Green Garden • broj 59 • studeni / prosinac 2008.

godina VIII • cijena 3 KM

Zimski ukrasi vrta Suptropsko i tropsko povrće Gnojidba voćaka Indijska smokva Maslinovo ulje

3

Urednikova riječ
Pred Vama je novi broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih članaka iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, vinarstva, povrćarstva, cvjećarstva i stočarstva. U ovom broju posebno ističemo članke iz oblasti voćarstva, iz kojih možete doznati sve o ogrozdu, cijenjenoj i sve zastupljenijoj voćnoj vrsti. Osim toga, nipošto nemojte propustiti pročitati prilog posvećen šipku i njegovim prerađevinama čiji se proizvodi preporučuju iz razloga što su idealni za nadolazeće hladne zimske dane. Pored toga, doznajte zašto je naranča stekla epitet zimskog čuvara zdravlja. I na koncu, na zahtjev vjernih čitatelja, priredili smo članak o opunciji, ukusnom ljekovitom voću. Nadalje, zbog sve češćih upita, koji kontinuirano pristižu u našu redakciju, gledano sa stručne strane, detaljno smo pripremili prilog o peletiranim organskim gnojivima. U njemu možete doznati sve o prednostima spomenutog gnojiva kao i zašto se ono preporuča za jesensku gnojidbu voćaka i vinove loze. A osim gnojidbe voćaka donosimo Vam prilog o radovima u voćnim nasadima početkom zime a što se, prije svega, odnosi na plavo prskanje kao i zaštitu stabala od štetnih glodavaca. S druge strane, pošto je vrijeme pretakanja vina, našim vinarima bit će više nego interesantan prilog o sumporenju vina, kao i o novim proizvodima koji su se pojavili na našem tržištu a upravo su vezani za tehnologiju pravljenja vina. Međutim, u našem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlače stranice o cvjećarstvu, iz kojih izdvajamo prilog o sobnom bilju koje je predviđeno za uzgoj u odgovarajućim prostorijama. Tako se posebne cvjetne vrste predviđaju za spavaće sobe dok su odgovarajuće sobne biljke više prilagođene kuhinjskim prostorijama. O tomu ali i o božićnoj zvijezdi pročitajte u stranicama posvećenim cvjećarstvu. Iz oblasti povrćarstva, pored redovitog kalendara sjetve, pripremili smo Vam niz zanimljivih članaka iz svijeta povrća. Posebno izdvajamo članak o suptropskom i tropskom povrću poput kivana, čičoke, đumbira, graha metraša i dr. Ništa manje nije interesantan ni prilog o japanskoj tikvi Hokaido. Ali, kako ni to nije sve, ipak Vam preporučamo da sami detaljno prelistate naš i Vaš Green Garden, a ukoliko smo nešto propustili, nadamo se da nam to nećete zamjeriti.

BOŽIĆNA ZVIJEZDA • ADVENTSKI VIJENAC • BOŽIĆNA PŠENICA 4 ZIMSKI UKRASI VRTA 5 SOBNE BILJKE 6 OLEANDER 7 ZIMA U POVRTNJAKU 8 HOKAIDO 9 JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENU PELETIRANOG ORGANSKOG GNOJIVA 10 HERCEGOVAČKI PLODOVI MEDITERANA 11 PRESAĐIVANJE DRVENASTIH BILJAKA • ZA LJEPŠI AUTOPUT 12 OGROZD 13 RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME 14 GNOJIDBA VOĆAKA 15 SUTROPSKO I TROPSKO POVRĆE U BiH 16 ŠIPAK 18 NARANČASTA PJEGAVOST LIŠĆA ŠLJIVE 19 PITANJA I ODGOVORI 20 NARANČA 21 OPUNCIJA 22 U CARSTVU ŠIPKA • PRIPREMA TERENA ZA PODIZANJE VINOGRADA I VOĆNJAKA 23 PENETROMETAR • 5. SIMPOZIJ O ZAŠTITI BILJA U BiH 24 SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINA 25 MASLINOVO ULJE IZVOR ZDRAVLJA 26 MINERALI VAŽNI U HRANIDBI STOKE 27 AKVARIJSKE KORNJAČE 28 30 Uredništvo ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, Široki Brijeg, Knešpolje b.b. 88220 Široki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Josip Brkljača, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko Marketing: Snježana Spahić - Bevanda, dipl. oec. Grafičko oblikovanje: Damir Šanje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostojić Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

SADRŽAJ

BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008

najčešće ljubičastim. no sve češće ga nalazimo i na počasnom mjestu po kućama. Božićna zvijezda Legenda o nastanku Božićne zvijezde U vrijeme Došašća svečani adventski vijenac susrećemo na mnogim mjestima. dok joj ostali još trebaju biti i pupu. odstajalom mlakom vodom. Kad se pojave novi izbojci. Božićna pšenica BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Nakon toga pšenica se vadi iz vode i ravnomjerna raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Najtraženije su jarkocrvene. Između dva zalijevanja pustite da se supstrat lagano prosuši. prilično neugledne žute cvjetiće. krem i ružičaste primjerke. na TV ekranu i u časopisima. Prilikom kupnje izaberite čvrstu Božićnu zvijezdu. Adventski vijenac se postavlja na stol ili vrpcom objesi o strop. Pojačano zalijevati i dohranjivati. djevojčice Marije i njezina brsta Pabla. na putu u crkvu. prosinca. na tržnici. Prije same sjetve pšenica se najčešće namače u mlakoj vodi (desetak sati). Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršivanjem vode po pšenici. Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa danas imamo bijele. ali i kupiti u cvjećarnici. Zalijevajte je obilno. u razdoblju od rane večeri do sljedećeg jutra. svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet. Prisutan je u svim crkvama. zaštićeno od izravnog sunca i ne zalijevati 4-6 tjedana. Prema vjerovanju prastanovnika Meksika. Uz malo truda može ga načiniti svatko. a ono što nazivamo cvijetom. Na Badnjak. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i dublje. Botanička znanost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne. ostale ukloniti. a tijekom cvatnje dobro ju je svako dva tjedna prihranjivati tekućim gnojivom za cvatuće lončanice. u obiteljima. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. treba ostaviti samo 4-5 najsnažnijih. Ima jed- Adventski vijenac nostavnih i raskošnijih. Biljku staviti na dobro osvijetljeno mjesto. podsjeća ih da nešto dolazi. ali uvijek su to u krug spletene zimzelene grančice. ukrašene raznobojnim. odakle biljka potječe. premda nije liturgijski propisan.4 BOŽIĆNA ZVIJEZDA što nakon kupnje? Josip BrklJača. Dnevno joj treba 14 sata mraka u trajanju od 8 tjedana. prva Božićna zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece. bez žutog lišća. obojeni su pricvjetni listovi (brakteje). Optimalna temperatura za njezin napredak je 18 do 21oC. Mjesto reza posuti ugljenom prašinom ili pepelom i ostaviti je na umjereno toplom mjestu. biljka se prestaje zalijevati. ali daleko od propuha i izvora topline. Sa zalijevanjem ne treba pretjerivati jer može doći do propadanja pšenice. vrpcama (ljubičasto je u katoličkom bogoslužju boja došašća). u različitim ustanovama od vrtića do hotelske recepcije. One se pale postepeno. Adventski vjenac Božićna pšenica Božićna pšenica se uobičajeno sije od Svete Barbare do Svete Lucije -13. U grijanim prostorijama svakodnevno je prskajte vodom po listovima. što je najbolja varijanta. ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Početkom proljeća postupno početi sa zalijevanjem. Prema staroj Meksičkoj legendi. Tada će odbaciti i ostale listove. ing. nekim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajno crvene latice. pa joj stabljiku podrežemo na 10 cm. a u svibnju je presaditi u svjež kompost. po jedna više svaki od četiri adventska tjedna. s nekoliko otvorenih cvjetova. U vijenac su okomito utaknute četiri svijeće. Od konca rujna biljka se zamračuje prikrivanjem crnom najlonskom vrećom. nego on na specifičan način okuplja ukućane. Kao nagrada za uloženi trud su obojene brakteje vaše Božićne zvijezde. potiče da to čekaju. Adventski vijenac nije samo lijepi «cvjetni aranžman» u hladno zimsko doba. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica. Kad cvatnja završi i brakteje otpadnu. uz prozor.

Iako je ne treba redovito orezivati. s glatkim rubom. koji su bili cvjetovi prethodne godine. Ima ovalne kožaste listove. jagodnjak Vrsta koja se najčešće može naći u rasadnicima je A. nudiflorum je vrlo popularan zimski jasmin s nježno žutim cvjetovima. Sorta ´J. božika Crvene bobice božikovine na podlozi od sjajnog. Gaultheria sp. u narodu poznati pod imenom maginje. Božikovina se obično uzgaja kao grm. ´Golden Milkmaid´&´ Lawsoniana´.ima žute plodove. Biljka se može uzgajati i bez rezidbe. što znači da ih moramo saditi u skupinama. živicu u proljeće. dobro propusno tlo. Uspijeva na osunčanim ili lagano zasjenjenim mjestima. da osiguramo stvaranje bobica. ali doživi duboku starost. podnosi i oštro orezivanje. Većina ukrasnog bilja u vrtu zimi miruje. Ovaj lijepi vazdazeleni grmić otkriva svoju neobičnost u jesensko-zimskom periodu. potrebno. pa se katkad upotrebljava za živicu.unedo. plodovima ili lijepo oblikovanim i obojenim granama unosi živost u vašem vrtu zimi Ilex aquifolium selekcije-božikovina. Podnosi svako vrtno tlo. gaulterija Vrsta Gaultheria procumbens. Cvjetovi jasmina jakog mirisa Božikovina doživi duboku starost Ukrasnu vrijednost daje i kora koja se ljušti.listovi prekriveni bodljikama. Sadimo je u proljeće ili jesen. Svojim cvjetovima. ´Golden Qeen´-žuto obrubljeni listovi. g. zelenog lišća daju privlačnost vašem vrtu od listopada do siječnja. otporna je na hladnoću. Sredinom ljeta možemo odrezati svaku treću stabljiku da bismo potaknuli novi. Ne prerasta visinu pedlja (oko 12 cm). ali podnijet će i polusjenu. Vrsta J. a listovi u to vrijeme poprimaju crvenkastu boju. ali s vremenom može izrasti i u malo stablo. s brojnim mirisnim cvjetovima. zaštićenim od jačeg vjetra. Cvate zvonolikim ovješenim cvjetovima bijele boje. a u krajevima s blagom klimom rododendroni i kamelije. jedan mali ali vrijedan broj vrsta pobrinuo se da unese živost u taj smiraj.C. snažniji rast. sličnim cvjetovima đurđice. Božikovina sporo raste. Visina do koje planika može izrasti je 1-3 m. Najbolje ga je posaditi uz zaštićeni zid na južnoj strani. Bijeli cvjetovi skupljeni u cvat pojavljuju se zajedno s plodovima. Naraste visok 3-5m. to obaviti u jesen. narančasto-crveni. gotovo cijelu godinu. planika. U slobodnoj prirodi (samonikla) zakonom je zaštićena od 1961. Dobro je posaditi nekoliko biljaka zajedno radi oprašivanja. Traži polusjenovite lokacije i vlažno tlo bez vapna. Vrijeme cvatnje je ljeto. van Tol´je samooplodna i može ići samostalno. sjajne i tamnozelene.imaju listove prošarane žuto-zelenim nijansama. pa će uspijevati u svakom dobro propusnom vrtnom tlu. ako je potrebno. Važno je zapamtiti da su skoro sve sorte ili muške ili ženske biljke (jednodomna biljka). Maginje .5 ZIMSKI UKRASI VRTA Josip BrklJača. kratka cjevčica i bijele latice u obliku zvijezde. Cvatnja se protegne u jesen. Vrsta ima mnoštvo sorti koje se natječu u svojoj posebnosti: ´Bacciflova´ . kada se na biljci nalaze istovremeno s plodovima. ing. Samonikla prisutna je na cijelom Sredozemlju. Prikladna je za sadnju ispod biljaka kao što su Arbutus sp. Sadi se u jesen ili rano proljeće. Može poslužiti i kao pokrivač tla. Ljeti orezujemo pojedinačne grmove. Znak prepoznavanja jasmina je oblik cvijeta. Jasmin je povijuša pa mu treba osigurati oslonce uz koji će se privezati.plodovi Arbutusa Jasminum azoricum jasmin pravi Poluotporna vazdazelena penjačica. Prikladna je za sunčane položaje. Obrezivanje nije nužno. ´Ferox´. Podnosi svako vrtno. Plodovi su bezukusni. Orezivati u proljeće ako je Crveni plodovi gaulterije BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Prema tlu nema posebnih zahtjeva. a grane koje pruža po tlu lako se zakorjenjuju i tako širi.

te je njihova prozorska daska pogodno mjesto za manje zahtjevne biljke. Mnoge spavaće sobe su okrenute prema istoku. Biljke najčešće držimo u dnevnom boravku ili hodniku. Većina ljudi dobar dio vremena provodi u kuhinji. ali isto tako biljke je moguće držati u kuhinjama i spavaćim sobama ukoliko za po postoje minimalni uvjeti. kuhinja.ljubičica Tradescantia fluminensis – riječni puzavac Zebrina pendula – srebrna puzavica Vodenika je vesela biljka koja slobodno cvate. Potrebno je samo odabrati pravo mjesto za određenu biljku. moraju biti ispunjeni određeni preduvjeti: biljkama treba osigurati prikladnu temperaturu i potrebnu svjetlost. Prikladna je za spavaće sobe u kojima povremeno može biti i «zaboravljena». Dok domaćica u njima priprema jela ili obavlja neki drugi posao. Biljke koje mogu biti postavljene u spavaćoj sobi: Cyclamen persicum – ciklama Fatshedera lizei – debeli bršljan Fucsia – fuksia Jasminum polyanthum – kineski jasmin SPAVAĆE SOBE Maranta leuconeura erythroneura – maranta Pelargonium x hortorum – pelargonija Saintpaulia –ljubičica Spathiphyllum wallisii – jedarce Ciklama je biljka kojoj pogoduje svjež zrak i jaka filtrirana svjetlost. Postavljena na kuhinjski stol. kupaonica. Prostori u kući ili stanu gdje najčešće držimo biljke su: hodnici.SOBNE BILJKE 6 odabir optimalnog prostora U svakom stanu ili kući postoji bezbroj mjesta na kojima biljke možemo uspješno uzgajati. dipl. Ukrasna kopriva je prikladna za spavaće sobe Scindapsus može u kuhinju goran JurilJ. Biljke koje se mogu držati u kuhinji: Begonia rex – begonija Chrysanthemum x morifoliumkrizantema Coleus blumei – ukrasna kopriva Epipremnum aureum – scindapsus Hedera helix – obični bršljan Impatiens walleriana – vodenika Saintpauilia . pa ih je potrebno češće čistiti. Kuhinje koje su dovoljno osvijetljene. prikladne su za mnoge biljke. a temperatura u njima ujednačena. a vrlo često i spavaće sobe. ing. Razina vlažnosti u kuhinjama obično je visoka zahvaljujući pari. Listovi biljaka postanu brzo masni i prašnjavi. Biljke u kuhinjama potrebno je redovito zamjenjivati novim. gdje obitelj objeduje. Da bi se postiglo i jedno i drugo. dnevni boravak. To ne znači pravilan izbor mjesta na kome će ljepota biljke najviše doći do izražaja nego i odabrati biljke koje će u tim uvjetima moći normalno napredovati. biljke pridonose stvaranju ljepšeg i ugodnijeg ambijenta. KUHINJA Univerzalno gnojivo za biljke Ciklama je prikladna za prozorsku dasku spavaćih soba BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . U kuhinjama bolje uspijevaju biljke s debelim i sjajnim listovima. unosi dah ljeta. Biljke na tim mjestima ne smiju biti zaboravljene iako se jutarnja ustajanja često odvijaju u atmosferi žurbe i utrke s vremenom.

s tim da se odmah po zahlađenju unosi u negrijane prostorije. ružičaste. crvene i purpurne boje. pak. jeste li se ikada zapitali po čemu je taj zrak toliko specifičan. Duge noćne šetnje po rivi i uživanje u tipičnom dalmatinskom zraku svima ostaju u dubokom sjećanju. Razumljivo. isto tako. Kasnije. vanja i održavanja. i to reznicama. potrebno je poštivati i određena pravila. Ali. kako bi biljke u posudama cvatale istim intezitetom kao i oleanderi na okućnicama. Vrijeme godišnjih odmora je iza nas. Ali. Čak. što je ujedno i znak da je možete posaditi u tlo. polazite s mora. I još nešto. ukoliko u vrtnim rasadnicima ne možete pronaći željenu boju. ali opet dovoljno snažan. po mnogima najveća vrijednost ovog grma leži u njegovom karakterističnom. oleander zahtijeva dosta vlage od proljeća do jeseni. Oleander neizostavan grm u južnim područjima Raskoš boja Često se susrećem sa sličnim upitima i to prije svega od strane vlasnika vikendica na moru. Cvjetovi oleandera mogu biti jednostavni ili puni. sve do jeseni. a željeli biste uživati u čarima ovoga grma i u kontinentalnim uvjetima-postupite jednako. Međutim. to ne znači da ovu predivnu grmoliku biljku treba potpuno zapostaviti. Ipak. iako je oleander osjetljiv na niske temperature. nužno ih je redovito prihranjivati Flortis gnojivima za cvjetajuće biljke. žute. Međutim. u različitim nijansama bijele. ugođaj i blizina mora je nešto neopisivo i nadasve utjecajno na okolinu. opojnom mirisu. dolaze i nešto niže temperature kao i češće padavine te ne bi trebalo biti nikakvih problema s ukorijenjavanjem i primanjem biljaka. Ali. među ljubiteljima grmova miris oleandera spada u najljepše cvjetne mirise. Kako oni vole reći-miris toliko lagan. Zato bih i napomenuo da. prihranji- Je li oleander zahtijevna grmolika vrsta? željene boje cvjetova i otkinite vršne ili postrne izboje (duljine 20-tak cm) koji su malo odrvenjeli pri bazi. ljeti. da bi njegova sadnja prošla bez dodatnih stresova. nakon puštanja korjenčića biljku posadite u posudu prethodno ispunjenu s Flortis supstratom. dok još cvjeta pronađite grm Niti jedan grm ne podsjeća na primorske krajeve i ne stvara ugođaj Sredozemlja. vjerujte. Međutim. Odstranite listove na donjem dijelu izboja i stavite ih u staklenku s vodom. Na taj način možete i u svoj dom prenijeti barem djelić morskog ugođaja. Stoga bih svim vikend vrtlarima preporučio da sadnju oleandera prakticiraju koncem ljeta kako bi se mlada biljka barem zalijevala dok su vlasnici još na godišnjim odmorima. oleander možete iznositi na balkon. Kada dođe proljeće. Ali. Za mjesec dana biljka će razviti veliki broj korjenčića. kao i redovito orezivanje i prihranjivanje. Razlog leži u njegovoj obilnoj i dugoj cvatnji koja se proteže kroz cijelo ljeto. I doista je tako. kao što to čini oleander. na što je nužno upozoriti djecu! Raskoš boja i cvijeta i specifičan miris glavno obilježje oleandera BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . I. u tomu svemu značajnu ulogu ima i oleander.7 OLEANDER simbol Sredozemlja Josip BrklJača. Gotovo u svakoj dalmatinskoj okućnici dominantno mjesto zauzima ovaj prekrasni zimzeleni grm. možete se poslužiti činjenicom da se oleander razmnožava u ljetnom razdoblju. Odgovaram im da nije lagano uzgojiti niti jednu biljnu vrstu bez redovitog zalijevanja. Ali. u njegovoj ljepoti možemo uživati i u kontinentalnim područjima. Prije toga poželjno je na dnu posude napraviti i drenažni sloj od krupnog šljunka ili krhotina glinenih lonaca. Dakle. volim napomenuti da je oleander toliko jednostavan i nezahtijevan da dobro uspijeva i na siromašnim tlima kao i bez odgovarajuće njege. primitak će vjerojatno biti iznad 90 posto! Ukoliko. Ipak. u pravilu. ing. svi dijelovi oleandera sadržavaju otrovne tvari.

Voda u vidu sitnih kapi pada na biljku i pretvara se u led te se pri tome oslobađa toplina koja štiti biljku od potpunog izmrzavanja. oni će zbog ukorijenjavanja isplivati na površini tla i time stradati od niskih temperatura.11. kako bi se održao kontinuitet proizvodnje. 15.11. 01. zalijevanje se vrši sve do jutra i dolaska malo većih temperatura. negativne utjecaje mraza možemo bitno umanjiti i primjenom tehnologija naših predaka. Ali. Tako su stari povrtlari ozimu salatu i špinat štitili od mraza njihovom sjetvom na kosinu brazde. Izuzetak predstavljaju toplija. s tim da moramo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Ukoliko češnjeve pak posadite preplitko.-31.11. kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. biti gotovo nemoguće pravilno utisnuti češnjave u previše tvrdo.8 ZIMA U POVRTNJAKU Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Tako se zahvaljujući prirodnom izolatoru biljke vrlo učinkovito štite od zimskih nepogoda. Što se tiče izbora povrtnih kultura koje bolje podnose niske temperature svakako nećete pogriješiti ukoliko posijete mrkvu. od kratkotrajnih mrazeva biljke se štite i zagrtanjem zemljom s tim da povrće pod zemljom može opstati vrlo kratko. dipl. zbog iznimne hranidbene i zdravstvene vrijednosti nemojte izostaviti ni ozimi češnjak čije češnjeve trebate čitavom dužinom utisnuti u tlo tako da ništa ne ostane iznad površine. Ali.12.-20.12.12. Ali.11. Sjeme špinata Grašak se sije dosta rano Sjetva povrća na otvoreni prostor u toplijim područjima VRSTA POVRĆA MRKVA PERŠIN ŠPINAT GRAŠAK BOB-MAHUNAR KOLIČINA SJEMENA (m2) 4g 3g 3g 20 g 40 g VRIJEME SJETVE 01. Ipak. povrćari zbog hladnog.-31. danas je Sjeme graška Nasad špinata puno praktičnije koristiti namjenske folije kojima se biljke pokrivaju i koje zaštićene na taj način mogu podnijeti temperature do četiri stupnja ispod ništice.-20. Razumljivo je da tlo prije sadnje treba dobro razrahliti jer će. južna područja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrćarskih kultura ivica doko. S druge strane. tijekom studenog i prosinca sjetva. bob ili grašak. Ustvari. a zanimljivo je da se ovom metodom povrće može zaštititi od mraza jačine minus 80 C.11. Zanimljiv je i podatak da se povrće od mraza učinkovito može zaštititi i navodnjavanjem i to tako što se biljke zalijevaju pr- skalicama s finim raspršivanjem. nepripremljeno tlo. prskalice se nikako ne smiju gasiti dok traje mraz tj. Na taj način posađeni češnjak. ing. Međutim. Ulaskom u hladniji dio godine sjetvu i sadnju povrćarskih kultura bitno ograničavaju klimatski čimbenici.11-31. Na taj način brazda baca sjenku na biljke i sprječava brzo otapanje ledenih kristala nastalih djelovanjem niskih temperatura. peršin. 15. odnosno buduće biljke bit će manje izložene jačim promjenama vlage i temperature. uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom. Novo pakiranje peršina BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . odnosno sadnja povrća potpuno izostaje. Međutim.11. 01. Sa zalijevanjem se prestaje tek onda kada se ledena kora na biljkama potpuno otopi. špinat. u protivnom.

U Njemačkoj je postala pravim hitom i zdravo pomodarstvo u zdravom biološkom uzgoju. Neki ih jedu i sirove kao egzotični dodatak voćnim i ostalim salatama. Tako se u cvjećarnama ili drugim objektima mogu pronaći različite tikvice koje se najčešće koriste za dekoraciju. kada lišće požuti. Ulijte u namašćeni kalup pa pecite u pećnici na 150 0C oko 45 minuta. kada se drugo voće i povrće koristi prerađeno ili uskladišteno sredstvima protiv kvarenja. dodajte 30 dag šećera. Odlična je u dopuni jelovnika. sok i korice od 1 limuna. Najbolje ih je čuvati na 1-5 0 C pri vlazi zraka do 70 %. Ako ste pobrali nezrele plodove. 40 dag brašna. Mnogi neuki hobi uzgajivači pitaju se kako znati da je tikva zrela za berbu? Prepoznaje se po sjajnoj kori i osušenoj peteljci. može se peći. makrobiotičare podsjeća na početke takve vrste prehrane kao i na tkivu hokaido. Treba ih brati s drškom. Ipak. Hokaido tikva bere se u fiziološkoj zrelosti. Složite ih na hrpu i na 25-27 0C dozorit će za 10-15 dana. Potražnja za ovom vrstom vriježastog povrća raste kao i broj makrobiotičara. Tek sada hokaido otvara vrata uzgoju u Hrvatskoj. rjeđe kuhati. kao i onim s osjetljivim želucem i probavnim sustavom. Tikva mora biti kuhana. različitog oblika i živopisnih boja. zbog miševa ili štakora. a osobito dobra kod probavnih ili želučanih tegoba. Najukusniji plodovi beru se nakon prvih mrazeva. Topli kolač istresite na poslužavnik. pa može biti dobar izvor hranjivih tvari i zimi. Njezina sjajna crvena kora itekako izaziva pažnju i divljenje. Brzi kolač od hokaido tikve: U duboku zdjelu stavite 20 dag naribane i dobro iscijeđene tikve i 1. Svakako ih je poželjno povremeno provjetravati. l. Kada je brati? Hokaido traži iste uvjete uzgoja kao i obična tikva . Tako se mogu čuvati do šest mjeseci. Kako se jede i ujesen i tijekom zime. ukrasne tikvice sitnog ploda. jer se BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 HOKAIDO mistika japanske agrokulture Kad spomenemo hokaido. Poznavatelj i vrsni gurmani tvrde da hokaido tikva stajanjem poprimi sve bolji okus. Sjemenke su vrlo hranjive pa ih peremo. I to je prednost ove tikve. S nekoliko plantaža mogu se podmiriti potrebe hrvatskog tržišta. najčešće se javlja pomisao na japanski otok. veliki broj proizvođača uzgaja i tzv. iako je iznimno bogat izvor betakarotena. Sve dobro izmiješajte. pa tikve ne gube na težini. 1 paketić kvasca. a kod nas je jedino stručni krugovi spominju kao jestivu poslasticu. ali vješti Japanci koriste je za izradu jednostavnih ukrasa. ali i ukuhati fini pekmez. ništa nije izgubljeno. najbolje pod nadstrešnicu da očvrsne kora. jer u punoj zrelosti sadrži znatno više hranjivih tvari nego zelena. sušimo i spremamo za zimu. Dijetetičari ju smatraju zlatnim rudnikom vitamina i minerala. a 9 zbog lake probavljivosti osobito je preporučuju djeci i starijima. Dugo i lako se čuva. Tikva Hokaido uskoro i kod nas Osim tikvica koje se uzgajaju za ishranu. Hokaido tikva privlači i svojim izgledom.8 dl ulja. u Hrvatskoj malo tko zna da je ta jestiva tikva gotovo osvojila Europu. jer se tada lakše čuvaju i prevoze zadržavajući hranjivu vrijednost. dok se tikvice beru nezrele. a ima malu kaloričnu vrijednost. U vrijeme teškoća plasiranja i prodaje proizvoda mnogi novi proizvodi koje nitko ili malo tko uzgaja mogu biti uspješni izvor zdravlja i prihoda. Bogata je vitaminima i mineralima. koja jednostavno postaje nezaobilaznim dijelom njihove prehrane i čiji udio u potrošnji tkiva u svijetu raste. tada šećer teže pretvara u škrob. Istucite 2 cijela jaja. Obvezno je nakon branja očistiti tikvu od zemlje i staviti na suho mjesto.g. Nažalost. Jedino tvrda dekorativna kora nije za uporabu.

kemijske i biološke osobine zemljišta. Zbog svega navedenog odmah po razbacivanju stajski gnoj treba i zaorati. To je i razumljivo s obzirom na činjenicu da stajnjak u prehrani biljaka ima dvojaku vrijednost. voćnjacima i vinogradima). primjera radi. naglašava se pažnja na kakvoću navedenog gnojiva i njegov sastav koji je u većini slučajeva i neprimjeren. nasade opskrbljuje neophodnim hranjivim tvarima te popravlja strukturu tla. ukoliko to od njih zatražite. Ako. de oko 10 tona stajskog gnoja. JESEN JE IDEALNO VRIJEME ZA PRIMJENU PELETIRANOg ORgANSKOg gNOJIVA Najvažnije organsko gnojivo svakako je stajnjak. Dakle. stajski gnoj treba znati adekvatno i primijeniti. Stajski gnoj se redovito tijekom jeseni razbacuje po poljoprivrednim proizvodnim površinama (povrtnjacima. djelovanjem atmosferilija stajski gnoj bi se brzo isušio i u kontaktu sa zrakom došlo bi do aktiviranja mikroorganizama koji brzo razgradili njegove hranjive sastojke. Naime. Zbog te činjenice dešava se da se u voćnjacima. zahvaljujući svojim organskim spojevima. većina korovskih sjemenki može proći neoštećeno kroz probavni trakt domaćih životinja. ali samo u manjim hrpicama prekrivenim slojem zemlje ili najlonom. dok je cilj ugljene prašine stvoriti dojam kako crna boja predstavlja upravo odstajao i pravilno zgorio stajski gnoj. Stoga je njegov značaj nezamjenljiv. Ukoliko nas u tom poslu spriječi nevrijeme ili neka druga nepogoda. Primjerice. malo je poznato da stajnjak koji nezaštićen ostaje u polju.5 tona stajskog gnoja. sjeme pepeljuge (Chenopodium album) čak ima bolju i veću klijavost ukoliko prođe kroz probavni trakt životinja. sjenažom i koncentratima (izbalansirana hranidba) jedno govedo tijekom godine dana proizve- Stajski gnoj nabavljajte na provjerenim mjestima! Sve rijeđi prizori na našim njivama BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 .10 Ali i pored svega navedenog. obično dolazi i do pojave korovskih vrsta koje nisu svojstvene dotičnom podneblju. u voćnjaku ili vrtu za samo tri dana. Prije svega. Stajnjak predstavlja osnovno gnojivo jer sadržava sve hranjive elemente nužne za ishranu biljaka. nino rotim. A konjsko gnojivo je iznimno traženo zbog činjenice da sadrži 40 % više dušika. istjerani stajski gnoj možemo ostaviti nekoliko dana na parceli. S druge strane. obično se dešava da zbog neadekvatne kontrole prodavača i preprodavača kupljeni i. vinogradima i povrtnjacima pojave korovske vrste koje nisu poznate i udomaćene na našem podneblju. prodavači i preprodavači stajskog gnoja rado će vam dopremiti neograničene količine. S druge strane. pak. izgubi četvrtinu svoje vrijednosti. Naime. konji su nam postali životinje koje su prvenstveno atrakcija. stajski gnoj popravlja fizičke. A upravo stočna grla proizvode stajski gnoj. ne bismo učinili. pak. jedan konj proizvede oko 7 tona a jedna ovca svega 0. Međutim. svjež stajnjak redovno sadržava klijave korovske sjemenke koje se gnojenjem šire po nasadu. u stajnjaku nakon mjesec dana zrenja blizu 95 % sjemenki izgubi svoju klijavost. Kada u obzir uzmemo činjenicu da se na našim domaćinstvima stočna grla hrane minimalnim količinama hrane. ing. a nakon 4 mjeseca klijavih sjemenki više uopće nema. nažalost. tako da njihovo gnojivo ne možemo više ni nabaviti. na takav način ostane desetak dana. Pored hranjivih elemenata. 45 % više fosfora i 15 % kalija u odnosu na goveđi stajski gnoj. Što više. Kada se navedeno «organsko gnojivo» unese u nasade. onda je jasno da su i proizvedene količine stajskog gnoja znatno (duplo) manje. dok u slučaju da prezimi na otvorenom polju stajski gnoj izgubi čak polovicu svoje hranjive vrijednosti. na velikim farmama koje stoku hrane silažom. osim što se u njima pokvari ionako upitna struktura tla. Te štetne posljedice razgradnje i ispiranja ubrzavaju vjetrovi i kišne padaline a iz gnojiva bi se posebice nepovratno izgubilo mnogo dušika koji bi „ishlapio“ u vidu amonijaka dok bi fosfor i kalij otekli u tlo ispod ili oko gnojišta. Pilotina je prisutna zbog potrebe postizanja količine. Ako to. izgubit će više od trećine svoje vrijednosti. Svjedoci smo činjenice kako se u posljednja dva desetljeća stočni fond na našim terenima doslovce prepolovio. Pojedinim vrstama korova to iznimno pogoduje pa. Osim toga. Osim toga. dipl. u većini slučajeva svježi stajski gnoj sadržava i velike količine pilotine i ugljene prašine.

slično mineralnim gnojivima. promjera 2-5 mm. O Phenix . uzročnika bolesti i štetnika. gdje se sve i dešavalo. što reći nego pohvaliti organizatore koji su ipak smogli snage iznijeti svu težinu prve manifestacije. koja je uvjetovana smanjenjem stočnog fonda i sve manjom produkcijom stajskog gnoja. U sklopu toga načelnik Bošković je. o sajamskoj manifestaciji službenog naziva „Hercegovački plodovi Mediterana“. na našem tržištu su se pojavila komercijalna pakiranja stajskog gnoja. Kada se u obzir uzme činjenica da se gnojivo nalazi u vidu peleta odnosno malih granula. po naputcima ocjenjivačke komisije. koji su izlagali plodove šipka. Naime. nino rotim. na čelu s Frankom Ragužom. Kako i priliči. Na istim prodajnim mjestima možete dobiti i detaljnije informacije o načinu i vremenu primjene.2008.ing. Prednost gnojiva Fenix ogleda se i u činjenici da svojim hranjivim sastavom (NPK 6:8:15 + MgO) snabdijeva veću proizvodnu površinu. a koji su pristigli iz udruge Agroturist. stajski gnoj sada možemo razbacivati jednostavno i lako. smokve i masline. u spomenuta tri dana „prošlo“ je oko 2000 posjetitelja. Federalnim agromediteranskim zavodom Mostar i Ministarstvom poljoprivrede HNŽ. A spomenuta manifestacija postat će tradicionalnog karaktera te je svima jasno kako će ona već iduće godine biti znatno kvalitetnija i sadržajnija. Manifestaciju je zaokružila izložba umjetničkih slika kao i izložba fotografija načinjenih za vrijeme obilaska potencijalnih izlagača. Sajamsku manifestaciju na najbolji mogući način upotpunilo je 70-tak izlagača iz BiH i Hrvatske. Tomu svjedoči i velika potražnja za komercijalnim pakiranjima peletiranih organskih gnojiva koja pak možete nabaviti u Sjemenarninim agrocentrima u Mostaru i Širokom Brijegu. Na našem tržištu možemo pronaći tri varijante navedenog gnojiva i to: goveđe gnojivo u kombinaciji s konjskim. I na koncu. Stoga vam preporučam da je svakako posjetite! . Napominjem da su peletirana organska gnojiva već ispitana u našim proizvodnim uvjetima. prvu manifestaciju otvorio je načelnik općine Stolac gosp.11 HERCEgOVAČKI PLODOVI MEDITERANA Kako bi se prevladali problemi vezani uz nestašicu stajskog gnoja. dipl. smokve i masline zabilježen na okruglom stolu koji je organizirao Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Mostaru u suradnji s Agromediteranskim fakultetom. Stjepan Bošković. Njegov značaj je utoliko veći ukoliko nam je poznata činjenica kako peletirano stajsko gnojivo u svom sastavu nema niti može imati štetne primjesa poput sjemenki korova. dakako. pakiranje gnojiva Fenix od 25 kg dostatno je za površinu od 300 četvornih metara dok druge varijante peletiranih gnojiva od 25 kg (goveđe + konjsko i kokošije gnojivo) „pokrivaju“ površinu od 100 četvornih metara. Drugim riječima. gdje su pokazala iznimno dobre rezultate. u razdoblju od 09. osim hercegovačkih stručnjaka. konjskog i mineralnog Peletirano organsko gnojivo Biorex i Fenix gnojiva. kao i o potrebnim količinama za pojedine kulture. Navedeno gnojivo može se pronaći pod trgovačkim nazivom Fenix. zbog činjenice da su se cijene mineralnih gnojiva udvostručile nabavljen je oblik peletiranog organskog gnojiva (goveđe + konjsko) koji u svom sastavu ima i primjesu mineralnog gnojiva prikladnog za jesensku primjenu u voćnjacima i vinogradima. kao i njihove prerađevine. bili su i dragi gosti iz Vodnjana (Hrvatska). godine. postaje jasno da se time olakšava njegovo rasipanje po proizvodnim površinama. do 11. kao što je to slučaj s kupljenim „domaćim“ stajskim gnojivom. Fenix je već pokazao iznimne rezultate i u povrtlarskoj proizvodnji. Po procjenama organizatora kroz prostorije duhanske stanice. Teme su bile brojne i zanimljive a aktivni u njihovoj prezentaciji.paletirano organsko i mineralno gnojivo BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 no što je skupina entuzijasta i ljubitelja mediteranskog voća zamislila ostvarilo se u gradu Stocu. dodijelio priznanja i nagrade za najbolje izlagače.10. A posebice je velik odaziv proizvođača šipka. Sukladno tomu razbacivanjem peletiranog organskog gnojiva nipošto ne možemo raširiti štetne korovne vrste. Jednostavno rečeno. dok se za dobar „štimung“ pobrinula limena glazba Stolac. prilikom čega je nazočilo oko 500 posjetitelja. Riječ je. čisto kokošije gnojivo i kombinaciju goveđeg.

koji se proteže od Sarajeva do Visokog. a za uređenje tih površina pobrinula se SJEMENARNA. odrasla. Pored estetske vrijednosti zasijani travnjaci imaju ulogu sprečavanja erozije. s vremenom će «potrošiti» sve hranjive tvari. Biljke čije se korijenje nalazi bliže površini zahtijevaju drugi način mijenjanja treseta. posudu. stabla koja prirodno usporavaju rast i slabije širenje korijenja. jednom na godinu. dok mlade biljke i biljke snažna rasta treba presaditi u posude koje su jedan i pol puta veće od onih u kojima su biljke do tada rasle. Ovakvo presađivanje u sve veće i veće posude trajat će sve dok biljke ne odrastu i znatno uspore svoj rast.o. korijenje biljke koja se presađuje umotajte u vlažnu jutenu vreću i time spriječite isušivanje. Biljkama koje se uzgajaju u posudama smanjena je mogućnost pristupa vlazi i hranjivim tvarima. Vrijeme i način presađivanja Prilikom presađivanja. Sarajeva i Mostara. Rimski drumovi. protezali su se riječnim tokovima Neretve i Bosne gotovo točno na istim pravcima kojima se danas planira gradnja autoputa „koridor 5C“. na kojem nije bilo moguće odraditi osnovne norme uređenja tla za sjetvu. Presađivanjem ili pak mijenjanjem površinskog sloja. Biljke snažnog rasta brzo će prerasti svoju posudu. omogućit će im postojan rast i dobro zdravlje. ing. riječi su Ivice Doke. pokazujući znakove slabljenja rasta i blijedu boju listova.12 Presađivanje drvenastih biljaka Josip BrklJača. dio komposta ispod se prorahli pazeći pritom da se ne ošteti površinsko korijenje. Najljepši dio autoputa predstavljaju travnate površine. Bosna i Hercegovina ima zasada izgrađenih oko 30 kilometara autoputa. ing. Korijenje je osjetljivo i ne treba ga bez potrebe uznemiravati. U godinama kad se biljka ne presađuje površinski sloj komposta treba osvježiti. poput stablašica. Provjeravanje stanja korijenja obavlja se tako da se posuda nagne na bok i pažljivo se izvadi biljka te se utvrdi potreba za presađivanjem. Baš na ovoj dionici kod Kaknja i SJEMENARNA d. Pošto planirane površine nisu bile uređene i kultivirane za normalnu sjetvu.o Široki Brijeg dala je i svoj obol. agronomije. Koridor se proteže središnjim dijelom Bosne pa sve do južnih dijelova Hercegovine. dok starija. trebalo je koristiti posebne travne smjese koje se brzo ukorjenjavaju i posjeduju dobre sposobnosti busanja prije nastanka nepovoljnih (zimskih) uvjeta. koristili smo travne smjese koje brzo rastu. Budući da smo posao obavili uspješno i kvalitetno. grmova. odnosno kompost pri dnu posude. kod biljaka koje su izvađene iz starih posuda. koji se mogu pratiti čak i danas. a izgradnja slijedeće dionice. zatim svi korovi i mahovina te sav kompost koji nije zbijen uz korijenje. Zeleni pojas uz autoput BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . nanošenje blata na prometnice. Odrasle se biljke nakon toga mogu vratiti u prijašnje posude. sigurno se vidimo i dogodine na uređenju preostalih dijelova autoputa. ing. Dugovječne biljke. treba presaditi svake tri do četiri godine. pa ih treba presađivati svake godine ili svake druge godine. Autoput u prometnom svijetu predstavlja najbržu cestovnu vezu. odbaci se površinski sloj komposta. Kod takvih biljaka mijenja se donji dio komposta. dipl. Često biljke same upozoravaju da je došlo vrijeme za presađivanje. «Naši radnici su uz dionicu autoputa kod Kaknja uz rubne i središnje dijelove autoputa zasijali travnate površine. Nakon toga dodaje se novi kompost koji treba biti isti kao prethodni. Presađivanje se obavlja tijekom zime Supstarti koji se koriste prilikom presađivanja ZA LJEPŠI AUTOPUT mario ĆuBela. Na strmom i nepristupačnom djelu nasipa. Drvenaste biljke koje se uzgajaju u posudama trebaju više njege i pozornosti od onih biljaka koje se uzgajaju direktno u tlu. Presađivanje je najbolje obaviti krajem zime ili početkom proljeća. Pošto se ukloni 5-10 cm površinskog komposta Osvježavanje površinskog sloja iz posude.Kakanj. veću. na tim pravcima se nalaze najznačajniji gradovi poput Zenice. a i njihove posude postat će premale za sve robusnije korijenje. Ako prilikom presađivanje nemate drugu. dipl. pred kretanje vegetacije. a koje se koriste za sijanje strmih terena. Visoko.

osim što se bolje obnavlja daje OgROZD 13 nicama koje se dobiju nagrtanjem tla na grm. Rez se sastoji u prorjeđivanju gustih grmova. najbolje je odabrati prozračna tla na kojima ne dolazi do zadržavanja vode. stabalca možemo saditi na razmak od 1. a kod stabalaca iz osnove krošnje.0-2. je vitaminima B skupine i vitaminom A. Bogat ogrozda trebali bi ukrašavati svaki dobro uzdržavani vrt. što njegovim uzgojem ispod ostalih voćaka u vrtu omogućuje i bolje iskorištenje vrtnog prostora. Uzrok tomu je slabo poznavanje ove vrijedne jagodaste voćne vrste koja u nas ima slabu tradiciju uzgoja. bogatim hranjivim tvarima. Između ranih i kasnih sorti razlika u dozrijevanju iznosi oko šest tjedana. dipl. sadnja se obavlja na razmak redova od 2. Ovisno o sorti. Na većim plantažama berba se obavlja specijalnim vibrirajućim strojevima. nije potrebno rezidbom ograničavati njen rast. ing. a vitamina C sadržava mladen karačiĆ. Ako ogrozd uzgajamo u obliku grma.2-1.5 m. Najbolje je ogrozd saditi koncem jeseni ili početkom proljeća. Ipak treba znati da ogrozd ne podnosi radikalnije zahvate. a jedan radnik obere prosječno oko 60 kg plodova na dan. ne pogoduju mu nagla zahlađenja u vrijeme cvatnje jer mogu dovesti do smanjenja uroda i do formiranja sitnijih plodova čije staničje mjestimično otvrdne. a sve u cilju ‘’prozračivanja’’ grma kako bismo onemogućili stvaranje povoljnih uvjeta za razvoj bolesti unutar grma. U pogledu tla nije previše izbirljiv premda najveće prinose ostvaruje na ilovastim tlima.000 kg/ha. plodove nakon berbe treba skloniti sa sunca i u što kraćem vremenskom roku otpremiti na tržište. a u prikraćivanju jednogodišnjih izboja radi boljeg razgranavanja. iako se može uzgajati i s deblom ukoliko se cijepi na Ribes aureum-zlatni ribiz. Dakle. odnosno. ogrozdu godi hladnija klima. Suha i pjeskovita tla treba prije sadnje popraviti dodatkom organskog gnojiva kako ne bi došlo do opadanja listova. koji je zbog svog uspravnog rasta prikladan za oblikovanje debla. a u sjevernoj Europi pogled čini da ogrozd nije bogat se uzgaja od XVI. rezidbom trebamo otkloniti starije izboje koje zamjenjujemo novima.Ogrozd predstavlja manje-više nepoznatu voćnu vrstu koja se sporadično uzgaja u kućnim vrtovima. S druge strane. te nedozrele i tanke izboje. te je rezidbom važno uspostaviti ravnotežu između vegetativnog i generativnog dijela vodeći računa o karakteristikama sorte. Zbog dekorativnog izgleda višegodišnji grmovi količina nije zanemariva. Mogu se saditi i reznice jednogodišnjih izboja. ipak njihova ne boje. u sličnim količinama kao crveni ribiz. Ipak. Prema niskim temperaturama posebno je otporan. Pošto su podložni brzom kvarenju. veoma je osjetljiv na ljetnu žegu koja zbog visokih temperatura i niske vlage zraka može prouzročiti palež lišća. Izboje starije od ti godine prepoznajemo po tamnijem drvetu koji kod grmova izrastaju iz korijena. Prinosi se kreću od 8. stoljeća.500 do 10. Rezidba Posebni zahtjevi Berba Način uzgoja Sadnice ogrozda i veće prirode. Stoga je za uzgoj ogrozda najbolje odabrati zasjenjene položaje.5-2. Ukoliko u vrtu imamo dovoljno prostora. Pošto ogrozdu nije potrebno mnogo vlage (dovoljno je 800 mm oborina u godini. dok razmak unutar reda iznosi 1-1. odnosno odumre. dok u optimalnim uvjetima (na ništici i pri relativnoj vlažnosti od 85-90 %) mogu stajati i nekoliko tjedana. Osim toga. te u vrijeme dubokog zimskog mirovanja izdrži temperature od minus 25 stupnjeva C dok pozebe tek na minus 35. ali s pravilnim rasporedom tijekom vegetacije). Prorjeđivanjem je nužno odstraniti sve suhe i polomljene grane. žute i crne ose listarice koje u nekoliko dana mogu obrstiti cijeli grm. Iako se na prvi Ogrozd potječe iz Sibira i Mandžurije. u nedovoljno prorijeđenim. Ogrozd je nezahtjevna voćna vrsta koja dobro podnosi nepovoljne uvjete uzgoja. Ogrozd se najčešće uzgaja u obliku grma. Može biti žute. Plodovi za potrošnju (svježi) beru se ručno svakih šest dana. plodovi ogrozda dozrijevaju sukcesivno od konca svibnja do kraja lipnja. U običnim skladištima plodovi ogrozda mogu se čuvati samo 2-3 dana.2 m. gustim grmovima teško je uočiti proždrljive gusjenice.3 m. Uglavnom se ogrozd uzgojen s deblom i krošnjom koristi za uljepšavanje vrta i u tom slučaju se sadi na razmak od 1. stabalca dobivena na ovaj način žive kraće od grma koji. čime se učinak berbe povećava za 10 puta. Pošto ogrozd najbolje rodi na dvo i trogodišnjim izbojima. a sadnja se obavlja ožiljenim sad- BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 .0 m. Zbog podložnosti kvarenju nasadi ogrozda u razvijenim se voćarskim zemljama podižu u blizini velikih potrošačkih centara i prerađivačkih kompleksa. Tada puštamo krošnju da se razvije u normalnoj veliči- ni. Ipak. zelene ili crvehranjivim tvarima.

) lako prezime u njima. A za bijeljenje voćaka rabi se suspenzija dobre mazivosti koja se priprema na sljedeći način: u 5 litara vode dodaje se 5 kg gašenog vapna. bijeljenjem debla odbijamo sunčeve zrake pa se kora ne zagrijava te time i ne dolazi do njenog pucanja. kako bi izbjegli zarazu patogenim gljivicama. u posljednje vrijeme. početkom zime. voćarski vosak sprječava i štetno djelovanje hladnog zraka i vlage na ranjeno mjesto. U tu svrhu obično se koristi Kunilent R-12 koji svojim mirisom odbija divljač. bijeljenja voćaka kao i zaštite eizostavan pri rezidbi Često prilikom rezidbe i cijeod štetnih glodavaca Voćke zaštitite od štetnih glodavaca od ostale divljači (zec. Bordoška juha i sl. S druge strane. danas na tržištu možemo nabaviti namjenske mreže za zaštitu od štetnih glodavaca ali i Prskanje jednim od preparata na osnovi bakra. Osobito su opasne rane koje nastaju kao posljedica lomova debljih grana. I dok ranijih godina zečevi nisu činili štetu. tamo gdje nije moguće ograditi voćnjak. u posljednje vrijeme postali su prava prijetnja mladim voćnjacima.14 Kemijski pripravci za zimsku zaštitu voćaka RADOVI U VOĆNJAKU POČETKOM ZIME goran JurilJ. kukuruzovina. što iziskuje i ne baš tako malu investiciju. duži hladni i kišoviti periodi pogodovali su razvoju mnogih bolesti. A kako se voćke nalaze u stanju mirovanja. Ukoliko vam navedeni vosak nije pri ruci. s tim da se. voćari sve više koriste i kemijska sredstva kojim se prskaju donji dijelovi stabla. vezati. slamu i kukuruzovinu. mreža ne pruža utočište štetnim insektima koji kod primjene organskih materijala (slama. nužno je oštećena mjesta premazati i specijalnim sredstvima za tu namjenu tj. Dakle. osim debla premazuje i donje račvište grana. odnosno. U tu svrhu rabe razne metalne mreže. Osim toga. tako mogu i izdržati dosta niske temperature. papir i plastične folije. Champion. kao što su: Cuprablau Z. zahvaljujući obnovi lovišta i svojoj velikoj reprodukcijskoj moći. Navedene mreže se postavljaju doslovce u jednom potezu a kasniji nadzor gotovo da i nije potreban. voćarskim voskom. neizbježno je koncem jeseni tj. letvice i sl. Ipak.3 kg kuhinjske soli i 0. Naime. što dovodi do sušenja i propadanja stabala. jednom postavljena daje trajnu zaštitu a nije je potrebno čak ni pričvršćivati. čime ona ponovno počinje i «raditi». Spomenimo kako navedeno bijeljenje voćaka pomaže i uklanjanju mahovine s debla i donjih dijelova krošnje. srna. znajte kako je u suvremenom voćarstvu uloga voćarskog voska nezamjenljiva. za vedrijih i sunčanijih dana kora se počinje lagano zagrijavati. zbog kolanja sokova pokrenutih tijekom sunčanih dana. Stoga. a voćare spriječili da nasade zaštite u pravo vrijeme. dolaskom noći voćke bivaju nezaštićene. postoji još niz važnih operacija koje u predstojećim hladnim danima nipošto ne smijemo izostaviti. početkom zime poželjno je obijeliti debla voćaka kako bismo ih zaštitili od pucanja kore. Pored toga što onemogućava pojavu gljivičnih oboljenja. 0. Naime. Prije svega. I dok se dolaskom zime intenzitet radova u voćnjacima smanjuje. Prskanje se provodi odmah po opadanju lišća te drugi put nakon provođenja zimske rezidbe i to navedenim preparatima koji se koriste u dvostruko većoj koncentraciji od one koja se koristi na vinovoj lozi u vrijeme vegetacije. Međutim. dipl. Premazivanje se obavlja običnom četkom. nja a koje se obavlja pripravcima na osnovi bakra. Voćke je kod prskanja navedenim pesticidima potrebno doslovce okupati a rezidbom uklonjene grane i zaražene dijelove voćaka spaliti. Međutim. osim što rezidbu trebamo obavljati oštrim alatom. voćari se dovijaju različitim metodama zaštite. mreže su fleksibilne pa se s rastom debla širi i navedena zaštitna mreža. Voćarski vosakUpravo to je vrijeme za provođenje plavog prskanja. Drugim riječima. Naime. ranu možete privremeno sanirati i dezinficirati pet postotnom otopinom modre galice. kao zaštitu. sada je pravo vrijeme za provedbu navedenog prska- Ne zaboravite plavo prskanje! pljenja u voćnjaku. Bilo kako bilo. A zimsko doba je vrijeme kada se zaštitni vosak učestalo i primjenjuje! Voćarski vosak BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 .). ing.5 kg močivog sumpora (Chromosul 80 ili Thiovit Jet). vinogradu ali i na ukrasnom bilju zaboravimo sanirati rane koje predstavljaju idealno ulazno mjesto za patogene gljivice. što dovodi do opasnog pucanja njihove kore. što traži dosta truda i materijala te poslije i čest nadzor. u zimskim mjesecima sve češće se rado hrane mladom korom voćaka. drvene letvice. poznatije kao «plavo prskanje». Stoga. Nadalje. posebice u mlađim nasadima do pet godina starosti. divlje svinje i dr.

fosfor. U tom periodu dodaje se i malo dušika koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. Kemijska analiza tla pokazuje stvarni odnos hraniva u tlu. Prema starosti voćnjaka razlikujemo gnojidbu mladih voćaka i gnojidbu voćaka u rodu. bakar. voćkama su potrebni i mikroelementi (željezo. i dr. cvijeća. Phenix je kombinacija stajskog i mineralnog gnojiva u obliku peleta (rezanaca) koje u potpunosti zamjenjuje primjenu stajskog i mineralnog gnojiva. traže različitu količinu i odnose biljnih hranjiva. magnezij. a često i sorte iste vrste. Prihrana se obavlja nakon zametanje plodova s dušičnim gnojivima. mangan. Tlo. V na temelju istraživanja. na koji voćke pozitivno reagiraju. te. bor. Laka primjena. a iz zraka preko lista uzima ugljični dioksid i kisik. a obavlja se prilikom prve proljetne obrade tla. visoka učinkovitost su osnovne prednosti PHENIX-a u odnosu na pojedinačnu primjenu stajskog i mineralnog gnojiva. Osim makroelemenata (dušik. jedinstvenog recepta jednostavno nema. ing. S proizvodnog stajališta najvažnije je razdoblje pune rodnosti voćaka. vinove loze. Pojedine vrste voćaka. Međutim. pa zbog toga nema jedinstvenog recepta gnojidbe. kalcij. dobra kvaliteta plodova. a više fosfora i kalija. a samim time i pojedine voćne vrste. Svaki proizvođač koji ozbiljno razmišlja o proizvodnji. Za gnojidbu voćaka koristi 100 kg/dulumu. kalij. Koristi se u gnojidbi voćaka. Nedostatak jednog do makro ili mikroelemenata negativno se odražava na rast i razvoj vinove loze. U tom periodu se obavlja i gnojidba stajskim gnojem. U razdoblju uzgoja mladih voćaka osiguravaju se optimalne količine biljnih hraniva. Gnojidbom voćaka osiguravaju se redoviti i visoki urodi. te se koriste uglavnom dušična gnojiva. Voćne vrste preko korijena primaju i provode u vodi otopljene mineralne tvari. oćke su kulture koje na istom mjestu ostaju 20-25 godina. molibden i kobalt). Primjena Phenix-a u gnojidbi voćaka Phenix . Osnovna gnojidba voćnjaka vezana je za jesensku obradu tla i služi prvenstveno za unošenje fosfora i kalija u dublje slojeve tla.). Često se postavlja pitanje univerzalnog rješenja za gnojidbu voćaka. U prihrani je situacija obrnuta. ne sadrži dovoljno istih za redovite i obilne urode svake godine. sumpor. cink. travnjaka i drugih kultura. Osnovna gnojidba obavlja se u jesen nakon branja plodova s kompleksnim NPK gnojivima koja sadrže malo dušika a više fosfora i kalija.idealno gnojivo za gnojidbu voćaka BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . krumpira. pa se na osnovu nje i općeg stanja voćnjaka te očekivanog uroda određuje količina gnojiva koju je potrebno unijeti gnojidbom. najčešće 1/3 do ½ od ukupne godišnje potrebe voćaka za tim elementom. ranu proljetnu gnojidbu i prihranu.gNOJIDBA VOĆAKA mladen karačiĆ. povrća. Zbog specifičnosti svakog voćnjaka. Gnojidba voćaka u rodu U ranoj proljetnoj gnojidbi unosi se dušik. ono što je vrlo bitno. te stoga razlikujemo osnovnu gnojidbu. a sastoji se od osnovne gnojidbe i prihrane. postoje orijentacijske norme gnojidbe koje se utvrđuju 15 Redovita gnojidbe voćaka predstavlja jednu od osnovnih agrotehničkih mjera u suvremenoj voćarskoj proizvodnji. Redovita gnojidba dugogodišnjih nasada obavlja se dva ili tri puta godišnje. pa i ono najbogatije hranjivima. Formulacije NPK gnojiva koje se koriste u jesenskoj gnojidbi: Redovita gnojidba voćnjaka Gnojidba mladih voćaka peletiranim organskim gnojivom • NPK 5:20:30 • NPK 7:20:30 • NPK 7:14:21 • NPK 8:26:26 • NPK 10:30:20 Godišnja gnojidba voćaka u rodu predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera u voćarskoj proizvodnji. U osnovnoj gnojidbi koriste se NPK formulacije gnojiva s manje dušika. svake godine mora unijeti u tlo određenu količinu hranjiva. ravnoteža razvoja vegetativnih i generativnih organa. dipl. Gnojidba voćaka koje su u fazi plodonošenja obavlja se u nekoliko navrate.

sladoled. Uzgoj suptropskog i tropskog povrća moguć je. a u Europi se najviše uzgaja u Španjolskoj (Kanarski otoci) i Italiji. u Lima grah Izraelu su iznad 45t/ha. Višegodišnja je biljka koja se pretežno uzgaja kao jednogodišnja zbog slatkih sočnih plodova koji okusom podsjećaju na dinju. a u fiziološkoj zriobi žutonarančasti ili narančasti. Duljina vegetacije se kreće od 70-110 dana na temperaturama 15-25°C što omogućava uzgoj u većem dijelu Bosne i Hercegovine. ali i u drugim rokovima uzgoja. ovisno o području uzgoja ali i duljini vegetacije pojedinih povrtnih kultura. Gomolji se vade od listopada pa do proljeća.16 SUPTROPSKO I TROPSKO POVRĆE U BiH ivica doko. Utjecaji klime. blago aromatičnog okusa. kasava. 2-3 cm široka s 2-4 sjemenke. čičoka. Minimalna temperatura klijanja je 12. Koristi se kao svježi desert. Novom Zelandu. Često se uzgaja kao zimska hrana za divljač. kod uzgoja na otvorenom. ali i u ostalim područjima BiH (u zaštićenim prostorima) su: slatki krumpir. okruglog. suptropske i tropske kulture moći će se proširiti i na područja veće geografske širine. mogu dovesti i do promjena u zastupljenosti pojedinih kultura. Kivano je jednogodišnja biljka koja potječe iz središnje i južne Afrike. Temperatura uzgoja kreće se 18-26oC. kukuruz šećerac. optimalna 30. Pepino potječe iz Južne Amerike. Promjenom klime u svijetu (i BiH) povrćarske kulture bi se mogle uzgajati i dalje na istom području. za voćne salate. dipl. Jestivi je dio zelena Utjecaj klime na uzgoj povrća Proizvodnja povrća u BiH. mogao bi promijeniti strukturu proizvodnje povrća. kivano. ili bi se proizvodnja mogla pomaknuti na veće nadmorske visine. a kao specijalitet već nalazi mjesto u Europi. kivike. primjerice. kreme i sl. Mahuna je duga 5-15 cm. To daje realnu mogućnost uvođenja suptropskih i tropskih kultura u floru Bosne i Hercegovine. a urod se smanjuje na temperaturama iznad 28oC. odnosne sve očitije klimatske promjene. taro. u zatvorenim prostorima ili na otvorenom. za proizvodnju alkohola i kao sirovina za dijetetske proizvode. Prirodi. posebno u Hercegovini. đumbir. Plod kivina placenta sa sitnim sjemenkama. U Europu je došla preko Francuske. što je čini idealnom hranom za dijabetičare. Uz očekivani globalni porast temperature zraka. Uzgaja se u Kaliforniji. Za jelo se koriste gomolji. čajot. Na temperaturama iznad 20oC počinje cvasti za 7-9 tjedana. ing. s tendencijom njihovog intenzivnijeg uzgoja. a plodovi dostignu fiziološku zrelost za 6-8 tjedana. bilježi stalan porast. Težina ploda kreće se između 100 i 200 grama. ali većinom se uzgaja kao jednogodišnja kultura koja je bogata proteinima i ugljikohidratima. Uzgaja se uz armaturu slično kao i krastavac. U tropskim je područjima višegodišnja biljka. Interesantne vrste. koje bi se vrlo brzo mogle uključiti u proizvodnju u južnim područjima BiH (Hercegovina). Plod je boba. grah metraš. lima grah. obrasli bodljastim emergencama. Na optimalnoj temperaturi proklija za 3 dana. Australiji. nešto između banane. pepino. Čičoka je trajnica koja potječe iz središnje Amerike. zbog svoje nutritivne vrijednosti. ovalnog ili izduženog obli- LIMA GRAH KIVANO PEPINO Gomolji čičoke BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . U tehnološkoj zriobi plodovi su tamnozeleni. u kojoj se i danas najviše uzgaja. a maksimalna 35oC. Glavna nutritivna vrijednost čičoke je u velikom sadržaju insulina. bamija. Sve izraženiji utjecaj klime (zatopljenje). Ova povrtna kultura potječe iz Srednje i Južne Amerike. a i danas se neke vrste uzgajaju. Kivano je biljka tople klime i osjetljiva je na mraz i temperature bliže ništici. U intenzivnoj proizvodnji zastupljeno je desetak kultura koje se uglavnom proizvode u zaštićenim prostorima. ČIČOKA Nadzemni dio biljke strada od mraza. Gomolji se mogu koristiti za stočnu hranu. ali i do promjena u agrotehnici uzgoja. Za jelo se koriste mahune i sjemenke u tehnološkoj i fiziološkoj zriobi. limuna i dinje.

žute ili žutonarančaste boje s purpurnim ili ljubičastim prugama. uzgoj pepina je moguć u Hercegovini. i na naše njive. svjetlozelene do tamnozelene boje. Grah metraš ima velike zahtjeve za svjetlom. Đumbir je trajnica koja se pretežno uzgaja na jednogo- GRAH METRAŠ dišnji način. Jestivi dio je plod – mahuna u tehnološkoj zriobi. u zrelom stanju zelene. Prvi plodovi se mogu očekivati za oko 10 mjeseci nakon sadnje. Prvi plodovi se mogu očekivati 5-6 mjeseci nakon sadnje. Osjetljiv je na jače variranje temperature ispod 20oC. Jednogodišnja je biljka penjačica koja može narasti i do 4 m visine. Širok temperaturni raspon omogućava uzgoj kasave u većini područja BiH i na otvorenom. Sasvim mlade mahune se koriste svježe na salatu. jugoistočnu Aziju i ostala područja tropske klime. pri temperaturama 20 do 30oC. Đumbir se može uzgajati i na zasjenjenim mjestima bez većih gubitaka u prinosu. Kao biljka tropske klime može se uzgajati samo u područjima sa 120 do 150 dana bezmraznog razdoblja s dnevnim temperaturama od 21 do 25oC. kao i temperature niže od 15oC. U Europi se uzgaja u Italiji (dolina rijeke Po). Zreli plodovi pepina slatki su i sočni. Za jelo se koristi gomolj. a optimalna temperatura uzgoja je od 22 do 30oC. Slatki krumpir se uzgaja iz presadnica dobivenih od korjenovih izdanaka. iznimno bogata ugljikohidratima i vitaminom C. ĐUMBIR Gomolji slatkog krumpira BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 Gomolji đumbira . Mahune su viseće.17 Plodovi pepina Grah metraš se već uzgaja u Hercegovini ka. relativno malih agrotehničkih zahtjeva. Za jelo se koristi zadebljali dio korijena. ili kuhane u varivu. a neke su već tu. Može podnijeti i kraći mraz. a koriste se u svježem stanju. ali i procjene s gledišta komercijalne proizvodnje. Optimalna temperatura rasta je od 27 do 30oC. Temperature više od 30oC ograničavaju rast i smanjuju urod. ovisno o roku sadnje. jer se urod naglo smanjuje. okruglog presjeka. ali ako temperature ispod 15oC potraju dulje može doći do smanjenog razvoja lišća. Za jelo se koristi zadebljali korijen koji oblikom podsjeća na gomolj. a rast se zaustavlja na temperaturi ispod 10 i iznad 30oC. pa se često u svakodnevnom govoru i naziva gomolj. odakle se proširio u Afriku. Neke od navedenih biljaka već su postale temom razgovora pojedinih proizvođača koji su ih uzgojili. uzgajat će se na otvorenom ili u zaštićenim prostorima. Obično se ljušte poput jabuke. s 15 do 20 bubrežastih. Kasava je grmolika trajnica. Temperatura rasta se kreće u velikom rasponu od 16 do 30oC. otporna na sušu. Uzgoj graha metraša moguć je skoro u svim područjima BiH tijekom ljeta. SLATKI KRUMPIR pazeći da temperatura dulje vrijeme ne prelazi 30oC. U uvjetima dugog dana brže se razvija lišće. a ovisno o njihovim potrebama. Slatki krumpir bi se mogao uzgajati u južnoj Hercegovini u zaštićenim prostorima. Razvoj zadebljalog korijenja počinje već mjesec dana nakon presađivanja. što mu daje mogućnost da se uzgaja kao podkultura. na otvorenom ili u zaštićenom prostoru. Obzirom na duljinu vegetacije. pa se mora uzgajati u ljetnom razdoblju. 30 do 80 cm duge i 4 do 8 mm promjera. a svakako prije introdukcije pojedine vrste potrebno je obaviti istraživanja na temelju temperaturnih potreba biljaka. Optimalna temperatura uzgoja kreće se od 25 do 28oC. dok razvoju gomolja pogoduje uvjeti kratkog dana. KASAVA Slatki krumpir je tropska biljka koja potječe iz središnjeg i sjevernog dijela Južne Amerike. Globalnim promjenama klime suptropske i tropske vrste povrća doći će. smeđih sjemenki u mahuni.

Danas je šipak podjednako zanimljiv slikarima i umjetnicima premda veliki interes za njegov uzgoj pokazuju upravo voćari i ostali poljoprivredni proizvođači pulpom. A plod sadržava oko 80 posto vode te u 100 grama ima 80 kalorija. odnosno na prevenciji ateroskleroze. kako je zabranjeno biblijsko rajsko voće s drveta spoznaje vjerojatno bio šipak. Naime. s tim da je najrašireniji u zemljama oko Sredozemnog mora. hrskavog slatko-trpkog okusa. Malum granatum. Znanstvenici su dokazali da ekstrakt ploda šipka ima sposobnost zaustavljanja rasta i ubija stanice karcinoma prostate «in vitro». godine objavljena je studija o učinku soka od šipka na sprječavanje oksidacije LDL kolesterola. Tako se uzgaja na svim kontinentima. I na kraju. stablo šipka predstavlja i lijepu ukrasnu biljku iz razloga što cvjeta kontinuirano od svibnja do kolovoza. Bogat je i kalijem kao i vlaknima netopivim u vodi. u posljednjih desetak godina provedeno je stotinjak istraživanja o zdravstvenim prednostima konzumacije nara. Pored toga. u Afganistanu i Azerbejdžanu. Šipak. U časopisu « Proceedings of National Academy of Sciences» od rujna 2005. A navedeni okus i tekstura vrijedni su napora čišćenja ploda. Spomenimo kako polivalentne mogućnosti korištenja posjeduje i kora šipka. Plodovi šipka su iznimno cijenjeno voće za potrošnju u svježem stanju. označava «mnogozrnu jabuku». ispucana kora čini kvalitetno sredstvo za zaustavljanje krvarenja. Uostalom. sočnom i crvenom ZA HLADNE ZIMSKE DANE Šipak predstavlja drevnu voćnu vrstu čije prisustvo na hercegovačkim prostorima seže u daleku prošlost. Jer čaj od kore šipka koristi se za odstranjivanja crijevnih parazita i dizenterije. mogranj ili nar ima vrlo širok areal rasprostranjenosti. sok se odlikuje pitkošću i blagotvornim djelovanjem. zatim na području Azije. A čvrsta kora krije sjemenke «spakirane» u odjeljke odvojene gorkom pokožicom bjelkaste boje. zato su njegovi dekorativni prelijepi crvenkasti cvjetovi ukras mnogih hercegovačkih parkova i okućnica. U Hercegovini se najviše uzgaja u okolici Mostara. zato je šipak i najomiljenije voće među djecom. stoljeća objavljeno tek desetak.18 ŠIPAK nino rotim. Tom u prilog ide i činjenica kako grubo prevedeno. ovih mjeseci u Hercegovini se u većoj mjeri skupljaju plodovi šipka (posebno divljeg) a sve u cilju spravljanja njegova soka. Čapljine i Ljubuškog dok je nešto veći uzgoj šipka zamjetan i u Hrvatskoj. U časopisu «Jurnal of Nutritional Biochemistry» od rujna 2005. godini objavljene su dvije vrijedne studije u uglednim znanstvenim časopisima koji donose rezultate o pozitivnim učincima biljnih sastojaka podrijetlom iz šipka. Uostalom. Znanstvenici su promatrali kako se LDl kolesterol ponaša u prisutnosti soka od šipka i uočili su da se 40 % manje molekula LDL kolesterola oksidiralo u prisutnosti soka od šipka. ukrašavajući ambijent svojim duplim raznobojnim cvjetovima. posebice u slučajevima blažih stomačnih tegoba i upala mokraćnih kanala. Proizvodi od šipka Šipak i znanost Šipak sve češći na policama trgovina Sočna zrna šipka BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . dobro je poznato da oksidirani LDL kolesterol predstavlja značajan rizik za pojavu ateroskleroze. Čini se da su znanstvenici desetljećima nepravedno zapostavljali nar ili šipak. godine objavljena je studija koja govori o kempreventivnom i kemoterapijskom učinku soka od šipka na stanice karcinoma prostate. a koji je uistinu vrlo teško i dokazati povijesnim argumentima. a ne jabuka. dipl. okružena je prozirnom. i to u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Naime. dok ih je tijekom XX. Međutim. Naime. ing. Njegova pak. Svaka sjemenka. U 2005. Istraživanje je pokazalo da šipak posjeduje snažna antioksidativna i protuupalna svojstva. zanimljiv je podatak.

Kako su sorte šljive unutar vrste Prunus domestica (domaća šljiva) najosjetljivije. bolest je gotovo nepoznata. često je prerano opadanje lišća ili defolijacija. Pjege su zadebljane i malo ispupčene iz kutikule na licu lista. hrđu i šupljikavost lišća. najprihvatljiviji naziv za ovu bolest ipak bi bio narančasta pjegavost lišća. vrste iz rodova Phytophthora.piknida unutar pjega na naličju lista. kao što su pr. Folpan 50 WP. Ashatan i dr. Rusija (Vengerska). Gabrovska. kad su pjege veće znatno razvijene i bolest uznapredovala. Mađarska (Bistrice). Ako se bolest javi većim intenzitetom i na lišću se razvije više pjega. Futura 50 WP. Čačanska ljepotica i krupnozelena Rein Claude. ujesen ponovno prolista i cvjeta. kao što je Amerika i Europa. Međutim. uz palež cvjetova. što se zbiva obično tijekom kolovoza. bolest se javlja i na cijelom području Turske. Prvo prskanje obavlja se odmah nakon cvatnje. Međutim. Poslije se tijekom ljeta na pjegama razvija nespolni stadij poznat pod nazivom Polystigmina rubra. Čačanska najbolja. plamenjača nije najbolji naziv za ovu bolest. dakle. preporučuje se sadnja otpornijih kultivara šljive. što iduće godine znatno smanjuje zarazu. U njima se razvijaju askusi s askosporama. Hiperparazit se javlja u obliku crnih pseudoparenhimatskih nakupina ili acervula unutar kojih se stvaraju jednostanične izdužene konidije na konidioforima. Najraširenija je na području Balkana (Bugarska. razumljivo je da je bolest upravo najraširenija u zemljama gdje dominira ova sorta. Karakteristični simptomi su pojava žućkastih pjega na početku vegetacije.peritecija. nemaju sposobnost novih infekcija. a kao vrlo osjetljive Bistrica. U piknidima se stvaraju piknospore. osobito sorta Bistrica. ili se javlja mjestimice. Mikoparazitizam se očituje tako da hiperparazit uništi stromu patogene gljive i ometa tvorbu peritecija. Captan 50 WP. Kao srednje osjetljive ili razmjerno otporne navode se Opal. kad se razvije prvo lišće. i dr. Anna Spath. Ovaj stadij gljive javlja se u obliku crnih plodnih tijela. kad biljka izgubi lišće tijekom ljeta. a prema istraživanjima kao najotpornije sorte navode se Stenley. Međutim. Od preventivnih mjera suzbijanja važno je skupljanje i uklanjanje iz nasada zaražena lišća u kojim se stvaraju periteciji. Strinava. mogu se primjenjivati fungicidi i na bazi ciprokonazola i bitertanola. tihomir miličeviĆ. Armenije. Srbija (Požegača ili Mađarka). Zbog ovakvoga razvoja bolesti biljke se jako iscrpljuju i u ekstremnim slučajevima mogu se i u potpunosti osušiti. Rumunjske. Prema iskustvima iz zemalja u kojima je bolest vrlo raširena. Osim na Balkanu. Narančastu pjegavost lišća šljive uzrokuje gljiva Polystigma rubrum subsp. Ruth Gerstetter. no zasad još nema većeg uspjeha. i u zemljama Bliskog istoka. Broj pjega na jednom listu može biti od jedne do čak 100 pjega. u nekim dijelovima svijeta. Vrlo često. kao što su Bugarska (Ćustendilka). Kalifornijska plava. U našoj domaćoj fitopatološkoj literaturi (Kišpatić. što je također nepovoljno. Suzbijanje bolesti Simptomi narančaste pjegavosti lišća BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Green gage. Na temelju boje pjega koje su kod nas na većini sorti šljive jače narančaste boje. Stenley plum. Gljiva prezimljuje na otpalom zaraženu lišću u obliku plodnih tijela. ili se uopće ne javlja. jer se unutar njih pojavljuju crne točkice koje predstavljaju plodna tijela-piknide od anamorfnog ili nespolnog stadija gljive poznatog pod nazivom Polystigmina rubra. Na naličju lista tijekom ljeta pjege poprimaju crnu boju. U Bugarskoj i Srbiji provođena su ispitivanja djelotvornosti ovog hiperparazita kao oblika biološkog suzbijanja ove bolesti. Vrlo često na piknidima i na stromama gljive Polystigmina rubra javlja se hiperparazit Colletotrichum gloeosporioides (sinonim Gloeosporium polystigmicola).19 NARANČASTA PJEgAVOST LIŠĆA ŠLJIVE dr. U našoj zemlji postoji nekoliko registriranih fungicida za ovu namjenu: Captan 4 F SC. jer se pod pojmom plamenjača uglavnom podrazumijevaju bolesti koje izazivaju patogene gljive (pseudogljive) iz reda Plasmoporales. rubrum. Njemačka (Hauszwetsche) i dr. Narančasta pjegavost je folijarna bolest i. kako se javlja potkraj Simptomi bolesti vegetacije. već se djelovanje očituje samo na smanjenu tvorbu peritecija u idućoj vegetaciji. a udubljene s naličja lista. javlja se isključivo na lišću šljive. koje potkraj vegetacije poprimaju narančastocrvenu boju. tako da je u Bugarskoj i Srbiji virus šarke najvažnija i najraširenija bolest šljive. To znači da su sve pjege koje se razviju na lišću šljive uzrokovane infekcijom askosporama tijekom proljeća. Wagenheims. međutim. Captan WP-50.) ova bolest se spominje pod nazivom plamenjača šljive. Merpan WP. Giley. Pinozeb M-45 WP i Star 80 WP. ali i na zametanje cvjetnih pupova i rodnost u idućoj vegetaciji. Vrlo se negativno odražava na kakvoću plodova i zriobu. a zatim 1-2 prskanje 3-4 tjedna nakon cvatnje. Raširenost bolesti očito je povezana sa zastupljenošću osjetljivih sorti. Dithane M-45 WP. Također. sc. koje se u proljeće početkom vegetacije nakon prolistavanja šljive počinju oslobađati i primarno inficiraju lišće šljive. te godine nema toliko povoljan učinak za sprječavanje razvoja gljive. Srbija i Makedonija). jer mladice ne dozriju i tijekom zime se smrznu. U našim agroekološkim uvjetima narančasta pjegavost je jedna od najznačajnijih mikoza na šljivi. Plasmopara i dr. nekim dijelovima Rusije.

dipl. Pošto planiram posaditi više sadnica žižule. što zbog svog dekorativnog izgleda. a uzgojena je potkraj 19. nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Čapljine te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. Josip Brkljača. Sjemenarnin Agrocentar u Mostaru u svom Zoo shopu pored ostalih kućnih ljubimaca. Ukoliko smo sve pripremne radnje obavili kako treba. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način povećavamo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove. i to ponajviše u eksperimentalne svrhe. Što se tiče samih termina rezidbe. Očišćenu posudu napunite vodom s tim što njena razina mora biti 2-3 cm ispod lukovice. utvrđeno je kako rauola ima tzv. Žižula je doista rijetka. ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Godišnje nese od 100 do 140 jaja prosječne težine od 70 do 90 grama. trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari te da je potrebno osigurati i navodnjavanje. i to već za zimskih mjeseci. Vrlo brzo lukovica će potjerati guste. uspravnog držanja i specifičnih boja. Nino Rotim. ona je ista kao i za ostale voćne vrste. ing. Razumljivo. Sorta sazrijeva 20-tak dana prije Redhavena i zanimljiva je zbog ranog i istovremenog sazrijevanja. zbog stalnog dodira s vodom lukovica bi mogla početi truliti. Naime. dipl. Unaprijed zahvalan! Riječ je o manje-više nepoznatoj biljci latinskog naziva Raphanus sativus var. posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Osim toga. način pripreme sadnica za sadnju. riječ je o sorti breskve za industrijsku preradu. i to na razmak 3 x 3 metra. voćne salate i kašasti sokovi. naši djelatnici pružit će vam sve potrebne savjete.pasmina pataka Zanima me kakve su odlike Orpington pasmine pataka. Za više informacija najbolje je da se obratite Agronomskom fakultetu. Cijeli postupak je vrlo jednostavan a za sve dodatne nejasnoće predlažem da me potražite u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru. Međutim. interesira me i razmak sadnje. vrijeme rezidbe te Posude za raniju cvatnju zumbula Nabavila sam nekoliko posebno dizajniranih keramič- Orpington . Voda se tijekom uzgoja jednom tjedno nadopunjava ili po potrebi promijeni. i kolika je godišnja nosivost. Molim vašeg agronoma Josipa Brkljaču da mi pojasni cijeli postupak. Spomenimo još da je žižula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteškoća možete uzgajati i na području Čapljine. navedite i njen latinski naziv kako bih podatke mogao pronaći i na internetu. koja je prosječna težina nesenih jaja. jer oni svakako imaju više podataka o ovoj malo poznatoj biljnoj vrsti. Što se tiče same pripreme sadnica za sadnju. Osim toga. u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja. dipl.5 kg a patka 2. džemovi. ing. Pačići u dobi od 8 tjedana imaju živu masu od oko 2 kg dok u tovu mogu postići težinu od 4 do 5 kg. njeni plodovi imaju specifičan okus. odjelu ratarstva. ing. s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. Za sve dodatne informacije možete kontaktirati našu savjetodavnu službu u Agrocentru u Mostaru. Vedran Lasić Gdje pronaći sadnicu žižule? Zanima me je li moguće u našim vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zvanu žižula. kih posuda za sadnju lukovica. oleifere. Kada cvatni pup naraste 2-3 cm u vis a korijenje ispuni posudu. zbog čega je kao takvu i trebate koristiti. ona je prije svega predviđena za preradu u različite proizvode kao što su kompoti. Orpington patka je zapravo srednje velika patka. Plod je srednje krupan. 20 Industrijska breskva U svom breskviku pored standardnih sorti breskve imam i nekoliko stabala sorte Maria Serena. Iako navedenu sortu odlikuje dobar i aromatičan okus. Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m. što bitnije olakšava berbu. žutozlatne boje pokožice i atraktivnog izgleda. Na istom mjestu svi ljubitelji ovih životinja mogu pronaći i svu potrebnu opremu kao i hranu. ali ništa manje vrijedna voćna vrsta. U Sjemenarninu Agrocentru u Mostaru možete nabaviti sadnica žižule. stavljaju lukovice zumbula. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranivim tvarima. Gdje nabaviti hrčka? Proteklog mjeseca dobili smo nekoliko upita naših sugrađana. Ako ste u mogućnosti. čime se postiže njihovo ranije cvjetanje. odnosno. Mladen Karačić. Prije svega. Dakle. nudi i hrčke. koliko iznosi i razmak u samom redu.5 kg. bijele korjenčiće a nedugo potom će zazelenjeti i njen vrh. vazica se postupno premješta na svjetlije mjesto. interesira me koliku težinu patke dosežu u tovu BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Ustvari. Odrasli patak teži 3.PITANJA I ODgOVORI Rauola-manje poznata biljka Možete li mi nešto više reći o biljci zvanoj Rauola. Navedene vazice su posljednjih godina u trendu. Orpigtonska patka je ranozrela pasmina. što zbog postizanja ranije cvatnje lukovica. pomalo neobičan za svježu potrošnju pa me zanima o kakvoj sorti breskve je riječ? Riječ je o talijanskoj sorti vrlo bujnog i rodnog stabla. Ipak. riječ je o vazama na čiji se vrh. stoljeća u Engleskoj. ing. srednjeg vremena cvatnje. Navedena biljka se ranije sadila u sklopu velikih poljoprivrednih kombinata na području Slavonije. U protivnom. marmelade. Mladen Karačić. koje sam dobio iz Italije. koji nas pitaju o mogućnosti kupovine hrčka kao i ostale potrebne opreme za njegovo držanje u kući. ukoliko planirate podignuti nasad žižule. Nakon sadnje lukovicu morate staviti na mračno i hladno mjesto pri temperaturi od 100 C. što znači da pronese u dobi od 6 mjeseci. o držanju i njezi hrčaka u kući. puna cvatnja će nastupiti već za nekoliko tjedana. čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. nematocidno djelovanje zahvaljujući kojem zaustavlja nematode u razvoju. prakticiraju se ljetna i zimska. koji je manji od promjera lukovice. Mladen Karačić. dipl. ing.

važnog vezivnog tkiva u kostima. Limonoidi štite pluća i potiču rad jetre. prehlade i gripe. tangeretin). pospješuje resorpciju željeza. kod kojih znamo porijeklo. Utoliko više jer znanstvenici tvrde da je i kora naranče bogata vitaminom C. ništa manje nije djelotvoran ni sok. osim mandarina i limuna svakako planirajte i barem jedno stablo naranče. Pektin je komponenta polisaharida sadržanih u staničnim stjenkama. dipl. posebice zbog toga što je naranča jedan od zapovjednika prehrambene vojske koja se bori protiv zimskih viroza. pridonosi obrambenoj sposobnosti i vitalnosti organizma. Karotenoidi povećavaju obrambene sposobnosti organizma i štite stanice kože od štetnog sunčeva zračenja. ing. Međutim. može pomoći i kod otežane stolice. NARANČA zimski čuvar zdravlja ručena količini soka iznosi dvije čaše dnevno i posebice je korisna osobama koje inače loše probavljaju voće. Pored toga. naročito LdL-kolesterola («lošeg»). Flavonoidi imaju dokazano protuupalno. Vitamin C pomaže u borbi protiv umora. stablo naranče imalo je i ukrasnu vrijednost. ukoliko ste jedan od sretnika koji posjeduju vrt. Pošto potiče probavu. Uostalom. Prepo- Ljekovitost Svježi sok za top-formu Plodovi naranče BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Štite organizam od kardiovaskularnih bolesti i karcinoma. naringin. potencijalne tvari u borbi protiv raka. naranča je nekada predstavljala “luksuzno” voće koje se darivalo samo u posebnim prilikama. Ali. hrskavici i koži. oprez! Korištenje narančine kore ili pak njeno žvakanje preporuča se samo za neprskane naranče ili naranče iz vlastita vrta. detoksikaciju enzima. kalcij se iz narančinog soka izvrsno apsorbira te ga organizam iskoristi čak 37 posto. Naranča sadrži terpene karotenoide i limonide) i flavonide (hesperidin. kada bi njegove zimzelene grančice prepune plodova dočaravale sliku božićnog drvca. darivanje naranče bio je najljepši izraz ljubavi i poštovanja. Pektin u crijevima Ako niste znali. posebice za Božić. Međutim. Narančin sok sadržava najmanje 20 aminokiselina a bogat je i kalijem te siromašan natrijem. ukoliko izuzmemo dekorativnu vrijednost. Osim toga. Terpeni imaju izrazito jako antioksidativno djelovanje u zaštiti organizma od slobodnih radikala. sudjeluje u tvorbi kolagena . Stoga. u predstojećim zimskim danima naranča čini bitan čimbenik u borbi protiv nahlada i viroza. Pektinski gel goran JurilJ. Iako je najpoželjnije jesti svježe naranče. antialergijsko i protuvirusno djelovanje.21 oblažući crijeva sprječava i apsorpciju šećera poslije obroka. neohesperidin. čaša svježe iscijeđenog soka sadržava 88 mg C vitamina koji poboljšava i apsorpciju željeza. Vitamin C sudjeluje u mnogim oksidoreduktivnim procesima u organizmu. formira gel koji prekriva sluznicu crijeva vežući žučne kiseline u probavnom sustavu i na taj način smanjuje apsorpciju masti i kolesterola. dok koncentracija zaštitnog HDL –kolesterola ostaje nepromijenjena. Zbog toga je laganim korakom ušla i u narodne običaje pa se od davnina darivala za Božić i Novu godinu. što je osobito važno u prehrani dijabetičara. Čak je i liječnici preporučuju što češće na jelovniku. Tada će osim arome doslovce dati i zdravlje jer sadržava monoterpene. Ali. što je pak značajno za osobe koje provode neslane dijete kod srčanih i bubrežnih bolesti te povišenog tlaka. treba napomenuti kako iscijeđeni sok trebamo popiti što prije jer je vitamin C vrlo osjetljiv te brzo propada na zraku i svjetlu. betakarotenom i bioflavonidima zbog čega se prethodno naribana može koristiti kao dodatak kolačima i raznim salatama. ubrzava mnoge metaboličke procese. Pojačavaju djelovanje vitamina C i pospješuju njegovu apsorpciju.

Plod je jajolika oblika. Vitamini su zastupljeni sa vitaminom C i vitaminom iz skupine B. Od. Cvate od svibnja do srpnja. sc.OPUNCIJA ukusno ljekovito voće Dalmacije dr. Opuncija je grmoliki. 1 posto bjelančevina i vrlo malo masti. Opuncija pripada porodici kaktusa (Cacctea) i porijeklom je iz Srednje Amerike. Nakon cvatnje na mjestu cvijeta razvija se plod. Kod branja plodova opuncije korisno je koristiti rukavice. Brojna eksperimentalna i klinička ispitivanja pokazala su da zreli plodovi sadrže velik broj kemijskih spojeva s povoljnim učinkom na zdravlje. Nakon skidanja površinske ljuske usplođa i središnji mekani dio koristi se za jelo. u početku manji i zelen. a plodove oprati. Velik broj fenolnih spojeva koji ispoljavaju antioksidativni učinak sprječavaju djelovanje slobodnih radikala i posljedično za njih vezanih bolesti. Indijska smokva pripada skupini biljaka s izrazitim antidijabetičnim djelovanjem. o čemu se znalo još u doba Azteka. U svježem soku iscijeđenom iz indijske smokve nalaze se tvari koje povoljno djeluju kod čira na želucu. često na samom obalnom rubu. kalcija i fosfora.. Na prerezu je iste boje kao na površini i sastoji se od vrlo sočnog mesnatog usplođa i središnjeg mekanog dijela sa sjemenkama. posebice ako se malo pothladi u hladioniku. riboflavinom i niacinom. Nakon branja dlačice treba obrisati rukavicom ili krpom. a u suhoj tvari 25-30 posto šećera.). do 50 cm dugih. zemljama sjeverne Afrike. Stabljika se sastoji od plosnatih ovalnih. i to uglavnom u Dalmaciji. Plodovi opuncije nazivaju 22 Indijska smokva naziv su za zrele plodove opuncije (Opuntia ficus indica L. Na površini su članci prekriveni čupercima bodljikavih dlačica i rijetkim 3-5 cm dugim bodljama. a poslije naraste do veličine jajeta i postane žut ili crvenoljubičast. Danas se ljekoviti pripravci indijske smokve proizvode i dolaze na tržište pod raznim komercijalnim imenima. Jače zreli plodovi mogu se iscijediti u ukusan kiselkast sok i pravo je osvježenje u ljetnim danima. Zreli sočni plodovi sadrže oko 80 posto vode. i može se koristiti za jelo svježa nakon što se skinu iglice i koža. mesnatih članaka. Opuncija kao ljekovita biljka Plodovi pripremljeni za jelo Uzimanje veće količine kuhane indijske smokve smanjuje količinu šećera u krvi kod dijabetesa tipa 2. U literaturi o ljekovitu djelovanju opuncije vrlo često se spominje da iznimno povoljno djeluje kod mamurluka izazvanog uzimanjem velike količine alkohola. posebice taminom. na liticama i stijenama. Opsežna istraživanja pokazala su da uzimanje suhih cvjetova opuncije dovode do značajnog smanjenja benigno povećane prostate i olakšavaju mokrenje. indijske smokve možemo koristiti za pekmeze i džemove. Plod indijske smokve Plod je sličan smokvi Osim kao voće indijska smokva je isto tako poznata kao ljekovita biljka. Francuskoj. se i indijska smokva. zbog spomenutih bodljikavih dlačica. Izvorno raste u meksičkim pustinjama i u južnim državama SAD-a. Osim toga sadrži i razne organske kiseline koje plodu daju ugodan kiselkasti okus. 1-3 m visoki kaktus. iako sam mehanizam djelovanja nije potpuno poznat. Kod nas ovaj kaktus raste uz jadransku obalu i na otocima. bez utjecaja na funkciju bubrega. Raste na sunčanim mjestima među kamenjem. Ako raspolažemo većim količinama zrelih plodova. Mill. Cvjetovi su svijetlo žuti s brojnim laticama i obično se razvijaju na gornjem rubu članaka. jer su slični smokvi. tako da je nalazimo u južnoj Italiji. Na površini je prekriven čupercima bodljikavih dlaka. za organizam nužnih minerala sadrži mnogo kalija. BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Kao voće indijska smokva je vrlo ukusna i osvježavajuća. Zvonimir koZariĆ U Europu je prenesena po otkriću Amerike a zbog povoljnih klimatskih uvjeta udomaćila se u sredozemnim zemljama.

Međutim.2 metra dok dubina do koje se tlo usitni i izmiješa iznosi 60 do 80 cm.000 m2 koja čini cjelinu i na kojoj se nalazi nasad šipka koji broji. Kako i sam kaže: „Proizvodnjom šipka bavim se cijeli svoj životni vijek. Asim Ajanić s ponosom pokazuje svoj nasad. Asima Ajanića je fascinantan i besprijekoran. U tom pogledu najbolje svjedoče pozitivni rezultati iz Dalmacije gdje se zbog nedostatka obradivih površina upravo intenzivno kultiviraju nepristupačni tereni jadranskih otoka. Drago mi je da se šipak u posljednje vrijeme sve više sadi i da ima nasada znatno većih nego što je moj. a koje prodam sve pred kućnim pragom. preciznije. ing. vrlo plitkim i jako tvrdim. radim iz ljubavi prema šipku. Ajanića BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 Novi stroj u vlasništvu tvrtke Nuić d. Nadomak Mostara. Radi se o stroju Trencor 1360 čiji je proizvođač istoimena tvrtka iz Amerike. dipl. kao što je to slučaj s dotičnim gospodinom. Zahvaljujući uvezenim strojevima. prije svega. Međutim. vremešni ali još uvijek aktivni gosp. Uostalom. Asim Ajanić U CARSTVU ŠIPKA nino rotim. A nama je iznimna čast da smo mogli obići nasad šipka čiji je vlasnik zaljubljenik u voćarstvo jer ovakvih. to i nije baš lagano na području Hercegovine iz razloga što se u većini slučajeva radi o parcelama koje se nalaze na kamenitim. čime se nepristupačan teren na najbolji mogući način priprema za sadnju voćaka i vinove loze. koji je podignut prije čak 28 godina.23 ivan marinoviĆ. To. uspjeh neće izostati. U njemu se uglavnom nalazi zastupljena sorta šipka Glavaš koja čini preko 90 % sortimenta. sa sigurnošću mogu reći da je moj nasad trenutno jedan od najvećih u Hercegovini. višnja i trešnja). I dakako. Pod tim se podrazumijeva temeljito lomljenje. kod podizanja voćnjaka i vinograda. poslije klime. jako šljunkovitim. Stroj teži nevjerojatnih 68 tona dok mu radni učinak iznosi 70 do 100 metara dužnih za sat vremena. radi se o površni od 10.o. Spomenuti stroj može se i unajmiti. zdrobljen i samljeven. jedan od najznačajnijih čimbenika u uzgoju voćaka i vinove loze. jasno je da se radi o rentabilnoj proizvodnji. premda uvijek ostaje prostora i za zaradu. Ako u obzir uzmemo činjenicu da u nasadu ostvarim prinos od preko 9 tona. Širina radnog zahvata stroja je 3. ing. A prezentacija stroja Trencor 1360 održana je na parceli lociranoj u južnoj Hercegovini. To je i razumljivo jer se sve u njemu radi s ljubavlju. Stoga se veći dio tih površina može iskoristiti za podizanje vinograda i voćnjaka (maslina. na lokaciji Jažva (pod Petkom) nalazi se. Naime. dipl. ukoliko voliš svoj posao. Od ove godine priprema terena za podizanje novih vinograda bit će znatno olakšana jer je tvrtka Vinogradi Nuić nabavila stroj za pripremu terena za sadnju vinograda i voćnjaka. Nasad šipaka u vlasništvu gosp. jedinstven nasad šipka. za naše okvire. Priprema terena za podizanje vinograda i voćnjaka gosp. istinskih i pravih proizvođača kao da je svakim danom sve manje. u Hercegovini ima većih nasada šipka.o. posla za Trencor 1360 bit će dosta jer veliki dio Hercegovine čine upravo krševiti tereni. Upravo zbog toga. nego 900 stabala.“ I doista. takvo što je od danas moguće učiniti i na području Hercegovine. šipak. s obzirom da su mi sva stabla na rodu. drobljenje i usitnjavanje skeleta (kamena) na hercegovačkom kršu. bajam. nasad gosp. Općepoznata je činjenica kako je tlo. na području Bune. . ni manje ni više. Vrlo često koristi se i eksploziv kako bi se pojedine stijene i gromade usitnile. dok ostatak otpada na sortu Barski sladun. ali su oni podignuti u novije vrijeme i u njemu stabla nisu na rodu ili su pak tek stupila na rod. Iz tih razloga priprema terena je jako otežana. posebnu pozornost trebamo posvetiti pripremi zemljišta. Toliko sam zavolio tu voćnu kulturu da mi je dan propao ukoliko barem nekoliko sati ne provedem u svom nasadu. koje je za kratko vrijeme duboko obrađeno a sav kamen eliminiran. zbijenim terenima. Istina. S druge strane. na čistom kršu.

Idared 7-8 kg/ cm2 ili 67-76 N/cm2. ivo duBravec Poznato je da se zrelost ploda jabuke može odrediti na nekoliko načina. Delišes 7-8 kg/cm2 ili 6780 N/cm2. U fenofazi zriobe ploda zbivaju se različite promjene vanjskih i unutarnjih obilježja ploda. koji pruža idealne uvjete za održavanje ovog. 2008. Granny Smith 6-7 kg/cm2 ili 58-67 N/cm2. ali pretpostavljam da ga u Zagrebu nećete moći nabaviti. 12. odnosno tvrdoća mesa ploda je samo jedan pokazatelj stupnja zrelosti ploda. ivan ostoJiĆ U organizaciji Društva za zaštitu bilja u Bosni i Hercegovini u periodu 16-18. godine u Sarajevu će se održati peti po redu simpozij o zaštiti bilja. Sorte se obično beru za dulje skladištenje. za BiH najvažnijeg skupa iz oblasti zaštite bilja. širenja i suzbijanja štetnih organizama na biljkama biljnim proizvodima i drugim objektima s prilozima». nije posve dovoljan i pouzdan za utvrđivanje najpovoljnijeg vremena berbe. Vas zanima upravo povoljna čvrstoća mesa ploda za berbu dobivena mjerenjem penetrometrom za nekoliko navedenih sorata jabuke. I bez uzimanja u obzir barem još kojega. od sada penetrometar možete nabaviti u Agrocentrima Sjemenarne sa sjedištem u Mostaru i Širokom Brijegu. Fitofarmacija. Fitopatologija. Zanima me kolika najpogodnija čvrstoća treba biti za sorte jabuke: Idared. Crne Gore.pita pretplatnik iz Novske. Domaćin ovogodišnjeg simpozija je hotel Hollywood. kada je čvrstoća mesa ploda mjerena penetrometrom: Jonagold 7-8 kg/cm2 ili 69-78 N/cm2. naravno. Granny Smith. Gloster 7-8 kg/cm2 ili 67-80 N/cm2. te. Tijekom trajanja simpozija predviđena su izlaganja autora u okviru pet sekcija (Entomoogija i primijenjena zoologija. Tvrdoću mesa ploda možemo odrediti penetrometrom. jer je kod nas za tom napravom potražnja vrlo mala. meni nije poznato gdje biste u Zagrebu mogli nabaviti penetrometar niti njegovu cijenu. S prošlogodišnjeg simpozija u Tesliću BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . jer su i čvrstoća mesa. predviđeno je i održavanje Javne rasprave na temu »Pravilnika o mjerama za sprječavanje unošenja. Zahvaljujući proširenju asortimana proizvoda. Čvrstoća. Osim toga. Osim izlaganja u okviru sekcija. među većim brojem pokazatelja koji obilježavaju njegove promjene u tijeku dozrijevanja. Na ovom simpoziju očekujemo dolazak istaknutih znanstvenih djelatnika iz Hrvatske. nego ga pokušajte potražiti negdje u Austriji ili Italiji. čvrstoća je izražena u kg/cm2. predstavnike najznačajnijih tvrtki koje se bave proizvodnjom i prometom pesticida. simpozij o zaštiti bilja u BiH dr. odnosno njezine promjene pod utjecajem većeg broja vanjskih i unutarnjih čimbenika ploda. pH-metre i dr. Makedonije.24 PENETROMETAR velika pomoć pri određivanju vremena berbe jabuka dr. Mucu. Mucu 7-8 kg/cm2 ili 71-80 N/cm2. naš asortiman nudi i niz drugih proizvoda koji su namijenjeni poljoprivrednim proizvođačima (refraktometre. Melrouz. Slovenije.). Srbije. Penetrometar 5. Nažalost. Melrouz 7 kg/cm2 ili 67-71 N/cm2. namjenu plodova i ekološke uvjete. Jonatan 7-8 kg/cm2 ili 66-81 N/cm2 i Elstar 8 kg/cm2 ili 80 N/cm2. Gloster? Gdje se u Zagrebu može nabaviti i po kojoj cijeni penetrometar . među kojima je i promjena čvrstoće njegova mesa (mezokarpa). Integralna zaštita šuma i Integralna zaštita bilja). Herbologija.toksikologija i ekotoksikologija. Jonagold. Zlatni delišes 7-8 kg/cm2 ili 67-76 N/cm2.

zaštite mošta i vina prilikom transporta. Sumpovin Novosti na tržištu u BiH FLOR-STOP (Tablete protiv kvarenja vina) Flor stop tablete služe za Oblici u kojima se sumporni dioksid primjenjuje: • Kalijev metabisulfit – “Vinobran” . Prije svakog sumporenja obavite analizu.3 % Upotreba: Proizvod se koristi za sumporenje mošta u sabirnim Sumporne trake posudama. Primjena table ta je vrlo jednostavna.najčešće korišteni oblik sumpora posebno u manjim podrumima • Sumporasta kiselina 5-6% (sumpovin) – spoj sumpornog dioksida i vode • Tekući sumporni dioksid (sprej) – prednost ovog oblika sumpora ogleda se u točnom doziranju zaštitu vina od kvarenja koje se drži u različitim posudama.sumporne tablete .25 SUMPOR I SUMPORENJE MOŠTA I VINA nino rotim. te dodavanje SO2 u vinske posude (inox. OENOSTERIL 5 . Tijekom prerade zdravog grožđa. dodaje se 15-20g/100 l. jer samo slobodni SO2 čuva vino od neželjenih mana i bolesti. za razliku od mošta i masulja koji se dobije od pljesnivog. ove tablete se koriste i u prehrambenoj industriji. Također grožđu koje je više izloženo zraku i brano pri višim temperaturama potrebno je dodati više sumpora. Zdrastveno stanje grožđa jedan je od bitnih uvjeta jačine sumporenja. male tankove zatvorenog tipa). masulj i vino. pokvarenog i oštećenog grožđa. • sumporni dioksid kao koagulator – u moštu koji je jače zasumporen dolazi do taloženja. tablete protiv kvarenja vina posebno za ona vina koja će se puniti u boce. dodaje se 10g/100 l “Vinobrana”. Vino u boci mora biti zaštićeno sa djelotvornom količinom sumpornog dioksida. Naime. Koliko dodati sumpora? Flor-stop. • Sumporne trake – na traci se nalazi čisti sumpor koji se paljenjem trake razvija u sumporni dioksid. Posebno pogodne za sumporenje vina u inox posudama u kojima je dodano parafinsko ulje. a sljedeće sulfitriranje obavlja se nakon prvog pretoka a količina “Vinobrana” ovisi o količini slobodnog SO2 u mladom vinu.poseban oblik sumpora Sastav: kalijev metabisulfit 66. Današnja proizvodnja vina nezamisliva je bez sumpornog dioksida koji se koristi od berbe do punjenja vina u boce. naravno u umjerenim dozama. Tablete se ubace u vino koje se drži u posudama. najveći problem kod proizvodnje i čuvanja vina predstavlja oksidacija od koje moramo zaštititi mošt. Vinobran BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 Oenosteril . • kao oksidans – veže na sebe kisik i štiti vino od oksidacije. Nakon završetka vrenja mlado vino se sulfitrira s 5g/100 l sumpornog dioksida. Uz mane i bolesti vina. Uloga sumpora u moštu i vinu: • sumporni dioksid u moštu. Ne pretjerujte sumporom. Uglavnom se koristi za sumporenje bačava. plastične. Doza: 1 tableta za manju posudu. ili 3-12 tableta za veće posude i cisterne. masulju i vinu djeluje kao antiseptik – ispoljava baktericidno i fungicidno djelovanje. Osim toga. Uputa za rukovanje: tablete dodati direktno u mošt ili vino bez miješanja. tako da mošt postaje bistar zbog djelomične koagulacije bjelančevina. strojevima za preradu i prešama.6 % i kalij bikarbonat 33. reguliranje SO2 tijekom vinifikacije. nakon muljanja-ruljanja. drvene bačve. Poslije ovog pretoka obavlja se analiza vina na ukupni i slobodni sumpor svakog mjeseca. koloidnih čestica mutnoće i oksidacijskih enzima mošta a poslije vina. ing. Mošt i masulj zdravog grožđa sumpori se s manjom količinom sumpornog dioksida. dipl. a ako je mošt dobiven od pljesnivog i oštećenog grožđa. do danas nije pronađeno bolje sredstvo za zaštitu mošta i vina od neželjenih posljedica.

Ovako nanijetu smjesu ostavite da odstoji 10 do 15 min i nakon toga kosu dobro isperite. Značajni proizvođači su i Grčka. Prema navodima stručnjaka maslina je jedna od najstarijih biljaka. Sprečava također osteoporozu. a pritom zadržati lijep i svjež izgled kože. dodati jednu žlicu maslinova ulja i jednu žlicu konjaka a potom masu dobro ujediniti. Dragocjen je i antioksidans jer sprečava aktivnost slobodnih radikala. ruka i leđa. dipl. Turska. Kolika je vrijednost maslinovog ulja. Stoga ni u kojem slučaju nećete pogri- Maslinovo ulje jako je važno za zdravlje ljudi. Primjena u medicinske svrhe Maslina polako osvaja hecegovinu BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . lijep i svjež izgled koži ješiti ukoliko koristite maslino ulje na bilo koji način. jako dobro se pokazalo i u njezi stopala. Potrebno je istući žumanjak. Koristile su mješavinu maslinova ulja i drugih pripravaka te na taj način štitile i održavale preplanulu kožu dajući joj potrebnu vlažnost i njegu. Sama činjenica da su naše bake znale kako maslinovo ulje pomaže održavanju ljepote pomoći će nam da prebrodimo vruće dane u šetnji ili polju. točnije kemijskih sastojaka koji potiču arterosklerozu i uzrok su nekih oblika tumora. Već u doba Feničana izvozilo se i čuvalo maslinovo ulje u glinenim posudama. Često pitanje tijekom sunčanih dana je kako zaštititi tijelo od dugotrajnog izlaganja suncu. ing. Italija i SAD su najveći uvoznici. Pripremljenu i dobro ujedinjenu masu nanijeti na kosu a potom dobro utrljati i omotati plastičnom vrećicom koja će zadržati toplinu i pritom omogućiti upijanje hranjivih sastojaka iz nanijete smjese. tajna lijepe i sjajne kose upravo leži u maslinovu ulju. Tunis. Maslinovo ulje korišteno u bilo kojem obliku pomoći će nam da prebrodimo bolesti koje su svakodnevni pratilac u ljudskom životu. o čemu nam svjedoče i brojni zapisi kroz povijest. Koristimo li ga pak pomije- Španjolska i Italija imaju najveći broj stabala maslina i vodeći su proizvođači maslinova ulja. dok Egipćani na svojim rukotvorinama isključivo koriste motive ove vrijedne i plodonosne biljke. pokazuje nam i sama činjenica da su rimske božice za njegu svog dobro očuvanog tijela koristile raznorazne mirodije napravljene upravo od maslinova ulja. Osim toga što maslinovo ulje možemo koristiti za njegu i zaštitu kože tijekom sunčanih dana. dok je oštećenu kosu suncem i vjetrom dovoljno premazati pripravkom provjerenim i napravljenim po receptu naših baka. Eliksir za ljepotu MASLINOVO ULJE izvor zdravlja mario ĆuBela. što nam itekako pomaže u njegovom čišćenju. A ono se koristi kao dobar laksativ te kod ljudi koji imaju poteškoća sa žuči jer sprečava stvaranje žučnog kamenca (dovoljno je uzeti jednu žlicu maslinova ulja prije jela). a njegovim korištenjem manje ćemo konzumirati druge masne tvari koje štetno djeluju na naš organizam. Samo nekoliko kapi maslinovog ulja daje ugodan okus bilo kojem jelu. Za vrijeme Rimskog Carstva s pravom možemo reći da je maslina doživjela svoj puni procvat jer se njen uzgoj proširio po cijelom Sredozemlju. Važno je znati da maslinovo ulje štiti i čuva srce i arterije te pomaže u preventivi kardiovaskularnih bolesti. iako ga danas kozmetičari koriste i za razne prvoklasne pripravke koji daju zdrav. Spomenute zemlje su i glavni izvoznici maslinova ulja. a posebno dobro se pokazalo i kod žena u menopauzi.26 Osim toga. kroz kulinarstvo ili masažu. maslinovo ulje koristi se u liječenju dijabetesa a pored svega koristi se i u raznoraznim dijetama za mršavljenje. Također. šanog zajedno s palentom dobit ćemo jako dobar piling za lice. a sve to zahvaljujući nezasićenim masnim kiselinama i svojstvu da povećava dobri kolesterol koji ima svojstvo čišćenja organizma.

odnosno njihovih komponenata. ing. Najprije i sigurno minerali se utvrđuju redovito u pepelu. zbog nestašice minerala oslabi cjelokupna djelatnost staničja i tkiva u organizmu. Kod mladunčadi se bez dovoljno minerala ne razvijaju normalne kosti (rahitis) i tkivo. mišićja i sokova. u sijenu i slami 5-10 %. Nepravilna prehrana s obzirom na navedene tvari smanjuje otpornost životinjskog organizma i tako ga čini sklonim infekcijama. Magnezija (Mg) je dovoljno u hrani. mozak. natrij. moraju se dodavati najčešće mikromineralni dodaci. hormona koji regulira izmjenu tvari i utječe na rast. Ako nema dovoljno željeza.MINERALI važni u hranidbi stoke nikola JagačiĆ. fosfor. i to 0. ali i makro i mikroelementi kao dopuna obroku ako ih u krmi nema. osobito ako se hrani prirodnim krmivima. u zrnju uljarica 4-12 %. Utroškom mlijeka (sisanjem. Između uzročnika bolesti. Željezo (Fe) nalazimo u hemoglobinu (krvi). perju i vuni. minerala. tj. Ako smjese nisu kompletne i ne mogu se postizati rezultati koji se traže u intenzivnom uzgoju ili tovu. treba poznavati i nužnu potrebu minerala (rudnih tvari) u hranidbi stoke svih vrsta. Natrij (Na) sadrže sokovi u 1 kg tijela. osobito one kojom se bavi bilo u tovu ili uzgoju. mangan. mliječnost i bređost. dlaci. vitamina i bjelančevina u organizmu nema neposredne veze. a važan je za porast. bolja je nesivost peradi. Flour (F) se nalazi u svakom organizmu. Bez minerala nema pravilnog razvitka ploda niti njegove potrebne težine. minerali i vitamini. da nije pokvarena. dipl. da je zdrava i da se obroci uzimaju na vrijeme. mliječnost i gravidnost. najčešće kod prasadi koja se mora cijepiti preparatom željeza što vrijedi i za nestašicu bakra. sumpor. zrnju žitarica 1-4 %. Kalija (K) svaki kg tijela sadrži 1. bjelančevine. Sadrže ga kosti. Mineralne tvari reguliraju metabolizam vode u organizmu i nužne su za izmjenu bjelančevina i masti. Klor (Cl) je važan jer u želucu stvara HCl. u mlijeku. Uz dovoljno minerala u hrani više je vune kod ovaca. magnezij. Ono je vezano uz bakar (Cu). silicij. što već rade prerađivačke industrije ako se stoka hrani tvorničkim smjesama. napredan te dobar uzgajivač. • Najvažniji zadatci i izvori minerala u organizmu? • • • • • • • • Minerali se talože u organizmu i stvaraju pričuve iz kojih se troše ako ih nedostaje u krmnom obroku. aluminij. Željezo se nalazi u rogovima. Uz minerale. što znači cijela konstitucija. Fosfor (P) je većinom vezan s kalijem. željezo. jod. koži. kako bi se podmirile potrebe životinjskog organizma. to su kalij. Ipak treba istaknuti da su za životinjski organizam najvažniji minerali kalcij. Klor se nalazi u bubrezima. koži. Na svaki 1 kg tijela opada 6-12 g kalcija. U suprotnom. I jod (J) je važan. solnu kiselinu koja aktivira ferment pepsin potreban za normalnu probavu. Kalcij (Ca) je važan za razvitak kostiju. Količina minerala koje stoka prima u hrani redovito ne zadovoljava potrebe životinjskog organizma. Osobito je nužan za porast. ali posredna je veza često vrlo izražena. krvi i želucu. jezgra (nukleus) stanica i mlijeko. BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . dojenjem) troše se minerali koje treba u mlijeku nadomjestiti. a ponekad i pobačaj. On parira štetno djelovanje kalija i natrija u hrani. Reprodukcija je bolja i sigurnija. da je svježa. Najviše ga sadrže zeleni dijelovi bilja. a pa ih treba dodavati i kompletirati. Hrana mora biti različita. a najviše u zubima i kostima. 27 Da bi stočar bio suvremen.5 grama. jer tako postaje punovrijednom. Nedostatak izaziva grčeve i nervozu životinja. flour i bakar. kostima. fosfor. i prirast je bolji u tovu. Za hranjivu vrijednost krmiva važni su čimbenici u hranidbi ugljikohidrati. Za pravilnu hranidbu važno je da hrana sadrži dovoljne količine svih hranjivih sastojaka. sijeno mahunjača i uljarice. Hrana ga sadrži dosta. slezeni. mišići. plućima. Ubrzavaju proces metabolizma životinje u obliku kemijske reakcije i služe kao katalizatori (pospješivači) izmjene hranjivih tvari. Količina kalcija varira. u tijelu se javlja anemija. što je već opće poznato.5 grama. Nestašica joda uzrokuje gušavost. natrij i klor i da minerale nalazimo najviše u zelenoj krmi 1-2 %. zbog tiroksina.7-1. klor. Minerali su važni u ishrani krava “Kamenen soli” za ishranu stoke I ovce traže hranu bogatu mineralima Moraju se nadomjestiti jer se izlučuju mokraćom i balegom. kalcij.

ptica. manjih i većih papiga. Pored toga. • Za držanje kornjača najpoželjnije je nabaviti namjenske Izbor odgovarajućeg akvarija i hrane • Hrana za akvarijske kornjače Kalifornijske kornjače BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . Ukoliko pak želimo napraviti akvarij u vlastitoj režiji. Za njeno držanje preporuča se temperatura vode od 24-26oC. pluta ili stiropora u samo središte akvarija. nužno je uz navedenu hranu povremeno davati i biljnu hranu (skuhan listić blitve i sl. Prosječno žive 30-50 godina. To potvrđuju istraživanjima koja su dovela do zaključka da ljubimci kod djece utječu na stvaranje karaktera te da djeca koja su imala barem jednog kućnog ljubimca postižu bolje rezultate u školi. One iznose 26x15x15 cm. voditelJ Zoo programa Psiholozi tvrde da je manjoj djeci poželjno nabaviti odgovarajućeg kućnog ljubimca. jer razumljivo je da djeci od malih nogu treba nametnuti pojedine obveze kako bi ih barem malim dijelom naučili da vode brigu o sebi i drugima. s tim da se mjesta bez vode osiguravaju postavljanjem ovećeg kamena. Mogu narasti do 30 cm. Osim toga. Za sve dodatne informacije možete se obratiti u naš Agrocentar Sjemenarna u Mostaru u kome se nalazi i kompletan ZOO program s potrebnom opremom za cjelokupnu akvaristiku.28 Akvarium za kornjače Sjemenarnin zooshop u Mostaru AKVARIJSKE KORNJAČE vedran lasiĆ. životu i sl. Dakle. Kalifornijske kornjače imaju nepokretan jezik i ne mogu žvakati hranu. kornjačama trebamo osigurati i suha mjesta na kojima se ovaj ljubimac povremeno zadržava. Obično se voda mijenja svaka tri dana s tim da obvezno treba odstajati prije ulijevanja u akvarij. a zimi ne smije biti ispod 20oC. Ništa čudno. Navedena hrana se daje jedanput tjedno i to prvenstveno za starije kornjače. Friskies akvarije volumena 5-10 litara s odgovarajućim dekorom i suhim prostorom. Kornjače upravo predstavljaju idealnog ljubimca za najmlađe iz razloga što nisu previše zahtjevne te prekomjerno ne opterećuju djecu a pretjerano ne utječu ni na kućni proračun. Kalifornijska kornjača spava pod vodom ili između kamenja zatvorenim očima Zoo shop u Agrocentru Sjemenarne u Mostaru nudi veliki izbor akvarijskih ribica. malih kornjača.) kao i komadiće sirovog mesa. Temperatura vode ljeti ne smije prelaziti 27oC. osim vode. Dovoljno je nabaviti mali akvarij i odgovarajuću hranu. s tim da ne smijemo zaboraviti da se radi o tropskim životinjama. s tim da uz dobru njegu ovi ljubimci mogu dosegnuti i do 30-tak cm. iako je treba promijeniti čim se malo zaprlja. a spolnu zrelost dostižu u dobi od 2 do 5 godina. Stoga. tijekom zime akvarij trebate premjestiti blizu nekog izvora topline ili pak možete nabaviti grijač s termostatom. stoga hranu uvijek vuku u vodu kako bi je omekšale i lakše kidale. Kornjača je zasigurno jedan od najčešće darivanih ljubimaca što nije začuđujuće s obzirom na njenu ljupkost i privlačnost. Zanimljiv je i podatak da kornjače rijetko obolijevaju. S druge strane. Spomenimo još da kornjače u prvoj godini života obično teže oko 15 grama i dostižu duljinu 45 mm. moramo znati njegove poželjne dimenzije. u ljetnom razdoblju vodu nije potrebno zagrijavati. pogodna je za djecu mlađih uzrasta jer njeno držanje kod njih stvara svojevrstan vid odgovornosti i obveze • Kod nas se najčešće prodaje kalifornijska ili crvenouha kornjača. na istom mjestu možete nabaviti hranu i svu potrebnu opremu za akvaristiku i kućne ljubimce. Osim toga. U pogledu izbora hrane svakako je potrebno koristiti specijaliziranu suhu Friskies hranu koja se kornjačama daje u količini od 4-5 listića dnevno. s tim da je nužno poznavati odgovarajuće potrebe ovih dražesnih plivača.

sadrži prirodna vlakna koja umanjuju nakupljanje kuglica dlake u probavnom sustavu. u svom asortimanu nudi i poslastice za pse. a cikorija smanjuje neugodne mirise higijenske posude. Balance hrana pripremljena iz kvalitetnog pilećeg mesa za odrasle pse umjerene aktivnosti. To je hrana na bazi pilećeg mesa koje je izvor bjelančevina i hrani daje izvrstan okus. ujedno i održava svoju dentalnu higijenu: Fresh breath – na bazi metvice. od 400g u konzervama i 100g aluminijskim vrećicama koje sadrže slasne grilane komadiće mesa u sočnom umaku. dostupne u više različitih okusa. a spravljena je od visoko kvalitetnog mesa. do funkcionalnih žvakalica kojima pas dok ih žvače. Suha hrana nudi posebne recepture za mačiće – Junior na bazi pilećeg mesa obogaćenog bjelančevinama. u stanovima i njihove mačke gotovo cijeli život provedu u stanu. vitaminima i mineralima – idealna za prijelaz s majčinog mlijeka na redovnu prehranu. Digestion na bazi puretine. Za odrasle mačke FRISKIES Adult nudi raznoliku paletu okusa koja će zadovoljiti i najizbirljiviju mačku. namjenjen psima koji imaju pojačanu dnevnu aktivnost ili provode veći dio dana izvan kuće. Postignut je optimalan omjer minerala za zdrav mokraćni sustav. za svjež dah Tartar Control – na bazi cimeta. a ne ostatke iz hladnjaka od ranijih obroka. štiti zube od zubnog plaka i kamenca Gental Dental – čuva i njeguje desni Svaka od ovih receptura je rezultat dugogodišnjih istraživanja u Purina nutricionističkim centrima. Aluminijska vrećica je posebno pogodna za jedan obrok te na taj način mačka uvijek jede svježu hranu. U današnje doba velik broj ljudi živi u gradovima.29 Nestlé PURINA u svom asortimanu ima niz različitih brandova hrane za pse i mačke. a cilj FRISKIES mokra hrana je zdrav i sretan pas pun vitalza mačke nudi se u pakiranjima nosti! BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . globalno prisutan u svijetu. nudi široku paletu okusa i različitih receptura hrane sukladnih dobi i načinu života vašeg psa ili mačke. a čvrsto drugi brand za pseću hranu. Active na bazi govedine. namjenjen mladim psima do 1 godine starosti. FRISKIES posebno za odrasle kućne mačke nudi INDOOR recepturu. od keksi i mekanih sočnih žvakalica jakog mirisa kojima psi ne mogu odoljeti. FRISKIES je prvoklasan brand. a jedan od njih je i FRISKIES. receptura posebno namjenjena psima osjetljive probave. FRISKIES osim hrane. FRISKIES hrana za mačke u svom asorimanu ima i suhu i mokru (konzerviranu) hranu raznolikih okusa i receptura. Specifična je jer sadrži bilje iz vrta te na taj način mački pruža sve ono što ne može naći unutar svoga doma. FRISKIES hrana za pse u svom asortimanu ima proizvode prilagođene različitoj starosnoj dobi i stilu života svakog psa: Junior na bazi piletine. Ispravan omjer bjelančevina i kalorija će mački osigurati održanje mišićnog tonusa. U Europi FRISKIES je najjači brand na tržištu hrane za mačke.

kapetan Bligh uzeo je na brod Bounty 1000 mladih kruhovaca s Tahitija kako bi ih kao hranu za robove odnio u Južnu Ameriku. neposredno prije no što otpadnu. Taj prvi pokušaj završio je čuvenom pobunom. pao je komad leda dug 6 m. iz vrste obalnim mamutovaca (Sequoia sempervirens). Većinom se uzgaja zbog svojih plavih cvjetova izrazito neuobičajenih za orhideje. nije mogla biti jer je u Kristovo doba još bila nepoznata u sredozemnom području. potom sve svjetliji. godine u središnjoj Finskoj obilježeno je prstenom. Cvjetovi su promjera 5-10 cm. imaju veće cvjetove s mnogo latica i nikada nemaju mliječni sok. uključujući i lišće. no uspio je drugi Blighov pokušaj 1793. Nezreo se plod može kuhati. Od ovdje spomenute vrste u međuvremenu su uzgojeni mnogi oblici. već se radi o pet žutih žlijezda. a ekstrakt njenog korijena smatrao se lijekom protiv zmijskog ugriza. Drvo se srušilo u oluji1905. Kruhovac (Artocarpus altilis) sadrži oko 20 % škroba i 1-2 % bjelančevina. živa ponovno uhvaćena u australskoj državi Viktorija. Da bi tamo stigla. U suhim područjima Starog svijeta mnoge vrste rastu poput kaktusa te ih se često tako i naziva. no izgleda posve drugačije. Ptica je preletjela rekordnih 26. Pravi kaktusi. Pritom je u novi svijet došao relativno kasno. peći. ptica je morala svaki dan preletjeti nevjerojatnih 200 km BROJ 59 • STUDENI / PROSINAC 2008 . prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda Najmasivnije drvo svih vremena je drvo Lindsey Creek. naj. Usprkos sličnosti. ali se činilo da je građen od manjih dijelova. a ukupna masa najmanje 3630 tona. pržiti ili sušiti. Led je bio čist. Kristov trn prvobitno potječe iz tropskih područja. u južnoj Americi je odavno stigao do prastanovnika koji još nikada nisu imali kontakt s Europljanima. nakon udara groma. pricvjetni listovi na uzgojenim vrstama ne odgovaraju organima sjajne mlječike. ubraja u osnovne živežne namirnice. Godine 1789. studenog 1974. godine. Prastanovnici su od nje pripremali opojne droge. Svoj engleski naziv zahvaljuje brzoj promjeni boja cvjetova.30 Kristov trn (Euphorbia milli) je dobila naziv zbog asocijacije na strašnu Isusovu krunu od trnja. Sjemenke zrelih plodova (oraščići) konzumiraju se pržene. među njima i oni patuljastog rasta kao i jedan sa žutim laticama. pirjati. te mnogo malih cvjetova. granje i korijenje. Najveći kopneni sisavac Brunfelzija – protiv zmijskog ugriza Mužjak afričkog slona (Loxodonta africana) prosječne visine 3-3. a težina masivnih 12. Oblik «Macrantha» u svim je dijelovima veći. a uobičajena težina mu je 4-7 tona. Najteži izmjereni primjerak ubijen je 7.. Njeno je posjedovanje kažnjivo ako se ne može dokazati da zakonski potječe iz uzgojenih nasada. Ptica koja je preletjela najveću udaljenost Mladunče obične čigre (Sterna hirundo). Visina uspravljene životinje bila je 3. Kristov trn Naj. pronađeno u američkoj državi California. Plava vanda je u prirodi postala toliko rijetka da u međunarodnom Sporazumu o zaštiti vrsta (CITES) potpada pod najstrožije uvjete. listovi su dugi do 25 cm i široki 7 cm. naj …. u Angoli u Africi. na tlo u Škotskoj. Najveće drvo Kruhovac – bogat škrobom Najveći komad leda koji je pao na zemlju Plava vanda – biljka zbog koje se ide u zatvor 13. Autohtona je vrsta na južnim obroncima Himalaje od sjeveroistočne Indije pa do južne Kine kao i jugoistočne Azije. U vrtovima se prvenstveno susreću dva uzgojena oblika: oblik «Floribunda» rijetko naraste do visine čovjeka. lipnja 1996. Kruhovac se prvenstveno u pacifičkom području. vjerojatno tuče.7 m do ramena.000 km prije no što je u siječnju 1997. u Velikoj Britaniji.96 m. međutim. od ružičaste do sive boje škriljavca. Kao mnoge pomoćnice i brunfelzija (Brunfelsia pauciflora) je otrovna. Plava vanda (Vanda coerulea) neobična biljka iz porodice Orchidaceae raste na nadmorskim visinama iznad 1000 metara (1000 – 1700). Ova vrsta to. Bijeli su najkasnije treći dan. Obujam debla bio je najmanje 2549 m3. međutim. Kratko vrijeme nakon otvaranja oni su tamnoljubičasti. što je otprilike težina 890 slonova. godine.24 tone. Objašnjenje za ovaj komad leda je da je komad tuče spojila munja. 30. Ovaj oblik ima male listove duge do 7 cm i široke 2 cm. no postoje i druge boje. kolovoza 1849. Pravi Kristov trn bila je vjerojatno Paliurus spina-christi koja nosi isti njemački naziv. kao i većina vrsta roda Euphorbia.

godine pod imenom Friskies. 1956. Povijest      Tvrtka Carnation prva je proizvela suhu hranu za pse 1934. 50-tih godina prošlog stoljeća pokrenuta je proizvodnja suhe hrane za mačke. proširivši svoj djelokrug. godine. koji oplemenjuje dom pružajući psima i mačkama Friskies učinak kroz izvanrednu. 1948. godine Nestlé je otkupio Ralston Purinu. godine Nestlé je otkupio Carnation. 2001. dokazane kvalitete. intuitivnu i ukusnu prehranu. postala jedna od vodećih svjetskih tvrtki u području brige o ljubimcima. godine tvrtka je uvela konzerviranu hranu u svoju paletu proizvoda. 1985. Svoj proizvod namijenila je psima za vuču saonica Huskie. godine proizvedena je prva konzervirana hrana za mačke. 1992. U 70-tima Carnation je otkupio više europskih tvrtki koje su se bavile proizvodnjom hrane za male životinje i opremom za ljubimce. Glavna uprava Nestlé-a odabrala je Friskies kao glavni strateški brand.Oplemenite vlastiti dom Friskies je vodeći brand hrane za pse i mačke.    . Tako je tvrtka.

BIO-REX Peletirano organsko gnojivo Vinograd: količina: 150-200 kg/dulum Voćnjak: količina:150-200 kg/dulum Povrće: Količina 100-150 kg/dulum e-mail: info@sjemenarna.com www.com .sjemenarna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful