Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 14. 8. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.221

Nakon usagla{avanja prijedloga bud`eta institucija BiH za 2011.

Kompromis ugrozio investicije?!
2-3. strana

Nakon poziva premijera Davida Camerona

Zinajda Ho{i}

5. strana

Dodikova politika dvostrukih aršina

Reuters

AMERIKANAC sti`e u pomo}
13. strana

DANAS PRILOG

SBK: Prosvjetari nezadovoljni

Ima li {kola za ministre?
2. strana

U @I@I
SBK: Prosvjetari nezadovoljni statusom

2

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Nakon usagla{avanja prije

Kompromis investicije d
21 milion KM koji }e se u{tedjeti umanjenjem stavki za vi{ego planiranih za projekte Uprave za indirektno oporezivanje BiH, te ag Fuad Kasumovi} Investicije namijenjene za agencije za provo|e standarda efikasne provedbe bezviznog re`ima, te se nadam kako
Vi{egodi{nje kapitalne investicije u okviru bud`eta institucija Bosne i Hercegovine za 2011. bit }e umanjene za 21 milion KM ili ~ak vi{e od dvije tre}ine od planiranih, zbog ~ega bi realizacija mnogih va`nih dr`avnih projekata mogla do}i u pitanje, doznaje Oslobo|enje. Tako }e kapitalne investicije u ovoj godini umjesto ranije planiranih 31.709.000 iznositi svega ne{to vi{e od deset miliona KM (10.709.000 KM). Naime, do umanjenja stavke za kapitalne investicije do{lo je zbog postizanja kompromisnog prijedloga bud`eta institucija BiH i me|unarodnih obaveza za 2011. na nedavnom sastanku u Predsjedni{tvu BiH, a o ~emu je Oslobo|enje ju~er prvo izvijestilo. 16.789.000 KM namijenjenih za provedbu izmjena i dopuna Zakona o Oru`anim snagama BiH (mirovine za otpu{tene prekobrojne vojnike) i dodatnih 7.000.000 KM za provedbu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma (proces povratka), ali pod uvjetom da okvir bud`eta ostane na pro{logodi{njih 1.028.000.000 KM. Time je iznos od 23.879.000 KM osiguran najve}im dijelom nau{trb vi{egodi{njih kapitalnih investicija. - Iznos od 21 milion KM koji }e se napraviti kao u{teda umanjenjem stavki za vi{egodi{nje kapitalne investicije i}i }e sa pozicija planiranih za projekte Uprave za indirektnooporezivanje BiH, te agencija i institucija iz oblasti sigurnosti. No, s obzirom na to kako ulazimo u posljednji kvartal 2011. male su mogu}nosti da bi se ranije planiraninovac i mogaoutro{iti do konca teku}e fiskalne godine, tvrdiFuadKasumovi}, zamjenik ministra finansija i trezora BiH. On isti~e kako }e se dodatna u{teda od 2.789.000 KM osigurati umanjenjem stavki

Po~etak {kolske godine u Srednjobosanskom kantonu neizvjestan

Ima li {kola za ministre?
Vlada je na ivici kvoruma, od devet pozicija ima ih pet. Svaki od pet ministara pokriva po dva ministarstva i prima po dvije plate
Kako sada stvari stoje, neizvjesno je da li }e godina u {kolama na podru~ju Srednjobosanskog kantona po~eti u isto vrijeme kad i nastava u {kolama u drugim dijelovima Federacije BiH. Prema rije~ima Muhameda Paji}a, predsjednika Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja, do novog {trajka prosvjetnih radnika u SBK-u moglo bi ponovno do}i, jer njihov status nije pobolj{an, iako su se nakon majskog {trajka o tome bili sporazumjeli s predstavnicima vlasti.

Ahmetovi}: Nadam se kako do umanjenja za sigurnost ne}e do}i

Valentin Inzko: Vratio staru Vladu

Inzkova odluka
Naime, prosvjetari SBK-a su u maju {trajkovali 15 dana, nakon {to je tada{nja Vlada usvojila odluku da svim bud`etskim korisnicima, osim uposlenim u obrazovanju, pove}a plate za 27 posto. Nakon toga, Sindikat i Vlada su potpisali protokol kojim se Vlada obavezala da }e to ispraviti. No, to se do danas nije desilo.

SVIMA, A NE SAMO NJIMA Prvi korak koji su uradili jeste da su u proceduru pustili zakon o pla}ama policije i dr`avnih slu`benika kojim }e se ozakoniti pove}anje njima, a nas }e se ostaviti na cjedilu, poja{njava Paji}
- S obzirom na trenutne okolnosti, po~etak {kolske godine u Srednjobosanskomkantonujesteneizvjestan. Poznato je da smo mi u maju {trajkovali 15 dana zbog bud`eta koji je Vladausvojila i u kojem je planirala sredstva za pove}anje bruto pla}asvimzaposlenicimakoji je primaju iz bud`eta, osimuposlenicima u obrazovanju. Mi smo tada reagovali, u~inili smo sve da Vladu uvjerimo da to nije ispravno ni moralno. Takav bud`et je pro{ao i mi smo stupili u {trajk. S Vladom smo potom

zaklju~iliprotokolkoji je takvostanje trebaovratiti u normalu, odnosnokoji je predvidio rebalans bud`eta. Ali, odluka visokog predstavnika ValentinaInzkaje vratilastaruVladu, a ona je na ivici kvoruma, od devet pozicija ima ih pet. Svaki od pet ministara pokriva po dva ministarstva i prima po dvije plate. Prvi korak koji su uradilijeste da su u procedurupustilizakon o pla}ama policije i dr`avnih slu`benikakojim}e se ozakonitipove}anje njima, a nas }e se ostaviti na cjedilu, poja{njava Paji}. On dodaje da je nerazumljivo da se u vrijeme ekonomske krize plate admi nis tra ci je po ve}ava ju, umjesto da se radi na reformi javne uprave. Plate prosvjetnih radnika se razlikuju od godina sta`a i pozicije, no Paji} tvrdi da su najni`e u cijeloj Federaciji BiH.

Nesrazmjerna umanjenja
Predstavnici RS-a su spremni u Predsjedni{tvu i Parlamentarnoj skup{tini BiH poduprijeti inicijativu ~lanova kolektivnih {efova dr`ave @eljke Kom{i}a i Bakira Izetbegovi}a da se u prijedlog bud`eta uvrsti

DVOTRE]INSKO UMANJENJE Kapitalne investicije u ovoj godini umjesto ranije planiranih 31.709.000 iznosit }e svega ne{to vi{e od deset miliona KM (10.709.000 KM)

Neuspjeli pregovori
Prema Paji}evim rije~ima, prosvjetari u {kolama Srednjobosanskog kantona rade u te{kim uvjetima. U jednako te{kim uvjetima i |aci poha|aju nastavu. Zbogsvegaovoga, ovih se danavode pregovori izme|u predstavnika Vlade i Sindikata, no oni do sada nisurezultiralidogovorom. I posljednji sastanak, odr`an u petak, prekinut je jer predstavnici Vlade i Sindikata nisu postigli saglasnost oko klju~nog problema, a to je po{tivanjeprotokola potpisanog u maju. Nastavi li se ovo nerazumijevanje do septembra, ponovo }e, kao i do sada, najviJ. F. {e ispa{tati u~enici.

V I J E S T I

Poruka predstavnika hrvatskog iseljeni{tva

Ne igrajte se sa sudbinom Hrvata
Predstavnici hrvatskog iseljeni{tva poru~ili su s ju~era{njeg sastanka u Mostaru s ~elnicima Hrvatskog narodnog sabora BiH Draganom ^ovi}em i Bo`om Ljubi}em kako }e tihom diplomacijom u zemljama iz kojih dolaze u~initi sve kako bi se {irila istina o Hrvatima u BiH i kako bi bili jednakopravni s druga dva naroda. Naime, u Mostaru se odr`ava sastanak ~elnika HNS-a BiH i predstavnika hrvatske dijaspore iz SAD-a, Kanade, [vedske, Australije, Novog Zelanda, Njema~ke i Hrvatske, a u cilju povezivanja Hrvata diljem svijeta kako bi se pomoglo Hrvatima u BiH na politi~kom i gospodarskom polju. U tom smislu planira se osnivanje ureda HNS-a u Bruxellesu, Washingtonu i Berlinu. Tako|er, u planu je otvaranje financijskih institucija koje bi gospodarski potencijal hrvatske dijaspore stavile u funkciju ukupnog razvoja hrvatskog narodnog bi}a u BiH i razvoja BiH, a koja bi u profitabilnom investiranju zadovoljila interese investito-

ra, kazao je predsjednik Glavnog vije}a HNS-a BiH Bo`o Ljubi} tijekom konferencije za novinare. Naveo je kako u ovom trenutku postoji obostrana `elja da se hrvatsko iseljeni{tvo zna~ajnije uklju~i u rje{enje hrvatskog pitanja u BiH. Dragan ^ovi} je istaknuo kako BiH mo`e pre`ivjeti jedino kao dr`ava jednakopravnih gra|ana. Predsjednik Koordinacije HDZ-a Sjeverne Rajne i Westfalije Veselko Jovanovi} kazao je kako }e se, kao Hrvat u iseljeni{tvu, truditi oko {irenja istine o Hrvatima u BiH. Pozvao je Bo{njake da se ne igraju sa sudbinom hrvatskog naroda u BiH, ve} da puste hrvatskom narodu da bira svoje predstavnike. Jovanovi}u te{ko pada Dejtonski sporazum jer je Hrvatima donio nejednakopravnost.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

dloga bud`eta institucija BiH za 2011.

s ugrozio kapitalne dr`ave?!
di{nje kapitalne investicije i}i }e sa pozicija encija i institucija iz oblasti sigurnosti, istakao nje zakona usmjerene su u pravcu pove}anja to ne}e biti naru{eno, cijeni Sadik Ahmetovi}

Projekti za koje je bio planiran novac
Prema ranije planiranim sredstvima, u okviru vi{egodi{njih kapitalnih investicija bilo je predvi|eno i izdvajanje dva miliona KM kod Ministarstva odbrane BiH za projekte - Mre`ni informacioni sistem u iznosu od 1,2 miliona KM, te dodatnih 800.000 KM za projekt Takti~ki komunikacijski sistemi. Ministarstvu vanjskih poslova BiH za diplomatsko-konzularnu mre`u bilo je planirano odobravanje 2,9 miliona KM i to za kupovinu objekta u Republici Sloveniji, Ljubljani. Tako|er, ostaje nepoznanica ho}e li i da li }e uop}e Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) dobiti i{ta od ranije planiranih 2.260.000 KM koje su bile namijenjene za projekt SHD sistem prenosa. Isto je i sa 3,6 miliona KM, koliko je trebala dobiti Agencija za {kolovanje i stru~no osposobljavanje kadrova za nabavku zemlji{ta i izgradnju objekta za smje{taj te dr`avne institucije. Vidjet }e se ho}e li zbog reduciranja sredstava biti uskra}eno i Visoko sudsko i tu`ila~ko vije}e BiH (VSTV), i to za milion KM koji je bio namijenjen za informatizaciju i ja~anje kapaciteta pravosudnih institucija BiH. Projekti koji su zbog reduciranja izdvajanja mogu}e ugro`eni su i onaj Centralne izborne komisije BiH vrijedan 754.000 KM za izgradnju jedinstvenog izbornog informacionog sistema BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH koji je podrazumijevao uspostavu infrastrukturnih prostornih podataka BiH - I faza uspostave mre`e permanentnih GPS (GNSS) stanica BiH - BIHPOS vrijedan 350.000 KM, te onaj Ministarstva pravde BiH od 245.000 KM ~ija su sredstva bila namijenjena za rekonstrukciju objekta koji trenutno koristi Specijalna policija FBiH u svrhu izmje{tanja Tu`iteljstva BiH.
Grani~ni prelaz Doljani: Bila planirana 1,2 miliona KM za izgradnju prelaza po {engenskim standardima

ministarstvima i institucijama BiH u oblasti osnovnih sredstava, te drugih materijalnih tro{kova. Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetovi} izja vio je ju~er za Oslo bo|enje kako “njega niko nije kon sul ti rao oko ko re kci ja bud`eta u okviru njegovog usagla{avanja te da se nada kako do umanjenja stavki za kapitalne investicije za oblast sigurnosti ne}e do}i“. - Radi se o veoma va`nim stvarima. To je oblast ~ije unapre|enje i uvo|enje savremenih standarda nas obavezuje i kroz provedbu Mape puta za ukidanje bezviznog re`ima i stoga taj dio ne smije biti ugro`en. Kapitalne investicije namijenjene za agencije za provo|enje zakona usmjerene su u tom pravcu i osiguravaju njihovo bolje i efikasnije funkcioniranje. Nadam se kako to ne}e

biti naru{eno, ocijenio je ministar Ahmetovi}.

Najvi{e za sigurnost
Da li }e biti onako kako se nada ministar Ahmetovi}, vidjet }e se nakon {to kompromisni prijedlog bud`eta sa korigiranim stavkama do|e u Parlamentarnu skup{tinu BiH. A prema ranijem prijedlogu bud`eta, prvoj verziji, koju je i usvojilo Vije}e ministara BiH, upravo za oblast sigurnosti bilo je planirano ~ak 12,7 miliona KM u okviru projekata vi{egodi{njih kapitalnih investicija. Radi se o osiguravanju 4,2 miliona KM za Slu`bu za poslove sa strancima i to 3,8 miliona KM za izgradnju glavnog sjedi{ta Slu`be i Terenskog ureda Sarajevo, te 400.000 KM za izgradnju Centra (skloni{ta) za smje{taj stranaca `rtava trgovine ljudima. Za Obavje{tajno-sigurnosnu agenciju (OSA) bilo je planirano 4,5 miliona KM - dva miliona KM za ku-

povinu specijalne opreme, 1,5 miliona KM za obnovu voznog parka, te milion KM za adaptaciju i opremanje zgrade Zrak. Kada su u pitanju agencije za provedbu zakona - Grani~noj policiji BiH, prema ranijem prijedlogu, trebala su pripasti tri miliona KM i to za izgradnju objekata za Terenske urede Jug - ^apljina, Zapad - Bosansko Grahovo i Sjeverozapad Gradi{ka, dok je milion KM po toj verziji trebalo dobiti i samo Ministarstvo sigurnosti BiH za uspostavu operativno-komunikacijskog centra 112. Uprava za indirektno oporezivanje BiH koja }e ostati bez ve}ine sredstava za kapitalne investicije trebala je dobiti 5,9 miliona KM i to 4,7 miliona KM za izgradnju regionalnih sjedi{ta u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, te 1,2 miliona KM za izgradnju grani~nih prelaza u skladu sa {engenskim standardima.
Almir TERZI]

Ha{ki tribunal sljede}e sedmice nastavlja rad

Mirko Zelenika

Midhat Us~upli}

Karad`i} opet u sudnici
Ha{ki tribunal, poslije tronedjeljne pauze, sljede}e }e sedmice nastaviti rad. Od utorka }e biti nastavljeno su|enje biv{em predsjedniku RS-a Radovanu Karad`i}u, kao i glavnipretres u postupkuprotivbiv{egna~elnika SDB-aSrbijeJoviceStani{i}a i njegovog pomo}nika, komandanta jedinice DB za specijalne operacije Franka Simatovi}a. Karad`i} je pred Ha{kim sudomoptu`en za genocid, progone, istrebljenje, ubistva, deportaciju, uzimanje talaca, napade na civile i nasilje s ciljem zastra{ivanjacivilatokomrata u BiH 1992-1995. godine. Stani{i} i Simatovi} su optu`eni za progone na politi~koj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, ubistva, deportacije, prisilno premje{tanje u Hrvatskoj i BiH. U srijedu}e bitiodr`anapretpretresnakonferencija u slu~ajuprotivbiv{egpremijeraKosova i komandantaOslobodila~kevojskeKosovaRamu{aHaradinaja i pripadnika OVKaIdrizaBalaja i LahijaBrahimaja, a za ~etvrtak je planiranpo~etakponovljenogsu|enjatrojicioptu`enih. Haradinaj i Balaj su na prvom

su|enju prvostepenom presudom u aprilu 2008. oslobo|eni po svih37 ta~akaoptu`nice, a Brahimaj je osu|en na {est godina zatvora. @albenovije}eTribunala je u julupro{le godine poni{tilo osloba|aju}u presudu Haradinaju i Balaju, uz obrazlo`enje da je prvobitniprocesobilje`ilozastra{ivanjesvjedoka i odlu~ilo da su|enjebudedjelimi~no ponovljeno po {est ta~aka optu`nice. Statusna konferencija u postupku protiv Ratka Mladi}a zakazana je za 25. august. Mladi} je optu`en za genocid, progon, istrebljenje, ubistvo, deportacije, ne~ovje~nadjela, terorisanje, napade na civile i uzimanje talaca. Uhap{en je u Srbiji 26. maja, a u Tribunal je preba~en pet dana kasnije. Krajem augusta bi trebalo da se pred sudom pojavi i posljednjiha{kioptu`enikGoranHad`i}.

Logora{i {ikanirani Preminuo akademik
Predsjednik Hrvatske udruge logora{a Domovinskog rata u BiH Mirko Zelenika izjavio je ju~er u Mostaru kako institucije vlasti u BiH i u FBiH stvaraju probleme biv{im hrvatskim zaro bljenicima: “Tu`iteljstvo BiH, kad su u pitanju ratni zlo~ini po~injeni u logorima gdje su `rtve bili Hrvati, obezvrje|uje rezultate istra`ivanja Ha{kog suda“ istaknuo je Zele, nika. Hrvatska udruga logora{a je uputila pismo hrvatskim zastupnicima u Parlamentu BiH od kojih tra`e raspravu o radu Tu`iteljstva BiH o procesuiranju ratnih zlo~ina u logorima gdje su `rtve bili Hrvati: “Federalne vlasti progone i {ikaniraju hrvatske logora{e“ tvrdi Zelenika. , U Sarajevu je 12. augusta preminuo istaknuti nau~ni radnik i redovni ~lan ANUBiH, akademik Midhat Us~upli}. Predavao je predmetefitopatologija, integralnaza{tita{uma i specijalni proizvodi {uma (gljive). Rukovodio je postdiplomskim studijem iz za{tite{uma i vodiomnogenau~noistra`iva~ke projekte. Objavio je vi{e od 150 nau~nih i stru~nihradova, te mnogenau~no-popularne ~lanke iz oblasti {umarstva i za{tite okoli{a. Autor je ili kooautor nekoliko univerzitetskih ud`benika i priru~nika. U dva mandata biran je za dekana [umarskog fakulteta. Dobitnik je brojnihpriznanja. Sahrana}e biti obavljena 15. augusta na gradskom groblju Bare, u 14.15 sati.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Protiv katolika se vodi rat!

Turizam u HN@-u

U Me|ugorje tradicionalno dolaze brojni gosti

Me|ugorje solidno,
Vinko Pulji}, nadbiskup vrhbosanski

Neum podbacio
LO[
ZLATKO LAGUMD@IJA

DOBAR

ZAO

Ove godine je samo petodnevnu vjersku manifestaciju Festival mladih posjetilo oko 50.000 gostiju iz cijeloga svijeta
Ovogodi{nji turisti~ki rezultati u Hercegova~ko-neretvanskoj `upaniji su na razini onih od pro{le godine i time smo zadovoljni, kazao je za Oslobo|enje Andrija Kre{i}, ravnatelj Turisti~ke zajednice HN@-a. Istaknuo je kako Mostar i Me|ugorje bilje`e ~ak i bolje rezultate od pro{logodi{njih, dok je Neum ove sezone malo podbacio. broj gostiju, rekao je Kre{i}. Tako|er, dodao je kako se zbog strukture gostiju Neum i u kolovozu bilje`i ne{to slabije rezultate. - Gosti su uglavnom doma}i i osjeti se da je ramazan. Jednostavno se vidi da ima manje ljudi u Neumu nego {to je uobi~ajeno za ovaj dio godine. U Mostar, pak, dolaze gosti iz svih zemalja svijeta i grad na Neretvi je uvezan s Me|ugorjem, tako da su ovogodi{nji rezultati na razini lanjskih. ^ak je mo`da ove godine do{lo i nekoliko postotaka vi{e gostiju nego lani, izjavio je Kre{i}, te dodao kako gosti i dalje u Mostar dolaze na jedan dan ili nekoliko sati. Me|ugorje, pak, tradicionalno posje}uje veliki broj turista. Ove godine je samo petodnevnu vjersku manifestaciju Festival mladih posjetilo oko 50.000 gostiju iz cijeloga svijeta. - To su sjajne brojke. No, ni tu ne mo`emo govoriti o nekakvoj dobiti od turizma. To je dio sustava koji ne funkcionira. Nadamo se kako }e {to prije do}i vrijeme da to profunkcionira. Mi iz Turisti~ke zajednice tu ne mo`emo puno toga uraditi, nego cijeli sistem mora profunkcionirati, kazao je Kre{i}.

Esdepeovski lider otkrio je, u razgovoru sa zamjenikom ameri~koga veleposlanika u BiH Jonathanom Mooreom, ekskluzivni potez njegove, ina~e, na izborima pobjedni~ke stranke. Spremni smo na {iroku koaliciju, ispalio je Lagumd`ija pred odu{evljenim Amerikancem. Odu{evljenje je o~ekivano, jo{ malo pa na prvi ro|endan jo{ jednih povijesnih izbora u BiH.

Milion no}enja
O preciznim brojkama nije mogao govoriti jer ne funkcionira sustav prijave i odjave gostiju. Turisti~ka zajednica donosi procjene samo na temelju vlastitih procjena te kroz razgovore s ugostiteljima i ljudima koji se bave turizmom. - Na temelju toga donosimo neke svoje procjene koje nisu do kraja vjerodostojne. Ipak, procjenjujemo kako HN@ tijekom jedne godine posjeti oko 1.500.000 gostiju, od ~ega se ostvari oko milijun no}enja. To su cifre kojima mi baratamo. Nitko, pak, ne mo`e precizno kazati koliko gostiju boravi u HN@-u kroz pojedine mjesece u godini, zaklju~io je Kre{i}. J. GUDELJ

Sjajne brojke
- Ostvarila su nam se o~ekivanja, odnosno ponavljaju se rezultati od pro{logodi{nje sezone. Prema sada dostupnim informacijama, na razini `upanije imamo otprilike isti broj turista kao i pro{le godine. Neum je, pak, u predsezoni ostvario bolje rezultate nego pro{le godine. Me|utim, srpanj je podbacio i to zbog vremenskih neprilika. Drugu polovinu srpnja je obilje`ilo zahla|enje i to se odrazilo na rezultate. U Neum se dolazi zbog mora i sunca. ^im se vrijeme pokvari, smanji se i

HN@
Hadezeov mandatar sa sastav Vlade HN@-a Denis Lasi} obznanio je u Oslobo|enju ono o ~emu se ve} danima, onako ispotiha, govori, crvenozelena koalicija je (zasad) na `upanijskog razini otpisala svoju crnu, haespeovsku komponentu. Prava{i nisu dio ove pri~e, kazao je u ime SDPa i SDA budu}i `upanijski premijer.

LIVNO
Gra|evinska inspekcija nije slijedila pro{lomjese~ni naputak Op}inskog vije}a, pa je dozvolila nastavak izgradnje d`amije ]ur~inice koja se gradi po novom projektu. Rije~ je o nacionalnom spomeniku i inspektori su, zapravo, po{tivali odluku Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika FBiH od prije dvije godine.

KO[ARKA[KA REPREZENTACIJA BiH
Na{i su ko{arka{i, nakon bljedunjavog nastupa na ljubljanskom turniru reprezentacija ex-Yu republika, bljesnuli u Riminiju. Na vrlo jakom turniru pobijedili su doma}ina koji ne krije velike ambicije na predstoje}em Europskom prvenstvu. No, ova (na{a) pobjeda navje{}uje i bh. o~ekivanja.

VIJEST U OBJEKTIVU Ljeto (nam) se vratilo!
Eto kakva su vremena do{la; ljetnim se temperaturama ~udimo ~ak i u augustu. Ipak, neki su se brzo sna{li i umjesto da raspredaju o (napuklom) ozonskom omota~u, visoke, one prave ljetne temperature su iskoristili za, dodu{e, kontinentalno u`ivanje u mediteranskoj klimi. A, evo, u`ivao je i na{ fotoreporter, ponesen suncem i onim {to mu je objektiv uhvatio, nije ni primijetio da mu je radni vikend. Sre}om, zbog sunca ni njega nisu primijetili njegovi „modeli“ .

Foto: Didier TORCHE

VIJEST U

BROJU

milijardi dolara vrijednost je robe koju je BiH u prvih {est mjeseci ove godine uvezla na svoje tr`i{te.

7

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. august 2011.

INTERVJU

5

Zinajda Ho{i}, delegat Kluba Bo{njaka u Vije}u naroda RS-a

Dodikova licemjerna
politika dvostrukih ar{ina
Niti jedan od pet ministara iz bo{nja~kog naroda u Vladi RS-a ne dolazi iz reda partija kojima su Bo{njaci dali povjerenje • Nikada nismo posegnuli za pokretanjem vitalnog interesa a da to nije opravdano
Razgovarala: Gordana KATANA

• Vije}e naroda RS-a okon~alo je prvu polovinu rada u okviru ove kalendarske godine. Kako kao biv{a poslanica u Narodnoj skup{tini RS-a i sada delegat u Vije}u naroda ocjenjujete rad entitetskog parlamenta u smislu po{tivanja i za{tite prava konstitutivnih naroda u RS-u? - Rade}i ~etiri godine u Narodnoj skup{tini i {est mjeseci u Vije}u naroda vidim da se stanje ne mijenja. Jednostavno, ne postoji voljaunutarvladaju}estrukture da se stvari na tom planu promijene. Uvijek sam isticala da tu ne treba puno toga uraditi, nego samo pokazativi{edobrevolje. Kao primjer nave{}u samo informaciju Vlade o provo|enju~lana3. Zakona olokalnoj samoupravi. To je informacija koja je identi~na ve} niz godina. Zakon je usvojen 2002. i obaveza da nacionalna struktura zaposlenih u organimalokalneuprave bude saglasna popisu stanovni{tva iz 1991. trebala je biti provedena do kraja 2005. Mi smo od tada upozoravali da u zakonu ne postoje sankcije za na~elnike koji ga ne provode. Mi smo svjesni da je zakon nemogu}e provesti u svim op{tinama u RS-u, ali ima op{tina u kojima su Bo{njaci ostvarili zna~ajan povratak, poput Prijedora iz kojeg dolazim i gdje bi se zakon mogao primijeniti. Bo{njaci se prijavljuju na sve konkurse, a iz informacije se vidi da je Op{tina Prijedor u 2010. zaposlila 10 slu`benika, od toga jednog Bo{njaka i devet Srba. Obrazlo`enja i prethodnog ministra lokalne samouprave Zorana Lipovca i aktuelne ministrice Lejle Re{i} da nema ljudi koji su zain-

teresovani da rade u lokalnoj upravi, su cini~na. Jer, ko bi se to odrekao sigurne bud`etske plate, godi{njeg odmora, regresa i oti{ao raditi kod nekog privatnika. Da nije `alosno, bilo bi smije{no. • Iako SNSD insistira da je uvjet za formiranje vlasti na dr`avnom nivou u~e{}e u Vije}u ministara Hrvata iz, kako ka`u, autohtonih hrvatskih stranaka, u RS-u u ovom trenutku nijedan ministar Bo{njak nije ~lannijedneprobo{nja~kestranke. Kakokomentirate tedvostruke ar{ine?

Nijednog predstavnika
- To je veliko licemjerje. Evo, niti jedan od pet ministara iz bo{nja~kog naroda u aktuelnom sazivu Vlade RS-a ne dolazi iz reda partija kojima su Bo{njaci dali povjerenje. Bo{nja~ki ministri su iz SNSD-a, DNS-a i Socijalisti~ke partije. Dakle, iz reda, moglo bi se re}i, ~isto srpskih partija, i svakako zastupaju njihove i politi~ke i nacionalne interese. Zato i mo`emo re}i da u ovom sazivu Vlade RS-a nemaju Bo{njaci nijednog svog predstavnika. Pa je onda smije{no kada vidimo koliko gospodin Milorad Dodik insistira na autohtonim Hrvatima kada je u pitanju vlast u FBiH ili u Savjetu ministara BiH, ne obaziru}i se na svoju vladu u kojoj nema ministara iz probo{nja~kih partija. • Tokom ove godine bilo je puno optu`bi srpskih politi~ara kako Klub Bo{njaka, pokre}u}i pitanje za{tite vitalnog nacionalnog interesa, opstruira rad Narodne skup{tine RS-a. Stoje li takve ocjene? - Ne stoje. Mi znamo snagu Bo{njaka u Narodnoj skup{tini s

miramo javnost i mislim da smo u tome uspjeli, kako {to je slu~aj sa Zakonom o katastru koji nije u interesunijednognaroda u RS-u. Nikada nismo posegnuli za pokretanjem vitalnog interesa, a da to nije opravdano, svjesni ~injenice kako }e taj na{ zahtjev zavr{iti. Ali, na{a je i moralna i ljudska obaveza da takoradimozbognarodakoji predstavljamo. • Dolazite iz Prijedora, op{tine za ~ije su gra|ane, Bo{njake, juli i avgust svake godine najtraumati~niji period, jer su u tom vremenu 1992. izvr{eni nad njima masovni zlo~ini. Obilje`ena je godi{njica Keraterma, predstoji godi{njica raspu{tanjaOmarske. Ima li izgleda da kona~no u Omarskoj na dostojanstven na~in bude trajno obilje`eno mjesto stradanja prijedorskih Bo{njaka?
Zinajda Ho{i}: Treba pokazati samo vi{e dobre volje

Politika nezamjeranja
- Bo{njaci u Prijedoru definitivno, bez obzira na masovni povratak, nisu ravnopravni sa svojim sugra|anima Srbima. Taj se povratak nije desio zahvaljuju}i vlastima RS-a, koje nisu zvale Bo{njake da se vrate. Prijedor je nakon Srebrenice grad koji je najvi{e stradao, ali je Prijedor stradao 1992, na po~etku rata i bio je uvertira u ono {to se kasnije dogodilo. U Prijedoru je stradalo preko tri i po hiljade Bo{njaka i jo{ se tra`i njih preko hiljadu. U julu smo imali d`enazu za 111 `rtava, ali u ve}ini slu~ajeva u kaburima su bile samo po jedna kost ili dio vilice. Zna~i, rije~ je o ostacima ljudi ~iji su dijelovi tijela kupljeni po razli~itim strati{tima. @alosno je i bolno da i {esnaest godina od kraja rata nismo uspjeli da pro-

obziromna to da ih ima samo~etiri. To je taj ustavniminimum i znamo {ta oni mogu u takvoj situaciji uraditi. Gotovo ni{ta. Zato nikada nijedan amandman ili konstruktivan prijedlog na zakone, ma koliko dobar bio, nije mogao pro}i. Ostaje samo da te propuste Klub Bo{njaka poku{a ispraviti, ali svi znaju, i mi smo na to vi{e puta upozoravali, da ni poslovnikVije}a naroda i sam Zakon o Vije}u naroda, tom tijelu ne daju snagu drugog parlamentarnog doma, kako je to rije{eno u FBiH ili u dr`avnom parlamentu. U RS-u, s druge strane, bez podr{ke svih klubova nijedan na{ amandman ne mo`e pro}i. Zato i poku{avamo da pokretanjem postupaka za za{titu nacionalnih interesa, ani-

na|emo nestale i da ih dostojanstveno sahranimo. I pored pri~e na~elnika Marka Pavi}a da je on na~elnik svih gra|ana, mislim da se ne pona{a u skladu sa tim. Jer, ako je tako, za{to se pravila tolika negativnapompa oko 9. maja i posjete Omarskoj na Dan pobjede nad fa{izmom ~lanova Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a i @eljka Kom{i}a, gdje niti u jednoj jedinoj rije~i nije bilo govora mr`nje i gdje je samo ponovljeno da treba prona}i sve `rtve i sva strati{ta obilje`iti na dostojanstven na~in. Tada je pro~itana deklaracija vezana za na{e aktivnosti za izgradnju memorijalnog centra u Omarskoj. To bi bila velika stvar i za Prijedor i cijelu BIH, jer bi izgradnja memorijalnog centra u najzloglasnijem koncentracionom logoru od Drugog svjetskog rata, gdje su ljudi svirepo mu~eni, ubijani, gdje su bile zato~ene`eneizlo`enesilovanju, bio korak naprijed. Rukovodstvo Mittala, koji sada upravlja rudnikom Omarska, bilo je 2005. za tu ideju. Sada su i oni protiv. Mi smo utvrdili da tzv. bijela ku}a u kojoj su vr{enamu~enja i ubistvanije u vlasni{tvu Mittala i da je rije~ o dr`avnoj imovini, pa je kao to razlog za{to Mittal ne `eli podr`ati izgradnju memorijalnog centra. Oni su se jednostavnouklopili u politikulokalne zajednice i kao privrednici ne `ele se zamjeriti ni lokalnim ni entitetskim vlastima, jer znaju da ne mogu i}i protiv zvani~ne politike. Ali ja mislim da }e gospodin Pavi}, kao ro|eni Prijedor~anin shvatiti zna~aj toga i zna~aj pomirenja. Jer pravog pomirenja ni u Prijedoru ni u RS-u ne}e biti dok ne pogledamo istini u o~i i priznamo zlo~ine koji su se dogodili.

TAKORE]I... ISKUSTVA
Ministar za prostorno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RS-a Srebrenka Goli} izjavila je da }e novi zakon o fondu i finansiranju za{tite `ivotne sredine uvesti u pravni sistem RS-a na~elo zaga|iva~ pla}a, {to treba da dovede do podsticanja smanjenja zaga|enja i ulaganja u `ivotnu sredinu. Osnivanje i razvoj fonda, kao mehanizma za finansijsko posredovanje u za{titi `ivotne sredine, rezultat su iskustva zemalja u okru`enju, koje su u tranziciji ka tr`i{noj privredi ispred RS-a.

6

DOGA\AJI

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Oboljenja du{e i voza~ka dozvola

U RS-u bez voza~ke

ostalo 307 RVI-ja
Gospojina 2011.
Mimohodom kulturno-umjetni~kih dru{tava ulicama Livna ju~er je zapo~ela 2. me|unarodna smotra folklora Go spo ji na 2011, u or ga ni za ci ji KUD-a Rudine `upa Vido{i - Livno. Na glavnom gradskom trgu uprili~en je nastup desetak kulturno-umjetni~kih dru{tava iz Makedonije, Hrvatske i BiH, a nakon toga uprili~ena je prezentacija i ku{anje autohtonih livanjskih proizvoda. Danas, drugog dana smotre, slu`it }e se sveta misa u `upnoj crkvi u Vido{ima s procesijom na kojoj sudjeluju i gosti smotre u narodnim no{njama. U ve~ernjim satima je koncert Crvene jabuke. Pokrovitelji smotre su predsjednik Federacije BiH @ivko Budimir, Op}ina Livno, Vlada Hercegbosanske `upanije i federalno Ministarstvo financija.

Azabagi}: Nema ta~nih podataka o tome koliko je oboljelih od PTSP-a u FBiH ostalo bez dozvole • MUP RS-a na ljekarski poslao 972 osobe koje posjeduju voza~ku dozvolu ili oru`ni list
Muhamed Azabagi}, predsjednik Saveza udru`enja veterana rata lije~enih od posttraumatskog stresnog sindroma (PTSP), nema zvani~nih informacija o tome koliko je ~lanova njegovog udru`enja ostalo bez voza~ke dozvola po osnovu Zakona o osnovama sigurnosti u prometu na putevima BiH. - Ne zva ni~no, ra di se o nevelikom broju i uglavnom se radi o osobama za koje je nakon vanrednog ljekarskog pre gle da, obav lje nog po zahtjevima kantonalnih ministarstava unutra{njih poslova, ustanovljeno da su u te {kom psi hi~kom sta nju, ka`e on. godine oti{le u mirovinu po osnovu psihi~kog oboljenja. Oko 70 posto ih je, misli on, oboljelih od PTSP-a. - Ve} neko vrijeme poku{avamo dogovoriti sastanke s nadle`nima kako bismo, na obostrano zadovoljstvo, rije{ili problem u kojem su zbog primjene zakona na{li oboljeli od posttraumatskog sindroma. Izgleda, morat }emo sa~ekati septembar, pretpostavlja Azabagi}.

PTSP i oru`ni list
U Republici Srpskoj je voza~ka dozvola oduzeta od 307 ratnih vojnih invalida sa utvr|enim lak{im i te`im psihi~kim poreme}ajima, a 54 su ostala bez oru`nog lista jer je vanrednim ljekarskim pregle dom za klju~eno da su zdravstveno nesposobni. MUP RS-a je, saznajemo, na izvanredni lije~ni~ki pregled do sada uputio 972 osobe koje posjeduju voza~ku dozvolu ili oru`ni list, a nalaze se na popisu ratnih vojnih invalida s utvr|enim lak{im i te`im psihi~kim poreme}ajima. Zavod za medicinu rada i sporta RS-a kona~nu ocjenu dao je za 839 osoba s voza~kom dozvolom i 133 osobe koja posjeduju oru`ni list.
A. B.

Kontrole hrane poja~ane
Poljoprivredni inistitut Republike Srpske u Banjoj Luci do sada je u svojim laboratorijama uradio 15.086 analiza hrane, a samo u ovoj godini obavljeno je 2.086 kontrola, saop{teno je iz ovog instituta. Direktor Poljoprivrednog instituta RS-a Mihajlo Markovi} istakao je da je, izme|u ostalog, kontrolisano prisustvo te{kih metala, pesticida, genetski modifikovanih organizama, te raznih bolesti u hrani za ljude i `ivotinje: "Imaju}i u vidu da se na tr`i{tu prodaje hrana sumnjivog kvaliteta, kontrole hrane su u ovoj godini poja~ane. Pote{ko}u nam ~ini {to na{e laboratorije jo{ nisu akreditovane i dovoljno opremljene, pa radimo u ote`anim uslovima", istakao je Markovi}, javlja Srna.

Muhamed Azabagi}: Morat }emo sa~ekati septembar

Ograni~ena voza~ka
Podsjetimo, Zakon o sigurnosti u prometu naveo je velik broj ne urot skih po re me}aja vezanih uz psihi~ki stres zbog kojih se ostaje bez voza~ke dozvole. U njih spadaju te`i anksiodepresivni, fobi~no-anksiozni, disocijativni, opsesivno-konfuzivni i recidiviraju}i poreme}aji koji se ne mogu uspje{no regulirati terapijom. Stoga je Zavod za penzijsko osiguranje FBiH kantonalnim ministarstvima unutra{njih poslova proslijedio 850

RJE[ENJA Zavod za penzijsko osiguranje FBiH kantonalnim ministarstvima unutra{njih poslova proslijedio 850 rje{enja o mirovinama po osnovu psihosomatskih poreme}aja
rje{enja o mirovinama po osnovu psihosomatskih poreme}aja. Ovakvim je osobama u skla du sa za ko nom upu}en poziv za vanredni lije~ni~ki pregled. Neki pozvanih odazvali su se i sa sobom donijeli ljekarska uvjerenja u kojima je navedeno da su sposobni upravljati vozilom, nekima je ograni~eno vrijeme trajanja voza~ke dozvole na rok od dvije godine, nakon ~ega }e se opet javiti na ljekarski pregled. U Tuzlanskom su kantonu, ka`e Azabagi}, prema spiskovima PIO/MIO, nadle`ni na vanredne ljekarske preglede poslali 383 osobe koje su 2009.

Nakon prijedloga za UO Fonda invalida

Oglasio se i ZUP Sarajevo
Protivzakonit rad Komisije nam smeta vi{e nego imena kandidata, ka`u u ovoj asocijaciji

Cazin: Gra|ani ne vjeruju vlastima
U cilju rekonstrukcije trga u Cazinu, odnosno izgradnje kru`nog toka saobra}aja, op}inske vlasti su sa te lokacije uklonile historijske spomenike Josipu Brozu Titu, Nuriji Pozdercu i Patriotskoj ligi. Ovaj ~in je izazvao negativne reakcije udru`enja iz Cazina i sa podru~ja kantona, koja su ozbiljno zabrinuta za budu}nost historijski zna~ajnih spomenika, ali i za o~uvanje zelenila jedinog parka u Cazinu. U odgovoru, op}inske vlasti tvrde da je dislociranje spomenika samo privremeno te da }e po zavr{etku radova biti vra}eni na prvobitno mjesto.

Prijedlog ~lanova Upravnog odbora Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapo{ljavanje invalida FBiH ne prestaje izazivati nove, `estoke reakcije. Tim povodom su na {est adresa svoj protest uputili predstavnici Zajednice ustanova i preduza}a za profesionalnu rehabilitaciju i za po{ lja va nje in va li da (ZUP) Sarajevo. Iz njihovog dopisa, koji je potpisala Fatima Selmanovi}, predsjednica Skup{tine ZUPa, izdvajamo dio o jednom od uslova navedenih u oglasu za to ~lanstvo. Dakle, pored ostaloga, kandidati treba da

Ana Vukovi} postupila urgentno
Kao {to je i obe}ala u razgovoru za Oslobo|enje, ravnateljica Gender-centra FBiH Ana Vukovi} uputila je, a nakon obra}anja iz Libraga, na nekoliko adresa (premijer, Vlada, ministar rada i socijalne politke) dopis kojim apelira na po{tivanje Zakona o rodnoj ravnopravnosti prilikom kona~nog izbora ~lanova UO, {to je prilikom predlaganja kandidata zanemareno. Vlada}e se o prijedlogu za ~lanstvo u UO (radnomgrupom je predsjedavao Fehim Bekan) izjasniti idu}e sedmice. imaju najmanje tri godine iskustva u oblasti javnih finansija. Taj uslov ne ispunjava ~etiri kandidata, tvrde u Zajednici, ~ijim predstavnicima nisu toliko zasmetala imena i prezimena kandidata sa predlo`ene, a osporene liste, koliko protivzakoniti rad

Komisije za izbor federalnog Ministarstva socijalne politike. A ova, isti~u u ZUP-u, nije ispo{tovala Zakon o zapo{ljavanju invalida niti princip ravnopravnosti: “Forsirali su samo jednu kategoriju invalida, te predlo`ili, od sedam kandidata, ~etvoro slijepih osoba“ nagla{avaju u ZUP-u, , izra`avaju}i nadu da }e federalna Vlada razmotriti njihove primjedbe i time sprije~iti po kre ta nje sud skog spora, kojeg su, i na stranicama na{eg lista, nezadovoljni invalidi ve} najavili.
E. K.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. august 2011.

DOGA\AJI

7

Be~ki dnevnik Jovana Divjaka (X)

VIJESTI

Veljo, majstore, hvala ti!
Kako je i obe}ao, general Jovan Divjak je svakoga dana - od ~asa kada je zaustavljen na aerodromu u Be~u - vodio Dnevnik za ~itatelje na{e novine: dakle, srijeda je, 9. mart 2011.
Pi{e: Jovan DIVJAK

HVIDRA nezadovoljna
U udrugama hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata op}ine Ora{je i Posavske `upanije (HVIDRA) izrazili su nezadovoljstvo dosada{njim radom lije~ni~kog povjerenstva u Tuzli, koje je, kako isti~u, umjesto otkrivanja la`nih invalida svoj rad usmjerilo na ukidanje invalidnosti istinskim braniteljima. Kao primjere navode pojedine ora{ke invalide Domovinskog rata koji su nakon ranjavanja na prvoj crti boji{nice imali tjelesna o{te}enja od 80 posto, a nakon revizije u Tuzli invalidnost im je smanjenja na svega 20 posto. U `upanijskoj i op}inskoj HVIDRA dr`e da je cijela aktivnost usmjerena prema pripadnicima HVO-a, jer, kako isti~u, raspola`u i podacima da u drugim sredinama ovo lije~ni~ko povjerenstvo nije bilo toliko rigorozno, javlja Fena. Vodstvo HVIDRA najavilo je poduzimanje zakonom propisanih mjera kako bi ukazalo na nedosljednost lije~ni~kih nalaza i njihovih revizorskih rje{enja.

Nabroja}u one ~ije sam poruke dobio: Midhat Efendi}, Sarajevo Art; @eljko Varunek; Sekretarijat NVO Vije}a/Savjet BiH; NVO altruista Svjetlo, dr~ni direktor Haris ^au{evi}; Merima Delali}, stipendista iz Bosanske Krupe; Aida Daguda iz CPCD-a; Dragi{a Radi}, Romi grada Sarajeva; Atif Kujund`i}, skoro ve}i Bo sa nac od ovog ko ji ovo pi {e; Udru`enje/Udruga BH novinara, u potpisu ratna i poratna prijateljica, novinarka Borka Rudi}, koja me intervjuisala u studiju Radio Konjica oktobra 1992; D`ena na Ala|uz (poz drav ljam joj beb~e); Valentina Pelliezzer i Goran Bubalo; Milan Miri}, ICVA; profesor Mile Lasi}; Azar Bekta{; Krug 99, akademik profesor dr. Sulejman Red`i}; Fadila Ja{arevi}, NBV; Amira Banjanovi} sa k}erkom Lejlom; Sabaheta Trebo, [vedska, rodica sarajevskog pjeva~a i slikara Salema Trebo; prof. dr. Hana Kora}; Boba, ratna drugarica, prevodilac i ponosna devojka; Jasmin Methad`ovi}, dipl. el. ing....; Rada, izbeglica iz Bosanske Krupe u Prijedoru, moja dalja rodica po ocu, tra`i od Udru`enja Obrazovanje gradi BiH: „Molim vas, recite mi bilo {ta, da mi bude lak{e!“; Fadila i Belma iz Dru{tva za ugro`ene narode, Sekcija u BiH.

Krug 99
Ose}am ponos i zbog ~injenice da me|u porukama sa datumima 4. i 5. 3. ima veliki broj stranaca. Navode}i samo njihova imena, `elim da im zahvalim na ovaj na~in: Alain Foucconier, Henry-Georges Brun, profesor Gianluca Pacciuci, Gloria Donati, Sebastien Poulet – Goffard, Damiano Gallinaro, Tobias Heider, Bernard Vial, Emmaus Sassenage, Francoise, Nicolas i Gerard Cardonne, Nicolas Moll, Andre Prochasson, Emmaus Le

Mure, Jean Luc Berbezier, Luca Leone, izdava~ moje knjige "Sarajevo, moja ljubav" u Italiji 2007. godine; Nathalie Jabale, Francesca Ara, Jennifer StoneWigg, Swiss Help for Peace in Bosnia; Jean-Pierre et Geraldine Farineau, Viva pays de la Loire... Preda mnom je petnaestak fotografija sa protesta Bosanaca i Hercegovaca, verovatno i ponekog Austrijanca, ulicama Be~a i pred spomenikom Crvenoj armiji na veoma frekventnom trgu. Evo, samo je nedostajala Angelina Jolie da napravi film o ljubavi gra|ana Bosne i Hercegovine, Evrope i Jovana, jarana sa ~ar{ije... Za trenutak prekidam pisanje (oko 9.45 sati), jer se javio Veljko Droca, moj drug, prijatelj, prvoborac, antifa{ista, u~esnik u formiranju SGV - pokreta za nezavisnost i aktuelni generalni sekretar, ~lan Upravnog odbora Udru`enja Obrazovanje gradi BiH i ~lan..., ~lan... ne znam ni broja. Sokoli me, hrabri me. Prisustvovao je sesiji Kruga 99, koja je odr`ana u nedelju, 6. 3. 2011, o temi: "Jovan Divjak – paradigma BiH". U~esnici: Mirko Pejanovi}, Ejup Gani}, Stjepan Kljui}, Miro Lazovi} i Zaim Backovi}. Veljo, onakav kakav jeste, bez dlake na jeziku, javio se za diskusiju, kako on ka`e, i postavio pitanje – "A {ta ste do sada uradili za Divjaka? Nikakvo priznanje, ni od Armije, ni od dr`ave!". Rekao je Veljo jo{ mnogo toga! "Slu{aj, da sam znao za Tvoje pismo gra|anima iz decembra 1992, koje je Vildana objavila u kolumni od ponedjeljka, bio bih jo{ o{triji". Veljo, majstore, hvala Ti.. . Sa ministrom Alkalajem i ambasadorom Harisom popio sam kafu u presti`nom restoranu, gde su se "slu~ajno" na{li novinar Avaza Numanovi}, te TV kamere FTV-a i BHT-a. Imali su mogu}nost za pitanja i snimanje u trajanju od 30''!! Trideset sekundi }u pamtiti si-

gurno do kraja `ivota. Naime, kada sam 3. marta bio na grani~nom prelazu na aerodromu u Be~u, policajac je pratio podatke iz paso{a na ekranu i stavio pe~at. U tom momentu, ukipio se, zatvorio {alter i pozvao me da ga sledim. I, evo, dokle me je dovelo tih 30''!

Poruke, poruke....
Ne prestaju pozivi putem telefona i SMS poruke. Preko pedeset. Ju~e se prva javila Mersiha, oko 18 sati i vrisnula: "Ja vas volim, ~ika Jovo. Puno vas volim!." Razgovarao sam i sa ~lanom Predsedni{tva Bakirom Izetbegovi}em: "Bi}e sve uredu!" - poru~uje. Poziva me profesor Gajo Sekuli}, pita da li sam ~uo {ta je izjavio Vuk Dra{kovi}. Prepri~ava mi Dra{kovi}evu izjavu: "^ojstvo je, po Marku Miljanovu, braniti drugog od sebe. U tragi~nim ratovima u biv{oj Jugoslaviji, bilo je dosta primera i takvog srpskog ~ojstva. Trebinjca Gorana Aleksi}a ubijaju Srbi, jer je branio kom{iju Muslimana. Beogra|anin – Sarajlija Jovan Divjak nije oti{ao na Pale, odakle je granatirano Sarajevo, nego je ostao u Sarajevu i branio svoj grad. On je, zbog toga, izdajnik i zlo~inac za mnoge Srbe koji ljudsku i nacionalnu etiku nisu u~ili od Marka Miljanova, nego od Slobodana Milo{evi}a!" ^ovek koji je osamdesetih godina napisao knjigu "No`", kojom je na brutalan i neargumentovan na~in optu`io Muslimane za stradanje Srba u Drugom svetskom ratu u Hercegovini, koji je predsednik Ravnogorskog ~etni~kog pokreta, iznenadio me takvom ocenom... U me|uvremenu dao sam intervju Sa{i M. Staji}u iz beogradskog Kurira. Dosta provokativnih pitanja, na koje sam od go vo rio pu nim "plu}ima". Je dva ~ekam sutra{nji dan da vidim da li je intervju ura|en profesionalno i nepristrasno ili tendenciozno.

Izgra|en most preko Jadrinje
Radnici preduze}a Tehnograd iz Tuzle ju~er su zavr{ili izgradnju novog mosta preko rijeke Jadrinje u Petrovu koja je po~ela u maju ove godine. Most u Ulici Todora Vujasinovi}a dug je 26 metara, a {irok {est, sa dvije pje{a~ke staze {irine po jedan i po metar. Nosivost mosta, ~ija je predra~unska vrijednost 114.000 KM, jeste 40 tona. Most je sru{en 30. septembra 2009. godine, kada je preko njega prelazila 45 tona te{ka dizalica, vlasni{tvo kompanije [irbegovi} iz Gra~anice.

Sutra...

... Poruke iz Francuske
Potjernica za Mateovi}em
Po nalogu Op}inskog suda u Ora{ju, Interpol BiH je raspisao potjernicu za 35-godi{njim Mateovi}em jer je u odsutnosti pravomo}no osu|en zbog te{kog ranjavanja policajca Posavskog kantona Mate O{ali}a, naveli su iz Suda u Ora{ju. Pojasnili su da su 1998. u selu Lepnica kod Ora{ja dvojica policajaca htjela legitimisati Mateovi}a i jo{ jednog mu{karca kada je Mateovi} izvukao pi{tolj i ispalio dva hica i te{ko ranio policajca O{ali}a. Mateovi} je uspio pobje}i i tom prilikom mu je ispao pi{tolj.

Ambasador BiH u Francuskoj Almir [ahovi} kljuka nas porukama podr{ke iz ove zemlje. To je podr{ka eminentnih francuskih li~nosti: Agnes B., kreatorka; Guy Aurenche, predsednik CCFD-Terre Solidaire; Francis Bueb, direktor Centra „Andre Malraux“; Florence Hartmann, novinarka...

Bosansko Grahovo

Misa zadu{nica za hrvatske branitelje
U povodu Dana sje}anja, ju~er je u Bosanskom Grahovu slu`ena misa zadu{nica za sve hrvatske branitelje poginule u vojno-redarstvenim operacija Ljeto '95. i Oluja. Misu je, u crkvi sv. Ilije Proroka u Obljaju, predvodio `upnik Li{tana vl~. Adolf Vi{aticki i grahovski `upnik vl~. Dra`en Mir~i}, nakon ~ega je kraj Sredi{njeg spomen-kri`a, u sredi{tu Bosanskog Grahova, polo`en vijenac i zapaljene svije}e. Obi lje`ava nje Da na sje }anja organizirala je Udruga oboljelih branitelja Domovinskog rata Splitsko-dalmatinske `upanije i Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata HVO-a HercegBosne Podru`nica Bosansko Grahovo.

8

REPORTA@A

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Evropski patent stru~njaka Klini~kog
ALBA dobila doktora za recikla`u papira
Grad Zenica, ali i na{a dr`ava Bosna i Hercegovina bogatiji su za doktora in`enjerskih nauka u struci vezanoj za oblast recikla`e. Jedan od prvih ljudi zeni~ke ALBA D`afer Dautbegovi} D`eri doktorirao je na Fakultetu za georesurse materijala na Univerzite tu u Aac he nu u Nje ma~koj. Ra di se o uni ver zi te tu ko ji po ha|a 35.000 stu denata. Tema doktorske disertacije je Uvod u privredu sekundarnih materijala – recikla`a papira. Dautbegovi} je tako postao je dan od ri jet kih u na {oj ze mlji ko ji je za vr{io do kto rat o temi recikla`e. Ovo je ne{to ~ime se on svakako bavi. Prvo se bavio komunalnom uslugom – organizacijom, pa onda isko ris ti vos ti ma ma te ri ja la, pa sa da do da tno i odre|enim dru gim – ra zvoj nim pro je kti ma, a to je na~inom zbri nja va nja dru gih vrsta otpa da. Ovo je itekako zanimljivo za zeni~ku ALBA koja je komunalno preduze}e jer je u sklopu jedne grupe koja ima preko 7.000 zaposlenih. Grupa se sastoji iz dva dijela – ALBA i Interseroha. „Mi smo u stanju sada da obradimo i zbrinemo sve vrste otpada, osim nuklearnog. Mo`emo da obradimo taj otpad i mo`emo da vodimo sisteme sakupljanja“ ka`e Dautbegovi} koji je postao , jedan od stotinu doktora nauka u grupaciji koja broji vi{e od 7.000 zaposlenih. Mi. D.

Novi implantat

za du`i vijek pacijenata s lomom kuka
Ono {to izdvaja ovaj implantat jeste {to }e ova inovacija olak{ati pacijentima operaciju i rehabilitaciju, a starijim osobama sa prelomima kuka smanjiti bolove, vratiti nadu u ozdravljenje, te, kako ka`e dr. Adnan Dizdar, na taj na~in im obezbijediti kvalitetniji i {to du`i `ivotni vijek
Novi implantat za slomljeni kuk, koji su razvili stru~njaci Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, prije svega zahvaljuju}i inovaciji, a potom i patentiranom modelu specijaliste op}e hirurgije i tra uma to lo gi je prim. dr. Adnana Dizdara, sa Klinike za ortopediju i traumatologiju uskoro }e, prema ugovoru ovog centra i kompanije Instrumentaria, a posredstvom generalnog distributera Tuzlafarma, na}i svoje mjesto i na svjetskom tr`i{tu, a mogu}a je njegova proizvodnja u BiH. Ipak, ono {to izdvaja ovaj implantat jeste to {to }e ova inovacija olak{ati pacijentima operaciju i rehabilitaciju, a starijim osobama sa prelomima kuka smanjiti bolove, vratiti nadu u ozdravljenje, te, kako ka`e dr. Dizdar, i na taj na~in obezbijediti im kvalitetniji i {to du`i `ivotni vijek.

Rasvjeta na skijali{tu Ponijeri
Turisti~ka zajednica Zeni~ko-dobojskog kantona, u saradnji sa Op}inom Kakanj, po~inje realizaciju projekta postavljanja rasvjete oko ski-staze na Ponijerima kod Kaknja. “Radovi na postavljanju rasvjete po~inju idu}e sedmice, tako da }emo u novoj zimskoj turisti~koj sezoni imati najopremljenije skijali{te na podru~ju ZDK-a. Ponijeri su udaljeni od centra Kaknja oko 20 ki lo me ta ra i na na dmorskoj visini od 1.200 metara je izleti{te koje pru`a mogu}nost ugodnog boravka ljeti i zimi, a zbog nadmorske visine, ujedno je i zra~na banja, idealna za odmor i rekreaciju” ka`u iz TZ-a , ZDK-a. U zimskim mjesecima Ponijeri su idealno sanjkali{te i skijali{te. Tada je u funkciji ski-lift du`ine 1.100 metara, sa ure|enom ski-stazom i ski-lift du`ine 300 metara, namijenjen po~etnicima. Prosje~na visina snje`nih padavina je oko 100 cm. Postavljanjem rasvjete oko ski-staze obogatit }e se turisti~ka ponuda uvo|enjem Mi. D. no}nog skijanja.

Prim. dr. Adnan Dizdar

Foto: Didier TORCHE

Evropski patent
Dr. Dizdar podsje}a kako je im plan tat re gis tri ran kao evropski patent, a osnova inovacije jeste u plasmanu novih implantacionih rupa na ve} postoje}e standardne implantate.

Policija u Livnu diskriminirana
Koalicija za bolju za{titu radni~kih prava, koja okuplja sindikate iz javnog i privatnog sektora i nevladine organizacije sa podru~ja Livanjskog i Zapadnohercegova~kog kantona, daje punu podr{ku zahtjevima Sindikata radnika kantonalnog MUP-a u Livnu koji se odnose na pobolj{anje materijalnog sta tu sa po li cij skih slu`benika. Koalicija isti~e da je policija LK-a u neravnopravnom i diskriminiraju}em polo`aju u odnosu na sve druge policijske agencije u BiH, jer nije pla}ena u skladu sa te`inom i odgovorno{}u posla koji obavlja i ne raspola`e odgovaraju}om opremom potrebnom za rad.

“Sa plasmanom rupa na postoje}im implantatima dobijete poziciju da vam {arafi sasvim druga~ije hvataju ko{tanu masu u prelomljenom dijelu. Ranije standardne rupe su omogu}avale da ide samo jedan {araf i obi~no je i{ao direktno na drugu stranu ili malo pod uglom, a nije mogao oti}i u stranu. Ove implantacione rupe omogu}uju da vam {arafi idu i bo~no, da idu ne samo u okvir plo~e nego i izvan

Cilj Amerika
[ef razvoja kompanije Instrumentaria, obja{njava dr. Dizdar, 30 godina je radio u Hjustonu, u Americi, u Istra`iva~kom medicinskom centru, u kojem je razvijao gotovo sve ameri~ke proizvode. Vode}e zemlje u proizvodnji takvih implantata su [vicarska, Njema~ka i Amerika. Mi smo se ovim postupkom probili u red tih zemalja koje su vode}e u tome. Instrumentaria }e ovako poja~an implantat sa {irim i ve}im osloncem u osnovnoj masi, plasirati i u Ameriku, a on je idealan za ameri~kog ~ovjeka, koji je konstitucijom krupniji. Nadamo se da }emo u Americi imati ve}i odjek nego {to je ovdje. Jer uspjeti u zemlji koja je vode}a, to nam je i cilj, naglasio je dr. Dizdar.

okvira plo~e. Iz tog razloga smo takvu implantacionu rupu i primijenili upravo na segmentu ljudskog tijela, koji je naj~e{}e pogo|en, kod velikih kosti, a to je kuk. Za{to kuk? Zato {to je naj~e{}e dnevno u postupku, drugo {to je ve}ina ljudi, pogo|enih u starijoj dobi od 65 pa nadalje kada su kosti mekane, kada je osteoporoza izra`ena, kada slabo hodaju i onda je neminovnost pad jer nemaju dobru koordinaciju. Mi smo se uko{tac upustili upravo sa tim, {to zna~i da je na{ doprinos u borbi sada moder ne os te opo ro ze, zna~i mekanih kosti. Dobro znate da postoji ta borba, ona je medikametozna, postoji dijeta, postoji fizikalna terapija, ali jo{ niko to nije odradio na ovakav na~in. Mi smo tako pioniri postupka gdje kod pogo|ene osobe sa osteoporozom i prelomom zdravstveni problem rje{avamo na bolji na~in nego {to je to bilo do sada“, obja{njava dr. Dizdar.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. august 2011.

REPORTA@A

9

centra Univerziteta u Sarajevu uskoro i na svjetskom tr`i{tu
Operisano sedam pacijenata

U Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu od 16. juna do danas je operisano sedam pacijenata. Ugradnja implantata pru`a punu stabilnost, brzu pokretljivost i bezbolnost, te vrlo brzo ustajanje i oslonac na operisanu nogu. Ono {to je jako va`no jeste da pacijenti ove implantate ne}e pla}ati jer }e finansijske tro{kove ovakvih operacionih zahvata sa novim implantatima pokrivati fondovi zdravstvenog osiguranja. Za pacijente u Sarajevu su obezbije|eni u narednih pola godine. tem za plasman dva {arafa kroz implantacionu rupu, a SA je oznaka Sarajevo. Po{to se radi o ljudskom implantatu, nisu mo gli po~eti pre ko no}i, stru~njaci Klini~kog centra u Sarajevu morali su prvo dobiti potvrdu Eti~kog komiteta za humanu ugradnju, potvrdu certifikata proizvodne firme, zna~i, na bazi patenta koji je registriran, evropskog patenta, zna~i svih onih predradnji koje prethode implantatu koji su oni obavili, a nakon njihove izrade po~eli su ih prvi put implantirati 16. juna ove godine. Sa nedavnim potpisivanjem ugovora nastupa nau~ni postupak gdje }e biti uklju~eni Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu, Klini~ki centar Tuzla i Klini~kibolni~ki centar iz Zenice, a sa dosada{njim pozitivnim rezultatima pri operacionim zahvatima na starijim u KCUS-u su vi{e nego iznena|eni.

Kako bi do{li do ovakve inovacije, stru~njacima Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu trebalo je mnogo vremena, bio je to dug postupak, nastavlja na{ sagovornik, ali nakon njihovog iznena|enja uslijedilo je jo{ jedno, sa hrvatskom kompanijom Instrumentaria iz Zagreba prona{li su zajedni~ki jezik za proizvodnju i plasman novih implantata. “Ova fir ma je je di na bal kanska firma, nama najbli`a i zbog jezika, mo`ete se dobro spora zumjeti i objasniti {ta ho}ete, imate firmu koja vam mo`e pru`iti sve uzu se sa svim certifikatima i koja vam mo`e proi zves ti ek stra im plantat. Mi smo sretni da smo se na{li u tom na{em za je dni{tvu i tako smo intelektual nu mi sao ove sre di ne uz cer ti fi ci ra nu proi zvo dnju i, nara vno, registraciju industrij skog di zaj na i pa te na ta, jer ja sam nosilac evropskog pa ten ta, i to je pri jav lje no, do{li do zajedni~kog proizvoda, koji je bosansko-hrvatski ili hrvat sko-bo san ski, ka ko kome odgovara, ali je zajedni~ki jer on na taj na~in postaje i mi ga zovemo doma}i proizvod. Upravo ono za {ta se borimo, to vi{e nije stvar po li ti ke, en ti te ta, re li gi ja...,

Karolinska bolnica iz Stockholma
Od zapadnja~kih klini~kih centara, KCUS }e ovaj projekt ponuditi i Karolinskoj bolnici iz Stockholma. To }e se, ka`u u KCUS-u, vrlo brzo desiti, ve} 3. septembra, kada u Sarajevo dolazi predstavnik bolnice. “Ova bolnica nam je veoma mnogo pomogla i edukacijom kadra i materijalnim dobrima, koji su napravljeni u ki~mi, u endoskopijama, prema dje~ijoj hirurgiji. Prezentira}emo im ono {to smo mi do sada uradili u primjeni novih implantata i na{a je `elja da prvi internacionalni centar na Zapadu bude Stockholm“, ka`e dr. Dizdar.

Dr. Dizdar izra`ava zadovoljstvo {to su ovu inovaciju, ovaj evropski patent, ostvarili u na{oj sredini. Iz razloga, ka`e on, {to smo mi mala zemlja, nemamo proizvodnog pogona, nemamo ni instituciju, koja mo`e bilo {ta od toga podr`ati, nemamo ni komisiju kojoj se mo`ete obratiti za to. “Onda smo mi, po{teno da vam ka`em, prona{li interesnu sferu za na{u zemlju. Na{ proizvod, koji je stvorila jedna grupica ljudi, zva}e se Formula G2D, to

Prvi rezultati
Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu }e za tri mjeseca objaviti i prve zvani~ne rezultate u implementaciji novih implantata za slomljeni kuk na balkanskom simpoziju u Sarajevu, gdje }e biti pozvane odre|ene grupe ljekara iz Turske i nekada{njih sovjetskih zemalja i podru~ja djelovanja firme Instrumentaria. U nau~nom postupku sa internacionalne strane prisustvova}e jo{ Traumatologija i Ortpedija Skoplje, Klini~ki-bolni~ki centar kao i poznata bolnica iz Ohridu. “Proizvodnja novih implantata je zapo~ela i mi smo ve} dobili prvu grupu koju smo ugradili. Me|utim, sada ulazimo u postupak gdje nam firma, po{to su rezultati pozitivni, obezbje|uje 50 slobodnih implantata za nas, zna~i besplatni, oni to sufinansiraju i po 15 za Tuzlu i Zenicu. Ukoliko bude potrebno, mi }emo se razmjenjivati, imate plo~e sa dvije implantante rupe, sa tri implantatane rupe, zavisno od tipa preloma, koji se radi na ljudskom tijelu“, kazao je dr. Adnan Dizdar.
Mr. BABI]

“Plo~e su za ni jan su ~vr{}e od ranijih. Napravili smo tako reinkarnaciju plo~e koja je slu`ila ~etrdesetak godina u svijetu, a daljim razvojem dva vode}a im plan ta ta DHS i GAMA NEIL, ona je izgubi la svoj pri ori tet. Me|utim, na{a plo~a u operativnom zahvatu pokriva najkomplikovanija podru~ja preloma kuka, sve ono {to ne mo`e DHS i GAMA. Mo`e se upotrijebiti i kod jednog i kod drugog zahvata“, obja{njava dr. Dizdar.

Reinkarnacija plo~a

Novi implantati do sada ugra|eni kod sedam pacijenata

ovo ne poznaje granicu, ovo je upu}eno na ~ovjeka“, nagla{ava dr. Dizdar.

Interesna sfera
Na pitanje kada je potekla ideja za ovakvu inovaciju, dr. Dizdar odgovara kako od ideje mora pro}i dugi period do sazrijevanja. “Za{to? Na{ rad je individualan i timski. Individualan jer svako od nas ima svoj kvalitet kao hirurg. Me|utim, ukoliko nemate provjeru onoga {to radite, to se ~ini timski, mi svaki dan imamo sastanke, prije posla mi pratimo stanja pacijenata, raz mje nju je mo is kus tva, zna~i, i ono dobro i lo{e. Onda

smo iz onih lo{ih rezultata izvla~ili pouku kako i}i dalje. To je bila nama osnovna ideja da krenemo korak dalje. Znate kako je, uvijek svi pomisle da je odmah da ostvari novac. Nije, ovdje je na prvom mjestu bio ~ovjek. Kako mu pru`iti mogu}nost da on prebrodi tu nezgodnu situaciju jer takvi vam prelomi ukoliko ih ne rije{ite dobro, br`e ili sporije u roku pola godine zavr{avaju smrtno. Ne ka`e se d`aba prelom kuka je zavr{ni ~in `ivota. Kako biste vi obezbijedili {to du`i vijek, da biste obezbijedili, ako ni{ta, da ~ovjek bar humano zavr{i, zna~i da ga ne boli, mi smo po{li u ovu stvar.“

su po~etna slova na{ih prezimena. Mo`ete vi imatibilokakvuideju, ne mo`ete je realizirati u medicini ako ne zaokru`ite nau~ni postupak. [to zna~i, ako sam ja nosilac ideje, drugi u ovoj formuli, koji je nosilac nau~nog postupka, potvrde nau~nog postupka i on ima tu funkciju, a tre}i u toj formuli je onaj koji obezbje|uje za okru`enje, zna~i ekonomija, organizacija... Tek kada zaokru`ite i zatvorite lanac, vi na kraju imate uspjeh. Naravno, neka svako odlu~i ~ija je uloga u tome ve}a“ , nagla{ava dr. Dizdar. Sama inovacija novi implantat za slomljeni kuk nosi naziv TSHS/SA, to je skra}enica (two screw holl system), a zna~i sis-

10

CRNA HRONIKA
U petak, oko 21 sat u Zavidovi}ima, u naselju Dolina, do{lo je do po`ara. Vatra, ~iji se plamen po~eo {iriti, zaprijetio je stambenom objektu – ku}i, vlasni{tvo M. S. Zahvaljuju}i po`rtvovanju gra|ana, ali, prije svega, Vatrogasne jedinice Zavidovi}i po`ar je lokalizovan nakon sat vremena. Sre}om, povrije|enih nije bilo, no, na`alost, vlasnik M.S. je pretrpio veliku materijalnu {tetu.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Po`ar u Zavidovi}ima

Oplja~kana „Sabina“

Nepoznata osoba je 12. augusta oko 14.30 sati u STR “Sabina“ u Ulicikolo, dvorska2, op}inaNovoSarajevo, uz prijetnju pi{toljem, izvr{ila krivi~no djelorazbojni{tva nad uposlenicom K. E. i otu|ilaodre|enusumanovca. Obavije{ten je kantonalnitu`ilac i izvr{en uvi|aj, a slu`benicipolicijepreduzimajupotrebne mjere i radnje na rasvjetljavanju krivi~nog djela, kao i identifikaciji i pronalasku izvr{ioca.

Zeni~kodobojski kanton

Rasvijetljena ve}ina te`ih krivi~nih djela
dok je Odjel krim-policije PU Zenica rasvijetlio tri kra|e vozila iz prethodnog perioda, te su prijavljene tri osobe, od kojih je jedan povratnik u vr{enju ovih krivi~nih djela.

Dva ubistva i poku{aj ubistva su rije{eni, a po~inioci otkriveni, ba{ kao svih 29 slu~ajeva nasilni~kog pona{anja, te ~etiri napada na policajce na du`nosti
Pripadnici Ministarstva unutra{njih poslova ZDK-a uspje{no su rasvijetlili ve}inu te{kih krivi~nih djela po~injenih u prvih {est mjeseci ove godine koja su se dogodila u ovom kanton.

Tu~e i napadi
Dva ubistva i poku{aj ubistva su rije{eni, a po~inioci otkriveni, ba{ kao svih 29 slu~ajeva nasilni~kog pona{anja, ~etiri napada na slu`benu osobu u vr{enju poslova sigurnosti, te svih pet spre~avanja slu`bene osobe u vr{enju slu`bene radnje. U procentu od 90,9 rije{eni su i slu~ajevi nano{enja te{kih tjelesnih povreda (u prvoj polovici 2011. zabilje`ena su 33 slu~aja), kao i razbojni{tva kojih je bilo 25, {to je skoro upola manje u odnosu na isti period pro{le godine kada ih je bilo 49. Iz MUP-a ZDK-a isti~u da je u prvih {est mjeseci ove godine zabilje`en zna~ajno manji broj svih te`ih krivi~nih djela u odnosu na prvu polovicu 2010.

Velika akcija
“Otkako je MUPZDK izveo akciju u saradnji sa MUP-om Tuzlanskog kantona, te otkrio i uhapsio ~lanove organizovane grupe koja se bavila kra|ama automobila, broj ovih djela je znatno smanjen, te je u odnosu na isti period prethodne godine broj kra|a vozila znatno manji“, obja{njavaju iz policije. Kada su u pitanju kra|e iz automobila, evidentirano je 17 slu~ajeva u junu 2011. (24 u istom periodu 2010), od kojih na podru~ju PU Zenica - 10 (PS-a Crkvice sedam, PS-a Centar tri), PS-a Visoko - pet i PU Te{anj dvije. Uglavnom su ukradeni autokasetofoni, CD ure|aji i drugi vrijedni predmeti ostavljeni u automobilima. M. DAJI]

Tokom juna prijavljeno 17 kra|a predmeta iz automobila

MUPZDK: Zna~ajno smanjenje broja te`ih krivi~nih djela

Kada su u pitanju javni red i mir, u junu ove godine zabilje`eno je 278 prekr{aja u kojima su u~estvovala 323 po~inioca. Bilo je 75 tu~a i fizi~kih napada, 60 slu~ajeva naro~ito drskog pona{anja, 27 odbijanja postupanja po policijskoj naredbi i naro~ito drskog pona{anja prema slu`benicima MUP-a, te 116 ostalih prekr{aja. Povrije|eno je ukupno 35 osoba. U odnosu na juni 2010. zabilje`eno je smanje-

nje broja prekr{aja kada ih je bilo 292 sa 341 izvr{iocem. U maju ove godine evidentirano je 290 prekr{aja sa 315 po~inioca i 53 povrije|enih. Kada je u pitanju mjesto gdje su po~injeni prekr{aji, najvi{e ih je bilo na ulici - 180 u junu i 171 u maju, dok je u ugostiteljskim objektima bilo 28 u maju, te 27 junu. “Broj prekr{aja javnog reda i mira u junu je, u odnosu na prethodni mjesec, manji za 12

prekr{aja ili 4,1 posto, a tako|e je zna tno ma nji i broj tu~a, odnosno fizi~kih napada i to za 27 slu~ajeva (26,5 posto). Povrije|eno je 35 osoba, {to je za 21 ili 37,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu“ isti~u iz Od, sjeka za odnose sa javno{}u MUP-a ZDK-a. [to se ti~e kra|a automobila, u junu ove godine su zabilje`ena dva slu~aja (pet u istom periodu 2010), na podru~ju PS-a Visoko,

Pucnjava na Vojni~kom Polju
Kod pe ka re Pal ma na Voj ni~kom Polju sino} u 21.25 sati do{lo je do upotrebe vatrenog oru`ja. Kako smo saznali u MUPu Kantona Sarajevo, nema povrije|enih a policija traga za po~iniocima incidenta. Pretpostavlja se da su nepoznata lica pucala iz pi{tolja.

Optu`nica protiv [este, Tomi}a i ^a~ije upu}ena na potvr|ivanje
Dr`avno Tu`ila{tvo podiglo je optu`nicu protiv Ante [este (28), Tomislava Tomi}a (37), zvanog Tomi, i Ivana ^a~ije (32) iz Livna, kojom ih tereti za neovla{teni promet drogom. Ova optu`nica je upu}ena Sudu BiH na potvr|ivanje, a njih trojica su, podsje}amo, uhap{eni sredinom februara, u akciji koju su pripadnici SIPA izveli u Livnu, Mostaru, Ljubu{kom i Me|ugorju, zbogsumnjeda su u~estvovali u {vercuskanka, koji je iz Crne Gore, preko BiH, prebacivan u Hrvatsku. U istoj akciji privedeni su i

Okon~ana istraga me|unarodnog {verca skanka
Damir Va{i~ek iz Mostara, Rijad Hozo iz Livna, Alen Soldo i Jure Pavlovi} iz Me|ugorja, te Mirko Primorac iz Ljubu{kog. Pritvoreni su [esto, Tomi}, ^a~ija, Va{i~ek i Soldo, dok su ostali pu{teni na slobodu. Me|utim, ubrzo je pritvor ukinut svima, a Tu`ila{tvo je, nakon istrage, optu`ilo samo [estu, Tomi}a i ^a~iju. Ina~e, u pretresu objekata u Livnu, Mostaru, Ljubu{kom i Me|ugorju SIPA je, izme|u ostalog, prona{la dvije pu{ke, dva pi{tolja, municiju, mobitele, krivotvorenu nov~anicu od 50 maraka i druge predmete. Tokom istrage ostvarena je saradnja sa policijskim i pravosudnimorganimaHrvatske i Njema~ke, a radi razmjene informacija o krijum~arima droge kojidjelujuna me|unarodnom nivou. Iz Tu`ila{tva je poslije ovih pretresa i hap{enja saop{teno da je zavr{ena vi{emjese~na akcija Prenj, tokom koje su, izme|u ostalog, zaplijenjene desetine kilograma skanka, te privedeno vi{e grupa, koje je ~inilo nekoliko desetina osumnji~enih. L. S.

U Drini prona|eno be`ivotno tijelo
Pripadnici Grani~ne policije Bijeljina prona{li su sino} be`ivotno tijelo na sprudu na Drini kod bijeljinsnjkog sela Balatun, saznaje Srna. Identitet osobe bi}e poznat nakon izvr{enih analiza, a prema nezvani~nim informacijama mogu}e je da se radi o djevojci koja se prije mjesec utopila u Drini kod Me|a{a. Policija vr{i uvi|aj, nakon ~ega }e biti poznato vi{e detalja.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Sektor kriminalisti~ke policije CJS Doboj podnio je kaznenu prijavu protiv G. A. iz Probi{tipa, Republika Makedonija, zbog osnova sumnje da je po~inio kazneno djelo kra|e. On se sumnji~i da je 8. augusta ove godine u [amcu otu|io putni~ko motorno vozilo vw golf 3, vlasni{tvo B. ^. iz [amca. Otu|eno vozilo je prona|eno 10. kolovoza na podru~juBroda, u objektu dvori{ta napu{tene ku}e.

11

Prona|eno otu|eno vozilo

Smrtno stradala saputnica

U saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~er u 5.50 sati na dionici magistralnecesteTomislav-Grad - Grani~ni prelaz Kamensko kod Kazagincasmrtno je stradala19-godi{njaMarija[. iz Tribi}a, kod Livna. Do nesre}e je do{lokada je 27-godi{nji B. ^. iz Livna, upravljaju}i vozilom opel kadet, izgubionadzor nad vozilom te sletio s kolnika. Voza~ i drugi suputnik 23godi{nji Ivan ]. zadobili su lak{e tjelesne ozljede.

Ubistva u Tuzlanskom kantonu

Livanjski kanton

U fokusu
Ku}a Pilavd`i}a: Asimovo samoubistvo sprije~ili uku}ani

porodi~ni
Asim Pilavd`i}, nakon kra}e sva|e, zaklao nepokretnu suprugu Ajku Emina Islamovi} dva puta je ubola mu`a Damira u vrat zbog ljubomore
Nekoliko stravi~nih ubistava obilje`ilo je crnu hroniku u Tuzlanskom kantonu u prvih sedam mjeseci ove godine. Sva ubistva su rasvijetljena, iako, kao i ranijih godina, kada je u pitanju TK, nije izostajala svirepost po~inilaca, ali ni raznolikost motiva.

Livno

zlo~ini
Preminuo u bolnici

Vi{e udesa

tokom
godi{njih

Kobni udarac

Sukob iz pro{losti
Me|u zlo~inima koji su izazvali najvi{e pa`nje svakako je ubistvo Nadira Sulji}a, 25-godi{njaka iz tuzlanskog naselja Mramor, kojeg je krajem juna ubio ~etiri godine mla|i kom{ija Elvis Halilovi}. Iako na po~etku istrage nije bilo informacija o mogu}im motivima zlo~ina, koji je uznemirio ovo malo rudarsko naselje, saznajemo da je Halilovi} nekoliko puta ubo no`em Sulji}a zbog sukoba iz pro{losti. Kako saznajemo od kom{ija, obojica su, naime, ranije bila korisnici droga. U me|uvremenu je Sulji} prestao

Asmir Omer~i} iz Grada~ca uhap{en je krajem juna ove godine zbog sumnje da je nanio te{ke tjelesne povrede Miralemu Me{anovi}u, tako|er iz Grada~ca, koje su uzrokovale smrt ovog mladi}a. Kantonalno tu`ila{tvo Tuzla tereti Omer~i}a za te{ke tjelesne povrede sa smrtnom posljedicom. Naime, Omer~i} i Me{anovi} su se sukobili u no}i sa 16. na 17. juni ove godine, a Me{anovi} je preminuo dan kasnije. Mladi} je, kako su svjedo~ili njegovi uku}ani, izgubio svijest pri poku{aju da iza|e iz ku}e, a nekoliko minuta poslije je i preminuo. Obdukcija tijela, koju je uradio doktor Zdenko Cilhar`, otkrila je vezu izme|u udarca i nastale smrtne posljedice. godi{nji starac iz sela Poljice kod Lukavca. On je u porodi~noj ku}i no`em zaklao svoju suprugu Ajku (66), a potom je bezuspje{no poku{ao izvr{iti samoubistvo. Ajka, koja je deset godina bila nepokretna, preminula je usljed krvarenja, a Asima su spasili uku}ani, koji su ga prebacili na Univerzitet-

sko-klini~ki centar u Tuzlu, gdje se nekoliko sedmica kasnije oporavio. Sukob supru`nika uzrokovala je kra}a prepirka. Porodi~na tragedija desila se i 15. maja ove godine u Dobo{nici kod Lukavca. Zbog ljubomore, 32-godi{nja Emina Islamovi} dva puta je ubola svog mu`a Damira u vrat. Usljed zadobijenih povreda, on je preminuo nekoliko sati kasnije u operacionoj sali UKCu Tuzla. Sukob supru`nika Islamovi} koji su, kako saznajemo, bili pred razvodom braka, izazvala je ljubomora. Navodno se Damir s posla vratio autom koje je u vlasni{tvu njegove radne kolegice, {to je naljutilo Eminu. Uzela je no` i napala ga. Interesantno, opisani zlo~ini, koji su i najsvirepiji u ovoj godini, po~injeni su no`em.
A. [E]KANOVI]

odmora
Na podru~ju koje pokriva MUP Livanjskog kantona, zbog sezone godi{njih odmora, zabilje`en je pove}an brojsaobra}ajnihnesre}a u kojima je jednaosobate`epovrije|ena, a pri~injena je i odre|ena materijalna {teta, prenijela je Srna. Tako je, primjera radi, od 1. do 8. augusta na podru~ju{estop}ina Livanjskogkantonaevidentiranoukupno 25 saobra}ajnihnesre}a, {to je za desetakvi{e od sedmi~nogprosjeka u tokugodine, rekao portparol Uprave policije MUP-a IvicaVrdoljak. On je potvrdio da je najvi{e saobra}ajnih nesre}a zabilje`enou op}iniTomislav-Grad- 12, zatim Livno - 11 i Drvar dvije, a nesre}a u kojoj je te`e povrije|eno jedna osoba dogodila se 7. augusta na dionicimagistralnog puta Livno - Tomislav-Grad u mjestu Prisoje. Prema Vrdoljakovim rije~ima, u istom periodu na podru~ju Kantona evidentirano je i 16 slu~ajeva koji imaju obilje`ja krivi~nog djela, od ~ega sedam u op}ini Livno, ~etiri u Drvaru, po dva u Tomislav-Gradu i Kupresu i jedan slu~aj u Glamo~u. harem Smajlovi}, Meho Tiratli} (koji je jedini u pritvoru), Sulejman Jusi}, Semir Muj~in, Semir Smaji}, Mehdija Topi}, Amir [iljakovi}, Mirza Kanti}, Vinko Vinkovi}, @elimir Kne`evi} i Vedran Gavri}. Pre ma op tu`ni ci, ko ju je po~etkom juna podiglo Kantonalno tu`ila{tvo u Zenici, a koja sadr`i ~ak 46 ta~aka, optu`eni su kao pripadnici organizirane kriminalne grupe formirane 2008. djelovali tokom 2009. i 2010. godine na podru~ju Zeni~ko-dobojskog, Tuzlanskog, Posavskog i Srednjobosanskog kantona, te krali vozila i iznu|ivali novac za njihov povrat. Mi. D.

sa konzumiranjem narkotika, te je va`io za vrlo mirnu i povu~enu osobu. S druge strane, stanovnici Mramora spremni su re}i da je Halilovi} ~esto provocirao ubijenog te da je zlo~in samo kruna vi{emjese~nog nasilni{tva. Monstruozno ubistvo po~inio je i Asim Pilavd`i}, 69-

ZENICA Nakon {est nagodbi za kra|e vozila i iznude

12 ~lanova organizovane grupe

uskoro na optu`eni~koj klupi
U Kantonalnom sudu u Zenici u toku je procesuiranje 22 ~lana grupe optu`ene za organizirani kriminal, te{ke kra|e, iznude i prikrivanja, razbijene u zajedni~koj akciji policija oba entiteta, koja je vo|ena u decembru pro{le i martu ove godine, po nalogu Tu`ila{tva BiH. [estorica njih su, nakon {to su se nagodili sa zeni~kim Tu`ila{tvom, osu|eni na kazne zatvora u rasponu od osam do 16 mjeseci. Potom su pu{teni su iz pritvora, te }e na slobodi do~ekati poziv za izdr`avanje kazni. Mustafa Bekta{ (28) iz Po~ulice kod Viteza, zbog organiziranog kriminala i nedozvoljenog dr`anja oru`ja osu|en na 16 mjeseci zatvora, D`emal Mehi~i} (26) iz Zenice, na 14 mjeseci, Semir Silajd`ija (32) iz Zenice, Zoran Mirjani} (30) sa Sokoca i Amel Falji} (32) iz Zavidovi}a dobili su po godinu zatvora, a Sifet [abi} (46) iz Zenice nagodio se na osam mjeseci zbog pomaganja u te{koj kra|i. Uskoro bi trebalo uslijediti su|enje preostalim ~lanovima ove grupe, koji su negirali krivnju pred sudijom za prethodno saslu{anje zeni~kog Suda. Ra di se o 14 oso ba obu hva}enih optu`nicom u predmetu Hanas [ehovi} i drugi. Dvojica optu`enih nisu se pojavila na izja{njenju, pa }e uskoro biti zakazano novo ro~i{te. Ina~e, op tu`ni com su obu hva}eni: Hanas [ehovi}, Sanel Karahmet, Sadber Mrkaljevi}, Aldin [ehovi}, Asim [i{i}, Mu-

12

REGION

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Ohrabrenje mjesnom biskupu Dajle

Rije~ katoli~kih

Balon-krediti uteg gra|anima
Predsjednik Hrvatskih laburista stranke rada Dragutin Lesar na konferenciji za novinare u Zadru nazvao je balon-kredite utegom koji }e kada-tada pasti gra|anima na glavu. Najavljene mjere kojima Vlada i banke poku{avaju pomo}i gra|anima koji imaju kredite u “{vicarcima“ Lesar je oci, jenio poku{ajem da se aspirinom djeluje na metastaze. Ponovio je zahtjev stranke da se ukine valutna klauzula u Hrvatskoj. Kuna je nacionalna moneta i tako se ~uva nacionalni suverenitet, pou~io je predsjednik Hrvatskih laburista. To je privremena mjera za smirivanje napetosti i to samo zbog parlamentarnih izbora u prosincu, zaklju~io je Lesar.

intelektualaca
Poslije Domovinskog rata Zagreba~ka nadbiskupija poku{ala je preko Evropskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu vratiti Mokrice, ali je 2004. taj sud tu`bu Kaptola odbio te presudio da Zagreba~ka nadbiskupija nema pravnog temelja za povratak dvorca i imanja u Mokricama. Gdje je tada bio Vatikan, pitaju u izjavi
Sku pi na hrvat skih ka to li~kih intelektualaca uputila je izjavu hrvatskoj javnosti u povodu imovinskog spora u `upi Dajli u kojoj isti~e kako se tu ne radi i ne mo`e se raditi o isklju~ivom unutar crkvenom pravnom pitanju. U izjavi se podsje}a da je benediktinska zajednica iz Praglie izgubila sve sudske procese kojima je nastojala spo me nu te ne kre tni ne uknji`iti na trgova~ko dru{tvo Abbazia d.o.o., za tu svrhu osnovano u Hrvatskoj. pakosti zagreba~kom nadbiskupu, prepu{tene Sloveniji. Poslije Domovinskog rata Zagreba~ka nadbiskupija poku{ala je preko Evropskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu vratiti Mokrice, ali je 2004. taj sud tu`bu Kaptola odbio te presudio da Zagreba~ka nadbiskupija nema pravnog temelja za povratak dvorca i imanja u Mokricama. Gdje je tada bio Vatikan, pitaju u izjavi. Hrvatski katoli~ki intelektualci na kraju izjave navode kako osje}aju solidarnost i upu}uju ohrabrenje mjesnom biskupu i njegovom sve}enstvu kao i svim hrvatskim biskupima za njihovu brigu i nastojanje oko dobrobiti njihove pastve i njihovih biskupija. Izjavu hrvatskoj javnosti potpisalo je {ezdeset hrvatskih katoli~kih intelektualaca, uz ine akademici Josip Pe~ari}, Stanko Popovi} i Slaven Bari{i}, sveu~ili{ni profesori Branimir Luk{i} i Marijan [unji} te biv{i veleposlanik Ive Livljani}.

Ni{ta sporno u ksenofobi~nom komentaru
Makarska policija poslala je op}inskoj dr`avnoj odvjetnici Biljani Puhari} posebno izvje{}e u svezi sa ksenofobi~nim komentarom “Gosti koji su vi{ak“ urednika Makarskog primorja Ive ]urkovi}a. Rije~ je o onom poznatom uratku koji Bosance progla{ava vi{kom jer samo zauzimaju pla`u i ni{ta ne tro{e. Slu~aj je posebno osjetljiv jer se radi o tiskovini koju izdaje makarska gradska uprava s gradona~elnikom Markom O`i}em Bebekom na ~elu. Premda se veliki dio hrvatske i bosanske javnosti sablaznio tekstom Ive ]urkovi}a, policija je konstatovala da u napisanom tekstu ni{ta nije sporno.

Pla}eno kroz Osimske sporazume
Za nekretnine je bila, kako se navodi, davno ispla}ena od{teta kroz Osimske sporazume koje je do kraja po{tova la Re pu bli ka Hrvat ska. Dr`ava je nekretnine, kojih je na taj na~in postala vlasnicom, vratila Crkvi, i to `upi Dajli i Pore~ko-pulskoj biskupiji, a da ni s ~im na to nije bila obvezna.

I sada je benediktinska zajednica iz Praglie zaklju~ila da je do{lo vrijeme da, oslanjaju}i se na kanonsko pravo i talijanski lobby u vatikanskoj kuriji, iste nekretnine unutar crkvenim postupkom, uz isklju~enje javnosti, stavi pod svoje vlasni{tvo. I kardinalsko povjerenstvo, pozivaju}i se isklju~ivo na kanonske propise, donosi presudu na {tetu Pore~ko-pulske biskupije, koje je odjeknulo

bolno i mu~no diljem Hrvatske, ka`e se u izjavi.

Potpisnici akademici
Prema rije~ima katoli~kih intelektualaca, iz ovog slu~aja mogle bi proiste}i i realno-politi~ke posljedice. Podsje}aju na dvorac Mokrice i zemlji{te, koji su bili nepobitno vlasni{tvo Zagreba~ke nadbiskupije. Mo kri ce su u po ra tnim me|ure pu bli~kim raz gra ni~enjima, s ciljem da se na-

Agonija zagreba~ke radiostanice se nastavlja

Radio 101 u raljama zakona
U zagreba~koj {atri Radio 101 se naziva „valom svih valova“
Kultni zagreba~ki Radio 101 ponovo je u `i`i zanimanja. Ali, ne zbog programskih do me ta, ve} zbog mo gu}nosti da uskoro definitivno prestane s emitiranjem programa. Ispred prostorija Sto jedinice u Teslinoj ulici u centru Zagreba ju~er prije podne okupila se masa zabrinutih slu{atelja. Iako je ljetni Zagreb gotovo prazan zbog produ`enog vikenda, srcade`urnihnovinara Sto jedinice bila su puna zbog javnepodr{kefanovaovognekada slavnog radija. U zagreba~koj {atri Radio 101 se i danasnaziva„valomsvihvalova“ . No, ovaj najnoviji val frustracije potaknula odluka Vije}a za elektroni~ke medije zbog koje radijskojikoniZagreba, kako se tvrdi, prijeti likvidacija. Ovo Vije}e je prije pet dana odbilo dati suglasnost za prenos koncesije Radija 101 na zagreba~ko Trgova~ko dru{tvo Media servis, novog vlasnika Sto jedinice, koji je u tom radijskom {opingu ponudio najvi{e: 15, 101, 101 kuna. No, bez dozvole za prijenos koncesije sudbina Radija je navodno zape~a}ena. Odluka Vije}a bazirana je na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o elektroni~kim medijima koji je nedavno donio Hrvatski sabor. Za ovu odluku na Radiju 101 ka`u da je „bezumna i nepravedna, ba{ kao i Zakon na kojem se navodno temelji“. Odlu~ili su promijeniti ili odluku, ili Zakon, a mo`da i oboje. O konkretnim akcijama javnost }e izvijestiti idu}e sedmice. Zbog odbijanja prenosa koncesije zagreba~kom Radiju 101 ovih se dana na-

Predizborne koalicije ne}e biti
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor sastala se u Splitu s gradona~elnikom@eljkomKerumom. Razgovarali su o nastavkugradnjeposlovno-stambenogkompleksa Spaladium arene te o drugim projektima u gradu. Nakon sastanka objavljeno je da }e VladaustupitiGraduSplitu dio Spaladium arene u dr`avnom vlasni{tvu. Osim toga premijerka Kosor i gradona~elnik Kerum na sastanku u splitskoj Gradskoj upravi razgovarali su i o privezi{tu za kruzere u Splitu. Iako su mediji taj doga|aj ve} nazvali uvodom u koaliciju HDZ-a i Hrvatske gra|anske stranke splitskog gradona~elnika Keruma, i premijerka i gradona~elnik su to negirali. Predizborne koalicije ne}e biti, a poslije izbora su sve opcije otvorene, izjavili su.

digla prili~na pra{ina. Me|u ostalim, reagiralo je i Hrvatsko novinarsko dru{tvo, gdje tvrde kako bi ovakve zabrane mogle u budu}nosti dovesti do zna~ajnog uru{a va nja hrvat skog tr`i {ta elektroni~kih medija, jer za{to bi itko kupovao radio ili teve postaju ako ne mo`e dobiti i koncesiju.

Ban Ki-moon poziva na suzdr`anost na Kosovu
Generalni tajnik Ujedinjenih nacija Ban Ki-moon je u izvje{taju pripremljenom za sjednicu Vije}a sigurnosti, koja }e se odr`ati 29. augusta, pozvao sve strane da se suzdr`e od akcija koje mogu da podriju napredak na~injen u dijalogu izme|u Beograda i Pri{tine. - Pozivam sve strane da se suzdr`e od akcija koje mogu da podrijunapredakostvaren u dijalogu i dovedu do eskalacije napetosti, kao i da rade zajedno kako bi se izbjeglododatnopogor{anje situacije, navodi se u izvje{taju. Izvje{taj generalnog tajnika o Kosovu, koji }e biti razmotren na redovnoj sjednici Vije}a sigurnosti 29. augusta, pokriva period od 16. aprila do 15. jula, to jest prije izbijanja najnovijih incidenata. Zbog toga se ukupna situacija na sjevernom Kosovu u dokumentu ocjenjuje kao relativno mirna, mada se isti~e da su napetosti porasle pri kraju posmatranog perioda. Lideri Srba sa sjevera Kosova izrazili su zabrinutost zbog odluke kosovskog ministarstva unutarnjih poslova da svoje operacije pro{iri na op}ine sa srpskom ve}inom, kroz aktivnosti ROSU. Napetosti su porasle kada je ROSU zapo~ela dnevne patrole u multietni~kim oblastima na sjeveru Kosova, kao dio napora Pri{tine da tamo vr{i vlast, stoji u izvje{taju.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Britanski premijer David Cameron zatra`io

Berlin obilje`ava pet decenija izgradnje

Zid srama i podjela
Berlin je u subotu obilje`io 50. godi{njicu izgradnje zida koji je 28 godina dijelio taj grad i spomen na one koji su poginuli poku{avaju}i ga prije}i. U no}i sa subote, 12. augusta, na nedjelju, 13. augusta 1961. godine, predsjednik komunisti~ke Isto~ne Njema~ke (DDR) Walter Ul bric ht iz da je na re dbu za po~etak operacije podizanja barijere koja je kasnije postala poznata kao Berlinski zid. Vi{e od deset hiljada isto~nonjema~kih vojnika dobilo je tada zada}u da sagradi zid za zaka. Skriveni u automobilima, kopaju}i tunele i preska~u}i preko zida, stanovnici Isto~ne Njema~ke i dalje su se na sve mogu}e na~ine poku{avali domo}i Zapada. Njih 136 je poginulo podno zida, a ukupno je `ivot izgubilo 600 do 700 ljudi poku{avaju}i zauvijek napustiti komunisti~ki re`im, po podacima histori~ara. Komemoracija }e po~eti ujutro u kapeli izgra|enoj na ni~ijoj zemlji, sedmosatnim ~itanjem izvje{}a o `ivotu bjegunaca koji su pali pod mecima grani~ara.

Policija na ulicama Londona
Reuters

Amerikanac
sti`e u pomo}
Ne mo`ete se hap{enjima rije{iti problema. Hap{enje je svakako adekvatno za najnasilnije, nepopravljive, ali mnoge druge stvari mogu se rije{iti na druge na~ine. Ovo, ustvari, nije problem samo policije nego problem dru{tva, rekao je Breton ju~er za ameri~ku televiziju NBC
Britanski premijer David Cameron zatra`io je od biv{eg {efa njujor{ke policije Billa Brattona da kao savjetnik pomogne u zaustavljanju nereda koji potresaju britanske gradove, saop}eno je iz Downing Streeta. ju~erza ameri~kuteleviziju NBC. Inicijativa se pojavila u trenutku kada je u neredima pra}enim plja~kama i po`arima, kojiposljednjihdanapotresaju London i druge britanske gradove, ubijeno pet osoba. Britanija mora da se pozabavi sa duboko ukorijenjenim socijalnim problemima nakon nemira i plja~kanja u engleskim gradovima protekle sedmice, rekao je ju~er ministar finansija George Osborne. “Postoje zajednice koje je ostatak zemlje jednostavno zaboravio. Postoje zajednice koje su odsje~ene od ekonomskih tokova u ostatku zemlje“ re, kao je Ozborn za BBC. Najavio je da vlada namjerava da provede mjere smanjenja broja policijskih snaga, dok gradona~elnik Londona Boris Johnson, ~lankonzervativaca, smatra da su nemiri umanjili argumente za takve rezove. Britanski ministar finansija navodi da se lekcije moraju nau~iti, ali da odgovor ne mo`e biti pove}anje potro{nje. “Moramo se pozabaviti duboko ukorijenjenim socijalnim problemom“ rekao je on. , Anketa koju je Comres, vode}a agencija za istra`ivanje tr`i{ta, uradila za novine Independent, pokazala je da 54 posto Britanaca smatra da Cameron nije uspio obezbijediti vodstvo dovoljno brzo da bi se kontrolisali nemiri, dok je anketa ICM-a za Guardien pokazala da samo 30 posto ispitanika smatra da je premijer pravilno odgovorio na nemire, dok 44 posto misli suprotno.
Berlinski zid

Premijerova zahvala
“Premijer je razgovarao s Billom Brattonom i zahvalio mu {to je prihvatio da do|e na razgovore u Velikoj Britaniji ove jeseni kako bi prenio svoje iskustvo iz postupanja s bandama kad je bio {ef policije u Bostonu, New Yorku i Los Angelesu“ , kazala je Cameronova glasnogovornica. Bratton je precizirao za televiziju NBC kakoo~ekuje da uskoropreuzmedu`nost, ali da ne}e `ivjeti stalno u Velikoj Britaniji. “Ne mo`ete se hap{enjimarije{itiproblema. Hap{enje je svakako adekvatno za najnasilnije, nepopravljive, ali mnoge druge stvari mogu se rije{iti na druge na~ine. Ovo, u stvari, nije problem samo policije, nego problem dru{tva“ rekao je Breton ,

{titu od fa{izma, koji }e zapravo omogu}iti da se zaustavi egzodus stanovnika DDR-a na podru~je pod savezni~kom okupacijom i sprije~iti njihov bijeg preko kapitalisti~ke enklave Zapadnog Berlina. Dotad je vi{e od 2,5 miliona ljudi bilo napustilo DDR koji je tada imao 19 miliona stanovni-

U 10 sati predsjednik Christian Wulf odr`at }e govor u prisustvu kancelarke Angele Merkel i gradona~elnika Berlina Klausa Wowere ita u Me mo ri jal nom centru u Bernauer Strasse, ulici koju Zid srama dijeli popola. U podne }e se oglasiti crkvena zvona, a vozovi na `eljezni~kim stanicama }e stati.

Razli~ita mi{ljenja
Neki od izgrednika su jedna k}erka milionera, humanitarni radnik i student `urnalistike, ali ve}ina njih su nezaposleni mladi}i. Razmjere i surovost nemira ne samo u centrima gradova nego i u predgra|ima naseljenim srednjom klasom, izazvali su debatu opre~no razli~itih mi{ljenja, u kojoj ve}ina ljudi ka`e da je policija trebala biti stro`ija.

Proslava Kastrovog ro|endana
Kuba je u utorak po~ela da slavi 85. ro|endan Fidela Kastra organizacijom koncerata, baletskih predstava i izlo`bi, a sino} je odr`an gala koncert “Pjesma lojalnosti“ u pozori{tu “Karl Marks“ u Havani uz prisustvo 5.000 ljudi, ali bez Kastra. Fidel Kastro je vodio Kubu 50 godina, a 2006. je zbog zdravstvenih problema vlast prepustio svom mla|em bratu Raulu. Iako se povukao s vlasti, on i dalje igra va`nu ulogu na Kubi i stalni je konsultant svom bratu, napominje AFP. Kastro se veoma rijetko pojavljuje u javnosti i vrijeme provodi pi{u}i knjige i novinske kolumne o raznim me|unarodnim pitanjima. Na pitanje {ta }e se desiti poslije njegove smrti, posmatra~i su u odgovoru usagla{eni samo oko jedne stvari - da }e biti historijska sahrana, prenosi AFP.

Drugo kolo Premijer fudbalske lige

Ohrabrenje su pobjede gostiju
Ko{arka{ka reprezentacija nakon turnira u Riminiju

Raste samopouzdanje pred Litvaniju

14

OGLASI

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO GRAD SARAJEVO OP]INA CENTAR SARAJEVO OP]INSKI NA^ELNIK Na osnovu ~lana 20. Zakona o namje{tenicima u organima dr`avne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 49/05), op}inski na~elnik raspisuje

za prijem u radni odnos na neodre|eno vrijeme u Slu`bu za op}u upravu na radno mjesto: Vi{i referent za vo|enja mati~nih knjiga - jedan izvr{ilac Vr{i upis i promjenu unesenih ~injenica u mati~ne knjige ro|enih, umrlih i dr`avljana; Izdaje izvode i uvjerenja iz mati~nih knjiga ro|enih, vjen~anih, umrlih i knjiga dr`avljana; sastavlja smrtovnice za umrla lica i dostavlja ih nadle`nim sudovima; izvje{taje o smrti dostavlja nadle`nim organima i slu`bama radi brisanja iz evidencija; popunjava statisti~ke upitnike o novoro|enim, vjen~anim i umrlim licima; po potrebi vr{i provjeru podataka za policijske uprave; odgovara za a`urnost i urednost protokola mati~ne evidencije, otpreme po{te i arhiviranje; vr{i upise jedinstvenih mati~nih brojeva gra|ana u mati~ne knjige; izdaje propisana uvjerenja; unosi podatke u ra~unar i odr`ava ih dnevno a`urnim; po potrebi obavlja sve poslove koji se odnose na funkcionisanje i rad Centra za bira~ki spisak; obavlja administrativne poslove; prema korisnicima usluga postupa u skladu sa utvr|enom politikom, ciljevima i dokumentima sistema kvaliteta; obavlja i druge poslove koje mu nalo`i pomo}nik op}inskog na~elnika. Grupa u dopunskim poslovima osnovne djelatnosti: administrativno-tehni~ki Slo`enost poslova: djelimi~no slo`eni Stepen {kolske spreme: SSS - IV stepen Vrsta {kolske spreme: gimnazija, ekonomska, administrativna, birotehni~ka, upravna, drvna, medicinska, ptt tehni~ka, elektrotehni~ka, turisti~ka ili `eljezni~ka tehni~ka {kola Posebni uslovi: stru~ni ispit, poznavanje rada na ra~unaru (sve korisni~ke aplikacije u slu`bi: Word, e-mail, Intranet, primjena i kori{tenje AV za{tite) Radni sta`: najmanje deset mjeseci Uz prijavu kandidati treba da dostave ovjerene fotokopije sljede}e dokumentacije: 1. svjedo~anstvo o zavr{enoj {koli, 2. uvjerenje o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, 3. uvjerenje o radnom sta`u, 4. uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak, 5. uvjerenje o dr`avljanstvu BiH i fco. li~ne karte 6. izjavu da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten/a iz organa dr`avne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, 7. izjavu da nije obuhva}en/a odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine. Kandidat koji bude primljen u radni odnos dostavit }e uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova oglasa dostavljaju se na Protokol Op}ine Centar ili po{tom na adresu: Op}ina Centar Sarajevo, Miss Irbi 1, uz naznaku "za oglas". Oglas ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja.
JU O[ DUBRAVICA Vitez - Preo~ica Preo~ica bb, 72 252 Po~ulica, Vitez Na osnovu odredbe ~lana 57. Zakona o osnovnoj {koli (“Slu`bene novine SBK”, broj 11/01) i odredbe ~lana 94. Pravila {kole, Upravni odbor [kole, na sjednici odr`anoj 10. 8. 2011. godine, donosi odluku kojom se raspisuje Prva privatna osnovna {kola „Isa-beg Ishakovi}“ Sarajevo Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine Kantona Sarajevo“, broj 10/04, 21/06 i 26/08), ~lana 69. Pravila Prve privatne osnovne {kole „Isa-beg Ishakovi}“ Sarajevo i Odluke [kolskog odbora od 6. 7. 2011. godine, raspisuje se

O G L A S

KzaO N Knastavnika S UR izbor i prijem
1. Nastavnik likovne kulture - 13 ~asova - 1 izvr{ilac 2. Nastavnik tehni~kog odgoja - 13 ~asova - 1 izvr{ilac 3. Nastavnik muzi~ke kulture - 8 ~asova - 1 izvr{ilac 4. Nastavnik engleskog jezika - 9 ~asova - 1 izvr{ilac 5. Nastavnik historije - 4 ~asova - 1 izvr{ilac 6. Nastavnik biologije - 6 ~asova - 1 izvr{ilac 7. Nastavnik islamske vjeronauke - 12 ~asova - 1 izvr{ilac 8. Nastavnik fizike - 10 ~asova - 1 izvr{ilac 9. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja - 4 ~asa - 1 izvr{ilac 10. Nastavnik kulture `ivljenja - 6 ~asova - 1 izvr{ilac 11. Nastavnik razredne nastave - 2 izvr{ioca 12. Nastavnik geografije - puna nastavna norma - 1 izvr{ilac 13. Nastavnik bosanskog jezika i knji`evnosti - 17 ~asova - 1 izvr{ilac Pod rednim brojevima 1 i 2 zaposlenici se primaju na neodre|eno vrijeme, pod rednim brojevima 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10 primaju se na odre|eno vrijeme do kraja nastavne 2011/2012. godine, pod rednim brojem 11 jedan zaposlenik se prima do kraja nastavne 2011/2012. godine, a drugi do povratka zaposlenice sa funkcije, a najdalje do kraja nastavne 2011/2012. godine, a pod rednim brojevima 12 i 13 do povratka zaposlenika sa bolovanja, a najdalje do kraja nastavne 2011/2012. godine. USLOVI: Pored op}ih uslova, kandidati u pogledu stru~ne spreme treba da ispunjavaju uslove utvr|ene Zakonom o osnovnoj {koli i Pedago{kim standardima SBK. Uz prijavu, koja treba sadr`avati broj kontakt-telefona i kra}u biografiju, kandidati su du`ni dostaviti sljede}e dokumente: - dokaz o stru~noj spremi (diploma ili ovjerena kopija) - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje o dr`avljanstvu ili ovjerenu kopiju li~ne karte - uvjerenje o nevo|enju krivi~nog postupka - uvjerenje o neka`njavanju Tako|e, kandidati su du`ni, ukoliko ih posjeduju, dostaviti i sljede}e dokaze o ispunjavanju uslova iz Kriterija o bodovanju, pravilima i postupku popune upra`njenih radnih mjesta u {kolama SBK i to: - rje{enje o tehnolo{kom vi{ku u {kolama SBK - potvrdu u smanjenoj normi za nastavnike u stalnom radnom odnosu - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - potvrdu Zavoda za zapo{ljavanje o periodu ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme - ovjeren prijepis ocjena sa fakulteta u toku studija - ovjerena kopija radni~ke knji`ice ili potvrda poslodavca kao dokaz o radnom sta`u u struci - rje{enje o invalidnosti za kandidate kod kojih je invalidnost utvr|ena - kandidati koji `ive u porodici u kojoj niko nije zaposlen ili nema stalna primanja trebaju dostaviti: ku}nu listu i za odrasle ~lanove u`e porodice dokaz o nezaposlenosti. - uvjerenje o u~e{}u u odbrani BiH Prilikom bodovanja po kriterijima u obzir }e se uzeti samo valjani i blagovremeno dostavljeni dokazi. Sa prijavljenim kandidatima }e se obavezno obaviti intervju. Primljeni kandidati }e dostaviti ljekarsko uvjerenje prije zasnivanja radnog odnosa. Sve tra`ene dokumente potrebno je dostaviti u originalu ili ovjerenoj kopiji. Prijave sa dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti putem po{te na navedenu adresu ili neposredno u Sekretarijat {kole. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

K O N K U R S
za izbor nastavnika, stru~nih saradnika, administrativnog i tehni~kog osoblja na period od 1. 9. 2011. do 30. 6. 2012. godine 1. Stru~ni saradnik - Pedagog {kole ........................................................................................................1 izvr{ilac - puna norma 2. Administrativno osoblje - Sekretar {kole (diplomirani pravnik) .....................................................................1 izvr{ilac - puna norma 3. Nastavnici - nastavnik bosanskog jezika....................................................................................1 izvr{ilac - puna norma - nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja.............................................................1 izvr{ilac - puna norma - nastavnik historije i geografije (na neodre|eno vrijeme) .......................................1 izvr{ilac - puna norma - nastavnik biologije, hemije i kulture `ivljenja .......................................................1 izvr{ilac - puna norma - nastavnik arapskog jezika ......................................................................................1 izvr{ilac - puna norma - nastavnik razredne nastave (jedan izvr{ilac do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva)......................................................................................2 izvr{ioca - puna norma - nastavnik engleskog jezika .....................................................................................1 izvr{ilac - pola norme - nastavnik njema~kog jezika ....................................................................................1 izvr{ilac - pola norme - nastavnik informatike i tehni~kog odgoja .................................................................1 izvr{ilac - 17 ~asova - nastavnik muzi~ke kulture...........................................................................................1 izvr{ilac - 9 ~asova - nastavnik vjeronauke...................................................................................................1 izvr{ilac - 9 ~asova - nastavnik fizike ...........................................................................................................1 izvr{ilac - 5 ~asova - nastavnik likovne kulture (od 16. 9. 2011. godine)...................................................1 izvr{ilac - 15 ~asova 4. Tehni~ko osoblje - kuhar ......................................................................................................................1 izvr{ilac - puna norma - domar .....................................................................................................................1 izvr{ilac - puna norma - higijeni~arka...........................................................................................................1 izvr{ilac - puna norma Pored op}ih Zakonom predvi|enih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati moraju ispunjavati i posebne uslove predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju. Uz prijavu na konkurs kandidati treba da dostave sljede}u dokumentaciju: • Kra}u biografiju; • Diplomu o zavr{enoj {koli; • Izvod iz mati~ne knjige ro|enih; • Uvjerenje o dr`avljanstvu; • Uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu (samo kandidati pod ta~kom 1. i 3.); • Ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti (po prijemu u radni odnos); • Prijavu o mjestu prebivali{ta (po prijemu u radni odnos i ne stariju od 6 mjeseci). Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. Prijave sa potrebnim dokumentima dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Prva privatna osnovna {kola „Isa-beg Ishakovi}“, Ul. Kemala Kapetanovi}a br. 43, Sarajevo, sa naznakom PRIJAVA NA KONKURS. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Napomena: Na razgovor }e biti pozvani samo kandidati koji su u{li u u`i izbor. Kandidati koji ne budu primljeni u radni odnos mogu preuzeti dokumentaciju u {koli, jer ne preuzimamo obavezu vra}anja iste. Kontakt-telefon: 033/652-231.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Globalna kriza i BiH

Javna ponuda obveznica Op{tine Zvornik

Ozbiljne prijetnje doma}em izvozu
Duljko Hasi}, ekonomski ekspert VTK-a, tvrdi da bi nepovoljna situacija u Italiji zna~ajno pogodila na{u ekonomiju
[irenje globalne ekonomske krize na Italiju, [paniju i Njema~ku krajnje negativno bi se odrazilo na privredu RS-a i BiH, koja iz godine i godinu ostvaruje sve ve}i izvoz u ove zemlje. Ovo je rekao ekonomski ekspert Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasi} i dodao da bi u tom slu~aju drasti~no bio smanjen izvoz iz BiH, {to bi direktno pogodilo izvozno orijentisane privrednike. - Kriza u Italiji je ve} evidentna, a ukoliko se stanje na tr`i{tu ove zemlje pogor{a, izvoz, odnosno narud`be iz BiH bi}e znatno smanjeni, dodao je on. S obzirom na to da Italija ima zna~ajno u~e{}e u ukupnom obimu spoljnotrgovinske razmjene BiH, nepovoljna situacija na tom tr`i{tu bi zna~ajno pogodila doma}u ekonomiju. - Njema~ka, Italija, Slovenija i Austrija su zemlje sa kojima je BiH imala najve}u spoljnotrgovinsku razmjenu u prvih {est mjeseci ove godine i njihovo u~e{}e iznosi vi{e od 90 posto u ukupnom obimu razmjene sa zemljama EU, istakao je Hasi}. On je podsjetio da je iz BiH u Ita-

Tri miliona za {est objekata
Novac od prodaje dionica, ~ija je cijena 100 KM, Op{tina }e investirati u sportski centar, staru tvr|avu, ure|enje izvori{ta, parkirali{te, javnu gara`u i asfaltiranje puta
Op{tina Zvornik jo{ je jedna od op{tina koja se odlu~ila na prvu javnu ponudu obveznica kojima namjerava finansirati nekoliko lokalnih projekata. Javni poziv za emisiju obveznica Op{tina Zvornik uputila je 1. avgusta, a po~etak upisa i uplate obaveza je ponedjeljak, 16. avgust. Javna ponuda traje dok se ne realizuje ponu|ena koli~ina obveznica ili do isteka javne ponude, a to je 14. oktobar. Op{tina }e emitovati 30.000 obveznica po nominalnoj cijeni od 100 KM, ~ime planira prikupiti sredstva od tri miliona KM. Emisija }e biti uspje{na ukoliko 60 posto od ponu|enih ob ve zni ca bu de upla}eno i upisano. Ina~e, obveznice se emituju uz fiksnu, godi{nju kamatnu stopu od 6,75 posto, a dospije}e obveznica je deset godina od dana upisa emisije u Registar vrijednosnih papira RS-a. Glavnica i pripa da ju}i dio ka ma te is pla}iva}e se u po lu go di{ njim razdobljima. Op{tina }e, kako je navedeno u prospektu koji je odobrila Komisija za hartije od vrijednosti RS-a, od planirana tri miliona KM, koliko o~ekuje

Duljko Hasi}

liju u prvom polugodi{tu izvezeno robe u vrijednosti 484 miliona KM, a uvezeno robe u vrijednosti 572.456.000 maraka. - Njema~ka je na{ drugi najzna~ajniji trgovinski partner, sa kojim smo u prvih {est mjeseci ove godine ostvarili izvoz vrijedan 630 miliona KM i isti toliki uvoz – istakao je Hasi}. Govore}i o strukturi izvoza, Hasi} je dodao da na tr`i{ta Evropske unije, BiH najvi{e izvozi sjedi{ta za automobile, aluminijum, elektri~nu energiju, zatim drvo i proizvode od drveta i `eljezne {ipke.

Zvornik: Finansiranje lokalnih projekata

USLOVI Obveznice se emituju uz fiksnu, godi{nju kamatnu stopu od 6,75 posto, a dospije}e obveznica je deset godina od dana upisa emisije u Registar vrijednosnih papira RS-a
od emisije, u rekonstrukciju i nadogradnju Rekreativnospor tskog cen tra Zvor nik ulo`iti milion KM. U ure|enje izvori{ta ljekovite vode u Kiseljaku planiraju in ves ti ra ti 200.000, a 400.000 KM namijenjeno je za

Bolji bilans u trgovini hranom
Bosna i Hercegovina je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prvom polugodi{tu ove godine izvezla prehrambenih industrijskih proizvoda u vrijednosti 262 miliona KM, a uvezla za 802,6 miliona KM, uz postotak pokrivenosti od 31,9 pos to. Izvoz pre hram be nih proizvoda rastao je po stopi od 28,7 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz zabilje`io rast od 17,4 posto. Ukoliko prehrambenim industrijskim proizvodima dodamo i pi}a i duhan, koji se u ve}ini klasifikacija svrstavaju u prehrambene proizvode, ukupan bh. izvoz u oblasti hrane je 286,5, a uvoz oko 998 miliona KM, dok procenat pokrivenosti iznosi 28,7 posto.

prvu fazu rekonstrukcije srednjovjekovnog grada \ur|evgrada. Isto toliko namjeravaju utro{iti u izgradnju javne rasvjete u gradu, te za kupovinu placa i izgradnju parking-gara`e u gradu. Iznos od 600.000 KM namijenjen je za revitalizaciju lokalnog puta Kiselja~ki put - Kiseljak. Brokerske ku}e kupovne naloge mogu unositi od 16. do 17. avgusta, a od 18. avgusta od 9.30 sati plus random time (vrijeme od 1 do 120 sekundi) mogu se zaklju~ivati poslovi. Zvornik je, ina~e, 12. op{tina u RS-u koja se odlu~ila na ovakav na~in do}i do sredstava za finansiranje infrastruA. Pe. kturnih projekata.

Privatna inicijativa i lokalni razvoj u Maglaju

Nagra|eni za
pokretanje biznisa
Tri poslovna plana podr`ana sa po 5.000 KM
Zahvaljuju}i sredstvima Start-up fonda, Op}ina Maglaj je nagradila tri najbolja poslovna plana za pokretanje pri va tnog bi zni sa na podru~ju ove lokalne zajednice. Po 5.000 KM dobili su Adel Husi} za otvaranje frizersko-kozmeti~kog salona, Saudin Ma}kovi} za proi zvo dnju na mje {ta ja i Tarik Mulali} za recikla`u tonera. Izbor najboljih poslovnih planova realizovan je u saradnji sa REZ agencijom i uz financijsku podr{ku Ambasade Norve{ke u BiH. Op}in ski na~el nik Me hmed Mustaba{i} ove projekte smatra izuzetno va`nim jer nije rije~ isklju~ivo o investiciji za samozapo{ljavanje. Ovo je i prilika da se u spomenutim biznisima, uz njihovo ispravno vo|enje, u dogledno vrijeme otvore i dodatna radna mjesta. “S obzirom na ~injenicu da u ovoj go di ni ne ma mo zna~ajnijih investicija u privredi, ti mali poslovni koraci su i dobar znak da se u poduzetni~kom smislu ipak kre}emo naprijed“, kazao je na~elnik za Oslobo|enje. Sli~an program realizuje se i u Busova~i, Travniku, Novom Travniku i @ep~u, a Maglaj je prvi koji ga je uspje{no realizovao.
H. A.

CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE
Kursna - te~ajna lista - broj 157 - 13. 8. 2011. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize

EMU Australija Kanada Hrvatska Ceska R Danska Maðarska Japan Litvanija Norveska Svedska Svicarska Turska V.Britanija SAD Rusija Srbija

978 036 124 191 203 208 348 392 440 578 752 756 949 826 840 643 941

EUR AUD CAD HRK CZK DKK HUF JPY LTL NOK SEK CHF TRY GBP USD RUB RSD

1 1 1 100 1 1 100 100 1 1 1 1 1 1 1 1 100

1.955830 1.415777 1.387286 26.172014 0.080664 0.261903 0.712854 1.788705 0.565032 0.249289 0.211196 1.776165 0.769723 2.226212 1.369081 0.046951 1.911220

1.955830 1.419325 1.390763 26.237608 0.080866 0.262559 0.714641 1.793188 0.566448 0.249914 0.211725 1.780617 0.771652 2.231791 1.372512 0.047069 1.916010 USD BAM

1.955830 1.422873 1.394240 26.303202 0.081068 0.263215 0.716428 1.797671 0.567864 0.250539 0.212254 1.785069 0.773581 2.237370 1.375943 0.047187 1.920800 1.59855 2.210636

SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 08. 2011 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 11. 08. 2011 =

Mehmed Mustaba{i}: Ipak se kre}emo

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Proizvodnja hrane u Unsko-sanskom kantonu

VIJESTI

Farma ostaje u Krajini
Amerikanci i [ve|ani podr`avaju poljoprivrednike i najavljuju novu strategiju za BiH
Bruce Brower, direktor me|unarodnog projekta FARMA u Bosni i Hecegovini, obi{ao je sa suradnicima nekoliko malih i srednjih preduze}a u poljoprvirednoj industriji kojima su pru`ali podr{ku. U ~etvorogodi{njem periodu projekta Farme, koje su sa 13,6 miliona pokrenule ameri~ka organizacija USAID i {vedska SIDA, zna~ajnu pomo} u Unsko-sanskom kantonu dobilo je {est firmi. Jedna od njih, Ba{o Komerc u Velikoj Kladu{i, pomognuta je sa 70 hiljada maraka, a pokrenuli su zadrugu sa 600 kooperanata te proizvode hiljadu tona krastavca korni{ona, ~ime po urodu prema{uju i susjednu Hrvatsku. Nakon ovog uspje{nog perioda projekat Farma se ne}e zaustaviti, nego }e dobiti novu strategiju, najavio je direktor Brower, a jedna od novosti je da }e USAID i SIDA pronalaziti kreditore i jam~iti polovinu sredstava koji farmeri u BiH budu trebali za razvijanje svog posla.

Ste~aj bez efekata
Prelazak prijedorskog Autotranspota nakon ste~aja u op{tinske ruke nije donio o~ekivane rezultate, jer je za {est mjeseci ove godine preduze}e poslovalo sa gubitkom od 185.000 maraka, prenosi Srna. Nezadovoljni radom, u ovom prijeratnom gigantu u oblasti prevoza su i predstavnici lokalne zajednice, te smatraju da je spas u pronala`enju strate{kog partnera s kojim se vode pregovori. Boro Vojvodi}, na~elnik prijedorskog Odjeljenja za privredu i poljoprivredu, isti~e da je preduze}e u prvom polugodi{tu ostvarilo gubitak u poslovanju od 185.000 maraka. Smatramo da je ATP morao da ostvari daleko ve}e prihode imaju}i u vidu broj zaposlenih i vrijednost imovine, smatra Vojvodi}. Prema njegovim rije~ima, Op{tina poku{ava da za vi{ak kapaciteta u preduze}u prona|e i nove investitore. Za sada postoji zainteresovanost investitora iz Kanade za jedan dio poslovnih prostora Autotransporta.

Bruce Bower: Ovdje se uspje{no radi

O politi~arima i direktoru
Posjeta direktora Farme Brucea Browera imala je i politi~ku konotaciju. Naime, stranke u Unsko-sanskom kantonu koje dijele vlast, a samim tim i fotolje, vr{e smjene direktora u javnom sektoru, a me|u njima i direktora Poljoprivrednog zavoda USK-a Smaila Toromanovi}a. Bruce Brower je politi~arima u USK-u nedvosmisleno ukazao da uspjeh poljoprivrede u Kantonu duguju stru~nosti i sposobnosti Toromanovi}a, a s druge strane uo~io je nedostatak ideja iz perspektive politi~ara kada je ovaj sektor u pitanju. A svi politi~ari u ovom kantonu su saglasni kada poljoprivredu stavljaju u sam vrh strate{kih grana razvoja kantona.

-Projekat Farma, od svih regija u zemlji, pokazuje najvi{e uspjeha u Unsko-sanskom kantonu, gdje djela govore vi{e od rije~i. Posebno cijenim pomo} Poljoprivrednog zavoda USK i ona je za nas nemjerljiva - kazao nam je direktor Bruce Brower. Na molbu da iznese mi{ljenje o poljoprivrednicima u Federaciji, njihovom skora{njem izlasku na ulice i konfliktu sa Ministarstvom za poljoprivredu, direktor Brower je kazao da se oni bave tehni~kim poslovima na terenu, te da se uzdr`ava od komenF. BENDER tara politi~ke prirode.

Isplata dividende
Skup{tina Dru{tva za upravljanje fondovima [IB-AR INVEST d.d. Sarajevo donijela je odluku o isplati dividende. Dru{tvo }e isplatiti dividendu u ukupnom iznosu od 306.298,80 KM, odnosno 23,70 KM po dionici prema listi vlasnika vrijednosnih papira DUF-a [IB-AR INVEST d.d. Sarajevo na dan dono{enja odluke o isplati dividende dobivenoj iz Registra vrijednosnih papira u Federaciji BiH. Dioni~ari su pozvani da dostave dokumentaciju radi realizacije odluke o isplati dividende.

Rasplet ste~aja u Impru

Prodaju zemlju da spase firmu
Mesna industrija Impro Prijedor u ste~aju raspisala je ju~er oglas o prodaji zemlji{ta vrijednog vi{e od pola miliona maraka. Rije~ je o dvije parcele u Prijedoru po~etnih cijena 437.400 KM i 85.200 KM, a ova imovina ne mo`e se prodati po cijeni ni`oj od polovine po~etnih iznosa. Okru`ni privredni sud Banjaluka 30. juna je donio odluku da se ste~ajna imovina Impra unov~i tra`enjem najpovoljnijeg kupca putem javnog ogla{avanja, a kupac }e biti obavezan da najmanje pet godina zadr`i djelatnost preduze}a i da zaposli najmanje 50 radnika, javila je Srna. Od prijavljenih 21 milion maraka potra`ivanja Improvih povjerilaca, na sudu je prihva}eno 6,5 miliona KM. Za 73 biv{a radnika preduze}e duguje 270.000 KM, a za Fond PIO 444.000 KM, a ste~ajna imovina preduze}a procijenjena je na ne{to vi{e od 14 miliona KM. Pokretanje ste~aja u Impru predlo`ili su Top farm iz Nove Topole i Hipo Alpe Adria lizing Banjaluka zbog nemogu}nosti izmirenja dospjelih nov~anih obaveza. Prijedorski Impro do pro{le godine navo|en je kao primjer dobre privatizacije. Od 2006. godine je u ve}inskom vlasni{tvu banjalu~kog preduze}a Orion 3.

Kupac dviju parcela bi}e obavezan zadr`ati djelatnost i zaposliti najmanje 50 radnika

Fond poma`e vodoopskrbu
Fond za za{titu okoli{a Federacije BiH Op}ini Tomislav-Grad odobrio je 160.000 KM za izgradnju pro~ista~a otpadnih voda u Tomislav-Gradu i to 60.000 KM za idejno rje{enje ure|aja za pro~i{}ava nje otpa dnih vo da 100.000 KM za realizaciji vodoopskrbnog sistema Duvanjsko polje. Krajem pro{le godine je raspisan javni poziv za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i aktivnosti iz podru~ja za{tite okoli{a. Sredstva od 5,2 miliona KM koja su odobrile nadle`ne institucije namijenjena su za sufinansiranje 47 projekata.

Impro: Sud dobro obavio posao

Ramazanski popust od 01. 08. do 31. 08.
Grbavi~ka 46 Tel/fax: 033 663-696, 646-816, 616-919 e-mail:elpicomerc@bih.net.ba

EKSKLUZIVNI SALON TEPIHA I ITISONA

30%

18 SARAJEVSKA HRONIKA
Pri kraju zgrada na Brusuljama

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Regulacija korita Bosne na Ilid`i

Klju~evi interno
raseljenim u septembru
Zgrada na Brusuljama u potpunosti je zavr{ena i njeno sve~ano otvaranje bit }e organizovano u septembru. Prema informacijama s terena, u toku je priklju~ivanje objekta na elektro i plinsko mre`u. Sa ovim priklju~cima projekat izgradnje zgrade na Brusulja ma u po tpu nos ti }e bi ti okon~an. „Na kon ra ma za na sve~ano }emo otvoriti ovu zgradu i porodicama koje su ve} 16 godina izbjeglice u svom rodnom gradu uru~iti klju~eve i kona~no rije{iti stambeno pitanje“, kazao je Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik Op}ine Stari Grad. Had`ibajri} je istakao kako je u Starom Gradu jo{ 11 interno raseljenih porodica. „Dogodine }emo po~eti i izgradnju zgrade za ovih 11 porodica. Sa izgradnjom druge zgrade u 2012. godini rije{it }emo problem interno raseljenih osoba u Starom Gradu“, naglasio je Had`ibajri}. Stambeni objekat na Brusuljama namijenjen je za trajno stambeno zbrinjavanje devet interno raseljenih porodica s podru~ja Starog Grada. Izgradnju objekta s 595 hiljada maraka finansirali su Ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice FBiH, Ministarstvo rada, socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica Kantona Sarajevo i Op}ina Stari Grad. Implementator ovog projekta je Humanitarna organizacija Hilswerk Austria International, a izvo|a~ radova firma Almi transport iz Zenice. S. Hu.

Ure|enje korita treba raditi na du`ini od ~etiri kilometra

Radovi ~ekaju

imovinsko rje{avanje
Vi{e od godinu se poku{avaju rije{iti imovinskopravni odnosi • Vlasnici tra`e previsoke cijene za zemlji{te
Nakon velikih poplava na podru~jima op}ina Ilid`a i Novi Grad, u martu pro{le godine obavljeni su dogovori o zajedni~kom anga`manu Kantona Sarajevo, Agencije za vodopodru~je rijeke Save i ovih op}ina, oko regulacije Bosne, kako bi se kona~no rije{io ovaj problem. Za projekat su potrebna ogromna sredstva, kao i za otkup zemlji{ta na tom podru~ju, pa je odlu~eno da se realizacija odvija u tri faze. Ugovorom je definisano da za prvu fazu radova, u du`ini od 800 metara, Agencija izdvoji 800.000 KM, isto toliko Kanton, dok su op}ine Novi Grad i Ilid`a zadu`ene za rje{avanje imovinskopravnih odnosa. Projekat za regulaciju korita Bosne u du`ini od ~etiri kilometra uradio je Institut za hidrotehniku. Odabran je i izvo|a~, Harisko iz Sarajeva, koji je ponudio izuzetno povoljnu cijenu, od 946.000 KM i rok realizacije od 120 dana, {to je dalo mogu}nost da se i druga faza radova u du`ini od 800 metara realizira uz manja dodatna sredstva. Tako je obavljena javna nabavke i za ovu fazu, ali radovi ve} vi{e od godinu ne mogu po~eti zbog nerije{enih imovinskopravnih odnosa na podru~jima obje op}ine, po go to vo na Ilid`i.

^etiri kilometra regulacije
Regulacija korita Bosne na Ilid`i bi se trebala raditi na du`ini od ~etiri kilometra. Prva faza obuhvata podru~je Osjeka i Otesa od mjesta gdje se ulijeva @eljeznica do ulijevanja Zujevine u Bosnu, a dalje nizvodno do ulijevanja kolektora otpadnih voda zavr{avala bi se druga faza. su pro ble mi imo vin skih odnosa zaustavili njegovu realizaciju. po~eti sa radovima, ali je morao napustiti radili{te jer su se bunili mje{tani. Na dijelu koji obuhvata drugu fazu radova rije{eni su imovinskopravni odnosi na du`ini od 300 metara, ali Harisko ne `eli ponovo po~injati dok se ne za vr{e imo vin sko pra vni odnosi na cijeloj du`ini. @ele}i da {to prije zapo~ne provedba projekta u op}inskoj Slu`bi za imovinske odnose, formirali su tim koji se samo bavi rje{avanjem podru~ja oko rijeka Miljacke, @eljeznice, Bosne i Zujevine.

Zajedni~ki projekti

Nakon krpljenja kompletna sanacija ceste

Asfaltiranje puta Zlati{te - [iroka~a
Asfaltiranje puta na dionici Zlati{te - [iroka~a trebalo bi zapo~eti sutra. Rekonstrukcija puta po~ela je krajem jula, a podrazumijevala je ~i{}enje terena, skidanje starog asfalta, postavljanje nasipa i kanala za odvodnju i asfaltiranje ulice. Put na lokaciji Zlati{te - [iroka~a bio je u lo{em stanju, a u ni`im, naseljenim dijelovima, ljudi su sami krpili o{te}enja, a vi{i dijelovi ceste su bili u jo{ gorem stanju. Provedba projekta rezultat je Sporazuma o finansiranju rekonstrukcije puta koji su polovinom marta potpisali Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik Op}ine Stari Grad, i Bojo Ga{anovi}, na~elnik Op}ine Isto~ni Stari Grad. Vrijednost projekta je 58.000 KM, od ~ega je Op}ina Stari Grad obezbijedila 35.000 KM, a Op}ina Isto~ni Stari Grad 23.000 KM. Izvo|a~ radova je firma Prijedorputevi. Rekonstrukcija ovog puta nije prvi zajedni~ki projekat op}ina Stari Grad i Isto~ni Stari Grad. U posljednje dvije godine ove op}ine zajedno su realizirale projekte uvo|enja rasvjete u selu Me{inovi}i i u Faleti}ima, te sufinansirale sanaciju dva puta.

LI^NA KORIST Postoji odre|eni broj ljudi kojima to nije u interesu, ve} `ele da u svemu na|u li~nu korist, ka`e na~elnik Memi}
“Op}ina nije u mogu}nosti da objedini katastar i gruntovnicu, pa nema pravih podataka za vlasni{tvo zemlji{ta. Mnogo je nerije{ene zaostav{tine, imovina nije na `ivim ljudima, a tu je i nemogu}nost da se prona|u vlasnici. Ima slu~ajeva da ljudi i ne znaju da imaju tu vlasni{tvo dok se ne po~ne sa radovima i tek tada tra`e svoja prava. Po{to smatraju da je dr`ava najbolja firma, tra`e se izuzetno visoke cijene za zemlji{te, ~ak i u koritu rijeke, pa je za imovinsko rje{avanje potrebno izdvojiti dva puta vi{e novca nego za sam projekat, kazao je Memi}. U Slu`bi za razvoj investicije i komunalne poslove Ilid`e obja{njavaju da je izvo|a~ ne ko li ko pu ta po ku {a vao

Po~etak neizvjestan
“Svi `elimo da se problem poplava kona~no rije{i, ali postoji odre|eni broj ljudi kojima to nije u interesu, ve} `ele da u svemu na|u li~nu korist. Nisu svjesni da se regulacijom korita Bosne i njihovo zemlji{te dovodi namjeni i dobija ve}u vrijednost“, kazao je Memi}. Za sada je neizvjesno kada }e se problemi na terenu rije{iti, a do tada civilne za{tite op}ina Novi Grad i Ilid`a trebaju biti spremne da, kao i do sada, spa{avaju ljude i dobra u sigurno izvjesnim poplavama.
Z. TURKOVI]

Isklju~enja struje
Zbog odr`avanja energetskih postrojenja danas }e od deset do 12 sati bez napajanja elektri~nom energijom ostati trafopodru~je Mo{}anica vodovod, saop}eno je iz Elektrodistribucije.

Imovinski problemi
Kako isti~e na~elnik Ilid`e Senaid Memi}, iako je postojala volja svih da se {to prije po~ne sa projektom regulacije korita Bosne, nepredvi|eno

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Novi pravilnik Op}ine Centar

Gra|ani odlu~uju

276-982

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

o imenima ulica
Dosada{njom praksom bilo je zaobila`enja op}ina prilikom davanja imena ulica ili trgova, {to nije dobro, ka`e Kova~evi}
Vode}i ra~una o povremenim inicijativama za davanje ili izmjenu naziva ulica, trgova i drugoga, Op}insko vije}e Centar donijelo je poseban pravilnik kojim se regulira ova oblast. Iako ko na~ne odluke o nazivima ulica donosi Skup{tina Kantona Sarajevo, propisima je regulirano da to nije mogu}e uraditi bez mi{ljenja odgovaraju}ih op}inskih vije}a. donesen je poseban pravilnik u kojem su mjesne zajednice nezaobilazne, kao i gra|ani, koji prilikom organiziranja ja vne ras pra ve ima ju mo gu}nost da daju mi{ljenje o novim nazivima ulica, trgova, parkova i drugoga.

Odluka komisije
“Mi{ljenje gra|ana artikulirala bi na{a op}inska komisija za priznanja i za{titu kulturno-hirstorijskog naslije|a na osnovu kojeg bi Op}insko vije}e Centar donosilo svoje kona~no mi{ljenje. Pozivamo i druge op}ine da na istovjetan ili sli~an na~in, putem dono{enja pravilnika reguliraju proceduru davanja mi{ljenja kao i Op}ina Centar, te da na taj na~in svi zajedno uklju~imo gra|ane u procedure davanja novih naziva ulicama“ nagla, sio je Kova~evi}.
S. HUREMOVI]

Javne rasprave u MZ
Zbog toga, Op}insko vije}e Centar nastojalo je sistemski urediti procedure za davanje mi{ljenja, koje uklju~uju provo|enje javne rasprave po mjesnim zajednicama, na ~ijoj teritoriji se namjerava utvrditi naziv ili izmjena naziva ulica. Na osno vu mi{ lje nja gra|ana sa terena, op}inska komisija za priznanja i za{titu kulturno-hirstorijskog naO novim imenima ulica odlu~iva}e Op}insko vije}e

slje|a predlo`ila bi Op}inskom vije}u dono{enje pozitivnog ili negativnog mi{ljenja. “Dosada{njom praksom bilo je zaobila`enja op}ina prilikom davanja imena ulica ili trgova, {to nije dobro. Veoma ~esto dolazilo je do ne`eljenih si tu aci ja ka da su gra|ani izra`avali nezadovoljstvo {to

moraju mijenjati dokumenta prema novom nazivu ulice ili se jednostavno nisu slagali sa predlo`enim novim nazivom ulice“, istakao je Slaven Kova~evi}, predsjedavaju}i Op}inskog vije}a Centar. Prema rije~ima Kova~evi}a, imaju}i u vidu da ovo pitanje ne mo`e zaobilaziti gra|ane,

Sanirana
Kauk~ijina ulica
Sanacija Kauk~ijine ulice ukupne du`ine 287 metara zavr{ena je u proteklom periodu. Finansijer sanacije bila je Op}ina Centar koja je za ovu namjenu izdvojila 42 hilja de ma ra ka, dok je kao izvo|a~ ra do va iza bra na gra|evinska firma Grakop iz Kiseljaka. Prema elaboratu sanacije ulice koji je uradio Zavod za saobra}aj Gra|evinskog fakulteta u Sarajevu, radnici pomenute firme su prvo na saobra}ajnici, prosje~ne {irine 3,8 metara, uklonili stari o{te}eni asfalt te na pojedinim dijelovima saobra}ajnice su morali ukloniti kompletnu podlogu zbog velikih o{te}enja. Nakon toga su, prije stavljanja zavr{nog sloja asfalta na povr{ini od 1.100 kvadratnih metara, postavili novi tampon debljine 40 centimetara. Tako|er je tokom radova ura|eno izdizanje i nivelisanje jednog {ahta te 41. {ibera. Du` ulice se nalazi veoma veliki broj komunalnih priklju~aka tako da su radnici, du` saobra}ajnice, izuzetno oprezno pristupili iskopavanju.
S. Hu.

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

PORODILI[TA

9 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA
13. 5 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati auto1.30, putem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beo grad 6.30, Za greb 6.30 i 16.15, Cirih/Banja Luka 7, Be~ 7.35, 14.30 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15

Dolasci:
Istanbul 8.50 i 13.25, Minhen 12.15, Cirih/Banja Luka 13.30, Ljubljana 14.05, Be~ 14.10, 18.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Frankfurt 21, Beograd 21.55

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} su-

botom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, 1 srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska sva-

ki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 1 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko 1 svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12. 5 sati, Bosanska Dubica svaki dan 1 u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7. 0 sati, Biha} sva1 ki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i

20

KULTURA

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Festival Kratkofil plus

Jasper Paakkonen

u Banjoj Luci
Prikazana je selekcija njema~kih kratkih dokumentarnih filmova sa festivala DOK Leipzig • Projekcija dokumentarnog filma “Mila tra`i Senidu” autora Roberta Zubera
^etvrti dan Me|unarodnog filmskog festivala Kratkofil Plus, koji se odr`ava u Banjoj Luci, bio je u znaku kratkih filmova. Dan je ve} sad tradicionalno zapo~eo dje~ijim filmom, ovog puta „Pingvin Jasper” . Nakon dje~ijeg filma, u Narodnom pozori{tu prikazana je selekcija njema~kih kratkih dokumentarnih filmova sa festivala DOK Leipzig. - Festival DOK Leipzig osnovan je 1955. godine i on stoji iza filmova koji promovi{u mir i ljudsko dostojanstvo. Festival slavi slobodu uma i govora kao i nagla{eno ilustrovane pokretne slike. Program koji je odabran za Kratkofil Plus pru`a pregled njema~kog kratkog, dokumentarnog filmskog stvarala{tva u posljednjih nekoliko godina, rekla
Jasper Paakkonen: Zvijezda filma “Laponska odiseja”

Detalj iz dokumentarca “Mila tra`i Senidu”

je predstavnica DOK Leipzig festivala Lina Dinkla. Poslije projekcije kratkih dokumentranih filmova, posjetioci

su mogli pogledati filmove iz selekcije Fiksacije 2011. FixC, sa sjedi{tem u Helsinkiju, nezavisna je grupacija umjetnika ko-

ji stvaraju i distribui{u video i multimedijalnu umjetnost i eksperimentalne kinematografske projekte. Mnoga djela iz njihove distribucije su prikazana na istaknutim me|unarodnim izlo`bama, projekcionim salama i doga|ajima {irom svijeta. Termin od 18 ~asova u NP-u RS-a i prekju~e je bio rezervisan za fokus na Finsku, pa su posjetioci mogli pogledati pogledati drugi dio selekcije najboljih kratkih filmova po izboru Finskog filmskog fonda. U otvorenom kinu na tvr|avi Kastel prikazan je posljednji blok takmi~arskih filmova i dugometra`ni film „Rijetka roba” , finski horor i hit za mlade. Poslije projekcije filmova na tvr|avi Kastel izvedena je predstava „Pohvala ludosti” Nevid Tea-

tra, u kojoj igra Dejan Andri} ~iji je performans otvorio Kratkofil Plus. Re`iser predstave „Pohvala ludosti” je Goran Damjanac, a ovaj pozori{ni komad u pohodu je protiv neobrazovanosti i sveop{te gluposti dana{njeg dru{tva, te na taj na~in razotkriva njegove negativne dimenzije. Petog dana festivala u Narodnom po zo ri {tu pri ka zan je dje~iji film “Tajna Kelsa”, a nakon njega dokumentarntarni film “Mila tra`i Senidu” autora Roberta Zubera. Fokus na Finsku bio je rezervisan za film “Laponska odiseja” Ri. je~ je o komediji o mjestu gdje nikad ne sija sunce, a u Banju Luku je stigao jedan od najpopularnijih finskih glumaca koji ima glavnu ulogu u ovom filmu Jasper M. ISOVI] Paakkonen.

Otvorena GIKIL art galerija

@ubor zaboravljene Bosne
U radovim umjetnika Gorana Hrvi}a i Branislava Luki}a Luke dominiraju pejza`i. Hrvi} se predstavio izvrsnim radovima ulja na staklu, svojom slikom ~uvaju}i ve} izgubljene krajeve, mjesta i obi~aje Bosne. S druge strane, Branislav Luki} Luka, okom umjetni~kog fotografa, na svoj na~in je na fotopapir prenio svoju sliku Bosne. Na njihovim radovima su nje`na lica, behari, ali i dimnjaci tvornica, bosanska tradicija, novi obi~aji i navike, sve jedno suprotstavljeno drugome, ba{ kako je to slu~aj sa industrijom i umjetno{}u.
Ja. D.

O spoju umjetnosti i industrije u ovom projektu, {to je na prvi pogled nespojivo, a u Lukavcu je decenijama povezano i jedno drugim uslovljeno, brojnoj publici govorio je profesor Mihad Saki}
BMG kompanija GILIK Global Ispat koksna industrija Lukavac kombiniranom izlo`bom slika i fotografija autora Gorana Hrvi}a i Branislava Luki}a Luke @ubor zaboravljene Bosne prekju~er je otvorila nesvakida{nju art galeriju u krugu ove tvornice. - Ravno incidentu je da danas, kada se rijetko otvaraju umjetni~ke galerije, jedno industrijsko preduze}e izgradi svoju art galeriju i otvori njena vrata cijeloj zajednici. Time je GIKIL pokazao da je svjetska kompanija u kojoj ima mjesta i za kulturnoblagoovihkrajeva, kazao je na otvorenju izlo`be Faik Bu{evac, zamjenik generalnog direktora kompanije GIKIL. O spoju umjetnosti i industrije u ovom projektu, {to je na prvi pogled nespojivo, a u Lukavcu je decenijama povezano i jedno drugim uslovljeno, brojnoj publici govorio je profesor Mihad Saki}, naglasiv{i da je lukava~ka koksara od svoga osnivanja me|u uposlenicima imala brojne, regionalno poznate umjetnike. Prema njegovom mi{ljenju, pokretanje art galerije ponovno }e potaknuti razvoj kulturnog `ivotai, a Lukavcu }e dati dodatni prostor za organizaciju kulturnih doga|aja. Prisutnima se tako|er obratio bosanskohercegova~ki muzi~ar Jasmin Mag, kazav{i da je za

Sa otvaranja galerije

razvoj kulture na tuzlanskoj regiji veoma va`an potez koji je poduzeo menad`ment GIKIL-a,

izdvojiv{i zna~ajna sredstva za otvaranje art galerije, {to mo`e biti dobar primjer drugima.

Orlovo jezero u Petrovu

62. dubrova~ke ljetne igre

Izlo`ba Branislava Vi{ta
Na Orlovom jezeru u Petrovu ju~er je otvorena izlo`ba slika Bra ni sla va Vi {ta na ko joj je izlo`eno deset novih i dvadeset ranijih radova ovog dobojskog akademskog slikara. Me|u izlo`enim radovima je 10 ulja na platnu koje je Vi{t naslikao u proteklih sedam dana, koje je proveo na Orlovom jezeru. - Na slikama se osje}a miris borovine, dunja, kru{aka, svije}a i mladih Ozrenki, mudrost i pamet srednje i starije generacije, rekao je Vi{t i izrazio zadovoljstvo {to je kod posjetilaca izlo`be, kako ka`e, pokrenuo pomalo usnule du{e, koje se bude da bi sa~uvale autentiu~nost, ~estitost i ljubav prema svemu onom {to imaju na dohvat ruke. Izlo`bu su organizovali autor i vlasnik Orlovog jezera Stanoje Radelji}. Branislav Vi{t ro|en je 1952. godine u Somboru. Likovnu akademiju u klasi Ljubomira Per~inli}a zavr{io je 1977. godine u Sarajevu. @ivi i stvara u Doboju.

Sofoklov
“Kralj Edip”
Tre}a dramska premijera 62. dubrova~kih ljetnih igara, Sofoklova gr~ka tragedija „Kralj Edip“ u re`iji uglednog slovenskog reditelja Eduarda Milera i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla bit }e odr`ana 21. augusta u parku Umjetni~ke {kole. Za svoju prvu re`iju na Dubrova~kim ljetnim igrama, Miler je okupio sjajnu slovensko-hrvatsku ekipu dramskih umjetnika. Kralja Edipa tuma~i Mislav ^avajda, Doris [ari} Kukuljica
Detalj iz predstave

igra njegovu majku Jokastu, Tiresija tuma~i Vili Matula, Kreonta Livio Badurina, sve}enika Dra`en ^u~ek, pastira Vladimir Duli}, glasnika Jelena Lopati}, a u dramskom zboru se pojavljujustudentiAkademijedramskihumjetnosti iz Zagreba. Nakon premijere, „Kralj Edip“ }e se odigrati jo{ i 23, 24. te 25. augusta. I. M. B.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SCENA

21

Pjeva~ica pod o~evom kontrolom

Britney Spears ne koristi mobitel
Jamie, otac slavne pjeva~ice Britney Speras, zabranio je svojoj k}erci kori{tenje mobilnog telefona kako bi je {to bolje dr`ao pod kontrolom. Poznato je da Jamie Spears od 2008. godine, kada je Bitney imala nervni slom, upravlja svim njenim poslovima kako pjeva~ica ne bi ponovo skrenula s puta, a izvor blizak porodici izjavio je za tabloid The Sun da je 29-godi{njoj zvijezdi sada uskra}eno kori{tenje mobilnog telefona. Na ovaj korak Jamie Spears se nakon {to je Britney optu`ena da je slala svoje gole fotografije biv{em tjelohranitelju Fernandu Floresu, koji je zaprijetio da }e ih iskoristiti protiv nje na sudu. - Britenyjini najbli`i stalno motre na nju kako bi bili sigurni da se pona{a razumno. Jedno od pravila je da se odrekne mobilnog telefona jer }e im to pomo}i da je dr`e pod kontrolom, kazao je neimenovani izvor blizak pjeva~ici. Britney je nedavno priznala da nema mobilni telefon, ali nije navela razlog za{to je to tako. Kako je sud ranije nalo`io, njen otac bi se o njenim poslovima trebao brinuti do kraja godine. Izvor tvrdi da }e, ukoliko sud ne produ`i tu odluku, to biti pogubno za Britney jer bi se, zasigurno, ponovo otela kontroli i vratila starima porocima, navodi The Sun.

NOVI BROJ

Ispovijest Aze Mili}, majke tu`iteljice Dijane Mili}

Silvertown Shine festival

Mirsada Smajlovi}, Miss Globe BiH

ZBOG POSLA
`ivi u Ljubljani
Nakon povratka sa svjetskog izbora ljepote Miss Globe International, Mirsada Smajlovi} je zbog poslovnih obaveza odselila u Ljubljanu. Naime, direkcija Miss Globe BiH je sklopila saradnju sa mo dnom agencijom Bronz models iz Slo ve ni je, te Smajovi}evu predlo`ila da bu de ~la ni ca ove agencije i sada je o~ekuju modni anga`mani. - Mirsada je od prvog trenutka, kada je izabrana za Miss Globe BiH, imala afinitete za posao modela. Kroz pripreme za Miss Globe omogu}ili smo joj profesionalni look s kojim je mogla po~eti raditi kao model. Sada je ~lanica agencije Bronz models, na {ta smo mi kao njena mati~na direkcija veoma ponosni, izjavio je Elvin Kosova, izvr{ni producent Miss Globe BiH. Miss Globe BiH }e idu}eg mjeseca organizovati zavr{ni casting za sve djevojke koje `ele postati Miss Globe BiH za 2011. godinu. Prijave na casting su omogu}ene na oficijelnoj web stranici izbora, tako da se zainteresirane djevojke mogu prijavljivati tokom cijele godine. Za ovogodi{nji izbor krajnji rok je po~etk sljede}eg mjeseca.
Ja. D.

Moja k}erka je otjerana u grob Ho}e li Severina izgubiti i petog vjerenika? Za{to se Sakib Husi} odri~e sina ]irina snaha bi da `ivi u Sarajevu Sabina Beganovi} opet pravi `urke za premijera Koliko je ko{tala zabava najbogatijeg Bosanca

Sa otvaranja festivala

Od muzike do politike
U Srebrenici je preksino} otvoren deveti muzi~ki omladinski festival Silvertown Shine, na kojem nastupa dvadesetak bendova iz Bosne i Hercegovine i regiona. Letu {tuke, Kanda Kod`a i Neboj{a, SMF samo su neki od bendova koji su tokom vikenda nastupaju u Srebrenici. Festival su zvani~no otvorili Darko Rundek i dekan muzi~ke akademija u Edinburgu profesor Nigel Osborne. - Ovim dolaskom u Srebrenicu otkrivam jedan novi kraj i mislim da mi se ve} svi|a. Meni je ovo vrlo uzbudljivo, rekao je Rundek. Pored muzi~kog dijela, festival }e biti propra}en tematskim radionicama, grafit partyima i politi~kim aktivnim teatrom. Muhamed Baruk~ija, grafiter iz Sarajeva, ka`e da ve} ~etvrtu godinu dolazi u Srebrenicu. - Svake godine crtamo grafite kako bi se upotpunila ta neka urbana festivalska atmosfera, poja{njava Baruk~ija. Davorin Sekuli}, ~lan organizacionog odbora festivala, istakao je da se festival organizuje ve} devet godina. - Nikada nismo imali nijedan incident, a imali smo puno mladih ljudi koji su dolazili iz svih krajeva BiH, ali i drugih dr`ava, iz Srbije i Hrvatske, rekao je Sekuli}. Ovogodi{nji festival koji promovi{e me|unarodni Dan i godinu mladih organizuje se pod pokroviteljstvom UNESCOa i uz podr{ku brojnih sponzora i prijatelja festivala.

NEKOM

NEKOM NO]NA MORA

22

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO JU OSNOVNA MUZI^KA I BALETSKA [KOLA "NOVO SARAJEVO" SARAJEVO

nedjelja, 14. august 2011. godine
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Hercegova~ko-neretvanski kanton JU PRVA OSNOVNA [KOLA KONJIC Op}ina Konjic Broj: 559/11 Datum: 12. 8. 2011. godine Na osnovu ~lana 85. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju u HNK („Sl. novine HNK“, br. 5/00, 4/04, 5/04), ~lana 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost osnovnog odgoja i obrazovanja u HNK, ~lana 15. Pravilnika o radu, saglasnosti Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, broj 05-02-401660/11 od 9. 8. 2011. godine, odluke [kolskog odbora od 12. 8. 2011. godine, raspisuje se

OSLOBO\ENJE

Na osnovu Odluke [kolskog odbora JU Osnovna muzi~ka i baletska {kola "Novo Sarajevo" Sarajevo i saglasnosti Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, objavljuje se

KONKURS
za prijem nastavnika u radni odnos
1. Nastavnik/ca klavira 2. Nastavnik/ca klavira 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 2 izvr{ioca na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. puna norma 3 izvr{ioca na odre|eno vrijeme - do povratka nastavnica sa porodiljskog odsustva, puna norma Nastavnik/ca klavira 2 izvr{ioca na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. puna norma - PO Ilija{ Nastavnik/ca violine 2 izvr{ioca na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. puna norma Nastavnik/ca gitare 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. puna norma Nastavnik/ca gitare 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. 1/2 norme Nastavnik/ca harmonike 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. puna norma Nastavnik/ca harmonike 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. 1/2 norme Korepetitor 3 izvr{ioca na odre|eno vrijeme - do 15. 8. 2012. puna norma

K O N K U R S
za prijem u radni odnos 1. 2. 3. 4. 5. 6. Psiholog {kole ......................................................................................................................1 izvr{ilac; Radnik na odr`avanju ~isto}e ............................................................................................1 izvr{ilac; Defektolog-logoped..............................................................................................................1 izvr{ilac; Defektolog-edukator-rehabilitator.....................................................................................1 izvr{ilac; Nastavnik razredne nastave ..............................................................................................2 izvr{ioca; Nastavnik njema~kog jezika...........................................................1 izvr{ilac (10 ~asova u nastavi).

Uslovi: Pored op{tih uslova propisanih Zakonom, kandidati treba da ispunjavaju i posebne uslove u pogledu stru~ne spreme propisane Nastavnim planom i programom za osnovnu muzi~ku i baletsku {kolu. Uz prijavu na konkurs dostaviti: - Biografija, - Dokaz o stru~noj spremi (ovjerena kopija), - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), - Uvjerenje o neka`njavanju (ne starije od 3 mjeseca), - Ljekarsko uvjerenje nakon dono{enja odluke o izboru. Ako se na konkurs ne prijave kandidati sa tra`enim uslovima, {kola }e razmotriti i prijave ostalih kandidata i zadr`ava pravo izvr{iti prijem kandidata na odre|eno vrijeme u skladu sa va`e}im zakonskim propisima ili odbiti prijave. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa tra`enim dokumentima dostaviti li~no ili po{tom na adresu: JU Osnovna muzi~ka i baletska {kola "Novo Sarajevo" Sarajevo, Kemala Kapetanovi}a 43. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

Uslovi: - Pored op}ih uslova propisanih Zakonom, kandidati pod 1, 3, 4, 5 i 6 moraju imati zavr{enu odgovaraju}u visoku ili vi{u stru~nu spremu u skladu sa Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju HNK/@ („Sl. novine HNK/@“, br. 5/00, 4/04 i 5/04), Pedago{kim standardima, Nastavnim planom i programom i Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka. - Za radno mjesto pod 2 zavr{ena osnovna {kola (osmogodi{nja). - Za radna mjesta pod 1 i 2 radni odnos zasniva se na neodre|eno vrijeme. Sedmi~ne nastavne i druge radne obaveze odre|uju se po~etkom {kolske godine u skladu sa potrebama {kole. - Za radna mjesta pod 3, 4, 5 i 6 radni odnos zasniva se na odre|eno vrijeme, do 15. 7. 2012. godine. Radna mjesta pod 5 odnose se na podru~na odjeljenja Repovce i Bulatovi}e. - Za radna mjesta pod 1, 3 i 4 po`eljno je radno iskustvo u radu sa djecom sa posebnim potrebama. Uz prijavu sa kra}om biografijom kandidati su du`ni prilo`iti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene fotokopije): diploma, izvod iz mati~ne knjige ro|enih, uvjerenje o dr`avljanstvu, uvjerenje o neka`njavanju i uvjerenje da se ne vodi krivi~ni postupak. Kandidati mogu pored navedene dokumentacije uz prijavu sa biografijom prilo`iti i drugu dodatnu dokumentaciju - neobavezno (dokaz o stru~nom usavr{avanju, radnom iskustvu, dodatnim znanjima, vje{tinama, postignu}ima itd.). - Kandidat koji bude primljen du`an je dostaviti ljekarsko uvjerenje prije zaklju~ivanja ugovora o radu. - Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja. - Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove konkursa Konkursna komisija obavit }e intervju u prostorijama {kole. - Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave dostaviti li~no ili po{tom u zatvorenoj koverti na adresu: JU Prva osnovna {kola Konjic, Ul. 3. mart br. 2, 88 400 Konjic, sa naznakom „za konkurs“. U prijavi obavezno navesti adresu i kontakt-telefon. PREDSJEDNIK [KOLSKOG ODBORA / Jahi} Sabina /

Na osnovu ~lana 72. i 88. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju („Slu`bene novine TK“, broj: 6/04), [kolski odbor JU Osnovna {kola „Orahovica“ raspisuje

Dobro jutro uz

J AV N I K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. Sekretar {kole,1 izvr{ilac - puna norma na odre|eno vrijeme 2. Higijeni~ar-lo`a~ centralnog grijanja, 1 izvr{ilac za rad u P[ „Rijeka“ puna norma na odre|eno vrijeme Na osnovu op{tih uslova predvi|enih Zakonom o radu i posebnih uslova predvi|enih Pravilnikom, Pravilima {kole, kandidati su du`ni dostaviti uz prijavu sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. diploma o stru~noj spremi (za poziciju 1. VI ili VII stepen pravnog fakulteta, za poziciju 2. III stepen metalske struke), 2. uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu (za poziciju 2. prednost imaju instalateri centralnog grijanja sa uvjerenjem o polo`enom ispitu za rukovaoca kotlovskim postrojenjem), 3. uvjerenje o dr`avljanstvu, 4. izvod iz mati~ne knjige ro|enih, 5. uvjerenje o radnom sta`u u ustanovama obrazovanja na poslovima koji odgovaraju stru~noj spremi i profilu koji se tra`i konkursom i ovjerena kopija radne knji`ice (za poziciju 1.), 6. dokaz o du`ini trajanja stru~nog osposobljavanja za samostalan rad (za poziciju 1.), 7. uvjerenje Zavoda za zapo{ljavanje o du`ini ~ekanja na posao nakon sticanja stru~ne spreme tra`ene konkursom, 8. prijava sa kratkom biografijom. Ostale dokumente kojima se dokazuje ispunjavanje op{tih uslova konkursa izabrani kandidat }e dostaviti nakon prijema na radno mjesto, u roku od 8 dana, i to: uvjerenje od nadle`nog suda da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak i ljekarsko uvjerenje kao dokaz da je zdravstveno sposoban za obavljanje poslova tra`enih konkursom. Sa kandidatima koji ispunjavaju uslove utvr|ene konkursom obavit }e se razgovor (intervju) 26. i 27.8.2011. godine u vremenu od 9 do 12 sati u prostorijama {kole. Zaposlenici }e se anga`ovati na odre|eno vrijeme, najdu`e do 10.8.2011. godine uklju~uju}i i pripadaju}i godi{nji odmor. Sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 8 dana od dana objavljivanja konkursa li~no ili putem po{te, preporu~eno na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola „Orahovica“, 75323 Donja Orahovica, sa naznakom: „Za konkurs“. Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

POSEBAN POPUST

za pla}anje unaprijed % pretplata do 6 mjeseci % pretplata do 12 mjeseci

10 20

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Mar{ala Tita 163 (zgrada Pivare Tuzla) 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/252 023 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

u Va{em domu!

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

JU O[ «Aleksa [anti}» Sarajevo Branislava Nu{i}a 95; Tel: 033/ 461-300 Na osnovu ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Odluke [kolskog odbora broj:01-507/11 od 12.08.2011. godine i saglasnosti Minastarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo od 11.08.2011.godine raspisuje se

7. Bibliotekara do 15.08.2012....................1 izvr{ilac Puno radno vrijeme 8. No}nog ~uvara do 15.08.2012 ...............1 izvr{ilac Puno radno vrijeme 9. Higijenskog radnika do 15.08.2012 ......2 izvr{ioca Puno radno vrijeme Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom kandidat treba da ispunjava i sljede}e uslove: - V[S ili VSS odgovaraju}eg smjera (pod rednim brojem 1,2,3,4,5,6,7) i Osnovnu {kolu (pod rednim brojem 8,9) - Diploma kao dokaz stru~ne spreme - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - Uvjerenje o dr`avljanstvu (ne stariji od 6 mjeseci) - Uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak (ne stariji od 6 mjeseci) - Kra}a biografija Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave na Konkurs dostaviti po{tom ili li~no na adresu sa napomenom «ZA KONKURS». Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta: 1. Nastavnika razredne nastave do 15.08.2012 puna nastavna norma.............................4 izvr{ioca 2. Nastavnika njema~kog jezika do 15.08.2012 8 ~asova nastavne norme .......................1 izvr{ilac 3. Nastavnika engleskog jezika do 15.08.2012 6 ~asova nastavne norme .......................1 izvr{ilac 4. Nastavnika matematike i informatike do 15.08.2012 ........................................1 izvr{ilac 7 ~asova nastavne norme iz matematike i 4 ~asa nastavne norme iz informatike 5. Nastavnika katoli~kog vjeronauka do 15.08.2012 2 ~asa nastavne norme ...........................1 izvr{ilac 6. Sekretara {kole do 15.08.2012 ...............1 izvr{ilac Puno radno vrijeme

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

Foto: Isa EGEA

24

Sve je isto, samo
Na ulicama i dalje patrolira veliki broj policajaca {to u unifor mama, {to u civilu. Jedina razlika je {to oni u unifor mama i dalje uz ko`ne ~izme do koljena kao li~no oru`je nose automatske pu{ke, iako su duge cijevi na javnim mjestima suprotne @enevskoj konvenciji. Valjda je iz tog razloga slikanje unifor misanih pripadnika u Tunisu strogo zabranjeno

14. august 2011. godine

SVE [TO (NI)SMO

Almir TERZI]

U Tunisu je potpuno mirno. Bezbjednosna situacija nije ni{ta lo{ija nego pro{le, pretpro{le ili svih ranijih godina. Ovo je odgovor koji naj~e{}e dajem nakon svoga ~etvrtoga boravka u Republici Tunis, jer Bosance i Hercegovce ponajvi{e zanima je li - sigurno. Vidjeli su, naime, s po~etka ove godine, TV snimke u kojima Tunis ba{ i nije bio prikazan kao mirno podneblje. Zapravo, upravo iz Tunisa, po~etkom januara kao jasmin revolucija krenulo je izra`avanje talasa nezadovoljstva gra|ana na sjeveru Afrike i rezultirao promjenama re`ima ne samo u toj dr`avi ve} i u Egiptu, a nemiri i rat, u nekim, poput susjedne Libije, jo{ traju.

BULEVARI REVOLUCIJE
Interesantno je da su pitanja o sigurnosti u Tunisu stizala upravo u vrijeme dok se u neposrednoj blizini granica BiH, na Kosovu, odvijala prava drama, u novoj fazi nastavka dvadesetogodi{njih de{avanja na nemirnom Balkanu. Ali, u Tunisu se ve} odavno zaboravilo da se i{ta desilo. Sve je trajalo koliko i u Sloveniji s po~etka devedesetih. Jedini podsjetnik na nemire jesu novi nazivi centralnih ulica u svim ve}im gradovima Bulevar revolucije 16. januar. Toga je, naime, dana iz dr`ave nakon 23 godine vladavine pobjegao predsjednik Zine al-Abidine ben Ali. Iako Tuni`ani ocem nacije i dalje nedvojbeno smatraju Habiba Bourguibu sa kojim su 1957. izborili neovisnost od Francuske, ne spore da je i Ben Ali za svoje vrijeme donio dosta pozitivnog za Tunis, posebno kada je u pitanju izgradnja infrastrukture. No, mnogi }e re}i da je predsjednika sahranila supruga Leila Ben Ali za koju se u Tunisu govori kako je bila ja~a i mo}nija i od samog supruga. Ona je, zapravo, uz potporu svog dijela familije kontrolirala sve tokove novca, od banaka do naftnih kompanija u Tunisu. Da je tako, svjedo~i i pri~a od pro{le godine. Naime, Leila, ina~e, frizerka po zanimanju, nalo`ila je zakonom da policija ne smije za-

ustavljati `ene za volanom. Zakon je progla{en jer je njenu kolegicu po zanimanju, ali u ulozi osobne frizerke, policija zaustavila prilikom brze vo`nje do predsjedni~ke pala~e. Naravno, Leila je odmah reagirala, jer vi{e nije bila samo frizerka, ve} predsjednikova `ena. Upravo Leilu Tuni`ani optu`uju da je zajedno sa svojom familijom uspostavila i ra{irila sistem korupcije, nepotizma, straha...

Sje}am se da je pro{le godine za vrijeme obilje`avanja Dana Republike, 25. jula, u Soussu, odakle je rodom, boravio predsjednik Ben Ali. Ljudi su mu klicali. Cijeli grad bio je preplavljen slikama predsjednika i mno{tvom okupljene mase iz cijele dr`ave koji su do{li da ga ~uju. Ove godine nema ni slika Ben Alija ni njegovih sljedbenika. Netom nakon toga odr`ani su novi predsjedni~ki izbori, na kojima je on 2010, kao i 1989. po-

bijedio ogromnom ve}inom glasova (oko 90 posto). A odredbama Ustava Tunisa kojeg je sam propisao prema svojim potrebama, Ben Ali je odredio da kandidat za predsjednika ne mo`e biti stariji od 75 godina. A Ben Ali je 1936. godi{te tako da se vi{e ne bi mogao kandidirati. Tuni`ani su se bojali da im svrgnuti predsjednik ponovno, nasilno, ne promijeni Ustav. Koliko je supruga Leila o sve-

mu vodila ra~una, najbolje govori podatak da je pro{le godine pripremala svog ro|aka za mogu}eg protukandidata na izborima njenom suprugu jer Ben Ali nije bio ba{ najboljega zdravlja. Na TV ekranima dr`avne televizije emitirale su se stare fotografije predsjednika pa su mnogi mislili da je mogu}e da broji posljednje dane. Za Leilu je bilo najva`nije da predsjedni~ki mandat ostane unutar familije.

o Ben Alija nema

O ZNALI O TUNISU

14. august 2011. godine

25

ALI ZBACIO BOURGUBU, NJEGA NAROD
Ben Ali je 1987. nasilno sa predsjedni~ke pozicije zbacio Bourgubu proglasiv{i ga mentalno nesposobnim, a sada je do`ivio goru sudbinu. Bourgubu je sa vlasti uklonio kao premijer, uz potporu svojih pristalica koji je ostao voljen i cijenjen kod Tuni`ana, a njega se odrekao cijeli narod Tunisa. Dakle, u Tunisu je sve isto, samo Ben Alija nema. Na ulicama i dalje patrolira veliki broj policajaca {to u uniformama, {to civilu. Jedina razlika je {to oni u uniformama i dalje uz ko`ne ~izme do koljena kao li~no oru`je nose automatske pu{ke, iako su duge cijevi na javnim mjestima suprotne @enevskoj konvenciji. Valjda je iz tog razloga slikanje uniformisanih pripadnika u Tunisu strogo zabranjeno. Jo{ jedan impresivan podatak daje odgovor za{to je mo`da Tunis je dna od naj si gur ni jih dr`ava na afri~kom kontinentu. U dr`avi od 10 miliona stanovnika je ~ak milion uniformisanih osoba (policije i vojske). A

Ben Alijev re`im je uspio da obavje{tajaca ima unutar svih profesija. Sje}am se pro{logodi{njeg razgovora sa jednim taksistom koji je, kao {to su to vjerovatno i svi ljudi diljem svijeta, ostao za~u|en {to u Bosni i Hercegovini imamo - tri predsjednika. A na pitanje {ta on misli o svom, tada Ben Aliju, samo je nijemo pokazao prstom preko usta. U nastaloj ti{ini gestikulacijama pokazuje {ta se desi onima koji mnogo pri~aju o njemu - pokrije ih zemlja. Vi{e nije tako. I u Tunis, kao i na prostore biv{e Jugoslavije devedesetih godina, do{lo je ono {to se naziva demokracija. Da je tako, svjedo~i podatak da su od januara do jula u Tunisu registrirane ~ak 82 politi~ke partije. No, za sada manji pomaci nakon odlaska Ben Alija vide se jo{ od samog dolaska na aerodrom. Bila je ovo prva godina kako nisam imao problema {to sam u bijeli evidencijski karton koji se popunjava pri ulasku me|u podacima naveo da sam novinar. Tuni`ani tek o~ekuju bolji `ivot. No, zarad uspje{ne turisti~ke sezone odrekli su se pra-

va na izbor. Tako su izbori koji su se trebali odr`ati 24. jula, dan prije proslave Dana Republike, odgo|eni za kraj jeseni. Na ovaj na~in `eli se primat dati zaradi, trgovini, a ne politici. I to je ono {to bi Bosanci i Hercegovci trebali nau~iti od Tuni`ana. Sve je podre|eno turizmu. A u Bosni i Hercegovini je suprotno. Sve je podre|eno politici.

OBNOVA PRIJATELJSTVA - U TUNISU
U Tunisu se `ali za svakim izgubljenim dinarom, ina~e nacionalnom valutom, jer se te{ko `ivi. No, ono {to me svaki puta iznova fascinira u ovoj dr`avi jeste vedrina koju pokazuju Tuni`ani uprkos te{kom `ivotu. Ekonomska kriza i recesija pored svih neda}a, dakako do{le su i u Tunis. Cijene su pribli`no iste kao i ranijih godina. Trgovci se trude pridobiti mu{terije. A ima ih i ove godine u Tunisu. Najvi{e Rusa, iako, manje nego ina~e, ima Evropljana ponajvi{e Francuza, Talijana, Poljaka, Slovaka, a susreo sam i turiste sa dalekih Filipina. Na ovogodi{njem ljetovanju u

Soussu, u hotelu Movenpick, susreo sam i pjeva~icu Milenu Plav{i}, ro|enu Banjalu~anku, koja ve} du`e vremena `ivi u Beogradu. Iznimno se obradovala kada je ~ula da smo iz Sarajeva. Posebno se interesirala za Oslobo|enje koje joj je ostalo u srcu i za koje je, za njegova prijeratna izdanja, dala na desetine intervjua sa gostovanja {irom prostora biv{e Jugoslavije - od Triglava do Gevgelije. Kako je svijet mali, svjedo~i i podatak da je upravo novinar Oslobo|enja bio uspostava pokidanih veza izme|u Milene i njoj dragih prijeratnih prijatelja, Sarajlija An|elka i Dobrile. Nakon 20 godina sudbina je htjela da se ponovno spoje u Tunisu. Ni sami An|elko i Dobrila nisu znali da ih je od njihove dugogodi{nje prijateljice dijelio samo jedan hotel. - Do neba sam vam zahvalna. U~inili ste mnogo za mene jer godinama poku{avam da stupim u kontakt sa An|elkom i Dobrilom i nikako mi nije polazilo za rukom. Nisam mogla dobiti njihov broj telefona, jer je ulica u kojoj su stanovali u Sarajevu promijenila naziv (Frontovska).

S druge strane, oni nisu mogli do}i do mene, ispri~ala mi je poslije Milena Plav{i}. Ina~e, blaga mediteranska klima omogu}ava da turizam u Tunisu funkcioni{e tokom cijele godine, pa ~ak i u januaru i februaru. Slu{am pri~u kako je, primjerice, Beogra|anima, koji su, ina~e, kao i turisti diljem Srbije ~esti gosti u Tunisu, isplatnije tri sedmice u toku januara provesti u toj afri~koj dr`avi nego kod ku}e. Jer, najskuplja stavka u aran`manu je avioprevoz i aerodromske takse, a hotelski smje{taj je gotovo pa besplatan. Vjerovali ili ne, cjelokupna mjese~na re`ija u toku zimskog perioda u Tunisu za porodicu koja se grije na gas koji je izvor zagrijavanja u toj dr`avi ko{ta 60 dinara (za 100 eura dobije se 190 dinara - 1 dinar tek ne{to vi{e od 1 KM). Dakle, sve ide u prilog Tunisu. A i kako ne bi jer ova dr`ava osim mora ima mnogo {ta da ponudi. Od posjeta Sahari do drevnih kulturno-historijskih spomenika u Cartagi nadomak glavnom gradu. Zato svi putevi vode u Tunis.

26

14. august 2011. godine

Edita Gazibara, grafi~ka dizajnerica

”Phantom City” u , galeriji King s College u Cambridgeu
Njena dizajnerska rje{enja zaobilaze o~ekivano najavljuju}i rukopis nove generacije grafi~kog dizajna Prvo radno iskustvo stekla sam u agenciji Direct Media u Sarajevu, a kasnije sam se pridru`ila timu Mediamixa u Mariboru, ka`e Gazibara Pored grafi~kog dizajna, bavi se i VJ-ingom
Razgovarala: Jasmina DURAKOVI]

edna od najuspje{ni jih bh. mladih umjetnica u Bosni Hercegovini je grafi~ka dizajnerica Edita Gazibara. Naime, ona je jedina iz Bosne i Hercegovine koja je imala priliku svoj rad predstaviti u galeriji koled`a King’s u Cambridgeu. U svojoj izlo`bi “Phantom City“ predstavila je sintezu elemenata pop-arta i formi japanskog drvoreza ukiyoe. Njena dizajnerska rje{enja zaobilaze o~ekivano najavljuju}i rukopis nove generacije grafi~kog dizajna. Jedinstveni spoj duhovnosti i izra`enog senzibiliteta za urbanu kulturu njenu umjetnost stavlja u aktuelne umjetni~ke tokove. Njeni najintimniji razgovori sa samom sobom dogodili su se kroz slike.

FESTIVAL MAGDALENA
Kako ste se zainteresirali za umjetnost? - Od ro|enja. Dok sam i{la u osnovnu {kolu, pa kasnije u Drugu gimnaziju, interesovanje za umjetnost je dobivalo sve zna~ajnije mjesto u mom `ivotu. Onda sam odlu~ila da upi{em Akademiju likovnih umjetnosti. Moram priznati da sam bi la izne na|ena ka da sam pro~itala svoje ime na vrhu popisa odsjeka za grafi~ki dizajn. Tu je po~ela da se razvija na{a veza - grafi~ki dizajn i ja. Ve} na tre}oj godini bili ste najbolji student? - Upravo tako. Proglasili su me studentom godine i tada sam prvi put oti{la u London, gdje sam predstavljala na{u akademiji na izlo`bi New Blood Exhibition u okviru festivala D&AD. Upravo to mi je pomoglo u daljem razvoju, ali i radu. • Kao grafi~ki dizajner radili

Edita Gazibara

Foto: Isa Egea Styling: Milan Seni}

ste u u nekoliko ogla{iva~kih agencija? - Jedno vrijeme radila sam za agenciju Direct Media u Sarajevu, a kasnije sam se pridru`ila timu Mediamixa u Mariboru. Agencija koja je dva puta nagra|ena Kanskim lavom. Kako je do{lo do te saradnje? - Ve} od 2005. godine sam s ko le ga ma s Aka de mi je po sje}ivala festival Magdalena u Mariboru. To je bilo superiskustvo. Na taj na~in smo nekako pomjerili granice i pokazali sami sebi gdje se nalazimo, nismo bili samo u okvirima Akademije, festivali vizuelnih komunikacija nam poma`u da vidimo realniju sliku sebe i svog rada {ire od na{e male sredine. Nekoliko godina sam sa svojim radovima u~estvovala na festivalu Magdalena u Mariboru, gdje sam upoznala Mateja Korena, tada{njeg kreativnog direktora agencije Medamix, ponudili su mi posao u Agenciji. Me|utim, na kon ne kog vre me na sam odlu~ila da se vratim u Sarajevo. Ali sam, ipak, ostala u kontaktu sa Mariborom, u to vrijeme 2009. godine po~ela sam raditi kao programski savjetnik za festival Magdalena. Ipak, odlu~ili ste da radite kao freelancer? - Upravo zbog slobode koja mi je potrebna za stvaranje nekog djela odlu~ila sam raditi kao freelancer. Naravno, radim da zaradim za `ivot, ali mi je bitno i da radim stvari koje mene zado vo lja va ju, ko je me ne usre}uju, jer na taj na~in i proizvod koji mogu da kreiram biva ispunjen tom energijom i sre}om, slobodom, jer ja se tako osje}am dok radim. Mo`da to nekome ne}e zna~iti ni{ta, ali meni }e promijeniti cijeli `ivot. Shvatila sam da najbolje funkcioni{em kada radno vrijeme organizujem sama. Kreativnost

nije ne{to {to mo`emo uklju~iti u 9 ujutro, potom isklju~iti u 5 poslijepodne. Jedina ste umjetnica iz Bosne i Hercegovine koja je imala priliku izlagati i u galeriji Collegea u Cambridgeu? - Jedina sam pokucala na njihova vrata. Vjerujem da bi bilo mjesta i za druge umjetnike iz na{eg grada. Na nagovor prijatelja sam poslala koncept izlo`be “Phantom City“ u King’s koled`. Nisam se nadala da }u biti odabrana, s obzirom na to da godi{nje svega tri umjetnika koja nisu studenti King’s koled`a imaju priliku izlagati u galeriji King’s Art centra. Sretna sam {to su moji radovi, koji su bili izlo`eni od od 14. do 28. maja ove godine, nai{li na pozitivne kritike.

POSTDIPLOMSKI STUDIJ NA ALU
Upravo serijalom radova “Phantom City“ ste i diplomirali, a tema Vam je bila deset svjetova, odnosno budisti~ka filozofija Nichirena Daishonina, monaha i reformatora iz trinaestog vijeka? - “Phantom City“ je sedmo poglavlje Lotus Sutre, pri~a ka`e da kada je Buddha svoje sljedbenike poveo na put, oni su se na po la pu ta umo ri li. Me|utim, da se ne bi vratili, on je odlu~io da im kreira iluziju u kojoj }e se odmoriti, najesti, napiti, u`ivati pa krenuti dalje na put. Ta iluzija je nazvana “Phantom City“ i predstavlja svijet u kojem mi `ivimo. Stvari koje mi do`ivljavamo su zapravo iluzija, kreacija na{eg uma, one ne postoje. Za mene su bile veoma inspirativne i jo{ jesu pri~e i metafore iz Lotus Sutre, zbog toga sam odlu~ila da to bude moj diplomski rad, ne{to {to me pokre}e i daje mi puno dobre volje i energije za rad. Ja bih iskoristila ovu priliku da zahva-

14. august 2011. godine

27

VJ per formans u [paniji

Edita u dru{tvu {panskih muzi~ara

Iz serijala ”Phantom City”: Razumijevanje - Bodistava - Prosvjetljenje

lim Ministarstvu kulture i sporta i ministru Ivici [ari}u koji su prepoznali i podr`ali moj projekt izlo`be ‘’Phantom City’’ - deset svjetova iz filozofije budizma. Nedavno se se vratili iz [panije, gdje ste u~estvovali na festivalu Soleilua? - Ve} dvije godine u~estvujem na tom, multikulturalnom festivalu kao VJ (visual jokey). Festival je, u jednu ruku, i familijarnog karaktera, jer se tokom dana odr`ava mno{tvo workshopova u kojima u~estvuju i sta ri ji i dje ca. Fes ti val se

odr`ava na Prinejima, koji su nekako sami od sebe puni energije. Ove godine sam radila vizuelni identitet festivala, te sam imala i samostalnu izlo`bu. Ideja moje izlo`be je komunikacija sa ljudima jedna na jedan. @elim da ljudi osjete moje iskustvo kroz prou~avanje i ilustrovanje ove divne filozofije i neizmjerno mi je bitno osjetiti koje je njihovo iskustvo kada to do`ive vizuelno ili na jo{ nekim nivoima svijesti. Reakcija ljudi, novih ljudi za mene je najbolji pokazatelj koliko dobro radovi

komuniciraju sa njihovom publikom. Dokle ste do{li s magistarskim radom i koja je tema Va{eg rada? - Nadam se do kraja godine da }e sve biti manje-vi{e privedeno kraju, a tema je dnevnik mojih snova ‘’i - Dream’’. Da li ste imali mogu}nost raditi magistarski rad negdje u inostranstvu? - Zapravo jesam. U oktobru pro{le godine sam oti{la u Berlin sa `eljom da na|em neki prostor gdje }u raditi postdi-

plomski. Me|utim, kontaktirala me profesorica Amra Zulfikarpa{i} i rekla mi da mogu aplicirati na postdiplomski na ALU u Sarajevu. S obzirom na to da je moj projekt “i - Dream“ pro{ao, odlu~ila sam da ovdje zavr{avam postdiplomski studij. U me|uvremenu, dok studiram, ja putujem i sanjam na razli~itim lokacijama svoje snove koje }u na kraju upakovati i pozvati vas da u|ete u moj svijet snova. To je jo{ jedna tema koja me pu{ta da iza|em i iz svojih okvira. Spomenuli ste i VJ-ing, odnosno da radite i kao visual jockey? - U po~etku me zainteresirao samo ideja visual jockeya, a kasnije sam upoznala neke ljude koje se bave DJ-ingom. Onda je u Sarajevo do{ao moj prijatelj iz Danske koji je radio kao DJ u Balkan Cafeu i “bacio me u va-

tru“. Tu je sve po~elo, pa sam veoma brzo oti{la na festival Soleilua u [paniji. To je za mene veliki izazov i zabava. Radim s razli~itim muzi~arima, pa sam pro{le zime radila zimsku sezonu partija Gran Miércoles na Pri ne ji ma, ski ja {ki re sort Baqueira-Beret, a imala sam i nekoliko performansa s muzi~arima iz [panije. Tako|er, nastupala sam i u Londonu u klubu Favela Chic, te BalkanBeats party u Berlinu u klubu Lido. U svakom slu~aju, zahvaljuju}i tome, sve ~e{}e putujem. Tako sam u Madridu upoznala Brazilca Diega Aina te smo do{li na ideju da zajedno napravimo performans. Zapravo, on stvara muziku od svega {to nije muzi~ki instrument, recikla`a zvuka, a ja radim VJ-ing, to je ne{to {to }e se de{avati u veoma bliskoj budu}nosti.

28

14. august 2011. godine

Napisao: Antonio SKARMETA

Jedna strastvena ustrajnost

PRI^A

NEDJELJE

Na prilazu Nerudinoj ku}i grupa vojnika je postavila prepreku, a malo dalje jedan vojni kamion je tiho okretao svoj reflektor. Sipila je sitna ki{a koja je sa obale dopirala i od koje se osje}ala vile uznemirenost nego vlaga. Pismono{a je po{ao prijekim putem i odozgo sa bre`uljka, s jednim obrazom porinutim u blato, mogao je imati pregled situacije: na sjeveru pjesnikov put je bio blokiran i ~uvan od trojice vojnika koji su stajali ispred pekare. Oni koji su morali tuda pro}i bili su pretresani. Vojnici su ~itali svaki papir iz nov~anika prolaznika, vi{e da bi ubili dosadu na stra`i u jednom bezna~ajnom seocetu nego iz antisubverzivnih razloga. Ako je prolaznik nosio kakvu kesu, nare|ivali su mu, bez strogosti, da detaljno poka`e njenu sadr`inu: deterd`ent, paket rezanaca, kutiju ~aja, jabuke, kilo krompira... Poslije toga, jednim gestom dosade, dozvoljavali su mu da ode. Iako je to sve bilo novost, Mario je smatrao da je pona{anje vojnika bilo rutinsko. Tek kad bi se s vremena na vrijeme pojavio poru~nik, brkati galamd`ija, vojnici bi ponovo postali strogi i po`urivali bi kretanje. Stavio je torbu na sigurno mjesto iza jedne stijene o{trih rubova, u jednu {upljinu nedaleko od dina, izvukao je smotuljak sa telegramima, sa svom oprezno{}u koju je nalagalo neprekidno nadlijetanje jednog helikoptera koji je pretra`ivao pla`u. ^itao ih je ~itav jedan sat. Poslije toga je samo zgu`vao papir me|u {akama i bacio ga pod jedan kamen. Razdaljina koja ga je dijelila od stra`e nije bila velika, ~ak i ako se uzme u obzir da je uzbrdica bila strma. Ali jo{ jednom se morao zaustaviti zbog nadlijetanja aviona i helikoptera koji su ve} primorali galebove i pelikane da napuste ovaj kraj. Prona{ao je zaklon koji mu je omogu}io dalje kretanje. Mrak jo{ nije pao ali o{tre stijene su mu izgleda pru`ale izvjesnu za{titu, u sjenci, kada bi se sunce za trenutak probilo kroz guste oblake otkrivaju}i i najmanje par~i}e razbijenh fla{a ili oblutke koji su se presijavali na pla`i. Kad je do{ao do ku}e, na{ao je jednu posudu s vodom kojom je oprao znoj i blato sa ogrebotina na obrazima i rukama. Kad je stigao na terasu, ugledao je dona Matildu (Matilda Urutia, supruga Pabla Nerude), s rukama ukr{tenim preko grudi, pogleda izgubljenog u {umu mora. Pismono{a joj je dao znak i ona se okrenula k njemu. Stavio je jedan prst na usta da bi upozorio na ti{inu. Matilda je provjerila da prostor koji ga dijeli od pjesnikove sobe nije u vidnom polju stra`e koja je stajala na putu i pokretom o~iju u pravcu sobe pokaza da je put slobodan. Morao je za trenutak vrata dr`ati poluotvorena da bi mogao spaziti Nerudu u sobi ispunjenoj mirisima lijekova, maza i vla`nog drveta. Poput posjetioca u crkvi kretao se po }ilimu pa`ljivo, impresioniran ote`anim disanjem pjesnika, kao da mu je vazduh parao grlo. - Don Pablo, govorio je tiho kao da je ja~inu svog glasa htio da uskladi sa prigu{enim svjetlom lampe pokrivene jednim sme|im stolnjakom. Kad je bio sasvim uz krevet, pjesnik mu stisnu {aku tako sna`no da je Mario osje-

Ilustrovao: Bo`o Stefanovi}

Pisac u egzilu
Glavni junak romana Antonija Skarmete “Jedna strastvena ustrajnost“ nije niko drugi nego veliki pjesnik Pablo Neruda. Radnja se odvija u ^ileu, na ostrvu Noire, mjestu boravka ~uvenog pisca, gdje se on nalazio 11. septembra 1973. godine, tio groznicu i pomogao mu je da sjedne pored no}nog ormari}a. - Jutros sam poku{ao da do|em do vas ali nisam mogao. Ku}u su opkolili vojnici. Upravo su bili propustili ljekara. Pjesnikove usne se ra{iri{e u slab osmijeh. - Sine, meni vi{e nije potreban ljekar. Bilo bi bolje da mi po{alju direktno grobara. - Ne govorite tako, pjesni~e. - Grobar, to je dobra profesija. Ti se sje}a{ Hamleta utonulog u razmi{ljanja i grobara koji mu savjetuje: „Potra`i sebi neku krupnu djevojku i okani se tih gluposti“? - Znate li {ta se doga|a? - Matilda je poku{ala da sve od mene sakrije, ali ja imam mali japanski radio ispod pokriva~a. On udahnu malo vazduha i ispusti ga tresu}i se. - Sinko, sa ovom groznicom osje}am se kao riba na tavi. - Ona }e brzo pro}i, pjesni~e. - Ne, sinko. Ne}e groznica okon~ati nego ja. Jednim krajem ~ar{afa pismono{a mu obrisa znoj koji se slijevao sa ~ela u o~i. - To je te{ko {to Vi imate, don Pablo. - Kad smo ve} kod [ekspira, odgovori}u ti kao Merkutio kada gaje ma~em probo Tibalt: „Rana nije duboka kao neki izvor, nije {iroka kao predvorje crkve, ali je dovoljno velika: potra`ite me sutra, i kada me na|ete, bi}u te`ak kao mrtva~ki lijes“. - Molim Vas, lezite ponovo. - Pomozi mi da do|em do prozora. - Ne mogu. Dona Matilda me je pustila da u|em samo zato... - Ja sam tvoj posrednik, tvoj kum i kr{teni kum tog djeteta. S obzirom na sve te titule koje sam zaradio znojem svog pera, zahtijevam da me odvede{ do prozora. Mario je poku{ao da suzdr`i uzbu|enje pjesnikovo uzimaju}i njegove ruke. @ila na vratu je sna`no kucala. - Vjetar je hladan, don Pablo, - Hladno}a vjetra je relativna. Kad bi vidio ledeni vjetar koji duva u mojim kostima. On je sna`an i o{tar kao posljednji udarac bode`a, mladi}u moj. Odvedi me do prozora. - Ne mi~ite se, pjesni~e. kada je general Pino~e izvr{io dr`avni udar. Taj doga|aj je indirektno prouzrokovao smrt pjesnika. U vrijeme kad je Oslobo|enje objavilo ovaj odlomak, u junu 1987. godine autor romana Antonio Skarmeta `ivio je kao politi~ki emigrant u Njema~koj. - [ta ho}e{ da sakrije{ od mene? Da li, kad otvori{ prozor, more vi{e ne}e biti tamo upravo ispod mene? Mo`da su ga stavili u kavez? Mario je osjetio da mu je glas promukao a o~i su vla`ne. On dota~e polako obraz a zatim stavi, kao dijete, prste na usta. - More je tu, don Pablo. - [ta je onda? Neruda je stenjao, sklopljenih o~iju. Vodi me do prozora. Mario stavi prste ispod pjesnikovih ruku i uspio da ga podigne pokraj sebe. Povukao je gustu plavu zavjesu, ali nije htio da gleda ono {to je ve} mogao da vidi u pjesnikovim o~ima. Crveno svjetlo reflektora isprekidano ga je {ibalo po jagodicama na obrazima. - Neka bolni~ka kola, nasmija se pjesnik, a usta mu se napuni{e suzama. Za{to nisu neka mrtva~ka kola? - Odve{}e vas u jednu bolnicu, u Santjago. Dona Matilda upravo sprema va{e stvari. - U Santijagu nema mora, tamo su samo ljekari i hirurzi. Pjesnik pusti da mu glava padne na prozorsko okno i ono se zamagli od njegovog daha. Iznenada svoj pogled uperi prema krovu, kao da posmatra ne{to {to nestaje me|u gredama, me|u imenima njegovih umrlih prijatelja. Nova drhtavica upozori pismono{u da temperatura raste. Htio je da vikne, da upozori Matildu ali je odustao od toga zbog prisustva jednog vojnika koji je upravo davao neki papir voza~u bolni~kih kola. Neruda je uporno nastojao da do|e do dragih staklenih vrata, kao da je imao krizu astme. Poma`u}i mu Mario je znao da su se posljednje snage tog tijela skupile u glavi. Glas i osmijeh pjesnika bili su slabi kada je ovaj govorio ne gledaju}i ga. - Ka`i mi jednu lijepu metaforu, mali, da umrem miran. - Ne dolazi mi ni jedna metafora, pjesni~e, ali slu{ajte {ta ho}u da vam ka`em. Dakle, danas je stiglo vi{e od 20 telegrama za Vas. Htio sam Vam ih donijeti ali ku}a je bila ~uvana i nisam mogao. Oprosti}ete mi ono {to sam uradio, nije bilo drugog na~ina. Pro~itao sam sve tele-

grame i nau~io ih napamet da bih vam ih mogao saop{titi. - Odakle su? - Sa svih strana. Ho}ete li da po~nem sa [vedskom? Mario napravi jednu pauzu da bi progutao pljuva~ku. Neruda se oslobodi za moment i osloni se na ru~ku staklenih vrata. Vjetar je duvao i tresao stakla zamazana od soli i pijeska. Mario pogleda jedan cvijet koji je visio po strani saksije od ilova~e, i ponovo uze prvi tekst paze}i da ne pomije{a razne telegrame. „Bol i indignacija zbog ubistva predsjednika Aljendea. Vlada i narod [vedske nude azil pjesniku Nerudi.“ „Meksiko Neuadi i porodici stavlja na raspolaganje avion radi neposrednog transfera“, recitovao je Mario, ve} siguran da ga pjesnik nije slu{ao. Nerudina ruka se tresla na ru~ki prozora, mo`da u poku{aju da ga otvori, ali i kao da je poku{avao da svojim sme`uranim prstima isproba debljinu neke materije koju je osje}ao kako se kre}e u njegovim venama i da napuni usta pljuva~kom. U titravom dahtanju njegove krvi, ta crna voda koja je bila kao klijanje, mra~an rast korijena, nevidljiva zlatnina no}i koje su donosile plodove, jedna bu~na tajna mu se otkrivala, a to je bilo definitivno ubje|enje o postojanju neke magme kojoj je sve pripadalo, upravo one koju su sve rije~i tra`ile, ~ekale, progonile, ne imenuju}i je ili imenuju}i je }ute}i (jedino je sigurno da mi di{emo i da prestajemo disati, rekao je nekada neki mladi pjesnik koji je do{ao s Juga, a njegova ruka, u znak opro{taja, pokazala je jednu korpu jabuka pod smrtnim pokrovom: njegova ku}a naspram mora i ku}a od vode koja sada kroz prozorska stakla, tako|e napravljena od vode, postaje ku}a stvari, njegove o~i, njegove usne, ku}a rije~i, ovla`ene tom istom vodom koja je jednog dana u~inila da mrtva~ki lijes njegovog oca napukne po{to je pre{ao preko grobova na stubovima dragih mrtvaca da bi zapalila `ivot pjesnika jednom tajnom ~ije otkri}e mu je najzad do{lo i koja, slu~ajem koji komanduje ljepotu i ni{tavilo, pod ki{om mrtvaca zavezanih o~iju i krvavih {aka, na usta mu stavlja pjesmu koju on nije znao ni izrekao, ali koju je Mario, upravo on, ~uo ba{ kada je pjesnik otvorio prozor a vjetar rastjerao sjenke: a vjetar rastjerao sjenke: Vra}am se moru koje nebo obavija/ Ti{ina izme|u jednog i drugog talasa/ utvr|uje jedno opasno i{~ekivanje:/ Neka umre `ivot, neka se umiri krv /I neka novi pokret razvije jedra/ Da bi odjekivao glas beskona~nog. Iza njega, Mario ga je uzeo u svoje ruke i di`u}i ruke da pokrio njegove halucinantne zjenice, re~e mu: - Nemojte umrijeti, pjesni~e. Bolni~ka kola su odnijela Pabla Nerudu prema Santjagu. Na cesti je trebalo izbje}i policijske zasjede i vojne kontrole. Umro je 23. septembra 1973. na klinici Santa Marija. Dok je bio u agoniji, njegova ku}a u glavnom gradu, na jednoj padini bre`uljka San Kristobal, bila je opkoljena, prozorska stakla su razbijena, voda iz otvorenih slavina je prouzrokovala poplavu. ^uvali su ga usred ru{evina.
Prevod sa francuskog Mustafa RESULOVI]

14. august 2011. godine

NASIZBOR

29

KOZERIJE KAD IM VRIJEME NIJE
Pi{e: Josip VRI^KO josip.vricko@oslobodjenje.ba

KNJIGA

KLASICI SVJETSKE KNJI@EVNOSTI NA iPADU

Umalo vesela
Kad je malo bolje pro~itala rje{enje, vidjela je kako je rije~ o invalidskoj penziji. A Slobo, ma {to tko o njemu mislio, nije imao neku falinku. Ne, makar na prvi pogled. I, sad MM ne}e te novce. ^ak ni nakon {to su joj javili da }e dobiti {est mirovina zaostatka. Diplomatski izvori tvrde kako {eta uz Volgu i mantri: Moj mu` nije bio invalid, nego predsjednik
Za po~etak mali vremeplov; Kada je ono krajem osamdesetih i najve}im optimistima postalo jasno da se iz Ku}e cvije}a nitko ne vra}a, po vasceloj se Srbiji pjevalo: „Svi pitaju ko je novi Tito / Slobodan je ime ponosito“, ali i pjesmica koja bi, zapravo, mogla biti druga kitica ove prve, u kojoj se na jedno te{ko pitanje daje jedan lagan odgovor. A i to~an! Dakle, pjevalo se (i): „Narod se pita / Slobo poslije Tita.“ A u nas, u – i onda! – napa}enoj Bosni jedan }e pjesnik, koji }e kasnije postati akademik, a jo{ kasnije, ispalit se u slobodarsko Gora`de, zaguslati: Sami ga je Bog poslao! Ime ponosito, a ne, da ne bude zabune, jabuku sa grane. me|utim, s Brozom i nasljednikom mu tako jednostavno. Ovoga je tjedna, naime, drugarica sa cvetom u kosi informirana kako je kona~no dobila mirovinu. Nisu se, bila joj je prva reakcija, vala pretrgli – 600 eura. [to, budu}i se udala za bankara koji je kasnije postao predsjednik, i nije ne{to. No, kad je malo bolje pro~itala rje{enje, {to su joj ga poslali na moskovsku adresu, vidjela je kako je rije~ o invalidskoj penziji. A Slobo, ma {to tko o njemu mislio, nije gi~nih doga|aja u Ljubljani, sigurno imala pravo. I to dok je Broz (jo{) ono malo bio `iv. Kad je ono postalo jasno kako ljubi~ica bijela (a ni plava!), ipak, ne}e vje~no mi ri sa ti, odlu~eno je da se `eni mu dodijeli mirovina po modelu Kardelj. Zna~i, ba{ kao drugarici Pepici. I taman kad je nekada{nja prva drugarica SRRJ-ota s nestrpljenjem po~ela ~ekati po{tara, javljeno joj kako joj mu` nikada nije radio. Nije imao radnu knji`icu, pa za njega nitko ni je upla}ivao do pri no se.

udovica

Kako bi {to {iroj javnosti u~inila dostupnim svoj fundus od preko milion naslova, britanska nacionalna knji`nica odlu~ila je ponuditi oko 40 hiljada svojih djela klasi~ne knji`evnosti u digitalnom obliku, pi{e Hina. Sadr`aj knjiga bit }e potpuno digitaliziran i dostupan na iPad aplikaciji i to zajedno s originalnim oznakama stranica i ilustracijama, za razliku od obi~nog formatiranja uobi~ajenog za druge tipove e-knjiga. Rije~ je o djelima klasi~ne knji`evnosti 18. i 19. stolje}a, koja uklju~uju romane, poeziju i prikaze povijesnih doga|aja. Za pristup cjelovitoj kolekciji korisnici }e pla}ati mjese~nu pretplatu od 1,99 funta. “E-knjige obi~no su dvodimenzionalne, dosadne za gledanje. Jedna od ljepota ovog projekta le`i upravo u tome {to nastoji u digitalnom obliku prenijeti ljepotu same knjige“, kazao je Simon Bell iz British Library.

FILM

RADI SE REMAKE ”PRLJAVOG PLESA”

NE ^UJEM DOBRO!
Danas, pak kada omiljeni mar{alov, ali i vo`dov glumac Bata @ivojinovi} tvrdi kako nema dokaza da je Milo{evi}, ipak, umro, pri~e o odli~nicima {to su stolovali podno Avale, opet su se ispreplele. Jasno, samo jo{ rijetki vjeruju kako }e se jednoga dana, ili no}i – svejedno, podignuti bijeli kamen u Kara|or|evi}a avliji, te }e nas na{ najve}i sin opet povesti u bolju budu}nost. Ne vjeruje to ni filmski Valter, ali ga zato povremeno vi|aju kako sjedi u Po`arevcu, ispod one, sad ve}, mitske lipe koja pravi Slobi hlad. Sjedi i ~eka, e ne bi li predsednik ustao. Povremeno mu se u~ini kao da odozdo dolazi neki glas, pa onda prolaznicu ~uju Batu kako vi~e: „Ne ~ujem dobro, ne ~ujem dobro“! No, to je sve. Mrtvi su i jedan i drugi – stare vijesti su bile, sretne vijesti! Da su udovice, definitivno je jasno i drugaricama Jovanki Budisavljevi} i Mirjani Mar ko vi}, su pru ga ma go re (zapravo, zbog njihova trenuta~nog polo`aja, dolje) spomenutih pojedinaca. Nije to,

NARUKVICA No, bila je to jo{ jedna nepravda prema ocu nesvrstanih, ali i ocu i mu`u nikad utvr|enog broja djece i `ena. Naime, kleveta je i la` da drug Tito nije radio. Pla}u je, pak, primao na ruke, utvrdila je istraga – pa mu nitko ne mo`e utvrditi penziju
imao neku falinku. Ne, makar na prvi pogled. I, sad MM ne}e te novce. ^ak ni nakon {to su joj javili da }e dobiti {est mirovina zaostatka. Diplomatski izvori tvrde kako {eta uz Volgu i mantri: „Moj mu` nije bio invalid, nego predsjednik“! Odmah se - ali, ipak kasno – drugarica Budisavljevi} sjetila svoje pokojne majke koja je na vijest o tome da joj je k}i na{la sre}u u Beogradu, kazala kako se mogla i bolje udati. No, bila je to jo{ jedna nepravda prema ocu nesvrstanih, ali i ocu i mu`u nikad utvr|enog broja djece i `ena. Na ime, kle ve ta je i la` da drug Tito nije radio (Eh sad, druga je stvar {to je radio!). Pla}u je, pak, primao na ruke, utvrdila je istraga. I kako nema svjedoka koliko su mu davali, odnosno koliko je on uzimao, ne mo`e nitko odrediti – mirovinu. Sve u svemu, Brozovoj udovici danas jednom u mjesecu donose kuvertu, a nitko ne zna ni tko pare {alje ni za{to. ^ime je, zapravo, rije{ena jo{ jedna dvojba iz na{e svijetle pro{losti: tko se bolje udao, Mira Markovi} ili Jovanka Budisavljevi}.

Filmski klasik „Prljavi ples“ iz 1987. uskoro }e dobiti remake u kojemu }e originalnoj muzici iz toga filma biti pridodana muzika iz {ezdesetih te neke posve nove pjesme, objavio je filmski studio Lionsgate. Glumci za novu verziju filma, moderniziranu i prilago|enu novoj generaciji gledatelja, jo{ nisu izabrani, a re`irat }e je Kenny Ortega, koreograf prve verzije “Prljavog plesa“ i redatelj dokumentarnog filma “This Is It” snimljenog na probama za posljednju, nikad odr`anu koncertnu turneju Michaela Jacksona. Gotovo 25 godina nakon premijere originalne verzije, popularnost filma ne jenjava. “Prljavi ples“ pri~a je o odrastanju u kojoj u~itelj plesa Johnny Castle, kojega je glumio pokojni Patrick Swayze, po~inje zabranjenu ve zu s ti nejd`er kom Fran ces Baby Ho use man (Jennyfer Grey). Prvotno niskobud`etni film odmah je postao veliki hit, dobio Oscara za najbolju glazbu i najbolju originalnu pjesmu za “(I’ve Had) The Time of My Life“, te je prodan u vi{e od 10 miliona primjeraka na DVD-ima. Po njemu su u Londonu i jo{ {est zemalja postavljene i kazali{ne hit-predstave. Swayze je 2009. podlegao od raka gu{tera~e u 57. godini, a Grey se u sredi{tu pozornosti javnosti ponovno na{la 2010. nakon pobjede na ameri~koj ina~ici showa “Ples sa zvijezdama“.

TEATAR

”REVIZOROV” POVRATAK NA SCENU ISPOD MIN^ETE
Pro{logodi{nji premijerni dramski naslov, vi{estruko nagra|eni Gogoljev „Revizor“ u re`iji Jerneja Lorencija i izvedbi Festivalskog dramskog ansambla u suradnji sa Zagreba~kim kazali{tem mladih, ponovno je zaigran na Dubrova~kim ljetnim igrama uz potporu Croatia osiguranja. Predstava je bila 11. augusta na sceni ispod tvr|ave Min~eta. Glume: Vilim Matula, Nina Violi}, Karla Brbi}, Jadranka \oki}, Sreten Mokrovi}, Doris [ari} - Kukuljica, Filip Nola, Robert Ugrina, Miha Bezeljak.

A, DOBRO JOJ JE MAJKA GOVORILA
O drugarici Joki, u posljednje vrijeme, ba{ i nema nekih vijesti, osim {to je povremeno spomenu u knjigama, u~e}i nas tako da je trostruki narodni heroj ba{ bio heroj kada je 88 ljeta do`ivio uz ovu Li~anku. Ali, ma koliko udovica Mira ima pravo biti nezadovoljna {to su joj bra~nog druga posthumno proglasili invalidom, {to tek da ka`e udovica Jovanka – ona mirovinu nikada nije ni dobila. ^ak ni invalidsku, na koju je, ako ni{ta poslije tra-

MUZIKA

SJAJAN NASTUP [ULI]A I HAUSERA

Hrvatski svjetski popularni violon~elisti nastupili su sa Zagreba~kim solistima na Dubrova~kim ljetnim igrama, pi{e Hina. Luka Suli} i Stjepan Hauser izveli su u atriju Kne`eva dvora djela Sollime, Blocha, Mozarta, Vivaldija, Huguet Y Tagella, ^ajkovskog te hrvatskog predsjednika Ive Josipovi}a. Dvojica violon~elista u Dubrovniku su nastupili na rokkoncertu kao 2CELLOS ispred Crkve sv. Vlaha.

30

14. august 2011. godine

DOM
Swarovski kristali dobili su {iroku primjenu kako u modnoj industriji pri proizvodnji odjevnih predmeta, remena, torbi, cipela, tako i pri ure|enju interijera - od namje{taja do zavjesa sa Swarovski kristalima

MOJ

Swarovski kristali
odine 1895. napravljen je prvi stroj za obradu dragog kamenja. Iste godine Daniel Swarovski pokre}e obiteljski posao. Ime Swarovski postaje sinonim za ~arobni svijet kristala. Swarovski kristali su, zapravo, staklo koje je obra|eno tehnologijom za obradu dijamanata. Savr{eno prelamaju svjetlost i na taj na~in omogu}uju o~aravaju}u igru svjetla i sjene, osje}aja i energije. Budu}i da je rije~ o staklu, omogu}eno je bojenje u razli~ite boje. 2007. godine Swarovski je lansirao brand Cristallized Swarovski Elements. Radi se o razli~itim oblicima, bojama i veli~inama kristala. Dobili su {iroku primjenu kako u modnoj industriji pri proizvodnji odjevnih predmeta, remena, torbi, cipela, tako i pri ure|enju interijera - od namje{taja do zavjesa sa Swarovski kristalima. Di zaj ne ri ma, ali i nji ho vim kli jen ti ma, omo gu}eno je da za je dni~ki uro ne u svi jet ma {te sa Swarovski kristalima i naprave ori gi nal nu i sa mo nji ho vu kre aci ju.

G

MOJ VRT

U hortikulturnoj praksi se ~esto orezuju biljke u razne geometrijske forme ili skulpture i tako koriste za ukra{avanje prostora. Tako dotjerane biljke se nazivaju topiari
Tekst i fotografije: Ana MRDOVI], dipl. ing. hort. ANA-HUP d.o.o. Sarajevo

Topiari - umjetnost ili nasilje nad biljkama?
umjetnost oblikovanja biljaka tako da one u zavr{noj fazi postaju `iva skulptura. To je kreativna stilizacija biljnog materijala s namjerom da se do|e do vizuelno zanimljivog izgleda. Mada su najzastupljenije forme geometrijskog oblika, jer je do njih i najjednostavnije do}i, oblikuju se i veoma slo`ene kreacije po~ev{i od tipova raznih ornamentalnih formi do ma{tovitih kreacija u obliku `ivotinja, ljudskih likova gdje se ograni~enost ma{te bazira jedino na kreativnosti oblikovatelja i kapacitetu sadnice. Zagovornici topiari uzgoja biljaka smatraju da je to umjetnost, djelotvoran vid odmora i estetski do`ivljaj vo|en ljudskim umom, kreativno{}u i rukom. Tako formirane biljke, po mom mi{ljenju neke vrste “invalidi“, krase mnoge trgove, parkove, zelene povr{ine, vrtove i dr. Ljudi im se dive ne razmi{ljaju}i kako se do tih “zadivljuju}ih“ oblika do{lo, a kada bi znali i o tome dublje razmi{ljali, mo`da bi im se manje divili i u njima manje u`ivali. Do tih “fantasti~nih“ oblika se dolazi stalnim orezivanjem biljaka u strogo dirigovanu formu tako da se neprestano izrezuju i odbacuju dijelovi biljaka (gran~ice i listovi), dakle, njihovi zdravi organi. Istovremeno se time biljke nasilno “kastriraju“ jer tako orezane biljke skoro nikada ne cvjetaju pa ne mogu stvoriti sjeme, odnosno genetsko potomstvo. Osim toga, za stalno orezivanje

Nedavno sam u~estvovala na jednom bioeti~kom simpoziju na kojem sam stala u za{titu biljaka. Naime, protivim se strogom orezivanju biljaka u razli~ite forme, koje se izvodi, ne radi funkcionalnosti ve} isklju~ivo iz estetskih razloga kopiraju}i postupke prema biljkama iz davno pro{lih vremena. U hortikulturnoj praksi se ~esto orezuju biljke u razne geometrijske forme ili skulpture i tako koriste za ukra{avanje prostora. Tako “dotjerane“ biljke se nazivaju topiari. Topiari je postupak ukro}ivanja prirodnog habitusa grmova i drve}a. Za pristalice topiaria to je

tro{i se mnogo vremena i energije {to je nepotrebno tro{enje pa je to i skupa “igra~ka“. Za topiari se najvi{e koriste zimzelene biljke i crnogorica, rje|e bjelogorica i to vrste sporijeg i gu{}eg rasta, manje povr{ine lista ili iglica koje dobro podnose ja~e orezivanje i koje su dugovje~ne. Nemam ni{ta protiv toga da uz povijesne objekte budu orezivane biljke jer je to dio povijesti koju vi{e ne mo`emo i ne trebamo mijenjati. Ali sam protiv {irenja ovog na~ina uzgoja biljaka u dana{nje vrijeme, vrijeme ekologije. To je vrijeme u kojem nas priroda ozbiljno upozorava da treba da sura|ujemo s njom a ne da joj se suprotstavljamo. A sada moje detaljnije razmi{ljanje o topiariju i orezivanju biljaka u

14. august 2011. godine

31

SAVJETISTRUCNJAKA

njegovane ruke
Naravno, nemaju svi ljudi jednak posao i obaveze pa tako niti sve `ene ne mogu imati savr{ene ruke i nokte, no to ne zna~i da ih ne trebaju njegovati
Ruke su, uz lice, najeksponiraniji dio tijela pa je tako njihova njega i higijena jednako va`na. Nije uzaludna uzre~ica da se mnogo o ~ovjeku mo`e saznati promatraju}i njegove ruke - kakav mu je stil `ivota, brine li za svoje tijelo i ko`u, koliko ima godina... Naravno, nemaju svi ljudi jednak posao i obaveze pa tako niti sve `ene ne mogu imati savr{ene ruke i nokte, no to ne zna~i da ih ne trebaju njegovati. Njega ruku tokom ljetnih mjeseci uklju~uje tretmane koji }e ko`i osigurati hidrataciju i za{titu od isu{ivanja. stanice ko`e. Piling na~inite od nekoliko `lica bademovog ulja, jedne `lice krupne soli i `lice meda, te dobro istrljajte ruke. Nakon pilinga nanesite masku za ruke, ostavite je da odstoji 10-15 minuta. Nakon toga je uklonite i umasirajte hidratantnu kremu. Evo i nekoliko doma}ih recepata za maske za ruke: Maska za ruke s medom i ljekovitim biljem: pomije{ajte obi~an maslac s malo meda te ljekovitim biljkama kao {to su kopriva i podbjel. Maska za ruke s krompirom: Kao odli~na maska za ruke vam mo`e poslu`iti pire krompir s mlijekom. Maska za suhu ko`u: Pomije{ajte jednu `licu glicerina, jedan `umanjak, dvije `lice biljnog ulja, sok od jednog limuna, 100 ml ru`ine vode. Maska od meda i maslinovog ulja: Pomije{ajte jednu `li~icu meda i jednu `li~icu maslinovog ulja. Nanesite smjesu na ruke. Stavite ruke u plasti~ne vre}ice, a zatim u pamu~ne rukavice. Ostavite da djeluje 30 minuta. Zatim isperite toplom vodom. Maska za ruke od meda i jaja: Pomije{ajte jednu `li~icu meda i jedan bjelanjak. Nanesite masku na ~iste ruke. Ostavite je 5-10 minuta, a zatim isperite toplom vodom.

Lijepe i

tom stilu. Je li list, gran~ica, cvijet dio `ive biljke? Jesu li to njeni organi? Boli li nju kada joj odre`emo neki od njenih zdravih organa? Boli li nas ako nam se odre`e neki od organa, da ih ne nabrajam, jer me ve} boli pri pomisli na bilo koji od njih dok su zdravi. Jasno mi je da se re`u, vade, bacaju bolesni organi, s ciljem da se spasi organizam, ali kod biljaka u slu~aju topiarija se re`u zdravi organi. Da li je to neophodno, potrebno i svrsishodno? Boli li to njih, jako. [to je alternativa? Zalaganje za primjenu biljaka koje su po svom genetskom kodu raznolikih habitusa (formi i strukturi rasta, boji, obliku, veli~ini listova, cvjetova i plodova) i u tome u`ivati. Bogata biolo{ka raznolikost biljaka nam to jo{ uvijek obilno nudi. Treba to samo prepoznati. To je istovreme-

no u{teda rada, energije i novca. I kada su klimatske promjene u pitanju, temperatura ispod drve}a mo`e biti i do 8° C ni`a negoli na suncu, {to svi dobro osjetimo u toku vru}ih ljetnih dana pa bje`imo u prirodu i u parkove i vrtove. Rasko{na kro{nja drve}a u tom pogledu puno vi{e nudi od najljep{e osmi{ljenih `ivih “skulptura“.

Savjeti za njegu ruku • nama`ite ruke hidratantnom kremom vi{e puta dnevno. Suha ko`a izgleda naborano i lako se mo`e o{tetiti • nosite za{titne rukavice prilikom rukovanja hemikalijama i tokom radova u vrtu • ne zaboravite za{tititi ko`u ruku od sunca Razmazite ruke Jednom nedjeljno priu{tite svojim rukama ekstranjegu i okupajte ih u biljnoj kupki ili ih izmasirajte pripravkom ljekovitog bilja i ulja. Kupku na~inite tako da u vru}u vodu stavite su{enu koprivu, kadulju, neven i kamilicu. Ruke nama~ite 15-ak minuta nakon {to se voda dovoljno ohladi. Za masa`u koristite bademovo ulje s nekoliko kapi eteri~nog ulja ruzmarina. Uz to jednom nedjeljno priu{tite si piling ruku kako biste s njih uklonili sve mrtve

32

14. august 2011. godine

ONI SU NAS OBILJEZILI

14. august 2011. godine

33

Potraga za izgubljenom du{om
Mile STOJI]

Vitomir Luki} (1929 - 1991)

rije nekoliko godina provedena anketa sarajevskog tjednika Dani o najboljem bosanskohercegova~kom romanu potvrdila je da djelo Vitomira Luki}a spada me|u same vrhunce knji`evnosti napisane na hrvatsko-srpskome jeziku u pro{lom vijeku, odmah pored opusa Andri}a i Selimovi}a. Svi anketirani, bez obzira na njihovu generacijsku, nacionalnu i knji`evnoesteti~ku raznolikost, Luki}evu prozu okarakterizirali su kao remek-djelo, kao literarnu umjetninu prvoga reda. I ova ~injenica svjedo~anstvo je surovosti ljudskog bitisanja na na{im prostorima, jer za razliku od Andri}a, Selimovi}a (i mnogih drugih, manje zna~ajnih!), {to su jo{ za `ivota pobrali svjetsku slavu i najve}e knji`evne lovorike, Vitomir Luki} i u samoj svojoj domovini bija{e jedva poznat, a o nekom {irem dru{tvenom priznanju za njegova `ivota ne moga{e biti niti govora. S druge strane, ona je afirmacija stare istine-utjehe: da svaka dobra knji`evnost kad-tad na|e put do svojega ~itatelja, usprkos njezinoj trenuta~noj socijalnoj valorizaciji i unato~ politi~kom i dru{tvenom kontekstu u kojem se ona ra|a. Pisci najboljih knji`evnih djela, pisao je Nabokov, rijetko kad dobivaju priznanja; najbolja knji`evna djela su ona koja su jednom napisana, pa ba~ena niz rijeku, prepu{tena svojoj vlastitoj sudbini. Sudbina, pak, Luki}eve knji`evnosti tipi~na je za na{e podneblje, isto toliko koliko je sama ta knji`evnost za nas atipi~na. Nema djela udaljenijeg od svoga dru{tvenog konteksta nego {to je Luki}evo, a opet, na neki paradoksalan na~in, to djelo ujedinjuje u sebi sva protuslovlja sredine u kojoj je stvarano, sva njena stvarna i simboli~ka obilje`ja. U op{irnim odgovorima o temi svoje ars poeticae u ~asopisu @ivot (br.7-8, 1982) ilustrativna je njegova re~enica: “[to dalje od sebe prona}i blisko“. Mo`da se upravo u toj potrazi za blizinama krije {ifra i znak njegove knji`evne kozmogonije.

P

UBOGOST PROVINCIJALNE PERSPEKTIVE
Vitomir Luki} ro|en je 1929. godine u Zeleniki, dana{nja Crna Gora. Kao dijete slu`benika onda{njih Jugoslovenskih dr`avnih `eleznica, cijelo djetinjstvo i mladost provest }e na kolodvorima vicinalnih pruga, kao, uostalom, i jedan njegov mnogo poznatiji tragi~ni suvremenik, autor Eolske harfe. Luki}a i Ki{a vezivat }e ne samo ubogost te provincijalne perspektive “gdje se prerano smrkava“ ve} i tema raspada ostataka srednjoeuropske civilizacije u balkanskim gudurama, te gotovo istovjetna sudbina o~eva: dok je Ki{ gledao kako mu oca odvode u koncentracijski logor, Luki} je do`ivio egzercir, mu~ku smrt roditelja od onih koji su navije{tali “oslobo|enje“. Njegovo {kolovanje po bosanskim zabitima od Donjeg Vakufa do Broda i Sarajeva prote}i }e u znaku brisanja zadnjih tragova doma}e Mittelklasse, kojoj je pripadala njegova porodica. Vi{e nego za nacionalna licitarska srca, gusle i tambure – ta klasa bila je vezana za pojmove kakvi su bal, lampa s aba`urom, koja gori u otmjenoj idili nasilno nametnutog siroma{tva (kao rezultata “klasne borbe“!), i miris kuglofa (austr. Guglhupf) koji majka sprema za

obiteljske ili vjerske blagdane. Trajnost i ponavljanje ove “bur`oaske“ atmosfere u Luki}evoj prozi navest }e jednog kriti~ara da ga jo{ u vrijeme njegovih prvih objavljenih radova nazove “Proustom iz Donjeg Vakufa“. Prve knji`evne radove Luki} }e publicirati ranih {ezdesetih u studentskome listu Na{i dani. Kao i ve}ina studenata knji`evnosti, on }e pisati stihove – ti stihovi, me|utim, odmah su se svojom apartno{}u i nesvakida{njom jezi~nom precizno{}u i svje`inom izdvajali iz generacijskog `amora. Luki} nije bio ponesen idejom ru{enja tad dominantnog socrealizma, koja je bila bauk generacije, i koja je naj~e{}e svr{avala u entropiji metafore, nego je vi{e bio obuzet gradnjom jednog svijeta u kojem }e se na temeljima anti~ke jasno}e ponuditi oblik vi{e harmonije. Njegovo je najve}e dru{tvo – osama, kako bi to rekao Emerson. Iako se pisanja pjesama ne}e odre}i do kraja `ivota, glavna }e mu preokupacija biti proza. Knjigom pripovijedaka „Soba za prolaznike“ (1965) on }e predstaviti ve} izgra|eni i zaokru`eni knji`evni svijet, u kojem }e ulogu tad uobi~ajenih revolucionarnih veduta zamijeniti “atmosfera nevinih gra|anskih odnosa po na{im kasabama“, koju }e odlikovati “otvorenost prema svijetu, prve gra|anske haljine, u{tirkani stolnjaci, zari}i na prozorima i seljenje do one pokretljivosti koja samu sebe negira“, pi{e Jasmina Musabegovi}. Ovo “civiliziranje“ na{ih patrijarhalnih prosedea postat }e Luki}evim autorskim znakom u svim njegovim kasnijim stvarala~kim fazama, od realizma do fantastike. Romanom „Album“ (1968) Luki} }e se predstaviti kao majstor moderne naracije. Njegov tekst grana se poput stabla, ra~va se u svim smjerovima, ali, istodobno, te~e utvr|enim tra~nicama i pravilima, ba{ kao i vlakovi na maloj `eljezni~koj postaji, gdje se radnja romana i odvija. Romaneskni rukopis poprima sinkretisti~ku formu – u njemu se ujedinjuju gotovo svi klasi~ni pripovjeda~ki obrasci i modeli, {to }e neke kriti~are navesti na pomisao da se radi o varijanti manovskog romanesknog “esejizma“. Me|utim, vi{e od oglednog isku{avanja ovdje je prisutna lirika, poezija koja funkcionira kao stalna pozadina romaneskne pri~e: “To nije“, primje}uje Tvrtko Kulenovi}, “francusko, prustovsko traganje za izgubljenim vremenom, ve} jedna na{a, slovenska, bolna potraga za izgubljenom du{om“.

Kasnija Luki}eva djela bit }e oboga}ena fantastikom, jednom naro~itom simbiozom ma{te i ~injenica iz samog iskustvenog domena. Luki}a tako mo`emo uvjetno odrediti i borhesovcem, nekim Borgesovim spontanim suvremenikom u tamnim predjelima izgubljenog svijeta
prije oneobi~avanje do`ivljenog, koje to do`ivljeno ~ini prozra~nim i ~arobnim, a koji su postupak ruski formalisti odre|ivali kao samu sr` umjetni~ke artikulacije. Jer, veli sam Luki}, “nijedan od tih u~inaka fantasti~ne proze nije promi{ljen, nego proistje~e iz sinkretizma vatre u koju se stapa ideja sa jezi~kim i fabularnim materijalom u jednu ravnote`u umjetni~kog osje}anja. Da je druk~ije, kreacija se ne bi mogla razlikovati od konstrukcije“.

de tek produkt iz radionice in`enjera ljudskih du{a, Luki} toj ideologizaciji ne suprotstavlja kontraideologiju, ve} ezoteriju, apstrakciju, muziku. Svoju jedinu za `ivota objavljenu pjesni~ku knjigu „Praznik stvari“ (1969) pisao je, kako sam navodi, pod utjecajem slu{anja ozbiljne glazbe, tako da se ona mo`e do`ivljavati i kao tekstualni nastavak Mozartovih partitura, Bachovih fuga ili Ravelovih ritmova. “Literatura }e se osuditi na uski egzistencijalni krug, ako se ograni~i samo na neposrednu istinu i ostane kod izravnog kontakta s teku}im `ivotom“, upozoravao je u jednom intervjuu.

obi~no odmah telefonom pozvao Ivana Lovrenovi}a, tada{njeg glavnog urednika Svjetlosti, tako da su ta na{a dru`enja malo-pomalo postala stalna navada. Bio je lijep ~ovjek, krhkog tijela i prodornih modrih o~iju. Govorio je tiho, u slapovima re~enica, od kojih je svaka izgledala kao lavina {to se kotrlja s visokog olimpskog vrhunca i mrvi trice i ku~ine na{ih svakodnevnih zaklju~aka. Vladao je izuzetnim osje}ajem za humor. Jednom prilikom je, tako, lokalnog klerikalca, koji je po~eo baljezgati ne{to protiv nacionalno mje{ovitih brakova, drsko prekinuo pitanjem: “Vele~a-

ULAZAK U OKRUTNU BOSANSKU ARENU
Zbog takva njegova stava mnogog ~itatelja pomalo je iznenadila ~injenica da se po~etkom devedesetih aktivno uklju~io u politiku. Nakon, za na{e prilike, relativno velikog uspjeha njegova posljednjeg objavljenog romana „Hodnici svijetloga praha“ (1989), pjesnik ezoteri~nih vrtova, i baroknih pozla}enih hodnika, ve} prili~no shrvan te{kim sr~anim udarom, ulazi u okrutnu bosansku arenu, oko koje su ve} bili postavljeni topovi za masovna ubijanja.

TRAGANJE To nije, primje}uje Tvrtko Kulenovi}, francusko, prustovsko traganje za izgubljenim vremenom, ve} jedna na{a, slovenska, bolna potraga za izgubljenom du{om
Kao pripadnik druge generacije, malo sam se vi|ao s njim svih tih sarajevskih godina. Mogao bih re}i da sam i vrlo malo znao o njemu, budu}i da nije bio kafanski ~ovjek, niti je mnogo mario za novinarske krugove u kojima sam se sam kretao. Na tada{njoj Televiziji Sarajevo ure|ivao je likovne emisije, za koje je naj~e{}e sam pisao i scenarije i koje su tisu}ama svjetlosnih milja odudarale od tada{nje televizijske produkcije. Znao sam da je drugovao s franjevcima, od kojih su neki bili i moji prijatelji. Obojica smo, tako, bili vrlo bliski s fra Milom Babi}em, fratrom koji je po~etkom sedamdesetih kao student bogoslovije zahtijevao reforme u okrilju Katoli~ke crkve, i zbog toga do`ivljavao velike {ikane od lokalnog biskupa, tako da je teolo{ki studij morao prekinuti u Sarajevu, da bi ga samoinicijativno okon~ao u Austriji. Obojica smo povremeno objavljivali u izvrsnom ~asopisu Juki}, koji je Babi} utemeljio kao student i koji i danas ure|uje. Koncem osamdesetih vodio sam reviju za kulturu Odjek, ~ija se “betonirana“ jugoslavenska koncepcija iz dana u dan sve vidnije uru{avala: istok zemlje sve vi{e je zahva}ala primitivna militarizacija i {ovinisti~ka ekstaza, a mi smo se morali pona{ati kao da je stanje normalno. Luki} je tad po~eo svra}ati u redakciju, na po~etku donose}i pokoji blistavi prilog, a kasnije onako, na ~a{icu razgovora. S njim bi ponekad svratio i Babi}, a ja bih

su na obnoviteljsku skup{tinu doveli kompletnu pastvu s nedjeljne mise iz marindvorske crkve, narediv{i joj prethodno kroz crkvenu propovijed: ne glasati za Luki}a! Najzna~ajniji knji`evnik hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini tako nije mogao pro}i na “demokratskim“ izborima ni za predsjednika Napretka. Vide}i da je stvar s Napretkom nepovratno propala, Luki} je inicirao pokretanje dvotjednika Obzor, koji je pristao financirati moj prijatelj iz djetinjstva, me|ugorski poduzetnik i veliki zaljubljenik u umjetnost Pero Bunti}. Glavni urednik lista bio je fra Mile Babi}, a Luki} je, kao jedan od urednika, tu objavljivao izvanserijske kolumne, unose}i u redakcijski rad duh poletnog sanjara. Obzor nije imao niti svojih prostorija – ure|ivao se ilegalno u prostorijama Odjeka, a ve} nakon prvih brojeva nai{ao je na `estoku osudu slu`benog Zagreba i nekih crkvenih krugova, kako zbog probosanske ure|iva~ke platforme, tako jo{ vi{e zbog na{ih `estokih `aoka na Tu|manove debilne izjave o Bosni i njegov jo{ debilniji rendes-vous s Milo{evi}em u Kara|or|evu. Kad je sredinom 1990. Stjepan Kljui} izabran za predsjednika HDZ-a za Bosnu i Hercegovinu, Luki}a su franjevci nagovorili da bude njegovim zamjenikom, jo{ naivno vjeruju}i da }e se stvar nekako “civilizirati“. Tu funkciju obavljao je s pedantno{}u, kao i sve drugo {to je radio, poku{avaju}i tom golemom nascentnom kaosu dati barem konture konstruktivnosti i nekog smisla. “Prvi put u mom `ivotu Vjesnik je objavio razgovor sa mnom“, gorko mi se tad vajkao. Prihvatio je i funkciju ministra vjera u prvoj demokratskoj vladi. Nakon jednog njegova iznenadnog sastanka s Tu|manom, nazvao me u kasne no}ne sate, pani~no rekav{i: “Pa onaj lu|ak bulazni ne{to o preseljenju naroda.”

LITERATURA Literatura }e se osuditi na uski egzistencijalni krug ako se ograni~i samo na neposrednu istinu i ostane kod izravnog kontakta s teku}im `ivotom
Kasnija Luki}eva djela bit }e oboga}ena fantastikom, jednom naro~itom simbiozom ma{te i ~injenica iz samog iskustvenog domena. Luki}a, tako, mo`emo uvjetno odrediti i borhesovcem, nekim Borgesovim spontanim suvremenikom u tamnim predjelima izgubljenog svijeta. Luki}eva fantastika, me|utim, nije vo|enje likova kroz projicirane logi~ke sisteme, ona nije kalkulacija sa neobi~nim, ve}

Druga dodirna to~ka s Borgesom je upotreba neknji`evnih, znanstvenih tekstova u tkanju pripovjednog tkiva. Takav postupak naro~ito je vidljiv u knjizi pri~a „@ivotinje, ljudi“ (1973), koja jednu obi~nu {etnju kroz zoolo{ki vrt koristi za gradnju naj~udesnijih stranica o dramatici ljudskog postojanja. Luki} se u ovakvom eksperimentu koristio brojnim rezultatima egzaktnih znanosti, koje su mu pomogle da otkrije tu “biokemiju suza“,”biokemiju maj~inog mlijeka“, ili “fiziku duge u kapi vode, jednog si}u{nog oceana“. [irokom spisku klasi~nih humanisti~kih spoznaja autor dodaje i ne{to od indijske filozofije, koju je prou~avao kao mlad lektor u New Delhiju, i koja }e ostaviti velikog traga na njegovo poimanje literature i svijeta. Sva ta znanja i iskustva tale se na kreativnoj vatri, iz koje izlazi ~udesna legura Luki}eve umjetnosti. U knjizi „Sanovnik nasmijane du{e“ (1976) on otkriva svoje skrivene svjetove, gdje se vi|eno prepli}e sa snovitim, gdje se prizori iz djetinjstva razvijaju u drugom pravcu, razli~itom od onog koji je dogo|en, koji se odvijao okrutnim “radom“ stvarne sudbine i propadanja. Pisac tako postaje demijurgom, tvorcem i graditeljem vlastitih uspomena. @ive}i u vremenu marksisti~ke ideologizacije umjetnosti, poku{aja da umjetnost bu-

sni, recite mi: brinete li se vi za na{e du{e, ili za na{e penise?” U govoru upotrebljavao bi konkluzije i paradokse, u svakom ~asu slu`e}i se svojim velikim znanjem, {to je svoje temelje imalo u klasi~nim jezicima. Uz slutnju potmule propasti zajedni~ki smo se pitali “{to da se radi“, i poku{avali ne{to uraditi, nas nekoliko hrvatskih o~ajnika, dok su oni koji danas ma{u svojim zaslugama i svojim hrvatstvom tad mudro {utjeli i ~ekali ishod situacije, skriveni po komitetima, sakristijama i drugim mi{jim rupama. Iako uvjereni antikomunist, Luki} se nije radovao slomu sistema, jer je strahovao za Bosnu, posebno za sudbinu Hrvata u njoj. Kao ~ovjek koji je pamtio, jednom je rekao: “Od svih ljudskih velikih zala, rat je najve}e“. No, budu}i da se nije imalo kud, slo`ili smo se da se navrat-nanos mora prihvatiti nametnuta nacionalna shema. Zaklju~ili smo da je nu`no za po~etak obnoviti hrvatsko dru{tvo Napredak, koje bi barem nastavilo jednu nasilno prekinutu tradiciju prosvjetiteljstva. Luki} je Napredak zami{ljao kao modernu zakladu i izdava~ku ku}u, o ~emu je bio napisao i op{iran elaborat, a na sjednici inicijativnog odbora, koji smo skrpili na brzu ruku i koja je odr`ana upravo u Odjeku, ugovorili smo datum obnoviteljske skup{tine, te nagovorili Luki}a da prihvati kandidaturu za prvog predsjednika tog dru{tva koje bijahu osnovali na{i djedovi. Me|utim, besposleni popovi, koji su tako|er polagali neko svoje nasljedno pravo na Napredak, nisu tada krstili jari}e, ve}

OVO SVE RADIM UZALUD
Rat u Hrvatskoj ve} je na~injao gradove, a Luki} je sjedio nemo}an u kabinetu Vlade koja je ubrzano i predano radila na kopanju bosanskog groba. Uzaludno je tad svoje duhovne i intelektualne bisere bacao pred svinje: zajedno s njim u toj vladi sjedili su i Velibor Ostoji} i Mom~ilo Mandi} i druge sli~ne hijene, `edne krvi svoje dr`ave i svoga roda. “Ne `elim biti nemo}ni statist u scenariju na{eg uni{tenja“, jadao mi se prilikom jedne od na{ih mnogobrojnih zajedni~kih {etnji Alipa{inim Poljem, gdje smo obojica stanovali, “mada sam svjestan da sve ovo {to radim, radim uzalud“. Razorna grmljavina srpskih kanonada ve} je odjekivala hrvatskim gradovima i pribli`avala se Bosni, a vlada u kojoj je sjedio pona{ala se kao da se ni{ta ne doga|a i kao da se sve to nje i ne ti~e. Izi{ao je s jedne od tih mu~nih sjednica u ljeto 1991. i telefonom nazvao fra Milu Babi}a. “Prijatelju, odmah do|i da malo pro{etamo“, rekao je. Fratar je pohitao i na{ao ga na dogovorenom mjestu. “Odmah sam vidio da je neobi~no uznemiren. I tek {to smo napravili nekoliko koraka, zastao je, potom se naslonio na mene, i nakon svega nekoliko trenutaka njegovo krhko tijelo klonulo je na mojim rukama. Ti zlikovci su ga doslovno dokraj~ili“, prisje}ao se franjevac. Tako se na rukama fratra, kao u nekom andri}evskom znaku i usudu, zavr{io `ivot najve}eg modernog pripovjeda~a Bosne i Hercegovine.

34

14. august 2011. godine

OKOEKOLOGIJE

Za samouvjerene I POSLOVNE @ENE
Sve popularniji njema~ki modni brand predstavio je predivnu kolekciju za hladnije dane
Stylish, sofisticiran, raznolik i totalno cool – sve popularniji njema~ki modni brand Ann Christine sinonim je za samouvjerene mlade `ene. Glavna tema za sve jesenske kolekcije ove modne marke su {uma i lov, a one nam donose detalje kao {to su ko`ne zakrpe, gumbe izra|ene od rogova i krznene detalje. Tradicionalne jesenske boje crnu i sivu ove sezone i u ovim kolekcijama prate prigu{eni prirodni tonovi – tamnozelena, sme|a, oker, boja hr|e i be`. Ann Christine kolekciju }e posebno voljeti poslovne `ene, jer ona obiluje lijepim {ifonskim ko{uljicama, uskim koktel haljinama i elegantnim sakoima. No, udobne traperice i elegantni krzneni prsluci su savr{eni za slobodne trenutke i {etnje kroz prirodu. AC kolekcija je namijenjena odva`nijim i sportski nastrojenim `enama, a ove sezone fokus je na trendi printevima i {ik detaljima. Klju~ni komadi odje}e u ovoj kolekciji ove sezone su udobni kardigani, trendi ogrta~i i kratke, slatke vestice. I jesenska mini suknja je ponovo u modi i svestranija nego ikad. Bilo da je rije~ o toplim sun~anim danima, ili pak hladnim i vjetrovitim – bitna je slojevitost. [to se uzoraka ti~e, prugice i cvije}e jo{ uvijek su in. Va`an je i “norve{ki uzorak“, kojeg se u AC kolekciji mo`e prona}i u svim mogu}im varijacijama – ispleteni ili kao print na majicama, vestama, jaknama, suknjama, hla~ama i ~arapama/tajicama. Ovaj trend je neizbje`an ove sezone. [to se modnih dodataka ti~e, oni su jednako raznovrsni kao i moda. Krupno pletivo, grubo krzno i kombinacije ko`e, duga~ke ogrlice, velike torbe, tople vunene kape i {ik cipele upotpunjuju obje kolekcije i daju vam zavr{ni touch za savr{eni outfit.

Livanjsko polje

Livanjsko polje je kona~no prepoznato kao podru~je od me|unarodnog zna~aja za ptice
Hajdar ARIFAGI] (hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba)

Polje na listi

Sa razumljivim zadovoljstvom magistar Dra`en Kotro{an iz Ornitolo{kog dru{tva Na{e ptice javlja mi upravo pristiglu vijest: 9. augusta Ian Burfield, evropski menad`er znanstvenih podataka, objavio je informaciju da je uspje{no prihva}ena aplikacija za uvr{tavanje Livanjskog polja na listu IBA podru~ja od me|unarodnog zna~aja za ptice. Zvani~na objava ovih podataka na stranici BirdLife Internationala o~ekuje se u narednim sedmicama. Trud i energija koji su proteklih godina aktivisti ovog dru{tva, uz podr{ku saradnika iz EURONATURA, utro{ili dokazuju}i vrijednost prirodnog bogatstva ovog polja napokon su se isplatili. Uz status mo~varnog podru~ja od {ireg zna~aja (prema konvenciji iz Ramsara), Livanjsko polje je i na ovaj na~in jo{ jednom me|unarodno priznato kao izuzetno zna~ajno za o~uvanje biodiverziteta u Bosni i Hercegovini. Sada se o~ekuje da ovo verifikuju i doma}e vlasti na na~in da za Livansjko polje osiguraju odre|en i stepen za{tite. Dru{tvo Na{e ptice zapo~inje kampanju za za{titu ovog podru~ja s nadom da }e uspjeti izboriti se i za taj zavr{ni ~in.

i odr`ivim razvojem pobu|uje interesovanje i van granica zemlje. To posebno va`i za energetski sektor i kori{tenje obnovljivih izvora energije. Zahvaljuju}i ranije uspostavljenim kontaktima sa Poljoprivrednim zavodom Unsko-sanskog kantona, predstavnik Allegheny fakulteta Univerziteta iz Pensilvanije (SAD) Mirno Pasqualy boravio je sedam dana u ovom dijelu BiH. Cilj posjete je uvid u mogu}nost kori{tenja stajnjaka, klasi~nog otpada i sila`e u proizvodnji biogasa, odnosno zelene elektri~ne energije.

KUDA IDE NOVAC
Prenosim Kotro{anovu zahvalnost “svim partnerima u borbi za o~uvanje Livanjskog polja“ uz podsje}anje da su na IBA listu odranije uvr{teni Hutovo blato, Barda~a i Bora~ko jezero. Za{tita bilo kojeg podru~ja ili prirodne rijetkosti podrazumijeva sistemski pristup i financijsku podr{ku. Vo|eni tim saznanjem, vije}nici Op}inskog vije}a ^itluk donijeli su odluku o uvo|enju ekolo{ke takse od jedne KM po no}enju, a prikupljeni prihod }e ulagati u infrastrukturu, {to je bitna pretpostavka za za{titu `ivotne sredine i razvoj turizma. Saznajem da i Neum razmi{lja o dono{enju ovakve odluke {to je, kako se tuma~i, “odgovor na lo{e zakonodavstvo“ u ovoj oblasti. Neka ranija iskustva sa sredstvima prikupljenim po istom principu, ali za druge svrhe, ukazuju na to da je potrebno uspostaviti i sistem kontrole ubiranja i tro{enja novca. Time }e se sprije~iti da se taj novac usmjeri u ne{to {to je od interesa za pojedince, razne poslovno-politi~ke lobije ili proma{ene projekte. Mnogo toga {to se u BiH radi, a direktno je u korelaciji sa `ivotnom sredinom

Za implementaciju projekta izabrani su preduze}e MS-ALEM iz Bosanske Krupe, koje u svom sastavu ima mesnu industriju sa klaonicom, te farma Hasana Had`ipa{i}a iz sela Ba{tra (Bosanska Otoka) koja trenutno uzgaja krupnu stoku. Na ovim gazdinstvima ve} su postavljeni mini ure|aji pretvaranje ispitivanog otpada u biogas te }e se kao rezultat istra`ivanja dobiti konkretni podaci o mogu}oj proizvodnji elektri~ne energije i tehnologiji proizvodnje biogasa. Rije~ je, dakle, o ne~emu {to je i Evropska unija stavila u svoje prioritete i iz razloga jer se ovakvim projektima doprinosi redukciji karbonskih gasova kao najve}eg uzroka klimatskih promjena. No, ovakvi projekti u poljoprivredi imaju vi{estruke efekte. Cijene repromaterijala u poljoprivredi sve vi{e rastu, ba{ kao i koli~ine neiskori{tenog “otpada“ poput stajnjaka, otpada iz klaonica, restorana i kuhinja, poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, {to je izazov da ovakvih investicija i u BiH bude {to vi{e. Podstrek takvim razmi{ljanjima bi}e i Dani svjesnosti, znanja i biznisa o redukciji stakleni~kih gasova u jugoisto~noj Evropi u organizaciji Regionalnog centra za obrazovanje i informisanje iz odr`ivog razvoja koji }e krajem ovog i po~etkom idu}eg mjeseca biti odr`an u Fojnici. Tokom ovih dana bi}e uprili~ena sedma me|unarodna ljetna {kola o obnovljivim izvorima i energetskoj efikasnosti; godi{nji sastanak Sekcije sa obnovljive izvore u FBiH; radionica o fondovima Evropske unije za investicije u energetski sektor. Predvi|eno je i osnivanje udru`enja za biomasu u BiH te poseban lokalni energetski dan na kojem }e se okupiti predstavnici lokalnih i drugih organa vlasti, EU, proizvo|a~i opreme za kori{tenje obnovljive energije i pobolj{anje energetske efikasnosti, te nevladine organizacije. Ima}e se {ta ~uti, vidjeti i - nau~iti.

OTPAD I BIZNIS

Ann Christine look za jesen/zimu 2011.

14. august 2011. godine

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Dalmatinski pas
Pasmina je dobila ime po hrvatskoj Dalmaciji, za koju se vjeruje da je izvorno mjesto porijekla dalmatinskog psa
Dalmatinski pas, dalmatinac, dalmatiner, veoma je stara pse}a pasmina lako prepoznatljiva po bijeloj dlaci s karakteristi~nim crnim mrljama ili mrljama boje jetre. Poznati ta~kasti sloj dlake jedinstven je za dalmatinske pse; nijedna druga ~istokrvna pasmina nema ovakve jedinstvene ta~kaste oznake. Pasmina je dobila ime po hrvatskoj Dalmaciji, za koju se vjeruje da je izvorno mjesto porijekla dalmatinskog psa. Na|ene su slike ta~kastih pasa nalik dalmatinskim psima, stare vi{e od 4.000 godina. Postoji nekoliko naziva

za ovoga psa, ali naj~e{}e ga zovu jednostavno dalmatiner. Danas je isklju~ivo ku}ni ljubimac, a prije se koristio kao lovac u ~oporima, aporter divlja~i i lovac za ptice, katkad i za ~uvanje stada i lovac {teto~ina. Bio je i pratnja vatrogasnim kolima. Instinkt goni~a zadr`ao je i do danas. Dalmatiner je veseo i razigrani pas, odan je obitelji i treba mu dru{tvo. Srednje je veli~ine i veoma je izdr`ljiv. Pun je energije i otvoren, ali mo`e biti agresivan prema drugim mu`jacima. Tra`i mnogo kretanja i obilno se linja, te mu zimi mo`e biti hladno. O~i su okrugle

i sjajne te mogu biti jantarne, plave ili sme|e boje ili kombinacija tih boja. Tijelo je sna`no i mi{i}avo. U{i su priljubljene uz glavu i mogu biti u raznim kombinacijama crne i bijele. Rep je sna`an i su`ava se prema vrhu i lagano je zakrivljen prema gore. Dlaka je kratka, gusta i sjajna, a mrlje se u pravilu ne bi smjele dodirivati i preklapati. Naraste oko 50-60 cm, a te`ina mu mo`e biti oko 25-30 kg. Dalmatineri mogu puno pojesti te imaju dubok glas. @enke mogu biti veoma plodne i prosje~no okote 8 mladunaca. Prosje~an `ivotni vijek pasmine je od 12 do 14 godina.

36

14. august 2011. godine

Zubi su ogledalo zdravlja i ljepote
Za kvalitetno odr`avanje zuba kod djece neophodna je dobra saradnja izme|u stomatologa, djece i roditelja Prvi put dijete treba dovesti stomatologu ve} u prvoj godini `ivota
ce i roditelja, jer stomatolog istovremeno u~i i djecu, ali i roditelje kako da sa~uvaju i odr`e zube zdravima. Poznato je da je pravilna prehrana posebno va`na, jer se i hranom ~iste zubi. Tako se kva re nje zu ba je dnos ta vno mo`e sprije~iti pravilnom prehranom od prve godine `ivota djeteta. Ve} u prvoj godini `ivota potrebno je razvijati kod djece `elju za vo}em, povr}em i drugim namirnicama bogatim tzv. prehrambenim vlaknima, koja izvanredno ~iste zube i zamjena su za ~etkicu. Ne stvarajte kod djeteta preveliku ovisnost o slatki{ima i hrani koja se lijepi za zube. Dobro je u~iti djecu da piju vodu, a svaki dan je neophodan i unos mlijeka ili drugih mlije~nih proizvoda. Naravno, sve }e ovo biti lak{e ako dijete vidi da i vi jedete povr}e, vo}e, sir... sline razaraju. Kad je dijete malo starije, poka`ite mu kako se peru zubi. U po~etku to radite mekanom ~etkicom i dje~ijom zubnom pastom. Pranje zuba odmalena, pomo}i }e mu da se navikne na taj proces i da mu preraste u naviku. Trebao bi prati zube dva puta dnevno s vanjske i unutra{nje strane zuba. ^etkicu treba zamijeniti kad po~ne izgledati istro{eno, a ako se dijete opire pranju zuba, u~inite to zabavnim tako da ga u~inite dijelom neke igre ili mu kupite ~etkicu za zube sa omiljenim likom iz crti}a. U po~etku
Pripremila: Alema PENDEK

ORDINACIJA

DJE^IJA STOMATOLOGIJA

Svaki dan gledamo svoje zube pa i tu|e. Oni se ne mogu sakriti i mo`emo re}i da su ogledalo zdravlja i ljepote. Zubi ~ine osmijeh lijepim ili manje lijepim, kako mladim tako i starijim osobama. Da biste osigurali da uvijek imate blistavi osmijeh, da ne pokrivate rukama usta svaki put kad se `elite nasmijati, brigu o zubima mo ra te za po~eti vrlo ra no, odmah po ro|enju. Zapravo, briga se mo`e po~eti i prije ro|enja djeteta. Pitate se kako, pa tako {to }e trudnica osigurati sebi pravilnu ishranu, nepu{enje, dosta vitamina i minerala koji su va`ni za kompletno zdravlje pa i zdravlje zuba. Briga o zubima od najranije dobi je vrlo bitna za dalji kvalitet zuba, zato je dje~ija stomatologija izuzetno va`na jer prati zbivanja u ustima djece i djeluje prije svega preventivno, jer se naj~vr{}e dr`imo navika koje smo stekli u djetinjstvu. Dje~ija stomatologija vodi brigu o zdravlju usta i zuba djece od ro|enja pa do njihove 18. godine. U tom periodu se odigravaju najva`nije faze razvoja djeteta. Samim tim taj period obilje`ava i mnogobrojne promjene u predjelu usta i lica. Za kvalitetno odr`avanje zuba djece neophodna je dobra saradnja izme|u stomatologa, dje-

^I[]ENJE
Kad je u pitanju ~i{}enje i odr`avanje oralne higijene, preporu~uje se ~i{}enje desni kod novoro|en~adi i prije izbijanja zuba, mekom krpom i vodom, a ~im dijete dobije zube, polako ga upoznajite sa

bo~ice, najbolje bi bilo da u nju stavite samo vodu. Vo}ne sokove ~im prije treba djecu u~iti piti iz ~a{e, a ukoliko piju iz bo~ice, treba im ih davati u vrijeme kada ne spavaju. Problemi sa zubima mogu po~eti vrlo rano, a naj~e{}i problem kod male djece je pojava karijesa. Uzro~nici karijesa i upale desni nalaze se u ljepljivoj naslagi tzv. plaku na povr{ini zuba uz rub sluznice i u udubinama zuba. [to je plak stariji, to je deblji i te`e se mehani~ki odstranjuje. Sadr`i bakterije i ostatke hrane, a stvara se takore}i munjevitom brzinom nakon slatkog obroka ili slatkog napitka. Zbog toga je zube potrebno prati poslije svih obroka, a naro~ito slatkih. ^etkica se nakon kori{}enja mora dobro isprati i ostaviti su{iti na otvorenom. Ka ko bi se dje ci pri bli`ilo ~i{}enje i pravilno odr`avanje zuba, dobro bi bilo da i roditelji zajedno sa svojom djecom peru zube.

Mlije~ni zubi
Mlije~ni zubi su odgovorni za “rezervaciju“ prostora za trajne zube, pa ukoliko beba rano izgubi zub, to mo`e uzrokovati ortodontski problem kada dijete poraste. Zbog toga je va`no ~uvati mlije~ne zube jer ih beba treba kako bi oralnom higijenom i brigom za zube. Kod male djece, koja imaju samo par zuba ili ih uop}e nemaju, ~i{}enje desni to plom, ~is tom ga zom umo~enom u kamilicu je dovoljno kako bi usta bila ~ista. Ovo napravite nakon svakog jela, kako tek nikli zubi ne bi zadr`avali naslage hrane i tako sprije~ite da ih bakterije iz nau~ila da govori ta~no i jasno. Tako|er, mlije~ni zubi su potrebni za gri`enje i `vakanje. Ukoliko va{e dijete suvi{e rano izgubi mlije~ne zube, to mo`e utjecati i na njegovo samopouzdanje, posebno prije {kole. djetetu roditelj treba pomo}i pri pranju zuba, jer dijete nema dovoljnu sposobnost za samostalno i efektivno ~etkanje zuba. Starije dijete mora savladavati pravilnu tehniku ~etkanja zuba. Kako bi se izbjegla pojava karijesa, djeca ne bi trebala zaspati sa bo~icom u ustima, a ukoliko ne mogu zaspati bez

IZBJEGNITE FOBIJU Ukoliko budete ~ekali da dijete zaboli zub kako biste ga odveli stomatologu, to kod njega mo`e stvoriti protuefekat, negativne osje}aje i strah od odlaska zubaru
POPRAVLJANJE
Ukoliko se kod djeteta pojavi karijes, va`no je popraviti i mlije~ni zub, jer pravilni i zdravi niz mlije~nih zuba ~uva mjesto za trajne zube i osigurava pravilan izgovor suglasnika. Va`no je pravilo da karijes ne smije niti jednom mlije~nom zubu smanjiti promjer. Tako se ~uva prostor za budu}e trajne zube koji su ve}i, i ima ih vi{e. Zbog toga djecu ne treba pla{iti nego ih hrabriti za posjetu zubaru. Karijes mlije~nih zuba se naj~e{}e javlja neposredno poslije nicanja prvih zuba i to zbog lo{eg odr`avanja higijene, neobavije{tenosti roditelja o

14. august 2011. godine

37

ALTERNATIVNAMEDICINA

Ramo KOLAR

Kila meda 25 maraka

Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

Sada kad smo informirali o vremenu vrcanja meda, te nekim drugim va`nim stvarima vezanim za p~elarstvo, vrijeme je odlu~iti se nabaviti ovaj neophodan lijek i hranu. Da, med je prije svega lijek, a onda i nezamjenjiva namirnica - hrana (naravno, sve vezano za moju op~injenost Hipokratesovom: Neka vam hrana bude lijek, a lijek hrana). Poznato je od davnina (a med se koristi od kada ~ovjek zna za sebe, dakle, blizu 10.000 godina!) da p~elari ne boluju od reumatskih poreme}aja, upala zglobova, i{ijasa, diskus hernije, a smanjen im je znatno ,i rizik od infarkta. Me|u ostalim, je l tako. Pa kad je ve} tomu tako, to je jedan od va`nih razloga pod hitno nabaviti med (i ostale p~elinje proizvode).

PRINOSI PODBACILI
zna~aju mlije~nih zuba, kao i o mogu}nostima za njihovu prevenciju. Karijes naj~e{}e zahvata ve}i broj zuba i veoma brzo se {i ri. Ka ri je som su naj~e{}e zahva}eni donji i gornji mlije~ni molari pa gornji sjekuti}i. Negativno na zube djeteta uti~e i sisanje palca, na`alost, ta navika kod djece je dosta ~esta, a mo`e izazvati krive zube, pa se roditeljima preporu~uje da poku{aju pomo}i svom djetetu u rje{avanju te navike. Kako dijete raste, oko pe te ili {es te go di ne, po~et }e mu ispadati mlije~ni zubi i narast }e trajni zubi. Jednom kad to krene, da bi djeci olak{ali, mo`ete od svega napraviti igru i u~iti to zabavnim. Djeci se obi~no dopadne kad im Zubi} vila u zamjenu za zub stavi novac ili neki poklon ispod jastuka. Da bi djeci proces ispadanja zuba u~inili bla`im i lak{im, dobro bi bilo da im pri pre ma te me ka ni ju hranu u tom periodu. u kontaktu sa stomatologom jo{ od prve godine, prije izbijanja prvih zuba. Na taj na~in stomatolog }e biti upoznat sa stanjem oralnog zdravlja i mo}i }e davati savjete o eventualnim preventivnim postupcima koji su neophodni za o~uvanje zdravlja usta i zuba. Treba kazati kako je prinos meda u BiH i ove godine podbacio. Tome svjedo~e p~elari koje sam sretao proteklih dana, jer vrijeme, koliko god izgledalo dobro, nije bilo povoljno za p~ele. Prvo je bio period sunca, koje su smijenile dugotrajne ki{e. Po tom su nas tu pi le ne vi|ene vru}ine, koje tako|er nisu dale mediti velikom broju biljaka medonosnih, a i bilo je vru}e u ko{nicama, kao i rojevnih nagona. Sve je to dovelo do toga da }e se med masovno (ko zna koje kvalitete) uvozi, a ono malo bosanskog (bome i hercegova~kog) bit }e nedostatno potrebama. Pravi prirodni (ekolo{ki) med ove }e sezone dosezati cijenu od 25 maraka po kilogramu. Tek mo`da prijatelji }e vam ponuditi isti za 20 maraka. I, opet, stalno pitanje kako prepoznati pravi med. Moja metoda koja se jo{ ranije pokazala ispravnom jeste ova: ako vam neko nudi (“pravi“) med po cijeni od 10 do 15 maraka, odmah }ete znati da nije pravi (prirodni, ekolo{ki). Razlog? Jednostavan - ne isplati ga se prodavati po toj cijeni, jer su ulazni tro{kovi po kili meda ve}i od 10 maraka.

PRVA POSJETA
Prvi put dijete treba dovesti stomatologu ve} u prvoj godini `ivota zato {to se ina~e u tom

KARIJES Karijes mlije~nih zuba se naj~e{}e javlja neposredno poslije nicanja prvih zuba i to zbog lo{eg odr`avanja higijene i neobavije{tenosti roditelja o zna~aju mlije~nih zuba
periodu dijete zapo~inje upoznavati sa okolinom izvan svog roditeljskog doma. Tako je najbolje da dijete odvedete stomatologu izme|u 6. i 12. mjeseca `ivota kada naj~e{}e kre}u prvi zubi, a rani pregledi i preventivna njega }e {tititi osmijeh va{eg djeteta od ro|enja i tokom cijelog `ivota. Prva posjeta djeteta stomatolo{koj ambulanti treba da bude dobra osnova za postizanje budu}e dobre saradnje ~ime }e se izbje}i stvaranje straha od stomatologa. U pripremi prve posjete zna~ajno mjesto zauzimaju i sami roditelji. Priprema djeteta za stomatologa po~inje od ranih dana, nevezano za samu prvu posjetu. Roditelji bi trebalo da su Roditelji trebaju imati na umu da pred djetetom nikada ne treba pri~ati u negativnom kontekstu o zdrastvenim ustanovama, a posebno se ne smiju zastra{ivati djeca injekcijama, va|enjem zuba i sl. Djeca ove pri~e znaju da preuveli~avaju zbog ~ega se kod njih stvara strah (fobija) od stomatologa. Ukoliko budete ~ekali da dijete zaboli zub kako bi ga odveli stomatologu, to kod njega mo`e stvoriti protuefekat, negativne osje}aje i strah od odlaska zubaru. Uz malo sre}e i dobru brigu, zubi va{e djece }e biti zdravi i jaki. Da bi to obezbijedili, potrebno je na vrijeme po~eti sa oralnom higijenom, kao i sa redovnim odlascima stomatologu.

epruvete ostaviti bijeli talog. Jo{ i ovo: umjetni med se dobiva prihranjivanjem p~ela {e}ernim sirupom. Falsificirani (patvoreni) med nastaje iskuhavanjem medonosnog bilja (masla~ka, kadulje, itd.) ili melase. Tzv. ekspresni med (tako|er nije pravi) proizvodi se prihranjivanjem p~ela sokovima vo}a, povr}a, mlijekom i jajima. Da vidimo jo{ razloga za nabaviti meda za dolaze}e dane (ra~una se da zdrav ~ovjek za sezonu juli - juli treba potro{iti najmanje 6-8 kg, a stariji i bolesniji oko 12 kg.

^AROBNI PROIZVOD
Dakle, ovaj ~arobni proizvod ~udesnih p~ela ja~a snagu tijela i duha, produ`ava `ivot, ~ini ga radosnijim (zdravijim), koristi kod bolesti unutarnjih organa, naro~ito `eluca, normalizira visok tlak i rad srca, odagnava anemiju, sna`no po ma`e stva ra nju crve nih krvnih zrnaca, djeluje protiv nesanice, vrtoglavice, rastresenosti i stresa, prevelikog znojenja, prehlade, ka{lja, podi`e nivo {e}era, vra}a snagu, {iri periferne krvne sudove, poma`e kod oboljenja jetre i `u~i, umiruje `ivce, pobolj{ava rad urogenitalnih organa i bubrega, zacjeljuje rane i ~ireve, pobu|uje apetit, sni`ava `elu~anu kiselost, lije~i ~ir na istome kao i dvanaestopala~nom crijevu, djeluje antibakterijski... Med je zapravo naj~udesniji eliksir pod ovom kapom nebeskom. Udru`en s polenom, propolisom i mati~nom mlije~i, u~init }e ~uda... Ali to je ve} neka druga pri~a.

EKOLO[KI MED
Uz ranije navedene brze, ili ad hok metode ispitivanja kvalitete meda, evo jo{ jedne. Uzmite teglu meda i izvrnite je naopa~ke. Ako se med rastegljivo odvaja od dna posude i sporo kaplje, ~isti je p~elinji proizvod. Odvoji li se naglo od dna - vje{ta~ki je. Mo`e se uzeti i odre|ena koli~ina meda i staviti u staklenu epruvetu pa se dodaju tri dijela ~istog alkohola ili {pirita. Sadr`aj se zagrije u vreloj vodi i mu}ka. Prirodan p~elinji med }e se potpuno rastvoriti, a vje{ta~ki }e na dnu

ZDRAVA NAVIKA Pranje zuba odmalena pomo}i }e djetetu da se navikne na taj proces

38

Meli-Melo salata
Priprema: Sa la ta u kom bi na ci ji sa re cep tom bi je lo-ze le nog dre sing-uma ka... Pri premite dresing-umak i stavite da se ohla di. Ogu lje ni avo ka do, krasta vac, stabljike celera i papriku nare`ite na koc ki ce, rot kvi ce na ko lu ti}e, sve zajedno pomije{ajte sa dresing-umakom i ser vi raj te u zdje li ca ma. Eto to

Salate
je to... go to vo za tren os vje`ava ju}e po put za~inje ne sa la te od kras ta va ca. Sastojci: 1 krastavac • 1 avokado • 1 crvena paprika • 1 stru~ak rotkvica • 1 stabljika celera • jogurt • vrhnje • per{in • vlasac • razne za~inske sjemenke • sol i bijeli mljeveni papar

14. august 2011. godine

Salata od piletine

i makarona
Priprema: Kuhanu piletinu nare`ite na kockice. Mrkvu tako|er nare`ite na kockice, pa je zajedno s gra{kom skuhajte u blago posoljenoj vodi. Piletini dodajte ocije|eno i ohla|eno kuhano povr}e, ocije|eni kukuruz, natrganu gorgonzolu te kuhanu i ohla|enu tjesteninu. Senf, vrhnje i malo soli pomije{ajte te prelijte preko salate od piletine

i makarona. Poslu`ivanje: Poslu`ite kao hladno predjelo. Savjet: Piletinu mo`ete kuhati s malo vegete da bude ukusnija, ili koristiti pe~enu bez ko`ice. Sastojci: 300 g kuhane piletine • 150 g mrkve • 150 g gra{ka • 150 g kukuruza {e}erca • 100 g gorgonzole • 150 g makarona • 1 `lica senfa estragon • 400 ml kiselog vrhnja • malo soli

Priprema: Najprije pripremimo sve sastojke - kapulu, crvenu, zelenu papriku izrezanu na kockice male i sve ostalo. Jedan dio graha kukuruza odvojiti za punjenje tortilja, a jedan dio crvenog graha-azuki, kukuruza, crvene i zelene paprike za salatu, i konzervu slanutka podijelimo, malo kapule narezane na listi}e i 1 `licu kukuruza i graha odvojimo za juhu. Tortilja: Tanka pala~inka od kukuruznog bra{na. Umijesiti od obi~nog i kukuruznog bra{na, s mlakom vodom u koju smo stavili sol, tijesto onako kao za {trudlu, dobro ga izraditi i napraviti 20ak kuglica. Ostaviti 30-ak minuta da odstoji i u me|uvremenu praviti umake i punjenje s piletinom… (staviti ih ili u najlonsku vre}icu ili u vaxi posudu s poklopcem ili pokriti s krpom da se tijesto ne su{i). Na jako ugrijanoj tavi koju koristite za pala~inke, dakle bez masno}e, pr`iti tortilju par sekundi s jedne strane i par sekundi s druge strane. Kada se malo napuhne, odmah je preokrenuti i opet nekoliko sekundi i gotovo. Staviti pe~ene tortilje u posudu s poklopcem da se ne su{e, one omek{aju i savitljive su. Punjenje za tortilje: Na ulju za`utiti kapulu, jedan dio odmah odvojiti za umak od paradajza, a u drugoj posudi dinstati kapulu (posoliti i dodati mrvicu {e}era da prije omek{a i ne zagori) staviti narezana pile}a prsa izrezana na sitnije kockice ili male tanke trakice i dinstati 10-15 min, i dodati crvenu i zelenu papriku izrezanu na kockice. Kad se prodinsta, dodati crvenu mljevenu papriku, chili ili suhi ljuti chili, dodati ke~ap, ili koncentrat paradajza, origano, sol, papar, tabasco, na kraju vegete na-

Tortilje mexicana

tur malo i malo vina po `elji. Dodati paradajza tj. ke~apa ili ve} {to se ima. Pred kraj dodati pola konzerve graha i kukuruza, a mo`e se ubaciti i slanutak. Crvena {al{a - mexi umak: Na maslinovom ulju prepr`iti malo {e}era, dodati narezanu kapulu, paradajz, pelate ili tetrapak od 1/2 l paradajza, malo bosiljka, origana, per{ina, malo vina po `elji i ne morate vino, soli papra i chilija ili par kapi tabasca (paradajz se mo`e usitniti u multipraktiku ili {tapnim mikserom). Dinstati do 30 min do `eljene gusto}e… ako nije dovoljno gusto zgusnuti kru{nim mrvicama ili s dinkel-bra{nom. Bijeli umak: U vrhnje dodati par kapi tabasca, malo pikant-vegete, papra, soli, mrvu senfa i malo chilija.. Tortilje se mogu i zape}i (puniti kao pala~inke i staviti u vatrostalnu posudu),

posuti sirom naribanim i zape}i u pe}nici 15-ak minuta, ili mikrovalnoj. Sastojci:

Pala~inka od kukuruznog bra{na • 2 {alice o{trog ili mije{anog bra{na • 1 {alica kukuruznog bra{na (sitno ne za palentu) • 1 {alica mlake vode • 1/2 ~ajne `li~ice soli • 1 `lica masti po `elji • mjera {alice 2 dcl (ispadne nekih 3540 tortilja ) • ili smanjite ako trebate cca 20 kom 1 ve}a pile}a prsa • 1 konzerva crvenog graha • 1 kapula • 1 crvena paprika • 1 zelena paprika • 3 ju{ne `lice ulja • 3 ju{ne `lice ke~apa • 4-5 kapi tabasco-umaka • 1/2 ~ajne `lice ma`urana,

Tortilja:

malo soli, papra • malo vegete • chili papri~ica suha • a mo`e i pikant-vegeta ili vi{e chilija to je stvar ukusa • 1 manja konzerva slanutka • 1 konzerva kukuruza

Punjenje za tortilje:

1/2 kg paradajza ili konzerva pelata • 2-3 kapule • 5-6 re`nja ~e{njaka • {e}er, origano ili ma`uran, bosiljak, sol, papar, per{in, lovor, chili na vrh no`a da bude malo lju}i ili suha chili papri~ica, a jo{ bolje ako je svje`a

Crveni {al{a mex umak:

Bijeli umak:

2 dcl vrhnja (mileram) • malo chilija, senfa, soli, papra (na vrh no`a) • p a r kapi tabasca • malo pikant-vegete

14. august 2011. godine

Priprema: Pe}nicu zagrijte na 200 stupnjeva. Paprike operite, te ih no`em razre`ite po sredini tako da peteljka ostane netaknuta, te im izvadite sjemenke. Nauljite vatrostalnu posudu, slo`ite paprike pa ih pecite dok ne omek{aju. Izvadite ih iz pe}nice, malo ih prohladite. U me|uvremenu napravite nadjev. Stavite feta-sir u zdjelicu, zgnje~ite ga vilicom, dodajte mu jaje i kiselo vrhnje. Sve dobro promije{ajte, te dodajte per{in, sol i papar. Paprike ogulite, malo posolite, rasporedite ih u vatrostalnu posudu, te u svaku papriku stavite malo nadjeva. Vratite ih jo{ malo u pe}nicu,

Pe~ene paprike punjene feta-sirom

39

U RESTORANU

tek toliko da se nadjev od sira otopi. Poslu`ite uz sezonsku salatu. Sastojci: 4-5 crvenih paprika • 1 jaje • 150 g feta-sira • 2 `lice kiselog vrhnja • 1 `lica nasjeckanog per{ina • papar, sol

Hotel Bevanda: Oaza svjetla i vode

Osli} na hladno

Priprema: Lagano posolite vodu i skuhajte je~am (oko 40 minuta). U lagano posoljenoj vodi kojoj ste dodali kadulju, limunov sok, per{in, kuhajte osli}e 10-ak minuta. Bob skuhajte u posoljenoj vodi (oko 10 minuta). Kuhani bob operite hladnom vodom, ocijedite ga i uklonite opne. Osli}e natrgajte na manje komadi}e, a teku}inu (riblji temeljac) u kojoj se kuhala riba procijedite. Za preljev sitno nasjeckajte ~e{njak, a kapare operite pod vodom i ocijedite. Pomije{ajte ih s filetom in}una i usitnite {tapnim mikserom. Dodajte limunov sok, papar i riblji temeljac. Prelijte maslinovim uljem i sve zajedno izmije{ajte. Kuhanoj ribi i bobu dodajte ocije|en je~am koji ste prethodno dobro isprali

pod hladnom vodom. Ribu, bob i je~am prelijte pripremljenim salatnim preljevom, sve zajedno dobro promije{ajte te, ukoliko je potrebno, jo{ malo dosolite. Ostavite neko vrijeme u hladnjaku da se salata dobro ohladi i okusi pro`mu. Poslu`ivanje: Poslu`ite ohla|eno uz ~a{u kvalitetnog bijelog vina. Sastojci: Za salatu: 1 dl integralnog je~ma • pola `li~ice su{ene kadulje • pola limuna • 1 `li~ica per{inovog lista • 500 g filea osli}a • 600 g o~i{}enog boba • sol Za salatni preljev: 2-3 re`nja ~e{njaka • 2 `li~ice kapara • 1 filet in}una pola limuna • prstohvat svje`e mljevenog papra • 50 ml ribljeg temeljca • 50 ml maslinovog ulja • sol • Za ukra{avanje: malo per{inovog lista

Dragan MARIJANOVI]

Oaza u`ivanja u centru grada

Tzatziki iz gr~kog restorana
Vatreni grah
Priprema: Na ulju kratko popecite luk narezan za plo{ke. Posudu maknite s vatre, dodajte crvenu mljevenu papriku i zalijte s oko 100 ml vode, pa pirjajte 10-ak minuta. Nakon toga umije{ajte ocije|eni grah iz limenke, kukuruz, pasiranu raj~icu, gusnel koji ste razmutili s malo vode i vegetu. Sve dobro promije{ajte i zajedno kratko prokuhajte. Na kraju dodajte papar, tabasco, metvicu i nasjeckani per{in, a po potrebi dodajte jo{ oko 100 ml vode. Pripremljeni grah stavite u vatrostalnu posudu i zapecite u pe}nici na 200 stepeni C oko 20 minuta. Poslu`ivanje: Grah poslu`ite uz salatu po `elji ili kao prilog uz kuhane kobasice, hrenovke i sl. Savjet: Za ovo jelo mo`ete upotrijebiti i bijeli grah. Sastojci: 1 limenka sme|eg graha (400 g) • 1 `li~ica tabasca • 1 `li~ica mljevene crvene paprike • 1 `lica vegete • 2 `li~ice narezane metvice • 1 `lica nasjeckanog per{ina • 2 `li~ice gusnela • 3-4 `lice ulja • 200 ml pasirane raj~ice • 1 glavica luka • 1 limenka kukuruza {e}erca • pola `li~ice papra

Priprema: Krastavce oguliti i narendati, posoliti i ostaviti da puste vodu. Iscijediti svu vodu iz krastavaca, istisnuti bijeli luk i dodati sitno sjeckani kopar, ulje, jogurt i bijeli papar. Promije{ati, dobro ohladiti i poslu`iti. Sastojci: 2 duga krastavca • 4 re`nja bijelog luka • pola vezice kopra • sol • 400 ml gustog jogurta • malo maslinovog ulja •bijeli papar

oista jedno od reprezentativnijih turisti~ko-ugostiteljskih zdanja u Mostaru i na{oj zemlji. Smje{ten na zapadnom ulazu u grad, hotel Bevanda rastao je od simpati~noga pansiona s izvrsnim restoranom, do, evo, re~enoga statusa za~injenog s pripadaju}im brojem onih zlatnih zvjezdica. ^ini mi se da ih je ovdje pet, o kojima ina~e pi{em vrlo oprezno, jer ne znam je li hotelijerstvo na{e zemlje jo{ u prigodi samome sebi davati te zvjezdice kvalitete, ili se napokon po~eo primjenjivati svjetski standard za to. Kako god, za ovaj hotel posve je svejedno, on je istinska oaza usluge, u`itka, pa i rasko{i ako ho}ete, ima najbolju kuhinju u gradu, najekskluzivniji je u svakom smislu. Hotel Bevanda uljep{ao je taj dio grada na~i~kan privatnim nastambama natkrivenima nad uli~icom, bilo je tu i onih oniskih objekata gra|enih bez ikakvih dopu{tenja i jo{ manje smisla, a sada je taj dio rijeke Radobolje kultiviran, mediteransko cvije}e i druge egzoti~ne sadnice tvore ovdje pravi mali zasjenjeni arboretum neobi~nih i mirisnih kro{nji nadvijen nad terasama restorana, cafe-slasti~arnice, tako|er najbolje u gradu, otvorene i dobro za{ti}ene igraonice za djecu, koja je tako|er bila prva u gradu. Tako je cijeli taj ambijent odredi{te mostarskih obitelji koje vikendom ostaju u gradu, ali ipak izlaze, te se u skupnim {etnjama nalaze ovdje ili u vrijeme ru~ka. Naj~e{}e je to u vrijeme ispijanja jutarnjih kava, a uve~er, kada minu mostarske `ege, ovaj prostor s lijepo ure{enim i tako|er zasjenjenim parkirali{tem pretvara se u zonu gu{tanja, usred grada, ali ipak nekako odvojenu i intimnu, ukra{enu fontanama i diskretnim svjetlima kojima je te{ko otkriti izvor. Doista su vlasnik i njegovi interijeristi i eksterijeristi uspjeli na ovom, u neku ruku sku~enom urbanom prostoru napraviti jedan svijet li{en buke, pokraj kojega prolazi najve}a {etnica u gradu. Tu dolaze brojni gosti pripravni platiti po{tenu cijenu za po{tenu uslugu. Ho}u re}i da cijene jesu malo "deblje", jednostavno tako mora biti, ali se to ne odnosi na u`ivanje u kola~ima, kavi, sladoledu ili nekom drugom osvje`enju. Ali valja biti svjestan da ne mo`ete gu{tati u najboljoj mediteranskoj kuhinji valjda u cijeloj Hercegovini, u svim onim

D

drangulijama kojih mirisi dobacuju do {etnice, pa bi ~ovjek pojeo vlastitu tenisicu, a za malu lovu. Tako i treba biti, valjda. Tko mo`e – mo`e. A, bome mo`e. Mostar je grad s puno prvoliga{kih klubova, a takvi ovdje do~ekuju takmace iz zemlje i inozemstva, Mostar je i gospodarsko, kongresno, seminarsko, politi~ko, trgova~ko i svako drugo sredi{te hercegova~ke regije. Napose diplomatsko, pa ne ~udi {to su opisani prostori gotovo uvijek puni, a tako je valjda i s hotelskim dosta rasko{nim apartmanima. Pedeset {est je le`ajeva u dvadeset osam soba, a restoranskih stolica je do tristo. Sve {to u na{oj zemlji i pripadaju}im esnafima funkcionira kao slu`beno priznanje, zavrijedio je ovaj hotel. Osoblje je sva ta odli~ja, priznanja, bilo da su materijalizirana u uokvirenim formama ili pak lijepim statuama, s razlogom istaknulo na vidna mjesta oko recepcije. No, kako istaknuh mediteransku kuhinju, jasno da to ne podrazumijeva isklju~ivo ribu – koju vam tu svakako preporu~am – nego je tu ~itava lepeza na{ih hercegova~kih jela, ja zadnji put ku{ah hercegova~ku musaku i bila je izvrsna, a i kontinentalnih jela je u izobilju, te onih koji su trend u me|unarodnome kulinarstvu, jer je dobar dio gostiju s nekih drugih strana svijeta te oni, koliko god `eljeli poznavati ~ari novih i neku{anih kuhinja, po`ele jesti ono svoje. To kuharima ovdje nije problem. Ponuda vina je podrazumijevaju}a; u obilatoj vinskoj karti dominiraju izvrsna hercegova~ka vina, ali se nude i svjetske marke, dakako po pripadaju}im cijenama. I neka ljudi u`ivaju. Nama, osrednjim ili frontalnim kokuzima, dostatna je i kava razgovora na terasi. I ona no}na igra svjetla i vode.

40

14. august 2011. godine

14. august 2011. godine

41

42

OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNG URE\ENJA

nedjelja, 14. august 2011. godine
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO PROSTORNOG URE\ENJA

OSLOBO\ENJE

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF PHYSICAL PLANNING Na osnovu ~lana 24. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine („Slu`bene novine Federacije BiH“, broj 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05 i 8/06), Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH, a na zahtjev Stru~ne slu`be Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH, objavljuje

Na osnovi ~lana 56. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije BiH ("Slu`bene novine Federacije BiH", br. 2/06, 72/07, 32/08, 4/10, 13/10 i 45/10), ovo Federalno ministarstvo Objavljuje

J AV NradnogK O N K U R S I mjesta dr`avnog slu`benika za popunu
u Stru~noj slu`bi Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH 06/465 [ef Ureda za informisanje i odnose sa javno{}u Predstavni~kog doma - 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadr`an je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Visina pla}e za radno mjesto: 1.518,00 KM (4,60 x 330) Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dr`avnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove utvr|ene Pravilnikom o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS/VII stepen stru~ne spreme, zavr{en filozofski fakultet - najmanje 5 (pet) godina radnog sta`a u struci nakon sticanja VSS - poznavanje rada na ra~unaru - znanje engleskog jezika, a po`eljno je znanje jo{ jednog stranog jezika Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dr`avnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dr`avni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ulica Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma, ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dr`ava nastaloj raspadom SFRJ nakon 6. 4. 1992. godine) 2. potvrdu / uvjerenje o radnom sta`u u struci nakon sticanja VSS 3. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru 4. dokaz o znanju engleskog jezika, a po`eljno je da kandidati dostave i dokaz o znanju jo{ jednog stranog jezika ukoliko isti posjeduju 5. uredno popunjen prijavni obrazac Agencije (mo`e se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton Gora`de u Sarajevu, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br.19/V, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o polo`enom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dr`avne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspola`e podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dr`avnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se tra`i dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati koji ispunjavaju uslove konkursa bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dr`avnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Izabrani kandidat je du`an u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve tra`ene dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u „Slu`benim novinama FBiH”, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dr`avnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Kanton Sarajevo i Bosanskopodrinjski kanton, Ul. Hamdije Kre{evljakovi}a br. 19/V 71 000 Sarajevo sa naznakom „Javni konkurs za popunu radnog mjesta dr`avnog slu`benika u Stru~noj slu`bi Predstavni~kog doma Parlamenta Federacije BiH“ Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora pomo}nik direktora Ferid Kulovac

JAVNI POZIV
za uvid u Glavni projekt za izdavanje odobrenja za izvo|enje radova na izgradnji autoceste na koridoru Vc (LOT 7) dionica Po~itelj - Bija~a, poddionica 2: Zvirovi}i - Bija~a, podru~je op}ina ^apljina i Ljubu{ki. 1. Na javni poziv mogu se javiti samo stranke u postupku u skladu s ~lanom 56. stav 4. i 5. Zakona o prostornom planiranju i kori{tenju zemlji{ta na nivou Federacije BiH. 2. Na javni poziv stranke u postupku su du`ne da se izjasne u roku od osam dana, odnosno najkasnije 15 dana od dana objavljivanja poziva. 3. Ukoliko se stranka u postupku iz opravdanih razloga ne odazove na javni poziv za uvid u projekt, mo`e se o tome pisano izjasniti u roku od osam dana od dana objavljivanja poziva. 4. Stranke u postupku mogu izvr{iti uvid u Glavni projekt autoputa u koridoru Vc, LOT 7: dionica Po~itelj - Bija~a, poddionica 2: Zvirovi}i - Bija~a (granica sa HR), koji je dostavilo JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar, u prostorijama Federalnog ministarstva prostornog ure|enja, Ul. M. Tita 9a, od 11 do 15 sati, u roku od 15 dana. Sarajevo, 12. 8. 2011. godine Broj: UPI/03-23-2-214/11
Sarajevo, M. Tita 9a, Tel: +387 33 22 71 88 Fax. 22 64 20 http//www.fmpu.gov.ba

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE
Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W .I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W .I.F.T.: DEUTDEFF UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI:

Banka
UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO SPARKASSE BANK DD SARAJEVO

Valuta
KM KM

Broj ra~una
3383202250044019 1990490005630121

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE DNEVNI LIST OSLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci KM 60,00 120,00 EUR 31,00 61,00

Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata. [aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED Su{a sadr`aja u Wikipediji
Broj veb-korisnika koji unose nove sadr`aje u on li ne en ci klo pe di ju slo bo dnog pris tu pa Wiki pe di ji se u ve li koj mje ri sma njio. Radi se, me|utim, o pojavi koja nije ne da vna, jer je jo{ 2009. go di ne, broj ure|iva~a sadr`aja u Wikipedii pres tao da ras te. Osniva~ Wikipedie D`imi Vejls je zato pozvao korisnike da doprinose sadr`aju te enciklopedije. Vejls je donio odluku i da obnovi njen interfejs kako bi se olak{alo i podstaklo objavljivanje sadr`aja.

43

Ukupno 94 posto ra~unara prodatih u svijetu }e tokom ove godine biti opremljeno operativnim sistemom Windows, samo 4,5 posto sistemom Mac OS, a manje od dva posto Linuxom, pre dvi|aju ana li ti~ari is tra`iva~ke kompanije Gartner. Windows 7 }e postati najpopularniji operativni sistem u svijetu sa stopom instaliranja od 42 posto. Direktorica istra`iva~kog ogranka u Gartneru Anet D`amp je iznijela procjenu da }e do kraja 2011. godine oko 635 miliona novih personalnih kompjutera biti isporu~eno s instaliranim Windows 7.

Windows u 94 posto prodatih ra~unara

Dobar kvartal za Nvidiu

Nvidia je dobro poslovala u fiskalnom drugom kvartalu i najavila ve}i od o~ekivanja rast prihoda u teku}em kvartalu. Kompanija je u tri mjeseca, koji su zavr{ili 31. jula, poslovala sa 151,6 miliona dolara dobiti uz ukupne prihode od 1,02 milijardi dolara. Predstavnici kompanije istaknuli su kako je za dobre rezultate najzaslu`nija prodaja grafi~kih podsistema namijenjenih prenosnim ra~unarima, a s procesorima Tegra namijenjenim mobilnim telefonima i tabletima su u dobroj poziciji za budu}i rast. Za teku}i kvartal u Nvidiji najavljuju rast prihoda izme|u ~etiri i {est posto, {to je vi{e od o~ekivanja analiti~ara, uz pribli`no istu dobit.

SilverStone predstavlja zanimljivo i jednostavno rje{enje za one koji nikad nemaju dovoljno diskovnog prostora u svom ra~unalu. Pod oznakom FP57 krije se prakti~na ladica za ugradnju u 5,25-in~ni utor na ku}i{tu koja isti pretvara u le`i{te za standardne 3,5in~ne diskove. Ladica podr`ava brzu izmjenu diskova u radu (hot-swap), a mogu}e je i slaganje vi{e takvih ladica u ve}e konfiguracije. U tom slu~aju je podr`ana i ugradnja 80- ili 120-milimetarskih ventilatora radi boljeg hla|enja diskova. FP57 ima i izmjenjivi filtar za pra{inu, a cijena ovog dodatka iznosi 19 eura.

SilverStone FP57

Povodom godi{njice personalnog ra~unara

Tri decenije

prvog PC-a
Tvorac ra~unara nagla{ava kako je vrijeme ovih kompjutera pro{lo i da se ve}ina okre}e tabletima
Povodom godi{njice personalnog ra~unara, jedan od njegovih tvoraca Mark Din ka`e da je vrijeme ovih kompjutera pro{lo i da se ve}ina okre}e tabletima. Putem kojim su u historiju oti{li pisa}a ma{ina, gramofoni, katodne cijevi i drugi nekada zna~aj ni izu mi, da nas odlaze i personalni ra~unari. Ta~no tri decenije od lansiranja prvog IBM-ovog PC-a Mark Din, jedan od in`enjera, koji su u~estvovali u njegovom stvaranju, priznaje da je i sam zakora~io u “post pi-si eru” i da danas radije koristi tablet. “Kada sam u~estvovao u razvoju modela 5150, mislio sam da ne}u `ivjeti toliko dugo da vidim njegov pad” na, ra u razvoju ~ovje~anstva. “Inovacije danas najvi{e cvjetaju ne na pojedina~nim ure|ajima, ve} na socijalnom prostoru izme|u njih, gdje se ljudi i ideje sre}u i razmjenjuju. U tom prostoru kompjuteri danas imaju najve}i uticaj na ekonomiju, dru{tvo i `ivot ljudi“, ocjenjuje Din. Iako ABE nije bio prvi proizvo|a~stvari, koja je promijenila na~in na koji radimo, komuniciramo i zabavljamo se, lansiranjem njegovog modela 5150, na ju~era{nji dan prije 30 godina, postavljeni su standardi i dizajn na kojem su kasnijeizra|eni mnogi desktop-ra~unari. Prema nekim procjenama, u svijetu }e ove godine biti prodato vi{e od 400 miliona tradicionalnih kompjutera.

Bolji zvuk u HTC-u

pisao je Din u blogu povodom godi{njice. On ne pori~e da PC i dalje ostajenaj~e{}ekori{ten, ali ka`e da vi{e nije sila za inovacije kao {to je nekada bio. Uprkos op{tem

odu{evljenju smartfonima i tabletima, ni jedan pojedina~ni ure|aj nije zauzeo mjesto personalnog kompjutera, smatra in`enjer, ve} je zamijenjen novim idejama o ulozi ra~una-

HTC ve} krajem ove godine namjerava predstaviti mobilne ure|aje sa znatno kvalitetnijim mogu}nostima reprodukcije muzike. Tajvanska kompanija objavila je saradnju s kompanijom Beats Electronics, koja stoji iza linije slu{alica i audioproizvodaBeats by Dr. Dre. Neslu`bene informacije govore o HTC-ovom ulaganju 300 milionadolara u BeatsElectronics, ~ime tajvanska kompanija dobiva 51 postoudjela u navedenomproizvo|a~u slu{alica. Osim bolje kvalitete zvuka na smartphoneima, HTC }e ovim potezom u}i i na tr`i{te audioproizvoda i dodataka. Poslovanje Beats Electronicsa ostaje neovisno o HTC-u, tako da na ~elu kompanije i dalje ostaju Jimmy Iovine i Luke Wood te dosada{nji partneri Monster Cable, HP i Chrysler.

Novi samsung galaksi

Tablet idealan za zabavu
Novi samsung galaksi tab 10.1 debljine je olovke i sa svojih 8,6 milimetara najtanji je mobilni tablet-ra~unar na svijetu. Te`ak je samo 565 grama i predstavlja idealan izbor za one koji vole zabavu. Ovaj tablet nudi neposredan pristup mno{tvu od vi{e od 2,2 miliona knjiga, 2.000 dnevnih novina na skoro 50 svjetskih jezika i 2.300 ~asopisa (na 22 jezika). Ekran od 10,1 in~apru`auzbudljivo iskustvo gledanja filmova u punoj HD rezoluciji, pregled fotografija i razmjenjivanje dokumenata. Zahvaljuju}i posljednjoj verziji programa Adob fle{ plejer, podr`ava brz i jednostavan pregled stranica na internetu.

Motorola otvorena za Windows 8
Motorolin Ceo, Sanjay Jha, izjavio je kako je tvrtka potpuno otvorena za Windows 8 kao platformu za svoje ure|aje, te je najavio izdavanje novih tableta temeljenih na Androidu za drugu polovinu godine. Govore}i na konferenciji Oppenheimer Annual Technology & Communications Conference, Sanjay Jha je istaknuo kako je Motorola potpuno otvorena za Windowse kao platformu. Za sada tvrtka ne radi aktivno na ure|ajima temeljenim na Windows 8, ali kada se uvjere da je Windows 8 odr`iv ekosistem, te u kvalitetu inovacija, usluga i mogu}nosti koje donosi, svakako }e biti otvoreni i za njegovu primjenu. Tako|er je istaknuo kako }e tvrtka u drugoj polovini godine agresivnije u}i na tr`i{te tableta ure|ajima razli~itih mogu}nosti i dimenzija.

Nova verzija igra}eg mi{a

Bijeli R.A.T. 7
Ekipa iz kompanije Mad Catz izdala je jo{ jednu verziju igra}eg mi{a iz uspje{ne linije proizvoda Cyber R.A.T. Ovog puta je rije~ o specijalnombijelomizdanjumodela R.A.T. 7 Albino, dostupnogisklju~ivo putem kompanije online trgovine. Osim bijele boje, mi{ ima i novi senzor rezolucije 6.400 dpi s dva lasera, koji pratesvaku os posebno i moguregistriratibrzinepomicanja do 6 m/s. Mi{ mo`ezapamtiti do ~etirikorisni~kidefinirana DPI pode{enja, ima pet programibilnihtipaka i tri Cyborg na~ina rada, {to omogu}uje programiranje do 15 radnji. Dizajn je preuzet od “obi~nog“ modela, uklju~uju}i i detaljne mogu}nosti pode{avanja dimenzija i te`ine te izmjenjivekomponente(poput odmori{ta za dlanove) koje se isporu~uju u paketu. Cijena mi{a Cyborg R.A.T. 7 Albinoiznosi99,99 dolara i kompatibilan je s Mac i PC ra~unalima.

44

FELJTON

subota, august nedjelja, 14. 30. juli 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Muhamedova a.s. predskazanja (5)

Ljubav prema dunjaluku

mr`nja prema smrti
Poja~ana zavidnost dovodi nas u fazu da po~injemo mrziti svijet oko sebe, a istovremeno ula`emo dodatne napore da istu stvar i mi steknemo. Ako smo u naravi jo{ i pohlepni (a svakako da jesmo), onda je na{a dijagnoza - VEHN
Pi{e: Admir POZDEROVI]

Nevjerovatno je s koliko preciznosti i slikovitosti je Muhamed a.s. opisao stanje dana{njih muslimana. A bilo je to prije 1.400 godina. U tom kontekstu on obavje{tava prisutne: “Slijedit }ete obi~aje onih koji su bili prije vas, pedalj po pedalj, stopu po stopu, sve dotle da kada bi oni u{li u gu{terovu rupu i vi biste za njima“. Da bi stvar bila potpuno jasna, neko od prisutnih je upitao: - O Bo`iji poslani~e, jesu li to @idovi i kr{}ani? - Pa ko bi drugi bio - odgovori Muhamed a.s. Iz navedenih rije~i mo`e se zaklju~iti da }e kulturolo{ka preobrazba biti postepena, ali i da je sasvim izvjesna. Nije li na scenu ve} nastupilo nametanje kulturne dominacije? Naro~ito je jak utjecaj Zapada kod islamske omladine u arapskom svijetu. To dolazi odatle {to se djeca najutjecajnijih arapskih po-

rodica, koje su i najbogatije, uglavnom {koluju na univerzitetima SAD-a i Velike Britanije. Na`alost, osim znanja koje bi trebalo koristiti i njima i njihovim dr`avama, sa sobom donose i odre|ene obi~aje koji su apsolutno neprihvatljivi u Islamu. Pijenje alkohola, slu{anje muzike, slobodnije pona{anje, a ni konzumiranje opojnih droga nije im strano. Sve vi{e i vi{e u muslimanskim zemljama u trendu je oskudna moda, koja polahko ali sigurno otkriva `ensko tijelo. Nekada ta granica prelazi mjeru da se i sami zapadnjaci ~ude. Sve to biva poja~ano negativnim utjecajem te le vi zi je, {tam pe, in ter ne ta kao i drugih sredstava.

Hvala Uzvi{enom Allahu d`.{, bez ~ije pomo}i i upute nikada ne bih uspio napisati ovu knjigu, hvala mu {to nam je poslao Muhameda a.s, poslanika koji }e nas obavijestiti o svim stvarima 1.400 i jo{ nekoliko godina unaprijed, daju}i nam instrukcije kako da zaslu`imo milost Bo`iju, kako da se pripremimo i suo~imo sa svim neda}ama koje }e nas zadesiti, kao i o drugim stvarima koje je spomenuo Bog u Kur’anu, a onda i Njegov poslanik u hadisima tokom svoje poslani~ke misije. Zaista nema zanimljivijeg govora do govora Allaha uzvi{enog. Zato se preporu~uje svim ljudima, bez obzira na njihovu vjeroispovijest, da stalno ~itaju Kur’an, jer se Bog u Kur’anu obra}a svim ljudima svijeta, a ne samo muslimanima, ka`e autor ove knjige, objavljene 2004. ({tampano izdanje) u Gora`du te 2009. godine (elektronsko izdanje) u Br~kom. u svijetu? I na ova pitanja odgovor nam je dao Bo`iji poslanik… Tog dana Muhamed a.s. bio je posebno nadahnut u svom govoru. Predaja nije zabilje`ila da li je taj dan i{ta jeo. Pauze su pravljene samo kada je bilo vrijeme molitve: “Ubrzo }e se na vas okomiti narodi kao {to se gladne zvijeri okupljaju oko plijena“. Bilo je ovo upozorenje iskazano za sva vremena, jer Bo`iji poslanik nije naglasio KADA }e se ovo desiti. I dokle god su odzvanjale rije~i Muhamedove a.s. u u{ima muslimana bili su na oprezu. Kada su do{le generacije koje se sve vi{e okre}u ka nekim drugim ideologijama i kulturama…prijete}e predskazanje po~inje se ostvarivati. ^udili su se ljudi zbog ~ega }e drugi narodi krenuti protiv njih

pa su priupitali: Je li, Allahov poslani~e, zato }e nas tada biti malo? NE! Naprotiv! Vas }e tada biti puno…ali }ete biti poput pjene koju nosi voda. Allah }e iskorijeniti strah iz srca va{ih neprijatelja … a u va{a srca }e ubaciti VEHN. Nastao je tajac. Okupljene ma se po~ele su se zgle da ti, tra`e}i odgovor jedni od drugih. ^ime }e to Uzvi{eni Allah d`.{. opteretiti njihova srca? Kakva je to stra{na kazna koja }e ih sputavati u odbrani svoga imetka i svoje ~asti? Nije li to nepoznata bolest od koje ne}e biti lijeka? I za{to ih se neprijatelji ne}e ni najmanje bojati?

Ljubav i zavidnost
Napokon je neko prekinuo te{ko i{~ekivanje: A {ta je to VEHN, Bo`iji poslani~e? Po{to je o~ekivao postavljeno pitanje, Muhamed a.s. kratko zastade, pogledom pre|e preko znati`eljnih ljudi i re~e: Ljubav pre ma du nja lu ku, a

Nemoral
Iako se nacionalne TV stanice libe od nemorala, strani satelitski TV program nema zapreka. Misle li muslimani da }e ako budu opona{ali zapadnjake time zadobiti njihove simpatije? Da }e time ste}i prijatelje

Misije za historiju (5)

Posljednji let Apolla
Tokom dva dana, koliko su dva broda ostala spojena, posade su sve vrijeme provodile rade}i zajedno u oba broda. Interesantno je da je problem jezi~ke barijere bio rije{en tako {to je svako od njih prije polijetanja u~io jezik onih drugih, pa su Amerikanci govorili na ruskom, a Sovjeti na engleskom, {to je povremeno ispadalo prili~no komi~no
Iako je ve}ini poznato da je Apolloprojekatvezan za slanjeljudi na mjesec imao 17 letova (uz tri otkazana) sam koncept broda je kori{}en jo{ nekoliko puta. Kako je Apollo u to vrijeme bio jedini ameri~kibrodkoji je mogao da poveze i ljude u svemir, bukvalno identi~an komandni modul Apolloa je, prije svega, kori{}en za odlazak i povratak ljudi sa, do sada jedine, ameri~ke svemirske stanice “Skajlab“ (tri leta 1973. godine). Me|utim, posljednji let nekog Apolloa dogodio se 1975. i nosio je ime “Apollo 18” To je uje. dno bio i posljednji let ameri~kog broda sa posadom sve do polijetanja Spejs {atla Kolumbija 1981. (Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave i Sovjetski Savez). U njemu su u~estvovali“Apollo18” kojim su upravljali astronauti Tomas Staford, Vens Brend i Donald Slejton i “Sojuz 19” u kome su se nalazili legendarni sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov (prvi ~ovjek koji je, 1965, iza{ao van broda u {etnju po otvorenom svemiru) i Valerij Kubasov. Letjelice su lansirane 15. Juna 1975. Sojuz 19 je bio lansiran prvi, 7 sati prije Apolloa 18. Do sastanka i historijskog rukovanja Leonova i Staforda je do{lo 2 dana kasnije, 17. juna. Astronauti i kosmonauti su tom prilikom razmijenili simboli~ne poklone, me|u kojima su bile dr`avne zastave i sjemena drve}a koja su kasnije, po povratku na zemlju, posijana u obije dr`ave kao uspomena na zajedni~ki let. Tokom dva dana koliko su dva broda ostala spojena posade su sve vrijeme provodile rade}i zajemarivi, prije svega kad je rije~ o pristajanju dva potpuno razli~ita broda. Ameri~ki i sovjetski in`enjeri su zajedni~ki radili na izgradnji posebnog mehanizma za pristajanje (ujedno i vazdu{ne komore) koji je lansiran prika~en za “Apollo 18” . Tokom misije su zajedni~ki izvo|eni i brojni nau~ni eksperimenti. Apollo-Sojuz projekat je otvorio vrata me|unarodnoj saradnji u istra`ivanju svemira koja se danas, u najve}em broju slu~ajeva, pokazala neophodnom.

Projekat Buran
dno u oba broda. Interesantno je da je problem “jezi~ke barijere“ bio re{en tako {to je svako od njih prije polijetanja u~io jezik onih drugih. Me|usobno su (po dogovoru) komunicirali tako {to bi Amerikanci govorili na ruskom, a Sovjeti na engleskom {to je povremeno ispadalo prili~no komi~no ali se ispostavilo da im uop{te nije predstavljalo veliki problem. Iako su glavni razlozi za ovakav let bili politi~ke prirode, jer su dvije najmo}nije dr`ave tog doba `eljele da poka`u (i uspjele u tome) da mogu me|usobno da sara|uju na nau~nim poduhvatima, ni tehni~ki razlozi nisu zaneKad govorimo o spejs {atlu svi }e, sa punim pravom, odmah pomisliti na veliku letjelicu koja veoma li~i na avion ali polije}e vertikalno, no{ena specijalnom raketom i koju su izgradili Amerikanci. Preko 100 uspje{nih letova, toneiznijetogmaterijala(uklju~uju}i i transplanetarne brodove), na

Apollo-Sojuz
Zvani~no ime tog me|unarodnog projekta bilo je Apollo-Sojuz koji je rezultirao prvim orbitalnim spajanjem dvije letjelice koje su napravile i lansiralerazli~itezemlje

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. august 2011.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Pobjedom u bici kod Al`ubarote, Portugalci spre~ili poku{aj invazije kralja Kastilje Huana I, ~ime je osigurana nezavisnost Portugala. Gutenbergova {tamparija u Majncu izdala prvu {tampanu knjigu u boji. “Majnci{ki psaltir“ bio je {tampan u crvenoj i crnoj boji. Ro|en danski fizi~ar Hans Kristijan Ersted, osniva~ nauke o elektromagnetizmu. Otkrio je magnetski u~inak elektri~ne struje i po njemu je nazvana jedinica za ja~inu magnetskog polja u elektormagnetskom CGS sistemu (Oe). Na ostrvu Kodijak pored Aljaske osnovana prva ruska kolonija. SAD su od Rusije 1867. kupile Aljasku za 7,2 miliona dolara. U poku{aju da stvori veliki balkanski savez protiv Otomanskog carstva, knez Srbije Mihailo Obrenovi} sklopio ugovor sa Grcima.

45

1385. 1457. 1777. 1784. 1867. 1893. 1900. 1920. 1934. 1941. 1945. 1947. 1969. 1970. 1980. 1996. 2000. 2000. 2002. 2004.

Konrad Adenauer

U Francuskoj su, prvi put u svijetu, uvedene registarske tablice za motorna vozila.

1949. U Zapadnoj Njema~koj odr`ani prvi izbori poslije Drugog svjetskog rata. Konrad Adenauer postao prvi kancelar Zapadne Njema~ke.

Snage evropskih velesila, SAD i Japana, zauzele su Peking, ~ime je okon~an Bokserski ustanak u Kini. Cilj ustanka je bio protjerivanje stranaca iz Kine i doma}ih hri{}ana kao eksponenata stranih ugnjeta~a. U Beogradu potpisan ugovor o stvaranju Male Antante,vojno-odbrambenog saveza ^ehoslova~ke i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca protiv restauracije Habsburgovaca i revizionisti~kih te`nji Ma|arske poslije Prvog svjetskog rata. Savezu je 19. avgusta pristupila i Rumunija. U prvi nacisti~ki koncentracioni logor Dahau, kod Minhena, stigli prvi zatvorenici, protivnici re`ima Adolfa Hitlera. Kasnije je u Drugom svjetskom ratu u tom logoru ubijeno 70.000 zato~enika iz okupirane Evrope. Britanski premijer Vinston ^er~il i predsjednik SAD-a Frenklin Ruzvelt potpisali Atlantsku povelju, kojom su se zalo`ili za pravo svakog naroda da izabere vlast u svojoj zemlji i da se izja{njava o teritorijalnim promjenama. Ta povelja kasnije je uklju~ena u Povelju UN-a. Japan prihvatio savezni~ke zahtjeve za bezuslovnu kapitulaciju, ~ime je okon~an Drugi svjetski rat. Kapitulacija je potpisana 2. septembra na ameri~kom bojnom brodu Misuri u Tokijskom zalivu. Formirana dr`ava Pakistan, nastala po zavr{etku britanske vladavine u regionu i podjele azijskog potkontinenta na islamski Pakistan i Indiju naseljenu prete`no Hindusima. Pakistan je bio podijeljen na dva dijela, Zapadni i Isto~ni, koji je kasnije postao nezavisna dr`ava Banglade{. Vlada Velike Britanije odobrila ulazak britanskih trupa u Sjevernu Irsku da bi sprije~ila eskalaciju sukoba izme|u katolika i protestanata. SFR Jugoslavija i Vatikan obnovili pune diplomatske odnose poslije 18-godi{njeg Zija ul Hak

Bertolt Breht

mr`nja prema smrti. Rije~ VEHN se ne nalazi u rje~niku. Ako biste za nju upitali nekog od ljekara, s nevjericom bi zavrtio glavom. Za tu bolest moderna medicina jo{ nije saznala. Samo jedna rije~, a tako puno govori. U kontekstu rije~i Muhameda a.s. jasno se nazire da je mislio na pretjeranu ljubav prema materijalnim dobrima. Normalno je da ~ovjek te`i ka lak{em i lagodnijem `ivotu. Islam nare|uje nauku i nau~na istra`ivanja u svim pravcima. Ni duhovna nad-

gradnja ne mo`e biti postojana bez stabilne materijalne podloge. Niko ne smije negirati potrebu za materijalnom opskrbom. I sami islamski u~enjaci o tome vele da trebamo raditi za ovaj svijet kao da }emo na njemu vje~no ostati, a pripremati se za onaj svi jet kao da }emo su tra umrijeti. Ova uputa je sasvim jasna. ^ovjek treba `ivot provoditi u radu i ibadetu. Ali… gajiti ljubav prema ne~emu, to zahti je va ula ga nje na {ih osje}anja, emocija, strasti... Da bismo ne{to (ili nekog)

zavoljeli to treba, prvo, kod nas izazvati odre|eni respekt, po{tovanje ili ~ak divljenje. Ako se ne~emu divimo, onda to najvjerovatnije i `elimo. Ako je predmet na{eg divljenja u tu|em posjedu, onda to izaziva zavidnost. Poja~ana zavidnost dovodi nas u fazu da po~injemo mrziti svijet oko se be, a is to vre me no ula`emo dodatne napore da istu stvar i mi steknemo. Ako smo u naravi jo{ i pohlepni (a svakako da jesmo), onda je na{a dijagnoza-VEHN.
(Sutra: Svi uvjereni u pobjedu)

National Aeronautics and Space Administration (NASA) je ameri~ka svemirska agencija, osnovana 29. jula 1958. godine s ciljem ostvarivanja javnog svemirskog programa Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Cilj joj je i dugoro~ni razvoj civilnih i vojnih letjelica. Nakon {to je Sovjetski savez oktobra 1957. godine lansirao prvu svemirsku letjelicu Sputnjik 1, SAD je usmjerio sve svoje napore u ovom smjeru. U to vrijeme zapo~ela je debata u SAD-u oko svemirskog programa jer je Sovjetski savez ozbiljno zaprijeto SAD-u u pogledu nacionalne sigurnosti i tehnolo{kog lider{ipa. I tada{nji predsjednik SAD-a Dwight Eisenhower je podr`ao program svemirskih aktivnosti. Nakon toga, ubrzano je po~eo razvoj same NASA-e, ali i svemirskih programa koji su se odvijali u ovoj agenciji. Tako je zapo~ela era velikih misija u svemir, spu{tanja na mjesec koje je cijeli svijet pratio i drugih velikih misija koje su trajale danima i mjesecima. Rezultat je da su ljudi u posljednjih pola stolje}a uspjeli napraviti letjelice kojima mogu putovati u svemir, posljednjih godina ~ak i turisti~ki. A da to nije kraj pokazuje najbolje podatak da je NASA raspisala vi{emilionski vrijednu nagradu onome ko uspije prona}i jeftiniji, br`i i lak{i put u svemir. Zbog svega toga, vrijedi upoznati se sa historijskim letovima u svemir. stotine ljudi letjelo je u ovim impresivnim ma{inama. Malo koga bi rije~ “{atl“ asocirala na Sovjetsku, odnosno kasnije Rusku, verziju. ^ak i da je pone{to ~ula o njemu, ve}ina ljudi ima sasvim maglovitu pretpostavku o tome, a nisu rijetki ni oni koji i ne znaju da tako ne{to zaista postoji ! Ovdje }emo govoriti o projektu spejs {atla koji je od samog po~etka planiran a zatim i napravljen da bude bolji i mo}niji od Ameri~kog na svim poljima ali koji je okon~an na veoma tu`an i ironi~an na~in, neobavljenog posla. Govori}emo o “Projektu Buran“ Za. {to Buran ? Buran na ruskom znaci “snje`na oluja“ i ujedno je i ime prvog napravljenog orbite-

ra. Nije sasvim jasno da li je projekat od samog po~etka nosio taj naziv ili ga je kasnijedobio po pomenutom prvom orbiteru ali mi }emo ga ovdje tako oslovljavati. U svakom slu~aju, Svojeti su smislili zaista originalno ime! Sasvim je izvjesno da su i Amerikanci i Sovjeti razmi{ljali o svemirskom vozilu koje se mo`e upotrijebiti vi{e puta mnogo prije nego {to je prva takva letjelica, STS Kolumbija, poletjela 12. aprila 1981. godine. ^ule su se mnoge manje ili vi{e provjerene pri~e o takvim razmi{ljanjima na obije strane. Postoji~ak i jednafotografijakoja prikazuje petoricu prvih sovjetskih kosmonauta kako stoje iza jednog modela takve letjelice. Fotografija, navodno, potje~e iz {ezdesetih godina pro{log vijeka ali se sa sigurno{}u ne mo`e utvrditi da li je prava ili samo odli~na monta`a. No, prvi ozbiljni radovi na izgradnji takve letjelice po~eli su sedamdesetih godina, ta~nije 26. juna 1972. kada su Amerikanci zvani~no zapo~eli rad na spejs {atlu (u daljem tekstu - STS). Naravno, uskoro je uslijedio i odgovor sa sovjetske strane.
(Sutra: Buran, letjelica snova)

1956. Umro njema~ki pisac Bertolt Breht, jedan od najve}ih dramskih autora i teoreti~ara pozori{ta 20. vijeka. Svjetsku slavu stekao je “Prosja~kom operom“ , za koju je muziku napisao njema~ki kompozitor Kurt Vajl. Po povratku u Njema~ku 1949, koju je napustio 1933. kada su nacisti do{li na vlast, osnovao je u tada{njem Isto~nom Berlinu ~uveno pozori{te Berlinski ansambl.

prekida.

Po~eo {trajk radnika u poljskom brodogradili{tu u Gdanjsku. Radni~ki protesti ubrzo su se pro{irili na cijelu zemlju i doveli do velikog dru{tvenog preokreta u Poljskoj, a zna~ajno su uticali i na promjene u ostalim komunisti~kim zemljama isto~ne Evrope. Ju`noafri~ka Nacionalna partija, nosilac politike aparthejda u Ju`noj Africi, u parlamentu je pre{la u opozicione klupe, poslije 48 godina. Ruska pravoslavna crkva proglasila za svece posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova i ~lanove njegove porodice, koji su ubijeni tokom Oktobarske revolucije, 1918. godine. Vije}e sigurnosti UN-a donijelo rezoluciju o formiranju posebnog suda za zlo~ine tokom gra|anskog rata u Siera Leoneu. Rijeka Vlrtava po~ela da plavi pra{ki historijski Stari grad, avodostaj ove rijeke dosegao je nivo nezapam}en u posljednjih 200 godina. Vi{e od 50.000 stanovnika napustilo svoje domove. Umro poljski pisac i nobelovac ^eslav Milo{ koji je skoro 30 godina proveo u egzilu. Zbirka eseja o totalitarizmu “Zarobljeni um” donijela mu je svjetsku slavu i priznanje.

1986. U Pakistanu izbila pobuna protiv vlasti predsjednika Zije ul Haka. Nekoliko ljudi ubijeno, a liderka opozicije Benazir Buto uhap{ena.

Enco Ferari

1988. Umro italijanski konstruktor sportskih automobila Enco Ferari.

46
Premijer liga BiH uta pob ner por

SPORT
2. kolo d:p-g bod

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BOSNA I HERCEGOVINA

Vele` - Slavija 3:0 (2:0)

1. Vele` 2. [. Brijeg 3. Borac 4. Zrinjski 5. @eljezni~ar 6. Travnik 7. Sarajevo 8. Sloboda 9. Slavija 10. Leotar 11. Olimpic 12. Zvijezda 13. Rudar 14. GO[K 15. Kozara 16. ^elik

2 2 2 2 2 2 1 2 2 1 2 2 2 1 2 2

2 2 2 1 1 1 1 1 1 0 0 0 0 0 0 0

0 0 0 1 0 1 0 0 0 1 1 1 1 0 0 0

0 0 0 0 1 0 0 1 1 1 1 1 1 1 2 2

5:1 4:1 4:1 5:3 4:2 4:3 2:1 2:2 1:3 1:3 2:3 0:2 1:4 0:1 0:2 2:5

6 6 6 4 3 4 3 3 3 1 1 1 1 0 0 0

Ro|eni lako do trijumfa
Fudbaleri Vele`a pru`ili izvanrednu igru i zaslu`eno osvojili tri boda
Stadion Vrap~i}i u Mostaru. Gledalaca: 3.000. Sudija: Muamer Burekovi} (Zenica) - 7, pomo}nici Rusmir Ba{i} (Sarajevo) i Mirko Goji} (Doboj). Delegat: @eljko Kraljevi} (Ljubu{ki). Strijelci:1:0 - Rov~anin (31), 2:0 - Kajtaz (37-pen), 3:0 - Merzi} (47). @uti kartoni: Be{irevi} (Slavija). VELE@: O{trakovi} -, [kalji} 7, Merzi} 7,5, Iveti} 7 (od 77. Laki~evi} - ), Kajtaz 7, Kazazi} 7, Kodro 7, Oki} 6, Rov~anin 7,5, Velagi} 7 (od 61. Spahi} ), Durakovi} 7 (od 70. Hasanovi} - ). Trener: Mirza Vare{anovi}. SLAVIJA: Dujkovi} 7, Be{irevi} 5, Lackanovi} 5, Muminovi} 5 (od 78. Ogle~evac - ), Ra{evi} 5, B. [e{lija 5 (od 65. Pu{ara - ), Todorovi} 5, Peri{i} 5 (od 46. N. [e{lija 5), Simi} 5, Nikoli} 5, Raca 5. Trener: Dragan Bjelica. Fudbaleri Vele`a lako su savladali Slaviju sa 3:0 u utakmici 2. kola Premijer lige BiH. Prvo poluvrijeme proteklo je u znaku potpune dominacije doma}ih koji su do vodstva stigli golom Rov~anina u 31. minuti. Pokreta~ akcije bio je Velagi}, koji je loptu sa centra uputio za Durakovi}a, a ovaj s lijeve strane gostuju}eg dijela terena centrirao ka drugoj stativi golmana Slavije, gdje se najbolje sna{ao Rov~anin i sa pet metara udarcem nogom zabio za 1:0. Ro|eni se nisu zadovoljili po~etnim vodstvom. Nizali su nove prilike, a iz jedne od njih je Rov~anin zatresao pre~ku gola gostiju. U 37. mi nu ti bi lo je 2:0. Rov~anin je pobjegao Be{irevi}u, u{av{i iskosa dva-tri metra u kazneni prostor nakon ~ega ga je Be{irevi} povukao za dres. Dosu|en je penal, a Kajtaz je bio nepogrije{iv izvo|a~ najstro`e kazne. Udarcem lijevom nogom poslao je loptu u desni ugao golmana Dujkovi}a i tako pove}ao prednost doma}ih. Kona~an rezultat ove utakmice Vele` postavio je Merzi} prekrasnim golom u 47. minuti pogodiv{i sa 23 metara u ra{lje gola Dujkovi}a za uvjerljivih 3:0 i slavlje doma}ih. S. R.

REZULTATI Vele` - Slavija 3:0 (Rov~anin 31, Kajtaz 37pen, Merzi} 47) Olimpic - Travnik 1:2 (Kapi} 80 - Be{lija 32, 56) Zvijezda - [iroki Brijeg 0:2 (Zakari} 38, Wagner 85) Sloboda - Kozara 1:0 (Me{anovi} 66) ^elik - Zrinjski 1:3 (Had`i} 10 - D`idi} 6, 83, Ani~i} 90) Borac - Leotar 3:1 (Vidakovi} 14, Stoji} 45, Kajkut 48 - Ani~i} 61) @eljezni~ar - Rudar P. 3:0 (Adilovi} 46, Savi} 65 i Zeba 75) NEDJELJA GO[K - Sarajevo (17)

LIGA PRVAKA ZA @ENE
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Olimpic - Travnik 1:2 (0:1)

Haris Be{lija pobijedio vukove
Stadion: SRC Slavija u Lukavici. Gledalaca: 100. Sudija: Ognjen Valji} (Banja Luka) 6,5. Strijelci: 0:1 - Be{lija (32), 0:2 - Be{lija (56), 1:2 - Kapi} (80). @uti kartoni: Kiso, Vladavi}, Vidovi}, Ra{~i} (Olimpic), Mi{i} (Travnik). OLIMPIC: Lu~i} 6, Rizvanovi} 6, Harba 6, [kalji} 6, Regoje 6, Vidovi} 5,5 (od 62. \uri} 5,5), Kiso 5,5, Pliska 6 (od 84. Pljevljak -), Ra{~i} 6, Jugo 5,5 (od 46. Kapi} 6,5), Vladavi} 6. Trener: Mehmed Janjo{. TRAVNIK: Fejzi} 6,5, Mi{i} 6, E. Varupa 6, Ribi} 6, La{tro 6, N. Varupa 6, Red`epi 6 (od 77. Simeunovi} -), Ive{i} 6 (od 90. Zatagi} -), ^uri} 6, Be{lija 7,5, Karali} 6 (od 71. Popovi} -). Trener: Ned`ad Selimovi}. Olimpic je u Lukavici ugostio ekipu Travnika, a nakon {to su donijeli bod iz Prijedora, malo ko je o~ekivao kiks protiv vezira. Ipak, na kraju su gosti {okirali fudbalere Mehmeda Janjo{a, savladav{i ih sa 2:1. Glavni akter u pobjedi Travni~ana bio je Haris Be{lija, koji je postigao dva gola. Vukovi su u susret u{li maksimalno ofanzivno, ali su gosti uspijevali da odole atacima. Pravi {ok za doma}e desio se u 32. minuti, kada je nakon brzog kontranapada pogodio Haris Be{lija. U nastavku, iako su imali vodstvo, konkretniji su bili gosti iz Travnika. Igrala se 63. minuta kada su postigli novi pogodak, a strijelac je ponovo bio Haris Be{lija. U 81. minuti Kapi} je pogodio za rezultatsku neizvjesnost, ali do kraja susreta stanje na semaforu nije se mijenjalo, pa su na kraju izabranici Ned`ada Selimovi}a neo~ekivano stigli do tri gostuju}a boda.
Zanimljiva utakmica u Isto~nom Sarajevu
Foto: D`. KRIJE[TORAC

Trijumf igra~ica SFK 2000
Igra~ice SFK 2000 upisale su prvu pobjedu u ovosezonskoj Ligi prvaka, a na na{em najve}emstadionuporazile su tursku ekipu Atasehir sa 4:1. Golove za bh. prvaka postigle su Amela Kr{o (10, 51), Amela Fetahovi} (43) i Jelena Hr{um (76), dok je strijelacjedinog gola za turski tim bila Merve Aladag (71). Ova pobjeda mogla je biti i ubjedljivija, ali Alisa Spahi} u 55. minuti nije iskoristila jedanaesterac. U drugom susretu na kvalifikacionom turniru, koji se odigrava u na{em glavnom gradu, rumunska Olimpia Cluj savladala je litvansku Gintru sa 5:0. Za ekipu SFK 2000 nastupile su: Pa{ali}, Dijakovi} (od 62. Had`i}), Hamzi} (od 73. Vlaji}), Hr{um, Fetahovi}, Ivanovi}, Am. Spahi}, A{}eri}, Al. Spahi}, D`emid`i} (od 79. [e{lija), Kr{o. U posljednjem kolu, 16. augusta, SFK 2000 igra protiv Gintre, dok se u drugom me~u sastaju Olimpia Cluj i Atasehir. Pobjednici osam grupe i dvije najbolje drugoplasirane ekipe plasirat }e se u nokaut-fazu takmi~enja. Poredak nakon 2. kola: 1. Olimpia Cluj 6, 2. SFK 2000 3, 3. Atasehir Belediyespor 1, 4. Gintra Universitetas 1. A. M.

A. MEHANOVI]

Sloboda - Kozara 1:0 (0:0)

Majstorija Me{anovi}a za pobjedu
Jasmin Me{anovi} u 60. minuti odli~nim udarcem sa 16 metara pogodio lijevi ugao gostuju}eg gola i rije{io utakmicu na Tu{nju
Stadion Tu{anj. Gledalaca: 800. Sudija: Eldis Pro{i} (Cazin) 6,5. Pomo}nici: Mario Vinceti} (Ora{je) i Rodoljub Topi} (Banja Luka). Strijelac: 1:0 - Me{anovi} (66). @uti kartoni: Milutinovi}, Me{anovi} (Sloboda), Gigovi}, Studen, Gnjati}, ^ori} (Kozara). SLOBODA: Mujki} 6, Milutinovi} 6, Efendi} 6, Jogun~i} 6,5, Zoleti} 6,5, Malki} 6, ^ukle 6 (od 92. Juri} -), Rahmanovi} 6 (od 80. Mand`i} -), Nikoli} 7, Halilovi} 6, Me{anovi} 7,5 (od 91. Sulji} -). Trener: Ibrahim Crnki}. KOZARA: Kozi} 6, Baji} 5,5, Popovi} 5,5, ^ori} 6, Gigovi} 5,5, Studen 6,5 (od 63. Jandri} 6), Gnjati} 5,5, Basara 6,5 (od 77. Stan~i} -), Koji} 6,5, Malbaki} 5,5 (od 69. Uji} -), Muji} 6. Trener: Vinko Marinovi}. Sloboda je zahvaljuju}i majstoriji mladog Jasmina Me{anovi}a ju~er na Tu{nju, pred oko 800 gledalaca, pobijedila ekipu Kozare rezultatom 1:0. Naime, Me{anovi} je u 60. minuti primio loptu na nekih 25 metara od protivni~kog gola, u slalomu nanizao ~etiri fudbalera Kozare i odli~nim udarcem sa 16 metara pogodio lijevi ugao gostuju}eg gola. Bilo je to sve vrijedno pomena u vrlo slaboj utakmci u Tuzli. Od izglednijih prilika mo`e se izdvojiti tek {ut Stani{e Nikoli}a u 53. minuti, kada je ovaj veznjak doma}ih {utirao iz slobodnog udarca nekoliko centimetara iznad gola. S druge strane, gosti iz Bosanske Gradi{ke imali su dvije {anse u 63. i 65. minuti koje su ostale neiskori{tene zahvaljuju}i lo{oj realizaciji Senada Muji}a i Aleksandra Malba{i}a.
A. [E]KANOVI]

Tuzlaci osvojili prve bodove u novoj sezoni

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

@eljezni~ar - Rudar Prijedor 3:0 000(0:0)

Kanonada u nastavku
Tek u drugom poluvremenu plavi su uspjeli da slome otpor upotnih gostiju iz Prijedora i nanesu im ubjedljiv poraz • Strijelci: Adilovi}, Savi} i Zeba
Stadion Grbavica. Gledalaca: 3.000. Sudija: Goran Parad`ik (Ljubu{ki). Strijelci: 1:0 - Adilovi} (46), 2:0 - Savi} (65), 3:0 - Zeba (75). @uti kartoni: Tripi}, Kotaran, [odi}, Luka~ i Jovanovi} (Rudar). @ELJEZNI^AR: Kari} -, Markovi} 6,5, Kvesi} 6,5 (od 46. Stani} 6,5), Bogi~evi} 6,5, Nyema 6,5, Savi} 6,5, Stan~eski 6 (od 81. Zoloti} -), Selimovi} 6,5, Smaji} 6, Zeba 7, Be{lija 6 (od 46. Adilovi} 6,5). Trener: Amar Osim. RUDAR (P): Tripi} 5,5, [odi} 5, Kotaran 5 (od 50. Jovanovi} 5), Dragi} 5,5, Jevti} 5,5 (od 40. Panti} 5), Rami} 5, Krezuvi} 5, @eri} 5,5 (od 52. [uka 5), Luka~ 5, \ori} 5,5, Kantar 5,5. Trener: Dragan Radovi}. Fudbaleri @eljezni~ara su nakon blijedog prvog poluvremena tek u nastavku susreta uspjeli da razbiju odbranu i slome otpor ~vrstog tima iz Prijedora. U tre}oj minuti iz slobodnjaka je zaprijetio Kantar, ali Kari} je loptu izbio u korner ispod same pre~ke. Doma}i su nakon toga preuzeli konce igre u svoje noge, ali gotovo da nijedna akcija nije bila vrijedna pomena. Tajko je bilo sve do 21. minute, napada~i @elje u dva navrata ne koriste gu`vu, nakon ~ega je Jevti} istr~ao kontru, a onda lo{e {utirao iz povoljne pozicije. Pet minuta poslije Zeba je iz slobodnjaka ubacio u {esnaesterac, a Bogi~evi} glavom poku{ao iznenaditi Tripi}a, koji bez problema brani. Tripi} je i u 36. minuti imao priliku pokazati svoje golmanske spo so bnos ti, na kon udar ca Smaji}a sa nekih 20-ak metara. @eljin veznjak je sjajno pucao, ali golman Rudara je jo{ bolje odbranio. Nekoliko minuta prije

Raspolo`eni strijelci plavih u drugom poluvrermenu

Foto: D`. KRIJE[TORAC

kraja poluvremena Be{lija je dobro centrirao iz kornera, ali udarac Nyeme glavom odlazi pored stative. Ipak, najbolju priliku u prvom dijelu imali su gosti i to nakon kornera, kada je glavom {utirao Dragi} pored gola. Stekao se utisak da je igra~u Rudara zasmetao njegov suigra~ Panti},

koji ga je omeo u skoku. Naravno, epilog prvog dijela bili su zvi`duci sa tribina, jednog dijela navija~a, dok su drugi pozivali Amara Osima da ne{to promijeni, {to je ion i u~inio odmah na poluvremenu i odmah urodilo plodom. Stani} je u{ao umjesto Kvesi}a, a Adilovi} je zamijenio Be{liju. Odmah su

plavi krenuli ofanzivnije. Zeba je centrirao, lopta je do{la do Selimovi}a, koji je odmah proslijedio do Adilovi}a i - gol. Napadi su se zatim nastavili, a prednost je udvostru~io Savi} u 65. minutu, da bi kona~an rezultat postavio Zeba. Na kraju ubjedljiva i zaslu`ena pobjeda.
J. LIGATA

Fudbaleri Sarajeva gostuju kod GO[K-a

^elik: Zrinjski 1:3 (1:1)

Bordo tim uvijek Mostarci do tri boda iz prekida juri{a na pobjedu
Nakon uspje{nog starta u doma}em prvenstvu i pobjede nad Slobodom rezultatom 2:1 na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu u 1. kolu, pred igra~ima Sarajeva je i prvo gostovanju u novoj premijerliga{koj sezoni. Izabranici {efa stru~nog {taba Sarajeva Jir`ija Pli{eka danas }e gostovati kod novog premijerliga{a GO[K-a sa kojim }e odmjeriti snage u utakmici 2. kola Premijer lige BiH sa po~etkom u 17 sati. Sve misli igra~a bordo tima uo~i utakmice sa GO[K-om idu u samo jednom smjeru: izboriti pobjedu ili vratiti se ku}i barem nepora`en. Treba napomenuti da Sarajevu u ovom duelu pripada i uloga favorita na papiru, me|utim, igra~i bordo tima }e taj atribut morati ovjeriti dobrom igrom protiv ambicioznog doma}ina koji }e sasvim sigurno vrebati svoju priliku i tra`iti {ansu u bici za bodove. Damir Koja{evi}, strijelac fenomenalnog drugog pogotka za Sarajevo u me~u sa Slobodom, najavio je veoma borbenu igru bordo tima i juri{ na osvajanje tri boda. “Sarajevo uvijek ide na pobjedu i ni sada nema nikakvog razloga da se na tom planu biStadion Bilino polje. Gledalaca: 2.000. Glavnisudija: Tomislav^ui} (Tomislavgrad) 5. Pomo}nici: Elvis Pro{i}(Cazin) i AsmirBudimli}(Biha}). Strijelci: 0:1 - D`idi} (6), 1:1 Had`i}(10), 1:2 D`idi} - (83-11 m), 1:3 Ani~i} (90). @uti kartoni: ^ovi}, He}o, Isakovi}, Brkovi} Kiki} i Had`i} (^elik), Beki} (Zrinjski). ^ELIK: Nurkovi} 5, Brkovi} 5,5, ^ovi} 5, Jusi} 5, Sadikovi} 5,5 (od 87. Dilaver -), Puri} 5 (od 62. ]ulov 5), Isakovi} 5 (od 62. [i{i} 5,5), Kiki} 5, He}o 5,5, Had`i} 6, Tosunovi} 5,5. Trener: Elvedin Beganovi}. ZRINJSKI: Had`i}6,5, Popovi}6, [unji} 6, D`idi} 7, Stojki} 6, Ani~i} 6,5, Duro 5,5 (od 71. @ivko 6), Mili~evi} 6 Marjanovi} 6,5, Beki} 5,5 (od 80. Pehar), Kutalia 5,5 (od 64. Su{i} 6). Trener: Slaven Musa. Nogometa{i Zrinjskog do{li su do zaslu`ene pobjede na gostovanju na Bilinom polju savladav{i ^elik sa 3:1. Gosti su poveli u 6.minuti preko najboljegpojedincasusretaDamira D`idi}a koji je pogodio iz slobodnjaka sa 18 metara iskosa sa lijeve strane. Prethodno je ^ovi} sru{io Lazara Marjanovi}a koji je bio u kontranapadu i i{ao prema golu doma}ih. ^etiri minute kasnije ^elik je poravnao, a strijelac je bio kapiten Emir Had`i}. Brkovi} je ubacio s desne strane, a Tosunovi} proslijedio loptu do Had`i}a koji glavom sa pet metara poga|a gol gostiju. Do krajaprvogdijelagledaoci su

Malo za bod: Emir Had`i}

Najavio veoma borbenu igru Sarajeva: Damir Koja{evi}

lo {ta mijenja. Idemo da dobijemo rivala. Ni{ta drugo nas ne zanima osim trijumfa“, izjavio je Koja{evi}, kojem, kako se ~ini, ni povreda lo`e nije mogla da pokvari dobro raspolo`enje dan uo~i ove utakmice. “Ta~no je da imam manju povredu, odnosno istegnu}e. Jo{ osje}am bol. No, sigurno je da }e sve biti preduzeto kako bih spremno do~ekao ovu itekako bitnu utakmicu. Nadam se da }u se do po~etka me~a protiv GO[K-a u potpunosti oporaviti i da }u da-

ti svoj doprinos dobroj igri kompletnog tima. [to se ti~e atmosfere u ekipi uo~i ovog gostovanja, ona je veoma dobra. Ostali igra~i su sasvim zdravi i svi jedva ~ekamo da ova utakmica po~ne. Ovo je veoma zna~ajan me~ za nas u kojem }emo, ako budemo sto posto koncentrisani svih 90 minuta i ako svi budemo dali svoj maksimum, osvojiti tri vrlo va`na boda koja }e nam itekako dobro do}i za nastavak prvenstva“, zaklju~io je Koja{evi}.
G. V.

mogli vidjeti tek jednu pravu priliku, Had`i} je {utirao sa 18 metara a njegov prezimenjak na golu Plemi}a Adnan Had`i} vrhovima prstiju skrenuo loptu u korner. U nastavku djelovalo je da }e ^elik ubaciti u brzinu vi{e i napadati. U 58.minutiBrkovi} je odli~no {utirao sa 20-ak metara, a golman gostiju odbranio. Sedam minuta kasnije Marjanovi} je iz izgledne prilike {utirao ravno u Nurkovi}a. A onda u posljednjihdesetakminutagostidolaze do bodova. D`idi} je postigao svoj drugi gol u 84.minuti sa penala. Kiki}a je pogodila lopta u ruku u njegovom {esnaestercukada ga je poku{aozaobi}irezervista @ivko. U sudijskoj nadoknadi kona~nih 1:3 postavio je MarinAni~i}pogodiv{i iz slobodanjaka sa nekih 18 metara. Mi. D.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

47

@eljezni~ar - Rudar Prijedor 3:0 (0:0)

Kanonada u nastavku
Tek u drugom poluvremenu plavi su uspjeli da slome otpor upotnih gostiju iz Prijedora i nanesu im ubjedljiv poraz • Strijelci: Adilovi}, Savi} i Zeba
Stadion Grbavica. Gledalaca: 3.000. Sudija: Goran Parad`ik (Ljubu{ki). Strijelci: 1:0 - Adilovi} (46), 2:0 - Savi} (65), 3:0 - Zeba (75). @uti kartoni: Tripi}, Kotaran, [odi}, Luka~ i Jovanovi} (Rudar). @ELJEZNI^AR: Kari} -, Markovi} 6,5, Kvesi} 6,5 (od 46. Stani} 6,5), Bogi~evi} 6,5, Nyema 6,5, Savi} 6,5, Stan~eski 6 (od 81. Zoloti} -), Selimovi} 6,5, Smaji} 6, Zeba 7, Be{lija 6 (od 46. Adilovi} 6,5). Trener: Amar Osim. RUDAR (P): Tripi} 5,5, [odi} 5, Kotaran 5 (od 50. Jovanovi} 5), Dragi} 5,5, Jevti} 5,5 (od 40. Panti} 5), Rami} 5, Krezuvi} 5, @eri} 5,5 (od 52. [uka 5), Luka~ 5, \ori} 5,5, Kantar 5,5. Trener: Dragan Radovi}. Fudbaleri @eljezni~ara su nakon blijedog prvog poluvremena tek u nastavku susreta uspjeli da razbiju odbranu i slome otpor ~vrstog tima iz Prijedora. U tre}oj minuti iz slobodnjaka je zaprijetio Kantar, ali Kari} je loptu izbio u korner ispod same pre~ke. Doma}i su nakon toga preuzeli konce igre u svoje noge, ali gotovo da nijedna akcija nije bila vrijedna pomena. Tajko je bilo sve do 21. minute, napada~i @elje u dva navrata ne koriste gu`vu, nakon ~ega je Jevti} istr~ao kontru, a onda lo{e {utirao iz povoljne pozicije. Pet minuta poslije Zeba je iz slobodnjaka ubacio u {esnaesterac, a Bogi~evi} glavom poku{ao iznenaditi Tripi}a, koji bez problema brani. Tripi} je i u 36. minuti imao priliku pokazati svoje golmanske spo so bnos ti, na kon udar ca Smaji}a sa nekih 20-ak metara. @eljin veznjak je sjajno pucao, ali golman Rudara je jo{ bolje odbranio. Nekoliko minuta prije

Raspolo`eni strijelci plavih u drugom poluvrermenu

Foto: D`. KRIJE[TORAC

kraja poluvremena Be{lija je dobro centrirao iz kornera, ali udarac Nyeme glavom odlazi pored stative. Ipak, najbolju priliku u prvom dijelu imali su gosti i to nakon kornera, kada je glavom {utirao Dragi} pored gola. Stekao se utisak da je igra~u Rudara zasmetao njegov suigra~ Panti},

koji ga je omeo u skoku. Naravno, epilog prvog dijela bili su zvi`duci sa tribina, jednog dijela navija~a, dok su drugi pozivali Amara Osima da ne{to promijeni, {to je ion i u~inio odmah na poluvremenu i odmah urodilo plodom. Stani} je u{ao umjesto Kvesi}a, a Adilovi} je zamijenio Be{liju. Odmah su

plavi krenuli ofanzivnije. Zeba je centrirao, lopta je do{la do Selimovi}a, koji je odmah proslijedio do Adilovi}a i - gol. Napadi su se zatim nastavili, a prednost je udvostru~io Savi} u 65. minutu, da bi kona~an rezultat postavio Zeba. Na kraju ubjedljiva i zaslu`ena pobjeda.
J. LIGATA

Fudbaleri Sarajeva gostuju kod GO[K-a

^elik: Zrinjski 1:3 (1:1)

Bordo tim uvijek Mostarci do tri boda iz prekida juri{a na pobjedu
Nakon uspje{nog starta u doma}em prvenstvu i pobjede nad Slobodom rezultatom 2:1 na stadionu “Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu u 1. kolu, pred igra~ima Sarajeva je i prvo gostovanju u novoj premijerliga{koj sezoni. Izabranici {efa stru~nog {taba Sarajeva Jir`ija Pli{eka danas }e gostovati kod novog premijerliga{a GO[K-a sa kojim }e odmjeriti snage u utakmici 2. kola Premijer lige BiH sa po~etkom u 17 sati. Sve misli igra~a bordo tima uo~i utakmice sa GO[K-om idu u samo jednom smjeru: izboriti pobjedu ili vratiti se ku}i barem nepora`en. Treba napomenuti da Sarajevu u ovom duelu pripada i uloga favorita na papiru, me|utim, igra~i bordo tima }e taj atribut morati ovjeriti dobrom igrom protiv ambicioznog doma}ina koji }e sasvim sigurno vrebati svoju priliku i tra`iti {ansu u bici za bodove. Damir Koja{evi}, strijelac fenomenalnog drugog pogotka za Sarajevo u me~u sa Slobodom, najavio je veoma borbenu igru bordo tima i juri{ na osvajanje tri boda. “Sarajevo uvijek ide na pobjedu i ni sada nema nikakvog razloga da se na tom planu biStadion Bilino polje. Gledalaca: 2.000. Glavnisudija: Tomislav^ui} (Tomislavgrad) 5. Pomo}nici: Elvis Pro{i}(Cazin) i AsmirBudimli}(Biha}). Strijelci: 0:1 - D`idi} (6), 1:1 Had`i}(10), 1:2 D`idi} - (83-11 m), 1:3 Ani~i} (90). @uti kartoni: ^ovi}, He}o, Isakovi}, Brkovi} Kiki} i Had`i} (^elik), Beki} (Zrinjski). ^ELIK: Nurkovi} 5, Brkovi} 5,5, ^ovi} 5, Jusi} 5, Sadikovi} 5,5 (od 87. Dilaver -), Puri} 5 (od 62. ]ulov 5), Isakovi} 5 (od 62. [i{i} 5,5), Kiki} 5, He}o 5,5, Had`i} 6, Tosunovi} 5,5. Trener: Elvedin Beganovi}. ZRINJSKI: Had`i}6,5, Popovi}6, [unji} 6, D`idi} 7, Stojki} 6, Ani~i} 6,5, Duro 5,5 (od 71. @ivko 6), Mili~evi} 6 Marjanovi} 6,5, Beki} 5,5 (od 80. Pehar), Kutalia 5,5 (od 64. Su{i} 6). Trener: Slaven Musa. Nogometa{i Zrinjskog do{li su do zaslu`ene pobjede na gostovanju na Bilinom polju savladav{i ^elik sa 3:1. Gosti su poveli u 6.minuti preko najboljegpojedincasusretaDamira D`idi}a koji je pogodio iz slobodnjaka sa 18 metara iskosa sa lijeve strane. Prethodno je ^ovi} sru{io Lazara Marjanovi}a koji je bio u kontranapadu i i{ao prema golu doma}ih. ^etiri minute kasnije ^elik je poravnao, a strijelac je bio kapiten Emir Had`i}. Brkovi} je ubacio s desne strane, a Tosunovi} proslijedio loptu do Had`i}a koji glavom sa pet metara poga|a gol gostiju. Do krajaprvogdijelagledaoci su

Malo za bod: Emir Had`i}

Najavio veoma borbenu igru Sarajeva: Damir Koja{evi}

lo {ta mijenja. Idemo da dobijemo rivala. Ni{ta drugo nas ne zanima osim trijumfa“, izjavio je Koja{evi}, kojem, kako se ~ini, ni povreda lo`e nije mogla da pokvari dobro raspolo`enje dan uo~i ove utakmice. “Ta~no je da imam manju povredu, odnosno istegnu}e. Jo{ osje}am bol. No, sigurno je da }e sve biti preduzeto kako bih spremno do~ekao ovu itekako bitnu utakmicu. Nadam se da }u se do po~etka me~a protiv GO[K-a u potpunosti oporaviti i da }u da-

ti svoj doprinos dobroj igri kompletnog tima. [to se ti~e atmosfere u ekipi uo~i ovog gostovanja, ona je veoma dobra. Ostali igra~i su sasvim zdravi i svi jedva ~ekamo da ova utakmica po~ne. Ovo je veoma zna~ajan me~ za nas u kojem }emo, ako budemo sto posto koncentrisani svih 90 minuta i ako svi budemo dali svoj maksimum, osvojiti tri vrlo va`na boda koja }e nam itekako dobro do}i za nastavak prvenstva“, zaklju~io je Koja{evi}.
G. V.

mogli vidjeti tek jednu pravu priliku, Had`i} je {utirao sa 18 metara a njegov prezimenjak na golu Plemi}a Adnan Had`i} vrhovima prstiju skrenuo loptu u korner. U nastavku djelovalo je da }e ^elik ubaciti u brzinu vi{e i napadati. U 58.minutiBrkovi} je odli~no {utirao sa 20-ak metara, a golman gostiju odbranio. Sedam minuta kasnije Marjanovi} je iz izgledne prilike {utirao ravno u Nurkovi}a. A onda u posljednjihdesetakminutagostidolaze do bodova. D`idi} je postigao svoj drugi gol u 84.minuti sa penala. Kiki}a je pogodila lopta u ruku u njegovom {esnaestercukada ga je poku{aozaobi}irezervista @ivko. U sudijskoj nadoknadi kona~nih 1:3 postavio je MarinAni~i}pogodiv{i iz slobodanjaka sa nekih 18 metara. Mi. D.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

49

Dennis Rodman primljen u Ku}u slavnih

ATP Masters turnir u Montrealu

VOLIM
Dennis Rodman: Govorio sa knedlom u grlu Reuters

Neo~ekivani polufinalisti
Odi gra ni su ~et vrtfi nal ni me~evi u Montrealu na turniru iz serije Masters 1000. Prvi nositelj Novak \okovi} deklasirao je Gaela Monfilsa, a na terenu je proveo samo 73 minute. \okovi} se tako svojom 51. pobjedom u sezoni probio do polufinala u kojem }e zaigrati protiv Jo-Wilfrieda Tsonge. On je u prili~no izjedna~enom me~u protiv Nicolasa Almagra realizirao svoje {anse i slavio sa 6:4, 6:4. Interesantno je napomenuti da u dosada{njim okr{ajima sa \okovi}em Tsonga ima pozitivan skor 5:3. Mardy Fish je sa 6:3, 6:7(8), 6:0 izbacio Stanislasa Wawrinku. zanimljivo je da je od 27 odigranih gemova (ne ra~unaju}i tie break), njih 15 osvojeno je breakom (Fish 10, Wawrinka 5), od ~ega osam u drugom setu. U polufinalu }e {esti nositelj igrati protiv nepostavljenog Janka Tipsarevi}a, koji je u dva seta bio bolji od sedmog nositelja Toma{a Berdycha (6:4, 6:4).

biti pun {arenila
je vi{e iluzija da volim biti individualac koji je pun {arenila“, rekao je Rodman koji je u dresovima Detroita i Chi ca ga osvo jio pet NBA naslova. Posebno se zahvalio trenerima Philu Jacksonu i Chucku Dalyju, vlasniku Los Angeles Lakersa Jerryju Bussu te Jamesu Richu koji ga je sa svojom porodicom odgajao nakon {to ga je majka izbacila iz ku}e. Za njih je rekao da su ignorisali njegov izgled i da su ga uvijek posma tra li kao in di vi du al ca dobra srca. Osim Rodmana, u Ku}u slavnih su primljeni i peterostruki All-Star ko{arka{ Chris Mullin, jedan od najve}ih evropskih ko{arka{a svih vremena Arvydas Sabonis, zatim Artis Gilmore i Tom Sanders, trener koji je izmislio trokut-napad Tex Winter, univerzitetski treneri Herb Magee i Tara VanDerveer, igra~ica WNBA lige Teresa Edwards te Reece Tatum iz Harlem Globetrottersa.

U Ku}u slavnih, me|u ostalima, primljen i peterostruki All-Star igra~ Chris Mullin te jedan od najve}ih evropskih ko{arka{a svih vremena Arvydas Sabonis
Na olak{anje organizatora, Dennis Rodman se suzdr`ao od bilo kakvih incidenata tokom primanja u ko{arka{ku Ku}u slavnih u ameri~kom Springfieldu. Tokom samog govora je bio vrlo emotivan. S knedlom u grlu je pri~ao kako nije bio dobar suprug i otac i kako je imao vrlo lo{ odnos s majkom. “Ni sam igrao ko {ar ku zbog novca niti da bi bio slavan. Ovo {to vidite ovdje

Tsonga: Savladao Almagra

^etvrtfinale: \okovi} (Srbija, 1) - Monfils (Francuska, 5) 6:2, 6:1; Tsonga (Francuska, 13) Almagro ([panija, 8) 6:4, 6:4, Fish (SAD, 6) - Wawrinka ([vicarska, 14) 6:3, 6:7(8), 6:0, Tipsarevi} (Srbija) - Berdych (^e{ka, 7) 6:4, 6:4.

WTA turnir u Torontu

Zeni~ki klub rije{io pitanje {efa struke

Zoran Trivan trener ^elika
Slijedi rje{avanje igra~kog kadra, jer u ovom momentu ^elik nema niti jednu igra~icu pod ugovorom
K@K ^elik ju~er je zvani~no dobio novog trenera. To je 49-godi{nji Zoran Trivan, iskusni stru~njak koji je radio u Srbiji, Crnoj Gori, Izraelu i Libiji, a posljednji anga`man imao je u internacionalnom ko{arka{kom kampu profesora Aleksandra Nikoli}a na Zlatiboru. Tako je okon~ana saga oko novog trenera viceprvaka na{e zemlje, pobjednika Kupa BiH i u~esnika regionalne lige. U opciji je bilo nekoliko imena, a na kraju je potpisan jednogodi{nji ugovor sa Trivunom koji }e naslijediti Mensuru Had`i}. Ono {to sada slijedi je rje{avanja igra~kog kadra, jer u ovom momentu ^elik nema niti jednu igra~icu pod ugovorom. U narednih nekoliko dana se o~ekuje da }e i ovaj problem biti rije{en. Pripreme bi trebale po~eti 1. septembra. Turnir u znak sje}anja na Amnu Fazli}, bh. juniorsku reprezentativku koja je tragi~no pre mi nu la u mar tu pro {le go di ne odr`a}e se 17. i 18. septembra u Gradskoj areni u Zenici. Za sada je izvjesno da }e na turniru osim ^elika u~estvovati i Hemofarm iz Vr{ca koji brani trofej iz pro{le godine. Preostale dvije ekipe }e biti iz inostranstva, a odredi}e se naknadno. Mi. D.
Serena Williams: Pro{la u tri seta
Reuters

Serena Williams se namu~ila sa [afarovom
Serena Williams nije dozvolila iznena|enje, iako je u duelu sa ljevorukom ~e{kom teniserkom Luciom [afarovom izgubila prvi set. Na kraju je bilo 4:6, 6:3, 6:2. Viktorija Azarenka, njena protivnica u polufinalu, igra sjajno u Torontu. Bjeloruskinja je stala na kraj sjajnom nizu kazahstanske kvalifikantice Galine Voskoboeve, koja je u kolu ranije izbacila [arapovu i dozvolila joj da osvoji tek tri gema 6:1, 6:2. Deseta nositeljica Samantha Stosur pro{la je u polufinale preko italijanske predstavnice Roberte Vinci. Australijanka je krenuSa kakvim kadrom }e zeni~ki klub zapo~eti pripreme?

la je u sjajan fini{ na kraju prvog seta i od 4:4 zaredala je sa sedam uzastopnih gemova. Na kraju glatka pobjeda 6:4, 6:1. Za finale }e se sastati s Agnieszkom Radwanskom. Poljakinja nije imala prezahtjevan posao protiv Andree Petkovi}, 6:4, 6:3. ^etvrtfinale: Stosur (Australija, 10) - Vin ci (Ita li ja) 6:4, 6:1; Radwanska (Poljska, 13) - Petkovi} (Njema~ka, 11) 6:4, 6:3; Azarenka (Bjelorusija, 4) - Voskoboeva (Kazahstan, Q) 6:1, 6:2; S. Williams (SAD) - [afarova (^e{ka) 4:6, 6:3, 6:2.

Button: Vettel osvaja naslov
nutno nije realno“, rekao je Pe{i} koji je na klupi beogradskog kluba sjedio u sezoni 2008/2009. i doveo je do finala Kupa Radivoja Kora}a i Superlige, kao i polufinala NLB lige. ^lan McLarena, Britanac Jenson Button smatra kako branitelj naslova svjetskog prvaka u Formuli 1 Nijemac Sebastian Vettel ima sve potrebno za odbranu naslova. Uo~i po slje dnjih osam trka Svjetskog prvenstva Formule 1 biv{i svjetski prvak osvrnuo se na voza~a Red Bulla i trenutno vode}eg u generalnom poretku: “Osim {to ima veliku prednost od 85 bodova ispred timskog kolege Webbera, te jo{tri ispredHamiltona, ono {to je u ovakvim situacijama mo`da i najva`nije, Vettel ne osje}a preveliki pritisak jer je ve} postao svjetskiprvak. Iz iskustvaznam da kadajednomosvojitenaslov, pritisakpopusti i u narednimsezonama vam bude dosta lak{e“ izjavio je Button. ,

Pe{i} ne dolazi u Zvezdu
Samo nekoliko sati nakon {to je obvjavljeno da Svetislav Pe{i} potpisuje trogodi{nji ugovor sa Crvenom zvezdom, trofejni stru~njak je to demantovao. Prema sopstvenom priznanju, Pe{i} je kazao da je da le ko od klu pe crve nobijelih: “Kao {to sam rekao mnogo puta do sada, spreman sam da pomognem Crvenoj zvezdi, ali da budem trener to tre-

50

OGLASI

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
IZDAJEM jednosoban namje{ten stan u centru, Ul. ^ekalu{a 300KM. Tel. 061/205-235. IZDAJEM apartman u strogom cen tru za je dnu oso bu, ek stra sre|en, 500KM. Tel. 061/205-235. IZDAJEM nenamje{ten stan 75m2 na du`e vrijeme, 2 kupatila, 2 lo|e, 2 balkona, Ul. Patrotske lige. Tel. 061/215-376. IZDAJEM malu ku}u na Vratniku, namje{tena, 2 sprata, 3 sobe, avlija. Tel. 061/744-523. IZDAJEM u strogom centru poslovni prostor (kancelarije) na I i Ii spratu. tel. 033/225-281. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru studentima, sa internetom i centralnim grijanjem. Tel. 033/921-031. IZDAJEM stan jednosoban kod me di cin skog fa kul te ta. Mob: 062/210-128. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod Pozori{ta sarajevo, posebno grijanje, kablovska tv, telefon, internet, klima, blindo vrata, parking mjesto. Tel. 061/133-191. IZDAJEM trosoban namje{ten stan Marin Dvoru. Tel: 061/933-401. IZDAJEM poslovni prostor na Dobrinji 170 m2 ima sve priklju~ke adaptiran. Tel: 061/177-711. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 061/812-084. IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom brdu. Tel. 062/387-571. IZDAJEM ~etverosoban namje{ten stan Ul. Kranj~evi}eva. Tel. 445-371. IZDAJEM sobu `enskoj osobi nepu{a}u. Tel. 033/521-351, 061/929-387. IZDAJEM konfornu sobu blizu Katedrale zaposlenoj `enskoj osobi ili stu den ti ci. Tel. 033/225-747, 063/947-075. IZDAJEM poslovni prostor 38m2, grbavica. Tel. 061/140-525. IZDAJEM studenticama trosoban re no vi ran stan na Sla ti ni. Tel. 061/887-554. IZDAJEM jednosoban lijepo namje{ten stan kod OHR-a i trosoban prazan u Dobrinji. Tel. 061/812-046. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvori{te, parking prostor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina hotela bristol, centralno grijanje, kablovska TV. Tel. 033/652-293. IZDAJEM vrlo povoljno vikendicu na moru — Brist. Mob. 065/367-128. IZDAJEM stan u Hrasnom 36 m2 namje{ten na Dobrinji. Tel: 061/019-236. IZDAJEM u Ferhadiji 15 poslovni prostor 40 m2.Tel: 033/202-611 i 061/219-464. IZDAJEM ku}u u Centru. Mob. 062/337-925. IZDAJEM dvosoban stan u naselju "Park": pretsoblje, dvije sobe, kuhinja, kupatilo, dva zatvorena balkona, telefon,TV-internet...Preferiramo studentice, blizu Arhitektonsko - gradjevinski, Medicinski i Stomatolo{ki fakultet.Tel. 061/130-995. IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan, u zgradi, kod Merkatora, D. Malta. Mob. 061/233-078. IZDAJEM studentima 2,5 soban stan u centru. mob: 0617812-046. IZDAJEM jednoiposoban stan 5 sprat st. zgra da Bre ka. Mob: 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod Ilid`e 150m2. Tel. 062/223-710. IZDAJEM dvosoban prazan stan, 4 sprat, cen. grij. Ilid`a-Pejton, cijena po dogovoru. Mob. 061/277-524. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbego vi} bb (bli zu Ro bo ta). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM poslovni prostor kod op}ine Stari grad, 25m2. Mob. 061/563-292. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480207.

51

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849-606. MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674-417, 052/753-292. MIJENJAM — prodajem stan u Sarajevu 52 m2 za manji u Banja Luci a mo`e i prodaja, tel. 033-542-668. MIJENJAM jednosoban stan na Grbavici od 36 m2 za garsonjeru u Starom gradu vlasnik. Tel: 062-123-676. MI JE NJAM stan 120m2+ pp 60m2+gara`a+200m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za Beograd. Tel: 061866-143 i 033-646-812. MI JE NJAM stan u Prnja vo ru, 56m2, za manji u Sarajevu. Mob. 063/638-864. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM trosoban za jednosoban — centar. Tel. 033/202-170. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000. MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva od go va ra ju}a. Tel. 070210971.

MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. POTREBNO vi{e stanova i ku}a agenciji za poznate klijente za iznajmljivanje. tel. 062/959-129. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. ZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici i dvoiposoban u centru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM stan u ku}i zaseban ulaz. Mob: 061/410-723. IZDAJEM dvosoban stan Novo Sarajevo kvadrant dugoro~no ozbiljnoj osobi. Mogu}a prodaja. Mob: 061/701-128. IZDAJEM stan Dobrinja I kod Ferex pumpe jednosoban. Mob: 061410-723. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Mob. 033/200-455. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZ DA JEM so be za spa va nje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. tel. 061/192-059. IZDAJEM troiposoban konforan namje{ten stan, 3 terase, D. Ciglane. Tel. 062/806-483. IZDAJEM prostor u Papagajci 32m2 pogled na Miljacku. Tel. 063/639-691. APARTMANI, sobe za no}enje sa parkingom od 15-25KM stan namje{ten za studente, Ko{evsko Brdo. Tel. 062/226-665. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru, Te{anjska. tel. 061/273-995. IZDAJEM ili prodajem gara`u na Pofali}ima. Tel. 061/497-592. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Dobrinji 250KM + re`ije. Tel. 061/229-607. IZDAJEM stan dvosoban namje{ten, Ul. Bjelave. tel. 061/356-535. IZDAJEM garsonjeru namje{tenu, Ul. Bjelave. Tel. 061/356-535. IZDAJEM stan u Hrasnom 36 m2 namje{ten na Dobrinji. Tel: 061/019-236.

IZDAJEM u Ferhadiji 15 poslovni prostor 40 m2.Tel: 033/202-611 i 061/219-464. IZDAJEM dva stana po 80m2 u ul. Himze Polovine — breka, eta`no grijanje, alarm, ba{ta, parking, posebni ulazi. Mob. 061/182-128. IZDAJEM sobe i stanove za studente u blizini studentskih domova Bjelave. Mob. 061/182-128. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, Ul. Antuna Hangija 96. Tel. 061/337-457. IZDAJEM poslovni prostor 150 m2 Alipa{ino polje NA „B“ FAZI UL. TRG ZAVNOBIHA br. 21. IZDAJEM opremljen kancelarijski prostor blizu stanice sa antreom i ~ajnom kuhinjom, 30m2, ventilacija, cen. grij, cijena 600 KM. Mob. 061/170-461. IZDAJEM povoljno pos. prostor 11m2 Tr`ni centar Dolac Malta. tel. 062/789-206. IZDAJEM na Ba{~ar{iji dvosoban stan namje{ten, Ul. Safvet bega Ba{agi}a 21 kod po{te, kablovska, satelitska, internet. tel. 062/055-305. IZDAJEM studentu jednokrevetnu sobu, upotreba kupatila i kuhinje. Mob. 061/746-389. MANJA, lijepo namje{tena soba, kupatilo, strogi centar, zaseban ulaz, samcu, studentu. Mob. 061/217-897. IZDAJEM dvokrevetnu sobu, studenticama-studentima, Stari Grad, kod hotela Evropa, poseban ulaz. Mob. 061/530-598. SOBE kod hotela Holyday Inna, studenticama I god. mu{karce ne primam. Tel. 0038733214595, 0038762279428. NAMJE[TEN stan 50m2, Ferhadija. Tel. 204-086. IZDAJEM jednosobni stan u Vele{i}ima. Tel. 033/666-492. IZDAJEM poslovni prostor 52m2 na Ba{~ar{iji. tel. 236-936. IZDAJEM gara`u na Marin Dvoru. Tel. 062/383-040, 445-515. IZDAJEM namje{ten stan 50 m2 na Dobrinji V. Tel. 00385 98 416-553. IZDAJEM sobu sa upotrebom kuhinje, Gornji Kova~i}i, ul. Trebevi~ka. Mob. 062/712-991. IZ DA JEM ga ra`u, Ma rin dvorCentar. Mob. 062/253-712. IZDAJEM sobu sa 2 le`aja studentici ili radnici poseban ulaz, Hrasno. Tel. 654-883. VLA[I], nova godina, ku}a za 10 osoba, 300 KM na dan, parking, centralno. Mob. 061/214-868. STRANIM dr`avljanima izdajem namje{tene stanove, Sarajevo — Ned`ari}i. Mob. 061/221-706. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan sa gara`om i parkingom, Sedrenik. Tel. 033/236-661, 063/284-933. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru. tel. 445-515. IZDAJEM dva polunamje{tena stana u naselju Breka. Tel. 061/145-744. IZDAJEM namje{ten stan 50m2 na ddu`e vrijeme na Ba{~ar{ji. Tel. 033/240-013, 033/533-222. DVOSOBAN namje{ten stan, Hrasno, bra~nom paru ili studenticama. Mob. 061/420-208. OTOKA (Br~anska9 100m2 poslovnig kancelarijskog prostora sa skladi{tem od 100m2 sa mini liftom, 1.200 KM. Mob. 062/295-919. KOVA^I]I (Ljubljanska) kancelarijski poslovni prostor 100m2, 5 kancelarija, plinsko eta`no, parking za vi{e vozila, 1.400 KM. Mob. 066/340-748. HRASNO — p.c. mali robot, poslovni prostor 30m2, c.g. blindo vrata, 400KM. Tel. 033/711-665.

PONUDA
IZDAJEM frizerski salon opremljen u Sokolovi} Koloniji. Tel. 062/723-249. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru stu den ti ma i za po sle nim. Tel. 033/204-706. IZDAJEM u Kova~i}ima dvosoban stan sre|en. Tel. 061/335-591. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan bra~nom paru ili dvije studentice. Tel. 033/534-992. IZDAJEM poslovni prostor 30m2, Ba{~ar{ija kod taxi {tanda. Mob. 061/745-525. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan I sprat na Stupu, Pija~na. tel. 065/021-556. IZDAJEM dvosoban stan na Ko{evskom brdu. tel. 061/253-404, 033/227-225. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan na Ko{evskom brdu, kablovska, internet, studenticama ili zaposlenim `enama. Mob. 061/253-382. JEDNOSOBAN namje{ten stan na du`e vrijeme ^engi} Vila, cent. grij.kablov.tv. kab. lift. Tel: 0617715-607. IZDAJEM namje{ten jednosoban stan djevojkama na Ko{evskom brdu. Tel. 061/253-382.

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
PRODAJEM ku}u 130m2 na Mihrivodama, gara`a 28m2, ure|ena ba{ta 400m2, mogu~nost nadogradnje. Tel. 061/262-336. PRODAJEM zemlji{te u Rakovici 2470m2, pogodno za rasadnik i sve namjene. Tel. 061/275-210. PRODAJEM 3500m2 zemlje u komadu pogodno za sve namjene, Osenik-Had`i}i. Tel. 061/019-313. PRODAJEM ili mijenjam novi divan stan na Vla{i}u za Sarajevo ili more, 84m2. Tel. 061/556-365. PRODAJEM stan ili mijenjam za Beograd, Ul. Zagreba~ka 2D, II sprat 64m2, cg, 2 balkona, podrum. Tel. 065/495-660. PRODAJEM trosoban stan 76m2 na Ciglanama Trg Merhemi}a. tel. 062/681-989. PRODAJEM na Trgu heroja Hrasno 36m2/60.000KM, 59m2, III sprat, A. [a~irbegovi} 71m2, Grbavica-[oping 53m2 i p.p Bravad`iluk 80m2, ku~a na Kova~ima, vikendica u Resniku-Pazari}. Tel. 065/021-556. PRODAJEM gara`u, ul. Kranj~evi}eva ispod konzuma, vl. 1/1, povoljno mo`e i izdavanje. tel. 061/869-396. STAN 36m2, Hrasno, Trg heroja, 5 sprat, 72.000 KM. Mob. 065/021-556. STAN 53m2, Grbavica, 2 sprat.. Mob. 065/021-556. STAN 36m2, Trg heroja, 60.000 KM i 45m2, 85.000 KM.. Mob. 065/021-556. STAN 71m2, Hrasno, A. [a}irbegovi} i 59m2 Trg heroja.. Mob. 065 /021-556. PRODAJEM u Starom Gradu, Ul. Brusulje 77, devastiranu ku}u i 330m2 zemlji{ta, cijena 11.000 eura. Tel. 061/543-853. PRO DA JEM dvo ipo so ban stan 74m2 kod Doma armije i dvoiposoban stan 67m2 na Dolac Malti. Tel. 445-371. PRODAJEM u Rakovici vikendicu na sprat. Tel. 061/213-273. POSLOVNI prostor 80m2, Ba{~ar{ija, Bravad`iluk i ku}a na Kova~ima.. Mob. 065/021-556. PRODAJEM ku}u na 3 sprata posebni ulazi, sa prat. objektom, gara`a i ba{ta, N. Breka. Mob: 061/141606. CRNA GORA \enovi}i stanovi od 20-60m2, 100 metara od mora, uknji`eni, cijena od 1000 eura/m2. Tel. 061/205-235. CENTAR strogi Kemal begova 96m2, I sprat, luksuzno adaptiran, 2 kupatila, balkon, sve novo. Tel. 061/205-235. CENTAR strogi 40m2, jednoiposoban exstra sre|en, Ul. Tina Ujevi}a. tel. 061/205-235. MARIJIN Dvor 100m2, Ul. Valtera Peri}a, potkrovlje useljivo, IV sprat, 75.000 eura. tel. 061/205-235. CENTAR kod Lovca, Petrakijina 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. [OPING `uti neboderi 80m2 + gara`a 8000 eura. Tel. 061/205-235. MARIJIn DVOR, Ul. Kotromani~eva 116m2, II sprat + 2 parking mjesta, 230.000KM. Tel. 061/205-235. LUKAVICA — Tilava vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice, struja, voda, asfalt, 35000KM. Tel. 061/205-235. KISELJAK Lepenica vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen + ljetnikovac exstra stanje, 30.000 eura. Tel. 061/205-235. ALEJA LIPA Hrasno 53m2 renoviran 106.000KM. Tel. 061/205-235. BJELA[NICA adaptiran 40m2, I sprat, odli~an, po vo ljno. Tel. 061/205-235. ^ENGI] VILA Grada~a~ka 34m2, IV sprat, 30.000 eura. tel. 061/205-235. KO [EV SKO brdo, Mu ha me da Had`ijahi}a 54m2, dvoiposoban, prizemlje 83.000 KM. Tel. 061/205235. VRACA Avde Smajlovi}a 67m2 I sprat + gara`a, odli~no stanje. Tel. 061/205-235. KU]A NA BJELAVAMA Behar veli~ine 480 m2 sa oku}nocim 120 m2. Tel: 061/177-711. STAN vel. 68 m2 kod Pivare Stari Grad. Tel: 061/019-236. STAN 51 m2 10 sprat Otoka stan 43 m2-Skenderija. Tel: 061/019-236. STAN 78 m2 Ciglane ul. Husrefa Re|i}a stan 95 m2 Breka. Tel: 061/019.-236. STAN vel. 68 m2 ^ekalu{a stan u Vele{i}ima novogradnja 65 m2. Tel: 0617019-236. KU]A kom. adaptirana sa oku}nicom 320 m2 u ^arda|ina. Mob: 061/177-711. STAN 57 m2 — Ko{. brdo kom. adaptiran stan 83 m2 + gara`a. Tel. 061/019-236. PRODAJEM stan 38 m2 /V.P. dvoeta`ni, stan 57 m2 — mejta{ kom. adaptiran. Mob: 061/019-236. PRO DA JEM stan 53 m2 u ul. D`emala Bjedi}a stan 77 m2. Tel: 061/177-711. PRODAJEM stan na Ilid`i kom. adaptiran 49 m2 Bos. Gazija. Mob: 061/177-711. NOVA VOGO[]A Rosulje novogradnja 61 m2 dvoipsooban 2. kat. lift plinsko eta`no 1590 Km/m2. Tel. 033/711-666. ZIDANA GARA@A u nizu od 13 m2 na Vracama Avde Smailovi}a 8.500. Tel: 062/295-919. ZIDANU GARA@U DO 17 M2 na Gornjim Ciglanama — Dajanli Ibrahimbega 100 KM. Tel: 033/711-666. ALIPA[INO POLJE (Semira Fra{te) 43 m2 jednosoban 10 kat, lift, zastakljena lo|a 1600 Km/m2. Tel: 061/899-209. DOLAC MALTA (Kalesijska) 44 m2+41 m2 dva jednosoban stana sa zajedni~kim kupatilom, 2 kat 1100 Km /m2. Tel: 033/711-665. NOVA VOGO[]A- Rosulje 48 m2 jednoiposoban 3 kat, lift, plinsko eta`no 1590 Km/m2.Tel: 061/247-777. ^ENGI] VILA (D@.BIJEDI]A) 53 m2 dvosoban, 4. kat, c.g. balkon 99.000 Km. Tel: 066/340-748. DOLAC MALTA (E. [ehovi}a) 56 m2 dvosoban 9. kat, 2 lifta, balkon, c. g. renoviran. Tel: 062/295-919. MOJMILO (Olimpijska) 54 m2 dvosoban 5. kat, lift, balkon, c.g. 89.000 KM. Tel: 061/526-243. HRASNO (Milana Preloga) 57 m2 dvosoban 8. kat, lift, balkon, lo|a, c.g. 1900 km/m2. Tel: 066/340-748. CENTAR (Avde Jabu~ice) 57 m2 dvosoban v.p. au-gradnja za renoviranje 1650 Km/m2. Tel: 033/711-665. GRBAVICA (Dervi{a Numi}a) 60 m2 dvoiposoban 4. kat. balkon, c.g. renoviran 119.000 KM. Tel: 061/526-243. ALIPA[INO POLJE (Trg Me|unarodnog Prijateljstva) 70 m2, trosoban 8. kat, lift, balkon. Tel: 033/711-665 ^ENGI] VILA (D`. Bijedi}a) 53 m2 dvosoban 5. kat, c.g. balkon 1600 Km/m2. Tel: 062/295-919. DOLAC MALTA (Zmaja od Bosne zgrada [ipada 82 m2, trosoban, 3 kat, lift, balkon, c.g. 2350 KM/m2. Tel: 062/295-919. VOGO[]A (Partizanskih odreda „Zvijezda“ 65 m2, dvoiposoban 1. kat. 2 lo|e, renoviran 92.000 Km. Tel. 061/247-777. HAD@I]I poslovni prostor prodajem Novogradnja. Tel: 066/966-105. PRODAJEM stan na Ciglanama DONJIM 108“. Tel: 0637710-291. CENTAR (Ko{evo) 67 m2, 2. kat, plinsko eta`no 150.000 KM. Tel: 061/899-209. CENTAR (Josipa Vanca{a) 73 m2 trosoban, v.p. plin, 2050 KM/m2. Tel. 061/899-209. STAN u Centru u ul. Kaptol 67 m2 + 15 m2 hobi sobe. Mob: 061/177-711. PRODAJEM posl. prostor u Pofali}ima ul. Hamdije ^emerli}a 61 m2, pos. prostor 46 m2 H. ^emerli}a. Mopb: 061/177-711. KU]A na Bistriku u ul. Kamenica nova. Mob: 061/177-711. PRODAJEM dvosoban stan 7 sprat 56 m2 sa balkonom, renoviran. Mob: 061/823-546. PRODAJEM na Vracama Avde Smajlovi}a 67 m2 I sprat trosoban, odli~no stanje + gara`a. Mob: 061/205-235. PRODAJEM Ko{evsko Brdo, 54 m2 dvoiposoban prizemlje, novija 26 zgrada. Tel: 061-205-235. PRODAJEM poslovni prostor od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji. Mob: 061/968-986. PRODAJEM stan 36m2 u hrasnom, trg heroja, 60.000 KM i 45m2, 85.000 KM. Mob. 065/021-556. STAN centar, ul. Marcela [najdera, 76m2, dvoeta`ni. Mob. 061/299-911. PRODAJEM vikend imanje, 2 dunuma vo}njaka i ba{te, nova ku}a 10x8, 2 gara`e zidane, cijena po vi|enju i dogovoru. Tel. 061/352-112. SKENDERIJA, novogradnja, dvosoban 65m2 uz jednosoban 42m2, I sprat, pogodni i poslovni prostor. Mob. 061/352-112. POSLOVNI prostor, centar, 150m2, 180m2, 40m2. Mob. 061/299-911. GRA\EVIN SKO ze mlji {te od 1.800m2 do 5.000m2. Mob. 061/299911. STAN, Ko{evsko brdo, 53m2, VI kat. Mob. 061/299-911.

nedjelja, 14. august 2011. godine
STANOVI, ul. Mar{ala Tita, 121m2, 147m2 i 123m2. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Patriotske lige, 66m2, IV kat. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, Kova~i, 150m2, ga ra`a na 300m2 pla ca. Mob. 061/299-911. SARAJEVO, centar ~etveroiposoban stan 130 m2 kod BBI. Tel. 033/217-158 i 066/898-703. STAN centar, 57m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, 76m2, II kat, Alipa{ina ulica. Mob. 061/299-911. PRODAJEM poslovni prostori od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji iza pijace. Tel: 061/968-986. PRODAJEM ku}u Abdesthana 23 Kova~i, pogledati od 10-17. PRODAJE se ukrovljena ku}a povr{ine 220 m2 sa svim priklju~cima i 16 ari livade u Vlakovu (Sarajevo) br. 333 cijena 170.000 Eura. Tel. +381644082840 i +43(0)6766592854. PRODAJEM trosoban stan na Marijin Dvoru dva kupatila, dva balkona drugi sprat. Mob: 061/968-986. PRODAJEM trosoban star Marijin Dvor V. Peri}a 2 sa trpezarijom i dva WC-a 106 m2, dvostrano orjenitsan, 2.500 m2. Mob. 062/254-859. PRO DA JEM dvo so ban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — PRODAJEM trosoban stan na Donjim Ciglanama, 106m2, cijena 270.000 KM. Tel. 033/665-256. PRODAJEM stan 70 m2 Envera [eho vi}a dvos tra na or jen ta ci ja 170.000,00 KM. Tel: 063/020-213. PRODAJEM vikendicu u Rakovici — Kakrinje, dunum i 700m2, sve pod vo}em, mo`e i zamjena za stan. Mob. 061/169-900. PRODAJEM povoljno stan u Hrasnici, 54m2. Mob. 062/229-699. PRODAJEM stan 37m2, sa dvije sobe, Ul. Safeta Zajke, I sprta, luksuzno adaptiran. Tel. 061/804-267. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 69 m2 prvi sprat, plin, 2750 KM/m2 mo`e zamjena za Vi{njik Bjelave. Tel: 061-211-303.¸ PRODAJEM-izdajem gara`u, centar - Marijin Dvor, Kranj~evi}eva, po vo ljno po do go vo ru. Mob. 061/869-396. PRODAJEM gara`u 13m2, Habibe Sto~evi}, Dobrinja C-5. Tel. 033/465027, 061/144-547. PRODAJEM kiosk limeni 16m2 opremljen za trgovinu i ostalo. Tel. 061/375-627, 616-238. PRODAJEM stan kod BBI-a centra, 1/1. tel. 066/898-703. PRODAJEM stan 80m2, I sprat, S. Grad, 1500 eura/m2. Tel. 033/441-879. PRODAJEM vikendicu u Rakovici — Kakrinje, dunum i 700m2, mo`e i za mje na za stan. Mob. 061/169-900. STAN 65m2, (dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja, trpezarija, WC, osta va, bal kon, Sta ri Grad, Ul. Glo|ina. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656-270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM adaptiran jednosoban stan, 40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294-840. GARA@A - Kranj~evi}eva ispod Konzuma, vl. 1/1, povoljno, mo`e i iznajmljivanje. Mob. 061/869-396. CEN TAR — Dal ma tin ska, stan 121m2/2.500 KM, visoko prizemlje. Tel. 033/221-533. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324.

OSLOBO\ENJE

PRODAJEM zemlji{te 2100 m2 sa svim prikju~cima pored ceste Faleti}i. Tel: 033/200-829. PRODAJEM ku}u u PotocimaMostar ili mijenjam za Banja Luku, ku}a 250m2, plac 1150m2. Tel. 036/574-461. PRODAJEM u Rakovici vikendicu na sprat, 2 objekta pogodno za stanovanje, novogradnja. Tel. 061/213-273. PRODAJEM stan na Ciglanama. Tel. 667-471. PRODAJEM na Grbavici-[oping troiposoban stan 85m2/2000KM, renoviran sa gara`om. Tel. 033/617742, 061/964-797. PRODAJEM trosoban nov neuseljiv stan u isto}nom Sarajevu, Ul. Spasov dan ska. Tel. 062/296-347, 033/219-260. PRODAJEM u Tilavi-Toplik vikendica 1060m2 zemlje, gara`a, voda, struja sve dozvole 1/1. Tel. 033/521-351, 061/929-387. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 061/199-845, 665-845. PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183-171. STAN 38m2/VP, vl. R. Petrovi}a, nova cijena 68.000 KM, 43m2-Skenderija. Mob. 061/019-236. PRODAJEM stan 117m2 kod Vje~ne vatre, II sprat. Mob. 061/252-663. PRODAJEM trosoban stan 79m2 na Ilid`i kod Pejtona, II sprat. Tel. 061/101-950. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101-969. STAN 60m2, III sprat, ul. Avdage [ahinagi}a, nov, 130.000 KM. Mob. 062/202-305. CENTAR 70 m2 drugi sprat renoviran 1800 KM/m2. Tel: 065/365-160. CENTAR Skenderija ku}a oku}nica ekstra lokacija 120.00 KM. Tel. 0657361/160 DVOIPOSOBAN stan 72 m2 na Dobrinji. Tel: 061/501-417. PRODAJEM dva inkubatora 1 kapaciteta 100 koko{ijih jaja. Tel: 062/535-184. PRODAJEM jednosoban stan 38 m2 + balkon, adaptiran centralno grijanje. Tel. 061/838-055. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230-748. PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145-122. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, proda jem u stro gom cen tru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321-760. PRODAJEM ili izdajem ku}u na Vrba nju {i 106 Sa ra je vo, mar fi47@hotmail.com, Tel. 062/139-054. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. STAN 51m2 Otoka, 55m2 i 62m2 Grbavica, 57m2 M. dvor, 74m2 M.].]ati}a. Mob. 061/019-236.

PRODAJA
PRODAJEM garsonjeru na Ilid`i top adaptirana, namje{tena, velika terasa, povoljno. Mob. 066/854-161.

PRO DA JEM stan u naj stro`ijem centru, povoljno za poslovni prostor. Tel. 205-032. PRODAJEM vikend plac 870 m2 Igman — U{ivak- Had`i}i, voda, struja, gra|. dozvola. Tel: 061/274-189. NA BA[^AR[IJI prodajem ku}u i poslovni prostor 187m2, uredni papiri, ul. Sagrd`ije. Mob. 061/745-525. PRODAJEM povoljno ku}u naselje Bare ul. Abdurahmana Muharemi je pri ze mlje+sprat+pot krov lje+450 m2 ba{te. 70.000 KM.Tel: 061/552-163. PRODAJEM zemlji{te 1000 m2 sa dozvolom za gradnju i svim priklju~cima struja, plin, voda, telefon, kanalizacija ul. Posavska 100 Sarajevo. Tel: 062/397-448. GARSONJERA 29m2, [vrakina, trg heroja 36m2, Koe{vsko brdo 38m2, Dobrinja III, 72m2, V.P. Mob. 061/253-382. ALIPA[INO POLJE, 47m2/VIII, jednoiposoban stan u solidnom stanju + balkon, centralno grijanje, povoljno 68.500KM. Mob. 061/269-835. PRODAJEM ~etverosoban stan 100m2 + gara`a u istoj zgradi sa Iv sprata, ^. Vila-Kvadrant mo`e i odvojeno. tel. 061/559-090, 033/677-582. PRODAJEM dvosoban stan 51 i 6 m2 lo|a Zvjezda b-Drvenija 4 sprat, lift centralno. Mob: 061/745-508. NEUM Tiha luka dalmatinska broj 9 prodajem ku}u sa gara`om 300m2 oku}nice. Tel: 061/548-365 i 036/884-297. KU]E: Vratnik kod Hendek d`amije, Vasin han, Vraca, podlugovi, gazin han, vikend ku}e: Pale (Potoci, kriva~e, Gornji Pribanj). Tel. 066/488-818. HRASNO — 29m2 i 38m2, ^engi} Vila — 64m2, Aneks — 40m2, Dobrinja — 55m2, 68m2, 88m2, centar — 39m2, pofali}i — 40m2, Novo Sarajevo — 32m2, Ko{evsko brdo — 28m2, Isto~no Sarajevo — 47m2. Mob. 061/375-787. PRODAJEM vikend - ku}u u Resniku kod Pazari}a, Ul. Resnik 50, struja, voda, oku}nica, pored glavnog puta. Tel. 061/224-704. CENTAR strogi 72m2, II sprat, trosoban, Ul. Buka. tel. 061/205-235.

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
NAMJE[TAJ OSTALO
PRODAJEM tri drvena prozora polovna sa termo staklom dimenzije 2 kom 120x120 i 1 kom 120x80, cijena 200KM. Tel. 061/224-704. PRODAJEM pe} Beko pod garancijom pola plin, pola struja, rerna sa ventilatorom. Tel. 061/224-704. VRATA iz novogradnje (3 kom.), prozori (5 kom.) sa {tokovima, povoljno. Mob. 061/869-396. PRODAJEM 20 metalnih stolica za ba{tu, sa sjedalicama-podmeta~ima, a mogu se vidjeti u kafeu Ambasador. Mob. 061/100-314. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tavanje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovnom prostoru. Tel. 061/243-891. PRODAJEM ~etiri krovna prozora (jelovica) 116x66 komplet u dobrom stanju. Tel. 061/209-911. PRODAJEM vrata iz novogradnje 3 kom, prozori 5 kom sa {tokovima. Tel. 061/869-396. PRODAJEM u pola cijene Bajerove trakice za mjerenje {e}era u krvi. Mob. 063/190-935. PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM pelene za odrasle br. 3 2 paketa x 20 kom. 25,00 Km. Tel: 033/612-776. PRODAJEM {iva}u ma{inu Singer is pra vna ra ri tet po vo ljno. Tel. 061/909-320. PRODAJEM set 3 Samsonajt kofera jeftino. Tel. 062/296-347, 033/219-260. PRODAJEM vrlo povoljno certifikate za otkup stana a kupujem deviznu {tednju i dionice obveznice. Tel. 061/268-892. PRODAJEM razne vrste rabljenih skija za odrasle, kompjuter sa {tampa~em i sintisajzer. tel. 061/559090, 033/677-582. PRO DA JEM 200m2 hras to vog drveta, mo`e za ogrev ili izrada hrastovog kolja, cijena na panju 30KM, lo ka ci ja Re lje vo. Tel. 057/343-015 ili 066/616-597. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovniom prostoru. Mob. 061/243-891. PRODAJEM ru~nu kosilicu marke Bosch, nekori{tena cijena 130KM. Tel. 062/264-993. OVOGODI[NJE kvalitetno pitomo sijeno, presovano u bale po 20 kg, za{ti}eno pod krovom, cijena povoljna. Mob. 057/482-150. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju mo to ra, br. 44. Mob. 061/906-914. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila mo`e monta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693470.

53

NEKRETNINE PRODAJA
PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM manju ku~u, 150m2 oku~ni ce, bli zu cen tra. Mob. 061/358-772. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. PRODAJEM dvoiposoban stan 74m2, Doma armije, ul. Branilaca Sarajeva i dvoiposoban stan 67m2, Dolac Malt. Tel. 445-371, iza 15 sati PRODAJEM poslovni prostor od 32 m2 u Vogo{}i ispod autobuske stani ce pre ma Se mi zov cu. Mob: 061/108-238. PRODAJEM ~etverosoban stan u Titovoj ulici. Tel: 061/548.-278. PRO DA JEM ku}u na sprat sa oku}nicom od 1.900 m2 i plac za kiosk kdo mosta u centru Kladnja. Tel. 0357260-363. N. SA RA JE VO, dvo so ban stna 56m2, dva balkona, VP, plin, Drinska-fra M. Divkovi}a. tel. 619-736. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549. HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM ku}u, ul. Radni~ka br. 122, visoko prizemlje, sprat, oku~nice 450m2. Mob. 061/201-700. PRODAJEM trosoban stan 76m2, Grbavica I, ul. Dervi{a Numi}a br. 1. Mob. 062/227-192. PRODAJEM ku}u u ul. Halilba{i}a br. 11, Kova~i, Stari grad. Mob. 061/622-000. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482-999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. HITNO prodajem stan 56m2, 3 sprat, Ilid`a, komplet adaptiran, ugra|ena kuhinja. Mob. 061/019236. KU]A sa 320m2 zemlji{ta u Porodice Foht. Mob. 061/019-236. STAN 70m2/4 spr. Ja dran ska, 57m2/3 spr. M. dvor, 55m2/1 spr. i 62m2/4 spr. Grba vi ca. Mob. 061/019-236. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501515. PRODAJEM stan 77m2 Trg zavnobiha I sprat, dobrog rasporeda i lokacije. Tel. 061/243-923. PRODAJEM u Rakovici — Kakrinje parcelu, dulum zemlje. Tel. 061/304599, 033/665-419.

KUPOVINA
KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, ratnu od{tetu, dionice. Isplata odmah i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob. 061/175-237. KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM zemlji{te u Dalmaciji ili na Pelje{cu. Tel. 062/ 007-322 KUPUJEM deviznu {tednju Jugoi Privrednu banku obaveznice ratne od{tete. Mob: 061/526-918. KUPUJEM stare audio kasete dolazim na adresu. Tel. 061/274-450. KUPUJEM {kolske ud`benike za osnovne (devetogodi{nje) {kole i srednje {kole. Mob. 061/533-792. KUPUJEM deviznu {tednju obveznice dionice ratna od{teta ispalta i dolazak na adresu odmah u FBiH i RS. Mob: 063/351-572. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM dionice, certifikate, staru deviznu {tednju i ratne obveznice iz FBiH i RS-a. Isplata odmah. Mob. 062/358-344. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 061/517-897. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara, ulje, akvarel, pastel. Mob. 062/969-693. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM komplet (I, II) knjigu historija turskog (osmanskog) carstva (autor Insanaoglu-Ois), mo`e i samo prvi dio (J). Mob. 061/813-426. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice svih firmi i fondova. dolazim na adre su. is pla ta odmah. Mob. 062/451-791. KUPUJEM deviznu {tednju robna od{tetu dionice firmi fondova FBiH i RS isplata odma. Mob: 061/264-364. KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553-640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914. AGENCIJA „SIGEN-X“ kupuje stanove u Sarajevu ili posreduje pri kupovini ili prodaji nekretnine uz proviziju od 3%. Tel. 061/170-254.

POTREBNA `ena za pomo} starijoj `eni (Stari Grad). tel. 533-852. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143. POTREBNA kuharica i konobar u restoranu. Mob. 062/690-162. POTREBNA za rad pic-majstor kuharica. Mob. 063/024-372. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati.

MOLERSKE USLUGE kre~enje stanova 1 sobni 120 KM 2 sobni 200 Km 3sobni 300. Tel: 062/073-760. PROFESORICA engleskog jezika sudki tuma~ prevodi — ovjerava do ku men te. Tel: 033/465-938. i 062/612-399. RADIM POVOLJNO zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. KLIMATIZIRANIM kombijem vr{im prevoz putnika na svim destinacijama. Mob. 062/214-690, 220-402. SERVIS zdravlja, uni{tavamo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjenice, komarce i mi{eve. Mob. 062/136-248. MOLER Dino, jednosoban stan 200 KM sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. Popust za {ehidsku porodicu. MOLERI profesionalci, nude usluge gletovanja, stolarija, tapete. Ozbiljni pozivi 061/219-768, 456-979. RADIM sve vrste molersko farbarske i druge poslove. Tel: 061-382-219. INSTRUIRAM matematiku, prvi ~as besplatan, dipl. ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. EXPERT za hidro — termo izolaciju krovova, podova, zidova i gara`a. Mob. 061/098-579 i 033/653-396. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. VR[IM prevoz selidbe veliki kombi sa radnom snagom ili bez. Tel. 062/226-665. PREVOZ stvari i ostalo ve}im kombijem, radna snaga. Tel. 061/227-189. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe ispomo} radne snage po dogovoru. Tel. 061/513-948. INSTRUKCIJE iz engleskogi bosanskog za sve uzraste, prevodi. Tel. 065/572-966. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kom bi jem, ra dna sna ga. Mob. 061/227-189. ELEKTRI^AR - vodoinstalater radimo nove i popravljamo stare instalacije (eko plastika, sanitarija, servis boilera, el.pe}i, imdikatora, sklopki itd.) Mob: 061/132-149. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914014, 204-453. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/141-611, 062/807-514. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909-306. MATE MATI KA pro fe si onal no. Mob. 061/800-259. MOLERSKO farbarski radove radim sve i druge poslove. Tel: 061/382-219. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922-476.

PRODAJEM klasi}nu spava}u sobu, trosjed, dvosjed, fotelja, tabure, hitno. tel. 062/921-419. PRODAJEM povoljno o~uvan trosjed i bra~ni krevet. Tel. 033/212-431. PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. HITNO prodajem komplet namje{taj dvosobnog stana, dnevni boravak, spava}u sobu, kuhinju, mo`e se pogledati od 18 do 20 sati. Tel. 033/521-187. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

PREVOZ putnika Sarajevomore, novim lux kombi vozilima, klimatizirano, Neum Pelje{ac, Dubrovnik i M. rivijera - Split, dolazimo na adresu. Mob. 062/213-645. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu. Tel. 650-867, 061/188-410. „MIKADO„ d.o.o. Najpovoljnije, najkvalitetnije, aluminijske `aluzine, trakaste zavjese, BLINDO harmonika vrata i vanjske roletne. Tel/fax 033/655-600 i 061/551-515. ODR@AVAM ba{te kosim trimerom, re`em drva, odr`avam mezarove. Tel: 0627332-230. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172-948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172-948. POVOLJNO vanjske roletne, aluminiske `aluzine, trakaste zavjese i harmonika vrata. Tel. 061/214-303. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. KOMBI prevoz, selidbe klavira, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309 i 061/463-185. KIRBY, dubinsko usisavanje, pranje, ispiranje svih vrsta tepiha, namje{taja, auta, pranje portala, generalna spremanja stanova i firmi, itisoni 1m2/1KM, firma GLANZ. Mob. 061/350-688. KLESARSKA radnja obavlja sve vrste radova na ni{anima i ostalo, po vo ljno. Mob. 061/171-860 i 033/416-133. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292 i 063/121-524. SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata dolazak besplatan. Tel: 061/551-035. IZDAJEM cijevnu skelu 220 m2 za fasade. Tel: 061/143-016. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe. Mob. 061/513-948. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292. BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. KVALITETNO i povolno vr{imo ru~no pranje }ilima i itisona. Dolazak na adre su bes pla tan. Tel. 033/221-945.

VOZILA
LAN DRO VER,du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483561. PRODAJEM [kodu Feliciju 1.6, 1997. god, pre{la 90.000KM, cijena 3.500KM. Tel. 061/190-255. PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PRODAJEM Alfa Romeo 146 Twinspark 2000 godina, srebreni etalik, neregistrovan. Mob. 061/210700. PRODAJEM [kodu feliciju 1.6, 1997. god, pre{la 90.000 km, cijena 3.500KM. Tel. 061/190-255. PASSAT, 2004, 1.9 TDI 130 KS, pre{ao 90.000 km, metalik siva, registrovando 9/2011, cijena 18.500 KM. Mob: 063/355-350. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla {te nog ser vi se ra. Tel. 063/317-923. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana pr. 10.2002, kupljena u PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. Tel. 033/537949. PRODAJEM Volvo S40, 1997. god, 2.0 benzin. Tel. 066/717-722. PRO DA JEM Hon du Pre lu de 2000WS4, 1991. god. Tel. 033/441879, 061/188-888. PRODAJEM Suzuki grand vitara 2007. god automatik V6, benzin, cijena 21.200KM. Tel. 061/715-746. PRODAJEM Toyotu Corola 2006. god, 1.8T, benzin, full oprema, pre{la 66.000Km, cijena 13.900KM. Tel. 062/600-111. PRODAJEM Kia Rio 2004. god, 1.6 benzin, pre{la 67.000 km, cijena 5.800KM. Tel. 066/709-434. PRODAJEM Bora 1.9 TDI, 2003. god, automatik, full oprema, tek registrovan, cijena 12.600Km. Tel. 061/715-746.

ZAPOSLENJE
POTREBNA `ena za ~uvanje starije pokretne `enske osobe, 24 sata, stan, hrana i plata 300 KM. Tel. 658-867. POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037.

54 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
Dvanaestog augusta 2011. godine preminuo je na{ dugogodi{nji kolega i nastavnik

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

prof. dr. MIDHAT US^UPLI]
akademik

Kolektiv [umarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu i {umarska praksa Bosne i Hercegovine su izgubili dugogodi{njeg nastavnika, eminentnog nau~nog radnika, pedagoga, a prije svega kolegu i prijatelja. Sahrana }e se obaviti u ponedjeljak, 15. augusta 2011. godine, u 14.15 sati na gradskom groblju Bare iz ateisti~ke kapele. Uposlenici i studenti [umarskog fakulteta u Sarajevu
001

USLUGE
PROFESOR engleskog jezika daje instukcije, (10 KM) i radi prevode. Mob. 061/654-941. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902-688. INSTRUKCIJE iz matematike za srednje {kole i fakultete, dolazak na adresu. Tel. 062/916-472. TAPETAR — dekorater povoljno presvla~i namje{taj u radioni ili kod vas uz garanciju. Tel. 033/718405, 061/156-728. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~arskih radova. Mob. 061/930-315. VODOINSTALATERSKA radnja vo di adap ta ci je ku pa ti la kao i opravke. Mob. 065/733-400. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. ODR@AVAM ba{te i mezare, kosim tri me rom, re`em dra va. Mob. 062/332-230. SERVISIRANJE i umre`avanje instalacija windowsa i ~i{}enje od viru sa, an ti vi ru sna za {ti ta. Tel. 062/654-140. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231. VKV stolar vr{i opravke stolarije, kuhinja, plakara, tapiciranog namje{taja. Tel. 061/863-740. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivom trakom podnim najlonom. Tel. 061/606-441. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz kabatstog otpada, selidbe i dr. Mob. 062/423-123. MOLERAJ, gletovanje, adaptacije, ekstra kvalitetno, besprijekorno ~isto, cijena po dogovoru. Mob. 061/733-558. UDOBNIM kombijem vr{im prevoz putnika, do 8 osoba, povoljno, prema moru i ost. destinacije, svakim danom. Mob. 061/903-526, 033/470-223.

LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. PREVOZ putnika na more i druge destinacije u zemlji i inostranstvu. Vozila su klimatizirana. Tel. 061/222310, +385911829275 i +38591/ 1823285. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244417. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem, obezbije|ena radna snaga, uz godogov. Mob. 063/872-529. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kom bi jem, ra dna sna ga. Mob. 061/227-189. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. TELEFON servis popravlja stare, nove, be`i~ne, obi~ne telef. izrada tel. in sta la ci ja. Mob. 061/141-676, 033/204-805.

U PRELIJAPOM Orebi}u, izdajem apartmane i sobe. Blizu glavne pla`e. Iskoristite ljepote Orebi}a i na{e ku}e. Ugodno se odmorite. Tel. 00385 20 713-884 i Mob. 061/252-782. APARTMANE u Neumu povoljno izdaje Vila Lamija, klima, gara`a, internet, www.villalamia.com. Tel: 033/535-121 i 062/214-946. APARTMANE u Neumu, povoljno izdajem Vila Lamija, klima, gara`a, internet, www.villalamia.com Tel. 033/535-121, 062/214-946 i 036/880-427. IZDAJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora. Mob. 063/219027, Kemo. POVOLJNO odmorite na Hvaruotoku sunca-mora i ~ovjeka. Tel. 061/810-398. IZDAJEM apartmane u Trpnju na Pelje{cu. Tel: 0038520743416. DUBROVNIK — Lapad izdajem apartmane za 2,4 i 6 osoba vlastiti parking povoljno. Tel: 0038598244031. U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089. DUBOKA, izdajem apartmane. Tel. 0038520691493 i 00385989974826. PODACI —Makarska rivijera, izdajem dvokrevetni apartman sa posebni ulazom, 200 metara od pla`e. tel. 00385 21 699-170. PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m od mora. Tel. 00385921473119. IZDAJEM sobe i apartmane kod ho te la Ze nit u Ne umu. Mob. 063/894-751. HVAR izdajem ku}u 4-6 osoba, klima, tv, ro{tilj, parking. Tel. 00387 63 191-201. NA HVARU otoku sunca i mora, za familiju uz jako dobru povoljnost, Do|ite kod nas! Tel. 061/810-398, 00385 21 773-343. MAKARSKA rivijera Drvenik mali, pla`a u borovoj {umi, sobe povoljno. Tel. ++385 21 628 184. ULCINJ - apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)62-559-303. OREBI] povoljno izdajem konforne apartmane blizu mora. Tel. 00385 20 713-710, 00385 98 9134 725. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327-098 i 036/884-169. PODGORA izdajem apartman za 2 osobe. Tel: 00385992349220. BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel: 0038520220261. MAKARSKA apartmani, blizina pla`e strogi centar, klima, kuhinja, poseban ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506. ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433.

SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322271 i 036/884-711. U TRPNJU apartman 60 KM i sobekrevet 20 KM. Mob. 00385998264320. U PODACAMA izdajem apartman (trosoban stan) sa 6 le`aja, kuhinja, kupatilo, velika terasa, parking. tel. 061/375-059, 00385 98 1865664. IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj — centar. Tel. 00385 91 798-4396. GRADAC — povoljno izdajem sobe sa balkonima, pripadaju}im kupatilom i WC i upotrebom kuhinje. Tel: 0038521697340. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 00385995769874. OTOK HVAR Su~uraj apartmani 35 osoba uz samu pla`u. tel. 0038 21 773-305, 00385 996 890611. IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350149 i 036/880-320. IZDAJEM sobe za ljetovanje sa upotrebom kuhinje, Zelenika. Tel. 0038231678850. PODACA, povoljno izdajem trokrevetni apartman s klimom i ro{tiljem. Tel. 0038521699-491. LAST minute ponuda ~etverokrevetni apartmani, Drvenik. Tel. 385 98 9000746. NEUM konforni apartmani uz more, Surdup II. Tel. 036/880-719, 062/788-933. VODICE izdajem apartmane i sobe sa kupatilom kod hotela Olimpija. Tel. 385 22 444-118. NEUM izdajem apartmane blizu mora sa terasom i pogledom na more. Tel. 036/884-710, 062/970-364. NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631. NEUM apartmani konforni klimatizirani blizu mora parking. Tel. 036/884493, 061/141-752, 061/183-981. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sre se ru na Pe lje {cu. Tel. 0038520741246. DOBRE VODE-Bar, C. Gora, sobe 70, pd, pra. 7 eura po le`aju, posebno kupatilo, zajedni~ka kuhinja. Tel. 00382/67360365, 033/621-119. SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Srebrenom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218.

POSLJEDNJI POZDRAV

na{em dragom {efu, u~itelju i iskrenom prijatelju, na{em Ak{i

prof. dr. MIDHATU US^UPLI]U
Zauvijek s tobom: Katedra za za{titu {uma, urbanog zelenila i lovno gospodarenje [umarskog fakulteta u Sarajevu
5046

POSLJEDNJI POZDRAV

RIZVANU VEJSILAGI]U

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neum-bih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villabi an ca@ho tma il.com; in fo@vi l la-bi an ca-ne um.com Telefon. 387(0)36 884-125, Fax. 387(0)36 884-128.

Dragom daid`i posljednji pozdrav. Imao sam veliku sre}u u `ivotu da sam te imao za daid`u. Daniel Pape @ivkovi} sa porodicom
5041

SJE]ANJE

na na{eg dragog brata i ujaka

NEUM — Apartmani prvi red do mo ra, Pri mor ska 124 (SURDUP 2) klimatizirano, vlastiti parking,www.villagrazzia.ba e-mail: villa.grazzia@yahoo.com Tel. +387(0)61 138 007. OREBI] apartmani za 4 osobe opremljeni, kuhinja, kupatilo, spava}a, dnevni boravak, terasa, parking u hladu. Tel. 033/220-068, 061/147-359. OREBI] centar, iznajmljujem apartmane nove, parking, klima. TV satelit. Tel. 039/702-179 i 00385 921 283-617.

SLOBODAN DODO KOVA^EVI]
Tako nam nedostaje{... Njegovi najmiliji: Mira, Dra`en, Goga, Brana, Sudo, Caka, Ena i Ada
5043

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 55
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje, poznanike i kom{ije da je 12. augusta 2011. preminuo

^etrnaestog augusta 2011. godine navr{ava se ~etrdeset dana od smrti na{e drage majke

FATE (HALILA) KADRI], ro|. NOVALI]
Te{ko je prihvatiti da vi{e nisi me|u nama, ali tvoja dobrota i tvoja ljubav ostaju u na{im srcima i mislima. Molimo dragog Allaha d`.{. da ti podari d`ennet i vje~ni rahmet. Tvoji: Zijad, Zijada, Sibila i Kenan
5038

MIDHAT US^UPLI] - BI^AR
15. 3. 1933 — 12. 8. 2011.

Sahrana }e se obaviti 15. augusta 2011. godine u 14.15 sati na gradskom groblju Bare iz ateisti~ke kapele. TUGUJU ZA NJIM: supruga Emilija, sinovi Goran i Vedran, unuk Mak, sestre Rasema i Medhija, snaha Mirjana, {ura Petar, svastika Dubravka, zetovi Dragutin i Bakir, nevjesta Ai{a i njihova djeca Aida, Amir, Faik, Fuad, Emir, Linda, Ugrin, Ognjen i Tin, obitelji Us~upli}, Vrlji~ak, [aravanja, Kavazovi}, Ujevi}, ostala rodbina, prijatelji i kom{ije
5037

TU@NO SJE]ANJE

U nevjerici i bolnoj tuzi nakon kra}e te{ke bolesti oti{ao je u bolji svijet na{ dobri i po{teni suprug, tajo, punac i deda karinjo

ALEKSANDAR ACO SARKANJAC
14. 8. 2006. — 14. 8. 2011.

MIDHAT US^UPLI] - BI^AR
15. 5. 1933 — 12. 8. 2011.

Sa ljubavlju i po{tovanjem, supruga Nura, sinovi Dragan i Damir sa porodicama
5007

Sahrana }e se obaviti na groblju Bare u ponedjeljak, 15. augusta 2011. godine, u 14.15 ~asova ispred ateisti~ke kapele. Neutje{na supruga Emilija, sinovi Goran i Vedran, unuk Mak i snajka Mirjana Ku}a `alosti, Fehima ef. ^ur~i}a 5/V, za iskrene i odane prijatelje i poznanike.
5037

^etrnaestog augusta 2011. godine navr{ava se 7 tu`nih dana otkako je preselio na ahiret na{ dragi

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine obavje{tava bosanskohercegova~ku javnost da je 12. augusta 2011. u Sarajevu preminuo istaknuti nau~ni radnik i redovni ~lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine

NIJAZ (IFETA) SULJOVI]
S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Tevhid }e se prou~iti u 15.30 sati u d`amiji u Hrasnom.
5042

akademik MIDHAT US^UPLI]

Akademik Us~upli} je bio ~lan Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine od 2002. godine i direktor Centra za istra`ivanje i odr`ivi razvoj kr{a. Akademik Us~upli} }e imati stalno mjesto u novijoj istoriji istra`ivanja iz oblasti {umarstva. Nesebi~no je vodio obrazovanje velikog broja kadrova iz oblasti {umarstva i bio mentor mnogih diplomskih, magistarskih i doktorskih radnji. Dobitnik je brojnih zna~ajnih nagrada i priznanja.

^etrnaestog augusta 2011. godine navr{ava se 7 dana otkako nije sa nama na{ dragi suprug i tata

NIJAZ (IFETA) SULJOVI]

Tvoj odlazak je zauvijek promijenio na{e `ivote, ispunio nas tugom i bolom. @ivjeti bez tebe moramo, ali zaboraviti te nikada ne}emo. Tvoji najmiliji: Selma, Faruk i Adnan
5042

Akademik Us~upli} ostat }e trajno u sje}anju mnogih generacija studenata, saradnika, kolega. Bit }e pam}en kao voljen ~ovjek, veliki stru~njak i nau~ni radnik. Smrt akademika Us~upli}a je veliki gubitak za Akademiju nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine ~iji je bio dugogodi{nji ~lan. Sahrana }e se obaviti u ponedjeljak, 15. augusta 2011. godine, na gradskom groblju Bare ispred ateisti~ke kapele u 14.15 sati. Komemorativna sjednica }e se odr`ati naknadno, o ~emu }e javnost biti blagovoremeno obavije{tena.
001

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis) SJE]ANJE

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

na voljenu suprugu

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

HAVKA (MEHMEDA) BUKVA, ro|. ZAHIRAGI]
preselila na ahiret u petak, 12. augusta 2011, u 83. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. augusta 2011. godine, u 14 sati na porodi~nom mezarju Pedi{e - Sokolac. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en od Vije}nice sa polaskom u 12 sati. O`alo{}eni: sinovi Zijad i Mehmedalija, k}erke Sija i Sehija, bra}a Hasan, Be}ir i Sulejmen, zaova Hasija, zetovi Hamed, Hajdar, Sifet, Edin, Selver i Muris, snahe Ferida Zahiragi}, Jasmina, Ferida i Minela, unuci Munir, Elvir, Sanel, Armin i Kerim, unuke Mahira, Emira, Lejla, Dinela i Zehrija, praunu~ad, brati}i i sestri}i, te porodice Bukva, Zahiragi}, Had`i}, D`indo, D`aferagi}, Muhi}, Kari}, Drinjakovi}, Kljuno, Durgut, ]osovi}, [ehi}, Grci}, Kadri}, Selmanovi}, Had`imusi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i merhume u 14 sati, Ul. sarajevskih gazija br.75 A. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH
000

MIRSAD (HASANA) ^AU[EVI]
MIRJANU ZELI], ro|. MIRKOVI]
14. 8. 1999 — 14. 8. 2011.

preselio na ahiret u subotu, 13. augusta 2011, u 63. godini. Mjesto i datum d`enaze bit }e naknadno objavljeni.
Tvoj Vlado
4978

Porodica
002

... za ovaj trenutak — pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga

^etrnaestog avgusta 2011. navr{ava se {esnaest tu`nih godina od smrti na{eg dragog supruga, oca i dede

SJE]ANJE

na na{u dragu

HALIMA (SALKE) \OZO, ro|. NEZOVI]
preselila na ahiret u petak, 12. augusta 2011, u 71. godini.

IDRIZA (AHMETA) ALE^KOVI]A

Uvijek }emo te se sje}ati s ljubavlju i po{tovanjem. ^uvamo uspomene na tvoj dragi lik. Neka ti dragi Allah d`.{. podari lijepi d`ennet i neka je vje~ni rahmet tvojoj plemenitoj du{i. Supruga Nurka sa djecom, unu~adima i praunu~adima
88104

RAHELU VU^IJAK, ro|. MONTILJO
14. 7. 2011 — 14. 8. 2011.

D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. augusta 2011. godine, u 16 sati na mezarju Bare — Orahovice - Gora`de. O`alo{}eni: sin Edin sa porodicom, sestra Selima, sestri}i i sestri~ne sa porodicama, djever Ahmet, jetrva Amira, zaova Almasa sa porodicama, zaova Sutka sa porodicom, te porodice \ozo, Nezovi}, Ligata, Grabovica, ^alija, Kadri}, Kuluglija, Konjevi}, kao i ostala rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u d`amiji Lu~evica u 16 sati. RAHMETULLAHI ALEJHA RAHMETEN VASIAH

SJE]ANJE

na gospo|u

S ljubavlju, porodice Montiljo i Bilalagi}
4959

000

IN MEMORIAM

Petnaestog avgusta navr{ava se 40 dana od smrti na{eg dragog

... za ovaj trenutak - pripremajte se — (hadis)

Duboko o`alo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi

VESNU DRAKULI]

DERVO (\ULKO) @IVALJ KATARINA MIO^, ro|. CVITANOVI]
14. 8. 1968 — 14. 8. 2011.

Uvijek je sa nama uspomena na na{u voljenu. Desa i djeca
88108

SJE]ANJE

MUHAMEDA TAHMI[^IJE

preselio na ahiret u subotu, 13. augusta 2011, u 89. godini. D`enaza }e se obaviti u nedjelju, 14. augusta 2011. godine, u 14 sati na mezarju @ivaljevi}i - Rogatica. O`alo{}eni: supruga Behka, sinovi Hasan, Nasko i Velija, k}erka Ai{a, snahe Razija, Sadeta i Fatima, unu~ad, praunu~ad, te porodice @ivalj, Hod`i}, Katica, Agi}, Toka~a, [abani}, Zimi}, D`indo, Handrka, Feriz, Gazija, Konakovi}, Kuri}, Jamak, Junuzovi}, ]ubara, Bjelak, Kadri}, Isakovi}, Kulovac, Mehi}, Dumanji}, kao i ostala brojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Prevoz do mezarja i nazad obezbije|en ispred d`amije Kralj Fahd sa polaskom u 10 sati. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000

na dragog nam supruga i oca

Sa ljubavlju i po{tovanjem, sinovi Ivan i Vladimir
4957

SLOBODAN DODO KOVA^EVI]
1997 — 2011.

Tevhid }e se prou~iti istog dana u 15 sati u d`amiji Magribija. S ljubavlju i po{tovanjem, supruga i djeca
5011

OSLOBO\ENJE
OGLASNA SLU@BA Zelenih beretki 14 Tel. 205-938

Sje}amo te se s ljubavlju. Boba, Veni i Ne{o
5027

nedjelja, 14. august 2011. godine TU@NO SJE]ANJE

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57

na na{u voljenu i plemenitu

VESNU JELENU DRAKULI], ro|. JERKOVI]
14. 8. 2005 — 14. 8. 2011.

S ljubavlju i ponosom ~uvamo te od zaborava. Suprug Aleksandar i k}erke Sne`ana i Svetlana sa porodicama
5016

SJE]ANJE

SJE]ANJE

na na{e drage

SALIH AKICA POROBI]
1. 1. 1955 — 2. 12. 1986.

FARUK HAD@IHALILOVI]
21. 10. 1939 — 14. 8. 1985.

SELVETA HAD@IHALILOVI]
29. 3. 1935 — 3. 12. 2007.

D@EMIL HASANBEGOVI]
31. 8. 1989.

IZETA MEHOVI], ro|. HASANBEGOVI]
14. 8. 2009.

\ULSA HASANBEGOVI]
10. 6. 2000.

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica Had`ihalilovi}
4674

S ljubavlju i po{tovanjem, Suada Puzi} sa porodicom

5013

IN MEMORIAM

NEZABORAVNO SJE]ANJE

SJE]ANJE

na dragu

^etrnaestog avgusta 2011. navr{ava se godina od smrti na{e drage

MAJE \ILAS
dr. MAJA MILANOVI] – DILLAS
5. 3. 1964 — 14. 8. 2011.

VESNU JELENU DRAKULI]
@ivje}e vje~no u na{im mislima i srcima.
Njena Milena Vukovi} — Buha sa porodicom
4916 5017

Uvijek u na{im srcima, u na{im mislima, u na{im o~ima. Jasna, Vlado, Ivana i Tina

Olga i Vesna \ilas
4954

ZAHVALNICA

TU@NO SJE]ANJE

SJE]ANJE

Povodom godi{njice smrti moje jedine k}erke

na moje ljubljene roditelje

na na{e najdra`e

MAJE MILANOVI] DILLAS MAIDA MUFTI]
14. 8. 1991 — 14. 8. 2011.

koristim priliku da jo{ jednom zahvalim svoj rodbini i prijateljima u svoje ime i u ime Majinog supruga Vlade i k}erki Ivane i Tine Dillas na ljubavi i pa`nji koje nam iskaza{e u najte`im trenucima `ivota. Jasna Jo`anc - Milanovi}
4916

ISMET MUFTI]
10. 5. 1971 — 14. 8. 2011.

AZRA IBRAHIMPA[I], ro|. SLIPI^EVI]
7. 7. 1999 — 2011.

FARUK SLIPI^EVI]
14. 8. 1993 — 2011.

Sa neizmjernom ljubavlju i po{tovanjem, Va{a Maca sa djecom
5000

S ljubavlju, porodice: Ibrahimpa{i}, Krehi}, Mu{i}, Slipi~evi}
4934

58

PREDAH

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Interesuju vas konkretni rezultati, a ne obe}anja koja ne donosi pozitivan efekat. Ukoliko vam je stalo da rije{ite svoje poslovno-finansijske dileme, budite aktivni i uporni u svakom pogledu. Pratite svoj unutra{nji glas i poka`ite vi{e nje`nosti u bliskom dru{tvu. Posvetite pa`nju osobi koja vas promatra zaljubljenim pogledom ili ima dobre namjere. Promijenite uobi~ajeni re`im ishrane. Neko u vama podsti~e kreativnu radoznalost i `elju za novim saznanjem. Prihvatite korisnu ideju i poka`ite spremnost na zajedni~ki dogovor. Va{i ciljevi su dosti`ni uz pravilno rasu|ivanje i dobru poslovnu taktiku. Ne dozvolite da vam nedostaju ma{tovitost ili emotivna inspiracija. Partner budnim okom prati va{e kretanje i pona{anje. Uljep{ajte svoj fizi~ki izgled, kao podsticaj za dobro raspolo`enje. Neko vas navodi na pogre{an izbor ili na prikrivanje istine. Postoje stvari koje ~inite u tajnosti ili mimo ne~ijeg znanja, nepotrebno komplikujete poslovni dijalog. Va`no je da preuzmete odgovornost za odre|ene postupke. Ponekad suo~avanje sa istinom zahtijeva dodatnu hrabrost, ali osjetit }ete olak{anje nakon emotivnog povjeravanja. Ponekad i iskreni razgovor djeluje kao dobra psihoterapija. Zatra`ite ne~iji opro{taj. Na vama je da opravdate svoj poslovni ugled ili povjerenje koje u`ivate u dru{tvu saradnika. Ponekad razli~ite obaveze predstavljaju veliki teret, ali uvijek postoji na~in da ostvarite poslovne ciljeve ili obe}anja. Uporno poku{avate da prikrijete emotivnu nesigurnost ili tajne namjere, ali za sada ne posti`ete `eljeni efekat. Podsti~ite kod sebe vedar duh i optimisti~ko raspolo`enje. Neko mo`da osporava va{ poslovni ugled, {to ote`ava zajedni~ki dogovor. Ne dozvolite da saradni~ki nesporazum uti~e na va{e raspolo`enje i koncentraciju. Budite uporni u svojim namjerama. Planirajte susret sa jednom dragom osobom, za koju vas vezuju prijatne uspomene i neka topla emotivna nota. Opustite se u prijatnom dru{tvu. Va`no je da sa~uvate pozitivno raspolo`enje i lijepe misli. Nema razloga da optu`ujete druge saradnike za pogre{nu procjenu ili za poslovno-finansijski neuspjeh. Ne budite nepravedni prema osobi ~ije namjere jo{ ne poznajete. Imate utisak da partner uporno prikriva dio istine, {to dodatno uti~e na va{e mrzovoljno raspolo`enje. Ipak, svako od vas zagovara stil ili taktiku koju najbolje poznaje. Prijat }e vam vi{e sati zdravog sna, obratite pa`nju na snove. Ideja ili posao koji ste odabrali predstavlja dobar izbor. Va{ stil izra`avanja i pregovara~ke sposobnosti imaju uticaj na zavr{ne rezultate. Va`no je da djelujete ubjedljivo pred saradnicima u odlu~uju}im situacijama. Raduju vas novi doga|aji u privatnom `ivotu, partner sa istan~anim manirima podsti~e zajedni~ko raspolo`enje. Prepustite se osje}anjima. Potrebno je da uskladite misli i osje}anja. Imate lo{ predosje}aj u i{~ekivanju na ne~iji odgovor o poslovnim mogu}nostima. Izbjegavajte sumnjive okolnosti i pa`ljivije analizirajte saradnike. Ponekad postoje skriveni detalji koji se te`e uo~avaju. Ne razumijete dovoljno partnerov stav o zajedni~kom problemu, imate utisak da se nalazite na suprotnim stranama. U ve~ernjim satima prijat }e vam izlazak ili neki emotivni susret. Ne mo`ete staviti znak jednakosti izme|u poslovno-finansijskog uspjeha i privatnih doga|aja. Prijaju vam pohvale koje dobivate, ali pored sebe nemate saradnike sa kojima mo`ete da podijelite svoju radost. Uspjeh u javnom `ivotu ne mo`e u potpunosti da vam nadomjesti li~ne `elje i emotivne potrebe. Osje}ate `al za nekim doga|ajima. Izbjegavajte situacije koje vas psihi~ki uznemiravaju. Imate utisak da saradnici nemaju dovoljno razumijevanja za va{e poslovne ideje ili interesovanja. Nemojte rasu|ivati na osnovu prvog utiska. Sa~ekajte da vam neko zvani~no saop{ti svoju odluku o poslovnoj saradnji. Izme|u vas i partnera postoji me|usobno nepovjerenje. Ali, iznena|enja su mogu}a u razli~itim pravcima. Obratite pa`nju na pravilniji na~in ishrane. Imate interesantne ideje, ali na`alost va{a okolina nema dovoljno sluha da vas podr`i u svemu. Zbog razli~itih interesovanja me|u saradnicima, morate da prihvatite poslovni kompromis ili neku utje{nu varijantu. Izbjegavajte raspravu u susretu sa voljenom osobom o osjetljivim temama, koje ni do sada niste uspjeli pravilno da zaklju~ite. Va`no je da smanjite svoju psihi~ku napetost ili nervozu. U poslovnim pregovorima mora postojati minimum saglasnosti u uva`avanju razli~itih interesovanja. Nove doga|aje prihvatite u optimisti~kom raspolo`enju i bez kritizerskih komentara. Nema razloga da se optere}ujete suvi{nim pitanjima. Pri`eljkujete novi susret ili emotivno zbli`avanje. Va`no je da imate dobru ideju vodilju. Neka vas osje}anja navedu na dobar izbor, uljep{ajte svoje raspolo`enje.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: bradina, radomir, anemija, zineta, ij, naga, lar, tan, i, amira, jadi, akvarel, akira, armija, stanari, vas, klizati se, nt, bećari, a, ar, korov, som, tili, marinac, titikaka.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

Danas sun~ano i toplo, poslije podne u planinskim predjelima umjereno obla~no. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 10 do 17, maksimalna dnevna od 27 do 34oC. Sutra sun~ano i toplo, na jugu do 35oC. Poslije podne i uve~er nestabilno sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom. U utorak umjereno obla~no, od sredine dana sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, a temperatura }e biti u manjem padu. Uve~er razvedravanje. U srijedu i ~etvrtak prete`no sun~ano. U Sarajevu danas prije podne sun~ano, popodne prete`no sun~ano. Puha}e slab, sjeveroisto~ni vjetar. Minimalna temperatura 14, maksimalna dnevna 29oC.

Danas }e u ve}em dijelu Evrope biti nestabilno sa ki{om, pljuskovima i grmljavinom, a najve}a koli~ina padavina o~ekuje se u Francuskoj i Njema~koj. Prete`no sun~ano vrijeme bi}e na jugu i jugoistoku Evrope. Maksimalna temperatura kreta}e se od 14 do 20 na Britanskim ostrvima i od 34 do 38oC na jugu Pirinejskog poluostrva. Na Balkanu prete`no sun~ano i toplo, poslije podne u planinskim predjelima Bosne, Crne Gore i Bugarske umjereno obla~no. Maksimalna temperatura od 27 do 34oC.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
GREEN LANTERN,
stripovski spektakl, re`ija: David Yates, uloge: Ryan Reynolds, Blake Lively, po~etak u 16.30 i 18.50 sati

nedjelja, 14. august 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

TUZLA

DJEVERU[E
komedija, re`ija: Paul Feig, uloge: Kristen Wiig, Maya Rudolph, Rose Byrne, Chris O’Dowd, po~etak u 17.45, 20 i 22.15

LABIRINT STRAHA
horor, re`ija: Takashi Shimitzu, uloge: Yuya Yagira, Misako Renbutsu, po~etak u 21.10 sati

ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

LAVIRINT STRAHA 3D

KINA
CINEMA CITY
PLANET MAJMUNA: POSTANAK

KAUBOJ PROTIV VANZEMALJACA
akcija, re`ija: Jan Favreau, uloge: Daniel Craig, Harrison Ford, Olivia Wilde, po~etak u 13, 15.30, 18 i 20.30 sati.

BO[NJA^KI
Posjete Muzeju u pratnji vodi~a svaki puni sat, svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka, od 9 do 16 sati. Grupne posjete potrebno je najaviti na telefon 033/ 279-800.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati. horor, re`ija: Takashi Shimizu, uloge: Yuya Yagira, Misako Renbutsu, Ryo Katsuji, po~etak u 22.30 sati

KRITERION
JOY DIVISION
dokumentarni film o historiji britanskog post-punk benda Joy Division, po~etak u 20.20 sati.

ZENICA

GALERIJE
akcija, triler, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto, po~etak u 14, 16.10, 18.25 i 20.40 sati.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Nerimane-Narde Nik{i}, studentice Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, odsjek Produkt dizajn. Galerija je otvorena za posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

BIHA] KINA
MULTIPLEX EKRAN
[TRUMPFOVI 3D,
animirani, re`ija: Biserka Vu~kovi}, glasovi: Mladen Vasary, Bo`idar Smiljani}, Ana Kraljevi}, Dra`en Bratuli}, Jadranka \oki}, po~etak u 10, 12, 14 i 16 sati

MEDVJEDI] WINNIE

TRANSFORMERSI 3

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

KINA
UNA
TRANSFORMERSI 3

GABRIJEL
SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 14.10, 17.10 i 20.15 sati. Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

PINGVINI GOSPODINA POPPERA
komedija, re`ija: Mark Waters, uloge: Jim Carrey, Carla Gugino, Angela Lansbury, po~etak u 17, 19 i 21 sat.

animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 12, 14 i 16.15 sati.

SUPER 8

UMJETNI^KA BIH
Stalna postavka RETROSPECTRUM je i dalje otvorena za javnost od 12 do 20 sati (osim nedjelje i ponedjeljka). Izlo`ba karikaturalnog por treta SARAJLIJE, Alije Hafizovi}a, kojom autor obilje`ava 45 godina slikarskog rada.

HANNA

PRVI OSVETNIK: KAPETAN AMERIKA

COLLEGIUM ARTISTICUM
Izlo`ba skulptura mladih bh umjetnika/ca, za posjete }e biti otvorena do 20. avgusta. Skulptori/ce koji u~estvuju na ovoj zajednickoj izlo`bi su: Adnan Jasika, Aida [abanovi}, Dalibor Nikoli}, Daniel Premec, Danilo Kreso, Darko Stani}, Darko Sobot, Edin Lepir, Elma Ali}, Emir Kapetanovi}, Lejla ^ehaji}, Maja Matasin, Nedim \iki} i Nela Hasanbegovi}. SF, spektakl, re`ija: Michael Bay, uloge: Rosie Huntington-Whiteley, Shia LaBeouf, Tyrese Gibson, Josh Duhamel, Patrick Dempsey, John Malkovich, Frances McDormand... po~etak u 18 i 21 sat.

akcija, ratni, re`ija: Joe Johnston, uloge: Chris Evans, Hugo Weaving, Stanley Tucci, Tommy Lee Jones... po~etak u u 12.30, 15, 17.30 i 20 sati.

NOVI HRAM
Izlo`ba fotografije "Korak do stvarnosti" autora Ton~ija Stani~i}a, za posjete je otvorena do 13. avgusta, svakog dana od 15 do 19 sati, osim subote.

akcija, re`ija: Joea Wrighta, uloge: Saoirse Ronan, Eric Bana, Tom Hollander, Olivia Williams, Jason Flemyng i Cate Blanchett, po~etak u 15.00

avantura, triler, re`ija: J. J. Abrams, uloge: Joel Courtney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler, po~etak u 17.30 sati

AKO MI SE FU]KA, FU]KAM
socijalna drama, re`ija: Florian Serban, uloge: George Pistereanu, Ada Condeescu, Mihai Constantin... po~etak u 20.30 sati.

[TRUMFOVI 3D

HARRY POTTER I DAROVI SMRTI 2 DIO

GREEN LANTERN
stripovski spektakl, re`ija: David Yates, uloge: Ryan Reynolds, Blake Lively, po~etak u 18 i 20.30 sati

MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

BANJA LUKA
animirani, komedija, re`ija: Raja Gosnell, uloge: Neil Patrick Harris, Jayma Mays, Hank Azaria, Jonathan Winters, Katy Perry, Alan Cumming, George Lopez, po~etak u 12.30, 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati

TUCKER I DALE PROTIV ZLA
crna komedija, re`ija: Eli Craig, uloge: Tyler Labine, Alan Tudyk, Katrina Bowden, po~etak u 15.30, 17.30, 19.30 i 21.30 sati.

SARAJEVO
avantura, fantazija, re`ija: David Yates, uloge: Daniel Radclif fe, Rupert Grint, Emma Watson, Gary Oldman, Ralph Fiennes, Helena Bonham Car ter, Alan Rickman, Emma Thompson... po~etak u 13.50 sati. Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljomotvoren od 10 do 13 sati.

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranomsrednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.

MUZEJI KINA
MULTIPLEX PALAS
PIRAN - PIRANO
romansa, re`ija: Goran Vojnovi}, uloge: Mustafa Nadarevi}, Meamer Kasumovi}, Nina Ivani{in, Francesco Borchi, Boris Cavazza, po~etak u 19.45 i 22.30 sati.

SAVREMENE UMJETNOSTI
IZLO@BA MULTIORIGINALI
za posjete je otvorena do 4. septembra

KONFERENCIJA @IVOTINJA 3D
animirana komedija, re`ija: Reinhard Klooss, glasovi: Aleksandar Cvjetkovi}, Kre{imir Miki}, Dra`en ^u~ek, Tatjana Juri}... po~etak u 11.50 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 14. august 2011.

TV PROGRAM
AVANTURA
Re`ija: Peter Jackson Uloge: Elijah Wood, Ian McKellen, Liv Tyler, Viggo Mortensen, Sean Astin

61

FILMOVI
Krvavo prijestolje
TRILER
Re`ija: Akira Kurosawa Uloge: Toshiro Mifune, Takashi Shimura, Isuzu Yamada, Akira Kubo, Hiroshi Tachikawa, Minoru Chiaki

20.00
HRT 2

08.05
FTV

Adaptacija Shakespeareovog „Macbetha“ prilago|ena atmosferi srednjovjekovnog Japana. Poslije velike vojne pobjede, gospodari Washizu i Miki su se izgubili u gustoj {umi. Tamo sretnu tajanstvenu staricu koja prori~e velike podvige za Washizua i jo{ ve}e uspjehe za Mikijeve nasljednike. Kada iza|u iz {ume Car ih obojicu odmah unaprijedi. Ohrabren od svoje ambiciozne `ene, Washizu kuje zavjeru kojom bi se proro~anstvo do kraja ispunilo. Pa i po cijenu da ubije Cara.

Svijet duhova
KOMEDIJA
Re`ija: Terry Zwigoff Uloge: Thora Birch, Scarlett Johansson, Steve Buscemi, Brad Renfro, Illeana Douglas

Nakon {to je ~arobnjak Gandalf nestao u provaliji, hobit Frodo nastavlja put prema Mordoru sa svojim prijateljem Samom i ne odustaje od zadatka koji mu je povjerio Gandalf: prenijeti svemo}ni prsten do ognja Mordora i ondje ga uni{titi. Froda i Sama presrest }e Gollum koji }e im se ponuditi kao vodi~. Ostala dvojica hobita Merry i Pippin dospiju u {umu ~iji su stanovnici enti koji nimalo ne mare za njih. Tre}i dio dru`ine, Aragorn, Gimli i Legolas, sti`u u kraljevstvo Rohan vladara Theodena.

13.15
MRE@A

Enid je neobi~na osamnaestogodi{njakinja koja `ivi u svom specifi~nom svijetu. Vodi dnevnik u kojem osje}aje izra`ava crte`ima, a ne tekstom, kupuje filmove iz 60-ih i u`iva sa svojom prijateljicom Rebeccom komentirati ljude, izrugivati im se ili ih ~ak slijediti do ku}e kako bi vidjela gdje `ive i iz kakvog okru`enja poti~u. Ni Enid ni Rebecca ne znaju kako se nositi s ~injenicom da su zavr{ile srednju {kolu, te da moraju po~eti `ivjeti stvarni `ivot odraslih.

FILMOVI

Istraga
TRILER
Re`ija: Franck Mancuso Uloge: Jean Dujardin, Laurent Lucas, Agnes Blanchot, Aurélien Recoing, Jacques Frantz

Nuklearna opasnost
TRILER
Re`ija: Stanley Tong

Hindenburg
DRAMA
Re`ija: Robert Wise

Prozor u dvori{te
TRILER
Re`ija: Alfred Hitchcock

20.55
OBN

Richard Malinovski je u sretnom braku ve} 15 godina sa Claire. Svojoj k}erci Emilie obe}ava da }e sa njom voziti bicikl kroz {umu, ali dobiva poziv da mora do}i u policijsku stanicu kako bi garantirao za dou{nika. Nakon {to je Richard oti{ao Emilie se odlazi susresti sa dje~akom njezinih godina. Isto poslijepodne d`ogeri pronalaze njeno be`ivotno tijelo. Silovana je i pretu~ena na smrt...

Chan Ka Kui je policajac koji sudjeluje u operaciji protiv me|unarodne grupe {pijuna. Kad jedna od njih Jackson Tsui pobjegne, Chan dobije zadatak da je uhvati. Chan odlazi na put oko svijeta. U ovoj avanturi u Australiji }e mu se pridru`iti i AnnieTsui, Jacksonova sestra.

21.15 NOVA

FILMOVI

Kad u njema~ko ministarstvo propagande stigne pismo vidovnjakinje koja predvi|a pad cepelina Hindenburg iznad New Yorka 1937. godine, oni nipo{to ne `ele odgoditi let, ve} anga`iraju svog ~asnika Franza Rittera da nadgleda putnike i predmete unesene u letjelicu, budu}i da su posve sigurni da rije~ mo`e biti samo o sabota`i...

07.50 HRT 2

L. B. Jeff Jeffries je poznati fotoreporter kojega je tra`enje ekskluzivnoga ugla snimanja na auto utrkama stajalo te{koga preloma noge. Stoga je prisiljen ograni~iti svoj do ju~er neome|eni svijet na prostor koji obuhva}a pogled sa sobnoga prozora i vrijeme izme|u posjeta njegove djevojke Lise i patrona`ne sestre Stelle...

22.55 HRT 2

Romansa u Seattleu
KOMEDIJA
Re`ija: Nora Ephorn Uloge: Tom Hanks, Meg Ryan, Bill Pullman, Ross Malinger, Rosie O'Donnell, Gaby Hoffman, Rob Reiner

15.25
NOVA

@ena kojoj sam ~itao
DRAMA
Re`ija: Stephen Daldry

Gu`va i frka
21.00 BHT
KRIMI
Re`ija: Craig Brewer

Nakon suprugine smrti, Sam Baldwin ne razmi{lja o drugim `enama. Njegov sin Jonah smatra kako mu je `ena potrebna da bi mu se `ivot opet vratio u normalu. Stoga se Jonah javi u radio show koji slu{a cijela Amerika. Sama slu{a stotine `ena pa i Annie Reed, koja }e se uskoro udati. No, Annie ne mo`e mirovati sve dok ne dozna je li Sam Baldwin pravi ~ovjek za nju...

U poslijeratnoj Njema~koj, bolesnom tinejd`eru Michaelu u pomo} prilazi duplo starija Hanna Schmitz. Njih dvoje se upuste u strasnu, ali tajnu vezu. Michale otkriva da Hanna voli kada joj se ~ita, {to produbljuje njihov odnos. Ali, Hanna misteriozno nestaje. Osam godina kasnije, dok kao student prava prati procese protiv nacista, Hanna se vra}a u njegov `ivot, kao neko koga vidi u sudnici. Michael otkriva duboku tajnu...

Nezadovoljan svojim `ivotom sitnog muljatora i ne pretjerano uspje{nog svodnika, Djay sanja o pravom uspjehu u `ivotu, kao i glazbenoj karijeri repera. Uz pomo} svojih prijatelja Keya i Shelbya, Djay po~inje snimati hip-hop pjesme, u kojima se jasno vidi njegov dar za tekstove, koji obiluju frustracijama i nadanjima malog ~ovjeka na ulici. Kada sazna kako se u ~etvrt na zabavu vra}a slavni memfi{ki reper Skinny Black, Djay mu odlu~i pristupiti i zamoliti ga za pomo}, no zabava ne zavr{ava onako kako je to iko htio...

23.00 PINK

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.05 Zapanjuju}a blaga Nishi - Hongwanjija, japanski dokumentarni film 08.00 Vijesti 08.05 Krvavo prijestolje, japanski igrani film 09.50 Barimba 10.15 Bo u pokretu 10.40 Angelina balerina 10.55 Kako to 11.10 Mekanike u misiji 11.20 Gladijatorska akademija 11.45 Tomica i prijatelji 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Dobra supruga, igrana serija, 12. epizoda 13.30 Oprah veliko darivanje, 7. emisija 14.20 Vijesti 14.30 Slomljena krila, igrana serija, 8. epizoda (r)

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 Presudna no}, film 07.30 ^arli ^aplin, kratki film 08.00 Vijesti Mala TV 08.20 Gumenko, crtana serija 08.30 Barimba, crtana serija 08.45 Mekanike u misiji, crtana serija 09.25 Bo u pokretu, crtana serija 10.10 D`ekersi, crtana serija 10.35 Jagodica bobica, crtana serija 11.15 Kratkofil, hronika 11.25 Za. Druga, odgovornost 12.00 Dnevnik 1 12.20 Snop 13.00 Ah, ta planeta! 13.20 Mu{karci sa metlama, film

HAYAT
07.30 Moj dom 08.00 Pocoyo, crtani film 08.20 Jagodica Bobica, Jagositne pustolovine, crtani film, 3.-7. ep. 10.20 Lijeni grad, crtani film, 2. i 4. ep. 11.20 Sasuke Ninja ratnici, zabavnosportski TV show 12.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, audicija Top 100 12.58 Biometeorolo{ka prognoza 13.00 Ke~eri, Arena Meksiko, sportski program 14.00 Virtuelna mama, film 16.00 Slu~aj "Harms", film

TV1
06.00 Nijemi svjedok, serija 07.00 Jutarnje Vijesti tv1 07.10 Music box 07.30 Hrane svijeta, 11/13 08.00 Vijesti 08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, crtani film 09.00 Vijesti 09.05 Tito, dok. serijal (r) 10.00 Flash news 10.10 Teksa{ki teror, film 11.10 Biznis vijesti 11.15 Sedma brzina, emisija o automobilizmu (r) 12.00 Vijesti plus 12.20 Blaga prirode s Anom Bunti} (r)

PINK
06.00 Neprimjereno pona{anje, film 08.00 Avanture Sharkboya i Lavagirl, film
AVANTURA
Re`ija: Robert Rodriguez Katkad se naj~udesniji superjunaci nalaze upravo u va{im snovima. To je otkrio desetogodi{nji Max, usamljeni dje~a~i} izgubljen u vlastitom svijetu ma{te u koji bje`i od svakida{njih prepirki s roditeljima, {kolskih nasilnika i nimalo zabavnih ljetnih praznika. Ali kad Max shvati da su guba likovi, vrhunske pustolovine i nevjerojatne tajne mo}i iz njegove ma{te mo`da mnogo stvarniji nego {to se iko usudi vjerovati, cijeli se njegov svijet promijeni.

08.00 BHT Vijesti Program za djecu i mlade 08.15 BHT slagalica 08.40 Sandokan, animirana serija, 7/45 09.05 Zombi hotel, animirana serija, 14/19 09.30 [kola filma, obrazovna serija, 16/26 (r) 10.00 BHT vijesti 10.15 TV Liberty 10.45 Proljetna trgovina ka{mira, strani dokumentarni program 11.10 Idemo na put sa Goranom Mili}em, dokumentarni program, 2/3 12.00 BHT vijesti 12.15 Izazovi poljoprivrede 13.00 Skriveni dokazi, igrana serija, 24/62 13.45 Damar Family: Sergej i Branislav Trifunovi} 14.35 Rihanna, koncert (r) 15.20 Festival cirkusa, revijalni program 16.00 BHT vijesti 16.10 Katastrofe: Erupcija planine Pinatubo, strana dokumentarna serija, 2/4 17.05 Ponos, njema~koameri~ki igrani film 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.35 London Live, muzi~ki program 20.10 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 15/22 21.00 @ena kojoj sam ~itao, ameri~konjema~ki igrani film 23.05 BHT vijesti 23.20 BHT sport 23.50 Kratkofil plus, hronika 00.05 Zdravko ^oli} - Ko{evo, koncert, 1/2 01.35 Pregled programa za ponedjeljak

10.00 3 x DA, (r) 11.15 Zumba Zumba, zabavni program 12.00 Info top, inf.program

Ezel
SERIJA

22.55

D`ekersi
CRTANA SERIJA

10.10

Glam Blam
ZABAVNI PROGRAM

18.00

Ramazanski program
RAMAZANSKI PROGRAM

Sve za ljubav
ZABAVNA EMISIJA

02.40

20.00

15.10 Slomljena krila, igrana serija, 9. epizoda (r) 15.55 Slomljena krila, igrana serija, 10. epizoda (r) 16.35 Ko`e, doma}a igrana serija, 2. epizoda 17.39 Dnevnik, najava 17.40 Pregled lige prvaka u nogometu, 4. emisija 18.25 Harveytoons 18.50 Piplinzi, crtana serija 19.10 Tomica i prijatelji 19.20 Ramazanska vaktija 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ljetna premijera: Majmun, ameri~ki igrani film /12/ 21.54 Dnevnik, najava 21.55 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 13. epizoda /12/ 22.40 Dnevnik 3 22.55 Ezel, igrana serija /12/ 00.30 Klub ~italaca

15.00 51. Sabor truba~a u Gu~i koncert pobjednika, direktan prenos 18.00 @ivoti svetaca, serija 18.50 Magazin lige {ampiona 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.15 Bilo jednom u Americi, film, 1. dio 22.15 Sportski pregled 22.50 Dnevnik 3 23.20 Kratkofil, hronika 23.30 Bilo jednom u Americi, film, 2. dio 01.45 Bojno polje umjetnost ratovanja Ardenska bitka, dok. serija 02.40 @ivoti svetaca, serija 03.25 Dnevnik 2 03.50 Mu{karci sa metlama, film 05.20 Snop

17.40 @elja plus 18.00 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program 18.53 Ramazanski program, najava 19.00 Vijesti u 7 19.27 Vremenska prognoza 19.30 Ramazanski program 20.20 Biometeorolo{ka prognoza 20.22 Sport 20.30 Majestic, film 22.15 Masmediologija na Balkanu, film 00.15 Mortal kombat 2, film Reprizni program Hayat TV-a 02.00 Vijesti u 7 02.50 Ramazanski program 03.40 Glam Blam, zabavni program 04.20 Majestic, film

13.05 Flash biznis-sport 13.15 Svijet duhova, film 15.00 Flash news 15.15 Ku}ni odgoj, film 17.00 Vijesti plus 17.20 Corleone, 6/12 (r) 18.10 Biznis vijesti 18.15 Doba ljubavi, 10/24 (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.01 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, 11/24 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, 6/14 21.50 Iznad okeana, film 00.00 Pono}ne Vijesti plus 00.15 @ivoti paparaca, film (r) 01.58 No}ni program 02.03 Dnevnik tv1 (r) 02.40 Ramazanski program

12.20 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, inf.program 14.10 Dobar kom{ija, zabavna emisija, u`ivo 15.50 Info top, inf.program 16.00 Amig Show, zabavna emisija (r) 17.30 Zumba Zumba, reality show 18.00 Debeli i mr{avi, film 20.00 Sve zaljubav, zabavna emisija 21.00 Mi nismo an|eli 3, film 23.00 Gu`va i frka, film 01.15 Susret svjetova, film

RTS
12.25 13.00 13.14 13.15 13.25 13.30 14.10 14.45 15.00 18.00 18.26 18.27 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 22.30 23.00 23.35 00.00 Moj ljubimac Dnevnik For{pan Sport plus Vrijeme Balkanskom ulicom: Nenad Okanovi} Vrijeme je za bebe, zabavni program Gastronomad, 61/100 51. sabor truba~a u Gu~i, prenos Nacionalni park Tara: ~etiri godi{nja doba Najava Dnevnika 2 Sasvim prirodno, reporta`a Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Povratak otpisanih: Agent, 4/13 Me|unarodni pozori{ni festival ''Tvr|ava teatar'',snimak Bez vize Balkanskom ulicom: Nenad Okanovi} Srpske sportske legende: Vera Nikoli} (r) Dnevnik

RTCG
07.00 08.00 10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.00 12.05 12.35 13.00 13.30 14.00 14.05 14.35 15.20 15.30 16.00 16.55 18.50 19.20 19.30 20.00 21.30 22.00 23.00 23.30 23 40 Folklor: Jutarnji program Vijesti Art magazin (r) Vijesti ^igra Spretne ruke Vijesti Sat tv Muzika Dokumentarni program Sportska subota (r) Vijesti Obrazovni program: Etno Kalendar Dnevnik 1 Agrosaznanje (r) Fudbal - prva liga: Lov}en - Mogren, direktno Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Nedjeljom uve~e (r) Dr, emisija iz medicine Fudbal plus, emisija Dnevnik 3 Fle{ sport Crno — bijeli svijet, no}ni program

FOX LIFE
08.05 Ljekar po narud`bi, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 @ivot s Fren, serija 10.30 [kola za parove, serija 11.20 Dr Haus, serija 12.05 Sofi Parker, serija 12.30 Ljekar po narud`bi, serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Houp i Fejt, serija 14.35 Houp i Fejt, serija 14.55 Da, draga, serija 15.40 @ivot s Fren, serija 16.30 [kola za parove, serija 17.15 Dr Haus, serija 18.00 Ljekar po narud`bi, serija 18.50 Ludnica u Klivlendu, serija 19.10 Kugar Taun, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 20.25 Da, draga, serija 21.10 Dr Haus, serija 22.00 Ni na karti, serija 22.50 Sofi Parker, serija 23.15 @ivot u predgra|u, serija 00.05 Rajlijev `ivot, serija 00.55 Dr Haus, serija 01.40 [kola za parove, serija 02.25 Svita, serija

UNIVERSAL
06.20 Ne{ Brid`is, serija (r5) 11.20 Bra}a i sestre, serija 13.20 I eto nje, film 15.10 Ejs Ventura: Detektiv za ku}ne ljubimce, film 17.00 Da li znate ko ste?, serija 18.00 Panduri novajlije, serija

TV1000
06.10 Izme|u ljubavi i igre, film 08.30 Momci, film 10.00 Sre}ni brojevi, film 12.00 Pacov, film 14.00 Eksplozivna misija, film, film 16.00 Prva liga, film

EUROSPORT
08.30 Fudbal, SP U-20 Kolumbija, ~etvrtfinale 11.00 Ski-skokovi, Einsiedeln, [vajcarska 12.00 Kanu, SK Prague, ^e{ka, live 13.00 Ski-skokovi, Einsiedeln, [vajcarska, live 14.45 Biciklizam, Eneco Tour, live 16.30 Fudbal, SP U-20 Kolumbija, ~etvrtfinale 17.30 Tenis, Mats Point 18.00 Tenis, WTA Toronto, Kanada, polufinale 19.00 Tenis, WTA Toronto, Kanada, Live, finale 21.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal 22.00 Fudbal, SP U-20 Kolumbija Live, ~etvrtfinale 00.00 Ski-skokovi, Einsiedeln, [vajcarska 01.00 Watts

Bra}a i sestre SERIJA 21.00
19.00 21.00 23.00 00.50 02.40 Sve po zakonu, serija Bra}a i sestre, serija Brik Lejn, film I eto nje, film Da li znate ko ste?, serija 03.40 Doma}ice iz okruga Orind`, serija 04.40 Sudija Ejmi, serija

Do`ivotna FILM 20.00
18.00 Samo Sinatra, film 20.00 Premijera: Do`ivotna, film, film 21.50 Vojni~ina, film 00.00 Hotel za ljubavnice, film 02.00 Misterija, film 04.00 Rogovi u vre}i, film

nedjelja, 14. august 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
HRT2
06.52 Mozart: Misa u c-molu Zbor i Simfonijski orkestar HRT-a pod ravnanjem Ton~ija Bili}a (r) 07.50 Zlatna kinoteka: Hindenburg, ameri~ki film (r) 09.54 Vo}in: Misa, prijenos 12.00 Biblija (r) 12.12 Hotel Schwarzwaldhof, mini-serija 13.45 Vinkova~ke jeseni 2010. smotra KUD-ova 15.26 Me{trovi}, dokumentarni film (r) 16.50 Opera pod zvijezdama (r) 18.06 Laurina zvijezda, njema~ki animirani film (r)

63
Vijesti Vrijeme Iz dana u dan... Svijet tajni, serija Moj dom, magazin Majstor kuhinje Autoshop magazin Dnevnik Veliki susret, serija Vijesti u 16 Ljetopis, informativno zabavni magazin Dnevnik Dva smo svijeta razli~ita, serija Filmsko ve~e Dnevnik (r)

NOVA
08.35 Ah, taj `ivot, 2/7 09.00 Timmy Time, 36/52 09.15 Bakugan II - New Vestroia, 6/26 09.35 Chuggington, 46/52 09.45 Beyblade metal fusion, crtana serija 5/39 10.10 Winx, 36/52 10.30 Automotiv 11.00 Dodir s neba, 10/23 11.55 Bra~ne vode, 2-3/28 12.50 Najgori tjedan, 1/16 13.15 Svi mrze Chrisa, 2/22 13.45 Avanture Sharkboya i Lavagirl, film (r) 15.25 Romansa u Seattleu, film (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.35 Policijska akademija 3: Ponovno u {koli, film (r) 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Nad lipom 35 21.15 Nuklearna opasnost, film 22.40 Red carpet, showbiz magazin 23.45 Ucjena, film (r) 01.45 Napad zmije otrovnice, film

OBN
06.35 Cosmic Quantum Rei, crtani film 07.00 Zakumi, crtani film 07.30 Roni, Olly, Roni, crtani film 07.45 Banny Maloney, crtani film 08.00 Iron Man, crtani film 08.20 Ke~eri SMACKDOWN, zabavni program 09.20 Ellin ~arobni svijet, dje~iji film 11.05 Princ iz Bel Aira, humoristi~ni program 11.30 Grill Boss, kulinarski show 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.50 U sjeni ma~a, film 14.40 Rijeka nade, serija 15.35 Skrivena kamera, humor. program 16.40 Red Carpet, showbiz magazin 17.45 Dejana talk show: Usvojenje djece 18.50 OBN Info, info-program 19.05 OBN Sport, sportski pregled 19.15 Najsexy `ene svijeta, zabavni program 20.00 Rijeka nade, serija 20.55 Istraga, film 22.35 Pepper Denis, serija 23.25 U sjeni ma~a, film 01.25 Istraga, film 03.05 Grad grijeha, film 04.50 Frida, film

TVSA
07.00 Mu}ke, 3. ep. (r) 08.30 Program za djecu 11.20 Eipat 2, dok. program (r) 12.30 Za svaku bolest trava raste (r) 13.10 Jane Eyre, serija 16.00 Yusuf, serija 17.30 TVSA ribolov 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 19.30 Stazama milosti do vje~nosti 21.00 Vijesti TVSA 21.10 Jane Doe, ciklus igranih filmova 23.00 Yusuf, igrana serija 23.45 Autoshop magazin (r) 00.15 Velika o~ekivanja, serija 01.45 TVSA ribolov, revijalni pr. (r)

TV TK
07.00 07.05 07.10 09.00 09.45 10.05 11.15 12.00 14.00 16.00 16.20 19.00 21.00 22.00 01.00

05.45 Ekumena: Dijalog s ateistima, religijski program (r) 06.27 Alpe Dunav Jadran (r) 06.55 TV kalendar 07.09 Mala TV (r) 08.04 Prijatelji 1 (r) 09.04 Vrijeme je za Disneyja: Moji prijatelji Tigar i Pooh (r) 09.29 Vrijeme je za Disneyja: Einstein~i}i (r) 09.51 Vijesti iz kulture (r) 10.00 Vijesti 10.05 Vrijeme danas 10.06 HAK - Promet info 10.09 Odmetnici, mini-serija 11.42 Manjinski MOZAIK: Esekerske slike (r) 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (r) 12.31 Plodovi zemlje 13.24 Rijeka: More 13.58 Apokalipsa - Drugi svjetski rat: Uni{tenje, dokumentarna serija (r) 14.52 Skica za portret (r) 15.05 Mir i dobro 15.35 Branitelji domovine, informativnoedukativni spot (r) 15.40 Vijesti 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.51 Ljetna ljubav, mini-serija 17.20 Znam, a ne znam (r) 17.23 Kad `ivotinje napadaju: Neo~ekivana opasnost, dokumentarna serija 18.14 Lijepom na{om: Veliko Trojstvo (r) 19.18 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.55 Sport 20.00 Vrijeme 20.09 Velo misto, Serija (r) 21.30 Jadranske igre: Crikvenica 23.20 Vijesti 23.37 Vijesti iz kulture 23.43 Gospo|ica Marple 5, mini-serija (r) 01.12 Odmetnici, mini-serija (r) 02.44 Hotel Schwarzwaldhof, mini-serija (r) 04.12 Skica za portret (r) 04.35 Jelovnici izgubljenog vremena (r) 04.55 Plodovi zemlje (r)

MRE@A
08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, ctani film 09.05 Tito, dok. serijal (r) 10.10 Teksa{ki teror, film 13.15 Svijet duhova, film 15.15 Ku}ni odgoj film 18.15 Doba ljubavi, 10/24 (r) 20.05 Doba ljubavi, 11/24 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, 6/14 21.50 Iznad okeana, film

Gara`a: En Face
ZABAVNI PROGRAM

19.25

Winx
CRTANA SERIJA

10.00

Jane Eyre SERIJA 13.10

19.25 Gara`a: En Face 20.00 Gospodar prstenova: Dvije kule, ameri~konjema~konovozelandskii film (r) 22.55 Filmski boutique ljeto s Alfredom Hitchcockom: Prozor u dvori{te, ameri~ki film (r) 00.45 No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi 03.28 No}ni glazbeni program: Zoran Predin, snimka koncerta (r) 04.27 No}ni glazbeni program: Gara`a: Hari Ron~evi} (r) 04.57 No}ni glazbeni program: Gibonni ^inim pravu stvar (r)

TV MOSTAR
08.05 Ma~ak Mika, crtani film 08.35 Ostrvo kornja~a, 9/26 09.05 Tito, dok. serijal (r) 10.10 Teksa{ki teror, film 12.00 Vijesti plus 13.15 Svijet duhova, film 15.00 Flash vijesti 15.15 Ku}ni odgoj, film 17.00 Vijesti plus 18.15 Doba ljubavi, serija (r) 19.00 Najava dnevnika tv1 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Doba ljubavi, serija 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, 6/14 21.50 Iznad okeana, film

TV KAKANJ
12.00 Peta dimenzija, serija 13.30 Zanimljive pri~e 14.00 TV mukabela 15.00 Jusuf a.s., serija 16.00 Legende bh sporta 16.30 Poruka, serija 17.00 Flash vijesti 17.05 Peta dimenzija, serija 18.30 Bra}a koale 19.00 Ramazan mjesec milosti 20.01 Ezan za iftar 20.04 Predah uz iftar 20.20 Info IC 21.00 Ramazanske pri~e 21.30 Vrline vjernika 21.40 Jusuf a.s., serija 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Poruka, serija 00.00 Vijesti IC (r)00.20 Peta dimenzija, serija 01.30 Igrani film 03.20 Sehurski program 03.53 Ezan za po~etak posta 03.55 TV mukabela

RTV USK
10.00 Vijesti 10.10 Cirkus, zab. prog. 11.05 Svjetla pozornice: Bajaga, zab. program (r) 12.00 Vijesti 12.05 Kraji{ka zemlja 12.35 Stari zanati: Brico, dok. program 13.05 Indijski nosorog, dok. program 14.00 Vikend ru~ak 14.30 Vijesti 14.40 Hronika kraji{kih gradova (r) 15.25 Vrata tajne, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste, 40. emisija (r) 16.30 Nedjeljom zajedno 18.30 Bajke iz cijelog svijeta, 4/39 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muz. program 20.00 Ramazanski program 20.45 Sto najve}ih otkri}a, dok. program 21.30 Vijesti 21.35 Film 23.05 Nedjeljom zajedno (r)

TV SLON
13.02 Op~injeni, serija (r2) 14.50 @ivotne pri~e, dok. program 15.25 Da sam ja neko, dok. program 15.55 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.00 Vremenska prognoza 18.10 Tuzla u`ivo, panoramske kamere, uklju~enje u`ivo 18.20 Zoo hoby 19.00 SMS centrala 19.18 KVIZ Extra 19.40 Pred iftar 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.10 Djevojke iz butika, 6/12 22.00 Top 7, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za ponedjeljak

TV ZENICA
09.05 Pozdravna melodija 09.08 Eko kviz (r) 10.30 TV Justice (r) 11.00 Bonaventura (r) 12.00 Ljeto u gradu (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija 15.00 Klinika, serija (r) 16.00 Klinika, serija (r) 2 epizode 18.00 Autoshop 19.00 Biografije (r) 19.30 Ramazanski program 21.00 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 Show na moj na~in

RTV VOGO[]A
10.45 Svjetlo istine, vjerski program 11.15 Kuhajmo zajedno, (r) 12.00 Zavidovi}ka hronika TV Maglaj (r) 12.30 Priroda i ljudi 13.00 Muz. program 15.00 TV Zehra 16.00 Ispod vela zaborava, dok. program (r) 17.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 17.50 Wild Life, crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 Priroda i ljudi 19.00 Ramazanski program 21.00 Autoshop magazin 21.30 Film 23.30 I.R.I.B. 00.00 Priroda i ljudi (r) 00.30 Autoshop (r) 01.00 Dok. program (r) 02.00 Svjetlo istine 03.00 Ramazanski program 05.00 O~i du{e, serija

RTV BN
06.00 Muzi~ki izlog 07.30 Zvuci zavi~aja 08.30 Pri~e zavi~ajne 09.00 Porodi~no stablo 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Preljubnici 15.10 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Preljubnici 20.40 Povratak otpisanih, film 22.25 Gospodin Ljubomorni, film 00.00 Tajne nisu vje~ne, film

ATV
08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 [egrt Hlapi}, crtani film 10.30 Spori}, dje~iji program 11.00 Graditelj Bob, crtani film 11.20 Dinotopija 13.00 Ke~eri, arena Meksiko, sportski program 14.00 Virtuelna mama SU, film 16.00 Slu~aj Harms 18+, film 18.00 Fatalne `ene, dok. program 18.30 Akcioni heroji, dok. program 18.50 Arena sport, sportski program 19.00 ATV vijesti 20.00 Ja volim Srbiju, zabavni program 22.15 Masmediologija na Balkanu, film 00.15 Mortal Kombat 2, film

EUROSPORT 2
03.30 Tenis, WTA Toronto, Kanada, polufinale 05.30 Fudbal, Bundesliga: Hoffenheim - Dortmund 07.30 Fudbal, Bundesliga: Monchengladbach - VFB Stuttgart 08.30 Floorball 10.00 Tenis, WTA Toronto, Kanada, polufinale 11.15 Biciklizam, Eneco Tour 12.00 Plivanje, Univerzijada Shenzhen, Kina Live 14.00 Fudbal, Bundesliga: Hoffenheim - Dortmund 15.30 Fudbal, Bundesliga: Kaiserslautern - FC Augsburg, live 17.30 Fudbal, Bundesliga Live: Bayer - Werder Bremen 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 20.30 Ekstremni sportovi 00.30 Odbojka, Univerzijada Shenzhen, Kina 01.30 Ski-skokovi, Einsiedeln, [vajcarska 02.00 Fudbal na pijesku, Portimao, Portugal

SPORT KLUB
06.00 Championship: Birmingham Coventry 07.45 Premier League: Newcastle Arsenal 10.15 Tenis Masters studio 10.45 ATP Masters Montreal, polufianle 14.30 Premier League: Stoke - Chelsea, direktno 16.30 Vijesti 17.00 Premier League: WBA Manchester United, direktno 19.00 Ukrajinska liga: Illichivets Chornomorets, direktno 21.00 ATP Masters Montreal finale, direktno 23.15 Holandska liga: Ajax Heerenveen 01.00 Ruska liga 02.45 [vajcarska liga: Grasshopper Young Boys 04.30 Vijesti

DISCOVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 00.15 Peta brzina Kako se pravi? Kako to radi? Pametnjakovi} Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde, 2. ep. Vrhunsko graditeljstvo Kakav alat! Prljavi poslovi Opasan lov Razotkrivanje mitova Borbene ma{ine i oru`ja sa Majkom Bruerom Oru`je budu}nosti Smrtonosna zona Automobili Peta brzina, 2. ep. Ameri~ki ~operi Pre`ivljavanje udvoje Uni{tavanje! Istraga zlo~ina Svijet fudbalskih huligana Kaskaderski zavisnici Kaskaderski zavisnici

N. GEOGRAPHIC
06.00 07.00 09.00 10.00 11.00 13.00 14.00 15.00 16.00 [apta~ psima U materici Konvoj Granica [apta~ psima, 2 epizode Velike migracije Velike migracije Detektivi ronioci Plovidba na brodu sa blagom

VIASAT HISTORY
06.00 Veliki re`iseri 07.30 Svijet novca 08.00 Ubistvo i misterije u Devonu 09.00 Lete}i nosa~ aviona 10.00 Hitlerovi istra`iva~i 11.00 Gra|evinska ~udesa 13.00 Farma iz Edvardijanskog doba 14.00 Veliki re`iseri 15.30 Svijet novca 16.00 @ivjeti i umrijeti za umjetnost i ljubav 17.00 Pri~a o poljoprivredi 18.00 Stopama Berlioza 19.00 Kada su Mavari vladali Evropom 20.00 Su|enje Bogu 21.30 Velike britanske vojskovo|e 22.00 Ko si zapravo ti? 23.00 Izgubljena krsta{ka tvr|ava 00.00 @ivjeti i umrijeti za umjetnost i ljubav 01.00 Pri~a o poljoprivredi 02.00 Stopama Berlioza 03.00 Kada su Mavari vladali Evropom 04.00 Su|enje Bogu

ANIMAL PLANET
06.00 Ulica lemura 06.25 U posjeti `ivotinjama sa Mikejlom Strakan 07.15 Upoznajte divljinu 07.40 Ro|eni lovci 08.10 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija 09.05 Paklene ma~ke 10.00 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 10.55 Lovac na krokodile 11.50 Velike morske avanture, 2. ep. 13.40 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 14.35 Sve o psima 15.30 @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija, 2. ep. 16.25 Priroda Britanije sa Rejom Mirsom 17.20 Sve o psima 18.15 Donald [ulc stru~njak za otrove 19.10 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima 20.05 Veterinar za cijeli svijet 21.00 Ratovi insekata 21.55 Borba za kitove 22.50 Planeta mutanata 23.45 Sve o psima, ma~kama, ljubimcima

Titanik
DOK. SERIJA

21.00

17.00 19.00 20.00 21.00

Poro~ni piratski grad Megafabrike Brod duh Titanik: Posljednja tajna 22.00 Istra`ivanje planete Zemlje 23.00 Brod duh 00.00 Titanik

BUNDESLIGA Eurogol bh. reprezentativca

Sejad Salihovi} sru{io prvaka

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
nedjelja, 14. august 2011. godine

48. strana

MOTO GP Danas se vozi VN ^e{ke u Brnu

Dani Pedrosa najbr`i
[panski voza~ je za 0,113 sekundi nadma{io svjetskog prvaka Jorgea Lorenza, a trenutno vode}i u poretku svjetskih {ampionata startova}e sa tre}e pozicije
Voza~ Honde Dani Pedrosa bio je najbr`i na ju~era{njim kvalifikacijama na stazi u ~e{kom Brnu u trci Moto GP-a. Na kon odli~ne vo`nje na ju~era{njem treningu, Dani Pedrosa je po suhoj stazi za 0,113 sekundi bio bolji od pro{logodi{njeg prvaka Jorgea Lorenza na drugoj poziciji. Uz njih dvojicu prvi red dijeli i trenutno vode}i u ukupnom poretku Casey Stoner. Australac je odli~no odvozio jutarnji, ki{ni trening i bio blizu vode}e pozicije, no Pedrosa je uspio uhvatiti vodstvo koje do kraja vi{e nije ispu{tao. Ina~e, deset trka Svjetskog prvenstva u MotoGP klasi je odve ze no, {to zna~i da sa trkom za VN ^e{ke po~inje drugi dio sezone. Poslije prvih deset utrka najvi{e bodova 193 prikupio je Casey Stoner na svojoj hondi, a kao najve}a prijetnja Australcu izdvojio se pro{losezonski prvak Jorge Lorenzo. Vjerojatno bi

Poredak voza~a

1. Casey Stoner 193 2. Jorge Lorenzo 173 3. Andrea Dovizioso 143 4. Dani Pedrosa 110 5. Valentino Rossi 108 6. Ben Spies 98 7. Nicky Hayden 94 8. Colin Edwards 67 9. Hiroshi Aoyama 63 10. Marco Simoncelli 60 za sam vrh konkurirao i Dani Pedrosa, no njega je povreda udaljila od ozbiljnije borbe za ukupnu pobjedu. Staza je duga 5.403 metra i sastoji se od {est lijevih i osam desnih zavoja. Najdu`a ravnica na 15 metara {irokom asfaltu iznosi 636 metara, a najve}u brzinu ovdje je zabilje`io Max Biaggi 2004. godine. Italijan je tada na Hondi jurio 311,2 km/h, no rekord staze je u rukama Valentina Rossija. On je 2009. u kvalifika ci ja ma sta zu pre ve zao 1:56,145, a ove godine je Pe-

Jorge Lorenzo, svjetski prvak, startuje kao drugi

Reuters

Rezultati kvalifikacija

1. DaniPedrosa([PA/ Honda) 1:56,591 minuta; 2. JorgeLorenzo ([PA/Yamaha) 1:56,704; 3. Casey Stoner (AUS/honda) 1:56,860; 4. Ben Spies (SAD/ Yamaha) 1:57,178; 5. Marco Si-

moncelli(ITA/Honda) 1:57,351; 6. Valentino Rossi (ITA/Ducati) 1:57,367; 7. Andrea Dovizioso (ITA/Honda) 1:57,442; 8. Colin Edwards (SAD/ Yamaha) 1:57,676; 9. Nicky Hayden (SAD/Ducati) 1:57,721; 10. HiroshiAoyama JPN/Honda1:57,784... fikacijama ipak garantuju da }emo danas gledati zanimljivu trku, neizvjesnu do kraja.

Dani Pedrosa bio je nabr`i u kvalifikacijama

Reuters

drosa bio sporiji za gotovo pola sekunde. Postignuta vremena u kvali-

POSLJEDNJE VIJESTI
POGINUO DR@AVLJANIN BiH - U te{koj saobra}ajnoj nesre}i kod Tepljuha, na hrvatskoj dr`avnoj cesti Drni{ - Knin, rano ju~er smrtno je stradao 36-godi{nji A. D, dr`avljanin BiH, koji se nalazio na mjestu suvoza~a. Uvi|ajem je utvr|eno da je od Drni{a prema Kninu vozilom fiat punto, bh. oznaka, upravljao Ermin [, 22-godi{nji dr`avljanin BiH, te da je dolaskom do mjesta Tepljuh u blagom zavoju ulijevo, zbog neprilago|ene brzine, vozilom izletio s ceste i udario u stablo, te se vi{e puta okrenuo na cesti. Voza~ je prevezen u kninsku bolnicu s lak{im tjelesnim povredama. MAKARSKA: UHAP[EN SARAJLIJA SA DESET KG MARIHUANE - Makarska je policija u trajektnoj luci zaplijenila vi{e od deset kilograma marihuane skrivene u automobilu te uhapsila 33-godi{njeg dr`avljana BiH M. B. iz Sarajeva.

Peti poku{aj najve}eg grada Turske

Istanbul kandidat za OI 2020.
Premijer Turske Red`ep Erdogan zvani~no je proglasio kandidaturu Istanbula za doma}ina ljetnih Olimpijskih igara 2020. godine. Gradu na Bosforu }e to biti peti poku{aj da dobije organizaciju Igara, po{to su se do sada kandidovali za doma}instvo 2000, 2004, 2008. i 2012. godine. “Veoma smo uzbu|eni i nadam se da }emo ovog puta uspeti da ostvarimo na{ cilj“, rekao je Erdogan. Kandidatura turskog grada je ~etvrta zvani~na, poslije Rima, Madrida i Tokija, a o~ekuje se da u trku u|e i Katar, odno sno Do ha. Spo mi nja la se mo gu}nost da kandidaturu podnese i Ju`na Afrika, ali oni jo{ razmi{ljaju, iako nisu zvani~no odustali, dok je Dubai zbog ekonomske krize odlu~io da odustane. Me|una ro dni olim pij ski ko mi tet (MOK) doma}ina Igara 2020. izabra}e tokom 2013. godine.

LOTO
5 6
5 2

65. KOLO 7
7 0

12
2 4 5 5

15
4 2

34
6 6

JOKER 1 JOKER 2

SPONZOR DNEVNE VAKTIJE

Bli`i se trenutak polaska na had`.
Iznenadna bolest ili nesre}a na putu u inostranstvu vam mo`e donijeti nepredvi|ene finansijske brige ukoliko niste kupili policu putni~kog zdravstvenog osiguranja. Sa policom putni~kog zdravstvenog osiguranja SARAJEVOOSIGURANJA potpuno ste za{ti}eni od takvih briga.

D N E V N A
DAN SABAH IZLAZAK SUNCA

R a m a z a n

VA K T I J A
14 3 2 . IKINDIJA AK[AM/ IFTAR JACIJA

PODNE

Budite zdravstveno osigurani na odlasku i povratku sa had`a. Putujte na had` sa SARAJEVO OSIGURANJEM.

14

3:49

5:43

12:52 16:43 19:59 21:38

BANJA LUKA 3,5,7 / BIHA] 8,10,12 / BR^KO -4,-2,1 / BIJELJINA -5,-3,-1 / CAZIN 7,10,13 / GORA@DE -3,-2,-2 / KONJIC 1,2,2 / LIVNO 6,6,6 / MAGLAJ 0,1,3 / MOSTAR1,2,3 / SANSKI MOST 5,7,9 / SREBRENICA -4,-3,-3 / TE[ANJ 0,2,4 / TRAVNIK 2,3,4 / TUZLA -3,-1,1 / ZENICA 1,2,3

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful