ŠIBENSKO KNINSKA ŽUPANIJA

Naručitelj:

Grad Šibenik

GRAD ŠIBENIK URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE ZONE SOLARIS
ODREDBE ZA PROVOĐENJE
KNJIGA II

Izvršitelj:

A
ARHIKON d.o.o. projektiranje i inženjering 22000 Šibenik Stjepana Radića 53
022 / 214.400 damir.cogelja@arhikon-sibenik.hr

JAVNA RASPRAVA

Šibenik, kolovoz 2011.

Naručitelj:

Šibensko-kninska županija Grad Šibenik
Gradonačelnik:

dr. Ante Županović
Koordinator:

mag. spec. Krešimir Petković, dipl. ing. arh. – GRAD ŠIBENIK

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE ZONE SOLARIS
JAVNA RASPRAVA
Izvršitelj:

A
arhikon d.o.o.
projektiranje i inženjering 22000 Šibenik Stjepana Radića 53
022 / 214400 damir.cogelja@arhikon-sibenik.hr
Koordinator:

Damir Čogelja, dipl. ing. gradj.
Odgovorni voditelj:

Ljiljana Čorović-Grubišić, dipl. ing. arh. - ovlašteni arhitekt Danijel Čogelja, dipl. ing. gradj. Vlado Vukelja, dipl. ing. gradj. Julija Milošević Lazareva, dipl. ing. arh. Ivan Kaloper, arh. teh. mr. sc. Gustav Červar, dipl. ing. arh. Split Milan Radonić, dipl. ing. el. Direktor:

Stručna skupina:

Damir Čogelja, dipl. ing. gradj.
broj plana: TD 1170/11

Šibenik, kolovoz 2011.

arhikon d.o.o.

2

Na temelju članka 100. stavka 7. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 76/07, 38/09, 55/11 i XX/11) i članka 32. Statuta Grada Šibenika (Službeni glasnik Grada Šibenika 8/10) Gradsko vijeće Grada Šibenika na XX. sjednici održanoj XX. xxxxxxx 201X. donosi,

ODLUKU O DONOŠENJU URBANISTIČKOG PLANA UREĐENJA UGOSTITELJSKO TURISTIČKE ZONE SOLARIS u Šibeniku
I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1. (1)Donosi se Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone SOLARIS u Šibeniku (u nastavku teksta: Plan) kojega je izradio ARHIKON, d.o.o., Stjepana Radića 53, Šibenik. Članak 2. (1)Planom se, u skladu s Generalnim urbanističkim planom grada Šibenika ("Službeni glasnik Grada Šibenika", broj 14/88, 8/99, 1/01, 5/02, 5/06 i 6/08) utvrđuje detaljna namjena površina, režimi uređivanja prostora, način opremanja zemljišta prometnom i komunalnom infrastrukturom, uvjeti za izgradnju građevina i poduzimanje drugih aktivnosti u prostoru, te drugi elementi od važnosti za područje obuhvata Plana. Članak 3. (1)Plan se donosi za dio područja izvan naselja Šibenik utvrđen Generalnim urbanističkim planom grada Šibenika a obuhvaća površinu od 51,21 ha (prema PGP). Granice su ucrtane na kartografskim prikazima Plana. Članak 4. (1)Plan je sadržan u elaboratu: "Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko-turističke zone SOLARIS u Šibeniku" a izradio ga je ARHIKON, d.o.o., Stjepana Radića 53, Šibenik. Sastoji se od: TEKSTUALNOG DIJELA: 1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti - ugostiteljsko turistička 2.1 T1 hoteli s pratećim sadržajima 2.2 T2 turističko naselje s pratećim sadržajima 2.3 T3 auto kamp 2.4 L2 privez 3. Uvjeti smještaja luke posebne namjene - L3 luka nautičkog turizma - marina 4. Uvjeti i smještaj zone javnog dobra 4.1 Op obalni prostor - kupalište 4.2 Up uređena plaža - akvatorij 5. Način i uvjeti gradnje 5.1 T1 hoteli s pratećim sadržajima 5.2 T2 turističko naselje s pratećim sadržajima 5.3 T3 auto kamp 5.4 L2 privez 5.5 L3 luka nautičkog turizma - marina 5.6 Op obalni prostor - kupalište 5.7 Up uređena plaža - akvatorij
arhikon d.o.o. 3

Parkirališta i garaže 6. Obrazloženje Urbanističkog plana uređenja 2. Uvjeti uređenja odnosno gradnje.1. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina 8.2 3. Evidencija postupka izrade i donošenja plana 8. komunalne i druge infrastrukture s pripadajućim objektima i površinama 6. Izvješće s prethodne i javne rasprave 7. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 6. Postupanje s otpadom 10. Sažetak za javnost arhikon d.o. TT UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA OBLICI KORIŠTENJA I NAČIN GRADNJE OBVEZNIH PRILOGA: 1. Uvjeti gradnje prometne mreže 6.6. ODVODNJA ELEKTROOPSKRBA.2. Zahtjevi i mišljenja ( iz članka 79. Mjere provedbe plana 11. Izvod iz dokumenata prostornog plana uređenja šireg područja – GUP grada Šibenika 3. 4 . Popisi dokumenata i propisa 6. Zakona o prostornom uređenju i gradnji) 4.3.1.000 1. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti 9.0 2. rekonstrukcije i opremanja javne. Obveza izrade detaljnih planova uređenja GRAFIČKOG DIJELA: kartografski prikazi u mjerilu 1:2. Mišljenja (iz članka 94.Zakona o prostornom uređenju i gradnji) 5.1. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže 7.o. PLINOOPSKRBA.1 2. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš 11.1. VODOOPSKRBA.0 4.0 KORIŠTENJE I NAMJENE POVRŠINA PROMET.

0 – Korištenje i namjena površina: Tablica 1: Namjenske cjeline broj naziv namjenske cjeline površina (ha) 1 2 3 4 5 6 7 hoteli s pratećim sadržajima .L3 privez plovila .60 5.86 6. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 1.ugostiteljsko-turistička dijeli se na tri autonomne zone: arhikon d.o.T1 turističko naselje s pratećim sadržajima .80 (2)Manje površine unutar obuhvata Plana koje ne pripadaju ni jednoj pojedinačnoj namjenskoj zoni namijenjene su uređenju i gradnji (javnih) prometnih i infrastrukturnih koridora.kupalište Up uređena plaža .II. namjenu i način korištenja. Članak 2.akvatorij 2.10 3.00 2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti .L2 (Pp) uređena plaža .Up 28. (3)Ovim odredbama propisani su pojedinačni uvjeti i način gradnje za svaku namjensku zonu.T2 auto kamp . Razvoj i uređenje površina izvan naselja A Korisničke zone po djelatnostima Gospodarska namjena – ugostiteljsko turistička T1 hoteli s pratećim sadržajima T2 turističko naselje s pratećim sadržajima T3 auto kamp L2 privez Luka posebne namjene L3 luka nautičkog turizma .marina B Zone općeg javnog dobra Op obalni prostor .o. obzirom na organizaciju. (1)Obuhvat Plana dijeli se na sedam namjenskih cjelina koje su prikazane na kartografskom prikazu 1. prikazano je na kartografskom prikazu 1.Op marina .82 10.70 6. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena Članak 1.0 – Korištenje i namjena površina: I. 5 .ugostiteljsko turistička Članak 3. (1)Razgraničenje površina unutar obuhvata Plana. (1)U obuhvatu Plana gospodarska djelatnost .T3 obalni prostor .

(2)Osim hotela u tom je prostoru izgrađeno više raznovrsnih oblika pratećih sadržaja i građevina. U planovima šireg područja: Prostornom planu uređenja Grada Šibenika ("Službeni glasnik Grada Šibenika". zadat će se okvir obveznih zahtjeva u funkciji zadovoljenja odredaba Plana.400 turističkih postelja.o. T2 – turističko naselje s pratećim sadržajima i T3 – auto kamp.297 smještajnih jedinica (2. kapaciteta 1. 2.2 T2 turističko naselje s pratećim sadržajima Članak 5.594 postelja).). više je građevnih čestica namijenjeno (izgrađeno) hotelima. 2. odnosno povećanje kapaciteta smještaja s izgradnjom pratećih građevina ostvarivat će se u višegodišnjem razdoblju u više zasebnih faza. 6 . (3)Planirana funkcionalna i građevinska rekonstrukcija. kapaciteta 50 smještajnih jedinica (150 postelja).52 ha. (2)Sve su tri zone (u rasporedu građevnih čestica koje tek djelomice slijede izgrađene sadržaje) u cjelini izgrađene a ovim se Planom daju propozicije za funkcionalnu i građevinsku rekonstrukciju svake zone posebno. Ukupna je veličine tog prostora (u što je uključena i površina pomorskog dobra) 33. (1)U granicama obuhvata Plana. 1/01. (3)U ovoj zoni može se graditi hotele. (1)U granicama obuhvata Plana. ocjenjujući veličinu i uvjete predloženog zahvata. Pristup sa građevne čestice na dodirnu javno prometnu površinu omogućava se duž cijelog regulacijskog pravca. više je građevnih čestica namijenjeno (izgrađeno) u obliku turističkog naselja.).200 postelja). kulturnih. 5/06 i 6/08) cijela je ugostiteljsko turistička zona označena kao izgrađena. 8/99. 3/03 i 11/07) i Generalnom urbanističkom planu grada Šibenika ("Službeni glasnik arhikon d. trgovačko-uslužnih. Ukupna je veličina tog prostora (u što je uključena i površina pomorskog dobra) 1. 14/88.   T1 – hotel s pratećim sadržajima. hotelske depadanse i samostalne vile. na zapadnoj strani. Kroz lokacijsku dozvolu za svaku fazu a u skladu s temeljnim načelima ovoga Plana. 3/03 i 11/07) i Generalnom urbanističkom planu grada Šibenika ("Službeni glasnik Grada Šibenika". (5)Zona hotela s pratećim sadržajima – T1 neposredno je priključena na prometnu površinu . (4)Uz osnovne ugostiteljsko turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih pratećih građevina i sadržaja kojima se dopunjuje turistička ponuda: društveno-zabavnih (kongresni centar i sl. 5/02. U planovima šireg područja: Prostornom planu uređenja Grada Šibenika ("Službeni glasnik Grada Šibenika". aqua park i sl. Od ukupnog smještajnog kapaciteta zone T1 u hotelima (depadansama) smjestit će se najmanje 70% a u vilama najviše 30% smještajnog kapaciteta (1. na istočnoj strani. sportsko-rekreacijskih (welness. njihovo kompletiranje u skladu s potrebama proširenja ugostiteljsko-turističkih usluga i planirano povećanje kapaciteta smještaja do 5.1 T1 hoteli s pratećim sadržajima Članak 4.61 ha.nerazvrstanu cestu.o.

privez uz hotel Ivan 0. 5/02. (3)Privez uz hotel Ivan – Pp2 kapaciteta je 33 privezna mjesta (ekvivalentno plovilo 12x5 m) s mogućnošću jednog veza za plovila u dužobalnom prometu dužine veza od 40 m. 5/06 i 6/08) cijela je ugostiteljsko turistička zona označena kao izgrađena. (3)Uz osnovne ugostiteljsko turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih pratećih građevina i sadržaja kojima se dopunjuje turistička ponuda: društveno-zabavnih.3 T3 auto kamp Članak 6. Privez je zaštićen prikladnim lukobranom.23 ha.privez uz hotel Niko 2. Pristup sa građevne čestice na dodirnu javno prometnu površinu omogućava se duž cijelog regulacijskog pravca. (1)U granicama obuhvata Plana danas posluje auto kamp veličine 8. Unutar granica kampa smještena je trgovina i ugostiteljski sadržaj s bazenom. prostor za igru djece i prateće sportsko rekreacijske i ugostiteljske sadržaje. sportsko-rekreacijskih. 7 .o. 1/01. Od ukupnog smještajnog kapaciteta u hotelskom se smještaju može planirati najmanje 30% a u vilama najviše 70% smještajnog kapaciteta. (2)U ovoj se zoni – T2 mogu graditi hoteli i samostalne vile.o.86 ha (površine akvatorija 0. trgovačko-uslužnih.Grada Šibenika". Funkcionalnom rekonstrukcijom ugostiteljsko turističke zone današnja površina auto kampa – T3 smanjuje se na 3.nerazvrstanu cestu. građevine pratećih sadržaja. Pristup sa građevne čestice na dodirnu javno prometnu površinu omogućava se duž cijelog regulacijskog pravca. arhikon d. (4)Zona hotelskog naselja s pratećim sadržajima – T2 zajedničkim je priključkom na zonu luke nautičkog turizma neposredno priključena na prometnu površinu . Privez je zaštićen manjim gatom. (2)Unutar granica građevne čestice auto kampa može se smjestiti: trgovačke i uslužne građevine. u zoni hotela s pratećim sadržajima – T1 planirana su dva priveza:   Pp1 . 14/88.26 ha (površine akvatorija 1.96 ha). kapaciteta 600 smještajnih jedinica (1.86 ha kapaciteta 300 smještajnih jedinica (900 postelja). (1)U skladu s potrebama ugostiteljsko turističke ponude.4 L2 privez Članak 7. kulturnih. (3)Auto kamp je zajedničkim priključkom na zonu hotela s pratećim sadržajima – T1 (gospodarski ulaz) neposredno priključena na prometnu površinu . Pp2 . 2.nerazvrstanu cestu. 2. 8/99.82 ha).797 postelja). (2)Privez uz hotel Niko – Pp1 kapaciteta je 52 privezna mjesta (ekvivalentno plovilo 12x5 m) s mogućnošću dva veza za plovila u dužobalnom prometu pojedinačne dužine veza od 50 m.

u koncesiji je luka nautičkog turizma . Današnja marina iste je veličine akvatorija kao i planirana ali manjeg pripadajućeg kopnenog dijela.) najveće bruto površine 120 m2. (1)U skladu s ovim Planom utvrditi će se i nova granica područja luke nautičkog turizma – L3. razine uređenosti. 3.. predložio novu ("radnu") granicu pomorskog dobra slijedeći granicu vlasništva koja se u (B – vlastovnici) navodi kao: pomorsko dobro. unutar obuhvata ovoga Plana. (1)Na zapadnom strani. (1)U skladu s planiranom funkcionalnom organizacijom prostora svih namjenskih zona te današnje. (3)Ovim se Planom predviđa marina kategorije najmanje četiri sidra.u zakonitom postupku utvrđena je granica pomorskog dobra: Rješenja o granici pomorskog dobra: Klasa: 934-01/00-02/36. 4.o. Republika Hrvatska i opće-narodna imovina. moguće je izgraditi građevine pratećih sadržaja (spremište za opremu. vlasništvo zemljišta zahtijevat će se revizija utvrđene granice. rujna 2000. odnosno pomorskog dobra u njenom koncesijskom korištenju. Članak 10.marina Članak 8. Planirano je da se u budućnosti kompletira dopunskim kapacitetom (do 400 priveznih mjesta) i da se kategorija zamijeni s pet sidara. Dubina korištenja različita je i zavisi od faktičnog stanja zemljišta. unutar granica Plana. 3806/2 K. Članak 11. (2)"Radna" granica pomorskog dobra na nekoliko je mjesta u izrazitom neskladu s funkcionalnom organizacijom prostora pa se kroz postupak koncesioniranja za te dijelove očekuje i preporuča prikladna zamjena zemljišta/vlasništva. Zagreb. (2)Nominalni kapacitet marine. Ovaj je plan.d.500 m2. (1)Za cijelo obalno područje .. u dogovoru mjerodavnim županijskim Uredom. servisni sadržaji priveza i sl. faktično. Uvjeti smještaja luke posebne namjene – L3 luka nautičkog turizma . (4)Za odlaganje plovnih objekata na kopnu rezervirat će se najviše 2. 8 . prilagođenosti namjeni i dr.kupalište Članak 12.približne dužine 2. 4.marina. U jednom dijelu zone turističkog naselja s pratećim sadržajima – T2 u okvir "radne" granice pomorskog dobra uključena je i čestica (č.(4)U svakoj zoni pojedinačno. iznosi 198 priveznih mjesta. od 2000. Donje Polje) faktičnog vlasnika SOLARIS d. g.o. 7. (1)Cijeli obalni prostor.z. Uvjeti i smještaj zone javnog dobra Članak 9. arhikon d. Urbroj: 5030116-00-1.o. osim dijelova koji pripadaju privezu – L2 (Pp1 i Pp2) namijenjen je kupanju i kupališnoj rekreaciji – uređena plaža. kako je zahtijevano u postupku produljenja koncesije.1 Op obalni prostor .368 m' . S obzirom na faktično vlasništvo nekih dijelova zemljišta i postojećih građevina smještenih u tom pojasu nije proveden upis pomorskog dobra u vlasničke knjige.

o. – višekratno i s različitim ciljem izgrađivani i uređivani. Članak 15. u skladu s odredbama ovog Plana. (1)Zatečena geometrija građevnih čestica te njihov raspored i veličina nisu u skladu s planiranom namjenom površina ovog Plana.(2)Svi su dijelovi obalnog prostora. To se odnosi na ugostiteljsko turističku zonu i na zonu luke nautičkog turizma. (1)Ovim se Planom revidira današnja funkcionalna organizacija cjelokupnog prostora i planira građevinska i funkcionalna rekonstrukcija svih hotelskih i pratećih građevina. Također. U postupku ishođenja lokacijske dozvole.2 Up uređena plaža – akvatorij Članak 13. U skladu s funkcionalnom i građevinskom revizijom cijele ugostiteljsko turističke zone planirane se dalje intervencije kojima se dozvoljava izmjena prirodnog obilježja .. skijanje na moru. odnosno u postupku ishođenja lokacijske dozvole. pedaline. definirat će se uvjeti za formiranje građevne čestice. Način i uvjeti gradnje Članak 14. a radi potreba uređenja u više faza. Prostor koji danas pripada pomorskom dobru također je uređivan u više navrata . 9 . radikalno se mijenja i koncept parkiranja (sve podzemno).nasipavanje i slični načini preoblikovanja zemljišta . g. Iznimno je.radi funkcionalne i oblikovne prilagodbe potrebama te povećanja sigurnosti korištenja u svrhu osnovne namjene – kupanje i boravak na plaži. može selektivno i diskretno građevinski intervenirati. pojas pomorskog dobra. uz odobrenje mjerodavnog Ureda.mijenjajući oblik intervencije (od betoniranja do nasute plaže). Članak 16. (1)Svaka namjenska zona jedna je građevna parcela. Članak 17.o. (1)Cjelokupni je prostor u granicama obuhvata Plana izgrađen (tako je i označen u svim planovima šireg područja). (3)Manji dio obalnog prostora rezerviran je za smještaj i najam opreme za rekreaciju na moru – sandoline. (1)Prirodni nastavak obalnog prostora namijenjenog kupanju je morski prostor uređene plaže – akvatorij. let padobranom i sl. u svrhu proširenja usluga športske (kupališne) rekreacije. (3)U ovom se prostoru. 4. Posebno. arhikon d. manji brodovi i jedrilice. povećava se površina kopnenog dijela luke nautičkog turizma i revidira broj priveznih mjesta. (2)Korisna širina akvatorija namijenjenog kupanju određena je topografijom podmorja ali nezaobilazno sigurnosnim pravilima za uređena kupališta. od utemljenja ugostiteljsko turističke zone – 1968. moguće dijeliti na manje dijelove. Veličine građevnih čestica su okvirne i odgovaraju mjerilu plana a konačna veličina građevnih čestica utvrdit će se postupku izrade idejnog projekta. 5. Prijedlog građevinsko funkcionalne rekonstrukcija prostora uvažava ove činjenice pa se niz rješenja razumijeva kao dopuštena iznimka od standardâ koji su zadani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji i/ili planovima šireg područja.

zamjenske građevine ili nove građevine. Od ukupnog smještajnog kapaciteta zone T1 u hotelima (depadansama) smjestit će se najmanje 70% a u vilama najviše 30% smještajnog kapaciteta (1. Primjena ove odredbe mora uvažavati kvalitetu i cjelovitost novih rješenja pa se u postupku ishođenja lokacijske dozvole očekuje njeno slobodnije tumačenje.o. zamjenske građevine ili nove građevine na mjestu danas zakonito izgrađenih smještajnih jedinica. dogradnje. hotelske depadanse i samostalne vile. nadogradnje. arhikon d. kapaciteta 1. Andrija.000). Jure. zamjenske građevine i nove građevine u izmijenjenom prostorno funkcionalnom kontekstu. u skladu s namjenom. Za sve navedene slučajeve današnji građevni pravac uzet će se kao dozvoljena granica izgradnje. (1)U granicama obuhvata Plana. 5. na istočnoj strani. Na granici sa zonom auto kampa drugi je priključak zone na istu cestu a koji položajem i važnošću predstavlja gospodarski ulaz.297 smještajnih jedinica (2. (1)Dijelovi izgrađenih smještajnih građevina i pratećih građevina smješteni su na način koji ne odgovara odredbama tekućeg Zakona o prostornom uređenju i gradnji i odredbama planova šireg područja (ZOP). odnosno namjenskog dijela hoteli s pratećim sadržajima – T1 kapacitet se povećava do 703 smještajne jedinice (ukupno 2.594 postelja).1 Način i uvjeti gradnje – T1 hoteli s pratećim sadržajima Članak 20. Ivan. Jakov. odnosno do 1. više je građevnih čestica namijenjeno (izgrađeno) hotelima: Niko. nadogradnje. (3)U ovoj zoni može se graditi hotele. Na tim građevinama planiraju se rekonstrukcije. (7)Smještajne se jedinice ne mogu planirati u pojasu najmanje 100 m od obalne crte. (6)Radi postizanja planiranog broja smještajnih jedinica. Primjena ove odredbe mora uvažavati kvalitetu i cjelovitost novih rješenja pa se u postupku ishođenja lokacijske dozvole očekuje njeno slobodnije tumačenje. Članak 19. odnosno planiranog broja turističkih postelja te postizanja planirane razine i obujma ponude pratećih sadržaja dozvoljavaju se svi oblici građevinsko funkcionalnih preinaka zone: rekonstrukcije. (5)Zona hotela s pratećim sadržajima – T1 neposredno je priključena na nerazvrstanu cestu. nadogradnje. U planovima šireg područja: Prostornom planu uređenja grada Šibenika i Generalnom urbanističkom planu cijela je ugostiteljsko turistička zona označena kao izgrađena. Osim hotela u tom je prostoru izgrađeno više raznovrsnih oblika pratećih sadržaja i građevina. Ova se odredba ne primjenjuje na rekonstrukcije.o.000). 10 .406 postelja (ukupno 4. (4)Cijela namjenska zona – T1 jedna je građevna čestica. (2)Funkcionalno građevinskom rekonstrukcijom ugostiteljsko turističke zone. Ukupna je veličine tog prostora (u što je uključen i dio površine pomorskog dobra) 33.Članak 18. Veličina građevne čestice je okvirna i odgovara mjerilu plana a konačna veličina građevne čestice utvrdit će se u postupku izrade idejnog projekta. (1)Unutar svake zone.200 postelja). Za sve te slučajeve današnji građevni pravac uzet će se kao dozvoljena granica izgradnje. odnosno postupku ishođenja lokacijske dozvole. propisani su koeficijenti izgrađenosti (kig) i koeficijenti iskorištenosti (kis) a za smještajne i prateće građevine zadan je i najveći dozvoljeni BRP – bruto razvijena površina građevine. Zona hotela s pratećim sadržajima – T1 jedna je prostorno funkcionalna cjelina.61 ha.

Ova se odredba ne primjenjuje na rekonstrukcije. Za sve navedene slučajeve današnji građevni gabariti uzet će se kao dozvoljena granica izgradnje. Sve udaljenosti građevina – od granica čestice.moraju iznositi najmanje 4. ukoliko to ne priječe posebne odredbe.). ne obračunava se u koeficijent iskorištenosti (kis) pojedine građevne čestice.(8)Uz osnovne ugostiteljsko turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih pratećih građevina i sadržaja kojima se dopunjuje turistička ponuda . od prometnica (regulacijske linije).o. na današnjim (postojećim) građevinama. nadogradnje. Iznimno. nadogradnje.. arhikon d. (10)U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se graditi nikakve građevine. građevni. U dozvoljeni postotak ne uračunava se izgrađena površina zemljišta današnjih ili planiranih smještajnih dijelova u tom pojasu.3). Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina. Podrum se za potrebe tehničkog servisa (tehničke infrastrukture).5 m. Ova se odredba ne primjenjuje na rekonstrukcije.o. (17)Arhitektonska artikulacija rekonstrukcijâ. (13)Najveća je dozvoljena visina građevina unutar zone hotela s pratećim sadržajima – T1: prizemlje s četiri nadzemne etaže (P+4) najviše visine 18 m do visine vijenca.). specifičnih pratećih funkcija i kao garaža/parkiralište može izgraditi kao više podzemnih etaža. (12)Smještaj građevina u okvirima građevne čestice. nadogradnji i sličnih zahvata kojima se povećava i unapređuje zatečeni ugostiteljsko turistički kapacitet ili dograđuje opći turistički standard. (15)Podrumi hotela i depadansa namijenjeni potrebama tehničkog servisa (tehničke infrastrukture). (11)U pojasu najmanje 70 m do 100 m mogu se graditi prateće građevine i sadržaji. zasebno ili u sklopu smještajnih jedinica.8. U okvirima welness ponude može se predvidjeti i specijalistička ambulanta fizikalne terapije. funkcionalni ili neki drugi razlozi. (9)Prateće se građevine mogu graditi na svim dijelovima građevne čestice. od susjednih građevina . Za sve navedene slučajeve današnji građevni gabariti uzet će se kao dozvoljena granica izgradnje. određen je funkcionalnom organizacijom i temeljnom urbanističko arhitektonskom zamisli. dermatološka i dr. zamjenske građevine ili nove građevine na mjestu danas zakonito izgrađenih građevina. načelno će se ravnati prepoznatim vrijednostima oblikovnih dometa postojeće arhitekture. zdravstvenih (ambulanta opće medicine i raznovrsne specijalističke ambulante – stomatološka. sportsko-rekreacijskih (welness. bez obzira na broj etaža. trgovačko-uslužnih. a najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti je Kis 0.ali u takvom obujmu da pretežiti dio zone ostane u osnovnoj namjeni: društveno-zabavnih (kongresni centar i sl. 11 . (14)Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice je 30% (Kig 0. njihov međusobni raspored i veze. kulturnih. ljekarna). dogradnji. (16)Najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. aqua park i sl. građevine uz nerazvrstanu pristupnu prometnicu treba od regulacijske linije udaljiti najmanje za polovinu visine građevine. zamjenske građevine ili nove građevine na mjestu danas zakonito izgrađenih građevina. dozvoljava se najviše 30% od ukupno izgrađene površine zemljišta zone. U tom pojasu. specifičnih pratećih funkcija i kao garaža/parkiralište. funkcionalna raščlanjenost i koncepcija volumena.

topografijom.963/154. fenomenom mora.594/4. (22)Ulaz u zonu hotela s pratećim sadržajima – T1 je nadziran.60 0.o. florom. pasivne kuće.). moraju omogućiti nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama (invalidne osobe. S obzirom na današnje stanje koje je ispod navedenog standarda potpuno zadovoljenje će se ostvariti kroz više faza u višegodišnjoj funkcionalnoj rekonstrukciji zone. (21)Potrebe prometa u mirovanju moraju se zadovoljiti unutar građevne čestice. graditeljskim. (1)Tablica 2. više je građevnih čestica namijenjeno (izgrađeno) u obliku turističkog naselja.61/28. Mreža kolno-pješačkih prometnica koristi se i za potrebe biciklističkog prometa te manjih vozila opskrbe i usluživanja gostiju. etnografskim. i posebno. Članak 21. odvodnju. Najveća dozvoljena visina ograde – 3 m. Planirana rješenja. plin. daje pregled zone T1 (danas i planirano) s koeficijentima izgrađenosti i iskorištenosti te smještajnim kapacitetima – broj postelja. osim granice prema pomorskom dobru može ograditi prikladno dimenzioniranom i oblikovanom transparentnom ozelenjenom ogradom. (1)U granicama obuhvata Plana.24/0. Ukupna je veličina tog prostora (u što je uključen i dio arhikon d.(18)Rekonstrukcija zatečenog prostornog koncepta.o. telekomunikacije.000 2. Cijela se kopnena granica zone.000 5. Prema standardima zadanima planom šireg područja na svakih 1000 m2 BRP ugostiteljsko turističkog prostora treba osigurati 25 PM.26/0. Najveći dio potreba riješit će se izgradnjom višeetažnih podzemnih garaža/parkirališta.2 Način i uvjeti gradnje – T2 turističko naselje s pratećim sadržajima Članak 22. elektriku. Tablica 2: Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti te broj postelja kig (%) danas/ planirano 3 kis danas/ planirano 4 broj postelja danas/ planirano 6 zona 1 površina (ha) 2 BRPm2 danas/ planirano 5 T1 33. na zapadnoj strani. arhitektonsko oblikovanje novih građevina mora se ravnati:     općim osobinama prirodno geografskog konteksta šireg prostora: klimatskim uvjetima. (19)Funkcionalne veze unutar zone ostvaruju se mrežom kolno-pješačkih prometnica koje se planiraju na način da rješenja isključe arhitektonske i urbanističke barijere. kulturno povijesnim naslijeđem kraja – više kao poticaju razumijevanja raznovrsnosti i posebnosti tradicijskih oblika života nego kao konkretnoj oblikovnoj inspiraciji ili izboru materijala.3 0.8 70. 12 . naime. kulturno povijesnim naslijeđem povijesne jezgre Šibenika kao osobitim kulturološkim slojem razapetim kroz više stoljeća i čije zračenje poticajno dopire do suvremenosti. (20)Zonom će se provesti potrebna mreža infrastrukture a građevinama svih namjena mora se osigurati priključak na: vodu. osobe s djecom u kolicima i sl. zahtjevom radikalne uštede energije na razini tzv.

zamjenske građevine ili nove građevine na mjestu danas zakonito izgrađenih smještajnih jedinica. Vrsta i kapacitet pratećih sadržaja određuje se proporcionalno u odnosu na svaku fazu izgradnje smještajnih građevina.površine pomorskog dobra) 1. kulturnih. 13 . Za sve navedene slučajeve današnji građevni pravac uzet će se kao dozvoljena granica izgradnje. zamjenske građevine i nove građevine u izmijenjenom prostorno funkcionalnom kontekstu. (8)Uz osnovne ugostiteljsko turističke sadržaje moguć je smještaj i drugih pratećih građevina i sadržaja kojima se dopunjuje turistička ponuda . (9)Prateće se građevine mogu graditi na svim dijelovima građevne čestice. dogradnje. ukoliko to ne priječe posebne odredbe. Veličina građevne čestice je okvirna i odgovara mjerilu plana a konačna veličina građevne čestice utvrdit će se u postupku izrade idejnog projekta. (3)U ovoj se zoni – T2 mogu graditi hoteli i samostalne vile. U planovima šireg područja: Prostornom planu uređenja grada Šibenika i Generalnom urbanističkom planu cijela je ugostiteljsko turistička zona označena kao izgrađena. nadogradnje. Zona turističkog naselja s pratećim sadržajima – T2 jedna je prostorno funkcionalna cjelina. odnosno postupku ishođenja lokacijske dozvole. Ova se odredba ne primjenjuje na rekonstrukcije. zamjenske građevine ili nove građevine na mjestu danas zakonito izgrađenih građevina.o. (2)Funkcionalno građevinskom rekonstrukcijom ugostiteljsko turističke zone. (7)Smještajne se jedinice ne mogu planirati u pojasu najmanje 100 m od obalne crte. Za sve navedene slučajeve današnji građevni gabariti uzet će se kao dozvoljena granica izgradnje. Ova se odredba ne primjenjuje na rekonstrukcije. trgovačko-uslužnih.o. (4)Cijela namjenska zona – T2 jedna je građevna čestica. odnosno namjenskog dijela turističko naselje s pratećim sadržajima – T2 današnja površina uvećava se na 5. nadogradnje. dozvoljava se najviše 30% od ukupno izgrađene površine zemljišta zone. nadogradnje. (11)U pojasu najmanje 70 m do 100 m mogu se graditi prateće građevine i sadržaji. odnosno planiranog broja turističkih postelja te postizanja planirane razine i obujma ponude pratećih sadržaja dozvoljavaju se svi oblici građevinsko funkcionalnih preinaka zone: rekonstrukcije. U dozvoljeni postotak ne uračunava se izgrađena površina zemljišta današnjih ili planiranih smještajnih dijelova u tom pojasu. (5)Zona hotelskog naselja s pratećim sadržajima – T2 zajedničkim je priključkom na zonu luke nautičkog turizma neposredno priključena na nerazvrstanu cestu. kapaciteta 50 smještajnih jedinica (150 postelja). U cjelini. (10)U pojasu najmanje 70 m od obalne crte ne može se graditi nikakve građevine. nadogradnje. zamjenske građevine ili nove građevine na mjestu danas zakonito izgrađenih građevina. Od ukupnog smještajnog kapaciteta u hotelskom se smještaju može planirati najmanje 30% kapaciteta a u vilama najviše 70% smještajnog kapaciteta.52 ha. u tom pojasu. (6)Radi postizanja planiranog broja smještajnih jedinica. Za sve navedene slučajeve današnji građevni gabariti uzet će se kao dozvoljena granica izgradnje. sportsko-rekreacijskih.10 ha a kapacitet povećava na 150 smještajnih jedinica (300 postelja).ali u takvom obujmu da pretežiti dio zone ostane u osnovnoj namjeni: društveno-zabavnih. građevni. Ova se odredba ne primjenjuje na rekonstrukcije. funkcionalni ili neki drugi razlozi. zasebno ili u sklopu smještajnih jedinica. arhikon d. zdravstvenih (ljekarna).

kulturno povijesnim naslijeđem povijesne jezgre Šibenika kao osobitim kulturološkim slojem razapetim kroz više stoljeća i čije zračenje poticajno dopire do suvremenosti. Podrum se za potrebe tehničkog servisa (tehničke infrastrukture). od prometnica (regulacijske linije). od prometnica (regulacijske linije). od susjednih građevina . topografijom. Mreža kolno-pješačkih prometnica koristi se i za potrebe biciklističkog prometa te manjih vozila opskrbe i usluživanja gostiju. a najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti je Kis 0. od susjednih građevina . (18)Arhitektonska artikulacija rekonstrukcijâ.o.moraju iznositi najmanje 4.d. nadogradnji i sličnih zahvata kojima se povećava i unapređuje zatečeni ugostiteljsko turistički kapacitet ili dograđuje opći turistički standard.3). također zadovoljiti i sve prateće administrativno upravne prostorne potrebe. graditeljskim. funkcionalna raščlanjenost i koncepcija volumena. visine P+2 (najviše 10 m do vijenca građevine). (13)Najveća je dozvoljena visina građevina unutar zone hotelskog naselja s pratećim sadržajima – T2: prizemlje s tri nadzemne etaže (P+3) najviše visine 15 m do visine vijenca. Dozvoljava se najviše 1. (17)Najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Građevina je smještena na ulazu u zonu (danas položaj "marketa" koji se uklanja). (19)Rekonstrukcija zatečenog prostornog koncepta. (14)U okviru građevne čestice/zone hotelskog naselja s pratećim sadržajima – T2 – smjestit će se i građevina uprave ugostiteljsko turističkog tvrtke (SOLARIS d. moraju omogućiti nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama (invalidne osobe. naime.).200 m2 BRP.5 m. arhitektonsko oblikovanje novih građevina mora se ravnati:     općim osobinama prirodno geografskog konteksta šireg prostora: klimatskim uvjetima.5 m. bez obzira na broj etaža. načelno će se ravnati prepoznatim vrijednostima oblikovnih dometa postojeće arhitekture. na današnjim (postojećim) građevinama. etnografskim. dogradnji. kulturno povijesnim naslijeđem kraja – više kao poticaju razumijevanja raznovrsnosti i posebnosti tradicijskih oblika života nego kao konkretnoj oblikovnoj inspiraciji ili izboru materijala. specifičnih pratećih funkcija i kao garaža/parkiralište može izgraditi kao više podzemnih etaža. određen je funkcionalnom organizacijom i temeljnom urbanističko arhitektonskom zamisli. Sve udaljenosti građevine – od granica čestice.8. njihov međusobni raspored i veze. (15)Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice je 30% (Kig 0. i posebno. (16)Podrumi građevina namijenjeni potrebama tehničkog servisa (tehničke infrastrukture). arhikon d. ne obračunava se u koeficijent iskorištenosti (kis) pojedine građevne čestice. Iznimno. (20)Funkcionalne veze unutar zone ostvaruju se mrežom kolno-pješačkih prometnica koje se planiraju na način da rješenja isključe arhitektonske i urbanističke barijere. fenomenom mora. građevine uz nerazvrstanu pristupnu prometnicu treba od regulacijske linije udaljiti najmanje za polovinu visine građevine. 14 . pasivne kuće. zahtjevom radikalne uštede energije na razini tzv. specifičnih pratećih funkcija i kao garaža/parkiralište.(12)Smještaj građevina u okvirima građevne čestice. florom.o. osobe s djecom u kolicima i sl. Sve udaljenosti građevina – od granica čestice. Planirana rješenja.) kojom će se.moraju iznositi najmanje 4.

telekomunikacije. (5)Auto kamp je zajedničkim priključkom na zonu hotela s pratećim sadržajima – T1 (gospodarski ulaz) neposredno priključen na nerazvrstanu cestu. Cijela se kopnena granica zone. S obzirom na današnje stanje koje je ispod navedenog standarda potpuno zadovoljenje će se ostvariti kroz više faza u višegodišnjoj funkcionalnoj rekonstrukciji zone. daje pregled zone T2 (danas i planirano) s koeficijentima izgrađenosti i iskorištenosti te smještajnim kapacitetima – broj postelja.(21)Zonom će se provesti potrebna mreža infrastrukture a građevinama svih namjena mora se osigurati priključak na: vodu.305/13. (23)Ulaz u zonu hotelskog naselja s pratećim sadržajima – T2 je nadziran.00/0. Unutar granica kampa smještena je trgovina.700 150/500 5. Tablica 3: Koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti te broj postelja kig (%) danas/ dopušteno 3 kis danas/ dopušteno 4 broj postelja danas/ planirano 6 zona 1 površina (ha) 2 BRPm2 danas/ dopušteno 5 T2 1. Članak 23.00/0.797 postelja).o. Najveća dozvoljena visina ograde – 3 m. elektriku.3 Način i uvjeti gradnje – T3 auto kamp Članak 24. osim granice prema pomorskom dobru može ograditi prikladno dimenzioniranom i oblikovanom transparentnom ozelenjenom ogradom. (2)Funkcionalnom rekonstrukcijom ugostiteljsko turističke zone današnja površina auto kampa – T3 smanjuje se na 3. odnosno postupku ishođenja lokacijske dozvole. (3)Jednoj smještajnoj jedinici (3 postelje) mora se osigurati prosječno najmanje 100 m2 površine.o. restoran i ugostiteljski objekt s bazenom. (1)Tablica 3. 15 arhikon d. Prema standardima zadanima planom šireg područja na svakih 1000 m2 BRP ugostiteljsko turističkog prostora treba osigurati 25 PM.52/5.10 0. Također ne mogu povezivati s tlom na čvrsti način.23 ha. Najveći dio potreba riješit će se izgradnjom višeetažnih podzemnih garaža/parkirališta.3 0.86 ha kapaciteta 300 smještajnih jedinica (900 postelja). (6)Smještajne se jedinice ne mogu planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. kapaciteta 600 smještajnih jedinica (1. . (4)Cijela namjenska zona auto kamp – T3 jedna je građevna čestica.8 5. (1)U granicama obuhvata Plana danas posluje auto kamp veličine 8. Veličina građevne čestice je okvirna i odgovara mjerilu plana a konačna veličina građevne čestice utvrdit će se u postupku izrade idejnog projekta. plin. (22)Potrebe prometa u mirovanju moraju se zadovoljiti unutar građevne čestice. odvodnju.

Sve udaljenosti građevina – od granica čestice. a koeficijent iskoristivosti najviše 0. od prometnica (regulacijske linije). arhikon d. prostor za roštilj. osobe s djecom u kolicima i sl. (8)Prateći i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte. prostor za igru djece.025. (17)Ulaz u auto kamp je nadziran a cijela se kopnena granica zone auto kampa.privez uz hotel Niko 2. 16 .5 m. boćalište. Mreža kolno-pješačkih prometnica koristi se i za potrebe biciklističkog prometa te manjih vozila opskrbe i usluživanja gostiju. (15)Funkcionalne veze unutar auto kampa ostvaruju se mrežom kolno-pješačkih prometnica koje se planiraju na način da rješenja isključe arhitektonske i urbanističke barijere.82 ha). prateće sportsko rekreacijske i ugostiteljske sadržaje (otvoreni športski tereni .najviše visine 4 m do vijenca građevine. (9)Smještaj građevina u okvirima građevne čestice određen je funkcionalnom iu prostornom organizacijom.4 Način i uvjeti gradnje – L2 privez Članak 25. Planirana rješenja. (11)Najveća dozvoljena izgrađenost građevne čestice (čvrstim objektima) je 2. umjetna stijena za penjanje). čuvarske kućice. (14)Zonom će se provesti potrebna mreža infrastrukture a građevinama svih namjena mora se osigurati priključak na: vodu. od susjednih građevina moraju iznositi najmanje 3. prodaja voća i sl. cisterne za vodu).privez uz hotel Ivan 0.). odvodnju. plin. telekomunikacije. Najveća dozvoljena visina ograde – 3 m.o. osim granice prema pomorskom dobru može ograditi prikladno dimenzioniranom i oblikovanom transparentnom ozelenjenom ogradom. naime. elektriku. (10)Sve su građevine prizemne .za čekanje a blizu ulaza osigurati parkiralište kapaciteta 1 parkirališno mjesto/50 smještajnih jedinica. Iznimke su građevine koje po svojoj prirodi moraju biti više (umjetna stijena za penjanje i sl.26 ha (površine akvatorija 1.5% (Kig 0. (1)U skladu s potrebama ugostiteljsko turističke ponude. stolni tenis. Najveća BRP jedne građevine je 200 m2. ljekarnu. Pokraj recepcije mora se osigurati najmanje jedno parkirališno mjesto . (12)Najmanje 40% površine građevne čestice mora se urediti kao parkovno i/ili prirodno zelenilo. u zoni hotela s pratećim sadržajima – T1 planirana su dva priveza – L2:   Pp1 . (13)Za arhitektonsko oblikovanje svih građevina unutar građevne čestice auto kampa nema posebnih uvjeta. 5.mini golf.).).86 ha (površine akvatorija 0. moraju omogućiti nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama (invalidne osobe. recepciju kampa. manje trgovačke i uslužne građevine (trgovina živežnim namirnicama i artiklima za plažu.(7)Unutar granica građevne čestice auto kampa može se smjestiti: ured uprave.o. građevine pratećih sadržaja (sanitarije. Pp2 .025).96 ha). (16)Potrebe prometa u mirovanju moraju se zadovoljiti unutar građevne čestice auto kampa.

potrebnu mrežu komunalnih instalacija i nužne pješačke pristupe na obalnu šetnicu (lungomare). (7)Zone Pp1 i Pp2 sadrže potrebne manipulativne prometne površine. U tom smislu odvojeno će se i koncesionirati. uslužne djelatnosti: 17  arhikon d. uključujući crpke za gorivo.o.Op. Opremljena je pratećim sadržajima i svom potrebnom infrastrukturom. Veličina građevne čestice je okvirna i odgovara mjerilu plana a konačna veličina građevne čestice utvrdit će se u postupku izrade idejnog projekta. (1)Luka nautičkog turizma – marina dio je vodenog prostora i obale posebno izgrađen i uređen za pružanje usluga veza.86 ha akvatorija). trgovačke: o trgovina na malo dijelovima i priborom za plovila i motorna vozila i ostale trgovine na malo koje su vezane uz plovila i osnovnu namjenu te opskrbu nautičara.o. odnosno postupku ishođenja lokacijske dozvole. (8)Zone Pp1 i Pp2 smještajem i namjenom pripadaju pomorskom dobru ali su funkcionalno odvojene i različite od zone obalni prostor – kupalište . lukobrana i manipulativnih površina označena je načelno. moguće je izgraditi građevine pratećih sadržaja (spremište za opremu. Nominalno. smještaja turista u plovnim objektima te ostalih usluga. kantine i opskrbljivanje pripremljenom hranom. (6)Građevine su prizemne . 5.5 Način i uvjeti gradnje – L3 luka nautičkog turizma .najviše visine 4 m do vijenca građevine. (3)Privez uz hotel Ivan – Pp2 kapaciteta je 33 privezna mjesta (ekvivalentno plovilo 12x5 m) s mogućnošću jednog veza za plovila u dužobalnom prometu dužine veza od 40m. barovi. Interes da se marina opremi do razine najmanje četiri sidra zahtijeva rekonstrukciju i dogradnju.marina Članak 26.(2)Privez uz hotel Niko – Pp1 kapaciteta je 52 privezna mjesta (ekvivalentno plovilo 12x5 m) s mogućnošću dva veza za plovila u dužobalnom prometu pojedinačne dužine veza od 50 m. (4)Zona Pp1 i Pp2 formirat će se kao zasebna građevna čestica. ugostiteljske: o restorani. servisni sadržaji priveza i sl. .5 ha prostora (od toga 2. Konačni oblici dobit će se detaljnom studijom vjetrovalne klime (valovanja) i okončanjem projektne dokumentacije. Funkcionalno zauzima 6. Neposredni pristup luci nautičkog turizma osiguran je s nerazvrstane ceste – zajedno s ulazom u zonu T2 – turističko naselje s pratećim sadržajima. (9)Geometrija obalne crte. marina raspolaže s 198 priveznih mjesta i već je više od 10 godina u funkciji. (5)U svakoj zoni pojedinačno. (2)Unutar površine luke nautičkog turizma – marine mogu se osim osnovne djelatnosti pružanja usluga priveza odvijati i slijedeće djelatnosti i grupe djelatnosti:    djelatnosti popravka brodova i čamaca. isključivo radi održavanja plovila korisnika usluga marine. Privez je zaštićen manjim gatom. Privez je zaštićen prikladnim lukobranom.) najveće bruto površine 120 m2.

financijske usluge. potpuna rasvjeta kolnih i pješačkih komunikacija te stalno osvjetljenje vezova. odnosno ne utječu negativno na uvjete života i rada na susjednim građevnim česticama. odnosno postupku ishođenja lokacijske dozvole.. (9)Funkcionalne veze unutar kopnenog dijela marine ostvaruju se mrežom kolno-pješačkih prometnica koje se planiraju na način da rješenja isključe arhitektonske i urbanističke barijere. djelatnosti promidžbe i sve ostale koje su srodne osnovnoj namjeni a koje ne ometaju funkcioniranje osnovne djelatnosti. plovidbu. sve sportske i rekreacijske djelatnosti (3) Luka nautičkog turizma mora biti uređena i opremljena tako da omogućava nesmetano i sigurno kretanje turista i osoblja. (11)Lukom nautičkog turizma provedena je orijentaciona javna rasvjeta. (6)Na prikladnom dijelu marine osigurat će se prostor za odlaganje plovnih objekata na kopnu. djelatnosti putničkih agencija i turoperatora. (10)Luka nautičkog turizma je priključena na javnu električnu mrežu. osobe s djecom u kolicima i sl. arhikon d. može odstupati najviše 20%. (8)Luka nautičkog turizma je zajedničkim priključkom na zonu turističkog naselja s pratećim sadržajima – T2 neposredno priključena na nerazvrstanu cestu. moraju omogućiti nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama (invalidne osobe. zdravstvene djelatnosti: o sve osim bolničke i veterinarske djelatnosti. neovisno o vrsti zagađenja. kao i ostalih usluga i sadržaja na raspolaganju turistima u neposrednoj blizini marine.). hrane i pića. tri sidra. četiri sidra. nesmetan prijevoz i prijenos stvari te odgovarajuće čuvanje robe. U skladu s kategorijom marine (četiri sidra) na svakih 10 vezova mora se osigurati priključak plovnog objekta na električnu energiju od 220 V. standardu usluga. Rezervirana površina ne može prelaziti 2. usluge u pomorskom prometu. Mreža kolno-pješačkih prometnica koristi se i za potrebe biciklističkog prometa te manjih vozila opskrbe i usluživanja gostiju. naime. pošta i telekomunikacije. 18 . te kvaliteti održavanja marine u cjelini.500 m2. (4)Cijeli je kopneni dio marine jedna građevna čestica. obrazovne djelatnosti: o one koje su vezane uz plovila. raznovrsnosti dopunjujućih usluga koje se turistima pružaju u marini. međutim prema stvarnoj ocjeni mogućnosti (ekvivalentno plovilo dimenzija 12x5 m) broj priveznih mjesta iznosi 198.o. Ovim se Planom predviđa marina kategorije najmanje četiri sidra. odnosno na 380 V za 1% vezova. jedrenje i sl.o. Planirana rješenja. Veličina građevne čestice je okvirna i odgovara mjerilu plana a konačna veličina građevne čestice utvrdit će se u postupku izrade idejnog projekta. a zbog zahtjeva tržišta (promjenljiva veličina plovnih objekata na vezu).   o taksi služba. iznajmljivanje plovila i automobila. (5)Kapacitet marine (prema Prostornom planu uređenja Grada Šibenika) iznosi 320 priveznih mjesta. Utvrđeni kapacitet. Postojeća marina iste je veličine akvatorija ali manjeg pripadajućeg kopnenog dijela. pet sidara) utvrđuje se ovisno o ispunjavanju uvjeta propisanih posebnim propisom za pojedinu kategoriju: kvaliteti opreme i uređenja. (7)Kategorija marine (dva sidra.

(12)Luka nautičkog turizma je priključena na javnu vodoopskrbnu mrežu. veličinom i asortimanom odgovarati potrebama korisnika usluga luke nautičkog turizma. U skladu s kategorijom marine (četiri sidra) na svakih 10 vezova mora se osigurati priključak plovnog objekta na vodu. T2 i T3 do obalne crte) zona je uređene morske plaže površine 6. (18)U luci nautičkog turizma može se planirati smještaj športskih i rekreacijskih sadržaja. (20)Za planiranu luku nautičkog turizma (četiri sidra) treba osigurati (nadzemno. podzemno ili kombinirano) parkiralište za najmanje 50% vezova u moru. šetnica. (19)Dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kopnenog dijela) čestice . pristupačna svima pod jednakim uvjetima (uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju). Ukupna površina ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja zajedno ne može prelaziti 20% kopnene površine marine. Ostatak prostora namijenjen je prostoru za odlaganje plovnih objekata i zelenim površinama različitih razina obrade. (2)Uređena plaža je pod nadzorom koncesionara i mora biti. (15)Recepcija i građevine sanitarnih čvorova su prizemne .o. s kopnene i morske strane. sigurnosni objekti i dr. (3)Cijela je zona jedna građevna čestica ali se. Veličina.kig (uključuje sve građevine. Veći dio zone i danas je uređen kao plaža .kupalište Članak 27. standard opreme i druge pojedinosti recepcije i sanitarnih čvorova zadane su planiranim kapacitetom marine i posebnim propisima. (13)Odvodnja otpadnih voda osigurat će se priključivanjem marine na javnu kanalizacijsku mrežu. (16)U luci nautičkog turizma planira se smještaj ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja. tuševi. Na temelju izvorne prostorno funkcionalne zamisli (1968. Najveća dozvoljena visina ograde – 3 m.6 Način i uvjeti gradnje – Op obalni prostor . (14)U marini se gradi recepcija i jedan ili više sanitarnih čvorova. Za potrebe tih sadržaja mogu se graditi manje pomoćne prizemne građevine .najviše visine 4 m do vijenca građevine.o.opremljen svom infrastrukturom: voda. radi uređivanja podijeljenog u manje dijelove ili po drugoj potrebi može funkcionalno parcelirati u prikladno manje dijelove. odvodnja. odnosno na postojeću mrežu ugostiteljsko turističke zone.najviše visine 4 m do vijenca građevine. Ukupna dužina obalne crte u obuhvatu Plana iznosi oko 2. Ugostiteljski i trgovački sadržaji moraju svojim kapacitetom. sportske i rekreacijske sadržaje) iznosi 0. g. (1)Obalni prostor (od granice građevnih čestica T1. arhikon d. (21)Morski i kopneni ulaz u marinu je nadziran a kopneni se dio marine može ograditi prikladno dimenzioniranom i oblikovanom transparentnom ozelenjenom ogradom. 5.368 m'.3 (30%). (17)Za građevine ugostiteljskih i trgovačkih sadržaja dozvoljeno je prizemlje i kat (P+1) najviše visine 10 m do vijenca građevine.) obalni je pojas nedjeljiva funkcionalna cjelina hotelskog sklopa. 19 .70 ha. kolne i pješačke komunikacije.

U kartografskom prilogu 1. osvijetljenu obalnu šetnicu (lungomare) najmanje širine 3.o. (1)Morski prostor (akvatorij). (2)Korisna širina akvatorija u pravilu je do morske granice obuhvata Plana ali stvarno je određena pravilima o sigurnosti za javne plaže/kupališta. odvodnja.radi funkcionalne i oblikovne prilagodbe potrebama te povećanja sigurnosti korištenja u svrhu osnovne namjene – kupanje i boravak na plaži. Omogućuje se također uređenje i drugih pješačkih površina.Op zona je morskog dijela uređene plaže . (10)Najmanje 20% površine obalnog prostora treba urediti do razine parkovnog zelenila. sjenice.80 ha u nastavku zone obalnog prostora . rekonfiguracija obale. (5)Usporedno s obalnom crtom treba urediti neprekinutu. telekomunikacije. i sl. 5. fontane. plin. Obalna šetnica koristi se i za potrebe biciklističkog prometa te manjih vozila opskrbe i usluživanja gostiju. (8)Građevine (kabine i sanitarni čvorovi) su prizemne . Unutar obuhvata Plana tri su takva dijela. jezerca.7 Način i uvjeti gradnje – Up uređena plaža – akvatorij Članak 28. arhikon d. spilje.(4)Na cijeloj površini zone obalnog prostora omogućuje se izmjena prirodnog obilježja produbljivanje morskog dna. uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem i sl. sanitarni čvorovi). (7)U funkciji uređenja plaže može se izgraditi najviše 100m2 bruto građevinske površine/100 m' obalne crte. nasipavanje i slični načini preoblikovanja zemljišta .0 – Korištenje i namjena površina pokazane su granice akvatorija uređene plaže.najviše visine 4 m do vijenca građevine.Up. elektrika. Načelno. (11)Unutar površina parkovne obrade moguće su interpolacije parkovne arhitekture manjeg mjerila na inspiraciji tradicijskih uzoraka – parkovni paviljoni. (3)U skladu s pravilima o sigurnosti za javne plaže/kupališta rezervirani akvatorij potrebno je ograditi standardiziranim plutačama i znakovima zabrane plovidbe. (6)Zona uređene plaže opremit će se športskim (vodeni sportovi. površina za sunčanje. 20 . sačuvati postojeće zelenilo i oblikovno ga uskladiti s planiranom organizacijom prostora.. kabine za presvlačenje. Po rubu zone i uz šetnicu zasaditi zaštitno zelenilo. (9)Zonom će se provesti potrebna mreža infrastrukture: voda. veličine 10. odbojka na plaži) i parkovno-rekreacijskim sadržajima. (12)U skladu s pravilima sigurnosti za javne plaže/kupališta dozvoljena je izgradnja više montažnih promatračnica. kupališnim uređajima te servisnim i pratećim sadržajima (tuševi. Nije moguća nikakva druga gradnja.0 m.o.

21 . Projektnom dokumentacijom temeljito će se evidentirati pravo stanje i u skladu s uvjetima planirati raspored vodova. (3)Sva se javna. trase i površine javne. u pravilu se polažu u koridoru prometnica . Izgrađenost prometnog koridora. ispod elektroenergetskih vodova polaže se odvodnja/kanalizacija. sanacija padina i iskopa. (6)Vodovi javne. komunalne i druge infrastrukture u obuhvatu Plana planiraju se sukladno odredbama ovog Plana a detaljnije razrađuju projektno tehničkom dokumentacijom. odnosno mjerodavna Lučka kapetanija u Šibeniku prethodno će utvrditi uvjete sigurnosti plovidbe na moru i odrediti dio akvatorija koji se može namijeniti plaži/kupalištu. prometa i infrastrukture.o.). Za potrebe nekih sustava (HEP) nužno je posebno formirati građevnu česticu oblika. 6. tobogane. izgradnja zaštitnih zidova i sl. komunalna i druga infrastruktura unutar obuhvata ovog Plana gradi unutar pojedinačne građevne čestice/namjenske zone. (7)Prilikom izgradnje građevina javne. Drugi je način prilaz sa Jadranske ceste (D8) na Ž6107 do križanja s L65062 i spoja na obodnu prometnicu – istočna strana. odnosno da se formiraju zajednički koridori za više vodova kako bi se zaobišle površine druge namjene.(4)Ministarstvo mora. (5)U prostoru akvatorija može se graditi trampoline. površine i druge pojedinosti javne. komunalne i druge infrastrukture s pripadajućim objektima i površinama Članak 29. 6. komunalne i druge infrastrukture moraju se provoditi propisane mjere zaštite okoliša: ozelenjivanje. (2)Koridori. Uvjeti uređenja odnosno gradnje. Sredinom ulice.vodeći računa o međusobnoj usklađenosti trasa: na jednoj se strani polaže voda i telefon a na drugoj strani elektrika.1. komunalne i druge infrastrukture. ploveća sunčališta i druge kupališne uređaje vodeći računa o prikladnom mjerilu građevina i cjelovitoj zaštiti okoliša. plinovod i javna rasvjeta. Veća visina se dopušta ako je to tehničkim i tehnološkim razlozima nužno (antene i sl. (5)Trase javne. odnosno. komunalne i druge infrastrukture treba voditi tako da se prvenstveno iskoriste već postojeći koridori. Uvjeti gradnje prometne mreže Članak 30. (1)Ovim uvjetima određuju se koridori. rekonstrukcije i opremanja javne. njegov poprečni profil i drugi uvjeti razlozi su za odstupanje od navedenog pravila rasporeda vodova u poprečnom profilu prometnice. trase.o. (1)Prometna veza (cestovna) ugostiteljsko turističke zone i luke nautičkog turizma ostvaruje se na dva načina: iz gradske mreže ulicom Strijeljanih rodoljuba (L65061) do spoja na obodnu prometnicu – (križanje SOLARIS – Zablaće) – zapadna strana. (6)Na prikladnim mjestima mora se izgraditi i osigurati pristup/ulaz u more osobama s posebnim potrebama. komunalne i druge infrastrukture. arhikon d.. (4)Infrastrukturne građevine ne smiju prelaziti visinu od 6 m. veličine i načina pristupa u skladu s posebnim propisima.

5% (u pravcu) – 7.0 m. Planirana rješenja.50 m. . auto kamp – T3. širine 2. nasipa. revizijom građevinsko funkcionalnog rješenja pojedine zone revidirati trasa. (5)Rekonstrukcija poprečnog profila (proširenje profila i ispravci trase) i priključaka na pojedinu namjensku zonu detaljnije će se elaborirati građevinsko prometnim idejnim projektom.o.širina nogostupa iznosi najmanje 1.0% (u krivini). Promet. Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog kanala. očekivano. poprečni nagib: 2. vodoopskrba. Sve prometne površine (pješački prijelazi preko prometnica – rubnjaci . naime. Danas je to okosnica prostornog rješenja ali će se. (7)Funkcionalne veze unutar svake namjenske zone ostvaruju se mrežom kolno-pješačkih prometnica. i raznovrsne površinske obrade. kolnik . usjeka.Promet. tehnički uvjeti i druge pojedinosti današnje prometnice.1.0 m. u skladu s poprečnim presjecima pokazanim na kartografskom prilogu . između kolnika i nogostupa predviđen je koridor zaštitnog zelenila (drvored). (4)Rekonstrukcijom poprečnog profila obodne prometnice potrebno je rekonstruirati i uskladiti s tehničkim prometnim pravilima priključke na pojedinu namjensku zonu hotelskog/nautičkog sklopa.1. i luka nautičkog turizma . ukupne širine 6. .marina.o. moraju omogućiti nesmetano kretanje osobama s posebnim potrebama (invalidne osobe.2. vodove javne i komunalne infrastrukture voditi: 22 arhikon d. (1)Minimalni tehnički uvjeti/elementi obodne prometnice su: – – – – – – – – širina ceste 10. najveći uzdužni nagib: 12%. (8)Mreža je pješačkih komunikacija različite širine. nogostup se izvodi jednostrano . Rekonstrukcijom sačuvati i adekvatno opremiti autobusna stajališta lokalnog (gradskog) prometa. Članak 31.50 m. vodoopskrba. bankine i nogostupa. (9)Uz morsku obalu položena je šetnica – lungomare. (6)Unutar zone hotela s pratećim sadržajima provedena je interna kolna prometnica koja spaja ugostiteljsko turističke sadržaje. osobe s djecom u kolicima i sl. odvodnja.(2)Sa obodne prometnice (kao nedjeljive funkcionalne sastavnice/okosnice ugostiteljsko turističke zone/luke nautičkog turizma) spojevi su na posebne funkcionalne dijelove (građevne čestice) turističkog/nautičkog sklopa: hoteli s pratećim sadržajima – T1.).i ostali elementi) moraju biti izvedene bez arhitektonskih barijera tako da se omogući slobodno kretanje i osigura pristupačnost građevinama.5 m. odvodnja . hotelsko naselje s pratećim sadržajima – T2. (3)Obodna prometnica (nije u obuhvatu Plana) karakterizirana kao nerazvrstana položena je uzduž cijele turističke zone.predviđen za dvije vozne trake. Kako se ovim Planom ne uvjetuje struktura zone to se ova razina prometa neće prikazivati u kartografskom prilogu 2. širina vozne trake 3. Poprečni profil prometnice ne zadovoljava suvremene standarde i potrebna je njegova radikalna rekonstrukcija. Mreža kolno-pješačkih prometnica koristi se i za potrebe biciklističkog prometa te manjih vozila opskrbe i usluživanja gostiju.

0 m te za autobuse 3. (5)Na parkiralištima.lungomare su: – – – – – ukupna širina najmanje 3.Članak 50. energetika i javna rasvjeta.. Ova parkirališna mjesta moraju imati minimalnu površinu od 3.0x5. uz rub jedne vozne trake: oborinska odvodnja.25 PM/1000m2 BRP. u dijelu zelenog koridora: voda. vodove javne i komunalne infrastrukture voditi uz rub pješačke staze. zadat će se okvir obveznih zahtjeva u funkciji zadovoljenja odredaba Plana. 6. sredinom ulice: kanalizacija/odvodnja. najvećim dijelom ispod hotelskih građevina tijekom planiranih rekonstrukcija.   ispod nogostupa.o. šetnica mora biti osvijetljena i opremljena protupožarnim hidrantima.0 m. odnosno. Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 151/205 i 61/207).    hoteli i turistička naselja . (2)Ukupne potrebe za parkiralištima/garažama riješit će se višeetažno ispod razine tla. ocjenjujući veličinu i uvjete predloženog zahvata. te moraju biti vidljivo označena horizontalnom i vertikalnom signalizacijom. (1)Kapacitet parkirališta (parkirališna mjesta PM) i garaža u ovom Planu određen je odredbama (standardom) plana šireg područja. Na isti način riješit će se i parkirališne potrebe luke nautičkog turizma. Članak 33. Kroz lokacijsku dozvolu za svaku fazu a u skladu s temeljnim načelima ovoga Plana. (6)Na parkirališnim površinama mora se osigurati dovoljan broj mjesta za teretna i dostavna vozila. auto kamp – 1 PM/50 smještajnih jedinica.5x5.0 m. Parkirališta i garaže Članak 34. 23 . odnosno povećanje kapaciteta smještaja s izgradnjom pratećih građevina ostvarivat će se u višegodišnjem razdoblju u više zasebnih faza. Članak 32. telefon.0x15.5x20.0 m. Najmanja veličina parkirališnog mjesta iznosi 3. odnosno u garažama. kao završni sloj predvidjeti kamenu oblogu. a smještavaju se najbliže pješačkoj površini ili ulazu u građevinu . (1)Sve kolne površine moraju udovoljiti zahtjevima u pogledu osiguranja minimalnog osovinskog pritiska od 100 kN kako bi se omogućio pristup i operativni rad vatrogasnim vozilima. arhikon d. mora se osigurati dovoljan broj pristupačnih parkirališnih mjesta (najmanje 5% od ukupnog broja PM) za osobe sa teškoćama u kretanju.25x7. (3)Planirana funkcionalna i građevinska rekonstrukcija. (4)Minimalna površina parkirališnog/garažnog mjesta za osobna vozila iznosi – za okomito parkiranje na kolnik 2. šetnica je prilagođena topografiji i okolnim namjenama.1.0 m.o. (1)Minimalni tehnički uvjeti/elementi obalne šetnice . luka nautičkog turizma (četiri sidra) – 50% kapaciteta vezova u moru.1.0 m a za uzdužno parkiranje uz kolnik 2.

Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže 6. tehničkog održavanja i očitanja stanja brojila te lakog pristupa težim teretnim vozilom trafostanici se mora osigurati nesmetani kolni pristup. instalirane snage 2 x 1.4 kV. (1)Potrebe današnjeg ugostiteljsko turističkog sklopa s lukom nautičkog turizma – marinom zadovoljene su instaliranom vršnom snagom: PP = 2. instalirane snage 1 x 1. Konačni smještaj zadat će se projektnom dokumentacijom .6. šetnicama i pješačkim površinama i zelenim površinama.5 kW. (2)Projekcija elektroenergetskih potreba u skladu s planiranim dimenzijama i smještajnim kapacitetima zadanima Planom iznosi Pv=7.000 kVA.4 kV za prihvat postojećih i planiranih potrošača.2.4 kV. odnosno cijelog ugostiteljsko turističkog sklopa s lukom nautičkog turizma.o. (koja uključuje trafostanice 20/0. te je planirana mreža novih objekata naponske mreže 20 kV. potrebno je izvršiti sljedeće:  izgraditi još šest trafostanica 10-20/0.  izgraditi. odnosno rekonstruirati javnu rasvjetu na glavnoj prometnici.4 kV.  izgraditi KB 1kV rasplet niskog napona iz planiranih TS 10-20/0.2. te prethodnim elektroenergetskim suglasnostima. (6)Izgradnja novih transformatorskih stanica i niskonaponske mreže vezana je prvenstveno uz potrošače za čije se potrebe navedeni objekti grade.trafostanice 10-20/0. Veličina rezerviranog prostora ovisit će o položaju trafostanice u objektu i planiranoj snazi uređaja. arhikon d.o.sukladno stvarnim potrebama korisnika prostora.350. (4)Transformatorske stanice smještaju su u sklop građevina ili se grade na otvorenom kao slobodnostojeće građevine. (5)Za transformatorske stanice smještene u sklop građevina potrebno je projektom građevine osigurati u prizemlju dovoljan prostor. zbog potreba servisiranja. trafostanicu. (7)Uvjeti smještaja trafostanice kao slobodnostojeće građevine na otvorenom moraju zadovoljiti:     građevna čestica mora biti najmanje veličine 7 x 6 m .4 kV i priključne i spojne 20 kV kabele) načelna.0 kW.764. u pravilu smjestiti u središte potrošnje tako da se osigura kvalitetno napajanje do krajnjih potrošača na izvodima.000 kVA. u skladu sa zadanim uvjetima. (3)Za napajanje električnom energijom planiranih objekata.4 kV instalirane snage 1000 kVA. servisnim prometnicama.  izgraditi kabelski rasplet 20 kV unutar obuhvata plana za prihvat postojećih i planiranih trafostanica 10-20/0. 24 .u postupku izdavanja lokacijske dozvole . građevna čestica mora biti minimalne veličine 9 x 8 m .1 Elektroopskrbna mreža Članak 35.trafostanice 10-20/0.

070. (8)Prilikom gradnje ili rekonstrukcije elektroenergetskih objekata ravnati se ovim uvjetima:        planirane kabele 20 kV izvoditi jednožilnim kabelima tipa XHE 49A 3x(1x185) mm2.8 m u slobodnoj površini ili nogostupu. NN 59/96. 124/10. odnosno povećanje kapaciteta smještaja s izgradnjom pratećih građevina ostvarivat će se u višegodišnjem razdoblju u više zasebnih faza. Granskih normi Direkcije za distribuciju HEP-a: o Pravila i mjera sigurnosti pri radu na elektroenergetskim postrojenjima.01 "Tehnički uvjeti za izvođenje kućnih priključaka individualnih objekata".0 kW) zadovoljit će se nabavom elekrične energije na tržištu (u skladu s posebnim Zakonom) a dio će se sukcesivno namirivati iz arhikon d. zadat će se okvir obveznih zahtjeva u funkciji zadovoljenja odredaba Plana.033. NN 92/10. HEP-Bilten 3/92 o N. NN 204/03. o N.o.02 "Tehnički uvjeti za izradu i ispitivanje spojnog pribora vodiča". dubina kabelskih kanala kabela 20 kV iznosi 0. Ø 160. širina kabelskih kanala ovisi o broju i naponskom nivou usporedno položenih kabela. Pravilnika o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom. 86/08.070. planirane kabele 1 kV izvoditi kabelima tipa XP 00-A. Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja. VN).2 m.kut križanja ne smije biti manji od 45. o N. (2)Planirane elektroenergetske potrebe (Pv=7. na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera Ø 110.4 kV ne obvezuju ograničenja . NN 116/10. NN 5/10.udaljenost od prometnica i granica parcele. 114/03. ocjenjujući veličinu i uvjete predloženog zahvata.o. elektroenergetski kabeli polažu se. dok je pri prelasku kolnika dubina 1. Članak 37. Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije. nn.350. gdje god je to moguće.033. u nogostup prometnice. odgovarajućeg presjeka. 25 . odnosno Ø 200 ovisno o tipu kabela (JR. stranom suprotnom od strane kojom se polažu telekomunikacijski kabeli. Kroz lokacijsku dozvolu za svaku fazu a u skladu s temeljnim načelima ovoga Plana. Ako se moraju voditi usporedno obavezno je poštivanje minimalnih udaljenosti (50 cm). Zakona o zaštiti na radu. (1)Planirana funkcionalna i građevinska rekonstrukcija. (1)Osim navedenih tehničkih uvjeta svaka izgradnja elektroenergetskih objekata mora biti usklađena sa odredbama iz:       Zakona o zaštiti od požara. 75/09. Također. po cijeloj dužini kabelske trase obvezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50 mm2. trafostanica se može smjestiti i unutar zone koja planom nije predviđena za izgradnju (zelene površine.02 "Tehnički uvjeti za izvedbu priključaka u višekatnim stambenim objektima". o N.). smještaj trafostanica 10-20/0. parkovi i sl. Isto vrijedi i za međusobno križanje . Članak 36.01 "Tehnički uvjeti za izbor i polaganje elektroenergetskih kabela nazivnog napona 1 kV do 35 kV".

6.o. ostavarivati i kao energetski neovisana (solarni čisti ekološki rasvjetni stupovi). (1)Za sve namjenske zone/građevne parcele u obuhvatu Plana planirana je rekonstrukcija postojeće. izgraditi ormare javne rasvjete uz planirane ili postojeće slobodnostojeće trafostanice 10(20)kV. po cijeloj dužini kabelske trase obvezno se polaže uzemljivačko uže Cu 50 mm2.vlastitih obnovljivih izvora (fotonaponski kolektori i sl. (2)Za potrebe rekonstrukcije. Javnom rasvjetom.). vrsta rasvjetnih tipova i druge funkcionalne i tehničke pojedinosti javne rasvjete rješavat će se u skladu s namjenom zone. 26 . odnosno uspostava novog sustava javne rasvjete. odnosno 1. na mjestima prelaska preko prometnica kabeli se provlače kroz PVC cijevi promjera Ø110.2 m . smješteni su na dvije lokacije. u dijelovima. izgraditi i opremiti dovoljan broj stupova javne rasvjete.2. pasivne kuće. njene unutrašnje funkcionalne strukture i zadanih tehničkih standarda prilikom izrade idejnog/glavnog projekta javne rasvjete. vrsta rasvjetnih tipova i druge funkcionalne i tehničke pojedinosti javne rasvjete rješavat će se u skladu s namjenom zone.2. Na poseban su način javnom rasvjetom opremljene veće cjeline zelenih površina. prvenstveno su opremljene kolne i kolno pješačke prometnice te sve vrste šetnica i pješačkih površina.pri prelasku kolnika.kabelima XP 00-A 4x25 mm2 i XP 00-A 4x35 mm2. (3)Prostorni raspored. (1)Za potrebe ugostiteljsko turističkog pogona danas se koristi ukapljeni naftni plin. (3)Planiranu bilancu elektroenergetskih potreba moguće je značajno smanjiti građevinskom rekonstrukcijom smještajnih građevina radiklnom uštedom energije na razini tzv.o. uspostave novog sustava javne rasvjete potrebno je izvršiti sljedeće:    izgraditi kabelsku mrežu javne rasvjete . Posljedično. Prostorni raspored.8 m . Članak 39. odnosno. (1)Rekonstrukcija i uspostava novih dijelova javne rasvjete tipološki će se. 6.2 Javna rasvjeta Članak 38.3 Plinoopskrba Članak 40. njene unutrašnje funkcionalne strukture i zadanih tehničkih standarda.na slobodnoj površini ili nogostupu. Spremnici. usklađeni s tehničkim propisima. to će smanjiti broj navedenih transformatorskih stanica i reducirati dio niskonaponske distributivne mreže. (4)Prilikom rekonstrukcije ili uspostave novog sustava javne rasvjete treba obratiti pažnju na slijedeće:     planirane kabele 1 kV izvoditi XP 00-A 4x25 mm2 i XP 00-A 4x35 mm2. arhikon d. dubina kabelskih kanala javne rasvjete iznosi 0.

kategoriju zemljišta i tip uređenja javne površine. u okvirima svih namjenskih zona ovoga Plana. arhikon d. (7)Profili cjevovoda kao i kućni priključci za pojedine potrošače u ovom Planu nisu određeni.o. (2)Plinovode treba projektirati i izvoditi na sigurnosnim udaljenostima i dubinama u skladu s propisima kojima se jamči pouzdanost i sigurnost sustava.o. podzemne objekte i komunalne instalacije.8 . Prosječna dubina postavljanja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi:   za niskotlačni plinovod za srednjetlačni plinovod 0. te potrebnim sigurnosnim udaljenostima s obzirom na:     nadzemne građevinske objekte. 6. rekonstrukcija i povećanje kapaciteta spremnika te tehnička nadogradnja lokalnog plinskog sustava.1. (1)Planirani plinski distributivni sustav grada Šibenika (prirodni plin) na krajnjoj tehničko funkcionalnoj razini završava regulacijskim stanicama . Članak 42. 0. dostupnost plinovodu u fazi korištenja i održavanju.uz samu Jadransku cestu. a za kućne instalacije cijevi od čelika. Najbliža je zoni hotelskog naselja RS Šibenik 2 smještena u prostoru današnje industrijske zone Ražine . (1)Na ravnim ili nagnutim krovovima postojećih i novih građevina.8 .3 m. (4)Dubina polaganja polietilenskih cjevovoda ne prelazi 2. (3)Plinska mreža polaže se podzemno.0 m.5 m. Članak 41. Smještaj novih uređaja definirat će se tehničkim projektima ali u skladu s načelima i osnovnim odredbama ovog Plana. mjesto priključivanja i druge uvjete priključenja na plinsku mrežu) što će ih odrediti lokalni distributer plina. (6)Pri izgradnji lokalnih i distributivnih plinovoda koriste se DIN i ISO norme a za zaštitu čeličnih cjevovoda DIN i DVGW. (1)Pri planiranju plinovoda potrebno je zbog sigurnosnih razloga voditi računa o izboru trase. detaljnije će se definirati kroz projektno tehničku dokumentaciju.4 Obnovljivi izvori energije Članak 43. Dubina polaganja iznimno može biti manja ali samo na kraćim dionicama i uz odgovarajuću zaštitu. (5)Prema tehničkim propisima za plinovodne mreže koriste se cijevi od polietilena visoke gustoće (PE-HD). Pojedinosti povezivanja na RS (točan izbor trase. Isti će se definirati projektnom tehničkom dokumentacije.2.1. može se predvidjeti montaža solarnih kolektora i fotonaponskih ploča.RS.(2)Do ostvarenja opskrbe prirodnim plinom moguća je obnova. 27 .

Kišnica se može prikupljati na razini tla i na razini krovova građevina. Članak 46. (3)Vodoopskrbne cjevovode (u funkciji opskrbe vodom za piće) treba polagati unutar koridora (javnih) prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj .400 postelja i vršne potrebe veće od 30l/sec) i interpolacija novih potrošača mogu računati na planirani cjevovod ø 300 mm – planiranom trasom u obodnoj cesti. okolno more mogu koristiti kao prirodni spremnik energije. (1)Kapacitet vodospreme zadovoljava današnju dimenziju ugostiteljsko turističke zone (4. (4)Vodoopskrbnu mrežu u pravilu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja stabilne i stalne opskrbe.5 Vodoopskrba Članak 44. Članak 45. 6. Za potrebe čuvanja prikupljene kišnice mogu se graditi podzemni spremnici.o.2. (6)Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planiranim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika. Gdje to uslijed određenih okolnosti nije moguće.400 postelja) i podizanje općeg standarda ugostiteljsko turističkih usluga – 250 do 300 l/korisnik. Pojedinosti ovog arhikon d. (1)Na svim građevnim česticama unutar granica Plana moguće je uspostaviti tehnički sustav za prikupljanje kišnice. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. (1)Potrebe današnjeg ugostiteljsko turističkog sklopa i luke nautičkog turizma zadovoljavaju se iz vodospreme „SOLARIS". uređaji tzv. U drugoj fazi izgradnje naselja (hoteli ANDRIJA i JAKOV) priključkom na glavni cjevovod izveden je novi priključak ø 150mm. (2)Cjelokupna unutrašnja mreža svih profila pod internim je nadzorom i u vlasništvu ugostiteljsko turističke tvrtke. cjevovode treba polagati ispod površina kolnika.(2)U svrhu uštede energije.o. IVAN) i apartmansko naselje a drugi ø 160 mm -> ø 100 mm koji opslužuje autokamp i luku nautičkog turizma (marina "SOLARIS"). Od navedenog mjernog mjesta dva su ogranka: jedan ø 200 mm -> ø 150 mm -> ø 100 mm koji opslužuje hotele (NIKO. 28 . (5)Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne (15 l/s) vode te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Novi cjevovodi za potrebe protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm. Potrebne količine vode za gašenje požara osiguravaju se u skladu s odredbama Pravilnika o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 6/06). biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Najveća dozvoljena udaljenost između pojedinih hidranata je 80 m. Raspoložive pričuve kapaciteta vodospreme zadovoljavaju povećane potrebe kapaciteta smještaja (5.541 postelje) i potrebe luke nautičkog turizma. (2)Povećane potrebe naselja (povećanje kapaciteta na 5.prvenstveno ispod pješačkih hodnika. dizalice topline. JURE. Od vodospreme do današnjeg ulaza u turistički sklop (mjerno mjesto) položen je podzemni cjevovod ø 250 mm.

(4)U tehničkom smislu neće se mijenjati osnovne sastavnice sustava: mreža unutar pojedine građevne čestice/namjenske zone. Novi odvodni cjevovod položit će se (istom) trasom današnjeg cjevovoda. masti. imajući u vidu uklanjanje svih parkirališnih površina ispod razine tla. gdje god je to tehnički i investicijski prikladno mješoviti dio sustava preinači u razdjelni.400 postelja radikalno će se preoblikovati i okolišni prostor oko svih građevina. Smještaj pogona i druge pojedinosti ovog tehničkog sustava riješit će se projektnom dokumentacijom a u fazi ishođenja lokacijske dozvole. (8)Podsustav oborinske odvodnje (rekonstruirat će se) izgradit će se (u skladu s uvjetima topografije) kao više manjih cjelovitih gravitacijskih mreža.tehničkog sustava riješit će se projektnom dokumentacijom a u fazi ishođenja lokacijske dozvole. Dalje. (1)Današnji sustav odvođenja otpadnih voda ugostiteljsko turističke zone i luke nautičkog turizma izgrađen je u tehničkoj izvedbi kao mješoviti sustav (s minimalnim količinskim učešćem oborinskih voda). dimenzioniranim u skladu s povećanim potrebama. Prihvaćaju se sve kategorije otpadnih voda i transportiraju se prema precrpnoj stanici smještenoj s druge strane nerazvrstane pristupne prometnice. odnosno. 6. arhikon d.o.ulja. (1)Za raznovrsne potrebe ugostiteljsko turističkih i nautičkih sadržaja unutar granica Plana planiran je i pogon za desalinizaciju mora. s obzirom na stanje tehničke uporabljivosti. Članak 47. unekoliko će se povećati krovne površine a. potrebno je zamijeniti novim. (2)Cijeli opisani sustav u vlasništvu je i na brizi ugostiteljsko turističke tvrtke. znatno će se uvećati ukupna bilanca zelenih površina. korisnika koncesije u luci nautičkog turizma i nema javni karakter. Rad pogona za desalinizaciju ne smije ničim ugroziti stanje okoliša. tlačnim cjevovodom otpadna voda transportira se u gradski pročistač otpadnih voda.2. 29 .6 Odvodnja otpadnih voda Članak 48. Na završecima svake pojedine mreže trebaju se izgraditi retencijski bazeni (separatori) u funkciji stabiliziranja i bistrenja prikupljene oborinske vode. (6)Kapacitet današnje glavne precrpne stanice tehnički će se uskladit povećanim potrebama svih zona. (7)Današnji odvodni tlačni cjevovod ø 400 mm. Naime zauljene otpadne vode (zagađen otpadnim tvarima . položaj precrpne stanice i trasa tlačnog cjevovoda – spoj precrpne stanice i gradskog prečistača otpadnih voda PEĆINE. Planiranom rekonstrukcijom potrebno je sukcesivno rekonstruirati i sustav odvodnje na način da se. (5)S obzirom na razmjerno ravno zemljište svih namjenskih zona u ohuhvatu Plana i zamisao da se dio tehničkih i parkirališnih kapaciteta smjesti ispod razine tla moguće je da će biti potrebe za precrpnim stanicama (retencijskim bazenima) na više dijelova mreže. Kapacitet pogona ne može prelaziti potrebe ugostiteljsko turističkog i nautičkog sklopa. Taj će se aspekt sustava analizirati i elaborirati kroz projektno tehničku dokumentaciju u fazi ishođenja lokacijske dozvole. (3)Građevinsko funkcionalnom rekonstrukcijom ugostiteljsko turističke zone/luke nautičkog turizma osim povećanja smještajnog kapaciteta do 5.o.

unutar koridora prometnica. zadovoljit će se izgradnjom vlastitog pročistača otpadne vode. (13)Funkcionalno .kiseline i sl. (10)Oborinske vode sa prometnih i drugih površina prikupljat će se slivnicima. uvjeti zaštite i druge pojedinosti riješit će se u izradom projektno tehničke dokumentacije. djelomično ispiranje sanitarija i sl.o. (12)Idejnim projektima odvodnje bit će određeni profili i nivelete kanala. (1)Svi bazeni za kupanje koriste morsku vodu koja se u skladu sa sanitarnim zahtjevima neprekinuto reciklira. (5)Trasa DTK je. (1)Potrebe ugostiteljsko turističkog i nautičkog sklopa za "tehničkom vodom" – zalijevanje. odnosno proširenje telekomunikacijske mreže unutar obuhvata Plana načelno je zadano Prostornim planom uređenja Grada Šibenika. Članak 49. (1)Rekonstrukcija. uvjeti zaštite okoliša i druge pojedinosti ovog tehničkog sustava riješit će se projektnom dokumentacijom a u fazi ishođenja lokacijske dozvole. Smještaj pročistača. cijele ugostiteljsko turističke zone i luke nautičkog turizma. kote usporne vode te način priključenja sabirnog kanala na postojeće cjevovode.3. kapacitet. (4)Građevinsko funkcionalna rekonstrukcija zone obuhvatit će i rekonstrukciju i izgradnju (javne) telekomunikacijske mreže. planirana u pješačkim nogostupima ili zelenom pojasu. pranje. prikladni recipijent. (9)Oborinske vode iz razdjelnog dijela odvodnog sustava. To se prvenstveno odnosi na izradu odgovarajućih projekata i izgradnju distribucijske kabelske kanalizacije (DTK) u profilu novih i postojećih prometnica. upuštat će se u more. u pravilu. Članak 50.) treba voditi u separator ulja i masti jer je u javni sustav odvodnje.o. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže Članak 51. osigurat će se spojem na postojeće TK čvorište u bliskom naselju Zablaće. arhikon d. odnosno. Ovakva upotreba morske vode ne smije ničim ugroziti morski okoliš. (11)Sve planirane cjevovode u funkciji odvodnje treba polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju. 30 . dozvoljeno upuštati samo propisno pročišćene vode. za govornim i širokopojasnim uslugama. (3)Smještaj telekomunikacijskih uređaja i trase DTK (distributivna telekomunikacijska kanalizacija) infrastrukture unutar prostora obuhvata Plana odrediti će se nakon izrade osnovnog tehničkog rješenja i definiranja vremenske dinamike građevinsko funkcionalne rekonstrukcije zone.tehničke zahtjeve za izradu projekta sustava odvodnje otpadnih voda zadat će specijalizirana (lokalna) tvrtka a sve u skladu s mjerodavnim propisima. Tehničko rješenje ispusta. nakon odgovarajućeg tretmana. 6. Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži. funkcionalni parametri. (2)Sve potrebe budućih korisnika.

vatrodojavu i dr.o. Sve se uređene zelene površine nalaze unutar pojedinačnih građevnih čestica i koriste se u skladu s pravilima korištenja sadržaja u pojedinim namjenskim zonama. poklopci kabelskih zdenaca: o za opterećenje 400 kN kada se ugrađuju na mjestima gdje se očekuje promet teških motornih vozila. uvažavajući posebne mjere zaštite i uvjete uređenja prostora određene ovim Planom. arhikon d. smatra se zaštićeno obalno područje mora (ZOP). (1)Područje obuhvata Plana dobro je pokriveno mobilnom telefonijom. 8.kabeli tipa TK 59. cijevi se polažu u rov dubine 80 cm. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti Članak 54.. na mjestima prijelaza DTK ispod prometnice potrebno je izvesti prijelaz okomito na smjer prometnice.GM odgovarajućeg broja parica . Članak 52. Planom se poboljšanje pokrivenosti pokretne mreže postavljanjem krovnih antenskih prihvata stanica. pri usporednom vođenju i križanju distribucijske kabelske kanalizacije s ostalim instalacijama treba zadovoljiti međusobne propisane minimalne udaljenosti.). Dubina rova je minimalno 120 cm. 7. 31 predviđa i baznih skladu s stupove) .(6)Planirana DTK-kanalizacija će omogućiti polaganje kabela za semafore (informatiku. Cijevi se polažu u betonskom bloku. videonadzore. pri projektiranju i izvedbi dijelova telekomunikacijske mreže potrebno je primijeniti materijale koji su atestirani za ugradnju u javnu telekomunikacijsku mrežu . (1)U obuhvatu Plana nema uređenih (javnih) zelenih površina.o. (7)Prilikom gradnje ili rekonstrukcije telekomunikacijske infrastrukture ravnati se ovim općim uvjetima:      kabelsku kanalizaciju graditi sa: 2 PVC cijevi promjera 110 mm i 2 PEHD cijevi promjera 50 mm. (1)Prostorom posebnih prirodnih karakteristika i ambijentalnih vrijednosti u kojem se može dopustiti gradnja. o za opterećenje 150 kN na mjestima gdje se ne očekuje promet teških motornih vozila. Unutar granica obuhvata Plana moguća je izgradnja više baznih stanica u odredbama prostornog plana šireg područja.. (2)Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća cijeli prostor Plana a dio morske granice označen je na svim kartografskim prikazima. Nove samostojeće objekte (antenske treba graditi na način da se omogući korištenje od strane više koncesionara. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina Članak 53.  (8)Tehničke pojedinosti priključivanja na telekomunikacijsku mrežu odredit će se izvedbenim projektom telekomunikacijske mreže i komercijalno tehničkim uvjetima koje daje mjerodavna pravna osoba s javnim ovlastima.te koristiti upute za pojedinu vrstu radova koje izdaje mjerodavna pravna osoba s javnim ovlastima.

. te sama gradnja i korištenja građevina moraju primjenom mjera kojima se prijeći nepovoljan utjecaj na stanje okoliša osigurati temeljne uvjete zaštite okoliša. (5)Sa cijelog područja ugostiteljsko turističke zone i luke nautičkog turizma otpad se odvozi na sanitarni deponij Šibenik – Bikarac. mjerama sanacije. u cjelini ili pojedinim dijelovima. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš Članak 56. 32 . (1)U postupanju otpadom potrebno je nastojati:       primarnom smanjenju količine otpada.(3)U zaštićenom obalnom području mora posebno se zahtijeva (članak 49.o. Sakupljanje i odvoz povjerava se komunalnoj tvrtci – ČISTOĆA d. odrediti mjere zaštite okoliša na kopnu i u moru. uvjetovati razvitak osobito javne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti krajolika. ne zadovoljava minimalno dopuštene uvjete . višekratnom korištenjem ambalaže. ostatku manje količine otpada u tehnološkom procesu. odvajanju otpada na mjestu nastanka. Šibenik 10.o.kulturno povijesnih spomenika. (1)Izdani akti kojima se dozvoljava gradnja.o. 9.o.definirane tekućim propisima i standardima – u razumnom roku. Zakona o prostornom uređenju i gradnji):     poticati prirodnu obnovu šuma i autohtone vegetacije. arhikon d. (2)Na svakoj građevnoj čestici unutar obuhvata Plana predvidjeti prostor za privremeno odlaganje komunalnog otpada – komunalno servisno dvorište. sportske sadržaje i dr. osigurati slobodan pristup obali. neposrednom zbrinjavanju ostatka otpada. prolaz uz obalu te javni interes u korištenju. (4)Unutar obuhvata Plana nema kulturnih dobara . (4)Organizacijskim mjerama postupanja otpadom treba osigurati odvojeno sakupljanje (eventualno) opasnog otpada. osobito pomorskog dobra. treba ga dovesti u granice prihvatljivosti. odvojenom skupljanju i preradi otpada .primarna reciklaža. prometne površine.). košara za smeće i mobilnih kontejnera većeg volumena. Rezervirani prostor mora biti dostupan vozilima komunalne tvrtke i građevinski na prikladan način zaklonjen pogledu. Postupanje s otpadom Članak 55. plažu. (2)Ukoliko stanje okoliša. (3)Korisnicima ugostiteljsko turističkih i nautičkih sadržaja uredno odlaganje komunalnog otpada omogućit će se prikladnim i ravnomjernim prostornim rasporedom (uz javne sadržaje.

prikupljanjem voda u nepropusni drenažni sustav i odstranjivanjem masnoća i drugih zagađivala prije upuštanja u more.lokacija PEĆINE. Članak 60. neugodnim mirisima. unutar zone namijenjene odmoru. (1)Unutar području obuhvata Plana obvezna je izgradnja fekalne (razdjelne) kanalizacije s vezom na pročistač otpadnih voda za grad Šibenik . Članak 61. a koje mogu ugroziti kvalitetu podzemnih voda. građevine treba graditi na način da se osigura primjerena zvučna izolacija kao zaštita od buke prema užoj ili široj okolini. (1)Kvaliteta mora u akvatoriju ugostiteljsko turističke zone i luke nautičkog turizma štiti se i čuva tako da se:    sprječava izlijevanje oborinskih i drugih onečišćenih voda sa manipulativnih površina i operativne obale .o. prilikom obimnijih rekonstrukcija. a intenzitet te buke treba uskladiti s ograničenjima iz tekućih propisa. broj 145/04). svjetlošću.. propisima i normama a provodi se u skladu s Procjenama ugroženosti od požara. otpadne vode sa plovila ne upuštaju u more. (1)Zaštita od požara temelji se na mjerodavnim zakonima.). a svjetlosne zrake usmjeriti prema ciljanim objektima osvjetljavanja i spriječiti rasipanje svjetlosti u okoliš. Članak 57.o. nije dopušteno upuštati u tlo opasne i štetne tvari iz tehnološkog procesa ili s prometnih površina. Zaštita se postiže izvedbom nepropusne kanalizacije i pročišćavanjem otpadnih i oborinskih voda unutar građevne čestice prije upuštanja u javni sustav odvodnje. (1)Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš treba postići ovim mjerama:     pri izboru djelatnosti i tehnologija voditi računa o zakonom dopuštenim granicama utjecaja na okoliš.   najviše dopuštene ocjenske razine buke u zatvorenim boravišnim prostorijama mogu biti 30 dB(A) danju i 25 dB (A) noću. (1)U skladu s Pravilnikom o najvišim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave ("Narodne novine". Planovima zaštite od požara i kategorijama arhikon d. intenzitet vanjske rasvjete treba prilagoditi nužnim potrebama. već se na odgovarajući način odlažu u marini. uskladiti s ovim propisom.(3)Planirane djelatnosti ne smiju ni na koji način ugrožavati okoliš: bukom. Članak 59. zagađenjem tla i podzemnih voda ili drugim načinima nepovoljna utjecaja. zagađenjem zraka. 33 . Utjecajima na okoliš ne smije se ugroziti kvaliteta života i rada u bližoj i daljoj okolici. (2)U svrhu efikasne zaštite od buke neophodno je sve postojeće građevine. Članak 58. zabranjuje korištenje antivegetativnih premaza za plovila na bazi kositra i sl. oporavku i liječenju (zona buke 1. najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru mogu biti 50 dB(A) danju i 40 dB (A) noću.

Članak 67.0 m.) . Članak 65. broj 8/06). planirati potrebne količine vode za gašenje požara. u svrhu sprječavanja širenja požara na susjedne građevine. 79/07.o. Pravilnik o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08). Zakon o policiji (NN 129/00). građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4. 38/09. . projektno tehničku dokumentaciju potrebno je:      planirati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne službe. Članak 64. Pravilnik o kriterijima za gradove i naseljena mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi zaštitni objekti (NN 2/91). Pravilnik o postupku uzbunjivanja stanovništva (NN 47/06). a naročito:         Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04.pročišćeni tekst. 161/98. arhikon d.o. do članka 24ž. prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbne mreže planirati vanjsku hidrantsku mrežu.ugroženosti od požara građevina. Članak 62. Članak 63. 127/10).što unekoliko povećava opasnosti od požara.od članka 24b. (1)Zahvati u prostoru koji su sadržajem ovog Plana podliježu obvezi pridržavanja posebnih propisa iz područja zaštite od prirodnih i drugih nesreća. 33/92. (1)Unutar području obuhvata Plana planirana je vodoopskrbna mreža položena najvećim dijelom u trupu prometnica ili uz njihov rub. (1)U cilju zaštite od požara. Pravilniku o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 29/83. 73/91. 76/94. izlazne putove iz građevina projektirati u skladu s američkim smjernicama NFPA 101 (izdanje 2006. ili građevine moraju biti odvojene požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 120 minuta. te. (1)Cjelokupni prostor sjeverne strane ugostiteljsko turističke zone u cjelini karakterizira niska i rijetka izgradnja sa razmjerno zadovoljavajućom prometnom mrežom u smislu potreba pristupa vatrogasnih vozila. Zakon o zaštiti od elementarnih nepogoda (Narodne novine 73/97). (1)Unutar području obuhvata Plana nije dozvoljeno čuvanje i skladištenje eksplozivnih i zapaljivih tvari. 34 . kroz rješenja i odredbe Plana.. 36/85 i 42/86). Članak 134. 19/92. Članak 66. Na vodovodnoj mreži planirano je postavljanje protupožarnih hidranata na razmacima propisanim Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN.. građevinskih dijelova i otvorenih prostora. na dodiru sa zapuštenim poljoprivrednim površinama zaraslim u "makiju" . 53/00. te sklanjanja. Zakon o unutarnjim poslovima (NN 19/91. Ovaj je prostor smješten u rubno urbano područje (građevinsko područje izvan naselja). god). 29/00. odgovarajućim ustrojem motriteljsko-dojavne službe te profesionalnim i dobrovoljnim vatrogastvom.

36/85 i 42/86) ukupna izgrađenost zemljišta u obuhvatu ne smije prijeći 40%.5 x 18 m = 7.5 H ili H/2 H = visina objekta (u metrima) Veći dio građevina u obuhvatu Plana visine je P+4 (18 m) manji dio visine je P+3 (15 m) P+3 P+4 P H = 15 m H=18 m H=4 m d = 0. što je osigurano propisanim minimalnim udaljenostima od prometnica i susjednih građevina. obvezni su uspostaviti i održavati odgovarajući sustav uzbunjivanja i obavješćivanja korisnika i osoblja te osigurati prijem priopćenja nadležnog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti. Također. odnosno korisnici koncesije za luku nautičkog turizma (objekti u kojima se okuplja veći broj ljudi).5 x 15 m = 7.o. mjerama sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš. odnosno. potrebno je osigurati nesmetan prolaz žurnim službama.5 x 4 m = 2. broj 29/83. odnosno uređivanjem postojećih objekata za zaštitu a čija će se vrsta. (1)Građevine se moraju graditi na način da pristupni kolni putovi oko građevina ostanu prohodni. (3)Planirajući smještaj novih građevina voditi računa o gustoći izgrađenosti zemljišta i međusobnoj udaljenosti objekata te položaju i rasporedu neizgrađenih površina za potrebe sklanjanja i evakuacije. putovi za evakuaciju. (1)Zaštita stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti provodi se gradnjom. Članak 69. pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite.o. regulacijskih linija (prometnica) očito je da sve prometne površine unutar Plana ostaju prohodne i mogu se koristiti kao interventni putovi tj. što treba uzeti u obzir kod planova spašavanja. Domet ruševina računa se prema obrascu: d = domet ruševina = 0.50 m d = 0. Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređivanju prostora ("Narodne novine". uvjetom projektiranja konstruktivnog sklopa građevine zavisno od stupnja ugroženosti od potresa. otpornost i kapacitet određivati temeljem Plana zaštite i spašavanja za Grad Šibenika. planiranom visinom građevina.00 m d = 0. 35 . (3) Sustav prometnica u ovom Planu je tako postavljen i dimenzioniran da se osigura potrebna protočnost vozila i brza dostupnost ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim cestama. Članak 68. uvjetom projektiranja građevine zavisno od stupnja ugroženosti od požara. (4)Evakuacijske putove planirati tako da u mogućim nesrećama ostane prohodan evakuacijski pravac.00 m (2)Ovim proračunom i zahtijevanim udaljenostima građevina od granica građevnih čestica. To je ovim Planom poštivano. Prema članku 22.(1)Mjere zaštite zasnivaju se na temeljnoj koncepciji funkcionalno prostorne organizacije. arhikon d. (2)Vlasnici ugostiteljsko turističkog kompleksa. a što se posebno ističe u ovim elementima:      planiranom načinu gradnje i gustoći izgrađenosti.

Građevine građene nakon 1964. prostornog uređenja i graditeljstva. Zagreb. u skladu s odredbama Plana i granicama zona.(5)Prema Pravilniku o kriterijima za određivanje gradova i naseljenih mjesta u kojima se moraju graditi skloništa i drugi objekti za zaštitu. odnosno pomorskog dobra u njenom koncesijskom korištenju.o. (2)U skladu s ovim Planom utvrditi će se nova granica područja luke nautičkog turizma – L3. 36 . rujna 2000. To je potres koji može izazvati lakše do srednje teške posljedice. 11. temelj su za izdavanje lokacijskih dozvola i/ili akata kojima se odobrava građenje. (1)Lokacijskom dozvolom za pojedinu zonu. Prema nacionalnoj seizmičkoj klasifikaciji za područje u obuhvatu Plana (grad Šibenik) treba uzeti vjerojatnost potresa intenziteta do VII° MCS (MSK 64) skale . Članak 70. Mjere provedbe plana Članak 72. koje su građene prije 1964. formirat će se nove građevne čestice. godine zahtijeva se ojačanje konstrukcija na seizmičke sile. Urbroj: 5030116-00-1. (3)Tehnička rješenja građevina. Članak 73. osim zahtjeva za stabilnost i potresnu otpornost moraju uvažiti i sve druge utjecaje koji bi mogli utjecati na bitne zahtjeve za građevinu. protupotresno projektiranje provodi se u skladu s postojećim seizmičkim kartama. U slučaju jačeg potresa može se očekivati i nemogućnost opskrbe vodom radi oštećenja vodovodne mreže. (NN 2/91) u okviru objekata turističkih naselja ne grade se skloništa. kao i oni iz mjerodavnog prostornog plana šireg područja.za povratni period 500 godina. (1)Planirana funkcionalna organizacija prostora svih namjenskih zona te faktično vlasništvo zemljišta temelji su za reviziju postojećeg Rješenja o granici pomorskog dobra: Klasa: 93401/00-02/36. Članak 74. uskladiti s posebnim propisima za predmetnu seizmičku zonu. rekonstrukcije. odnosno povećanje kapaciteta smještaja s izgradnjom pratećih građevina ostvarivat će se u višegodišnjem razdoblju u više arhikon d. (1)Uvjeti građenja. (4)U svrhu efikasne zaštite od potresa neophodno je konstrukcije svih postojećih građevina. (2)Da bi se spriječilo teže posljedice zahtijeva se projektirati građevine otporne na očekivanu jačinu potresa Za sve nove građevine potrebno je proračunom dokazati stabilnost i otpornost na potres. Članak 71. 7. (1)Do izrade nove seizmičke karte Šibensko-kninske županije. godine u načelu su otporne na potres jačine VII stupnja MSC ljestvice.o. (2)Planirana funkcionalna i građevinska rekonstrukcija. (1)Prema mjerodavnoj Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš ("Narodne novine" 64/08 i 67/09) za ugostiteljsko turističku zona veću od 15 ha potrebno je provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš a koja će se zatražiti u Ministarstvu zaštite okoliša. održavanja ili uklanjanja navedeni u ovom Planu. Za stare građevine. prilikom obimnijih rekonstrukcija.

o. Kroz lokacijsku dozvolu za svaku fazu a u skladu s temeljnim načelima ovoga Plana. (3)Ova Odluka stupa na snagu osmog dana po objavi u „Službenom glasniku Grada Šibenika". iur. (2)Izvornici Plana čuvaju se u:  Gradu Šibeniku..  SOLARIS d. 11. III.o. zadat će se okvir obveznih zahtjeva u funkciji zadovoljenja odredaba Plana. sc. (1)Pri projektiranju građevina. XX. Šibenik.d.r.    arhikon d. v. Članak 78. Članak 75.zasebnih faza.  Upravnom odjelu za prostorno uređenje. godine GRADSKO VIJEĆE GRADA ŠIBENIKA Predsjednik: mr.o. xxxxxx 201X.o. gradnju i zaštitu okoliša u Šibenskokninskoj županiji. Klasa: Urbroj: Šibenik.1. Šibenik. (1)Urbanistički plan uređenja ugostiteljsko turističke zone SOLARIS u Šibeniku izrađen je u 6 istovjetnih izvornika ovjerenih pečatom Gradskog vijeća Grada Šibenika i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Šibenika. ocjenjujući veličinu i uvjete predloženog zahvata. dipl. 37 . javnih i internih prometnih i slobodnih površina potrebno je postupati u skladu s propisima o prostornim standardima.  Ministarstvo zaštite okoliša. Obveza izrade detaljnih planova uređenja Članak 76.  ARHIKON d. Goran Grguričin. urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje urbanističko-arhitektonskih barijera osoba s invaliditetom odnosno osoba smanjene pokretljivosti. (1)Ovim se Planom ne određuje obveza izrade detaljnih planova uređenja. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 77.. prostornog uređenja i graditeljstva.  Javnoj ustanovi Zavodu za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful