You are on page 1of 3

MUZEJ HERCEGOVINE - IZLO BA

KRINJA, SANDUKA I BAULA

DIO BOGATE TRADICIJE

Mnogima je poznato da Muzej Hercegovine u Trebinju ima vrlo bogatu etnolo ku zbirku sa injenu od eksponata sa podru ja cijele isto ne Hercegovine, te da je jedna od stalnih postavki u ovoj kulturnoj instituciji postavka pod nazivom "Narodni ivot i kultura Srba u isto noj Hercegovini s kraja 19. i u prvoj polovini 20. vijeka".

Ono to je, me utim, manje poznato, jeste injenica da se me u etnografskim predmetima u ovom muzeju posebno isti u krinje, sanduci i bauli, zbog ega je i odlu eno da se etnografska izlo ba pod nazivom " krinje, bauli, sanduci", povodom 18. maja, me unarodnog dana muzeja, otvori u Muzeju Hercegovine, u ast manifestacije "No muzeja", podr ane tog datuma u cijeloj Republici Srpskoj.

UKRASI I ORNAMENTIKA

KRINJA

Nazivi krinja, sanduk, baul se, kako stoji i u katalogu ove izlo be, upotrebljava za drvene predmete etvorougaone osnove, ija je funkcija bila no enje i uvanje djevoja ke spreme, ruva, a sama rije skrinja ili krinja je latinskog porijekla i kao takva je poznata mnogim evropskim narodima. Latinska rije skrinium zna i sanduk ili kutija, a ovaj dio poku stva se, u stvari, razlikovao od kov ega ili baula po tome to je prednja strana bila u potpunosti izrezbarena i ukra ena. U Muzeju Hercegovine ka u da su neke skrinje bile obojene bojama, uglavnom prednja strana, neke su, pak, u potpunosti bojene, ali su sve imale razne vrste ornamenata i izrezbarenih ukrasa. Sa druge strane, postojale su i male krinje koje su se nazivale ekme e i slu ile su za uvanje porodi nih dragocjenosti, poput novca, nakita i sli no. No, svjedo anstva govore da su u nekim slu ajevima i one slu ile za djevoja ko ruvo, a Bo ana Paliku a, kustos-etnolog Muzeja Hercegovine, kao primjer da je to tako navodi pri u oca Simona Biberd i a, igumana manastira Dobri evo, ije je ekme e tako e bilo izlo eno na ovoj izlo bi. Ono je, kako ka u u Muzeju, u stvari, bilo vlasni tvo njegove babe, a sam iguman je ispri ao muzejskim radnicima da je baba u ekme etu donijela svoje djevoja ko ruvo.

dolazili u kontakt sa ovim predmetima preko na ih baka. ve ina je ukra ena metalnim ukrasima. uvala djevoja ka sprema. ja ti odo sama" Ovaj zanimljivi stih. posredno ili neposredno. Kasnije su krinje oja avane i ukra avane metalnim okovima i njih su. jednako lijepo izrezbarene. sa zaobljenim poklopcem. posjedovale uglavnom one porodice iz kojih su poslije Prvog svjetskog rata mu karci odlazili na rad u Ameriku. "Svi mi smo. kako ka u u ovom muzeju. KRINJA KAO STASUSNI SIMBOL DJEVOJKE Obi aj da svaka budu a mlada ima i svoju krinju. dodaje Paliku a. baulima. koja je. izrekao je spontano jedan od starijih posjetilaca Muzeja Hercegovine na otvaranju izlo be posve ene ovim starim predmetima. mada se uglavnom tako de avalo. Od eksponata baula koje posjeduje Muzej Hercegovine i koji su pravljeni od drveta. na podru ju isto ne Hercegovine se zadr ao sve do sedamedesetih godina pro log vijeka. . odnosno spremljenog djevoja kog ruha koje je svaka djevojka morala imati. "Ako li me ne da za dragana Baul na vrat. na kojima su metalni dijelovi. imala i nogare. a po krinji se moglo zaklju iti iz kakve je porodice dolazila. ili. pa bi svojim sestrama ili budu im nevjestama kupovali ovakve krinje. slu ili i kao oja anje sanduka. ne mo e se sa sigurno u utvrditi gdje su se te radionice nalazile. osim ukrasa. Iako su bogatije ukra ene krinje imale najvi e djevojke iz ekonomski bogatijih porodica. u kojima se. budu i da na njima dominira ornamentika u obliku cvijeta i listova br ljana. to ipak nije bilo i pravilo. posjeduje dvije ovakve krinje. niti se pouzdano zna neko ime Trebinjca koji se bavio isklju ivo ovim zanatom izrade krinja za djevoja ku spremu". ne tako davno. to ukazuje da su ih radile hercegova ke zanatlije. u kojoj e u ku u mlado enje donijeti ruho. bauli i sanduci su bili dio svadbenog obi aja. ka e Paliku a. obja njava Paliku a. a imali su i drugu namjenu". Ona ipak izdvaja krinju koja je pripadala Zori Roganovi iz Mosta a. u kome zaljubljena djevojka saop tva elju da se uda svojoj majci. osim lijepe rezbarije. mada je po seoskim doma instvima bilo dosta vi e onih bez ukrasa. kako ih u isto noj Hercegovini jo nazivaju. a negdje i komadima tvrdog platna. "Iako se na osnovu stilske obrade mo e zaklju iti da su one proizvodi seoskih majstora i zanatskih radionica. odnosno duboreza. vrste i koje nisu naru avale kompoziciju cjelokupnog predmeta. Tre a vrsta ovih predmeta je takozvana krinja "na dvije vode". Muzej Hercegovine. a krinje.Otac Simeon ija je porodica nekada ivjela u Stocu danas uva ovo ekme e u manastiru Dobri evo. a.

. koristila i jasenovina. hrastovina. koje su slu ile za uvanje dragocjenosti. a na ovoj manifestaciji je nastupio i Gradski hor Tribunia. osim jelovine. a njihove stranice od tankih dasaka povezivane su arkama sa strane. U unutra njem dijelu ovih krinja obi no su se nalazile male pregrade. pravile su se i krinje od mekog drveta. Ovakve su krinje izra ivane od tvrdog drveta. uglavnom onda kada bi se znalo da se djevojka namerava udati.. jer je omogu avao stvaranje ljep ih i otmjenijih ukrasnih detalja. odnosno. naj e e jelovine. mada se prepli u i figuralne predstave. pa se. a radile su se po narud bi. Osim ovih podjela. dok je sistem ukra avanja uglavnom bio bojenje.Kod ove se krinje zna da je za njenu izradu kori ten i alat bolji od prosje nog. pa su se krinje naru ivale nekoliko mjeseci pred udaju.D. a najzastupljeniji elementi su floralni. Za razliku od ovih. krinje Muzeja Hercegovine bi se mogle podijeliti i po materijalu od koga su pravljene. na kojima su ra eni plitki urezi i duborezi.V. od kojih najvi e ima ptica. koje nisu imale nogare. orahovina. slikovito su izveli lanovi KUD-a "SL Alat". . Pripreme za djevoja ku udaju. poput novca i nakita. obi aje prilikom prosidbe. od kojih su se neki i do danas zadr ali u na im krajevima.