J. R. R.Tolkien Húrinova djeca Naslov izvornika Narn i Chîn Húrin: The Tale of the Children of Húrin Originally published in English by HarperColIins Publishers Ltd under the title:The Children of Húrin Copyright© The J.R.R.Tolkien Copyright Trust and C.R.Tolkien 2007 is a registered trademark of The J.R.R.Tolkien Estate Limited Preveo s engleskog Vladimir Cvetković Sever Ilustracije Alan Lee Urednik Neven Antičević

Bitka suza nebrojenih III....23 I......Predgovor Uvod: Meduzemlje u Drevnim danima Bilješka o izgovoru 7 11 21 Narn i Chîn Húrin:.... Zemlja Luka i Šljema IX. Riječi Húrina i Morgotha IV. Túrin u Doriathu VI....... Túrinov odlazak V. Belegova smrt X... Túrin medu odmetnicima VII....... Pripovijest o Húrinovoj djeci. O patuljku Mîmu VIII.. Túrin u Nargothrondu 25 39 45 49 59 73 89 103 111 117 ..... Túrinovo djetinjstvo II.

.. Sastav teksta 195 197 207 Pojmovnik pripovijesti o Húrinovoj djeci. Glaurungova smrt XVIII Túrinova smrt 125 133 141 145 157 163 173 183 Rodoslovlja 193 Dodatak 1.. Túrinov dolazak u Brethil XIV........215 Bilješka o zemljovidu 235 ... Niënor u Brethilu XVI. Pad Nargothronda XII......... Evolucija velikih pripovijesti 2......... Túrinov povratak u Dor-lómin XIII...... Putovanje Morwen i Niënor u Nargothrond XV.......XI. Glaurungov nailazak XVII..

u Dor-lóminu. kad bi se to moglo učiniti bez izobličavanja ili izmišljanja. Nedovršenim pripovijestima i Povijesti Međuzemlja) u cijelosti nepoznate. predstavljena na takav način. djece Húrina i Morwen. čak ni da je vilenjak ili patuljak iskovao čelik. Vjerovao sam kako bi pripovijest o sudbini Túrina i Niënor. ali više od toga o njemu ne znaju. živopisne i neposredne. osim ako prema čuvenju ne drže da su stilom i izričajem čudne i nepristupačne. Iz tog razloga već dugo smatram kako ima valjanih razloga za predstavljanje dugoga oblika legende mojega oca o Húrinovoj djeci kao samostalnog djela u vlastitim koricama. te život Túrina Turambara.Nepobitno postoji vrlo velik broj čitatelja Gospodara prstenova kojima su legende o Drevnim danima (u različitim oblicima prethodno objavljene u Silmarillionu. Nargothrondu i šumi Brethil. Doriathu. no zamišljene kao naslijeđe iz daleke davnine: potopljene zemlje zapadno od Modroga gorja kojima je Drvobradaš šetao u mladosti. te prije svega u neprekidnom pripovjednom obliku bez izostavljanja ili upadica. Ova se knjiga stoga ponajprije obraća onim čitateljima koji se možda sjećaju da je Shelobina koža bila tako strahovito tvrda da je "nije mogla probiti nikakva ljudska snaga. a njime baratala ruka Berenova ili Túrinova". uz što je moguće manje uredničkih opaski. ili da je Elrond spomenuo Túrina Frodu u Rivendellu kao "moćna prijatelja vilenjaka iz davnine". . mogla pogledu otkriti prizore i priče smještene u dosad nepoznato Međuzemlje. usprkos nedovršenome stanju u kojemu su neki njezini dijelovi za njim ostali.

razumljiva sama po . te Balrozi i orci.. uz vilenjake. lijepa i moćna) junačka bajka-romanca. kao i zemlje u kojima se Pripovijesti zbivaju: Valinor. počeo pisati zbirku priča koju je nazvao Knjiga izgubljenih pripovijesti. te vilenjaci i ljudi kao djeca Ilúvatara (Tvorca). svakako postojeća 1919. u godinama Prvoga svjetskog rata i davno prije nego što je postojala i slutnja pripovijesti koje će oblikovati radnju Hobita ili Gospodara prstenova. te za nju kaže: "ta je priča (držim. a mnoge ostavio tek u obrisima. odnosno Valari. a manje obdarene divotom svojih golemih zaslona. moj otac napisao ju je 1917. R. To je bilo njegovo prvo djelo stvaralačke književnosti. U Knjizi izgubljenih pripovijesti prvi put se u pripovjednom obliku pojavljuju Bogovi. tri godine prije objavljivanja Prstenove družine. usprkos tome što je ostalo nedovršeno.8 J. U često navođenom ulomku iz dugog pisma s prikazom svojega djela. do razine romantične bajke . godine). R. nastalog 1951. Pritom naziva pripovijest o Berenu i Lúthien "glavnom pričom Silmarilliona". jer sadrži četrnaest potpunih pripovijesti.. a sve tri se. i "Velike zemlje" (poslije nazvane "Međuzemlje". te Pad Gondolina (1916. Turambar i Foalókë (Túrin Turambar i Zmaj. pritom i znatno. smještene u širu cjelinu.gdje bi veće bile utemeljene na manjima u doticaju sa zemljom. godine). dapače. bave i ljudima: to su Pripovijest o Tinúviel (koja se u kratkom obliku javlja u Gospodaru prstenova. ako ne i prije).. Tolkien: Húrinova djeca * * * Moj otac je kao mladić. veliki Neprijatelj Melkor-Morgoth. u rasponu od krupnih i kozmogonijskih. Neke od tih velikih pripovijesti ocrtao bih u cijelosti. kao priča o Berenu i Lúthien koju Aragorn pripovijeda hobitima na Vjetrovrhu.-1917. između istočnih i zapadnih mora). Među Izgubljenim pripovijestima tri se ističu dužinom i iscrpnošću. moj otac navodi svoju prvotnu nakanu: "nekoć sam davno (ta me preuzetnost odavno prošla) kanio stvoriti cjelinu više-manje povezanih legendi. "zemlja Bogova" s onu stranu zapadnoga oceana.. godine on izrijekom spominje tri navedene priče kao najduže u Knjizi izgubljenih pripovijesti. u istome pismu iz 1951." Iz ovog se prisjećanja vidi kako se u njegovu poimanju budućega Silmarilliona odavno nalazila zamisao da pojedine "Pripovijesti" valja ispripovijedati u mnogo iscrpnijem obliku.

Ali ujedno je i ključna karika u niski." "Postoje i druge priče gotovo jednako iscrpne razrade. pripovijest o Húrinovoj djeci nezaobilazan je dio povijesti vilenjaka i ljudi u Drevnim danima. Na kraju knjige nalazi se Dodatak u dva dijela: prvi je posvećen nastojanjima mojega oca da trima pripovijestima dade konačan oblik. Bilo bi posve suprotno zamisli ove knjige opteretiti čitatelja obiljem bilježaka s podacima o likovima i zbivanjima. te se u njoj neizbježno često spominju zbivanja i okolnosti iz te šire priče. u knjigu uvrstio i pojmovnik svih imena i naziva što se zatječu u tekstu. "a i jednako neovisne. Tako se iz vlastitih riječi mojega oca čini neupitnim da je on te tri "Velike pripovijesti" iz Drevnih dana (o Berenu i Lúthien. koji su ionako rijetko kad doista bitni za praćenje radnje. lišena punog značenja kad nije na svojemu mjestu u njoj. o Húrinovoj djeci i o padu Gondolina) smatrao dostatno zaokruženim djelima koja ne traže poznavanje šireg legendarija poznatoga pod imenom Silmarillion. te pri olakšavanju prelaska knjige u (za mene) obeshrabrujući svijet elektroničkog prijenosa podataka. S druge strane." dodaje on. popraćen vrlo šturim opisima. Doduše. te pojednostavljena rodoslovlja. a drugi sastavu teksta u ovoj knjizi. kao što je moj otac istom prilikom primijetio. pa stoga u Uvodu dajem vrlo kratak prikaz Belerianda i njegovih žitelja pri kraju Drevnih dana. kada su rođeni Túrin i Niënor. . Dugujem veliku zahvalnost svojemu sinu Adamu Tolkienu na presudnoj pomoći koju mi je pružio pri raspoređivanju i predstavljanju građe u Uvodu i Dodatku. pod uvjetom da im uspije dati konačan i dovršen pripovjedni oblik u željenim razmjerima.Predgovor 9 sebi uz tek vrlo općenito poznavanje pozadine. k tome sam. u mnogim pogledima različitog od onoga u Nedovršenim pripovijestima. pa ipak vezane uz opću povijest": to su Húrinova djeca i Pad Gondolina. takva bi pomoć tu i tamo mogla dobro doći. uz zemljovid Belerianda i sjevernih zemalja.

.

odvažne i uznosite. neposrednim dijalozima ostvario dirljiv prikaz njegova dječaštva. i o porazu Saurona na kraju Drugog doba. suzdržane. u Prvom dobu svijeta. tad već više od tri tisuće godina dalekima: Tu je Elrond pošutio i uzdahnuo. "ja sam mislio da je davno. njegova pojma pravičnosti i samilosti. hitrog. Pa ipak.Túrinov lik imao je duboku važnost za mojega oca. davno bio pad Gil-galadov. prije Túrinova rođenja. "Ja se dobro sjećam njihovih divotnih stjegova". te majke mu Morwen. "Podsjetili su me na slavu Drevnih dana i na postrojbe Belerianda. reče. Húrina također. iako nije bilo tako. Ali sve je to bilo u Drevnim danima. toliko se velikih knezova i vojskovođa našlo na okupu. već punima straha. vedrog i poletnog. nepojmljivo davnom." "Vi se toga sjećate?" priupita ga Frodo. kao onda kad je Thangorodrim skršen i kad su vilenjaci mislili da je zlu zauvijek došao kraj. te kućnog života u hladnoj zemlji Dor-lómin u onim godinama. ključan za cjelinu djela: njegove strogosti i neveselosti. nije ih bilo onoliko. Na velikome vijeću u Rivendellu Elrond je govorio o Posljednjemu savezu vilenjaka i ljudi. toliko zapanjen da je naglas izgovorio što misli. "Ali ja sam mislio. Udaljenost vremena u koje ova priča seže dojmljivo dočarava jedan odjeljak Gospodara prstenova. koji je izravnim." . niti su bili toliko lijepi. nakon što je Morgoth probio Opsadu Angbanda." promuca kad se Elrond okrene njemu.

a ležale daleko na jug i istok od Dor-lómina." Riječi se odnose na most koji je vodio u nastambe vilenjačkoga kralja Thingola." Postavši sad trajno utjelovljen. prvi i najmoćniji među Valarima. i vlastitom se rukom bori! Ti što u jazbini ležiš. Moj otac je o njemu napisao: "Kako je pakost u njemu bujala. a sužnje u boj šalješ. kako je kazao Húrinu kada su ga zarobljenog izveli pred njega: "Melkor. njegova je moć prelazila u njih i raspršavala se. Tolkien: Húrinova djeca "Pa i jest". likom gorostasan i veleban. Željeznome paklu: crni ispuh što se dimio s vrhova Thangorodrima. podrijetlom je bio. "Ali moje pamćenje seže čak do Drevnih dana. zato što mu se Húrin usprkosio i usprotivio njegovoj volji. Ali kako je bio tjelesan. Ja sam proživio tri doba na zapadu i bio svjedok mnogih poraza i mnogih jalovih pobjeda. Vrhovni kralj noldorskih vilenjaka. lažljivče i lukavce. i kako je oda se slao zlo uobličeno u laži i opaka stvorenja. dok je on sâm postajao vazda sve vezaniji uz zemlju. Túrin se rodio u Dor-lóminu. tjelesno je stolovao u golemoj utvrdi Angbandu. izdaleka se vidio kao mrlja na sjevernom nebu. prozvan Crni neprijatelj. a opet preblizu." Tako. a majka mi je bila Elwing. "u zimu te godine". kletve koju je Morgoth bacio na Húrina. no užasan Kralj na sjeverozapadu Međuzemlja. Morwen i njihovu djecu.12 J. daleko." Otprilike šest i pol tisuća godina prije nego što je Elrondovo vijeće zasjedalo u Rivendellu. a on se rodio u Gondolinu prije njegove propasti. jer bio je osuđen na život u zamci prokletstva goleme i zagonetne moći. pred ulazom je viknuo: "Izađi. onaj koji bijaše prije svijeta. Tisuću pećina. sâm odjahao pred Angband da izazove Morgotha na dvoboj. U Ljetopisima Belerianda kazuje se da su se "Morgothove dveri nalazile samo stotinu pedeset liga od mosta pri Menegrothu. kako bilježe Ljetopisi Belerianda. kad je Fingolfin. nesklon izlasku iz svojih mračnih tvrđava. onoga koji je uzeo Túrina za posinka: zvale su se Menegroth. sina Lúthien od Doriatha. R. "uz znamenja žalosti". ozbiljno potvrdi Elrond. Ali tragedija njegova života nipošto se ne razabire isključivo iz prikaza ličnosti. Morgoth se bojao. kći Diorova. gorja koje je naslagao povrh Angbanda. kralju kukavni. dođi! . R. Eärendil mi je bio otac. dušmanine Bogova i vilenjaka. A Morgoth.

te da bi mogao odnijeti prevagu u "sukobu pogledima" s Morgothom." A tada (kazuje se) "Morgoth dođe. kad su Beren i Lúthien u obličjima vuka i šišmiša doprli u najdublju dvoranu Angbanda. koji je pri svakom udarcu stvarao golemu jamu. a ako bi itko doista i mogao odbiti Morgothovu zapovijed. "vidio" bi (ili primio u svijest iz Morgothove svijesti) neodoljivo uvjerljiv prikaz zbivanja. Morgot ne "priziva" zlo ili nesreću na Húrina i njegovu djecu. kako je sebe nazvao pred Húrinom. te života sestre mu Niënor.Uvod 13 Jer vidjeti želim kukavno ti lice. ili barem zadržati moć rasuđivanja i uvidjeti razliku između činjenice i pakosti. ne "zaziva" višu silu na djelovanje: jer on. nepomično posjednutog na visoko mjesto . "i crna krv prokulja i ispuni Grondove jame. a dijelom i zbog ponosa. gdje je stolovao Morgoth. Moj je otac odredio što to znači: onaj tko je primoran pogledati u Morgothovo oko. i sve se u njoj polagano i postojano prema mojoj volji svija". ne mareći za izvor. i u boju sastavio Fingolfina sa zemljom. Morgoth je od toga dana uvijek išao kljast. Lúthien ga je opčinila: a "istog trena on se sruši kao što se brdo odranja i klizi pa. Za cijeloga trajanja Túrinova života nakon odlaska iz Dor-lómina. u vjeri da je porazio Morgotha u raspravi. takova je bila sudbina Húrina." Također. Fingolfin je pribio Morgothovo silno stopalo uz tlo. Húrin nije. kani prouzročiti neprijateljevu propast snagom vlastite divovske volje. Jer nije mogao zanijekati takav izazov u lice svojim zapovjednicima." Kletva takovog bića. razlikuje se od kletvi ili proklinjanja mnogo manje moćnih bića. "Gospodar sudbina u Ardi". zato što je iz ljubavi prema svojima i ispaćenom strahovanju za njih poželio saznati sve što može o njima. Dijelom je tako bilo. kazao je moj otac. Tako on "oblikuje" budućnost onih koje mrzi. pade ničice na podove pakla. koja oca nikad nije upoznala. bačen poput groma sa svojega prijestolja. izobličen Morgothovom bezdanom pakošću." Borio se moćnim maljem Grondom. ali prije nego što će umrijeti. Željezna mu se kruna odjekujući otkotrlja s glave." Húrinu je namijenio muku "gledanja Morgothovim očima". koje može izjaviti da "sjenka moje nakane na Ardi [Zemlji] leži. i stoga kaže Húrinu: "Moja će misao tlačiti sve one koje ljubiš poput oblaka Kobi i bacati ih u mrak i očaj.

Tolkien: Húrinova djeca u Thangorodrimu i sve punijeg gorčine koju mučitelj u njemu izaziva. gdje je Gwindor bio zarobljen. rekoh si da dobro je. "Vladar nad sudbinom". uzdah lišća u jesen Taur-na-Neldora! Sve bje ljepše neg poželjet mogao sam. u Nargothrondu. A njegovo se gledanje na nju vidi iz ovih riječi: "Tako okonča pripovijest o Túrinu nesretnome. koji se prozvao Turambar. R. te se razljuti nakon što ga Gwindor razotkrije: "Sad si mi naudio. A poslije. R.Thôna! . i prizvavši na me moju kob.14 J. Ali sad je na Túrinovu srdžbu ovako odgovorio: "kob u tebi počiva. izdavši moje pravo ime. ne u imenu tvome." Ova složena zamisao ima tako ključno mjesto u priči da je moj otac čak predložio i alternativni naslov za nju: Nam e-'Rach Morgoth. od koje se prikriti htjedoh. Pripovijest o kletvi Morgothovoj. o najgoroj od svih rabota Morgothovih među ljudima u davnašnjemu svijetu. pjevao im je o mjestima koja je poznavao u dalekim vremenima i o drveću koje je ondje raslo: Vrbicima Tasarinana hodio sam u proljeće. to svjetlo i ta glazba ljeta na Ossirskih sedam rijeka! To mišljah da najbolje je. A ujesen došao sam do bukava Neldoretha. Bresticima Ossirianda hodio sam tokom ljeta. Morgothovu kletvu po svoj prilici valja shvatiti kao silu puštenu da čini zlo i sama traži svoje žrtve. tako se za toga samoga palog Valu kaže kako strahuje da Túrin "ne izraste u tolika moćnika da ne poništi na sebe bačenu kletvu i tako izmakne namijenjenoj mu kobi" (str." Dok je Drvobradaš šetao šumom Fangorn noseći Merryja i Pippina u pregibima ruku. Ah. taj vjetar." Upravo je Gwindor prethodno ispričao Túrinu da Angbandom. to zlato i ta rumen. prijatelju. U pripovijesti o Túrinu. 107). ta slika i taj miris proljeća Nan-tasariona! To. Al na zimu uspeh se do borova s visoravni Dorthoniona. Ah. kruži glas da je Morgoth bacio kletvu na Húrina i sav njegov rod. ta bjelina naspram granja crnog zimskog Orod-na. Ah. Túrin prikrije svoje pravo ime. Ah.

"Šuma pod mrakom". Dor-lómin. uništenoj u previranjima Velike bitke na izmaku Drevnih dana. na tome zemljovidu nazvani Forlindon i Harlindon (Sjeverni Lindon i Južni Lindon) bili su sve što je u Trećem dobu preostalo od predjela zvanog kako Ossiriand. Dok ja hodim Ambaronom. dio Hithluma. iako je bio još dijete u vrijeme posljednje i najveće bitke beleriandskih ratova. Gdje je korijenje duboko. Tauremornom i Aldalómëom. i Dorthonion i Doriath. lutanja i očaja" (str. "Enta iz zemlje stare ko gora". Vrlo kratak prikaz događaja koji su do toga doveli odgovorit će na pitanja koja tijekom radnje nastaju i objasniti navode koji se u njoj zatječu. Šetao je i između velebnih borova na visoravni Dorthonion ("Zemlja borova"). Sve te zemlje danas sniju prekrivene valovima. kojima je šetao Drvobradaš. po Fangornu. zvanog Ered Luin i Ered Lindon: stoga zemljovid pridodan Sümarillionu završava tim gorskim lancem na istoku. Po mom kraju. 111). Sjećao se drevnih šuma u velikoj zemlji Beleriandu. Sjeverne granice Belerianda bjelodano je tvorio Ered Wethrin. zašao je i u Neldoreth. Zemlja sedam rijeka. iza kojega je ležao Húrinov zavičaj. dok zemljovid pridodan Gospodaru prstenova završava istim lancem na zapadu. bili su presudni u njegovu životu.Uvod Moj poj se digo sav raspjevan širom svoda. doista je bilo dugo. tako i Lindon. 15 Pamćenje Drvobradaša. kroz čije je brijestove šume Drvobradaš nekoć šetao. Thingolove kraljevine. Sjenovito gorje. Rođen je u svijetu stalnog ratovanja. koja je poslije stekla ime Taur-nu-Fuin. Gdje minula ljeta od naslaga lišća bolje Kriju tlo Tauremornalómë. Istočnije odatle ležale su zemlje koje se jedva pojavljuju u . na istoku je pak Beleriand sezao do podnožja Modroga gorja. jer ju je Morgoth pretvorio u "predio strave i tamnih čini. sjevernu šumu Doriatha. Veliko je More tada pokuljalo i potopilo sve krajeve zapadno od Modroga gorja. Upravo u Beleriandu i sjevernim predjelima odigrala se Túrinova strašna sudbina. dapače. a obalni predjeli s druge strane gorja.

Sivim vilenjacima. zvani Avari. jer jedan od njihovih velikih rodova. i ispunio ih zračenjem Dvaju stabala. negdašnjeg predvodnika povorke Noldora iz Cuiviénena. Lovac. odnosno Plemenitim vilenjacima: razlikuju se od onih koji su odbili poziv i izabrali Međuzemije kao svoju zemlju i svoju sudbinu. Telperiona i Laurelina. ali narodi koji su tu povijest oblikovali stigli su s istoka preko prijevoja u Modrome gorju. zemlju Bogova. Fëanor je napustio Blaženu kraljevinu i otišao u izgnanstvo u Međuzemije povevši za sobom dobar dio svoga naroda. sve i ako su prešli Modro gorje. Kolovođa njihove pobune protiv Valara bio je Fëanor. Tisuću pećina u Doriathu. otputovali preko Mora. sada pokojnog. Njihov je vrhovni kralj bio Thingol (što znači "Sivoplašt"). One koji su prihvatili poziv na veliki je put preko Međuzemlja poveo Vala Oromë. jer on je u svojoj oholosti naumio silom oteti Morgothu dragulje.16 J. Ali nisu svi Eldari. On je izradio Tri dragulja. Taj presudni događaj u vilenjačkoj povijesti moj otac je kratko sažeo na sljedeći način u Dodatku A Gospodara prstenova: Fëanor je bio najveći od Eldarâ u vještinama i znanosti. u kojem su oni naposljetku doživjeli težak poraz. Silmarile. Tako je došío do beznadnog rata Eldarâ i Eldainâ protiv Thangorodrima. ukrao dragulje i odnio ih u Međuzemije te ih sakrio u svoju veliku tvrđavu Thangorodrim [gorje iznad Angbanda]. koji je vladao iz Menegrotha. Vilenjaci su se pojavili daleko odatle. ali naj­ ponosniji i najsvojeglaviji. R. na udaljenom istoku. Za tim draguljima polakomio se Neprijatelj Morgoth. vilenjacima s Velikoga putovanja. Valari su ih ondje pozvali da napuste Međuzemije. i oni se nazivaju Eldarima. vratio se u Međuzemije. te se oni nazivaju Izgnanicima. Tolkien: Húrinova djeca povijesti Drevnih dana. Nisu ni svi Eldari koji su prešli Veliko more ostali u zemlji Valara. pokraj jezera po imenu Cuiviénen. . Noldori ("Znalci"). oni koji su se zadržali u Beleriandu nazivaju se Sindarima. koje je obasjavalo valarsku zemlju. Nevoljni. "Duh vatre": on je bio najstariji sin Finwëa. pa je uništio stabla. Voda buđenja. R. prijeđu Veliko more i dođu u "Blaženu kraljevinu" Aman na zapadu svijeta. To su "niži vilenjaci". Protiv volje Valara.

kao što je rekao Túrinu (str. Najstariji Finarfinov sin . Njihova je glavna utvrda bio Barad Eithel (Kula na izvoru) pri Eithel Sirionu (Vrelu Siriona). Fingolfin je živio u Mithrimu. Drugi je Finwëov sin bio Fingolfin (Fëanorov polubrat). te nijedan neznanac nikad nije mogao tuda ući. Túrin ga je vidio jedanput. Turgon sa svojom silnom vojskom izašao iz Gondolina. u primorskome dijelu Nevrasta. Nakon Fingolfinove pogibije u dvoboju s Morgothom. Drugi je Fingolfinov sin bio Turgon.Uvod 17 Fëanor je poginuo u bici netom po povratku Noldora u Međuzemlje. Fingolfinov brat i Fëanorov polubrat. zapadno od Dor-lómina. On se nije vratio u Međuzemlje. bio je Finarfin. ali njihova je snaga uništena u groznoj Bici suza nebrojenih koju opisuju Húrinova djeca. stolovao u kući zvanoj Vinyamar. Treći Finwëov sin. Tek je u Bici suza nebrojenih. Turgon se odselio iz Vinyamara. dok je Fingon držao Dor-lómin na jugu Hithluma. Fingon je namjesto njega postao Vrhovni kralj Noldora. nastanio u Gondolinu. Kad je Gondolin sazdan nakon dugogodišnjeg rada. ali njegovi sinovi i kći pošli su s povorkom Fingolfina i njegovih sinova. kad je on "s mnogim velmožama projahao Dor-lóminom i prešao most na Nen Lalaithu. ali potajice je podigao skriveni grad Gondolin na brijegu nasred ravnice po imenu Tumladen. posve obavijene Kružnim gorjem. gdje je rijeka Sirion izvirala s istočne strane Sjenovita gorja: Sador. i stoljećima se to prelijepo vilenjačko uporište čuvalo u najdubljoj tajnosti. i noldorskog i sindarskog roda. kada je već više od tri stotine pedeset godina minulo od njegova odlaska iz Vinyamara. a njegova sedmorica sinova zaposjela su prostrane krajeve na istoku Belerianda. blistajući u srebru i bjelini" (str. Jedini je ulaz bio neopaziv i pod jakom stražom. Sjenovita gorja. nakon povratka Noldora. 30). 45). On je isprva. Morgoth nikako nije uspijevao saznati gdje leži. pokraj istoimena jezera. nakon koje su Fëanorovi sinovi lutali "poput lišća nošena vjetrom"(str. između Dorthoniona (Taur-nu-Fuina) i Modroga gorja. ondje je godinama služio kao vojnik. smatran vrhovnim vladarom sviju Noldora. smještene istočno od rijeke Sirion. on je sa sinom Fingonom vladao Hithlumom. te se sa svojim narodom. smještenim sjeverno i zapadno od velikoga lanca Ered Wethrina. stari kljasti sluga Húrina i Morwen. 29).

drugi Finarfinov sin: to se zbilo u godini nakon Túrinova rođenja u Dor-lóminu. To se zvalo DagorAglareb. Vrata Nargothronda gledala su na klanac rijeke Narog u Zapadnom Beleriandu. glavnog Morgothova sluge. R. Preostali Finarfinovi sinovi. Finrodova sestra. kad su velike vojske iz Angbanda zašle južno u Beleriand.18 J. odnosno Visoki Faroth. koja je potrajala gotovo četiri stotine godina. koja je utjecala u more pri luci Eglarestu. na istok do rijeke Sirion. "Drugi". osnovao podzemni grad-tvrđavu Nargothrond. Ali Finrod je skončao u tamnicama Saurona. nadahnut velebnošću i ljepotom Menegrotha u Doriathu." Ta je zemlja zatim dobila ime Doriath. Veličanstvena bitka. Angrod i Aegnor. Kazivalo se da su Ljudi (koje su vilenjaci zvali Atani. R. koje se tumači kao "Gospodar pećina" ili "Špiljoklesac" na jeziku patuljaka. s pogledom na sjever preko goleme ravnice Ard-galen. stanovali su na Dorthonionu. Galadriel. ako pak taj ne bi posjedovao moć veću od Maie Melian. gdje je ta rijeka prolazila visokim brdima zvanim Taur-en-Faroth. i Hildori. Nedugo prije povratka Noldora iz Amana. a krunu Nargothronda preuzeo je Orodreth. Melian (kazano riječima Silmarilliona) "baci svoje čini i ogradi čitavo to područje [šume Neldoreth i Region] krugom od nevidljiva zida sjenki i zabuna: Melianinim pojasom kroz koji otada nitko nije mogao proći protiv njezine volje ili volje kralja Thingola. Šezdesete godine po povratku Noldora okončala su se mnoga ljeta mira. Melian je bila Maia. a na zapad do rijeke Nenning. ali o svojoj najranijoj povijesti oni ljudi koji su ušli u Beleriand u danima Dugog mira. Silna je orkovska vojska naišla iz Angbanda. zbog čega je dobio ime Felagund. "Ograđena zemlja". duhovno biće velike moći koje je uzelo čovječje obličje i nastanilo se u šumama Belerianda s kraljem Thingolom: ona je bila majka Lúthien i pramajka Elronda. koji je. dugo je boravila u Doriathu s kraljicom Melian. Tolkien: Húrinova djeca bio je Finrod. "Sljedbenici") ustali daleko na istoku Meduzemlja pri kraju Drevnih dana. ali Noldori su je hametice porazili i uništili. dok je Angband bio pod . ali vilenjački vladari primili su je kao upozorenje i postavili Opsadu Angbanda. ali Finrodova se kraljevina sterala nadugačko i naširoko. podanici svojega brata Finroda.

bio je Hadorov sin. te su ih stoga okrutno progonili i tlačili oni koji su štovali njega i njegove sluge". Ali kasnije se govorilo da je Morgoth. Ali njegova je majka bila iz Halethine kuće. Bëor je kazao: "Tama leži za nama. Bitka iznenadnog plamena. znanim kao Bëorova kuća. nakon toga poznatu pod promijenjenim imenom Anfauglith. Húrinov otac. dapače. Opsada Angbanda okončala se nenadano i strahovito (premda se dugo pripremala) jedne noći usred zime. Kralj Fingolfin i njegov sin Fingon odbačeni su zajedno s ratnicima iz . Finrodu Felagundu. vilenjački vladari Dorthoniona pali su uz većinu ratnika iz Bëorova naroda. a Halethin narod u to je vrijeme nastavao šumu Brethil. Vođa tih prvih ljudi koji su prešli Modro gorje zvao se Bëor Stari. 31). bio je iz Hadorove kuće. nikad nisu htjeli govoriti. a mi smo joj okrenuli leđa i ne želimo se onamo vratiti ni u mislima. Taj poguban nasrtaj nazvan je Dagor Bragollach. tada je prvi put izašao iz Angbanda u punoj moći. a njegove dveri zatvorene. posljednji put napustio Angband i otišao na Istok. Otac zmajeva." Sador. 395 godina nakon što je počela. obično ih se nazivalo Istočnjacima. Pripadnici Triju kuća bili su Edaini (sindarinski oblik naziva Atani). gdje mu je kralj Fingolfin dodijelio vlast nad Dor-lóminom. silne orkovske vojske pokuljale su na jug. Glaurung. u rodu s Berenom. kralju Nargothronda.Uvod 19 Opsadom. koji se prvi susreo s njima. Nakon Opsade Angbanda preko gorja su pristigli ljudi posve drugačijeg kova. stari Húrinov sluga. dok mu je supruga Morwen bila iz Bëorove kuće. Zagušljiva prašina. jednako je tako govorio Túrinu kao dječaku (str. i da su se prvi ljudi koji su ušli u Beleriand "bili pokajali i zatim pobunili protiv Mračnoga gospodara. zvani Prijatelji vilenjaka. Ti su ljudi pripadali trima Kućama. a neki od njih imali su važnu ulogu u Túrinovoj priči. Morgoth je ispustio plamene rijeke koje su se stuštile s Thangorodrima i preobrazile veliku travnatu ravnicu Ard-galen. Hador se nastanio u Hithlumu. K zapadu naša su se srca oduvijek okretala i vjerujemo da ćemo ondje pronaći Svjetlo. Galdor Visoki. Hadorova kuća i Halethina kuća. smještenu sjeverno od visoravni Dorthonion. saznavši za ustajanje ljudi. u spaljenu i poharanu pustoš.

pri ponovnom napadu na Hithlum. R.20 J. . jer vatrene je bujice zaustavila brana Sjenovita gorja. gnjevan od očaja. i vidio kako Húrin (tada dvadesetjednogodišnji mladić) preuzima "njegovu ovlast i zapovjedništvo". devet godina nakon Bitke iznenadnog plamena. kao što je kazao Túrinu (str. Upravo je u godini nakon Bragollacha Fingolfin. Tada je Galdor. postao glavar Dor-lómina. Húrinov otac. u čijoj je obrani pao Hador Zlatokosi. Húrinov otac Galdor poginuo je u utvrdi Eithel Sirion: Sador je bio tamo. Svega su se toga u Dor-lóminu još živo sjećali kad je rođen Túrin. 31). odjahao pred Angband i izazvao Morgotha. Dvije godine poslije toga Húrin i Huor stigli su u Gondolin. te su Hithlum i Dor-lómin istrajali. R. Nakon još četiri godine. Tolkien: Húrinova djeca Hithluma u utvrdu Eithel Sirion na istoku Sjenovita gorja.

Ova bilješka ima nakanu pojasniti nekoliko glavnih odlika izgovaranja pojmovlja. Eledhwen. a ne "Celebros" ili pak "Selebros". Maedhros. tako drugi slog pojma Edain odgovara hrvatskoj riječi naime. tako se Region ne izgovara kao engleska riječ region. kao u nazivu Teiglin. G Uvijek zvuči kao g. Uvijek ima vrijednost glasa ch u škotskoj riječi loch ili njemačkoj riječi buch. odnosno glasa th u riječi then. Narn i Chîn Húrin. nikada kao c ili s. DH Uvijek se rabi za prikaz zvučnoga ("mekoga") th u engleskom jeziku. Ima zvuk engleske riječi grey. a prvi slog naziva Ginglith odgovara engleskoj riječi begin. tako je Celebros "Kelebros". a ne riječi gin. Ima vrijednost glasa ow u engleskoj riječi town. . Suglasnici C CH Uvijek se izgovara kao k. Samoglasnici AI AU EI Ima zvuk engleske riječi eye. tako prvi sa­ moglasnik imena Sauron odgovara hrvatskoj riječi zauzvrat. primjeri su Anach. Primjeri su Glóredhel. a nikada kao dž ili đ. a nikada glasa ch u engleskoj riječi church. a ne glasa th u riječi thin.

E Na kraju riječi uvijek se izgovara kao zasebni samoglasnik. IR.22 J. odnosno Tuurin. kao u imenu Eärendil. R. ne Tjurin. a-e. kao u pojmovima Celebros. tako je ispravno Ni-enor. već tvore dva sloga. Nirnaeth. ali može se izgovarati na isti način kao AI. Gurthang) ne treba izgovarati kao engleske riječi fir. Uvijek se izgovara u sredini riječi. već s razlučenim i sastavljenim samoglasnicima i i e. U U imenima poput Húrin. . te se sprege pišu ëa i ëo. sprega je zaseb­ nih samoglasnika. već kao ir. EA i EO Ne stapaju se. AE Primjerice. u pojmovima Aegnor. Menegroth. treba izgovarati kao dugo u. a ne "Niinor". UR Prije suglasnika (kao u pojmovima Círdan. fur. Tolkien: Húrinova djeca IE Ne treba izgovarati kao englesku riječ piece. Túrin. odnosno Eä i Eö kada su početne. ur u hrvatskom jeziku. te se na tom mjestu piše kao ë. R. kao u imenu Bëor.

.

.

snažna tijela i jare ćudi.Hador Zlatokosi bio je glavar Edaina. dok mu je volja bila vrlo izdržljiva. najviši među Edainima izuzev tek vlastita sina Tuora. . Húrin je bio tri godine stariji. Brat mu je Huor bio visok. budući da je jednakom snagom trčao na kraju staze kao i na početku. omiljen među Eldarima. a na istoj se svadbi njegov sin Galdor Visoki vjenčao s Hareth. ali u svemu ostalome bio je poput djeda mu Hadora. Húrin bi prvi stigao na cilj. to je naslijedio od majčina naroda. te su se u mladosti rijetko kad rastajala. glavara ljudi iz Brethila. Do isteka svojih dana živio je pod vrhovnom vlašću Fingolfina. Halmirova sina. ali ako bi utrka bila duga i teška. Ali jara je u njemu postojano plamtjela. Húrina i Huora. Galdor i Hareth imali su dva sina. Braća su se vrlo voljela. Njegova kći Glóredhel udala se za Haldira. Halmirovom kćeri. koji mu je dao široke zemlje u onom predjelu Hithluma što se zvao Dor-lómin. ali rastom niži od ostalih ljudi svojega roda. Medu ljudima sa Sjevera bio je najupućeniji u naume Noldora. a i hitar u trku.

i više ga nikad nije vidjela. Često su s ljudima iz Brethila vojevali protiv orkova. prema ondašnjem običaju ljudi sa Sjevera. Huor se oženio Rían. Tuga Bëorove kuće tištala joj je srce. a voljela je i pjevati i sastavljati pjesme. sve dok ih opsjene onog kraja nisu posve smele. ni kako bi natrag. te uzela progoniti braću sve do gaza Brithiacha. Ondje su tegobno ostali lutati među brdima pod strmim zidinama Crissaegrima. ali ćud joj je bila pomalo stroga i uznosita. jer Húrin je bio snažan. kćeri Baragunda.26 J. a mlađi Huor već visinom ravan većini stasalih muževa u tome narodu. i posla im dva svoja Orla u pomoć. iz Bëorove kuće. a zbog sjajnih očiju i ljepote lica ljudi su je prozvali Eledhwen. koji su tada nasrtali na sjeverne granice njihove zemlje. bila je time u bliskome rodu s Berenom Jednorukim. pa više nisu znali ni kako bi naprijed. što znači Smijeh. Thingolovu kćer. premda tek sedamnaestogodišnjak. Morwen je Húrinu na svijet donijela i kćer. jer bila je nježna srca i nije voljela ni lov ni rat. R. te su uspjeli uteći preko Brithiacha u Dimbar. Ljubav je darivala drveću i divljem cvijeću. rođenog one godine kad je Beren stigao u Doriath i našao Lúthien Tinúviel. Kazuje se da su Galdorovi sinovi neko vrijeme boravili u Brethilu kao posinci svojega ujaka Haldira. Jednoga dana Húrin i Huor pošli su s četom izviđača. koju su nazvali Urwen. R. ali imenom Lalaith. ali nju je napala i raštrkala orkovska zasjeda. a Orlovi ih podigoše i preko Kružnoga gorja preniješe u . i kazuje se da se iz rijeke uzdigla maglica i zakrila ih neprijateljima. Tada ih opazi Thorondor. Ondje bi ih i zarobili ili sasjekli da nije bilo Ulmove moći koja je još bila jaka u vodama Siriona. Ali pripovijest se tu vraća Húrinu i Huoru u danima njihove mladosti. ona je bila kći Belegunda. Bregolasova sina. Tolkien: Húrinova djeca Húrin se vjenčao s Morwen. sestričnom Morweninom. Dva je mjeseca tek bila u braku s Huorom kad je on s bratom otišao u Nirnaeth Arnoediad. jer utekla je kao izgnanica u Dor-lómin iz Dorthoniona nakon razaranja u Bragollachu. Túrin je bilo ime najstarijega djeteta Húrina i Morwen. Morwen je bila tamnokosa i visoka. Teška joj je sudba dala da se rodi u takovim vremenima. vilin-sjaj. zvali su je svi oni koji su je upoznali za njezina kratka života. Bregolasova sina.

od kojih će mu stići pomoć u nevolji. bio to vilenjak ili čovjek. mi nismo našli puta do Gondolina. jer preniješe nas u strahu i čudu visokim zračnim putevima. kako to Eldari mjere. a ne samo zato što mu je vlastiti zakon nalagao da nijedan stranac. ali nama je vrijeme kratko. tek smo smrtni ljudi. no možda ne prođe dugo. koji bi otkrio put do tajnog kraljevstva ili pak ugledao grad. a pogled nam je pritom milosno zakrit bio. i skriveni narod ne istupi iz njih. Kraljev sin po sestri koji bijaše moćan u Gondolinu. s kojima je vodio duge razgovore.Túrinovo djetinjstvo 27 tajnu dolinu Tumladen i skriveni grad Gondolin. doista. "ali ako nam ne vjerujete na riječ. ne požali što oni odlaze. i doista ne znamo točno gdje ovaj grad stoji. Štoviše. a Ulmo je. i neki bi se mogli upitati zbog čega li to kruti zakon popušta u korist dva besprizorna čovječja djeteta. onda ćemo pred vama prisegnuti. Oni mogu podnijeti da dugim ljetima iščekuju daleki dan boja protiv svojih neprijatelja. te kaza: "Dopuštam vam povratak putem kojim ste i došli. priđe. Žalosti me ovaj rastanak. Ondje ih kralj Turgon srdačno primi." Ali Maeglin. već posavjetovao Turgona da dobrostivo postupa sa sinovima te Kuće. i on reče Húrinu: "Kraljeva je milost veća no što mislite. Húrin i Huor proboravili su gotovo cijelu godinu kao gosti u Kraljevoj kući. a naša snaga i nada brzo usahnu. nikad više ne smije otići odatle. I Húrin reče Turgonu: "Gospodaru. sve dok Kralj ne otvori bedeme. Sigurnije bi bilo kad im ne bi bilo druge doli da ostanu ovdje kao naši sluge do isteka svog života. Ali Húrin i Huor poželješe se vratiti svome rodu i sudjelovati u ratovima i nesrećama koje ga sada snalaze. te doznao ponešto i o Kraljevim nazorima i nakanama. Jer Turgon je postao vrlo privržen Galdorovim sinovima." Turgon mu tada usliši molbu. koji dotad nijedan čovjek nije vidio. bude li Thorondor voljan." odvrati mu Húrin. iako im je zavidio na Kraljevoj naklonosti jer nije volio nikoga iz čovječjeg roda." "Kraljeva je milost uistinu velika. želio ih je zadržati u Gondolinu iz ljubavi. usvojio mnoga vilenjačka naučavanja. a kazuje se da je u to vrijeme Húrin. do našeg ponovnog susreta. drugačiji od Eldara." I braća prisegoše da nikad neće otkriti Turgonove nakane. te da će čuvati . jer Hador je bio Prijatelj vilenjaka. kada dozna za njihovo porijeklo. onako hitra i harna duha.

jer su glasnici iz Brethila onomad javili da im se zameo trag. jer to nam je dopušteno tek nakon što se zavjetovasmo na šutnju." "Zadovolji se. R. ali on i mnogi drugi dosjetiše se istini.28 J. Tolkien: Húrinova djeca tajnu o svemu što su vidjeli u njegovoj kraljevini. Ta nas prisega i dalje vezuje. "Vazda će se neko novo zlo začeti u Angbandu. Kosa joj je bila poput žutih ljiljana u travi dok je trčala poljima." Galdor ih tada prestade ispitivati. istjeravši orke iz Belerianda. U to je doba Túrinu. te pred zoru spustiše u Dor-lómin. jer bio je kužan. i mnogi su se razboljeli i umrli koncem te godine u sjevernim zemljama na granici s Anfauglithom. a smijeh sličan . Tada se oprostiše. A ujesen te godine. Ali Galdor reče: "Zar ste. satjerati Morgotha pod zemlju i zapečatiti Vrata Angbanda. Húrinovu sinu. Rodbina ih razdragano dočeka. kakvo ne slute ni vilenjaci ni ljudi". a sjenka straha od Morgotha bivala je sve dublja. dok je oživjela snaga Eldara i Edaina obuzdala Morgothovo napredovanje. R. i to mahom djeca ili propupala mladež u kućama ljudi. "već time što smo se vratili. Nazvaše ga Zao dah. a Orlovi stigoše i noću ih odatle odniješe. jer među njima su se pronijeli glasi o djelima Berena i Lúthien. a ne kao šumska siročad. u odgovor na njihove riječi. godinu dana proboravili u divljini? Ili su vas to Orlovi udomili u svojim visokim gnjezdištima? Ali pronašli ste hranu i krasno ruho. kada će Maedhros povesti objedinjene vojske u boj. a njegova je sestra Urwen navršila treću početkom proljeća. tek da su ih u divljini spasili oni Orlovi koji su ih vratili kući. kazivahu. Ali oni mudriji i dalje su bili nespokojni. smatralo se. dok su neki kazivali da Beren i Lúthien još žive. Jer i zavjet šutnje i Orlovi ukazuju na Turgona. naiđe opak vjetar sa Sjevera pod olovnim nebom. i vraćate se kao knezovići. Ali ljeta četiri stotine šezdeset i devetoga od povratka Noldora u Međuzemlje živnula je opet nada među vilenjacima i ljudima. bilo tek pet godina. Nato su neki počeli spominjati predstojeće pobjede. ili da su se vratili iz Mrtvih. iz straha da Maedhros ne otkrije prerano svoju rastuću snagu i time Morgothu dade dovoljno vremena da smisli kako mu se oduprijeti." reče Húrin. i o sramoćenju Morgotha na samome prijestolju Angbanda. Te su godine i velika Maedhrosova vijećanja bila pri kraju. dakle. i uzvrat za Bitku Bragollach. Tako su prolazili dani. oče. ali ni vlastitome ocu ne htjedoše kazati gdje su to bili.

U to je doba svu toplinu srca darivao svojoj sestrici Lalaith. jer Morwen je prema drugima bila stroga kao i prema sebi. a kad bi se vratio. jer obraćala mu se izravno i jasno. i pjeva one pjesme koje su edainska djeca ispjevala u davnini. on upita za Lalaith. a srca su im se radovala dok je bila medu njima. jer bilo mu je draže bdjeti nad njom tako da ga ona ne vidi i promatrati je dok šeta po livadama ili pod krošnjama. dok im je jezik vilenjaka još bio svjež na usnama. ali jara njegova oca plamtjela je i u njemu. pa je po njemu sav živalj u kućanstvu prozvao dijete Lalaith. jer Húrin je počesto izbivao s Fingonovom vojskom. Zvao se Nen Lalaith. A kad je ozdravio. No hitro bi se umio i sažaliti. pa bih želio vidjeti Urwen. ali nije ih uspio shvatiti. jer Zao je dah stigao u Dor-lómin. kad je kralj Fingon s mnogim velmožama projahao Dor-lóminom i prešao most na Nen Lalaithu. ali zašto više ne smijem reći Lalaith?" . svojim je brzim govorom. ali oca je rijetko viđao. i Túrin se razbolio. i dugo ostao ležati u groznici i mračnu snu. punim neznanih riječi." A kad mu je Morwen došla. iako je rano progovorio i uvijek se doimao starijim od svoje dobi. Ali prije isteka godine pokazala se istina u riječima njegova oca. Jer nikad još nije vidio vilenjačko dijete. a i time je bio sličan ocu. "Krasna kao vilenjačko dijete je Lalaith. doskočica i nejasnoća. Volio je majku. blistajući u srebru i bjelini. pa ih je vidio tek jedan jedini put. pa je znao biti prijek i ljutit. Niti jedan Elda u to vrijeme nije nastavao zemlje njegova oca. ali rijetko se igrao s njom. a bol i tuga živih stvorova mogli su ga ganuti do suza." A kad je Túrin čuo te riječi. koja je čuvala istočne granice Hithluma. zamislio se nad njima. jer takova mu je bila sudbina i tako je snažan život u sebi nosio. jao! A stoga i krasnija.Túrinovo djetinjstvo 29 veselome zvuku potočića što je zvonko tekao s brda pokraj zidova kuće njezina oca." reče Húrin svojoj Morwen. "ali kraćega je vijeka. a obećavao je i da će imati ćud sličnu njezinoj. Ali Túrina nisu voljeli tako kao nju. ili draža. Túrin je teško zaboravljao nepravdu ili porugu. jer bio je neveseo. možda. Bio je tamnokos poput svoje majke. a zborio je rijetko. Ali vidarica mu odgovori: "Ne spominji više Lalaith. zbunjivao Túrina i donosio mu nespokoj. Túrin joj reče: "Prošla me bolest. ali glase o svojoj sestri Urwen morat ćeš zatražiti od majke. Húrinov sine.

i sad mu se milio spomen na kratke dane svoje pune muževnosti prije sakaćenja. odgovori mu ona. i pozlijediti te kao što te moj gospodar Fingolfin pozlijedio!" Ali Túrin je u noćnoj osami gorko plakao. ali daruj samo svoje". ali Túrina je najviše radovalo kad bi mu Sador pripovijedao. ako bi pomislio da bi njegovu prijatelju to moglo dobro doći. što znači "Skočinog". U Eithel Sirionu bijah kad ga Crni kralj napade. bio je hrom i malo je tko mario za njega. iako pred Morwen više nijednom nije izgovorio ime svoje sestrice. Jer stigosmo prekasno. rekao bi. Nekoć je bio šumljak. R. štono pade u obrani kralja Fingolfina. "Ali ti si živ. da mu poštedi nogu. jer dobio ga je iz sažaljenja. Tek se jednom prijatelju povjerio u to doba i kazao mu o svom jadu i praznini kuće. ali i rekao da vrati darove gdje im je mjesto. barem mi se tako danas čini." Nije ga pokušala utješiti više nego samu sebe. a sakata mu se noga sparušila. "Daruj široke ruke.30 J. a živ je i Neprijatelj koji nam ovo učini. velikoj utvrdi vilenjačkih kraljeva. kriknuvši: "Mračitelju Međuzemlja. jer on je bio mladić u danima Bragollacha. Nakon toga pođoh u vojnike i duge godine provedoh u Eithel Sirionu. gdje bih možda časnije zadobio tu ranu. jer šuplja ljeta što uslijediše razaznaju se po malo čemu. ali nije mogao. pa se latio harfe u nakani da spjeva tužaljku. Ali Húrin je otvoreno žalovao. a smijeh je uminuo u ovoj kući". kažu. Djetetovu je dobrotu nagrađivao koliko je mogao. izašao iz kuće i podigao ruku prema Sjeveru. Morwenin sine. ali ne bijah u Bragollachu. Taj se prijatelj zvao Sador. Tolkien: Húrinova djeca "Zato što je Urwen umrla. Sador je. jer svoju je tugu dočekala šutnjom i hladnim srcem. i zbog zle sreće ili nespretna vitlanja sjekirom sâm je sebi odsjekao desno stopalo. kao prilično vješt drvodjelja. a bio je sluga u Húrinovoj službi. Pozvaše me s mojih šumskih zadaća u nuždi te godine. izrađivao ili popravljao sitne predmete za kućanstvo u pratećim zdanjima na imanju. "Bijaše to velebna bitka. Tada bi mu se Sador nasmiješio. pa je slomio harfu. Túrin mu ju donosio što treba. i Túrin ga je zvao Labadal. pa dospjesmo tek ponijeti odar staroga glavara Hadora. da te bar mogu vidjeti licem u lice. premda taj nadimak Sadoru nije bio mrzak. a tada ondje u . R. te za njega rezbario obličja ljudi i divljih životinja. Húrinov sine. a ne iz prezira. a katkad bi mu potajice odnio i neku alatku ili komad drveta na koje drugi ne bi pazili.

Od ozljeda i nevolja što bi nas ljude usmrtile. opet se vrate. Gorje stoji između nas i života iz kojega su došli. doli tek od ljute rane. ali ništa kazali nisu. iako tek netom stasao. "jer u prvoj mladosti djeca ljudi i vilenjaka izgledaju vrlo srodno. jer nagledah se prolivene krvi i rana. A ondje zadobih svoju ranu. "Ali nema čovjeka koji bi znao kamo je otišla. a čak i kad im tijela nastradaju. pričalo se. ili to barem ja ne znam." "Je li oduvijek tako? Ili to. tvojega oca otac. niti umiru. Ali mi se. S nama nije tako. Očevi naših otaca možda su mogli štošta kazati. "valja ti pitati mudrije od Labadala. iz kojega tek rijetke pripovijesti izađoše. nesreća pak mnogima donese smrt još i prije. brzo umorimo i umremo. kako reče moj otac? I na što je mislio kad je kazao da je kraćega vijeka?" "Uistinu je bila. Ali čovječja djeca hitrije rastu." "Znači da se Lalaith neće vratiti?" reče Túrin. a oni se od toga dana ne usudiše više pomoliti na vidiku tih zidina." reče Sador." "Jesu li bili u strahu?" upita Túrin. Ali vilenjaci se ne umaraju. reče Sador. oni se mogu izliječiti. A jednoga dana Túrin ga upita: "Je li Lalaith uistinu bila kao vilenjačko dijete. Za njim satjerasmo orke u pijesak. Ali jao! ljubav prema bici u meni tad minu. pa me otpustiše da se vratim u šume za kojima čeznuh." reče Sador. Za nama je mrak." Tako je Sador zborio Túrinu dok je stasavao.Túrinovo djetinjstvo 31 Kraljevo ime zapovijedaše Galdor. takova nam je sudbina. u bijegu od tko zna čega. jer je držao da ga je bliži rod tomu trebao poučiti. . jer onaj koji bježi od svojega straha možda još otkrije da mu je tek prečacem pošao ususret. trpimo kletvu opakoga Kralja. kako neki kažu. možda. a Túrin je stao pos­ tavljati mnoga pitanja na koja je Sadoru teško bilo odgovoriti. sličnu Zlu dahu?" "Nije mi znano. Ni imena im se ne pamte. Mač mu se u ruci žario od jare što je plamtjela u njemu. a mladost im brzo prođe." Nato ga Túrin upita: "Što je to sudbina?" "Što se sudbine ljudi tiče. On pogibe u tom napadu. a ja vidjeh gdje njegovu ovlast i zapovjedništvo preuzima tvoj otac. što je svima bjelodano. "Kamo je ona otišla?" "Neće se vratiti".

"bar ne svi mi." "Štošta ćeš još. Tolkien: Húrinova djeca "Možda je tako". a ni ja neću biti." "Ali moj ih otac voli." odgovori mu Sador." Tada se Sadoru učini da Túrinove oči ne gledaju djetinjim pogle­ dom." "Istinu zbori. kako će biti s tvojim srcem. reče Sador. te uzdahnu. naučiti od njih".32 J. a sudbina utoliko teže nalegne na nas. R. a resi ga moć nad srcima ljudi. kad više nismo imali kamo dalje. Kaže da smo od njih naučili gotovo sve što znamo. Tada bi se Lalaith mogla vratiti. Jer oni su već svojim znanjem drevni. Ali ja bih želio. one godine koja se zaboraviti ne može. a kaže i da su oni ljudi koji odnedavna stižu preko Gorja jedva išta bolji od orkova. Moj otac nije u strahu. možda. a zatim ga samo zatekli ovdje pred sobom. "Krasan je to puk i čudesan. "istinu što se barem nekih od nas tiče. kao što bi čovjek gledao nešto milo od čega mu se valja rastati. samo. doli u More. Labadale. katkad pomislim da bi nam bilo možda bolje da ih nismo ni upoznali. Među starijima od njega već su kolali glasi o velikom zboru i okupljanju pod oružjem." Nato Túrin reče: "Možda je bolje ne izreći svoju želju. . reče Sador. a s uzvisina je lako pasti na dno. Ali uspon je bolan. te pomisli: 'Tuga je brus tvrdoga duha. Spram njihove svjetlosti mi potamnimo. a k tomu su i ponosni i istrajni. biti u strahu. to Labadal pogoditi ne može." "Više nismo u strahu. Otići ću za vojnika nekom vilenjačkom kralju čim za to stasam. "i nije sretan bez njih. ili ću barem. sve i da je vrlo daleko. ali to ničim neću pokazati. Pa ipak. da sam eldarskoga soja." reče Túrin. te time postali plemenitiji narod. a ja bih je ovdje čekao. ili buknemo prebrzim plamenom." reče Túrin." Túrinu se tada bližio osmi rođendan. "Možda smo mi to u strahu utekli od Mraka. ali tek ćeš rijetko i tek rijetkima otkriti što se u njemu krije. ako se ne može ostvariti. kao što si i ti. Labadale.' Ali naglas kaza ovo: "Sine Húrina i Morwen. ali do Túrina nisu doprli. nego da smo tek nastavili po nekoj priprostijoj navadi. u mjesecu gwaeronu prema računanju Edaina. poput svoje majke. R. opazio je da ga otac često promatra čvrstim očima.

"Kamo da uteknem. Ova bi zemlja mogla potpasti pod njegovu vlast. Ali i njezin je rod znao vilin-predaju." reče. pa jedva da je strahovao za ishod bitke. te toga dana njegovu vedrinu zastre oblak. neću ti reći: Ne boj se! Jer ti se bojiš onoga čega se bojati valja. Ali reći ću ti: Ne čekaj! Vratit ću ti se kako već mogu. kako je Húrin dobro poznavao Morweninu hrabrost i suzdržan jezik. a strah te u očaj ne tjera. sve i budem li morao pretražiti cio Beleriand. "Znaš za rod moje majke u Brethilu". Budu li Vilin-kraljevi ti koji padnu. i jedino toga.preživim li. često je razgovarao s njom o tome što kane Vilin-kraljevi. mjereno letom orla. a što pode li po zlu. i pronaći ću te. a uvečer iznenada reče: "Kad me pozovu. "Ali što li to u tvojim riječima leži?" "Razboritost. pa jedna strana mora pasti niže nego što sada stoji. jer miliji se ishod uz Húrina vazda činio izglednijim. tebi ću na čuvanje ostaviti nasljednika Hadorove kuće. a ne dvojba". "To je tridesetak liga odavde. Ovo će biti silan udarac." . Ali ako i pođe po zlu. reče Morwen. a ako je tako. "pa Mrak jednom mora uteći od njihovih lica. tada će za Edaine nužno poći po zlu. no jednog se jutra u proljeće te godine on probudi sav težak." "Širok je Beleriand." Morwen mu nije proturječila. onaj koji gleda preda se mora uočiti jedno: ništa neće ostati kako je bilo. pa je za se rekla: "Ipak. te što bi moglo biti pođe li po dobru. "Oni vidješe Svjetlost na Zapadu. vidjelo se da ga nešto ipak tišti.Túrinovo djetinjstvo 33 Sad. Srce mu je sokolila nada. a mi živimo najbliže Neprijatelju. "Samo. reče. odgovori ona. a u njima štošta pode po zlu." "Oduvijek je tako". za tobom ću. kako da čak i Starija djeca nadvladaju jednog Moćnika?" Ni sjenka takove sumnje nije se vidjela na Húrinu Thalionu. uz malobrojne ili uz mnogo­ brojne?" Nato Húrin neko vrijeme šutke porazmisli. čak i u vrijeme mira. nisu li napustili Svjetlost. a u njemu za prognanike doma nema". jer činilo mu se da nijedna sila u Međuzemlju ne bi mogla svrgnuti moć i sjaj Eldara. reče Húrin. i zar im ona nije sada zapriječena? Može biti da Gospodari Zapada više ne mare za njih. Kratki su životi ljudi. ali ne čekaj! Pođi na jug što hitrije možeš . kao iz nemirna sna. Morwen Eledhwen.

tad sve počiva na tvojoj hrabrosti i tvojim odlukama. reče Morwen. "morat ću sama donijeti odluku." reče Morwen." "Ali nagađaš. "Pa ipak. Húrin se odjednom glasno nasmija. držim. u najboljem bi slučaju stigla tek pred zatvorene dveri. "On ne želi pomoći kralju Fingonu. sve i ako jesu malobrojni i neuki. reče Húrin. koju dosad ne povjerih nikome drugom. a i neću: nije mi znano gdje stoji. te reče: "Evo nas gdje sjedimo u raspravi o nečemu izvan svojeg dosega. Nisam li ja sada u srodstvu s kraljem? Jer Beren. Neće sve poći baš dotle po zlu." "Srce mi nije sklono Thingolu". Padne li i velika Hadorova kuća. zaludu bi stoga tragala. Ali sada ti istinu zborim. Bijah ondje. jer to ime nikada s mojih usana sišlo nije". jer ukoliko Turgon ne izađe u rat (a o tome se ni glasa nije čulo. "Ali osim ako me sâm Turgon ne odriješi prisege. a meni sada misli prema Doriathu teku. i to nagađaš blisko. ali . Ali sve i da ti kažem. i tomu se ne nadamo)." "Na spomen Brethila." "Onda. baš kao i moj otac. na svoju sramotu. "Ali ne sumnjaj u njihovu srčanost. "Previsoko. želiš reći?" otpovrnu Morwen. Postupi stoga kako ti srce nalaže. "Možda je tako". a Bëorovu kuću s prezirom u Doriathu primiti neće. Tolkien: Húrinova djeca "Stigne li doista tako zlo vrijeme. a prijatelji te ne žele. čini mi se".34 J. ako u tvome rodu nema nade. u kakve li će se rupe zavući maleni Halethin narod?" "U takove kakve se već nađu". ne smijem svoja nagađanja povjeriti čak ni tebi. o sjenama što stižu iz sna. reče Morwen. bijaše Bregorov unuk. reče Morwen. reče Húrin." "Vazda visoko ciljaš". R. ali pode li. Ta gdje drugdje ima nade?" "O Gondolinu ne zboriš". "Ne. nitko neće onamo ući. reče Húrin. kakve li nam pomoći može biti od ljudi?" reče Morwen. i moje se srce zatamni". reče Húrin. "Bëorova je kuća pala. reče joj Húrin. a duh mi na spomen Doriatha obuzima neka neznana sjenka. Barahirov sin. točni su glasi koje si čula. R. "Ali od svih crta obrane posljednji će pasti Melianin pojas.

" A kad Sador izvadi nož iz toka. jer tanak je poput vlasi. uplašiti tvoje oštrice. Húrinov sine." "Ne boj se toga. a to si ti. jer dobro je znao da je sâm Túrin toga dana dobio taj nož. Ne učinih ništa ravno tvome daru. Ali samo mudro! Ljuta je to oštrica. Tvoju će ruku posjeći jednako rado kao i ma što drugo. a čelik služi tek onima koji njime vitlati mogu. sve i da do najgorega dođe". Morwen. "sudim da je ovako istinitije kazati: visoko ti gledaš. Húrin sinu na dar dade nož vilenjačke izrade. Stoga mu ozbiljno kaza: "Velikodušna si roda. A toga će se dana mnogi. rođendan nasljednika Hadorove kuće! I evo dara za te u znak toga dana." "Húrine Thalione. Ode on tako do Sadora i doviknu mu: "Labadale. ali lica im nije mogao vidjeti. a u srcu mu bijaše toplo kao da ga grije sunce što obasjava hladnu zemlju i budi rast. reče Húrin. Ponavljao je u sebi očeve riječi. Dugo mi već nedostaje njegov dodir. ali prisjećao se i drugih riječi: daruj široke ruke. reče: "Ovo je doista pravi dar. niti se nadam učiniti išta bolje u danima što mi preostaju. Morwenin sine." Nato se Sador potišti. nasljednik Hadorove kuće." Tada Túrin istrča iz sobe i otiđe odande sam. ali ja se bojim nisko pasti. i kralj među ljudima biti.Túrinovo djetinjstvo 35 samo postupi žurno. Nestane li pakosti na Sjeveru. a naš će sin baštiniti mnogo toga. možda. A ostvare li se naše nakane. ali daruj samo svoje." . poljubi ga i reče: "Već me nadvisuješ. ali ljudi velikom sramotom smatrahu odbiti svojevoljno poklonjen dar. i promatraju ga odozgo pri svjetlosti svijeća koje drže. vilenjački kraljevi čvrsto tada kane vratiti sva lena Bëorove kuće nasljedniku. oštrica od vilenjačkoga čelika." reče Morwen. veliko će bogatstvo steći. iz ma čije ruke. pa mu reče: "Nasljedniče Hadorove kuće. baš onakva kakav ti treba. i učini mu se da mu otac i majka stoje uz uzglavlje." Pa posjednu Túrina na stol. evo dara za današnji dan. Kad osvanu Túrinov rođendan. sa srebrno-crnim drškom i tokom. Širokim ćemo posjedima tada gospodariti. ali učinit ću koliko mogu. Baragundova kćeri. rođendan mi je. Evo noža. Túrine. uskoro ćeš i na vlastitim nogama toliki biti. presjeći će sve što poželiš. Te se noći Túrin prenu iz sna.

imaj milosti za njega". i Túrin sazna da oni danas polaze za Barad Eithel." Tada Húrin reče: "Sva si tri dara mogao dati. samo mu reče: "Čuvat ću ono što mi ostavljaš na brizi. ali bili su pozvani svi raspoloživi muževi s njegovih zemalja." A Húrin joj odgovori: "Sretno mi ostaj. Spo­ menimo se da će nam usred iduće zime slavlje veselije biti no svih dosadašnjih ljeta." "Pa ipak. te pod njegovim barjakom poći na veliki Kraljev zbor. a u poslu je spor." "Prezireš li onda dar rođena oca?" reče Morwen. obraćao se ljudima i izdavao im zapovijedi. već nož dadoh Sadoru drvodjelji. To bijahu Húrinovi stražari i ljudi iz kućanstva. Tu je stajao i Húrin. jer mnogo vremena nepozvano trati na tričarije. Tada se Morwen rastade od Húrina bez suza. a za njom će granuti neustrašivo proljeće!" Te podiže Túrina na rame i viknu vojnicima: "Nek nasljednik Hadorove ." "No teško da ih Sador zaslužuje". Tolkien: Húrinova djeca Húrin uskoro opazi da Túrin ne nosi nož. tako i ono što ima tek biti. čiju ćeš cijenu sâm platiti. R. reče Morwen. jer tebi su pripadali: ljubav i milost. te ga upita nije li ga se prepao zbog očeva upozorenja. kao za rat. a još će se mnogi putem pridružiti glavaru Dor-lómina. kako ono što jest. Neki su već bili otišli s Huorom. a nož ponajmanje. Svanu tako vedro jutro u mjesecu lothronu kad Túrina iznenada probudiše trublje.36 J. bratom njegova oca. R. već ljubim Sadora. a Túrin i njoj opet odgovori: "Ne. te su mu tako povjerili izradu velike stolice na kojoj će glavar sjediti u dvornici. Túrine. Dor-lóminska gospo." Svejedno. Túrin je opazio da su nakon toga prema Sadoru bili ljubazniji. "Sâm se osakatio jer je nevješt. "Tako da dar bude istinski dar. jašemo sada s više nade no što nam je srca ikad još znadoše. Túrin mu tad odgovori: "Ne. reče Morwen. "I poštena ruka i valjano srce mogu zasjeći ukrivo. reče Húrin. pješaka i konjanika. a takova će se rana možda teže podnijeti negoli da je dušmansko djelo. svih pod punim oružjem. pa se smilovah nad njime." "Ali sada ti valja čekati drugu oštricu". on istrča na vrata i ugleda u dvorištu veliku stisku ljudi.

a dvorište odjeknu bojnim pokličem Edaina sa Sjevera: Lacho calad! Drego morn! Bukni. i tako Húrin Thalion odjaha u Nirnaeth Arnoediad.Túrinovo djetinjstvo 37 kuće vidi svjetlost vaših mačeva!" I sunce zablista na pedeset oštrica kad kao jedna iskočiše. . mraku! I Húrin tad na sedlo skoči. i zlaćan mu se barjak zavijori. i trublje još jednom jeknuše jutrom. sve dok izdaleka ne začuše tihi zov jedne trublje na vjetru: to je Húrin prešao greben onog brda iza kojega više nije mogao vidjeti svoju kuću. Ali Morwen i Túrin stajahu nepomično na vratima. svjetlo! Bježi.

.

Maedhros utvrdi dan. dobro skrivena od Neprijateljevih očiju. stijeg Fingona. pak. prenose tek ona djela što važna su za sudbinu Hadorove kuće i djece Húrina Nepokolebljivog. Tad Fingon pogleda sa zidina Eithel Siriona.Vilenjaci još mnoge pjesme pjevaju i mnoge pripovijesti pričaju o Nirnaeth Arnoediadu. imao je i . zoru samoga zenita ljeta. ali znao je da je vrlo brojna. Toga jutra trublje Eldara pozdraviše izlazak Sunca. i vojska mu bijaše razmještena po dolinama i šumama istočnih obronaka Ered Wethrina. Jer ondje su se okupili svi Noldori iz Hithluma. Ovdje se. stoga. Kad je naposljetku okupio sve snage koje je mogao. kralja Noldora. Bici suza nebrojenih. na zapadu. kojima su se pridružili mnogi vilenjaci iz Falasa i iz Nargothronda. i na istoku se podiže stijeg Fëanorovih sinova. Čovječji život ne bi dostajao da ih se sasluša kad bi se sve htjele prepričati. u kojoj Fingon stra­ da. a cvijet Eldara usahnu.

i vilenjaci i ljudi zakliktaše od čuda i radosti. i crni dim što odande kulja. a uz njih je stao rođak im Haldir iz Brethila. ljudi i patuljaka. te on glasno viknu: "Utúlie'n aure! Aiya Eldalië ar Atanatarni. Tolkien: Húrinova djeca znatne ljudske snage. dok je druga i veća otišla dočekati Maedhrosa kako bi spriječila da se snage dvojice kraljeva sjedine. tad Fingon ima nahrupiti sa Zapada. i sad izašao s vojskom od čak deset tisuća ratnika u blistavim verižnjačama." Jer kraljevi su naumili da Maedhros krene u otvoren napad preko Anfauglitha u punoj snazi vilenjaka. te odmakoše daleko preko pijesaka Anfauglitha prije negoli se zamijetilo da nailaze. "Čuvajte se Morgothove lukavštine. A oni što pođoše na Fingona bijahu svi odjeveni u pepeljasta ruha i ne otkrivahu gola čelika. s dugim mačevima i šumom kopalja.40 J. a srce mu se osokoli. svanu dan!" A svi koji mu začuše snažan glas gdje odjekuje brdima. sjenka prođe. ali Fingon im se usprotivi. narodi Eldara i čovječjih otaca. i vidje taman oblak oko njega. već pustite neprijatelja da prvi istroši svoju u nasrtaju na prigorja. R. odgovoriše pokličem: "Auta i lómë! Minu noć!" Umah se zapodjenu silna bitka. i njihovi zapovjednici ushtjedoše napasti dušmane na ravnici. A kad Fingon izdaleka začu silnu trublju Turgonovu. i obradova se. Jer Morgoth je znao štošta o postupcima i nakanama svojih protivnika. Tad se srca Noldora razjariše. S desne strane stajala je vojska Dor-lómina i sva srčanost Húrina i brata mu Huora. nošen vjetrom s juga iz doline u dolinu. izmami glavne Morgothove vojske. i spozna da su probudili Morgothov gnjev i da će on prihvatiti njihov izazov. Ne otkrivajte vlastitu snagu. Jedna se velika sila poslana iz Angbanda već bližila Hithlumu. R. i spozna da je Maedhros pošao u boj. Turgon je otvorio bedeme Gondolina. "Uvijek je njegova snaga veća nego što se čini. nezvan i neočekivan. i sjenka dvojbe pade mu na srce. s mnogim šumskim muževima. utúlie'n aurë! Svanu dan! Gledajte. Tad pogleda prema Thangorodrimu. knezovi!" reče im. kako se nadao. a nakana drugačija od one koju otkriva. Ali u taj čas podiže se poklič. Tad Fingon pogleda na istok i vilenjačkim vidom u daljini opazi prašinu i treperenje čelika poput zvijezda u izmaglici. a kada u odgovor. i smislio je što će i kako će u času kad napadnu. Jer. čime bi se Morgothova moć našla .

noldorska se vojska razjari. Jer. nargothrondskog kneza kojega su zarobili u Bragollachu i potom oslijepili. pače. i cijela njegova vojska navali s prigorja u naglom udaru. Sa sobom dovedoše Gelmira. kad se vratimo. Zlom je srećom na tome mjestu stajao Gwindor. uz mnoge druge jahače. Fingonove predstraže tad su mogle vidjeti oči svojih neprijatelja. sa svima njima razračunat ćemo se upravo ovako. od zidina Barad Eithela do močvare Serech.Bitka suza nebrojenih 41 kao između čekića i nakovnja. A vidjevši to. i oglasi trublje. i zajedno se stuštiše za angbandskim glasonošama i sasjekoše ih. Ali Morgothovu zapadnom Zapovjedniku bilo je naređeno da izmami Fingona iz njegovih prigorja kako god bude znao i umio. Vazda su u prvim redovima te bitke bili Gwindor i nargothrondski borci. kao da to požar u polju trstike planu. i tako moćno i munjevito nasrnuše da se Morgothove nakane umalo ne izjaloviše. viknuvši: "Još mnogo ovakovih imamo kod kuće. i Fingonovi barjaci prijeđoše Anfauglith i zavijoriše se pred zidinama Angbanda. i oni prodriješe kroz vanjske dveri i sasijekoše stražare u samim predvorjima Angbanda. Mačevi se noldorski isukaše bljeskom. upravo ga je jad zbog bratova zarobljeništva nagnao da pođe u rat s punom bojnom snagom koju može okupiti. Ali Gwindora ondje uloviše u stupicu i živa zarobiše. pa on skoči na konja. zgaziše je i zbrisaše. Sad gnjev u njemu buknu poput plamena. s mnogima iz Nargothronda. a svi borci Nargothronda pođoše za njima. i tako ga ostaviše. ali valja vam požuriti ako ih kanite naći. a suborci . i njihovi ga glasonoše podastriješe." I odsjekoše Gelmiru ruke i noge. Guilinova sina. i oni dojahaše pred sama predziđa Barad Eithela. a pogrde njegovih orkova jenjale su pri pogledu na mukle zidine i skrivenu prijetnju s obronaka. i Morgoth zadrhta na dubokome svom prijestolju kad začu gdje mu udaraju na vrata. a znak za to bit će paljenje velikog svjetionika na Dorthonionu. Ali na izazov nije dobio odgovora. Tad Morgothov Zapovjednik odasla jahače s pregovaračkim obi­ lježjima. i zariše se duboko u redove Angbanda. Guilinov sin. i bila raskomadana. i Fingon namače svoju bijelu kacigu. pa se ni sad ne mogaše obuzdati. Stoga je on produžio pokret sve dok mu se čelo snaga nije raspore­ dilo duž obale Siriona. Prije negoli je vojska koju je kao mamac poslao na zapad uspjela dočekati pojačanje.

ovdje se više ne kazuje. vrhovni zapovjednik Angbanda. R. kad on stiže s glavninom snaga Gondolina. i zadržao je većinu svojih boraca od srljanja u napad. opkoli kralja Fingona i odbaci Turgona i Húrina u stranu. o izdaji Istočnjaka. Stiže to Gothmog. sve dok mu jedan Balrog ne priđe s leda i čeličnom mu omčom tijelo ne sape. R. na njih nasrnu dušmanska plima triput brojnija od ukupne snage koja im preostade. Sad se falanga Kraljeve garde probi kroz orkovske redove. i redovi im blistahu kao rijeka čelika na suncu. i Fingon je uz velike gubitke bio odbijen od zidina Angbanda. jer Fingon mu nije mogao priteći u pomoć. i pritom pade Haldir. I kazano je da se Turgon s Húrinom. uz većinu ljudi iz Brethila. četvrtoga dana rata. Kroz mnoga je tajna vrata u Thangorodrimu Morgoth ispustio glavninu svojih snaga koje je dotad držao na čekanju. o padu Maedhrosove vojske i o bijegu Fëanorovih sinova. . Mračan to susret bijaše. Na zapadu Fingonova vojska krenu u povlačenje preko pijeska. okružen svojom izginulom gardom. koji stajaše uz Fingona.42 J. Halmirov sin. i boriše se do zore u sve ljućem boju. Tolkien: Húrinova djeca mu izginuše. jer mač i oprema najnižega Turgonova ratnika vrijediše više nego otkupnina ma kojega čovječjeg kralja. i bijeli plamen sunu iz Fingonove kacige kad mu je raskoli. Ali u smiraj petoga dana. vojske Angbanda opkoliše Fingonovu vojsku. Tad se okomi na Fingona. Ali Morgoth je imao jakih snaga napretek nakon što je porazio Maedhrosa na istoku. radosno susrete u jeku boja. otpoče Nirnaeth Arnoediad. S jutrom stiže nada. pa prije nego što se Fingon i Turgon uzmogoše domoći zaklona u prigorju. Tako pade kralj Noldora. a Noldori iz Gondolina bijahu snažni. Sad je pohitao u pomoć bratu. u tamnu se klinu zari posred vilenjačkih vojski. Tad u ravnici Anfauglitha. prema močvari Serech. i Turgon prosiječe put sve do svojega brata. jer začuše se Turgonovi rogovi. Tad ga Gothmog crnom sjekirom sastavi. da čuva prolaze uz Sirion. i zapodjenu dvoboj s Gothmogom. dok još bijahu daleko od Ered Wethrina. Na neko vrijeme tada odbaciše vojske Angbanda. jer Turgon se bio postavio južnije. O svemu što zgodi se u istočnome boju: o tome kako patuljci iz Belegosta u bijeg natjeraše zmaja Glaurunga. i Fingon opet krenu u povlačenje. Napokon Fingon ostade sam. čiju čitavu tugu nijedna pripovijest obuhvatiti ne može.

Bitka suza nebrojenih 43 i maljevima ga u zemlju zatukoše. koji stajaše ondje. a otkriven pasti mora". gdje se pred njima ispriječi tok Rivila. i počeše se povlačiti stopu po stopu. Tad se sve vojske Angbanda sjatiše na njih. Tad Húrin Turgonu kaza ovako: "Idi smjesta. "iz tvoje će kuće tad poteći nada vilenjaka i ljudi. i premostiše potok svojim poginulima." "Ne može Gondolin više dugo skriven ostati. modar i srebrn. Turgonov sin po sestri. a ne budu li se mogli probiti do svojega doma. dok Sunce zapadaše. gospodaru. i u tebi zadnja nada Eldara živi. Dokle Gondolin stoji. sakrivši se od Morgothovih očiju. gospodaru. I tako Turgon uze krčiti put prema jugu iza odstupnice Húrina i Huora. dotle će Morgoth u srcu znati za strah. kanili su ondje istrajati do kraja. u kalu vlastite krvi izgaziše. i ja nikad više tvoje bijele zidine vidjeti neću. ali Húrin i Huor s ostatkom Hadorove kuće još čvrsto stajaše uz Turgona iz Gondolina. te uspije sići niz Sirion i pobjeći. Kažem ti tako. uvidom umirućega: makar se ovdje zasvagda rastajemo. jer oni u srcu nisu željeli pobjeći iz Sjevernih krajeva. "No uzmogne li jošte kratko odolijevati. i izdade na­ redbe vojsci da pođe u povlačenje kroz prolaze uz Sirion. njegovi zapovjednici Ecthelion i Glorfindel čuvahu joj desni i lijevi bok. jer jedina je cesta u tome predjelu bila uska i ležala blizu desne obale sve jačeg toka Siriona. prema želji Húrina i Huora. da je nijedan neprijatelj ne bi pretekao. i okružiše preostatak Hithluma kao rastuća plima hrid. i Morgothove vojske još ne mogoše osvojiti prolaze uz Sirion. reče Turgon. i nestade u planinama. Huor pade proboden otrovnom strijelom kroz oko." reče Huor. Bitka bijaše izgubljena. a sjene Ered Wethrina se mračiše. i sve . od tebe i od mene nova će se zvijezda dići. Ondje. Sretno!" Maeglin. Tad se Turgon posavjetova s Húrinom i Huorom. sve dok ne zađoše za močvaru Serech. dok je još vremena! Jer zadnji si iz Fingolfinove kuće. ču te riječi i ne zaboravi ih. Ali ljudi iz Dor-lómina držahu joj začelje. Braća pak oko sebe okupiše preostatak moćnih muževa iz Hadorove kuće. Ondje stadoše i više ne uzmicahu. i barjak mu.

44

J. R. R. Tolkien: Húrinova djeca

srčane Hadorove muževe hrpimice posijekoše oko njega; i orci im odrubiše glave i naslagaše ih kao zlatan humak u zalasku Sunca. Posljednji ostade sâm stajati Húrin. Tad odbaci štit oda se, dohvati sjekiru orkovskog zapovjednika i objeručke zavitla njome; i pjesma kaže da se sjekira pušila od crne krvi Gothmogove trolovske garde sve dok se istopila nije, a kako bi zasjekao, Húrin bi glasno viknuo: "Aurë entuluva! Dan će jošte svanuti!" Sedamdeset puta on uzviknu tako; ali na koncu ga živog uhvatiše, jer tako zapovijedi Morgoth, kaneći mu time nauditi gore nego smrću. Stoga orci grabiše Húrina rukama koje se još držahu za njega i kad bi ih u ramenu odsjekao; i nadiraše stalno novi, sve dok pod njima pokopan ne pade. Tad ga Gothmog sape i u Angband s porugom odvuče. Tako je okončao Nirnaeth Arnoediad, dok je Sunce za Morem zapadalo. Noć je pala u Hithlumu, i silna je oluja vihorom sa Zapada stigla. Silno tad likovaše Morgoth, premda nije još ispunio sve nakane svoje pakosti. Jedna ga je misao duboko mučila i nespokojem mu remetila pobjedu: Turgon je izmakao njegovoj mreži, od svih protivnika upravo onaj kojega je najviše želio uhvatiti ili uništiti. Jer Turgonu iz velike Fingolfinove kuće sad je pripao naslov Kralja sviju Noldora; a Morgoth se bojao Fingolfinove kuće i mrzio je, zato što ga je prezrela u Valinoru i prijateljevala s Ulmom, njegovim dušmaninom, te zbog rana koje mu je Fingolfin u dvoboju zadao. A više od svih Morgoth se bojao Turgona, jer još davno mu je u Valinoru on za oko zapeo, i tamna se sjena nadvijala nad njegov duh kad god bi mu se primakao, zloguka slutnja da će ga u nekom času, što kob ga još krije, propast upravo od Turgona snaći.

Sad na Morgothovu zapovijed orci teškim trudom skupiše sva trupla svojih neprijatelja, i svu njihovu opremu i oružje, i složiše ih u humak nasred ravnice Anfauglith, visok poput velika brijega što se izdaleka vidi, a Eldari ga nazvaše Haudh-en-Nirnaeth. Ali trava je na njega stigla i opet duga i zelena nikla, jedino na tome brijegu u cijeloj pustinji; i nijedan Morgothov sluga više nije kročio na zemlju pod kojom se mačevi Eldara i Edaina u hrđu krune. Fingonove kraljevine više nije bilo, a Fëanorovi su sinovi lutali poput lišća nošena vjetrom, U Hithlum se nije vratio nijedan čovjek iz Hadorove kuće, niti su stigle vijesti o boju i sudbini tamošnjih glavara. Ali Morgoth je onamo poslao ljude pod svojom vlašću, crnomanjaste Istočnjake; i zatvorio ih je u tu zemlju i zabranio im izaći odande. Jedina im je to bila od svih izdašnih nagrada kojima ih je privolio na izdaju Maedhrosa: pravo da robe i zlostavljaju starce, djecu i žene Hadorova naroda. Preostale Eldare iz Hithluma, sve one koji nisu izbjegli u divljinu i gorje, odveo je u rudnike Angbanda, gdje su mu postali sužnji. Ali

46

J. R. R. Tolkien: Húrinova djeca

orci su se slobodno kretali cijelim Sjeverom i stalno zadirali južno u Beleriand. Tamo je još stajao Doriath, kao i Nargothrond; ali Morgoth je slabo mario za njih, bilo zato što je o njima malo znao, ili zato što u naumima njegove pakosti još nije kucnuo čas za njih. Ali misao mu se vazda Turgonu vraćala. Stoga Húrina izvedoše pred Morgotha, jer Morgoth je putem svojih vještina i uhoda doznao da Húrin uživa prijateljstvo Kralja; i on ga pokuša zastrašiti očima. Ali Húrin ostade neustrašiv, i odupre se Morgothu. Stoga ga Morgoth baci u lance i stavi na polagane muke; ali nakon nekog vremena obiđe ga i pruži mu izbor: da slobodno pođe kamo god želi ili pak dobije ovlasti i naslov najvećega Morgothova zapovjednika, samo ako mu otkrije gdje leži Turgonova utvrda i uz to kaže sve što još znade o Kraljevim nakanama. Ali Húrin Nepokolebljivi naruga mu se ovako: "Slijep si, Morgothe Baugliru, a slijep ćeš i vazda biti, kad samo mrak vidiš. Ne znaš ti što to vlada srcima ljudi, a sve i kad bi znao, ne bi im to mogao dati. Ali samo bi luda prihvatila što Morgoth ponudi. Prvo ćeš naplatiti cijenu, a zatim uskratiti obećano; a ja ću dobiti samo smrt, kažem li ti ono što tražiš." Nato se Morgoth nasmija i reče: "Smrt možda još poželiš od mene, kao uslugu." I on odvede Húrina na Haudh-en-Nirnaeth, koji tad bijaše tek podignut i prožet zadahom smrti; Morgoth tu postavi Húrina svrh humka i natjera ga da pogleda na zapad prema Hithlumu, te da se prisjeti žene i sina i ostaloga svojega roda. "Jer oni sada u mojoj kraljevini žive," reče Morgoth, "meni na milost i nemilost." "Milosti u tebi nema", odgovori mu Húrin. "Ali nećeš preko njih doprijeti do Turgona; jer oni njegove tajne ne znaju." Tada gnjev nadvlada Morgotha, te on reče: "Pa ipak, smožditi mogu i tebe i cijelu tvoju prokletu kuću; i slomit ćete se o moju volju, sve i da ste svi od čelika sazdani." Te uze dugi mač što je ondje ležao i slomi ga pred očima Húrinovim, tako da mu krhotina ozlijedi lice; ali Húrin se ne lecnu. Zatim Morgoth ispruži dugu ruku prema Dor-lóminu i prokle Húrina i Morwen i njihove potomke riječima: "Gle! Sjenka moje misli tištat će ih ma gdje pošli, a moja će ih mržnja progoniti na kraj svijeta."

Riječi Húrina i Morgotha

47

Ali Húrin reče: "Zaludu zboriš. Jer niti ih vidiš, niti vladaš njima izdaleka: ne dok se držiš ovoga obličja, i dok još čezneš biti vidljivi Kralj na zemlji." Nato se Morgoth nadvi nad Húrina, te mu reče: "Ludo jedna, sitna među ljudima, najmanjima od svih što za govor znadu! Jesi li ti to vidio Valare, ili pak izmjerio moć Manwëa i Varde? Znadeš li dokle njihova misao seže? Ili držiš, možda, da to njihove misli tebi teku, pa će te oni još izdaleka zaštititi?" "Nije mi znano", reče Húrin. "A ipak bi tako moglo biti, naume li. Jer Najstariji kralj neće biti svrgnut sve dok Arda stoji." "Tako ti kažeš", reče Morgoth. "Ja sam Najstariji kralj: Melkor, prvi i najmoćniji među Valarima, onaj koji bijaše prije svijeta i koji ga stvori. Sjenka moje nakane na Ardi leži, i sve se u njoj polagano i postojano prema mojoj volji svija. Ali moja će misao tlačiti sve one koje ljubiš poput oblaka Kobi i bacati ih u mrak i očaj. Kamo god da pođu, zlo će se probuditi. Što god da kažu, po zlu će svjetovati. Ma što da učine, protiv njih će se okrenuti. Bez nade će umrijeti, proklinjući i život i smrt." Ali Húrin mu odgovori: "Zar zaboravljaš kome se to obraćaš? Slično si jednom davno našim očima kazivao; ali mi pobjegosmo od tvoje sjenke. A sada znamo tko si, jer vidjesmo lica koja gledahu Svjetlost i čusmo glasove što zborahu s Manwëom. Prije Arde si bio, ali bili su i drugi; a ti je nisi stvorio. Nisi ni najmoćniji; jer utrošio si snagu na samoga sebe i potratio je na vlastitu prazninu. Ništa više sada nisi do odbjegla sužnja Valara, čiji te lanac još čeka." "Nabubao si poduku svojih gospodara", reče Morgoth. "Ali ta ti djetinjasta naučavanja neće pomoći sada, kad svi oni utekoše." "Onda ću ti reći tek još ovo, sužnju Morgothe," reče Húrin, "a to ne potječe iz eldarskog nauka, već mi je stavljeno u srce u ovome času. Ti nisi Gospodar ljudi, a nećeš ni biti, sve i da cijela Arda i cio Menel potpadnu pod tvoju vlast. Ponad Krugova Svijeta nećeš moći progoniti one koji te odbiju." "Ponad Krugova Svijeta progoniti ih neću", reče Morgoth. "Jer ponad Krugova Svijeta leži tek Ništa. Ali u njima mi neće pobjeći, sve dok ne uđu u to Ništa." "Lažeš", reče Húrin.

"i promatraj zemlje u kojima će zlo i beznađe zateći one koje si mi predao." . sve dok ga Morgoth ne otpusti. reče Morgoth. reče mu Morgoth. odakle je u daljini mogao vidjeti zemlju Hithlum na zapadu i zemlje Belerianda na jugu. R. Ondje Húrina za nju sveza Morgothova moć. "Sjedi sad ovdje". i ništa od tebe skriveno biti neće. Tolkien: Húrinova djeca "Vidjet ćeš i priznat ćeš da ne lažem".48 J. Te odvede Húrina natrag u Angband i posjede ga na kamenu stolicu u vrhu Thangorodrima. Gospodara sudbina u Ardi. tako da se odatle nije mogao pomaknuti. Jer meni si se usudio narugati i posumnjati u moć Melkora. Stoga ćeš sad mojim očima gledati i mojim ušima slušati. a Morgoth stade uz njega. a ni umrijeti. R. još jedanput baci na nj kletvu i sape ga svojom snagom.

U Dor-lómin nisu stigli glasi. žena Huorova. Hadorova kći. od žalovanja je umrla. Ali Rían je otišla do Haudh-en-Nirnaetha. dok su starce pobili ili otjerali u smrt od gladovanja. a kad je Glóredhel. oteli mu sve posjede i zavili ga u ropstvo. i umrla. ali u brdima Mithrima pritekli su joj u pomoć Sivi vilenjaci. a kad je rodila dijete. te legla na nj. jer među njima se pronio . čak i sitnu čeljad. uzeli su se skrbiti za njega. Mnogobrojni su Istočnjaci pristigli u taj kraj i okrutno se ponijeli prema Hadorovu narodu. Sinu joj Túrinu nije bilo još ni devet ljeta. saznala za Haldirovu pogibiju. Crna su joj to bila vremena. Rían.Tek su se trojica napokon uspjela vratiti u Brethil kroz Taur-nu-Fuin. Tuora. niti je prognati iz doma. Morwen Eledhwen ostala je u Hithlumu i šutke tugovala. zlim putem. Ali još se nisu drznuli taknuti Dor-lóminsku gospu. a ona je opet čekala dijete. Odveli su iz Húrinova zavičaja sve koji su mogli raditi ili služiti nekoj svrsi. utekla je shrvana u divljinu.

R. tako su se Istočnjaci nakon pljačke i paleža povukli na sjever. kako je nazvao Hadorov narod. te bi i gladovala da joj potajice pomoć nije slala Aerin. Ali Húrinovo je kućanstvo uskoro počelo propadati. a doista nije bilo drugog prolaza. dapače. Húrinova rođakinja. Nen Lalaith izvirao je u sjeni Amon Darthira. kad je u otimačini dojahao do njezine kuće. bio spreman zaposjesti zemlju koja se nije milila drugima iz njegova soja. Pod Morweninim su okriljem još ostali Sador drvodjelja. te ih otjerao u svoje nastambe. da je vještica koja se roti s bijelim avetima: jer tako su zvali vilenjake.50 J. pa ga je ispunio smrtni strah da ga kakvo zlo ne snađe. a nije ni pronašao Túrina. a nije još ni Morgoth. ali još ih se i više plašili. tako je. tako i protiv napada s juga. a Morwen je uza sav svoj trud bila siromašna. u želji da se obogati. preko čijeg je grebena vodio strm prijevoj. između Serecha i dalekoga zapadnog predjela gdje je Dor-lómin graničio s Nevrastom. te je bilo pogibeljno ići daleko od kuće. napose na jugu zemlje. Tako se zbilo da su nakon prvih prodora Morwen ostavili na miru. te nijedan njegov slugan nikada dotad onamo nije stigao. kojemu nije dala da se udaljava s imanja. Učinilo mu se da gleda u grozne oči neke bijele aveti. a i stoga što joj. On se uzdao u to da je Ered Wethrin neprelazna zidina. kako je kazala. makar su neki ljudi vrebali po okolnim šumama. silom bio uzeo za ženu. Milodari su Morwen bili gorki. Onuda su izdržljivi mogli prijeći Ered Wethrin i spustiti se uz vrela Glithuija u Beleriand. Ali Istočnjaci za to nisu znali. Morwen je vidio tek jedanput. ali tada ga je silno prestravila. jedan od Istočnjaka. bacio u sužanjstvo i naložio im da mu grade drvenu dvornicu na zemlji . dolazi od vlastitoga. te Túrin. R. koje su mrzili. Tolkien: Húrinova djeca glas da je pogibeljna. nešto staraca i starica. kako za bijeg sa sjevera. ali jedva bitan u vlastitu narodu prije dolaska u Hithlum. jer nju je izvjesni Brodda. dobra i stoku. Zbog toga su se plašili i gorja i izbjegavali ga. stoga joj nije opljačkao kuću. Jer baš je taj Brodda iz Húrinova zavičaja oteo živalj. u blizini gorja. jer mnogi su Eldari pribjegli onamo. jer sav je taj kraj od njega bio zaštićen dok je stajala Fingolfinova kuća. za one koji nemaju krila. ali tu je pomoć primala poradi Túrina i svojega nerođena djeteta. Brodda je Slamoglave. Jer Húrinova je kuća stajala na jugoistoku Dor-lómina. inače bi nasljedniku pravoga glavara dani bili odbrojeni. Bio je to odvažan čovjek.

" "Nekako mi se čini da ni jedno ni drugo nije točno. A srce ju je još varalo zanijekanom nadom. reče mu Morwen. sine". Kad su Istočnjaci tek bili došli u Dor-lómin. Među njima se još znao naći poneko prkosan i spreman pružiti pomoć Dor-lóminskoj gospi. sve i ako pritom sebe izloži pogibelji. a može pak biti da je otjeran daleko odavde i još se ne može probiti kroz dušmane koji nas okružuju. A dok je sjedila i razmišljala kako bi se to moglo izvesti. Stoga se prisjetila razgovora s Húrinom. ako se bude dalo. upitao je majku: "Kada će se moj otac vratiti da izbaci ove ružne tatove? Zašto ga još nema?" Morwen odgovori: "Nije mi znano. a nijedna nije bila ravna edainskim kćerima. uz usrdnu molbu kralju Thingolu da mu pruži pribježište. Može biti da je stradao. jer za njega nije vidjela veće nade no da postane rob istočnjačkih ljudi. da je živ." "Onda mislim da je mrtav. što ih više bude pošlo. iako je malo nade bilo u vijestima što su ih donosili. "jer nitko njega ne bi mogao spriječiti da se vrati i pomogne nam. sâm se pak nadao doći na glavarski položaj u toj zemlji i dobiti nasljednika kojemu će ga namrijeti. nasljednika Dor-lómina i Ladrosa. a ne za ropkinju. O onome što se zbilo i što bi se još moglo zbiti u danima što slijede Morwen je malo što rekla Túrinu. Morwenino se srce mračilo od straha za sina Túrina. Kako je vrijeme odmicalo." reče Túrin. u najdubljim je mislima još slutila da Húrin nije mrtav. ili se budila uvjerena da je u dvorištu . Ali Brodda je uzeo Aerin za ženu. a on se bojao prekidati joj šutnju pitanjima. a put će biti težak i pogibeljan. u mislima je jasno začula Húrinov glas kako joj kaže: Idi hitro! Ne čekaj me! Ali bližilo se rođenje njezina djeteta. ali prijeko čuvanu. robove je pak satjerao u ogradu od kolja kao stoku u obor. pa su joj se misli iznova svrnule na Doriath. ili je zatočen. od takovih je Morwen potajice primala novosti o svojoj zemlji. manja će biti nada u bijeg. nakon što još samo malo poraste. jer među svojom je sljedbom imao malo žena. naposljetku je odlučila potajice onamo poslati Túrina. te mu je osluškivala korake u besanim noćnim bdijenjima.Túrinov odlazak 51 sjeverno od Húrinove kuće. te pred majkom suzdrža suze.

Sad bi mi drago bilo da još uvijek imam svoj nož!" "Nasljedniku valja ostati." "Ne mogu poći sam!" reče Túrin." "Ali kako ćeš me pronaći. premda je bila spremna dati sina na odgoj u tuđe dvore i pod tuđim skrbništvom. Ali ostaneš li. "a put će biti težak. "Ali jednoga se dana možda i vrati." reče Morwen. . ali ne smije". Stoga je porekla glas Húrinov. Stoga ona iznenada reče Túrinu: "Otac ti ne stiže. Istočnjaci su vrebali po imanju i uhodili joj kuću. i time izatkala prvu nit Túrinove sudbine. čak ni kraljev. "Ne reče li mi otac da sam nasljednik Hadorov? Nasljedniku valja ostati u Hadorovoj kući da je brani. Zašto ne možemo poći zajedno?" "Ja poći ne mogu"." "Zar nećeš poslati Labadala?" reče Túrin. jer Sador šepa. Ali ne kazah mi. srce ga odjednom izda. sine. "Ali nećeš poći sam." reče mu Morwen. R. ako stvari krenu po većemu zlu. a dani su mrki.ondje još možda leži nešto nade. jer bilo je malo vremena da se pođe. A sad. Znači da moraš poći. prema običaju toga vremena.52 J. Godina se bliži izmaku. Ti moraš poći. ali strahovala je da će joj Túrina oteti. bude li čekala preko zime. slijepim Ragnirom i starica­ ma". R." "Ali ostavit ću te tek sa Sadorom. učinit ćeš što tražim od tebe. "Ne. Jesen Godine žalosti bila je na izmaku kad je Morwen donijela tu odluku. ili spomen na njegov glas. izgubljena u divljini?" reče Túrin. reče Morwen. Na Jug . Tolkien: Húrinova djeca čula rzaj njegova konja Arrocha. neću ti govoriti blago: na tome putu možda umreš. pa otvoreno zaplaka. a tad se našla u žurbi. Tako bi on želio. reče Morwen. ali meni valja ostati. Želiš li muževan biti kada u muževne godine dospiješ. budem li mogla. A kako si ti moj sin. "Neću te ostaviti. doživjet ćeš gori kraj: postat ćeš sužanj. reče Túrin. Poslat ću Gethrona s tobom. kao i Grithnira. i to brzo. prema jugu. glavu gore! Poći ću za tobom. "preko Gorja. još nije bila voljna uniziti svoj ponos i postati gost iz milosrđa. i to hrabro. možda. K tome." "Poći?" zavapi Túrin. "Ta kamo da pođemo? Preko Gorja?" "Da.

" Opipao je rezbarije na stolici i uzdahnuo. radost pri stvaranju jedina im je istinska svrha. Zar ne bi radije bio kraljev gost negoli sužanj?" "Ne mogu reći". "Ali znadem kamo si pošao. Ali sve su takove stvari kratka vijeka. drugi će te stvorovi prije mene pronaći"." reče Sador." reče Túrin.Túrinov odlazak 53 "Budeš li zapomagao. "Čovjek ne prima povrat svojih darova". jer zašto bih se inače rastajala od onoga što mi je milije od svega što još imam?" Nisu to više spominjali. a zatim je hitro povuče. "Možda se vrati kući. Ujutro potraži Sadora i zateče ga gdje cijepa granje za ogrjev." "Lažne su nade opasnije od strahova. Meni je u ovim zlim vremenima mučno prosuditi kako da najbolje postupim. Zatim stavi Túrina preda se i pogleda ga u oči. jer se nisu usuđivali zaći u šume. reče Túrin. "bilo kome." rekao je. sine moj Túrine". odgovori mu Morwen. "i one nas neće ugrijati kad stigne zima. "makar su mi godili ti sati. "Teško je. reče. A sada bih ti baš i mogao vratiti dar koji si mi dao. on se sad osloni o štaku i pogleda veliku Húrinovu stolicu. kojeg su imali malo. a ako onamo stigneš i ako ondje ostaneš. reče ona napokon. a Túrin se rastuži i silno zbuni. Ali postupam onako kako smatram da valja. koja je onako nedovršena bila bačena u kut. zar ga ne mogu dati kome god želim?" reče Sador. Ali zašto ga uopće želiš dati?" . "Nije mi znano što je to sužanj. "Ali ako pripada meni. "Potratio sam vrijeme." reče on. uzmognem li. reče Morwen. kao da iz njih nastoji pročitati neku zagonetku. rekao bih. Jer šaljem te kralju Thingolu u Doriath. tamo ću te i naći. reče Túrin. "jer samo se nasušnim potrebama može udovoljavati u današnje vrijeme. "Da. "Mora i ona otići." Túrin ispruži ruku. osim meni. "Nije samo tebi teško." "Šaljem te odavde da to ne moraš saznati". a tada će mu biti drago vidjeti što si učinio za njega dok ga nije bilo." "Ne lomi je još".

Nećeš li sad uzeti moj nož kao oproštajni dar?" "Ne!" reče Túrin. Bit ću sasvim daleko. "Idem vilenjacima. Čujem da znadu izabrati ponekog hitronogog i nahuckati za njim lovačke pse. ni bilo kome drugome. "Čovjek koji je čovjek. Ah ne valja ti naglas povjeravati majčine odluke ni Labadalu. "Ah!" reče Sador. ali Sador mu reče: "Ma hajde! Gdje li je sada . Ondje ću još doći do takovih predmeta. A ti mu razbojnici možda i zadaju bol ili smrt. ali s kojim postupaju kao s marvom".54 J. R. reče Sador. uši što ne rastu na zlatokosim glavama. ali Sador. a suze mu navriješe na oči. R. odgovori mu Sador. reče Sador. Húrinov sluga. ni od svoje majke. "Neće biti posla za Labadala u danima koji stižu." "Ali s nekim moram prozboriti!" reče Túrin. a zatim. Brže su oni usvojili poduku od orkova nego mi od Krasnoga puka." "Ali ne odeš li. Ali nikakva dara tebi neću moći poslati." Túrin tada zaplaka. ostaje na životu samo da im radi. što ti sad mora biti jasno. "Sramota je što iz nevolje tako rano moraš shvatiti takovo što". Eto. Tolkien: Húrinova djeca "Ne nadam se da će mi više poslužiti za išta vrijedno". Labadale. Labadale. reče Túrin. eto. a sebi u bradu promrmlja: "Ali zašto tek sada?" Zatim se obrati Túrinu: "Ne bih rekao da je ta vijest vrijedna suza. Ne želim otići ni od ove kuće." "Što je to sužanj?" upita Túrin. kaže mi majka. posve sam. Labadal ne želi da odeš. "Hrane ga tek da ostane na životu. Kralju Doriatha." reče Sador. bit će sretniji kada Húrinov sin bude izvan dosega Istočnjaka. Svi zidovi i ograde u današnje vrijeme imaju uši. Ne želim otići od tebe. radi im samo iz straha od boli ili smrti. "Oduvijek ti se povjeravam. izuzev sužanjskoga. iz čiste zabave." "Sada štošta bolje shvaćam". uočivši neobičan izraz na Túrinovu licu: "Što li to sada shvaćaš?" "Zašto me majka šalje odavde". "uskoro će zanavijek doći kraj Hadorovoj kući. što se tu može: valja nam se rastati. reče Túrin.

kad li ću te opet vidjeti?" Ali Morwen je stajala na pragu i čula odjek toga krika od šumovitih brda. reče Sador. Početkom one godine poslije Túrinova odlaska Morwen rodi djevojčicu i nadjenu joj ime Niënor. čim za to stasam. kako kaže: Otići ću za vojnika nekom vilenjačkom kralju. i napokon su. i stali izgubljeno lutati šumskim bespućima. jer Morgothova je moć sezala nadaleko." Sad Túrina spremiše za put. Čuo je njihove vapaje i došao do njih. te zavapi: "Morwen. i poći. nema tome dugo.Túrinov odlazak 55 Húrinov sin? Jer čuo sam ga. Pusti neznane dane na miru. a te su krajeve dobro poznavali. i zapleli u Kraljičine labirinte. Moram pripaziti da više tako ne govorim. onda: ako takove već bijahu riječi Húrinova sina. a malo koji to i nauči. a bio je najveći šumljak tih vremena. te su sišli u dolinu Siriona i prešli u šumu Brethil. Tada su došli nadomak smrti. ali vodili su ga Gethron i Grithnir. tad ih se on mora držati. Baš dok su ležali u beznađu. sve dok nisu posve ostali bez hrane. Današnji je više nego dovoljan. To je bila prva tuga Túrinova. A Túrin mu . začuli su zov roga. pa se on oprosti od majke i u tajnosti otputi s dvojicom pratilaca. pa iako vremešni. ali Túrin je već bio vrlo daleko kad se rodila. bili su i odvažni. Ali ondje su se smeli. jer on je navijek boravio na međama Doriatha." "To bi doista bilo najbolje". Dug i zao bio mu je put. Sada nemam volje za to. "Mnogi ljudi tako pouča­ vaju. umorni i ispaćeni. jer nekoć su često putovali Beleriandom. stigli do granica Doriatha. muka rastanka pogodi ga uto poput mača. pa je stegnula dovratak tako čvrsto da su joj se prsti razderali. Morwen. a kad im je dao hrane i pića. Ali kad god kažem da ću učiniti ovo ili ono. koji bijahu mladi u doba Hadora. saznao je kako se zovu i odakle dolaze. na koncu ispadne sasvim drugačije. ali Túrinova kob nije bila tako laka. te reče: "U redu. Tako su ih sudbina i hrabrost preveli preko Sjenovita gorja. što znači Žalost." Nato Túrin obuzda suze. Ali kad oni kazaše Túrinu da se okrene i pogleda još jedanput očevu kuću. To je Beleg Čvrsti Luk lovio onuda. jer sa Sjevera se studeno spustila zima. našto se ispunio čuđenjem i samilošću.

dok je glasnik otišao u Menegroth." Tako je otpočeo boravak Túrina u Doriathu. Tad Gethron izgovori Morweninu poruku pred Thingolom i Melian. te rođaka mu Berena. pa posjede Túrina sebi na koljeno u čast Húrina. niti je ikada više neki vilin-vladar tako postupio prema jednome čovjeku. dostojnoga sina Húrina Nepokolebljivog. "Jer premda si još malen. dom biti. Tad su starost i bolest snašle Grithnira. da pođem u boj protiv Morgotha i osvetim oca". te da Morwen prenesu Thingolovu poruku. kada stasaš s godinama". iako su čeznuli za povratkom svojoj gospi u Dor-lómin. jer imao je majčinu ljepotu i očeve oči. i on je ostao uz Túrina sve do smrti. njegovi čuvari. i ondje su se nastanili. sve i ako jesi čovjek. začudiše se. te ih odveo do kolibe u kojoj je tada boravio s drugim lovcima. A kada se vratila poruka da Thingol i Melian pristaju primiti Húrinova sina i njegove čuvare. A oni koji to vidješe. "Kakvu bi to uslugu ti zatražio od kralja Thingola?" upita Beleg dječaka. "Tako možda i bude. R. i Thingol ih ljubazno primi. Húrinov sine. Tad mu Thingol kaza: "Ovo će ti. reče mu Túrin. reče Beleg. jer to bijaše znak da Thingol uzima Túrina za posinka. i prođe kroz dveri Thingolovih dvorova. izuzev tek Berena. i kao mali ugleda divote Menegrotha. a bio je i otporan i jak. Beleg ih je tajnim putevima odveo u Skriveno kraljevstvo. ali Gethron je pošao natrag. da ga vode i štite. i cijeloga ćeš se života mojim sinom smatrati. Tako Túrin stiže do velebna mosta preko Esgalduina. a u ono doba kraljevi to nisu činili. Uspjeli su stići do Húrinove . ako je takovo što moguće. Tolkien: Húrinova djeca se na prvi pogled omilio. što ih nijedan smrtni čovjek dotad ne vidje. R. "Bio bih njegov vitez. a Thingol je s njim poslao pratioce. u tebi leži klica odvažna muškarca." Jer ime se Húrinovo slavilo u svim vilenjačkim zemljama. S njime su neko vri­ jeme ostali Gethron i Grithnir. Stoga je Beleg rado postao vodič zalutalima. najmoćnijega medu ljudima. ali zasad u ljubavi stanuj ovdje.56 J. Primit ćeš mudrost ponad mjere smrtnih ljudi i u ruke dobiti oružje vilenjaka. Možda kucne čas kada ćeš povratiti zemlje svojega oca u Hithlumu.

uz molbu da se s Thingolovim pratiocima vrati u Doriath. čija su djela bila glasovita. žalost joj se ublažila. odbila bi se. da prikrije svoje siromaštvo. time nadala otkloniti zlo skovano u Morgothovu umu. a kad su se vratili sami. djela ili samoga . utekao je u šumu i rasplakao se. Imao je vizir (sličan onima kojima su patuljci pri kovanju štitili oči). ubrajao je taj šljem među najdičnije predmete iz baštine svoje kuće. Hadorov šljem uručili su Thingolu. Taj je šljem bio sazdan od siva čelika urešena zlatom. Sad. i uvidjela je da se usud koji je pretkazala ne može lako odagnati. Izradio ga je Telchar. u koji su bile urezane pobjedonosne rune. Posjedovao je moć da od ozljede ili smrti zaštiti svakoga koji ga ponese. To je bila druga tuga Túrinova. onako mudra i vidovita. kazala im je još da Thingolu ponesu i Hadorov šljem. sječiva i sjekira. štitova i šljemova. Hador ga je često nosio u ratu. a ionako ga nije ni htio nositi. slomio bi se. pa bi uzviknuli: "Više vrijedi Zmaj iz Dor-lómina nego zlatni pozoj iz Angbanda!" Ali Húrin nije mogao s lakoćom ponijeti Zmajski šljem. k tome. Thingol je u Menegrothu imao duboke oružnice prepune velika bojeva blaga: kovina izrađenih u obliku krljušti što sja poput vode na mjesečini. Jer Melian se. Ali Morwen nije htjela otići od kuće. a vojnicima Hithluma osokolila bi se srca kada bi usred bitke spazili gdje visoko stoji. pa je lice onoga koji bi ga nosio ulijevalo strah u kosti svima koji bi ga ugledali. te im na dar dala zadnje zlatne sitnice što ih je još imala. Stoga je otpustila vilenjake iz Doriatha sa zahvalama.Túrinov odlazak 57 kuće. jer znao je za Melianinu molbu i nadao se da će Morwen doći s njima. Niënor je bila tek dojenče. Ali Túrin je željno iščekivao povratak Thingolovih glasnika. Na kresti mu se prkosno kočio pozlaćen lik zmaja Glaurunga. A kad su joj glasnici prenijeli Morwenin odgovor. a strelica koja bi ga pogodila. jer još se nije predomislila i još je bila preponosna za to. vilenjaci su joj donijeli i izdašne darove od Melian. Melian se ganula u samilosti. jer bio je izrađen netom nakon što je taj prvi put istupio kroz Morgothove dveri. kovač iz Nogroda." Svejedno. kao i Galdor nakon njega. a kad je Morwen čula da je Túrin u Thingolovim dvorovima primljen s počašću. dok je samo pak bilo zaštićeno od strelice i plamena. jer mač koji bi ga zasjekao. jer kazao je: "Dušmane radije gledam svojim pravim licem. jer prozrela joj je misli.

kazavši: "Ponosna će biti glava koja ponese ovaj šljem. reče. R. te izgovori uljudne riječi. Tolkien: Húrinova djeca Telchara ili učitelja mu. te nije mario za njega poradi tuge u svojemu srcu. . Ipak. Thingol primi Hadorov šljem kao da blagom oskudijeva. staroga Gamila Ziraka." Tada se dosjeti nečeg. kada dođe vrijeme. "Uzmi sada Zmajevu glavu sa Sjevera". ili pak vilenjačkih majstora još vještijih od njih. R. pa pozva Túrina i kaza mu da je Morwen sinu poslala veleban predmet iz baštine njegovih otaca." Ali Túrin bijaše još premlad da podigne šljem. što ih je u jeku svoje vičnosti načinio Fëanor. što resio je pretke Húrinove. "i ponesi je valjano. od kojega u svim danima svijeta ne bijaše većeg majstora.58 J. Jer dobio je na dar i neke predmete podrijetlom iz Valinora.

Tada bi se igrali skupa. a naučila ga je i da sindarinski jezik govori narječjem te drevne kraljevine. pa je to prijateljstvo minulo poput proljetna jutra. kad su ga s prolaskom dječaštva stala zanimati djela ljudi. iako ju je rijetko viđao. i nikako nije bila voljna zakoraknuti pod kamene svodove. Jer Nellas nije zalazila u Menegroth. Túrin se tako.U godinama Túrinova djetinjstva u kraljevstvu Doriathu nad njim je bdjela Melian. Ali bijaše ondje jedna djeva po imenu Nellas. starijim i uljuđenijim. naizgled slučajno. dok je ona likom bila tek djeva njegove dobi. sve rjeđe viđao s . koja je živjela u šumi. sve dok opet nije potpao pod sjenku. a takova je u srcu i ostala svih svojih vilin-ljeta. Od Nellas je Túrin štošta saznao o putevima i divljim stvorovima Doriatha. ona je na Melianinu molbu išla za Túrinom kad bi odlutao šumskim stazama i ondje se često susretala s njime. Tako mu se ćud na neko vrijeme razvedrila. ili hodali držeći se za ruke. jer on je hitro rastao. bogatijim krasnim riječima.

nadrastavši vilenjake iz Doriatha. željno slušajući povijesti o drevnim danima i podvizima iz davnine. Ali ona je i dalje bdjela nad njim. I u drugim se pogledima činilo da mu sreća nije naklona. Bio je uznosit i oholo se držao prema onima koje je smatrao položajem i vrijednošću nižima od sebe. te bi često nekim iznenadnim udarcem oštetio ono što je sazdao. iako je dugo na ružne riječi uzvraćao šutnjom. Tolkien: Húrinova djeca njom. ali riječi su mu bile lukave. "da se ova zemlja otvara za još jednog iz tog nesretnog soja? Nije li onaj drugi već počinio dovoljno štete u Doriathu?" Stoga je iskosa gledao na Túrina i sva njegova djela. prijatelje pak nije lako stjecao. tako je Túrin saznao da se Morwenina muka smanjila. R. streličarstvu i (što mu se više mililo) baratanju mačem. premda je sada ostajala skrivena. ali umijeća izrade nisu mu išla od ruke. obratio bi mu se oholo i jasno mu iskazao prezir. jer je i sâm bio vičan pjesmi. Često je Beleg Čvrsti Luk dolazio u Menegroth po njega. Kad bi Túrina susreo nasamo. Ali Túrin je šutnjom srdio Saerosa koliko i riječima. rekao je. Devet je godina Túrin proveo u dvorovima Menegrotha. a ona bi po njima sinu vraćala novosti. podučavajući ga šumljaštvu. cvijet na sivome Sjeveru. No postojao je jedan koji mu je zamjerao na tome. te škrt na riječima. što bi ga utješilo. Jer Thingol je slao glasnike Morwen što je češće mogao. oni koji su ga dobro poznavali voljeli su ga i cijenili. "Nije li čudno". a snagom se i otpornošću pročuo u Thingolovoj kraljevini. a postao je i zamišljen. . i to sve više što se Túrin bližio muževnosti: Saeros se zvao. a ono za čim je žudio ne bi dobio. a ponajmanje bilo kojeg srodnika Berena Jednorukog. a zloba prikrivena. te ga daleko odvodio. te o njima govorio sve najgore. pa bi često ono što je naumio pošlo po krivu. Sprijateljio se s glazbenikom Daeronom. jer sporo je spoznavao vlastitu snagu. a uživao je i čast Kraljeva posinka. A Túrin je stasavao i napokon postao visok među ljudima.60 J. Srce i misli vazda su mu tekli vlastitome rodu. ljude nikako nije volio. R. Svejedno. Tih je godina stekao mnogovrsna znanja. a Túrin ga se zasitio. dok je naposljetku nije posve prestao zvati. i da je njegova sestra Niënor izrasla u ljepoticu. jer bio je neveseo i rijetko se smijao. a nad njegovom je mladošću ležala sjenka. a i Kraljev savjetnik. a katkad bi do njega stigle i vijesti od njih. jer Saeros je bio veličina među žiteljima Doriatha.

postavio guste straže na sve prijevoje u Sjenovitom gorju. kako bi pospješio svoj naum. Bez sumnje je znao štošta o djelima Húrinova naroda i roda. i pretpostavi da neće zatražiti ništa sitno. a plašio se da neka naopaka sudbina nije snašla Morwen i Niënor. te gornjeg toka Siriona. našao ga je gdje sjedi s Melian pod Hírilornom. te ih je neko vrijeme bio pustio na miru. jer tada su prestale stizati sve vijesti iz njegova doma. tuga mu se obnovila. odjednom vidjevši da to pred njim više ne stoji njegov posinak. visok i tamnokos neznanac. pa je cio Hithlum sad zavio u svoju sjenku. s dopuštenjem. Potrebni su mi također suborci odvažni u boju. ali sad je. "kao i sina kojemu za vlastiti rod mariti valja. a on je odlučio ne slati druge. "Verižnjaču. ne bi li se ispunila njegova zamisao. koji ga gleda očima duboko usađenim u bijelo lice. gospodaru". Thingol pogleda Túrina u čudu. te ni u čemu nije pokazao toliko dobre volje prema Húrinu i njegovu rodu koliko u slanju vlastita puka na opasne puteve do Morwen u Dor-lóminu. odgovori mu Túrin." "Sve ćeš ih dobiti". mač i štit za moj stas. "Ali kakve li potrebe već sada za takovim oružjem imaš?" "Potrebe čovjeka. velikom bukvom Menegrotha. osim uz veliku pogibelj. reče Thingol. "Što li želiš.Túrin u Doriathu 61 * * * One godine kad je Túrinu bilo sedamnaest ljeta. i danima je samo šutke sjedio. Zatim je ustao i pošao potražiti Thingola. Tako je došlo vrijeme kad se Thingolovi glasnici nisu vratili. a orci su pak vrvjeli oko izvora Naroga i Teiglina. da nitko ne može ni izaći iz Hithluma ni u njega ući. strog i ponosit. "Također bih. već čovjek. prožet mračnim mislima o propasti Hadorove kuće i ljudi sa Sjevera. posinče?" upita ga Thingol." reče Túrin. Morgothu je snaga rasla iz godine u godinu. sada zaiskao Zmajski šljem svojih otaca. jer nije znao kakvo je to novo zlo na djelu. ali ništa ne govori. Nikad nikome nije rado davao da ide izvan zaštićenih granica. Sada je Túrinu postalo teško u srcu." .

jer mač će vazda tvoje oružje biti". Húrinov sine." "Onda ti valja samome poći". reče mu Thingol. "O udjelu svojega naroda u ratu s Angbandom odlučujem ja. "U njihovim se redovima možeš okušati u ratu na medama. R. strpljiv radije budi. i sudba ti se isprepliće sa sudbinom vilin-puka. Túrine. gospodaru?" reče Túrin. možda. Ako se u danima što predstoje prisjetiš onoga što će ti sad Melian reći. reče Melian." "Dalje me od međa Doriatha srce tjera". uz Lúthien". i poslušaj Kraljev savjet. Túrine. No ne mislim da ćeš dugo još živjeti s nama u Doriathu nakon što u čovjeka stasaš. Navijek će mudriji od tvoje prosudbe biti. Tolkien: Húrinova djeca "Dat ću ti mjesto medu svojim vitezovima od mača." "Osim ako te mudar savjet ne zadrži"." "No slobodno pođi kamo te volja. a ne za obranom." Ona pošutje. "Stasom si poput čovjeka. Morwenin sine". oboruža se i otputi na sjeverne međe. "ali ipak nisi još u punoj muževnosti koja te čeka. ako ikako možeš. Čuvaj se sebe sama. "Za polaskom u napad na našega dušmanina žudim. reče Melian. posinče. I uskoro potom stavi na glavu Zmajski šljem. bit će to na tvoje dobro: boj se i jare i studeni vlastita srca. moći prisjetiti roda svoga. Onda ćeš se. premda veličine u tebi ima. Ne seže dotle tvoja sudbina. "Ali preuzetno je takove riječi kazati Lúthieninu ocu." Nato Túrin reče: "Moj rođak Beren učinio je više. a ni u ma koje vrijeme koje zasad vidim. pa mu se opet obrati riječima: "Pođi sada. reče Thingol. "Kakav je tvoj savjet." odgovori mu Thingol. R. Dok je ne stekneš. držim. reče Thingol." "Beren.62 J. prema svojoj mudrosti. Ne kanim odaslati oružanu silu iz Doriatha u ovo vrijeme. koliko ona već bude trajala. ako ti je takova volja. Morwenin sine. stasitiji pače već od mnogih. da na zlo ne svrne. ali slaba je nada da jedan čovjek sâm može protiv Mračnoga gospodara učiniti više doli da pruži pomoć vilenjačkim vladarima u obrani." Tada se Túrin pokloni pred njima i udalji. na dobro ili na zlo. "Melianin pojas ne priječi prolaz onima koji su s našom privolom amo ušli. reče Túrin. gdje se pridruži vilin-ratnicima koji su ondje bez predaha ratovali protiv . i strpljivosti stremi. iskušavaj i izučavaj svoju snagu.

vjerujući da je Túrin tako postupio iz oholosti. pa je sjeo na drugo mjesto za stolom. jer bio se otputio u zelene šume s Melian. i jedne večeri ušao u dvoranu. što ga je radovalo na vrhuncu ljeta. Tako su prošle tri godine. "Rijetko nas kad ovaj graničar počasti svojim društvom. upravo ondje gdje je Saeros imao navadu sjesti. kako se sjećao nepravdi nanesenih svome rodu. više nije mario ni kako izgleda ni što na sebi nosi. kad mu je bilo dvadeset godina. Ali zbilo se trećega ljeta nakon Túrinova odlaska.Túrin u Doriathu 63 orkova i svih slugana i stvorenja Morgothovih. jer bio je umoran od puta i zamišljen. već je kosu zapustio." Ali . Thingola ondje nije bilo." reče. u namjeri da ga uvrijedi. "rado se odričem uvriježena mjesta u korist prilike da s njime razmijenim riječi. ili strijele. ili izvijene orkovske oštrice. a na nesreću je zasjeo za stol s uglednicima te kraljevine. a šumama se pronio glas. i mnogo dalje od Doriatha dopro. sučelice Túrinu. kao dostojnoga da sjedne uz njih. ili je to Húrin Hithlumski doista pobjegao iz paklenih jama?" Tek jedan je borac među čuvarima Thingolovih međa u to vrijeme bio moćniji od Túrina. Ali njegov ga je usud spasio od smrti. te zajedno kročili divljim šumama nadaleko i naširoko. ljutnja mu se nije umanjila kad je otkrio da oni koji tamo sjede nisu prekorili Túrina. Saeros tada sa zakašnjenjem uđe i razljuti se. Túrin tako zauze jedno mjesto ne mareći da upita smije li. a verižnjaču prekrio pohabanim i prljavim sivim plaštom. i Beleg i Túrin bili su sudruzi u svakoj pogibelji. u kojima je Túrin rijetko svraćao u Thingolove dvore. da je Zmajski šljem Dor-lómina iznova viđen. te zadobio mnoge rane od koplja. vazda je bio na čelu odvažnih djela. Stoga se neko vrijeme Saeros gradio da i sâm tako misli. a to je bio Beleg Čvrsti Luk. Nato mnogi u čudu rekoše: "Može li se duh ijednog čovjeka iz mrtvih vratiti. da je u želji za odmorom i potrebi za kovačkim popravcima na oružju neočekivano svratio u Menegroth. Tako su se njegova snaga i hrabrost dokazale dok je bio još jedva stariji od dječaka. već su ga dočekali s dobrodošlicom.

u kući njegova oca. ali iako su mu se riječi doimale ugodnima. Na to. te prešutje sve što Saeros reče. te ga vrlo bolno sruši na leđa. Ali Saeros zanemari to upozorenje i uzvrati mu prezirnim pogledom. i uza sve to svjetlo i smijeh vilin-dvorova. nek ih iznese pred Kraljevim sudom". Tada Saeros ustade. već upre pogled u Saerosa. bolje čuo što ti se govori." "Ima li mladunac prigovora. Túrin isuka mač i htjede skočiti na njega. Tad Mablung reče Saerosu: "Što te snađe večeras? Za ovo zlo tebe krivim. a zatim i mnogo dalje. Izvan dvorane odgovor bih ti mogao dati. nego tek usput reče: "Zahvaljujem. odvrati mu Saeros. pa se namršti. o poruzi u njegovu glasu nije moglo biti dvojbe. Šumski divljače!" Ali kad Túrin vidje krv na stolu. a u tamnim mu očima nešto bijesnu. on otrese Mablungov stisak s ramena i izađe iz dvorane bez i jedne riječi. uvjeren da je mrštenje upućeno njemu." Túrin ništa ne reče. zaogrnute jedino vlasima?" Nato Túrin dohvati kalež za piće i baci ga Saerosu u lice. i spozna gorčinu izgnanstva. i pogleda oko sebe. odmetništvo je najblaža osuda. čovječe iz Hithluma. A možda bi. da ti uši nisu prekrivene. misli mu potekoše Belegu i njihovu životu u šumi. pa ti se otrcan plašt još i može ispričati. do Morwen u Dor-lóminu. a za one koji ovdje potegnu oštrice. u žurbi sjeo za ovaj stol. pijunu krv na stol i procijedi s mukom kroz razbijena usta: "Koliko ćemo još trpjeti ovoga šumskog divljaka? Tko li to večeras ovdje vlada? Kraljev zakon strog je prema onima koji ozlijede njegove podanike u dvorani. A Túrin se toga zasiti. "Ali za potezanje mačeva na ovome mjestu . ali nema potrebe da ti glava ostaje zapuštena poput gusta trnjaka. ne ustade na to. kakve li su tek žene iz tog kraja? Zar jurcaju kao srne. koji je vodio razgovor s Mablungom Lovcem. možda Kraljev zakon još prosudi razbijena usta pravednim uzvratom za tu porugu. onako pun tamnih misli. R. ćud mu se sledi. Saeros prestade suzdržavati ljutnju.64 J." Saeros ga tada stade salijetati pitanjima o vijestima s granica i njegovim djelima u divljini. ali Mablung ga zadrža. kazavši tako da svi čuju: "Ako su ljudi Hithluma tako divlji i surovi. baci ga na stol pred Túrina i viknu: "Bez sumnje si. R. Tolkien: Húrinova djeca Túrin. i uze zlatan češalj.

ali tek najhitriji uzmogoše održati korak s trkačima. "Trči! A ne budeš li brzao kao srna." "To mi se manje izvjesnim čini". ali Túrin se poput lovačkog psa nada za njim. Uskoro je nadvladao Saerosa. te: "Trči. prestravljeno vapeći upomoć. skoči u stranu. priličniji Angbandu nego Doriathu." "To ne zaboravljam". reče Saeros. Saerose. te zapodjenuše borbu hitrim oštricama. Ujutro on zaskoči Túrina. "pakost što se izjutra probudi prije će mraka Morgothu veselje postati". Njima na čelu bijaše Mablung. u nakani da ga ubije. Ali Túrin se u divljini izvještio oprezu. "Ali strada li itko.Túrin u Doriathu 65 takove isprike ne vrijede. Ali Túrin ga pusti da ustane. i imaj na umu da si eldarskoga roda. smjesta isuka mač i okrenu se na suparnika. pa ga spazi krajičkom oka. straga ću te bosti." I odjednom ga baci na tlo i svuče. reče Mablung. uvijek ga je mač straga tjerao dalje. kad je zorom krenuo iz Menegrotha u povratak na međe. dok je viđao ranu. obuzet brigom. ranio mu ruku s mačem i dobio ga sebi na milost. vlasi ti moraju dostajati. pa on uteče u šumu. ubit ću ga. u kojoj će ti odjeća smetati. trči. samo još snažniji." reče mu. a uz to se smatralo ozbiljnim pri­ jestupom izložiti bilo koga iz vilenjačkog puka sramoti. Saerosovi pozivi upomoć prizvaše još mnoge prema potjeri. Ali Túrin je dugo učio teške škole. Potegne li taj šumski divljak na mene izvan dvorane. Nitko u tome času nije znao da je Saeros prvi napao Túrina." I vrškom mača ubode Saerosa u debelo meso. Túrin ne stiže daleko odmaći kad Saeros natrča na njega s leđa s isukanim mačem i štitom na ruci. ili vijugao. "Morwen!" kriknu. držim da je to neka sjenka sa Sjevera večeras ispružila ruku i dotakla nas. svojevoljno. "Saerose. a iz njega će novo zlo proisteći. ti što se ženama rugaš!" viknu. Dobro pripazi. i oni pođoše za njima. umjesto da stvar bude iznesena pred sud. i ma kako da je trčao. a Saeros osjeti veliku Túrinovu snagu i obuze ga strah. bit će to zao čin. "sada će onaj koji te ismijao platiti svoj prezir!" I rascijepi Saerosu štit. da iz oholosti ne ispuniš volju Morgothovu. "duga ti trka predstoji. a kroz noć je pakost u njemu nastavila rasti. . ali gnjev u sebi nije ublažio. i okretnošću postao ravan ma kojem vilenjaku. Tada stade na mač koji je ispao Saerosu. Doista. jer iako mu se ono izazivanje naopakim činilo.

a i strahovao je da ga ne zarobe. otpovrnu mu Túrin. mahnito nastavi bježati. pa reče Mablungu: "Odbijam tvoju molbu. koji su sad prišli i stali uz rub provalije blizu njega. Prije no što Mablung to reče. ." Ali Túrin reče: "Kad bi Kralj bio pravičan. "Mudrosti se nauči! Nećeš se izroditi u odbjeglicu." "Odviše oholo zboriš". A ima i drugih svjedoka. Izbor vam je tek dvojak: ili me pustite da slobodno odem. R. već s krikom pade i razbi se o golemu stijenu u vodi. ali ne uspije se dočekati na suprotnoj strani. Jer odveć vas je malo da biste me uhvatili živa. pa ozbiljno reče: "Jao! Ali vrati se sada s nama. Neću nizašto tražiti oprost od kralja Thingola.' I on se okrenu i mračno pogleda Mablunga i njegove sudrugove. i dugo će ga još Mandos držati. Molim te. upravo je kanio otpustiti Saerosa. ovo je tek orkovska igra". ili me ubijte. ako vam zakon to dopušta. vrati se sa mnom. ali sada podviknu i opet skoči za njim. možeš se uzdati u njegov oprost. Túrine!" pozva ga. jer Kralj mora donijeti sud o ovim djelima. izgubivši napokon nadu u pomoć." Ali Túrinu je bilo dosta vilin-dvorova. kao s prijateljem. a uvjeren da ga smrt u stopu prati. Túrin pogleda njegovo tijelo gdje leži u potoku. stoj. prosudio bi da krivnje na meni nema. R. a Saeros. iako je osjetio samilost prema mladiću. široke toliko da je srna jedva može preskočiti.66 J. "Orkovska je to rabota u šumi!" "Orkovska rabota već bijaše. Tako skonča njegov život u Doriathu. Tolkien: Húrinova djeca "Stoj. a sada idem onamo gdje me njegov sud ne može naći. te ga pustiše da prođe. Túrine. Ondje se Saeros u veliku strahu odvaži na skok. sve dok odjednom ne izbi na rub provalije koju je jedan pritok Esgalduina izdubio u visokim stijenama." Vidješe mu iz krijesa u očima da je to točno. Ali nije li ovo bio jedan njegov savjetnik? Zar bi pravičan kralj izabrao srce puno pakosti za prijatelja? Odričem se njegova zakona i njegova suda. i pomisli: 'Lu­ da jedna nesretna! Odavde bih ga pustio da se korakom vrati u Menegroth. Mablung pošutje. Kada Kralj sazna istinu. "Jedna smrt je dovoljna". reče Mablung. kaza mu Mablung. Sada me nezasluženo opteretio krivnjom.

kad se Túrin nije vratio na sjeverne međe Doriatha. Kako li se zavukla u moju kraljevinu? Pakost je tu na djelu. Tad su mnoge svjedoke saslušali. neka tamnija ne bude. i sve iznova po doličnu redu saslušati. jer ljeto je došlo na izmak. Utoliko Túrinu opraštam. "Zboriš li to kao prijatelj Túrina. Premda moj savjetnik Saeros strada. sve do Túrinovih riječi na rastanku." Sutradan je Kralj sjeo na prijestolje svojega suda.Túrin u Doriathu 67 "Nisam je želio. a moj posinak Túrin uteče. koju mi valja u cijelosti saslušati. kad mu se ćud trebala već ohladiti. ali ne žalim za njom". "Bijah mu. "jer takova ti je želja. Ali ne mogu prijeći preko njegovih kasnijih djela. jer zla je bila njegova poruga. i hitro se udalji. Beleg Čvrsti Luk sâm došao u Menegroth da ga potraži. Thingol uzdahnu. i on pogleda one što sjede pred njim. neka se mudrijim pokaže. "Saslušaj me do kraja. Kad se opet sretnemo. reče: "Teška je ovo stvar. Uskoro su se potom Thingol i Melian vratili u svoje dvorove. već ode od njih. ali istinu ljubih više i duže". Sretan ti ostanak!" "Slobodno nastavi!" reče mu Mablung. A kad je ispri­ povijedao o svađi za stolom. Saerosa smatrah vjernim i mudrim. odeš li ovako. okružen svim knezovima i starješinama Doriatha. i krivcem ga držim za sve što se u dvorani zbilo. a vijesti se o njemu nigdje nije moglo čuti. odgovori Mablung. Neka sjenka tebe tišti. oćutio bi moj bijes. Kralju se učini da se Mablungovo srce Túrinu sklanja. Húrinova sina?" reče Thingol. a nisu znali kamo. a kad Kralj sasluša izvještaj o onome što se zbilo. prije nego što sud svoj izreknem." Túrin na to ne odgovori. "Neka mu Mandos pravično presudi. među kojima je Mablung govorio najviše i najjasnije. a ondje teška srca primi vijest o Túrinovim djelima i bijegu. ali da je još živ. gospodaru!" Kada sve izložiše. i reče: "Jao! Na licima vam sjenku vidim. reče Túrin. Kazuje se da je. Kad je Saerosa izložio sramoti i natjerao ga u . Ali sretan bih ti nastavak uzalud zaželio. sâm. sutra ću na sudačku stolicu sjesti. a ako se ikada vrati u zemlje živih.

tako i zbog očiju okupljena mnoštva." "Tebi dopuštam". reče Kralj. Kralj se nato osmjehnu. R. ima ga se dovesti pred mene da mu sudim. gospodaru. sad hrabrija zbog njegova osmijeha. a kad opet prozbori. ako ikad zaslužih tvoju milost. "Kakav li to iskaz taj sada može dati. reče Beleg. pa kaza: "I drugi su. ona reče: "Gospodaru." "I drugi su. ali ne smatrahu mi to nužnim reći. smijem li se još obratiti?" "Kasno stižeš". reče Thingol. ali zatim umuknu od strahopoštovanja prema Kralju. Kako da i dalje dom pružam onome koji prezire i mene i moj zakon. Kroz njih prosijava tvrdo srce." odgovori Beleg. Zatraži li ulaz. "Nezahvalan je to posinak. sav u žurbi. Tolkien: Húrinova djeca smrt. "Dopusti mi ovo. neka sada zbori!" Nato u dvorani ušutješe. "ali zadržah se. a sve dok mi ne padne pod noge i ne zamoli me za oprost. R.68 J. Smatra li to ovdje itko nepravednim. dakako". i ništa više ne uzmognu reći. "Čak i Lúthien! A baš o njoj razmišljah toga jutra. A kad joj Thingol kaza da prozbori. i čovjek doista preponosan za svoj polo­ žaj. počinio je krivdu veću od uvrede. pa Thingol podiže ruku da objavi svoj sud. i uznosito. uđe Beleg i doviknu: "Gospodaru. reče ona. a da ima veću težinu od onih koje sam već saslušao?" "Prosudit ćeš nakon što čuješ". tražio sam nekoga znanoga." "Svi bijahu pozvani koji imadoše nešto reći"." . Sada napokon dovodim svjedoka kojeg valja saslušati prije nego što se tvoj sud donese. moj sin više nije. te za ruku uvede onu djevu Nellas. i nikad još nije došla u Menegroth. kako zbog velebne dvorane sa stupovima i kamenitim svodom. sjedila sam u krošnji". glas mu bijaše tužan. "Nisi li bio pozvan zajedno s osta­ lima?" "Jesam. Ali u taj čas. ili da oprostim onome koji se pokajati neće? Ovako presuditi moram. kao i o čovjeku Berenu. reče Thingol. koja je živjela u šumama. Tada Beleg izađe." Zatim Thingol pošutje. uprtih u nju. Prognat ću Túrina iz Doriatha. i bila je u strahu.

Jer sad ću donijeti presudu. odgovori ona. gdje god se sada nalazio. Odvažan je on." "Gospodaru Kralju!" kriknu ona tada. a njihovo je srodstvo nekima i vidljivo: onima koji pomnije pogledaju. reče Thingol. Kralj pak podiže ruku i reče: "Ne vjerovah da ćeš tako ozbiljnu vijest mojim ušima donijeti. ali nije ga ubio. Ako Saeros i jest bio ponižen.Túrin u Doriathu 69 Thingol joj na to ne uzvrati. Borili su se. ode od mene s prezirom. a osmijeh mu uminu. "Ali Túrin. i kaza mu ovako: "Čudno mi je da ti Túrin ništa o tome ne reče. kako čujem. Dobro pazi na sve što sada kazati kaniš. "Možda je tako". Stoga ne vjerujem da ga je smjerao otjerati u smrt. i pozvat ću ga da se časno u moje dvorove vrati. "Počujte! Túrinu oprost sada dajem za svu krivnju koja se u njemu može naći." Nato se dvoranom pronese žamor. već mu ga odaslati kanim. jer smatram da je bio oštećen i izazvan. ne reče mi. "Saslušaj me. kao što i sâm reče. "U rodu su. nije mu nužno tražiti oprost od mene. "Ali vodit ću se time što si kazala. ali i samilosan. dopusti mi da prvo nešto kažem. on tek pričeka da Nellas opet prozbori. "i samo se zato i usudih amo doći. to je poniženje sâm zaslužio. sve dok Túrin nije lišio Saerosa i štita i mača. da se Túrina naopako ne osudi." Zatim podrobno ispita Nellas. reče Thingol. a nakon toga se obrati Mablungu. "inače bih to prenio. reče ona napokon." "Taj sud je na meni"." reče Mablung. A kako mu je odista. njih dvojica." "To mi i Beleg reče"." "A drugačija će sada i moja presuda biti". te skače na Túrina iz zasjede. tu nepravdu jedan od mojih savjetnika nanio." ." "Ipak. a vidjeh gdje Saeros s mačem i štitom izlazi iz šume. jer na ovome sudištu konačna se presuda zbori. reče. Húrinov sin. gospodaru." Thingol tad postade prijek. I drugačije bih mu riječi na rastanku uputio. te ga više vidjeti nećeš da mu iščitavaš srodstvo. Sjedila sam u krošnji jer sam željela pogledom ispratiti Túrina dok odlazi. "Jer Túrin me podsjećao na Berena".

koji je uzeo za ženu Aredhel. i ta će potreba još porasti.70 J." "S dopuštenjem ću. i reče joj: "Ne plači. "jer za orke koji sad sve gušće i sve bliže nadiru luk više nije dovoljan. "Ta gdje li se nalazi?" reče." Tad Thingol reče Belegu: "Sad imam nade u ovaj pohod! Pođi s mojom dobrom voljom. jer iskreno sam ga volio. Doriathu je potreban. Tek je još jedan mač u Međuzemlju bio poput njega. A i mojemu je srcu drag. uzmognem li. gospodaru. "izuzev tek Aranrútha. Najvećim od njih smatrat ću pronalazak Túrina. Držao sam Húrinova sina svojim sinom." reče Beleg. mojeg vlastitog. dugo već prednjačiš u obrani Doriatha. iako ga je od iste kovine načinio isti kovač. Tolkien: Húrinova djeca Ali kada presuda bi izrečena. a Kralj mu reče: "Posavjetuj me. naz­ van tako jer je bio načinjen od željeza što je palo s nebesa poput plamteće zvijezde. jer ojađen sam. On je Thingolu dao Anglachela. a to će i ostati. reče Thingol." reče Beleg. dok se oštrica koju imam ne može mjeriti s njihovim oklopima." "Odaberi bilo koji od onih koje posjedujem. i neću ti ga odbiti. a nađeš li ga. i mnogim si odvažnim i mudrim djelima zaslužio moju hvalu." "Tada tražim valjan mač. Belegu. kao pristojbu za stanovanje u Nan Elmothu. R. jer ako je Túrin još na životu. . Tome maču nema mjesta u ovoj pripovijesti. Neću da itko kaže kako je Túrin nepravedno otjeran u divljinu. "Iz naše je zemlje otišao." Tad Beleg odabra Anglachel. a svijet je širok. a to bijaše vrlo znamenit mač. a taj je kovač bio Mrki vilenjak Eöl. "u tvoje ime ispraviti ovo zlo. ali onaj drugi mač. štiti ga i vodi ga najbolje što znadeš. a natrag bih ga primio raširenih ruku. ja ću ga pronaći. Na ovome rastanku zatraži bilo kakav dar. ako se pak sâm Húrin ne vrati iz sjenki da povrati ono što mu pripada. rasijecao je svako željezo od zemaljske rudače. Belegu Cúthalione." reče Thingol. Nellas odjednom zaplaka." "Poiskat ćemo ga". sve i ako nitko drugi u tome ne uspije. kivno. Turgonovu sestru. a Beleg izvede Nellas iz Menegrotha. R. ako još nekuda kroči." Sutradan Beleg izađe pred Thingola i Melian. Jer muževnost kakva u njemu klija ne bi se smjela potratiti u divljini. Zatim ustade.

" "Pa ipak. Melian pogleda oštricu. neće ni dugo proboraviti uza te. kroz mnoge pogibelji. zadržao je za sebe. Voljeti neće ruku kojoj služi. Ali kad Thingol okrenu balčak Anglachela prema Belegu. Kovačevo srce još u njemu počiva. Diljem je Belerianda uzalud tragao za glasima o Túrinu. i ona reče: "Pakosti u ovome maču ima.Túrin u Doriathu 71 parnjak mu Anguirel. uze mač i otputi se. prođe tako ta zima. a to bijaše mračno srce. a za njom i proljeće. . pa zahvali Kralju. reče Beleg. služit ću se njime dokle mogu". sve dok mu ga nije ukrao vlastiti sin Maeglin.

.

i iz poharanih krajeva. prozvali oni koji su još branili domove. ali nisu imali glavara. On se. Jer u tim vremenima nepogode čovječji su beskućnici i očajnici pošli krivim putem: preživjeli iz boja i poraza. Šezdesetak se takovih . a i od odmetnika. ili su utekli u Brethil. a živjeli su i od lova i od ratarstva. Ali sada su većinom bili uništeni. Ondje je prije Nirnaetha živjelo mnogo ljudi u raštrkanim gazdinstvima. ali mnogi su se okrenuli pljački i postajali okrutni kad bi ih sustigla glad ili neka druga potreba. a bilo je i ljudi nagnanih u divljinu poradi zlodjela. Vučjaci. najvećim su dijelom bili iz Halethina puka. te je cijelo to područje bilo u strahu od orkova. te obrađivali šumske proplanke ograđene od divljine. uvjeren da je odmetnik kojega će Kralj goniti. nije vratio Belegu na sjeverne međe Doriatha. već se otputio na zapad. kradom izašao iz Zaštićene kraljevine i dospio u šumovite krajeve južno od Teiglina.Pripovijest se tu vraća Túrinu. Lovili su i prikupljali hranu kako su god stizali. kao vukova. držali svinje u žirištima. Zimi ih se najviše valjalo plašiti. pa su ih imenom Gaurwaith.

kivnih na vlastiti soj." reče Forweg.74 J. ispali hitac njemu u lice. zbog gubitaka u nedaćama ili pri napadima. Ušli su mu u trag i stegli obruč oko njega. Ali Túrin se odjednom sagnu. a jedva da su manje bili omraženi od orkova. jer među njima je bilo otpadnika tvrda srca. . krupan i odvažan. R. koji je utekao iz Dor-lómina zato što je ubio jednu ženu. postali su i oprezni. No još je znao katkad biti mudar i velikodušan. čovjek svijetle kose i nemirnih. "Tko ste?" reče im. činilo se da mu je smrt blizu. a i drugi su potjecali iz tog kraja: stari Algund. najstariji u družbi. U tom trenu jedan odmetnik. Najtvrđeg je srca bio izvjesni Andróg. u pokretu kao i pri odmoru. te su se okruživali izviđačima ili stražom. ali uvelike odrođen od navada Edaina iz Hadorova naroda. Tolkien: Húrinova djeca udružilo u jednu četu i lutalo šumama iza zapadnih međa Doriatha. kad je izbio na proplanak pokraj potočića. jer mnoge su strijele bile zataknute u tetivu i samo čekale na riječ vođe. i on skoči na noge kao odapet iz tetive i baci kamen u strijelca. ali strijela ga preletje. silovito i nepogrešivo." Túrin se nato mračno nasmija: "Otkupa nećete dobiti za me. ali ničim ne pokaza da se boji. Nijedan mu neprijatelj nije stajao dovoljno blizu da na njega skoči s isukanim mačem. koji je pobjegao iz Nirnaetha." Svejedno. a moji borci ne daju drugim ljudima da njime kroče. kako se sâm prozvao. Tako su brzo saznali za Túrina kad je zalutao u njihova staništa. za otpadnika i odmetnika. R. ljut zbog njegovih uznositih riječi. te se iznenada. Túrin tad zastade. a premda je Túrin nosio vilenjačku verižnjaču pod sivom tunikom i plaštem. "jer ovo je naše stanište. iskričavih očiju. neke će pronaći ubojiti cilj. ali vidim da sam pogriješio. našao okružen ljudima s napetim lukovima i isukanim mačevima. Možete me pretražiti nakon što stradam. Mnogi od vas lako će poginuti prvi. ali skupo vas možda bude koštalo saznanje kako vam istinu zborim. Spali su sada na pedesetak ljudi. i taj se razbijene lubanje sruši na zemlju. "Smatrah da samo orci zaskaču ljude." "Možda još zažališ zbog te greške. te Forweg. Živote im držimo izgubljenima. opazivši neko kamenje na rubu potoka pod svojim nogama. osim ako ih ne mogu otkupiti. i on je bio vođa družbe.

Ali izbor novog člana družbe ne pripada samo njemu. Onaj drugi baci svoj luk i priđe Túrinu da ga bolje vidi. opasan si čovjek. Tad ćete vidjeti jesam li dostojna zamjena za jednog od vaših najboljih članova. reče on napokon i odmahnu glavom. "Ali hajde onda! Oprijet ću vam se obojici zajedno. držim. ali i plašili su ga se. No dokučili su da je pao s visoka položaja. U Doriath se Túrin nije mogao. ne bi smio dopuštati svojima da strijeljaju bez naredbe. te snalažljiviji u šumi od njih.Túrin medu odmetnicima 75 "Možda bih vam bolje došao živ. budeš li bolje slušao moje riječi. sve i ako nema drugih posjeda. Kako ti glasi ime?" "Zovem se Neithan. "U mene nije kukavičje srce. Krivooptuženi". ništa više nije želio otkriti o svojemu životu ili domu. ali iako im je kazao da je pretrpio nepravdu (te je za svakog koji bi slično kazao uvijek imao i odviše razumijevanja). stekao je njihovo pouzdanje. Uskoro su ga počeli hvaliti. "ali dostatno je hitar prijekor zaradio. Ali bude li lukova u ovoj kušnji." "Hoću. moram i ja dobiti jedan. On stade pred Túrina i premjeri ga pogledom. To bijaše Andróg iz Dor-lómina. što se mene tiče. Možeš nam se pridružiti. namjesto onog nesretnika". oružjem ili čistom snagom. a jedan bijaše prijatelj stradaloga. sudim. te da su mu oružje izradili vilin-kovači. koje su tek rijetko shvaćali. Sve glasove valja saslušati. Ima li tu koga kojemu nisam dobrodošao?" Nato se dvojica odmetnika pobuniše protiv njega. Nitko od nas nije. u Nargothrond nitko nije smio ući nakon što je Felagund stradao. reče Túrin." reče Túrin. Ulrad se zvaše. a za sebe je slabo mario. Ali čudno ti se oči krijese. kao što ljudi znaju. "Čudna li načina da se u družbu stupi." "I ne dopuštam. jer nije bio pohlepan. "Ne". jer bio je snažan i srčan." reče Forweg. zbog njegovih iznenadnih provala bijesa. Forwegu se pak obrati ovako: "Ako si ti ovdje vođa. reče Túrin. ili pak iz ponosa nije htio vratiti. Uzet ću te na njegovo mjesto. reče Túrin. "ubijanjem jednog od naših najboljih članova. te u svemu što vođi pripada. ali Ulrad ustuknu i ne htjede se boriti." Zatim zakoraknu prema njima." reče on. ali nisam ti ravan. pa ga odmet­ nici nakon toga zvaše Neithan. "dokle god budeš vođa." "Ne bez izazova". .

a kuće su im bile opkopane i ograđene koljem. a i manje pogibelji. držao je. u šumama oko Teiglina još se. otpornih i opreznih. R. tako su se nadali izbjeći združene napade izgladnjelih. te su ljudi mogli dozivati pomoć u nedaći pozivima roga. Ali s dolaskom proljeća Gaurwaithima je postalo pogibeljno zadržavati se tako blizu kuća šumljaka. no sada malobrojnih. te u to vrijeme nije bilo nade. pa sam odluta daleko u šumu.76 J." Sunce je sjalo i mlado se lišće zelenjelo. ali sudruzi mu se nasmijaše. te kao da začu imena cvjetova iz Doriatha. Tolkien: Húrinova djeca Bilo mu je ispod časti otići nižemu Halethinu puku iz Brethila. A jednoga dana Túrin uoči da nema ni Forwega. Ali iznenada dopriješe krici . jer imat ćemo sreće ako za sobom ne dovedu roj pčela. a kako je želio ostati na životu i nije mogao stalno biti u sukobu s njima. R. reče Ulrad. "Otišli su svojim poslom. Túrin se stoga čudio što ih Forweg ne vodi odatle. no ipak bi se katkad u njemu probudili samilost i gađenje. a zatim i kroz oskudicu i glad zime. a zatim i krasno proljeće. koji bi se mogli okupiti i poći u lov na njih. kako je kazano. Takovim je zlim i opasnim životom Túrin živio do izmaka te godine. jer je u ma kakvom ljudskom društvu bilo lakše izdržati u divljini. ni prijatelja mu Andróga. Više se hrane i divljači. valjda". Ali time su manje zahvalnosti stjecali od odmetnika negoli od životinja i ptica. sve dok nije stiglo buđenje. a u Dor-lómin se nije usuđivao. poput odjeka gotovo zaboravljena starog jezika. Tako se Túrin zadržao medu odmetnicima. pa upita gdje su. Iako ih nisu voljeli. a tad se trebalo čuvati njegova bijesa. dalo naći poneko gazdinstvo ljudi. u samostalan prolazak prijevojima Sjenovita gorja. jer bio je pod čvrstim okruženjem. a Túrina ozlojedi bijedni tabor odmetnika. Žurno. gdje ljudi sad uopće nije bilo. Nehotice se prisjeti Skrivena kraljevstva. Jer svako je gazdinstvo velikim živicama opasalo svoje iskrčene posjede. po cičoj su zimi ostavljali hrane koliko su mogli odvojiti negdje gdje bi je Gaurwaithi mogli naći. a tad ćemo u pokret. nastambe su bile povezane stazama. te su ih prije spašavali psi i ograde. niti ih naročito žalili. moglo naći dalje na jugu. slabo je mario da priječi njihova zlodjela. "Vratit će se oni uskoro. Sad. možda. Tako je ubrzo okorio na opak i često okrutan život.

"Ako je tako." "Onda pođi brzo". Neithane. "Zlodjelo. Ali želiš li pokopati svojega vođu. obrativši se opet ženi. Doneseš li njihove glave. "Ubij i njega! A zatim pođi sa mnom. pa se spotače i zadihano pade na tlo. te reče Andrógu: "Gdje li su onda orci? Jeste li ih vi to pretekli da njoj pomognete?" "Orci?" reče Andróg.Túrin medu odmetnicima 77 i iz lijeskova gustiša istrča jedna mlada žena. Tad Túrin ode svojim putem bez i riječi više." "Tako i kanim"." Zatim spremi mač. "Dođi!" reče Andrógu. ali Túrinu se ćud ohladi. Po­ gleda u krv. Odmet­ nici nemaju drugog zakona do svojih potreba. "Ali danas nam se putevi preklopiše. Gledaj svoja posla. ni bilo što drugo. Neithane!" viknu on. "Kaži ocu da te bolje čuva. reče Túrin. trnje joj je izdrapalo odjeću. Za dvije 'vučjačke glave' znao je već dobro nagraditi ljude. mršteći se kao da nastoji dokučiti neku zagonetku. ne računaj na moju pomoć. nek bude po tvome"." Žena se tada osovi na noge i položi ruku na Túrinovo rame. pa u Túrina." Andróg mu se nasmija. a nama prepusti naša. često se osvrćući prije nego što će je drveće zakriti. "Ne tvrdim da ti sâm mogu biti ravan. a tek pri samome udarcu shvati da je to Forweg. reče. Ponesi njegovo oružje!" Žena se udalji kroz šumu." odvrati mu on. ali našoj družbi ovo smaknuće možda ne bude po volji. Odlutala je odatle. "Ludo! A odmetnikom se nazivaš. . te joj se oči ozariše. "Vratit ćemo se." Ali Túrin reče Andrógu: "Je li daleko njezin dom?" "Oko milju odavde. mome ocu Larnachu neće biti krivo. Požuri se. "u onom ograđenom gazdin­ stvu. Ali glave drugovima neću odrubiti ne bih li kupio njegovu milost. jer možda se još nadigne potjera. te isuka mač. Túrin tad skoči prema gustišu s isukanim mačem i posiječe čovjeka koji je izbio iz lijeske u potjeri za njom. pojavi se Andróg. "Ubij ga. Ženu ćeš prepustiti meni. ili ćeš se pridružiti Forwegu. a bila je u velikom strahu. Ali dok je stajao i zatravljeno gledao u krv na travi pod sobom. gospodaru!" reče. a Andróg ga isprati pogledom. pa i on zapanjeno stade. reče Túrin.

ili me otpustiti. prije nego što ubijemo najboljega među sobom. na čemu sam mu zahvalan. Neithane!" doviknu on. "Izlaže se nevolji na našu štetu. "Uz Uldora Prokletog prije ti je mjesto. "Nije digla uzbunu. "Ovaj vam izbor dajem. pitam se sada". Možda se nada da će te opet sresti. Ženi se to podosta svidjelo. koji se uskoro vraća. "Forweg vas više ne može predvoditi. jer već su se predugo bili zadržali na jednome mjestu." reče Túrin. Túrin ih zateče nemirne i pune nelagode. već je bio sasjekao Forwega. Ali on ju nije htio. pa je ponudila poći s njime. a još dok je govorio. Ali želite li me ubiti." Tada se mnogi mašiše oružja. ali Andróg povika: "Ne! Nije bezumna glava koju on poštedje. Ubija da sebi stvori mjesta. ili je napuštam. vrati se Andróg. tako da mi nije jasno što je to zamjerio vođi.78 J. Jer kad sam naišao. "Nije našim. "Kakvim je poslom Neithan onamo išao. Meni je glavu ostavio na ramenima. R." Zatim Andróg prilično pošteno ispriča sve što se zbilo. hajde! Borit ću se sa svima do smrti . pa bolje potraži službu u Angbandu. "Vidiš." "Kako znaš?" reče Ulrad. i budi kratak. "Opet je onako kako je bilo kad nam se pridružio. Tolkien: Húrinova djeca * * * Po povratku u tabor odmetnika. "a drugi možda još plate za njegove naslade. R. premda sam i nemalo zbunjen. Sad ispripovijedaj što imaš. jer mrtav je. reče Túrin. "Jedan ubod bijaše dovoljan. čini mi se. reče. Zapodjenemo li borbu. te ju je otjerao. Sasijekoh ga. istupivši pred njih. noseći Forwegovo oružje. Valja vam uzeti mene za vodu namjesto Forwega. Ali čujte me sada!" viknu on svima. reče Túrin." Zatim im ispriča sve što se učinilo. ne jedan će poginuti nepotrebno. moleći ga da joj naše glave dade kao dotu. Odsad predvodim ovu družbu." "Onda izaberite novoga vođu!" reče Túrin. Ako se to prije pokazalo ." "Budeš li se sprdao sa mnom. prekorivši one koji čine takova djela. te su počeli rogoboriti protiv Forwega.vlastite ili vaše. Ali poštedih Andróga." "Onda poričem tvoju tvrdnju da potječeš iz Hadorova naroda"." Zatim se nasmija. "Nisi li i ti tražio med iz iste košnice? Nisu li ga možda pčele ubole?" "Nisu"." govorili su. "požalit ću što ti preko volje sačuvah glavu. blizu dobro čuvanih gazdinstava.

slugani su se Morgothovi pak osokolili i postajali sve brojniji i odvažniji. kad bismo se usudili. mogu vas povesti na put kući. niti je slutio. Zmajski se šljem ondje više nije viđao u boju. a pod njegovim vodstvom možda nas krene bolje od kopanja po tuđim otpacima. kako se slučilo. Ali on pogleda Algunda i Andróga. Odlutao je na sjever sve do Teiglinskih prijelaza. a možda i ne. Ondje nam možda bolje krene. daleko od domova ljudi.Túrin medu odmetnicima 79 dobrim. Nekoć bismo i sami postupili tako. te im reče: "Kući. te pošao natrag i stigao. jer zlo je sad vrebalo na svim njihovim granicama. Túrin se zatim opet oglasi. ali barem ćemo zaslužiti manje mržnje vlastita soja. izuzev južne. Brojne je glasnike Thingol odaslao da tragaju za Túrinom unutar Doriatha i u krajevima oko njegovih granica. kažete? Visoko i studeno koči se Sjenovito gorje između nas i nje. Možda nas on na koncu dovede kući. Za njim je Uldorov narod. koliko vas ima." Nato Túrinu naiđe pomisao kako bi se od vođe ove male čete mogao uspeti do položaja slobodna i samostalna glavara." A stari Algund reče: "Najbolji među nama. On je nakon odlaska ostalih nastavio sâm. "Uzimate li me za vođu? Ako je tako. Ali dokle ćemo stići. sa sve manje nade. Ondje . S nailaskom zime vratili su se Kralju. Ali u Dimbaru i duž sjevernih međa Doriatha stanje se pogoršalo. do domova Sumljaka netom nakon što je Túrin napustio to područje. svi osim Belega. a svud oko njega angbandske su legije." Tada svi oni rodom iz Hadorova naroda stadoše uz njega i uzeše ga za vođu. smjesta vas vodim u divljinu. a s proljećem su napali iznova: pregazili su Dimbar. Ako takovo što neće obeshrabriti vas sedam puta sedam. a ostali se složiše s manje odobravanja. I on ih smjesta odvede iz toga kraja. Zima je došla i prošla. Prošla je već gotovo godina dana od Túrinova bijega. ali štošta smo zaboravili. prije nego što poginemo?" Svi to odšutješe. da je među odmetnicima i neprijateljima ljudi. možda će se i opet. gdje je čuo lošu vijest o novom orkovskom prodoru iz Taur-nu-Fuina. a Beleg ga je još tražio. a i Čvrsti je Luk nedos­ tajao. jer nitko nije znao. a među ljudima iz Brethila zavladao je strah. ali u godini njegova bijega tragali su za njim zaludu.

nažalost". ali skrovište im je uvijek bilo napušteno kad bi stigao. tragajući za odmetničkim skrovištima i znakovima koji bi mu otkrili kamo su otišli." kazaše Larnachova kći Belegu. "Vrlo je ponosit bio. Pod njim se vidjela prastara Južna cesta gdje se penje od Teiglinskih prijelaza i podno zapadnih obronaka pobrđa vodi za Nargothrond. jer danonoćno su držali straže sa svih strana. i kretao se hitro. kako su neki govorili." "Možeš li ti dokučiti tu zagonetku?" upita Larnach vilenjaka. ali ne uspijevaju ga se ni otresti. sve dok nisu dospjeli na sjeverni kraj velikih visoravni što su se uzdizale između dolina Siriona i Naroga. ili glasima o prolasku ljudi među divljim stvorovima čiji je govor znao. rijetko ostajući dvije noći u istom taboru. Vođen znakovima koje je uspijevao pročitati. i prože ih nespokoj. "Ove se godine napokon morate odreći svoje slobode. u strahu od potjere Šumljaka. te rabio sve mu znane vještine da nadmudri ili na krivi trag navede svakoga koji bi ih pokušao slijediti. često bi im se približio. Ondje su odmetnici neko vrijeme oprezno živjeli. Pa ipak je Vučjake svojim drugovima zvao. kojega ne uspijevaju vidjeti. R. ali upozorio ih je na zlo što se okuplja sjeverno odatle. "Predobro podučih to čovječje dijete vještinama šume i polja! Gotovo bi se moglo pomisliti da je to neka vilenjačka četa. i ostavljajući malo tragova svojih odlazaka ili boravaka." Ništa više o Túrinu nije kazao Šumljacima. "Uskoro će orci početi harati ovim krajem u tolikom broju da im se nećete moći oduprijeti". reče Beleg. "sjajnih očiju što se jedva udostojiše da me pogledaju. reče. Tolkien: Húrinova djeca je čuo neobičnu pripovijest što kruži među njima. tako ga je nazvao. "Jao!" zavapio je. te bi se na prvi šušanj hitro digli i utekli. Visok se čovjek glavarska izgleda. ali Túrin je sad imao nekoliko dana prednosti. pojavio u šumama i sasjekao jednoga iz čete Gaurwaithâ. a šuma je naglo prestajala na rubu grebena. . R. Poveo je ljude na zapad. ili pak svojih života. Neithan. te spasio Larnachovu kćer koju su oni gonili. te nije htio sasjeći još jednoga koji je stajao ondje i znao mu ime. dalje od Šumljaka i granica Doriatha. ili pak vilenjački ratnik.80 J. "Mogu. Stoga ih je čak i Beleg zaludu lovio. "Tražim upravo toga čovjeka o kojemu zborite. Uskoro ih je i našao." Ali oni sa svoje strane razabraše da ih to u stopu prati neki neumorni gonič. Tlo je ondje bilo suše. Pođite u Brethil dok još ima vremena!" Zatim je Beleg žurno otišao dalje.

uvidjevši da ima malo nade u bijeg. poharali ih i spalili. ali odmetnici ga nisu htjeli poslušati. ali orci su mnoge pobili ili zarobili. Tako su otkrili Túrina i Orlega. treći pobježe. u pljačku. na vrijeme prešavši Prijelaze. a neki su već počeli žaliti što ih on vodi. a kako je od povika Golug! opazio da se boje nargothrondskih uhoda. a znali su i to da iza Ceste leži Talath Dirnen. u strahu od opasnosti bili su stoga oprezni. pokušao barem zavarati i odmamiti od skrovišta svojih ljudi. orkovska je vojska bila daleko silnija od odmetničke čete. ' Potjera se stuštila za njima. a tad ih orci opaziše. Potom su se smjesta okrenuli natrag na zapad. koji su se nečujno raštrkali i dali u lov nadaleko i naširoko. kao što je Beleg i strahovao. zatim su produžili do gazdinstava. udario je s Orlegom na zapad. a premda dvojicu sasijekoše. Tada ih je Túrin. i ljudi su bili nadjačani. Stoga je Túrin otišao uhoditi orke samo s nekim Orlegom. te ih usprkos svim njihovim vijuganjima i izmicanjima napokon istjerala iz šume. jer u divljini im je trebalo štošta. u potrazi za Cestom. pa iako im do zarobljenika nije bilo naročito stalo. Šuma se smjesta ispunila orcima. Oni su s pratnjom uspjeli pobjeći. jer tri su izviđača nabasala na njih dok su ležali skriveni. orci su prešli Brithiach. jer sada su se željeli što hitrije vratiti na sjever s plijenom i zarobljenicima. a zapovjedništvo nad četom predao je Andrógu i naložio mu da dobro skriveni ostanu u blizini dok se njih dvojica ne vrate. Nekolicina se uspjela probiti i dokopati Brethila. te je sâm pobjegao u divljinu sa . te su im se izviđači šuljali kroz drveće s obje strane kolona u pokretu. ali naoružane muževe koji su išli za njima dočekali su orci. pa u pokušaju prelaska Ceste mnoge strijele oboriše Orlega. Túrin je smatrao kako bi bilo pogibeljno otkriti se orcima sve dok se ne sazna koliko ih ima. vičući u trku: Golug! Golug! A tim su imenom oni zvali Noldore. Branjena ravnica. Ali odmetnički izviđači ubrzo su saznali za njih. Ali Túrina je spasila vilenjačka verižnjača. plijen otet Šumljacima potpirio je pohlepu u njima. nad kojom bdiju izviđači i uhode iz Nargothronda. Sad. udaljili su se preko Teiglinskih prijelaza na jug.Túrin među odmetnicima 81 * * * Nedugo potom. Mnogi Šumljaci poslušali su Belegov savjet i poslali žene i djecu u Brethil da zatraže utočište. a kako im se Handir iz Brethila odupro svom silom koju je uzmogao okupiti. ali ovo su bili krajevi u koje su se orci dotad rijetko usuđivali zaći.

a sami sjedoše jesti i piti u blizini. preko njega namaknu omču i stegnu je tako da mu sputa ruke. Možda sada saznamo što doista smjera. Tolkien: Húrinova djeca suprotne strane. a Túrin i Orleg nikako se nisu vraćali. reče Andróg. pred njih odjednom stade jedna siva prilika. jer bio je streličar. reče gnjevno Andróg. ali oni odskočiše u strahu. pozornije stražu držite"." "Ne vjerujem ja riječima ovog vilenjaka". reče im Beleg. a Algund mu reče: "Vođa se možda još vrati. ali Andróg se tomu usprotivi. neka nam ih onda kaže. a nakon što mu čvrsto sputaše ruke i noge. prijatelja tek da nađem. sazna li on da je u isti mah bio lišen i prijatelja i dobrih novosti. "To je ta sjena što nas uporno slijedi. pa da sami prosudimo daju li nam one razloga da ga ostavimo na životu." Zatim im naloži da privežu Belega za stablo pokraj špilje. a Andróg mu priđe s leđa. nakon što su prošla tri dana. A baš usred te rasprave. "Uhoda je to doriathskoga kralja. da ga se riješimo". Ali na sva njihova pitanja Beleg je imao tek jedan odgovor: "Prijatelj bijah tome Neithanu otkako ga upoznah u šumi. pokazujući im da je goloruk. reče Andróg. reče Beleg. R. ali on im više . brzinom i vještinom izbjegao je neprijateljima i utekao daleko u neznane mu predjele." "Smaknimo tu uhodu. Ali oni bolja srca usprotiviše mu se. "Stajat ćeš tu sve dok ne progovoriš". pobiše sve zarobljenike i žurno pođoše prema Sjeveru. "Ali odakle znaš to ime. "Čemu ovakav doček? Kao prijatelj dolazim. Zatim na Andrógov nagovor ostaviše Belega zavezana za stablo bez hrane i vode. neki odmetnici ushtjedoše napustiti špilju u kojoj su se bili skrili. reče Andróg. stadoše ga ispitivati." "Nije tu". Tada orci. čujem da se tako među vama zove. osim ako nas već dugo ne uhodiš?" "Dugo nas već uhodi". R. Tražim ga tek stoga što ga kao prijatelja volim. Neithan.82 J. kad bijaše još dijete. te da mu dobre novosti donesem. Sad. u strahu da se na njih ne dignu vilenjaci iz Nargothronda. reče Ulrad. On pođe prema njima bez oružja." "Čekat ću dok ne dođe vaš vođa". a tada ćeš zažaliti. To ih je Beleg napokon našao. "Ne želite li goste. a gledao je velebni Belegov luk i žudio za njime. Ali ako doista ima kakvih novosti.

a ime ti Neithan ne pristaje. a Ulrad je donio usijan žarač s vatrice što je gorjela na ulazu u špilju. To ga pogodi poput koplja i. "Angband ima već dovoljno slugu. oči mu se ispuniše dugo neisplakanim suzama. Nezakonita i jalova sva su naša djela bila. nastavit ću dalje sâm. već dugo ostade šutke sjediti. "Sada ti konačno mogu kazati novosti što ih nosim. Ako drugi ne žele sa mnom na to prisegnuti. a on to nije branio. kad nas svi mrze?" "Bar ja ruku nikad više dići neću ni na vilenjaka. ali do takove nas je orkovske rabote doveo život kojim živimo. obuzeli su ih bijes i strah. tako da je i na njemu ležala krivnja zbog toga što se prema njima postupa kao prema dušmanima. kao kad se mraz iznenada otopi." reče im.Túrin među odmetnicima 83 ništa ne reče. prema navadi. pa mu se Beleg svali u naručje. Odmetnik nisi. U smiraj dana svi su se okupili oko njega. Ali u taj čas vrati se Túrin. i počeo se ljutiti na sebe sama. "Bili ste okrutni. Cijelu se godinu za tobom traga. i u sjaju žarača spazi Belegovo napaćeno lice. "Belegu! Belegu!" jauknu." Ali Andróg reče: "Kome služiti. razljutio se i ražalostio. "i to nepotrebno okrutni." Ali Túrin se ne obradova toj vijesti. ali isprva je mario tek za Belega. a većina ih je sada bila spremna smaknuti vilenjaka. ne bi li te se vratilo časti i službi Kraljevoj. ili kad bi ih zaskočili. Kad su tako prošla dva dana i dvije noći. ni na čovjeka". On iskoči i pritrča stablu. često je još sâm ružno zborio o kralju Thingolu i o Sivim vilenjacima. Dok se skrbio za njega kako je najbolje znao i umio. on zastade u sjeni izvan obruča ljudi. jer služila su samo nama samima i podjarivala nam mržnju u srcima. Kad je Túrin saslušao sve što su mu ljudi htjeli reći. ako već ne sebi? Koga voljeti. pa su jedva čekali da odu. "Pričekajmo . Pristigavši nečujno. jer na Belegove se riječi sjenka opet nadvi nad njega. "Ne sâm!" reče. "Kako li ovamo stiže? I zbog čega tako stojiš?" Smjesta prereza uze prijatelju. Sva ti je pripisana krivnja oproštena. Zmajski nam šljem već odviše dugo nedostaje. Zatim se ogorčeno obrati ljudima. reče Túrin. Nikada dosad nismo mučili uznika." Tad Beleg otvori oči i podiže glavu. pomislio je na svoj život u šumi. Jer neznanci su često stradavali kad bi ih odmetnici zatekli u blizini svojih skrovišta.

zbog djela koje ne počinih. Túrin se više nećkao. Mislim da će oni ostati uza me. Tolkien: Húrinova djeca da prođe noć". "Tu mi želju Mablung uputi na rastanku. Beleg mu tada ispriča sve što zna. Ali onako se zbilo. reče. U očima mu vidjeh prijekor. reče Andróg i prijekim pogledom ošinu Belega." . Ujutro se Beleg. donekle čak i najgorega.84 J. Ma kakva bila. Milost Thingolova neće se protegnuti do gostoprimstva ovim mojim sudruzima u padu. ako ovo padom zoveš". "Onda ću donijeti odluku. a da me ništa ni pitao nije." Nato se Beleg zabrinu. premda bi sud manje pravičan bio da Nellas nije posvjedočila. nijedan nije". točnije. R. sutra nam valja napustiti ovo skrovište. "Očekivah više radovanja novostima koje donesoh". potanko je propitao Belega o Thingolovu sudu. Zašto. R. Čovječje mi srce bijaše uznosito. umjesto da spadneš na ovo. reče Túrin. zašto. ali što ga je više nagovarao. sudbinom svojom. Mojoj vrsti pripadaju. A ti bi". reče napokon. kao neki zabludjeli dječak koji se pokajao. primjereno svojoj vrsti. reče mu Túrin. "Možda je tako. a Túrin mu potom reče: "Znači da se Mablung pokazao mojim prijateljem. ali od njih se sada neću rastajati. već čovjek. "Nastaviti slobodno". "Jamačno ćeš se sada vratiti u Doriath?" I on stade kako znade i umije kumiti Túrina da tako postupi. jer nisu svi koji tragaju za nama dobronamjerni. kakvim mi se nekoć i činio?" "Prijateljem istine. kako to već bijaše u vilenjačkog soja iz davnine. držim. Još mi ne dopušta da se vratim u Menegroth i ondje trpim poglede pune samilosti i oprosta. i to čovjek tvrd. reče on." "Ne. Pa ipak. "Što ćeš onda učiniti?" upita ga. a ne primiti. Ja bih oprost trebao dati. I još je takovo. "što je na koncu i bilo najbolje. Belegu Cúthalione." reče mu Beleg. obrati Túrinu po strani od ostalih. nisi Mablungu kazao da te Saeros napao? Sasvim drugačije bi stvari tada možda pošle. Túrine. a u svakome ima nešto dobra što možda još nabuja. "još možda ponosito svoj šljem nosio. ako se oni od mene rastajati ne žele. pogledavši ljude izvaljene uz grotlo špilje. A dječak više nisam. a meni riječi u grlu zapeše. nakon brzog oporavka od bolova. kako Vilin-kralj reče. Volim ih na svoj način." "Možda je tako.

reče Beleg." "Kako da jedan vilenjak sudi o ljudima?" reče Túrin." "Dobro je tako. "Ali kao privržen otac koji sinu ispuni želju usprkos vlastitoj slutnji. "Srce me upozorava da nam se valja vratiti u Doriath. reče Túrin.Túrin među odmetnicima 85 "Gledaš očima drugačijim od mojih". Odjednom se prenu. i magla ga skriva . izuzev zbog onih zadanih Neprijatelju ljudi i vilenjaka. pa ipak. "Kako sudi svim djelima. Sumnjam u njih. onamo neću". Na tvoju molbu. popustit ću tvojoj volji. Bar . "Ili mi se djetinjstvo barem tako danas čini. "Pokušaš li ih odbiti od zla. bojao se da ne prouzroči nevjericu koja bi naškodila njihovu starom prijateljstvu i opet otjerala Túrina u zle navade. doista!" reče Túrin." "Svejedno." "Sigurno je to davno bilo". Túrine. ne mogu je se prisjetiti.izuzev tek spomena na očevu kuću u Dor-lóminu. možda. ostat ću. iznevjerit će te. Zašto je motrila moje pute?" Nato ga Beleg prijeko pogleda. odgovori mu Beleg. kažeš. doista?" reče. i uhvati se u koštac s ponosom koji mu ne pušta da se vrati. reče. i ratovati na vlastiti način". ma tko ih učinio". "Jao!" reče Beleg. "Zašto. Zašto sam ja to šetao s jednom vilin-djevom?" "Da naučiš ono čemu te mogla podučiti. reče Túrin. Drugdje pred nama sjenka leži." reče mu Beleg. "pa makar i tek poneku vilin-riječ iz naziva šumskih cvjetova. glavni razlog nemila postupanja s njime. ljubav bi me vodila. A više od svega htio bih da si uza me. prijatelju". A tad umah ušuti. jer opazivši kakva je Túrinova ćud. Ostani sa mnom!" "Kad bih ostao uza te. odgovori mu Túrin. premda se više ne sjećam kako: velik sam joj dužnik na pravodobnu svjedočenju. i ne spomenu Andrógovu pakost. utonuo u misli o minulim ljetima. a ne mudrost". pa pogleda Belega i reče: "Ta vilin-djeva koju si spomenuo. "Što znače tvoje riječi?" "Želim voditi vlastite ljude. reče Beleg. a u jednoga ponajviše. "Nastavit ćeš slobodno. kao da i sâm ćuti tu sjenku. jesu li ti cijeli život i srce i pola svijesti bili daleko? Kao mali često si šetao šumama s Nellas. Dugo je tako sjedio. "Ali u ovome se barem predomislih: kajem se zbog svakog udarca. ali ne reče ništa više. "Túrine.

koji je nekoć ležao u miru. Jao! dijete čovječje. onako zlehud i ne sluteći što preda njim leži. "Želiš li doista održati riječ i uza me ostati. došlo vrijeme za rastanak. R. Jer odnedavna su orci pronašli put s Taur-nu-Fuina. jer unatraške kroz život kročiti neću". Doista. već se dugo zagleda Belegu u lice. kao da kani odatle iščitati odgonetku njegovih riječi. dakle. pa Dimbar. ponad visokih izvora Mindeba." A tom prilikom Túrin ništa više ne reče. i Thingolovim se dopuštenjem i oprostom poslužiti." "Možda je tako i najbolje". Tolkien: Húrinova djeca njihova imena nisi zaboravio. i njegova sjenka pade s nje." "Tvrdim si se čovjekom nazvao. Sad se Beleg i Túrin posvetiše drugim pitanjima. kao i rana što ih oružje ne stvori. Sada sam ja na redu.86 J. nikad se nismo toliko udaljavali od granica". ima u Meduzemlju i druge tuge osim tvoje. i ode svojim putem. a ljude u Brethilu nedaće snalaze. a Túrin ga otprati na strelomet od tabora. reče Túrin. pogibeljno ga je prijeći. U Dimbar te zovem!" "Ne. Izuzev u Doriathu. Ali u Doriath ne kanim zalaziti. Húrinov sine?" reče mu Beleg. na sjeverne međe. sve mi se više čini kako se vilenjaci i ljudi ne bi trebali ni susretati ni miješati. Ja ću poći." odgovori mu Túrin. i istočno od njih tamne zidine Gorgorotha. a ipak mnogi sad njime prođoše. pa povedoše raspravu o tome gdje im se valja nastaniti." "Ne sjećam ga se". u Dimbaru me potraži. Želiš li doista Čvrsti Luk uza se. "Je li to. "Trebamo im ondje. Težak je to i opasan put. A Nellas iz Doriatha nikada ga više ne vidje. ako time na tvrdoglavost misliš. pada pod Mračnu ruku. Túrine. Istinito. Sutradan Beleg krenu na put. ali šutke. na kojemu ni mosta ni gaza nema podno Brithiacha. s tvojim dopuš­ tenjem. . "potraži me tad na Amon Rûdhu!" Tako kaza. reče Beleg. "Niti više lako do Dimbara mogu doći. R. reče mu Túrin." Túrin ništa na to ne reče. kuda smo nekoć skupa išli!" reče Beleg usrdno. "Inače. "Vratimo se u Dimbar. Anach leži između njih. "Ne. daleko na sjeveru. "Ali vidio si vrhunce Crissaegrima u daljini. reče Beleg. sad se rastajemo zasvagda. Sirion se između priječi. i oprostiti se s tobom. pa se spuštaju odande preko prijevoja Anach.

suborci odjednom primijetiše da Belega nema. . jer Eldari nikad prije ne dopustiše ljudima da se tim putokruhom posluže. vilenjačkoga putokruha. hostijom od bijeloga voska u obliku jednog cvjetića Telperiona. gdje je stanove imao." I dade mu zalihu lembasa. te reče: "Prihvatih se očinstva Húrinova sina. da ga prema vlastitu nahođenju namjesto mene udijeliš." reče ona. umotanog u srebrne listove. te stupio pred Thingola i Melian i ispripovjedio im o svemu što se dogodilo. Jer Eldalië je gajio običaj da pravo čuvanja i darovanja ove hrane pripada jedino Kraljici. i na pomoć još i onima koje sâm odabereš. osim ako se sâm Húrin Odvažni ne vrati. i rijetko to kad više ponoviše. ali kad stiže zima. i na čast. a on im se više nije vratio. čega se ni iz ljubavi ni iz mržnje odreći ne mogu. da ti na pomoć bude. Cúthalione. i mnoge prijatelje." Ni u čemu Melian ne ukaza Túrinu veću milost nego ovim darom. Thingol tad uzdahnu. "Ovaj putokruh. Jer povjeravam ga sada tebi. a uzlovi uzica koje su ga omatale bijahu zapečaćeni Kraljičinim pečatom. Tad Beleg napusti Menegroth i vrati se na sjeverne međe. a ratovanje se obustavi. izuzev o tome kako su se Túrinovi sudruzi zlo prema njemu ponijeli. Što bi on još htio od mene?" Ali Melian reče: "Dar ćeš sada dobiti od mene. Belegu. "na pomoć će ti biti u divljini i zimi.Túrin među odmetnicima 87 * * * Kazuje se da se Beleg vratio u Menegroth. jer ništa vrednije nemam.

.

. Svejedno. mrzili su upravo tako i Eldare. kazivalo se. jer Mîm je bio posljednji. Sitni su patuljci odavna zaboravljeni. a Izgnanike ponajviše. Nargothrond su prvi pronašli i uzeli dubiti Sitni patuljci. a s njim i zaliha oružja. Potjecali su. ali nisu ih voljeli. od patuljaka prognanih u davnim danima iz patuljačkih gradova na istoku. Ako su mrzili orke i bojali ih se. uzeli su tad živjeti krišom. Dugo prije Morgothova povratka odlutali su na zapad. jer Noldori su im. a bez vladara. nisu lako dolazili do kovinske rudače. kazivali su. pa im je kovačko umijeće okopnjelo. i donekle se sma­ njili rastom u odnosu na istočnu rodbinu. dugo prije nego što će Finrod Felagund stići preko Mora.Pripovijest se tu svrće Sitnom patuljku Mîmu. Malo se o njima znalo čak i u davnini. Onako malobrojni. zgureno hodajući brzim. oteli zemlje i domove. kriomičmm korakom. poput cijelog patuljačkog roda. Imenom Nibin-nogrim zvali su ih vilenjaci iz Belerianda nekoć davno. a Sitni patuljci nisu voljeli nikoga osim samih sebe.

star i zaboravljen. Sve je bilo mirno. ili je nosio teži teret. Ali sad su se napokon prorijedili i izumrli u Međuzemlju. no oni produžiše dalje. na kojoj je bilo mnogo krupnih stijena. po strani od kapanja kiše s lišća. svi osim Mîma i dvojice njegovih sinova. Ali Túrin priđe i prekori svoje ljude. 'i na vrijeme se pobrinuti za zimu i glad. 'Valja mi naći neko sigurno pribježište'. zgodilo se da su Túrin i njegovi ljudi u smiraj siva. Kiše su padale kad im nije bilo vrijeme. Nakon Belegova odlaska (a to je bilo drugoga ljeta po Túrinovu bijegu iz Doriatha). Uskoro potom. a ljudi potrčaše na njih kao psi goniči. naherenih ili navaljanih u gomile. iako se otimao i grizao poput zvijeri. Svaki je na leđima nosio pozamašnu vreću. jer bio je sporiji. a Mîm je bio star čak i prema patuljačkom mjerenju. pred njima je ležala čistina bez drveća. pomisli. dok su ležali na oprezu u mraku bez vatre. "Čemu takova okrutnost? Star je i malen. Rijetko se gdje mogao naći siguran zaklon ili odmorište. jer polako se uspinjao u pobrđa. Túrin sagleda svoj život. R. te mu se učini da bi ga se baš i moglo poboljšati. Jedne noći. a iako je Andróg za njima odapeo strelice. a orci su u većem broju nego prije silazili sa Sjevera.' Ali nije znao kamo da krene. Jedan zaostade. Taj kraj više nije bio tako vlažan i šumovit. a družba je češće bila lovljena nego što je sama lovila. njega uskoro ščepaše. "Kakav vam je to stvor?" reče. Sutradan on povede ljude na jug. kišna dana našli zaklon pod gustom božikovinom. R. dva nestadoše u sumraku. Odjednom se oglasi stražar. Kakve li je škode u njemu?" . oboriše na tlo i obuzdaše mnogim čvrstim rukama. u sivo odjevena lika. za odmetnike su nastupili loši dani. ali svejedno su se kretali hitro. i nakon trodnevna putovanja zaustaviše se na zapadnome rubu šuma u dolini Siriona. a oni poskočiše i spaziše gdje krišom kroz stijene zamiču tri zakukuljena. i mogli su se održati na životu čak i u velikoj nedaći. Tolkien: Húrinova djeca bili su daleko snažniji nego što bi se iz njihova rasta dalo naslutiti. prelazili Teiglin starom Južnom cestom i remetili sve šume na zapadnim granicama Doriatha. dalje nego što su ikad prije otišli od Teiglina i međa Doriatha.90 J. Túrin im doviknu da stanu.

reče mu Andróg. reče mu Túrin. otkupio je život. "ali u otkup ga ne mogu dati. "Upravo sada. držeći se za krvavu šaku." reče Túrin.O patuljku Mîmu 91 "Grize". Mîme. držim: ljudi bez kuće i prijatelja. reče mu Mîm oprezno. neće ga smaknuti nijedan koji mene slijedi. Prestar sam za život pod vedrim nebom." "Imam. a ne ork. Zovem se Mîm. ali podijelit ću ga s vama. Dajte mu da ustane i prozbori. što bi nam ponudio kao otkup?" "Ne znam kakva ti je želja. Ali Túrin se lecnu na to i otpovrnu: "Dovede li nas Mîm u svoj dom bez smicalica i bude li nam ondje dobro. "Star sam". "Ork je. kad nam je izigrao nadu"." Tako je Mîm ušao u Pripovijest o Hurinovoj djeci. te stade jecati. "Barem dok ne dođemo do njegova skrovišta". Jamačno imaš neko takovo za se. "Toga te mogu poštedjeti." "Ne. reče drugi. ili orkovskoga roda. reče Andróg. iako je to u patuljka čudno. "Život ti je pošteđen. To je puki patuljak." . jer vrlo smo potrebiti. reče Andróg. jer nećete ga bez Mîma naći. Ne daj im da me smaknu iz čista mira. Na to prisežem. vrlo sitna!" reče Túrin i obazre se ogorčeno s kišom u očima. Ubij ga!" "Ne zaslužuje ništa manje. koji je oteo vreću. "bradat je. kao što bi me orci. reče mu. te mu pristupi s nožem u pošteđenoj ruci. "i siromašan. "Izgubim li život." reče Mîm." Nato se Túrin u srcu sažali nad njime. Jer kleknuo je s mukom Túrinu pod noge i stao ga preklinjati da mu poštedi život. Dati ga ne mogu. ali reče: "Bijedno mi izgledaš. kao što kažeš. ali mi smo bjedniji. Više ima mjesta unutra no nekoć." "Nije nužno da i časka više ostariš". "Ovdje nema ničega do gomolja i kamenčića. gosparu. koliko ih ga je zauvijek napustilo". čini mi se. gospodaru". ostat ćete bez staništa." "Gospodaru!" zavapi nato Mîm u velikom strahu i obgrli Túrinu koljena. Kad bih ti kazao da ne štedimo druge iz puke samilosti. Mîme". Puki sam patuljak. "Tek sigurno počivalište namjesto mokre šume.

Malo je koju dobru priču o tome soju njegov narod donio s Istoka. ne bi se vratio za staru vreću punu gomolja". blijedo i bistro pri izlasku sunca. Jer Andrógu se patuljci ne mile. Da zadržimo tvoju vreću i njezin sadržaj. reče mu Túrin. . reče Mîm." "Gore je priče o sebi samome za sobom ostavio". A oni koji su držali stražu vidjeli su ga kako cijele noći sjedi muklo i nepomično kao stijena." Pa ustade i maši se vreće. i tek mu se besane oči ljeskaju dok zvjeraju kroz mrak. Kiša pred jutro stade. Zora svanu sjajnija nego već danima. a on je putem mrmljao sebi u bradu na nekom čudnom jeziku koji se činio prijek od pradavne mržnje. "Morala bi biti odista dobra da se podijeli s jednim patuljkom. a vjetar našušuri krošnje. Túrin mu priđe i pogleda ga.92 J. Mîm je samo nepomično sjedio. Mîme?" Ali nato patuljak opet pade na koljena u teškoj muci." "Mrači se". ali kad mu sapeše noge. možda se i ti nad nama sažališ. R. zbog govora ti i glasa." "Gdje je ta tvoja kuća?" reče Andróg. "Ne. "Kad se Mîm ne bi kanio vratiti. gospodaru. reče Túrin. on naglo ušutje. ali ako si čovjek. a laki uzdusi s Juga raširiše nebo. vođo? Ta više nikada ne bi vidio staroga lupeža. "Vratit ću se. valja ti ostati uz nju. Vratit ću se kad se razdani. Odveli su tako staroga patuljka u svoj bijedni tabor. "Ako se ne želiš rastati od svoje vreće. Mîm vilenjake ne ljubi. Tolkien: Húrinova djeca Tada Mîm poljubi Túrinu koljena i reče: "Mîm će ti biti prijatelj. Nakon noći provedene pod lišćem. Ali trebat će vam svjetlo da stignete onamo. Pusti me!" "Neću". reče. R. reče mu. kao i ostali. još i bolje. jer sad su mu teške vjeđe prekrivale oči. naizgled mrtav. a jutarnje ga je svjetlo otkrilo sparušena i stisnuta od starosti. da vas povedem. "Neka nam ostavi nešto u zalog. Isprva pomislih da si vilenjak. da Mîm cijeni svoju vreću i njezin sadržaj više nego što su se naoko činili vrijednima. "Sudi mi dom kad ga vidiš. "Sada se dovoljno razdanilo". ne!" reče Andróg." Ali opazio je. "Pa nećeš mu valjda to dopustiti. ljudi jedni trapavi.

a kad mu ih odriješiše. jer visok je. Kajem se zbog danoga obećanja. ali srce mi je jaro zbog vašega djela. Družba je ubrzo krenula na zapad. reče Túrin. doći ću da vidim što nam imaš pokazati. "Često ga viđaste. reče Andróg." Tada opaziše da im on to pokazuje na Amon Rüdh. Zar da se ljudi na brdskome vrhu kriju?" "Dalek vidik može biti sigurniji od vrebanja". ili bilo čega drugog što nam treba? Učinilo se meni da je tu neka smicalica posrijedi. a njegovo se krunište čak i nad kamenito pobrđe u podnožju nadvijalo za tisuću i više stopa. pođemo li smjesta". te drevnih trnjaka što . malo se tko mogao oprijeti Túrinovim očima u odlučnosti ili gnjevu. reče Mîm. ali više nikada sapet biti nećeš." "I neću". "Povest ćeš me u svoj dom. pođimo sada!" I s tim ih riječima odvede do mjesta gdje su ga zarobili." On postojano po­ gleda patuljka u oči. S istočne se strane krševit krajolik polako uspinjao u visoke grebene među nakupinama breze i oskoruše. Tako ja želim. Umrijeti ne želim." "Ali ja se ne kajem". Dotad se smrt spominjati neće. doista. Možda ćeš umrijeti. gospodaru!" reče. a Túrin je pošao na čelu s Mîmom uza se. "Ali sada pridodajem ovo: shvaćam tvoj ponos. Uskoro odvrati pogled i ustade. jer Amon Rüdh stajao je na istočnome rubu visoravni uzdignutih između dolina Siriona i Naroga. Koliko će trebati nama. Zvali smo ga Sharbhund. "Viđasmo ga. reče Túrin. Prešli su navaljane stijene i počeli se uspinjati. on silovito progovori. Ćelavo brdo. čija je gola glava nadgledala mnoge lige divljine. "Ne sapinjite patuljka! To vam neće oprostiti. ili vode. "Jer kakva li sigurna skrovišta ondje može biti. "Amon Rüdh gleda nadaleko i naširoko. "Dobro!" reče Túrin. odgovori mu Mîm. trapavim ljudima. "Ali. Pa.O patuljku Mîmu 93 Mîm tad otvori oči i pokaza na svoje uze. "Eno mi doma!" reče. "Naučite ovo. prije nego što su vilenjaci promijenili sva imena. Mîme. a Mîm to ne mogaše izdržati. lude!" reče. ali cijeli taj kraj činio im se praznim i mirnim. "Pođi za mnom. valjda. te pokaza na zapad. da stignemo onamo?" "Cijeli ovaj dan do sumraka. ali nikad izbliza". Oprezno su išli nakon izlaska iz šume.

ili da se tlo obrušava u pustoši velih stijena. a Túrin spazi da je djelom ruku ili zubom vremena ondje nastao procjep takova oblika da se dvije stijenke litice preklapaju. gdje šikara i trnje skrivaju provalije i jame. u uspon po zad­ njim strmim obroncima. Voda je curila niz nju. reče Túrin. kažu. R. "Jesu li ovo vrata tvoje kuće?" reče Túrin. ravnu i glatku. visoku možda četrdeset stopa. po visoravnima i donjim padinama Amon Rüdha. te se nakon dvadeset koraka iznenada zaustavi. pa im je teško bilo procijeniti kolika je. "Gle! Vrh brda obliven je krvlju". rasli su gustiši aeglosa. Tuda bi se bez vodiča danima mogli verati i upinjati da pronađu put. već dveri predvorja". Poviše. reče Andróg. gdje je seregon bio u punom cvatu. Sad mu je put zavijao tamo-amo. ali unutra je ležala strma kamenita staza što se uspinjala kroz mrak. a u gudurama se mračilo. Naposljetku su izbili na strmije. ali manje neravno tlo. "Još nije". Taj su ulaz zastirale razrasle biljke ukorijenjene u pukotinama odozgo. iako je sumrak mračio nebo nad njima. pa su se upitali ima li potrebe za vodičem do tako očita cilja. Ali kad ih je Mîm poveo dalje. Sunce je zalazilo. da ih na samome kraju puta nekako ne izigra. a otvor vodi natrag ulijevo između njih." Primaknuo se Mirnu. Na vrhu je . reče Mîm. Pošli su njome jedan po jedan. Tada odjednom izbiše pred liticu. Zatim udari nadesno uz podnožje litice. Na izmaku dana odmetnici su se približili temeljima brda. Primi­ cali su mu se sad sa sjevera. jer tako ih je vodio Mîm. ali strma mu je siva glava bila posve gola. a kad bi pogledali oko sebe.94 J. Brdo se sad nadvijalo pred njima i nad njima. "Nisu to vrata kuće. Tolkien: Húrinova djeca izbijahu iz stijene. "Patuljci ljube kamen. u prolaze među dugonogim aeglosom: u tminu prožetu slatkastim mirisom. osim crvenog seregona što joj je ovijao stijene. kad svjetlost zapadajućeg sunca pade na krunište Amon Rüdha. Zašli su pod sjene pradavnih stabala oskoruše. opazili su da slijedi neku stazu po tajnim znakovima ili staroj navici. R. i vonjalo je po memli. vidjeli bi da sa svake strane zjape tamni dolovi i bila.

Jezerce se napajalo otraga. kako su oni došli. "Ha! Promašio sam ga. i iza nekog se zavoja pojavi tračak svjetlosti: iz prolaza u dnu vanjske duplje iskorači još jedan patuljak s malenom bakljom u ruci. "Napadnimo prvi!" viknu. Ali padala je noć. Jer tako će se zvati. Amon Rüdh imao je krunu: veliku masu poput strme kamene kape s golim. te je žlijebom otjecalo i poput bijela se pramena prelijevalo preko zapadnog ruba izbočine. na istoku su se krijesile zvijezde. gospodaru!". i koju nijedan čovjek dotad nije vidio. Izgledala je kao puka duplja u stijeni. jer iza nje se krunište brda dizalo poput zida. a ostali. Na ulazu u pećinu okrenu se i nakloni Túrinu. te ih izvela kroz trnovit gustiš na zelenu zaravan." . "Uđi. koju se nije moglo vidjeti odozdo. Kroz sve mrkliji mrak Mîm ih je proveo pokraj jezerca. Ali Mîm zapodjenu živ razgovor s pridošlicom na njihovu grubu jeziku. do nje mogli stići oni koji znaju put. Zaklonjena stablima. kako sam se i bojao!" reče Andróg. slomljenim svodom. ali Mîm pljesnu rukama. pred Bar-en-Nibin-noeg. Uskoro se nađoše u mrklu mraku.O patuljku Mîmu 95 staza opet svrnula nadesno i na jug." "Možda tako bude". vodoravna i gotovo četvrtasta. pošli su za njima. Tek su sa sjevera. koji je gajio najveći zazor prema patuljku. jer ubrzo šmugnu u prolaz i nestade. u kojemu su se sada blijede zvijezde zrcalile kroz sjene brezovih krošanja." Zatim je ušao s Mîmom. i ubrzo zalazila u malen lug patuljastih breza oko bistrog jezerca u koritu izdubljenom u stijeni. reče: "u Bar-en-Danwedh. između dva visoka kamena potpornja blizu izvora stajala je špilja. Nato Andróg postade sav za to da se navali. spljoštenim vrhom. s izvora u podnožju stijene. "Prvo ću je pogledati. reče Túrin. Na sjevernoj je strani iz nje stršala izbočina. s niskim. koju su pamtile samo drevne pripovijesti iz Doriatha i Nargothronda. te se vidno zabrinu ili razljuti onime što je čuo. S tih je "dveri" vodila staza. a zapadno i istočno s ruba su joj se obrušavale strme litice. odakle je zalazila opet u sjenu. ali u dnu su je produbile i duboko pod brdo proširile polagane ruke Sitnih patuljaka u dugim ljetima što ih ondje proboraviše. sigurni od uplitanja Sivih vilenjaka iz šuma. Kuću otkupa. kad su vidjeli da se on ne boji. Tako su stigli pred Mîmovu kuću. ali maleni su. "Možda ih je cijela košnica. a oni još nisu mogli razabrati kakva je oblika to čudnovato mjesto. čak i Andróg.

R. platit ću ti danwedh u suhome zlatu za tvojega sina. R. makar nikad ne dostajao da se tvoje srce razveseli. "Znadem ponešto o viđanju. Više nikad neće progovoriti. Sad mi se srce ohladilo. Tom ga kletvom proklinjem. "Zboriš kao patuljački knez iz davnine. smatrat ću se tvojim dužnikom." Mîm se tad podiže na noge i pomno odmjeri Túrina." . pa Túrin za njime ode do vrata pobočne komore u dnu odaje. Kuća otkupa. smijete se nastaniti ovdje. Tolkien: Húrinova djeca "Samo su trojica. i da se nikad više ni strijele ni luka ne maši. reče Túrin. Khîme!" jecao je stari patuljak i čupao si bradu. ali možda ne poživiš dovoljno dugo da se naučiš mudrosti. odgovori mu. cijenim". pa zastade pokraj Mîma i obrati mu se. gosparu?" reče. "Kad bih mogao. te uđoše u malenu ali dičnu odaju. Pogleda u nju. vratio bih tu strelicu. ako ne možeš vratiti vrijeme i onda svojim ljudima odsjeći te okrutne ruke". Mnogo puta je skretao amo-tamo pod oštrim kutem. blijedo obasjanu svjetiljkama obješenim o tanke lance sa sjenovita stropa. Khîme. dok su odmetnici za njim pipali put niz grube stijenke prolaza. ali na kamenoj počivaljci do suprotnoga zida ležao je još jedan. namjeravam platiti. Olako odapinješ. Umro je u suton.96 J. Do njega je šutke stajao onaj patuljak s bakljom. od njih će stradati. a domognem li se ikada bogatstva. ovo mjesto s pravom ponijeti. Mogu li ti kako pomoći?" Mîm okrenu glavu. reče. pa spazi Mîma gdje kleči na podu. a to me silno čudi. ali napokon pred njima ljesnu blijeda svjetlost. ako vas je volja. "Ne. pa ih povede dalje. reče Túrin Andrógu. Sad će ime Bar-en-Danwedh. "Jao!" reče." A davno okorjela samilost opet navre iz Túrinova srca kao voda iz stijene. premda nije radosno. "Ovo je moj sin. Ali ovo ću dodati: onome koji je ispalio taj hitac valja slomiti luk i strijele i položiti ih pod noge mome sinu. "Ali naopakim bi se ovaj pogodak mogao pokazati. Mîma ondje nije bilo. Tvoje su me uze spriječile da ga izliječim. Maši li ih se. Jer nastanili se mi tu ili ne." Túrin se odvoji od ostalih i oprezno ude. "U čemu je nevolja. Vlastitu otkupninu. a oči mu se crveno zakrijesiše. stoga. ali čuo mu se glas. "Čujem što kažeš". Strijela mu je probola prsa. u zalog za tugovanje. "Nisu svi tvoji hici zabludjeli". "Khîme.

a možda i druge stečevine. "Nema ga više. patuljaka više nije bilo. i jedan će ići kuda i vi. na sigurnom smo. njegov sin. a i drugo. Mîm stade pred njih. vama i meni: kuću. moraju voditi pri izlascima. Gle. Kuću ćete. premda silno preko volje. ali svejedno moramo pribavljati hranu. Nisu točno znali kada je ono prestalo. pa su se na jutarnjem suncu odmetnici oprali u jezercu i priredili ono hrane što su imali. Opet je svanuo lijep dan. kako li ćemo se vraćati?" Mîm se na njihovu nelagodu grleno nasmija. A pauk bi teško mogao izaći na kraj s trideset osa u isti mah. i položi ih pod noge mrtvome patuljku. Mîm ne jede ljude. Kako li ćemo izlaziti odavde. valja nam dijeliti. smatram. "Zar se bojite da ste za paukom otišli do srca njegove mreže?" reče.ili vas čekati na nekome mjestu koje znate. te promrmlja: "Patuljkova kletva nikada ne umire. reče. držim. "Ne. "Ali što se našega ovdašnjeg života tiče. Sada se okrećemo onome životu što je već preostao. reče Túrín. ali možda i jedna čovječja uspije pogoditi." "Dobro te čujemo". "Onda je sve vaše. i sve je obavljeno". Nek pogine sa strelicom u grlu!" Tu su noć proležali u odaji i nemirno spavali zbog zapomaganja Mirna i Ibuna. Ali na izlasku iz komore on baci zao pogled prema Mîmu. Ali dotad vas Mîm. Sve bliže i bliže domu ono će bivati." . "Leži sa svojim očima. hranu i vatru. a upravo dok su jeli. vi ste naoružani. štoviše. i vraćati se kada i vi . Ne. ili se barem tako čini. iako nas možda čekaju tek kratki dani. izuzev u ovome: tu komoru što je zatvorena nitko do mene otvoriti neće. Je li ti Mîmov dom po volji? Je li otkup plaćen i prihvaćen?" "Jest". ili Ibun. Već ćete ih naučiti. reče Túrin. čak i kad joj upoznate izlaze i ulaze. On se nakloni Túrinu. kažu. a ja tu stojim goloruk. pa svoj ovdašnji boravak uredite kako vam drago. njegova drugog sina. pa slomi luk i strijele. a komora je bila zatvorena kamenom.O patuljku Mîmu 97 Andróg se prepade čuvši tu kletvu. čuvati i u tajnosti je držati za svoje dobro. i kamo se bez vodiča znadete vratiti. ali kad su se napokon probudili.

te očistili oružje i popravili opremu. Samo divlji gomolji.98 J." Toga su dana otpočinuli. izuzev na patuljačkom jeziku. dok je ljeto još bilo u jeku. a mi smo već uzeli prikupljati zalihu od prvih dozrelih. reče. Tolkien: Húrinova djeca Túrin se s time složio i zahvalio Mîmu. a njega ne povjeravamo". drage volje ili ne. "Vrlo su vrijedni". reče. Sivi vilenjaci nisu ih našli." Ali kad su ih oprali. Posudio im je tri velika lonca za kuhanje. mililo im se obećanje života ovdje. "Pa ipak. pa me tvoje riječi utoliko više čude. reče. ne uhodite i ne kradete. sve dok iskreno zborite. rekao je. koji je onomad kad su ulovili Mîma pogledao u vreću. reče Ulrad. jer pod jutarnjim suncem. oni ponosni koji stigoše preko Mora odviše su uznositi da bi kopali". to bolje". "Divlji vilenjaci ne znaju za njih. iznio je i vreću. Tek Andrógu to nije bilo po volji. bili su dobri za jelo. R. Mîm ga iskosa pogleda. jer već su dugo bili bez kruha. Više od mene nećete saznati. a Mîm im je na to i pridodao. a većini njegovih ljudi bilo je drago. "Tričarije". jer imali su još hrane da im dostane za barem dan-dva. pa ih ne bi štedjeli sve dok svaka biljka ne iščezne. R. te se bijah dužan vratiti. "Dadoh riječ. "Nikad prije nismo vodili kivna zarobljenika amo i tamo u pohode. reče mu. pokazalo se da su gomolji bijelih i mesnatih koža. a kad su ih skuhali. "Kako se zovu?" reče Túrin. donekle slični kruhu. "Ne vrijedi ih krasti. "A ljude ne podučavamo da ih pronalaze. jer ljudi su pohlepni i rastrošni." "Dobro te čujem". osim kad bi ga uspjeli ukrasti." Mîm se okrenu i mračno ga pogleda. Ali lude ste ako mislite da se ne bih odrekao jedne male berbe čak i po cijenu svoje glave. nisi je se htio odreći. "Više od zlata u gladnoj zimi. i odmetnicima je bilo drago što ih imaju. "Što prije ovladamo svojim dolascima i odlascima. reče Mîm. ali smijete uzimati koliko vam treba od moje berbe. "Nemaju imena. kao i luči. "Jedna si od onih luda za kojima proljeće žalovati neće ako im zima glave dođe". s vrećom ili bez nje." Zatim se opet grleno nasmija. a čovjek što ni zakona ni vjere nema nek misli što ga je . jer može ih se zgrnuti kao vjeveričje lješnjake. sada tek prolaze pokraj njih dok basrljaju divljinom.

ali tvrđeg i težeg. pa i više. a da ni sâm nije znao zašto. nad kojim se okno za dim uzdizalo kroz stijenu do domišljato skrivena ispuha u pukotini na obronku. Nešto dublje se nalazila još jedna. Túrin je često šetao po zelenoj tratini na izbočini. jest ćeš od onoga što tvoji sudruzi dobiju. a prostora su imali napretek. manja odaja. topao i suh. a ne od mojega. a ljudi za njih ne smiju znati!" "Možda je tako". Zar se ne sjećam da tvoje ruke bijahu medu onima što me sapeše uzama. "Pa ipak. S jedne strane imala je ognjište. gledao je na istok. kada te ludom nazvao. može nazreti Sjenovito gorje i granice svojega doma. dok je crveno srce uranjalo u izmaglice nad silno dalekim obalama. Tako otpoče boravak Túrina. zapad i sjever. na samome rubu neba. naoko neobično blizu. koji je ustuknuo pred njegovim bijesom. jer srce ga je radije vuklo sjeverozapadu. Húrinova sina. od ruba do ruba. Hrane nije manjkalo. Onamo su mu se oči nekako najviše svrtale." Dan je prošao u miru. Odakle ti potreba da kažeš što ti je na umu? Ako ti lijepe riječi već zapinju u grlu. u dvorima Mîmovim. reče mu iza leđa: "Teške riječi! Stara je bitanga svejedno imala i drugočega u vreći. patuljak je kazao istinu barem u jednome. slična oblika. a sve i ako ga budeš jeo. koje vilenjaci nisu našli." Mîm zatim ode. i nijedan odmetnik nije poželio otići odande. Dugo je još život odmetnicima išao sasvim po volji. u Bar-en-Danwedhu. a dolina je Naroga ležala u dubokim sjenama između njih. gdje mu se činilo da ligama i ligama daleko. pa bila to tek puka vezica za obuću. i u čudu otkrio dokle mu sve pogled bistrim zrakom seže. reče Túrin. Kući otkupa. Prema sjeveru. Ali uvečer je Túrin gledao prema zapadu i sutonu. . opažao je gdje se šuma Brethil uspinje zelena oko Amon Obela. ali Ulrad. šutnja će svim našim ciljevima bolje poslužiti.O patuljku Mîmu 99 volja! Ali ne mili mi se da me opaki silom odvajaju od svojine. Možda u divljini ima i drugih stvari osim zemlje-kruha. što me držaše tako čvrsto da nisam više sa sinom niti riječi prozborio? Kad god budem dijelio zemlje-kruh iz svoje zalihe. tebe ću izostavljati. jer otkrili su da se u špiljama u nuždi može nastaniti i njih stotinu. zaklon im je bio dobar.

ili pak mrka polumraka tamošnjih odaja. dok su osim Túrina tek šestorica njegovih ljudi uopće uspjela sa sigurnošću zapamtiti kuda točno valja ići. odakle je pogled pucao na sve strane. Na njega je pak Andróg nabasao kad se u gladnoj potrazi za Mîmovim zalihama hrane izgubio u špiljama. Doli tek jedne: malene prostorije u koju se stizalo iz unutrašnje odaje. a breze ogoljele. u govor im se uvlačila nelagoda. U pohrani je Mîm bio vještiji od njih. opremljene ognjištem što je dijelilo ispuh za dim s ognjištem u odaji. neke su bile stambene. S juga nisu očekivali neprijatelje. Ma koliko strme bile stijenke kruništa. a ako bi se i uda­ ljavali poradi lova ili prikupljanja hrane. kad su vidjeli da bi snalažljiviji mogli stići do njihova skrovišta bez Mîmove pomoći. Ondje je Mîm katkad radio. najčešće su išli u manjim skupinama. Do kraja te godine nisu više odlazili u pljačku. a nisu ni strahovali da bi se iz tog smjera itko mogao popeti na Amon Rüdh. Ali još im je dugo bilo teško pronaći put pri povratku. u koje se ulazilo iz odaja ili prolaza između njih. . ali to je otkriće zadržao za sebe. a kad je Mîm bio u blizini. jer istočno od ulaza u špilju bile su uklesane grube stube do kosina kojima su se ljudi bez daljnje pomoći mogli popeti. Tolkien: Húrinova djeca Bilo je ondje i mnogo drugih komora. Ondje su se brzo zasitili tmine pod brdom.100 J. a na policama i u smočnicama nije bilo ničega. vrh se brda mogao dosegnuti. i kad su se vratile teške kiše. Prečesto bi se taj pojavio iz nekog sjenovitog kutka ili s nekih vrata dok su bili uvjereni da se nalazi drugdje. skriveno stubište što iz njegove kuće vodi na plosnati vrh Amon Rüdha. kovačnice su bile puste. Svejedno. Ali sada su komore većinom bile prazne: u oružnicama su visjele zahrđale i prašne sjekire i druga oprema. R. a druge radionice ili pak spremišta. i nikome nije kazao za tajno. Ali kad su se dani počeli kratiti. i većina je stala smatrati kako bi im život bio bolji kad ga ne bi dijelili s Mîmom. postavili su danonoćnu stražu blizu procjepa u sjevernoj zidini. Tako je godina odmicala bez nevolja i uzbuna. morali su češće provoditi vrijeme u zaklonu. Počeli su međusobno uvijek razgovarati šaptom. R. i posjedovao je mnoge posude i škrinje od kamena i drveta što su se doimale vrlo staro. kad je jezerce posivjelo i ohladilo se. ali danju je najčešće promatrač stajao na vrhu kruništa. ali nije dopuštao drugima da pritom budu s njime.

Jednoga tmurnog sumraka baš usred zime među njima se iznenada stvori. a sve je morila glad. slušajući brojna predanja i pripovijesti o njegovu životu. Promaknuvši njihovim stražarima. Kad ljudi skočiše na noge." "Gotovo jest". čovjek iznimno krupan i plećat. U zimi što je uslijedila duge je sate znao prosjediti s Mîmom. i tek su se najprekaljeniji usuđivali odmaknuti odande. držim. kao ni još neki u njegovoj družbi. koji im ga je prešutio. Beleg je sa sobom donio Hadorov šljem. "Na sjevernim mi je međama bio predan na čuvanje. i on ušutje. kako im se učini. Prije Badnja sa sjevera se spustio obilniji snijeg od onoga na koji su navikli u riječnim dolinama. reče Túrinu izvadivši šljem. Neki su se razboljeli. "ali to se više neće ponoviti". a da se nije morao poniziti. pa je zauzvrat Túrinu često povlađivao. Mîmu je to bilo očito drago. niti popustiti tuđoj volji. pa vidješe da je to Beleg Čvrsti Luk. Duboko je prekrio Amon Rüdh. gdje bi jedan s drugim ispod glasa vodili razgovore. a Túrin ga nije pritom korio ako bi štogod ružno rekao o Eldarima. u bijeloj kukuljici i plaštu.O patuljku Mîmu 101 No u čudu su opazili da se s Túrinom zbiva suprotno. Činilo im se da je to neki dogovor bio skovan između Belega i njihova vođe. u to doba zime u Beleriandu stale su bivati to ljuće što je moć Angbanda više rasla. ali nije pritom bio i zaboravljen. i daleko se zagleda zamišljenim očima. bivao je vazda sve srdačniji prema starome patuljku. reče Túrin. Tako se Beleg vratio Túrinu. Ali s prolaskom jeseni ljuto ih je snašla zima. Ali ako se Túrin radovao. a sad je dobio ono što mu srce ište. on bez riječi priđe ognjištu. sve dok odjednom ne . on se nasmija i zabaci kukuljicu. jer često je znao požaliti zbog prijašnje tvrdoglavosti. jer nadao se da će njime možda opet uzdići Túrinove misli povrh života vođe sitne družbe u divljini. jedino je njemu povremeno dopuštao da uđe u njegovu kovačnicu. i Andróg je jalnim okom gledao njih dvojicu dok su u razgovoru sjedili po strani. Pod širokim je plaštom donio velik zavežljaj s mnogočime za ispomoć ljudima. "Vlastito ti sada vraćam". popustivši ljubavi na uštrb mudrosti. Andróg se nije. Túrin se doista obradovao. i sve je više slušao njegove savjete.

jara u njima utrnu. uz dobru volju na čuvanju".102 J. u pustoši skončaju ne bi li samo tvojoj ćudi udovoljili! Svejedno. pa s njime smijem kako me volja." "Onda vrati onamo svoj mač i svoje oružje". što ti nije ispod časti takovu se grubijanu vratiti. Od tebe ću primiti što god mi dadeš. te posivješe. ovaj putokruh ne bijaše darovan tebi. prijatelju. "Najveći dar što ga još može dati onaj koji te voli". već meni. "Što imaš u tome?" reče. ali kad pogleda Belega u lice. R." Túrinu se oči zakrijesiše." "Šljem svojih otaca uzet ću. Bijaše to Melianin dar. reče Túrin. koji su ti (kažeš) vjerni bili. "Vrati još i poduku i skrbništvo iz svoje mladosti. I pusti da ovi ljudi. ako ti već u grlu zapinje. pogled mu se smrači. jedino ne o putu u Doriath. a on jedva čujnim glasom reče: "Čudim se. a ponos manji. čak i prijekor. putokruh Eldara što ga čovječja usta još ne okusiše. "Tu je lembas in-Elidh. a kad Túrin opazi pečat." . ali srebrni listovi rumenješe se obasjani ognjem. Tolkien: Húrinova djeca opazi odsjaj još nečega što Beleg drži u ruci. O svemu ću ubuduće slušati tvoj savjet. R. ali u drugih ovdje glad možda bude veća. odgovori mu Beleg. Ne jedi ga. "Ali darove iz Doriatha primiti neću. reče Beleg.

snažan i istrajan. A Beleg Strijelac bio je uz to velikan medu žiteljima Doriatha. kada se nije uzdao samo u hitre strijele svojega dugog luka.Idućih je dana Beleg velik trud uložio za dobrobit Družbe. već i u svoj silni mač Anglachel. Jer u tim su vremenima Sivi vilenjaci još bili uzvišen narod kojega je resila velika moć. odmetnici su brzo dobili ozbiljnijeg posla. a za njim i proljeća. poznavali su mnoge vještine nedostupne ljudima. Morgothova se moć pokrenula. poput dugih prstiju istegnute ruke. prethodnice njegovih vojski počele su iskušavati prolaze u Beleriand. dalekovidan umom kao i okom. . i koji je jalnim okom promatrao ljubav koju Túrin gaji prema Belegu. kao što je već kazano. Viđao je ozlijeđene ili bolesne. S prolaskom zime i nailaskom buđenja. A mržnja je iz dana u dan sve jače bujala u srcu Mirna. a u nevolji i odvažan u boju. mudar u pitanjima života i svih živih bića. koji je mrzio sve vilenjake. te su brzo prizdravljali. a premda umijećima i naučavanjem nisu bili ravni Izgnanicima iz Valinora.

i Dimbar zauzeše. Toga je proljeća Túrin opet namaknuo Hadorov šljem. iz stijena ili sjene krošanja iskočili bi Zmajski šljem i njegovi ljudi. jer sad je u divljini vrebala neka skrivena strava. ali nije u njega mogao. gdje još bijaše snage koja mu se opire. Prastarom cestom nahrupiše što vodila je kroz dugi tjesnac Siriona. ponad bijelih brezovih šuma Nimbrethila. Orkovske su izviđače progonili. kao mračni gospodar na prijestolju tamnom. i koji sada. moćan medu Ainurima iz Velebne pjesme. ali nije znao gdje.104 J. Ali orci nisu još uspijevali daleko odmaknuti tom cestom. a Belegu je to bilo drago. A daleko s Juga. Dosegnuti ih neće moći sve dok svi ostali ne padnu. Odande je u davnini cesta zalazila u Branjenu ravnicu. Dalje još ležaše Nargothrond. ondje je Finrodov narod stanovao u skrivenoj snazi. Njojzi njegova misao često sezaše. s obale Arverniena i ušća Siriona. kraj otoka gdje Finrodov Minas Tirith nekoć stajaše. koji bijaše Melkor. Doriath poznavaše. tabore im uhodili. te produžiše krajem između Malduina i Siriona. na Sjeveru sjedi i u pakosti važe svaku vijest što stiže do njega. pa uz rubove Brethila do Teiglinskih prijelaza. od uhode ili pak izdajnika. u strahu od samoga tog imena. a ako bi se orci okupili za pohod u mnoštvu na nekom uskom mjestu. Uskoro su njihovi zapovjednici padali u očaj već na sâm zvuk njegova roga u brdima. i sve sjeverne međe Doriatha preplaviše. do kojega nijedan njegov sluga još nije dopro. doli tek Melian. visoki i žestoki. Kroz Anach stigoše. R. Tako sad orci stadoše sa Sjevera silaziti stalno sve brojniji. Isprva u njihovoj družbi nije bilo više od pedeset ljudi. stizahu mu glasi o Lukama Lađa. i uvidom uma i razuma mnogostruko više razabire o postupcima i porivima neprijatelja negoli i najmudriji među njima strahuju. Kraljica. Tolkien: Húrinova djeca Tko li će znati Morgothove nakane? Tko li će izmjeriti dokle sežu misli njega. i do nje ne dopiraše. ali zbog Belegove šumske vještine i Túrinove junačke vrli­ ne neprijateljima su se činili poput vojske. Gondolin još stajaše. zavijala prema dolini Naroga podnožjem pobrđa na koja motri Amon Rüdh i stizala na koncu u Nargothrond. stoga. . on svrnu svoju pakost prema zemljama zapad­ no od Siriona. R. Ove godine. a s crvenoga su brda budno motrile oči na koje ih nitko nije upozorio.

Ali Beleg mu izliječi ranu. ali na Belegov savjet nijednog novopridošlicu nije puštao u svoje sklonište svrh Amon Rüdha (sad pak prozvano Echad i Sedryn. opet osokoliše. reče on. što su bez vođe bili. Sad. kazavši mu da će na isti način sâm stradati u slučaju da se o nalog ogriješi. Sa svih tih mjesta ljudima je bio vidljiv vrhunac Amon Rüdha. pa ga donesoše natrag u smrtnim bolovima. preživjeli iz bitaka i poraza i poharanih predjela. put donde znali su samo oni iz Stare družbe. do Bar-eriba nekoliko liga južno od Amon Rüdha. Kazano je već da je Mîm. prilikom predaje svojega skrivenog staništa na Amon Rüdhu Túrinu i njegovoj družbi. premda još nitko nije znao gdje im uporište leži. pod krošnjama i preko potoka i kroz planinske prijevoje. te na njega bacio kletvu. i dođoše potražiti Dvojicu zapovjednika. Mîm je naložio Andrógu da se više nikad ne maši luka i strijela. . u nekoć plodnu kraju između Naroga i močvara Siriona. glas da su Luk i Šljem štono (smatralo se) padoše u Dimbaru opet ustali kad nade više nije bilo. ili u pobrđu.Zemlja Luka i Šljema 105 i orci su podvijali repove prije nego što bi prva strijela fijuknula i prvi se mač isukao iz toka. i u tom ga napadu pogodi otrovna orkovska strijela. ali "opet će ona ugristi". A tad se mnogi. Zaklon vjernih). odakle su znakovnim dojavama primali novosti i zapovijedi. jer tim je činom poništio kletvu. lišeni svojine. Tad je silno preko volje Andróg postupio prema Mîmovu zahtjevu. vilenjaci kao i ljudi. a taj je bio Andróg. i nitko drugi nije imao pristupa. zatražio da onaj koji je ispalio strelicu što mu je smaknula sina slomi svoj luk i strijele i položi ih pod noge Khîmu. od Methed-en-glada ("Kraja šume") južno od Teiglinskih prijelaza. I sad mržnja koju je Mîm gajio prema Belegu još jače planu. ili u ritovima na jugu. u proljeće te godine Andróg usprkosi Mîmovoj kletvi i opet ponese luk pri odlasku u napad iz Bar-en-Danwedha. Túrin je drage volje primao sve koji bi mu prišli. Te se godine nadaleko i naširoko Beleriandom proširio šapat. Ali uokolo su nikli ini zaštićeni tabori i utvrde: u šumi na istoku. ali ne i pokolebani. Uz to.

s kojim je razmjenjivao glasnike tajnim putevima. Túrin reče Belegu: "Zašto si tužan i zamišljen? Ne ide li nam sve na ruku otkako si opet sa mnom? Nije li se moj naum pokazao dobrim?" "Sve je sada dobro". Gorthol. kazujući da ako jedan odmetnik može nanijeti takovu štetu Neprijatelju. kralj Nargothronda. a pri pogledu na predstojeće dane obuzimala ga je briga. potaknuli Thingol i Melian). Vijest o tome stigla je čak i u Nargothrond. kao i da onamo ne tjera orke. "Zima". Jer Túrin je sada imenom Dor-Cúarthol prozvao čitav kraj između Teiglina i zapadne međe Doriatha.106 J. U svemu je slijedio Thingola. gdje su se mnogi uznemirili. razboritošću onih koji vlastiti narod stavljaju na prvo mjesto. Tad je Morgoth povukao ruku. Jednoga dana na izmaku ljeta on i Túrin sjedili su u Echadu. A pred nama leži još dobrih dana . "Neprijatelji su nam i dalje iznenađeni i ustrašeni. nadjenuo si je novo ime. za one koji je dožive. ipak." "A što zatim?" reče Túrin. do isteka ljeta. proglasivši se njegovim gospodarom. smatra se. često bi izveo napad u himbi. Ali Dvojici je zapovjednika ponudio pomoć po strani od oružane. R. a vladao je mudro. u slučaju da ih snađe potreba (na što su ga. Strašni šljem. R.još na neko vrijeme. i odbacila moć Angbanda. i srce mu je dobilo krila. Túrinova sljedba nabujala do velike sile. reče Beleg. Tako se doista i zbilo. što li tek gospo­ dar Naroga može. nije se htio predomisliti. ne bi li lake pobjede tim buntovnicima udarile u glavu. gledajući kako da što dulje sačuvaju njegov život i imovinu od pohlepe Sjevera." "A što zatim?" . Ali Orodreth. "A nakon nje još jedna godina. Ali Belegu se sada činilo da je Šljem na Túrina djelovao drugačije nego što se sâm nadao. Stoga nikome iz svojega naroda nije dopustio da se pridruži Túrinu. reče Beleg. kojemu je po glasnicima poručio da pripazi da ni pri jednom postupku ili naumu svojega ratovanja ne stupi nogom na nargothrondsko tlo. Tolkien: Húrinova djeca Na taj način je. odmarajući se nakon duga okršaja i hoda.

baciti ga na muke i u ropstvo. Ali Mîm je opazio nazočnost orkova u krajevima oko Amon Rüdha.osim ako ga ne brani cijela vojska. koja se zato neće povući. Opržili smo vrške prstiju Crne ruke ." "Svejedno. S brojnošću stiže i potreba za prehranom. Sad on stoga odluči zarobiti Túrina i smožditi ga baš kao i njegova oca.ne više. "a padnem li. Mnoge su potrebe kralja ili vladara velike vojske.u njega su i oči i uši. Valja mu imati sigurno pribježište. jer time mu se iznova otkrio Túrin. A tada tajnovitost mine.Zemlja Luka i Šljema 107 "Gnjev Angbanda. a mržnja koju je gajio prema Belegu potakla je njegovo pomračeno ." "Ali nije li nam upravo gnjev Angbanda naum i radost?" reče Túrin. No stao je strahovati da Túrin ne izraste u tolika moćnika da ne uzmogne poništiti na sebe bačenu kletvu i tako izmaknuti namijenjenoj mu kobi. past ću." reče Túrin. sâm ću zapovijedati svojom vojskom. Neće se zbog toga povući. i neko se vrijeme zadovoljio tek odašiljanjem svojih najvještijih izviđača. Ali sada me saslušaj. a dokle tako stojim. Beleg je istinu zborio kad je Túrinu kazao da su tek spalili prste Crne ruke. i nije prošlo dugo prije nego što su Amon Rüdh okružile uhode. Ali Morgoth je prikrio svoje naume. valja mu imati i posjede. vrebajući neopazice u divljini i ne poduzimajući ništa protiv skupina boraca koje su onamo ulazile i odande izlazile. čiji su trag davno zamele sjene i Melianini velovi. ili da se pak ne povuče u Doriath i tako mu opet ne nestane s vidika. Ovdje stojim Morgothu na putu. Ali stoji samotno i vidi se izdaleka. Amon Rûdh dobro je mjesto za nekolicinu . a opkoliti ga može već i mala četa ." Dojava o Zmajskome šljemu u kraju zapadno od Siriona hitro je stigla do Morgothova uha. priječim mu prolaz cestom prema jugu. reče mu Beleg. "Ali zabranio si mi da zborim o tome putu. "Što bi drugo htio da učinim?" "Itekako dobro to znadeš". daleko veća nego što je naša sada. uz mnoge koji se ratom ne bave. obilnijom od one koju divljina lovcima pruža. a on se nasmijao. ili što će po svoj prilici ikada biti.

pa Mîm iznese svoje zahtjeve: da mu za svakog ulovljenog ili ubijenog čovjeka plate njegovu težinu u željezu. s početkom na onoj izbočini ili zaravni pred ulazom u Mîmovu kuću. ali za Túrina i Belega u zlatu. R. sâm je pak odlučio zadržati Ibuna kao taoca. ili pak barem pobjeći. a Mîm se tada uplaši. nemajući namjeru ispuniti ni prvu ni drugu. ali da su usprkos strmini nje­ zinih obronaka ljudi mogli stići na sâm vrhunac uspinjući se stubama uklesanim u kamen. Nato ga upitaše kakve to uvjete ima na umu. Na te uvjete Morgothovi poslanici spremno pristadoše. da se Belega ostavi ondje. Iako se složio s uvjetima. Kazano je već da je kamena masa što je tvorila krunu ili kapu Amon Rüdha imala goli. Tek nakon što su mu zarobili sina i zaprijetili da će ga baciti na muke. Na vrhu su stajali stražari.* Svejedno. te ih odvesti do Túrinova skrovišta. plosnati vrh. prema kojoj se Mîm nije namjerno otišao naći s orcima. R. te se uznastoja nekako izvući iz pogodbe. koji ga ismijaše. i da se Túrina pusti da slobodno ode. Nekolicinu koja se pokušala uspeti stubama u stijeni oborile su orkovske strijele. Tolkien: Húrinova djeca srce na zlu odluku. da se Mirnu vrati njegova kuća. dospjeli na ravnu izbočinu pred vratima i odbacili Túrina i Belega do ulaza u Bar-en-Danwedh. ali prava mu je nakana bila pronaći Morgothove sluge. u uzama. Ali ovi su. ali Mîm im reče da malo znaju ako vjeruju da išta mogu mukama izvući iz jednog Sitnog patuljka. ali što se tiče puštanja Túrina da slobodno ode. koji su upozorili na nailazak neprijatelja.108 J. Mîm se odlučio na izdajstvo. Orkovski zapovjednik smatrao je da se Belegova sudbina još i može prepustiti Mîmu. * Ali prenosi se i drugačija priča. . pa je Mîm bio primoran pokazati im put do Bar-en-Danwedha. i da ga se u njoj pusti na miru. "živoga u Angband" bila mu je naredba. uz Mîmovo vodstvo. Jednoga dana na izmaku godine on reče ljudima u Bar-en-Danwedhu da ide sa sinom Ibunom potražiti gomolje za zimnicu. on pokuša nametnuti izvjesne uvjete orcima. Ali orci mu držaše sina. nakon što se očisti od Túrina i njegove družbe. Tako je Kuća otkupa izdana. da se Mîm s njime razračuna.

Najsrčaniji među njima bijaše Andróg. i tako se. pronađe mjesto gdje Beleg nauznak nepomično leži. pa siđoše s vrhunca i uđoše u Bar-en-Danwedh. te ih potjeraše preko ruba. Mîm prestrašeno podvrisnu. ali njega pak polegoše na tlo i pričvrstiše mu zapešća i gležnjeve za željezne klinove zabijene u kamen. pa presiječe lisičine i negve od užadi koje su sapinjale Belega. Tad se Túrin i Beleg s desetoricom preostalih boraca povukoše na sredinu vrha. koji pade smrtno ranjen strijelom na gornjem kraju vanjskih stuba. koji se skrio u svojim špiljama. premda smrtno ranjen. ali na golome im vrhu nije bilo zaklona. Zatim orci pronađoše gornji izlaz tajnoga stubišta. ali na samrti reče: "Ljuto me raniše. Tad se Túrin i Beleg s mnogim borcima popeše tim stubištem i izbiše na vrhunac. Nisu pronašli Mîma. nakon njihova odlaska s Amon Rüdha. gdje iznenadiše malobrojne orke koji su već onamo stigli izvanjskim putem. te dohvati mač i zavitla njime prema patuljku. oštreći nož. gdje se nalazio stećak. Ali Mîm i Beleg ne bijahu jedini živi na toj kamenitoj uzvisini. jer preko njih orci namaknuše mreže. Andróg. i tako ga oslobodi. Nakratko im pođe za rukom zadržati orke u usponu uz stijenu. strmom i teškom." . i stadoše u obruč oko njega. Ali Andróg uloži posljednje snage.Zemlja Luka i Šljema 109 Túrin i Beleg povukoše se u špilju i navališe težak kamen na prolaz. te ga oskvrnuše i poharaše. preljuto čak i za tvoje vidarsko umijeće. Túrina svezaše i odnesoše. i stade likovati nad njim. Mîm pojavi na vrhu brda. uze puzati prema njima kroz tijela poginulih. U tom škripcu Andróg im otkri skriveno stubište do plosnatoga vrha Amon Rüdha koje je pronašao kad se onomad izgubio u špiljama. pa otrča do ruba litice i nestade: to je utekao odatle znanom mu kozjom stazom. pa su mnoge pogodili odozgo. i odupiraše se sve dok ne padoše svi osim Belega i Túrina. ranjenoga Belega također svezaše.

.

u predio strave i tamnih čini. Ondje su se razilazili. i naiđe na njihove otiske u blizini Teiglinskih prijelaza. Stravičnom gorju. a drugi pak u suprotnom smjeru. s koje je spala kukuljica. Stoga on produži kroz Dimbar. Zatim s malo nade krenu u pokušaj da orcima uđe u trag. ali prinudno ostade u Bar-en-Danwedhu sve dok mu rane ne zacijeliše. i Belegu bijaše bjelodano kako mu valja slijediti one koji idu u Angband najbržim putem. usahla drveta: uz glavu mu je stajala svjetiljka. Kad ga je noć zatekla u tome zlom kraju. na zapad. uspe se na prijevoj Anach u Ered Gorgorothu. lutanja i očaja. jedni na put uz rubove šume Brethil prema gazu Brithiachu. prema prijevoju Anach. pa pođe prema njemu i pronađe jednog vilenjaka gdje leži i spava podno silna. i da je odveden u Angband. da ga pokopa. slučaj htjede da Beleg među stablima ugleda slabašno svjetlo. Shvati tada da je Húrinov sin još na životu. ali ne uspije mu otkriti tijelo. u Šumu pod mrakom. . i njime izbi na visoravan Taur-nu-Fuin.Beleg među poginulima stade tražiti Túrina.

sâmi. gonjenog bičevima. ruku u lancima. Ti su Noldori posjedovali mnoge Fëanorske svjetiljke. nema zarobljenika. dugi tjesnac Siriona. gdje su ga uhvatili. dade mu lembasa i upita ga kakva li ga je to sudbina dovela na ovo grozomorno mjesto. opterećeni plijenom i uznicima. a Gwindor ga pokuša odvratiti od tog nauma. ali Gwindor je primio malen mač od jednoga stavljenog u kovačnice. te pri radu u rudarskom odredu iznenada napao čuvare. doduše. Guilinov sin. a sad se po svoj prilici vraća u Angband kroz "Usku zemlju". Mnogi su vilenjački rudari tako pobjegli iz tame okana. a on mu kaza da se zove Gwindor. ali pritom je izgubio šaku. koja je prema orkovskoj navadi krenula u pljačku tim krajevima. I ugledaše Túrina. Tolkien: Húrinova djeca Tad Beleg probudi spavača. Pobjegao je. možda. Ali Beleg ne htjede napustiti Túrina. što nosi dojavu u Angband. kristali što vazda zrače unutarnjim plavim sjajem.112 J. R. čudesno primjerenim za pronalaženje puta kroz noćni mrak ili rudničku tminu. kad začuše buku nailaska silne vojske šumom s juga. jer Gwindor sad bijaše tek svijena. a to bijahu kristali obješeni u mrežu tankih lanaca. R. zbog vještine iskapanja kovina i dragog kamenja kojom su se odlikovali. nisu znali tajnu tih svjetiljaka. uspijevši prokopati izlaz odande. mnogo zapadnije odavde. Jer malo je koji Noldor u Morgothovu zarobljeništvu bio pogubljen. pa Gwindora nisu smaknuli. plaha sjena svojeg negdašnjeg lika i ćudi. te da se kreće hitro: kao predstraža. kad je u Bici suza nebrojenih taj nargothrondski knez odjahao do samih vrata Angbanda. Na tu vijest Beleg pade u očaj: jer sad razabra da su otisci koje je vidio gdje skreću na zapad nakon Teiglinskih prijelaza pripadali većoj vojnoj sili. jedina mu nada još leži u povratku do gaza Brithiacha. tražeći hranu i plijen. Ali jedva što je tako odlučio. i sakriše se u granama drveta. od koje se amo i sakrio. Žalosno ga Beleg pogleda. te odlasku odande na sjever prema Tol Sirionu. nego su ga otjerali na prinudni rad u rudnike Sjevera. Od Gwindora Beleg dozna da u maloj orkovskoj četi pred njima. i sad je iscrpljen ležao pod gorostasnim borovima Taur-nu-Fuina. krećući se polako. Ako je tako. pa iznova raspiri nadu u Gwindorovu . okruženi vukovima. odakle vidješe gdje prolaze Morgothovi slugani. kazavši mu da će se tako samo pridružiti Túrinu u patnjama koje ga čekaju. Tad mu Beleg kaza kakva ga je zadaća dovela u Taur-nu-Fuin.

ali sudbina toga dana odnese prevagu. i ubode Túrina u stopalo. Ali sad se u logoru pod njima orci prenuše. otkrivši da je slobodan. Silna je oluja nailazila sa Zapada. i uhvati se s njim u koštac u mraku i oduže mu Anglachel. nad njima jarko bijesnu munja. Ondje ga položiše na zemlju. iako ga nisu pritom ranili. . Ali kad se uspravi. Túrin se tad ukipi i kao kamen umuknu. Ali bio je pretežak da ga dulje nose. jednog po jednog i nečujno. pa nakon što se iživješe nad zarobljenicima. pa kad ugleda gdje se u tmini netko naginje nad njega s golom oštricom u ruci. a grmljavina se valjala u daljini. većinom supijano pozaspaše. jer su se prestravili od gromova što nailaze sa Zapada. Dan je tad već jenjao i veoma se smračilo. ali obeznanio se u omamljenoj nesvjestici. kad se Beleg i Gwindor prišuljaše logoru. obasjano munjama što svud oko njih palucaše. vjerujući da su ga to orci opet došli mučiti. ali i ne pokušaše poći u potragu za njim. znajući što je učinio. pa nisu uzmogli stići dalje od gusta trnjaka visoko na obroncima poviše logora. i smaknu Belega Cúthaliona misleći da mu je dušmanin. on skoči i pomamno kriknu. razmjestivši vukove-stražare svud po njezinu obodu. Beleg isuka svoj mač Anglachel. i nađoše Túrina privezana za stablo. sputanih ruku i nogu.Belegova smrt 113 srcu. Tu udariše u bančenje i gošćenje plijenom. i ponesoše Túrina iz logora. a sad se oluja primakla. i munje su sijevale na Thangorodrimu. ili pak utonuo u dubok san od krajnje iznurenosti. Svud uokolo iz debla stršaše noževi koje su mučitelji bacali na njega. Tad se Túrin prenu i naglo razbudi u gnjevu i strahu. zureći u tu strašnu smrt. da se Gwindor šćućuri na zemlji i ne usudi podići pogled. već u dogledu vrhunaca Thangorodrima. tako zajedno nastaviše za orcima. Tad Beleg i Gwindor presjekoše spone što su ga držale uza stablo. Tad u velikoj pogibelji uđoše onamo. što od oluje. Kad svi u logoru pozaspaše. jer mu se oštrica Mrkog vilenjaka Eöla omaknu u ruci. Beleg se lati luka i u mraku nastrijeli četiri vuka-stražara s južne strane. i otkriše da Túrina nema. i spremi skupo prodati život zamišljenim dušmanima. i tako mu užasno lice postade. Orci se ondje. ulogoriše u jednoj goloj udolini. sve dok ne izađoše iz šume na visokim obroncima u silasku prema pustim dinama Anfauglitha. što od Túrinova krika. i pri tom svjetlu on ugleda Belegovo lice. i njime prereza uze kojima je Túrin bio sapet. sve i ako je sâm očajavao.

na brzinu su otišli odande. Nijedan jedini put u njihovim zajedničkim lutanjima Túrin nije progovorio. od ruke najvoljenijega. Tad Gwindor privoli Túrina da mu pomogne pokopati Belega. Tolkien: Húrinova djeca uvjereni da ih to na njih šalju oni silni Neprijatelji preko Mora. pa on ustade poput mjesečara. odgovora od njega nije dobio. i ta se tuga ureza u Túrinovo lice i nikad više s njega ne nestade. a zima nadolazila u sjeverne zemlje. Ali strašni mač Anglachel Gwindor uze sa sobom. on također ponese Melianin lembas da ih krijepi u divljini. prostrtog u mračnoj šumi. i pljusnuše kiše. Ali Gwindor je vazda bio uz njega da ga štiti i da ga vodi. ali kako su ga orci mrzili gotovo koliko i gromove. i zajedno položiše Belega u plitak grob. smaknutog njegovom rukom upravo u času kad ga je iz sužanjskih uza izbavio. koji je izbezumljen i obeznanjen sjedio na obroncima Taur-nu-Fuina. Gwindor ih je izdaleka vidio gdje se kreću na sjever preko parom ovijenog pijeska Anfauglitha. njegov silni luk izrađen od crne tisovine. najvještiji od svih koji šume Belerianda u Drevnim danima nastavahu. jedva čekajući povratak u Angband. jer on je bez ijednog pokreta i bez ijedne suze samo sjedio uz tijelo Belega Cúthaliona. dok je godina izmicala. Tad se podiže vihor. i tako oni odoše na zapad preko Siriona i napokon stigoše do Prelijepa jezerca i Eithel Ivrina. R. pritisnut bremenom težim od njihovih okova. kazavši da će mu osveta Morgothovim slugama bolje priličiti od uzaludna ležanja u zemlji. a makar je Túrina Gwindor usrdno kumio i opominjao na krajnju pogibelj u kojoj se nalaze. Tako skonča Beleg Čvrsti Luk. a uvjereni da je Túrin zacijelo već utekao daleko odatle i da je svaki trag njegova bijega sapran. a jesenje se sunce uzdiglo vruće i bistro. ostavivši za sobom Húrinova sina. najvjerniji prijatelj. Tako se zbilo da su se praznih ruku vratili Morgothu. i hodao je kao da ni želje ni svrhe nema. i bujice nahrupiše s uzvisina Taur-nu-Fuina. pa on pođe s Taur-nu-Fuina i odvede Túrina daleko odande. izvora Naroga .114 J. i uza nj staviše Belthronding. R. Ali hrabrost i snaga iznova navriješe u vilenjaku iz Nargothronda. S dolaskom jutra oluja se preko Lothlanna udaljila na istok.

jer ja se vraćam u Nargothrond Finarfinove kuće. Ti ćeš sa mnom poći. Ondje se Gwindor obrati Túrinu. i ne padoh u angbandsko ropstvo. Gospodar Voda. a Morgoth je bacio kletvu na njega i cijeli njegov rod." "Doista. koji u davnini sazda tu ljepotu. a bridovi tupi. Tad Gwindor reče: "Čudna je ovo oštrica. Túrine. Húrinov sine! Na Ivrinovu jezeru vječiti smijeh leži.Belegova smrt 115 podno Sjenovita gorja. odbjegli sužanj. kojega Beleg susretnu i utješi". "Lutajući vilenjak. reče mu Gwindor. ali oštrica mu bijaše crna i mutna. u to vjerujem". silno moćan. Guilinov sin. Tako Túrin u Nargothrond stiže. ratnika iz Dor-lómina?" reče Túrin. ." "Jesi li onda vidio Húrina. reče Túrin. Galdorova sina." "Tko si ti?" upita ga Túrin. da ti se zdravlje i snaga vrate. i odjednom se na zemlju baci. Ali ovo nek ti bude utjeha. i suze mu napokon potekoše. "No nekoć bijah Gwindor. i nazva je Laer Cú Beleg. A Gwindor mu dade mač Anglachel u ruke. "Ali Angbandom kola glas da on još prkosi Morgothu. sve dok ih vilenjački izviđači ne uhvatiše i kao zarobljenike ne odvedoše u skriveno uporište. i zapjeva je ne hajući za pogibelj. i mahnitost ga prođe. Neiscrpna ga kristalna vrela napajaju. Žaluje za Belegom upravo kao i ti. "Nisam ga vidio". reče Gwindor. kakve još u Međuzemlju ne vidjeh. Tu on spjeva pjesmu za Belega. sve dok ne odoh u Nirnaeth Arnoediad. nargothrondski knez. Pjesma o Luku velikome. gdje se rodih i gdje živjeh prije nego što me nevolja snađe. i ovako mu reče: "Probudi se. pa napustiše Eithel Ivrin i otputovaše na jug uz obale Naroga. I sad ustadoše." Tad Túrin kleknu i napi se te vode. a od oskvrnuća ga čuva Ulmo. i Túrin osjeti da je težak i jak.

.

a Gwindor je tako silno volio njezinu ljepotu da joj je nadjenuo ime Faelivrin. povrh toga. šumski lovac. . drag prijatelj Belega Cúthaliona iz Doriatha. bili su zaručeni prije Nirnaetha." Ali premda su vilenjaci pretpostavili da se tim imenima prozvao zato što je smaknuo prijatelja (ne znajući drugih razloga). jer Gwindor reče da je to odvažan čovjek. pa reče: "Ja sam Agarwaen. bio i sakat. koja ga je nekoć ljubila.U prvi mah vlastiti narod nije prepoznao Gwindora. sad je. Túrin ga zadrža. potanje ga nisu ispitivali. koji je otišao mlad i snažan. kći kralja Orodretha. Umarthov sin (što znači Okrvavljen. Zlosretnikov sin). Ali kad im Gwindor htjede kazati njegovo ime. dapače. što je odsjaj sunca na jezerima Ivrina. Tako se Gwindor vratio u svoj dom. a njemu u čast primljen je i Túrin. Ali prepoznala ga je i toplo dočekala Finduilas. a vratio se sada sličan vremešnu smrtnom čovjeku zbog pretrpljenih muka i tegoba.

118

J. R. R. Tolkien: Húrinova djeca

Mač Anglachel iznova su za njega prekovali vješti nargothrondski kovači, i premda je ostao crn, rubovi su mu sjali blijedim plamenom. Tad je sâm Túrin u Nargothrondu postao poznat kao Mormegil, Crni mač, nakon što se pronio glas o djelima što ih tim oružjem čini; ali on je maču nadjenuo ime Gurthang, Željezo smrti. Smjelošću i vještinom iskazanima pri ratovanju s orcima Túrin je stekao naklonost Orodretha, koji ga je primio u svoje vijeće. Sad, Túrinu nikako nije bilo po volji što vilenjaci iz Nargothronda vode borbu zasjedama i prikradanjima i strijelama iz potajice, pa je zagovarao promjenu načina ratovanja, služenje bojnom silom za napade na Neprijateljeve sluge, za otvorenu bitku i progon. Ali Gwindor je u tom pitanju uvijek proturječio Túrinu na kraljevskom vijeću, kazujući da je bio u Angbandu i ondje opazio kolika je Morgothova moć, te donekle sluti kakve su mu nakane. "Sitne se pobjede u konačnici jalovima pokažu," rekao je; "jer tako Morgoth dozna gdje mu valja potražiti najodvažnije neprijatelje, a onda okupi silu dostatnu da ih satre. Sva objedinjena moć vilenjaka i Edaina dostajala je tek da ga se opkoli, da se postigne opsadni mir; dug, dakako, ali dug tek koliko je Morgothu odgovaralo čekati prije nego što će probiti opsadu; a takav se savez više nikada ne može sklopiti. Sada još nade tek u tajnovitosti ima. Dok Valari ne dođu." "Valari!" reče Túrin. "Vas se odrekoše, a na ljude s prezirom gledaju. Koje li koristi od upiranja pogleda preko beskrajna Mora prema smiraju sunca na Zapadu? Tek nam s jednim Valom valja računati, i to s Morgothom; a ne uspijemo li ga na koncu svladati, u najmanju ga ruku možemo ozlijediti i osujetiti. Jer pobjeda je pobjeda, ma kako mala bila, i nije joj vrijednost samo u onome što iz nje proistekne. Ali ima u tom i izravnije svrhe. Tajnovitost ne može istrajati; oružje je jedini bedem protiv Morgotha. No pokušate li ga zaustaviti, neće mnogo ljeta proteći dok cio Beleriand njegova sjenka ne zavije, a onda će vas jednog po jednog dimom istjerati iz zemunica. A što zatim? Bijedan će ostatak uteći na jug i zapad, da se šćućuri na obalama Mora, zarobljen između Morgotha i Ossëa. Bolje je onda izvojevati vrijeme slave, sve i ako kratkotrajno bude; jer kraj neće biti gori. O tajnovitosti zborite, i kažete da u njoj jedina nada leži; ali sve i da uvrebate i zaskočite svakog izviđača i uhodu Morgothovu, do posljednjega i najmanjega, pa da se nijedan nikad

Túrin u Nargothrondu

119

s vijestima u Angband ne vrati, ipak bi iz toga on saznao da ste na životu i pogodio gdje ste. A kažem vam i ovo: premda su smrtni ljudi kratka vijeka kad ih se s vilenjacima poredi, radije će ga provesti u boju negoli u bijegu ili pokoravanju. Prkos Húrina Thaliona veliko je djelo; sve i da Morgoth umori junaka, djelo mu nikako izbrisati ne može. Čak i Gospodari Zapada odat će mu počast; a nije li tako zapisano u povijesti Arde, koju ni Morgoth ni Manwë poreći ne mogu?" "O uzvišenim stvarima zboriš", odgovori mu Gwindor, "i bjelodano je da si među Eldarima živio. Ali tama te nadvija ako Morgotha i Manwëa zajedno stavljaš, ili Valare spominješ kao dušmane vilenjaka i ljudi; jer Valari ništa ne preziru, a Ilúvatarovu djecu ponajmanje. A ne znaš niti sve nade Eldara. U nas postoji proročanstvo koje kaže da će se jednoga dana glasnik iz Međuzemlja probiti kroz sjene do Valinora, i Manwë će ga čuti, i Mandos će popustiti. Zar da u ime toga časa ne pokušamo sačuvati sjeme Noldora, kao i Edaina? A Círdan sada stanuje na Jugu, gdje se lađe grade; ali što li ti znadeš o lađama, ili o Moru? Misliš na se i na vlastitu slavu, te svakoga tjeraš da postupa kao i ti; ali nama valja misliti i na druge, jer ne mogu se svi boriti i ginuti, a takove moramo čuvati od rata i propasti, dokle se može." "Onda ih pošaljite na te svoje lađe, dok još ima vremena", reče Túrin. "Ne bi se htjeli rastati od nas," reče Gwindor, "sve i kad bi ih Círdan mogao izdržavati. Valja nam istrajavati zajedno dokle god možemo, i ne vabiti smrt." "Na sve to dadoh odgovor", reče Túrin. "Odvažna obrana granica i teški udarci dok se neprijatelj još nije okupio; u tome smjeru leži vam najveća nada u dugo zajedničko istrajavanje. A ljube li doista oni o kojima zboriš takove koji se po šumama kriju, i kao vuci zalutale love, više od onoga koji na se stavlja šljem i prikazima optočen štit, te tjera dušmane, sve i ako su mnogo silniji od cijele mu vojske? To barem za edainske žene ne vrijedi. One svoje muževe ne spriječiše da odu u Nirnaeth Arnoediad." "Ali doživješe veću tugu no da do toga boja nikada došlo nije", reče Gwindor.

120

J. R. R. Tolkien: Húrinova djeca

*

*

*

Ali Túrin se silno uzdigao u Orodrethovim očima, te postao glavni savjetnik Kralja, koji je u svakom pitanju tražio njegov savjet. U tim su se danima vilenjaci iz Nargothronda odrekli tajnovitosti, te izradili veliku zalihu oružja; i još su na Túrinov naputak Noldori s Felagundovih vrata podigli moćan most preko Naroga poradi hitrijeg prelaska oružane sile, jer rat se sada mahom vodio istočno od Naroga, na Branjenoj ravnici. Kao sjevernu medu Nargothrond je sada držao "Spornu zemlju" oko izvora Ginglitha, Naroga i rubova šuma Núath. Između Nenninga i Naroga orci nisu zalazili; a istočno od Naroga kraljevina je sezala do Teiglina i granica Vriština Nibin-noega. Gwindor je pao u nemilost, jer više nije prednjačio pod oružjem, niti se odlikovao snagom; a često ga je morila bol u osakaćenoj lijevoj ruci. Ali Túrin je bio mlad, tek stasao u punu muževnost; a likom je bio pravi sin Morwen Eledhwen: visok, tamne kose i blijede puti, sivih očiju, a lica ljepšeg nego u ma kojeg drugog smrtnog čovjeka, u Drevnim danima. Govorom i držanjem pripadao je pradavnome kraljevstvu Doriathu, pa se čak i među vilenjacima pri prvom sus­ retu moglo učiniti da pripada nekoj velikoj noldorskoj kući. Tako je odvažan Túrin bio, i tako iznimno vičan oružju, napose maču i štitu, da su vilenjaci kazivali da ni od čega ne može stradati, izuzev od naopake zgode, ili zle strijele izdaleka. Stoga su mu dali patuljačku verižnjaču, da ga štiti; a u oružnicama je mrke ćudi pronašao patuljačku masku, posve pozlaćenu, i uzeo je stavljati prije bitke, a neprijatelji su bježali od njegova lica. Sad kad je bilo po njegovome, i sve je išlo kako treba, i imao je posla kakav mu leži, i zbog njega uživao poštovanje, bio je ljubazan prema svima, i manje smrknut nego prije, tako da se omilio gotovo svakome srcu; i mnogi su ga zvali Adanedhel, Vilin-čovjek. Ali ponajviše bi srce nabujalo u grudima Finduilas, Orodrethove kćeri, kad god bi se on našao u njezinoj blizini, ili u dvorani. Bila je zlatokosa kao i ini pripadnici Finarflnove kuće, a Túrin se počeo radovati da je vidi i da uz nju boravi; jer podsjećala ga je na njegov rod i na dor-lóminske žene iz kuće njegova oca. Isprva se s njome nalazio samo dok je ondje bio i Gwindor; ali nakon nekog vremena stala ga je tražiti, te bi se katkad nasamo našli, iako se to činilo slučajnim. Tada bi ga ispitivala o Edainima,

Túrin u Nargothrondu

121

jer ih je dotad vidjela tek nekolicinu, u rijetkim prilikama, kao i o njegovoj zemlji i njegovu rodu. Túrin joj je tada slobodno pričao o svemu tome, iako nije naveo ni ime svoje domovine, ni bilo koga iz svojega roda; a jednom joj prilikom reče: "Imadoh sestru, Lalaith, kako sam je barem ja zvao; a na nju me ti podsjećaš. Ali Lalaith bijaše malena, žuti cvijetak u zelenoj proljetnoj travi; a da je preživjela, sada bi možda već usahnula od tugovanja. Ali ti si sva kao kraljica, kao zlaćano stablo; kada bih barem tako krasotnu sestru imao." "Ali ti si sav kao kralj," reče mu ona, "upravo kao vladar iz Fingolfinova naroda; kada bih barem tako odvažna brata imala. A držim da ti Agarwaen nije pravo ime, jer ti i ne pristaje, Adanedhele. Zvat ću te Thurin, Tajni." Túrin se nato lecnu, ali tek reče: "To nije moje ime; a ja nisam kralj, jer naši su kraljevi eldarskoga roda, što ja nisam." Sad Túrin opazi da se Gwindorovo prijateljstvo prema njemu hladi; začudi se još i kad shvati da ga iznova salijeću briga i tuga, iako su se isprva muka i užas Angbanda stali odizati s njega. I pomisli ovako: 'Može biti da žaluje što se protivim njegovim savjetima, i što ga nadglasah; kad barem ne bi tako bilo.' Jer volio je Gwindora kao vodiča i izlječitelja, te gajio veliku sućut prema njemu. Ali u tim danima i Finduilas prestade blistati onako kao prije, koraci joj se usporiše i lice uozbilji, i sva postade suha i ispijena; a kad Túrin to zamijeti, on zaključi da su joj to Gwindorove riječi prožele srce strahom od onoga što bi se moglo zbiti. Zapravo, Finduilas je razdirala dvojba. Jer poštovala je Gwindora i osjećala snažnu samilost prema njemu, te njegovoj patnji nije htjela dodati ni jedne jedine suze; ali iz dana u dan sve je više ljubila Túrina, protiv svoje volje, te se sjetila Berena i Lúthien. Ali Túrin nije bio poput Berena! Nije ju prezreo, i radovao se druženju s njom; no znala je da u njemu nema ljubavi za kakvom ona žudi. Njemu su um i srce bili drugdje, uz rijeke u davno minulim proljećima. Túrin tad ovako reče Finduilas: "Ne daj da te ustraše Gwindorove riječi. On se ispatio u mraku Angbanda; a nekome tako odvažnom teško pada biti ovako kljast i prisilno nemoćan. Nužan mu je pun spokoj, uz dugotrajan oporavak."

"A sad." "Nećeš li?" reče Gwindor. "Često me odskora tvoje oči čudno promatraju. pa je tek zaključio kako mu to Gwindor zamjera na mjestu koje je stekao u Kraljevu srcu i promiš­ ljanjima. tvoji savjeti i djela izmijeniše mi i dom i rod. R. Zašto bih se radovao. Ali pripazi. ali ne reče ništa. prijatelju mili. što neću zaboraviti. a mi ćemo ih udarati. napokon. i u sjaju kojim Finduilas blista. valja mi ga . a lice mu se natmuri. ostao samotno sjediti u mračnim mislima. makar kamo pošli. "Zašto me tako gledaš?" reče Túrin. pa svu nadu mora položiti u svoje slugane. Oni su prsti njegovih ruku. R." Tad se Gwindor zagleda u Túrina. Kad bismo barem jednakih nazora bili. i ne skrivati istinu u koju vjeruje. Kakvu li sam ti to štetu nanio? Suprotstavih se tvojim savjetima. a sada mi prečesto nedostaješ. opet se odaješ tuzi. Tolkien: Húrinova djeca "Dobro to znadem". jer tvoj sam veliki dužnik.122 J. Nargothrond će istrajati!" "Možda". sve dok on ne povuče svoje kandže. ali čovjeku valja zboriti kako i vidi. nemoj! Jer izlječenje ćeš pronaći u nastam­ bama svojega roda. tako kaže Melian iz Doriatha. koji sve zbog tebe izgubih?" Túrinu te riječi nisu bile jasne. "Istrajat će. ako ti to uzmogneš postići. proklinjući Morgotha koji ovako može svoje neprijatelje jadom progoniti. srce mi je teško od straha da žalovanje ne snađe Nargothrond." Poslije Túrin potraži Gwindora. i odsijecati." reče. da je Morgoth prokleo Húrina i sav njegov rod. nakon Túrinova odlaska. ja. reče ona. Thurine. "Nargothrond će istrajati! Nikada se više neće Kukavni Morgoth pomoliti iz Angbanda. reče Finduilas. "Ipak. "vjerujem u ono što se Angbandom priča. pa mu reče: "Gwindore." I on ode do Finduilas i reče joj ovako: "Tuga i dvojba more te. "Ali mi ćemo to vrijeme za njega izvojevati!" reče Túrin. Kako mi ne povjeravaš razlog. Sjenkom ih svojom tištiš. ma iz kojeg osobnog razloga. i polako slutim da me izbjegavaš. kad polaziš u boj. Ali Gwindor je.

Zašto li te onda često traži. Ne uplići se u nj! A odlučiš li se na to. nego mi još kažeš da zborim tako ne bih li te obmanula?" "Ne. ni kao savjetnik. tebe jošte ljubim. ne bih li ti istinu otkrila? Jer volim te. i sva se poput kraljice doista učini. Húrinov sin. Kćeri Finarfinove kuće. úmarthov sin. "Ne vidiš. ljubav će te iznevjeriti.Túrin u Nargothrondu 123 pretpostaviti. niti shvaćaš. Usud kobi njega tišti. a nas obudovjele ostave do izmaka svijeta." Finduilas tad zaplaka. sve i ako mu je ljepotom i hrabrošću ravan. "kako bi sprala krivnju s onoga kojeg ljubiš. i dugo s tobom sjedi. Túrin me ne ljubi. reče Gwindor. Ali što je s tvojim usudom i glasima iz Angbanda? Što je sa smrću i uništenjem? Adanedhel je moćan u pripovijesti Svijeta." "Ako je ijedno od nas troje nevjerno. "A neće se mnogo naći ni onih koje će poreći da ih se ljubi. Ali pođi kamo te već ljubav vodi. Obojica imate svoje potrebe. ali ne svojom voljom. jer premda mi je Morgoth upropastio život. "i zato što žaluje za svojim rodom. čijeg oca Morgoth u Angbandu drži. Neće to ni sudbina trpjeti. Ali ovaj čovjek nije Beren. ali u meni sad buja još i veća ljubav. Gwindore. smili se i ti nad mojom. Jer počuj me! Premda on doista jest agarwaen. doli tek jedanput ili dvaput. reče. ja sam ta. pravim je imenom Túrin. i uvijek radosniji odlazi?" "Zato što i njemu treba utjeha. Ne sumnjaj u moć Morgotha Bauglira! Nije li na meni ispisana?" Tad Finduilas ustade. "Mutnim očima gledaš. Ne tražih je. časti više nemam. kojoj izbjeći ne mogu." reče Finduilas. ne daj da nas tuga razdvaja. Ali što je s Finduilas? Ta nije li dovoljno što ti moram povjeriti da mi ljubav nije uzvraćena. "Ali čuvaj se da povoda ne dobiješ. Gwindore". ako je doista tako. žena se neće lako obmanuti u takovu slučaju". "Ne plači još!" reče Gwindor. i dugo je tjerah oda se. Ali ako sam se ja smilila nad tvojom boli. a nikada i neće. reče Gwindor. u gorčinu i smrt otjerati. i . Moram li se sada dvostrukoj sramoti izložiti. nije to ni mudro. i sramota me što te ne volim jače. i sav mu rod kletvom sapinje. Ne priliči Starijoj Ilúvatarovoj djeci da stupaju u brak s Mlađom. poradi nekog uzvišenog cilja kobi koji još pojmiti ne možemo." "Tako zboriš". mračan usud. jer oni su kratka vijeka i brzo minu. jer ja više nisam doličan muž za te. a ni kao ratnik. što se to ovdje zbilo.

ne u imenu tvome. obuze ga srdžba. bivao prema njoj to obzirniji što se ona doimala tužnijom." Ali Gwindor mu odgovori: "Ta kob u tebi počiva. od koje se prikriti htjedoh. Ali on prema meni ne ćuti samilost. kad je Túrin od Finduilas doznao što se zbilo. Ali Finduilas mu jednom prilikom reče: "Thurine Adanedhele. Morwen je napokon pobjegla iz Dor-lómina sa svojom kćeri Niënor. i ondje su se prema njima ophodili časno. izdavši moje pravo ime. "Ali i milostiv". R. kao da sam mu ujedno i majka i kraljica." Sad. ne bih te manje cijenila. Ali sad si mi naudio. ali Morwen i Niënor ostale su u Doriathu kao gošće Thingola i Melian. jer si me spasio i sačuvao. i prizvavši na me moju kob. i sve su šume u miru uživale. ne znajući što se zbilo između Gwindora i Finduilas. i nikad je neće zanijekati. zapovjednika sa Sjevera. Gleda na me sa strahopoštovanjem. Samilost će možda jedina do njega uopće prodrijeti." U tom razdoblju predaha i nade. ali bolje bih tvoje žalovanje shvaćala. prijatelju. . R. i usudila se na dugo putovanje do Thingolovih dvorova." "Kako to misliš?" reče on. A sad je Túrin." "Uznosit je". "Nije se još razbudio. kad se zbog Mormegilovih djela Morgothova moć ustavila zapadno od Siriona. sina Húrina Thaliona. Tolkien: Húrinova djeca stasom će još doseći Morgotha jednoga dana što stoji daleko pred nama. prozrevši je oštrim eldarskim vidom. zašto si od mene sakrio svoje ime? Da sam znala tko si. a u Doriathu nisu primili nove vijesti otkako je Zmajski šljem nestao iz krajeva zapadno od Siriona. ali ipak mu samilost uvijek može probosti srce. jer otkrila je da Túrina tamo više nema. pa kaza Gwindoru: "S ljubavlju gledam na te.124 J. Ondje ju je dočekala nova tuga. "Za koga me to držiš?" "Za Túrina." Možda je Finduilas kazala istinu. reče Finduilas. reče Gwindor.

ali odskora živjesmo među Círdanovom sljedbom uz ušća Siriona. Gospodar Voda. pa im odgovori: "Zbog čega li onda sa Sjevera stižete amo? Ili ste možda i drugih zadataka imali?" . sklon urediti sve kako sâm želi ili drži da valja. jer njemu se ukazao sâm Ulmo. i naloži nam da pođemo k tebi. i odlučivao u svemu što se ratovanja tiče.Kad pet je ljeta prošlo od Túrinova dolaska u Nargothrond. Izvedoše ih stoga pred Túrina. bijasmo iz Angrodova naroda. Finarfinovu sinu. noseći poruku za vladara Nargothronda." Ali Orodreth bijaše oprezan. Túrin je sad zapovijedao svim snagama Nargothronda. i nadaleko lutasmo nakon Nirnaetha." A kad Orodreth stiže. Gelmir mu kaza: "Gospodaru. postao je strog i ponosit. rekoše da stižu po zadatku. u proljeće te godine stigoše dva vilenjaka. dapače. koji se predstaviše kao Gelmir i Arminas iz Finarfinova naroda. A on nas jednoga dana pozva. i upozorio ga na veliku pogibelj što se Nargothrondu prikrada. ali Gelmir reče: "Htjeli bismo se obratiti Orodrethu.

prešli smo Dor-lómin i sve zemlje pod obroncima Ered Wethrina. Sve od Nirnaetha tragah za Turgonovim skrivenim kraljevstvom." "Saslušaj barem tu poruku. neka govori jasnije. "Počuj sad riječi Gospodara Voda! Ovako je kazao Círdanu: 'Zlo sa Sjevera okaljalo je izvore Siriona. Ali ne nađosmo ni traga ni glasa od onoga za čim smo tragali. da zlo što se prema tebi šulja ne uzmogne pronaći ulaz. A nismo posve zaludu niti odlutali s izravna puta ovamo. gospodaru". . koje ne nađoh. uhodeći Neprijateljeve pokrete. i istražili Sirionski prolaz. gospodaru. pa se kao i uvijek obrati Túrinu za savjet. a sada strahujem da zbog te potrage predugo odgađah zadatak što nas je amo vodio. odgovori Arminas. a meni se iz njihovih suzdržanih riječi učini da Turgon možda još stoluje na Sjeveru. Tolkien: Húrinova djeca Nato Arminas reče: "Jesmo. Ali među primorskim življem bijahu i oni koji su minulih ljeta stigli na jug kao glasnici Turgonovi. reče Túrin. gospodaru. a moja moć povlači se iz prstiju vodâ tekućica. "Ne zadržavajte se tada u Nargothrondu. R." "To znadem". reče Gelmir Orodrethu. pa se ozlovolji. Recite stoga gos­ podaru Nargothronda: Zatvori vrata tvrđave. trebala je ranije stići. a ne na Jugu. Ali nešto se još strašnije pomalja. "jer ovdje nećete čuti vijesti o Turgonu. Ali Túrin ne imaše povjerenja u glasnike. "ako na tvoja pitanja istinom odgovaramo. kako većina vjeruje." reče Gelmir. te prezirno reče: "Što li Círdan znade o tome kako ratujemo mi. i ne napuštaj je. te se iskrcasmo u Drengistu. Jer Círdan nas posla lađom duž obale. U onim se predjelima sada skuplja veliko mnoštvo orkova i zlih stvorenja. "Vijest vam je ustajala." reče on." "Zašto za Turgonom tragate?" reče Orodreth. koji tik do Neprijatelja živimo? Nek se pomorac za svoje lađe brine! Ali ako nam to uistinu Gospodar Voda želi poslati savjet." "Ne srdi se. A nitko me ne treba poučavati da se Nargothrond u pogibelji nalazi. zbog tajnosti i hitrosti. R. Baci kamenje svojega ponosa u bučnu rijeku. Ako je Círdanova poruka ičemu htjela poslužiti. jer zašli smo izvan dosega vaših najdaljih izviđača. a oko Sauronova otoka postrojava se vojska.126 J. "Zato što je kazano da će njegovo kraljevstvo najduže odolijevati Morgothu".'" Te riječi Orodrethu mračno zazvučaše. A Orodrethu te riječi zazvučaše zloguko.

" odgovori mu Arminas. odgovori Túrin. gospodaru". smatram. Vlastitim imenom čovjek sâm vlada. Nismo li sad na vijećanju iza zatvorenih vrata. Ali ako mi je glava tamna. "Ne vjerujem stoga da me Arminas to upita u nadi da će nešto saznati o Turgonu. a ja preko Morwen Eledhwen potječem iz Bëorove kuće i roda Berena Camlosta. ni velikima ni manjima. Jer nisam prvi sin koji nosi majčin lik. a sazna li Húrinov sin da si ga odao dok je skriven ostati htio." "A što li ti to o njima znadeš?" reče Túrin. Ali Arminas reče Túrinu: "Jesi li ti doista iz Hadorove kuće. "Húrina vidjeh. Nemam povjerenja u takove prijetvorne glasnike. štujući Gospodare Zapada." "To može biti. nek te Morgoth odnese i jezik ti spali!" Arminas se tada prepade crna Túrinova gnjeva. Dobro da je Turgonova tajna od tebe skrivena. toga se ne sramim. ali Gelmir reče: "Nećemo ga odati mi. Agarwaene. Upitah to zato što posumnjah u ono u što ovdje očito vjeruju. "Gelmir me pogrešno shvaća. . a neki čak kažu da su Húrin i brat mu Huor jednoć prispjeli u Skrivenu kraljevinu. reče Túrin. jer bi je inače u Angbandu čuli. zbog toga što je svima koji žive uz More znano da Ulmo veoma voli Hadorovu kuću.Pad Nargothronda 127 Inače će prekaljeni ratnik zaključiti da je u našem slučaju svejedno bolje okupiti punu bojnu snagu i odvažno poći ususret dušmanima." "Zadrži svoje nepovjerenje!" reče ljutito Arminas. gdje se otvorenije zboriti može? A Arminas te to upita. a ne zlaćana. "Nešto si mi velik ljubitelj skrovitih riječi. Crni mač nargothrondski". prije njega. prijatelju Arminase. "Ali drugi iz Hadorove kuće drugačije se drže." Gelmir se tad nakloni Orodrethu. a ponajmanje nedoraslom sinu"." "Ne spominjah razliku između crnog i zlaćanog". o tome on ništa ne bi rekao nikome. a on je poput svojih otaca. te se okrenu da ode. jer doista me slabo podsjećaš na Hadorov rod. kako sam čuo da se spominje?" "Ovdje mi je ime Agarwaen. i reče: "Kazah što mi je bilo naloženo. A u pustošima Dor-lómina upoznah Tuora. pa tako i Tuor. Jer oni su uljudni i poslušat će dobar savjet. kao što ti nisi. Húrinova brata Huora sina." "Da je tako bilo." reče Túrin. "i oce mu. "premda o tome Tuoru do sada ne čuh ni riječi. reče Arminas. dok nam još nisu preblizu stigli. ma koje ime da nosiš.

a govor ti je nabusit. i srce borca obodri se svakog kad zdesna za Orodrethom on zajaha u boj. i počini ondje veliko zlo. i otud prijeđe u zemlje pod vlašću Nargothronda. vodeći veliku orkovsku silu za sobom. "A ako mi već. Ubrzo po odlasku glasnika pade Handir. Otac zmajeva. izdržati ne mogaše Glaurungov nailazak.128 J. Orci ne krenuše u potjeru za njima. . drugačija će ti sudba biti od one kojoj se Hadorova i Béorova kuća nadati mogu. Ujesen te godine. Ali premoćno veća Morgothova vojska bijaše od svake izviđačke dojave. ili pak vlastita mača. jedino primaš savjet od vlastite mudrosti. i odande zađe u sjeverne doline Siriona. prijeđe preko Anfauglitha. zar da još trpim porugu i zloguke riječi jednog ratnog bjegunca. glavar Brethila. jer orci provališe u njegovu zemlju. i Glaurung." "Drugačija vazda bijaše". Agarwaene Mormegile. a najmanje od svega pristao bi da se veliki most sruši. odgovori Túrin. između Naroga i Teiglina. i nastaviše okupljati svoje snage u Sirionskom prolazu. Navališe tad na njih nargothrondski ratnici. usprkos poruzi Túrinovoj. Orodretha pak veoma zabrinuše riječi tih glasnika. patuljačkom maskom zaštićena. on oskvrnu Eithel Ivrin. Branjenu ravnicu. ali Túrinova ćud još se više smrači. Handir povede bitku protiv njih. kao što se čini. čini se. U sjenama Ered Wethrina. ali ljudi iz Brethila doživješe poraz i moraše se povući u svoje šume. kaneći ovladati Teiglinskim prijelazima poradi daljnjeg napredovanja. te spali Talath Dirnen. pa nikako nije želio poslušati njihove savjete. R. R. I kažem ti. i nitko do Túrina. postupiš li tako. sve i ako tvrdi da je u rodu s kraljevima? Vraćajte se radije na sigurne obale Mora!" Gelmir i Arminas tada se udaljiše i pođoše natrag na Jug: ali. Morgoth udari na narod Naroga silnom vojskom koju je dugo pripremao. valja podnositi Morgothovu mržnju zbog junaštva svojega oca. pa otiđoše tek zato što im je Círdan na Ulmovu zapovijed naložio da mu donesu novosti o Nargothrondu i prispijeću njihove poruke. jer postigoše sve što su zasad kanili. dočekavši svoj čas. htjedoše drage volje pričekati boj uz svoj rod. i visok i veleban toga dana za vidjeti bijaše Túrin. Tolkien: Húrinova djeca Ali ti. Jer barem su utoliko Ulmove riječi točno protumačili.

Orci su pobili ili otjerali sve preostale oružnike. A sad. Guilinov sin. jer jesen je u zlosretnu zimu prelazila. A premda te istinski volim. Sretno ostaj!" Tad Túrin pohita natrag u Nargothrond. Tu propast i jad zateče Túrin. i naiđoše naglo. i on izbavi Gwindora iz stiske. Toga se dana nevoljnim pokaza most koji na Túrinov nagovor preko Naroga podigoše. a uzaludnim tvoje. snaći će te svakako. i punim plamenom Glaurung u Felagundova vrata udari. ostavi me! U Nargothrond požuri. i nitko mu se oduprijeti ne mogaše.Pad Nargothronda 129 Poraženi i potučeni na Tumhaladskome polju vilenjaci bijahu. Ali Túrin mu u pomoć priteknu. jer bijaše silan i moćno sazdan. i put prema zarobljenicama sebi prosiječe. i svi se pred njim razbježaše. i još bi neko vrijeme Nargothrond odolijevao. u pljački i razara­ nju. još bih imao i ljubav i život. A kad Túrin napokon stiže. Da tvoje ratobornosti i ponositosti nije bilo. Tad iznenada prozbori onim zlim duhom što u njemu . prije no što oni na straži ostavljeni doznaše do čega je na Tumhaladskome polju došlo. i polegnu otraga. voliš li me. I poslušaj što ću ti posljednje reći: jedino još ona između tebe i kobi tvoje stoji. i razvali ih. i kroz njih prođe. pa neprijatelj lako njime duboku rijeku prijeđe. jer zadržao se da Gwindora spasi. te se domognu obližnje šume i ondje ga na travu položi. Tad Gwindor Túrinu reče: "Nek se izbavljenje izbavljenjem plati! Ali kobnim se moje pokaza. jer izliječiti se više moje tijelo ne može. u prijekoj nuždi neuništiv. jer oni malobrojni što su pošli za njim sad se u zaklon razbježaše. Kralj Orodreth na samome čelu bitke pade. ili pak ne htjede. Iznevjeriš li nju. I sad se sâm zateče. i Međuzemlje napustiti moram. okupljajući oko sebe razbijene vojnike na koje bi usput naišao. žalim ipak gorko za danom kada te od orkova spasih. Ali Glaurung i njegova orkovska sila onamo ga pretekoše. a silan vihor putem otpuhi­ vaše lišće iz krošanja. i preko mosta prijeđe. Húrinov sine. Ali u taj čas Glaurung grozni istupi kroz Felagundova razjapljena Vrata. i Finduilas spasi. smrtnu ranu zadobi. i tu sav ponos i sila nargothrondska usahnuše. a Gwindor. između Túrina i mosta. ali one žene i djeve koje nisu spalili ili sasjekli stjerali su u gomilu na zaravni pred vratima kao robinje koje će odvesti u Angband. čak i kad on sve pred sobom smicati stade. i upravo premetali velike dvorane i odaje. stravično pustošenje Nargothronda na samome je izmaku bilo.

izdajico roda svoga. Dugo tako nepomični ostadoše. Tad Glaurung iznova prozbori. Zmaj dade znak. Odvažniji od svih meni znanih. Bez straha Túrin pogleda u te oči kad mačem zamahnu. a Túrin stade polako dolaziti sebi. dok se one dronjcima ovijaju. Zar mariti nećeš ni za one s kojima te vlastita krv veže?" Ali Túrin zavitla mačem i zamahnu prema njegovim očima. I još dok ga Glaurungove oči na mukama mislenim držaše. R. presezatelju na Nargothrond. Ali slabe će vajde od toga za Morwen i Niënor biti. "Zao bijaše svaki tvoj korak." .130 J. dok ni mrdnuti ne mogaše. i otvori širom svoje zmijske oči. pa pričeka. poču njegove riječi. ali ne haješ ti za to. odbiješ li ovaj dar. pa kaza: "Pozdravljen budi. I lažu oni koji kažu da mi sa svoje strane ne cijenimo srčanost u neprijatelja. kaza on. U sužanjstvu ti majka i sestra u Dor-lóminu žive. Bit će još ocu tvome drago kad sazna kakova to sina imade: a saznati hoće. i smjesta potpade pod strašan urok toga zmaja. Tad Glaurung naglo odmaknu pogled. i zagleda se u Túrina. Vrati se rodu svome. ubojico prijatelja. i na Zmaja skoči. i one tik uz Túrina prođoše i preko mosta otiđoše. Ali sve dok se njezini vapaji i jauci zarobljenica ne izgubiše putem po sjevernoj cesti Glaurung ne odriješi Túrina. Ruhom se kraljevića odijevaš. šutke pred silnim Felagundovim vratima. Za tobom čeznu. I prenu se. Húrinov sine". odmetniče. onako urokom Glaurungovim sapet. i bridovi Gurthanga zasjaše kao da plamte. "Posvojče nezahvalno. zapovjednice lakoumni. kao da se budi iz grozomorna sna. Gledaj! Slobodu ti nudim. i glasno kríknu. Tolkien: Húrinova djeca stanovaše. Húrinov sine. uzmogneš li. i zgnuša se nad onime što vidje. i ona prema Túrinu ruke pružaše." A Túrin. Sreća htjede ovaj susret!" Tad se Túrin skokom okrenu. kradljivče ljubavi. Polazi! A preostane li koji vilenjak ili čovjek da ispjeva pripovijest ovijeh dana. i oči mu se zakrijesiše. Hajao nisi za vapaje vilenjačke žene. pa orci otjeraše prikupljene zarobljenice. a Glaurung se učas izvi unatrag i nadvi nada nj. Ali Glaurung se nasmija. Ali Glaurung u sebi zadrža oganj. pa kaza: "Ako stradati želiš. u jadu i bijedi. i zakoraknu na njega. i on ne mogaše začepiti uši da ne čuje taj glas što će ga poslije progoniti. i imenom ga zvaše. s gnušanjem svakako taj će ime tvoje spominjati. i sav kao skamenjen postade. smaknut ću te rado. R. pa kaza: "Ne! Odvažan barem jesi. A medu njima Finduilas bijaše. pa se podrugnu Túrinu. i ugleda sebe kao u zrcalu pakošću izobličenom.

ili na muke stavljaju Morwen i Niënor. pa tako osiguran. pa se okrenu i pohita preko mosta. imenom ga zove preko šume i brijega. u Dor-lómin! Da orci te opet onamo ne preteknu. Tad se vlastitom užitku posveti. i kako mu svagda pred očima orci bijahu. i izriga plamen. Putem mu se stalno činilo da čuje gdje Finduilas vapi. Ali Glaurung prozbori za njim dok je odmicao. onako još omamljen zmajevim očima. i spali sve oko sebe. i na silnoj je muci bio. kao da se to s dušmaninom nosi koji za samilost znade. Most zatim sruši i u pjenu Naroga svali. Ali sve one orke koji zdušno onuda pustošiše on satjera na gomilu. i uskrati im plijen sve do najsitnije vred­ note. jer te godine snijeg pade prije izmaka jeseni. kroz sada opustošene krajeve između Naroga i Teiglina. onda nikad više ni Morwen ni Niënor vidjeti nećeš. i otjera odande. . a proljeće stiže kasno i hladno. a Oštra mu je zima silazila ususret. gdje pale Húrinovu kuću. A Túrin je hitao putovima prema Sjeveru. ali srce mu se žarilo od Glaurungovih laži." Iznova se Glaurung zatim nasmija.Pad Nargothronda 131 Tada Túrin. i otpočinu. Húrinov sine. i na nju u najdubljoj odaji leže. i na hrpu ih zgrnu. držao se svoga puta. i ni koraka s njega skrenuo nije. A odlučiš li se zbog Finduilas zadržati. i one će te prokleti. pa groznim glasom kaza: "Žuri ti samo. povjerava Glaurungovim riječima. sve blago i vrednote Felagundove prikupi. jer sad je ispunio Gospodarev zadatak.

.

Ali ona su sad bila tek zaleđen glib. Odatle stiže do prijevoja što vode u Dor-lómin. bio mu je urezan u srce. iz kojega više nije mogao piti. Húrinovu rođakinju. a Pridošlica Brodda (onaj koji je silom uzeo Aerin. Pusta je i gola stajala. gdje je onomad ozdravio. ili neprijatelja. a oštar snijeg naiđe sa Sjevera. dok je stari jezik sad postao govor kmetova. donijevši pogibelj i studen stazama. zakukuljen i nečujan.Napokon. iznuren žurbom i dugom cestom (jer četrdeset liga i više bio je prevalio bez odmora) stiže on s prvim zimskim ledom na Ivrinska jezera. za ženu) opljačkao joj je dom. Stoga je Túrin kročio oprezno. jer Morwen ondje više nije bilo. Iako su dvadeset tri ljeta minula otkako je prošao tim putem. Tako se konačno vratio u zemlju svojega djetinjstva. i služili se grubim istočnjačkim jezikom. kolika je tuga prožimala svaki korak njegova rastanka od Morwen. i ničeg živog nije bilo u blizini. a tamošnji su ljudi bili malobrojni i neotesani. dok nije napokon došao do kuće koju traži. Stajala je prazna i mračna. i oduzeo sva preostala .

udova našega glavara Húrina. "Ali malo je bilo i ognja i roda u toj kući još od smrtonosnog rata. pa Túrin." doda. Ali jedan stari skitnica. i dobi ga. jer bili su u strahu od nje. ne bi dobili ni ovo ognjište ni ovaj odvarak. sada bih ležao u ." odgovori Túrin. "Ali otišla je s kćeri. No orobiše je. ili pak bačene u sužanjstvo? Ili su je možda orci saletjeli?" "Ne zna se točno". svojega muža iz nužde." "A tako je cijele ove duge godine. i ne pitaj za novosti. Nato družba umuknu.kao što zacijelo znaš. i zbog toga često batina dobi­ vala od onog propalice Brodde. izuzev nekolicine koji postadoše prosjaci. Broddina kuća stajala je najbliže staroj Húrinovoj kući. Što će tek reći. Galdorova sina. zbori tiše. ili objese kao uhodu? Jer i jedno bi i drugo izgledom lako mogao biti. Zašto da te prebiju kao ništariju. R. a ovaj ju je Brodda opljačkao i odnio sve što je za njom ostalo. kažu. R. Tolkien: Húrinova djeca dobra i sluge. a on ih upita kakvih li vijesti u toj zemlji ima. premda su sada stjerani u prošnju i ropstvo. jer ondje je Aerin još održavala poneke uljudnije navade iz davnine. prije nego što ju je tuga smračila. primaknuvši se Túrinu i prigušeno mu progovorivši u uho. reče starac. Vještakuša: to znači tek 'vilenjacima vična' na novome jeziku. Služio sam je mnogo ljeta. Odakle si. "u čijoj kući nekada davno živjeh i sâm. jer ona bijaše iz staroga naroda . pa da nije gospe Aerin. jer da nije nje bilo. da nije bilo gospe Aerin. Vještakušom je zvaše. poput mene. Pomagala im je potajice. kao i velikoga glavara prije nje. iznuren od lutanja i tugovanja. i dulje?" reče Túrin. Sador Jednonogi: prokleta bila ona sjekira u šumi jednom davno." "I cijele ove duge godine. i kakve te to vijesti zanimaju?" "Tu bijaše gospa po imenu Morwen. sa štakom. te je se kloniše. Nisu se drznuli da je taknu. "Jesu li mrtve. I ovdje ih ima takovih. reče mu: "Moraš li već zboriti starim jezikom. zajedno sa slugama i nekolicinom skitnica. mjerkajući neznanca iskosa. Dadoše mu da sjedne kraj ognjišta. gosparu. a ono malo njezinih uzeo je sebi za roblje. mrkih i umornih od puta poput njega. Nema ondje više ni pseta. Često bi ona i kći joj gladne ostale. a neki ustuknuše. dok još glave nisu resile vučje vlasi. Onamo nakon dugih lutanja dođoh potra­ žiti dobrodošlicu. no tamo više ni ognjišta ni živa roda nema. ode onamo zamoliti za krov nad glavom. uznosite i krasotne poput kraljice.134 J. a i dulje". odgovori mu starac. "jedan od onih uljudnih iz davnine koji dođoše s Hadorom u danima zlata. ipak. ja.

i valja biti na oprezu. u to ne sumnjam. i gorkih njegovih suza. Ali jedino me mladi Túrin imenom Labadal zvao. "premda tvoje riječi sad probudiše tu pomisao u meni. "Pođimo van! Hladnije je. A prosjak poput tebe neće u dvornici . Nije mislio ništa loše: veseli prijatelji u tim smo danima bili. Ali strahuješ li da sam uhoda Sjevera ili Istoka. a i njezinih. "Potajice su otišle." Kad izađoše u dvorište. Labadale. Sretniji su oni u Velikome humku. "Velmoža bijah u jednoj južnoj zemlji." "Kako da dođem do nje?" "To mi nije znano. "Ali gospa Aerin će znati. "Pričam svašta! Ali premda je ugodno riječ razmijeniti na starome jeziku s nekim tko njime zbori krasno kao nekoć. sad su dani crni. U Skriveno je kraljevstvo otišao. govorilo se. "Star sam i blebećem. zašto si se vratio? Konačno mi oči vide. i to brzo?" "Malo što. zatim drhtavo prozbori. premda sad sam skitnica. Gospodaru Túrine. Ali čini se da nije tako bilo." reče Túrin. Među nama se šaptalo da ih je k sebi pozvao gospodar Túrin. reče Sador." "Onda ne znam što bih ti rekao". gospodaru". a uši čuju.Túrinov povratak u Dor-lómin 135 Velikome humku. kažeš." S tim riječima starac ušutje i sumnjičavim pogledom odmjeri Túrina. on čvrsto primi Túrina za plašt. stari smo i goloruki. Ali valja na nju pričekati. odgovori mu Túrin. jer nismo sumnjali da je s godinama postao velikan. "Nekoć si živio u toj kući. reče Sador. nakon što on ode. Ona je znala sve što tvoja majka smjera. Dobro se sjećam onoga dana kad Húrinova sina poslaše od kuće. Zaradila bi mnogo muke da je ulove kako šapće na vratima s bijednim lutalicom iz pogažena naroda." "Nisam došao namjeren na bitku." "Uistinu". Što mi možeš kazati. čak i da je neka poruka uspije dozvati." Starac ga zgranuto pogleda. "Meni je srce mrko. očevim glasom zboriš. kralj ili velmoža u nekoj južnoj zemlji. onda ti mudrost nije mnogo veća nego što je nekoć bila." "Nije". Ali nisam ih ja pozvao. Stigoh u potrazi za gospom Morwen i za Niënor. gosparu". Po što li je sada došao? Malo nas je još ostalo. Govoriš preglasno. Sadore Labadale. reče. Nisu svi što govore krasnim jezikom krasni i u srcu. reče Túrin. ali i sigurnije. a ja prekomjerno. za dvornicu jednog Istočnjaka.

136

J. R. R. Tolkien: Húrinova djeca

uspjeti prići ni blizu visokome stolu prije nego što ga Istočnjaci ščepaju i prebiju, ili mu učine štogod još gore." Nato Túrin u bijesu kriknu: "Zar ja to ne smijem ući u Broddinu dvornicu, jer će me inače prebiti? Pođi sa mnom, pa vidi!" S tim riječima uđe u dvornicu, zabaci kapuljaču i poče razmicati sve sebi s puta, te dugim koracima krenu prema stolu za kojim su sjedili gazda kuće i njegova žena, uz druge istočnjačke glavare. Nato neki potrčaše da ga ščepaju, ali on ih baci na pod i viknu: "Zar nitko ne vlada ovom kućom, ili je to prije neki orkovski brlog? Gdje je poglavar kuće?" Brodda tad gnjevno ustade. "Ja sam glava ove kuće", reče. Ali prije no što stiže išta dodati, Túrin reče: "Onda se nisi naučio uljudnosti što je prije tebe postojala u ovoj zemlji. Imaju li sada ljudi navadu puštati da im slugani nasrću na rođake vlastitih supruga? Jer ja to jesam, a stižem zato što mi treba gospa Aerin. Da priđem slobodno, ili da priđem kako me volja?" "Priđi!" reče mu Brodda osorno; ali Aerin problijedi. Tada Túrin pristupi visokome stolu, stade pred njega i nakloni se. "Oprostite mi, gospo Aerin," reče, "što vam ovako upadam; ali u teškoj sam hitnji dug put ovamo prevalio. Ištem Morwen, Dor-lóminsku gospu, te kćer joj Niënor. Ali njezina je kuća prazna i opljačkana. Što mi možete kazati?" "Ništa", reče Aerin u veliku strahu, jer Brodda je prijekim po­ gledom promatraše. "U to ne vjerujem", reče Túrin. Tad Brodda skoči, sav rumen od supijana bijesa. "Dosta više!" viknu. "Hoće li mojoj ženi preda mnom proturječiti nekakav prosjak koji govori jezikom kmetova? Ne postoji nikakva Dor-lóminska gospa. Ali što se Morwen tiče, ta je bila iz sužanjskoga puka, pa je utekla, kako to već sa sužnjima biva. A i ti da si tako postupio, i to brzo, dok te nisam o prvo drvo objesio!" Tad Túrin na njega skoči, i svoj crni mač isuka, i Broddu za kosu ščepa i glavu mu zabaci. "Da se nitko ni maknuo nije," reče, "da ova glava ne padne s ramena! Gospo Aerin, još jednom bih vam se ispričao, kad ne bih mislio da vam ova propalica nikad ništa doli zla

Túrinov povratak u Dor-lómin

137

nanijela nije. Ali prozborite sada, i ne uskratite mi odgovora! Nisam li ja Túrin, glavar Dor-Lómina? Moram li vam zapovjediti?" "Zapovjedite mi", reče ona. "Tko je opljačkao Morweninu kuću?" "Brodda", odgovori mu. "Kada je utekla, i kamo?" "Ima tomu godina i tri mjeseca", reče Aerin. "Gazda Brodda i drugi Pridošlice s Istoka iz ovoga kraja teško su je ugnjetavali. Davno je već bila pozvana u Skriveno kraljevstvo; i napokon je otišla onamo. Jer krajevi prema njemu tada na neko vrijeme bijahu slobodni od zla, zahvaljujući srčanosti Crnoga mača iz one južne zemlje, kako kažu; ali sad je tomu došao kraj. Nadala se da će je ondje sin dočekati. Ali ako si to ti, onda se bojim da je sve naopako pošlo." Túrin se nato gorko nasmija. "Naopako, naopako?" kriknu. "Da, vazda naopako: poput Morgotha izopačeno!" I odjednom ga crni gnjev protrese; jer oči mu se sad otvoriše, i posljednje se niti Glaurungova uroka odriješiše, i on prozre laži što ga prevariše. "Zar bijah zavaran, ne bih li došao amo i obeščašćen poginuo, ja, koji sam bar mogao odvažno stradati pred Vratima Nargothronda?" I učini mu se da čuje gdje odnekud iz mraka oko dvornice za njim vapi Finduilas. "Neću prvi ovdje stradati!" kriknu. I ščepa Broddu, te ga snagom silna čemera i gnjeva visoko podiže i protrese, kao da je pseto. "Morwen iz sužanjskoga puka, je li? Podlački sine, lopove, ropski robe!" 1 s tim riječima on baci Broddu čeomice preko vlastita stola, pravo u lice jednog Istočnjaka koji je ustao da napadne Túrina. Pri tom padu Broddi se slomi vrat; a Túrin skoči gdje ga je bacio i smaknu još trojicu koji se ondje šćućuriše, jer ih je zatekao goloruke. Dvornicom zavlada metež. Istočnjaci koji su ondje sjedili htjedoše nasrnutí na Túrina, ali mnogo ih je tamo još na okupu bilo iz starijeg dor-lóminskog naroda: dugo su bili krotki sluge, ali sada se uzdigoše s povicima na bunu. Uskoro u dvornici zavlada silna borba, a premda se sužnji tek noževima za meso i predmetima što im bijahu na dohvat ruke opirahu bodežima i mačevima, mnogi umah padoše na obje strane, prije nego što Túrin skoči dolje među njih i pobi preostale žive Istočnjake u dvornici.

138

J. R. R. Tolkien: Húrinova djeca

Zatim otpočinu, naslonjen na stup, a bijesna mu jara utrnu u pepeo. Ali stari Sador dopuza do njega i obgrli mu koljena, jer bio je smrtno ranjen. "Triput po sedam godina i više, dugo je to bilo čekati na ovaj čas", reče. "Ali sada idi, idi, gospodaru! Idi, i ne vraćaj se, osim s većom silom. Cijelu će zemlju dići na tebe. Mnogi utekoše iz dvornice. Idi, ili ćeš ovdje skončati. Sretan ti put!" A zatim pade na pod i izdahnu. "Istinitim glasom umirućih on zbori", reče Aerin. "Saznao si što si htio. Idi sad smjesta! Ali prvo pođi do Morwen i utješi je, da mi ne bi teško bilo oprostiti sve stradanje koje si amo donio. Jer sve i ako mi je život dosad mučan bio, svojim si mi nasiljem donio smrt. Pridošlice će se za ovu noć osvetiti svima koji su ovdje bili. Prijeka su ti djela, Húrinov sine, kao da si još uvijek ono dijete koje sam znala." "A u tebe je plaho srce, Aerin, Indorova kćeri, kao što je bilo i dok sam te tetkom zvao, kad te već i oštriji pas znao natjerati u strah", reče Túrin. "Za uljudniji si svijet rođena. Ali pođi sa mnom! Odvest ću te do Morwen." "Snijeg tišti zemlju, ali mene još i teže", odgovori mu ona. "Stradala bih s tobom u divljini brzo kao i od surovih Istočnjaka. Učinjeno popraviti ne možeš. Idi! Ostankom bi sve još pogoršao, i Morwen u jad nizašto zavio. Idi, preklinjem te!" Túrin joj se tada duboko nakloni, te se okrenu i napusti Broddinu dvornicu; ali s njime pođoše svi pobunjenici koji su za to imali snage. Utekoše prema gorju, jer među njima su neki dobro znali puteve kroz divljinu, a blagoslovili su snijeg što je pao za njima i prekrio im trag. Tako su, premda je progon umah počeo, uz mnogo ljudi i pasa i rzanja konja, uspjeli pobjeći južno odande, u brda. Tad pogledaše iza sebe i opaziše crven sjaj daleko dolje u kraju koji su napustili. "Zapalili su dvornicu", reče Túrin. "Kakve li svrhe oni vide u tome?" "Oni? Ne, gospodaru: ona, sudim", reče jedan, po imenu Asgon. "Mnogi će bojovnik krivo protumačiti strpljenje i smirenost. Mnogo je dobrih djela među nama učinila, uz visoku cijenu. Srce joj ne bijaše plaho, a strpljenje se u odsudnom času slomi."

Túrinov povratak u Dor-lómin

139

Sad uz Túrina ostadoše neki najprekaljeniji, koji su mogli podnijeti zimu, te ga skrovitim putevima odvedoše u jedno utočište u gorju, u špilju znanu odmetnicima i bjeguncima; ondje je bila skrivena i manja zaliha hrane. Tu su pričekali da snijeg stane, a onda su mu dali hrane i odveli ga do malo korištena prijevoja što je vodio na jug, u dolinu Siriona, gdje snijega još nije bilo. Na silaznom se putu rastadoše. "Sretan ti put, gospodaru Dor-lómina", reče Asgon. "Ali ne zabo­ ravi nas. Sad će nas progoniti; a Vučji će narod biti još okrutniji zbog tvojega dolaska. Stoga idi, i ne vraćaj se, ako ne stižeš s dostatnom silom da nas oslobodiš. Sretan ti put!"

.

nabasao na . Ali zato se zbilo da je Túrin. sve i da sam prije stigao? Bude li Melianin pojas slomljen. razdiran nedoumicom. Pa reče u sebi: 'Gdje li sam ih na sigurnije mogao skloniti. plah i oprezan poput zvijeri. Neka ih čuva Melian! A ja ću ih na neko vrijeme ostaviti u nezasjenjenu miru. a samo im je neustrašivost Crnog mača iz Nargothronda zajamčila siguran put. bolje je pustiti da stvari stoje takve kakve jesu. svemu će doći kraj. jezdeći šumama pod obroncima Ered Wethrina. Ne. Jer sve su tragove već bile isprale kiše i snjegovi. jer ja gnjevom i prenagljenim djelima bacam sjenku kamo god pošao. Prekasno. činilo mu se da je sada postao trojak. Jer dok mu je prije izbor bio dvojak i gorak.Sad Túrin poče silaziti prema Sirionu. Jedina mu je utjeha bila ova: da su bez ikakve dvojbe Morwen i Niënor odavno već stigle u Doriath. spustivši se uz Teiglin. kojem je donio samo još veću patnju. a vrebao je kraj svakog puta što je vodio na sjever prema Sirionskom prolazu.' Ali prekasno se sad Túrin dao u potragu za Finduilas. jer zaziva ga vlastiti ugnjeteni narod.

Napokon se zaustaviše na obali. rekoše. ali tvoji te ljudi ne prate baš u stopu. vođa tih šumljaka. "mi svi trčimo skupa kao jedan. To se mjesto zvalo Ephel Brandir." Nato se ljudi iz Brethila nasmijaše i rekoše: "Pa." reče Túrin. jedan takav vrijedi za mnoge." "Ne. reče: "Hitar si u lovu. a takovi su nam majstori potrebni. pa se još i prije nego što je prodro među njih mnogi raštrkaše i utekoše. koju je slomio nekom nezgodom u djetinjstvu. Očajnički su se branili. Nakon rata preostalo ih je vrlo malo. ali orci su bili mnogobrojni. A mi ti dugujemo veliku zahvalnost. R. "A stanujem ondje gdje me zanimanje odvede. Handirov sin. Tolkien: Húrinova djeca nekoliko pripadnika Halethina naroda iz šume Brethil. kao da predvodi mnoge: "Ha! Nađosmo ih! Svi za mnom! Na njih. "Jer mi živimo u šumi. te znanjima o raslinju prije negoli naučavanjima druge vrste. Túrin stade nadizati silnu buku topota i loma. a zatim podviknu iz svega glasa. a živjeli su uglavnom potajice unutar ograde od kolja na Amon Obelu. nakon što mu je otac poginuo. bez milosti!" Nato se mnogi orci ustrašeno stadoše osvrtati. privrženiji drvu negoli kovinama. a to je sječa orkova".142 J. a bridovi Gurthanga zapalucaše mu u ruci kao da plamte. a tad Túrin iskoči. ako im ne pristigne pomoć." "Onda dođi i nastani se s nama". Ali tko si ti. Ali neki od tih šumljaka još su lovili orke na svojim granicama. mašući kao drugim ljudima iza sebe. A Brandir nije bio vičan ratu. i zbog čega si ovdje?" "Samo se bavim svojim pozivom. R. leđima okrenuti malenu lugu što je rastao po strani na proplanku. Predobro orci poznavaše tu oštricu. jer sada je njihov glavar bio Brandir. reče im Túrin. te zajednički satjeraše dušmane u rijeku: malo ih je prešlo preko nje. onako hrom na jednu nogu. Pohitao je onamo. tako da im je bilo malo nade u bijeg. bio je k tome i blage ćudi. Rado bismo te primili!" . i tako se zbilo da je Túrin pri dolasku onamo začuo zvuke okršaja. Ja sam Divlji čovjek iz šume. duboko u šumi. oprezno provirio kroz drveće i ugledao malu družinu ljudi koju su opkolili orci. i ne rastaje nam se. Stoga. Tada šumljaci pritekoše na njegovu stranu. onako skriven od pogleda u niskom raslinju. a Dorlas. gospodaru.

Túrinov dolazak u Brethil 143 Túrin ih tad čudno pogleda i reče: "Znači li to da ih još ima koji će pristati da im zamračim vrata? Ali. okrutni Halethini ljudi!" kriknu. zbog brojnih uznika koje je vodila. kao što ga orci prepoznaše. veliki nargothrondski zapovjednik. ne bismo li spasili bar dio zarobljenika. a Dorlas reče: "Ne tragaj više." Tad ga samilosno pogledaše. a mi smo za nju doznali znatno prije: kretala se vrlo sporo. Ali Dorlas ga promotri dok je ležao. Húrinova sina. Ondje on ničice pade. začudi se ugledavši gdje s nosilima stižu. ." Jer slava Crnoga mača s Juga proširila se nadaleko i naširoko. reče Dorlas. čak i u šumske zakutke. te pomisliše da je mrtav. Zatim odiže prekrivač i pogleda u lice Túrina. Ali zbog njezinih posljednjih riječi položismo je ondje gdje je umrla. kći Orodretha iz Nargothronda. Da. Jao! Mnogi su tjedni prošli otkako je odvedoše iz Nargothronda. moćan zatornik orkova. "Pogledala nas je kao da traga za nekim kojega je očekivala. prijatelji. "O. Ali gledajte: tu leži sâm Mormegil. prije nego što će izdahnuti"." Ali šumljaci mu rekoše: "Ne. reče Túrin. ima otad mjesec dana. i tamna mu sjenka pade na srce. Ali jao! čim otpoče napad. Po maču smo ga trebali poznati. a kćer Orodrethovu pribiše kopljem uz drvo. a zatim kazala: 'Mormegil. i odvedoše ga do jednog brdašca pokraj Teiglinskih prijelaza. još me čeka tužan zadatak: naći Finduilas. "Jer mi se obratila. ali ipak tragati moram. Recite Mormegilu da je Finduilas ovdje. ovo je Mormegil iz Nargothronda. "Zašto otjeraste smrt od ovog čovjeka? Teškim ste trudom amo donijeli posljednju kletvu našega naroda. te se okrenu svojima i reče: "Prekasno! Žalosno se ovo sluči. pa postavismo zasjedu orcima sa svim raspoloživim streličarima. Tad im odlučismo zadati vlastiti sitni udarac u ratu. orkovske gnusobe prvo poklaše žene među uznicima." Túrin stade kao smrtno pogođen. Sada ga stoga s poštovanjem podigoše i odniješe u Ephel Brandir. "Odakle to znate?" reče. koji će nam biti od velike pomoći ako preživi. ili barem čuti vijesti o njoj.' Ništa više nije rekla." "Vodite me onamo". Počiva u humku kraj Teiglina. a mrak ga obavi. Jer jedna je orkovska povorka naišla iz Nargothronda u smjeru Teiglinskih prijelaza. a kad im Brandir izađe ususret.

odreći se imena i roda. reče Brandir. ili bar njome neću prekriti one koje ljubim. "no pripazi da srčanost Turambara sličnom odmazdom i Brethil ne snađe!" Stoga je Turambar odložio crni mač na stranu. bilo mu je ime. što na jeziku Plemenitih vilenjaka znači Vladar nad sudbinom. već je radije išao naoružan lukom i kopljem. i da ga drže rođenim u Brethilu. i on se probudi i ugleda sunce na zelenim pupoljcima. R. svanu novi dan." . Ovdje ću ostati u miru. "Mormegila nema više. zar srno trebali ostaviti čovjeka da shrvan od boli kao strvina kraj puta leži?" "Niste trebali." reče mu on. ali Crni si mač još uvijek. Ali evo. Jer on se prije nadao šutnjom i skrovitošću sačuvati svoj narod. Ali kad je Túrin napokon otresao mrak sa sebe. koji ga zavolješe. tako je išao u lov na orke s nekolicinom istomišljenika. Humak vilin-djeve." Stoga on uze novo ime i prozva se Turambar. i više ga nije nosio u boj. pa on ustade i u srcu reče: "Sva moja djela i minuli dani bijahu tamni i puni zla. Ali nije mogao otrpjeti da se orci služe Teiglinskim prijelazima. glavara Hadorove kuće?" A Turambar mu odgovori: "To i ja čuh. "Kob tako ne htjede. R. Tolkien: Húrinova djeca A ne bude li tako. A Dorlas reče Turambaru: "Imena si se odrekao. iako to Brandiru nije bilo po volji. i nastani se među tim ljudima iz šume. i tako ću ostaviti svoju sjenku za sobom.144 J. Tad se u njemu razbudi i hrabrost Hadorove kuće. i potom su ga se klonili. a nije li točno što se priča. vraćalo se prolje­ će." I on primi Túrina u svoj dom i uze ga brižno njegovati. doista". Ali ne širi toga glasa. a orci su ga se brzo naučili groziti. da on bijaše sin Húrina iz Dor-lómina. No s promjenom imena nije mogao posve promijeniti svoju ćud. a on im naloži da zaborave njegovo bivše ime. molim te kao prijatelja. niti da prilaze humku u kojem počiva Finduilas. Haudh-en-Elleth. a ni zaboraviti stare kivnje na Morgothove slugane.

a Morwen reče: "Takova je nedoumica djelo samoga Morgotha! Zar ne smijemo saznati istinu i s izvjesnošću doznati ono najgore što nam valja istrpjeti?" . nove vijesti o Nargothrondu stigle su u Doriath. I neki su rekli da se neprijatelj u cijelosti povukao na sjever. a drugi da ga je Zmaj začarao i da ga se ondje još može naći. Ali svi izjaviše da je u Nargothrondu prije kraja bilo znano da Crni mač nije nitko drugi doli Túrin. Jer neki koji su izbjegli pustošenje i uspjeli preživjeti zimu u divljini naposljetku su pritekli Thingolu. neki su pak govorili da je Mormegil pao.Kad se Oštra zima povukla. a graničari su ih doveli Kralju. tražeći utočište. a drugi da Glaurung još nastava Felagundove dvore. Nato silan strah i tuga obuzeše Morwen i Niënor. sin Húrina iz Dor-lómina. kao skamenjenog.

a sad se gorko kajem. sâm je Thingol itekako želio saznati više o sudbini Nargothronda. R. kojim nas na kakvu brzopletost nagnati kani." Tada Melian. Morwen. Thingol ondje ostade teška srca." "Dor-lóminska gospo. Tolkien: Húrinova djeca Sad. prozbori: "Ne odlazi odavde. Stoga joj reče: "Pogibeljna je ovo stvar. Ovdje bi te smatrao bolje zbrinutom no u ma kojoj sačuvanoj zemlji: pod paskom Melian." Nato Morwen ne reče više ništa.ili otići. To je . ništa. Slobodno si došla ovamo. pa upita Melian neće li je ona zadržati svojom moći. već se rasplaka. Istinitu si riječ rekla: ova nedoumica od Morgotha stiže. "Protiv dolaska zla štošta mogu učiniti". R." "Tebi zapovijedati ne mogu". kao zatočenicu Pojasa! Dugo se skanjivah stupiti u njega. gospodaru! Ako moj sin šumama gladan luta." reče Thingol. ali vjerovao je da je Túrin doista poginuo ili da mu nema spasa. te udalji iz Kraljeve nazočnosti. Takova bi sumnja doista mogla biti Morgothovo djelo. zavapi Morwen. odgovori mu Morwen. "Ali protiv izlaska onih što izaći žele. jer učinilo mu se da je Morwen sada zlehude ćudi. odlaziš njegovom voljom. Dor-lóminska gospo. "Ali ako strahuješ za mene. Poslat ću ih kada to nađem za shodno. Dor-lóminska gospo. "Ali vlastitim borcima samo ja zapovijedam." "Ne. ali mene kaniš zadržati od odlaska po njega". ako mu tijelo nepokopano leži. "znaj ovo: Pojas je otvoren.146 J. o kojoj valja razmisliti." "Túrina nisi zadržao od odlaska u pogibelj. Pođeš li. ako tako zboriš. ako je uzama sapet. "Húrinov sin to jamačno ne bi želio. U ime Húrina i Túrina. koja je dotad šutjela. ne bih da lutaš drugamo u crnoj pogibelji današnjih dana. i već je bio naumio odaslati neke koji bi onamo oprezno pošli. Ni časa časila ne bih da odem u potragu za njim. slobodno ćeš ovdje i ostati . povjeri mi onda nekoliko boraca. rado ću biti brzopleta." reče Thingol. te strepio od časa kad će to Morwen bjelodano spoznati. odgovori mu ona. "Pod paskom Melian! Da. reče Thingol." "Strah od Morgotha neće me zadržati od poziva moje rođene krvi". gospodaru." Ali Morwen sva izvan sebe jauknu: "Brzopletost.

"Slijedite je sada žurno. Sad.Putovanje Morwen i Niënor u Nargothrond 147 tvoja zadaća. čuvajte je kako god uzmognete. Pošli su za Morwen. jer Sirion ondje bijaše širok i snažan. "no ne dajte da vas opazi. vidješe da je uzela konja i otišla. Ali čim se udaljila. silom ti je zadržati valja. "Zar se nećeš vratiti?" "Ne". a Morwen im reče: "Želi li me to Thingol zaustaviti? Ili mi tek okasna šalje prije uskraćenu pomoć?" "I jedno i drugo". Tu me čekaj. Stoga joj se čuvari iz nužde sad moraše otkriti. i tako stigla na obale Siriona iznad Jezerâ sumraka." reče. niti da joj se izravno priječi put. Ali htio bih da neki kao prethodnica otiđu najdalje što mogu i saznaju sve što se dade." Tako se zbilo da je Thingol odaslao brojniju družbu nego što je isprva kanio. a ona je otišla na jug kroz Region. i na čelo joj postavi Mablunga. a među njima je bilo i deset jahača sa svježim konjima priđe. i reče joj: "Sretno mi ostaj. i radije će oklijevati sve dok ne bude prekasno. a ona nije znala kako ga prijeći. a kad svanu jutro." reče Morwen. jer možda se još i vratim. pokažite joj se. a ne bude li se htjela vratiti. reče ona." Tada je Niënor u stravi i jadu pokuša zadržati. pogibeljan preplivati i konju i čovjeku. No možda tako slomiš njezinu volju. odgovori joj Mablung. ali Morwen joj ne odgovori. "iako protiv svoje volje. već ode u svoju odaju. Idem poiskati sina svoga." Stoga je Mablung povede do Jezerâ sumraka. tu je stala. Na njihovoj su se istočnoj obali sred struja i tršaka potajice čuvale skele. Ali zaprijeti li joj opasnost nakon što zađe u divljinu. "inače ću ga pokušati preplivati. Širok je i dubok ovdje Sirion. ili istinite glase o njemu. Ako je treba ovdje zadržati." "Prevedi me tada kako već vilenjaci idu." rekao je Mablung. jer nitko ovdje ništa ne kani poduzeti. "Onda ti moram pomoći. Thingol je izdao zapovijed da je se ne zaustavlja. jer tako su glasnici prolazili amo i tamo između Thingola i njegova roda u . Húrinova kćeri. on okupi družbu svojih najodvažnijih i najvještijih graničara." Sad Morwen ode do Niënor.

Triput po deset i još jedan na obalu sada izlazi!" Nato se ostali okrenuše i vidješe gdje se sunce ljeska na zlaćanoj glavi. iz poštovanja prema onima koji njime vladaju. A čega se ne bojiš ti. straha joj se nije vidjelo ni na licu ni u držanju. čuvari kročiše na zapadnu obalu i istupiše iz Melianina pojasa. "Odavno već nisam dijete. Bijahu to visoki vilenjaci iz Doriatha. "Što onda kaniš?" reče Morwen. "Drugo je odbiti nalog rođene majke. niža tek od najviših među njima. A upravo kad sunce zarudje preko ruba Modroga gorja. Sad su pričekali dok zvjezdana noć nije poodmakla. u sivo odjeveni. a zatim odjednom podviknu i prstom pokaza na zadnjega u družbi što je uz nju prošla. Idem s tobom. "Ako žena Húrinova može poći na put svim savjetima usprkos kad je rođena krv zove. jer to je bila Niënor. ali žalovati sama neću. Ili da shvatiš kako ću i ja za tobom u pogibelj. "Poći kamo i ti". i snažan jutarnji vjetar puhnu i rasprši magle.148 J. Sa skele ih Morwen promatraše kako se nečujno kreću. a nikoga više nego Morwen. Radije u Doriath. i više te od svih volim. bratom i majkom. jer visoki su rastom bili pripadnici Hadorove kuće. reče Niënor. "Odakle ovaj stiže?" reče. te prešli na suprotnu stranu kroz bijele izmaglice praskozorja. Ali od njih tek tebe upoznah. jer nije mudro odbiti njezin savjet. prije nego što će poći preko rijeke. Tolkien: Húrinova djeca Nargothrondu." Jer. za ocem. dobro je pristajala uz čuvare. Da me povedeš natrag i mirno predaš Melian na skrb. Vraćaj se smjesta!" "Neću". reče ona. a onako odjevena u vilenjačku odoru. vraćaj se! Naređujem ti!" kriknu ona." reče Niënor. reče Niënor." Uistinu. "Vraćaj se. verižnjača plastevima prekrivenih. ovaj ti izbor nosim. sve ako se dosad i nisu oprle tvojima. R. R. Niënor je došla poglavito u nadi da će joj se majka vratiti iz straha i ljubavi prema njoj. Tako se otkri da je ona slijedila družbu i po mraku se umiješala među njih. uistinu. i Morwen se doista stade kolebati. "onda to vrijedi i za kćer Húrinovu. "Triput vas je po deset meni došlo. kojoj je vjetar zabacio kukuljicu. Imam vlastitu volju i mudrost. "Jedno je odbiti savjet". Visokom im se i snažnom učinila. toga se ni ja ne bojim. Ime si mi Žalost nadjenula. ali . I prože ih strah. "Doista.

Nastavili su tako još dva dana. po svemu sudeći. u naponu snage. Tad Mablung reče družbi: "Zaista. reče Niënor." Tad Morwen u sivim Niënorinim očima spazi Húrinovu nepoko­ lebljivost. ali ipak nije mogla zanemariti ponos. niti je htjela da ostali pomisle kako ju je kći (makar i uz lijepe riječi) povela natrag kao onemoćalu staricu. S tim ciljem svi putujemo. reče Mablung. "Pođi i ti. Tada Mablunga obuze tako silna nelagoda da on stade preklinjati Morwen da ne ide dalje. Što učiniti?" Ali Morwen. "Potraži no­ vosti o Nargothrondu. i ne čuvši ništa. Isti je taj put Beren prešao godinama prije. no ne i s očima njegovim. ako ijedna od nas treba nastaviti put odavde." Tako se zbilo da su krenuli kad je svanuo dan. "Pođete li dalje. Húrinovu rodu razbora manjka. ali protiv moje volje." "Neka bude tako". kako i nakanih". ču zadnje što je rekao. od kojih se ni koraka nećete udaljavati. "Nastavljam. reče. jer ti su krajevi bili mukli. bez vatre i svjetla. kako bi lako moglo biti. što mi nije milo." . Više strepim od ovoga Kraljeva zadatka no od lova na Vuka. kad su šume bile pune skrivenih očiju lovaca. onda na zapad. a orci. kao i o Túrinu. a potkraj trećeg dana putovanja od Siriona prešli su ravnicu i počeli prilaziti istočnim obalama Naroga. kad jad drugima nosi! Tako je i s Túrinom. ali narodu Naroga sad se zameo trag. a Mablungu se činilo da ih tišti stalan strah. nisu još zalazili dotle na jug. Dapače. Cijeli su dan išli ravno na zapad. polako i oprezno izašli iz tog kraja tršaka i poleglih vrba. Te su se noći utaborili u sivoj šumi. to bih prije bila ja. i stigli u sive šume što su se sterale velikim dijelom južne ravnice pred Nargothrondom. ne vidjevši ništa do pustoši. obje ćete biti u sedlima i okružene jahačima. "Postupi kako ti Kralj nalaže"." "Još je pred nama dug i opasan put". a ne hrabrosti. reče. koja je bila izašla na obalu i sad im se približila. Ali ona mu se samo nasmija i reče: "Drago će ti biti kad nas se uskoro riješiš.Putovanje Morwen i Niënor u Nargothrond 149 ako već moram. Ali još ti nas malo valja podnositi. Ali svi su sada zlehudi. Preblizu sada dospjesmo a da se iz straha okrenemo. i volja je minu.

Sve je mirno ležalo pod blijedim suncem. da odnese vijesti i zatraži pomoć. Brdo uhoda. i razjapljena Felagundova vrata. Stoga sad Mablung. slična maloj crnoj rupi u stijenci brda. pjenila se i hučala oko kamenitih razvalina. a ondje ćete sjesti pod stražom i ne odmaknuti se ni koraka dalje. i ondje se raštrkaše i pođoše svaki svojim putem." Sad.150 J. R. zapovjedi svojoj desetorici jahača da pričuvaju Morwen i Niënor na vrhu brda. Ne pomažete. Sutra vas vodim na Amon Ethir. već otežavate svako prikupljanje vijesti. Tad Mablung pogleda prema Visokom Farothu. a duboko usječena rijeka. izuzev s vrha. kako je i kazao. Sâm Mablung udari po sre­ dini. odvažno ali kriomice. i da se ne miču odatle sve dok se on ne vrati. Na to brdo stigoše kasno izjutra i popeše se na nj s istočne strane. Amon Ethir bio je onaj humak. Čujte me sada! Naloženo mi je da vas silom ne zadržavam. a ni znaka od Zmaja. prema Doriathu. jahačima valja postaviti Morwen i Niënor između sebe i pobjeći što hitrije mogu na istok. Tolkien: Húrinova djeca Nato Mablung podviknu: "Zlehude ste obje. niti je neprijateljskog traga opazio. i odavno je već zapazio uhode. gdje je drveće bilo rijetko. osim ako ne izbije neka golema pogibelj: a dođe li do toga. Ali niti zvuka nije čuo. A kad je već ovako. Ali Glaurung je ondje ležao. do obala Naroga. tik unutar sjene velikoga prola­ za što je s razorenih Vrata vodio u unutrašnjost. Tad Mablung uze preostalu dvadesetoricu iz družbe. dok ja ovdje zapovijedam. zatim zađoše u polja sa zapadne strane. silovito nabujala nakon kiša na dalekome sjeveru. odakle je na sve strane pucao širok vidik na ceste što vode do velikoga mosta pred Nargothrondom i na okolne zemlje. kako god mogu. ludo smione. smeđem i golom s druge strane rijeke. koje leži blizu. Obrastalo ga je drveće. te poslati jednoga kao prethodnicu. sve i ako bi ih rijetko čije tuđe oči u Međuzemlju uspjele razabrati. I čuvat ću vas. te se zajedno odšuljaše niz brdo. velik poput brda. ligu istočno od Naroga. mogu tek jedno. izuzev paleža oko Vrata što ga on počini u danu pustošenja. te stiže na njegov bliži kraj i zateče ga u cijelosti razrušenog. R. što ga je u davnini Felagund dao teškom mukom podići na ravnici pred svojim Vratima. ali naloženo mi je i da vas čuvam. prema mostu. Ali pogled njegovih groznih očiju bio je oštriji od . te vilenjačkim vidom razabra zaravni Nargothronda na strmoj zapadnoj obali.

onako odvažna srca. Sada je zaista znao da se Glaurung ubrložio u Nargothrondu. Niënorin se konj u divljem trku spotaknuo i zbacio je sa sebe. a kretao se hitro. Tako. pa sad sjede na golome vrhu Amon Ethira. i donese smrad što ga nijedan konj nije mogao izdržati. zaslijepljeni magluštinom i u mahnitoj stravi od zmajskoga zadaha. on nakani prijeći rijeku čim se Glaurung udalji. jer bio je to moćan Pozoj. i sezao dalje od prodornoga vida vilenjaka. još dok se Mablung šuljao kroz stijene i gledao može li preko razvaljenih mosnih kamenova pregaziti bujicu. k tome je. i stražari se raštrkaše. dok se u magli nosio s konjem.Putovanje Morwen i Niënor u Nargothrond 151 orlovskoga. Smjesta naložiše Morwen i Niënor da bez rasprave uzjašu. Tad se konji. i pretražiti Felagundove dvore. stoga. a ipak gibak. Mablung se skloni. uzmogne li. Jer držao je da su učinili sve što se može ne bi li se Morwen i Niënor zaštitile: Glaurungov im je nailazak bio vidljiv. kao velebno obličje u izmaglici. i to mu bijaše vrlo drago. pa jahači već sada zacijelo hitaju u Doriath. kako im je bilo naloženo. te se spremiše pobjeći na istok. Ali baš kad se spustiše s brda u ravnicu. ali iščezla je u izmaglici. ali bio je dužan i doznati pravu istinu o Húrinovu sinu. ali kad promatrači na Amon Ethiru ugledaše Zmajev izlazak. Pala je meko u travu i nije se . te odletješe u stabla i teško nastradaše. Jedan je vilenjački jahač. srca ih izdaše. Njištanje konja i dozivanje jahača dočuše Glaurungove uši. leže pod kamen i tu ostade. Ali kad je slijepa strava snašla jahače. ili zaludo uzeše tragati jedni za drugima. ugledao gospu Morwen gdje prolazi u blizini kao siva sablast na mahnitu hatu. te je više nisu vidjeli. Učas se nadigoše strahotno siktanje i silno isparavanje. a Mablunga i blizu mu skrivene pratioce progutaše zasíjepljujuća para i gadan smrad. Glaurung tako prođe pokraj Mablunga. Ali kad Glaurung zagazi preko Naroga. oteše jahačima i podivljalo stadoše jurcati ovamo i onamo. znao da su se neki od njih zadržali. Glaurung naglo nasrnu uz veleban udar vatre i spuznu u rijeku. jer smatrao je da mu preostaje još jedan zadatak. Tad Mablung iza njega pregazi Narog u velikoj pogibelji. dapače. neki zao vjetar ponese ona silna isparavanja na njih. pa oni mahom utekoše onamo gdje im se činilo da leži Brdo uhoda. s povikom Niënor na usnama.

i učinilo joj se da slabe vajde ima u polasku za ovim ili onim povikom. reče Niënor. Tad iskorači na njega i pogleda prema zapadu. "Húrinova djeca barem strašljiva nisu. Ali može biti da je poginuo." "Nije mi znano". bez konja i druga. kaza Glaurung. ona mu reče: "Tražim tek jednoga po imenu Túrin. Srce ju nije izdalo. jer tako se Húrinova kći otkrila njegovoj pakosti. ali on upre svoju moć u nju. A primorana da odgovori. bila je sama: izgubljena u magli. Tolkien: Húrinova djeca ozlijedila. koje je uistinu i ležalo odmah ondje.152 J. koji je ovdje neko vrijeme boravio. koji se upravo tada došuljao sa suprotne strane. Zašto takovoga tražiš?" "Lažeš". magla se rijedila. Mi te se ne bojimo. polako je pošla stazom što je s istoka vodila naviše. on ih napusti i uteče. sve dok napokon nije izbila na suncem obasjani goli vrh. Zaključila je kako bi bolje bilo opet potražiti brdo. A kako se penjala. * * * . i golema se tama polako oko nje spusti. ali sve slabiji. ali kad ja stigoh. A ondje. i ti i brat tvoj". R. Snažne volje i srca bijaše Niënor. jer povici su dopirali odasvud. "Onda ste bezumni. Jer ja sam Glaurung!" I on upi njezin pogled svojime. kaza on." Nato se Glaurung nasmija. i volju joj smuti. čini se. ništa nije više znala. bijaše golema glava Glaurunga. I učini joj se da sunce muka obuze i da se sve oko nje mrači. i ničeg se nije više sjećala. i ništa nije više čula. makar tek stoga da se uvjeri kako nikoga iz njegove družbe ondje više nema. R. "A to će vam se hvastanje izjaloviti. pune grozna duha gospodara mu Morgotha. "Što tražiš ovdje?" kaza joj. koje užasnim pogledom zuriše u nju. Stoga je krenula nasumce i pronašla brdo. tako što je pratila uspon tla pred nogama. ravno pred njom. Hvastav je. kad je već tako: onamo će Mablung bez sumnje doći prije odlaska. pa se uhvati u koštac s Glaurungom. ali strašljiv. "Ostaviše ga ovdje da brani žene i nejač. ali kad je ustala. pa je razmislila. a oči joj se susretoše s njegovim grozomornim očima. i nije se ni snašla. tama što joj donese prazninu.

Velika tuga i smetenost obuzeše tad Mablunga. kad naiđe Glaurung. Mablungu moćni! Hudo li obavljaš Thingolove zadatke. kao odjek pakosti iz dalekih crnih dubina. Požuri sad na brdo i pogledaj što se s tvojom štićenicom zbilo!" Glaurung zatim uđe u brlog. što je bolje mogao od mraka i smrada. pepeljasto siv. Ali kad ju je naposljetku primio za ruku. zvijezde se počeše krijesiti nad istokom. a sunce zađe i siva večer prohladno stiže u taj kraj. I naiđe za njim taj glas. pod Amon Ethirom. kao od kamena isklesana. bez pomoći i bez sudrugova. Niënor se spotače i pade. hodajući kao u snu. Teži je i pogibeljniji bio povratak preko Naroga u takovoj žurbi i strahu. i nije čula ništa što je rekao. i u strahu da se Glaurung ne vrati. otišao je natrag do Vrata. a ime će mi u Doriathu prezreti: ako onamo uopće dopre glas o našoj . Sunce je zapadalo. čini se.Putovanje Morwen i Niënor u Nargothrond 153 Dugo je Mablung pretraživao dvore Nargothronda. slijedila ga je. Ali on se okrenu prije nego što će ući i pogleda natrag prema istoku. izbiše na ravnicu pod okriljem noći. Ali ovaj put se kretao polagano i kriomice. Stradat ću u divljini s ovim nesretnim čovječjim djetetom. Tako je Niënor stajala. koči jedna prilika. stala bi u mjestu. Tako je provijugao kroz vodu i svalio se pred Vrata poput goleme guje. "Jer bit će mi zadnji. ostavljajući sluz s trbuha po tlu. ali ondje nije pronašao ništa živo: ništa se nije micalo među kostima i nitko mu nije odgovorio na dozivanja. te ostade nepomično ležati. a Mablung zdvojno sjede do nje. reče. hladan i dubok: "Eno te gdje poput puha pod obalom ležiš. a sjene su odostraga s Farotha tamno nalijegale na zaravni i divlju rijeku pod njim. prigušen no stravičan. a dok ju je držao. jer sav je plamen u njemu sada tek tinjao: golemu je silu bio iz sebe izbacio. ali nije mu bilo druge doli da tako povede Niënor na dugi put prema istoku. I tako. Naspram njih on ugleda gdje se mračna i nepomična. ali kad bi je pustio. i nikako mu nije odgovorila. a jedva što je stigao na istočnu stranu i zavu­ kao se ukraj pod obalu. pa je kanio otpočinuti i naspavati se u mraku. te iz njega dopre Morgothov smijeh. Na koncu. ali učini mu se da u daljini. onako potišten stravom toga mjesta. Ali Mablung požuri natrag na Amon Ethir. pomaknula se i dopustila mu da je povede odande. "Ne strepih zaludu od ovoga zadatka". razabire zlo Zmajevo obličje. a dok se peo na vrh. A kad se jutro vratilo.

a nakon pada Nargothronda. te se poslije mnogo lutanja vratili na brdo nakon što se magla razišla. "Drugog vođu svojim lovcima nađi. Mablungu se tada vrati nada. ni traga ni glasa od nje nisu mogli naći. I konačno se nakon mnogih dana približiše zapadnoj granici Doriatha. Ali neka čudna promjena snađe Niënor. te s krikom odjuri u šumu. No razrogačene joj oči ništa nisu vidjele. kao da ju je usred noći probudila uzbuna. vođena za ruku. a kad su ga zatekli praznog. Ondje se nakratko zaustaviše. Ali tad se Niënor već bila izgubila poput sablasti. Tad i vilenjaci otpočinuše. R. Ali kako su sve više odmicali od Nargothronda i sve se bliže primi­ cali Doriathu. jer s juga nije bilo puta za povratak u Doriath. pognut od žalosti i sramote. te im svima sad uteče. Tako ih na prepad zaskoči četa orkovskih lovaca." . sad krenuše zajedno u smjeru sjevera i istoka. odlučili su se sami nekako vratiti kući. kao oni koji sa sobom vode iscrpljeno dijete. premda ne iz milosti. i usne joj ni riječi nisu izricale. Tad se naposljetku Mablung vrati u Doriath. čuvarima skele bilo je zabranjeno prevoziti bilo koga tko ne bi došao s unutrašnje strane. a ona prvi put dotad sklopi oči. Orke pak Mablung i njegovi sudruzi hitro dostigoše. što su se bliže međama Doriatha drznule prići. do zadnjega posjekoše i požuriše dalje. Niënor položiše na travnatu postelju. Nato se orci okrenuše i nadadoše u potjeru. i učini im se da je zaspala. tako se snaga malo-pomalo vraćala u Niënor. Tolkien: Húrinova djeca sudbini. kakve su u to vrijeme često harale tim predjelom. iako su daleko na sjever odmakli u lovu i još danima tragali za njom. pohitavši poput srne kroz drveće dok joj se kosa vijorila na vjetru strelovita trka. R. a od silna umora bijahu neoprezni. a vilenjaci za njima. Svi ostali bez sumnje izginuše. nešto južnije od Teiglina. Usred čarke Niënor iznenada skoči na noge sa svoje postelje. gospodaru". reče on Kralju. a ona jedina bijaše pošteđena. "Jer ja sam obeščašćen. pa je poslušno hodala sat za satom. jer kanili su proći ograde malena dijela Thingolove zemlje s druge strane Siriona i tako doći do čuva­ noga mosta blizu utoka Esgalduina. i uši joj ni riječi nisu čule.154 J." Tako ih pronadoše trojica iz družbe koji su pri Glaurungovu nailasku pobjegli s Naroga. Putovali su sporo.

kao ni u Dor-lómin. i nijedan drugi Kraljev sluga ne bi učinio toliko." "Poslah te da novosti doznaš. te je s malom družinom otišao u divljinu i još tri godine lutao nadaleko. a to si i učinio". doista. u potrazi za nekim tragom ili glasom o njima dvjema. Učinio si sve što si mogao. ali tebi se pripisati ne može. Mablung nije imao mira. Mablungu." Jer ne samo da im je sada Niënor obeznanjeno utekla u divljinu. "Nije na tebi krivnja što su oni kojih se te novosti najviše tiču sada predaleko da bi ih čuli.Putovanje Morwen i Niënor u Nargothrond 155 Ali Melian mu reče: "Nije tako. Žalostan je doista ovaj kraj cijeloga Húrinova roda. . izgubljenima. od Ered Wethrina pa sve do ušća Siriona. Svejedno. Ni tada a ni poslije nijedna izvjesna dojava o njezinoj sudbini nije stigla u Doriath. reče Thingol. kojoj. nije ravan nitko tko u Međuzemlju danas živi. nego su i Morwen izgubili. Ali nesreća te namjerila na silu kojoj nisi bio ravan.

.

kroz koju nije dopirao ni spomen ičega joj ikada znanog. u nesvjestici posvemašnjeg umora. Ali uvečer je mahnitost iznenada prođe. sve što bi ugledala činilo joj se novim i čudnim. ostade ležati u snu. a ni odjek ijedne riječi. Spominjala se tek sjenke straha. odbacujući odjeću komad po komad u bijegu. jer se ne usuđuje ni zastati ni doći do daha. i bila je oprezna i vazda iskala skrovišta: pela se u krošnje ili svrtala u gustiše. sred starih listova i mekih proljetnih izbojaka paprati. sve dok nije ostala naga. pade kao pogođena u duboko papratište. slušajući povike potjere za sobom.Ali što se Niënor tiče. ona je samo trčala dalje u šumu. a onda. a ničemu nije znala imena. čim bi . I ondje. Na tren zastade u mjestu. hitra poput vjeverice ili lisice. Izjutra se probudi i obradova svjetlu kao da je netom oživjela. počela je trgati sve sa sebe. i još je cijeli taj dan trčala. kao da se čudi. Jer za njom je ležala tek prazna tama. poput divljači što je love dok joj srce ne pukne. ničega svjesna.

Tada Turambar. prekri oči i zadrhta. gospo. a kad joj pogled pade na Turambara. i kakvo te to zlo zadesilo?" Ona tad odmahnu glavom i ne reče ništa. i tamna je kiša zapljusnu onako nagu. protrnu. Zbi se tako da neki šumljaci iz Brethila u taj čas naiđoše onuda nakon udara na orke. nećeš li nam reći kojeg si imena i roda. i prestade drhturiti i upinjati se. jer učinilo mu se da je ugledao sablast umorene djeve gdje leži na Finduilasinu grobu. Ali Turambar je primi za ruku. A kad je pojela.158 J. R. Ali s Juga je to doista stigla crna oluja. na koji se svali: jer bila je na izmaku snaga. osmjehnu joj se i reče: "A sada. a to je utješi. Ondje naložiše vatru i umotaše je pokrivačima. a bila je sva izgladnjela i promrzla. jer učini joj se da je napokon pronašla nešto za čim je tragala u tami. a uto bijesnu moćna munja i kao bijelim plamenom obasja Haudh-en-Elleth. ali ona sklopi oči. ovi svojim plastom i odnese do lovačke kolibe u šumi. gospodaru! Evo. uzdahnula je i opet stavila ruku u Turambarovu. a on joj reče: "Uz nas si sigurna. ona naposljetku prijeđe na suprotnu obalu i stiže do zelena humka. a onda je više nisu htjeli siliti. niti je znala kako da je nađe. ona stiže do rijeke Teiglin. R. Ovdje . koji je išao na čelu. ali hrane nije našla. sve dok gladno nije pojela ono malo hrane koju su joj već mogli dati. i da sunce gasne. začuđen što leži tako naga. a ona samo šutke gledaše kao divlji stvor što se našao u stupici. a ona otvori oči i pogleda ih. Tolkien: Húrinova djeca se prepala nekog zvuka ili sjene. i doviknu mu: "Amo. tu leži jedna mlada žena. voda joj se slijevala iz natopljene kose. a odande bi još dugo plahim očima virila kroz lišće prije nego što bi produžila dalje. jer to su bili počeci šume Brethil). žurno se nastojeći preko Teiglinskih prijelaza domoći obližnjeg skloništa. A kako joj je drveće preko puta djelovalo gušće i tamnije (kakvo je doista i bilo. Ali jedan borac otrča do humka. i ona se zgranuta strahom od grmljavine sva sklupča. Nastavivši tako u smjeru kojim je isprva potrčala. bremenita munjama i silnom kišom. lice joj se ozari i ona ispruži ruku prema njemu. i to živa!" a Turambar priskoči i po­ diže je. već se rasplaka. Tada je Turambar. te utaži žeđ. a činilo joj se da je ona tama iza nje ponovno sustiže.

i opet počela jesti. iako se počesto teško mučila." I to bijaše prva riječ što ju je izgovorila nakon što joj se um zamračio. Ali to joj je učenje ležalo i donosilo joj veliko veselje. Suzna djeva. ali reče: "Níniel." A čuvši to ime. pod kojim se potok slijevao niz izlokani rub litice i preko mnogih zapjenjenih stuba rušio u kamenito uleknuće u dubini. Stoga su brže pošli dalje. A kad je polako prizdravila. Ondje je bio podignut drveni most. ali od toga dana Nen Girith. ali čim Níniel onamo stiže. Ali htjeli bismo saznati kojeg si imena i roda. Drhtava voda. Ujutro ponesoše Níniel u Ephel Brandir. obuzeše je studen i drhtavica. i probudila se. oko dvije milje zapadno odatle. Ime je tome slapu bilo Dimrost. ne bi li kako našli tvoje i javili im za tebe. Dugo je zatim bolesna ležala. kazivala bi: "Kako glasi ime ovoga? Jer u . brethilske su je žene morale učiti govoru riječ po riječ. a svi što je motriše zapaziše ovo: cijelim tra­ janjem groznice. dok su šumljačke žene danonoćno bdjele nad njom. kao dijete. poput kiše. i ne mogoše je ni utopliti ni utješiti. jer Turambar ondje zastade s borcima. nego se rasplaka. ona ga pogleda i odmahnu glavom. nije promrmljala ni jedne jedine riječi na bilo kojem jeziku vilenjaka ili ljudi. a ujutro ćemo te odvesti do naših kuća na šumskome visu. Kišne stube. Nećeš li nam kazati?" Ali ona opet ne odgovori. a kad je polako naučila dovoljno za razgovor s prijateljima. Zrak je ondje vazda bio svjež.Niënor u Brethilu 159 noćas možeš otpočinuti. "Nemoj da te to tišti!" reče Turambar. a Brandir je davao sve od sebe ne bi li je izliječio. stazom što se strmo uspinjala sve dok nije morala prijeći strmoglavi potok Celebros. ali prije nego što su stigli u Ephel Brandir. i tim su je imenom šumljaci zvali sve otad. i prozvati te Níniel. ili spavala ne stenjući. "Možda je ta priča još odviše tužna za pripovijedanje. a namjernici bi ljeti tu zastajali da se odmore i napiju hladne vode. Uz vrh slapa sterala se zelena tratina obrasla brezama. ali s mosta je pucao pogled na Teiglinske klisure. Níniel je već buncala u groznici. Ali samo kada bi Turambar ostao uz nju ležala je spokojno. a sav je zrak bio pun pršteće rose. Ali ja ću ti nadjenuti ime. kao da iznova pronalazi velika i mala zametnuta blaga.

a on je mnogo znao o takovom čemu. Tad mu Níniel reče: "Svemu sam sad već pitala ime. Brethilom je vladao mir. Níniel. "godinama sam bježao. ali sada ga nadvladah.160 J. ali sve otad svjetlost sja. doli tebi. Ona tad zastade kao da osluškuje neki odjek. u kojem se štošta drago izgubilo. A utekao sam kad i ti. jer silno je željela naučiti imena svih živih stvorova. Jer orci su u to vrijeme počeli pristizati na jug ne bi li prišli tamnoj Glaurungovoj vladavini ili uhodili granice Doriatha. dok do njih nisu stizali glasi o okolnim krajevima. a za njom stiže još jedno vedro ljeto. Ali srce je poklonila Turambaru." A kad se opet mogla kretati sama. i samo ju je njegov dolazak mogao ozariti. i samo su je njegove vedre riječi mogle nasmijati. Níniel. pružala mu je svoj lakat kao oslonac pri hodu i nazivala ga bratom." A kad u sumrak krenu svojoj kući. I čini mi se kao da mi je stiglo nešto za čim dugo zaludu tragah. i šetali su često zajedno po vrtovima i proplancima." "A jesi li i ti od njega stao trkom bježati. ili je to samo ime što ga jedino ti nosiš?" "Znači". Tolkien: Húrinova djeca mraku mi se izgubilo. reče sebi: "Haudh-en-Elleth! Ona s tog zelenog humka stiže. Tad se u Brandiru probudi ljubav prema njoj. uzela je svraćati u Brandirovu kuću. Kako se zoveš?" "Turambar". ali reče tek: "A što to znači. Jer i ja sam. Turambare?" "Jesam. Je li to znak. a kad je ojačala. R. Jedne večeri te zlatne jeseni oni sjedoše skupa. a šumljaci su se držali po strani i nisu prelazili svoje granice. dok su se obronak brda i kuće Ephel Brandira žarili na zalasku sunca. R." odgovori joj on. "Vladar nad Mračnom sjenkom. . odgovori joj on. reče on. imao svoj mrak. i vladao je dubok spokoj. Jer bio je mrak kada si stigla. sve dok nisi stigao u ove krasne šume?" reče ona. a pritom su se klonili Teiglinskih prijelaza i zaobilazili rijeku u velikom luku sa zapadne strane. "I kada si to utekao. držim. i kako da ga pročitam?" Sada ta zlatna godina priđe kraju i prijeđe u blagu zimu.

" reče Níniel. a Turambar se više nije suzdržavao. najdraža ." Svejedno. mudri brate?" "Mudri brate?" odvrati on. reče ona." A kad Brandir opazi gdje joj na spomen toga imena sjenka prelazi licem. "jer to mi je sâm kazao. koliko ćeš to moći podnositi? Pripazi dobro. A nije li on vrijedan ljubavi? Iako više ne ide u boj. reče ona. baš kao i ja. "Prije reci kljasti brate. ako ti dajem savjet da pričekaš. pogrešno to protumači. A teško da znadem zbog čega. na tom čovjeku leži sjenka. možda. A on se na to začudi i snuždi." "Nijedno ti djelo prijeko nije". ali nije mu to bilo drago. i postala krasna i snažna. još je tražio razloge kojima bi zadržao Níniel. doista". od kojega su svi naši neprijatelji na prvi pogled bježali?" "Tko ti je to kazao?" reče Brandir. Ali utekao joj je. Brandirove je riječi zabrinuše. a prije toga je stigao sa Sjevera. "ali nevjenčana ništa bolje nego vjenčana. lakše obuzdala. A supruga bi ga. Níniel. i to daleko od ove zemlje. ali kad Brandir dozna za to. neće prevagnuti on." odgovori mu ona. A to je Níniel bilo milo. možda. u srcu mu se smuči. Postupi kako ti srce nalaže. "Ali zbog čega mi onda daješ takav savjet. a ja više čekati neću. već Sjenka. jer slutim da ako Turambar opet pode u boj. A bude li tako." "Teško bih to podnijela. s pravom smatraš da bi se netko takav mogao uskoro vratiti u rat.Niënor u Brethilu 161 A Níniel je sad posve ozdravila. gdje je (kako kažu) bio sin Húrina iz Dor-lómina. "Zar nije rekao istinu?" "Istinu. "Upravo Dorlas". Pa ipak. te joj reče: "Ne srljaj! I ne reci da sam prijek. Čekali smo. i zadržala tu sjenku." "Sjenka je bila. Ipak. reče Brandir. nije mu bilo drago. ali kad sazna od Níniel da joj je to Brandir posavjetovao da pričeka. iz ratničke Hadorove kuće. jer Dorlas je predvodio stranu koja zagovara ratovanje s orcima. već ju je zaprosio. te doda: "Doista. nije li svojedobno bio najveći zapovjednik. neljubljeni i neljupki. stoga joj reče: "Istinu. Ali s dolaskom idućega proljeća on kaza Níniel: "Vrijeme teče. ali ne cijelu istinu: jer bio je Nargothrondski zapovjednik. i plaši me. te kaza Turambaru da pričeka još neko vrijeme.

ljeta vjenčaše. ali pazi: preda mnom ovaj izbor leži. za njih podignutu na Amon Obelu. te se prvoga dana slavlje. te im dade Ondje se nastaniše njegovu srcu bivala . R. nasrne li neko zlo na naš dom. Vratit ću se sada ratovanju u divljini. u sreći. a šumski im narod priredi veliko krasnu kuću. Tolkien: Húrinova djeca Níniel. a sjenka na je sve dublja." To je doista obradova.162 J. ali Brandira je morila briga. ili ću se pak vjenčati s tobom i nikad više ne otići u rat . i ona mu se obeća.izuzev tek da tebe obranim. R.

i glomazan je okrupnjao. jer. treće Turambarova života sa šumskim na­ rodom. ili je (kako neki drže) u tom razdoblju on doista uspio izmaći oku Zla što ga progoni. A to nikako nisu trpjeli. doista. koja je dotad neko vrijeme živjela u miru. i orcima se okružio. i vladao nad njima kao zmaj-kralj. posljednjih iz Triju kuća koji se i dalje opiru sili Sjevera. on poče nasrtati na njihovu zemlju.Sad su moć i pakost snažno bujale u Glaurungu. Glaurung i njegov Gospodar dobro su znali da u Brethilu još boravi preostatak slobodnih ljudi. Malo je stoga bitno je li Glaurung dokučio gdje se to Túrin skriva. i cijela je negdašnja nargothrondska kraljevina pod njegovu vlast potpala. A prije izmaka te godine. Jer na koncu su se Brandirovi savjeti morali pokazati uzaludnima. a Turambaru je naposljetku mogao preostati tek dvojak izbor: da sjedi i ne poduzima ništa sve . jer Morgoth je kanio pokoriti cio Beleriand i pretražiti mu svaki zakutak. da ni u jednoj rupi niti skrovištu ne preostane nitko tko ne bi bio njegov sužanj.

ili da pak uskoro pođe u boj. žestoka i domišljata. i opet se lati svoga mača Gurthanga. A kad je nova vojska pošla na njih. Turambar ću doista biti." Ali šumljaci doživješe poraz. a onako iznenađeni i šumljačkom brojnošću i strahotom Crnoga mača koji se vratio. Ali malo se koji živ vratio u Nargothrond s tom viješću. pobiše sve orke što su se u nju zavukli i povješaše ih s drveća blizu Teiglinskih prijelaza. Jer ona mu reče: "Na domove nam još nisu nasrnuli. i vjetar ga odnese na zapad. a kad šumljaci saznaše za to. jer ovi su orci bili grozna soja. Nisi li zatražio da te ubrajamo među svoj narod. nakon prijetvorna mira. Ali kad prvi glasi o nailasku orkova stigoše u Ephel Brandir. a dim njihove odmazde crno se uzdiže pod nebo. gospodaru. zađu li orci dublje u našu zemlju. ili da love u malim skupinama. Bježati više neću. ili posve propasti. baš kako i slutih. i tako im se otkrije. Kažu da su orci malobrojni. ali neko je vrijeme samo ležao i promišljao o onome što je čuo. a ljudi su govorili: "Velik je Crni mač iz Brethila. a šumljaci ih odbijahu. jer sve je naše neprijatelje porazio. a ne medu strance? Nije li ova pogibelj i tvoja? Jer kuće nam neće ostati skrivene. Nato Glaurunga obuze silan gnjev." Stoga Turambar ustade. a ne da kao prije prođu njezinim rubovima po drugom zadatku. u kojoj će se moja samohvala dokazati. pokaza mu zadobivene rane i reče: "Vidi. a stigli su zaista s nakanom da osvoje šumu Brethil. Šumljaci tad na golemim lomačama hrpimice spališe lešine Morgothove vojske. kao što si kazao. i krenu u boj. uvukli su je u klopku. A Dorlas dođe do Turambara. R. a orci su prešli Teiglin i stali harati naširoko po šumama. sve dok ih se na stotine nije okupilo oko njega. R. Tada krenuše u lov po šumi." A Níniel se primirila i počela radovati Turambarovoj slavi. već se pokorio Nínielinim molbama. orci su poklekli i izginuli u velikom broju. Stoga su Dorlasa i njegove borce uz gubitke natjerali u povlačenje.164 J. Tolkien: Húrinova djeca dok ga ne pronađu i poput štakora ne istjeraju. veoma se osokoliše i stadoše mu prilaziti. A Dorlas mi reče da prije tvoga dolaska takovi upadi ne bijahu rijetki. nije im pošao ususret. te vlastitom . Sada stiže kušnja. Tako je zima prošla u miru. ali on je zamišljeno sjedio i u srcu sebi govorio: 'Kocka je bačena. snađe nas vrijeme kada smo potrebiti.

kako kažete. jer vidjeli su Velikog zmaja glavom. upire ravno u nas." reče Turambar. a drveće se oko njega dimilo. jer više im od toga tom prilikom ne reče. od onih ljudi što zađoše u krajeve preko Teiglina. Ali tog je proljeća Níniel zatrudnjela. da u dalekim šumama na ravnici prema Nargothrondu bukti golem požar. Ležao je sred golema požara. Tad oni neumniji. . Proljeće je stiglo s nadom. što ga je konačno opametilo. "ali već sam porazmislio o tomu maločemu. Što se tu može?" "Malo što. obuzeo ga je nespokoj. pa se ljudi upitaše što bi to moglo biti. i sva je sreća u njoj utrnula." A drugi kazaše: "Nadajmo se da će nas mimoići. sudimo. ili skloniji nadi. i postala blijeda i ispijena. Jer on je napustio Nargothrond. Dojave koje donosite pružaju mi nadu prije negoli strah. i opet se zaputio po nekom cilju. A duž svih onih liga od Nargothronda gadnu je brazdu ostavio u crti što ne skreće.ili pasti. A uskoro potom stigoše čudne novosti. A nedugo potom stigoše daljnje dojave: da požari sežu stalno sve sjevernije. Ali poginuo ja ili preživio. Jer doista. ali njegovo ih nepokolebljivo držanje osokoli. i ne skreće. pa je nadaleko razaslao odvažne ljude kao izviđače. te da ih pače stvara sâm Glaurung. gospodaru. Glaurungu ću barem doći glave. premda je zbog Níniel prikrio svoje misli. pa se vraća odakle je i došao." Ljudi se začudiše. Stoga je danonoćno razmišljao o odluci koju mu valja donijeti. onda imam savjeta za odvažna srca. dok za Brandira nitko nije hajao. rekoše: "Vojska mu je uništena. već je znao da to Glaurung stiže njega pronaći. "sada se primiče Teiglinu. iako se ništa nije otvoreno kazalo.Glaurungov nailazak 165 voljom i srčanošću nadvladati svoju kob . i ne skreće s tog smjera. već. "Uistinu." Ali u Turambara nije bilo takove nade. kao da je on glavar Brethila. jer ako on doista ide ravno. a ljudi su radili s pjesmom na usnama." rekoše. a proljeće je prema ljetu odmaklo. Smrad mu se jedva dalo podnijeti.' Svejedno. Stiže dan kada se dvojica vratiše na Ephel Brandir u smrtnu strahu. sad je upravljao svime kako je htio.

sam je pak nakanio odjahati do visokoga slapa Nen Giritha. odmah sjeverno od utoka Celebrosa. kad i ja i većina vas koji me slušate bijasmo djeca. gdje su se silne litice uzdizale poput kamenitih zidina." . nipošto najdublji. smrtonosna nas pogibelj snađe. premda snaga i pakost u njemu s protokom ljetâ sve više rastu. Stoga je Turambar odaslao tri odvažna borca da s ruba litice motre Zmajeva kretanja. a Azaghâl iz Belegosta probode ga tako duboko da on uteče natrag u Angband. Tolkien: Húrinova djeca * * * Sad. uništiti i ovo mjesto i sve koje opazi. Ali evo trna oštrija i duža od Azaghâlova noža. Jer počujte sada ovu pripovijest. A točno Glaurungu na putu sad je ležao jedan od tih klanaca. Krenemo li na Zmaja punom silom. koju će tek velika odvažnost odvratiti. R. svi ćemo se samo ponuditi da stradamo i tako ostaviti žene i rod nebranjenima." Ljude nato srca izđaše. Ali on reče: "Ne. Slijevala se s Ered Wethrina hitro kao Narog. sve dok iza Prijelaza ne bi prikupila snagu od drugih potoka i nastavila dubiti put podnožjem pobrđa na kojem je stajala šuma Brethil. Moć mu leži prije u zlu duhu što ga nastava negoli u moći njegova tijela. gdje će ga vijesti hitro pronaći. ali isprva između niskih obala. te se posve potištiše. Stoga kažem da vam valja ostati ovdje i pripraviti se na bijeg. Ali u tom će djelu slabe vajde od brojnosti biti. valja nam pribjeći lukavstvu i uzdati se u sreću. jer uzdali su se u Turambara i nadali riječima s više nade. Jer ne vjerujem da je ovaj Zmaj nepobjediv. Jer dođe li Glaurung. onda vam valja uteći odavde i razbježati se nadaleko i naširoko. A do nje neće doći. ali najuži. kao da je to orkovska vojska. Sve mu blago u Nargothrondu leži. Na tome polju patuljci mu se opriješe.166 J. Znadem ponešto o njemu. ali poslije se tu neće nastaniti. sve ako i jest golema. to je tek najgora mogućnost. i odakle će sâm imati širok pogled na sav taj kraj. a ondje su i duboki dvori gdje može sigurno počivati i rasti. Odatle je protjecala kroz duboke klisure. ali na dnu su prikliještene vode tekle silovito i hučno. koju mi ispričaše neki koji se boriše u godini Nirnaetha. rijeka Teiglin tekla je ovako. Ali prvo on okupi sve šumljake u Ephel Brandiru i kaza im ovako: "Narode Brethila. posluže li me razbor i sreća. R. neki možda tako uspiju pobjeći i preživjeti. uzmogne li. Jer on će ja­ mačno.

ne prezirem te. kako znadem i umijem. uvijek si ih ništavnima smatrao. Jer mudar si i imaš dar vidarstva. čega se Brandir i bojao. Handirov sine. Jer znajte ovo: tome je Zmaju (i svemu njegovu nakotu. Držim da ti je mjesto uza svoj narod. Kažem ti. ustade i reče: "Zlo činiš. njegov podanik. s tvojim ću dopuštenjem. jer je priča izviđača koji su ga vidjeli već neko vrijeme kružila i pritom se razrasla. a zadatak nam snažne udove traži. koji je doista s visoke stolice predsjedao skupom. ." Ali nitko se drugi tako hitro ne odazva. od željeza tvrđi. a onima koji to vidješe učini se da tad plamen sunu iz Turambarove ruke i mnogo stopa segnu u zrak.Glaurungov nailazak 167 I Turambar isuka Gurthang iz toka i podiže ga visoko nad glavu. kad ih se nikada nije slušalo? Ti. ja poći u ime Halethine kuće. kao i prije u Nargothrond. Brandirov rođak. narode Brethila. a sapinjaše ih strah od Glaurunga. tek još više ogorčiše Brandira. Zar nitko od vas neće stati na mjesto Handirova sina." Tada Turambar reče: "Trojica su dovoljna! Vas dvojicu vodim. Ali. Tko će poći sa mnom? Treba mi tek nekolicina. a njegovo se srce ogorči što Turambar nije ukorio Dorlasa. čiji udovi tek zbog naopake sreće ne mogu činiti što mu srce ište. jer nas vlastita djela odaše. Tada uglas gromko viknuše: "Crni trn brethilski!" "Crni trn brethilski". a može biti da će mudrost i vidarstvo uskoro prijeko zatrebati. Ali kako nas je ova nevolja sada snašla. ljudi Brethila. gospodaru. Stoga." Ali te riječi. Pazi da se suprotno u tebi ne zapazi kada kucne čas! A kako se može reći da mu savjeti bijahu uzaludni. Dorlase. gospodaru. kada tako zboriš na sramotu svoga gospo­ dara. Glaurung sada stiže do nas. polazim sada poiskati taj Glaurungov trbuh. Nema nam spasa u skrivanju. Dorlas tada podviknu: "Počujte. ma koliko mu veleban bio rožnati oklop. kaže se) suđeno da odozdo puže na zmijskome trbuhu. Ali neki Hunthor. jer vazda radije idem u boj nego što čekam da dušmanin stigne. snažnih ruku i snažnijih srdaca. reče Turambar: "neka ga se ljuto plaši. premda pravično kazane. da sramota ne snađe Halethinu kuću?" Tako prezre Brandira. Vidi! Valja nam poći vrlo žurno. te on reče Hunthoru: "Idi." Tada Dorlas istupi i reče: "Ja ću s tobom poći. jasno se sada vidi da za ova zla vremena Brandirovi savjeti bijahu uzaludni. iako zanemaren.

baš kao i orci? Haudh-en-Elleth! Leži li to Finduilas još uvijek između mene i moje kobi?' Zatim se obrati sudruzima i reče: "Ova zadaća sad pred nama leži. gospodaru". sve do Teiglina. ali poljubac joj na rastanku bijaše hladan. daleko!" "Níniel najdraža. ali kad stiže do Níniel. "Ni časa ne časimo. Tolkien: Húrinova djeca onda. "Jer Zmaj je naišao. R. pa ovako u sebi promisli: 'Ili je to možda moguće da se netko tako zao i grozan kloni Prijelaza. valja nam se odšuljati. Jer strahovao sam da ne počne tragati unaokolo. rekoše. Níniel. Jer na ovome leži sjenka i on će te odvesti u zlo." Nato Níniel prestade jecati i ušutje. ali ne s mojom privolom. stade dvojiti. a zadnja dva izviđača ondje su ih čekala. "Ne idi." Ali još dok je to govorio. ovo je dobra novost. R. i vodi me sa sobom. kao ni ma koji drugi dušmanin sa Sjevera. Kreće se vazda noću. što skrovitije. te se možemo nadati nekom udaru sutra prije zore. Valja nam još malo pričekati. preklinjem te!" reče mu. "Niste uranili. ipak. "nas dvoje ne možemo dalje bježati. ne. A sve i da odem. Stotinu liga stoji sada između nas i svake zemlje što leži još izvan dosega Sjenke. jer uraniti bi u ovome slučaju jednako naopako bilo kao i okasniti. već bježi dalje. a kad stigoše." odgovori joj on.168 J. Turambare." reče." Sada Turambar htjede žurno poći. Ali sada ga neka srdžba ponikla iz oholosti i pakosti u srljanje tjera. već je bio stigao do ruba Teiglina i stao zvjerati preko vode. Stignemo . Jer kažem ti: ni tebi ni meni glave neće doći ovaj Zmaj. Turambar tada s Dorlasom i Hunthorom iz tih stopa pođe na Nen Girith. "a. Ali oprez! Jer uši su Glaurungove oštre kao i oči mu. a kad smo odlazili. tad bi nada uminula. pa tuda i do stare ceste u nizini. Pritiješnjeni smo u ovoj zemlji. a te su smrtonosne. a crni stupovi dima kuljaju uz rub rijeke. da napus­ tim one koji nas toplo prihvatiše. "Ne prkosi sjenci kojoj si pobjegao! Ne. mogao bih te odvesti tek u divlja bespuća. sunce je zapadalo i sjenke su se dužile. Kada padne sumrak. da se oprosti s njome." Turambar pogleda preko slapova Celebrosa i vidje gdje se sunce spušta za obzor. Ali odvažna budi. a da je otišao na sjever i stigao na Prijelaze. ona ga čvrsto zagrli i gorko zarida. da sama stradaš i da nam dijete strada.

" "Ali kako može tuda poći?" reče Dorlas. Ali nadam se. pri posljednjoj svjetlosti sa zapada. jer znao je bolje od svih cijelu brethilsku zemlju. Stigao je do ruba Cabed-en-Arasa. srna jednoć preskočila u bijegu od Halethinih lovaca. sa suprotne strane stajala je donekle manje strma i manje visoka obala. vonj paleža dopro je do njih. pa kako će niz jednu liticu i zatim uz drugu. bilo je pogibeljno pokušati to noću. Ali sve je bilo mrtvački mirno. zbog onog što o njemu znamo i zbog mjesta gdje sada leži. U tome nam je sva nada. što nam vrijedi biti u brzacima pod njim?" "Možda to i može". zatim. bez i daška vjetra. kad se jednim dijelom opet peti mora dok se stražnjim još spušta? A ako to i može. ako je tako. Ali zar te ne posavjetovah da čekaš?" . Níniel je ostala kao skamenjena. kad je Turambar otišao. odgovori Turambar. bez vijuganja. već prvo udariše putem prema Prijelazima. skrenuše uskom stazom na jug i tako zađoše u sumračnu šumu povrh Teiglina. pa iako bi je odvažan čovjek čvrsta koraka mogao pregaziti danju. a nejasno vidljivi stupovi dima uzdizali su se ravno. ali Brandir joj priđe i reče: "Níniel.Glaurungov nailazak 169 li neopaženi do rijeke. ne boj se najgorega dok ne moraš. "i doista. Sada je toliki da držim kako će ushtjeti da se preko njega prebaci. da kani nešto drugo. kao i smrad od kojeg im se smučilo. Prve su zvijezde zatreperile nad istokom ispred njih. "Možda jest gibak. korak po korak. kako se u vas priča. Krenuše tako u smiraj dana. koji je. gola. i u nju nam se valja uzdati. zavijena u obješeno drveće i grmlje. loše nam se piše. Sad. ali velik je to Zmaj. A dok su se približavali Cabed-en-Arasu." Dorlasu srce siđe u pete kad je to čuo. te izbiti na put kojim će udariti kada se probudi. a bilo je zaludu njemu proturječiti. ali ne pođoše ravno prema Zmaju. valja nam se onda spustiti u klisuru i prijeći vodu. prije nego što stigoše dotle. često zastajkujući da osluhnu. Ali tako je posavjetovao Turambar. S istočne strane stajala je glatka litica od svojih četrdeset stopa. a Cabed-en-Aras bio je doista sumorno mjesto. ali između njih voda je žestoko kuljala među stijenama. no obrasla stablima na kruništu.

"Tako neće biti. za tebe i za supruge onih koji pođoše s njime. a kako da ja ostanem ovdje i čekam da polagano pristižu glasi. ili provodim te užasne sate?" "Nije mi znano. R. "A ipak se bojim. te su puni odvažnosti ili ludosti . Tolkien: Húrinova djeca "Tako si kazao". reče Níniel. moja je strepnja neizdrživa. Vladar nad sudbinom pošao je usprkositi svome usudu daleko odavde. i nećeš me spriječiti. "Ali ja ću pak poći. Jer time ćeš ugroziti sve savjete. bila ja majka ili djeva. reče on. Zašto da se onda zadržavamo ovdje? Polazim sada ususret glasima i onoj kobi koja već po njima stiže." "Neka one postupe kako im srca nalažu!" zavapi ona. "No vjenčanje nije tek tako." I ona stade pred ljude još okupljene na otvorenom prostoru unutar Ephela. reče Brandir. "Jer dva već mjeseca čekam njegovo dijete." "Pođe li po zlu. "Ali kakve li mi sada vajde od toga? Jer ljubav može čekati i trpjeti nevjenčana. i još mnogi drugi koje je namamila sama vijest o Zmaju.170 J. reče ona. Milje neće ležati između mene i pogibelji moga gospodara. Neka svi oni što tako misle sa mnom pođu!" Nato mnogi ushtjedoše poći s njom: Dorlasova i Hunthorova supruga zato što su im voljeni otišli s Turambarom. Ne uspije li moj gospodar. "A od tvoje mudrosti pomoći više nema. odgovori mu ona. prijatelju: bila ja vjenčana ili nevjenčana. R. "Ali. te viknu: "Narode brethilski! Ovdje ne kanim čekati. "ali sati nekako moraju proći. a kako da ja onda stojim. bijeg mi neće biti želja". Ali ne bih rekla da je moj strah od gubitka zato teže podnositi." "Kakve li utjehe od tebe!" kriknu ona. Idem ususret glasima!" Tad njezine riječi u Brandiru crnu strepnju stvoriše." "Nije"." "To mi je znano". pa on podvikmr. ako te mogu spriječiti. Brandire. dobri ili loši? Noćas će se." reče on. on susresti sa Zmajem. sva nam je nada ništavna. i nitko. sva je prilika. Ne mogu te shvatiti. pođe li po zlu. drugi iz samilosti prema Níniel i želje da joj se pokažu kao prijatelji. i sve će vam kuće u pepeo propasti. Svu će vam zemlju i sve šume plamen progutati. ili sjedim." "Ne mogu ni ja sebe". Milje što donde leže mogu još pružiti vremena za bijeg. baš nitko uteći neće.

Nakon što je Níniel otišla sa svojom družinom.' Opasa se stoga kratkim mačem. ali možda se nekako zgodi da čak i ja uspijem odagnati neko zlo od nje. a kad od izviđača koji su se ondje zadržali saznaše koliko je blizu Glaurung već stigao. Neka vam Turambar i imenom gospodar bude. Brandir reče preos­ talima: "Gledajte kako sam prezren. Neki pogledaše prema Cabed-en-Arasu s tjeskobom u očima. Stoga uskoro žurno pođoše. prema pogibelji koju nisu shvaćali. tako je velik u njihovoj svijesti Crni mač dotad postao da je malo tko mogao vjerovati kako bi ga čak i Glaurung mogao poraziti. . razborito ili nerazborito. te kako je beznadna Turambarova nakana. baš kad je pala noć. izađe kroz dveri Ephela koliko je već brže mogao i poče šepati za ostalima po dugome putu do zapadne međe Brethila. U sebi pomisli: 'Sada mi više ništa ne preostade. i poslije puta s malo predaha stigoše naposljetku umorni. te se ne usudiše otići ni koraka dalje. i ne čuše ništa do hladna glasa slapova. kad je već sve moje ovlasti prisvojio. a svaki savjet mi je ismijan! Drugoga izaberite da vas vodi: jer sada se odričem i glavarstva i naroda. kao rijetko kad dotad. budem li blizu. doli tek ljubav prema Níniel: stoga mi valja poći kamo ona pođe. A Níniel sjede po strani i spopade je silna drhtavica. Nitko više neka od mene ne potraži ni savjeta ni viđanja!" I on slomi svoj štap. doista. te dohvati štaku. ali ništa ne opaziše. na Nen Girith.Glaurungov nailazak 171 (a malo znajući o zlu) htjeli vidjeti čudnovata i hvalospjevna djela. u velikome mnoštvu. netom nakon što je Turambar odande otišao. Ali noć je hladan savjetnik. srca im prože studen. U ovome se tamnom času ništa predvidjeti ne da. i sada se mnogi zaprepastiše nad vlastitom prenagljenošću. Jer.

.

. "Dorlase?" reče. reče Turambar. baš kad se puna noć sklapala nad tim krajem. te zato što je bio vješt i odvažan. i ondje ih obradova silno hučanje vode. pa se u mrklu mraku okrenu da vidi je li tko stigao za njim. reče Dorlas.Napokon. zastiralo je sve ostale zvukove. "a nedoumica ga neće učiniti izglednijim. "Ovo je siguran put u smrt". jer iako je obećavalo pogibelj u dubini. za mnom!" I on krenu prvi u pri­ jelaz. "To je jedini put. ali njega ondje srce izdade. prema jugu. te se niz jedan procjep spustiše u podnožje litice. u smrt ili u život". jer mnogo je kamenova i velikih stijena ležalo u rijeci. Jedna je tamna prilika stajala uz njega. a voda je divlje kuljala oko njih. ili stoga što je sudbina tako htjela. Zatim ih Dorlas odvede malo u stranu. Zato. škrgućući. Turambar sa sudruzima stiže na Cabed-en-Aras. stiže na suprotnu stranu.

već malo sjevernije. iako mu je crna bujica sisala i glodala udove. Jer čovjek može voljeti ratovanje. Tada Turambar reče Hunthoru: "Snage imamo sve manje. Turambar se prenu. pa počeše proklizavati pri veranju. a tro­ šimo je nizašto. ja sam". a sedam je plamenih jezika imao. te iz mračne klisure stadoše promatrati gdje daleko nad njima jedna bijela zvijezda puže preko nejasne pruge neba. u kojemu je svu volju upinjao u pridržavanje. Iznenada se prolomi silna buka. Kucnuo je čas. a Turambar tada polako utonu u drijemež. reče Turambar. Ali smrad je sad već bio tako gadan da im se u glavama smutilo. "Ali kada sve ovisi o prilici. Putem je klanac bivao sve mračniji i uži. i ne skrenu. pa počeše tražiti put uz vodu na sjever. i sve se zgodi ma­ hom onako kako se Turambar nadao. a oni odozdo spaziše golemi obris njegove glave naspram zvijezda. ali noć ih ubrzo smrznu. u priliku nam se valja uzdati. i on razjapi čeljust. i suho povraćati. a ipak strepiti od mnogočega. R. Jer sada Zmaj dopuza sporo i teško do ruba litice. Tada se uznastojaše popeti. i zidovi klanca zadrhtaše i jeknuše. gdje nije branjen. jer dvojici sad valja za trojicu bosti!" I s time otpoče Glaurungov napad na Brethil." reče Hunthor. prema Glaurungovu brložištu. uspon nam je uzaludan. "neće biti više vremena da potražimo put za uspon do vrha klanca." Turambar i Hunthor tu malo predahnuše. Tad . jer sva im je nada ležala u tome da neprijatelja udare odozdo. Sad sjedi i drhti na obali. Ubodi ga duboko.174 J. Strava stiže s njime. zaboravljajući u svome jadu na sav strah izuzev strepnje od pada u ralje Teiglina. već se spremi da moćne prednje noge prebaci preko klanca i zatim za njima povuče ostatak tjelesine. reče Hunthor. mislim. te začuli rezanje Velikoga pozoja u opreznu snu. Tolkien: Húrinova djeca "Ne. valjda. ne bi li stigli do pod sam rub." "Ali kada to budemo znali. i sramota ga stigla zbog riječi što ih mome rođaku uputi." "Istinu zboriš". R. jer ne pode u prijelaz točno iznad njih." Zaustaviše se stoga i pričekaše. jer obojica su bila mokra do kože. "Dorlas je pokleknuo pri prijelazu. pa reče Hunthoru: "On se budi. opazili su iznad sebe treperenje poput žara lomače. a dok su pred sobom opipavali put. i pridržavati se za izboje drveća. Jer sve dok ne budemo sigurni kuda će Zmaj proći.

prije nego što ih Glaurung stiže povući dalje. urlajući. Blijedi i smežurani bijahu odozdo. s korijena na korijen. a iako je s vrha bilo spa­ ljeno. tek su mu se trebali primaknuti. o Vladaru nad sudbinom. gdje se stade koprcati. Jer Glaurung u silovitu grču izvi cijelu protrnulu tjelesinu i prebaci je preko klisure. te mu se odjednom učini da je pronašao snagu srca i tijela koju prije nije osjetio. duga i halapljiva. s kamena na kamen. korijenjem se još čvrsto držalo. a on pade u vodu i tako skonča: ne kao najmanji junak iz Halethine kuće. memljivi od sive sluzi. Turambar zaglavinja kao od udarca i pade s krošnje. A kako li se smjestio u rašlje u krošnji. ali stabla se pred njim sparušiše i buknuše. Turambar se stoga s mukom stade verati duž litice ne bi li dospio pod njega. nije primio za ruku i pridržao. "Srce silno!" reče Turambar. Sad je valjalo biti odvažan i hitar. urliknu tako silovito da se sve šume zatresoše. i poče se uspinjati liticom. a znali su da nade više neće imati nakon što se cijeli prevuče. i poče se vući prijeko. i kamenje se uruši u rijeku. Porazi je sada sâm!" Tad on prikupi u sebi svu volju i svu mržnju prema Zmaju i njegovu Gospodaru. a promatrači se na Nen Girithu zgroziše. za koju je prianjala svakojaka nečist. koji ga je srčano slijedio. Tad Glaurung. ali vrućina i vonj tu već bijahu tako smrtonosni da on zaglavinja. pa udari uvis iz sve snage svoje mišice i svoje mržnje. osjetivši smrtni ubod. Turambar tad zamahnu Crnim mačem Belegovim. i moćnim se pandžama primi za suprotnu liticu. nad njim naiđoše središnji dijelovi Zmajeva trupa. a smrtonosna se oštrica. a bio bi i pao da ga Hunthor. a mač mu se istrgnu iz šake i ostade stršati iz Zmajeva trbuha.Glaurungova smrt 175 izriga vatru. jer iako su Turambar i Hunthor izmaknuli udaru time što nisu bili točno Glaurungu na putu. Turambar tad kriknu: "Jao! Hudo li je kročiti u mojoj sjeni! Čemu li sam pomoć iskao? Jer sada si sâm. Ne hajući za pogibelj. "Sretna li izbora što te za pomagača uzeh!" Ali kako to izreknu. sve dok se napokon ne primi za stabalce što je raslo tik pod rubom klanca. tako se velik kamen sruči odozgo i udari Hunthora u glavu. a zaudarahu na smrt. trzajući se i previjajući na samrti. te mu se od silne težine gotovo svališe na glavu. sve . te cijelu klisuru ispuniše rumena svjetlost i pomamne crne sjene među stijenama. kao što si i trebao znati da mora biti. I potom se baci prema naprijed. zari u drobinu sve do balčaka.

a otrov mu oprži kožu. on ushtjede povratiti svoj mač. sve dok se nekako ne dokopa suprotne strane i umorno ne uspe procjepom kojim su se bili spustili. Stoga u strahu nastojaše opaziti neki znak njegova kretanja. a Gurthangov mu je balčak virio iz trbuha. Ali on upre svu volju i natjera se da krene. i zbog teško opečene ruke. i bez samilosti pogleda poraženoga neprijatelja. rugajući se Glaurungovim riječima u Nargothrondu: "Pozdravljen budi. a kad promatrači u daljini ugledaše silan lom i palež Zmajeva smrtna hropca. povjeravaše kako on to gazi i razara one koji su ga napali. otvori opake oči i pogleda u Turambara s takovom zlobom da mu se učini kako ga je to strijela pogodila. ali nijedan nije bio tako odvažan . gdje se opet odvaži na pogibeljni prijelaz. upre mu se nogom o trbuh. Istinitima se pokazaše riječi izgovorene dok je bio kovan. primi Gurthanga za balčak i stade ga svom snagom potezati. Tolkien: Húrinova djeca dok ne razvali golem prostor svud oko sebe. Húrinov sin. Tu je sad ležao Glaurung. sad mu je bio vredniji od svega blaga nargothrondskoga. te kao mrtav pade pokraj Zmaja. I poviknu. Nato se Glaurung prenu. pa napola spuznu. ni veliki ni mali. jer pamtili su da je Turambar rekao kako će Glaurung. razjapljenih ralja. ali ne usudiše se otići s uzvišenja na kojem su se skupili. ošamućen i gotovo sasvim smožden. te on kriknu od boli. a napola siđe do rijeke. ali pritom za njim pokulja mlaz crne krvi i poprska mu šaku. i zbog toga. Turambaru se tad srce nadme u grudima. a zle su mu se oči sklopile. Tada doista poželješe da mnogo više milja leži između njih i njega. s mačem pod sobom. R. pridržavajući se. Ispružio se punom duži­ nom i prevalio na bok. pobijedi li. da nijedan stvor. i oni premriješe od straha. prvo poći na Ephel Brandir. pa iako je Zmaj još disao. ali sva je vatra u njemu ugasla. Sad Glaurungovi urlici dopriješe do ljudi na Nen Girithu. pužući sad četveronoške. Tako na koncu stiže do umirućega Zmaja. zaslijepljen prska­ njem pjene.176 J. Turambar se još držaše za korijenje drvca. i ukoči. Morgothov Pozoju! Sreća htjede i ovaj susret! Crkni sad i nek te kmica nosi! Ovim je Túrin. osvećen. jer ako ga je prije cijenio. on se sruši u nesvijest. i tu se napokon svali sred dima i loma. Stoga on priđe svome dušmaninu. njegov ugriz preživjeti neće." Pa izvuče mač. R. i bijaše mu drago.

a dom mu je ležao najmanje pet liga odatle. Níniel! Dodi! Vrijeme je da krenemo. niti ih je to zanimalo. dotaknu Níniel po ramenu i reče joj: "Vri­ jeme teče. Tako ju je Brandir zatekao. "Neka Zmaj ode u Amon Obel. a glasi koje je sada čuo nisu bili gori od njegovih strahovanja." . i osjetila je kako je iznova sustiže onaj njezin mrak. i srce ga zaboli zbog nje. a Brandir je i dalje šutke stajao uz nju.' I strese se." Brandir tad stade uz Níniel." rekoše mu. iza Amon Obela izađe mjesec i sivom svjetlošću ispuni šumske proplanke. ali ja žurim njemu. ali ipak pomisli: 'Crni mač je stradao. jer nikada nije putovao izvan Brethila. i on zaogrnu Níniel svojim plaštom. povest ću te. i pošla sam jedino njega potražiti. zirkao u noć i ćulio uši. Tad Níniel zastade i reče Brandiru: "Je li ovo pravi put?" A on joj odvrati: "Koji je pravi put? Jer sva nam nada u Brethilu minu. to jedva da je znao. i dokuči njezin jad. Ali oni koji su ih opazili gdje idu kao sjene u mraku nisu znali tko su.Glaurungova smrt 177 da siđe i potraži novosti na poprištu bitke. a njega prezrele. Vrijeme je teklo. izuzev izmicanja Zmaju i bijega daleko od njega. A Níniel je samo sjedila i nije se micala. tih luda koje su njegov savjet ismijale. "Zmaj je prešao rijeku. Jer napokon je stigao do mosta nad Celebrosom. pa on pomisli: 'Sada je zacijelo Glaurung otišao odande i zašao u Brethil. cijeli je taj dugi put sâm prešepao na štaki. a Níniel jošte živi. Naposljetku se sagnu." Kamo. dok još ima vremena. Ali ne domisli se što bi joj kazao. A kad malo zamaknuše u muk stabala. da se Níniel odvede. jer kad je čula Glaurungov glas. osim što od drhtavice nije mogla umiriti udove." Ona šutke tad ustade i primi ga za ruku." Níniel ga pogleda u čudu i reče: "Nisi li me ponudio odvesti njemu? Ili bi me ti to htio zavarati? Crni mač bio je moj ljubljeni i moj muž. pa prijeđoše most i krenuše se spuštati putem prema Teiglinskim prijelazima. Nema nam puta. a ona ništa ne reče. Ako mi dopuštaš. a onda će biti vremena da se utekne. srce joj je uvenulo u grudima. Što si drugo mogao pomisliti? Ti sada postupaj kako hoćeš. polako i umorno. ali ništa nije uspio opaziti. i ni zvuka nije uspio čuti povrh obrušavanja voda Nen Giritha. kao i oni koji su pošli s njime. "a Crni je mač zacijelo stradao. jer odjednom mu postade hladno uz vode Nen Giritha. Tjerao ga je strah za Níniel.' Ali više mu nije bilo žao vlastita naroda.

potrča kroz tinjajući lom i stiže do Turambara. kao da sa sebe odbacuje mrak što je tišti. s mačem pod sobom. Sada je već bijeli mjesec odskočio na nebu. Idem s tobom!" Ali ona ne hajaše za njega. ali uz nju ležaše čovjek.178 J. Ona tad zarida. niti joj je odgovarao. ali ne htjede se vratiti. a on je zazva. ne bi li joj nekako izbio na put. a kako sreća htjede da pronađe onaj puteljak kojim je otišao Turambar. a ja sam sama tu kraj tebe. viknuvši za njom: "Čekaj. gotovo pun. ona odjuri od njega. jer taj je skretao s utabanije staze i strmo se spuštao na jug prema rijeci. na koncu joj se opet približi straga. uskoro mu se izgubila s vidika. što dotad studena bijaše. R. s crnom sjenom poprijeko. A dok ga je milovala. a kad se Níniel s uzvisina spustila u kraj oko rijeke. pa je sjala na mjesečini dok je hitala kroz drveće. otkrila je da mu je ruka sva crna. Zmaj je mrtav. Brandir ču njezino zazivanje. R." Ali od njega ne bijaše odgovora. kao da je spržena. nije se osvrtala. blijed na mjesečini. trbuha siva na mjesečini. Níniel mu spazi izvaljenu tjelesinu. ali pomisli da je to tek prijetvorna nada vara. učinio joj se nekako poznat. i učini joj se da slabašno diše. pa ga opet poljubi i glasno zazva: "Turambare. Bio je pao na bok. blistajući hladno i jasno. Tako je Brandir spazi odozgo s obronka. pa ju je isprala suzama. Tada on prokune svoju sudbinu i svoju slabost. Níniel! Ne idi sama! Ne znaš što ćeš ondje zateći. ali lice mu je na bijeloj svjetlosti bilo blijedo kao smrt. Tolkien: Húrinova djeca I kad Brandir načas u čudu zastade. Turambare. a premda je pošao za njom što je brže mogao. jer bio je hladan. mrtav. ili ga nije čula. i pred njom se sad našao Haudh-en-Elleth. i tako se primaknuše šumi kraj Cabed-en-Arasa i mjestu Glaurungova smrtnog hropca. a zatim otrgnula traku sa svojega ruha i njome je povila. već sad krenu kao da je u žilama peče krv. Ali on se i dalje ne micaše na njezin dodir. i prepala ga se. Tad ona zaboravi na strah. Ona tad skrenu s krikom na usnama. Mjesec je tad jezdio vedrim nebom ponad juga. vrati se! Čuj me! Probudi se! Jer Níniel ti je došla. te je uskoro opet odmakla od njega. te skrenu. Ali premda ju je dozivao. jer bio . i pade na tlo do njega. i nije se pomicao. a ispod je bila odjevena sva u bijelo. pohita na jug duž rijeke i u trku zbaci plašt. a iz humka je dopirala silna strava. Stigavši na rub loma što ga je Glaurung stvorio. Jer stigla je to do Teiglinskih prijelaza. i poče ga ljubiti.

I cijelo joj se tijelo stade tresti od užasa i muke. vodo! Uzmi sad Níniel Niënor. Susretosmo se opet prije svojega kraja. Níniel!" A ona tek na časak zastade. kao ukopan. i kriknu: "Vodo. I više čekati neću na licu Međuzemlja. Morweninu kćer! Uzmi me i Moru me ponesi!" S tim se riječima baci preko ruba: kao bljesak bjeline što nestade u grotlu klanca. sudbinom nadvladani! O sretne li me mrtve!" Pa mahnito pohita odatle. Jer kad Níniel onako zazva. Ali Brandir. Glaurung se još jedanput prenu. Húrinova sina! Ali najgore od svih njegovih djela u sebi ćeš oćutjeti. Skok strašne kobi. dušmanima prijetvornoga. I sad ga prepoznaj: ubojicu podmukloga. Da sam te barem poslušala! Ali sada je prekasno. i srsi mu stresoše čitavo tijelo. s nje spade veo njegove pakosti. Žalost. ostade pogođen i nasloni se na prvo stablo. i kletvu roda svoga. Vode teiglinske tekoše dalje. i tu stade. "Da čekam?" zavapi. i sve joj se uspomene razbistriše pred očima. bližnjima vjerolomnoga. Hitro tada stiže na rub Cabed-en-Arasa. Žalost. koji je sve čuo. Radosnu ti spoznaju pružam da si brata konačno pronašla. "Da čekam? Tako si me uvijek svjetovao. Tada se Niënor naglo osovi na noge. ali upravo kad zakoraknu prema Níniel. o dvaput voljeni! A Túrin Turambar turún' ambartanen: Vladaru nad sudbinom. i stade blijeda poput sablasti na mjesečini. Húrinova kćeri.Glaurungova smrt 179 je stigao do ruba loma." Nato Niënor ostade na tlu kao ošamućena. ali Cabed-en-Arasa ne bijaše više: imenom Cabed Naeramarth. a kako je umro. a ne zaboravi ni sve što ju je zadesilo otkako je legla na Haudh-en-Elleth. Túrina. okrenu se i razrogačeno ga pogleda. iz dana u dan. sva izvan sebe od jada i užasa što je pretekoše. ljudi ga potom . Húrinovu kćer. i mjesečina ljesnu u njima kad on posljednjim dahom kaza: "Pozdravljena budi. Niënor. kao krik što iščeznu u rici rijeke. i pogleda Túrina pod sobom." I zatim otrča od njega. a Brandir zaglavinja za njom. i on zaškilji onim opakim očima. stade u mjestu. ali Glaurung izdahnu. i zavapi: "Zbogom. zazivajući: "Čekaj! Čekaj. glasnu vodu pogleda.

pa u silnoj ljutnji reče: "Zašto nam bar nisi javio? Najmanja bi ti to pokora bila. Dorlase!" reče mu. Handirov sin. Zadnji je od svih u njegov mrak pogledao Brandir. Ali pri odsjaju zalazećeg mjeseca prepozna mu lice. Crnoga si mača huckao. Da si tako postupio. "Jadna je kao i svi tvoji savjeti. Dorlase. Hunthora si u smrt odvukao. na um mu pade još jedna misao. "Onda me to čudi". Tolkien: Húrinova djeca prozvaše. reče Brandir." Ali Dorlas na to ne odgovori. Možda bi tako ostala na životu. već se samo s mržnjom u očima zagleda u Brandira. i on kriknu: "Mrzim li te. "Ti si naš jad začeo. a dok se vraćao strmim putem.180 J. te se onemoćao od sramote sakrio u šumi." I tako šepavo krenu natrag na Nen Girith." reče Dorlas. mrzim te!" "Briga me za tvoju mržnju!" reče Dorlas. odgovori mu Dorlas mrgodno. i nijedan čovjek na njegovu obalu kročiti neće. nije ondje mogao posegnuti za smrću koju je želio. zadrhtavši dok je obilazio mjesto na kojemu Zmaj leži. "Ali što je bilo nakon što je prešao? Barem si mogao ostati blizu. jer više ga nikad neće preskočiti nijedna srna. Je li čudno da to nisam mogao? Vičniji sam vitlanju sjekirom od nekih. Misli mu se tad svrnuše Túrinu Turambaru. "Ako te baš zanima. ili te sažaijevam? Ali mrtav si. Hvale ti ne dugujem. R. on nabasa na čovjeka koji viri kroz drveće. pa premda je sada mrzio svoj život. gospa Níniel ne bi bila primorana potražiti ih sama. a onda si utekao i kukavički se u šumi sakrio!" A dok je to govorio. "Crni mač htjede da po mraku pregazimo brzace Teiglina. Dorlase!" doviknu mu. Ne bi uopće morala vidjeti Zmaja. a on se od njega u užasu okrenuo. orci bi bili došli i objesili te kao strašilo . Ali moj narod sad je tvoj dužnik. Da mene nije bilo. i svi će ga se živi stvorovi kloniti. Dolikuje da upravo od mene za to i sazna. "Kakvih li vijesti imaš? Kako to da si ostao na životu? I što je bilo s mojim rođakom?" "Ne bih znao". Zmaja si na nas naveo. ali kozjih nogu u mene nije. jer srce ga je izdalo. R. otimaču svega što imadoh ili imati htjedoh. te ustuknu ugledavši ga. prozrevši odjednom da je taj čovjek iznevjerio sudrugove. mene si ruglu izvrgnuo. "Srami se." "Znači da su bez tebe nastavili prilaziti Zmaju?" reče Brandir. da vidiš što će se zbiti. Tad Brandir shvati što je bilo. "Ha.

On tada načas ostade uzdrhtalo stajati. Ovdje ih kob sustignu. Húrinov sin. mrzeći danju svjetlost. Skočila je s ruba Srnina skoka. i nema joj povratka! Ali ja vam dođoh javiti što se zbilo. Ljudi koji su još u strahu ostali ondje kraj mosta opaziše ga gdje nailazi poput sive jutarnje sjene. ali mrtav i Turambar do njega leži. skrivajući prošlost: Túrin. te pođe dalje. a grob će imati i Turambar. te tako pogibe. prije nego što mu iz očiju nestade zaprepaštenje: jer Brandir potegnu mač i zada mu smrtni udarac. i reci je li ikad bilo takove! Zmaj je mrtav. od sramote to spremniji na gnjev. pripovijest koju ti nosim. blijedi je mjesec bio zašao. nestala." "Da. sestra i brat." . "Nestala je. Ne zovite je Brethilom. Pođimo k njemu. koju sam ja ljubio više od svih." Ljudi u čudu zažagoriše na te riječi. svijen nad štakom. Kad Brandir stiže na Nen Girith. A to su dobre vijesti: da. Grob Húrinove djece!" Tada se ljudi rasplakaše gdje je tko stajao. jer mu se smučilo od krvi. a neki rekoše da je sišao s uma. ne znajući joj prošlost: Niënor je bila. on zamahnu krupnom šakom na Brandira. ali Brandir podviknu: "Saslušajte me do kraja! 1 Níniel je mrtva. te mu neki začuđeno doviknuše: "Gdje li si to bio? Jesi li je vidio? Jer gospa Níniel je nestala. U Brethil donesoše sjenku svoje mračne kobi.Glaurungova smrt 181 u vlastitom ti vrtu. Mormegilom su njega zvali. narode Brethila. a ralje Teiglina su je progutale. i tuge se ova zemlja više nikad osloboditi neće. reče on. iako im još nije bilo jasno kako se to zlo slučilo. obje su zaista dobre. Jer ovo je saznala prije tog bijega: Húrinova djeca oboje bijahu. već imenom Sarch nia Chîn Húrin. Níniel smo nju prozvali. Počuj sada. Svojega izbavitelja nećemo ostaviti da pod vedrim nebom leži. Húrinova kći. Sebi nadjeni to kukavičko ime!" I s tim riječima. a neki rekoše: "Grob u Teiglinu ljubljena Níniel ima. zatim odbaci mač na tlo i okrenu se. a noć je izmicala: na istoku je rudjela zora. krasotna Níniel koju ste ljubili. Nestala je. nestala je". Turambarom se sâm prozvao. najodvažniji među ljudima. a ni zemljom Halethrima.

.

Gurthangu. bridova sjajnih kao i prije. te on kaza sebi: 'Zašto bi me netko tako zbrinuo. i pogleda je. ali kad Glaurung izdahnu. i uzdahnu. Podiže je. još dok je Níniel bježala odande. prisjetivši se svoje pobjede i otrova što mu je opekao ruku. Ali pred zoru naiđe ljuta studen. i on opet duboko udahnu.Sad. i u zraku se osjećao dašak jutra. Túrin se prenu. a bazdilo je po smrti." . a Gurthangov mu se balčak zari u slabine. Tijelo mi je iznureno. i začudi se. Ali. i zapade u duboko izmožden drijemež. pa se on okrenu u snu. koji je bio čitav. i učini mu se da je iz svojega dubokog mraka čuje gdje ga izdaleka doziva. "ali snažniji si ti od mene. Sagnu se i podiže mač." reče on. a ipak ostavio da tu ležim na hladnom. no ovlažena. Sve oko njega bijaše crno i sumorno. dođi! Moram poiskati pomoć. Tvoja je pobjeda. i nije ga više tako boljela. "Gadan bijaše Glaurungov otrov. Svačiju bi krv pio. sred loma i zmajskoga smrada? Kakve se to čudnovate stvari ovdje zbiše?' On tad glasno zazva. a on skoči na noge. što ga naglo probudi. a kosti promrzle. Noć je izmicala. ali ne dobi odgovora. Jer bila je povezana trakom bijele tkanine. crna ga nesvjestica ostavi.

zatravljen. pod paskom vjernih stražara?" A kad ne dobi odgovora: "Dajte. što nam lažne priče pripovijedaš i kazuješ da mrtav leži." Te se obrati narodu: "Da mu niste tako govorili. svaki mu se korak činio sve težim. da oćutim nježne Nínieline ruke. i baš kad su odande kretali u potragu za njegovim mrtvim tijelom. ako nesvjesticu od smrti ne razaznaješ. ne plačite. Tad prestravljeno ustuknuše. Nismo li rekli da si sišao s uma?" Ali Brandir je. ali dok je od­ lazio odande. gdje je Níniel?" viknu. zar mi ne možete ostati vjerni dok me nema? I gdje je Níniel? Valjda se barem mogu nadati da je niste dovodili amo. u mojoj kući. još čeka jedan od onih izviđača." . Ima li kakva konja da me ponese? A nosiljka bi još bolja bila. uza sav ovaj narod koji ostavih na Ephelu? Ako već za vas mogu poći u smrtnu pogibelj. poštapajući se Gurthangom. Ali Túrin mu reče: "Ti si. i valjanu Brandirovu vještinu!' I tako on napokon. od prvog do zadnjeg. dođi amo! Još bih toga htio saznati. Padam s nogu od svega što prođoh. uvjereni da je to njegov nespokojni duh. Ali da se bar što prije vratim svojoj kući." "Dobro je. umornim hodom. lude jedne. a žene stadoše naricati i prekrivati oči. dakle. R. on stade pred narod. reče Túrin. "Pošao bih onda kući. i prvo bih njoj ispripovjedio priču o djelima u noći. Ali vještina ti više nije kao nekoć. radujte se! Gledajte! Nisam li živ? I nisam li ubio onoga Zmaja od kojega ste strahovali?" Tada se okomiše na Brandira s povicima: "Ludo jedna.184 J. "Jer prvo bih nju htio vidjeti. Ali on im reče: "Ne. pa on pomisli: 'Na Nen Girithu me. dok vi tu sjedite i zapomažete! Ali sada. R. taj koji je bio ondje i zbrinuo mi ruku? Hvala ti." Ali oni okrenuše lica od njega. samo užasnuto zurio u Túrina i nije mogao pustiti ni glasa oda se. a Brandir naposljetku reče: "Níniel nije ovdje. Koji bi od vas bolje postu­ pio? Ta on je barem imao srca sići do poprišta. Zbog čega si ovdje. ako je tako". u sivu praskozorju stiže na Nen Girith. već ste je ostavili gdje se od nje oprostih. Tolkien: Húrinova djeca Tad okrenu leda Glaurungu i ostavi ga da trune. recite. možda. Handirov sine.

kao kad smrtno ranjena zvijer žudi da naudi svima oko sebe prije nego što će izdahnuti. "Odakle to znadeš?" reče mu tiho. jer u tim je riječima čuo gdje ga pretječu stope vlastite kobi. Stigao je vičući da si mrtav. Zlo jedno šepavo . Mrtva je. "Kuća ti je prazna. i on viknu: "Sluđen? Ne. viknu. Ali živ si. "Obuzdaj svoju mahnitost. mrtva! U Teiglinu je sada traži!" Túrin na to stade kao sleđen. Ali ništa ti ne znaš o sestri mojoj. a sada i mene. "Da. i još je kazao da je to dobra vijest. odgovori mu Brandir. Níniel! Níniel? Ne. "Kako si to izveo?" "Znadem jer je vidjeh gdje se baca". kad već drugim oružjem vitlati ne možeš?" Tada bijes odagna samilost iz Brandirova srca. Ja ne lažem! Níniel je mrtva. "Da. prije nego što će skončati: 'Niënor. Ništa! Ona živi u Skrive­ nome kraljevstvu. i da je još i gore?" Túrin tad zakoraknu na Brandira: "Je li." Túrin ga tad ščepa i protrese. da te nikad više ne vidi. gospodaru! Jer sav je sluđen. Utekla je od tebe.zar nas to oboje kaniš do smrti progoniti?" Ali Brandir mu se ote. kažeš. Ćopavče? Kaniš li nas ti to gnusnim riječima pogubiti. Ali drugi je odgovorio za te.Túrinova smrt 185 "Ne. mrtva. Niënor. A još je i gore? Ma kakvu li si to laž u svojoj pakosti iznjedrio. evo . Sad je mrtva.Dorlasova. "Davno si to već pogodio. Zašto bi onda ta njegova priča o Níniel bila istinita: da je ona sad mrtva. kći Húrinova. ne!" zdvojna srca reče Brandir. Crni maču sudbe crne! Kao i sav ovaj ishlapjeli narod. na sigurnome." Ali jedna od okupljenih žena . "Ali izveo si to sâm. to dobro znadem. kojoj se Brandir nije milio . Zmaj Glaurung. ja sam Túrin. Tu je laž tvoja podla glava smislila. Níniel nije ondje. moja ti je smrt bila dobra vijest?" viknu on. ne bi li u bezumlje otjerala moju suprugu. oboje sapleo nitima kobi. Túrine. koji vas je. Húrinova kćeri. Ovako je kazao. Húrinov sine. ali od užasa i srdžbe srce mu ih nije htjelo prihvatiti. odvajkada mi zavidiš na Níniel. Niënor.resko viknu: "Ne slušaj ga. Ona koju suprugom nazivaš došla ti je i zbrinula te. sluđen si ti. i u Cabed-en-Aras se bacila. Húrinov sin". "Ne dotiči me se!" reče. a ti joj nisi odgovarao kad te zazivala. sudim.

"Ne. i da je možda opet nađem s onu stranu Mora. Glaurunga ćeš naći. jer ona bi mi dala da potražim Níniel. kletve roda svoga. R. jer to bijaše Mablung. koju sam ljubio. te začu sebe kako viče: "Ona živi u Skrivenome kraljevstvu. Tolkien: Húrinova djeca ti brata: dušmanima prijetvornoga. S Pozojem na počinak pođi. očito. a to bijahu vilenjaci. Ali ljudi zakloniše oči pred tim činom. a tebe sam sit. "A što će se za tebe reći. valja otići onamo. meni iza leđa. kad srodne ste duše. i to brzo. Pošalji mi sada savjet!" Ali sred tog vapaja on opazi gdje dvanaest vrsno naoružanih lovaca nailazi preko Prijelaza. jer sve su ga Glaurungove laži vazda navodile na krivi put." "Da potražiš Níniel!" kriknu Túrin. "Tko je njoj potajice. a oči mu zasjaše grozom. a kad se on okrenu da ode s Nen Giritha. kaže se". doviknuvši mu: "Túrine! Sreća konačno . "A čak će i Zmaj. Túrine. i reče: "Dugo bi trajalo da se kaže sve što se zbilo. kazao moje pravo ime? Tko ju je odveo pred Zmajevu pakost? Tko je ostao po strani i pustio je da strada? Tko je došao amo da što prije razglasi taj užas? Tko se sada mojom mukom sladi? Zbore li ljudi istinu prije smrti? Onda je sad prozbori. sad proklinjući Međuzemlje i sav život čovječji. i na sigurnom je!" I pomisli kako mu sada. Ali klevećeš me." Tad Brandir spazi vlastitu smrt u Túrinovu licu. o Finduilas! što iole marih za Zmajeve riječi. glavni Thingolov lovac. Húrinov sine. No smrti se ne bojim. Húrinova sina. zaceni se on. R. I Mablung ga pozdravi. bližnjima vjerolomnoga. a dok je prolazio kraj Haudh-en-Elletha. Stoga ustade i ode do Teiglinskih prijelaza. svi će vidjeti da nije. a kad se približiše. on sjede i poče se prisjećati svih svojih djela. uzviknu: "Gorku cijenu platih. Húrinov sine. Ali kad ga naposljetku minu bezumno tugovanje. "Na smrtnoj postelji ljudi istinu zbore. udari Brandira i na mjestu ga smaknu. on prepozna jednog. pa čvrsto stade i ne pokleknu. iako mu je jedino oružje bila štaka. sad pak zazivajući Níniel. Ćopavče?" reče on polako. razbježaše se pred njim u strahu. kletvo roda svoga i svih koji te udome!" Túrin se tad maši Gurthanga.'" Tad Brandira iznenada spopade zlehud smijeh. premda mu je cijeli život propao.186 J. pa u istoj tami trunite!" I zamahnu Gurthangom. Je li tebe to Glaurung oklevetao? Ubiješ li me. Túrina. Tad Túrin zabasa u divlju šumu kao mahnit. pa skupa kujte laži.

Jer u Dor-lóminu mi kazaše da su u Skriveno kraljevstvo utekle. da te upozorim i da ti pomoć pružim. "I to hitro!" "Otišle su u divljinu ne bi li te našle". kao stope Morgothove. a u isti mah od namjernika saznah da se Crni mač nargothrondski ondje opet pojavio. ali Mablung naposljetku prozbori: "Tako je doista i bilo. kad začu korake kobi što ga kane progoniti do samoga kraja. kose posve vrane. i cijela im se straža raštrkala. te kao divlja srna utekla na sjever u šume. jao!" Túrinu srce na to stade. "a iako si mnogim pogibeljima izmakao. a od Zmaja meni. Ali on svrnu prema Brethilu. ali Niënor je zanijemjela od uroka. te pomislih da se sad to vraća Gospo­ daru." "Hitro. a odande je izašao Glaurung." Vilenjaci mu isprva ne odgovoriše. recite mi što je s mojim rođenima. ali ne dovoljno hitro". "Da. reče Túrin. Ali raduješ li se što me živa vidiš. i radujem se što te živa nalazim." odgovori mu Mablung." "Teške!" reče Túrin. posljednji si takav u Međuzemlju." Vilenjaci ga nato pogledaše u čudu i kazaše: "Velikoga si Pozoja smaknuo! Slava budi imenu tvome na vijeke među vilenjacima i ljudima!" "Što će mi". "Jer i srce sam svoje smaknuo. te kazah: 'Jao! Glaurung kreće kamo se njegovi orci ne usude. Ali više ih ondje nema. krasna moja Niënor! Znači." Tada na čuđenje vilenjaka Túrin prasnu u glasan. "O. "Nije li to šala?" uzviknu. Slatka li osmijeha sreće! A bila je puti poput lješnjaka smeđe.' Stoga pođoh amo što se hitrije dalo. Ali kako već iz Doriatha stižete. nijednoj drugoj ženi slična!" . Tebe tražim. strahovah za tebe na koncu. Vidjeh nailazak Glaurungov. Zbog čega?" "Zbog toga što te visoko cijenismo. kao vilenjačko dijete malena i sitna. reče Túrin. "Govori dalje!" kriknu on. iako su te teške godine snašle. i trag joj se zameo. "Svi su im savjetovali da ne idu. reče Mablung. one godine prije nailaska Zmaja.Túrinova smrt 187 htjede ovaj susret. "Glaurung je mrtav. nakon što se saznalo da si ti Crni mač. rezak smijeh. ali htjele su pošto-poto u Nargothrond. pa se orci kao smrti klone granica te zemlje. ispunivši svoju zloguku nakanu. To me ispuni strepnjom. Nitko od toga dana nije vidio Morwen. ne bi li Túrina našao. utekla je iz Doriatha Zmaju.

"Ali zašto ne bih! Jer. Ta nikako je nisi mogao vidjeti!" "Nisam li. gle. Pođimo za njim i pomozimo mu. bliska i daleka. a očiju modrih. i da im sparušeno lišće žalosno pada. i stade kao ukopan. ne bih li zaboravio krv gospodara mi Belega. a kad opazi Túrina. duguješ li vjernost ikome do ruci što tobom vitla? Ničije se krvi ti ne libiš." Tada isuka svoj mač. i reče mu: "Pozdravljen budi." Ali Túrin im daleko odmaknu. zima ga sparušila! Proklet da je Menegroth! I prokleta da je tvoja zadaća! Samo je još ovo nedostajalo. kao i krv nepravedno umorenog Brandira. a ovo posljednje još i najgore. jer spomenu se Húrina kako ga vidje u Nirnaeth Arnoediadu." Tad Túrin upre balčak o zemlju. . Gurthangu. te stiže na Cabed-en-Aras. i ču huk vode. nisam li. od djetinjstva bauljam u mračnoj magli Morgothovoj! Odlazi zato sad od mene! Idi. Sada stiže noć!" Tada pobježe od njih poput vjetra. s Nen Giritha siđoše ljudi da vide Zmaja. nešto nama neznano. što Níniel okupaše. Smaknut ću te hitro. bude li moguće: jer sada je zlehud i izbezumljen. te reče: "Ali posrijedi je neka greška. Hoćeš li uzeti Túrina Turambara? Hoćeš li me smaknuti hitro?" A iz oštrice u odgovor zazvoni leden glas: "Hoću. idi! Idi natrag u Doriath. R. i baci se na vršak Gurthanga. "Cabed-en-Aras. Ali Mablung reče: "Nešto se čudno i strahotno ovdje zgodi­ lo. i vidje da su sva stabla povenula. popit ću tvoju krv. ti koji si mi jedini preostao! Ali priznaješ li ti ijednoga vladara.188 J. obuze ga tuga. čeliku smrti. u ženskome liku navlas ista ocu joj Húrinu. Bila je visoka. Tolkien: Húrinova djeca Mablung se na to zaprepasti. Jer sva mi djela huda bijahu. slijep. Ali pristiže Mablung i ugleda grozomorno obličje Glaurunga gdje mrtvo leži. "Neću oskvrnuti tvoje vode. Sestra tvoja nije tako izgledala. Dok vilenjaci ondje stajaše. R. slijep sam! Nisi li to znao? Slijep. kao da je to zima stigla s prvim danima ljeta. i crna mu oštrica oduže život. i stravične kobi njegova roda. Cabed Naeramarth!" kriknu on. Mablungu?" zavapi Túrin. kose poput čista zlata. a oni ostadoše svi u čudu i strahu.

stadoše liti suze. i kad pjesnici vilenjaka i ljudi otpjevaše tužaljke što kazivahu o Turambarovu junaštvu i Nínielinoj ljepoti." Tad podigoše Túrina. i do njega staviše krhotine Gurthanga. donesoše golem siv stećak i postaviše ga svrh humka. najduljemu od svih spjevova Belerianda. i to zgarište vazda ostade jalovo i golo. na visoku ih gomilu složiše i golemu lomaču potpališe što proždre tjelesinu Zmaja i skrši je u crn pepeo i zdrobljene kosti. a vilenjaci se zgroziše kada napokon saznaše zašto im je Túrin uputio onakve riječi. te tako riječima umorih onoga kojega sam istinski volio. Tako propade sve što je ikada imao. a na njemu vilenjaci runama iz Doriatha uklesaše ove riječi: T Ú R I N T U R A M B A R DAGNIR GLAURUNGA a pod njima napisaše i ovo: NIËNOR NÍNIEL Ali nje ne bijaše ondje. Tad Mablung ogorčeno reče: "I ja bijah upleten u kob Húrinove djece. . Trudom mnogih ruku drva prikupiše. Ali Túrina položiše u visok humak na mjestu gdje je pao. niti se ikada doznalo kamo su je odnijele hladne vode Teiglina.Túrinova smrt 189 pa kad ugledaše kako je skončao život Túrina Turambara. Tu je kraj Pripovijesti o Húrinovoj djeci. i vidješe da mu se mač popola prelomio. A kad sve bijaše gotovo.

a ona ustade.190 J. "Predugo sam čekala. oštra nosa i slomljenih zuba. zakoraknu i posrnu. zgrbljena preko koljena. "Napokon si stigao"." . reče mu. oronulo i gladno kao u dugo lovljena vuka. Jedna je prilika sjedila u sjenci stećka. gdje je golem stećak stajao na rubu Cabed Naeramartha. O onome što se ondje zbilo kazuje se ovako. tako iznurena od puta da ne haje za njegov dolazak. jer premda sad bijahu divlje i pune straha. R. Morgoth je otpustio Húrina iz okova kako bi pripomogao svojoj zloj nakani. Naizgled neka lutalica bez doma svojega. i Húrin je prepozna. Ali oči joj naglo pogledaše u njegove. a oči mu već opaziše da nije sâm. a ispijenom je rukom privijala plašt uz grudi. najponosnijoj smrtnoj ženi davnašnjih dana. Ali Húrin ne pogleda stećak. još iz njih blistaše jedva podnošljiva svjetlost: ona vilin-svjetlost koja je nekoć donijela ime Eledhwen njoj. "Eledhwen! Eledhwen!" kriknu Húrin. jer znao je što na njemu piše. ona zabaci iznošenu kukuljicu i polako podiže lice. i pade mu u naručje. dok je Húrin ondje šutke stajao. pa je jedne večeri s Teiglinskih prijelaza stigao na mjesto Glaurungove lomače. Siva je bila. Napokon. ali dronjci na njoj nekoć su bili žensko ruho. Njega su lutanja odvela sve do šume Brethil. R. Tolkien: Húrinova djeca Nakon pogibije Túrina i Niénor.

i više ne progovoriše.Túrinova smrt 191 "Mračni mi bijahu puti." "Znam". "Ali kasno." reče ona." Ona ga tad ščepa za plašt. Otići ću sa suncem. i Húrin shvati da je umrla. "prekasno. Izgubljeni su. a Morwen uzdahnu. Izgubljeni su. Sunce zađe. Stigao sam čim sam mogao". već sjede do stećka s Morwen u zagrljaju. "Malo još vremena ima". "Znadeš li. . i umiri se." "Samo što nisam". i stisnu mu ruku. reče mu. reče. "Ali ti nisi. kaži mi! Kako ga je pronašla?" Ali Húrin joj ne odgovori. "Na samome sam izmaku. odgovori joj on. reče on.

.

.

R. Tolkien: Húrinova djeca .194 J. R.

Rodoslovlja 195 .

Tolkien: Húrinova djeca . R.196 J. R.

.

.

druga je pak inačica. ostavivši ih nedovršenima. Aliterativna Húrinova djeca bila je njegova daleko najduža pjesma u toj metrici. no zamislio ju je u tako širokim razmjerima da čak i tada nije uspio u radnji odmaknuti dalje od napada Zmaja na Nargothrond. otprilike dvostruko duža od prve inačice. U onome dijelu legende o Húrinovoj djeci koji je moj otac pretočio u aliterativnu poemu. još bi mnoge tisuće stihova bile potrebne za dovršenje velikog preostatka sadržaja Izgubljene pripovijesti. u naknadnoj preradi preimenovanoj u Húrinova djeca. u godinama nakon što je prestao pisati Izgubljene pripovijesti. namećući suvremenom engleskom jeziku zahtjevne načine naglašavanja i "početne rime" kojih su se držali davnašnji pjesnici: postigao je veliko majstorstvo u tome umijeću. pri vrlo raznorodnim primjenama. napuštena na ranijem mjestu u radnji. dosega znatno većeg od dvije tisuće stihova. prije nego što će je napustiti. stara je priča iz Knjige izgubljenih pripovijesti . ali neovisne priče zarana su se isticale u dugoj i složenoj povijesti Valara. mjereno do odgovarajućeg pripovjednog mjesta. Húrinov sin i zmaj Glórund. U tim razmjerima. vilenjaka i ljudi u Valinoru i Velikim zemljama. moj otac se okrenuo od proznog izričaja i posvetio radu na poemi naslovljenoj Túrin. kad je predavao na Sveučilištu u Leedsu. od dramskog dijaloga Beorhtnothova povratka domu do elegije palima u bici na Pelennorskim poljima. To je bilo početkom 1920-ih godina. U toj se poemi poslužio pradavnom engleskom aliterativnom metrikom (stopom Beowulfa i inih anglosaskih stihova).Ove međusobno povezane.

zaravan tu vrletna. posve uglačana. Prije svega. tek se tu zatječu veliki podzemni utvrđeni grad Nargothrond i široke zemlje nad kojima on vlada (središnja sastavnica ne samo legende o Túrinu i Niënor. tamnih. Tmurnih vrata. Dok idu na jug uz rijeku Narog. u licu same litice ležaše usječena. zavojita. . uz opis polja nargothrondskih vilenjaka koji pruža pogled na "mirnodopska umijeća" davnašnjega svijeta kakav se inače vrlo rijetko susreće. grotlo u njoj zjapiše. koji se zatvorio za njima: Strugaše i stenjaše na stamenim šarkama velebna ta vrata. Tolkien: Húrinova djeca doživjela znatno proširenje i razradu. granate glave stabala ih gledaše i oprezno se osvrtaše.u zemlju zađoše zbrinuta savjesno. orijaških. zarasla i skrivena. R. nego i cijele povijesti Drevnih dana Međuzemlja). greda golemih. vinu se pod svodove prodoran prasak duž pustih hodnika. prostrana. nad vodu žustru nadvijena. rascvalim šipragom i širokim hvatima pođoše. nadboja i stupova od naravne stijene. Túrin i njegov suputnik (u tekstu ove knjige zvan Gwindor) zatječu naoko posve napuštene krajeve blizu ulaza u Nargothrond: .200 J.. i polegle ljestve u bujnoj travi bogatih voćnjaka. I tako su dva putnika stigla do samih vrata Nargothronda. uz Narog proplanke. Bačene motike na poljima primijetiše. Vilenjaci su ih uhvatili i proveli kroz ulaz. oranice rodne raslinjem opasane među brdima i rijekom. premda omara podnevna zelenu zemlju žariše. dok obješene travke plaho uske ćuliše. R. i opustjele pašnjake i njive niz put pronađoše.. zima ih prožimaše. u klancu Naroga: stameno tu stajahu strma brdska pleća.

Međutim. Time se tako latio još jedne pripovijesti koju će godinama kasnije. Svijenim prolazima dugima daleko. držeći se straže. nije zagonetka čemu se potom posvetio: u ljeto 1925.. tutanj zatvaranja teških vratnica. ova poema donosi . Tako Túrin u Nargothrond stiže. pođoše pipajući pažljivo u tami. "Oslobađanje iz okova". te da ju je napustio potkraj 1924. ali razlozi takve odluke nužno će ostati nepoznati. 201 Ali u tekstu Húrinove djece koji donosi ova knjiga ne kaže se više od ovoga (str. žar plamenova. napisavši više od 4000 stihova. Kao i aliterativna Húrinova djeca. upustio se u pisanje nove poeme u posve drugačijoj metrici. naslovljene Spjev Leithian. Daleko skoči strop. opisati cjelovitom u razradi. sve dok ih vilenjački izviđači ne uhvatiše i kao zarobljenike ne odvedoše u skriveno uporište. stotine što stoje u sumraku širokom i šutke iščekuju. godine.. 1951. ili početkom 1925. svjetla nestade. Zgranuto zastadoše na zavoju oštru jer svečan skup spaziše odjednom podno prostranih kupola povijenih. žamor pritom. te potom. Kako je došlo do toga? Pokušat ću odgovoriti na to pitanje u tekstu što slijedi. te nazriješe neko nejasno svjetlo.Dodatak jeziva jeka gromovito jaka. neovisnom. Na toj drugoj poemi radio je šest godina. 115): I sad ustadoše. napustio i nju. u rujnu 1931. jer tema Spjeva Leithian legenda je o Berenu i Lúthien. kao što sam već spomenuo. pa napustiše Eithel Ivrin i otputovaše na jug uz obale Naroga. koju je naslijedila i nadomjestila. osmosložnim rimovanim kupletima. a ipak vezanom uz "opću povijest". mrmorenje muklo mnoštva neviđena do njih dopiraše. Smatram praktički nedvojbenim da je cjelokupan sadržaj aliterativne poeme o Túrinu moj otac napisao u Leedsu.

1926. ni hobita. moj ju je otac svejedno u velikoj mjeri smatrao sažetkom izvedenim iz daleko bogatijih pripovjednih zamisli: to. u što se poslije pretvorila. Valja imati na umu da je u to vrijeme Quenta (makar i kao donekle oskudna osnovica) predstavljala cjelokupni raspon "izmišljenog svijeta" mojega oca. Reynoldsu. godine. Tolkien: Húrinova djeca znatan napredak u evoluciji legende od izvorne Izgubljene pripovijesti o Berenu i Lúthien. svojemu učitelju iz Škole kralja Edwarda u Birminghamu. koji bi u tisku obuhvatio dvadesetak stranica. izričito namijenjenu R. sljedećih inačica "Silmarilliona" (iako taj naziv još nije navodio). pripovijest o Túrinu vrlo bjelodano ima počasno mjesto u njemu . Quenta Noldorinwa (Povijest Noldora: jer povijest noldorskih vilenjaka središnja je tema "Silmarilliona"). Povijest je završavala Velikom bitkom. napisao kao sinopsis. taj je kratak rukopis. napokon naslovljena . jer još nije postojalo Drugo doba. "kao objašnjenje pozadine aliterativne inačice Túrina i Zmaja". kao što je vrlo često bio slučaj. Quenta je izravno proistekla iz "Skice". naravno. godine svejedno ostala jedini dovršeni tekst "Silmarilliona" (nakon "Skice") koji je u životu izradio. Mnogo iscrpnije djelo. a premda je umnogome proširila prijašnji tekst i bila stilski dovršenija. u Bezvremensku prazninu".202 J. jasno naznačuje podnaslov koji joj je dao. u kojem se naziva "kratka povijest [Noldora] zasnovana na Knjizi izgubljenih pripovijesti". uslijedilo je 1930. godine. u sadašnjem vremenu i jezgrovitom stilu. R. R. moj otac je napisao "Skicu mitologije". izvanjski pritisci diktirali su evoluciju njegova djela. a na kraju Quente moj otac je napisao: "Takav je kraj pripovijesti o danima prije dana u sjevernim predjelima zapadnoga svijeta. kao ni Treće doba. to je bila početna točka.dapače. ali. Za Quentom je u 1930-ima uslijedila nova inačica u urednom rukopisu. nije bilo ni Númenora. Prema vlastitom priznanju. pa ni Prstena. W. u kojoj ostali Bogovi (Valari) napokon poraze Morgotha i izbace ga "kroz Vrata noći izvan Zidina svijeta. Ali premda taj tekst izlaže cjelokupnu mitološku zamisao. rukopis nosi naslov "Skica mitologije s naročitim pozivom na 'Húrinovu djecu'". Dok je radio na Spjevu Leithian. u skladu s namjenom s kojom je napisan." Stoga će djelovati doista čudno da je Quenta iz 1930. uostalom. To nije bila povijest Prvog doba. pa ipak.

Ovo je kratka povijest sročena iz mnogih starijih pripovijesti. Silmarile ne uspijevamo vidjeti onako kako vidimo Prsten." Međutim. sve dok nije izgubila izgled sinopsisa. prekinuta usred rečenice u dnu stranice. Medu njima je bila i Quenta Silmarillion u cijelom dotadašnjem opsegu. je rujna te godine objavila Hobita. s naznakom vjekova pjesništva i 'predaje' na kojima počiva. vilenjake." Čini se u najmanju ruku mogućim da je način na koji je moj otac shvaćao Silmarillion doista proistekao iz činjenice da je ta takozvana "faza Quente" njegova djela u 1930-ima u početku bila skraćeni si­ nopsis namijenjen konkretnoj svrsi. jer sva građa koju sadrži u davnini se pripovijedala. Izda­ vačka kuća George Allen & Unwin 21. ljude ili orke. mnogo dulja nego prethodna Quenta Noldorinwa.. dostavljenih u London 15. 'odmak' se ne gubi ni na trenutak. Povijest Silmarila. a taj prekid je. odnosno zgusnuti stil i pristup Silmarílliona. Ali. a ruke su dizali na sve koji bi im se našli na putu. bio presudan. Quenta Silmarillion u ovom je obliku naglo prekinuta 1937.Dodatak 203 Quenta Silmarillion. niti pritiska i straha od onoga neznanog što neposredno slijedi. nastavio je pisati prvi rukopis sve do Túrinova bijega iz Doriatha i odluke da započne živjeti kao odmetnik: prešavši granice kraljevine. godine. iscrpnijim povijestima i pjesmama. Bila je. te ponovo biva opisana u naslovu: "Quenta Silmarillion. snažno dočarava postojanje 'neispripovijedanih priča' još dok ih pripovijeda. Nedugo potom. zadržavši svejedno iz svojeg početnog oblika karakterističnu "uravno­ teženost" tonaliteta. moj otac je na poziv poslao izdavaču niz svojih rukopisa. kako se ispostavilo. oko sebe je okupio družbu onakvih beskućnika i očajnika kakvi su se u tim zlim danima mogli naći gdje vrebaju u divljini. ali zamisao biti djela kao sažetka mitova i legendi (samih po sebi posve drugačije prirode i razmjera u cjelovitom prikazu) nipošto se nije izgubila. . Nema tu pripovjedne neizvjesnosti. ali zatim u uzastopnim stadijima doživljavala proširenja i dorade. ili je barem trebala biti. Drugdje sam napisao da "zbornički.. studenog 1937. dok teksta nije bilo. a među Eldarima sa Zapada i danas se prenosi u drugim.

u početku poglavlja Túrin medu odmetnicima. o kojima je Gimli pojao u rudnicima Morije tisućama godina kasnije. Tolkien: Húrinova djeca To je preteča ulomka na str. sljedećih je godina posegnuo za mnogim starim rukopisama koji su dugo ležali netaknuti. moj otac se energično i samouvjereno vratio "Građi Drevnih dana".204 J. Moj otac je stigao do tih riječi kad mu je Quenta Silmarillion vraćena s ostalim rukopisima. Ali ta je daljnja povijest imala te­ meljnu važnost za legende iz starine. godine. Gondolina. Drevnih dana prije bitke Gospodara Nargothronda. takorekuć zamrznuta. koji je izmaknuo plamenoj propasti Gondolina. Gospodar prstenova dovršen početkom 1950. nakon mnogo godina. obustavljena u punom jeku pri Túrinovu odlasku iz Doriatha. nakon otpuštanja iz Morgothova zarobljeništva. i o propasti vilenjačkih kraljevstava Nargothronda. s okončanjem u pripovijesti o Eärendilu. Doriatha i Gondolina. Povijest što se nastavlja od te točke sljedećih je godina ostala u jednostavnom. 73 ove knjige. R.'Dugo očekivanu proslavu'. Posvetivši se Silmarillionu. u to je vrijeme ispunio uredni rukopis Quente Silmarillion prepravcima i dopunama. dok su se velike strukture Drugog i Trećeg doba razvijale pri pisanju Gospodara prstenova. I to je imala biti kruna i dovršenje cjeline: sudbina noldorskih vile­ njaka u njihovoj dugoj borbi protiv Morgothove moći. zbijenom i nerazvijenom stilu Quente iz 1930. 19. jer su njezine zaključne priče (potekle iz prvotne Knjige izgubljenih pripovijesti) kazivale o fatalnoj povijesti Húrina. preraslih u "Prvo doba".. Sto odnese ih pučina I proguta ocean. Svijet bje lijep." U tom je trenutku prestala dotad neprekinuta i napredujuća tradi­ cija Silmarilliona u sažetom pripovjednom stilu Quente. ali 1951. R. godine prekinuo . Kada je. a tri dana potom. prosinca 1937.... planine vitke. on pismeno obavještava kuću Allen & Unwin: "Napisao sam prvo poglavlje nove priče o hobitima . te udio koji su Húrin i Túrin imali u toj povijesti. Túrinova oca.

iskazana u uzastopnim pokušajima.Dodatak 205 je rad na toj preradi. blisko zasnovane na preinačenoj inačici Spjeva. U to se vrijeme također napokon iznova posvetio "velikoj pripovi­ jesti" o Padu Gondolina." To se proročanstvo ispunilo kad je Tuor. od tebe i od mene nova će se zvijezda dići. Tu je htio predstaviti. ali i nju je napustio. Posebna spona s pripoviješću o Túrinu leži u braći Húrinu. Túrinovu ocu. koja je tad postojala još samo u Izgubljenoj pripovijesti otprije nekih trideset pet godina. koje se latio vjerojatno 1951. a kasnije. u Bici suza nebrojenih. onu iznimnu pripovijest koju je 1920. gospodaru. i koja mu je do kraja života ostala ključna sastavnica poimanja Drevnih dana. a otkriven pasti mora. i Huoru. 27). prije dolaska do priče o Túrinu. kako je ispripovjedano u Húrinovoj djeci (str. Turgonovom kćeri. da oblikuje tu prvu "veliku pripovijest" u razmjerima koje joj je namijenio. Tako se njegova želja. koji se spasio iz Gondolina. jer njihov je sin bio Eärendil: "nova zvijezda". koji im je rekao (str. Tuorovu ocu. Prihvatio se prerade Spjeva Leithian (rimovane poeme koja prenosi priču o Berenu i Lúthien. Latio se pisanja duge prozne sage o Berenu i Lúthien. ali rad na njoj posustao je i naposljetku prestao. mjesta na kojemu je Quenta Silmarillion bila napuštena 1937. umnogome uspješniju poemu." A Huor mu je odgovorio: "No uzmogne li jošte kratko odolijevati. godine) koja je uskoro prerasla u gotovo posve novu. uvidom umirućega: makar se ovdje zasvagda rastajemo. skriven unutar kruga visoka gorja. "nada vilenjaka i ljudi". te na nekoliko stranica koje joj posvećuje Quenta Noldorinwa iz 1930. Húrin i Huor u mladosti su dospjeli u vilenjački grad Gondolin. Kažem ti tako. na vrhuncu svojih umijeća. napuštene 1931. Túrinov bratić. godine pročitao Klubu esejista svojega koledža u Oxfordu. ponovno su se susreli s Turgonom. i ja nikad više tvoje bijele zidine vidjeti neću. godine. s početkom rada na "novoj priči o hobitima". iz tvoje će kuće tad poteći nada vilenjaka i ljudi. došao u Gondolin i vjenčao se s Idril. u podrobno opisanoj radnji i u svakom pogledu. 43): "Ne može Gondolin više dugo skriven ostati. nikad nije ostvarila. kraljem Gondolina. moj otac opisuje putovanje Tuora i njegova . U započetoj proznoj sagi Pad Gondolina.

ali Tuor i Voronwë nisu mu se obratili dok je prolazio. s isukanim dugim mačem. kulminacije njegove kobne povijesti nakon uništenja Nargothronda." U novoj pripovijesti o Gondolinu moj otac je doveo Tuora do visokoga mjesta u Kružnome gorju odakle je pogled preko ravnice pucao sve do Skrivenoga grada. i nikad nije dospio dalje. njegovo kasnije viđenje ne pruža nam pogled ni na Nargoth­ rond ni na Gondolin. To je u ovoj knjizi tekst od Túrinova povratka u Dor-lómin (str. 133) do njegove smrti. sami u divljini. te da je ovo Túrin. jer oštrica mača također bijaše crna. i nikada više. Ali u ovom je slučaju također među svojim spisima ostavio cijeli niz kasnijih. uvelike razrađene iz prvotnih oblika. ondje je i stao. začuli jauk u šumi: I dok su tako čekali. Drugdje sam napisao: "po dovršetku Gospodara prstenova. počeo je iznova raditi na Húrinovoj djeci. I tako niti u Padu Gondolina nije ostvario svoju nakanu. ali 'velike pripovijesti'. vrlo žalosno." Te opaske vrijede i za "veliku pripovijest" o Húrinovoj djeci. To je bio Túrin. začudiše se. sve i ako nikad nije uspio znatnome dijelu te kasnije i silno uvećane inačice podariti konačan i dovršen oblik. a putem su. u žurnom odlasku od pustošenja Nargothronda (str. čini se da se vratio Drevnim danima u želji da se iznova lati onih daleko opširnijih razmjera s kakvima je nekoć davno i započeo u Knjizi izgubljenih pripovijesti. Tolkien: Húrinova djeca vilenjačkog suputnika Voronwëa. te velike 'smetnje' i odstupanja. već od kasnijeg dijela priče. Tako su se samo na trenutak.206 J. Dovršenje Quente Silmarillion i dalje je bilo cilj. 133). Húrinov sin. tako različit od njegove uvriježene prakse ponovnog kretanja ispočetka. R. ali rubovi joj blistahu sjajno i hladno. i "nisu znali da je Nargothrond već pao. iz kojih bi trebala biti izvedena njezina kasnija poglavlja. ali . susreli putovi tih rođaka. nikad nije ostvario. ne od Túrinova djetinjstva. naoružan. Crni mač. te vidješe da je to visok čovjek. odjeven u crno. ali u ovom je slučaju moj otac ostvario daleko više. koji ga je vodio. između stabala pomoli se netko. Túrina i Tuora. U isto vrijeme kad se ponovno posvetio Spjevu Leithian i Padu Gondolina. R. Ne mogu objasniti zašto je moj otac postupio na taj način.

Ali sada mu je bilo teško pripovijedanju nametnuti čvrstu na­ rativnu strukturu. bez uvođenja ijedne sastavnice koja ne bi postojala u izvornoj zamisli. Pa ipak. s velikim razradama ranijih inačica i proširenjima radnje u prethodno nepoznate dijelove. u jednome dugom odjeljku priča se sastoji od kolopleta nevezanih nacrta i skica radnje. Ovaj rad svojim umnogome najvećim dijelom. dok je složenost likova i zbivanja rasla. a Túrinov život i smrt prikazani su uvjerljivom snagom i neposrednošću kakve se teško može naći drugdje medu narodima Međuzemlja. U tim su godinama Húrinova djeca za njega postala dominantna priča s kraja Drevnih dana. Iz tog sam razloga u ovoj knjizi pokušao. ako ne i u cijelosti. i sve su njegove misli dugo bile posvećene samo njoj. dapače. i. oblikovati tekst koji pruža cjelovit pripovjedni prikaz od početka do kraja.Dodatak 207 nedatiranih zapisa posvećenih priči od Túrinova rođenja do razaranja Nargothronda. nakon dugog izučavanja rukopisa. pripada vremenu nakon objavljivanja Gospodara prstenova. . Húrinova djeca u svojemu najkasnijem obliku glavno je prozno djelo posvećeno Međuzemlju nakon dovršetka Gospodara prstenova.

.

poglavito u krajnje zamršenoj evoluciji legende u razdoblju "Túrina medu odmetnicima". Stoga se Nam u ovoj knjizi oblikom razlikuje od onoga u Nedo­ vršenim pripovijestima u nizu pogleda. Važan sastojak svega ovoga osebujan je status objavljenoga Silmarilliona. ili gdje sam zaključio da nije moguće pružiti zasebnu. Sada slijede opis i objašnjenje sastava ovoga novog teksta Húrinove djece. Pritom sam došao do različitih zaključaka o međuodnosima i slijedu pojedinih tekstova. "dugu" inačicu teksta. Pripovijest o Húrinovoj djeci. poznate kao Narn. jer. prema svojem vilenjačkom naslovu Nam i Chîn Húrin. izostavio sam niz znatnih odjeljaka (jedan od njih vrlo dug) gdje su tekst Narna i mnogo kraći prikaz u Silmarillionu vrlo slični. Ali to je bio tek jedan sastojak pozamašne knjige raznovrsna sadržaja. Pri oblikovanju sadržaja . predstavio sam djelomičan tekst duge inačice ove pripovijesti. objavljenima prije više od četvrt sto­ ljeća. moj otac je napustio Quentu Silmarillion na tada dosegnutom mjestu (Túrinovu odlasku u odmetnike nakon bijega iz Doriatha) s početkom rada na Gospodaru prstenova 1937. a tekst je bio uvelike nepotpun. kao što sam spomenuo u prvome dijelu ovog Dodatka. u skladu s općom nakanom i prirodom te knjige: naime. godine. što djelomično potječe iz umnogome temeljitijeg izučavanja kolosalno složenog skupa rukopisa kojemu sam pristupio nakon objavljivanja te knjige.U Nedovršenim pripovijestima.

Danas držim kako sam pri sastavljanju teksta za Nedovršene pripovijesti sebi dopustio veću uredničku slobodu nego što je bilo . koji najvećim dijelom vjerno slijedi. tu je moj otac također napisao dvije inačice. ali u ovoj sam se knjizi zadržao na tekstu koji je moj otac smatrao prikladnim za Nam kao cjelinu." U toj namjeri. dapače. posvećenih istim sastavnicama sadržaja u različitim stadijima razvoja. te na početku stoji (str. drugi dio Narna). stoga. U Silmarillionu sam se poslužio obama tekstovima. Tako je prvi odjeljak koji sam izostavio iz inačice Narna i Chîn Húrin u Nedovršenim pripovijestima (str. 84 i bilješka 2) prikaz je Bitke suza nebrojenih. izvorno jednim od "Izvješća o godinama". te je u takvom slučaju očito moguće zauzeti različite stavove o načinu postupanja s izvornom građom. ali uz izravno služenje tekstom Ljetopisa. Jedna je u Ljetopisima. 171-172). Od poglavlja Túrin u Doriathu novi je tekst uvelike izmijenjen u odnosu na onaj iz Nedovršenih pripovijesti. Tu postoji niz zapisa. dok je druga nastala mnogo kasnije. 39 u tekstu ove knjige): "Ovdje se. Tolkien: Húrinova djeca objavljenog djela uvelike sam se služio Ljetopisima Belerianda. Taj drugi prikaz velike bitke opet je bio izričito sročen kao sastavni dio Nama (tekst nosi naslov Narn II. od kojeg se. ali ovdje sam slijedio inačicu napisanu za Narn. prenose tek ona djela što važna su za sudbinu Hadorove kuće i djece Húrina Nepo­ kolebljivog. naravno.210 J. tim pojednostavnjenjem i skraćenjem sadržaja izmijenio je tijek bitke kako ga prenose Ljetopisi. iako sam neke pojedinosti preuzeo iz inačice za Narn. moj otac je iz prikaza u Ljetopisima zadržao samo opis "zapadne bitke" i uništenja Fingonove vojske. i koji seže do Morgothova oslobađanja Húrina nakon stradavanja Túrina i Niënor. U Silmarillionu sam. ali u velikoj se mjeri zasnivala na odjeljku iz Ljetopisa Belerianda. tj. koje je u uzastopnim inačicama preraslo i proširilo se u ljetopisni prikaz što teče usporedno s uzastopnim rukopisima "Silmarilliona". R. Ali moj otac je zapravo napisao dvije njezine inačice: jedna je izričito bila predviđena za početni dio Narna. neuvršten iz istog razloga. Drugi odjeljak koji sam izostavio iz Narna u Nedovršenim pripovi­ jestima (str. velikim dijelom vrlo gruba oblika. slijedio Ljetopise. to sam učinio jednostavno zato što tu priču donosi Silmarillion (str. R. najvećim dijelom vrlo malo razlikuje. 75 i bilješka 1) prikaz boravka mladih Húrina i Huora u Gondolinu.

kad je Beleg prvi put po­ šao u potragu za njim. na mnogim (obično vrlo sitnim) mjestima vraćajući izvorne riječi. Ali danas mi se. u novome se tekstu. U sadašnjem je tekstu darivanje mača stoga smješteno na to mjesto (str. 70). te. od njegova bijega iz Doriatha do odmetničkog pribježišta na Amon Rüdhu."otkriti što se doista zbilo". i ne nastavlja se sve do susreta odmetnika sa Sitnim patuljcima. 86 u novome tekstu).ali uz jednu razliku. moguće je pokazati kako je moj otac odustao od toga. Za ovu sam knjigu iznova proučio izvorne rukopise i ispočetka oblikovao tekst. također. "gdje dobiva mač Anglachel od Thingola i lembas od Melian". Tu sam se opet pozvao na Silmarillion kao nadopunu za nedostatak. odmetničko zlostavljanje Belega za Túrinova izbivanja. zapravo. čini jasnim kako je moj otac uspio doći do zadovoljavajuće strukture i slijeda zbivanja u ovom dijelu priče prije nego što je prestao raditi na njoj. darove Thingola i Melian Belegu. gdje se Beleg vraća u Menegroth nakon što je našao Túrina. Što se tiče strukture pripovijedanja u ovom razdoblju Túrinova života. ispravljajući poneku grešku i donoseći drugačiji odabir između postojećih mogućnosti. Mijenjao je razmještaj tih "sastavnica" i stavljao ulomke dijaloga u različite kontekste. U Nedovršenim pripovijestima postoji treći izostanak u radnji na str.Dodatak 211 nužno. nakon mnogo daljnjeg izučavanja. naravno. 118: priča se prekida na mjestu gdje Beleg ne uspijeva nagovoriti Túrina da se vrati u Doriath. nakon što ga je napokon uspio naći među odmetnicima (str. već samo Melianin dar. ali tek uzgredno bitna za radnju: riječ je o povijesti dolaska Zmajskog šljema u posjed . Ali. primjećujući da se ondje radnja nastavlja Belegovim oproštajem od Túrina i njegovim povratkom u Menegroth. U kasnijem odlomku. te susrete Túrina i Belega. ali bilo mu je teško uobličiti ih u dorađenu "radnju" . da uvelike sažeta radnja koju sam sastavio za objavljeni Silmarillion odgovara tom rješenju . i ondje se ne spominje dar lembasa. moj otac je imao na umu izvjesne "sastavnice" sadr­ žaja: Thingolovo suđenje Túrinu. jer "doista se zbilo" to da je Thingol dao Anglachel Belegu nakon suđenja Túrinu. Ovdje bi bilo pogodno primijetiti da sam iz teksta izostavio dva odjeljka uvrštena u Nedovršene pripovijesti. uvrštavajući rečenice ili kratke ulomke koje nije trebalo izostaviti. ne spominje Anglachel.

i novoga teksta u ovoj knjizi.212 J. ma kako sitne. Najveći nedostatak u sadržaju iz prikaza u Nedovršenim pripovijestima (str. priče koju donosi Silmarillion. te njihova slijeda. u ovdje predstavljenom dužem tekstu nema nijedne dopunski "izmišljene" sastavnice bilo kakve vrste. "ohol". jer drugačiji i nije mogao biti: to više što ta velika rukopisna građa predstavlja . str. ali tamo gdje se ništa nije moglo dodati inačici iz Silmarilliona (kao u pripovijesti o Belegovoj pogibiji. primio čudnog zadatka. a u novome tekstu i uz bolje razumijevanje labirinta rukopisa i bilježaka. R. U ovome dijelu "Túrinove sage" postoji složen odnos između iz­ vornih rukopisa. od završetka poglavlja O patuljku Mîmu. Ali do toga. R. nakon što bude zadovoljan cjelovitim tekstom "velike pripovijesti" o Túrinu. Nastojao sam oponašati ono što on nije učinio: napisati "silmarillionsku" inačicu najkasnijeg oblika priče. poglavlje objavljenoga Silmarilliona. Túrin u Nargothrondu i Pad Nargothronda. Uvijek sam smatrao da je opća nakana moga oca bila da jednoga dana. Tekst je svejedno umjetan. ali zasnovanu na heterogenoj građi "duge inačice". s današnjim jasnijim razumijevanjem međuodnosa rukopisa čini mi se izvjesnim kako je moj otac odbacio ime Saeros i zamijenio ga imenom Orgol. Tolkien: Húrinova djeca Hadora iz Dor-lómina (Nedovršene pripovijesti. Ali držim kako je sada prekasno da se Saeros ukloni. Još je dostupan velik dio izvornih sadržaja izbačenih iz Silmarilliona ili ondje sažetih. ali ona se u svakom od tih slučajeva rabi u drugačiju svrhu. Belegova smrt. Narna. To je XXI. Na taj način. orgel. nije došlo. koje se "lingvističkom slučajnošću" podudara sa staroengleskom riječi orgol. str. kroz poglavlja Zemlja Luka i Šljema. Usput. naravno. iz nje izvede mnogo kraću inačicu priče u obliku koji se može nazvati "stilom Silmarilliona". potekloj iz Ljetopisa Belerianda) taj se tekst ovdje jednostavno ponavlja. 97). 95) i o podrijetlu Saerosa (Nedovršene pripovijesti. nevezanih odlomaka sabranih u dodatku Narna u Nedovršenim pripovijestima. iako sam pri sastavljanju različitih rukopisa mjestimice bio primoran uvoditi premosne odlomke. Tako tekst koji u ovoj knjizi ispunjava dugi nedostatak u radnji iz Nedovršenih pripovijesti potječe iz iste izvorne građe kao i odgovarajući ulomak Silmarilliona (str. 129) u novome se tekstu ispunjava na stranicama 99-131. 223-235). stoga sam se. prije već više od trideset godina.

Navedeno je (na str.Dodatak 213 stalnu evoluciju same priče. jer Turambar i suborci u tom trenutku promatraju stupove dima spram jugoistočnog dijela nebeskog svoda. jer nema svrhe za radnju. kojemu je moj otac dao konačan oblik." * Iz istog razloga promijenio sam "spram posljednje svjetlosti na zapadu" iz izvornog teksta Narna (str. 157) prihvatio sam prijedlog da je "uska staza" usmjerena prema jugu skretala natrag na zapad prije nego što će stići do Teiglina. Ali sada mi se čini da to nije vjerojatno. Ostatak priče nakon Túrinova povratka u Dor-lómin. a ne iza njih. Prva je zemljopisne prirode. te da je mnogo jednos­ tavnije rješenje prepraviti "iza njih" u "ispred njih". "prve su zvijezde zatreperile nad istokom iza njih". 159 hrvatskog izdanja. kako je vidljivo iz novog zemljovida. udaljavajući se od Prijelaza. u izvornom tekstu ovog ulomka. prije nego što stigoše dotle. te o letimičnom uspjehu zemlje Dor-Cúarthol. Ali postoje dvije tematske pojedinosti u prikazu Glaurungova napada na Cabed-en-Aras zbog kojih sam prepravio riječi izvornika. Uzmimo tako za primjer prijašnje mjesto u radnji: glavni tekst za priču o dolasku Túrinove čete na brdo Amon Rüdh.] . napisan je prije nego što je postojala i naznaka Sitnih patuljaka. o boravištu koje su ondje našli i njihovu životu ondje. prirodno se vrlo malo razlikuje od teksta u Nedovršenim pripovijestima. Dok su prilazili. već su prvo udarili putem prema Teiglinskim prijelazima. što valja objasniti. "against the last light in the west" na str. skrenuše uskom stazom na jug" i šumom iznad rijeke prođoše prema Cabed-en-Arasu. nisu pošli ravno prema Zmaju koji je ležao na suprotnoj strani klisure. [Prev. a "zatim. a ne spram zalaska sunca. već na istok.. 169) da kad su Túrin i njegovi sudruzi krenuli s Nen Giritha te sudbonosne večeri. str. ili jugoistok. jer se svakako nisu kretali prema zapadu. Zapisi nužni za oblikovanje neprekinutog sadržaja mogu zapravo pripadati ranijem stadiju njegova razvoja. tako da su prve zvijezde na istoku morale biti pred njima. Pri raspravi o tome u knjizi The War of the Jewels (1994. dapače. Dok sam priređivao tekst za Nedovršene pripovijesti nisam primijetio da to ne može biti točno. potpuno razrađen opis Mîmove kuće pod vrhom brda javlja se prije samoga Mîma. što sam i učinio u novome tekstu. 231 novog engleskog izvornika) u "pri posljednjoj svjetlosti sa zapada".

R. Glaurung se pripremio prijeći na mjestu "mnogo koraka sjevernije". tako da je Túrin morao sići do korita rijeke i zatim se opet popeti liticom kako bi stigao pod Zmajev trbuh.214 J. Kada je dan svanuo. te u nju k tome unio i okvirni položaj Cabed-en-Arasa (u tekstu na str. Tolkien: Húrinova djeca Skica zemljovida koju sam nacrtao za Nedovršene pripovijesti (str. ali najuži. Iz zemljovida Belerianda koji je nacrtao moj otac. Sada sam iznova nacrtao skicu zemljovida. odmah sjeverno od utoka Celebrosa. Druga pojedinost vezana je uz priču o smaknuću Glaurunga pri prijelazu klisure. Túrin i sudruzi popeli su se suprotnom stranom provalije sve do pod sâm rub. U rukopisu. . 159) kao ilustraciju zemljopisnog položaja zapravo nije dobro orijentirana. 212 stoji: "točno Glaurungu na putu sad je ležao jedan od tih klanaca. R."). a Teiglin tekao na jugo­ istok ili jug-jugoistok kroz klisure. str. a Túrin se "opirao mračnim snovima strave u kojima je svu volju upinjao u hvatanje i pridržavanje". 177). i kojega u tom smislu slijedi moj zemljovid u Silmarillionu. Tu postoje rukopis i konačna inačica. nipošto najdublji. ondje su se ostali držati dok je noć prolazila. vidljivo je da je Amon Obel ležao gotovo posve istočno od Teiglinskih prijelaza ("iza Amon Obela izađe mjesec".

174) Túrin i Hunthor tek su se djelomično popeli uz suprotnu obalu kada je Túrin rekao da nizašto troše snagu na penjanje sada. što bi zacijelo i učinili. Ne navodi se da su sišli s mjesta gdje su prekinuli uspon. te "uspinjati uz obalu" u "verati duž litice". str. Zapravo. Čini se. da konačna priča prenosi nepotrebnu značajku iz prethodne inačice. to su sitnice. to i jesu učinili: konačni tekst (Nedovršene pripovijesti. Ali u prerađenoj priči nije bilo potrebe da se pridržavaju: mogli su sići na dno i ondje pričekati. 163) kaže da nisu stajali Glaurungu na putu i da se Túrin "s mukom stade uspinjati uz obalu ne bi li dospio pod njega". "zaustaviše se stoga i pričekaše". ali pojašnjavaju možda najzornije predočene prizore iz legendi o Drevnim danima. 175) "time što nisu stajali točno Glaurungu na putu" u "time što nisu bili točno Glaurungu na putu". Same po sebi.Dodatak 215 U konačnoj inačici (str. dok još ne znaju kuda će Glaurung prijeći. . preradio sam (str. a odjeljak o Túrinovu snu "u kojemu je svu volju upinjao u pridržavanje" ponovno se zatječe iz teksta rukopisa. i jedan od najvećih događaja u njima. Suvislosti radi. stoga.

.

.

Pojmovi ubilježeni u zemljovid Belerianda označeni su zvjezdicom. Adanedhel Aerin Agarwaen Ainuri "Vilin-čovjek", ime dano Túrinu u Nargothrondu. Húrinova rođakinja iz Dor-lómina, kojom se oženio Brodda Istočnjak. "Okaljan krvlju", ime kojim se Túrin prozvao po dolasku u Nargothrond. "Sveti", prva bića koja je stvorio Ilúvatar i koja su postojala prije Svijeta: Valari i Maiari ("duhovi istoga reda kao i Valari, ali nižega stupnja"). Čovjek iz Dor-lómina, pripadnik odmetničke čete kojoj se pridružio Túrin. Vrh u lancu Ered Wethrina južno od Dor-lómina. "Brdo uhoda", veliki humak koji je Finrod Felagund podigao ligu istočno od Nargothronda. Brdo usred šume Brethil, na kojem je podignut Ephel Brandir.

Algund Amon Darthir* Amon Ethir Amon Obel*

220
Amon Anach* Andróg Anfauglith Rûdh*

J. R. R. Tolkien: Húrinova djeca "Ćelavo brdo", samotna uzvisina južno od Brethila, Mîmovo stanište. Prijevoj koji vodi s Taur-nu-Fuina na zapadnom kraju Ered Gorgorotha. Čovjek iz Dor-lómina, predvodnik odmetničke čete kojoj se pridružio Túrin. "Zagušljiva prašina", velika ravnica sjeverno od Taur-nu-Fuina, nekoć travnata i zvana Ard-galen, koju je Morgoth pretvorio u pustinju u Bici iznenadnog plamena. Velika Morgothova utvrda na sjeverozapadu Međuzemlja. Belegov mač, Thingolov dar; nakon što je prekovan za Túrina, nazvan Gurthang. Treći Finarfinov sin, stradao u Dagor Bragollachu. Eölov mač. "Kraljeva srdžba", Thingolov mač. Zemlja. Turgonova sestra, Eölova žena. Noldorski vilenjak koji je s Gelmirom došao u Nargothrond upozoriti Orodretha na predstojeću opasnost. Húrinov konj. Obalni predio Belerianda zapadno od ušća Siriona; spomenut u Bilbovoj pjesmi u Rivendellu. Čovjek iz Dor-lómina koji je pomogao Túrinu da pobjegne nakon što je umorio Broddu. Poglavar patuljaka iz Belegosta. "Kuća otkupa", ime kojim je Mîm nazvao svoje stanište. "Kuća Sitnih patuljaka" na Amon Rüdhu.

Angband Anglachel Angrod Anguirel Aranrúth Arda Aredhel Arminas

Arroch Arvernien * Asgon Azaghâl

Bar-en-Danwedh Bar-en-Nibin-noeg

Pojmovnik Húrinove djece

221

Barad Eithel Baragund Barahir Bauglir Beleg Belegost Belegund Beleriand* Belthronding Bëor

"Kula na izvoru", utvrda Noldora na Eithel Sirionu. Morwenin otac; Berenov bratić. Berenov otac; Bregolasov brat. "Onaj koji primorava", ime nadjenuto Morgothu. Vilenjak iz Doriatha, veliki strijelac; Túrinov prijatelj i sudrug. Zvan Cúthalion, "Čvrsti Luk". "Veletvrđava", jedan od dvaju patuljačkih gradova u Modrome gorju. Ríanin otac; Baragundov brat. Zemlje istočno od Modroga gorja u Drevnim danima. Belegov luk. Vođa prvih ljudi koji su stupili u Beleriand; začetnik Bëorove kuće, jedne od Triju kuća Edaina. Čovjek iz Bëorove kuće, ljubio Lúthien; isjekao Silmaril iz Morgothove krune; zvan "Jednoruki" i Camlost, "Praznoruki". Vidi Nirnaeth Arnoediad. Vidi Dagor Bragollach. Vladar Halethina naroda u Brethilu u vrijeme Túrinova dolaska; Handirov sin. Vidi Talath Dirnen. Vidi Amon Ethir. Baragundov otac; Morwenin djed. Barahirov i Bregolasov otac. Suma između rijeka Teiglina i Siriona; ljudi iz Brethila, Halethin narod. Gaz na Sirionu sjeverno od šume Brethil. Istočnjak u Hithlumu nakon Nirnaeth Arnoediada.

Beren

Bitka suza nebrojenih Bragollach Brandir Branjena ravnica* Brdo uhoda Bregolas Bregor Brethil* Brithiach* Brodda

poslije prozvani Nen Girith. Túrinovo ime u Nargothrondu. naziv dan Cabed-en-Arasu nakon što je Niënor skočila s njegovih litica. vidi Cúthalion. kojom je Morgoth okončao Opsadu Angbanda. "Čvrsti Luk". R. ime nadjenuto kraju koji su branili Túrin i Beleg iz svojeg skrovišta na Amon Rüdhu. duboki klanac na rijeci Teiglin gdje je Túrin usmrtio Glaurunga. Kraj između rijeka Siriona i Mindeba.222 Cabed Naeramarth Cabed-en-Aras Celebros Círdan J. Tolkien: Húrinova djeca "Skok strašne kobi". Belegovo ime. koje je kralj Fingolfin dao kao leno Hadorovoj kući. "Srnin skok". Crissaegrim* Crni kralj Crni mač Cúthalion Čvrsti Luk Daeron Dagor Bragollach Dimbar* Dimrost Divlji čovjek iz šume Ime kojim se prozvao Túrin pri prvom susretu s ljudima iz Brethila. nakon uništenja Luka poslije Nirnaeth Arnoediada utekao na otok Balar na jugu. Područje na jugu Hithluma. Planinski vrhunci južno od Gondolina. Morgoth. Dor-Cúarthol "Zemlja Luka i Šljema". Pjesnik-glazbenik iz Doriatha. također i sâm mač. gdje se gnijezdio Thorondor. Vidi Mormegil. R. Zvan "Brodograditelj". Potok u Brethilu što u slapu pada u Teiglin u blizini Prijelaza. slapovi Celebrosa u šumi Brethil. Belegovo ime. Dor-lómin* . (također samo Bragollach) Bitka iznenadnog plamena. dom Húrina i Morwen. vladar Falasa. "Kišne stube".

Pojmovnik Húrinove djece 223 Dor-lóminska gospa Doriath* Morwen. Kraljevstvo Thingola i Melian u šumama Neldoreth i Region. "Zemlja borova". Čovjek s utjecajem u Halethinu narodu iz šume Brethil. Vilenjački knez iz Gondolina. "Vilin-sjaj". ograđena staništa ljudi iz Brethila na Amon Obelu. "Brandirova ograda". veliki kovač koji je nastavao Nan Elmoth. "Vrelo Siriona" na istočnoj padini Ered Wethrina. goleme klisure kojima se Taur-nu-Fuin rušio s južne strane. Morwenino ime. Vilenjački puk. "Stravično gorje". tvorac mača Anglachela. također Gorgoroth. "Vrelo Ivrina". Gorje jeke. istog značenja kao i Eldari. Dugi rukavac mora koji je prodirao u Ered Lómin. (također Echad) "Zaklon vjernih". (jednina Adan) Ljudi iz Triju kuća Prijatelja vilenjaka. zvana i Barad Eithel. Vilenjaci s Velikoga putovanja s Istoka u Beleriand. Maeglinov otac. noldorska tvrđava na tom mjestu. velika šumovita visoravan na sjevernim granicama Belerianda. Dorlas Dorthonion* Drengist* Echad i Sedryn Ecthelion Edaini Eithel Ivrin* Eithel Sirion* Eldalië Eldari Eledhwen Eöl Ephel Brandir Ered Gorgoroth* . naziv dan Mîmovoj kući na Amon Rüdhu. Zvan "Mrki vilenjak". kojim su vladali iz Menegrotha na rijeci Esgalduinu. također Ephel. izvor rijeke Naroga podno Ered Wethrina. poslije zvana Taur-nu-Fuin.

Finarfinov sin. Ime koje je Gwindor nadjenuo Finduilas. tvorac Silmarilâ. "Gorje sjena". nastanjen u Hithlumu. te pritok Siriona. ime nadjeveno kralju Finrodu nakon osnutka Nargothonda. Vrhovni kralj Noldora. Rijeka u Doriathu. ali stradao u boju netom nakon povratka u Međuzemlje. otac Húrina i Huora. otac Finroda Felagunda i Galadriel. te Vrhovni kralj Noldora nakon Fingolfinove pogibije. R. zapovjednik odmetničke čete kojoj se pridružio Túrin. Tolkien: Húrinova djeca "Sjenovito gorje".224 Ered Wethrin Esgalduin* J. Obale Belerianda na Zapadu. drugoga kralja Nargothronda. Fingolfinov polubrat. Najstariji sin kralja Fingolfina. Kći Orodretha. Treći sin Finwëa. veliki masiv što opasuje Hithlum s istočne i južne strane. predvodnil Noldora u pobuni protiv Valara. osnivač i kralj Nargothronda. prvog vođe Noldora. Vidi Fëanorovi sinovi. često zvan Felagund. Vidi Fëanor. Fingolfinov brat i Fëanorov polubrat. Drugi sin Finwëa. koje se često rabi samostalno. Sin Hadora Zlatokosog. Finarfin se nije vratio u Meduzemlje. otac Fingor i Turgona. razdjelnica šuma Neldoreth i Region. Faelivrin Falas* Fëanor Fëanorovi sinovi Felagund Finarfin Finduilas Fingolfin Fingon Finrod Forweg Galdor Visoki . Čovjek iz Dor-lómina. prvog vode Noldora. brat Orodretha i Galadriel. pa< kod Eithel Siriona. "Špiljoklesac". Najstariji sin Finwëa. Sedmorica sinova vladala su u predjelima Istočnog Belerianda. R.

Vidi Ered Gorgoroth. vjenčala se s Haldirom iz Brethila. Voda Balrogâ. Jedan od Túrinovih pratitelja na putovanju u Doriath. prvi Morgothov Zmaj. Gethron Ginglith* Glaurung Glithui* Glóredhel Glorfindel Godina žalosti Gondolin* Gorgoroth Gorthol Gospodar Voda Gothmog Grithnir Guilin Gurthang Gospodari Zapada . Rijeka koja je utjecala u Narog ponad Nargothronda. gdje je umro. sestra Húrinova oca Galdora. Jedan od Túrinovih pratitelja na putovanju u Doriath. usmrtio kralja Fingona. Túrinovo ime za mač Anglachel nakon što je prekovan u Nargothrondu. učitelj Telchara iz Nogroda. Godina Nirnaeth Arnoediada. "Strašni šljem". Noldorski vilenjak koji je s Arminasom došao u Nargothrond upozoriti Orodretha na predstojeću opasnost. Hadorova kći. Vilenjački knez iz Gondolina.Pojmovnik Húrinove djece 225 Gamil Zirak Gaurwaith Patuljački kovač. Gwindorov brat. "Vučjaci". Valari. Rijeka koja je tekla s Ered Wethrina i utjecala u Teiglin sjeverno od ušća Malduina. otac Gwindora i Gelmira. "Otac zmajeva". Vilenjak iz Nargothronda. odmetnička četa kojoj je Túrin pristupio u šumama oko zapadnih granica Doriatha. ime kojim se prozvao Túrin u zemlji Dor-Cúarthol. Gelmir Gelmir (2) (1) Vilenjak iz Nargothronda. Skriveni grad kralja Turgona. "Željezo smrti". Vala Ulmo.

R. Tolkien: Húrinova djeca "Vjetroviti mjesec". "Sveotac". jedna od Triju kuća Edaina. R. ljubio Finduilas. Čovjek iz Brethila. Prijatelj vilenjaka. nastanjenog u šumi Brethil. "Brijeg suza" u pustinji Anfauglith. Glavar ljudi iz Brethila. Gospa Haleth. otac Galdora.226 gwaeron Gwindor J. pao kod Eithel Siriona u Dagor Bragollachu. glavar Dor-lómina. Sin Haldira i Glóredhel. ožujak. "Maglovita zemlja". kćeri Hadora iz Dor-lómina. sjeverni predio opasan Sjenovitim gorjem. Halethrima. Húrinov brat. Brandirov otac. Hador Zlatokosi Haldir Haleth Halmir Handir iz Brethila Hareth Haudh-en-Elleth Haudh-en-Nirnaeth Hírilorn Hithlum* Hunthor Huor Húrin Ibun Ilúvatar . Húrinova majka. Glavar Dor-lómina. podanik kralja Fingolfina. Kći Halmira iz Brethila. zvan Thalion. u kojem je pokopana Finduilas. Jedan od sinova Sitnog patuljka Mîma. oca Húrina i Huora. otac Tuora. "Nepokolebljivi". Sin Halmira iz Brethila. Veliko bukovo stablo s tri debla u šumi Neldoreth. Hadorova kuća. vjenčala se s Galdorom iz Dor-lómina. vjenčao se s Glóredhel. Túrinov sudrug. Túrinov sudrug u napadu na Glaurunga. odnosno Halethina naroda. Eärendilova oca. Vilenjak iz Nargothronda. pao u Bici suza nebrojenih. Morwenin muž i otac Túrina i Niënor. "Humak vilin-djeve" u blizini Teiglinskih prijelaza. koja je izrana postala predvodnica Druge kuće Edaina.

Jedan od Šumljaka iz krajeva južno od Teiglina. Stara cesta od Tol Siriona do Nargothronda preko Teiglinskih prijelaza. Predio na sjeveroistoku Dorthoniona. 227 Jezero i slapovi pod Ered Wethrinom. Plemena ljudi koja su za Edainima došla u Beleriand. stradao od Andrógove strijele. Gondolinsku ravnicu. Peti mjesec. Ime kojim je Túrin zvao Sadora. koja je nakon Berenove smrti izabrala postati smrtnica i podijeliti njegovu sudbinu. "kći sumraka". "Smijeh". Aerinin otac. Noldori koji su se pobunili protiv Valara i vratili u Međuzemlje. Gorje što okružuje Tumladen. odakle je izvirala rijeka Narog.Pojmovnik Húrinove djece Ilúvatarova djeca Indor Istočnjaci Ivrin* Izgnanici Jezera sumraka* Južna cesta* Vilenjaci i ljudi. Eldari. Khîm Krasni puk Kružno gorje Jedan od sinova Sitnog patuljka Mîma. Barski i jezerski predio kroz koji je rijeka Aros utjecala u Sirion. Čovjek iz Dor-lómina. Kći Thingola i Melian. Velika ravnica istočno od Dorthoniona (Taur-nu-fuina). Zvana Tinúviel. Labadal Ladros* Lalaith Larnach Lothlann lothron Lúthien . ime nadjenuto Urwen. dar noldorskih kraljeva ljudima iz Bëorove kuće. slavuj.

Valari. Poglavar Valara. Melianinim pojasom. Tolkien: Húrinova djeca Vilenjak iz Doriatha. Malduin* Mandos Manwë Melian Melianin pojas Melkor Menegroth * Menel Methed-en-glad Mîm Minas Tirith Mindeb* Mithrim* Mlađa djeca Moćnici Modro gorje Ljudi. Túrinov prijatelj. izdao Gondolin.228 Mablung Maedhros Maeglin J. "Svršetak šume". "Tisuću pećina". "Kula stražara" koju je Finrod Felagund podigao na Tol Sirionu. dvorovi Thingola i Melian na rijeci Esgalduinu u Doriathu. Nebesa. utvrda Dor-Cúarthola na rubu šume južno od Teiglina. Jugoistočni predio Hithluma. zvan Stariji kralj. R. odijeljen Mithrimskim gorjem od Dor-lómina. Sitni patuljak nastanjen na Amon Rüdhu. te čuvar Kuća mrtvih u Valinoru. Najstariji Fëanorov sin. Pritok Teiglina. kraljica kralja Thingola iz Doriatha. Pritok Siriona između Dimbara i šume Neldoreth. zvan "Lovac". predio zvijezda. R. Sin "Mrkog vilenjaka" Eöla i Turgonove sestre Aredhel. Veliki gorski lanac (zvan Ered Luin i Ered Lindon) između Belerianda i Eriadora u Drevnim danima. koji je obavila nevidljivom zaštitnom branom. Vidi Melian. Kvenijsko ime Morgotha. Sudac. vladar predjela smještenih istočno od Dorthoniona. Maia (vidi stavku Ainuri). Thingolov glavni zapovjednik. Vidi Ilúvatarova djeca. Vala. Lúthienina majka. .

ime dano Dimrostu. Morgoth. vilenjaci iz Nargothronda. Nibin-nogrim Sitni patuljci. Morgoth. Mormegil Morwen Mračni gospodar Nan Elmoth* Nargothrond* Šuma u Istočnom Beleriandu. Nibin-noeg. Glavna rijeka Zapadnog Belerianda. "Crni mač".Pojmovnik Húrinove djece 229 Morgoth Veliki pobunjeni Vala. Vilenjakinja iz Doriatha. ime kojim se Túrin prozvao među odmetnicima. iza Gorja jeke* (Ered Lómin). Narod Naroga. izvirala na Ivrinu i ulijevala se u Sirion blizu njegovih ušća. također Nargothrondska kraljevina koja se prostirala istočno i zapadno od rijeke. Crni kralj. i protjecao pokraj Húrinove kuće u Dor-lóminu. Húrinova supruga i majka Túrina i Niënor. . zvana Eledhwen. Eölovo stanište. zvan Neprijatelj. Túrinova družica u dječaštvu. Kći Baragunda iz Běorove kuće. Potok koji je izvirao pod Amon Darthirom. Bauglir. "Vilin-sjaj". slapovima Celebrosa u Brethilu. vrhom u Ered Wethrinu. "Krivooptuženi". i Dor-lóminska gospa. Mračni gospodar. Narog* Neithan Nellas Nen Girith Nen Lalaith Nenning* Neprijatelj Nevrast* Područje zapadno od Dor-lómina. "Velika podzemna tvrđava na rijeci Narog" koju je osnovao Finrod Felagund. utjecala u More kraj luke Eglarest. Rijeka u Zapadnom Beleriandu. ime dano Túrinu u Nargothrondu. "Drhtava voda". podrijetlom najveći među Moćnicima. a uništio Glaurung.

R. kad ga je Túrin zvao Labadal. otac Finduilas. spomenute u Bilbovoj pjesmi u Rivendellu. Drvodjelja. Slijepi podvornik u Húrinovoj kući u Dor-lóminu. kći Húrina i Morwen. R. supruga Huora. Gospodara Voda. Druga povorka Eldara na Velikome putovanju s Istoka u Beleriand. Čovjek iz Túrinove odmetničke čete. Tol Sirion. Kralj Nargothronda nakon pogibije svojega brata Finroda Felagunda. Maia (vidi stavku Ainuri). "Suzna djeva". ime kojim je Túrin prozvao Niënor u Brethilu. Jedan od dvaju patuljačkih gradova u Modrome gorju. nenaklon Túrinu. Húrinova brata. Južna šuma Doriatha. Bitka "suza nebrojenih". podanik Ulma. Tolkien: Húrinova djeca "Žalost". Thingolov savjetnik. vidi Níniel. Potok koji se slijevao s Dorthoniona i utjecao u Sirion kroz močvaru Serech. Morwenina sestrična.230 Niënor Nimbrethil* Níniel Nimaeth Amoediad Nogrod Noldori J. Vilenjak iz Doriatha. Tuorova majka. Orleg Orodreth Ossë Ragnir Region * Rían Rivil* Sador Saeros Sauronov otok . te Túrinova sestra. "Znalci". Brezove šume u Arvernienu. također Nimaeth. Húrinov podvornik u Dor-lóminu i Túrinov prijatelj iz djetinjstva. "Duboki vilenjaci".

"Šuma pod mrakom". Vidi Cabed-en-Aras. Gazovi kojima je stara Južna cesta za Nargothrond prelazila Teiglin. Soj patuljaka iz Međuzemlja u kojemu su posljednji preživjeli Mîm i njegova dva sina. Ime koje su Istočnjaci u Hithlumu nadjenuli Hadorovu narodu. Pritok Siriona koji je izvirao u Sjenovitom gorju i tekao šumom Brethil. Doriath. Jezik Sivih vilenjaka iz Belerianda. Patuljačko ime Amon Rüdha. Vidi Ered Wethrin. ime nadjenuto Eldarima koji su se zadržali u Beleriandu i nisu preko Velikoga mora prešli na Zapad. u koju je s Dorthoniona utjecala rijeka Rivil. Bitka Nirnaeth Arnoediad. Vidi Sivi vilenjaci.Pojmovnik Húrinove djece 231 Serech* Sharbhund sindarinski Sirion* Sitni patuljci Sivi vilenjaci Velika močvara sjeverno od Sirionskog prolaza. Žitelji šuma južno od Teiglina. "Branjena ravnica" sjeverno od Nargothronda. Sindari. Sjenovito gorje* Skrivena kraljevina Skriveno kraljevstvo Slamoglavi Srnin skok Starija djeca Suze nebrojene Šume Núath* Šumljaci Talath Dirnen* Taur-nu-Fuin* Teiglin* Teiglinski prijelazi* . Vilenjaci. izvirala pri Eithel Sirionu. Gondolin. kasniji naziv za Dorthonion. Vidi Ilúvatarova djeca. Vidi Teiglinski prijelazi. Velika beleriandska rijeka. Šume koje su se prostirale zapadno od gornjeg toka Naroga. izloženi napadima Gaurwaitha.

glavni lik spjeva nazvanog Narn i Chîn Húrin. gdje je nargothrondska vojska doživjela poraz. Thorondor Thurin Tol Sirion* Tri kuće (Edaina) Tumhalad* Tumladen Tuor Turambar Turgon Túrin Uldor Prokleti . Turambar. Túrinov bratić i Eärendilov otac. Mormegil (Crni mač). Poglavica Istočnjaka. ime koje je Finduilas nadjenula Túrinu. Za njegova ostala imena. R. poslije ga je zauzeo Sauron.232 Telchar Telperion Thangorodrim Thingol J. Thurin. Bëorova. Tolkien: Húrinova djeca Znameniti kovač iz Nogroda. Drugi sin kralja Fingolfina i Fingonov brat.4: stari Thorondor. Adanedhel. R. Sin Húrina i Morwen. Gorthol. pao u Bici suza nebrojenih. vjenčao se s Maiom Melían. "Vladar nad sudbinom". Riječni otok u Sirionskom prolazu na kojem je Finrod podigao kulu Minas Tirith. Divlji čovjek iz šume. ime kojim se prozvao Túrin među ljudima iz Brethila. kralj Doriatha. vidi Neithan. Bijelo drvo. Agarwaen. "Kralj orlova" (usporedi Povratak kralja VI. Skrivena dolina u Kružnome gorju na kojoj je stajao grad Gondolin. "koji je svoja gnijezda savio na nepristupačnim vrhuncima Kružnoga gorja dok je Međuzemlje bilo još mlado"). Halethina i Hadorova kuća. vrhovni vladar Sivih vilenjaka (Sindara). "Gorje tiranije" koje je Morgoth podigao nad Angbandom. Dolina u Zapadnom Beleriandu između rijeka Ginglitha i Naroga. starije od Dva drveta koja su obasjavala Valinor. "Tajni". otac Lúthien. Sin Huora i Rían. utemeljitelj i kralj Gondolina. "Sivoplašt".

"Moćnici". Glazba Ainura. izmišljeno ime kojim je Túrin u Nargothrondu nazvao svojega oca. kojom je počeo Svijet. Valari Valinor Varda Velika pjesma Veliki humak Visoki Faroth* Vučjaci Zaštićena kraljevina . Manwëova supruga. Vidi Haudh-en-Nirnaeth. oni silni duhovi koji su ušli u Svijet u početku vremena. s onu stranu Velikoga mora. "Zla kob". Vidi Gaurwaith.Pojmovnik Húrinove djece 233 Ulmo Ulrad Úmarth Urwen Jedan od velikih Valara. "Smijeh". Kći Húrina i Morwen koja je umrla u djetinjstvu. "Gospodar Voda". Pobrđa zapadno od rijeke Narog nad Nargothrondom. Doriath. Pripadnik odmetničke čete kojoj se pridružio Túrin. Zemlja Valara na Zapadu. zvana Lalaith. Najveća među Valarskim kraljicama. također Faroth.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful