You are on page 1of 8

UVOD

Bez neprestalnog komuniciranja nebi se mogao razviti ljudski um koji nas razlikuje od ostalih bića. Komunikacija predstavlja osnovu socijalizacije čovjeka. Prilikom komunikaije dolazimo u određeno zajedništvo s nekim drugim i pri tome treba postojat zajednički interes za komunikaciju. Riječ komunikacija potjeće od latinske rijeći communicare što znaći učiniti općim, zajedničkim1. Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova. Kako navodi Garača, N.,2 Masovna komunikacija predstavlja onu vrstu komunikacije kojom se poruka šalje mnogobrojnim primateljima istovremeno, posredstvom masovnog medija. Primatelji su anonimni i povezani su psihološkim vezama, pripadnošću široj ili užoj grupi. Ovakva vrsta komunikacije isključuje mogučnost izravnog povratnog utjecaja primaoca na pošiljaoca jer se medijem odvaja primatelj od pošiljatelja.

1 2

Klaić, B., Riječnik stranih rijeći, Naknadni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1985., str.87. Garača, N., Skripta iz kolegija Poslovna komunikacija, Virovitica 2008., str.12.

1

prema njima smo pristojni. već su zapravo oformili vlastitu socijalnu sredinu i postali dio našeg vlastitog prirodnoumjetnog okruženja. Svjetske mreže danas su normalna pojava. Drugog puta i nema. Bitka koju vode mediji za izazivanje pažnje je velika.. gospodarstva. o njima pričamo kao da su ljudi. elektronski u pisane medije spadaju : • • • • • • • novine revije časopisi televizija radio video rečunalne mreže (Internet).. samo ako to znamo i želimo prihvatiti. ljute. pisani 2.. dok su elektronski mediji: 2 . obožavani. Od njih očekujemo jako puno. prenose nam neko znanje. Oni su prijatelji. omraženi. i to ne samo jednom. čak i religije je povezano s raspoloživim medijima i ovisi o njima.MEDIJI Već dugo vremena mediji nisu samo posrednici koji prenose neki sadržaj. dobro poznavanje mogućnosti što ih pruža neki medij smatra se često bitnim ključem uspjeha u mnogim poslovima. Vremenske i prostorne barijere su isčezle. Pojava svakog novog medija izaziva nove nade i strahove u društvu. Većina onoga što se događa u svijetu politike.. U ovoj eri masovnih medija. Ali. Mediji su postali naše ogledalo i obavezan dio našeg svakodnevnog života. predstavljaju zabavu. dajemo im nadimke. Postoje dva osnovna medija masovne kounikacije : 1. umjetnosti. neprijatelji. pažnju se mora pridobiti. Većina onoga što kažemo o medijima govori prvenstveno o nama samima. Mnogobrojni načini na koje koristimo medije odražavaju stanje društva u cjelini. već se mora stalno održavati/dokazivati. pristup informacijama postaje i vrlo jeftin. oni nas uznemiravaju.

3 Prlić.).zbog Svjetskog nogometnog prvenstva. Tada se emitirala tek koji sat na dan a danas je popunila svih 24 sata . Nedvojbeno. glazba. Osijek. televizija je prevalila pola stoljeća. Većina provodi ispred TV-a u prosjeku i do 3.. Oko 87% osoba (10 do 74 godine) svakodnevno prati TV program u Hrvatskoj. dok su nov@ TV i HTV 3 bili relativno ujednačeni. pa nas između ostalog potiče na kupovinu proizvoda i usluga koji nam u osnovi uopće nisu potrebni. Dok se odrasli još nekako mogu oduprijeti takvim pozivima na kupovinu. videorekorder se pridružuje u 56% kućanstava. godine. djeca su u tome neiskusna i vrlo su pogodno tlo da tvrtke čiji se proizvodi reklamiraju ostvare profit. a ponekad je zlo. Bezbroj studija je napisano o direktnim i indirektnim posljedicama izloženosti televizijskom programu.. u 23% postoji više od jednog prijemnika u kućanstvu. Tako se može primijetiti da se u medijima pojavljuje nekoliko zabrinjavajućih obrazaca poput “potražite nas u trgovinama” u reklamama za igračke i sličice. dok je kabelska televizija prisutna tek u oko 18% kućanstava. TV prijemnik je zaista gotovo najzastupljeniji industrijski proizvod u kućanstvima Hrvatske (98%) . N.256. Zdravstvena psiholohija. potom HTV 2. Dakle. riječ. U Hrvatskoj je televizija svakako najjači medij danas. Televizija je bila i ostala područje kontraverzi. satelitsku antenu ima 30% kućanstava. 3 . atmosfera. prednost televizije je u vizuelnoj prezentaciji (slika. ponekad ju se hvali kao “prozor u svijet”. godini najduže se (u prosjeku) gledalo HTV 1. Televizija kao medij ima vrlo snažan utjecaj na sve dobi i uzraste kako djece tako i odraslih. godine koji su proveli ljudi zaduženi za praćenje televizijske gledanosti saznala sam sljedeće3: U 2002.5 sata dnevno. Izuzetak je mjesec lipanj gdje je zabilježena veća gledanost HTV3 .TELEVIZIJA Prva je slika na televiziji je poslana iz Njemačke još 1952.. 96% kućanstva ima prijemnik u boji. 2000. STATISTIKA GLEDANOSTI TELEVIZIJSKOG PROGRAMA Iz analize gledanosti u 2002. koje “sistematski laže o svemu što se zaista zbiva u stvarnom svijetu”.. str.

tako je zaista bitno da se u Hrvatskoj raspolaže maksimumom mogućih informacija upravo o tome tko su TV “porošači” i kakve su im navike. te dulji” životni vijek” takvog proizvoda (mogućnost ponovnog čitanja). JUTARNJI LIST (oko 17% čitanosti u 2002. Osnovna obilježja tiskovina su: masovnost.30 sati.00 i oko 19.Prosječna gledanost televizije značajno se razlikuje i prema dijelovima dana. godini vrh gledanosti nalazio se između 19. Ako se promatra ukupnu raspršenost čitanosti. U 2002. dok su HTV2. Kako procjena ukupne marketinške vrijednosti hrvatskog televizijskog tržišta iznosi oko 100 milijuna €. HTV3 i NOVA TV imali samo jedan vrh gledanosti oko 21. samo dvije dnevne novine (od ukupno desetak) jesu nacionalne: VEČERNJI LIST (19% čitanosti).gfk-croatia. dok su HTV2 i NOVA TV veći doseg postizale u radnim danima.00 sat. njihove naklade često nisu zadovoljavajuće. jeftinost ali i visok stupanj selektivnosti. I dok danas već imamo prilično mnoštvo raznih “naslova” u segmentu tiskovina.00 i 21. ČASOPISI Dnevnici. časopisi i ostala tiskovine također predstavljaju bitne karike u današnjem medijskom spletu Hrvatske. mogućnost specijalizacije. Analiza gledanosti po danima u tjednu pokazuje da su HTV1 i HTV3 imale najveći doseg nedjeljom. Podaci pokazuju da HTV1 ima dva vrha gledanosti i to oko 12. godini – prosjek za dobnu skupinu od 10 do 74 godine starosti).00 sat. među tjednim listovima vode GLORIJA (oko 12%) i GLOBUS (oko 9 % čitanosti)4. INTERNET 4 www.hr 4 . fleksibilnost.

RADIO Danas je star oko 80 godina... radio ima povijesni značaj. posebno dobro odražava ukupni razvoj u svijetu medija (od pohrane medija. Sam slušanost neke radiopostaje prvi je pokazatelj o općem ugledu te radiopostaje. Osijek. slikom i zvukom. U Hrvatskoj danas ima manji broj nacionalnih.5 68% kućanstava posjeduje automobil i približno oko 60% populacije redoviti su slušatelji radiopostaja. preko transmisije medija i dalje do interakrivnog medija). ali i veliki broj lokalni radio postaja njih oko 130. groznicom i ogromnim očekivanjima. te zatim OTVORENI RADIO. 262.Internet je velika računska mreža i sistem za jednostavnu i efektivnu komunikaciju sa tekstom. Internet omogućava neviđeno ako razumijemo “umjetnost “ elektroničke intrige. Počeo je s velikim uzbuđenjem. Kako navodi Prlić. U današnjoj eri masovne komunikacije više od pola kučanstva je opremljeno PC/računalom i internetom. Broj radio-prijemnika u kućanstvima dostigao je gotovo razinu od 90%. ZANIMLJIVOSTI 5 Prlić. str. N.. 5 . 2000. a i u automobilima je sve prisutniji. Unatrag svega nekoliko godina svjedoci smo strahovitih promjena u načinu na koji se koristi. Zdravstvena psihologija. N. Premda razvoj interneta u Hrvatskoj ide sporije no što bi mi to željeli. svjedoci smo vrijednih pomaka. a može se očekivati još više. Kao sredstvo komunikacije. Internet. U ukupnoj populaciji od 10 do 74 godine starosti najslušaniji je HRVATSKI RADIO 1 slijedi ga NARODNI RADIO.

Što više djeca i odrasli gledaju televiziju. nego ih umiruju televizijom. Djeca tijekom razvoja uče kako razlikovati dobro od lošeg. kako rješavati probleme. a hobiji. Pretilost potiču televizijske reklame i ostali sadržaji na televiziji koji promoviraju nezdravu prehranu u vidu grickalica. ZAKLJUČAK 6 . Televizija osiromašuje osjećaj zajedništva. te primijeniti prilikom rješavanja konfliktnih situacija. kao da je to neka vrsta odgojiteljice. gaziranih pića. te raznih vrsta brze hrane predstavljajući ih na oku primamljiv način. a međusobna komunikacija postaje luksuz. sport i druženje s prijateljima i obitelji padaju u drugi plan. Također ovisnost o televiziji glavni je uzrok pretilosti. kako se ophoditi prema drugima. U današnje vrijeme dijeca i odrasli će veći dio svog slobodnog vremena posveti elektronskoj zabavi. Oko nje se okupljaju djeca i odrasli. Djeca postaju ovisnici o televiziji već oko treće godine i to često krivnjom roditelja koji nemaju ili ne pronalaze dovoljno vremena brinuti se za njih i provoditi kvalitetno vrijeme s njima.Djeca uče opažanjem ponašanja.NEGATIVAN UTJECAJ TELEVIZIJE Ta kutija sa slikama postala je središte svakog doma. pa se može pretpostaviti ukoliko na televiziji gledaju nasilne scene da će takav način ponašanja i sami usvojiti. manje vjeruju jedni drugima i manje je vjerojatno da će sudjelovati u organiziranim aktivnostima izvan kuće.

televizija. donijela puno dobroga: sjetite se koliko ste zanimljivih i edukativnih stvari naučili iz TV programa. a neke piramide znate u detalje. oni nisu razlog da se potpuno zabrani gledanje televizije. jer je ona kao i drugi mediji. Nijedan medij ne može tako dobro prenijeti ratove i patnje naroda na udaljenim kontinentima. nemoguće je ne biti uključen u medije. gradska djeca kravu nisu nikada vidjela uživo ali savršeno dobro znaju kako izgleda. Preko medija upoznajemo mnogo proizvoda i usluga o kojima inače nemamo spoznaje iz vlastitog korištenja. nego ovisi kako je netko uzme i što od nje napravi. kao što to može televizija. LITERATURA 7 ...U cilju razumijevanja ovog današnjeg svijeta u kojem se nalazimo. nije ni crna ni bijela. ne koristiti medije u razne svrhe: oni su istovremeno objekti i subjekti. Slažem se da televizija i ostali mediji mogu negativno utjecati ali. kao ni većina drugih stvari. Nikad niste bili u Egiptu. Masovna komunikacija i masovni mediji dio su osobnog i poslovnog života danas. Dakle. mediji nam pružaju informacije o inovacijama i nedostacima za koje nemamo osobnih saznanja kao potrošači. Moć nekih medija je čak teško mjerljiva ali istraživanja nam mogu puno toga korisnog otkriti i pomoći marketinškim stručnjacima da njihove poruke/informacije dođu do pravih potrošača / korisnika.

.. N. N. Zagreb 1985. B... 2008.. Naknadni zavod Matice Hrvatske. „Skripta iz kolegija poslovna komunikacija“ Virovitica.hr/e-hrvatska/e hrvatska/e-gfk.18.2009. Riječnik stranih rijeći. 2000. 8 ..Garača.10.hr. „Zdravstvena psihologija“ Osijek. Prlić. Klaić. Internet :htp:// www.gfk-croatia.