponekad bile unikatne graevine, esto sloenije od samog mosta. - U novo vrijeme tenja za brzom i jeftinom izgradnjom dovela je do razvoja itavog niza postupaka koji pojednostavnjuju i pojeftinjuju izgradnju. Dakako da sa stajalita korisnika ovi postupci nisu zanimljivi, ve se ocjena mosta mora dati sa stajalita oblikovne vrijednosti i svrsishodnosti mosta.
G R A E NJ E MOSTOVA
NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Jure Radni dr. sc. Radni Prof. dr. sc. Alen Harapin dr. sc. Prof. dr. sc. Domagoj Matean dr. sc. Mate
- Stanoviti postupci gradnje utjeu i na konstruktivni sustav mosta, pri emu se znatno razlikuju mostovi izvedeni na fiksnim skelama od mostova izgraenih modernim postupcima. - Kod gradnje mostova esto se naglasak stavlja na gradnju rasponske konstrukcije, iako ima primjera da je izvedba temelja bila skuplja od izvedbe rasponske konstrukcije. - Bitno je poznavati to vie uhodanih i posebnih naina izvedbe mostova da bi mogli ocijeniti koji je nain najprikladniji sa stanovita svih bitnih zahtjeva na most. Pri tome valja imati na umu da postoje i naroiti mostovi ija vrijednost izlazi izvan zanatskih okvira. Konkretni odabir postupka gradnje ovisi o vie inilaca, a esto je mjerodavni inilac oprema i tehnologija kojima raspolae firma koja most gradi.
MONOLITNI
POLUMONTANI
MONTANI
GRAENJE UPORNJAKA
Upornjaci mostova su obino takvi da ih je najpovoljnije graditi na klasian nain. Obino se radi o niskim zidovima i slinim konstrukcijama za koje su postupci graenja analogni
Izvedba temelja upornjaka za most Dubrovnik
onima u visokogradnji. Upornjaci mogu biti i vrlo sloene graevine. Tada je njihova gradnja stvar posebne tehnologije.
Izvedba upornjaka za nadvonjak Mercatone, Katel Suurac Izvedba upornjaka za most Krka
GRAENJE STUPOVA
Za izbor pogodnog naina izvoenja stupova vrlo je bitna njihova visina kao i broj stupova na mostu. Ako most ima samo niske stupove tada je redovito postupak njihovog graenja jednostavan. Ako su stupovi visine 10-15 m, moemo ih sagraditi na klasian nain s potpunim oplatama, postavljenim odjednom po itavoj visini stupa. Na takvim visinama mogu se graditi i polumontani i montani stupovi od jednog komada po visini. Ako su stupovi mosta vii, pogotovo ako su vii od 30 m, tada u obzir dolaze segmentni naini gradnje, na licu mjesta ili polumontani postupak. -
Potpuna oplata
-
Pod ovim pojmom se podrazumijeva oplata sastavljena za cijelu visinu stupa. Ova oplata moe biti prenosiva ili neprenosiva. Prednost rada u ovim oplatama je to oplate i njihovi sastavci mogu biti izraeni vrlo precizno, to uvjetuje jednoline i precizne plohe, to je za estetsku vrijednost mosta vrlo znaajno.
Sektorska oplata
Kada su stupovi visoki izraujemo ih u odsjecima od 3-5 m, koje nazivamo sektorima ili katovima. Sektorske oplate moraju biti tako konstruirane da ih je jednostavno premjetati po visini. Oplate i njihovi nosai premjetaju se po visini stupa, uz otputanje od betona prethodnog sektora (kata). Pri napredovanju radova u visinu oplata i ukruenja se oslanjaju na donji, prethodno izvedeni sektor, pri emu je, naravno, potrebno priekati da taj sektor dostigne odgovarajuu vrstou. Sektorske oplate su prikladne za stupove vie od 15 m. Osim s jednom, raditi se moe s dvije ili tri sektorske oplate istovremeno. Rad s vie oplata bitno ubrzava cijeli radni proces, a ujedno se moe postii da beton donjeg kata bude jo svje kada se na njega dodaje beton gornjeg kata, to bitno poveava kvalitetu gotove konstrukcije.
Sektorska oplata
Sektorska oplata
Premjetanje oplate du stupa moe se vriti dizalicama (fiksne, kabel-kran, plovne ili sl.), moe se potiskivati preama koje se oslanjaju na ve izraene sektore ili se mogu podizati pomou jarbola koji se montira na vrh izraenog sektora. Oplate se mogu izvesti i na nain da im se dimenzije mogu mijenjati, pa je na taj nain mogue izvoditi i stupove promjenjiva oblika.
-
Klizna oplata
Premjetanje oplata i ureaja moe se odvijati neprekidno stanovitom brzinom, a to mora pratiti i betoniranje. Zato se rad s kliznim oplatama mora organizirati neprekidno, to uvjetuje odreene specifine mjere kod takvih radova. Klizanje oplate vri se brzinama od 15 do 25 cm/sat. Oplata se oslanja na specijalne vodilice (najee ipke profila 32-36), koje trajno ostaju zabetonirane u tijelo stupa Osim stupova konstantnog poprenog presjeka, kliznim oplatama se mogu izvoditi i stupovi kojima postoji promjena debljine stijenki. Tako su kliznom oplatom izvedeni stupovi "Europa Brcke" kraj Innsbrucka u Austriji, koji su visine 146 m, upljeg poprenog presjeka debljine stjenki od 55 do 35 cm. Srednja brzina kretanja je bila 5.4 m na dan.
Neke napomene
Neki specifini problemi kod rada s kliznim i sektorskim oplatama - Armaturu stupa je potrebno uskladiti s visinom sektora, jer ipke nije mogue voditi cijelom visinom stupa. - Poto se rad odvija esto na velikim visinama, potrebno je osigurati nain komotnog i laganog prilaza platformi za rad, a takoer i tu platformu prikladno osigurati. - U projektu graenja potrebno je rijeiti problem demontiranja i sputanja oplate. - Kod rada sa sektorskim i kliznim oplatama valja izbjegavati naglavnice, jer one znatno kompliciraju zavretke stupova. Uz navedene prednosti i nedostatke ovih postupaka, korisno je istaknuti da se ovim nainima dobivaju monolitni stupovi koji se mogu prikladno zatititi od propadanja zbog prodiranja vlage i vode u unutranjost betona.
FIKSNE SKELE
Primjer skele na dva oslonca: skela mosta preko rijeke Inn, Cinuskel, vicarska (1911 god.), raspon luka 47 m, visina uvale 50 m Podjela prema materijalu Drvene eline Aluminijske Kombinirane Drvena skela mosta na rijeci Limmat u Badenu (Njemaka); Raspon svoda 72 m, a visina 26 m Podjela prema obliku Radijalne Lepezaste Skele na stupcima
Primjer slobodne razuporne skele za vrijeme njezine izgradnje Most preko rijeke Like u Kosinju, Hrvatska
Skela za svod mosta Pont de la Calle (1930.) otvor svoda 137 m, raspon luka skele 125 m
Skela mosta na Tari i sami most, Crna Gora projektant Trojanovi, skela Coray
eline skele su sredinom 20. stoljea poele istiskivati drvene skele iz upotrebe, no nain postavljanja i uvrivanja skela ostao je manje-vie nepromijenjen. Najee eline skele su cijevne skele koje se lako montiraju i demontiraju te ih se moe koristiti mnogo puta. Meutim, ovisno o zadatku kojeg moramo obaviti, elina konstrukcija skele moe biti i unikatna konstrukcija.
Premjetanje drvene lune skele na mostu Plougastel Primjer eline skele izgraene od standardnih dijelova Primjer eline skele za jedan prsten luka mosta Gladesville
10
11
Ako za montiranje nosaa koristimo dizalicu koja se kree po mostu, tj. onom dijelu mosta koji je izgraen, tada postupak montae ne ovisi o dubini uvale koja se premouje. No ovakvim se nainom mogu graditi samo mostovi manjih otvora, jer je duina kraka dizalice, kao i njena nosivost ograniena. Kada se most gradi nad vodom (rijeka, jezero, more), a visina uzdizanja mosta nad vodom nije velika, tada se za montiranje nosaa mogu koristiti i plovne dizalice. Takoer vrlo esto se rabe kombinirani postupci s vie dizalica, ili postupci kojima se polumontani komadi dopremaju na lice mjesta maonama, a zatim podiu i montiraju dizalicama s mosta (Dubrovaki most).
Montiranje rasponskog sustava nekog elinog grednog mosta s pomou dizalica kratki segmenti montiraju se na pomonu skelu
Prikaz postavljanja montanih nosaa s pomou dizalice koja se kree po mostu. Rasponi mosta oko 13 m
12
Montiranje rasponske konstrukcije nekog elinog grednog mosta preko privremene eline skele, dizalicom sa samog mosta
Montiranje rasponskog sustava nekog grednog mosta s pomou dizalica oslonjenih na stupove
Montiranje rasponske konstrukcije nekog elinog grednog mosta preko privremene eline skele, dizalicom sa samog mosta
Ponekad se kompletni most moe napraviti u radionici ili na samom gradilitu, te montirati u konani poloaj.
13
14
15
1600 2000 2000 1700 1700 1700 1700 2000 2000 1600
16
17
Kod mostova s privremenim osloncima nikako zaboraviti vratiti u sustav sile koje su nam ostale na osloncima! Optereenje otputanjem oslonaca u drugom polju:
-1220.0 -1274.3
-1220.0
M
0 0
16902.6
659.3
301.8
301.8
659.3
1 -306.1
17143.2
-614.7
-1834.7
-1834.7
-614.7
-306.1
18
1/2
Jedan od vrlo esto koritenih naina montiranja prefabriciranih rasponskih nosaa koji seu od jednog do drugog stupa mosta je montaa pomou lansirnih prenosila - lansirki. Ovaj postupak je naroito pogodan za izradu mostova kojima je glavni nosai prednapregnuti rebrasti nosai. Lansirke su najee eline reetkaste konstrukcije, ukupne duine vee od dva polja mosta. Na njima se nalaze elektrina vitla pomou kojih se element pomie uzdu lansirke. Princip rada jednog lansirnog prenosila vidljiv je na slici. Kod ovog prenosila izmeu dva stupa je ostavljena upljina kroz koju se podie montani dio, koji se zatim prenosi uzdu prenosila i montira u konani poloaj.
ei nain rada je da se dio doprema po gotovom dijelu konstrukcije, prihvaa ureajem, te uzduno transportira nad otvor mosta u kojem se trenutno montiraju nosai. Kad stigne nad otvor prihvaaju ga vjealjke za popreno smjetanje. Takvim ureajem dostupan je svaki poloaj na mostu, a itav proces radova odvija se na vrhovima stupova te tako ne ovisimo o prilikama ispod mosta. Ovakav sustav prenosila danas se smatra najsuvremenijim i postoje prenosila koja mogu prenijeti nosae mase i do 400 t. Slinih postupaka u praksi graenja mostova ima mnogo i razlikuju se vie u formama pomonih ureaja nego u postupcima. Stanovite razlike meu njima odnose se na nain prihvaanja elementa, kako se element prenosi du prenosila, da li je ureaj irok koliko i rasponski sklop ili je uzak, pa se moe premjetati u poprenom smjeru i sl.
19
Vrlo je korisno konzolni postupak vriti istodobno (simetrino) s obje strane stupa. Za takav postupak gradnje je uvrijeeni naziv "balansni postupak". Shematski prikaz napredovanja gradnje u konzolnom postupku (balansnom postupku) prikazan je na slici, na primjeru mosta u Koblenzu.
KONZOLNA GRADNJA
Betoniranje sektora na licu mjesta Montiranje konzolnih sektora
20
Primjer slobodne konzolne gradnje (balansni postupak) na mostu Weidatal Primjer slobodne konzolne gradnje (balansni postupak) na mostu Dubrovnik
Most Donau
Primjer slobodne konzolne gradnje dijela luka lunog mosta Kashirajima, Japan Prvi dio luka se betonira u sektorima na licu mjesta i i pridrava za stup. Sredinji dio luka se montira plovnom dizalicom.
Primjer pridranja luka privremenim zategama Konzolna gradnja Most preko rijeke Krke
21
Statika razmatranja
Prilikom konzolne izvedbe nosa prolazi kroz razne statike faze. Tokom graenja je ista konzola (to je statiki izrazito nepovoljno), dok u konanici prelazi u gredni, luni ili okvirni sustav (to predstavlja statiki povoljnije stanje). Zbog toga se prilikom gradnje nastoji ublaiti statiki nepovoljne utjecaje, pa se vri pridravanje cjelokupnog sustava. Pridravanje sustava moe se vriti postavljanjem kosih zatega preko privremenog stupa. Ovakav sustav primijenjen je kod nas prvi put na ibenskom mostu, te na Pakom, Maslenikom i mostu preko Krke gdje je svugdje koriten za izradu luka.
Postavljanje konzolnog sklopa uz pomo derrick dizalice Prikaz postavljanja montanih komada pomou posebnog prenosila
Konzolni postupak s kosim zategama primijenjen na ibenskom mostu Prikaz montiranja reetkastog konzolnog sklopa uz pomo plovne dizalice
4
2
5
3 8
10
22
Izvedba rasponske konstrukcije nekog lunog mosta s podizanjem montane rasponske konstrukcije vitlima okaenima na luk
Konzolna gradnja elinog lunog mosta. (New River Gorge Bridge, West Virginia, USA)
Pridravanje sustava takoer se moe vriti obrazovanjem privremene reetke. Ovaj postupak vue porijeklo iz graenja elinih mostova, a primjenjuje se za izgradnju lunih mostova najveih raspona. Kod nas se koristio pri izgradnji Krkog mosta. Gornji pojas i dijagonale reetke su vlani elementi (sastoje se od krutih elinih profila i prednapetih kabela) i sidre se u stijenu prednapetim sidrima. Luk i stupovi predstavljaju tlane elemente.
23
Mjeoviti postupak: Slobodna konzolna gradnja dijela luka pri osloncima s montiranjem sredinjeg dijela luka.
Konzolni sustav se dominantno primjenjuje za gradnju ovjeenih mostova. Pri gradnji se izvedeni konzolni sektori direktno pridravaju kosim uadima ili vjealjkama.
Izvedba mosta s kosim zategama, pri emu se rasponska konstrukcija pri izvedbi oslanja na privremene stupove
24
Sljedei odsjeak betonira se izravno na stranje elo prethodnog, a armatura prolazi kroz radnu reku. Postupak se ponavlja po taktovima, koji u pravilu traju tjedan dana. Kad je konstrukcija u konanom poloaju prednapinju se kabeli za uporabno optereenje. Kontinuitet odsjeaka se postie mekanom i prednapetom armaturom. Iako je postupak prikladan za gredne sklopove, u praksi je bio primijenjen i za neke drugaije sustave nosaa. Postupak je racionalan za mostove duine vee od 150 m i s najmanje 3 polja. Rasponi se mogu kretati od 30 do 140 m, ali se ne smiju meusobno znatno razlikovati. Ako je razlika u rasponima velika, tada se izvode privremeni stupovi koji se nakon izvedbe cjelokupne konstrukcije rue, ili se na konstrukciji izvodi pomoni stup (pilon) s kosim zategama. Ovaj postupak primjenjiv je, osim za mostove u pravcu i za mostove s konstantnom horizontalnom zakrivljenou (mostovi u krunim krivinama). Iako je najjednostavnije izvoditi mostove konstantnog poprenog presjeka, postoje patenti po kojima se ovim postupkom mogu izvoditi i mostovi promjenjivog poprenog presjeka.
Naguravanje eline rasponske konstrukcije nekog grednog mosta preko osnovnih i privremenih stupova
25
Uzduno premjetanje moe se primijeniti i na mjestima gdje se ispod mosta nalazi voda, tako da konstrukciju oslonimo na plovilo. Tako se mogu prenositi i vrlo teki dijelovi, a mogu se premjetati i cjelokupne konstrukcije
Naguravanje eline rasponske konstrukcije nekog grednog mosta preko osnovnih i privremenih stupova
26
Faze izgradnje viseeg mosta Aikinada, Japan Faze izgradnje viseeg mosta Akashi Kaikyo, Japan
27
Graenje mostova...
Dakako da opisanim nainima nisu iscrpljene sve mogunosti graenja mostova. Neki postupci graenja predstavljaju originalna rjeenja koja su iskoritena samo na jednom mostu i nikad vie. Takvi postupci nisu predmet ovih zapisa, i o njima nije bilo rijei. Dakako da nije mogue dati ni najbolji postupak graenja. Za svaki most on je svojstven samo njemu i jedino inenjerska ingenioznost i pravilan nain razmiljanja mogu inenjera dovesti do optimalnog naina gradnje.
Ruenje mostova
Tokom povijesti izgradnje mostova dogodio se i niz sluajeva ruenja mostova. U nastavku su nabrojani samo neki specifini, s uzrocima nesree.
Broughton Suspension Bridge, Engleska. Sruio se nakon to je vojska prela preko njega strojevim korakom, 1831. Vjerojatni uzrok je greka u proraunu. 20 ozlijeenih.
Tacoma Narrows Bridge: Washington, USA Uzrok ruenja je rezonantno djelovanje vjetra od 67 km/h, 1940.; 0 poginulih
28
Second Narrows Bridge, Vancuver, Kanada Uzrok ruenja je greka u proraunu glavnih nosivih elemenata, 1958. 19 poginulih i 79 ozlijeenih. Nanovo izgraen.
Silver Bridge, izmeu: Point Pleasant, West Virginia i Kanauga, Ohio, USA Uzrok ruenja je greka u materijalu i korozija, 1967. 46 poginulih i 9 ozlijeenih. Inspirirao knjigu i film: Mothmanovo proroanstvo
Cypress Street Viaduct, Oakland, California United States Sruio se tokom potresa, 1989. 42 poginula.
Nadvonjak, Kobe, Japan Sruio se tokom potresa, 1995. Nakon ovog potresa Japan je znaajno izmijenio svoje propise o gradnji u seizmikim podrujima
29
Queen Isabella Causeway, Port Isabel i South Padre Island, Texas, USA 4 natovarene maone udarile su u stup mosta uzrokujui djelomino ruenje rasponske konstrukcije mosta, 2001. 8 poginulih. Ruenje mosta imalo je ozbiljne ekonomske posljedice jer su preko mosta prelazila vodoopskrba i elektro napajanje otoka. Obnova je kotala 5 mil. $.
I-40 most, Webbers Falls, Oklahoma, USA Maona je udarila u stup mosta uzrokujui djelomino ruenje, 2002. 14 poginulih.
Big Springs, Nevada, USA Voza kamiona je izgubio kontrolu nad vozilom, te se zabio u stup nadvonjaka. 2003.
Can Tho Bridge, Vijetnam Izvijanje dijela presjeka tijekom izgradnje. Istraga jo traje. 2007. 60 poginulih.
30