Ramzes je bio sam; èekao je na znak od nevidljivog.

Sam u pustinji, tom nepregledn om, spr enom i neplodnom prostranstvu, suoèen s tajnom svoje sudbine. Taj dvadesettrogodi nji atletski graðen mladiæ bio je visok metar i osamdeset centimet ara, imao je bujnu, zlatno utu kosu, izdu eno lice, sna ne i lijepo oblikovane mi iæe; iro o i visoko èelo, istaknute arkade, guste obrve, sitne i ive oèi, lijepe okrugle u i, pu ne usne i èvrsta vilica èinili su njegovo lice strogim i privlaènim. Premda mlad, Ramzes je stekao veliko ivotno iskustvo. Postao je kraljevski pisar, otkrivene su mu tajne Abidosa, dobio je zvanje regenta egipatskog kraljevstva. Seti je svima dao do znanja da eli da ga jednog dana naslijedi njegov mlaði sin. Ali Seti, taj velièanstveni faraon, nezamjenjivi vladar koji je od Egipta stvorio sretnu, mirnu i naprednu zemlju, umro je nakon petnaest godina izuzetne vladavin e, nakon petnaest prebrzo proteklih godina koje su poput ibisa nestale u sutonu jednog ljetnog dana. Hladan, strog i zahtjevan otac, Seti je malo pomalo pripremao sina za vladavinu, a da ovaj toga nije bio svjestan, dovodeæi ga u razlièita isku enja, poèev i od susreta s divljim bikom, olièenjem snage. Mladiæ je bio dovoljno hrabar da mu se suprotstavi, ali jo nedovoljno sna an da ga pobijedi; da se Seti nije umije ao, Ramzes bi skonèao p od rogovima zvijeri. (HRKTIAHJACt Mladiæ je tada spoznao prvi faraonov zadatak: morao je braniti slabe od jakih. Tajna istinske moæi i njen jedini nositelj bio je kralj; zahvaljujuæi magiji iskustv a, faraon ju je prenio na Ramzesa, postupno, vje to prikrivajuæi svoje namjere. Sin i otac zbli ili su se tijekom godina, njihovi duhovi su se sjedinili u istoj vjeri , s istim poletom. Seti je bio strog i suzdr an i nije govorio mnogo; meðutim, pru io je Ramzesu jedinstvenu povlasticu, svakodnevno se s njim sastajao, nastojeæi ga up oznati s osnovnim naèelima vladara Gornjeg i Donjeg Egipta. Ti sjajni, nezaboravni trenuci zauvijek su nestali u ti ini smrti. Ramzesovo srce otvaralo se poput cvijeta da bi primilo faraonove rijeèi; èuvalo ih j e kao najdragocjenije blago, o ivljavalo ih putem misli i djela. No, Seti se prikl juèio svojoj braæi bogovima, a Ramzes je ostao sam, li en njegove }\ prisutnosti. * Osjeæao se napu tenim, èinilo mu se da æe pokleknuti i pred neizmjernim teretom koji je nosio na pleæima. Vladati I'1 Egiptom... Sanjao je o tome kao trinaestogodi njak, kao to lf dijete sanjari o nedostupnoj igraèki; zatim se odrekao te lude ideje, uvjeren da æe prijestolje jednoga dana pripasti njegovom starijem bratu Henaru. Ali, faraon Seti i velika kraljevska supruga Tuja odluèili su drukèije. Nakon to su p a ljivo promatrali sinove, odluèili su da vrhovni polo aj pripadne Ramzesu. Kako su mo gli ne izabrati jaèeg i spretnijeg sina, mladiæa èije je dr anje toliko podsjeæalo na Seti jevo? Ramzes se osjeæao spremnim suoèiti se s bilo kakvim neprijateljem u borbi jeda n na jednoga, ali nije se osjeæao spremnim stati na kormilo dr ave, tog ogromnog bro da, i otisnuti se u nesigurne vode buduænosti. U bitci u Nubiji dokazao je svoju h rabrost; kad bi njegova zemlja bila u opasnosti, smjelo bi po ao u rat. Ali, kako upravljati èitavom vojskom lukavih slu benika, velikodostojnika i sveæenika? Utemeljitelju loze, prvom Ramzesu, starom veziru, mudraci su predali u ruke moæ ko ju nije elio; njegov nasljednik Seti okrunjen je kao veæ zreo i iskusan èovjek. Ramze s je imao svega dvadeset i tri godine i bio je nauèen ivjeti u sjeni svog oca, upij ati njegove savjete i po tivati njegovu volju. Kako je divno imati bezgranièno povje renje u mudrog vodièa koji nam ucrtava put! Raditi pod Setijevim okriljem, slu iti E giptu slu ajuæi faraona, nalaziti, zahvaljujuæi njegovoj prisutnosti, odgovore na sva pitanja... ivio je u raju, raju koji mu je sada nedostupan. Kako sudbina mo e zahtijevati od njega, Ramzesa, naprasitog i strastvenog mladiæa, d a zamjeni Setija? Ne bi li bilo pametnije da pobjegne u pustinju, nekuda daleko, gdje ga nitko nik ada neæe pronaæi? Tje ila ga je pomisao da mo e raèunati na svoje saveznike: na zahtjevnu i odanu majku Tuju; na svoju, tako lijepu i spokojnu suprugu Nefertari; na prijatelje iz mlado sti, idova Mojsija, zidara na kraljevskim gradili tima, na A u diplomata, na Setaua,

krotitelja zmija i na osobnog tajnika Amenija, koji bi dao ivot za njega. Meðutim, neprijateljski klan bio je jak. Znao je da Henar neæe odustati od namjere d a se domogne krune. S kakvim li se mraènim saveznikom udru io ne bi li sprijeèio brata da postane vladar? Kada bi se Henar stvorio pred njim ovog trenutka, Ramzes mu se ne bi suprotstavio. Kad mu je toliko stalo do dvostruke krune, pa evo mu je! No, je li imao pravo izdati oca i odreæi se du nosti? Mogao je uvjeravati samoga seb e da se Seti prevario, da bi prije ili kasnije promijenio mi ljenje... Ali, Ramzes se neæe samoobmanjivati. Njegova je sudbina ovisila o nevidljivom, èekao je odgovor . Znao je da æe ga dobiti upravo ovdje, u srcu crvene zemlje pro ete opasnom snagom. Sjedio je i èekao. Faraon mora biti èovjek pustinje, zaljubljen u samoæu i beskraj; va tra skrivena u kamenju i CHRISTIAM JACQ pijesku ili æe nahraniti njegovu du u ili æe je uni titi. Na njoj je da donese presudu. Sunce se pribli ilo zenitu, vjetar se sti ao. Neka gazela je skakutala s dine na din u. Prijetila je opasnost, dobro je to , osjeæao. Odjednom se pojavio, niotkuda. Ogroman lav, dug preko èetiri metra, te ak vi e od tri s stotine kilograma. Svjetla, bujna griva davala mu je izgled ratnika, a ispod tam nog krzna velièanstvene zvijeri ocrtavao se svaki pojedini mi iæ. Kada je ugledao Ramzesa, ispustio je urlik koji se èuo u krugu od petnaest kilomet ara. Zvijer èeliènih kand i i straviène ; èeljusti zurila je u svoj plijen. y* Setijev sin nije joj mogao pobjeæi. "i Lav krenu prema Ramzesu, zaustavi se na nekoliko ,,i metara od njega i stade ga promatrati oèima boje zlata; nekoliko dugih trenutaka èov jek i lav su se izazivaèki gledali. ivotinja je repom otjerala nasrtljivu muhu; odjednom postane nervozna, te se prib li i èovjeku. IV Ramzes ustade, ne skidajuæi pogled s lava. >\ - To si ti, Krvnice, to si doista ti - lav kojeg sam spasio od sigurne smrti! K akvu si mi sudbinu namijenio? Zaboraviv i na strah, Ramzes se sjetio laviæa kojeg je prona ao u smrtnom hropcu u nub ijskoj savani; mladunèe koje je ugrizla zmija pre ivjelo je zahvaljujuæi neobiènoj izdr lj ivosti i Setauovom lijeku, i sada je izraslo u prelijepu zvijer. Krvnik je pobjegao iz tora u koji su ga zatvorili dok je Ramzes bio odsutan. to a ko se divlja maèka promijenila, to ako bez milosti napadne onog koga je nekada dr ala svojim gospodarom? - Odluèi, Krvnice. Ili æe postati moj ivotni suputnik ili æe me ubiti. Lav se propeo na zadnje ape, a prednje je stavio na Ramzesova ramena. Iako u oku, princ se dobro dr ao. Kand e zvijeri ostale su uvuèene. Nju kom dodirnu Ramzesov nos. 4RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIMA Vezalo ih je prijateljstvo, povjerenje, po tovanje. - Odredio si moju sudbinu. Onaj koga je Seti nazvao «Sinom svjetlosti« vi e nije imao izbora. Borit æe se kao lav. m: "emfi ki dvor bio je u dubokoj alosti. Mu karci .se nisu brijali, ene su nosile rasple tenu kosu. Sljedeæih sedamdeset dana, koliko æe trajati Setijeva mumifikacija, Egipa t æe ivjeti u i èekivanju: kralj je mrtav, prijestolje æe ostati prazno sve do slu benog p ogla enja njegovog nasljednika koje æe se obaviti tek poslije pogreba, kada se Setij eva du a bude sjedinila s nebeskom svjetlo æu. Granièari su bili u stanju pripravnosti, vojska je, pod vodstvom regenta Ramzesa i velike kraljevske supruge Tuje, bila spremna osujetiti svaki eventualni poku aj n apada. Iako odnosi s Hetitima, najveæim neprijateljima Egipta, trenutno nisu bili

lo i, nitko nije mogao biti siguran da ovi neæe poku ati napasti zemlju. Plodne provin cije Delte stoljeæima su predstavljale primamljiv plijen »trkaèima s pijeska», lutajuæim s inajskim beduinima i azijskim prinèevima, spremnima sklopiti bilo kakav savez ne b i li se domogli sjeveroistoènog egipatskog teritorija. Narod je bio upla en zbog Setijeve smrti; sada, kada faraona vi e nema, mraène sile æe s e nadviti nad zemlju i poku ati uni titi drevnu civilizaciju, djelo mnogobrojnih din astija. Hoæe li mladi Ramzes biti sposoban za tititi Dvije 5" CHRISHAH JACQ Zemlje1 od nesreæe? Velikodostojnici nisu imali povjerenja u mladiæa, pa su eljeli da on prepusti prijestolje svom spretnijem i manje strastvenom bratu Henaru. Velika kraljevska supruga Tuja zadr ala je svoje navike i nakon mu evljeve smrti. Ta ponosna èetrdesetdvogodi nj akinja uskog ravnog nosa, strogih i prodornih bademasti h oèiju i gotovo èetvrtastog èela, predstavljala je neprikosnoveni moralni autoritet. Uvijek je bila Setijeva najveæa podr ka; u vrijeme njegovih putovanja i izbivanja, E giptom je vladala èvrstom rukom. Tuja je voljela praskozorja provoditi u svom vrtu s tamarisima i sikomorama; etal a je i u mislima organizirala svoj radni dan, usklaðujuæi mnogobrojne sastanke s obr edima u slavu bo anske snage. No, otkada je Seti umro, ni ta vi e nije imalo smisla. Premda je njena jedina elja bi la da se to prije pridru i svom suprugu, da se susretne s voljenim èovjekom u jednom drugom, mirnom svijetu, daleko od ljudi, bez rijeèi je prihvaæala teret preostalih g odina koje joj je sudbina namijenila. Od sada æe ivjeti za svoju zemlju i nastojat æe slu iti joj do posljednjeg daha. Elegantna Nefertarina silueta izranjala je iz jutarnje izmaglice; Ramzesova supr uga, «najljep a meðu dvorskim ljepoticama«, kako su je zvali u narodu, imala je sjajnu, crnu kosu i nje ne, zelenoplave oèi. Nefertari, glazbenica iz memfi kog hrama posveæenog boginji Hator, nadarena tkalja odgojena u duhu drevnih pisaca kakav je bio mudr i Ptahotep, nije bila plemiækog podrijetla; ali, Ramzes se ludo zaljubio u nju, u njenu ljepotu, pamet i iznenaðujuæu zrelost. Premda nenametljiva, Nefertari je plije nila; Tuja ju je postavila za nadstojnicu svoje kuæe, i ona je nastavila raditi ov aj posao i nakon udaje za regenta. Egipatska kraljica i Nefertari duboko su se p o tovale i razumjele. 'Gornji i Donji Egipat, dolina Nila (Jug) i Delta(Sjever). ?6RANZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - Jutros se sve kupa u rosi, Va e velièanstvo; je li uopæe moguæe iskazati rijeèima dare lj vost na e zemlje? - Za to si ustala tako rano, Nefertari? - Vi ste ta kojoj je prijeko potreban odmor, zar ne? - Ne spavam vi e dobro. - Kako da ubla im va u bol, velièanstvo? Preko kraljièinih usana preðe tu an osmjeh. - Nitko nikada neæe moæi zamijeniti Setija; patit æu dok sam iva, jedinu utjehu pronaæi æ u Ramzesovoj sretnoj vladavini. Od sada æu ivjeti samo za to. - Brinem, Va e velièanstvo. - to te muèi? - Bojim se da se Setijeva volja neæe ispo tovati. - Tko bi se usudio usprotiviti volji mog pokojnog supruga? Nefertari je utjela. - Misli na mog starijeg sina Henara, zar ne? Znam koliko je ta t i ambiciozan, ali nije toliko lud da bi se suprotstavio oèevoj elji. Prve zrake sunca obasjale su kraljièin vrt. - Nemoj misliti da sam naivna, Nefertari. Znam da misli da nisam u pravu. - Va e velièanstvo... - Jesi li saznala ne to konkretno? - Ne, samo imam neki predosjeæaj, nejasan predosjeæaj. - Znam da ima jaku intuiciju i o tar um, znam da si po tena i iskrena; ali, ako bi n etko poku ao sprijeèiti Ramzesa da vlada... pa, morao bi ga ubiti! - Toga se i bojim. - Misli da bi Henar okrvavio ruke kako bi se domogao prijestolja? - Ta me pomisao u asava, kao i vas, ali ne mogu je odagnati. Morala sam vam ovo r

eæi, a vi me o tro kaznite ukoliko sam vas uvrijedila. - Tko èuva Ramzesa? CHR1ST1AN JACa Lav i pas bdiju nad njim, kao i Seramana, ef njegove osobne stra e; po Ramzesovom povratku iz pustinje uspjela sam ga uvjeriti da nikuda ne ide bez za tite. - Narodna alost traje veæ deset dana - podsjeti ju velika kraljevska supruga - za d va mjeseca Setijevo neraspadljivo tijelo bit æe preneseno u njegov vjeèni dom. Potom æe Ramzes biti okrunjen, a ti æe postati egipatska kraljica. Ramzes se poklonio majci, a zatim ju je nje no zagrlio. Ona, naizgled tako krhka, bila je dostojanstvena i uzvi ena usprkos velikoj boli. - Za to nas je Bog suoèio s tako stra nim gubitkom? - Setijev duh ivi u tebi, sine; njegovo vrijeme je pro lo, tvoje zapoèinje. Nastavi d jelo svog oca i pobijedit æe smrt. - Sjena smrti je zastra ujuæa. - Nisi li ti sin svjetlosti, Ramzese? Rastjeraj mraène oblake koji su se nadvili nad nama, odagnaj sile kaosa koje nam prijete. Mladiæ se odmaèe od svoje majke. - Moj lav i ja smo se pobratimili u pustinji. - To je znak koji si èekao, zar ne? - Da, ali dozvoli mi da te pitam ne to. - Slu am te. - Kad god je otac odlazio iz Egipta da bi stranim zemljama dokazao svoju moæ, ti si ostajala u zemlji i vladala. - Tradicija je to od mene zahtijevala. - Zna vladati, svi te po tuju; za to ne ostane na prijestolju? - Zato to moramo po tovati Setijevu volju; tebe je izabrao, sine moj, ti æe i vladati . Ja æu ti pomagati koliko mogu i savjetovat æu te ako bude elio. Ramzes je znao da je majka u pravu. RANZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA Ona je bila jedina na svijetu koja je mogla promijeniti njegovu sudbinu i oslobo diti ga te kog bremena; ali, Tuja je ostala vjerna pokojnom kralju i sve æe uèiniti ka ko bi njegova volja bila izvr ena. Ramzes je morao, unatoè sumnjama i strahovima, pr ihvatiti ovaj sudbinski zadatak. Seramana, ef Ramzesove osobne garde, nije napu tao krilo dvora u kojem je radio bud uæi egipatski kralj. Postavljanje ovog nekada njeg sardinskog gusara na tako va no mje sto podiglo je veliku pra inu; mnogi su bili uvjereni da æe div kovrèavih brkova prije ili kasnije izdati Setijevog sina. Trenutno nitko nije mogao uæi u dvor bez njegove dozvole. Velika kraljevska suprug a savjetovala mu je da budno motri na svakog posjetitelja i da se ne ustruèava upo trijebiti maè u sluèaju opasnosti. Kada je èuo nekakav amor, Seramana pojuri ka trijemu gdje su gosti èekali da budu pri mljeni. - to se to ovdje dogaða? - Ovaj èovjek eli uæi na silu. - odgovori mu stra ar, pokazujuæi na krupnog bradonju gus te kose i irokih ramena. - Tko si ti? - upita ga Seramana. - Mojsije idov, Ramzesov prijatelj iz mladosti i faraonov graditelj. - to eli ? - Ramzesova vrata do sada su mi uvijek bila otvorena! - Sada ja o tome odluèujem. - Da regent nije zatvoren? - Naravno da nije! Moramo biti na oprezu... Za to ga eli vidjeti? - Ne tièe te se! - U tom sluèaju, gubi se i ne vraæaj se na dvor; u suprotnom, bacit æu te u tamnicu. ?9Èetvorica stra ara jedva su sprijeèila Mojsija da proðe. - Gorko æe se pokajati ukoliko odmah ne obavijesti Ramzesa da sam do ao! - Ne bojim se tvojih prijetnji. - Èeka me prijatelj! Razumije li to ti govorim? Nekada nji gusar pro ao je kroz mnoge b tke, te je bez pogre ke mogao predosjetiti opasnost. Znao je da je ovaj sna ni g alamd ija iskren.

- Ramzes i Mojsije se zagrli e. - Ovo vi e nije dvor - grmio je idov - veæ prava tvrðava! - Tuja, Nefertari, moj osobni tajnik, Seramana i jo nekoliko meni bliskih ljudi strahuju od najgoreg. -Najgoreg... Na to misli ? - Na atentat. Na pragu regentove sale za prijeme, s pogledom na vrt, spavao je ogroman Ramzeso v lav; izmeðu njegovih prednjih apa drijemao je Noæobdija, zlatno uti pas. - Uz ovu dvojicu nema se èega bojati. - Nefertari je uvjerena da Henar nije odustao od namjere da stane na èelo Egipta. - Misli da bi te mogao napasti prije Setijeva sprovoda... To nije njemu nalik. He nar vi e voli raditi potajice, smi ljeno i polako. - Toèno, ali sada nema dovoljno vremena. - U pravu si... Ipak, mislim da se ne bi usudio napasti te. - Iz tvojih usta u bo je u i; to bi doista bilo pogubno za Egipat. to se prièa u Karnak u? - Puno se govorka protiv tebe. ef gradili ta postavio je Mojsija na mjesto nadzornika radova ogromnog karna kog grad ili ta gdje je Seti zapoèeo gradnju velièanstvene sale sa stupovima. - Kome to smetam u Karnaku? - Amonovim sveæenicima, nekim plemiæima, veziru Juga... Tvoja sestra Dolant? i njen mu Sari ih podr avaju. Ne mogu te podnijeti jer si ih prognao u tu zabit, kako obièno govore. 10RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA - Taj podli Sari poku ao je smaknuti Amenija, mog osobnog tajnika i na eg prijatelj a iz mladosti, kao i mene. Progon iz Memphisa vrlo je blaga kazna za njih! - Taj otrovan korov raste samo na sjeveru; na jugu oni venu. Bilo bi bolje da s i ih stro e kaznio, da si ih osudio na pravo progonstvo. - Dolanta mi je sestra, Sari me je odgojio, bio mi je uèitelj. - Smije li kralj biti slab prema svojim bli njima? Ove su rijeèi pogodile Ramzesa. - Jo nisam kralj, Mojsije! - Ali, ipak si morao podnijeti tu bu i pustiti da pravda uèini svoje. - Ukoliko napuste Karnak, pobrinut æu se da budu ka njeni. - Iskreno se nadam da hoæe ; nisi nimalo svjestan koliko su tvoji neprijatelji okru tni. - Sada oplakujem oca, Mojsije. - I zaboravlja svoj narod, svoju zemlju! Zar misli da je Setiju, koji te gleda s n eba, drago to si tako mlak? Da mu Mojsije nije bio prijatelj, Ramzes bi ga udario. - Treba li kralj imati tvrdo srce? - Da li èovjek mo e vladati ukoliko je obuzet bolom, ma koliko on bio opravdan? Hen ar me je poku ao potkupiti i okrenuti protiv tebe. Da li ti je sada jasno kakva ti opasnost prijeti? Ramzes je bio prenera en. - Tvoj neprijatelj je vrlo moæan - nastavio je Mojsije - mora biti na oprezu. CHRISTIAH JACd Sr UMemphisu, ekonomskom sjedi tu zemlje gdje se ?''' susreæu Delta i dolina Nila, vladalo je mrtvilo. Veæina pomorskih trgovaca provodila je dane na doku luke «Sretan put»; tijekom sedamdeset dana alosti slabo se trgovalo, a plemiæi nisu prireðivali prijeme u svojim rasko nim vilama. Setijeva smrt duboko je potresla stanovnike velegrada. Njegovu vladavinu obilje io je procvat zemlje; najugledniji trgovci strahovali su da æe dolazak novog faraona sve promijeniti. Tko je mogao biti dostojan zamijeniti Setija? Nitko nije sumnj ao u sposobnost upravljanja njegovog starijeg sina Henara; no, bolesni kralj ost avio je prijestolje mladom i vatrenom Ramzesu koji je, onako naoèit, vi e slièio na za vodnika nego na efa dr ave. Èak se i najmudrijima mo e dogoditi da pogrije e; prièalo se, Memphisu kao i u Tebi, da je kralj pogrije io kada je za nasljednika imenovao mlaðe g sina.

Nestrpljivi Henar etao je s kraja na kraj gostinske sobe ministra vanjskih poslov a Mebe, diskretnog ezdeseto-godi njaka pristalog izgleda, irokog i mirnog lica. Mini star nije volio Ramzesa pa je podr avao Henara i slagao se s njegovim politièkim i e konomskim stavovima. elio je stvoriti mediteransko i azijsko tr i te i ujedno sklopit i mnogobrojne poslovne saveze, èak i pod cijenu da neke zastarjele vrijednosti pad nu u zaborav. Smatrao je daje bolje trgovati oru jem nego ga koristiti. 12RAMZfS. HRAM ZA MILUUME 60DIMA -Hoæe li doæi? - upita Henar. -Nemate razloga za brigu, on je na na oj strani. - Ne volim takve sirove ljude; mijenjaju mi ljenje kako vjetar pu e. Setijev stariji sin bio je ni eg rasta i zdepast, imao je okruglo lice i jedre obr aze; po debelim, soènim usnama moglo se zakljuèiti da u iva u dobroj trpezi, a sitne, kestenaste oèi odavale su trajnu uzrujanost. Taj te ki i tromi èovjek mrzio je sunce i fizièki napor; imao je piskutav i nesiguran glas, to mu je ote avalo poku aje da ostav i utisak smirene i otmjene osobe. Henar nije bio pacifist iz uvjerenja, veæ radi osobne koristi. Mnogi su smatrali d a zemlju iz sigurnosnih razloga ne treba uvlaèiti u poslovne tokove, ali njemu se takav stav èinio apsurdnim; rijeè izdaja koristili su samo nesposobni moralisti. Kon zervativni Ramzes nije zaslu io da vlada, niti je za to sposoban. Zato se Henar be z gri nje savjesti urotio protiv njega, odluèiv i preuzeti vlast u svoje ruke. Egipat æe mu jednog dana zbog toga biti zahvalan. Nadao se da njegov glavni saveznik nije odustao od zajednièkog plana. - Daj mi piti. - zatra io je Henar. Meba pru i svom cijenjenom gostu pehar svje eg piva. - Nismo mu smjeli vjerovati. - Doæi æe, siguran sam; ne zaboravite da se on eli to prije vratiti kuæi. Stra ar ministra vanjskih poslova konaèno najavi toliko oèekivanog gosta. Menelaj, plave kose i prodornog pogleda, sin Atreja, miljenika boga rata i kralj a Lakedemonije, veliki krvnik Trojanaca, nosio je dvostruki oklop i iroki pojas s a zlatnim kopèama. U Egiptu su mu iskazali gostoprimstvo, ali do lo je vrijeme da se vrati kuæi; no njegova supruga Helena nije eljela napustiti zemlju faraona, jer je strahovala da æe biti lo e primljena na dvoru svog mu a i da æe je ovaj pretvoriti u ro binju. CHR1STIAN JACQ Menelaju su ruke bile vezane jer je kraljica Tuja titila Helenu; na svu sreæu, u po moæ mu je priskoèio Henar. Uvjerio ga je da mora biti strpljiv, te da æe razraditi pob jedonosnu strategiju do savr enstva. Èim Henar postane faraon, Menelaj æe se s Helenom vratiti u Grèku. Nekoliko mjeseci ranije, grèki vojnici su se pomije ali s narodom; jedni su regrutir ani u egipatsku vojsku, drugi su otvorili tandove, èinilo se da su svi zadovoljni iv otom u Egiptu. Grci su u stvari samo èekali zapovijed svog voðe, pa da krenu u akcij u i ponove zgodu s trojanskim konjem. ! Grk je sumnjièavo promatrao Mebu. - Ovaj èovjek mora otiæi - reèe Henaru - elim s vama <f razgovarati u èet iri oka. 4. - Ministar vanjskih poslova na je saveznik. W - Neæu dvaput govoriti. .1 Henar jednim pokretom ruke dade znak svom sunarodnjaku da se udalji. - Dokle smo stigli? - upita Menelaj. - Do ao je èas da stupimo na scenu. - Jeste li ste sigurni? S va im nastranim obièajima i tom mumifikacijom koja se oteg la u nedogled... da èovjek poludi! - Treba reagirati prije negoli Setijeva mumija bude polo ena u grobnicu. - Moji ljudi su spremni. - Nisam prista a nepotrebnog nasilja i... - Prestanite okoli ati, Henare! Vi Egipæani strahujete od borbe; mi Grci godinama smo se uporno borili protiv Trojanaca i na kraju smo ih uni tili. Ako elite smrt sv ojeg brata, recite to jasno i glasno i Ramzesa æe stiæi moj maè.

- Lukavost je èesto uèinkovitija od nasilja. - Pobjeda se mo e ostvariti samo ako se slu imo i jednim i drugim; zar æete mene, he roja Trojanskog rata, poduèavati strategiji? - Morate pridobiti Helenu. 14RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA - Helena, opet Helena! Ta ena je prokleta, ali bez nje se ne mogu vratiti u Laked emoniju. - Onda æemo postupiti po mom planu. - Slu am. Henar se smije io. Sreæa je, ovoga puta, bila na njegovoj strani; ovaj Grk æe mu pomoæi ostvariti cilj. - Postoje samo dvije velike prepreke: lav i Seramana. Prvog æemo otrovati, a drug og zaklati. Zatim æemo oteti Ramzesa i vi æete ga odvesti u Grèku. - Za to ga ne bismo ubili? - Zato to ne elim da moja vladavina poèiva na zloèinu. Slu beno, Ramzes æe se odreæi prij olja i odluèit æe otiæi na dugo putovanje na kojem æe ga snaæi neka nesreæa; bit æe rtva n nog sluèaja. - A Helena? - Kada doðem na prijestolje, majka æe mi se morati pokoriti, pa je vi e neæe moæi tititi. A ukoliko se Tuja ne bude urazumila, zatvorit æu je u hram. Menelaj je razmi ljao. - Dobar plan za jednog Egipæanina.. Jeste li nabavili taj otrov? - Svakako. - U osobnu stra u va eg brata ubacili smo grèkog èasnika, iskusnog vojnika; uhvatit æe S eremanu na spavanju i prerezati mu grkljan. Kada kreæemo u akciju? - Strpite se jo malo, èeka me put u Tebu; poèinjemo èim se vratim. Helena je u ivala u svakom trenutku neoèekivane sreæe. Na sebi je imala laku haljinu k oja je mirisala na nektar, a glavu je prekrila velom da bi se za titila od sunca. e ni koju su Grci smatrali «izopaèenom kuèkom», onoj koja je uspjela pobjeæi 15CHRISTIAH JACft od podlog i razvratnog Menelaja koji je volio ponizavati ju, ivot na egipatskom d voru izgledao je kao divan san. Tuja, velika kraljevska supruga, i Nefertari, Ramzesova ena, poklonile su joj svo je prijateljstvo i omoguæile joj da ivi slobodno u zemlji u kojoj ene nisu zatvarane u kuæe. Da li je Helena doista bila kriva za smrt tisuæe Grka i Trojanaca? Mrzila je to ub ilaèko ludilo koje je tolike godine tjeralo mlade ljude da oduzimaju ivote jedni dr ugima; no, prièalo se da je ona kriva i svi su je optu ivali, ne ostavljajuæi joj moguæn ost da iznese svoju obranu. U Memphisu joj nitko ni ta nije predbacivao; provodila je dane ijuæi, slu ajuæi glazbu, svirajuæi, plivala je u umjetnim jezerima i u ivala u lj poti /> dvorskog vrta. Zveket oru ja ustupio je mjesto pjevu ptica. \ f Nekoliko puta na dan, Helena je sklapala svoje bijele -J ruke i molila bogove da joj ispune jednu jedinu elju: da T zaboravi pro lost, Grèku i Menelaja. /< Dok je hodala pje èanom alejom perseja, ugledala je uginulog sivog drala. Pri la je i v idjela da je utroba lijepe ptice rasporena. Sagnula se i promotrila utrobu; svi su, kako Grci, tako i Trojanci, znali daje Helena vidovita. Menelajeva je ena nekoliko dugih minuta promatrala pticu. Zaprepastilo ju je ono to je proèitala iz droba nesretnog drala. 16mm: nm u nmm mm Teba, veliki grad na jugu Egipta, bila je posveæena Amonu, bogu koji je, naoru av i Eg ipæane, nekada davno pomogao oslobodilaèkoj vojsci da potjera iz zemlje Hikse, okrut ne i ru ilaèki raspolo ene azijske osvajaèe. Otkako je zemlja povratila nezavisnost, far aoni su slavili Amona i uljep avali njegov hram. Tako je Karnak, to ogromno, vjeèno

gradili te, postao najveæe i najbogatije sveti te, vrsta dr ave u dr avi. Na njegovom èelu alazio se veliki sveæenik koji je bio toliko moæan da je vi e bio nalik vladaru nego èov jeku molitve. Tek to je stigao u Tebu, Henar je zatra io prijem kod velikog sveæenika. Sastali su s e pod drvenom barakom okru enom slapovima glicinije i orlovih noktiju, nedaleko od svetog jezera. - Do li ste bez pratnje? - zaèudio se veliki sveæenik. - Vrlo malo ljudi zna da sam ovdje. - A tako... Onda æu i ja biti*tliskretan. - Da li ste jo protiv Ramzesa? - Vi e nego ikad. Ramzes je mlad i plahovit; njegov dolazak na prijestolje bio bi prava propast za zemlju. Seti je stra no pogrije io kad ga je izabrao za nasljednik a. - Biste li me podr ali ukoliko bih poku ao doæi na prijestolje? - Kakva bi bila va a politika prema Amonovom hramu da ste egipatski kralj? - Amonov hram je najva nije sveti te u zemlji. '^' Knji nica Kne iia CHR1STIAH JACa - Seti je davao prednost hramovima u Heliopolisu i Memphisu; elim biti siguran d a Karnak neæe biti potisnut u drugi plan. - To je Ramzesova namjera. - to predla ete, Henare? - Treba djelovati, i to to prije. - Drugim rijeèima, prije Setijeva sprovoda. - Da, ovo je na a posljednja prilika. Henaru nije bilo poznato da je veliki Amonov sveæenik ozbiljno bolestan; po mi ljenj u njegovog lijeènika, u najboljem sluèaju ostalo mu je nekolikp mjeseci ivota. Bogovi su mu naklonjeni, èim su mu poslali odluènog Henara. Imat æe tu sreæu da doèeka i vidi ob ezvla tenog Ramzesa, pa æe moæi mirno umrijeti, znajuæi da je Karnak spa en. - Neæu tolerirati nasilje. - reèe veliki sveæenik. - Amon nam je darovao mir, nitko ga ne smije naru iti. - Budite mirni; Ramzes je nesposoban vladati, ali on je moj brat i jako ga voli m. Ni na trenutak nisam pomislio uèiniti mu bilo to na ao. - to æe biti s njim? - Ramzes je mlad i sna an èovjek, privlaèe ga pustolovine i daleki krajevi; bit æe oslob oðen prete kog tereta, pa æe krenuti na dugo putovanje, obiæi æe mnoge zemlje. Jednog dana æe se vratiti i njegovo æe nam iskustvo biti dragocjeno. - Va no mi je i da va glavni savjetnik bude kraljica Tuja. - To se podrazumijeva. - Budite odani Amonu, Henare, i sudbina æe vam biti sklona. Setijev stariji sin s po tovanjem se poklonio velikom sveæeniku. Pomoæ lakovjernog sta rca dobro æe mu doæi. a" 18RAffZES: HRAli ZA MILUUHC 60ÐfHA Dolanta, starija Ramzesova sestra, mazala je svoju masnu ko u kremama. Ova krupna e na, ni lijepa ni ru na, vjeèno umorna, mrzila je Tebu i jug. Tako ugledna dama mogla je ivjeti samo u Memphisu i provoditi vrijeme u rje avanju tisuæu i jednog kuænog prob lema, to je bila omiljena zabava dokonog plemstva. U Tebi se grozno dosaðivala. Primale su je, dodu e, najbolje obitelji, u ivala je u poèa stima zahvaljujuæi èinjenici da je bila kæer velikog Setija; ali moda je kasnila u odn osu na memfi ku, a njen mu , bucmasti i nekada veseli Sari, nekada nji Ramzesov uèitelj, imao je sve veæe psihièke probleme. On, biv i starje ina Kapa, sveuèili ta u kojem su kol ni buduæi velikodostojnici kraljevstva, sada je, Ramzesovom gre kom, besposleno ivota rio. Da, Sari se urotio protiv Ramzesa; da, ona je stala na Henarovu stranu; istina j e da su krenuli stranputicom, ali zar im Ramzes nije mogao oprostiti? Bio je nemilosrdan i sada mora platiti. Ramzesu æe sreæa prije ili kasnije okrenuti leða, a Dolanta i Sari znati æe iskoristiti priliku. U meðuvremenu, vrijeme su provodi li u besposlièarenju; Dolanta je po cijele dane njegovala svoju ko u, dok je Sari èita

o i spavao. Henarov dolazak trgnuo ih je iz uèmalosti. - Pa to je moj dragi brat! - uzvikne Dolanta kad ga je ugledala. - Donosi li nam dobre vijesti? - Mo da. - Nemoj nas dr ati u neizvjesnosti! - zahtijevao je Sari. - Postat æu kralj. - Je li do ao trenutak osvete? - Vratite se sa mnom u Memphis; skrivat æu vas dok Ramzes ne bude nestao. Dolanta je problijedjela. - Nestao... - Ne brini, sestrice; Ramzes æe otiæi na dalek put. *)? CHRISTIAH JACQ - Hoæe li mi dodijeliti neko va no mjesto na dvoru? - upita ga Sari. - Nespretan si - odgovorio mu je Henar - ali æe mi tvoje znanje biti dragocjeno. Budi uz mene i èeka te blistava karijera. - Ima moju rijeè, Henare. ni Lijepa Izet samovala je u rasko noj tebanskoj palaèi gdje je s ljubavlju odgajala Kh aa, sina kojeg je podarila Ramzesu; Izet, druga regentova supruga, bila je izuze tno lijepa; imala je zelene oèi, mali, pravilan nos i tanke usne, bila je graciozn a i nemirna, uvijek u pokretu. «Druga supruga»... Kako je te ko pomiriti se s tim zvanjem, kako je bolno trpjeti polo a j koji ono nameæe! No Izet nije polazilo za rukom da bude ljubomorna na Nefertari, tako lijepu, nje nu i pametnu, na tu izuzetnu enu koja je imala uroðeno dr anje kralji ce. Izet se nadala da æe mr nja zapaliti njeno srce, eljela je pronaæi razlog zbog kojeg bi se upustila u nemilosrdnu borbu protiv Ramzesa i Nefertari; meðutim, nije mogla protiv sebe, voljela je svim srcem onoga koji joj je pru io toliko radosti i »u itka, èovjeka kojem je rodila sina. Lijepu Izet nisu zanimale moæ i poèasti; voljela je Ramzesa zbog njega samog, zbog n jegove snage, zbog toga to je zraèio. No, bila joj je uskraæena njegova prisutnost, to je ponekad postajalo neizdr ivo; kako nije svjestan da joj nanosi neizmjernu bol? Ramzes æe uskoro postati kralj; dolazit æe joj vrlo rijetko, ostajat æe kratko, a ona, tako slaba kad se o njemu radi, jedva æe èekati da mu se poda. Kada bi bar mogla za ljubiti se u nekog drugog... Ali, svi njeni udvaraèi, javni i tajni, bili su nezan imljivi i prosjeèni ljudi. 10RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GOOIHA Lijepa Izet se zaèudila kada je njen nadstojnik najavio Henara; zbog èega li je Seti jev stariji sin do ao u Tebu prije sprovoda? Primila ga je u dobro provjetrenu, ne pretjerano svjetlu prostoriju s uskim, vis oko postavljenim prozorima. - Prelijepi ste, Izet. - to elite? - Znam da me ne volite, ali vi ste pametna ena i svjesni ste da iz trenutne situa cije mo ete izvuæi korist; dostojni ste biti velika kraljevska supruga. - Ramzes je odluèio drukèije. - A to ako se Ramzesa vi e ne bude pitalo? - to time elite reæi? - Moj brat je razuman èovjek; uvidio je daje upravljanje zemljom prete ak zadatak za njega. - To znaèi da... -To znaèi da æu ja biti primoran ponijeti to te ko breme radi dobrobiti Egipta, a vi æet e postati kraljica Dviju Zemalja. - La ete, znam da se Ramzes nikada ne bi odrekao prijestolja! - Niste u pravu, lijepa moja prijateljice; Ramzes se sprema otiæi na dugo putovan je, u pratnji Menelaja, pa me je, u ime uspomene na na eg oca Setija, zamolio da p

reuzmem njegovo mjesto. Mo ete biti sigurni da æe, kada se bude vratio, u ivati u svim povlasticama koje mu pripadaju. - Da li me... spominje? - Bojim se da je zaboravio na vas, kao i na va eg sina; u potpunosti je obuzet mi lj u o putovanju. - Hoæe li Nefertari poæi s njim? - Neæe, Ramzes eli otkriti dra i strankinja; zar nije uvijek bio nezasitan kada je r ijeè o u ivanju? Lijepa je Izet bila zbunjena. Henar je po elio uhvatiti je za ruku, ali je znao da je za to prerano; nije smio uriti. Prvo je morao zadobiti njeno povjerenje, a za tim æe poku ati osvojiti ju. 21' CHBISTMH JACQ - Mali Kha dobit æe najbolje moguæe obrazovanje - obeæao joj je - i vi e nikada neæete i mati razloga za brigu. Vratit æemo se zajedno u Memphis poslije Setijeva pogreba. - Da li æe Ramzes dotad veæ otputovati? - Da, svakako. - Zar neæe prisustvovati sahrani? - Neæe, na alost; Menelaj je u velikoj urbi, zahtijeva da krenu to prije. Zaboravite Ramzesa, Izet, i pripremite se da postanete kraljica. zet nije mogla zaspati. Henar je lagao. Ramzes nikada ne bi napustio Egipat kako bi putovao po svijetu; neæe prisustvovati Setijevom pogrebu samo ako ga netko spr ijeèi. Istina je da se Ramzes lo e ponio prema njoj, ali ga ipak nikada ne bi izdala i di jelila postelju s njegovim bratom. Izet nije eljela postati kraljicom i mrzila je tog ambicioznog èovjeka okruglog lica, tog laskavca toliko sigurnog u svoju pobje du. Znala je to mora napraviti: upozorit æe Ramzesa, otkrit æe mu Henarove namjere. Uzela je papirus i napisala dugo pismo u kojem je podrobno opisala susret s Hena rom, a zatim pozva upravnika kraljevskih glasono a koji su nosili po tu u Memphis. - Ova poruka je hitna i povjerljive prirode. - Osobno æu se za nju pobrinuti. - obeæa joj slu benik. 22RAffZES: HRAN ZA MILIJUNE 60ÐINA U tebanskoj rijeènoj luci, kao i u memfi koj, zbog alosti se radilo manje nego obièno. Na pristani tu odakle su brzi brodovi kretali na sjever vladala je ti ina, a vojnici su drijemali. Upravnik kraljevskih glasono a probudi jednog od njih. - Di i sidro, kreæemo. - Ne mo emo nikuda ploviti. - Za to? - Tako je zapovjedio veliki karna ki sveæenik. - Nitko mi nije rekao. - Upravo je pristigla naredba. - Samo ti di i sidro; nosim hitnu poruku na memfi ki dvor. Na palubi se pojavi nekakav èovjek i preprijeèi put slu beniku. - Zapovijed je zapovij ed - reèe èovjek - i morate ju po tovati. - A tko ste vi da mi se obraæate tim tonom? - Henar, stariji faraonov sin. Upravnik kraljevskih glasono a mu se pokloni. - Oprostite mi, nisam znao. - Spreman sam zaboraviti va e pona anje ukoliko mi odmah predate poruku koju vam je dala lijepa Izet. - Ali... - Nosite li poruku na kraljevski dvor u Memphisu? - Da, namijenjena je va em bratu Ramzesu. - Ba kreæem k njemu; zar strahujete da nisam pouzdani glasnik? Slu benik je predao pismo Henaru. Henar je prièekao da brod krene, a kada je nestao na obzoru pocijepa pismo na sitne komadiæe i baci ih u vjetar. ?nCHRISTIAM JACQ Noæ je bila topla, ispunjena mirisima. Bilo je te ko povjerovati da je Seti napustio

svoj narod i da du a Egipta oplakuje smrt voljenog kralja, dostojanstvenog faraon a kojeg su usporeðivali s monarsima iz Starog carstva. Egipatske veèeri su, u normal nim okolnostima, bile vesele i pune ivota; na seoskim trgovima, u ulièicama i vilam a plesalo se i pjevalo, a stariji su djeci pripovijedali prièe u kojima su ivotinje preuzimale uloge ljudi i pona ale se neusporedivo mudrije od njih. Ali, u vrijeme alosti, dok su mumifikatori pripremali kraljevo tijelo za vjeèni put, na ulicama j e nestalo smijeha i radosti. Noæobdija, uti Ramzesov pas, spavao je na bedrima Krvnika, ogromnog lava koji je èuva o regentov vrt. Pas i lav su le ali na svje oj travi, u blizini vrta koji su vrtlari malo prije zalili. Jedan od njih bio je Grk, Menelajev vojnik. Prije no to je oti ao, spustio je komad e otrovnog mesa u aleju s ljiljanima; ivotinje neæe moæi odoljeti njegovom mirisu. Zv ijer je bila ogromna, pa æe smrt vjerojatno nastupiti tek nakon nekoliko sati, ali otrov je bio vrlo jak i nijedan ju veterinar neæe moæi spasiti. Noæobdija je prvi osjetio miris. Zijevnuo je, zatim se protegnuo, omirisao zrak i po ao prema aleji. Ubrzo je otkri o komade mesa koje je dugo nju kao; okrenuo se i krenuo ka lavu. Noæobdija nije bio sebièan; elio je podijeliti poslasticu sa svojim prijateljem. Trojica vojnika koji su èuèali na zidu vrta razveselili su se kada su vidjeli da lav ustaje i kreæe za psom. Jo malo strpljenja i put æe biti slobodan; moæi æe se u uljati u amzesove odaje, a potom æe ga zarobiti i onako pospanog odvesti na Menelajev brod. 24. RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA Lav i pas su nepomièno stajali u lijehi s ljiljanima. Poslije nekog vremena polije gali su u travu. Desetak minuta kasnije, Grk skoèi na zemlju; otrov je bio jak, lav je sigurno veæ pa raliziran. Predvodnik dade ostalima znak da je put slobodan i ubrzo se cijela grupa naðe na s tazi koja je vodila do Ramzesovih odaja. U trenutku kada su stajali pred vratima dvora, zaèu e riku koja ih prisili da se okrenu. Iza njih su stajali Krvnik i Noæobdija i netremice ih" promatrali. Nisu ni takli m eso; pas je na vrijeme nanju io otrov. Lav je pratio svog prijatelja do gredice i, uvjeriv i se da je ovaj bio u pravu, izgazio otrovnu hranu. Troje Grka, naoru anih no evima, zbili su se jedni uz druge. Krvnik izbaci kand e, razjapi èeljust i baci se na uljeze. Grèki èasnik koji se uspio ubaciti u Ramzesovu osobnu stra u unjao se hodnicima u san u tonulog dvora, ureæi u smjeru regentovih odaja. Njegov zadatak bio je provjeriti ho dnike kako bi se uvjerio da u blizini nema nikoga; ako bi netko i nai ao, prepozna o bi ga i pustio ga da proðe. Grk se uputi ka granitnim vratima ispred kojih je spavao Seramana; sjetio se daj e Sard jednom rekao da neprijatelj mo e doæi do Ramzesa samo preko njega mrtvog. Kad a Seramane vi e ne bude, regent æe ostati bez svog glavnog za titnika, a cijela stra a p riklonit æe se Henaru, novom gospodaru Egipta. Grk je stao i oslu kivao. Èulo se samo pravilno disanje, netko je èvrsto spavao. Èak je i sna nom Seramani potrebn o nekoliko sati sna. Ali, mo da je on poput maèke koja i u snu osjeæa opasnost; Grk je raèunao na faktor iznenaðenja, znao je da svojoj rtvi ne smije pru iti priliku da se b ori. 2JCHRISTtAN JACa ') Oprezni plaæenik jo jednom osluhnu. Seramana je, bez sumnje, bio u carstvu snova. Grk isuka bode i zadr a dah. Obuzet nekim èudnim poletom, baci se na usnulog èovjeka i zari mu no u grlo. Iza sebe zaèuje neèiji dubok glas: - Nije lo e, za jednog kukavicu. Grk se okrenu. - Ubio si èovjeka od slame i krpa. - reèe Seramana. - Oèekivao sam da æe me netko napas ti, pa sam glasno disao, kako bi nitkov pomislio da spavam. Menelajev plaæenik je grèevito dr ao no .

- Baci ga. - Ipak æu ti prerezati grkljan. " - Samo izvoli, poku aj. i,f Sard je bio za tri glave vi i od Grka. '' \ Bode udari u prazno; usprkos visini i te ini, Sard je bio II izuzetno spretan. ? . - Ti se èak ne zna ni tuæi. I ivcirani grèki vojnik poku a s trikom: napravi korak u stranu, a zatim naglo skoèi pre ma naprijed i bode om nasrnu na trbuh svog protivnika. Sard mu no em koji je dr ao u desnoj ruci izbi bode , a lijevom ga udari u sljepooènicu. Iskolaèenih oèiju i obje enog jezika, Grk zatetura; umro je prije nego to je pao na tl o. - Jedna kukavica manje - promrmljao je Seramana. Ramzes je saznao to se dogodilo èim se probudio. U vrtu, trojica su Grka zavr ila pod kand ama lava; u hodniku je le ao jo jedan mrtav Grk, tovi e, bio je to njegov osobni s tra ar. - Imali su namjeru ubiti vas. - potvrdio mu je Seramana. - Jesi li ne to izvukao od stra ara? ?lbRAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GOOtMA - Nisam imao vremena ispitivati ga; nemojte aliti zbog njega, bio je lo borac. - Da nemaju ovi podlaci veze s Menelajem? - Mrzim tog tiranina. Dopustite mi da ga izazovem na dvoboj i po aljem ga u pakao kojeg se toliko boji, na to stra no mjesto gdje ive utvare i pomahnitali heroji. - Za sada se zadovolji time da æe udvostruèiti stra u. - Obrana je lo a strategija, prinèe; jedino napad vodi u pobjedu. - Potrebno je, prije svega, otkriti tko su nam nepri jatelji. - Menelaj i njegovi Grci! Svi su oni podli i la ljivci. Otjerajte ih to prije iz z emlje, inaèe æe vas ponovno napasti. Ramzes stavi ruku na Seramanino desno rame. - Èega da se bojim kad imam tebe? Ramzes je ostatak noæi proveo u vrtu, pored lava i psa; zvijer je spavala, dok je Noæobdija drijemao. Setijev sin je sanjao o jednom mirnom svijetu, ali ljudsko lud ilo nije po tovalo èak ni vrijeme mumifikacije pokojnog faraona. Mojsije je bio u pravu: iskazivanje dobre volje neprijatelju ne vodi nikuda. Nap rotiv, takav korak ih ohrabruje, jer ih navodi na pomisao da je njihov neprijate lj slab. Ramzes je u zoru iza ao iz noæi svoje boli. Seti je bio nezamjenjiv, ali on ipak mor a prionuti na posao. 6 USetijevom Egiptu, hramovi su bili zadu eni za raspodjelu namirnica i raznih p roizvoda. Od stvaranja faraonske civilizacije, zakon Maat, nje ne boginje ?IV CHRISTIAN JACQ pravde i istine, zahtijevao je da nijedno bo je stvorenje ne oskudijeva ni u èemu. K ako bi netko mogao slaviti bogove dok mu krule crijeva? '; Faraon je istovremeno bio kormilar koji je vodio j zemlju u dobrom smjeru i kapetan koji je brinuo da njegova i posada bude slo na. Bilo je nu no kod podanika razviti osjeæaj : ? solidarnosti, tu vrlinu bez koje bi se dru tvo podijelilo, a na i kraju bi se i uru ilo zbog unutarnjih sukoba. ti Premda je za trgovinu namirnicama bilo zadu eno p, nekoliko uèenih dr avnih slu benika od kojih je ovisio f napredak Egipta, postojali su i samostalni trgovci koji su uz suglasnost hramova radili, putovali du cijele zemlje i

slobodno trgovali. Jedan od njih bio je i Raja, Sirijac koji je veæ desetak godina ivio u Egiptu. Bio je vlasnik transportnog broda i veæeg broja magaraca, stalno je putovao, sa sjever a na jug, s juga na sjever, prodajuæi vino, meso i razne posude uvezene iz Azije. Srednjeg rasta, imao je kratku, picastu bradu, uvijek odjeven u tuniku s raznoboj nim vrpcama, bio je uglaðen, tih i po ten, njegova roba je bila vrhunske kvalitete, a cijene primjerene, pa su ga mnogobrojni klijenti veoma po tovali. Ovaj se Sirija c doista srodio sa zemljom u kojoj je ivio, pa je svake godine bez problema obnav ljao radnu dozvolu. Poput mnogih stranaca, pomije ao se sa stanovni tvom i vi e se ni po èemu nije razlikovao od Egipæana. Nitko nije ni sanjao da je trgovac Raja hetitski pijun. Hetiti su ga plaæali da im prikuplja povjerljive informacije i da ih dostavlja u to kraæem roku. Na taj naèin, anatolski vojnici mogli su izabrati pogodan trenutak i n apasti faraonove podanike kako bi im oteli zemlju, a zatim osvojili cijeli Egipa t. Raja je ostavljao dojam èovjeka od povjerenja, pa su mu se mnogi vojnici, carin ici i policajci s kojima je sklapao prijateljstva, zahvaljujuæi prirodi svog posla , povjeravali; va ne informacije pretvarao je u ifrirane poruke koje je stavljao u vaze od alabastra i slao ih u Hatu u, hetitsku prijestolnicu, ?TiRAMZEJ: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA gdje su ih preuzimali voðe klanova iz ju ne Sirije, slu benog egipatskog saveznika. Nekoliko se puta dogodilo da su carinici u tovaru prona li i proèitali Rajine spise; ali, dokumenti nisu djelovali sumnjivo, izgledali su kao obièna trgovaèka pisma i r aèuni. Sirijski uvoznik, pripadnik pijunske mre e, kupcima je isporuèivao vaze, dok je poruke predavao jednom od svojih kolega u sjevernoj Siriji, hetitskom protektora tu, koji ih je nosio u Hatu u. Tako je najveæa bliskoistoèna vojna sila, Hetitsko Carstvo, zahvaljujuæi informacijama iz prve ruke, imala uvid u tijek egipatske politike. Setijeva smrt i vrijeme alosti bili su, na prvi pogled, izvrsna prilika da napadn u Egipat; no Raja je davao sve od sebe kako bi uvjerio hetitske generale da se n e upu taju u taj bezumni pothvat. Suprotno njihovom mi ljenju, egipatska vojska bila je opreznija nego ikad; postojala je bojazan da æe netko poku ati napasti Egipat pr ije ustolièenja novog monarha, pa je broj vojnika na granicama udvostruèen.Raja je, zahvaljujuæi Ramzesovoj brbljavoj sestri Dolenti, saznao da se Henar, stariji brat buduæeg kralja, ne mo e pomiriti s odlukom svog pokojnog oca. Drugim rijeèima, skovao je zavjeru, i sada se poku ava domoæi vlasti prije krunidbe. pijun je dugo prouèavao Henarov karakter; otkrio je da je ovaj vrlo sposoban èovjek, vje t i ambiciozan, nemilosrdan kad je u pitanju njegova osobna korist, lukav i po tpuno drukèiji od Setija i Ramzesa. Njegov dolazak na prijestolje odgovarao bi Het itima; izgleda da je povjerovao u prièu koju su razglasili na sve strane i upao u zamku, pomisliv i da Hetiti zaista ele uspostaviti diplomatske i trgovaèke odnose s E giptom i zaboraviti na sukobe iz pro losti. Nije li Seti odustao od namjere da osv oji poznatu tvrðavu u Kade u, najva niju strate ku toèku Hetita? Voða anatolskih ratnika pr rio je prièu da odustaje od osvajaèkih namjera, u nadi da æe buduæi faraon povjerovati u te glasine i da æe se egipatska vojska opustiti. CHRISTIAM JACQ Raja je pod svaku cijenu morao saznati tko su Henarovi suuèesnici i otkriti njegov e planove; instinkt mu je govorio da mora obratiti pozornost na grèku koloniju u M emphisu. Upalo mu je u oèi to to se Menelaj predstavlja kao okrutni plaæenik, ponosan na krvoproliæe u Troji. Saznao je da grèki vladar vi e ne mo e izdr ati u Egiptu; sanjao je da se, u pratnji Helene, vrati u Lakedemoniju i tamo u iva u svojoj pobjedi. He nar je vjerojatno unajmio nekoliko grèkih plaæenika da uklone I' Ramzesa, to bi mu omoguæilo da naslijedi Setija. )f Raja je bio duboko uvjeren da je Ramzes vrlo opasan t} po Hetite; bio je mlad i strastven, imao je ratobornu narav i rt Setijevu odluènost. Uravnote eni i popustljivi Henar pred:A, stavljao je bolje rje enje za Hetite. Vijesti, na alost, nisu bile dobre: dvorski sluga mu je isprièao da je nekoliko grèkih plaæenika poku alo napasti Ramzesa i da su svi pobijeni. Èinilo se da je zavjera spri

jeèena. Posljedice ovog neuspjelog napada bit æe uskoro poznate: Henar æe mo da uspjeti ukloni ti svaku sumnju sa sebe; time bi dokazao koliko je sposoban. Ukoliko ne uspije, ukoliko istina izaðe na svjetlo dana, slijedi mu najstro a kazna. Menelaj izgazi tit koji ga je oèuvao od tolikih udaraca na bojnom polju, a onda slo mi i koplje koje je probilo grudi mnogih Trojanaca. Zatim dohvati prvu vazu koja mu je do la pod ruku i razbije ju o zid predsoblja svoje vile. Kada se malo smirio, okrene se k Henaru. - Nisu uspjeli... Kako nisu uspjeli?! Moji ljudi ne znaju za poraz, to dobro zap amtite! Dobili smo Trojanski rat, mi smo pobjednici! - ao mi je da vam moram reæi da niste u pravu; Ramzesov lav ubio je trojicu va ih plaæe nika, a Seramana èetvrtog. - Netko ih je odao! RAMZEI: HRAM ZA MfLIJUNC 60DINA - Nitko ih nije odao, jednostavno nisu bili sposobni obaviti zadatak koji ste i m povjerili. Ramzes je sada na oprezu; sigurno æe zahtijevati da vas prognaju iz z emlje. - Pa æu morati otiæi bez Helene... - Pora eni ste, Menelaje. - Va plan je bio glup! - Niste tako mislili prilikom na eg posljednjeg susreta. - Gubite se! - Spremite se za odlazak. - Znam to mi je èiniti. Ameni, Ramzesov osobni tajnik i nosaè sandala, bio je prije svega njegov prijatelj iz mladosti; zakleo se regentu na odanost i obeæao mu da æe uvijek biti uz njega, b ez obzira to se dogodilo. Omalen i mr av mladiæ prorijeðene kose nije se odlikovao fizièk om snagom, ali je bio neumoran radnik i izuzetan pisar, danonoæno nagnut nad admin istrativnim dokumentima na temelju kojih je Ramzesu sastavljao sa ete izvje taje, eleæi da njegov prijatelj uvijek bude dobro informiran. Nije bio ambiciozan, ali je èvr stom rukom upravljao dvadesetoricom elitnih slu benika; toènost i disciplinu dr ao je svetim vrijednostima. Iako nije cijenio sirove ljude poput Seramane, Ameni mu je bio zahvalan zato to j e spasio Ramzesa od grèkog napadaèa. Iznenadila ga je reakcija njegovog prijatelja; buduæi faraon se pona ao kao da se ni ta nije dogodilo. Regent je zamolio Amenija da m u podrobno opi e dr avni aparat, njegovo funkcioniranje i odnose unutar njega. Kada je Seramana obavijestio Amenija da je Henar na dvoru, osobni regentov tajni k bio je vidno uznemiren; zar je morao doæi ba u trenutku kada je prouèavao reformu s tarih zakona vezanih za upotrebu zajednièkih skela? JICHR1STIAM JACQ - Nemoj ga primiti. - posavjetova Ameni Ramzesa. - Henar mi je brat. - Henar je samo ivi spletkar. - Moram èuti to mi ima za reæi. Ramzes se susreo s bratom u vrtu; lav je drijemao u hladu sikomore, dok je uti pa s glodao kost. - Èuvaju te bolje nego to su èuvali Setija! - èudio se Henar. - Do tebe je gotovo nemo guæe doæi. - Zar ne zna da su Grci poku ali uæi na dvor kako bi me napali? - Znam; ba sam zato i do ao, da bih ti rekao tko stoji iza napada. - Otkud ti, dragi brate, zna o kome se radi? - Menelaj me je poku ao uvuæi u svoju prljavu igru. - to ti je predlo io? - Da doðem na prijestolje umjesto tebe. - A ti si odbio... - Zna da volim moæ, Ramzese, ali sam svjestan svojih granica i nemam namjeru preko raèiti ih. Ti si buduæi faraon i ni ta to ne mo e promijeniti; moramo po tovati volju na eg oca. - Za to bi Menelaj toliko riskirao? - Zato to ne mo e vi e izdr ati u Egiptu; poludio je od elje da se s Helenom vrati u La

kedemoniju. Uvjeren je da ju ti sprjeèava da ode. Moja uloga bila bi da te prognam u neku oazu, oslobodim Helenu i dozvolim mu da je odvede. - Helena je slobodna i mo e raditi to eli. - Njen sada nji polo aj je nepojmljiv jednom Grku; po njima ena mora biti podèinjena m u karcu. - Zar je toliko glup? - Menelaj je tvrdoglav i opasan. Pona a se kao svaki grèki heroj. - to mi savjetuje ? - Mislim da ga, obzirom na neoprostivu gre ku koju je napravio, mora istoga èasa pro gnati iz Egipta. ?v-RAMZES: HRAM ZA MILIJUME 60DIMA 7 -3V Pjesnik Homer ivio je u vrlo velikom stanu, nedaleko od regentova dvora. Imao je kuhara, spremaèicu i vrtlara, u podrumu je èuvao vrèeve s vinom iz Delte u koje je dod avao anis i korijander, a najveæi dio vremena provodio je u vrtu, u ivajuæi u drvetu l imuna, iz kojeg je crpio nadahnuæe. Homer je volio mazati tijelo maslinovim uljem i pu iti lulu listova alfije, napravl jenu od pu eve kuæice. Dr eæi na koljenima crno-bijelog maèka Hektora, diktirao je stihove svoje Ilijade èas Ameniju èas nekom pisaru kojega bi mu poslao Ramzesov osobni tajn ik. Regentov posjet je razveselio pjesnika; kuhar im je donio kretsku vazu vrlo usko g grla sa svje im, miri ljavim vinom. Sjedili su pod sjenicom s èetiri bagremova stupa i krovom od palminog li æa koje je pru alo ugodan hlad. - Ovo dugo ljeto lijeèi moje bolove. - reèe Homer, èije je izborano lice krasila duga , bijela brada. Bjesne li ponekad i ovdje oluje kao u Grèkoj? - Bog Set ponekad nam po alje stra nu oluju. - odgovori Ramzes. - Tamni oblaci se na dviju nad nama, munje paraju nebo, udaraju gromovi, sve tutnji, rijeke bujaju i izlijevaju se nanoseæi hrpe kamenja. Srca se tada ispune strepnjom, neki èak pomisle da je Egiptu stigao posljednji èas. - Nije li Seti nosio Setovo ime? - To je za mene dugo predstavljalo veliku tajnu: kako se faraon usudio za za titn ika izabrati Ozirisovog ubojicu? Shvatio sam, naposljetku, da je faraon ukrotio Setovu snagu, CHRISTIAM JACQ tu neizrecivu nebesku silu, i da je koristi kako bi stvorio harmoniju, a ne kaos . - Èudna je zemlja Egipat! Niste li i vi upravo do ivjeli neku vrstu oluje? - Zar su odjeci tog kobnog dogaðaja stigli i do ovog mirnog vrta? - Vid me izdaje, ali jo uvijek vrlo dobro èujem! - Poznato vam je, dakle, da su me va i sunarodnjaci poku ali ubiti. - Prekjuèer sam napisao ove stihove: Obuzet sam strahom da æete upasti u mre u iz k oje se nitko ne mo e izvuæi, da æete postati plijenom, rtvom neprijateljskih ratnika. O ni æe opusto iti va e gradove. Mislite o tome i danju i noæu, neumorno se borite da vam nitko ne bi zamjerio. - Postali ste prorok? - Pretpostavljam da buduæi faraon nije do ao starom, onemoæalom Grku kako bi s njim r azmjenjivao izraze tovanja, veæ da bi èuo njegovo mi ljenje. Ramzes se nasmijao. Volio je nagle i izravne, otvorene ljude poput Homera. - Jesu li, po va em mi ljenju, napadaèi djelovali samostalno i svojevoljno, i li su dobili naredbu od Menelaja? - Vidi se da ne poznajete Grke! Spletkarenje je njihova omiljena igra. Menelaj h oæe Helenu, a ona je kod vas; ostaje, dakle, jedno jedino rje enje - nasilje. - Nasilje ovaj put nije urodilo plodom. - Menelaj je glup i tvrdoglav, i neæe odustati; objavit æe vam rat jo dok je u va oj z emlji, ne razmi ljajuæi o posljedicama. - to biste mi savjetovali? - Predajte mu Helenu, pa æe se vratiti u Grèku.

- Ali, ona ne eli otiæi! - Ta ena donosi samo nesreæu i smrt, iako nije kriva za to. Znam da joj elite pomoæi, ali sudbinu je nemoguæe promijeniti. 24RAMZES: HRAM ZA MILUUME GODIMA - Svatko ima pravo ivjeti tamo gdje eli. - Na meni je da vas upozorim. Ne zaboravite mi dostaviti papirus i maslinovo ulje najbolje kvalitete. Mnogi su pona anje pjesnika s bijelom bradom dr ali vrlo nepristojnim; Ramzes je, meðu tim, volio ovog iskrenog èovjeka, njegove su mu rijeèi bile daleko korisnije od ispr aznog laskanja dvorjana. S Ramzes se spremao uæi u krilo dvora u kome je stanovao kad ugleda Amenija kako mu u ri ususret. - to se dogodilo? - Menelaj! Menelaj je... - to je napravio? - Uzeo je taoce, zaposlene u luci, ene i djecu... Prijeti da æe ih ubiti ukoliko m u ne bude predao Helenu jo tijekom dana njeg dana! - Gdje je on sada? - Na svojem brodu, s taocima; i ostali brodovi iz njegove flote spremni su za po lazak. Svi njegovi plaæenici su s njim. - Ali, zar u luci nije bilo èuvara? - Nemoj biti prestrog s njima... Menelaj i njegovi vojnici iznenadili su na e vojn ike koji èuvaju pristani te. - Je li moja majka obavije tena? - Èeka te, a s njom su i Nefertari i Helena. Tri ene, Setijeva udovica, Ramzesova i Menelajeva supruga djelovale su vrlo zabri nuto. Tuja je sjedila u niskoj, drvenoj stolici s pozlatom, Nefertari na krevetu , dok je Helena stajala, oslonjena na svijetlozeleni stup u obliku lotosa. U sali za prijem gostiju velike kraljevske supruge bilo je svje e i ugodno; osjeæao se diskretan miris parfema. Na faraonovom prijestolju le ao je buket cvijeæa. - Jesu li ti rekli to se dogodilo? (HRIiTI4NJA((! - Ameni mi je sve isprièao, situacija je zaista vrlo ozbiljna. Koliko talaca dr i? - Pedesetak. - Broj, u stvari, nije bitan, jer svaki ljudski ivot predstavlja vrijednost koju moramo saèuvati pod svaku cijenu. Ramzes se okrenuo ka Heleni. - to bi Menelaj uèinio s taocima u sluèaju da ga napadnemo? - Sam bi ih, vlastitim rukama, poubijao. - Zar je doista u stanju poèiniti takav zloèin? - Menelaj eli mene. Ukoliko ne dobije to to tra i, ubit æe prije nego to i sam bude ubi jen. - Kako netko mo e ubijati nedu ne ljude? - Menelaj je ratnik; za njega postoje samo saveznici i protivnici. - A, njegovi ljudi? Je li svjestan da nijedan njegov vojnik neæe pre ivjeti ako poub ija taoce? - Umrijet æe èasno, kao junaci. - Kakvi su to junaci koji ubijaju nevine, nenaoru ane ljude? - Pobjeda ili smrt, to je jedini Menelajev zakon. - Pakao grèkih heroja mraèni je bezdan ispunjen oèajem. - Toèno je da muèki umiremo, ali strast za borbom jaèa je od prizemne elje za ivotom. Nefertari je pri la Ramzesu. - to æe napraviti? - Otiæi æu na Menelajev brod, sam i nenaoru an; poku at æu ga urazumiti. - Ali, to nema nikakvog smisla! -reèe Helena. - Mo da, ali ipak moram poku ati. - Uzet æe i tebe za taoca! - umije ala se Nefertari. - Nema pravo dovoditi se u opasnost - slo ila se Tuja.

- Ne smije upasti u zamku koju ti je postavio; nemoj igrati po njegovim pravilima . - Odveo bi te u Grèku - naglas je razmi ljala Nefertari - a na prijestolje Egipta do ao bi netko drugi. Netko tko 36RAMZES: HRAfi ZA MILUUHC 60D1KA Menelaju predao Helenu u zamjenu za trgovinski savez. Ramzes upitno pogleda majk u; Tuja je utjela. - Nema smisla pregovarati s Menelajem; moramo uèiniti ono to od nas tra i. - reèe Helen a i krenu prema regentu. - Ne dolazi u obzir. - odgovori joj Ramzes. - Vi ste na a go æa i moramo vas za tititi, to je na a sveta du nost. - Ramzes je u pravu. - slo ila se velika kraljevska supruga. - Pristanak na Menela jevu ucjenu bio bi sramotan kukavièluk zbog kojeg bi nas boginja Maat napustila. - Ali, ja sam kriva zato to je do ovoga do lo i... - Ne budite tvrdoglavi, Helena... Odluèili ste ivjeti ovdje i na a je du nost tititi va s. - A ja æu smisliti naèin kako æemo osloboditi taoce. - reèe Setijev sin. Meba, ministar vanjskih poslova, stajao je na pristani tu i razgovarao s Menelajem . Drhtao je, znojio se, znao je da ga u svakom trenutku mo e pogoditi strijela nek og grèkog vojnika. Na kraju mu je ipak uspjelo kralju Lakedemonije prenijeti Ramze sovu poruku: regent ga je elio pozvati na opro tajni banket koji æe prirediti u èast He lene, prije nego to mu je preda, prije negoli braèni par zauvijek napusti Egipat. Nakon muènog i dugotrajnog pregovaranja, grèki vladar je prihvatio ponudu, ali je na glasio da neæe pustiti taoce i da ovi neæe dobiti hranu sve dok Helena ne bude na nj egovom brodu. Oslobodit æe ih tek kada njihov brod bude na puèini, i to pod uvjetom da ih ne prati nijedna egipatska borbena laða. Buduæi da je dogovor postignut, Meba se udaljio s pristani ta to je br e mogao, praæen do bacivanjima grèkih vojnika. Kada je stigao na dvor, Ramzaes mu je srdaèno èestitao. Tijekom noæi, regent je morao smisliti na koji æe naèin osloboditi taoce. J7CHRISTIAM JACQ "rotitelj zmija Setau, mladiæ srednjeg rasta, sna an Jcao Herkul, crne kose i tamnog tena, vodio je ljubav sa svojom prelijepom enom nje nog i zavodljivog tijela, Nubi jkom Lotos. Mladi je par ivio na rubu pustinje, daleko od sredi ta Memphisa, u veli koj kuæi u kojoj se nalazio i laboratorij. Mnogobrojne boèice razlièitih velièina i neob iènih oblika zauzimale su nekoliko prostorija; Setau i Lotos su preraðivali zmijski otrov i pripremali otopine koje su se koristile u medicini. Mlada, neobièno graciozna Nubijka i ma toviti Setau u ivali su u svojim ljubavnim igra rijama. Lotos ga nije prestajala iznenaðivati otkad ju je, nakon to se s njom o enio, doveo u Egipat - toliko se dobro razumjela u reptile. Dijelili su istu strast p rema ovim ivotinjama, pa su vrlo dobro napredovali u poslu, otkrivajuæi nove lijeko ve èije je stvaranje zahtijevalo bogato iskustvo. Setau je milovao grudi svoje ene, nje no, kao da dodiruje latice cvijeæa; kobra, njih ov ljubimac, prijeðe kuæni prag. - Imamo goste. - zakljuèio je Setau. Lotos pogleda velièanstvenu ivotinju. Po naèinu na koji se zmija kretala, znala je oc ijeniti da li im u posjet dolazi prijatelj ili neprijatelj. Setau ustade iz meke postelje i dohvati kratku toljagu. Iako je vjerovao instink tu zmije koja nije djelovala uznemireno, bio je oprezan jer posjet usred noæi nije nagovje tavao ni ta dobro. RAKZEHRAH ZA MILIJUNE 60DINA Ugleda konja kako galopira, a zatim staje na nekoliko metara od kuæe; konjanik sja ha. - Ramzese! Otkud ti, u ovo doba noæi? - Prekidam li te u neèemu? - Pa prekida me, iskreno reèeno. Lotos i ja smo... - Oprosti, ali stvar je hitna; trebam va u pomoæ. Setau i Ramzes zajedno su studiral i, ali se Setau odrekao karijere visokog slu benika da bi se posvetio zmijama, biæima koja su, prema njegovo

m mi ljenju, nosila u sebi tajnu ivota i smrti. Jednom prilikom, Setau je doveo u o pasnost mladog Ramzesa koji, za razliku od njega, nije bio za tiæen od zmijskog otro va. Bili su u pustinji; Setauovom krivnjom susreli su se s gospodaricom pustinje , s izuzetno opasnom kobrom èiji je ugriz smrtonosan. Nasreæu, ova epizoda nije stav ila toèku na njihovo prijateljstvo; Setau je pripadao uskom krugu ljudi odanih Ram zesu u koje je buduæi faraon imao neogranièeno povjerenje. - to je toliko hitno? Da nije, mo da, kraljevstvo u opasnosti? - Menelaj prijeti da æe pogubiti taoce ukoliko mu ne predamo Helenu. - Velikog li problema! Za to mu ne preda tu Grkinju zbog koje je jedan grad veæ uni ten ? - Ako bih prekr io zakon o gostoprimstvu, Egipat bi spao na najni e grane i ne bism o bili ni ta bolji od barbara. - Pusti onda barbare da se meðusobno obraèunavaju. - Helena je kraljica i eli ostati kod nas; moja du nost je da ju branim od Menelaja . - Govori ba kao faraon! Sudbina ti nije sklona, mora ponijeti nadljudski teret koji bi prihvatili samo bezumnici! - Moram se nekako ubaciti na Menelajev brod, a da pritom ne ugrozim ivote talaca . - Uvijek su te privlaèili nemoguæi poduhvati. - Visoki èasnici iz memfi kih pukovnija nemaju nijedan prijedlog vrijedan pa nje; ne z naju na koji bismo naèin mogli izbjeæi krvoproliæe. HCHR1STIAN JACft - Zar te to èudi? - Jedino mi ti mo e pomoæi. - Misli , da ja napadam grèke brodove? -Ne ti, nego tvoje zmije. - to si to opet smislio? - Na i ljudi æe pred zoru neèujno doplivati do brodova s torbama u rukama, uzverat æe se na palubu, prikrasti se do vojnika koji èuvaju taoce i pustiti zmije na njih. Otr ovnice æe ugristi nekoliko vojnika, pa æe nastati mete koji æe na i ljudi iskoristiti. - Dobar plan, ali vrlo rizièan; misli da æe kobre birati rtve? - Svjestan sam, ulazimo u veliki rizik. -Mi? - Ti i ja æemo, podrazumijeva se, sudjelovati u pothvatu. - Tra i od mene da stavim ivot na kocku zbog nekakve Grkinje koju èak ni ne poznajem? - Ne radi to zbog nje, veæ zbog egipatskih talaca. - to æe biti s mojom enom i s mojim zmijama ako poginem u toj suludoj pustolovini? - Lotos bi, ne daj Bo e, dobila do ivotnu mirovinu. - Ne, preopasno je... A, koliko bih zmija morao rtvovati radi tih prokletih Grka? - Dobit æe njihovu trostruku vrijednost, a od tvog æu laboratorija napraviti slu beni centar za ispitivanja. Setau je gledao Lotos, tako privlaènu u toploj, ljetnoj noæi. - Dosta je brbljanja, poènimo skupljati zmije u torbe. Menelaj je nervozno etao po glavnoj palubi broda. Stra ari nisu primijetili ni ta neo bièno na pristani tu; lakedemonski kralj je bio u pravu, Egipæani su bili preveliki hu manisti i kukavice da bi ne to poduzeli. Uzimanje talaca 40RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA nije bio osobito èastan, ali zato vrlo koristan potez; to je bio jedini naèin da otm e Helenu iz ruku njenih za titnica, Tuje i Nefertari. Taoci su se primirili, nisu vi e plakali; sjedili su na palubi, iznemogli, s rukam a vezanim na leðima; èuvalo ih je desetak vojnika koji su se smjenjivali svaka dva s ata. Menelaju je pri ao njegov pomoænik. - Mislite li da æe napasti? - Ne vjerujem, to bi bilo glupo i neoprezno; kada bi nas napali, morali bismo po ubijati sve taoce. - Ali, u tom bismo sluèaju ostali bez ikakve za tite! - Borili bismo se, pobili bismo mnogo Egipæana... Ali, ne vjerujem da æe Ramzes sta viti na kocku ivote svojih sunarodnjaka. Ujutro odlazim po Helenu i vraæamo se kuæi.

- Nedostajat æe mi ova zemlja. - Poludio si, ne zna to govori ! - Zar nismo ivjeli mirno i sretno u Memphisu? - Roðeni smo za borbu, a ne za izle avanje. - A to ako vas ubiju, kada se vratimo? Za vrijeme va e odsutnosti sigurno su porasl i apetiti mnogih ljudi. - Moj maè je jo uvijek ubojit; kada ljudi budu vidjeli da mi se Helena pokorila, sh vatit æe da moja moæ nije opala. Ramzes je odabrao trideset elitnih vojnika, sve odliène plivaèe; Setau im je pokazao kako da otvore torbu i izvade zmije, a da ih ove pritom ne ugrizu. Vojnici su b ili vrlo napeti; regent je odr ao vatreni govor da bi ih potakao da se bore sa arom . Njegova moæ uvjeravanja i Setauova stalo enost ulili su im snagu, bili su sigurni u svoju pobjedu. Ramzesu nije bilo drago to je morao pre utjeti svojoj majci i supruzi da æe i sam sud jelovati u akciji; ali, znao je da ni jedna ni druga ne bi odobrile takvu bezumn u odluku. ?41CHR1STMH JACQ Morao je predvoditi svoje ljude i na svojim ramenima ponijeti odgovornost. Sudbi na koja æe ga dovesti na èelo Egipta pomoæi æe mu i da oslobodi taoce. Setau je razgovarao sa zatvorenim zmijama. Ispu tao je neke èudne, nerazumljive glas ove kojima ga je poduèila Lotos; bili su to zvukovi koji su nevjerojatno umirujuæe d jelovali na zmije. Setau je poveo ljude u smjeru Nila. Stigav i do glavnog keja koji nije bio u vidok rugu Menelajevih stra ara, vojnici su u li u vodu. Setau je uhvatio Ramzesa za ruku. - Èekaj malo... Zakleo bih se da Menelajevi ljudi odvezuju konopce. Setau je bio u pravu. Ramzes je spustio torbu s otrovnicom i uputio se ka Menelajevom brodu. Mjeseèina b oje srebra obasjala je pramac i Ramzes ugleda Menelaja koji je u zagrljaju dr ao H elenu. - Menelaju! - povikao je Ramzes iz sveg glasa. Èovjek u dvostrukom oklopu ukra e nom irokim pojasom sa zlatnim kopèama odmah je prepoznao regenta. - Ramzese! Lijepo od tebe da si mi do ao po eljeti sretan put! Zamisli samo, Helena ipak voli svog mu a. Obeæala je da æe mi biti vjerna, kako je samo pametna! Bit æe najs retnija ena u Lakedemoniji! Menelaj se grohotom smijao. - Oslobodi taoce! - Ne brini, vratit æu ti ih ive i zdrave! Ramzes je pratio grèku flotu u maloj barci s dva jedra. Kada je svanulo, grèki vojni ci su stvorili zaglu ujuæu buku, udarajuæi maèevima i kopljima po titovima. Regent i velika kraljevska supruga izrijekom su dali nalog zapovjednicima egipat ske ratne mornarica da se ne mije aju.pa je grèka flota imala slobodan prolaz ka Sre dozemlju. Menelaj se bez straha mogao otisnuti prema sjeveru. Ramzes je na trenutak pomislio da ga je Menelaj prevario i da æe poubijati taoce; ali Grci su spustili barku 42RAMZfi: HRAM ZA MILIJUNE GODINA u more i taoci su pomoæu konopca si li u nju. Najjaèi ljudi uhvatili su se veslanja, n e bi li se to prije udaljili od stra nog I zatvora na vodi. Helena bijelih ruku, obuèena u crveni ogrtaè, s bijelim velom na glavi i zlatnim lan cem oko vrata, stajala je na krmi i promatrala Egipat, zemlju u kojoj je pro ivjel a nekoliko sretnih mjeseci. To su bili prelijepi trenuci i mislila je da je pobj egla od sudbine koju joj je namijenio Menelaj. Kada su taoci otplovili i na li se izvan dometa grèkih strijela, Helena je otvorila prsten od ametista koji je nosila na desnoj ruci, izvukla iz otvora minijaturnu boèicu i popila otrov koji je ukrala iz memfi kog laboratorija. Zarekla se da neæe pro vesti ostatak ivota kao robinja, da neæe trpjeti udarce i poni enja. Nije mogla podni

jeti podlog Menelaja, bijednog pobjednika iz Trojanskog rata koji æe biti prezren i ismijan kada u Lakedemoniju bude doveo njen les. Kako je samo lijepo egipatsko ljetno sunce! Koliko je eljela da joj ko a vi e ne bude bijela, nego bronèane boje, kao kod lijepih Egipæanki, tih sretnih ena koje su mogle slobodno voljeti, koje nisu morale sputavati du u i tijelo! Glava joj klone i ona be umno pade. irom otvorenih oèiju gledala je plavo egipatsko n ebo. M! "ladi diplomat A a vratio se u Memphis .èetrdesetog dana alosti, nakon kr aæeg putovanja po jugu Sirije kuda ga je poslao ministar vanjskih poslova. Tuja, Ramzes, Nefertari i vodeæi ljudi dr ave sljedeæeg dana CHRISTIAN JACQ otputovat æe u Tebu u kojoj æe, poslije Setijeva pogreba, biti okrunjen kraljevski p ar. A a, sin jedinac, elegantan mladiæ plemenitog roda, duguljastog, lijepog lica, tanki h, vrlo urednih brkova, pametnih oèiju i zavodljivog, ponekad prezrivog glasa, bio je Ramzesov prijatelj iz kolskih dana, ne osobito prisan, ali otvoren, uvijek sp reman reæi mu to misli. Govorio je nekoliko jezika. Jo u najranijoj mladosti privlaèil a su ga putovanja, kao i prouèavanje drugih naroda i diplomatska karijera; zahvalj ujuæi velikom talentu koji je iznenaðivao èak i iskusne slu benike, napredovao je zaèuðujuæ rzo. S dvadeset i tri godine bio je jedan od vodeæih struènjaka za azijska pitanja. Pripadao je onim rijetkim ljudima koji su podjednako dobro radili i u uredu i na terenu; toliko je o troumno analizirao èinjenice da su ga mnogi smatrali vidovitim. Sigurnost Egipta ovisila je od otkrivanja namjera njegovog glavnog neprijatelja , Hetitskog Carstva. A a je oti ao do Mebe kako bi mu podnio izvje taj, ali ovaj nije bio u uredu, pa ga je doèekao drugi ministar; izmijenili su nekoliko turih reèenica i ministar ga posavjet ova da istoga èasa dogovori prijem kod Ramzesa, koji je zatra io sastanak sa svim vi sokim du nosnicima ponaosob. A a je oti ao na dvor gdje ga je primio Ameni, regentov osobni tajnik. Dvojica se po zdravi e. - Nisi se udebljao ni za gram. - zakljuèio je A a. - A ti si, kao i uvijek, odjeven po posljednjoj modi! - Istina, to je jedan od mojih mnogobrojnih poroka. Kao da je pro lo sto godina o d na ih kolskih dana... Drago mi je to si dogurao do regentovog osobnog tajnika. - Zakleo sam se Ramzesu na vjernost i uvijek æu mu biti odan. - Napravio si dobar izbor, Ameni; Ramzes æe uskoro postati kralj, ako bogovi tako budu htjeli. - Bogovi hoæe da Ramzes doðe na prijestolje. Jesi li èuo da je Menelaj poslao svoje uh ode da ga ubiju? 44RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE 60§!lfA - Da, èuo sam... Taj podlac, ta karikatura od kralja! - U pravu si, stvarno je podlac! Uzeo je taoce i prijetio da æe ih ubiti ukoliko m u Ramzes ne preda Helenu. - to je Ramzes odluèio? - Odbio je prekr iti zakon gostoprimstva i pripremio je napad na grèku flotu. - Zaista riskantan potez. - to bi ti napravio na njegovom mjestu? - Pregovarao bih, pregovarao bih do iznemoglosti... Ali, priznajem da bi to bio nadljudski te ak zadatak, znam kakva je sirovina taj Menelaj. Da li je Ramzesov na pad uspio? - Helena se iskrala iz dvora i oti la svom mu u da bi spasila taoce. Kada je brod i splovio na otvoreno more, izvr ila je samoubojstvo. - Uzvi en èin, s dugotrajnim posljedicama. - Za to si uvijek tako ironièan? - Rugam se drugima, kao to se rugam i sebi; ne èini li ti se da je to izvrsna vje ba duha? - Ne bi se reklo da te je Helenina smrt sna no potresla.

- Menelaj i njegovi ljudi su oti li i to je velika sreæa za Egipat; potrebni su nam bolji saveznici od Grka. - Homer je ostao. - Ah, taj dragi, stari pjesnik... Jp uvijek pi e svoje uspomene iz Trojanskog rata ? - Imam èast da mu ponekad budem pisar. Njegovi su stihovi tragièni i uzvi eni. - Ti i tvoja ljubav prema poeziji i pjesnicima! Kakvo ti je zvanje Ramzes namije nio u svojoj buduæoj kraljevini? - Ne znam... Vrlo sam zadovoljan svojim sada njim polo ajem. - Zaslu uje bolje. - A ti, èemu se ti nada ? - Trenutno se nadam da æe me Ramzes uskoro primiti. - Ima kakve va ne informacije? - Dozvoli mi da ih saèuvam za regenta. CKR1STEAN JACQ Ameni je pocrvenio. - Oprosti mi; naæi æe ga u konju nici. Siguran sam da æe te odmah primiti. A a se iznenadio kada je vidio koliko se Ramzes promijenio. Buduæi egipatski kralj b io je ponosit i siguran u sebe; vozio je svoja kola izuzetno vje to, tjerao je kon je da izvode nevjerojatno te ke figure dok su ga stari konju ari zaprepa teno gledali. Od krupnog tinejd era, Ramzes je postao sna an i spretan atleta kraljevskog dr anja. A i nije promaklo da je regent previ e uzbuðen, da odi e nekim neobiènim arom, onom vatrom z bog koje ljudi èesto donose pogre ne odluke i nepromi ljeno postupaju; no, da li se ne t o moglo dogoditi tom èovjeku neiscrpne snage? Èim je ugledao prijatelja, Ramzes je okrenuo kola i krenuo u njegovom smjeru; na r egentovu naredbu, ivotinje su se naglo zaustavile na manje od dva metra od mladog diplomata; A u je prekrio oblak pra ine, njegova nova tunika bila je uni tena. - Oprosti, A o. Ovi mladi vranci pomalo su neposlu ni. Ramzes skoèi na zemlju, zapovje di dvojici konju ara da se pobrinu za konje, pa uhvati A u za ramena. - Ta prokleta Azija, da li jo postoji? - Na alost, velièanstvo. - Velièanstvo? Jo uvijek nisam postao faraon! - Dobar diplomat mora biti vidovit; ovog puta zaista nije te ko predvidjeti buduæno st. - Tvoj naèin izra avanja stvarno je jedinstven. - Zamjera li mi? - Prièaj mi o Aziji, A o. 46RAMZES. HRAM ZA NILUUHC GODIHA - Stanje je normalno, na prvi pogled. U na im kne evinama èekaju tvoju kr unidbu, a Hetiti ne napu taju svoj teritorij. - Rekao si 'na prvi pogled'. - Da, to æe proèitati u svim slu benim izvje tajima. - Ali, ti ne misli tako... - Prije oluje uvijek je mirno. - Popijmo ne to! Ramzes je oti ao provjeriti da li su konji zbrinuti; zatim je sjeo s Asom pod kosu nadstre nicu s pogledom na pustinju. Sluga im donese svje e pivo. - Misli li da Hetiti doista ele mir? A a je razmi ljao pijuckajuæi ukusan napitak. - Hetiti su osvajaèi i ratnici; u njihovom rjeèniku, rijeè 'mir' pjesnièka je slika bez stvarnog znaèenja. - Ukratko, la u da ele mir. - Nadaju se da æe ti, kao mladi kralj s pacifistièkim idealima, zapostaviti obranu z emlje i postupno oslabiti vojsku. - Kao to je napravio Ehnaton. - To je vrlo dobar primjer. - Proizvode li mnogo oru ja? - Vi e nego ikad. - Misli li da je rat neizbje an?

- Diplomat sam, moj posao je da poku am ukloniti opasnost od rata. - to namjerava napraviti po tom pitanju? - Ovoga èasa ne mogu ti na to odgovoriti; moje povlastice su ogranièene, pa nemam uvi d u cijelu situaciju i ne mogu pronaæi rje enje. - Bi li elio odgovorniji polo aj? - Nije na meni da razmi ljam o tome. Ramzes je gledao pustinju. - Kao dijete, A o, sanjao sam o tome da postanem faraon, kao moj otac, zato to sam mislio da je moæ najvelièanstvenija od svih igara. Kada me je suoèio s divljim bikom, Seti mi 47CHRiSTfAH JACQ je otvorio oèi, pa sam jedan san zamijenio drugim: po elio sam da Seti zauvijek bude uz mene, da bezbri no ivim pod njegovim okriljem. Ali, do la je smrt i prekinula sve snove. Molio sam nevidljivo da me po tedi, da uèini da ne budem kralj, znajuæi da æe mi dati odgovor, ali ne kroz rijeè, nego kroz neko djelo. Menelaj me je poku ao ubiti ba u trenutku kada sam razgovarao s du om svoga oca, a lav, pas i ef moje osobne gar de spasili su mi ivot. Toga sam èasa odluèio da vi e neæu bje ati od sudbine. Odluèio sam vati Setijevu volju. - Sjeæa li se kada smo Setau, Mojsije, Ameni, ti i ja razgovarali o istinskoj moæi? - Ameni ju je ostvario kroz slu enje Egiptu, Mojsije ju je prona ao u umjetnosti zid anja, Setau u poznavanju zmija, a ti u diplomaciji. - Istinska moæ... Ona æe biti u tvojim rukama. - Ne, A o, ona æe proæi kroz mene, usadit æe se u moje srce, u moje ruke, ali æe me napus titi ukoliko je ne budem dostojan. - Podredit æe cijeli ivot toj stra noj obvezi... Nije li to previsoka cijena moæi? - Tako mora biti, vi e nije bitno to ja elim. - Tvoje su rijeèi zastra ujuæe, Ramzese. - Nemoj misliti da me nije strah. Ali, vladat æu, nastavit æu oèevo djelo na kakve god prepreke nai ao, da bih jednoga dana svom nasljedniku predao u ruke mudru, jaku i lijepu zemlju. Hoæe li mi pomoæi u tome? - Hoæu, velièanstvo. RANZES: HRAM ZA fllLiJUN£ 600INA 10 Henara su muèile crne misli. Napad na njegovog brata nije uspio; Menelaj je, opsjednut eljom da se domogne Hel ene, zaboravio na dogovor da makne Ramzesa. Dobro da mu je uspjelo uvjeriti brat a da nije umije an u napad! Menelaj i njegovi vojnici su oti li, pa nikome neæe pasti na pamet da je Henar, ustvari, ishodi te zavjere. Meðutim, Ramzes æe se popeti na prijestolje i sam vladati Egiptom... A on, Henar, Se tijev stariji sin, bit æe primoran slu ati ga, kao neki sluga! Ne, neæe se pomiriti s tim. Dogovorio je sastanak s posljednjim saveznikom koji mu je preostao, s èovjekom bli skim Ramzesu i u koga nitko nije sumnjao, s nekim tko æe mu mo da pomoæi napasti Ramze sa iznutra i podrivati temelje njegove vladavine. U èetvrti s lonèarskom robom noæu je bilo ivo; besposlièari i kupci tiskali su se oko tan ova kako bi to bolje vidjeli robu zanatlija, vaze raznih velièina i cijena. Na uglu je stajao nosaè vode i nudio prolaznicima svje u, ukusnu tekuæinu. Upravo na tom mjes tu, A a se, - odjeven u jednostavnu pregaèu, i s jednostavnom perikom na glavi, kako se ne bi razlikovao od drugih ljudi - susreo s Henarom, koji se takoðer pobrinuo da se odjene na naèin da ga nitko ne prepozna. Dvojica mu karaca kupili su mje inu vod e koju su platili gro ðem, kao obièni seljani, pa sjeli jedan pored drugog na obli nji z id. - Jeste li vidjeli Ramzesa? 49CHRISTIAH JACQ - Vi e ne pola em raèune ministru vanjskih poslova, nego buduæem faraonu osobno. - to bi to trebalo znaèiti? - Dobio sam promaknuæe. - O kakvom se polo aju radi? - Jo ne znam. Ramzes naveliko razmi lja o svojoj buduæoj vladavini; buduæi da mu je j

ako stalo do prijateljstva, Mojsiju, Ameniju i meni je namijenio najvi e polo aje. - Samo vama trojici? - U njegov najbli i krug prijatelja ubraja se i Setau, ali on je toliko zanesen s vojim dragim zmijama da ne eli prihvatiti nikakvu drugu obvezu. - Da li je Ramzes èvrst u odluci da vlada zemljom? - Iako je svjestan da je to te ak posao za neiskusnog mladiæa, èvrsto je odluèio sjesti na egipatsko prijestolje. Ne gajite nadu da æe se predomisliti. - Je li vam govorio o velikom Amonovom sveæeniku? - Nije. - Izvrsno; to znaèi da podcjenjuje njegov utjecaj. - Stekao sam dojam da se veliki sveæenik pribojava kralja. - Bojao se Setija, ali ne i mladog Ramzesa, potpuno nespremnog da se suoèi s borb om za vlast. to se tièe Amenija, ne mo emo se nièemu nadati: to prokleto malo piskaralo odano je Ramzesu kao pas gospodaru. S druge strane, jo uvijek se nadam da æu uvjer iti Mojsija da prijeðe u na e redove. - Jeste li veæ poku ali? - Da, jedanput, i nije mi po lo za rukom, ali neæu samo tako odustati. Taj idov je s trastven èovjek i mislim da se njegovi i Ramzesovi stavovi u nekim pitanjima razil aze. Kada bismo mu obeæali ono to eli, mo da bi pre ao u na tabor. - Mislim da ste u pravu. - Mo ete li utjecati na Mojsija? - Za sada mislim da ne, ali mo da æe mi se pru iti prilika u buduænosti. $0RAMZES: HRAM ZA MILUUME 60DIMA - A na Amenija? - Izgleda mi nepodmitljiv - priznao je A a - ali, tko zna? Penjati æe se na dru tveno j ljestvici, potrebe æe mu biti sve veæe, pa nam se mo da uka e prilika da iskoristimo t u slabost. - Ne namjeravam èekati da Ramzes uèvrsti vlast. - Ni ja, Henare, ali ipak moramo biti malo strpljivi. Menelajev poraz pokazao n am je da je dobra strategija nu na. - Koliko moram èekati? - Prièekajmo da Ramzesa opije moæ; omamit æe ga sjaj i rasko dvora i izgubit æe svaki sm isao za stvarnost. Ide nam u prilog i èinjenica da æu ja biti jedan od ljudi koji æe g a izvje tavati o situaciji u Aziji, a pritom sam siguran da æe on slu ati moje savjete . - Kakvi su vam planovi, A o? - elite vladati, zar ne? - Dostojan sam i sposoban biti faraon. - Potrebno je, dakle, ili svrgnuti ili ubiti Ramzesa. - Cilj opravdava sredstva. - Imamo, dakle, dvije moguænosti: unutarnju zavjeru ili napad izvana. to se prve m oguænosti tièe, morali bismo pridobiti brojne utjecajne ljude; u tom sluèaju, va a uloga bila bi od presudne va nosti. Postoji i druga moguænost - otkrijmo stvarne namjere Hetita. Mislim da oni naveliko razmi ljaju o sukobu s na om vojskom, to bismo mogli i skoristiti; bilo bi idealno kad bi sukob uzrokovao Ramzesov pad, ali ne i propas t Egipta; u tom sluèaju moramo biti na oprezu, nikako im ne smijemo dozvoliti da u groze Egipat, da na èelo Dviju Zemalja ne bi do ao neki Hetit. Henar je bio zaprepa ten. - Ne bi li to ipak predstavljalo prevelik rizik? - Ramzes nije bezazlen protivnik; ako mislite da æete bez te koæa zauzeti njegovo mje sto, jako grije ite. - Ukoliko Hetiti pobijede, porobit æe Egipat. - Ne nu no. - Ne razumijem, je li rijeè o kakvom èudu? 9CHRISTIAN JACQ - Ne radi se o èudu, nego o klopci u koju æe Ramzes upasti, ali na naèin da na a zemlja ne bude izravno umije ana. Ili æe poginuti, ili æe biti optu en da je kriv za poraz; u svakom sluèaju, neæe moæi dalje vladati. Tada na scenu stupate vi i izgledat æete kao sp

asitelj naroda. - Va a prièa zvuèi mi kao san. - Nisam sklon ma tanju. Krenut æu u akciju èim saznam koji mi je polo aj Ramzes dodijeli o. Ukoliko, podrazumijeva se, ne elite odustati od svega. - Nikada! Ramzes æe mi prepustiti prijestolje, iv ili mrtav. - Ako na pothvat uspije, nadam se da neæete biti nezahvalni. - Mo ete biti bez brige; zaslu ili ste postati moja desna ruka. - Dozvolite mi da izrazim sumnju. Henar je ostao zateèen. - Zar nemate povjerenja u mene? - Ne, da budem iskren, nemam. - Ali, kako...? - Ne pretvarajte se da ste iznenaðeni; znam da biste me se odavno rije ili da nisam bio oprezan. Kako vjerovati èovjeku na vlasti? Kada doðete na prijestolje, jedino to æe vas zanimati bit æe osobna korist. - Izuzetno ste nepovjerljivi. - Ne, samo sam realan. Kada postanete faraon izabrat æete ministre koji vam trenu tno budu odgovarali; mo da æete ocijeniti da je pametno maknuti one koji su vam omog uæili da doðete na vlast. Henar se nasmijao. - Doista ste pametan èovjek, A o. - Na mnogobrojnim putovanjima, prouèavao sam razna dru tva i razlièite ljude i uvidio da svugdje vlada zakon jaèeg. - Svugdje osim u Setijevom Egiptu. - Seti je mrtav, a Ramzes je ratnik koji jedva èeka da se upusti u svoju prvu bitk u. To nam ide u prilog. SiRAMZES: HRAM ZA MILIJUNC 600IHA - Pretpostavljam da va a pomoæ neæe biti besplatna. - Ni va a pamet nije za podcjenjivanje, Henare. - Recite mi to tra ite. - Moja je obitelj imuæna, ali - jesmo li ikada zadovoljni? Èovjeku koji mnogo putuje kao ja izuzetno bi odgovaralo da ima vile u raznim krajevima zemlje. Volio bih se ponekad odmarati na sjeveru, ponekad na jugu. Mislim da su mi potrebne tri kuæe u Delti, dvije u Memphisu, dvije u Srednjem Egiptu, jo dvije u tebanskom podruèju i jedna u Asuanu. - Tra ite od mene pravo bogatstvo! - To je obièna sitnica, Henare, u usporedbi s onim to æete zahvaljujuæi meni dobiti. - elite li i drago kamenje i plemenite metale? - Podrazumijeva se. - Nisam znao da ste toliko pohlepni, A o. - Volim ivjeti na visokoj nozi, volim sjaj i bogatstvo; pretpostavljam da me vi, strastveni sakupljaè dragocjenih vaza, razumijete. - Razumijem vas, ali tra iti tolike kuæe... - Bogato dekorirane, da ne zaboravim, pune dragog kamenja i skupocjenog namje taj a! One æe biti moj raj na zemlji, mjesto gdje æu u ivati dok æete se vi uspinjati prema prijestolju, stepenicu po stepenicu. - Kada moram zapoèeti zidanje? - Odmah. - Ramzes vas jo uvijek nije postavio na novo mjesto. - Ubrzo æu se naæi na dobrom polo aju; potaknite me da vam dobro slu im. - to elite za poèetak? - Vilu na sjeveroistoku Delte, blizu granice. elim veliko imanje, jezero, vinogr ad i revnu poslugu. Mo da æu tamo provoditi svega nekoliko dana godi nje, ali tada se e lim osjeæati kao princ. - Je li to sve? - Ah, zaboravio sam na ene. Na putovanjima sam 8navikao u ivati; ispunite mi kuæu lijepim i iskusnim enama! Njihovo podrijetlo nije m i va no. - Pristajem na sve uvjete.

- Neæete po aliti, Henare. Jo ne to: na i susreti moraju ostati stroga tajna; nikome ih n e spominjite. Kad bi Ramzes saznao da se viðamo moja bi karijera zavr ila za sva vre mena. - Ne brinite, to nam je u zajednièkom interesu. - Zajednièki interesi jamèe dugotrajno prijateljstvo; do skorog viðenja, Henare. Gledajuæi mladog diplomata kako se udaljava, Henar pomisli kako ga sreæa ipak nije n apustila. Taj A a je iznimno sposoban èovjek; prava teta to æe ga se jednog dana morati osloboditi! 11 b; i rod velike kraljevske supruge Tuje bio je na èelu male ^ flote koja je iz Memphi sa krenula u pravcu Tebe i Doline kraljeva, Setijeve vjeène kuæe. Nefertari se nije odvajala od Tuje koja je bila zadivljujuæe mirna unatoè velikoj boli. Kraljeva udovi ca slu ila je Nefertari kao primjer: promatrajuæi ju, mlada je ena nauèila da jedna kra ljica mora biti dostojanstvena èak i u najte im trenucima. S druge strane, Nefertari na prisutnost pru ala je Tuji veliku utjehu; ni jedna ni druga nisu imale potrebu mnogo razgovarati, ali su bile vrlo bliske. Za vrijeme putovanja Ramzes je radio. Ameni je te ko podnosio ljetne vruæine, ali je ipak strpljivo pokazivao Ramzesu ogro man broj spisa vezanih za vanjsku politiku, dr avnu sigurnost, narodno zdravlje, j avne ?54. RAMZES: HRAM ZA MILIJUME GODIMA radove, ekonomiju, odr avanje brana i kanala i mnoga druga, manje ili vi e slo ena pit anja. Kad je stekao uvid u svoje buduæe obveze, Ramzes je shvatio da ga èeka izuzetno te ak i opse an posao. Svakako, imat æe na raspolaganju veliki broj slu benika, ali morao se do najmanjih pojedinosti upoznati s administrativnom hijerarhijom. Èvrstom rukom æe upravljati dr avnim aparatom, da Egipat ne bi zalutao i potonuo poput broda bez k ormilara. Vrijeme nije i lo naruku buduæem kralju: èim bude okrunjen, od njega æe se oèeki vati da donosi odluke i da se pona a kao gospodar Dviju Zemalja. Kakva ga sudbina oèekuje ako uèini neku veæu pogre ku? Bilo mu je lak e istoga èasa kad je pomislio na majku, tu dragocjenu saveznicu koja æe mu pomagati da izbjegne mnoge zamke i upoznati ga s lukavstvima kojima pribjega vaju velikodostojnici da bi saèuvali svoj polo aj. Koliko mu je takvih veæ dopuzalo pr ed noge da bi saèuvali svoje privilegije? Poslije nekoliko sati napornog rada s neumornim i savjesnim Amenijem, Ramzes ode na pramac kako bi gledao Nil, tu moænu rijeku iz èijih je valova crpio novu snagu, i u ivao u vjetru koji je u sebi krio bo anski dah. U tim posebnim trenucima, Ramzes je imao dojam da mu pripada cijeli Egipat, od sjevera Delte do nubijskih pustin jskih prostranstava. Hoæe li znati voljeti svoju zemlju onoliko koliko ona to zasl u uje? Ramzes je pozvao na objed svoje poèasne goste, Mojsija, Setaua, A u i Amenija. Tako se cijelo bratstvo koje je u vrijeme studentskih dana u Kapu, visokoj kolskoj ust anovi u Memphisu, tragalo za znanjem i istinskom moæi, ponovno na lo na okupu. Prija teljski susret za zajednièkim stolom nije odagnao tugu: svi su osjeæali daje Setijev odlazak predstavljao kataklizmu iz koje egipatska zemlja neæe iziæi nepovrijeðena. - Ovaj put - reèe Mojsije Ramzesu - tvoji æe se snovi doista ostvariti. - Moja krunidba nije san, veæ ogroman teret od kojeg strepim. CHRISTIAH JACQ - Ti ne zna za strah. - usprotivi se A a. - Ja bih na tvom mjestu odustao. - promrmljao je Setau. - Polo aj faraona ne nosi sa sobom ni ta lijepo. - Razmi ljao sam o tome, ali to bi ti mislio o sinu koji je izdao oca? - Mislio bih da je njegov razum pobijedio nad ludilom; to ako Teba bude i tvoja g robnica? - eli li time reæi da su se neki opet urotili protiv mene? - Neki... Prije bih rekao cijela vojska ljudi! Zato smo i do li ovamo, da budemo uz tebe, mi, nekolicina prijatelja koje ima .

- Setau je postao tjelohranitelj. - reèe A a ironièno. - Tko bi rekao? - Istina, vi e volim raditi ne to konkretno nego gubiti vrijeme na lijepe govore. - Kritizira diplomaciju? - Diplomacija komplicira ivot koji je u stvari vrlo jednostavan: s jedne strane postoji dobro, s druge zlo; izmeðu njih nema kompromisa. U - Tvoja vizija je previ e jednostavna. - odgovori A a <l prezrivo.

?pl - Sla em se sa Setauom. - umije ao se Ameni. - S jedne strane nalaz e se Ramzesovi prista e, a s druge njegovi protivnici. - to ako su ovi drugi sve brojniji? - pitao je Mojsije. - To ni ta ne mijenja na stvari, ostajemo uz Ramzesa. - reèe Ameni. - Ramzes uskoro vi e neæe biti na prijatelj, veæ egipatski faraon. Vi e nas neæe gledati i tim oèima. Mojsijeve rijeèi posadile su sjeme sumnje u sve prisutne; èekali su Ramzesov odgovor . - Mojsije je u pravu. Sudbina me je izabrala i neæu bje ati od nje; a vi ste moji pr ijatelji i raèunam na va u pomoæ. - to od nas oèekuje ? - upita ga idov. - Svatko od nas veæ se nalazi na svom ivotnom putu; 56: HRAM ZA MILIJUNE 60Ð1HA nadam se da æe se na i putovi susresti i da æemo njima zajedno hodati, poradi sreæe i bo ljitka Egipta. - Zna moju situaciju. - reèe mu Setau. - Vraæam se zmijama odmah poslije tvoje kruni dbe. - Znam, ali ipak æu te poku ati uvjeriti da mi bude to bli e. - To je unaprijed izgubljena bitka: ispunit æu svoj zadatak tjelohranitelja, toliko od mene; neka Mojsije bude ef gradili ta, Ameni ministar, A a veleposlanik, a ja se vraæam svojim zmijama! - Dijeli li ti to polo aje umjesto mene? Setau je slegnuo ramenima. - A da ku amo ovo izvrsno vino koje nam je ponudio regent? - predlo io je A a. - Neka bogovi tite Ramzesa, neka mu daju dug i sretan ivot. - nazdravio je Ameni. Henar se nije nalazio na regentovom brodu, veæ na svojoj rasko noj laði na kojoj je ra dilo èetrdeset mornara. Buduæi da je bio ef protokola, pozvao je brojne uglednike, veæi nom Ramzesove protivnike. Dok su uglednici kritizirali regenta, Setijev stariji sin mudro je utio, slu ao i u nekima od njih prepoznavao buduæe saveznike; prevladava lo je opæe mi ljenje da su Ramzesova mladost i neiskustvo nepremostivi nedostaci bud uæeg kralja. Henar je sa zadovoljstvom zakljuèio da je njegov ugled neukaljan i da su mu ljudi naklonjeni, dok o njegovom bratu, kojeg æe jo dugo usporeðivati sa Setijem, nisu imal i pretjerano dobro mi ljenje. Razdor je oèigledno postojao, trebalo ga je pro iriti, p rièekati pogodnu priliku i oslabjeti mladog faraona. Henar je poslu io goste voæem i svje im pivom; njegova ljubaznost i umjerenost dopadal e su se veæini dvorjana, sretnih siCHRIST1AH JACft to imaju priliku izmijeniti nekoliko rijeèi s tako uglednom osobom koja æe, nesumnjiv o, doæi na mjesto koje zaslu uje - na mjesto svog mlaðeg brata. Dok su uzvanici raspravljali, èovjek srednjeg rasta i picaste bradice, odjeven u tu niku s raznobojnim trakama, èekao je da ga se primi. Djelovao je skromno, gotovo p onizno, nije mu smetalo to èeka. Henar mu naposljetku dade znak da priðe. Èovjek se nakloni s dubokim po tovanjem. -Tko si ti? - Zovem se Raja; sirijskog sam podrijetla, ali veæ dugo radim u Egiptu kao samost

alan trgovac. - to prodaje ? - Konzervirano meso vrhunske kvalitete i lijepe azijske vaze. Henar je irom otvorio oèi. - Vaze? - Da, prinèe; ja sam jedini èovjek u zemlji koji ima dozvolu za uvoz i prodaju tih izuzetnih umjetnièkih predmeta. - Je li ti poznato da skupljam rijetke vaze? . }, - Da, nedavno sam to saznao; zato sam vam ih i elio j pokazat i, u nadi da æe vam se svidjeti. f - Jesu li skupe? - Ovisi. \ i Ove su rijeèi zaintrigirale Henara. I - Kakve su cijene? Raja otvori torbu od grubog platna i izvadi malu, srebrnu vazu s uskim grlom i u krasima u obliku palminog li æa. - to mislite o ovoj, prinèe? Henar je zanijemio od zadivljenosti; kapljice znoja izbi e mu na èelu, ruke su mu po stale vla ne. - Pa to je remek-djelo... pravo remek-djelo! Koliko tra i ? - Dopustite da ovo bude moj poklon buduæem kralju Egipta. RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODIMA Setijev stariji sin pomisli da ga nije dobro èuo. - Nisam ja buduæi faraon, veæ moj brat, Ramzes... Pogrije io si, trgovce. Dakle, rec i cijenu. - Nemam obièaj grije iti, prinèe; u mom poslu pogre ke se skupo plaæaju. Henar te kom mukom odvoji pogled od prelijepe vaze. - to mi poku ava reæi? - Poku avam vam reæi da mnogi ne ele da Ramzes postane faraon. - Ramzes æe za nekoliko dana biti okrunjen. - Mo da, ali to ne mora znaèiti da æe zadugo ostati na prijestolju. -Tko si ti, Rajo? - Ja sam èovjek koji vjeruje u va u buduænost i eli vas vidjeti na èelu Egipta. - Kako zna da bih bio dobar kralj? - Zar niste izrazili elju da unaprijedite trgovinu sa stranim zemljama i da post anete ekonomski saveznik najmoænijeg naroda u Aziji? - Misli na... Hetite? - Dobro ste me razumjeli. - Ti si, dakle, njihov pijun... Bi li Hetitima bilo drago da doðem na prijestolje? Raja potvrdna klimne glavom. - to predla e ? - upita Henar, jo zaprepa teniji nego kada je, nekoliko minuta ranije, ugledao lijepu vazu. - Ramzes je vatren i ratoboran; kao i njegovom ocu, stalo mu je samo do velièine i nadmoæi Egipta. Vi ste, za razliku od njih dvojice, mudar i umjeren èovjek koji vj eruje u suradnju. - Ako izdam Egipat, ivot æe mi biti u opasnosti, Rajo. Henar je razmi ljao o Tutanka monovoj supruzi koja je osuðena na smrt zbog suradnje s neprijateljima. - Nije li dolazak na egipatsko prijestolje vrijedan rizika? Henar je zatvorio oèi. CHRISTIAH JACU ii.ii ft Hetiti... Da, èesto je razmi ljao o tome da ih iskoristi kako bi pobijedio Ramzesa, ali to je bila samo ideja i nikada nije ozbiljno razmi ljao o tome da je provede u djelo. A sada je ideja postala tako stvarna, zahvaljujuæi bezazlenom trgovcu koji je stajao pred njim.

- Volim svoju zemlju... - Tko je rekao da je ne volite, prinèe? Ali vi e od svega volite moæ. A steæi æete ju uko liko stupite u savez s Hetitima. - Moram razmisliti. - Taj luksuz vam, na alost, ne mogu priu titi. - Tra i od mene da ti odmah odgovorim? - Da, zbog vlastite sigurnosti. Otkrio sam vam tko sam, jer imam povjerenja u va s. - to ako odbijem? Raja mu nije odgovorio; njegov pogled postao je ukoèen / i nedokuèiv. Henarova unutarnja borba nije trajala dugo; sudbina j mu je ponudila moænog saveznika, na njemu je bilo da dr i uzde, procijeni situaciju i izvuèe to veæu korist, pazeæi pritom da ne ugrozi sigurnost Egipta. Svakako, i dalje æe koristiti Asu, ali æe mu pre utjeti da suraðuje s najveæim ne prijateljem Dviju Zemalja. - Pristajem, Rajo. Na trgovèevu licu pojavi se blagi osmjeh. - Sad mi je jasno za to vas prati glas pametnog èovjeka. Vidjet æemo se uskoro; nikome neæe biti sumnjivo da se viðamo buduæi da æu biti jedan od va ih dobavljaèa rijetkih vaza. Molim vas da ovu zadr ite, kao uspomenu na poèetak na e suradnje. Henar je rukom prelazio po dragocjenom predmetu. Smije ila mu se svijetla buduænost. 60RMIZB: DUH H MIUJDNE «OIHM 12 r: amzes se sjeæao svakog kamena u Dolini Kraljeva, j neplodnoj Velikoj preriji' kroz koju ga je proveo otac kada su posjetili grob prvog Ramzesa, utemeljitelja dina stije, starog vezira kojem je Savjet mudrih nalo io da stvori novu lozu vladara. P oslije samo dvije godine vladavine, Ramzesa I naslijedio je Seti, kojeg æe danas n aslijediti njegov sin, Ramzes II. Stegnuta srca, ne obaziruæi se na nepodno ljivu ljetnu vruæinu zbog koje je nekoliko n osaèa pogrebne opreme palo u nesvijest, Setijev mlaði sin hodao je na èelu povorke koj a je ispraæala mumiju do svog vjeènog doma. Ramzes na trenutak osjeti da mrzi tu prokletu dolinu koja mu je otela oca i osud ila ga na samoæu; ali mjesto je bilo èarobno, odisalo je ivotom, plijenilo mu du u. U kamenoj ti ini odzvanjao je glas predaka; govorio je o svjetlosti, preobra aju i p reporodu, nametao je po tovanje prema nebeskom svijetu u kojem su se raðali svi obli ci ivota. Ramzes je prvi u ao u ogroman Setijev grob, najveæi i najvi i u Dolini; buduæi kralj æe uk azom zapovjediti da nijedan grob ne smije prema iti njegov. Nikada se nitko neæe mje riti sa Setijem. Mumiju je nosilo dvanaest sveæenika; Ramzes je, kao sudionik obreda i pokojnikov n asljednik - zadu en da izgovori magiène rijeèi prilikom prelaska preminulog faraona u drugi svijet i preporoda u zemlji bogova - bio odjeven u krzno pantere. Izgledal o je kao da su moæne rijeèi obrednih tekstova, CHRtSTlAH JACQ èitanih na sahranama, ive, kao da njihova snaga neæe nestati dokle god postoji vrijem e. Mumifikatori su obavili posao do savr enstva. Setijevo lice bilo je spokojno i ved ro. Prisutnima se èinilo da æe svakog trenutka otvoriti oèi, da æe progovoriti... U 'zla tnoj prostoriji', gdje Izida svojom èudesnom alkemijom smrtno pretvara u besmrtno, sveæenici su zatvorili sarkofag. - Seti je bio pravedan kralj. - reèe Ramzes. - ivio je po Zakonu, svjetlost ga je v oljela, pa na Zapad odlazi iv. Diljem Egipta brijaèi su bez predaha brijali mu karce g; jer je èetrdeset dana alosti pro lo. ene su radile frizure, neke v same, a neke kod frizera. (?* Noæ uoèi krunidbe, Ramzes i Nefertari meditirali su u hramu Gurnaha, gdje æe se od sad

a svakodnevno slaviti Setijev ka, kako bi preporoðeni faraon bio prisutan meðu ivima za sva vremena. Zatim su oti li u karna ki hram gdje ih je primio veliki sveæenik; nij e im promaklo da je karna ki poglavar neobièno slu ben i suzdr an. Poslije skromne veèere, regent i njegova supruga su se povukli u palaèu koja se nalazila u blizini zemalj skog prebivali ta boga Amona. Odvojeno su meditirali pred postoljem prijestolja, s imbolom iskonskog strati ta nastalog iz kozmièkog oceana iz doba hijeroglifa kojima se ispisivalo ime boginje Maat, ime 'one koja je pravedna i pokazuje pravi put', one koja predstavlja vanvremenski Zakon, Zakon kojim æe se hraniti kraljevski par , da bi njime nahranio i cijeli egipatski narod. Ramzes je sna no osjeæao prisutnost svog oca, imao je dojam da ga Seti hrabri u tim dugim, muènim satima koji su prethodili trenutku kada æe se njegov ivot zauvijek prom ijeniti. Buduæi kralj vi e nikada neæe smjeti razmi ljati o sebi, njegova jedina briga b it æe dobrobit egipatskog naroda i napredak njegove zemlje. ?biMHZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA Obuze ga strah, po tko zna koji put. Po elio je pobjeæi iz palaèe, potrèati ususret svojoj mladosti, ka lijepoj Izet, ka u ivan ju i bezbri nom ivotu; ali, on je bio Setijev nasljednik i Nefertarin suprug. Morao je prihvatiti èinjenicu da æe sutra postati kralj, morao je potisnuti strah i pre ivj eti tu noæ punu isku enja. Noæna tmina je ustuknula, rodilo se novo jutro, uskrslo sunce pobijedilo je èudovi te tame. Dvojica sveæenika, jedan s maskom sokola, drugi s maskom ibisa, stado e lijevo i desno od Ramzesa; predstavljali su bogove Hora, za titnika kraljeva, i Tota, go spodara hijeroglifa i svete znanosti. Sveæenici su golog regenta polili vodom iz d viju visokih vaza, kako bi ga oèistili od njegovog ljudskog lika. Zatim su ga, da bi mu dali bo ansko oblièje, od glave do pete namazali kremama koje su mu otvorile e nergetske centre i uèinile da njegovo opa anje stvarnosti bude drukèije nego kod ostal ih ljudi. Kad je mazanje zavr eno, sveæenici su prinijeli obrednu odjeæu. Obukli su mu bijelo-zl atnu pregaèu èiji se izgled nije mijenjao jo od drevnih vremena, a o pojas su mu obje sili bikov rep, simbol kraljevske moæi. Mladiæ se prisjetio susreta s divljim bikom; Seti ga je suoèio s opasnom ivotinjom kako bi isku ao njegovu snagu; danas on postaj e utjelovljenje snage i morat æe nauèiti njome upravljati. Sveæenici su zatim ukrasili Ramzesov vrat irokom ogrlicom od sedam niski raznobojni h perli, stavili mu bakarne grivne na mi ice i zglobove i obuli mu bijele sandale. Pru ili su mu toljagu kojom æe uni tavati neprijatelje i rastjerivati tminu i vezali mu oko èela pozlaæenu traku koja se zove sia - 'unutarnji vid'. - Prihvaæa li isku enje moæi? - upita ga Hor. - Prihvaæam. CHRISTIAM JACQ Hor i Tot su uhvatili Ramzesa za ruke i uveli ga u drugu prostoriju. Na prijesto lju su le ale dvije krune. Pored njih je stajao sveæenik s maskom boga Seta, èuvara kr una. Tot se povukao, a Hor i Set se bratski zagrle. Unatoè neprijateljstvu i vjeènoj borb i, morali su se sjediniti u istom biæu, u faraonu. Hor podi e crvenu krunu Donjeg Egipta, koja je slièila sudskoj kapi sa spiralom na v rhu, i stavi je Ramzesu na glavu; potom Set uze ovalnu krunu s kuglom - bijelu k runu Gornjeg Egipta - i stavi je pored crvene. - 'Dva moæna' su se ujedinila zbog tebe - izgovori Tot. - Vlada i ujedinjuje crnu i crvenu zemlju; ti si gospodar trske Juga i pèele Sjevera , èini da obje zemlje bujaju. - Jedino ti mo e sjediniti dvije krune. - reèe mu Set. - Munje koje one u sebi nose sa i u podlace. Hor pru i faraonu dva ezla: prvi, Vje tina moæi', slu io je za blagoslivljanje prinosa, a drugi, 'magija', predstavljao je pastirski tap koji æe mu pomagati odr ati svoj naro d u slozi. fl - Do ao je trenutak da se prika e u svojoj slavi. - reèe Tot sveèanim ton om. pTri bo anstva praæena faraonom izaðu iz tajnih prostorija i krenu e ka velikom dvori tu po d vedrim nebom gdje su ih èekali svi ugledni Egipæani koji su imali tu sreæu da budu p

ozvani na krunidbu. Na natkrivenoj bini nalazilo se prijestolje od pozlaæenog drveta, skromno i vrlo j ednostavnih linija. Ramzes je poznavao prijestolje na kojem je Seti sjedio prilikom slu benih ceremoni ja. Vidjev i da je Ramzes zbunjen, Tuja mu se pribli i tri koraka i pokloni mu se. - Neka nas Va e velièanstvo obasja kao svjetlost jednog novog sunca i zauzme svoje m jesto na prijestolju ivih. Gesta faraonove udovice, njegove voljene majke koju æe po tovati dok bude ivio, dubok o ga je ganula. - Predajem ti oporuku bogova koju ti je namijenio Seti. ?>?? RAMZCS: HRAM ZA MltlJUtlE 60DIHA reèe sveèanim glasom. - Dobiva ju od Setija, kao sto æe ju tvoj nasljednik dobiti od te be. Tuja je pru ila Ramzesu ko nu futrolu s papirusom, oporukom koju je u osvit civiliza cije svojom rukom zapisao Tot, progla avajuæi faraona vladarom Egipta. - Evo tvojih pet imena: - produ i kraljica majka jasnim i ozbiljnim glasom - Moæni b ik, miljenik Zakona; Za titnik Egipta od kojeg drhte strane zemlje; Nepobjedivi ra tnik koji slavno pobjeðuje; Onaj kojeg je izabrala Svjetlost jer je Zakon moæan; Sin svjetlosti, Ramzes. Tujine su rijeèi ostavile sna an dojam na sve nazoène; dvori tem je vladala sveèana ti ina. k je i Henar, zaboraviv i svoje nakane i zavist, dopustio da ga ponesu ti èarobni tr enuci. - Dvjema Zemljama vlada kraljevski par. - nastavila je Tuja. - Priði, Nefertari, stani pored kralja, ti koja postaje velika kraljevska supruga i kraljica Egipta. Ramzes je bio toliko zaslijepljen ljepotom mlade ene da je po elio priviti ju uz gr udi usred ovog sveèanog obreda. Nefertari je nosila dugu lanenu haljinu, vrat joj je krasila zlatna ogrlica, u i nau nice od ametista, a ruke i noge grivne od jaspisa . Gledajuæi svog kralja, izgovorila je drevne rijeèi: - Vidim Hora i Seta ujedinjene u tvom biæu. Slavim tvoje ime, faraone, ti si juèer, danas i sutra. ivim od tvojih rijeèi, ivim da bih od tebe odagnala svako zlo i opas nost. - Ti si vladarica Egipta i svih njegovih zemalja, ti koja si beskrajno nje na, ti koja si miljenica bogova, ti koja si majka i supruga boga, ti koju volim. Ramzes stavi Nefertari na glavu krunu s dva duga pera, simbol velike kraljevske supruge s kojom æe faraon dijeliti svoju moæ. Na nebu se pojavio sokol, niotkuda, kao da se stvorio iz samog sunca; tada stane kru iti iznad glava kraljevskog para, kao da vreba plijen; odjednom se usmjeri ka Ramzesu, tako brzo da nijedan strijelac nije stigao napeti luk. ?6$. Dvori tem su se razlijegali uzvici zaprepa tenja kada je grabljivica sletjela na far aonovo rame. Setijev sin se nije pomakao; Nefertari ga je mirno promatrala. Nekoliko dugih trenutaka prisutni su nijemo zurili u ovaj èudesni prizor, u sjedin jenje sokola Hora, za titnika kraljevstva, i èovjeka kojeg je odabrao da vlada Egipt om. Zatim ptica zalepr a krilima i poletje ka suncu, silna i spokojna. Tog dvadeset sedmog dana treæeg ljetnog mjeseca,2 Ramzes je, praæen odu evljenim povic ima podanika, postao faraon. R* c amzes je morao prionuti na posao odmah po ^okonèanju sveèanosti. Glavni nadstojnik K uæe Faraona proveo ga je kroz njegov tebanski dvor koji se sastojao od javnog dije la i privatnih odaja. Ramzes je obi ao dvoranu za prijeme sa stupovima u obliku lo tosovog cvijeæa, trske, papirusa, riba i ptica, pisarski ured, malu salu za privat ne posjete, balkon sa kojeg æe pozdravljati narod, blagovaonicu s velikim stolom u kra enim ko arama s voæem i buketima cvijeæa, spavaæu sobu s krevetom prekrivenim arenim j stucima, poploèanu kupaonicu! '? Po iroko prihvaæenoj pretpostavci, Ramzes je okrunjen u lipnja 1279 pr. n. e. 66-

RAMZES: HRAM ZA MILIJUHE 600IMA Glavni nadstojnik je potom upoznao novog vladara Dviju Zemalja sa stanarima Kuæe, sa sveæenicima zadu enima za tajne obrede, s pisarima Kuæe ivota, s lijeènicima, s komorn ikom koji se brinuo o privatnim odajama, sa efom slu be zadu ene za kraljevsku prepis ku, s upravnicima Riznice, itnice i staja i s mnogim drugim slu benicima koji su je dva èekali da upoznaju i pozdrave novog faraona. - A sada mi dozvolite da vam predstavim... Ramzes je ustao. - Dosta za danas. Nadstojnik se pobunio. - Va e velièanstvo! Pa èeka vas toliko va nih liènosti... - Va nijih od mene? - Oprostite mi, nisam vas elio... - elim razgledati kuhinju. - elite u kuhinju?! Pa nije vam tamo mjesto! - Zna bolje od mene gdje bih trebao biti? - Oprostite, ja... - Prestani mi se veæ jednom isprièavati! Radije mi reci za to me vezir i veliki Amono v sveæenik nisu do li pozdraviti. - Ne znam, Velièanstvo, to zaista nije moj posao. - Idemo u kuhinju. Mesari, proizvoðaèi konzerviranih proizvoda, pekari, slastièari, pivari... Rome je vla dao cijelom vojskom ta tih struènjaka, ljubomornih ljudi koji su se neprestano hvali sali svojim povlasticama i svaðali jedni s drugima, èas oko broja radnih sati èas oko slobodnih dana. Romea, debelju kastog, pomalo tromog veseljaka okruglih obraza, ni su brinuli trostruki podbradak ni debljina s kojom æe se veæ boriti kada ode u mirov inu. Za sada je bio zadovoljan time to èvrstom rukom upravlja svojom vojskom, to naj bolje u kraljevstvu 67CHRISTiAH JACQ priprema ukusna jela i uspje no rje ava svakodnevne trzavice. Zahtijevao je da kuhin jske prostorije budu savr eno èiste, da namirnice budu svje e, a specijalitete je uvij ek probao prije nego to ih poslu i dvorskim dostojanstvenicima; ef kuhinje je zahtij evao da u svakom trenutku sve bude savr eno, bili kralj i njegova klika u Tebi ili ne. Ugledav i dvorskog nadstojnika u pratnji mi iæavog mladiæa odjevenog u jednostavnu, blis tavo bijelu pregaèu, Rome pomisli da ga oèekuje jo jedna dosadna prepirka. Taj prokle ti, nepodno ljivo naduti slu benik opet mu dovodi nekakvog nesposobnog mangupa; obit elj tog mladiæa nesumnjivo mu je dala lijep iznos da bi ga uvjerila da ga zaposli kao kuhinjskog pomoænika. - Pozdravljam te, Rome! Dovodim ti... - Znam ja koga mi dovodi . - U tom sluèaju, pokloni se kako dolikuje. ef kuhinje stavi ruke na bokove i prasnu u smijeh. ' J - Ja da se poklonim pred tim tvojim mangupom? Da vidimo prvo ka ko pere suðe! f; Nadstojnik je pocrvenio, pa se okrenuo kralju, sav zbunjen. - Oprostite, on... - Znam i sam govoriti. - prekinuo ga je Ramzes. - A ti, S zna li ti kuhati? l? - Tko si ti da sumnja u moju vje tinu kuhanja? - Ja sam Ramzes, egipatski faraon. Rome je bio skamenjen; shvatio je daje njegova karijera zavr ena. Mirno je skinuo ko nu pregaèu i odlo io ju na niski stol. Uvrijedio je kralja, to je bi o izuzetno te ak prijestup; sigurno æe ga izvesti pred vezirov sud i strogo kazniti. - to si pripremio za ruèak? - Pe... peèene prepelice, grgeèa s Nila u aromatiènom bilju, pire od smokava i kolaè s medom. - Zvuèi primamljivo, ali ne znaèi da je i ukusno. Rome je planuo.

68RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODIHA - Zar sumnjate, Va e velièanstvo? Moj ugled... - Ne zanima me ugled. Da probam te tvoje specijalitete. - Odmah æu dati pripremi stol u dvorskoj blagovaonici. - reèe nadstojnik susretljivo. - Nema potrebe, ovdje æu ruèati. Kralj je s u itkom jeo, dok ga je nadstojnik zabrinuto promatrao. - Ovo je uistinu vrhunski pripremljeno. - zakljuèio je. - Kako se zove , kuhare? - Rome, Va e velièanstvo. - Rome, to znaèi 'èovjek'... Dostojan si imena koje nosi . Progla avam te nadstojnikom d vora, peharnikom i efom svih kraljevskih kuhinja. Poði sa mnom, da malo porazgovara mo. Biv i nadstojnik je zamuckivao. - A... a ja, Va e velièanstvo? - Ne podnosim nesposobne i udvorne ljude; peraèi suda uvijek su potrebni, mislim da je to pravi posao za tebe. Kralj i Rome se uputi e ka trijemu. - Primat æe naredbe od mog osobnog tajnika Amenija; ne dozvoli da te njegov izgled prevari, ispod maske slaba nog i utljivog èovjeka krije se neumoran radnik. Osim toga , imam tu èast da mi on bude prijatelj. - Izgleda mi se da æu imati velike odgovornosti, za jednog obiènog kuhara. - Otac me je nauèio da procjenjujem ljude po instinktu; ako nisam u pravu, tim gor e po mene. Ljudi od povjerenja vi e su mi nego potrebni. Poznaje li dobro dvor? - Da budem iskren... - Budi iskren, ivcira me okoli anje. - Dvor Va eg velièanstva zborno je mjesto najambicioznijih ljudi kraljevstva i stjec i te najveæih laskavaca; bojali su se va eg oca, pa su se skrivali za njegovog ivota. S ad kada je on mrtav, izmiljeli su iz svojih jazbina, poput pustinjskog cvijeæa pos lije olujne ki e. 69CMRiSTlAM JACQ - to oèekuju? - Nadaju se da æe se s vremenom pokazati da niste sposobni vladati zemljom. - Ako si sa mnom, zahtijevam da bude potpuno iskren. - Mislite da sam sposoban za to? - Dobrog kuhara ne treba podcjenjivati; ako je darovit, mnogi mu poku avaju ukrast i recepte, kuhinja mu je uvijek puna raznih ljudi, a on u tom mno tvu zna prepozna ti opasnog neprijatelja kao to meðu namirnicama prepoznaje nagnjilo povræe. Tko se na jglasnije buni protiv mene? - Na dvoru vas gotovo svi mrze, Velièanstvo; misle da niste dostojni naslijediti Setija. Smatraju da ste na prijestolju privremeno, da æete vladati samo dok se ne pojavi netko bolji. - Hoæe li, bez obzira na to, prihvatiti i napustiti tebansku kuhinju da bi se bri nuo o memfi kom dvoru? Rome se nasmijao. - Kada bih se zadovoljio time da ostanem u Tebi i pripremam ukusna jela, bio bi h miran i bezbri an. Ali, takav ivot ima i svojih lo ih strana... Da, prihvaæam va prijedlog, \;;, ali... i? - Reci slobodno. - S du nim po tovanjem, Va e velièanstvo, nemate f nikakvih izgleda da opstanete na prijestolju. II - Za to si toliki pesimist? - Zato to je Va e velièanstvo mlado i neiskusno, zato to nema namjeru pokoravati se volji velikog Amonovog sveæenika i vlastohlepnih ministara. A ne mo ete se boriti pr otiv njih, previ e su jaki.

- Zar ne zna kolika je moæ jednog faraona? ?- Ne znam, iskreno reèeno, ali mislim da je to unaprijed izgubljena bitka. Kako s e jedan èovjek mo e boriti sam protiv svih? - Zar ne zna da je faraon sna an poput divljeg bika? - Èak ni divlji bik ne mo e pomicati planine. 70RAMZB.HMM ZA MILIJUNE GODIHA - Ako sam te dobro razumio, savjetuje mi da se odreknem prijestolja na koje sa m se tek popeo. - Ako se odreknete vlasti i prepustite je iskusnim ljudima, nitko vam to neæe zam jeriti. - Èak ni ti? - Ja sam samo najbolji kuhar u kraljevstvu, moje mi ljenje je neva no. - Nisi li postao dvorski nadstojnik? - Ako vam dam jedan savjet, Velièanstvo, hoæete li ga poslu ati? - Ovisno o savjetu. - Nikada ne prihvaæajte lo e pivo i osrednje meso; to æe biti poèetak va e propasti. Oslob odite me mojih dosada njih du nosti i dopustite mi da preuredim va u administraciju. Ramzes se nije prevario. Rome je bio èovjek kakav mu je bio potreban. Odahnuo je i krenuo ka dvorskom vrtu. n; 'efertari je te kom mukom zadr ala suze. Njene slutnje su se obistinile. eljela je vo diti miran ivot u razmi ljanju i duhovnom napredovanju, a na la se usred stihijske bu jice. Morala se odvojiti od Ramzesa odmah nakon krunidbe, kako bi se upoznala s du nostima velike kraljevske supruge, te posjetila hramove i tkalaèke radionice koji ma æe od sada upravljati. Tuja je upoznala Nefertari s upravnicima kraljièinih posjeda, s nadzornicima harem a u kojima su se kolovale 71CHRISTIAH JACQ djevojke, s pisarima koji æe voditi njene knjige, s poreznicima, sveæenicima i sveæeni cama koji æe u njeno ime obavljati obrede 'bo anske supruge' da bi stvaralaèka energij a uvijek bila prisutna na zemlji. Nefertari nekoliko dana nije imala vremena za predah, vodili su je s jednog mjes ta na drugo; morala je upoznati na stotine osoba, svakom uputiti nekoliko rijeèi, pazeæi, pritom, da prikrije umor i da neprestano bude nasmijana. Svakog jutra kraljicu su posjeæivale frizerka, minkerka, manikerka i pedikerka; nje na ljupkost za dobrobit Egipta bila je va na gotovo koliko i Ramzesova snaga. Nosi la je elegantnu lanenu haljinu stegnutu crvenim pojasom; bila je doista najljep a kraljica na svijetu. Mlada ena sjedne na niski krevet, potpuno iscrpljena. Nije imala snage spustiti s e na sveèanu veèeru na kojoj je trebala primiti na poklon vaze s miri ljavim mastima. Nje na Tujina prilika pojavila se na vratima polumraène sobe. - Jesi li bolesna, Nefertari? - Nemam vi e snage. Setijeva udovica sjedne na rub kreveta, nje no uhvati desnu ruku mlade ene i polo i j u meðu svoje ruke. - Znam kako ti je, pro la sam iste muke; za tvoju iscrpljenost postoje dva lijeka : prvi je okrepljujuæi napitak, a drugi, daleko djelotvorniji, Ramzesova je privlaèn ost koju je naslijedio od svog oca. - Neæu biti dobra kraljica. - Voli Ramzesa? - Vi e nego sebe samu. - Onda ne brini, neæe ga razoèarati. Izabrao je enu dostojnu da bude kraljica, enu koj a æe biti sposobna stati uz njega i pru iti mu podr ku u njegovoj borbi. - A, ako je pogrije io kad me je izabrao? - Nije pogrije io. Misli li da se meni nikada nije dogodilo da sam bila umorna i ma lodu na? To to se zahtijeva ?v-RAMZES: HRAM ZA MILIJUME 60DIHA

od velike kraljevske supruge nadilazi snagu svake ene. Tako je uvijek bilo, tako i treba biti. - Jeste li ikada po eljeli odustati? - Da, sto puta na dan, na poèetku; preklinjala sam Setija da izabere neku novu kra ljicu, a mene da zadr i uza sebe kao drugu suprugu. Uvijek sam dobivala isti odgov or: uzimao me je u krilo i tje io, ne oslobaðajuæi me ni jedne jedine obveze. to ako ne opravdam povjerenje koje mi je Ramzes ukazao? - Lijepo je to si postavlja to pitanje, a na meni je da ti odgovorim. Nefertari je uznemireno gledala u kraljicu. Tujin pogled bio je spokojan. - Osuðena si na to da vlada , Nefertari; nemoj se boriti protiv sudbine. Ameni i Rome preuredili su tebansku administraciju za manje od tri dana, slijedeæi Ramzesove upute; mladi kralj se sastao s mnogobrojnim slu benicima, visokim i ni im , poèev i od gradonaèelnika Tebe pa sve do nadzornika skele. Buduæi da je Seti gotovo ne prekidno boravio na sjeveru, veliki ju njaèki grad vodio je sve autonomniju politiku ; vlast velikog Amonovog sveæenika sve je vi e rasla, da bi se, na kraju, njegovi uk azi i odluke po tovali vi e od kraljevih. Ramzes je, zahvaljujuæi mnogobrojnim razgovo rima s raznim slu benicima, postao svjestan ozbiljnosti situacije; ako ni ta ne podu zme, Gornji i Donji Egipat æe, prije ili kasnije, postati odvojene dr ave, a ta æe pod jela dovesti zemlju do propasti. Mr avi Ameni i bucmasti Rome, obojica imuna na laskanja i molbe dvorjana, suraðivali su iznenaðujuæe dobro; bili su vrlo razlièiti, pa su se dopunjavali, bili su odani Ra mzesu i duboko su vjerovali u njega. Uz kraljevo odobrenje, postavili TICHRISTIAN JACQ su mnoge nove ljude na visoke polo aje, i time potresli uèmalu hijerarhiju. Petnaest dana nakon krunidbe cijela Teba govorila je o kralju. Jedni su govorili da je nesposoban, drugi da ga zanimaju samo lov i u ivanje; za to vrijeme, Ramzes je marljivo radio na dvoru, sastajao se s raznim ljudima, donosio odluke i ubrz o se pokazalo daje naslijedio Setijevo kraljevsko dr anje i snagu. Ramzes je èekao reakcije. Reakcija nije bilo. Teba je utjela, zaprepa tena. Kralj je pozvao vezira, prvog min istra kraljevstva. Ovaj mu se ponizno zakleo na odanost, te zapisao Ramzesove na redbe, uvjeriv i ga da æe ih uvijek revno provoditi. Ramzes nije dijelio Amenijev mladenaèki zanos niti Romeovo zadovoljstvo. Njegovi n eprijatelji su, dodu e, bili iznenaðeni, uvidjeli su da su ga podcijenili, ali je zn ao da se oni neæe lako predati, da æe prièekati pogodan trenutak da ga ponovno napadnu . Kralja su u asavale te tajne zavjere, elio se susresti s neistomi ljenicima, otvore no se sukobiti s njima, ali znao je da su to samo mladenaèke elje. Mladi kralj je, kao i svakog dana pred zalazak sunca, etao dvorskim vrtom gdje je dvadesetak vrtlara zalijevalo cvjetne lijehe i drveæe. S lijeve strane hodao je u z njega Noæobdija, ponosan na svoju dra esnu ogrlicu od razlièaka, dok ga je s desne s trane gracioznim hodom pratio Krvnik, njegov ogromni lav. Pod sjenicom, u blizin i vrata to vode u vrt, sjedio je Sard Seramana, ef osobne stra e Njegovog velièanstva, spreman djelovati ukoliko bi primijetio bilo kakvu opasnost. Ramzes je jako volio sikomore, narove, smokve i perseje; drveæe je predstavljalo o dmor za du u i davalo je vrtu rajski izgled. arko je elio da njegov Egipat podsjeæa na ovu mirnu luku gdje su razlièite vrste ivjele u sreæi i harmoniji. Te veèeri Ramzes je posadio mladu sikomoru, okru io ju je zemljom i pa ljivo je zalio. - Va e velièanstvo mora prièekati petnaest minuta; a zatim vrlo polako zaliti mladicu jo jednim vrèem vode. 74RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE 600INA Ramzes se okrenuo i ugledao vrtlara neodreðenih godina; primijetio je da na vratu ima o iljak od velikog èira koji je vjerojatno dobio od no enja motke s te kim zemljanim posudama na oba kraja. - Pametan savjet. - priznao je Ramzes. - Kako se zove ? - Neðem. - 'Blagi'... Jesi li o enjen? - O enjen sam s ovim vrtom, drveæem, cvijeæem; oni su moja obitelj, moji preci i potom ci. Sikomora koju ste zasadili nad ivjet æe vas èak i ukoliko po ivite sto deset godina,

poput mudraca. - Sumnja da æu toliko po ivjeti? - upita Ramzes s osmjehom. - Te ko je biti kralj i u isto vrijeme ostati mudar; ljudi su izopaèeni i lukavi. - I ti pripada vrsti koju toliko mrzi ; misli da si bolji od drugih? - Ne bih to smio reæi, Va e velièanstvo. - Obuèava li mlade vrtlare? - Ne, to nije moj posao; mlade obuèava nadstojnik vrta. - Je li on bolji vrtlar od tebe? - Tko zna? Ovdje ga nikada nema. - Misli li da u Egiptu ima dovoljno drveæa? - Drveæa nikada ne mo e biti dovoljno. - Sla em se. - Ne postoji ni ta to bi se moglo usporediti s drvetom. - nastavio je vrtlar. - Dok je ivo, pru a nam hlad, cvjetove i voæe; kada umre koris timo njegovo stablo. Zahvaljujuæi njemu jedemo i gradimo, a kada sjedimo u hladu to ga pru a i u ivamo u blagom sjevercu, otkrivamo pravu sreæu. Sanjam o zemlji drveæa gdj e bi jedini stanovnici bili ptice i uskrsli. - Namjeravam posaditi brojne mladice diljem zemlje. - reèe mu Ramzes. - Ni najzabaèenijem egipatskom selu ne smije biti uskraæen ugodan h lad. Tu æe se narod sastajati, stari æe mladima pripovijedati prièe iz davnih vremena. ?75CHRISTIAH JACQ - Neka vas bogovi tite, Va e velièanstvo; ne postoji ni ta mudrije to jedan kralj mo e n praviti. - Bi li mi pomogao u mojoj nakani? - Ali, ja sam samo... - Uredi Ministarstva poljoprivrede puni su obrazovanih i sposobnih pisara, ali m eni je potreban netko tko voli prirodu, tko ju osjeæa i razumije njene tajne. - Ja sam samo vrtlar, Va e velièanstvo, obièan... - Bit æe izvrstan ministar poljoprivrede. Doði sutra na dvor i tra i Amenija; on æe biti obavije ten o tvom novom polo aju i u prvo æe ti vrijeme pomagati. Ramzes se udaljio, ostaviv i iza sebe zaprepa tenog Neðema. Kralj odjednom opazi jednu vitku, svjetlu priliku kako stoji u dnu vrta, izmeðu dvije smokve. Da li je ovo èar obno mjesto posjetila neka boginja? Pribli i joj se brzim korakom. Blage zrake zalazeæeg sunca milovale su crnu kosu i dugu, bijelu haljinu. Kako je jedna ena mogla biti toliko lijepa, istovremeno toliko nepristupaèna i zavodljiva? Nefertari... ena mu potrèa ususret i baci mu se u zagrljaj. - Uspjela sam nakratko pobjeæi. - priznala mu je. - Tvoja je majka pristala umje sto mene otiæi na koncert. Jesi li me zaboravio? - Tvoja usta su latice lotosa, tvoje usne izgovaraju èarolije, pa ipak ih elim u utkat i poljupcima. Ljubili su se mladenaèkim arom i ubrzo po eljeli postati jedno biæe. - Ja sam divlja ptica koja upada u zamku, zarobljen sam u tvojoj kosi, otkriva mi vrt s tisuæu i jednim cvijetom èiji me miris opija. Nefertari rasplete kosu, a Ramzes spusti naramenice njene lanene haljine. Njihov a tijela se sjedini e u toploj, mirnoj noæi punoj mirisa. 76RAMZCS: HRAM ZA MILUOHC 60BIIM Prve zrake sunca probudile su Ramzesa; on pomiluje po leðima jo uspavanu Nefertari i poljubi je u vrat. Ne otvarajuæi oèi, ona ga zagrli i privuèe k sebi njegovo sna no ti jelo. - Sretna sam. - Ti si èista sreæa, Nefertari. - Ne razdvajajmo se vi e nikada na toliko dugo. - Nemamo izbora, ni ti ni ja. - Hoæe li od sada du nosti upravljati na im ivotima? Ramzes ju je èvrsto zagrlio. - Ne odgovara mi na pitanje... - I sama zna odgovor, Nefertari. Ti si velika kraljevska supruga, ja sam faraon,

to je na a stvarnost od koje ne mo emo pobjeæi ni u najsmionijim snovima. Ramzes je ustao i oti ao do prozora; promatrao je ozelenjelu tebansku provinciju. - Volim te, Nefertari, ali ja sam suprug zemlje egipatske. Ovu zemlju moram uèinit i plodnom i naprednom; moram pohitati k njoj svaki put kada me pozove. - Ima mnogo posla? - Mislio sam da æu vladati mirnom zemljom, zaboraviv i da u njoj ive ljudi. A ljudi s u u stanju da za nekoliko nedjela zaborave na zakon Maat i uni te djelo mog oca i njegovih predaka; mir je najkrhkije blago. Ako ne budem oprezan, mraène sile zla z avladat æe Egiptom. Gola Nefertari ustade iz kreveta; pri la je Ramzesu i ?71CHRiSTlAH JACQ zagrlila ga. Priviv i njeno toplo, mirisno tijelo uz svoje, osjetio je svu dubinu njihove povezanosti. Netko je nervozno zakucao na vrata; ona se potom naglo otvori e i u sobu upade raz baru eni Ameni koji hitro okrene glavu kad ugleda obna enu kraljicu. - Stvar je ozbiljna, Ramzese, vrlo ozbiljna! - Toliko ozbiljna da mi dosaðuje ovako rano? - Poði sa mnom, po uri! - Smijem li se barem umiti i doruèkovati? - Ne, kreæemo iz ovih stopa. Kada je vidio da je obièno vrlo hladnokrvni Ameni izvan sebe, Ramzes je znao da je posrijedi ne to krupno. Kralj je sam upravljao dvokolicom, dok su ga u drugoj pratili Seramana i jedan s trijelac. Premda nije volio brzu vo nju, Ameniju je ovog puta bilo drago to Ramzes tjera konje da jure poput vjetra. Zaustavili su se pred jednima od vrata karna kog bedema i si li s kola; Ameni ga je odveo do stele s ukazom, isklesanim hijeroglif ima koje je svaki imalo pismen prolaznik mogao de ifrirati. - Pogledaj, - pokaza mu Ameni - pogledaj treæi red! Znak sastavljen od ko e triju iv otinja koji je predstavljao pojam roðenja, dok je u kontekstu oznaèavao da je Ramzes 'Sin' svjetlosti, bio je pogre no isklesan. Natpis je vrijeðao tajnu faraonovog biæa i osporavao njegovu za titnièku magiju. - Provjerio sam; - dodao je Ameni u asnuto - ista pogre ka napravljena je na svim p odno jima statua i na svim stelama. Namjerno su to napravili, Ramzese! - Tko je to napravio? - Veliki Amonov sveæenik i njegovi klesari; klesanje ukaza koji progla ava tvoju kr unidbu njihov je posao! Kada sam vidio to su napravili, pomislio sam da ne vidim dobro! 78RAMZES: HRAM ZA NfLUUHE 60D1HA Iako sr teksta nije bila izmijenjena, stvar je bila vrlo ozbiljna. - Pozovi klesare i zapovjedi im da isprave gre ku. - Zar ih neæe izvesti pred sud? - Oni su samo izvr ili naredbu. - Veliki Amonov sveæenik je bolestan; zato nije mogao doæi i pozdraviti te. - Ima li nekakav dokaz protiv tog velikodostojnika? - Pa, oèigledno je da je kriv! - Èuvaj se oèiglednosti, Ameni. - Zar æe proæi neka njeno? Koliko god da je bogat i moæan, on je ipak tvoj sluga! - Sastavi detaljan izvje taj o njegovoj imovini. fll Rome se nije mogao po aliti na svoja nova zadu enja. Nakon to je izabrao nekoliko vri jednih i savjesnih ljudi i postavio ih za higijenièare dvora, pobrinuo se za kralj evski zvjerinjak - tri maèke, dvije gazele, hijenu i dva siva drala. Jedna mu je ivotinja zadavala stra ne probleme. Noæobdija, uti faraonov pas, imao je l o u naviku: lovio je ribe iz kraljevskog ribnjaka; Romeu su ruke bile vezane jer s e taj svakodnevni prizor odvijao pod za titnièkim pogledom Ramzesovog lava. Rano uju tro, Rome i Ameni prenijeli su ogroman kovèeg s papirusima. Odakle je samo mali, s uhonjavi pisar, koji je malo jeo i spavao svega tri-èetiri sata dnevno, crpio toli ku snagu? Taj neumorni radnik provodio je najveæi dio vremena u kancelariji, zatrp

an spisima. Ameni i Ramzes prionuli su na posao, dok je Rome krenuo u dnevnu inspekciju dvor skih kuhinja; dr ao je da o kvaliteti hrane ovisi faraonovo zdravlje, a samim tim i zdravlje cijelog Egipta. Ameni je odmotao nekoliko papirusa. 71CHRISTIAH JACQ - Evo rezultata moje istrage. - reèe pomalo ponosno. - Jesi li se namuèio? - Pa i jesam, ustvari. Slu benicima karna kag hrama nije se dopao moj posjeta, niti su im se svidjela pitanja koja sam im postavio, ali se nisu usudili sprijeèiti me da provjerim jesu li govorili istinu. - Je li Karnak doista bajoslovno bogat? - Je. Ima osamdeset tisuæa zaposlenih, èetrdeset i est gradili ta u karna kim provincija ma, èetiri stotine i pedeset vrtova, voænjaka i vinograda, èetiristo dvadeset tisuæa grl a stoke, devedeset brodova i ezdeset i pet veæih ili manjih aglomeracija, izravno podèinjenih najveæem egipatskom sveti tu. Veliki Amonov sveæenik vlada pravom voj skom pisara i seljaka. Treba reæi jo ne to: popisao sam imovinu cjelokupnog sveæenstva i zakljuèio da Amonovi sveæenici posjeduju est milijuna grla goveda, est milijuna koza , dvanaest milijuna f magaraca, osam milijuna mazgi i nekoliko mili juna peradi. 1 - Amon je bog pobjede i za titnik egipatskog carstva. ;C - Sla em se, ali njegovi sveæenici samo su ljudska biæa; ti svatko tko u pravlja tolikim bogatstvom, prije ili kasnije, podlegne isku enj u. Nisam stigao produbiti istragu, ali sam vrlo zabrinut dosada nj im rezultatima. - to te toèno zabrinjava? - Tebanski velikodostojnici s nestrpljenjem èekaju da se kraljevski par vrati na Sjever; drugim rijeèima, Tvoje velièanstvo im smeta jer kvari njihovu uobièajenu igru. Od tebe se oèekuje da obogati Karnak i da ga pusti da se razvija kao dr ava u dr avi; na kraju æe se veliki Amonov sveæenik proglasiti kraljem Juga i odcijepiti. - To bi znaèilo kraj Egipta, Ameni. - I duboku nesreæu za n'arod. - Potrebni su nam èvrsti dokazi. Ako uðem u sukob s ' velikim Amonovim sveæenikom, n emam pravo na pogre ku. - Prepusti to meni. Seramana nije imao mira. Menelajev neuspjeli atentat u ?80I RAMZES: HRAM ZA MfLIJUHE 60DIHA Memphisu otvorio mu je oèi, znao je da je Ramzes u opasnosti. Barbari su, istina, napustili Egipat, ali je ipak bio zabrinut. Bez prestanka je obilazio svaki kutak tebanskog dvora koji je smatrao osjetljivo m zonom, vojnu i policijsku èetvrt, vojarnu elitnih jedinica. Ako doðe do pobune, ne sumnjivo æe krenuti odatle. Sard se, jo od gusarskih dana, oslanjao samo na svoj in stinkt; uvijek je bio na oprezu, bilo da pred njim stoji visoki èasnik ili obièan vo jnik. Koliko mu se puta veæ dogodilo da je izbjegao udarac nekog tobo njeg prijatelj a samo zato to je udario prvi? Unatoè divovskoj graði, Seramana je bio okretan poput maèke; znao se prikrasti i proma trati, a da pritom ne bude viðen, kao i neprimjetno slu ati tuðe razgovore. Uvijek je nosio metalni oklop, èak i po najveæoj vruæini; o pojasu je nosio bode i maè. Bio je svje stan da mu kovrèavi zalisci i brkovi daju zastra ujuæi izgled i znao je to iskoristiti . Èasnici plaæenièke vojske, koji su veæinom potjecali iz imuænih obitelji, mrzili su Sarda i s gorèinom se pitali za to je Ramzes povjerio mjesto efa svoje privatne garde tom g rubijanu. Seramana se nije obazirao na zle jezike; nije elio biti voljen, bio je ratnik spreman slu iti dobrom vojskovoði. A Ramzes je bio dobar vojskovoða, kapetan og romnog broda koji je plovio opasnim, nemirnim vodama. Sardinski gusar neoèekivano se na ao na va nom polo aju i èvrsto je odluèio na njemu i ostati. ivio je u rasko noj vil okru en rasnim Egipæankama jedrih grudi, ali to mu nije bilo dovoljno. Da li postoji

ne to velièanstvenije od otvorene, krvave borbe u kojoj èovjek mo e dokazati svoju prav u vrijednost? Dvorska se stra a smjenjivala prvog, jedanaestog i dvadeset i prvog dana u mjesecu . Vojnici su dobivali vino, meso, kolaèe i plaæu u itaricama. Prilikom svake smjene, Seramana je pa ljivo promatrao ljude, da bi ih potom rasporedio na odgovarajuæa mjes ta. Bio je vrlo strog, svako opu tanje i nedostatak stege ka njavao je batinanjem i otpu tanjem. Sard je polako etao pored vojnika poredanih u vrstu. anrnm Uèinilo mu se da je mladiæ plave kose nervozan, pa stane pored njega. - Odakle si? - Iz jednog sela u Delti, zapovjednice. - Omiljeno oru je? - Maè. - Popij malo ovoga, mora se opustiti. Seramana pru i momku boèicu s vinom zaèinjenim anisom. Ovaj popije dva gutljaja. - Èuvat æe ulaz u hodnik koji vodi do kraljevskih uredskih prostorija; nikome ne dozvo ljavaj prolaz u posljednja tri noæna sata. - Razumijem, zapovjednice. Seramana je provjerio o trice maèeva, ispravio dr anje vojnika, pregledao uniforme i r azmijenio po nekoliko rijeèi s ostalim vojnicima. Svatko je oti ao na svoj polo aj. Dvorski arhitekt postavio je prozore visoko na zidu kako bi dvor bio dobro prozr aèen, pa je u hodnicima bilo ugodno svje e èak i u toplim ljetnim noæima. Vladala je grobna ti ina. Izvana je dopiralo kreketanje zaljubljenih aba. Seramana je neèujno i ao prema hodniku koji je vodio do Ramzesova ureda. Kao to je i pretpostavio, momak plave kose nij e bio na svom mjestu. Zatekao ga je kako poku ava razbiti bravu na uredskim vratima. Sard ga dohvati za vrat i podigne u zrak. - Vidi ti njega! Znam da si Grk, jer samo Grk mo e popiti vino s anisom a da se ne zagrcne. Za koga radi , deèko? Za Menelaja ili nekog drugog? Odgovori! Mladiæ se tresao od straha, ali nije progovorio. Seramana fcRAflZES: HRAM ZA KIUJUHE 60ÐIHA je vidio da je mladiæ malaksao, pa ga je spustio na zemlju, a ovaj skliznu na pod kao krpena lutka. Sard mu je nehotice polomio vratne kralje ke. 16 Seramana nije bio vièan pisanju izvje taja; èinjenice je iznio Ameniju, a ovaj ih je s tavio na papirus i oti ao obavijestiti Ramzesa. Nitko nije poznavao Grka, regrutir anog zbog izuzetne snage. Kralju je bilo krivo to je mladiæ umro, buduæi da bi iz nje ga mogao izvuæi vrijedne informacije, ali nije ukorio hrabrog Sarda. Ovoga puta napad nije bio usmjeren na kralja osobno, nego su poku ali uæi u njegov u red. to su tra ili, ako ne povjerljive dokumente iz kojih su mogli otkriti najveæe dr a vne tajne? Manelajev je motiv bio osveta; iza ove neuspjele provale krilo se ne to mnogo opas nije. Tko je poslao Grka, tko se skrivao u sjeni, tko je elio osujetiti Ramzesove planove? Mo da Henar, nezadovoljni brat, o kojem nitko ni ta nije èuo, jo od krunidbe. U svakom sluèaju, provala je bila dokaz da su se lukavi i opasni neprijatelji uro tili protiv faraona. Rome se pokloni kralju. - Va gost je stigao, Velièanstvo. - Odvedi ga u vrt, pod nadstre nicu. Ramzes je bio odjeven u jednostavnu bijelu pregaèu, a od nakita je nosio samo zlat nu narukvicu na desnoj ruci. Bio je sabran i miran, svjestan da od ovog susreta dobrim dijelom ovisi buduænost Egipta. CHRISTIAN JACQ U vrtu, u hladu vrbe, nalazila se drvena nadstre nica. Posluga je donijela zdjelu crnog gro ða i pehare s lakim pivom, dobrim za probavu, idealnim za ljetne vruæine. Veliki Amonov karna ki sveæenik sjedio je u udobnom naslonjaèu s debelim jastucima; is

pred naslonjaèa nalazio se taburet za noge. Po njegovoj perici, lanenoj haljini, v elikoj ogrlici od bisera i lazurita i srebrnim grivnama, moglo se zakljuèiti da mn ogo dr i do sebe. Kad je ugledao vladara, veliki sveæenik je ustao i poklonio mu se. - Odgovara li vam ovo mjesto? - Zahvaljujem Va em velièanstvu to ga je izabrao; povoljno djeluje na moje zdravlje. - Kako vas ono slu i? - Nisam vi e mlad, to mi, iskreno reèeno, te ko pada. - Izgubio sam svaku nadu da æu vas vidjeti. - Nemojte tako, Va e velièanstvo; prvo mi zdravlje nije dozvoljavalo da izlazim iz sobe; potom sam predlo io veziru juga, veziru sjevera i potkralju Nubije da vas za jedno posjetimo. - Kakva delegacija! Odbili su vas? - U poèetku su pristali, ali su se kasnije predomislili. - Za to su promijenili mi ljenje? - Oni su visoki slu benici... Nisu eljeli oneraspolo iti Va e velièanstvo onime to vam i aju reæi. Ipak, alim to nisu do li, jer æe moje rijeèi vjerojatno izgubiti na te ini. - Ako budu pravedne, nemate razloga za brigu. - A, mislite li da æe biti? - Saslu at æu vas i prosuditi, kao sluga boginje Maat. - Zabrinut sam, Va e velièanstvo. - Mogu li vam kako pomoæi da odagnate brige? - Zatra ili ste izvje taj o karna koj imovini. - I dobio sam ga. - to ste zakljuèili? - Da imate sjajne sposobnosti upravljanja. RAMZES: HRAM ZA MILUUME 60D1HA - Zamjerate li mi? - Naravno da vam ne zamjeram. Zar nas preci nisu uèili da duhovno blago treba prat iti i materijalno blagostanje cijelog naroda? Faraon daje bogatstvo Karnaku, a v i ga uveæavate. - Osjeæam predbacivanje u va em glasu. - Zaista vam ne predbacujem, ali sam zbunjen; da se vratimo na va u zabrinutost? - Prièa se da slava i bogatstvo Karnaka smetaju Va em velièanstvu i da nam elite ukinu ti neke povlastice; strahujem da æete razvijati ostale hramove u zemlji nau trb Karn aka. - Tko to govori? - Glasine... - Da li im pridajete znaèaj? - Ne mogu se pretvarati da ih ne èujem; prièa se na svakom koraku. - to vi o tome mislite? - Mislim da Va e velièanstvo mora ostaviti stvari onakvima kakve jesu; ne mislite li da bi bilo mudro nastaviti provoditi politiku svog oca? - Njegova vladavina je na alost prekratko trajala a da bi proveo sve potrebne refo rme. - Karnaku nije potrebna nikakva reforma. - Ne mislim tako. - Moja zabrinutost je, dakle, opravdana. - Da li bih i ja mogao reæi to isto? - Ne... ne razumijem vas. - Je li veliki Amonov sveæenik i dalje odani faraonov sluga? Sveæenik je izbjegao Ramzesov pogled. Pojeo je jednu smokvu i popio gutljaj piva, tek da bi ne to radio. Jednostavna odjeæa vladara stvarala je iznenaðujuæi kontrast s pr ofinjenom elegancijom njegovog sugovornika, nenaviknutog na tako otvorene napade . Kralj ga nije elio po urivati. - Kako me mo ete uopæe pitati takvo ne to, Va e velièanstvo? CHRISTIAH JACQ - Rezultati Amenijeve istrage ponukali su me da posumnjam u va u odanost. Veliki sveæenik je pocrvenio. - To nedono èe od pisara, to nju kalo, taj takor, taj...

- Ameni mi je prijatelj i znam da je njegova jedina elja slu iti Egiptu. Ne dopu tam da ga itko vrijeða, pa èak ni vi. Sveæenik je zamuckivao. - Oprostite mi, Va e velièanstvo, ali njegove metode su doista... - Je li bio nasilan? - Ne, ali je bio strastven poput zvijeri koja se okomila na plijen! - Ameni radi savjesno i detaljno. - to mi, dakle, zamjerate? Ramzes je gledao velikog sveæenika ravno u oèi. - Ne znate to vam zamjeram? Sveæenik po drugi put spusti pogled. - Smatrate li da svaki pedalj egipatske zemlje treba pripadati faraonu? - upita g a Ramzes. - Tako je zapisano u oporuci bogova. - Meðutim, kralj ima ovlast dodjeljivati posjede pra-vednim, hrabrim i mudrim lju dima. - Takav je obièaj. - Imate li vi, kao veliki Amonov sveæenik, isto to pravo? - Ja sam va izaslanik, predstavljam vas u Karnaku. - Niste li oti li predaleko u tome? - Ne vidim kako... - Dodijelili ste imanja nekim ljudima, konkretno odreðenom broju vojnika, k oji su na taj naèin postali va i du nici, pa bi njihova odanost meni jednog dana mogla biti dovedena u pitanje. Je li vam potrebna vojska da bi èuvala vlastito imanje? - Radi se o sluèajnosti, o jednostavnom spletu okolnosti. to vam se vrti po glavi? ?86RAMZB: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA - Tri grada zadu ena su da èuvaju tri najveæa hrama u zemlji: Heliopolis je sveti grad boga Ra, stvaralaèke svjetlosti; Memphis je Ptahov grad, slu i onome koji je stvori o Rijeè i koji nadahnjuje obrtnike; Teba slavi Amona, najveæu tajnu, boga èiji stvarni oblik nitko ne poznaje. Moj otac se trudio odr avati ravnote u izmeðu te tri sile, tr i oblika bo anskog koji se nadopunjuju; va a politika pogubno utjeèe na tu harmoniju; Teba je postala uznosita i ta ta. - Va a visosti! Pa vi vrijeðate Amona! - Obraæam se velikom sveæeniku i od njega zahtijevam da prekine sa svakim svjetovnim djelovanjem kako bi se posvetio razmi ljanju i obredima. - I sami dobro znate da je to nemoguæe. - Za to? - Moje du nosti su i duhovne i administrativne prirode, kao i va e! - Karnak pripada faraonu. - Nitko to ne dovodi u pitanje, ali, tko bi vodio karna ko gospodarstvo kada bih s e ja povukao u hram? - Struènjak kojeg æu osobno izabrati. - Vi elite sru iti hijerarhiju! Bila bi to ogromna pogre ka, Va e velièanstvo! Pogre ka a bi vas skupo stajala. - Je li to prijetnja? - Ne, to je savjet iskusnog èovjeka mladom vladaru. - Mislite da æu vas poslu ati? - Vladate zemljom, to je vrlo te ak posao; morate sklopiti neke saveze, a prije sv ega savez s Amonovim sveæenstvom. Ja æu, razumije se, po tovati va u odluku kakva god on a bila, jer sam va vjerni sluga. Sveæenik je bio iscrpljen, ali je uspio povratiti samopouzdanje. - Ne zapoèinjite nepotreban rat, Velièanstvo; mnogo toga mo ete izgubiti. Razmislite dobro i pustite stvari na svom mjestu. Bogovi se u asavaju takvih ispada; sjetite se samo kako se Ehnaton sramno ponio prema Tebi. ?«7CHRISTtAH JAC(J - Imam dojam da ste ispleli gustu mre u, ali sam uvjeren da je sokolov kljun mo e presjeæi. - Uzalud rasipate dragocjenu snagu! Va e mjesto je u Memphisu, a ne ovdje; Egiptu je potrebna va a za titnièka snaga, morate nas braniti od barbara koji sanjaju o osva

janju na e zemlje. Pustite me da vladam ovim dijelom zemlje i bit æu vam vjeèno odan. - Razmislit æu. Veliki sveæenik se osmjehnuo. - Oduvijek sam znao da ste jaki, sada vidim da ste i pametni; bit æete veliki far aon, Ramzese. Svi uglednici u Tebi eljeli su isto: da budu primljeni kod kralja, da ga uvjere u svoju odanost i oèuvaju dosada nje povlastice. Meðutim, neugodno iznenaðenje moglo je z ateæi èak i najutjecajnije dvorane, jer je novi vladar bio nepredvidiv i nije pripad ao nijednom klanu. Prvo su morali svladati glavnu prepreku, osobnog kraljevog ta jnika Amenija, koji je u posljednje vrijeme rijetko koga pu tao k Ramzesu. Tu je b io i ogroman Sard Seramana, koji je pretresao faraonove goste kako bi se uvjerio da ne nose oru je. Tog jutra Ramzes je odbio sve posjetitelje; nije primio èak ni nadzornika brana, z amoliv i Amenija da se s njim susretne. Kralj se morao posavjetovati s velikom kra ljevskom suprugom. Sjedili su na obali jezera, goli, u hladu sikomore koja je propu tala poneku zraku sunca, i u ivali u ljepoti vrta. Neðam, RAMZES: HRAM 2A MILIJUNE GODINA novi ministar poljoprivrede, ljubomorno je nastavio odr avati ovaj rajski vrt, uz mnogobrojne druge obaveze. - Upravo sam se susreo s velikim Amonovim sveæenikom. - Je li jo neprijateljski raspolo en prema tebi? - Nema nikakve sumnje; moram prihvatiti njegove stavove ili mu nametnuti svoje. - to ti je predlo io? - Da Karnak saèuva prevlast nad ostalim egipatskim hramovima, da on vlada jugom, a ja sjeverom zemlje: - To je neprihvatljivo. Ramzes zaèuðeno pogleda Nefertari. - Mislio sam da æe mi reæi da moram biti umjeren! - Umjerenost je porok ako vodi zemlju u propast. Taj sveæenik poku ava nametnuti sv oj zakon faraonu, eli izvuæi osobnu korist, makar i na tetu opæe dobrobiti. Ukoliko popusti , cjelokupno Setijevo djelo bit æe uni teno. Nefertari je govorila mirnim i blagim glasom, no njeni stavovi bili su beskompro misni. - Razumije li kakve bi posljedice imao otvoren sukob kralja i velikog Amonovog s veæenika? - Ako na poèetku vladavine poka e slabost, tvoji neprijatelji æe se ohrabriti i razma hati. Veliki sveæenik u tom bi sluèaju iskoristio situaciju i na kraju bi imao veæu moæ od tebe. - Ne bojim se upustiti u borbu, ali... - Strahuje da æe ispasti da to èini samo zbog osobne koristi. Ramzes je promatrao svoj lik u bistroj, modroj vodi. - Èita mi misli. - Ja sam ti supruga. - to ti misli o tome? - Nijedan èovjek na ovome svijetu nije dovoljno irok da u sebi nosi biæe faraona. Ti , ti si èisto èovjekoljublje, polet i moæ, koristi svoje oru je da bi se uzdigao do visin e neizmjernog zadatka na koji si vjeèno osuðen. CHItISTlAlf JACQ - to ako krenem pogre nim putem? - Onaj tko rastavlja je lo , a veliki sveæenik je iz osobne koristi krenuo tim putem . Ti si faraon i ne smije mu prepustiti ni djeliæ onoga to ti pripada. Ramzes stavi glavu na Nefertarine grudi, a mlada ena ga nje no pomiluje po kosi. Iz nad glava kraljevskog para letjele su lastavice. Glasna rasprava koja je dolazila iz smjera vrtnih vrata prekine njihov mir. Neka ena se sve glasnije svaðala sa stra- arima. Ramzes je obukao pregaèu i uputio se prema grupici ljudi. - to se ovdje dogaða? Stra ari se pomaknu e u stranu i kralj ugleda lijepu Izet, oèaravajuæu i ljupku. - Velièanstvo! - uzviknula je - Moram razgovarati s tobom, preklinjem te!

- Tko ti prijeèi? - Tvoja policija, tvoja vojska, tvoj tajnik, tvoj... - Doði sa mnom. Djeèak koji se do toga trenutka skrivao iza majèinih leða iskoraèi u stranu. - Evo tvog sina, Ramzese. -Kha! Ramzes uzme dijete i podi e ga iznad glave; prepla eni mali an bri nu u plaè. - Jako je stidljiv. - reèe Izet. Kralj nje no podigne sina na ramena; djeèak ubrzo zaboravi na strah, te se osmjehnu. - Èetiri godine... Moj sin ima èetiri godine! to ka e njegov odgajatelj? - Misli da je previ e ozbiljan. Kha se gotovo nikada ne igra, najveæi dio slobodnog vremena provodi u de ifriranju hijeroglifa. Veæ je nauèio mnoge rijeèi, poneku zna i na pisati. RAMZB: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - Uskoro æe pisati bolje od mene! Doði se osvje iti; ja æu Khaa uèiti plivati. - A Nefertari... Je li i ona ovdje? - Naravno. - Veæ deset puta me vraæaju s dvorskih vrata, pona a se prema meni kao prema potpunom s trancu. Nisam to zaslu ila, da nema mene bio bi mrtav! - Kako to misli ? - Zar si zaboravio da sam ti poslala ono pismo i upozorila te na zavjeru? - O èemu to govori ? Lijepa Izet spusti glavu. - Istina je da sam nekoliko dugih, bolnih noæi stra no patila zato to si me ostavio, bila sam tako usamljena. Ali nikada te nisam prestala voljeti, pa sam odbila ud ru iti se s èlanovima tvoje obitelji koji su se urotili protiv tebe. - Nisam primio tvoje pismo. Izet je problijedjela. - Pa ti onda misli da sam i ja jedan od zavjerenika! - eli reæi da nisam u pravu? - Naravno da nisi! Nisam te izdala, kunem ti se imenom faraona! - Za to bih ti vjerovao? Izet stegne Ramzesovu mi icu. - Kako bih ti mogla lagati? Izet ugleda Nefertari. Njena ljepota joj oduzme dah. Oèaravajuæe tijelo, taj neobièni sjaj... Kraljica je bil a savr ena. Nefertari je bila prava kraljevska supruga, nitko se nije mogao s njom usporeðivati. Lijepa Izet nije mogla biti ljubomorna na nju. Nefertari je zraèila poput ljetnog sunca, njena uzvi enost je nametala po tovanje. - Izet! Drago mi je da vas vidim. Druga supruga se pokloni. - Nemojte, molim vas... Okupajmo se, grozno je vruæe! CHRfSTlAN JACQ Izet nije oèekivala ovakav doèek. Zbunila se, ali nije izdr ala i, kad je vidjela da j e Nefertari ostala gola, uèinila je isto, te uronila u plavo jezero. Ramzes je promatrao kako njegove voljene ene plivaju. Kako je moguæe da prema objem a gaji tako jake, ali razlièite osjeæaje? Nefertari je bila ljubav njegovog ivota, iz uzetno biæe, prava kraljica. Ni isku enja ni vrijeme neæe umanjiti njihovu ljubav. Lij epa Izet bila je èista elja, radost, beskrajno u ivanje. Ali, lagala mu je, bila je u mije ana u zavjeru protiv njega; mora je kazniti, nema mu druge. - Jesam li ja stvarno tvoj sin? - zaèuje djeèji glas iza leða. - Jesi, Kha, ti si moj sin. - Hm... Kad hijeroglifima eli napisati 'sin, treba nacrtati patku. - Zna li nacrtati patku? Djeèak ozbiljno prione na posao i na pijesku ka iprstom koliko-toliko uspje no nacrta patku. - A zna li kako se pi e 'faraon'? Kha nacrta kuæu i stup. - Kuæa je mjesto gdje se svi osjeæaju sigurno, a stup oznaèava velièinu, dakle, rijeè far aon3 znaèi Velika kuæa'. Da li zna za to me tako zovu? - Zato to si najveæi na svijetu i ivi u velikoj kuæi? - U pravu si, sine, ali ta 'velika kuæa' u stvari je cijeli Egipat, a svaki njegov stanovnik treba ivjeti u vlastitom domu. - Hoæe me nauèiti jo neke hijeroglife? - Zar se ne voli igrati? Djeèak se namr tio. - Dobro, dobro, hajdemo uèiti hijeroglife.

3 Pisano hijeroglifima, PER oznaèava 'kuæu, dom, hram', dok A znaèi 'veliki', odakle j e, fonetskom evolucijom, nastala rijeè faraon. RAMZES: HRAM ZA ffiLIJUHC 60BINA Kha se osmjehnu. Kralj ka iprstom u pijesku nacrta krug s toèkom u sredini. - Ovo je sunce, objasnio mu je. Nazivamo ga Ra; njegovo ime se sastoji od ruke i usta, zato to je ono i rijeè i djelo. Sad ga ti nacrtaj. Djeèak sa zadovoljstvom poène crtati sunca, sve bolje i bolje, i na kraju nacrta sas vim lijep krug. Kada su izi le iz vode, Nefertari i Izet su bile odu evljene djeèakovi m postignuæem. - Doista je neobièno talentiran! - zakljuèila je kraljica. - Ponekad me pla i. - priznala je Izet. - Njegov odgajatelj tvrdi da nikada nije v idio takvog djeèaka. - Nema razloga za strah. - ocijenio je Ramzes. - Moj sin mora slijediti put koji mu je odredila sudbina, bez obzira koliko mlad bio. Tko zna, mo da æe me uskoro nas lijediti. Njegovo rano sazrijevanje dar je bogova i ne smijemo ga sputavati; nap rotiv, trebamo ga poticati. Prièekajte me ovdje. Kralj izaðe iz vrta i krene prema dvoru. Djeèaka je od crtanja zabolio prst, pa je briznuo u plaè. - Smijem li ga uzeti u naruèje? - upita Nefertari Izet. - Da... svakako. Dijete se smirilo gotovo istog èasa; iz Nefertarinih oèiju sjala je beskrajna nje nost . Izet je prikupila hrabrost, pa joj postavila pitanje koje joj je plamtjelo u s rcu. - Da li razmi ljate o djetetu, unatoè nesreæi koja vas je sna la? - Mislim da sam trudna. - Ah... neka vam bo anstva ovog puta budu naklonjena! - Hvala vam, Izet; va e plemenite rijeèi pomoæi æe mi kada doðe vrijeme da donesem dijete na svijet. Izet je prikrila oèaj. Nije se bunila to je Nefertari postala velika kraljevska sup ruga, nije joj èak ni zavidjela, svjesna kolike su obveze i brige jedne kraljice; ali lijepa Izet sanjala je o tome da bude majka brojne Ramzesove djece, stvorite ljica koju (KRUTIM JA(Q æe kralj po tovati cijelog ivota. Bila je presretna da æe zauvijek biti ona koja je kra lju podarila prvog sina; ali, ako Nefertari rodi djeèaka, Kha æe biti potisnut u dru gi plan. Ramzes se vratio noseæi u ruci pisarsku tablicu s dvije male, crvene i crne posudi ce s tintom, i tri mala pera. Kada ju je pru io sinu, lice djeèaka se ozari, te stis nu poklon na grudi. - Volim te, tata! Kada su Izet i Kha oti li, Ramzes nije krio svoje misli Nefertari. - Siguran sam da je Izet sudjelovala u zavjeri protiv mene. - Jesi li je pitao? - Priznala mi je da je jedno vrijeme bila jako nesretna i da je smatrala da sam ja kriv za to, ali tvrdi da me je poku ala obavijestiti da me netko eli napasti. - Za to joj ne vjeruje ? - Imam dojam da la e i da mi ne mo e oprostiti da sam za veliku kraljevsku suprugu i zabrao tebe. - Nisi u pravu. - Napravila je pogre ku i mora biti ka njena. - Kakvu gre ku? Faraon nema pravo ka njavati ako nije u potpunosti siguran da je èovje k pogrije io. Izet ti je podarila sina, sigurno ti ne eli zlo. Zaboravi na gre ku, ak o uopæe postoji, a pogotovo zaboravi na kaznu. 94RAMZES: HRAM ZA MILUUME 600IHA 18 Setau se svojom odjeæom izdvajao od dvorjana i pisara primljenih na dvor; nosio je te ki ogrtaè od antilopa koji je podsjeæao na zimsku tuniku i bio je natopljen protuo trovom. U sluèaju zmijskog ugriza, potapao je ogrtaè u vodu i na taj naèin dobivao dra

gocjeni lijek. - Nismo u pustinji. - reèe mu Ramzes. - Ovdje ti nije potrebna ta pokretna ambula nta. - Ovo mjesto je opasnije od najdublje nubijske pustinje; zmije i korpioni ovdje i zgledaju drukèije, ali se izuzetno brzo mno e. Jesi li spreman? - Nisam ni ta jeo, kako si mi rekao. - Veæ si imun na otrov mnogih zmija, èak i na ugriz nekih vrsta kobre. Da li si sig uran da eli dodatnu za titu? - Da, popit æu lijek na vlastitu odgovornost. - Rizik nije mali. - Gubimo dragocjeno vrijeme. - Jesi li se posavjetovao s Nefertari? - A ti sa svojom enom? - Lotos misli da sam pomalo lud, ali se izvrsno sla emo. Neobrijani Setau, èetvrtast og lica i neuredne perike, izgledao je zastra ujuæe. - Ako sam pogre no dozirao - priznao mu je - moglo bi se dogoditi da ostane mentaln o poremeæen cijelog ivota. - Neæe me uvjeriti da se predomislim. - Dobro, onda popij ovo. Ramzes ga je poslu ao. CHRISTIAM JACQ - Dojmovi? - Hm, vrlo je ukusno. - Da, zahvaljujuæi soku od rogaèa. Ostali sastojci nisu toliko primamljivi: skuhana kopriva i razrijeðena krv kobre. Sada si za tiæen od svakog zmijskog otrova. Isti taj napitak mora popiti i za est mjeseci. - Kad æe pristupiti mojoj vladi? - Nikada. A ti, kada æe prestati biti toliko lakovjeran? Mogao sam te otrovati! - Ne izgleda kao ubojica. - Kao da ti zna kako izgledaju ubojice! - Mnogo sam nauèio od Menelaja. Ne brini ti za mene, tu su Seramana, moj Noæobdija i Krvnik. - Lijepa trojka, priznajem! Ali, zaboravlja da cijela Teba nestrpljivo èeka tvoj od lazak i da se veæina velikodostojnika nada da neæe dugo biti kralj. - Nisam zaboravio, priroda mi je podarila dobro pamæenje. - Èovjek pripada najstra nijoj vrsti gmazova, Ramzese. - Toèno, ali èovjek je, osim toga, i materijal od kojeg faraon poku ava sazdati jedan slo an i pravedan svijet. - Sva ta! Samo sanjar kao to si ti mo e tako ne to reæi. Èuvaj se, prijatelju; okru en si m i mraènim ljudima. No, ti si sretan èovjek, a sreæa je magièna snaga, vrijedna savezni ca koja posjeæuje èak i mene kad god se susretnem s kobrama. Dodijelila ti je neproc jenjivo blago, saveznicu Nefertari, uz èiju æe pomoæ mo da uspjeti premostiti sve preprek e. - To æe mi biti te ko bez tvoje podr ke. - Nekada nisi bio tako slatkorjeèiv. Vraæam se u Memphis s otrovima koje sam ovdje s akupio; pazi se, Ramzese. 96RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 600IMA Iako je javnost s vremenom postajala svjesna Ramzesove snage, Henar nije zdvajao . Mladi kralj i veliki Amonov sveæenik ukrstili su maèeve, ali je bilo neizvjesno tk o æe iz te borbe izaæi kao pobjednik. Vjerojatno æe obojica ostati pri svome, to æe bitno oslabiti Ramzesov autoritet. Henar je, malo-pomalo, upoznavao svog brata. Da ga napadne otvoreno? Bio bi to siguran poraz, jer bi se mladi kralj branio ta ko sna no da bi preokrenuo situaciju u svoju korist. Bilo bi mudrije da se primiri i da mu postavi niz zamki, slu eæi se pritom lukavstvima, la ima i izdajom. Ako Ramze s ne bude uspio otkriti tko su mu neprijatelji, udarat æe u prazno i uzalud æe gubit i snagu, pa æe ga tako iscrpljenog na kraju lako dotuæi. Dok je kralj postavljao nove ljude na va ne polo aje i nametao Tebi svoju volju, Hen ar je utio i dr ao se po strani, praveæi se da ga se ti dogaðaji ne tièu. No, bez obzira koliko to bilo rizièno, do ao je trenutak da ne to poduzme.

Poslije dugog razmi ljanja, Henar je odluèio prividno igrati otvorenu igru, do te mj ere otvorenu da æe Ramzes reagirati estoko, kao i uvijek, i ne sluteæi daje njegova r eakcija upravo ono to Henar eli postiæi. Ovaj poku aj bit æe proba; ako se sve bude odvi jalo na naèin kako je Henar predviðao, ako Ramzes ne bude prozreo njegovu igru, moæi æe manipulirati svojim mlaðim bratom. U tom sluèaju, buduænost mu se smije i. Ramzes je po deseti put poku ao objasniti Noæobdiji da to to lovi ribe iz ribnjaka i sladi se svojim plijenom, zajedno s lavom, nije pristojno. Zar ne dobivaju dovol jno hrane? Iz ivih oèiju utog psa moglo se vidjeti da ga savr eno dobro razumije, ali da ga ne brine previ e ono to mu gospodar obja njava. CHRISTIAH JACQ Kako mu je najbolji prijatelj bila sna na zvijer, Noæobdija se osjeæao potpuno sigurno . Grdosija Seramana pojavio se na vratima Ramzesova ureda. - Stigao je Va brat i eli vas vidjeti, ali mi ne dozvoljava da ga pretresem. - Pusti ga unutra. Sard se nevoljko pomaknuo u stranu. Henar mu je u prolazu dobacio ledeni pogled. , - Dozvoljavate li da s Njegovim velièanstvom razgoi varam u èetiri ok a? I Seramana se udalji, a za njim krene uti pas, u nadi da j' æe mu ljudeskara, kao i uvijek, dati koji medenjak. - Dugo te nije bilo, Henare. s -

Znam da si zauzet, nisam ti elio smetati. Ramze je uteæi promatrao brata. % Za to me tako gleda ? - zaèudio se. ; Smr avio si, dragi brate... f Henar se trudio djelovati smireno, ali njegove male, ive * oèi odavale su smetenost. - Za to jo uvijek nosi bradu? - Zato to æu cijelog ivota oplakivati Setija. - odgovori Henar. - Kako mogu zaboravi ti na eg dragog oca? - Ganut sam tvojom boli, i dijelim ju s tobom. - Siguran sam u to, ali tvoj ti polo aj ne dopu ta da poka e koliko si tu an; ja, na sreæ , ne moram prikrivati bol. - Kojim povodom si do ao? - Zar nisi oèekivao da æu doæi? Kralj je utio. - Osim to sam tvoj stariji brat, ja sam i vrlo ugledan èovjek. Priznajem da sam ti u prvo vrijeme zavidio, ali sada sam to nadi ao. Ali, ne mogu ivjeti kao dokoni, b ogati plemiæ, elim biti koristan svojoj zemlji. - Potpuno te razumijem. - Kao ef protokola nemam mnogo obveza, tim prije to RAMZES: HRAM ZA MILIJUHE 60DIHA Rome, novi dvorski nadstojnik, rado preuzima veæinu mojih zadu enja. - to bi elio, Henare? - Dugo sam razmi ljao da li da te posjetim ili ne, jer me stra no poni ava dolaziti ti pred noge. - Poni ava te? Pa ja sam ti brat! - Hoæe li odbiti moje zahtjeve? - Kako ih mogu odbiti kad ih nisi ni iznio? - Saslu at æe me? - Svakako, reci. Henar je nervozno etao po kancelariji. - Postati vezir, to ne mogu. Optu ili bi te da si pristran. Razmi ljao sam o tome d a stanem na æelo policije, ali posao je vi e no obiman. ef pisara? Malo se jede, a pu no se radi. ef gradili ta? Nisam dovoljno struèan. Ministar poljoprivrede? Mjesto je veæ popunjeno. Ministar financija? Zadr ao si starog ministra. Visoki sveæenièki polo aji

ne dolaze u obzir, ne volim takav ivot. - to ti ostaje? - Postoji jedno jedino mjesto koje je po mom ukusu, a odgovara i mojim sposobno stima - mjesto ministra vanjskih poslova. Poznato ti je da veæ imam kontakte sa st ranim zemljama, da sam u poslovima s njima stekao veliko bogatstvo; sada bih elio raditi za opæe dobro, uèvrstiti mir i pobolj ati diplomatske odnose. Henar napokon prestane etati s kraja na kraj ureda. - Da li te moj prijedlog iznenaðuje? - Tra i da te postavim na izuzetno odgovorno mjesto. - Hoæe li mi dozvoliti da napravim sve to je u mojoj moæi kako bih izbjegao rat s Het itima? Nitko ne eli taj krvavi sukob. Ako faraon za ministra vanjskih poslova pos tavi svog starijeg brata, svima æe biti jasno da mu je doista stalo do mira. Ramzes je dugo razmi ljao. - U redu. Ali, bit æe ti potrebna pomoæ. (HRIUIAN~JA(Q - Sla em se. Misli na nekog odreðenog? - Da, na svog prijatelja Asu. Diplomacija je njegov posao. - Znaèi li to da eli da me tvoj prijatelj nadgleda? elim da uspje no suraðujete. - Dobro, ako tako hoæe ... - Bilo bi dobro da to prije dogovorite susret i upoznate jedan drugog sa svojim planovima. Dok je napu tao dvor, Henar je te kom mukom prikrivao veselje. Ramzes je postupio upravo onako kako se Henar i nadao. Dolanta, Ramzesova sestra, padne nièice pred kralja ([ i poène mu ljubiti noge. ' ,'; - Oprosti nam, preklinjem te, oprosti nam! *' - Ustani, izgleda smije no! Dolanta prihvati Ramzesovu desnu ruku, ali se ne usudi pogledati ga u oèi. Visoka e na izgledala je iscrpljeno i izgubljeno. - Oprosti nam, Ramzese, ponijeli smo se kao dvije budale! eljeli ste da umrem. Tvoj mu je u dvije prigode spletkario protiv mene; on, moj negda nji uèitelj! - Stra no je pogrije io, kao i ja, ali bili smo prevareni, vjeruj mi! - Tko vas je prevario, draga sestro? 100RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE 60D1HA - Veliki karna ki sveæenik. Po lo mu je za rukom da nas uvjeri da æe biti lo kralj, da æe esti zemlju do graðanskog rata. - Vas dvoje, znaèi, niste imali nimalo povjerenja u mene. - Sari je smatrao da si previ e nagao, da ne mo e obuzdati svoju ratnièku prirodu. Kaj e se zbog svojih gre aka... Gorko se kaje! - Nije li vas i na brat Henar poku ao uvjeriti u ne to slièno? - Ne, - lagala je Dolanta - da smo ga barem poslu ali! Otkako se pomirio s oèevom o dlukom, postao je jedan od tvojih najvjernijih podanika i silno eli slu iti Egiptu. - Za to Sari nije do ao s tobom? Dolanta pogne glavu. - Boji se faraonovog gnjeva. - Ima sreæe, sestro; na a majka i Nefertari dale su sve od sebe ne bi li me odvratil e od namjere da te o tro kaznim, i to zato to ele da u obitelji vlada sloga, zbog us pomene na Setija. - Znaèi... opra ta mi? - Postavljam te na mjesto poèasne nadstojnice teban-skog harema. Polo aj je kao stv oren za tebe, dobit æe zvuèno, ugledno zvanje, a ne mora mnogo raditi. Bit æe manja od m kovog zrna, draga sestro. - A... a moj mu ? - Progla avam ga efom ciglara karna kog gradili ta. Tako da i od njega bude neke koris ti, da nauèi graditi umjesto ru iti. - Ali... Sari je profesor, pisar, obrazovan èovjek koji ne zna raditi rukama.

- Sjeti se pouke na ih predaka: ako ruka i glava ne rade zajedno, èovjek postaje lo . A sad po uri, tebe i tvog mu a èekaju nove obveze. Dolenti je laknulo. Henar je bio u pravu, Sari i ona izbjegli su ono najgore. Ra mzes je poslu ao majku i suprugu 101CHR1ST1AH JACQ i odluèio da æe se na poèetku svoje vladavine pokazati milostivim. Rad je za Dolentu bio izuzetno kruta kazna, ali blaga u usporedbi s robijanjem u nekom udaljenom kazamatu ili s progonom u Nubiju. Sarija je èekao ne osobito slav an posao, ali je, obzirom na to da je mogao biti osuðen na smrt, morao biti zadovo ljan. Neæe oni dugo ostati na tim poni avajuæim polo ajima. Dolanta je uspjela uvjeriti Ramzes a u Henarovu dobronamjernost. Mladi kralj æe, obuzet mnogobrojnim brigama i poslov ima, na kraju povjerovati da su njegovi dojuèera nji neprijatelji stali na njegovu s tranu i da te e za mirnim ivotom. Hi Mojsije je bio sretan da se vratio na karna ko gradili te gdje su zidali salu sa stu povima. Buduæi da je vrijeme alosti pro lo, Ramzes je odluèio da se radovi nastave i da se to prije privede kraju velièanstveno zdanje koje je zapoèeo njegov otac. Klesari i graveri hijeroglifa voljeli su svog pretpostavljenog, tog mladog pleæatog idova g uste kose i brade. Mojsije je odbio mjesto nadzornika gradili ta koje mu je Ramzes ponudio jer je osj eæao da nije sposoban suoèiti se s tako velikim obvezama. Ne bi mu te ko palo pomagati struènjacima i poticati njihovu volju za savr enstvom; ali, kao arhitekt iz bratstv a Deir-el-Medineha, morao bi izraðivati projekte, to je bila prevelika odgovornost. idov je dugo uèio posao, upijao savjete iskusnijih i obrazovanijih od sebe, do naj manjih pojedinosti upoznavao svojstva graðevinskih materijala, sve dok se nije osj etio sposobnim da i sam poène graditi. Te ak ivot na gradili tu i naporan fizièki posao pomagali su mu da zaboravi na vatru ko ja mu je gorjela u 102RAMZES. HRAN ZA MILUUlfE 60DINA du i. Svake noæi je le ao na postelji i, uzalud poku avajuæi zaspati, postavljao sebi isto pitanje: za to nije zadovoljan svojim sretnim, jednostavnim ivotom? Roðen je u bogat oj zemlji, ima dobar posao, faraon mu je odlièan prijatelj, privlaèi poglede mnogih ljepotica, ivi rasko no i mirno... Ali, nije sretan. Odakle to postojano nezadovolj stvo, to ga to iznutra izjeda? Prionut æe na posao, slu at æe veselu pjesmu èekiæa i dlijeta, gledat æe kako zaprege natov rene ogromnim kamenim blokovima klize kroz mokri mulj, bit æe prisutan prilikom po dizanja stupova - uzbudljivoj pustolovini - i unutarnja bol æe se uti ati. Radnici s u ljeti obièno odlazili na odmor zbog vruæina, gradili ta su bila zatvorena; ali ovaj put je, zbog Setijeve smrti i Ramzesove krunidbe, napravljena iznimka. Uz suglas nost efa bratstva Deir-el-Medineha i nadzornika karna kog gradili ta kojem je detaljn o izlo io svoj plan, Mojsije je odredio dvokratno radno vrijeme; radilo se od izla ska sunca do podneva, dok je druga smjena zapoèinjala kasno poslijepodne, a zavr ava la u sumrak. Na taj naèin svi su imali dovoljno vremena da se odmore; ovu olak icu p ratila je jo jedna: veliko gradili te nalazilo se u sjeni zahvaljujuæi ogromnom platn u razapetom izmeðu kolaca. Ugledav i Mojsija kako prolazi pored stra arskog mjesta u blizini buduæe sale sa stupo vima, ef klesara mu urno priðe. - U ovakvim uvjetima je nemoguæe raditi. - Vruæine jo nisu jake. - Ne bojimo se mi vruæine... elim porazgovarati o pona anju novog efa ciglara koji na dgleda izgradnju temelja. - Poznajem li ga? - Zove se Sari; o enjen je Dolentom, faraonovom sestrom, pa misli da mu je sve doz voljeno! - to mu zamjera ? - Tvrdi da je posao prete ak, pa okuplja svoju ekipu tek svaki drugi dan, ali im zato ne dozvoljava da se odmaraju

?njCHRIST1AN JACQ i ne daje im dovoljno vode. Pona a se prema njima kao prema robovima. Pa nismo u G rèkoj ili Hetitiji, veæ u Egiptu! Solidariziram se s ciglarima, poduzmite ne to! - Potpuno si u pravu. Gdje je Sari? - Odmara se u atoru za efove. Sari se zaista promijenio. U ovom mr avom èovjeku ko èatog lica i nervoznih pokreta jedv a je prepoznao nekada njeg veseljaka. Neprestano je oko zgloba lijeve ruke vrtio pr e iroku bakrenu narukvicu; palac na desnoj nozi bio mu je deformiran, to je bila po sljedica artritisa, pa je s vremena na vrijeme mazao melemom bolno mjesto. Po el egantnoj haljini od bijelog lana, statusnim simbolom kaste imuænih pisara, dalo se naslutiti da je nekada bio èovjek na polo aju. Le ao je na jastucima i pio svje e pivo. Mojsije uðe u ator, a Sari ga nehajno pogleda. - Pozdrav, Sari; da li me se sjeæa ? - Kako da zaboravim Mojsija, Ramzesovog besprijekornog druga iz klupe? I ti si o suðen na ovo prokleto gradili te... Kralj je brzo zaboravio stare prijatelje. - Zadovoljan sam svojim polo ajem. - Zar se nisi nadao boljem? - Sudjelujem u izgradnji velièanstvene graðevine, pa to je kao u najljep em snu! - Da, zaista je kao u prelijepom snu: ova vruæina, pra ina, ljudski znoj, sve te k amene gromade, pa iscrpljujuæi rad, buka, a da ne govorim o svakodnevnim susretima sa zidarskim radnicima i njihovim nepismenim pomoænicima! Kao u noænoj mori, bolje reæi! Gubi vrijeme, jadni moj Mojsije. - Izvr it æu zadatak koji sam dobio. - Kakav lijep i plemenit stav! Promijenit æe mi ljenje, prije ili kasnije. - Èuo sam da si i ti dobio zadatak od faraona. Biv i Ramzesov uèitelj gorko se osmjehn uo. - Da, vladam ciglarima... Ima li uzbudljivijeg posla? 104RAMZB: HRAM ZA MILIJIM 60DIHA - Ciglari nisu ni ta manje pametni i ugledni ljudi od lijenih i debelih pisara. - Iznenaðuju me tvoje rijeèi, Mojsije; kao da se buni protiv socijalnog reda... - Bunim se protiv tvog prezira prema ljudskim biæima. - Sad æe mi jo dr ati i prodiku! - Odredio sam sate rada svim zaposlenima, pa i ciglarima; trebao bi ih po tova ti. - Moji radnici æe raditi kad im ja ka em. - Mora se pokoriti mojoj odluci, Sari. - Odbijam! - Kako hoæe . Sastavit æu izvje taj, odnijet æu ga nadstojniku gradili ta, on æe ga prosl ti veziru koji æe odmah obavijestiti Ramzesa. - Prijeti mi... - Ne prijetim ti; uobièajeno je da se faraona obavijesti o svakom sluèaju neposluha na kraljevskom gradili tu. - Poni ava me i pritom u iva ! - Moj jedini cilj je da sudjelujem u izgradnji ovog hrama i da ne dozvolim sabot a u radova. - Ruga mi se. - Postali smo kolege, Sari; udru imo snage, to je najbolje rje enje. - Ramzes me je odbacio, okrenut æe i tebi leða, prije ili kasnije! - Nalo i radnicima da pristupe izradi temelja, neka se odmaraju koliko je potrebn o i ne zaboravi ih redovito opskrbljivati vodom. loj(MUTIM MCQ 20 v: 'ino je bilo izuzetno, govedina i pire od graha vrlo ukusni. 'Mogu govoriti to hoæe o Henaru', pomisli Meba,'ali doista zna ugostiti èovjeka'. - Kako ti se dopada ruèak? - upita ga stariji Ramzesov brat. - Izvrstan je, dragi prijatelju! Imate najbolje kuhare u Egiptu.

Uglaðeni ezdesetogodi njak je tijekom dugih godina provedenih na èelu diplomacije do sa vr enstva doveo vje tinu laskanja, ali ovog puta bio je potpuno iskren. Ruèak je bio p rvoklasan, Henar zaista nije tedio na hrani. - Ne izgleda li vam se da je politika koju vodi kralj neprimjerena? - upita Meb a. - Moj brat je nedokuèiv èovjek. Mebi se svidio ovaj oprezan odgovor; obièno priseban diplomat, u posljednje vrijem e bio je vidno nervozan. Strahovao je da æe Henar, radi mirnog ivota i oèuvanja povlas tica, mo da odluèiti prijeæi na stranu Ramzesovih prista a. Henarov odgovor ga je uvjeri o u suprotno. - Ne odobravam to to je postavio nove ljude na va ne polo aje, dok je biv e du nosnike, k oji su vjerno slu ili dr avi, rasporedio na beznaèajna mjesta. - Dijelim tvoje mi ljenje. - Jednog vrtlara proglasiti ministrom poljoprivrede - kakav skandal! Pomislit æu da æe i mene smijeniti! - Upravo o tome elim razgovarati. io6BAMZB: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA Kako bi prikrio uzbuðenje, Meba poène popravljati svoju skupocjenu periku koju je no sio i po najveæim vruæinama. - Raspola ete nekim povjerljivim informacijama koje se tièu mene? - Isprièat æu ti jedan dogaðaj, i to do pojedinosti, da bi u cijelosti stekao uvid u situaciju. Juèer sam primio nalog da odem kod Ramzesa. Morao sam prekinuti svoje p oslove i odjuriti na dvor gdje sam ga èekao du e od sat vremena. - Zar niste bili... iznenaðeni takvim pona anjem? - Moram priznati da jesam. Poslije tog poni avajuæeg èekanja, njegov Sard Seramana be zobzirno me je pretresao. - Vas, kraljevog brata? Zar smo spali na tako niske grane? - Bojim se da da. - Jeste li se alili kralju? - Nije mi dao da doðem do rijeèi. Toliko dr i do svoje sigurnosti da nema nimalo po tov anja prema bli njima. - Seti bi, bez sumnje, osudio takav stav. - Na alost, moj otac vi e nije meðu nama, osuðeni smo na njegovog nasljednika. - Trenutno jesmo, ali ljudi doðu i proðu... A vi ste èovjek od neprocjenjivog ugleda, dostojni ste jednoga dana postati kralj. - Bogovi æe odluèiti, Meba. - eljeli ste mi isprièati... ne to to me se tièe? - Da, da, sad æu doæi i do toga. Dok sam drhtao od poni enja i sramote zbog tog bezob zirnog pretresa, Ramzes mi je priopæio da me postavlja na mjesto ministra vanjskih poslova. Meba je problijedio. - Postavlja vas na moje mjesto? Ne razumijem! - Razumjet æe kada ti ka em da sam ja u njegovim oèima obièna ni tarija, da æu biti okru egovim uhodama koji æe mi podmetati noge na svakom koraku. Ti si za. njih pretvrd orah, dragi moj Meba; bit æu ministar forme radi, a Ramzes i njegovi ljudi donosit æe sve odluke. Strani diplomati IO/CHR1ST1AH JACQ bit æe poèa æeni time to je Ramzesu Ministarstvo vanjskih poslova toliko bitno da je na n jegovo èelo postavio starijeg brata, ne znajuæi da sam ja, u stvari, samo marioneta. Meba je bio pora en. - Znaèi, od ovoga trenutka, ja sam nitko i ni ta... - Kao i ja, ma koliko mo da izgledalo drukèije. - Kralj je pravo èudovi te. - Istina, i to æe svi pametni ljudi prije ili kasnije otkriti. Upravo zbog toga ne smijemo klonuti duhom. - Imate neki prijedlog? - to æe napraviti: otiæi u penziju ili æe stati u moje redove i upustiti se u borbu? - Borit æu se protiv Ramzesa.

- U tom sluèaju odglumi da se sla e s kraljevom odlukom i èekaj daljnje upute. Meba se osmjehnuo. - Ramzes grije i kada vas podcjenjuje. Bez obzira koliko vas nadzirali, Ministarst vo je mjesto gdje mo ete iskoristiti brojne zanimljive prilike. - Doista si o trouman, dragi prijatelju. Mo da ne bi bilo lo e da mi isprièa pone to o Mi istarstvu kojim si tako mudro upravljao. Henar je bio zadovoljan; s Mebom je sve pro lo glatko. Pre utio mu je da ima jednog dragocjenog saveznika. A ina izdaja zasad æe biti njegova najveæa tajna. Dr eæi Litu za ruku, èarobnjak Ofir je sporim korakom prolazio glavnom ulicom grada su nèevog vidokruga, nekada nje prijestolnice heretièkog faraona Ehnatona i njegove supru ge Nefertiti. Premda nijedna kuæa nije bila sru ena, grad je izgledao sablasno jer s u sve graðevine bile zatrpane pijeskom koji je nanio pustinjski vjetar. ? io8 RAMZES: HRAM ZA MILUOHE 6ODINA Grad se nalazio vi e od èetiri stotine kilometara sjeverno od Tebe i bio je napu ten v eæ pedesetak godina. Po Ehnatonovoj smrti, ljudi su napustili to velièanstveno mjest o u Srednjem Egiptu i dvor se preselio u Amonov grad. Obredi predaka su obnovlje ni, pa su se, umjesto Atona, sunèanog tita, utjelovljenja jedinog boga, ponovno sla vili stari bogovi. Ehnaton, prista a sunèevog kruga, odbio je slu iti idolima. Bog se ne mo e predstaviti n ikakvim simbolom; On ivi na nebu, a ljudi na Zemlji. Ali, Egipæani su odbacili univ erzalno uèenje o jednom Bogu i doveli su idole na Zemlju. Egipat je morao biti uni t en. Oflr je bio potomak jednog Libijca, faraonovog nerazdvojnog savjetnika. Ehnaton m u je diktirao svoje mistiène stihove, a Libijac ih je irio po Bliskom istoku i meðu n ekim sinajskim plemenima, pa su stigli èak i do idova. General Horemheb, pravi osnivaè dinastije kojoj su pripadali Seti i Ramzes, ubio j e Ofirovog pretka, tog opasnog buntovnika i crnog maga, optu enog da je zaèarao Ehna tona i uèinio da ovaj zaboravi na svoje kraljevske obveze. Da, to su doista bile Libijèeve namjere; odluèio je zaboraviti na poni enja koja je tr pio od strane vlastitog naroda, oslabiti Egipat, iskoristiti Ehnatonovo lo e zdrav stveno stanje i uvjeriti ga da se odrekne obrambene politike. Gotovo da je uspio . Ofira je danas obuzeo isti plamen. Poznavao je tajanstvenu znanost svog pretka, naslijedio je njegove magiène sposobnosti. Mrzio je Egipat istim arom i iz mr nje je crpio ru ilaèku snagu. elio je uni titi Egipat, morao je, dakle, ubiti faraona, ubiti f araona Ramzesa. Lita je bila slijepa. Ofir joj je opisivao slu bena zdanja, vile plemiæa, otkrivao j oj je zanatske i trgovaèke èetvrti, zoolo ki vrt u kojem je Ehnaton uzgajao rijetke vr ste. Satima su tumarali po praznom dvoru u kojem su se kralj i Nefertiti nekada igrali sa svojim kæerkicama, od kojih je jedna bila Litina baka. CHRISTIAH JACQ i Ofir i Lita svake su godine posjeæivali sve ru evniji i grad sunèevog vidokruga. Ofir je primijetio da je Lita nekako pa ljivija nego inaèe, k ao da se napokon zainteresirala za svijet oko sebe. U av i u Ehnatonovu i Nefertitin u spavaæu sobu, nagnula se nad rasklimanu kolijevku i gorko zaplakala. * Nakon to se smirila, Ofir ju je uzeo za ruku i poveo ju do kiparskog ateljea. U v elikim sanducima nalazile su se gipsane enske glave koje je umjetnik koristio kao modele prije negoli je pristupao izradi u dragocjenom kamenu. Èarobnjak ih je izvadio, jednu po jednu. Lita poène milovati jednu gipsanu glavu i osjeti pod prstima lice uzvi ene ljepote. - Nefertiti. - tiho reèe ona. Zatim rukom posegne ka drugoj, manjoj i opipa nje ne crte lica. i'. - Meritaton, 'ona koju voli Aton, moja baka. Ona tamo, to je njena sestra, evo i druge sestre... Moja obitelj, moja 'i zaboravljena obitelj! Opet sam im se vratila, tako su mi bliske! Lita stegne u naruèje gipsane glave, ali joj jedna ispadne i razbije se.

Orif je pomislio da æe Lita dobiti ivèani slom, ali mlada ena ne pusti ni glasa. Staja la je ukoèena nekoliko dugih minuta. Odjednom uze ostale glave, pa ih poène razbijat i o zid i gaziti komade gipsa. - Pro lost je mrtva, uspjela sam je ubiti. - Ne, Lita - usprotivio se èarobnjak - pro lost nikada ne umire. Tvoje baka i majka skupo su platile to to su vjerovale u Atona. Uspio sam spasiti samo tebe, i èupao sam te iz kand i smrti. - Znam, sjeæam se... Mama i baka su pokopane tamo, u onim humcima... I ja bih le al a zajedno s njima da nije bilo tebe. Ponio si se prema meni kao da si mi otac. - Do lo je vrijeme osvete, Lita. Seti i Ramzes su krivi to nisi imala bezbri no djeti njstvo, to si u ivotu upoznala samo nesreæu i patnju. Seti je mrtav, a Ramzes muèi cij eli narod. 110 RAMZES: HRAM ZA MILIJUME GODfMA Moramo ga kazniti, ti ga mora kazniti. - elim etati svojim gradom. Lita je dodirivala kamenje hramova i zidove kuæa, kao da je sablasni grad pripadao samo njoj. Sunce je zalazilo i ona se popela na terasu Nefertitinog dvora, te s lijepim oèima promatrala svoje fantomsko kraljevstvo. - Du a mi je prazna, Ofire, a tvoja misao je ispunja. - elim da postane kraljica, Lita, kako bi svi ljudi povjerovali u boga. - Nije to ono eli , Ofire. Tebe vodi jedna jedina sila, mr nja, jer se zlo uvuklo u tebe. - Neæe mi pomoæi? - Du a mi je prazna, a tvoja elja je puni. Strpljivo si me kovao i napokon si uspi o od mene napraviti ubojiti maè; spremna sam za borbu. Ofir pade na koljena i zahvali se bogu. Njegove molitve su usli ane. 21 U gostionici je vladala vesela atmosfera zahvaljujuæi trupi profesionalnih plesaèica koju su èinile kako Egipæanke iz Delte, tako i tamnopute Nubijke. Mojsije je sjedio za udaljenim stolom, pijuckao palmino vino i divio se njihovoj dra esnosti. Nakon napornog dana, tijekom kojeg je izbjegao dvije nesreæe na gradili tu, idov je osjeæao potrebu da bude sam, okru en amorom, da gleda druge kako se zabavljaju, ali da ne s udjeluje u toj komediji. U njegovoj blizini sjedio je jedan neobièan par. 111CHR1STIAH JACQ ]: Mlada, puna na djevojka plave kose, vrlo privlaèna. Èovjek, mnogo stariji od nje, mr av i zabrinutog lica; istaknute jagodice, povijen nos, vrlo tanke usne i visoko èelo davali su mu izgled ptice grabljivice. Zbog buke Mojsije nije mogao èuti njihov ra zgovor; uspio je razaznati tek po koju rijeè i nije mogao odgonetnuti to to èovjek mo notonim glasom govori djevojci. Nubijke su pozivale posjetitelje na ples; jedan od njih, pripiti pedesetogodi njak , polo i ruku na desno rame plave djevojke, pomisliv i da je i ona plesaèica. Djevojka se jako iznenadila, a zatim ga odgurnula. Njena reakcija razljutila je pijanca koji nasrnu na nju. Njen prijatelj tada uperi desnu ruku u smjeru nesretnika i o vaj odskoèi èitav metar, kao da mu je neka nevidljiva sila zadala udarac. Prenera en, èo vjek promrmlja nekoliko rijeèi u znak isprike, pa nestade. Neobièan pokret ruke èovjeka zabrinutog lica bio je diskretan i brz, ali nije promak ao Mojsiju. Izgleda da je tajanstveni posjetitelj posjedovao natprirodne moæi. Kada su djevojka i mu karac iza li iz gostionice, Mojsije krene za njima. Uputili su se prema jugu tebanskog sela, a '; zatim nestali u siroma noj èetvrti s jednokatnicama koje su }\ odvajale uske ulièice. Mojsije za trenutak pomisli da ih je ;V izgubio, ali ubrzo zaèuje èvrste korake neobiènog èovjeka. U to gluho doba noæi mjesto je bilo potpuno prazno; èuo se samo lave pasa i lepet krila i mi a. to ih je du e pratio, M ije je postajao sve radoznaliji. Ponovno ugleda par koji se uljao oko praznih, tr o nih kuæa predviðenih za ru enje. Djevojka gurne jedna vrata; kroz noænu ti inu razlije e ripa.

Èovjek nestade. Mojsije je oklijevao. Da li da uðe i da ih upita tko su i za to se pona aju tako neobièno? Odmah je uvidio kol iko bi to izgledalo smije no. Niti je pripadao redovima policije, niti je imao pra vo dosaðivati nepoznatim ljudima raspitujuæi se o njihovom privatnom ivotu. to ga je t o obuzelo da se upustio u ovu besmislenu potragu? Ljut na samog sebe, odluèio je v ratiti se. 112-

RAMZES: HRAM ZA M1LIJUME GODINA Èovjek s licem ptice grabljivice stvori se pred njim. - Pratio si nas, Mojsije? - Kako zna moje ime? - Raspitao sam se u gostionici; Ramzesov prijatelj je poznata liènost. - A ti, tko si ti? - Za to si nas pratio? - Neki neobja njiv poriv tjerao me da saznam tko ste. - Jadan izgovor. - Vjerovao ili ne, to je prava istina. - Ne vjerujem ti. - Pusti me da proðem. Èovjek uperi ruku ka pijesku. Zaèuje se èudan zvuk. Mojsije ugleda èegrtu u kako bijesno palaca jezikom. - To je samo varka, privid! - Bolje joj ne prilazi jer je stvarna. Probudio sam je. . idov se okrenuo. Ugledao je jo jednu zmiju. - Uði u kuæu, ako ti je ivot mio. - Vrata se otvori e uz kripu. Mojsije nije mogao pobjeæi gmazovima, jer je ulièica bila preuska. E, kad bi sad ovd je bio Setau! Nije bilo druge, u ao je u prostoriju s niskim stropom i zemljanim p odom. Èovjek uðe za njim i zatvori vrata. - Ako poku a pobjeæi, zmije æe te izgristi. Ponovno æu ih uspavati kada za to doðe vrijeme - to eli od mene? - elim razgovarati s tobom. - Mogao bih te ubiti jednim jedinim udarcem. Èovjek se nasmijao. - Na tvom mjestu ne bih riskirao, sjeti se to si vidio u gostionici. Plava djevojka se æuæurila u jednom kutu prostorije; komad tkanine pokrivao joj je li ce. - Jesi li bolesna? TIJ(HRI5TIANJACU - Lo e podnosi noæ; bit æe joj bolje èim svane. - Hoæe li mi konaèno reæi to eli od mene? - Zovem se Ofir, roðen sam u Libiji, bavim se magijom. - Za koji hram radi ? - Ne radim u hramu. - Znaèi radi na crno! - Ova djevojka i ja se skrivamo, primorani smo na to da se neprestano seljakamo iz mjesta u mjesto. - Poèinili ste neki prijestup? - Da, na prijestup je to to nismo iste vjere kao Seti i Ramzes. Mojsije je bio zaprepa ten. - Ne razumijem vas... - Ova osjetljiva, ranjena djevojka zove se Lita. Ona je unuka Meritamon, jedne od est kæeri velikog Ehnatona, koji je umro prije pedeset i pet godina u svom gradu sunèevog vidokruga, faraona kojeg su izbrisali iz svih kraljevskih ljetopis a jer je poku ao Egiptu nametnuti vjerovanje u jednog boga, boga Atona. - Nitko nije progonio prista e boga Atona! - Zar zaborav nije najgora kazna? Kraljica Akeza, Tu-tankamonova supruga i na sljednica egipatskog prijestolja, nepravedno je osuðena na smrt, pa je bogohulna dinastija koju je osnovao Horemheb stala na èelo Dviju Zemalja. Ako pravda postoji

, Lita æe sjesti na prijestolje. - Borit æe se protiv Ramzesa? Ofir se ponovno nasmijao. - Ja sam samo stari èarobnjak, a Lita je slaba i bolesna; nismo mi ti kojih se moæn i faraon treba bojati. Doæi æe jedina istinska sila, uni tit æe Ramzesa i nametnuti E giptu svoj zakon. - Koja je to sila? - Istinski bog, Mojsije, bog èiji æe se gnjev uskoro oboriti na sve narode koji mu s e ne budu poklonili! 114RAMZEHRAK ZA MILIJUNE 60D1HA Ofirov glas bio je toliko sna an da su zidovi tro ne kuæe podrhtavali. Mojsije osjeti neobièan strah, stra an i privlaèan u isto vrijeme. - Ti si idov, Mojsije. - Roðen sam u Egiptu. - Prognanik si, kao i ja. Obojica smo u potrazi za èistom zemljom koju nisu ukalj ala ta silna bo anstva! idov si, Mojsije, a tvoj narod pati, eli obnoviti religiju s vojih oèeva i nastaviti slavni Ehnatonov put. - idovi su sretni u Egiptu; rade, dobro zaraðuju, imaju sve to im je potrebno. - Tvom narodu nije dovoljno da bude materijalno zbrinut. - Ako tako misli , postani im prorok! - Ja sam samo Libijac, niti imam tvoj autoritet, niti tvoju karizmu. - Ti si samo luðak, Oflre! Kada bi idovi krenuli na Ramzesa, osudili bi sebe na pr opast. Moj narod niti se eli suprotstaviti Ramzesu, niti eli napustiti zemlju, a j a sam blizak prijatelj jednog velikog faraona koji æe slavno vladati. - U tebi gori vatra, Mojsije, ista vatra koja je gorjela u Ehnatonovom srcu. Mo ra znati da njegovi istomi ljenici nisu nestali, da se poèinju okupljati. - Dakle, Lita i ti niste sami. - Iako smo prisiljeni skrivati se, svakodnevno sklapamo vrijedna prijateljstva . Ehnatonova religija je religija buduænosti. - Ne vjerujem da Ramzes misli tako. - Tvoj je zadatak da ga u to uvjeri , prijatelji ste. - Neæu ga uvjeravati u ne to u to ni sam ne vjerujem. - idovi æe cijelom svijetu nametnuti vjeru u jednog Boga, a ti æe ih voditi. - Tvoje proroèanstvo je smije no! - Ostvarit æe se. - Nije mi na kraj pameti suprotstavljati se kralju. njCHRfSTlAM JACQ - Svatko tko nam se makne s puta bit æe po teðen. - Prestani propovijedati takve besmislice i vrati se u svoju zemlju. - Nova zemlja jo ne postoji, ti æe je stvoriti. - Ne zna to govori ! - I ti vjeruje u jednog Boga, zar ne? Mojsije je bio potresen. - Nisam obvezan odgovoriti. - Ne bje i od svoje sudbine. - Vrati se u Libiju, Ofire. Mojsije krene prema vratima; èarobnjak ga nije poku ao sprijeèiti. - Zmije su se vratile u svoje rupe - reèe on mladiæu - izaði slobodno. - Doviðenja, Ofire. - Do skorog viðenja, Mojsije. m: "alo prije svitanja, sveæenik Baken je iza ao iz svoje .slu bene zgrade, umio se, obuk ao bijelu pregaèu i s vazom u ruci krenuo prema svetom jezeru iznad kojeg su letje la jata lastavica, najavljujuæi raðanje novog dana. Do velikog jezera, Nunove vode neiscrpne snage koja u sebi nosi sve oblike ivota - vodilo je jedno od èetiri kame na stepeni ta. Baken je si ao do vode kako bi zahvatio malo dragocjene tekuæine za mno gobrojne obrede proèi æenja koje æe vr iti u natkrivenom dijelu hrama. 116fMfiZCS: HRAM ZA HILUUHE 60ÐIHA - Sjeæa li me se, Bakene?

Sveæenik se okrenuo ka èovjeku u halji obiènog, 'èistog sveæenika'. - Ramzese... - Sjeæa li se da smo se u vojsci, gdje si mi bio uèitelj, stalno tukli, i da smo na smjenu pobjeðivali? Baken se poklonio. - Ostavio sam pro lost iza sebe, Va e velièanstvo; sada pripadam Karnaku. Èinilo se da je biv i nadzornik tala, iskusni konjanik odbojnog izgleda, èetvrtastog, n eprivlaènog lica i promuklog glasa, u potpunosti posveæen svom novom poslu. - A Karnak, kome pripada Karnak? - Pa kralju, dakako! Za to me to uopæe pitate? - Oprosti, ali moram znati da li si mi prijatelj ili neprijatelj. - Za to bih bio protiv faraona? - Zar ti nije poznato da je izmeðu velikog Amonovog sveæenika i mene do lo do razdora ? - Izmeðu ljudi na polo aju nesuglasice su neizbje ne... - Ne skrivaj se iza ispraznih rijeèi, Bakene. U ovoj zemlji nema mjesta za dva gos podara. Negda nji uèitelj bio je zbunjen. - Pro ao sam kroz mnogo toga i... - Ako si mi prijatelj, Bakene, mora postati moj saveznik i podr ati me u borbi. - Na koji naèin? - Ovo mjesto mora biti, poput svih hramova diljem zemlje, oaza istine i èasti. to bi napravio kada bi znao da tome nije tako? - Tra io bih odgovorne za to i na kraju svijeta, ako bi bilo potrebno! - Upravo to i tra im od tebe, Bakene. Moram biti siguran da ovdje nitko ne kr i zak on boginje Maat. Ramzes se okrenuo i polako po ao prema svetom jezeru; 117CHRISTIAN JACQ ni po èemu se nije razlikovao od èistih sveæenika koji su silazili na jezero kako bi n apunili vaze proèi æavajuæom vodom. Baken je bio neodluèan. Karnak je postao njegov dom, njegov svijet. Meðutim, faraono va volja bila je neprijeporna svetinja. Sirijski trgovac Raja imao je tri lijepe trgovine u sredi tu Tebe. Kuhari iz plemiæk ih kuæa kupovali su kod njega konzervirano meso vrhunske kvalitete, dok su njihove gazdarice razgledavale izuzetne-azijske vaze. Posao mu je krenuo izuzetno dobro otkako je zavr eno vrijeme alosti. Bio je uglaðen, na dobrom glasu, pa je imao stalne mu terije èiji je broj iz dana u dan rastao. Bio je dare ljiv prema svojim pomoænicima, a oni, govoreæi o njemu, nisu tedjeli rijeèi hvale . Nakon to mu je brijaè poravnao picastu bradu, Raja se bacio na sreðivanje raèuna, pretho dno zatra iv i da ga nitko ne ometa. Trgovac obri e znoj sa èela. Ljetne vruæine te ko su ;'*, mu padale, a jo te e neuspjeh koji je do ivio plativ i plavom :.' Grku da uðe u Ramzesov ured i otkrije spise s prioritetnim p. sluèajevima mladog vladara. Mogao je, dodu e, i pretpostaviti jf da æe poku aj neslavno zavr iti; Raja je prije svega elio saznati !;>' kakve su mjere sigurnosti poduzeli Ramzes i Seramana. y Na alost, izgleda da su vrlo oprezni. Bit æe te ko doæi do S povjerljivih podataka, morat æe podmititi nekog èovjeka , bliskog kralju. U Sirijac prisloni uho na vrata svoje kancelarije. Nije se èuo nikakav zvuk u predsoblju, izgleda da ga nitko nije pijunirao. Popeo se, za svaki sluèaj, na taburet i pogledao kroz siæu nu rupicu u zidu. Kada se uvjerio da nema nikoga na vidiku, oti ao je do 118RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA skladi ta u kojem je èuvao male vaze od gipsa; uvozio ih je iz ju ne Sirije, zemlje ko ja je bila egipatski saveznik. Ova remek-djela posebno su se dopadala uglednim d

amama, pa ih je Raja izlagao jednu po jednu kako bi ih dr ao na cijeni. Potra io je vazu koja je na grliæu bila obilje ena jedva vidljivom crvenom toèkom. U njo j se nalazila duguljasta drvena tablica, iste du ine, irine i boje kao vaza. Na tablici su bile ispisane ifre koje je Raja proèitao bez pote koæa. Poruka njegovih hetitskih poslodavaca bila je kratka i jasna: 'Boriti se protiv Ramzesa, podr ati Henara. - Izuzetan komad. - priznao je Henar, zaljubljeno milujuæi ispupèene ukrase vaze k oju mu je ponudio Raja, naoèigled bogate klijentele koja se nije usuðivala ponuditi vi e od starijeg Ramzesovog brata. - Gledate remek-djelo jednog starog obrtnika. - Nudim ti pet krava muzara najbolje sorte, krevet od ebanovine, osam stolica, dvadeset pari sandala i bronèano ogledalo. Raja mu se pokloni. - Zaista ste velikodu ni, gospodaru. Da li biste mi iskazali tu èast da stavite va peèat u moju knjigu? Trgovac je poveo Henara u prostoriju iza pulta, da bi mogli poprièati mirno u èetiri oka. - Imam sjajnu vijest: na i prijatelji stranci su vam naklonjeni i ele vas podr ati. - Koji su njihovi uvjeti? - Nema uvjeta, nema ogranièenja. - Da mi mo da ne preprièava kakav san? - Dobro, pregovarat æemo kasnije. Za sada je dovoljno to to ste upoznati s njihovi m stavom; smatrajte ovo svojom 119CHRISTIAH JACQ prvom velikom pobjedom. Èestitam vam, gospodaru; èeka vas duga i naporna borba, ali siguran sam da upravo razgovaram s buduæim egipatskim faraonom. Henar je bio zanesen. Ovaj tajni savez s Hetitima bio je kao smrtonosni otrov, k oristan i opasan u isto vrijeme; na njemu je da ga mudro iskoristi, da uni ti Ramz esa, a da pri tome ne dovede sebe u opasnost i ne oslabi previ e Egipat. Morao je, dakle, odr avati ravnote u nad provalijom, a osjeæao je da je za to sposoban. - to da im odgovorim? - pitao ga je Raja. - Prenesite im moju zahvalnost i recite im da vrijedno radim... kao ministar va njskih poslova. Sirijac ga je promatrao u nevjerici. - Dobili ste to mjesto! - Da, ali æe me neprekidno nadgledati. - Moji prijatelji i ja raèunamo s time da æete znati iskoristiti svoj novi polo aj. - Neka tvoji prijatelji slobodno krenu na najslabije egipatske protektorate, ne ka potkupe prinèeve i plemena koje kontrolira Egipat, neka ra ire razne glasine. - O ogromnim osvajaèkim pohodima, pripajanju cijele Sirije, o libanonskoj invazij i, gubitku morala egipatske vojske u stranim zemljama... Moramo potpuno izludjet i Ramzesa, natjerati ga da izgubi hladnokrvnost. - Dozvolite mi da vam èestitam na mudroj strategiji. - Imam jo mnogo ideja, Rajo; tvoji prijatelji nisu pogrije ili to su me izabrali. - Usuðujem se pretpostaviti da moje preporuke nisu bile beskorisne. - Dodat æu kesu nubijskog zlata na moju slu benu listu plaæanja. Henar izaðe iz zadnje sobe; èovjek njegovog podrijetla nije smio dugo razgovarati na samo s jednim trgovcem, iako je njegova strast prema egzotiènim vazama bila opæepozn ata stvar. 120- Kakve glasine? jcf u. I RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA Da li da obavijesti diplomata A u o svom tajnom savezu s hetitskim neprijateljima? Ne, to bi bila gre ka. Ocijenio je da bi bilo bolje skrivati svoje saveznike jedn e od drugih; tako æe svi predanije raditi, a eventualni pogre ni koraci neæe imati pog ubne posljedice.

Kraljica Tuja sjedila je u ugodnom hladu sikomore i pisala kroniku Setijeve vlad avine. Prisjeæala se njegovih junaèkih djela iz slavnog vremena kada je Egipat ivio u sreæi i miru. Sjeæala se svake misli svog mu a, svakog njegovog postupka; bila je s n jim i u dobru i u zlu i ljubomorno je èuvala uspomenu na trenutke njihove bliskost i. Seti æe zauvijek ivjeti u njoj. Kada je ugledala Ramzesa kako joj dolazi u susret, Tuja je osjetila da je snaga pokojnog kralja pobijedila smrt. Promatrala je mladog faraona, toliko razlièitog o d ostalih ljudi; sazdan je od jedne jedine stijene, kao obelisk koji odolijeva s tra nim olujama, a zahvaljujuæi neizmjernoj mladenaèkoj snazi djeluje tako neranjivo. Ramzes poljubi majèine ruke i sjede joj s desne strane. - Pi e po cijele dane. - Da, èak i noæu; ne smijem ni ta izostaviti, tebe radi. Djeluje zabrinuto. Tuja je èitala svog sina kao otvorenu knjigu, - Veliki Amonov sveæenik ne priznaje kraljev autoritet. - Seti je predvidio da æe do toga doæi. Znao je da je sukob neizbje an. - Kako bi se on ponio na mom mjestu? - Zna i sam. Nema izbora, ostaje ti samo jedno. - To mi je rekla i Nefertari. - Nefertari je egipatska kraljica i samim tim èuvarica Zakona. 111CHRtSTlAN JACQ - Zar mi neæe savjetovati da pronaðem neko kompromisno rje enje? - Nema kompromisa kada je jedinstvo zemlje u opasnosti. - Otpu tanje velikog Amonovog sveæenika uzburkalo bi mnoge strasti. - Tko je kralj, sine moj, ti ili on? Kt I "olona magaraca pro la je kroz karna ke zidine; ..predvodio ju je stari magarac koji je poznavao svaki pedalj puta koji povezuje radionicu za izradu tkanina i hram, neobièna ivotinja koja je nauèila ostala grla da se kreæu ujednaèenim i dostojanstvenim korakom. Buduæi je isporuka bila velika, Baken je pozvan u skladi te da pomogne sveæeniku zadu en om za prijem robe. Svako laneno platno za izradu ritualne odore zavodilo se pod posebnim rednim brojem u registar; sveæenici su morali naznaèiti mjesto podrijetla i kvalitetu. - Lijepa platna - primijetio je Bakenov kolega, omanji èovjek podmuklog izgleda. - Ti si ovdje novi? - Radim u hramu nekoliko mjeseci. - Dopada li ti se ivot u Karnaku? - Upravo je onako kako sam oèekivao. - Èime se jo bavi , osim to radi u hramu? - Pokopao sam pro lost i zatra io da zauvijek radim u hramu. ?niRAMZB: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - A ja ovdje radim dva mjeseca, a zatim se vraæam u grad gdje sam zaposlen kao na dzornik na skeli. Tamo se ne radi mnogo. A ovdje... Èovjek ne stigne podiæi glavu od posla! - Za to radi u hramu ako ti to te ko pada? - To se tebe ne tièe. Ja æu se brinuti za prvoklasna platna, a ti o ostalom. Èim bi skinuli teret s magarca, skladi tari bi bri ljivo slagali lanena platna na zapr ege prekrivene tkaninom. Baken bi ih potom pregledao i popisivao, ne zaboravljaj uæi napisati datum isporuke. Izgledalo mu je da drugi sveæenik ne radi mnogo i da go tovo svo vrijeme gleda uokolo; kao da se eli uvjeriti da ga nitko ne uhodi. - edan sam - reèe èovjek - hoæe i ti vode? - Hoæu. Sveæenik podmuklog izgleda ode po vodu. Nakon to je prvo spustio tablicu na leða star og magarca, Baken priðe i baci pogled. Na tablici su bili ispisani neobièni hijeroglifi koji nisu imali nikakve veze s pr voklasnim lanenim platnima. Kada se sveæenik vratio s mje inom sve e vode, zatekao je Bakena kako radi.

- Uzmi, odlièna je... Prisiljavaju nas da radimo po ovoj vruæini, pa to nije humano ! - Magarci se ne ale. - Gle, gle, pa ti si aljivèina! - Izdr i, nemamo jo mnogo posla. - Samo se ti nadaj! Kada popi emo sva platna, trk u skladi ta nadgledati slaganje r obe! - A to æemo s ovim tablicama? - Daj mi tvoju, pa æu obje predati u kancelariji. - Koliko je kancelarija udaljena od skladi ta? - Nije daleko, ali ipak ima za hodati. - Hajdemo podijeliti zadatke; ja æu odnijeti tablice. - Pusti, ja æu... Tamo te ne poznaju. - Ba zato i elim iæi, to je prilika da se upoznamo. 12}CHRfSTlAM JACQ - Nezgodni su ti oni, imaju svoje navike i ne vole ih mijenjati. - Nije li rutina pogubna po ljude? - Hvala na ponudi, ali sam æu otiæi. Bakenov kolega postade nervozan; povukao se na stranu, da sveæenik ne bi vidio to pi e. - Ulovio te je grè, prijatelju? - Ne, ne, dobro sam. - Ne to mi ne da mira: zna li ti pisati? Sveæenik se okrenuo ka Bakenu, vidno uzrujan . - Odakle ti sad to pitanje? - Vidio sam tvoju tablicu, ostavio si je na magarcu. - Doista si radoznao... - I djetetu bi bilo jasno da ne to muti . Popi at æu platna umjesto tebe, ako eli ; ovakvu tablicu ti neæe primiti, imat æe probleme. - Ne pravi se naivan, Bakene. Kao da nisi razumio... - Razumio - to? - Prestani s tom lakrdijom! I ti bi dio, shvatio sam. Stvarno ne gubi vrijeme. - Budi malo jasniji. Sveæenik podmuklog izgleda priðe Bakenu i obrati mu se tihim glasom: - Ovaj hram je bogat, vrlo bogat; mi, zaposleni, moramo se snalaziti. Nekoliko l ijepih lanenih materijala manje neæe uni titi Karnak, a mi æemo ih prodati dare ljivim k lijentima. Je T ti sada jasno? - Umije ani su i ljudi iz kancelarije? - Samo jedan pisar i dva skladi tara. Kako platna nisu popisana, ona kao i da ne postoje, pa nikom nismo sumnjivi i mo emo neometano trgovati. - to ako netko otkrije? - Neæe, budi miran. - Ali, uprava hrama... - Imaju oni drugih briga. A, tko ti ka e da oni ne 124RAMZES: HRAM ZA MiLUUME GODINA zatvaraju oèi pred na om malom trgovinom? Dakle, koliki postotak tra i ? - Najveæi moguæi. - Gle ti njega! Mislim da æemo odlièno suraðivati. Za nekoliko godina bit æemo vi e nego imuæni ljudi i neæemo morati ovdje raditi. Da zavr imo s poslom? Baken klimnu glavom. Nefertari spusti glavu na Ramzesovo rame. Izlazeæe sunce obasjalo je njihovu sobu. Svakog jutra slavili su ovo neopisivo èudo, pobjedu svjetlosti nad mrakom. Sudjel ujuæi u jutarnjem obredu, kraljevski par je stupao na sunèevu laðu i pohodio podzemne svjetove gdje se vodi bitka izmeðu bo anske posade i ogromnog zmaja koji poku ava uni ti ti stvaranje. -Potrebna mi je tvoja èarolija, Nefertari. Èeka me te ak dan. - Dijeli li Tuja moje mi ljenje? - Imam dojam da ste vas dvije suuèesnice. - Imamo istu viziju. - priznala je mlada ena, smije eæi se.

Uvjerile ste me; danas æu smijeniti velikog Amonovog sveæenika. Za to si èekao toliko dugo? Bio mi je potreban neki dokaz protiv njega. Ima li ga sada? Moj nekada nji vojni instruktor Baken, koji je sada sveæenik u Karnaku, otkrio je trgovinu lanenim platnima u koju je umije ana nekolicina zaposlenih u Karnaku. Il i je i sam veliki sveæenik umije an ili vi e nije sposoban upravljati svojim ljudima. U oba sluèaja, vi e ne mo e biti na èelu Karnaka. - Je li taj Baken ozbiljan èovjek? lijCHRfSTlAH JACU - Mlad je, ali ivi za Karnak. Ne mogu ti opisati koliko ga je kraða potresla. Nika ko nije elio zatvarati oèi pred zlodjelom, pa me je odmah posjetio; meðutim, nije oso bito rjeèit, morao sam mu èupati rijeèi iz usta. Baken nije ni pijun ni karijerist, pot puno mu vjerujem. - Kada æe vidjeti velikog sveæenika? - Za par sati. Sukob æe biti estok, poricat æe da je umije an, tvrdit æe da ga nepravedno otpu tam. - Misli li da æe poku ati osvetiti se? - Da, bojim se da æe zamrznuti poslove hrama i, barem na neko vrijeme, obustaviti raspodjelu namirnica. Ali, to je cijena koju moram platiti da bih sprijeèio poku aj podijele zemlje. (j Ramzesova odluènost zadivila je Nefertari. Njen suprug ;]; nije bio tiranin koji se elio osloboditi moænog protivnika, ^ veæ savjestan faraon spreman da pod bilo koju cijenu oèuva ^ jedinstvo Dviju Zemalja.

-

- Moram ti ne to priznati. - rekla je tajanstveno. - Da }§-nisi mo da n a svoju ruku provela istragu u Karnaku? ^ - Ni ta tomu slièno. - Znaèi, moja majka mi ne to eli priopæiti, pa ti govori u njeno ime! - Nije ni to. - Ima li to to mi eli reæi neke veze s mojim susretom s velikim sveæenikom? - Ne, ali mo e se reæi da ima veze s cijelom dr avom. - Koliko æe me jo dr ati u neizvjesnosti? - Jo nekoliko mjeseci... Trudna sam. Ramzes ste e Nefertari u naruèje, nje no i za titnièki. - Zahtijevam da u svakom trenutku bude okru ena najboljim lijeènicima u carstvu. - Ne brini. - Kako da ne brinem? Nadam se da æe na e dijete biti lijepo i sna no, ali tvoj ivot i tvoje zdravlje najva niji su mi na svijetu. 126RAMZES: HRAM ZA MILUUHC 60DIHA - Imat æu svu potrebnu njegu. - Smijem li ti zapovjediti da od danas prorijedi svoje obveze? - Jesi li siguran da bi trpio lijenu kraljicu? Ramzesa je izdavalo strpljenje. Ka njenje velikog Amonovog sveæenika bilo je uvredlj ivo. to li æe samo izmisliti da bi opravdao svoj nedolazak? Sigurno je naèuo da je Ba ken razotkrio kradu, pa poku ava obustaviti istragu, uni tava dokaze i uklanja krivc e i svjedoke. Samo pogor ava svoj, ionako nezavidan polo aj. Kada se sunce primaklo zenitu, èetvrti Amonov prorok zatra io je prijem kod kralja. Ramzes zapovjedi da ga odmah uvedu. - Gdje je prvi prorok i veliki Amonov sveæenik? - Veliki Amonov sveæenik upravo je umro, Va e velièanstvo. Faraon je sazvao sveæenièku skup tinu. Èinili su je drugi, treæi i èetvrti karna ki prorok, liki sveæenici i velike sveæenice glavnih egipatskih sveti ta. Pozivu se nisu odazvala samo dvojica sveæenika, iz Dendere i Atribisa, prvi zato to je bio prestar za puto vanje, drugi zato. to ga je bolest primorala da ostane u Delti. Obojica su poslal

a svoje predstavnike. Visoko sveæenstvo, mu karci i ene uglavnom zrelije dobi, zadu eni da u kraljevo ime vr e obrede u svojim hramovima, okupili su se u jednoj od dvorana hrama Totmesa III, 'Onog èije djelo zraèi poput svjetlosti'. Na tom svetom mjestu inicirani su 117CHRISTIAN JACQ jP veliki Amonovi sveæenici, upravo na tom mjestu su ih upoznali s njihovim svetim ob vezama. - Pozvao sam vas da biste me posavjetovali. - obratio im se Ramzes. - Moramo iz abrati novog karna kog poglavara. Veæina je odobravala kraljeve rijeèi klimanjem glave; izgleda da novi faraon nije bi o toliko nepromi ljen koliko se govorilo. - Ne nala u li pravila da slu bu naslijedi drugi prorok? - pitao ga je veliki memfi ki sveæenik. - Dr im da zrele godine nisu dovoljan kriterij pri izboru sveæenika za tako va an polo a j. - Va e velièanstvo, dozvolite mi da vam skrenem pozornost na èinjenicu da bi postav ljanje neodgovarajuæe osobe moglo imati pogubne posljedice. - umije ao se treæi Amonov prorok. - Novi ljudi - kojima èesto iskazujete povjerenje - bez ? ; svake su sumnje sposobni, ali postavljanje nekog neiskusnog èovjeka na èelo Karnaka bila bi kobna pogre ka. Mislim da u ? ovom sluèaju iskustvo i po tenje mo raju biti presudni kriterij. j - Upravo o tom glasovitom po tenju elim razgovarati! }?}: Da li ste u poznati s èinjenicom da se u Karnaku odvija unosna ft-trgovina lanen im platnima koja pripadaju hramovima? fj Kraljeve rijeèi zaprepastile su prisutne. %' - Krivci su uhiæeni i osuðeni na prinudni rad u ft tkalaèkim radio nicama. Vi e nikada neæe raditi u hramu. ^f,* - Da li je pokojnik bio umije an u kraðu? - Izgleda da nije, ali razumjet æete za to ne bih elio da njegov nasljednik bude net ko iz sada njeg karna kog vrha. Sveæenici su se nijemo gledali. - Ima li Va e velièanstvo nekog u vidu? - upita veliki sveæenik Heliopolisa. - Oèekujem ozbiljan prijedlog od ove skup tine. - Koliko nam vremena dajete? - U skladu s obièajem, kraljica i ja uskoro kreæemo na putovanje tijekom kojeg æemo p osjetiti mnoge gradove i hramove u zemlji. Iznijet æete mi svoj prijedlog kada se vratim. RAMZES: HRAM ZA HILUUNE 60DIHA Prije tradicionalnog obilaska Egipta na koji je morao otiæi tijekom prve godine sv oje vladavine, Ramzes je posjetio hram u Gurnahu, na zapadnoj obali Tebe, gdje s e slavio Setijev ka, njegova besmrtna snaga. Nekoliko sveæenika svakodnevno je rec itiralo litanije i prinosilo na rtvenik meso, kruh, voæe i povræe, da bi du a pokojnog kralja zauvijek bila prisutna na zemlji. Kralj je promatrao reljef koji je predstavljao njegovog vjeèno mladog oca. Molio g a je da izaðe iz kamena, da se za trenutak stvori pred njim i zagrli ga kako bi mu prenio snagu jednog kralja koji je postao zvijezda. Ramzes je Setijev nestanak do ivljavao kao gubitak i poziv. Kao gubitak, zato to vi e nije mogao tra iti savjete od mudrog i velikodu nog oca; kao poziv, jer je glas pok ojnog faraona ivio u svakoj njegovoj misli, zapovijedajuæi mu da ne odustaje, bodreæi ga da hrabro koraèa svojim putem, bez obzira na kakve prepreke nailazio. Svi stanovnici Tebe, od bogatih plemiæa i obrtnika do domaæica, eljeli su isto: sazna ti koje æe dvorjane Ramzes i Nefertari povesti u obilazak Dviju Zemalja, tko su ti sretnici koji æe prisustvovati njihovom sklapanju pakta s egipatskim bo anstvima? Svatko je imao povjerljivu informaciju od osobe bliske ( kraljevskom paru ili kakvog dvorskog slu benika. Jedni su iz povjerljivih izvora saznali da kraljevska flota kreæe najprije prema jugu, do Asuana, a zatim se vraæa na sjever kako bi

posjetila Deltu. Drugi su prièali da je brodska posada veæ CHRISTIAH JACQ saznala da æe putovanje biti naporno, da æe se morati ploviti brzo, da faraon neæe ima ti vremena dugo se zadr avati u mjestima i hramovima. No, bez obzira kakve prièe kru i le, jedno je bilo sigurno - svi su bili sretni zbog ovog putovanja tijekom kojeg æe se kraljevski par sjediniti sa1 svojom zemljom, kako bi odr ao sklad izmeðu Egipta i boginje Maat, vjeènog Zakona. Tek to su krenuli, Ameni je zatrpao Ramzesa nepreglednom gomilom spisa koje je kr alj morao podrobno prouèiti prije negoli se susretne s provincijskim starje inama, n adstojnicima hramova i gradonaèelnicima. Osobni kraljev tajnik predao je Ramzesu b iografije svih uglednika, u kojima je detaljno opisao njihovo napredovanje u kar ijeri, obiteljsku situaciju, te nje, odnose s ostalim velikodostojnicima. Ako je d o nekog podatka do ao pomoæu neprovjerenih glasina, Ameni je naznaèio vladaru da ga uz me sa zadr kom. - Koliko ti je dana i noæi bilo potrebno da bi prikupio ovo blago? - upitao gaje Ramzes. - Nisam brojao. Moja jedina briga jest da ti pribavim to vi e informacija bez kojih se ne mo e vladati. - Bacio sam pogled na tvoje spise i zakljuèio da veæina bogatih i utjecajnih ljudi pripada krugu Henarovih prista a. - Nisi valjda iznenaðen? - Jesam, vi e ih je nego to sam mislio. - Ne sumnjam da æe ih uvjeriti da promijene mi ljenje. - Zaista si optimist. - Ti si kralj, a kralj treba vladati. Ostalo nije bitno. - Ti se nikada ne odmara ? - Kada umrem, imat æu vi e nego dovoljno vremena; a sad radim za tebe i moram krèiti put kojim hoda . Sviða li ti se tvoja stolica? Faraonova drvena stolica na rasklapanje sastojala se od okovanog ko nog sjedi ta i m asivnih nogu koje su zavr avale paèjim glavama od slonovaèe. Kralj æe na njoj sjediti za vrijeme slu benih ceremonija i prijema na putovanju. TJORAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - Sastao sam se s ljudima iz tvoje pratnje i moram ti priznati da sam bio izuze tno strog i zahtjevan. - rekao mu je Ameni. - Ni ta ti ne smije nedostajati tijeko m putovanja. Hrana æe biti ukusna kao na dvoru. - A ti, ti si vjerojatno jo uvijek onako umjeren u jelu i piæu? - Pravilna prehrana jamèi dug ivot, umjereno konzumiranje alkohola èuva snagu i konce ntraciju. Poslao sam obavijesti gradonaèelnicima i velikim sveæenicima gradova koje æe mo posjetiti; nalo io sam im da osiguraju smje taj za tvoju pratnju. Ti i kraljica æet e, podrazumijeva se, odsjedati na dvorovima. - Da li vodi raèuna o Nefertari? - Ne mora ni pitati; kraljièina trudnoæa je dr avna stvar. Njena kabina je provjetrena , mo e se na miru odmarati. Pet lijeènika æe je neprekidno nadgledati, svakodnevno æe ti biti dostavljan izvje taj o njenom zdravstvenom stanju. Ne to drugo me brine... A, da! - U vezi nje? - Ne, ne, radi se o neèem drugom. Prema izvje tajima koje sam dobio, neka pristani ta navodno su u jako lo em stanju, u to osobno ne vjerujem; rekao bih da æe starje ine nek ih provincija iskoristiti tvoj posjet i poku ati izvuæi od tebe novèanu pomoæ za odr avanj e opreme na pristani tima. Svaki velikodostojnik poku at æe izvuæi to vi e, pa te molim da bude pravedan pri raspodjeli sredstava i vodi raèuna o opæoj dobrobiti. - U kakvim si odnosima s vezirima Sjevera i Juga? - Ovisi o toèki gledi ta; oni smatraju da smo u vrlo lo im odnosima, a ja da smo u od liènim. Obojica su savjesni, ali previ e boja ljivi slu benici, strahuju da æe ih otpustit . Zadr i ih, nikada te neæe izdati. - Ali, mislio sam... - Da mene postavi za vezira? Nikako! Za tebe je mnogo bolje da ostanem na ovom pol o aju. Mogu raditi iz sjene, nemam prevelike administrativne zadatke. ?1J1-

CHRISTIAH JACQ - O èemu govore moji uzvanici? - Odu evljeni su to im se pru ila moguænost da poðu na ovo putovanje, ali nisu ba oèarani ramaninim pona anjem; Sard je toliko sumnjièav da ih pretresa kao da su kriminalci! N jihove stalne pritu be uðu mi na jedno uho, a na drugo iziðu; Seramana doista savjesno obavlja svoj posao. - Da nisi zaboravio na lava i psa? - Ne brini, tvoji vjerni èuvari siti su i zadovoljni. - Kako se snalazi Rome? - Izvrsno, pomislio bih da ti je nadstojnik oduvijek! Dvorsko osoblje zahvaljuj uæi njemu besprijekorno funkcionira. Instinkt te nije prevario. - A Neðam? - Tvoj novi ministar poljoprivrede svoj posao shvaæa vrlo ozbiljno. Svakog jutra po dva sata me opsjeda raznim administrativnim pitanjima, a zatim se zatvara sa savjetnicima biv eg ministra koji ga poduèavaju poslu... Ne bih rekao da æe tijekom ov og putovanja naæi vremena kako bi u ivao u krajolicima! - A, moj voljeni brat, to on radi? - Henarov brod je prava palaèa na vodi. Novi ministar inozemnih poslova danon oæno dr i postavljen stol za blagovanje i obeæava Ramzesovom Egiptu svijetlu b uduænost. - Zar misli da sam toliko naivan? - Stvari su se promijenile. - ocijenio je Ameni. - Izgleda mi da je presretan ot kako si ga postavio za ministra. - Ne misli valjda da mi je Henar iskreno naklonjen? - Mislim da je u dubini du e ostao isti; ali tvoj brat je pametan, poznaje svoje granice. Mudro si postupio kad si nahranio njegovu glad za moæi i ugledom. Omoguæio si mu da bude bogat i ugledan, mo da æe se primiriti. - Iz tvojih usta u bo je u i! - Mora na poèinak, sutra te èeka naporan dan. Imat æe najmanje deset sastanaka i tri pri jema. Je li ti krevet udoban? 'Bio bih zadovoljan i mnogo skromnijom posteljom', RAHZES: HRAH ZA MILUUHE 60DINA pomislio je kralj. Krevet se sastojao od strunjaèe izraðene od isprepletenih vlakana konoplje, prièvr æenih klinovima za okvir, èetiri noge u obliku lavljih apa, uzglavlja i naslona za noge ukra enog razliècima, mandragorama i lotosima, kako bi mu snovi bil i posuti cvijeæem. - Moram jo dati nalog da ti donesu mekane jastuke. - reèe kraljev osobni tajnik. - Dovoljan mi je ovaj ovdje. - Ne dolazi u obzir! Pogledaj na to slièi... Ameni podi e jastuk s uzglavlja. Odmaèe se , sav prestravljen. Crni uznemireni korpion spremao se za napad. J» amzes Je bio prisiljen tje iti Seramanu. efu tijegove osobne garde nije i lo u glavu kako je korpion dospio u kraljevu odaju. Iako je podrobno preispitao cjelokupnu posadu, nije saznao ni ta. - Nisu oni krivi. - zakljuèio je Sard. - elim ispitati va eg nadstojnika. Ramzes se nije protivio. Rome nije volio Seramanu, ali nije prosvjedovao nijednom rijeèju kada je vladar za tra io od njega da odgovori na sva Sardova pitanja. - Koliko osoba ima pristup u ovu sobu? - Pet. Ustvari... pet osoba ima stalan pristup. - to time elite reæi? - Kada se usidrimo, dogaða se da zaposlim jo ponekog radnika. VACHRIST1AH JACQ - Je li netko, osim stalne posluge, ulazio u kraljevu odaju pri na em posljednjem pristajanju? - Da, unajmio sam èovjeka da pokupi posteljinu i da ju odnese u praonicu. - Kako se zove?

- Ne znam, pogledajte platni spisak. - Nema potrebe - reèe kralj - sigurno je dao la no ime kako ga ne bismo mogli pronaæi. - Kako se moglo dogoditi da nisam upoznat s va om praksom da unajmljujete nepozna te ljude? Moje sigurnosne mjere bile su, znaèi, potpuno beskorisne! - to se dogodilo? - upita Rome, zateèen. - Ne tièe vas se! Odsada æu osobno pretresati svakog tko doðe na brod Njegovog velièanst va, bio on general, sveæenik ili èistaè! Rome se okrenuo ka Ramzesu koji je odobravao Sardove rijeèi klimanjem glave. - to æemo s obrocima? - Jedan od va ih kuhara preda mnom æe probati svako jelo. - Kako vi ka ete. Rome je iza ao iz kraljeve kabine. Seramana je bio toliko bijesan da je iz sve sna ge udario akom o gredu. - korpion vas ne bi ubio, Va e velièanstvo - ocijenio je Seramana - no, dobili biste jaku groznicu. - I morao bih prekinuti putovanje... to bi znaèilo da mi bogovi nisu naklonjeni. To im je, dakle, bio cilj! - Ovakav se incident neæe ponoviti. - obeæao mu je Sard. - Bojim se da hoæe, jer ne znamo tko doista stoji iza njega. Seramana je i dalje k iptio od bijesa. - Sumnja li mo da na nekog? - Ljudi znaju biti nezahvalni. - Budi jasniji. - Taj Rome... to ako je lagao, to ako je sam podmetnuo korpiona? RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE GODINA Nije li tvoj posao utvrditi je li uistinu tako? Raèunajte na mene. Obredno putovanje kraljevskog para bio je veliki uspjeh. Ramzesov autoritet i Ne fertarin arm oèarali su provincijske starje ine, velike sveæenike, gradonaèelnike i ostal e velikodostojnike, ugodno iznenaðene dr anjem novih egipatskih vladara. Ramzes nije zaboravljao pohvaliti svog starijeg brata kojeg je poznavala veæina uglednih liènos ti; njegovo postavljenje na mjesto ministra inozemnih poslova smirilo je mnoge d uhove. S jedne strane, kraljevska je obitelj ostala na okupu i braæa su ostavila i za sebe sve nesuglasice zbog dobrobiti Egipta; s druge strane, opæepoznati Henarov patriotizam i njegove grandiozne vizije jamèili su uspje nu obrambenu politiku koja je bila uvjet da se civilizacija saèuva od barbarskih napada. Kad god bi brod pristao, kraljevski par odavao je poèast kraljici majci Tuji; ovu izuzetnu enu, koja je samom svojom prisutno æu nametala po tovanje, bilo je lako voljet i. Nje na, tiha, nenametljiva, majèinski privr ena Ramzesu i Nefertari, bila je olièenje tradicije, olièenje trajanja. Brod se pribli avao Abidosu, presti nom Ozirisovom sveti tu. Na pramcu su stajali Ramz es i njegov prijatelj A a. Mladi diplomat u svako doba dana bio je elegantan i pro finjen. - Jesi li zadovoljan putovanjem, A o? - Velikodostojnici hvale Tvoje velièanstvo na sva usta. - Nije li to pomalo licemjerno, i s moje i s njihove strane? - Sigurno da jest, ali najva nije je da priznaju tvoj autoritet. - to misli o Henarovom novom polo aju? - Rekao bih da je to iznenaðujuæi potez. - okiran si, drugim rijeèima. ?1J5CHRISTIAH JACQ - Tko sam ja da bih kritizirao faraonove odluke? - Misli da moj brat nije sposoban za tako te ak posao? - Diplomat mora biti pravi umjetnik u dana nje vrijeme. - Tko bi se usudio izazvati moæni Egipat? - Nemoj dozvoliti da ti uspjeh koji si do ivio u svojoj zemlji pomuti vid. Hetiti ne sjede prekri enih ruku; shvatili su da s tobom nema ale, pa su se vjerojatno pr imirili i poku avaju ojaèati prije nego to nas napadnu. - Raspola e nekim preciznim informacijama? - Ne, zasad mogu samo pretpostavljati.

- Vidi A o, Henar je moj stariji brat i vrlo ugledan èovjek. Prijemi i banketi njego v su teritorij. Vje to æe zavoditi veleposlanike stranih zemalja ispraznim govorima, to æe ga èiniti beskrajno sretnim. Ali, vjerojatno æe pasti u napast, uplest æe se u nek u zavjeru. Sumnjam u iskrenost njegove elje da bude vjeran dr avi i kralju. Zato je tvoja uloga od presudne va nosti. - to oèekuje od mene? - Progla avam te upravnikom tajnih poslanstava Gornjeg i Donjeg Egipta. Slu bena du no st bit æe ti, kao i tvojim prethodnicima, upravljanje slu bom diplomatske prepiske, dakle nadzor svih spisa koje Henar sastavi. - Drugim rijeèima, zapovijeda mi da ga uhodim? - Da, to bi bio jedan od tvojih zadataka. - Zar misli da neæu biti sumnjiv Henaru? - Dao sam mu do znanja da neæe imati odrije ene ruke. Svjestan je da æe ga netko nadgl edati, pa mo da neæe pasti u isku enje da napravi kakvu pogubnu pogre ku. - to æemo ukoliko me nadmudri? - Ne vjerujem, previ e si talentiran, prijatelju moj. RAMZES. HRAM ZA MILIJUME 60DIHA Ramzesu se ste e srce kada je ugledao svetu zemlju Abidosa. Svuda se osjeæala Setije va prisutnost. Pokojni faraon, koji je za svog za titnika izabrao boga Seta, inkar naciju kozmièke snage i ubojicu svog brata Ozirisa, podigao je velièanstveno sveti te da bi se u njemu slavila tajna umrlog i uskrslog boga. Ramzes i Nefertari bili s u posveæeni u tajne uskrsnuæa i zagrobnog ivota, pa su osjeæali da je njihova du nost pod ijeliti ih sa svojim narodom. Obale kanala kojim se stizalo do pristani ta bile su puste. Naravno, na toj svetoj zemlji svetkovine su bile dozvoljene samo u vrijeme proslave Ozirisovog uskrsnuæa . Ali, putnici su ipak bili zaèuðeni; stanovnike Abidosa kao da je posjet kraljevsko g para ostavio potpuno ravnodu nima. Seramana je, naoru an maèem, prvi si ao s broda, a uskoro mu se pridru i e i ostali faraon ovi stra ari. - Ne sviða mi se ovo. - promrmljao je Sard. Ramzes je si ao na pristani te; u daljini ugleda Ozirisov hram, okru en bagremovom umom. - Ne izlazite se nepotrebnoj opasnosti. - posavjetovao ga je Seramana. - Prièekaj te da provjerim okolinu. Nepokorni stanovnici Abidosa! Kralj je bio zaprepa ten njihovim nepo tovanjem. - Pripremite kola. - zapovjedio je. - Stat æu na èelo kolone. - Ali, Va e velièanstvo... Sard je shvatio da nema smisla navaljivati. Kako èuvati tog nerazumnog kralja? Ramzes je pro ao put od pristani ta do zidina hrama brzo poput vjetra. Na njegovo ve liko iznenaðenje, prva vrata bila su otvorena. Si ao je s kola i u ao u dvori te. Oko proèelja hrama podignute su skele; na zemlji je le ala Ozirisava statua; posvuda pobacan alat. Ni jedan jedini radnik nije bio na svom radnom mjestu. okirani faraon u ao je u sveti te. Na oltarima nije bilo prinosa, nigdje ni traga sveæe niku, mjesto je bilo sablasno pusto. CHRISTtAN JACQ Hram je bio napu ten. Ramzes izaðe i pozva Seramanu koji je stajao na pragu. - Odmah pronaði nadzornike gradili ta i dovedi mi ih. - Seramana je jedva doèekao ovu zapovijed. Cijeli Abidos se tresao od Ramzesovog gnjeva. U velikom dvori tu hrama okupili su se sveæenici, slu benici, obrtnici i obredni pomoæni ci zadu eni za odr avanje sveti ta. Poklonili su se kralju, pali na koljena i nosevima dotakli zemlju; faraon ih je, glasom od kojeg su svi drhtali, ukorio zbog lijen osti i nemara. Ramzes nije elio slu ati isprike. Kako se osoblje Abidosa uopæe usuðivalo svoje skandal ozno pona anje i lijenost poku ati opravdati Setijevom smræu? Da ih nije o tro ]): opomenuo, zavladali bi nered i lijenost, i nitko vi e ne bi mislio }? ? na svoj posao. :

Umjesto da kazni nemarne radnike, mladi faraon im }?'< je, na njihovu sreæu, nalo io da udvostruèe obredne prinose j Setijevom kau. Zapovjedio im je da zasade drveæe i naprave voænjak, stave pozlatu na sva vrata, nastave sa zidanjem hrama, l zavr e zapoèete kipove i uz to svakodnevno vr e obrede; obavijestio ih je, takoðer, da æe dobiti barku koja æe se koristiti pri slavljenju Ozirisovih tajni. Odluèio je da sel jaci zaposleni na posjedu sveti ta budu osloboðeni poreza i da se hramu odobre velik a sredstva, pod uvjetom da osoblje savjesno radi svoj posao. Stanovnici Abidosa u ti ini su napustili veliko dvori te. Uvjeriv i se u kraljevu dobr otu i blagost, zarekli su se jedni drugima da vi e nikada neæe izazvati njegov gnjev . Ramzes je potom u ao u glavnu kapelu, abido ko 'nebo'; bila je to prostorija gdje je tajanstvena svjetlost rastjerivala RAMZCS: HRAM ZA H1LUUHE 60D1HA tminu, i tu se Ramzes sjedinio s du om svoga oca, du om koja je prebivala medu zvije zdama, dok je sunèeva barka krstarila nebom, nastavljajuæi svoje vjeèno putovanje. h; "enar je likovao. .Nije se uzrujavao zbog neuspjelog poku aja sa korpionom; kraljev stariji brat nije ni mislio da plan Sarija, nekada njeg faraonovog uèitelja, sada zaslijepljenog mr njo m, mo e uspjeti. elio je oslabiti Ramzesa, oduzeti mu snagu, i bio je svjestan da g a èeka te ak posao. Ali, iskustvo mu je govorilo da i najbolje èuvana tvrðava ima svoje slabe toèke. Henar je likovao, jer mu je Asa, poslije vrlo uspjele veèere, priopæio divnu novost. Stajali su na krmi broda koji je plovio Nilom. Nitko nije mogao èuti njihov razgo vor; na palubi je ostalo samo nekoliko pijanih gostiju koji su se zabavljali pro matrajuæi kako brodski lijeènik poma e jednom uglednom slu beniku koji je povraæao. - Upravnik tajnih poslanstava... Pa ja sanjam! - Ne sanjate, doista me je postavio na taj polo aj. - Pretpostavljam da vam'je nalo io da me pijunirate, izmeðu ostalog? - Toèno tako. - Izgledat æe, dakle, da nemam nikakvu vlast u rukama, da sam beznaèajna figura koja eæe po prijemima. - Tako eli na kralj. - Pa, ispunimo mu elju, dragi moj A o! Odigrat æu CHR1STIAN JACQ svoju ulogu savr eno. A vi æete, ako sam vas dobro razumio, biti glavni kraljev izvo r informacija vezanih za hetitsko pitanje. - Vjerojatno. - Odgovara li vam na savez i dalje? - Vi e nego ikad. Duboko sam uvjeren da je Ramzes tiranin; prezire svoje podanike , zaljubljen je u sebe. Njegova ta tina vodi zemlju u propast. - Vidim da smo istomi ljenici, ali jeste li spremni za rizik? - Moje se namjere nisu promijenile. - Za to toliko mrzite Ramzesa? - Zato to je Ramzes. Okru en zelenim poljima, hram lijepe i nasmijane » boginje Hator bio je oda skladu neba i zemlje. Velike sikomore zasaðene su nedalek o od bedema, pa su hram i muzièka kola, smje tena u nekoliko zgrada, bili u ugodnom h ladu. Za titnica Hatorinih sveæenica, ena koje su poznavale tajne Plesa zvijezda, i ^ Nefertari se osobito radovala ovom dijelu puta, nadajuæi se da ' æe imati dovoljno vremena da u sveti tu provede nekoliko sati u meditaciji. Po zavr et ku posjeta Abidosu kraljevska flota trebala je krenuti prema sjeveru, ali kralji ca je inzistirala da posjete Denderu. Nefertari se uèinilo da je Ramzes zabrinut. - O èemu razmi lja ? - upita ga ona. - O buduæem velikom Amonovom sveæeniku. Ameni mi je pokazao biografije glavnih kand idata; nijedan mi se ne dopada. - Da li si razgovarao s Tujom?

- Da, majka dijeli moje mi ljenje. Seti nije po tovao nijednog od njih, ali oni se nadaju da æe sa mnom imati vi e sreæe. 140RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA Nefertari je promatrala Hatorine likove naslikane na kamenu. Dok se divila neopi sivoj ljupkosti boginje, kraljièin pogled zaslijepi neka neobièna svjetlost. - Nefertari... Nije odgovorila, sva obuzeta nekakvom vizijom. Ramzes je uhvati za ruku, prestra e n da æe je zauvijek izgubiti, da æe je boginja nje nog lika odvesti u nebo. Ali kralji ca iznenada zagrli svog faraona. - Oti la sam daleko, tako daleko... Gledala sam ocean svjetlosti i slu ala milozvuèni glas koji mi je prenio poruku... - Sjeæa li se poruke? - Da. Nemoj izabrati nijednog od kandidata. Na nama je da pronaðemo buduæeg velikog Amonovog sveæenika. - Nemam vremena. - Mora poslu ati nebeski glas koji oduvijek upravlja postupcima faraona. Upraviteljica glazbene kole povela je kraljevski par u vrt hrama gdje je u njihov u èast priredila koncert. Nefertari se prepustila u ivanju, dok je Ramzes bio vrlo n ervozan. Znaèi li to da mora èekati jo jednu viziju kako bi prona ao èovjeka dostojnog po lo aja velikog Amonovog sveæenika? Umjesto da se vrati na brod i porazgovara s Ameni jem, Ramzes je nastavio obilaziti hram, radionice i skladi ta. U mjestu su vladali red i ljepota. Kad se spustio do obale svetog jezera, Ramzes je zaboravio na brige; iz lijeha i risa i razlièaka irio se blagi miris, a graciozne sveæenice lagano su prilazile jezer u da bi zahvatile vode za veèernji obred. Neki starac je sporim i preciznim pokretima èupao korov i stavljao ga u torbu. Kleèa o je na zemlji, ne obaziruæi se na kraljevski par; takva drskost zaslu ivala je kazn u, ali Ramzesu nije smetala jer je vidio da starac predano radi. - Prelijepo vam je cvijeæe. - rekla mu je Nefertari. - Prièam mu s ljubavlju. - odgovorio je. - U suprotnom, raslo bi ukrivo. 141CHRISTfAN JACQ - Da, da, i sama sam do la do istog zakljuèka. - Doista? Zar tako mlada i lijepa ena ima vremena za rad u vrtu? - Da, kada mi obaveze dozvole. - Toliko ste zauzeti? - Moj polo aj mi ne ostavlja mnogo slobodnog vremena. - Da niste nadzornica sveæenica? - Jesam, izmeðu ostalog. - Izmeðu ostalog... Imate i drugih obveza? Ah, oprostite... Nemam pravo dosaðivati v am pitanjima. Kada se sretne dvoje ljubitelja cvijeæa, dobro se razumiju, èak i ako ne znaju ni ta jedno o drugom. Starac napravi bolnu grimasu. - Prokleto koljeno... ponekad me toliko boli da ne mogu ustati. Ramzes je vrtlaru pru io ruku. - Hvala vam, prinèe... Pretpostavljam da èovjek va eg dr anja mora biti barem princ. - Je li vam veliki sveæenik Dendere zapovjedio da se brinete ovom vrtu? - Da, upravo on. - Govori se da je strog i toliko bolestan da ne mo e putovati. - Istina je. Da li i vi volite biljke kao ova mlada ena? - U ivam u sadnji drveæa. elio bih se susresti s velikim sveæenikom. - Za to? - Zato to nije do ao na sveæenièku skup tinu; njegovi kolege dobili su zadatak pomoæi Ram esu da izabere novog velikog Amonovog sveæenika. - Biste li napravili veliku uslugu starom bo jem slugi i pustili ga da se brine o svom cvijeæu? Ramzes vi e nije sumnjao: èovjek koji se pretvarao daje obièan vrtlar bio je veliki sv eæenik Dendere glavom i bradom. 142-

RAMZES: HRAM ZA MILIJUHE GOOIHA - Znam da je star i bolestan, ali zar bi mu bilo toliko te ko ukrcati se na brod za Tebu? - Boli ga i desno rame, priti æu ga godine, sav je.., - Je li veliki sveæenik Dendere nezadovoljan svojom sudbinom? - Naprotiv, Va e velièanstvo; jedino to stari sveæenik eli jest da mu se dozvoli da pro vede ostatak ivota u miru, iza zidina hrama. - A kako bi reagirao kada bi ga faraon osobno zamolio da prisustvuje sveæenièkoj sku p tini, kako bi ostali sveæenici izvukli neku korist iz njegove ivotne mudrosti? - Ako je mladi faraon veæ stekao ne to ivotnog iskustva, po tedjet æe starog èovjeka nepo bnog napora. Da li bi mi Ramzes dodao moj tap koji je prislonjen uza zid? Kralj ga je poslu ao. - Pogledajte i sami, Va e velièanstvo: stari Nebu jedva hoda. Zar imate srca tjerat i ga da napu ta svoj vrt? - Biste li barem, kao veliki sveæenik Dendere, dali egipatskom kralju jedan savjet ? - U mojim godinama najbolje je utjeti. - Mudri Ptahotep iz doba piramida, èije se pouke prenose s koljena na koljeno, n e dijeli va e mi ljenje. Va e rijeèi su dragocjene, zaista bih elio èuti va e mi ljenje. T , po va em mi ljenju, bio dostojan polo aja velikog Amonovog sveæenika? - Cijeli sam ivot proveo u Denderi, nikada nisam bio u Tebi. Ne razumijem se u p robleme hijerarhije. Neka mi Va e velièanstvo oprosti, ali navikao sam rano lijegati . Nefertari i Ramzes su u dru tvu astronoma proveli dio noæi na terasi hrama. Tisuæe du a i milijuni vjeènih zvijezda svijetlili su na noænom nebu, a sredi nje mjesto zauzimala je i«CHRISTIAN JACQ Sjevernjaèa kroz koju je prolazila nebeska os, granica vidljivog i nevidljivog. Potom se kraljevski par povukao u dvor koji je imao velièanstven pogled; u toj mal oj, udobnoj zgradi s rustiènim namje tajem, proveli su preostali dio noæi. Ptice su veæ poèele najavljivati raðanje novog dana kad je Nefertari zaspala u Ramzesovom naruèju. Poslije jutarnjeg obreda i obilnog doruèka, kralj i kraljica su se okupali u jezer u. Buduæi da se pribli ilo vrijeme polaska, sveæenstvo se okupilo kako bi ih pozdravil o. Ramzes se iznenada odvoji od ostalih i uputi se prema vrtu. Nebu je kleèao i promatrao tek zasaðeni neven. - Je li kraljica na vas ostavila dobar dojam, Nebu? to oèekujete da vam odgovorim, Va e velièanstvo? Nikada nisam upoznao tako lijepu i pametnu enu. - Rekao bih da ne dr ite da je lakomislena osoba. - to eli Njeno velièanstvo? - Duboko alim zbog toga to sam primoran naru iti va mir, ali moram vas zamoliti da p oðete sa mnom u Tebu. To je kraljièina elja. - Za to u Tebu, Va e velièanstvo? - Zato to æete postati veliki karna ki sveæenik. Stanovnici Tebe zaprepastili su se kada su opazili kako se kraljevska flota prib li ava pristani tu grada. Za to se Ramzes vraæa prije vremena? Razne glasine su se pro iri le galopirajuæom brzinom. Jedni su tvrdili da se kralj vratio kako 144. RAMZES: HRAM ZA MILIJUME 600IHA bi otpustio cjelokupno Amonovo sveæenstvo i napravio od Tebe beznaèajni provincijski gradiæ; drugi su govorili da se razbolio, da ga je nebo kaznilo zbog prevelikih a mbicija. Sirijac Raja, hetitski plaæenik, bio je ozlojeðen. Po prvi puta u ivotu nije bio u ti jeku zbivanja. Dok je Ramzes bio na putu, mogao je, zahvaljujuæi svojim trgovcima, putujuæim i onima sa stalnim boravkom, pratiti kralja i saznavati njegove odluke. Nije mu bilo jasno za to se Ramzes vratio u Tebu. Kralj je, kao to je bilo predviðeno , posjetio Abidos, ali se, umjesto da nastavi put prema sjeveru, nekoliko dana z adr ao u Denderi. Imao je dojam da je Ramzes nepredvidiv. Shvatio je da kralj brzo reagira, donosi

odluke napreèac i da se ne povjerava svojim brbljavim i indiskretnim savjetnicima . Raja je kiptio od bijesa; Ramzes je doista bio ozbiljan neprijatelj, bilo ga j e te ko uhoditi. Henar æe se morati pokazati kao izuzetno darovit da bi na pravi naèin iskoristio oru je kojim je raspolagao. Ukoliko bude do lo do otvorenog sukoba, Ramz es æe se pokazati mnogo opasnijim nego to se mislilo; Raja æe morati iskoristiti sve svoje adute i ukloniti nesposobne i slabe ljude iz svojih redova. U dugoj plisiranoj lanenoj haljini, s plavom krunom na glavi i ezlom u desnoj ruc i, Ramzes je ulijevao strahopo tovanje. Tek to je u ao u salu hrama gdje su se okupil i èlanovi sveæenièke skup tine, prostorijom zavlada muk. - Da li æete mi predlo iti neko ime? - Va e velièanstvo - oglasio se veliki sveæenik Helio-polisa - jo vijeæamo. - Ne morate se vi e truditi. Predstavljam vam velikog Amonovog sveæenika. 145CHRISTIAH JACQ Oslanjajuæi se na tap, Nebu je sporim koracima u ao u salu. - Nebu! - uzviknula je velika sveæenica Saisa. - Mislila sam da si bolestan i nepo kretan! - Jesam, ali Ramzes èini èuda. - Ali, u va im godinama... - usprotivi se drugi Amonov prorok - zar ne elite otiæi u mirovinu i u ivati u starosti? Morate upravljati Karnakom i Luksorom, pa to je vi e nego naporan posao! - Potpuno ste u pravu, ali tko se smije suprotstaviti kraljevoj volji? - Ukaz je veæ isklesan u kamenu. - obavijestio ih je Ramzes. - Po cijelom gradu b it æe postavljene stele s objavom o Nebuovom imenovanju. Smatra li netko od vas da starac nije dostojan ovog visokog polo aja? Niko se nije oglasio. Ramzes je predao Nebuu zlatan prsten i tap od elektruma, smjese zlata i srebra, k ao simbola njegove moæi. - Od ovog trenutka, ti si veliki Amonov sveæenik; dobit æe peèat svih Amonovih riznica i itnica. Budi savjestan, po ten i oprezan nadstojnik Amonovog hrama i njegovih dob ara. Ne radi u svoju korist, neprestano te i za tim da dopre do bo anstva, do njegovo g ka. Amon isku ava du e i ispituje srca, zna to se skriva u svakom biæu. Ako bude zado voljan tobom, opstat æe na èelu hijerarhije i do ivjet æe duboku i sretnu starost. Zaklin e li se da æe po tovati Zakon boginje Maat i ispunjavati svoje obveze? - Zaklinjem se faraonovim ivotom. - reèe Nebu i pokloni se Ramzesu. ili Drugi i treæi Amonov prorok bili su bijesni i razoèarani. Ramzes ne samo to je na èelo sveæenika postavio jednog 146RMZB: HRAM ZA MILIJUNE 60DIM starca koji æe skakati na svaki njegov mig, veæ je i za èetvrtog Amonovog proroka post avio nekog Bakena, kojeg nitko nije poznavao! Taj fanatik od kralja nadzirat æe st arca i sam upravljati Karnakom. San o nezavisnosti ostat æe tek san. Dvojica velikodostojnika izgubila su svaku nadu da æe jednog dana vladati najbogat ijom egipatskom pokrajinom. S jedne strane nadgledat æe ih Nebu, s druge Baken, im at æe potpuno sputane ruke i morat æe prije ili kasnije podnijeti ostavke. Oèajnièki su tra ili saveznika. Pomislili su na Henara, ali imali su dojam da stariji faraonovb rat postaje sve privr eniji kralju. Buduæi da nije imao to izgubiti, drugi prorok je, u ime svih Amonovih sveæenika koji se nisu slagali s Ramzesovom odlukom, zatra io prijem kod Henara. Sjeli su pod pla tnenu nadstre nicu, u blizini ribnjaka. Sluga ih je poslu io sokom od rogaèa. Henar je uvio papirus koji je do tada èitao. - Poznati ste mi odnekud... - Zovem se Doki; ja sam drugi Amonov prorok. Posjetitelj se svidio Henaru. Omale n èovjek obrijane glave imao je nisko èelo, bademaste oèi, a picasti nos i brada podsjeæali su na èeljust k rokodila. - to mogu uèiniti za vas? - Oprostite mi, nisam naviknut na protokol i uljudne izraze. - Preskoèit æemo ih.

- Starac Nebu je upravo imenovan za velikog sveæenika, prvog Amonovog proroka. - A tom ste se polo aju, kao drugi prorok, vi nadali, zar ne? - Da, pokojni veliki sveæenik elio je da ga naslijedim, ali mi je kralj uskratio t o pravo. - Kritiziranje kraljevih odluka mo e biti vrlo opasno. - Nebu nije sposoban upravljati Karnakom. - Ramzesov prijatelj Baken vladat æe iz sjene. 147CHRISTIAN JACQ - Oprostite mi radoznalost, ali moram vas pitati odobravate li vi kralj ev postupak? - O faraonovoj volji ne treba raspravljati. Doki je bio razoèaran; Henar je bio na Ramzesovoj strani. Sveæenik ustane. - Ne bih vas vi e zadr avao. - Prièekajte malo... Imam dojam da se neæete pomiriti s Ramzespvom odlukom iako ste svjesni da je ona neopoziva. - Kralj eli umanjiti utjecaj Amonovog sveæenstva, to je nedopustivo! - A na koji naèin biste mu se vi suprotstavili? - Nisam sam. - Koga predstavljate? - Do ao sam u ime gotovo svih poglavara i veæine sveæenika. - Imate li neki plan? - Gospodaru Henare! Nismo mi pobunjenici! - Neodluèni ste, Doki, ni sami ne znate to hoæete. - Potrebna mi je va a pomoæ. - A meni dokaz da mislite ozbiljno. - Ali, na koji naèin da vam to doka em? - Naðite naèin. - Ja sam samo sveæenik, jedan obièni... - Ako mi ne mo ete dokazati da ste spremni na borbu, onda ste nesposobni. Ako se s amo alite na sve strane i ne poduzimate nikakve korake, ne zanimate me. - to ako poradim na tome da faraonovi ljudi doðu na lo glas? - Ako vam to bude po lo za rukom, vidjet æemo se ponovno. Jo ne to... Nas dvojica se n ikada nismo vidjeli. U Dokiju se rodila nova nada. Dok je izlazio iz Henarove vile, kroz glavu mu je pro lo nekoliko suludih zamisli; nije bilo lako smisliti lukav plan, ali se nadao da æe mu, prije ili kasnije, pasti na pamet neka pametna ideja. Henar je bio skeptièan. Doki mu se dopao, ali mu se 148RAMZCS: HRAM ZA MH.IJUNC GODINA èinilo da je pomalo neodluèan i povodljiv. Postat æe svjestan opasnosti, upla it æe se i o dustat æe od borbe. No, nikada ne treba odbaciti moguæeg saveznika. Henaru sine jedn a ideja; bez imalo muke otkrit æe pravu prirodu drugog Amonovog sveæenika. Ramzes, Mojsije i Baken obilazili su gradili te gdje su klesari zidali ogromnu sal u sa stupovima, neostvaren Setijev san. Sve je bilo u najboljem redu, isporuke k amenih blokova nisu kasnile, radovi su se odvijali po planu, kameni stupovi koji su predstavljali papiruse iz iskonskog oceana nicali su jedan po jedan. - Jesi li zadovoljan svojim radnicima? - upita Ramzes Mojsija. - Da. Imao sam, dodu e, problema sa Sarijem, ali mislim da je sada sve pod kontrol om. - to je Sari uèinio? - Odnosi se prema radnicima s prezirom, zakida ih na hrani ne bi li dio sredsta va pospremio u svoj d ep. - Tu i ga sudu. - Nema potrebe - reèe idov raspolo eno - dr im ga na oku. Ako pretjera, uzet æu stvar u svoje ruke. - Pazi se, jer ako ti pretjera , podnijet æe albu. - Ne ivciraj se, velièanstvo, Sari je kukavica. - Nije li Sari bio va uèitelj? - pitao je Baken. - Jest - odgovorio je Ramzes - mudri uèitelj i odgojitelj. Ali, obuzelo ga je neko

èudno ludilo; na mom mjestu, svatko bi ga osudio na te ku robiju, s obzirom na njeg ova zlodjela. Nadam se da æe mu rad pomoæi da povrati razum. - Prvi rezultati nisu nimalo ohrabrujuæi. - primijetio je Mojsije sa aljenjem. HlCHRISTIAN JACQ ' J? - Vidim da te polako izdaje strpljenje... Za nekoliko dana, ti i ja putujemo na sjever. idov je negodovao. - Ali, sala sa stupovima jo nije zavr ena! - Taj zadatak povjeravam Bakenu, èetvrtom Amonovom sveæeniku; dat æe mu sve potrebne up ute. Kada privede posao kraju, èeka ga pro irenje hrama u Luksoru. Jedva èekam da vidi m stupove, ulaze i obeliske! Pobrini se da ljudi rade brzo, Bakene; mo da mi sudbi na nije odredila dug ivot, no, iza sebe elim ostaviti velièanstvene znamenitosti. - Zahvaljujem vam se na ukazanom povjerenju, Va e velièanstvo. - Nemam obièaj na odgovorna mjesta postavljati neznalice i lijene ljude, Bak ene. Stari Nebu obavljat æe svoj posao, a ti svoj; on æe upravljati Karnakom, a ti æe v oditi velika gradili ta. Od obojice oèekujem da me obavijestite ukoliko se susretnet e s pote koæama. Prioni na posao, ne razmi ljaj ni o èemu drugom. Faraon i Mojsije su napustili gradili te, i krenuli alejom tamarisa koja je vodila do sveti ta boginje Maat, za titnice Zakona, istine i pravde. [} - Èesto dolazim ovamo razmi ljati. - povjerio se kralj / prijatelj u. - Okolina me opu ta, pa jasnije vidim. Kakvi su .' sretnici sveæeni ci koji ovdje ive! Du e bo anstava pro imaju t svaki kamen hrama, u svak oj kapeli jasno se mo e èuti njihova Jf poruka. - Za to me prisiljava da napustim Karnak? - Oèekuje nas nesvakida nja pustolovina, Mojsije. Sjeæa li se kada smo s Asom, Amenijem i Setauom razgovarali 0 istinskoj moæi? Tada sam bio uvjeren da njome raspola e jedino faraon. Privlaèila m e je kao to svjetlost privlaèi insekte, 1 da me otac nije nauèio kako da s njom ivim, spalila bi mi krila. Oslu kivao sam si lu koja obitava u meni, Mojsije; ona od mene zahtijeva da gradim. - to si odluèio? 150RAMZES: HRAM ZA M1LIJUHC 60DIHA - Moja vizija je do te mjere ogromna da se jo ne usuðujem govoriti ti o njoj; na o vom putovanju dobro æu razmisliti. Ako je ono to sam zamislio izvedivo, ti æe imati vr lo va nu ulogu. - Moram ti priznati da si me iznenadio. - Za to? - Bio sam siguran da æe zaboraviti prijatelje, da æe se okru iti dvorjanima i razmi ljat samo o moæi i velièini. - Jako si se prevario, Mojsije. - Da li æe se promijeniti, Ramzese? - Èovjek se mijenja u skladu s ciljem kojem te i; ivim za to da moja zemlja bude veli ka i lijepa i to se nikada neæe promijeniti. Sari, nekada nji Ramzesov uèitelj, kiptio je od bijesa. Spao je na najni e grane, ruko vodio je jadnom ekipom ciglara, on koji je poduèavao djecu najuglednijih obitelji u carstvu! Da bi sve bilo jo gore, morao je trpjeti neprekidne prijetnje sna nog Mo jsija! Sve je te e podnosio poni enja i ismijavanje. Èak je poku ao nahu kati radnike prot iv idova, ali su ga ovi, na alost, jako voljeli i po tovali. Mojsije je bio samo izvr itelj. Treba udariti na glavnog, treba se osvetiti pravom krivcu za nesreæu i pad. - Dijelim tvoju mr nju. - priznala mu je supruga Dolanta, Ramzesova sestra, le eæi n a jastucima. Ali ono to predla e toliko je stra no... - to nam se mo e dogoditi? 151CHRISTIAM JACQ - Bojim se, dragi. to ako postanemo rtve vlastitog oru ja?

- Gle ti nje! Pa, tebe su zaboravili i odbacili, a ja sam postao predmet poruge , zlostavljaju me na svakom koraku! Dalje vi e ovako ne mo e! - Razumijem te, Sari, potpuno te razumijem... Ali, iæi tako daleko... - Ide li sa mnom ili ne? - Ja sam ti ena. Pomogao joj je da ustane. - Da li si dobro razmislio? - Veæ vi e od mjesec dana ne razmi ljam ni o èemu drugom. - A to ako nas... otkriju? - Nema bojazni da æe se to dogoditi. - Kako mo e biti tako siguran? - Poduzeo sam mjere predostro nosti. - Znaèi, potpuno smo sigurni? - Dajem ti svoju rijeè. - Ne bi li se moglo izbjeæi... - Ne, Dolanta. Vrijeme je da donese odluku. - Poðimo. Skromno odjeveni, supru nici oprezno krenu e prema siroma noj tebnskoj èetvrti u kojoj s u mahom ivjeli stranci. Sva napeta, Ramzesova sestra se privila uz mu a, oklijevajuæi pri svakom koraku. - Da se nismo izgubili, Sari? - Naravno da nismo. - Treba li jo dugo hodati? - Ne, kuæa se nalazi na drugom uglu. Prolaznici su ih gledali, bilo je jasno da ne pripadaju tom mjestu. Dok se njego va supruga sve vi e tresla, tvrdoglavi Sari nije obraæao pozornost na sumnjièave pogle de, nepokolebljiv u odluci da stigne do cilja. - Evo kuæe. ipRAMZB: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA Sari pokuca na niska crvena vrata. Otvori im neka starica; supru nici su si li niz d rvene stepenice koje su vodile do vla ne peæine osvijetljene mno tvom uljanih svjetilj ki. - Pozvat æu ga - rekla im je starica. - Sjedite na taburete. Dolanta nije htjela s jesti, ovo mjesto ju je u asavalo. Crna magija bila je zabranjena u Egiptu, ali je nekoliko èarobnjaka ipak pru alo usluge klijentima dubljega d epa. Sari primijeti debelog Sirijca koji im je i ao ususret sitnim koracima. - Sve je spremno. - reèe bez pozdrava. - Imate li ne to za mene? Sari mu na ruku istrese sadr aj ko ne torbice, deset tirkiza izuzetne finoæe. - Ono to ste upravo kupili od mene nalazi se na dnu peæine; pored tog predmeta vid jet æete riblju bodlju kojom æete napisati ime osobe na koju elite baciti urok. Zatim æete razbiti predmet i ta æe se osoba razboljeti. Dok je mag govorio, Dolanta je prekrila lice velom. Kada se stranac udaljio, ona grèevito uhvati mu a za ruke. - Bje imo odavde, ovo je grozno! - Strpi se jo malo. - Ramzes mi je ipak brat! - Nije ti vi e brat, on je na najgori neprijatelj. Moramo obaviti ono to smo naumili , bez straha i gri nje savjesti. Potpuno smo sigurni, Ramzes nikada neæe saznati tko je na njega bacio urok. - Mo da bismo mogli... - Nema vi e povratka, Dolanta. U dnu peæine, na oltaru prekrivenom èudnim simbolima koji su predstavljali èudovi ne ivot inje i zle duhove, nalazile su se tanka ploèa od kreènjaka i riblja bodlja, duga, de bela i o tra. Ploèa je bila uprljana smeðim mrljama. Èarobnjak ju je sigurno potopio u z mijsku krv da bi poveæao tetno djelovanje. Sari uze bodlju i poène urezivati Ramzesovo ime. Dolanta je zatvorila oèi, sva prest ravljena. 153CHRISTIAH JACQ - A sada ti. - reèe zapovjednim tonom.

- Ne, neæu! - Kletva neæe djelovati ako ime ne ispisu oba supru nika. - Ne elim ubiti Ramzesa! - Neæe umrijeti, mag mi je obeæao. Razboljet æe se i neæe moæi vladati, Henar æe samim tim ostati regent, a nas dvoje æemo se vratiti u Memphis. - Ne mogu... Sari je stavio bodlju u desnu ruku svoje supruge i stegnuo joj prste. - Ispisi Ramzesovo ime. Dolanti je ruka drhtala, pa joj je Sari pomogao. Nesigurnom rukom napisala je kr aljevo ime. Trebalo je jo samo razbiti tanku kreènjaèku ploèu. Sari je uzme u ruku, a Dolanta ponov no prekrije lice velom. Nije eljela biti svjedokom ovog stra nog zlodjela. Iako je bio sna an èovjek, Sari nije uspio razbiti ploèu. Ploèa je pri svakom poku aju ost ajala cijela, kao da je od granita. I ivcirani Sari podi e kamen s tla i silovito poèn e udarati po ploèi, ali ona se nije èak ni okrhnula. - Ne razumijem... Ova ploèa je tanka, tako tanka! - Ne mo emo ni ta Ramzesu! - urlala je Dolanta. - Nitko mu ni ta ne mo e, pa èak ni èarob jak! Idemo odavde, bje imo, brzo! Supru nici su lutali ulièicama sirotinjske èetvrti; Sari se toliko uspanièio, da mu nije polazilo za rukom pronaæi put do kuæe. Vrata i aluzine su se zatvarali pred njima, o sjeæali su na sebi mno tvo pogleda. Unatoè velikoj vruæini, Dolanta je i dalje nosila ve o preko lica. Pri ao im je mr av èovjek s licem ptice grabljivice. 154. MHZB: HRAM ZA MILIJUNE GOOiMA Njegove tamnozelene oèi blistale su èudnim sjajem. - Da se niste izgubili? - Ne - odgovorio mu je Sari - gubite se. - Nisam vam neprijatelj, mogu vam pomoæi. - Snaæi æemo se sami. - U ovakvim èetvrtima mo ete naletjeti na opasne ljude. - Znamo se braniti. - Da vas napadne naoru ana banda, ne biste imali nikakvih izgleda. S tim dragim k amenjem vrlo ste privlaèan plijen. - Otkud vam ideja da imamo drago kamenje? - Sirijskom magu namjeravali ste platiti tirkizima. Dolanta se pribila uz mu a. - Ne vjerujte la nim glasinama. - Stvarno ste neoprezni, oboje; da niste zaboravili... ovo ovdje? Mr avi èovjek u ruci je dr ao tanku ploèu od kreènjaka s Ramzesovim imenom. Dolanta se onesvijestila u Sarijevom naruèju. - Ne znate da se kori tenje crne magije protiv faraona ka njava smræu? Ali, ja vas neæu odati, ne brinite. - to... to hoæete od nas? - Hoæu vam pomoæi, kao to sam veæ rekao. Uðite u kuæu koja je s va e lijeve strane; va a s a mora se oporaviti. Kuæa u koju su u li bila je skromna ali èista. Debelju kasta mlada plavu a pomogla je Sari ju smjestiti Dolentu na drvenu klupicu prekrivenu prostiraèem od rogozine, te joj ponudi vode. - Zovem se Ofir - reèe mr avi èovjek - a ona je Lita, Ehnatonov potomak i zakonska na sljednica egipatskog prijestolja.. Sari je zanijemeo od èuda. Dolanta je dolazila k sebi. - Vi... vi se sigurno alite? - Ne, govorim vam istinu. Sari se okrene ka mladoj eni. - La e li ovaj èovjek? 155 CHRIST1AN JACQ Lita je odmahnula glavom i povukla se u zabaèeni kut prostorije, kao da je se cije la stvar ne tièe previ e. - Neka vas njeno pona anje ne iznenaðuje - rekao je Ofir - toliko je propatila u ml adosti da se te ko i polako navikava na normalan ivot.

-Ali... to su joj napravili? - Prijetili su joj smræu, tukli je, zatvarali, morala se odreæi vjere u Atona, jedi nog boga, uèinili su sve da zaboravi svoje ime, roditelje, poku ali su joj uni titi du u . Da joj nisam pomogao, jadnica bi potpuno poludjela. - A za to ste joj pomogli? - Zato to i sam potjeèem iz prognane obitelji. Lita i ja smo slièni, oboje ivimo za o svetu. Osvetit æemo se, Lita æe steæi moæ, prognat æemo la ne bogove iz zemlje egipatske! - Ramzes nije kriv za va u nesreæu! - Niste u pravu. Ramzes potjeèe iz proklete dinastije koja vara i muèi narod. - Kako uspijevate pre ivjeti? - Atonove prista e nas skrivaju i hrane, ivimo u nadi da æe bog usli ati na e molitve. - Ima li vas mnogo? - Ima nas vi e nego to mo ete zamisliti, ali smo primorani skrivati se. Lita i ja æemo s e boriti dok budemo ivi, èak i ako ostanemo sami. - Ali, dogaðaji o kojima govorite davno su zaboravljeni. - usprotivila se Ramzesov a sestra. - Va a mr nja tièe se samo vas samih. - Grije ite. - odgovorio joj je Ofir. - Od danas i vi ste moji suuèesnici. - Idemo odavde, Sari; ovi ljudi nisu pri zdravoj pameti. - Znam tko ste. - reèe Ofir. - Govorite koje ta! - Vi ste Dolanta, Ramzesova sestra; ovaj èovjek je va suprug, zove se Sari i nekad a nji je faraonov uèitelj. Oboje ste pali u njegovu nemilost i sada mu se elite osvet iti. 156RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA - To se vas ne tièe. - Ploèa od kreènjaka, pomoæu koje ste namjeravali baciti urok na Ramzesa, nalazi se kod mene. Ako je odnesem u ured vezira i ako odluèim svjedoèiti protiv vas... - Pa vi nas ucjenjujete! - Udru ite se s nama i neæete imati razloga za brigu. !" - to time dobivamo? - upita ga Sari. - Odlazak magu nije bila lo a zamisao, ali vidi se da ste neupuæeni. Opredijelili s te se za urok koji bi djelovao na obiènog smrtnika, ali ne i na kralja. Faraon je krunidbom dobio nevidljivu za titu, opasan je moænim bedemom koji treba uni titi, kame n po kamen. A Lita i ja znamo kako to napraviti. - to tra ite od nas? - Krov nad glavom, neko skrovito mjesto gdje bismo se mogli sastajati s na im isto mi ljenicima. Dolanta je pri la Sariju. - Ne slu aj ga. Opasan je, upropastit æe nas. Sari se okrenuo k Ofiru. - Dogovoreno. Od danas smo saveznici. Rar ka amzes je upalio uljane svjetiljke koje su osvjetljavale carna ki haos, najtajanstv enije mjesto u hramu u koje su imali pristup samo kralj i, u sluèaju njegove odsut nosti, veliki sveæenik. Svjetlost obasja kapelu od ru ièastog granita u kojoj je obita vao zemaljski lik Amona,'skrivenog', èije æe pravo oblièje zauvijek ostati tajna svako m ljudskom biæu. Tamjan 157CHRISTIAN JACQ je sporo gorio, opojni miris se irio ovim svetim mjestom u kojem se cjelokupna bo a nska snaga predstavljala kroz vidljivo i nevidljivo. Kralj je slomio glineni peèat s naosa, podigao zasun i otvorio vrata relikvije. - Probudi se u miru, iskonska snago, ti koja stvara u svakom trenutku. Prepoznaj me, ja sam tvoj sin, moje srce te voli, dolazim se ispuniti tvojom mudro æu da bih spoznao to eli da uèinim. Probudi se u miru i obasjaj ovu zemlju koja ivi samo od tvoj e ljubavi. Svojom snagom uskrsni sve to postoji. Kralj je osvijetlio kip bo anstva, odmotao raznobojne trake kojim je bio uvijen, o prao ga vodom sa svetog jezera, namazao mastima i prekrio novim, èistim trakama. Z atim je najavio prino enje darova, a sveæenici su ih poèeli smje tati na mnogobrojne olt are u hramu. Ovaj obred se svakog jutra vr io u svim egipatskim sveti tima. Na kraju

obreda prinijeli v su darove Zakonu ivota, boginji Maat. ; - ivi od Zakona. - rekao je kralj bo anstvu. - On te 1, o ivljava svojim mirisom, hrani te svojom rosom; tvoje oèi su j Zakon, cijelo tvoje biæe je Zakon. p Ramzes je toplo poljubio bo anstvo, a zatim zatvorio naos, spustio zasun i zapeèatio vrata glinenim peèatom. Od sutra æe veliki sveæenik Nebu vr iti obrede u njegovo ime. Kada je Ramzes iza ao iz naosa, u hramu je bilo kao u ko nici. Sveæenici su micali dar ove s oltara, buduæi da se proèi æena hrana vraæala ljudima. U pekarnama su se pekli kolaèi i kruh, u mesnicama su rasijecali meso za ruèak, obrtnici L su prionuli na posao, vrtlari su ukra avali kapele cvijeæem. Stanovnike Karnaka èekao je miran i sretan dan. Ramzesove dvokolice, predvoðene Seramaninim kolima, kretale su se prema D olini Kraljeva. Premda je bilo ?158RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA vrlo rano, vruæina je veæ postala nesnosna. Nefertari je te ko podnosila ljetnu egu, pa je ponijela suncobran i oko vrata zavezala vla nu maramu. Ramzes je prije povratka na sjever jo jednom elio posjetiti oèev grob i razmi ljati pr ed sarkofagom kojeg su Egipæani nazivali 'gospodarem ivota'. Setijeva se du a neprest ano obnavljala u tajanstvenoj zlatnoj sobi. Kola su se zaustavila ispred uskog ulaza u Dolinu. Ramzes je pomogao siæi Nefertar i. Iako je sve vrvjelo od policije, sumnjièavi Seramana promotrio je okolinu. Kada je odmjerio policajce koji su stajali na ulazu, Sard se uvjerio da je sve u red u. Na Nefertarino iznenaðenje, Ramzes nije krenuo puteljkom koji je vodio prema vjeènim obitavali tima Setija i njegovog pretka, prvog Ramzesa, koji su poèivali jedan pore d drugog, nego je skrenuo udesno i uputio se ka gradili tu. Radnici su pijucima ud arali o stijenu i skupljali kamenèiæe u torbe. Nadzornik gradili ta iz bratstva Deir el-Medineha odmotao je papirus i polo io ga na uglaèani kameni blok. Ugledao je kraljevski par i poklonio im se. - Ovdje grade moj grob. - otkrio je Ramzes Nefertari. - Veæ razmi lja o tom trenutku... - Svaki faraon mora razmi ljati o svom vjeènom domu i zapoèeti radove onoga èasa kad doðe na prijestolje. S Nefertarinog lica nestade alosti. - U pravu si, smrt je na a suputnica; ako smo sposobni pripremiti se za nju, bit æe blaga i nasmijana. - Sviða li ti se ovo mjesto? Kraljica se polako osvrtala oko sebe, kao da eli osjetiti mjesto i ispitati svaku stijenu, svaki komad zemlje. Zatim je stala i zatvorila oèi. - Na ovom æe mjestu poèivati tvoje tijelo. - prorekla je. Ramzes je ste e u naruèje. - Premda Zakon nala e da tvoj vjeèni dom bude u Dolini Kraljica, mi se nikada neæemo ra stati. Nijedna grobnica 151CHRISTIAH JACQ neæe se moæi mjeriti s tvojom, izgradit æu ti najljep i vjeèni dom ikada viðen u Egiptu. Tv ju æe grobnicu pamtiti brojna pokoljenja, pjevat æe o njenoj ljepoti sve dok bude sv ijeta. Snaga Doline i uzvi enost trenutka vezali su kraljevski par novom sponom, toliko s na nom da su je osjetili i klesari koji su radili u blizini. Njih dvoje nisu bili samo mladi, strasno zaljubljeni ljudi, nego i faraon i velika kraljevska supruga èiji su ivot i smrt obilje eni peèatom vjeènosti. Zvuk alata je zamro, svi su prestali s radom. Svakom prisutnom klesaru èinilo se d a sudjeluje u tajni ovih dvoje ljudi koji su vladali da bi se nebo odmaralo, a z emlja svetkovala. Bez njih Nil ne bi tekao, ribe ne bi plivale, ptice ne bi letj ele, èovjeèanstvo bi ostalo bez daha ivota. Ramzes i Nefertari su se odvojili, gledajuæi se netremice. Upravo su pro li kroz vra ta pravog vjenèanja.

Radnici su se vratili na posao, a kralj je pri ao nadzorniku gradili ta. - Poka i mi graðevinski projekt. Kralj je pa ljivo promotrio crte . - Produbi prvi hodnik, pro iri salu s èetiri stupa i salu boginje Maat. Uzeo je pero koje mu je ponudio nadzornik gradili ta i ispravio crte crvenom tintom . - Iz sale boginje Maat vodit æe hodnik iskopan pod pravim kutom; kratki, uski hod nik vodit æe do zlatnog doma s osam stupova u sredini kojeg æe se nalaziti sarkofag. elim da kapele s pogrebnom opremom budu spojene s tom prostorijom. to ti o tome m isli ? - Tehnièki je to izvedivo, Va e velièanstvo. - Ako æe imati bilo kakvih pote koæa, odmah me obavijesti. - Moj zadatak je da rije im sve probleme. l6oRAffZESr HRAM ZA MILIJUNE 60DINA Kraljevski par i pratnja napustili su Dolinu Kraljeva i krenuli prema Nilu. Sera mana, sav napet zbog toga to mu kralj nije rekao kuda idu, nije skidao pogled s v rhova okolnih bre uljaka. Mladi kralj nije znao za strah, pa doista nije bilo lako brinuti o njegovoj sigurnosti. Ako bude previ e izazivao sreæu, ta nevjerna pratilj a naposljetku bi ga mogla i napustiti. Kraljevska kola stigla su do njiva, skrenula udesno i pro la pored plemiæke nekropol e i pogrebnog hrama Totmesa III, faraona koji je, privev i kraju ratove u Aziji, g las 0 sjaju egipatske civilizacije pronio do Bliskog istoka, pa èak 1 dalje. Stigav i u napu teni grad koji se nalazio na rubu izmeðu pustinje i gradili ta, nedaleko od radnièkog sela, Ramzes je zaustavio kola. Seremana je istog trenutka postrojio svoje ljude te im zapovjedio da pretra e p enièno polje u koje se eventualni neprijat elj lako mogao sakriti. - to misli o ovom mjestu, Nefertari? Graciozna i lepr ava kraljica izula je sandale kako bi bolje osjetila snagu zemlje . Njene bose noge dodirivale su u areni pijesak, hodala je lijevo-desno, gazila po svojim stopama, a zatim sjela na ravan kamen pod palmom. - Na ovom mjestu poèiva snaga, ista ona snaga koja ivi u tvom srcu. Ramzes klekne i poène nje no masirati lijepa kraljièina stopala. - Juèer sam osjetila ne to neobièno, skoro sam se prestra ila. - priznala mu je. - Mo e li to opisati? - Nalazio si se u jednoj velikoj stijeni koja te je titila; netko ju je poku avao razbiti, elio je uni titi silu koja te titi. - Je li mu uspjelo? CHRIST1AM JACQ - Ne, moj duh se borio protiv te mraène sile, uspjela sam ju odbiti. - Hoæe reæi, ru no si sanjala. - Ne, bila sam budna, a ta mi je slika obuzela um, bila je kao stvarna, daleka a li prisutna, sna no prisutna... - Jesi li jo uvijek zabrinuta? - Jesam, pomalo. Imam dojam da je neprijatelj tu negdje, blizu, ali izvan na eg do hvata, da vreba iz sjene i gori od elje da te uni ti. - Imam mnogo neprijatelja, Nefertari, ali to nas ne treba èuditi. Ako me odluèe uni tit i, neæe prezati ni pred èim. Imam na raspolaganju dvije moguænosti: da se predam, shrv an strahom, ili da nastavim svojim putem, ne osvræuæi se. Odluèio sam iæi naprijed. - U tom sluèaju, moja je du nost da te branim. - Za to se brine Seramana. - Seramana izvrsno izlazi nakraj s vidljivim neprijateljima, ali kako te on mo e z a titi od nevidljivih napada? To æe biti moj zadatak, Ramzese; obavit æu tvoju du u ljub avlju, bedemom kroz koji demoni neæe moæi prodrijeti. No, to nije dovoljno... - O èemu razmi lja ? - O biæu koje jo ne postoji, o nekom tko æe saèuvati tvoj ivot i tvoje ime. - Rodit æe se upravo na ovom mjestu, na ovoj zemlji po kojoj si gazila bosim noga ma. Dugo sam razmi ljao o tom dragocjenom savezniku kamenog tijela èija æe du a biti saz dana od neprolaznih materijala. Na ovom mjestu izgradit æemo moj vjeèni hram, Ramese

um. elim da ga zaènemo zajedno, kao to smo zaèeli i na e dijete. l62RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODIMA Seramana je zalizao brkove, obukao ljubièastu tuniku sa irokim ovratnikom, stavio p arfem i poèe ljao'kosu. S obzirom na ono to se spremao priopæiti Ramzesu, morao je djel ovati kao razuman i ugledan èovjek èije se mi ljenje po tuje. Sard je dobro razmislio pr ije negoli se odluèio na ovaj korak; meðutim, bio je uvjeren da je u pravu i nije vi e mogao dr ati u sebi ono to ga je ti talo. Odluèio je posjetiti kralja tijekom prijepodneva. Odmoran i dobro raspolo en, Ramzes æe biti otvoren za razgovor. - Vidi ti njega! - divio mu se Ramzes. - Do ao si mi reæi da podnosi ostavku kako bi postao modni savjetnik? - Mislio sam da æu ovako... - Mislio si da æu te tako elegantnog ozbiljnije shvatiti. - Tko vam je rekao...? - Nitko, ne uzrujavaj se; vidim da mi eli ne to va no priopæiti. - Va e velièanstvo, znam da sam u pravu! - Doista zna lijepo zapoèeti razgovor! U vezi èega si to u pravu? - Onaj korpion koji vas je zamalo ugrizao i gotovo vas sprijeèio da nastavite put.. . Netko ga je podmetnuo. - Nema sumnje, Seramana. Kako bi se inaèe stvorio u mojoj sobi? - Stra no sam se bio uzrujao zbog svog propusta, pa sam proveo istragu. - I sad si uznemiren zbog onoga to si otkrio. lijCHRIST1AH JACQ - Upravo tako, Velièanstvo, upravo tako... - Da se ti to nisi mo da upla io, Seramana? Sard je problijedio, silno uvrijeðen. Da Ramzes nije egipatski faraon, Seramana bi mu zatvorio usta. - Zadu en sam za va u sigurnost, to nije uvijek lagan zadatak. - Predbacuje mi da sam nepredvidiv? - Kad biste bili samo malo oprezniji... - Ti bi se smrtno dosaðivao. - Volim biti besprijekoran u poslu, iako sam nekada bio gusar. - Tko te sprjeèava da savjesno obavlja svoj posao? - Nitko, kada su moja svakodnevna zadu enja u pitanju; ali, smijem li... otiæi malo dalje? - Budi jasniji. - Slutim da je netko vama blizak umije an u prièu sa korpionom. Netko tko je znao gd je se nalazi va a kabina. - Ogroman broj ljudi zna gdje je moja kabina! - Moguæe, no instinkt mi govori da æu otkriti krivca. - Kako æe ga otkriti? - Imam ja svoje metode. - Egipatsko dru tvo poèiva na pravdi, Seramana; faraon je prvi sluga Zakona, nije iz nad njega. - Drugim rijeèima, neæete mi dati slu benu dozvolu. - Hoæe li te to sprijeèiti da obavi istragu? - Razumijem, Va e velièanstvo! - Nisam siguran, Seramana. Slijedi svoj put, ali imaj obzira prema ljudskim biæim a; nisam prista a nasilja. Osjeæam se odgovornim za tvoje postupke, dao ti ja slu benu dozvolu ili ne. - Neæu biti grub ni prema kome. - Daj mi svoju rijeè. - Znaèi li vam ne to rijeè jednog gusara? - Nijedan èastan èovjek neæe je pogaziti. - Kada sam rekao da neæu biti grub, mislio sam... 164RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE GODINA Daj mi rijeè, Seramana.

Imate moju rijeè, Va e velièanstvo! Rome, Ramzesov nadstojnik, bio je opsjednut èistoæom dvora. Èistaèi, peraèi podova i ostal i radnici na dvoru imali su pune ruke posla. Nadgledao ih je jedan sitnièavi pisar koji se na sve naèine poku avao dodvoriti Romeu. Pratio je radnike u stopu, provjer avao ih je, opominjao, nekima je èak prijetio da æe im smanjiti plaæu. Kada je pisar iza ao iz dvora ula tenog poput ogledala, veæ je padala noæ. Bio je umoran i edan, pa odluèi svratiti u obli nju gostionicu u kojoj su nudili izvrsno pivo. Za ao je u jednu ulièicu. U trenutku kada je prolazio pored magaraca natovarenih vreæama s p enicom, iz mraka se pojavi neka sna na ruka, èepa ga za okovratnik tunike i uvuèe ga u mraèni duæan; vrata se uz tresak zatvori e za njim. Èinovnik je bio toliko prestra en da nije stigao ni kriknuti. Dvije ruèetine ga zgrabi e za vrat. - Propjevat æe ti meni, lupe u! - Pustite me... ne mogu disati... Seramana malo olabavi stisak. - Ti si njegov suuèesnik, a? On ti je gazda! - Gazda... kakav gazda? - Rome, nadstojnik! - Ali, ja doista besprijekorno radim svoj posao! - Rome mrzi Ramzesa, zar ne? - Ne znam... Ne, ne vjerujem! A ja, ja sam odani kraljev sluga! - Siguran sam da se Rome jako dobro razumije u korpione. - On?! Pa on ih se u asava! - La e . 165CHRISTIAN JACQ - Kunem vam se! - Zna da zna sa korpionima, vidio si ga! - Grije ite... Sarda obuze sumnja. Navikao je da njegove metode daju izvrsne rezultate. Izgleda da je pisar govorio istinu. - Tra ite èovjeka koji zna sa korpionima? - Poznaje li nekog takvog? - Da, kralj ima jednog prijatelja... Zove se Setau... ivi sa zmijama i korpionima . Prièa se da zna njihov jezik i da ga one slu aju. - Gdje je on sada? - Oti ao je u Memphis; tamo ima laboratorij. O enjen je nubijskom vje ticom po imenu Lotos koja je stra na koliko i on sam. Seramana je pustio pisara koji je bio presretan da ponovno mo e disati. - Mogu li... mogu li otiæi? Sard mu rukom da znak da nestane. - Èekaj trenutak... nisam te povrijedio, je 1' da? - Ne, ma kakvi... - Gubi se i nikome ne spominji na razgovor. U suprotnom, moje ruke æe se pretvoriti u zmije i zadavit æe te. Pisar je pobjegao glavom bez obzira, dok je Seramana mirno iza ao iz duæana i krenuo na suprotnu stranu, duboko zami ljen. Rome, koji je neoèekivano dospio na visok polo aj, imao je mno tvo prilika da napadne kralja. Seramana je prezirao takvu vrstu ljudi, koji su pod maskom veseljaka pri kivali svoje stvarne ambicije. Sard je morao priznati da je pogrije io; ali, ispos tavilo se da je pogre na procjena korisna, jer ga je pisar mo da uputio na pravi tra g. Moglo bi se ispostaviti da iza sluèaja sa korpionom stoji kraljev dobar prijatel j, Setau, krotitelj zmija. Seramana se namr tio. Ramzes je vjerovao u prijateljstv o, ono je za njega bilo svetinja. Bilo bi vrlo riskantno optu iti Setaua, kraljevo g dobrog prijatelja, koji je, osim toga, 166 RANZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA posjedovao zastra ujuæe oru je. Ali, Seramana nije mogao samo tako preæi preko toga. Kad se bude vratio u Memphis, pozabavit æe se ovim neobiènim parom. - Nitko mi se nije alio na tebe. - zakljuèio je Ramzes. - Odr ao sam rijeè, Va e velièanstvo.

- Siguran si u to? - Da, u potpunosti. - Da li je tvoja istraga urodila plodom? - Nije, zasad. - Nisi, dakle, doznao ni ta novo? - Ne, bio arana pogre nom tragu. - Pretpostavljam da neæe odustati. - Moja du nost je da vas èuvam... po tujuæi, naravno, zakon. - Ne to skriva , Seramana? - Mislite da sam sposoban ne to vam pre utjeti? - Nije li jedan gusar spreman na sve? - Ja sam biv i gusar. Previ e mi se dopada moj sada nji ivot da bih ga stavio na kocku. Ramzes ga je o tro pogledao. - Znam da neæe odustati od istrage premda si sumnjao na pogre nog èovjeka. Seramana potvrdno klimnu glavom. - ao mi je da moram prekinuti tvoju istragu. Sard nije krio razoèaranje. - Uvjeravam vas da sam bio diskretan... - Nisi ti kriv. Sutra putujemo u Memphis. ?167CHRIST1AH JACU ome je bio izvan sebe od brige. Imao je posla preko jlave, buduæi da je elio do sav r enstva pripremiti brod za odlazak u Memphis. Morao je misliti na svaku sitnicu, èa k i na posudice s puderom za dvorjane koji su pratili modu i na udobne stolice z a plemiæe. Obroci æe biti ukusni kao na dvoru, èak æe i pas i lav, kraljevi ljubimci, do bivati kvalitetnu i raznovrsnu hranu. No, kuhar se upravo razbolio, pralja je ka snila, dostavili su mu pogre no rublje! Kako je Ramzes zapovjedio, tako æe i biti. Rome, koji se nekada nadao da æe ostatak i vota provesti u miru, pripremajuæi ukusne specijalitete, divio se kralju, zahtjevn om i hrabrom mladiæu. Ramzes je, dodu e, bio vrlo strog, èak netolerantan, a vatra koj a je u njemu plamtjela prijetila je i mogla je opeci svakoga tko bi mu se pribli i o. Meðutim, novije faraon bio velièanstven, podsjeæao je na svog za titnika, sokola koji krstari nebeskim plavetnilom. Rome je elio dokazati kralju koliko vrijedi, makar pritom izgubio svoj mir. Nadstojnik se popeo na brodski most, noseæi ko aru sa svje im smokvama. Seramana mu pr eprijeèi put. - Moram te pretresti, kao i sve ljude koji ulaze na brod. - Ali, ja sam nadstojnik Njegovog Velièanstva! - Pretres je obavezan za sve. - Ti ba eli izazvati prepirku! - Da ti je savjest èista ne bi ti smetalo to to te elim pretresti. Rome je bio zaprepa ten. lMRAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60Ð1HA - O èemu to govori ? - Ako ne zna , tim bolje po tebe; ali ako zna , neæe mi se izvuæi! - Poludio si, Sarde! Buduæi si toliko nepovjerljiv, mo e slobodno sam odnijeti kralj u ovu ko aru. Mene èeka jo tisuæu obveza. Seramana je skinuo bijelo platno s ko are. Smokve su bile vrlo lijepe, ali mogle s u u sebi kriti smrtonosni otrov. Stane ih vaditi jednu po jednu i spu tati na zeml ju. Bio je oprezan, znao je da svakog trenutka mo e ugledati rep stra nog korpiona. Kada je ispraznio ko aru i uvjerio se da je prazna, ostalo mu je da pa ljivo vrati s mokve, pazeæi da ne zgnjeèi zrelo voæe. Lijepa Izet oduzimala je dah. Poklonila se Ramzesu, toliko uzbuðena da je bila na rubu da se onesvijesti, poput mlade plemkinje koja se po prvi put susreæe s kraljem. Pomogao joj je da ustane, i stovremeno i nje an i sna an. - Smr avila si? - Mo da, malo. Lice joj je bilo ozbiljno, gotovo zabrinuto, ali su joj se oèi smijale. - Ne to te muèi?

- Dozvoli mi da ti se povjerim. Sjeli su na niske stolice, jedno pored drugog. - Uvijek mogu odvojiti malo vremena za privatne razgovore. - Pretrpan si obvezama? - Nemam vi e vremena za sebe, Izet; jedva uspijevam izvr iti sve obveze. CHRIST1AM JACQ - Dvor se vraæa u Memphis. - Da, uskoro kreæemo. - Nisam dobila nikakve upute... Trebam li poæi s vama ili ostati u Tebi? - Mo e li pretpostaviti za to nisi dobila nikakvu konkretnu uputu? - Ne, ali ti moram priznati da mi je zbog toga vrlo te ko. - Sama odluèi, Izet. - Za to? - Volim Nefertari. - Ali, voli i mene, zar ne? - Sigurno me mrzi . - Ti si veliki kralj, vlada moænim carstvom, ali razumije li srce jedne ene? Nefertar i je, za razliku od mene, izuzetna osoba. Ali, nitko na svijetu ne mo e mi zabrani ti da te volim, ni ona, ni ti, ni bogovi. Za to druga supruga ne bi imala pravo na sreæu, ukoliko zna iskoristiti svaki trenutak koji joj pokloni voljeni èovjek? Dovo ljno mi je da te ponekad vidim i da razgovaram s tobom. Te dragocjene trenutke n e bih mijenjala ni za to na svijetu. - to si odluèila? - Idem s vama u Mempis. Èetrdesetak brodova isplovilo je iz tebanske luke, praæeni su klicanjem naroda koji se okupio kako bi pozdravio Ramzesa i Nefertari. Progla enje velikog Amonovog sveæen ika pro lo je bez incidenata, gradonaèelnik ju ne prijestolnice i vezir ostali su na s vojim polo ajima, narod se radovao obilnim poplavama Nila koje æe osigurati bogate p rinose i napredak zemlje. Rome si je priu tio nekoliko minuta odmora. Zakljuèio je da je na kraljevskom brodu sve u najboljem redu, osim 1J0RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA to je ona grdosija od Sarda dosaðivala putnicima. Zaista je oti ao predaleko, zatra iv i da sve kabine kao i svi gosti, bez iznimke, budu pretreseni. Taj neotesani gusar kad-tad æe napraviti neki pogre an korak, a tada ga nitko neæe aliti. Veæ je stekao mnog obrojne neprijatelje meðu velikodostojnicima prema kojima nije pokazivao nimalo po t ovanja. Opstajao je na polo aju zahvaljujuæi kraljevoj podr ci. Ali, dokad æe kralj trpj eti njegovo pona anje? Nadstojnika je po tko zna koji put obuzela panika, pa je oti ao provjeriti kraljev ske nosiljke i naslonjaèe za goste, zatim je si ao u kuhinju kako bi se uvjerio da p ripreme za ruèak teku po planu, potom je odjurio na palubu da bi odnio mje inu svje e vode lavu i psu koji su se odmarali pod baldahinom. Ramzes se zabavljao promatrajuæi ovaj prizor s prozora Nefertarine prostrane kabin e. - Rome je jedini nadstojnik na svijetu kojem su zadu enja va nija od privilegija! Do ista lijepo iznenaðenje, zar ne? Preko Nefertarinog lijepog lica prijeðe sjenka umora. Ramzes sjedne na krevet i za grli je. - Izgleda da Seramana ne dijeli tvoje mi ljenje. Njih se dvojica jednostavno ne p odnose. Kralj se zaèudio. - Ali, za to? - Seramana je sumnjièav, uvijek na oprezu. - Ali, sumnjati na Romea, pa to nema nikakvog smisla! - Nadam se da si u pravu. - Zar i ti sumnja u njegovu odanost? - Ne poznajemo ga dovoljno. - Ali, postavio sam ga na mjesto o kojem je sanjao cijeloga ivota! - Ljudi brzo zaboravljaju dobra djela.

- Stvarno si pesimist. - Nadam se da æe me Rome uvjeriti da sam se nepotrebno brinula. - Jesi li otkrila ne to zbog èega sumnja u njega? 171CHRISTIAM JACQ - Ne, samo sam primijetila da ga Seramana ne voli. - Tvoja zapa anja su dragocjena... Kraljica mu stavi glavu na rame. - Prema tebi, Ramzese, nitko ne mo e biti ravnodu an; ljudi te ili vole ili mrze. Kralj legne na leða, a Nefertari se privije uz njega. - Nije li moj otac bio neusporedivo jaèi od mene? - Vas dvojica ste na neki naèin slièni, ali ipak tako razlièiti. Seti je znao nametnu ti svoj autoritet bez nepotrebnih rijeèi, posjedovao je neku tajanstvenu snagu; a ti, ti si vatra, bujica, neustra ivo kroèi naprijed, krèi nove putove, bez obzira koliko oni izgledali neprohodni. - Razmi ljam o jednom pothvatu, Nefertari, jednom ogromnom pothvatu. - Samo jednom? - Kada ka em da je ogroman, zaista to i mislim. Ideja se rodila poslije krunidbe, i od tada postoji u meni kao silna potreba kojoj se ne mogu oduprijeti. Ako je uspijem ostvariti, Egipat æe dobiti novo lice. Nefertari je milovala kraljevo èelo. \'& - Da li je ideja o kojoj govori ostvariva, ili se radi o nedosti nom snu? - Mislim da taj san mogu pretvoriti u stvarnost, ali èekam znak. - Kako to da oklijeva ? - elim da nebo blagoslovi moju zamisao. Nitko ne smije pogaziti dogovor skloplje n s bogovima. - eli svoju tajnu saèuvati za sebe? - Kada bih je pretoèio u rijeèi, ona vi e ne bi bila tajna; ali ti si velika kraljevsk a supruga i od tebe ne smijem ni ta tajiti. Ramzes je otvorio du u, Nefertari ga je pozorno slu ala. Velièanstvena... Doista, Ramzesova ideja bila je velièanstvena. - U pravu si kad èeka znak s neba. - zakljuèila je. - Odsad æemo ga èekati zajedno. - to ako se ne pojavi? 172RAMZB: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA - Strpi se, pojavit æe se. Na nama je da ga prepoznamo. Ramzes se uspravi i stane promatrati Nefertari, kojoj je nadimak 'najljep a meðu dvorskim ljepoticama' savr eno p ristajao. Slièila je na idealnu enu iz ljubavnih pjesama, s udovima od majolike i t irkiza i glatkim, mekim tijelom koje u sebi nosi dubinu bo anskih voda. Kralj nje no prisloni uho na trbuh svoje supruge. - Osjeæa li kako na e dijete raste? - Rodit æe se ivo i zdravo, obeæavam. S Nefertarine haljine skliznula je naramenica i otkrila bjelinu dojke. Ramzes nj e no uhvati tkaninu u zube, povuèe je nadolje i otkri prelijepu bistu svoje ene. U nj egovim oèima i èitavala se bezgranièna ljubav. R> amzes je, po prvi puta otkako je okrunjen, u ao u oired svog oca u Memphisu. Proma trao je skromnu prostoriju golih zidova s tri uska prozora, veliki stol, kraljev naslonjaè s ravnim naslonom, slamnate stolice za posjetitelje, plakar za papirus. Preplavila ga je bujica osjeæaja. Isposnièka odaja, u kojoj je Seti proveo tolike dane i noæi, bdijuæi nad egipatskom sr eæom, bila je pro eta njegovim duhom. Neizbrisiv trag njegove jedinstvene volje nadj aèao je i samu smrt. Obièaji su nalagali da sin izgradi kuæu, da stvori sebi kutak u kojem æe raditi. Oèekiva lo se da æe Ramzes zapovjediti da se uni ti Setijeva kancelarija i da æe sazidati svoj u po ?mCHRISTIAH JACQ vlastitoj viziji. Mladi faraon je upravo to i namjeravao, ali je promijenio mi lje nje istoga èasa kad je, poslije toliko vremena, kroèio u ovu prostranu odaju.

Ramzes je pri ao prozoru i bacio pogled na unutarnje dvori te u kojem su stajale kra ljevske koèije. Zatim je dotakao stol, otvorio plakar s praznim papirusima, pa sje o u naslonjaè s ravnim naslonom. Setijeva du a ga nije odgurnula. Sin je naslijedio oca, otac je priznao sina kao v ladara Dviju Zemalja. Ramzes je odluèio da æe zadr ati kancelariju, da æe raditi u njoj dok boravi u Memphisu i saèuvati njen izgled, osjetiv i da æe mu skromno, isposnièko okr u enje biti od velike pomoæi pri dono enju va nih odluka. Na velikom stolu opazi dva gipka bagremova pruta, povezana lanenim konopcem, Set ijeve ra lje pomoæu kojih je prona ao vodu u pustinji. Koliki trag je ostavio taj dogaða j na mladog princa, jo dok nije ni sanjao o putu koji mu je sudbina namijenila! S hvatio je da faraon ima vlast nad prirodom, njenim elementima, da mu se otkriva tajna stvaranja, da je sposoban proniknuti u bit svake stvari. Vladati Egiptom nije znaèilo samo upravljati dr avom, faraon je morao poznavati tajn i jezik nevidljivog. Homer je zgnjeèio listove alfije pomalo ukoèenim, staraèkim prstima, napunio lulu napra vljenu od iroke kuæice pu a, zapalio je i povukao nekoliko dimova kako bi se dobro ra zgorjela. Izmeðu dva dima sladio se jakim, mirisnim vinom s dodatkom anisa i korij andera. Sjedio je pod limunom, u naslonjaèu s mekim jastucima, i u ivao u ugodnom su mraku, kada ga spremaèica obavijesti da mu je u posjet do ao kralj. Homer je promatrao Ramzesa kako mu se pribli ava, iznenaðen njegovim dostojanstvenim dr anjem. Pjesnik je ustao te kom mukom. 174RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA - Sjednite, molim vas. - Va e velièanstvo, kako ste se promijenili! - Va e velièanstvo... Odakle takva poniznost, dragi moj Homere? - Okrunjeni ste. Vladar takvog dr anja izaziva po tovanje. Èim sam vas ugledao shvati o sam da nesta ni deran kojem sam nekada dr ao prodike vi e ne postoji... Da li me far aon razumije? - Drago mi je da ste dobroga zdravlja. Jeste li zadovoljni uvjetima u kojima ivit e? - Doveo sam u red spremaèicu, vrtlar je utljiv, kuhar talentiran, a pisar, rekao b ih, odu evljen mojim stihovima. to bih jo mogao po eljeti? Hektor, crno-bijeli maèak, skoèi pjesniku u krilo i poène presti. Homer je, kao i uvijek, bio namazan maslinovim uljem. Smatrao je da se nijedna k rema po djelotvornosti i po mirisu ne mo e usporediti s ljekovitim uljem. - Kako napredujete? - Nisam nezadovoljan rijeèima koje Zeus upuæuje bogovima: Al' kad bih i ja htio d a ozbiljno u e povuèem, vas bih povukao njim sa zemljom i morem samim; zatim bih u e p rivezao za vrh Olimpa samog, te bi od tada sve u zraku ostalo viseæi!4 - Drugim rijeèima, jo se nisam uèvrstio na prijestolju, a moje kraljevstvo posreæe pod naletima vjetra. - ivim povuèeno, kako bih mogao znati to se dogaða? - Pjesnièko nadahnuæe i brbljava posluga èine svoje. Homer je gladio svoju sijedu brad u. . - Moguæe je da ste u pravu... Nije lo e biti nepokretan. Drago mi je to ste se vrat ili u Memfis. 4 Ilijada, Osmo pjevanje mCHRIST1AM JACQ - Morao sam se pozabaviti jednim osjetljivim problemom. - Da, znam, dali ste se u potragu za novim velikim Amonovim sveæenikom, tragali s te za nekim tko vas neæe izdati... Ozbiljno ste pristupili tom zadatku i postupili ste vrlo o troumno. Izbor neambicioznog starca svjedoèi o neobiènoj umje nosti tako mla dog vladara. - Po tujem tog èovjeka. - Za to da ne? Va no je da vam je odan. -Ako se Sjever i Jug razjedine, Egipat æe propasti za sva vremena. - Èudna je zemlja egipatska, èudna, ali vrlo privlaèna. Toliko mi je prirasla srcu da

sam èak iznevjerio svoje omiljeno vino. - Da li vodite raèuna o zdravlju? - Nevjerojatno je koliko lijeènika ima u Egiptu! Kroz moju sobu pro etali su zubar, oftalmolog, lijeènik opæe prakse. Prepisali su mi brdo lijekova, ali sam odbio uzim ati ih. Dodu e, koristim obloge za oèi koji mi pomalo pobolj avaju vid. Da sam znao za njih dok sam ivio u Grèkoj, moje oèi bi jo bile zdrave. Nikada se neæu vratiti... Irna previ e sukoba, pobunjenika, voda klanova i kojekakvih vladarèiæa koji se bore za prev last. Za pisanje su nu ni mir i udobnost. Potrudite se stvoriti jedan veliki narod , Va e velièanstvo. - Moj otac je zapoèeo to djelo. - Napisao sam ove rijeèi: Èemu suze koje kidaju du u, kad od sudbe nitko ne mo e uteæi, a bogovi namijeni e smrtnicima da ive u bolu? Smrtnik ste, neæete pobjeæi od sudbine, ali va zadatak ipak nadilazi ovo nesretno èovjeèanstvo osuðeno na patnju. Faraonov zadatak stoljeæima je isti; uèinite da va narod vjeruje u sreæu, da u iva u njoj, pa èak i da je am stvara. Ramzes se osmjehnuo. - Poèinjete pronicati u tajne egipatske zemlje. - Ne alite svog oca i ne poku avajte ga opona ati; postanite, kao i on, nezamjenjivi kralj. 176RANZEHiMN ZA MILIJUNE 60DIIM Ramzes i Nefertari su posjetili sve memfi ke hramove, prisustvovali obredima i izr azili po tovanje velikom sveæeniku grada koji je upravljao obrtnièkim obrazovnim ustan ovama, ukljuèujuæi i kolu za nadarene kipare. Do ao je trenutak kojeg su se toliko bojali: morali su pozirati. Kralj i kraljica bili su primorani da, s krunama na glavi i ezlima u rukama, sjed e na svojim prijestoljima beskrajno dugo, da bi 'oni koji daju ivot' mogli iskles ati u kamenu vjeèno mladu sliku kraljevskog para. Nefertari je dostojanstveno podn osila muke, dok je Ramzes bio vrlo nestrpljiv. Veæ drugog dana doveo je Amenija, j er nije mogao mirovati. - Kakva je poplava? - Zadovoljavajuæa. - odgovori mu osobni tajnik. - Poljoprivrednici su se nadali da æe biti obilnija, ali u slu bi za navodnjavanje su optimisti. Neæemo oskudijevati u v odi. - to radi moj ministar poljoprivrede? - Povjerio mije savuredski posao,ne zalazi u kancelariju. Ide s mjesta na mjesto , s njive na njivu i svakodnevno rje ava ogroman broj problema. Takvo pona anje nije uobièajeno za jednog ministra, ali... - Samo neka tako nastavi! Jesu li seljaci zadovoljni? - etva je bila bogata, itnice su pune. - Kakvo je stanje sa stokom? - Sudeæi po posljednjem popisu, natalitet je u porastu, a mortalitet pada. Nisam d obio nikakav uznemiravajuæi izvje taj iz veterinarskih stanica. - A, to radi moj dragi brat Henar? - On je pravi primjer odgovornosti. Okupio je suradnike iz Ministarstva vanjskih poslova, hvali te na sva usta i zahtijeva od svojih slu benika da ti savjesno i m arljivo slu e 177CHR1ST1AN JACa radi dobrobiti Egipta. Ozbiljno shvaæa svoj posao, radi od ranog jutra, svakodnevn o se konzultira sa savjetnicima, a prema na em prijatelju A i odnosi se s velikim po t ovanjem. Henar postaje uzoran èovjek i odgovoran ministar. - Ti se ali , Ameni? - S takvim se stvarima nikada ne treba aliti. - Jesi li razgovarao s njim? - Naravno. - Kako te je primio? - Bio je vrlo uljudan. Nije negodovao kada sam zatra io da mi dostavlja tjedne izv je taje o svom radu. - Iskreno sam iznenaðen... Bio sam siguran da æe te odbiti.

- Imam dojam da Henar igra neku igru. No, mislim da se ne treba brinuti sve dok ga dr imo na oku. - Budno pazi da ne napravi neki prijestup. - To je suvi an savjet, Velièanstvo. Ramzes je ustao; odlo io je ezlo i krunu na prijestolje i rekao kiparu da mo e otiæi. N efertari je jedva doèekala da uèini isto. - Poziranje je pravo muèenje. - reèe kralj. Da sam znao koliko je stra no, nikada ne b ih pristao! Dobro je to se to radi samo jednom u ivotu. - Svaki polo aj ima svoje neugodne strane; tvoje velièanstvo ne smije izbjegavati ob veze. - Èekaj samo, Ameni! Jednog æe dana postati mudrac, pa æe po eljeti da izrade i tvoj kip! - Sumnjam! Uz brigu o tebi neæu imati vremena ni za kakve mudrosti! Ramzes je pri ao svom prijatelju. - to misli o mom nadstojniku Romeu? - Izuzetno vrijedan èovjek, neobièno uredan. - Kako to misli 'neobièno'? - Kada radi, ne promièe mu ni najmanja pojedinost, neprestano te i za savr enstvom. 178RAHZEHRAM ZA MILIJUNE GODINA - Dakle, slièni ste. Ameni prekri i ruke, ljutit. - Predbacuje li ti to meni? - Ne, samo elim znati je li ti Romeovo pona anje sumnjivo. - Ne, naprotiv! Kad bi barem svi bili tako marljivi, vi e ne bih imao razloga za b rigu. to mu zamjera ? - Zasad ni ta. - Ne mora se bojati Romea. Ako ti vi e nisam potreban, vratio bih se u ured. Nefertari nje no uhvati Ramzesa za ruku. - Ameni se nikada neæe promijeniti. - Nezamjenjiv je. - Da li se pojavio znak? - Nije, Nefertari. - Predosjeæam da hoæe. - Kako æemo ga prepoznati? - Ne znam, ali æe nam pojuriti ususret, poput konja u galopu. Prvih dana rujna poplave su mirovale. Egipat je podsjeæao na ogromno jezero iz koj eg su se tu i tamo nazirali vrhovi bre uljaka. Oni koji nisu radili na faraonovim poljima u ivali su u odmoru i izletima na vodi. Stoka, sklonjena na vrhove brda, u i vala je u hrani koju su donosili seljaci. Stanovnici iz krajeva u kojima su rado vi zavr eni prije poèetka poplave provodili su vrijeme pecajuæi. ?mCHRISTIAH JACQ Na ju nom Deltinom rtu, malo iznad Memphisa, Nil je irok dvadeset kilometara; na sj everu, u blizinu u æa gdje se silovita rijeka ulijeva u more, poplava je prekrila pr eko dvije stotine kvadratnih kilometara zemlji ta. Papirusi i lotosi su bujali, zemlja je povratila svoj izgled iz pradavnih vremen a, kada èovjek jo nije postojao. Voda je proèi æavala zemlju, uni tavala tetne insekte i osila plodan, koristan mulj. Kao i svakog jutra od polovice svibnja, tehnièar se spu tao stepeni tem u memfi ki nilom etar, bunar obilje en skalom u ar inima5, gdje je oèitavao razinu vode i izraèunavao rit am njenog nadola enja. Poèetkom rujna voda je obièno poèinjala opadati, da bi se krajem mjeseca potpuno povukla. Èetvrtasti bunar, zvan nilometar, bio je sazidan od klesanog kamena. Tehnièar se opr ezno spu tao kako se ne bi poskliznuo. U lijevoj je ruci dr ao drvenu tablicu i pero za pisanje od riblje kosti; desnom se oslanjao o zid. Zaprepa teno je promatrao oznake na zidu. Pomislio je da ne vidi dobro, pa je jo je dnom provjerio, pa jo jednom, a zatim se trèeæi popeo uz stepenice. Nadzornik kanala memfi ke regije zaèuðeno je promatrao tehnièara. - Proèitao sam tvoj izvje taj. Sigurno si se prevario. - Juèer sam i ja to mislio, ali danas sam ponovno provjerio; izvje taj je toèan! - Jesi li svjestan da je poèetak rujna?!

- Naravno da jesam! 5 Jedan ar in = 0,52 metara ?i8oRAMZES: HRAM ZA MILIJUME 60D1HA - Savjestan si slu benik, marljiv, tvoje ime se nalazi na listi za promaknuæe; spre man sam zaboraviti ovaj ispad, ali odmah ispravi pogre ku i potrudi se da se to vi e ne ponovi. - Nema pogre ke. - Prisiljava me da protiv tebe pokrenem disciplinski postupak! - Provjerite sami, molim vas! Nadzornik kanala, zaèuðen, zakljuèio je da je tehnièar potpuno uvjeren u ono to govori. s - Ali, dobro zna da je to nemoguæe! - Ni ja ne razumijem... ali dva dana zaredom oèitao sam isto! Dva su se èovjeka uputila do nilometra. Nadzornik se uvjerio da je tehnièar u pravu; umjesto da pada, razina vode je rasla ! esnaest ar ina, to je idealan nivo vode u vrijeme poplava. esnaest ar ina, 'savr ena rad ost'. Vijest se pro irila zemljom nevjerojatnom brzinom i svi su zakljuèili isto: Ramzes j e veæ u prvoj godini vladavine uèinio èudo! Bazeni æe biti puni, bit æe dovoljno vode za n avodnjavanje do kraja su e, Dvije Zemlje ivjet æe u izobilju, zahvaljujuæi magiji farao na. U srcima podanika Ramzes je naslijedio Setija. Egiptom je vladao faraon dobroèinit elj, obdaren natprirodnim moæima, èudotvorac koji kontrolira poplavu, tjera glad i h rani svoj narod. Henar je bjesnio. Glupi seljaci su prirodnu pojavu protumaèili kao magiju. Razina vode oèitana na nilometru bila je uistinu nevjerojatna, u ovo doba godine poplave nikada nisu bile tolikih razmjera, ali to nije imalo nikakve veze s Ramzesom! U gradovima i selima organizirana su veselja, svi lSlOMOTAH JA(Q su slavili faraonovo ime. Bilo je samo pitanje vremena kada æe ga narod poèeti smatr ati bo anstvom! Stariji kraljev brat otkazao je sve sastanke i dodijelio zaposlenima u Ministars tvu dan odmora, ugledav i se na svoje kolege. Znao je da se ne smije izdvajati. Za to Ramzes ima toliko sreæe? Njegova popularnost nadma ila je Setijevu za samo nekol iko sati. Kraljevi neprijatelji bili su uznemireni, poèeli su gubiti nadu da æe ga i kada biti u stanju pobijediti. Henar se morao pritajiti, biti na oprezu vi e nego ikada i strpljivo èekati svojih pet minuta. Henar æe pobijediti Ramzesa zahvaljujuæi svojoj upornosti. Njegovog mlaðeg brata prati la je sreæa, nevjerna suputnica koja æe mu kad-tad okrenuti leða. Henar æe mirovati sve dok taj trenutak ne doðe, a tada æe krenuti u akciju. Zasad mo e samo èekati i pripremit i oru je za bitku. Na ulici su se zaèuli povici. Henar je pomislio da se radi o uliènoj svaði, ali galama nije prestajala; ubrzo je cijeli Memphis odzvanjao od odu evljenog klicanja i min istar vanjskih poslova popeo se na krov zgrade. Skamenjen je promatrao ono to je uzbudilo njegove sugraðane. Ogromna plava ptica koja je slièila èaplji kru ila je iznad grada. 'Feniks!', pomisli Henar. 'Feniks se vratio, pa to je nemoguæe...'. Stariji Ramzes ov brat nije uspijevao izbiti iz glave tu glupu ideju i netremice je promatrao p lavu pticu. Prema legendi, feniks æe se vratiti kada na èelo dr ave stane sjajan vlada r koji æe obilje iti poèetak jednog novog doba u zemlji. Prièe za malu djecu, glupost koju su smislili sveæenici, budala tine kojima se naivni narod zabavlja! Meðutim, velièanstvena ptica letjela je nebom kao da eli dobro promot riti grad prije negoli odluèi gdje æe sletjeti. Da je bio dobar strijelac, Henar bi pogodio ptièurinu i tako uvjerio narod da se r adi o obiènoj, zalutaloj ptici selici. Da li da zapovjedi nekom vojniku da je skin e? Ne, nitko se ne bi lfeRAMZES: HRAM ZA MILIJUME 60DIMA

usudio izvr iti takvu naredbu, jo bi ga i proglasili ludim! Narod je bez daha proma trao prizor. Odjednom povici utihnu e. U Henaru se ponovno rodila nada. Pa naravno, svi su znali prièu! Ako je plava ptic a zaista feniks, neæe samo letjeti iznad grada, veæ æe sletjeti na odreðeno mjesto. A ov a je ptica oklijevala... Odu evljenje naroda ubrzo æe splasnuti, uvidjet æe da Ramzes nije napravio svoje drugo èudo, mo da æe èak posumnjati i u ono prvo. Kolo sreæe se veæ poèelo okretati! Èulo se jo nekoliko djeèjih uzvika, a zatim je zavladala potpuna ti ina. Ogromna plava ptica i dalje je nadlijetala grad u irokim krugovima. Nije bilo vje tra, pa se mogao èuti lepet njenih krila koji je podsjeæao na u tanje svile. Odu evljenje je ustupilo mjesto gorkom razoèaranju, neki su èak i zaplakali. Nisu, dakle, imali sreæe vidjeti feniksa koji se pojavljuje jednom u petnaest stoljeæa, veæ obiènu, zalutal u èaplju. Henar je odahnuo i vratio se u kancelariju. Kako je samo bio u pravu kad nije vj erovao u stare legende, namijenjene maloumnima! Ni èovjek ni ptica ne ive tisuæama go dina, nikakav feniks ne dolazi svakih petnaest stoljeæa da bi najavio blistavu vla davinu faraona! Henar je iz ovog dogaðaja izvukao pouku: ako eli vladati, mora nauèit i manipulirati narodom, uvjeriti ga da vjeruje u snove i iluzije. ef dr ave mora bi ti omiljen meðu svojim podanicima, makar se slu io la ima i prijevarama. Ponovno se zaèuje galama. Henar je bio siguran da su to povici razoèaranja prevarene mase. Sa zadovoljstvom je zakljuèio da uzvikuju Ramzesovo ime. Narod je bio bijesan na kralja. Vratio se na terasu i zaprepastio kada je ugledao kako zadivljena masa pozdravlj a feniksa koji je letio ka iskonskom kamenu, jedinstvenom obelisku. Morao je priznati, crven od bijesa, da su bogovi doista poslali feniksa kako bi proglasio poèetak jednog novog doba. Ramzesovog doba. ?UJCHRISTIAH JACQ - Dva znaka. - zakljuèila je Nefertari. Neoèekivane poplave i povratak feniksa! Da li je ièija vladavina imala blistaviji poèetak? Ramzes je èitao upravo pristigle izvje taje. Voda je zaista neoèekivano porasla do ide alne razine to æe imati pozitivne uèinke na Egipat; velika plava ptica kojoj se divio cijeli Memphis doista je sletjela na vrh obeliska velikog hrama u Heliopolisu, na zrak okamenjene svjetlosti. Do av i iz nekog drugog svijeta, feniks je mirno stajao na obelisku i motrio zemlju egipatsku, miljenicu bogova. - Kao da si zbunjen. - primijetila je kraljica. - Tko ne bi bio zaèuðen snagom ovakvih znakova? - Pla e li te? - Ne, Nefertari. Oni su dokaz da moram nastaviti dalje, ne obaziruæi se na preprek e, te koæe i zle jezike. - Do ao je, dakle, èas da ostvari svoju velièanstvenu zamisao. Uzeo ju je u naruèje. - Poplava i feniks dali su mi odgovor. Zadihani Ameni uletio je u salu za prijeme kraljevskog para. - Nadstojnik... Kuæe ivota... eli razgovarati s tobom. - Neka uðe. - Seramana zahtijeva da ga pretrese... Izazvat æe skandal! Ramzes se urno uputi ka predsoblju gdje su nadstojnik, ezdesetogodi njak obrijane gl ave, odjeven u bijelu haljinu, i sardinski div, naoru an i u oklopu, neprijateljsk i odmjeravali jedan drugog. Nadstojnik se poklonio faraonu. Seramani se uèini da je kralj nezadovoljan njegovi m pona anjem. RAMZES: HRAM ZA MILUUHE GODINA - Moram pretresti svakog tko ulazi u dvor, bez iznimke. - branio se Sard. - U su protnom ne mogu jamèiti za va u sigurnost. - to elite? - upita Ramzes nadstojnika. - Molim vas da to prije doðete u Kuæu ivota, Va e velièanstvo. Posljednji put kada je Ramzes bio u Heliopolisu, Seti ga je podvrgao ku nji o kojo j je ovisila njegova sudbina. A danas, kroz vrata zidina Raovog hrama, velikog p oput Amonovog hrama u Karnaku, prolazi kao faraon.

Na tom svetom mjestu, nedaleko kanala, nalazilo se nekoliko graðevina: hram iskons kog kamena, sveti te Atuma stvoritelja, kapela od vrbovog drveta, memorijal Zosera , graditelja stepenaste piramide u Sakari. Heliopolis je bio prelijep. Kamena odmori ta s kipovima bo anstava ukra avala su aleje koje su presijecale umu bagrema, tamarisa i vrba; pèelari su prikupljali med kojeg je bilo u izobilju, tale su bile pune krava bogatih mlijekom, a iz mnogobrojnih radionica izlazili su vrhunski majstori-obrtnici; stanovnici stotinjak sela radi li su za sveti grad koji im je zauzvrat omoguæavao lagodan ivot. Mjesto je predstavljalo kolijevku egipatske mudrosti, saèuvane u obredima i mitolo k im prièama, preno ene od davnina s koljena na koljeno; ðaci kole znanosti, obreda i mag ije prouèavali su svoje umjetnosti u miru i ti ini. Kuæa ivota u Heliopolisu bila je najstarija u zemlji, uzor CHRISTIAH JACQ svih institucija ove vrste u Egiptu. Njen nadzornik, posveæen meditaciji i uèenju, r ijetko se pojavljivao u javnosti. - Va otac je èesto boravio kod nas. - otkrio je Ramzesu. - Silno je elio povuæi se iz svijeta, ali je znao da mu se taj san nikada neæe ostvariti. A vi, Va e velièanstvo, v i ste mladi, puni ideja i planova. Ali, da li ste dostojni imena koje nosite? Ramzes je te kom mukom skrivao ljutnju. - Znaèi li da sumnjate u to? - Nebo æe dati odgovor na to pitanje. Poðite sa mnom. - Je li to zapovijed? - Vi ste gospodar zemlje, ja sam va sluga. Nadzornik Kuæe ivota gledao je Ramzesa ra vno u oèi. Mladi se kralj nikada nije susreo s ovako jakim protivnikom. - Da li æete poæi sa mnom? - Poka ite mi put. Nadzornik se sigurnim korakom uputio ka sveti tu iskonskog kamena u kojem se nalaz io obelisk prekriven hijeroglifima. Na njegovom vrhu mirno je sjedio feniks. - Hoæete li, Va e velièanstvo, podiæi glavu i pogledati ovu pticu? Bilo je podne i sunce je tako sna no sjalo da se feniks jedva vidio. - Zar elite da oslijepim? - Procijenite sami, Va e velièanstvo. - Ja sam kralj, ne moram prihvatiti va izazov. - Vi morate odluèiti. - Objasnite mi svoje pona anje. - Va e velièanstvo, nosite ime Sina svjetlosti. Da li ga zaslu ujete? Ramzes je pogledao u sunce. Oèi ga nisu zapekle. Ugledao je feniksa; ptica zamahnu krilima i vinu se u nebo. N ekoliko dugih minuta kralj nije skidao pogled sa sunca. - Zaista ste Ramzes, Sin svjetlosti i dijete sunca. Neka 186RAMZES: HRAM ZA M1LUUHE 60DIHA va a vladavina bude vjesnik pobjede nad silama mraka. Ramzes je shvatio da nikada neæe morati strahovati od sunca, on koji je bio njegov a zemaljska inkarnacija. Bio je sjedinjen s tom sjajnom zvijezdom, iz nje æe crpit i snagu. Nadzornik se bez rijeèi uputi ka duguljastoj zgradi visokih i debelih zidova. Ramz es krene za njim i prijeðe prag heliopoli ke Kuæe ivota. U njenom sredi tu nalazio se bre ljak na kojem je poèivao bo anski kamen, prekriven ko om ovna; alkemièari su je koristil i u svojim tajnim obredima, dok su komadiæi krzna ove ivotinje polagani u sarkofage posveæenika kako bi pokojni pre li put od smrti do uskrsnuæa. Nadzornik je uveo kralja u prostranu knji nicu u kojoj su èuvani kraljevski spisi, p roroèanstva i mnogobrojna djela iz podruèja astronomije i astrologije. - Prema na im analima - reèe mu nadzornik - feniks se nije pojavio u Heliopolisu ti suæu èetiri stotine ezdeset jednu godinu. Vratio se u prvoj godini va e vladavine, i to u trenutku kada su se dva kalendara koja su utvrdili na i astronomi poklopila; pr vi raèuna vrijeme na temelju fiksne godine, koja gubi po jedan dan svake èetvrte god ine, a drugi na temelju stvarne godine, koja gubi èetvrtinu dana svake godine. U s

ekundi kada ste se popeli na prijestolje, ta su se dva kozmièka ciklusa poklopila. Ukoliko elite, dati æu gravirati stelu i objaviti ovaj dogaðaj. - to znaèi sve to to ste mi upravo rekli? - Znaèi da ne postoji sluèajnost, Va e velièanstvo, i da va a sudbina pripada bogovima. Èudesna poplava, povratak feniksa, poèetak novog doba... Za Henara, to je bilo previ e . Ipak, na sveèanostima koje su prireðivane u èast Ramzesa vje to je prikrivao depresiju i CHRISTIAM JACQ apatiju. Poslije èudesnih znakova svima je bilo jasno da æe J vladavina mladog kralja biti izuzetna, nitko vi e nije sumnjao da su bogovi izabra li upravo njega da upravlja Egiptom i poveæa njegov ugled. Seramana nije dijelio opæu radost. Bilo je nemoguæe èuvati kralja u ovakvim okolnostim a; bujice velikodostojnika opsjedale su dvor eleæi se pokloniti faraonu koji je, da stvar bude gora, svakodnevno obilazio grad u otvorenim koèijama i pozdravljao odu e vljeni narod. Kralj je u ivao u popularnosti, ne obaziruæi se na Sardove molbe da bu de oprezan. Ramzes zatim krene u obilazak unutra njosti, mahom prekrivene ustajalom vodom. Sel jaci su popravljali oruðe i plugove, spremali itnice, dok su djeca uèila plivati. dral ovi crvenih i crnih kljunova nadlijetali su zemlju, a nilski su konji * ljenèari u rijeci. Ramzes je stigao obiæi mnoga sela. Provincijski starje ine i gradon aèelnici zaklinjali su mu se na vjernost, a ,( stjecao je i sve veæe povjerenje sirotinje. Kada se vratio u Memphis voda se poèela povlaèiti; '(, zemljoradnici su se pripremali za sjetvu. , j' - Nevjerojatno, uopæe ne djeluje umorno. - primijetila 'i je Nefertari . - Kako kralj mo e biti umoran kada je sjedinjen sa svojim narodom? Ali, ti ne izgle da dobro. - Imam muènine... - to ka u lijeènici? - Da moram le ati ako elim da poroðaj proðe bez komplikacija. - Za to si onda na nogama? - Nije te bilo, pa sam morala ... - Neæu napu tati Memphis do tvog poroda. - A tvoja velika ideja? Kralj se zbunio. - Hoæe li mi ipak dozvoliti da odem... na jedan kratak put? Kraljica se osmjehnula. RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - Kako bih ti mogla i ta odbiti? - Kako je na a zemlja lijepa, Nefertari! Shvatio sam daje ona nebeski dar, kæi sunca i vode. U njoj su sjedinjene Horova snaga i Hatorina ljepota. Moramo joj poklon iti svaki tren na ih ivota; nas dvoje nismo roðeni da bismo vladali njome, veæ da bismo joj slu ili. - Tako sam i ja nekada mislila. - A sada ne misli ? - Slu enje je najplemenitiji èin, jedini koji u potpunosti ispunjava svako ljudsko b iæe. Hem, 'sluga', kakva divna rijeè... Oznaèava kako najskromnijeg èovjeka, radnika na polju, tako i moænog faraona, jer on slu i bogovima i svom narodu. Ali, od tvoje kru nidbe sve vi e uviðam da ni ti ni ja ne mo emo biti zadovoljni time to æemo slu iti. Moram voditi, usmjeravati, upravljati kormilom na eg kraljevstva i voditi ga u dobrom s mjeru. To nitko ne mo e uèiniti umjesto nas. Kralj se snu dio. - Isto sam se tako osjeæao dok mi je otac bio iv. Kako je bilo lijepo ivjeti pod ok riljem tog izuzetnog èovjeka, sposobnog da vodi, savjetuje i zapovijeda! Zahvaljuj uæi njemu, nijedna te koæa nije bila nepremostiva, nijedna bol nije bila neizljeèiva. - Narod isto to oèekuje od tebe. - Gledao sam u sunce i ono mi nije opeklo oèi. - Sunce je u tebi, Ramzese; sunce je izvor ivota svakog ivog stvorenja, ljudi, ivot

inja i biljaka, ali ako postane previ e jako, ono su i i ubija. - Pustinja je spr ena suncem, ali u njoj ipak ima ivota! - Pustinja je nalièje zemlje, ljudi u njoj ne ive. Tamo se grade samo vjeène kuæe koje æe nad ivjeti mnogobrojna pokoljenja i nadvladati vrijeme. Nisi prvi faraon koji je na trenutak po elio u mislima utonuti u njena prostranstva i zaboraviti na ljude. - Moj otac je bio èovjek pustinje. 1 CHRIST1AH JACQ Svaki faraon je èovjek pustinje, ali njegov pogled mora biti uprt ka Dolini. Ramzes i Nefertari su u ivali u miru veèeri dok su zrake zalazeæeg sunca obasjavale he liopoli ki obelisk. -A> Seramana je prièekao da Ramzes ugasi svjetiljke u sobi, uvjerio se da su stra ari ko je je sam odabrao na svojim mjestima, a potom je napustio dvor. Skoèio je na leða pr elijepog vranca, pro ao u galopu kroz Memphis i uputio se prema pustinji. Egipæani nisu voljeli putovati noæu. Kada nema sunca demoni bi izlazili iz svojih ja zbina i napadali neoprezne putnike. Seramanu, meðutim, nisu zabrinjavala takva pra znovjerja; pa èak i da su toèna, hrabro bi se suprotstavio èoporu zastra ujuæih zvijeri. K d bi ne to odluèio, sardinskog diva ni ta nije moglo zaustaviti. Seramana se nadao da æe Setau doæi na dvor da bi sudjelovao u sveèanostima prireðenim u Ramzesovu èast. Ali krotitelj zmija, kojeg su smatrali èudakom, nije provirio iz svo g laboratorija unatoè va nim dogaðajima u zemlji. Sard je uporno tragao za èovjekom koji je podmetnuo korpiona u Ramzesovu kabinu. Is pitao je svakog tko je na bilo koji naèin bio povezan s tim dogaðajem, neumorno poku a vajuæi doæi do informacija. Nitko nije volio Setaua. Ljudi su se bojali èarolija i u asnih stvorenja s kojima se mladiæ bavio, ne shvaæajuæi da je njegov posao bio sve unosniji. Prodavao je zmijski otrov koji se koristio za lijeèenje te kih bolesti i njegovo bogatstvo se postupno uveæavalo. Premda je i dalje dr ao Romea na oku, Seramana je morao priznati da mu je Setau su mnjiviji. Poslije neuspjelog napada, krotitelj zmija sigurno se nije mogao pojav iti i pogledati Ramzesu u oèi; nije li èinjenica da ne napu ta svoje imanje dokaz i pr iznanje da je poku ao izvr iti taj stra an zloèin? Seramana ga je morao vidjeti. Negda nji gusar obièavao je procjenjivati neprijatelje po izgledu, i to mu je nebrojeno puta spasilo ivot; kada se naðe oèi u oèi sa Setauom, znat æe s kim ima posla. A buduæi da se ovaj skrivao, Sard ga je morao istjerati iz jazbine. Stigav i do oranice, Seramana je sjahao, vezao uzde za stablo smokve, apnuo nekolik o rijeèi konju na uho da bi ga ohrabrio i neèujno se uputio prema zgradi u kojoj se nalazio Setauov laboratorij. Mjesec je bio mlad, ali je noæ bila vedra pa je dobro vidio. Krici hijene nisu prestra ili Sarda. Zami ljao je da prelazi na neprijateljs ki brod; morao je iznenaditi posadu kako bi ga osvojio. U laboratoriju je gorjelo svjetlo. Uæi æe unutra i ispitati osumnjièenog; ukoliko ovaj ne bude raspolo en za razgovor, morat æe inzistirati. Seramana je dodu e obeæao kralju da neæe primjenjivati grubosti, ali zar cilj ne opravdava sredstvo? Sagnuo se, obi a o brda ce i oprezno krenuo prema stra njem dijelu zgrade. Stao je uza zid i oslu kivao. Iz laboratorija je dopiralo stenjanje. Tko li je nesretnik kojeg je krotitelj zm ija muèio? Seramana dopuza do otvora na zidu i baci pogled. Lonci, æupovi, filteri, kavezi sa zmijama i korpionima, no evi raznih velièina, ko are... Police i stolovi bili su prepuni kojekakve starudije. Na podu su sjedili èovjek i ena, goli i zagrljeni. Prelijepa, vitka, vatrena Nubijk a stenjala je od zadovoljstva. Njen ljubavnik crne kose i èetvrtaste glave bio je sna an i mu evan. *)!? CHRISTIAH JACQ Sard okrene glavu. Premda nezasitan kada su ene u pitanju, nije mu se dopadalo pr omatrati ih kako vode ljubav s drugim mu karcima; ali ljepota ove Nubijke ostavila ga je bez daha. Nije elio prekidati bujicu strasti; odluèio je prièekati. A i lak e æe m u biti ispitati iscrpljenog Setaua.

Dok je èekao, sjetio se lijepe Memfi anke s kojom æe otiæi na veèeru; njena najbolja prija teljica rekla mu je u povjerenju da ova voli visoke, mi iæave mu karce. Seramana zaèuje neki neobièan zvuk. Okrenuo je glavu i ugledao ogromnu kobru; zmija je bila uspravljena, spremna za napad. Krenuo je polako unazad, eleæi stati uza zid, ali odjednom stade, sav prener a en. Druga zmija, slièna prvoj, preprijeèila mu je put. - Gubite se, zvijeri! Divov bode nije upla io zmije koje su ga i dalje prijeteæi gledale. Èak i kad bi mu po lo za rukom da jednu ubije, druga bi ga sigurno ugrizla. - to se ovdje dogaða? Setau, gol, s bakljom u ruci, pri ao je Sardu. - Namjeravao si ukrasti moje proizvode... Moji psi èuvari znaju me po tedjeti takvih neugodnosti. Hrabri su i privr eni, samo to je po tebe nezgodno to to je njihov otr ov smrtonosan. - Neæe me ubiti, Setau! - Gle, gle, pa ti zna kako se zovem... Ali to ne mijenja èinjenicu da si lopov uhv aæen na djelu, s bode om u ruci. Sudac æe procijeniti daje u pitanju bila samoobrana. - Ja sam Seramana, ef Ramzesove osobne garde. - Da, istina, poznat si mi. Za to si me poku ao pokrasti? - Do ao sam te vidjeti, nisam lopov. - U ovo doba noæi? Prvo si me prekinuo u voðenju ljubavi, a sad mi jo i besramno la e ! - Govorim istinu. - Odakle tolika elja da me vidi ? - Iz sigurnosnih razloga. - to bi to trebalo znaèiti? ?VfiRAMZES: HRAM ZA MILIJUME GODINA - Moj je zadatak tititi kralja. - A ja ugro avani njegovu sigurnost? - Nisam to rekao. - Ali to misli , inaèe me ne bi do ao uhoditi. - Biti sumnjièav, to je moj posao. Kobre su se pribli ile Sardu. Setau ga je gledao pun gnjeva. - Nemoj napraviti ne to zbog èega bi se mogao pokajati. - Zar se biv i gusar boji smrti? - Ovakve da. - Gubi se, Seramana, i ne vraæaj se vi e nikada. Ako jo jednom kroèi na ovo imanje, neæu obuzdavati svoje èuvare. Na Setauov znak kobre su Seramani napravile prolaz. Sard, obliven znojem, polako je pro ao pored njih i uputio se prema oranici. Osjeæaj ga nije varao: taj Setau u du i je bio zloèinac. - Za to to rade? - upitao je mali Kha, gledajuæi seljake kako pred sobom tjeraju st ado ovaca. - Ovce zatrpavaju zemlju u koju su seljaci posijali ito. - odgovorio mu je Neðam, ministar poljoprivrede. - Poplava je nanijela mulj na obale i oranice, pa æe p enica dobro roditi. Voda se povlaèila, radovi su zapoèeli. Zadovoljni ljudi gazili su kroz plodni mulj k oji je nanijela rijeka. Nekoliko dana poslije poplave zemlja je ostajala vla na i lako se obraðivala, pa su seljaci ustajali vrlo rano i radili po cijele dane. Jedn a grupa je motikama iskopavala grumenje zemlje i bacala sjeme u rupe pune vode, dok je druga tjerala stado ovaca koje su ga zatrpavale i utabale posijanu zemlju . - Sviða mi se biti ovdje na selu - rekao je Kha - ali ipak vi e volim papirus i hije roglife. - Bi li elio posjetiti jo jedno imanje? ?mCHRISTIAN JAC(t - Ako ti hoæe . Ministar primi djeèaka za ruku. Mali an je hodao kao to je i èitao i pisao, nevjerojatn o ozbiljno za dijete svojih godina. Kada je upoznao Khaa, Neðama je potresla njego

va samoæa, pa je zamolio njegovu majku, lijepu Izet, da mu dozvoli poduèavati ga. eli o je izvesti Ramzesovog sina iz njegovog zlatnog kaveza, upoznati ga s prirodom i njenim èudima. Kha je sa zanimanjem promatrao svijet oko sebe, ali ne kao dijete zbunjeno novim i neobiènim, veæ kao iskusni pisar spreman sastaviti izvje taj. Posjed se sastojao od silosa, tala, dvori ta za perad, pekare i povrtnjaka. Kada su stigli do ulaza, seljaci su im ponudili da operu ruke i noge. Zatim ih je primi o gazda, presretan to su mu tako va ne osobe do le u goste. Pokazao im je svoje najlj ep e krave muzare; vidjelo se da ih dobro hrani i njeguje. - Moja tajna je u tome da ih vodim na ispa u na posebna mjesta - povjerio je djeèak u - negdje gdje im nije vruæe, pa lijepo jedu i napreduju iz tjedna u tjedan! - Krava je ivotinja boginje Hator. - reèe mali Kha. - Zato je tako lijepa i dobra. Gazda je bio zbunjen. - Tko vam je to rekao, prinèe? - Proèitao sam u jednoj prièi. - Veæ znate èitati? - Hoæe mi napraviti ne to? - Svakako, samo reci! - Daj mi komad kreènjaka i pero od trske. - Evo, evo... sti e! Gazda pogleda Neðama koji odobri klimanjem glave. Kada je dobio ono to je tra io, mal i an otrèa u dvori te, a zatim uðe u talu, praæen iznenaðenim pogledima seljaka. Sat kasnije Kha se vratio i pru io svom domaæinu komad kreènjaka ispisan brojevima. - Dva puta sam prebrajao, reèe mu Kha; ima toèno sto dvanaest krava. 194MNZH: fflMM ZA HltUH« GODIM Djeèak je sanjivo protrljao oèi, pa obavio ruke oko Neðamovih nogu. - A sada mi se spava. - priznao mu je. - Ministar poljoprivrede ga uze u naruèje. Kha je utonuo u san. 'Jo jedno Ramzesovo èudo', pomislio je Neðam. m: "ojsije, preplanuli mladiæ atletske graðe, irokih .ramena, visokog èela, guste kose i b rade, u ao je u kancelariju egipatskog kralja. Ramzes je ustao i dvojica se prijatelja zagrli e. - Ovdje je i Seti radio, zar ne? - Da, Mojsije, odluèio sam zadr ati njegov ured. Ova prostorija je pro eta Setijevim duhom to æe mi, nadam se, pomoæi pri dono enju te kih odluka. Blaga svjetlost dopirala je kroz uske prozore; prostorija je bila prozraèna zahval jujuæi njihovom polo aju. Tog poznog ljetnog dana bilo je ugodno toplo. Ramzes je ustao iz kraljevskog naslonjaèa s ravnim naslonom i sjeo na slamnatu sto licu, nasuprot svom prijatelju. - Kako si, Mojsije? - Zdravlje me dobro slu i, ali ubija me besposlièarenje. - U zadnje se vrijeme ba ne viðamo, preplavljen sam obvezama. - Èeznem za Karnakom, ne znam to bih sa sobom od dosade. - Èini mi se da ne voli memfi ki dvor. 115CHRISTIAM JACQ - Ne sviðaju mi se tvoji dvorjani. Hvale te na sva usta, jo æe te poèeti smatrati bo anst vom. To je glupo i vrijedno prezira. -Ti me, dakle, kritizira ? - Poplava je bila èudesna, pojavio se feniks, u li smo u novo doba... Te nepobitne èi njenice obja njavaju tvoju omiljenost. Da li ti, Ramzese, doista posjeduje natpriro dne moæi, jesi li predodreðen za to da bude izuzetan vladar? Tvoj narod misli da jesi . - A ti, Mojsije? - Moguæe je da je tako. Ali, ti nisi Bog. - Tko je rekao da jesam? - Èuvaj se, Ramzese; èuvaj se pretjeranog laskanja koje dovodi do neizmjerne ta tine. - Izgleda da nisi svjestan uloge faraona i njegovih du nosti. Osim toga, smatra me osrednjim èovjekom, ako misli da æe me zavesti hvalospjevi.

- Samo ti poku avam pomoæi. - Uskoro æe ti se pru iti prilika. Mojsijeve oèi zasija e od radoznalosti. - alje me nazad u Karnak? - Ne, iæi æe na daleko va niji zadatak, ukoliko se, naravno, sla e . - Va niji od Karnaka? Kralj je ustao i naslonio se na prozor. - U meni se rodila grandiozna ideja i povjerio sam je Nefertari. Zakljuèili smo d a ne treba razmi ljati o njenom ostvarenju sve dok nam nebo ne bude dalo znak. Nil je poplavio zemlju u rujnu, onda se vratio feniks... Nebo se dva puta oglasilo, a astronomi iz Kuæe ivota potvrdili su da je poèelo novo doba. Dovr it æu, razumije se, Setijeve radove, kako u Karnaku tako i u Abidosu; ali novo doba mora biti obilje e no novim poduhvatima. Je li to moja oholost, Mojsije? - Tradicija nala e da svaki faraon tako postupa. Ramzes je bio zabrinut. -196 ? .- HRAfl ZA MILIJUNE 60ÐINA - Svijet se mijenja, Hetiti predstavljaju sve veæu prijetnju na oj zemlji. Egipat je bogata zemlja, mnogi sanjaju o tome da ga osvoje, i upravo me je to i potaklo n a ovu ideju. - Pojaèat æe vojsku? - Ne, Mojsije, pomaknut æu sredi te Egipta. - Hoæe reæi... - Sagradit æu novu prijestolnicu. idov je bio zaprepa ten. - Nije li to ... suluda zamisao? - Sudbina na e zemlje rje ava se na sjeveroistoènoj granici. Moja nova prijestolnica nalazit æe se u Delti. Na taj æu naèin biti pravovremeno obavje tavan o svim dogaðajima u Libanonu, Siriji i na im protektoratima koje Hetiti ugro avaju. Teba æe ostati Amonovo sveto mjesto, prelijepi grad kojim dominiraju ogromni Karnak i blistavi Luksor; uljep avat æu te na e svetinje sve dok budem vladao. Na zapadnoj obali, Planina ti ine vjeèno bdije nad Dolinom Kraljeva, Dolinom Kraljica i grobnicama pravednika. - Ali... to æe biti s Memphisom? - Memphis je spona Dviju Zemalja, grad u kojem se Delta susreæe s dolinom Nila; i dalje æe biti ekonomsko i administrativno sredi te. Meðutim, moramo iæi prema sjeveru i istoku, Mojsije, ne smijemo se uljuljkati u miru i sreæi i zaboraviti da su neprij atelji veæ napadali na u zemlju, a da je ona danas primamljiviji plijen nego ikada. - Zar linija obrane nije dovoljna? - U sluèaju opasnosti, moram brzo reagirati. to budem bli e granici, br e æu biti i obavi je ten. - Izgleda mi da je izgradnja nove prijestolnice vrlo opasan pothvat. Zar Ehnato n nije do ivio potpuni poraz kada je poku ao to isto? - Ehnaton je napravio neoprostive pogre ke. Grad koji je namjeravao izgraditi u S rednjem Egiptu bio je osuðen na propast od samog poèetka. elio je stvoriti taj grad, ali ne zbog dobrobiti svog naroda, veæ da bi ispunio svoj mistièni san. 197CHRHTMIlJACft - Zar se on nije suprotstavio Amonovim sveæenicima, ba kao i ti? - Za to bih se sukobio s velikim Amonovim sveæenikom ukoliko je odan Zakonu i kralju ? - Ehnaton je vjerovao u jednog boga i izgradio je grad u njegovu èast. - Pritom je gotovo uni tio bogatu zemlju koju je naslijedio od svog oca, velikog A menhotepa; Ehnaton je bio slab i neodluèan, obuzet svojim molitvama. Za vrijeme nj egove vladavine, Egipat je izgubio mnoga podruèja. Znaèi li to da ga brani ? Moj sije je oklijevao. - Njegov grad danas je napu ten. - A u mojem æe ivjeti buduæa pokoljenja. - Pomalo me pla i , Ramzese. - Samo hrabro, prijatelju moj! - Koliko je godina potrebno da bi ni iz èega niknuo grad? Ramzes se osmjehnuo. - Neæe niknuti ni iz èega. - Ne razumijem.

: - Tijekom kolovanja, Seti me je vodio u obilazak svih a u zemlji. Na svakom od tih putovanja davao a ja sam se trudio zapamtiti ih; sada sam ajednièkih hodoèa æa. Jedan od gradova

, veæih gradov p mi je mudre pouke, otkrio smisao tih z koje smo obi li bio je Avaris.

- Avaris, prokleti grad, nekada nja prijestolnica na ih : krvnih n eprijatelja Hiksa? li - Seti je nosio ime boga Seta, Ozirisovog ubojice, jer je uspio obuzdati ru ilaèku s ilu i iz nje crpsti skrivenu svjetlost koja mu je omoguæila da gradi. - A ti od prokletog Avarisa eli stvoriti Ramzesov gradi - Egipatska prijestolnica zvat æe se Pi-Ramzes, 'Grad Ramzesa'. RAMZES: HRAM ZA tULUUHE 60DIHA - Pa to je ludost! - Pi-Ramzes æe biti rasko an, gostoljubiv grad kojeg æe opjevati mnogi pjesnici. - Za koliko godina? - Nisam zaboravio na tvoje pitanje; zato sam te i pozvao. - Bojim se da poèinjem razumjeti... - Potreban mi je èovjek od povjerenja koji æe nadgledati radove i voditi raèuna da ne bude ka njenja. uri mi se, Mojsije; Avaris mora postati Pi-Ramzes to je prije moguæe. - Jesi li razmi ljao o roku? - Da, bit æe nam potrebno manje od godine dana. - To je nemoguæe! - Nije, zahvaljujuæi tebi. - Misli li da sam sposoban pomicati kamenje brzinom sokola i slagati gromade jedn u na drugu snagom volje? - Pomicati kamenje ne, ali pomicati cigle da. - Mislio si, dakle, na... - Na idovske zidare kojih je tamo mnogo. Trenutno su ra trkani po raznim gradili tim a; ako ti uspije okupiti ih, sastavit æemo izvrsnu ekipu kvalificiranih radnika, s posobnih ostvariti moju zamisao! - Ne grade li se hramovi od kamena? - Pro irit æu veæ postojeæe hramove, radovi æe trajati nekoliko godina. Od cigala æemo saz dati dvorove, vile za plemiæe, administrativne zgrade, stambene èetvrti. Za manje od godinu dana Pi-Ramzes æe biti naseljen i postat æe prijestolnicom. Mojsije je bio suzdr an. - Mislim da je to nemoguæe. Samo za izradu projekta potrebno nam... - Projekt veæ postoji, u mojoj glavi! Prenijet æu ga na papirus, a ti æe osobno nadgle dati radove. - idovi su svadljivi; svaki klan ima svog voðu. - Ne tra im od tebe da postane njihov kralj, veæ nadzornik radova. ?mCHRISTMtf JACQ - Neæe mi biti lako nametnuti se. - Znam da æe uspjeti. - Mnogi æe idovi poku ati doæi na moje mjesto èim se bude proèulo da radovi poèinju. - Misli da æe nekome to poæi za rukom? Moj sije se nasmijao. -Ali taj rok... to je nemoguæe. - Podiæi æemo Pi-Ramzes, grad æe zablistati pod nebom Delte i obasjati Egipat svojom l jepotom. Na posao, Mojsije. »iglar Abner nije vi e mogao podnositi Sarijevu mepravdu. Taj Egipæanin je mislio da m o e postupati grubo i neuljudno s radnicima samo zato to je bio o enjen Ramzesovom se strom. Prekovremene sate im je plaæao manje nego to je to bilo propisano, zakidao i h je na hrani, nije im dozvoljavao da se odmaraju pod izgovorom da lo e rade. Kada je Mojsije boravio u Tebi, Sari je morao biti na oprezu, pa su uvjeti rada bili izdr ljivi; ali, zato je za vrijeme dok idova nije bilo bio osobito svirep. Pr ethodnog dana kaznio je djeèaka, zadu enog za no enje cigle od radionice do broda, s p etnaest udaraca batinom, optu iv i ga da ne radi dovoljno brzo.

To je bila kap koja je prelila prepunu èa u. Kada se Sari pojavio na vratima radionice, idovi su sjedili u krugu. Jedino je Ab ner stajao. - Na posao! - zapovjedio im je sve mr aviji Sari. - Zahtijevamo ispriku. - reèe mu Abner mirnim glasom. 200I RAMZES: HRAM ZA MILUUHE 60DIHA - to si to rekao? - Djeèak kojeg si nepravedno kaznio osjeæa se lo e, pao je u postelju. Duguje mu isprik u, kao, uostalom, i nama. - Da nisi mo da poludio, Abnere? - Ne vraæamo se na posao dok ne dobijemo ono to tra imo. Sari se okrutno nasmija. - Ba si smije an, jadni moj Abnere! - Buduæi da nam se ruga , podnijet æemo tu bu. - Smije an si i glup. Policija je na temelju mog naloga provela istragu i zakljuèil a da je taj mladi najamnik bio rtva nesretnog sluèaja, i to svojom gre kom. - Ali... to je la ! - Pisar je zabilje io njegovu izjavu u mojoj prisutnosti. Ako bude ne to poku ao, bit æe optu en da la e. - Kako se usuðuje izvrtati istinu? - Ukoliko iz ovih stopa ne krenete na posao, snosit æete te ke posljedice. Morate is poruèite cigle za novu vilu tebanskog gradonaèelnika, a on ne trpi ka njenje. - Ali zakon govori da... - Ne prièaj mi o zakonu, idove! Ne razumije ti zakon. Podnesi tu bu protiv mene, pa æe djeti to æe se dogoditi s tvojom obitelji! Egipæanin je uspio zapla iti Abnera. Radnici su se vratili na posao. Dolanta, Sarijeva ena, sve je vi e bila odu evljena Ofirom, libijskim magom. Premda j e imao lice ptice grabljivice, pridobivao je ljude utje nim rijeèima i toplinom s ko jom je govorio o Atonu, sunèevom titu. Poèeo je primati mnogobrojne prijatelje Ramzes ove sestre; govorio im je o ?201CHRtSTIAH JACa nepravednom progonu Ehnatona, uvjeravao ih da je nu no potrebno pro iriti kult jedno g boga. Ofir je uistinu bio neobièan èovjek i nikoga nije ostavljao ravnodu nim. Jedni su bili zateèeni snagom njegovih rijeèi, drugi su se s njim slo ili veæ nakon prvog susreta. U lukavo ispletenu mre u hvatalo se sve vi e bogatih i utjecajnih ljudi. Za svega neko liko tjedana Ofir je stekao mnogobrojne istomi ljenike. Jo se nije okupio dovoljan broj ljudi da bi se bilo to poduzelo, ali jedan novi idejni pokret sve je vi e uzim ao maha. Lita je prisustvovala razgovorima, ali nije govorila. Dostojanstvo mlade ene, nje n stav i suzdr anost na neke plemiæe su ostavili dubok dojam. Bilo je oèigledno da Lit a pripada kraljevskoj lozi i da je njeno mjesto na dvoru. Ofir nije nikoga kritizirao, niti je ne to tra io. Govorio je, ozbiljnim i uvjerljiv im glasom, o Ehnatonovim uvjerenjima, o ljepoti pjesama koje je ispjevao u slavu boga Atona, o njegovoj istinoljubivosti. Poruka progonjenog kralja i njegove na sljednice Lite mogla se sa eti u dvije rijeèi - ljubav i mir. A ta je poruka najavlj ivala blistavu buduænost, buduænost dostojnu Egipta i njegove civilizacije. Dolanta je, vi e nego ponosna na samu sebe, predstavila magu nekada njeg ministra va njskih poslova Mebu. Bila je sretna da je iza la iz stanja uobièajene apatije, ponos na da slu i vi em cilju. Ramzes ju je napustio, ali je mag njenom ivotu dao novi smis ao. Biv i diplomat irokog, mirnog lica i plemiækog dr anja nije skrivao nepovjerenje. - Upoznat æu se s va im prijateljem, draga moja, ali samo zato to ste oèaravajuæi. - Zahvaljujem vam, Mebo; neæete se pokajati. Dolanta i Meba stigli su do maga koji je sjedio pod persejom. Ofir je ispreplitao dva lanena konca, izraðujuæi od njih traku za amajliju .

v

Ustao je i poklonio im se. 102RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - Poèa æen sam time to mi u posjet dolazi jedan ministar. - Biv i ministar. - ispravi ga Meba. - Nepravda je doista nepredvidiva, mo e snaæi bilo koga, u bilo koje vrijeme! - To ba nije utje no. Ramzesova sestra se umije ala. - Sve sam objasnila svom prijatelju Mebi; mo da æe pristati pomoæi nam. - Ne zavaravajmo se, draga moja! Ramzes me je zatvorio u zlatan kavez. - Vi mu se elite osvetiti. - zakljuèio je mag sigurnim glasom. - Ne pretjerujmo. - usprotivi se Meba. - Ostalo mi je nekoliko utjecajnih prija telja koji æe mi... - Va i prijatelji vam neæe pomoæi jer su im va nije njihove vlastite karijere. Pridru ite nam se u borbi, pomozite nam da se Lita popne na prijestolje koje joj pripada. - To je neizvedivo. Ramzes je izuzetno sna na liènost, nikome neæe ustupiti svoju moæ. Osim toga, treba dodati da je postao vrlo omiljen u narodu zbog èuda koja su se do godila u prvoj godini njegove vladavine. Ne mo emo mu ni ta, vjerujte mi. - Da bismo pobijedili takvog neprijatelja, moramo se boriti na svom terenu. - Imate neki plan? - Biste li ga eljeli èuti? Meba, sav uznemiren, nesvjesno je dotaknuo amajliju koju je nosio oko vrata. - Pa, ne znam... - Vidite, ovim jednostavnim pokretom ruke upravo ste pokazali gdje le i odgovor: u magiji. Mogu uni titi za titu kojom je Ramzes okru en. Bit æe to te ak i dugotrajan posao ali znam da æu uspjeti. Diplomat je ustuknuo. IO}CHRISTIAH JACQ - ao mi je, ne mogu vam pomoæi u vrad binama! ? - Ni ne tra im to od vas, Mebo. Ramzesa treba napasti na jo jednom polju, a tu ste mi vi potrebni. - Ne razumijem vas. - Atonovim prista ama potreban je voða. Netko tko æe odigrati odluèujuæu ulogu i svrgnuti oslabljenog i nesposobnog Ramzesa kada Aton uni ti egipatska bo anstva. - To je... jako rizièno! - Progonili su Ehnatona, a ne Atona. Ne postoji zakon koji zabranjuje kult na eg boga; njegovi sljedbenici su mnogobrojni i uporni. Ehnaton nije uspio, ali mi hoæem o. Meba je bio uznemiren; ruke su mu se tresle. - Moram razmisliti. - Zar to nije uzbudljivo? - upitala ga je kraljeva sestra. - Pred nama se otvar a jedan novi svijet, svijet u kojem æe biti mjesta za nas! - Da, nesumnjivo... Ipak, moram razmisliti. Ofir je bio zadovoljan ovim susretom. Meba je bio prestra en i oprezan èovjek, nije bio roðen za voðu. Meðutim, *1 mrzio je Ramzesa i arko je elio povratiti ugled i polo aj. si Bit æe neodluèan, pa æe se posavjetovati sa svojim vodièem i >j, prijateljem Henarom, kojeg je Ofir elio pridobiti. Dolanta mu je mnogo govorila o novom ministru vanjskih poslova koji je bio neizmjerno ljubomoran na brata. Ofi r je bio siguran u to da se Henar samo pretvara da se promijenio, i da u njemu p lamti elja da uni ti Ramzesa. Mag æe, zahvaljujuæi Mebi, doprijeti do ovog moænika i pret voriti ga u svog glavnog saveznika. Poslije iscrpljujuæeg i beskrajno dugog dana na poslu, Sarijev no ni palac bio je cr ven i nateèen, sav izoblièen od artritisa. Jedva je upravljao svojim slu benim kolima, toliko mu je bilo te ko stajati. Malo se oraspolo io kada je pomislio ?104RAJiZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA da ga èeka poduzimanje disciplinskih mjera protiv idova koji su naposljetku uvidjel i da mu ne mogu ni ta. Zahvaljujuæi njegovim vezama u tebanskoj policiji i gradonaèeln ikovoj podr ci, i dalje æe moæi iskaljivati bijes na tom olo u.

Sve ga je vi e ivcirala prisutnost tajanstvenog maga i njegove utljive suputnice. Nj ih dvoje su, dodu e, bili vrlo diskretni, ali su previ e utjecali na Dolentu koja je sa sve veæim arom ispovijedala vjeru u Atona. Tonula je u misticizam i gutala Ofir ove rijeèi kao vodu s izvora ivota, zapostavljajuæi pritom braène du nosti. Krupna, lascivna brineta èekala je mu a na pragu vile. - Otiði po melem za masiranje. - zapovjedio joj je. - Stra no me boli prst. - Jako si razma en, dragi. - Ja, razma en? Ne mo e zamisliti kako se muèim na poslu! Padnem u depresiju èim vidim o ne idove. Dolanta ga je primila za ruku i povela u spavaæu sobu. Sari je legao na jastuke; s upruga mu je oprala noge, namirisala ih i melemom namazala nateèeni prst. - Je li onaj tvoj mag jo uvijek u gradu? - Da, danas ga je posjetio Meba. - Biv i ministar vanjskih poslova? - Da, dobro se sla u. - Meba - Atonov prista a? Pa on je najobiènija kukavica! - I dalje ima dragocjene veze, mnogi plemiæi ga po tuju. Ofiru i Liti dobro æe doæi njeg ova pomoæ. - Ne misli li da si previ e zaluðena tim misticima? - Sari! Kako se usuðuje reæi tako ne to? - Dobro, dobro... Kao da ni ta nisam rekao. - Oni su nam jedina nada, samo uz njihovu pomoæ mo emo povratiti polo aj i ugled. A v jera u Atona tako je lijepa, tako èista... Zar ne osjeæa toplinu u srcu dok slu a Ofirov e propovijedi? - Tko ti je va niji, taj Libijac ili ja? 205CHR1STIAM JACQ - Ali... kako vas mogu usporeðivati? - On te gleda po cijele dane, dok se ja muèim s onim idovskim lijenèinama. Plavu a i b rineta pod istim krovom... Taj tvoj Ofir doista ima sreæe! Dolanta ga prestane masirati. - Govori gluposti, Sari! Ofir je mudrac, èovjek molitve. Odavno vi e ne misli na... - A ti, da li ti misli ? - Gadi mi se! - Skidaj haljinu, draga, pa me jo malo izmasiraj. Mene molitve pretjerano ne zani maju! - A, da, skoro sam zaboravila! - to? - Dvorski glasnik ti je donio pismo. - Daj mi ga. Dolanta se udalji. Sarija je no ni palac manje bolio. Kakvo li je to pismo? Vjeroj atno ga obavje tavaju da je premje ten na neki bolji polo aj; neæe vi e morati gledati id ! Krupna brineta vratila se s pismom u ruci. Sari je skinuo peèat s papirusa, odmota o ga i poèeo èitati. Nabrao je èelo, a usne su mu pobijelile. - Lo a vest? - Zovu me da doðem u Memphis sa svojom ekipom ciglara. - Pa to je... divno! - Pismo je potpisao Mojsije, nadzornik kraljevskih gradili ta. ?206RAMZES: HRAM ZA MILUUNE 60ÐINA Svi ciglari idovi odazvali su se pozivu. Kada su Mojsijeva pisma pristigla u grad ili ta diljem zemlje, zavladalo je opæe odu evljenje. Od Mojsijevog boravka u Karnaku, sve su ga vi e po tovali. Branio je svoju braæu idove, nije dozvoljavao da se itko pre ma njima odnosi kao prema pripadnicima ni e rase. Èinjenica da je bio Ramzesov prija telj dodatno mu je poveæala ugled; a sad je dobio zvanje nadzornika kraljevskih gr adili ta! U mnogima se rodila nada. Mladi idov sigurno æe poveæati plaæe zaposlenima i po bolj ati uvjete rada. Ni sam Mojsije nije se nadao ovakvom uspjehu. Voðe nekih klanova su negodovali, al

i nitko se nije smio oglu iti o faraonove zapovijedi, bilo im je jasno da ga moraj u bespogovorno slu ati. Mojsije je obilazio kamp u sjevernom dijelu Memphisa kako bi se uvjerio da su radnièki atori udobni i da je higijena zadovoljavajuæa. Sari mu p reprijeèi put. - Za to si me pozvao u Memphis? - Ubrzo æe saznati. - Ja nisam idov! - Pozvao sam i druge Egipæane, efove zidarskih ekipa. - Zaboravlja da je moja supruga kraljeva sestra? - Ja sam nadzornik njegovih gradili ta. Drugim rijeèima, tvoj pretpostavljeni. Sari se ugrizao za usnu. - U mojoj ekipi vlada rasulo, idovi su toliko nedisciplinirani da razumiju samo j ezik batine. Nemam namjeru biti blag prema njima. 207CHRISTIAH JACft - Potpuno si u pravu, ponekad je nu no primijeniti silu; naravno, u sluèaju da ef ne pravedno kazni radnika, i sam mora biti izbatinan. Osobno æu se pobrinuti da se ov aj zakon primjenjuje. - Ne bojim te se. - Ne zaboravi da mi je Razmes dao potpuno odrije ene ruke. Mojsije se okrene i ode; kada se malo udaljio, Sari pljune za njim. Boravak u Memphisu, kojem se Dolanta toliko veselila, bit æe, izgleda, pravi pakao . Ramzes nije reagirao kada je dobio slu benu obavijest da je njegova starija sest ra stigla u grad sa svojim suprugom. Braèni par je odsjeo u ne ba velikoj vili, u k ojoj je boravila i njihova tobo nja posluga, Ofir i Lita. Dolanta, mag i njegova ut ljiva suputnica, unatoè Sarijevom protivljenju, èvrsto su odluèili svoje djelovanje pr o iriti i na Memphis. Ekonomsko sredi te zemlje bilo je puno stranaca, pa samim tim i pogodniji teren za propagiranje nove vjere od tradicionalistièkog juga, neprijat eljski raspolo enog prema religioznim promjenama. Dolanta je znala da im ta okolno st ide u prilog, i da æe steæi veliki broj novih prista a. Sari je i dalje bio sumnjièav i nije se pretjerano mije ao u njihove planove. Vi e ga je zanimalo to æe Mojsije reæi u govoru koji æe odr ati pred idovima. Na ulazu u Ministarstvo vanjskih poslova nalazila se statua ogromnog pavijana od ru ièastog granita, koji je predstavljao boga Tota. Gospodar hijeroglifa, tvorac sv ih jezika, predstavljen je kao stra na ivotinja od koje su bje ale divlje zvijeri. Eg ipatski diplomati su po uzoru na njega govorili po nekoliko stranih jezika, kako ne bi strancima otkrivali svoj ?M8RAMZES: HRAM ZA MILMUNE 60D1NA sveti jezik. Kada su boravili u stranim zemljama, egipatski veleposlanici i glas nici govorili su jezikom svojih domaæina. A a je u ao u kapelu za du nosnike Ministarstva koja se nalazila lijevo od ulaza u zgr adu, i polo io narcise na oltar boga Tota. elio se pomoliti bo anskom pisaru prije ne goli prione na odgovoran posao od kojeg je ovisila sigurnost zemlje. Elegantni i uglaðeni diplomat potom je izi ao iz kapele, pro ao kroz prostrane uredske prostorije slu benika zaposlenih u Ministarstvu i zatra io da bude primljen kod Hen ara èije su prostorije zauzimale gornji kat. - A o, konaèno! Gdje ste dosad? - Sinoæ sam se malo zabavljao, pa sam ustao ne to kasnije nego obièno. Nadam se da va m ne smeta to malo kasnim. A a primijeti da je Henarovo lice nateèeno i crveno; nije bilo sumnje da je ne to dubo ko potreslo kraljevog starijeg brata. - to se dogodilo? - Jeste li èuli da se govori o skupu idovskih ciglara na sjeveru Memphisa? - Kakve to ima veze s nama? Mladi diplomat duguljastog lica duboko je prezirao radnike i rijetko je dolazio u dodir s tim dru tvenim slojem. - Da li ste èuli tko ih je pozvao, znate li tko je imenovan za nadzornika kraljevs kih gradili ta? Mojsije! - to je u tome neobièno? Veæ je nadgledao gradili te u Karnaku, logièno je da je unaprijeð

n. - Da je samo to u pitanju... Mojsije se juèer obratio idovima i otkrio im je Ramze sov projekt; kralj eli izgraditi novu prijestolnicu u Delti! A a je dugo utio. Mladi diplomat, obièno siguran u sebe, bio je okiran. - Jeste li sigurni? - Da, A o, potpuno sam siguran! Mojsije izvr ava naredbe mog brata. - 209 CHRISTMN JACft - Nova prijestolnica... Nemoguæe. - Kada je Ramzes u pitanju, ni ta nije nemoguæe! - Mo da je to samo ideja. - Ne, faraon je veæ izradio projekt i izabrao lokaciju. eli da se grad podigne u p rokletom Avarisu, upravo na onom mjestu gdje smo pretrpjeli poraz od osvajaèa Hiks a, od kojih smo se potom jedva oslobodili! Henar se odjednom oraspolo io. - A to... ako je Ramzes poludio? Njegov pothvat je osuðen na propast, mo da se mo emo obratiti za pomoæ nekim razumnim ljudima... - Nemojte biti preveliki optimist. Ramzes mnogo toga stavlja na kocku, ali njegov instinkt je, na alost, dobar vodiè. Nije mogao donijeti bolju odluku; nov a prijestolnica na sjeveroistoku zemlje, blizu granice, bit æe jasna opomena Hetit ima. Umjesto da se zatvori u sebe, Egipat æe svima dati do znanja da je svjestan n eprestane opasnosti koja mu prijeti i da neæe ustupiti neprijateljima ni pedalj sv oje zemlje. Kralj æe biti pravovremeno obavje tavan o kretanju neprijatelja, pa æe moæi pravovremeno reagirati. Henar je sjeo, silno razoèaran. - Pa to je katastrofa. Na i planovi padaju u vodu. - Sada ste, pak, previ e pesimist. S jedne strane, Ramzes mo da neæe uspjeti ostvariti svoju elju; s druge strane, za to bismo odustali od na eg plana, èak i da je ostvari? - Zar ne razumijete da moj brat uzima u svoje ruke vanjsku politiku? - Razumijem, ali to je bilo za oèekivati. Ne zaboravite da æemo i dalje biti njegov glavni izvor informacija. Ostavimo ga u uvjerenju da smo mu duboko odani. Henaru se vraæalo samopouzdanje. - U pravu ste, A o; nova prijestolnica nije nepremostiv problem. 110RAMftHRAN ZA MILIJUNE 60DINA Sna ne emocije su preplavile kraljicu Tuju kada je zakoraèila u vrt svog memfl kog dvo ra. Jako je voljela etati ovuda sa Setijem, dok je vrijeme s njim brzo prolazilo! Sjeæala se svake njegove rijeèi, svakog pogleda. Mislila je da æe zajedno u ivati u dug oj, mirnoj starosti. Ali, Seti je oti ao nekud daleko, a ona je ostala sama, na ov om prelijepom mjestu punom narova i tamarisa. Vrt je bio prekriven razlièkom, anem onama, abnjacima. Osjetiv i blagi umor, Tuja sjedne pod sjenicu prekrivenu penjaèicom s plavim cvjetovima, pored bazena s lotosima. S njenog lica nestalo je svakog traga alosti kada je ugledala Ramzesa kako joj do lazi ususret. Za manje od godinu dana vladavine, njen sin je stekao neobiènu sigurnost. Nije bio ni ta manje energièan vladar od Setija i bilo joj je jasno da se u njega uselila ne ka neiscrppa snaga. Ramzes nje no poljubi majku i sjedne s njene desne strane. - Moram razgovarati s tobom. - Zato sam ovdje, sine moj. - Postavio sam nove ljude na visoke polo aje. Odobrava li moj izbor? - Sjeæa li se Setijevog savjeta? - Da, on mi je bio zvijezda vodilja. 'Istra uj dubine ljudske du e, okru i se pravedn im, èasnim ljudima, sposobnima da nepristrano prosuðuju, onima koji nikada neæe prekr it i zakletvu odanosti'. Da li sam uspio? Samo mi vrijeme mo e dati odgovor na to pit anje. - Boji li se da bi netko mogao ustati protiv tebe? - Znam da je to nemoguæe izbjeæi, obzirom na moj poduhvat. Mnogi æe biti uvrijeðeni z ato to gradim novu 211-

CHRISTIAN JACQ prijestolnicu, doæi æe do sukoba interesa. Ta ideja je bljesnula u meni, preplavila mi je misli poput svjetlosti, nametnula mi se kao neuni tiva istina. - To se zove sia, èista intuicija koja ne priznaje razum i analizu. Seti se èesto os lanjao na nju i vjerovao je da se prenosi s faraona na faraona. - Da li se sla e s mojom odlukom o gradnji Pi-Ramzesa? - Sia je progovorila iz tvog srca. Nije ti potrebno moje mi ljenje. - elim èuti to misli jer osjeæam oèevu prisutnost u ovom vrtu, jer znam da oboje èujemo egov glas. - Znakovi su se pojavili, Ramzese; tvoja vladavina obilje ava poèetak novog dob a. Pi-Ramzes æe biti tvoja prijestolnica. Ramzesove i Tujine ruke se sjedini e. * - Kada bude vidjela moj grad, srce æe ti se ispuniti rado æu, majko. - Brinem se, nisam sigurna da si dobro za tiæen. - Seramana je budan èuvar. - Mislila sam na magijsku za titu. Jesi li razmi ljao o izgradnji vjeènog hrama? - Da, veæ sam izabrao mjesto, ali Pi-Ramzes je moj prioritet. - Ne zaboravi na taj hram. Ako se sile mraka urote protiv tebe, on æe ti biti naj bolji saveznik.

?inRANZES: HRAM ZA MILIJUNE 60ÐltfA Mi "jesto je bilo èarobno. .Plodno zemlji te, iroka polja, prostrani pa njaci, putovi du kojih se prostiralo cvij eæe, voænjaci s kao med slatkim jabukama, veliki maslenjak, bogati ribnjaci, bare sa slanom vodom, uma s visokim, èvrstim stablima papirusa - okolica Avarisa, prokleto g grada koji su èinili hram boga Seta i nekoliko kuæa, bila je prelijepa. Na ovom mjestu Seti je Ramzesa suoèio s moæi. Na ovom mjestu Ramzes æe sagraditi svoju prijestolnicu. Ljepota i rasko predjela iznenadili su Mojsija. Bio je èlan ekspedicije koju su èinil i idovi i egipatski poslovoðe. Predvodio ju je osobno Ramzes, praæen svojim ljubimcim a, lavom i psom. Seramana i desetak izvidnika i li su ispred kolone kako bi se uvj erili da je put èist. Avaris je drijemao na jesenjem suncu. U gradu su ivjeli usporeni seljaci, beraèi pa pirusa i nekolicina neambicioznih slu benika. Vrijeme kao da je stalo u tom mjestu osuðenom na zaborav. Krenuv i iz Memphisa, ekspedicija se zaustavila u svetom gradu Heliopolisu da bi R amzes prinio darove svom za titniku, bogu Ra. Zatim je pro la kroz Bubastis, grad Ba stete, boginje ljubavi i nje nosti s oblièjem maèke, te je zaplovila Pelu anskim6 rukavc em Nila koji se nazivao 6 Pelu anski rukavac', jedan od tri velika rukavca u Delti, dobio je ime po Peluzi (u blizini Tel Farameha), gradu u istoènom dijelu Delte. njCHR1ST1AN JACQ i 'Raovim vodama'. Avaris se nalazi u blizini Menzaleha, na zapadnoj strani'Horu sove staze', puta kojim se preko sinajskog primorja sti e do Palestine. - Mjesto doista ima velik strate ki znaèaj. - zakljuèio je Mojsije nakon to je prouèio Ra mzesov projekt. - Razumije li sada za to sam ga izabrao? Iskopavanjem kanala i produ avanjem 'Raovih voda, otvorit æemo vodeni put do velikih jezera koja granièe s prevlakom El-Kantara. U hitnim sluèajevima bit æemo u moguænosti brzo doploviti do tvrðave u Sili i do malih pograniènih utvrda. Pojaèat æu za titu istoène Delte, osigurat æu putove, a vijesti iz na i rotektorata stizat æe mi vrlo brzo. Ljeti je ovdje ugodno; vojska æe biti po teðena veli kih vruæina, i u sluèaju opasnosti moæi æe pravovremeno djelovati. - Tvoja dalekovidnost je zapanjujuæa. - Priznao je Mojsije. - Kakvog su raspolo enja tvoji ljudi? - Èini mi se da su zadovoljni time to æu im ja biti nadreðeni. Ali, ipak ih najvi e moti viraju velike plaæe. - Nema uspjeha bez irokogrudnosti. elim da izgrade velièanstveni grad.

Mojsije se vratio prouèavanju projekta. Èetiri glavna hrama bit æe izgraðena na èetiri str ane svijeta: na zapadu æe se nalaziti hram Amona, 'skrivenog' boga; na jugu æe biti sveti te posveæeno Setu, za titniku grada; sirijska boginja Astarteja dobit æe svoj hram u istoènom dijelu grada; dok æe sjever krasiti hram 'zelene' Uaðete. Uz Setov hram bi t æe izgraðena rijeèna luka, povezana s Raovim i Avarisovim vodama, irokim kanalima koj i æe okru ivati grad i snabdijevati ga vodom za piæe. Oko luke bit æe smje tena skladi ta, nice i radionice. Sjeverno od luke, u sredi tu grada, niknut æe kraljevska palaèa, adm inistrativne zgrade, vile i stambene èetvrti. Palaèa æe gledati na glavnu ulicu u kojo j æe biti hram boga Ptaha, Stvoritelja; ulicu æe presijecati dvije velike aleje, jed na s lijeve, druga s desne strane, koje æe voditi prema Amonovom i Raovom 214RAMZEHRAM ZA MILIJUNE 60DIIM hramu. Setovo sveti e bit æe najizoliranije, nalazit æe se s druge strane kanala koji æe povezivati Raove i Avarisove vode. Vojska æe imati na raspolaganju èetiri vojarne, jednu izmeðu Pelu anskog rukavca i admin istrativne èetvrti, a ostale tri na obali 'Avarisovih voda', prvu iza Ptahovog hra ma, drugu u stambenoj èetvrti i treæu u blizini hramova boginje Astarteje i boga Raa . - Majstori æe veæ sutra osposobiti radionice za izradu glaziranih opeka. - reèe mu Ra mzes. - elim da sve graðevine, od najskromnije kuæe pa do sale za prijeme, budu u ivim bojama. Jo samo da ih napravimo; a to je tvoj posao, Mojsije. Mojsije je palcem provjeravao jednu po jednu zgradu koje je vladar ucrtao na pro jektu. - Ovo je ogroman posao, pravi izazov. Ali... - to, ali? - Bez uvrede, Velièanstvo, ali nedostaje jedan hram. Mo emo ga podiæi izmeðu Amonovog i Ptahovog sveti ta. - Kojem bi bo anstvu bio posveæen? - Onom kojem faraon mora zahvaliti za svoju moæ. Zar ne moramo izgraditi hram u ko jem æe se podvrgnuti obredu preporoda? - Da bi se podvrgnuo obredu preporoda, faraon mora vladati najmanje trideset go dina. Nanio bih uvredu sudbini kada bih veæ sada zapoèeo s njegovom gradnjom. - Ali, ipak si ostavio prazan prostor. - Da nisam to uèinio, uvrijedio bih sreæu koja me prati. Kada budemo slavili tridese togodi njicu moje vladavine, ti æe sjediti na poèasnom mjestu s na im prijateljima iz mla dosti. - Za trideset godina... Kakvu li nam je sudbinu Bog namijenio? - Za sada eli da zajedno izgradimo egipatsku prijestolnicu. - Podijelio sam idove u dvije grupe. Prva æe prenijeti kamene blokove na gradili ta gdje se zidaju hramovi, a zatim æe tamo raditi pod vodstvom egipatskih majstora. D ruga grupa ?21JCHRISTIAN JACQ æe izraditi tisuæe cigala za tvoju palaèu i svjetovne graðevine. Bit æe mi naporno voditi obje grupe. Mislim da neæu vi e dugo biti omiljen meðu radnicima. Zna li kako me zovu id ovi? Masa,'iz vode izvaðen'! - Da nisi mo da i ti napravio kakvo èudo? - Radi se o staroj babilonskoj legendi koja im se jako sviða; a oni su se poigral i mojim pravim imenom; Mojsije znaèi 'Onaj koji je roðen, pa misle da sam ja, idov, b lagoslovljen od bogova, kao u toj legendi. Nisam li kolovan kao plemiæ, nisam li fa raonov prijatelj? Bog me je izbavio iz'vode' nesreæe i siroma tva. Smatraju da zaslu u jem da me prate jer imam toliko sreæe; zato ciglari i imaju povjerenja u mene. - Ne smiju ni u èemu oskudijevati. Kraljevske itnice stoje ti na raspolaganju u sl uèaju nu de. - Izgradit æu ti prijestolnicu, Ramzese. idovski ciglari ljubomorno su èuvali tajne svog zanata. Nosili su kratke crne perik e vezane bijelom trakom, otkrivene u i, kratke brkove i bradu, imali su nisko èelo i debelu donju usnu. Sirijci i Egipæani uzalud su poku avali dostiæi njihovo umijeæe, idov i su uvijek bili najbolji ciglari i tako æe i ostati. Posao je bio te ak, ali su kor ektno plaæeni i imali su pravo na slobodne dane. Dobivali su ukusnu hranu, a i smj

e taj je bio dobar. Mojsije im nije tajio da æe se na gradili tima Pi-Ramzesa raditi vi e negoli igdje dru gdje, ali im je obeæao da æe njihov napor biti na odgovarajuæi naèin nagraðen. Svatko tko bude marljivo radio na izgradnji nove prijestolnice steæi æe pravo malo bogatstvo. Tri prosjeèna radnika mogla su u toku dana izraditi osamsto do devetsto manjih cig ala; za izgradnju Pi-Ramzesa bile su potrebne i cigle veæih dimenzija, za temelje na koje ?116RAMZB: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA su se potom slagale manje cigle serijske proizvodnje. Bilo je od velike va nosti d a ovi temelji budu kvalitetni, pa je na ciglarima le ala velika odgovornost. idovima je veæ od prvog dana bilo jasno da æe Mojsije upravljati radnicima èvrstom ruko m. Oni koji su mislili da æe moæi zabu avati grdno su se prevarili, svi æe morati marlji vo raditi sve do dana progla enja nove prijestolnice. Abner je, kao i njegove kole ge, odluèio da æe dati sve od sebe kako bi od mulja s Nila i mljevene slame napravio dobru mje avinu za cigle. Na nekoliko velikih lokacija7 radnici su vla ili mulj vod om koju su crpili iz rova povezanog s kanalom; zatim su, uz pjesmu, gnjeèili mokar mulj budacima i pijucima da bi cigle koje su se od njega izraðivale bile vrhunske kvalitete. Abner je bio spretan i vrijedan èovjek; kada bi dobio zadovoljavajuæu smjesu, sipao bi je u kantu koju je pomoænik potom nosio u radionicu gdje su je izlili u drvene kalupe. Vaðenje cigala iz kalupa bio je osjetljiv posao kojem je èesto prisustvovao i sam Mojsije. Cigle su odlagane na suhu zemlju; poslije èetverodnevnog su enja slag ane su na gomile i no ene na gradili ta. Premda napravljene od jednostavnog materijala, dobre cigle od mulja s Nila bile su vrlo otporne; kada bi se na le u rukama iskusnih zidara, zub vremena nije im mo gao na koditi. idovi su se meðusobno natjecali tko æe bolje raditi; svakako, bili su potaknuti velik im plaæama, ali su, s druge strane, bili i vrlo ponosni stoga to sudjeluju u velièans tvenom pothvatu. Kad bi elan opao, Mojsije ih je poticao i hrabrio, te je opet n a tisuæe savr enih cigala izlazilo iz kalupa. Pi-Ramzes se raðao, jedan veliki san postupno se pretvarao u stvarnost. Majstori i klesari strogo su se dr ali kraljevog projekta i zidali solidne temelje; neumorni radnici raznosili su cigle. 7 Svaka od ovih lokacija prostirala se na oko 6000 kvadratnih metara. 217CHRISTIAH JACQ Grad je pod sunèevom svjetlo æu polako rastao. Abner se divio Mojsiju. idov je u sumrak svakodnevno obilazio grupe radnika, prov jeravao kakvoæu hrane, slao bolesne i previ e iscrpljene radnike na odmor. Radnici s u ga obo avali. Zahvaljujuæi dobroj plaæi, Abner æe svojoj obitelji priu titi lijepu kuæu, i to ba ovdje, buduæoj prijestolnici. - Jesi li zadovoljan sobom, Abnere? Sari se zlokobno smje kao. - to hoæe ? - Ja sam ti ef. Da nisi mo da zaboravio? - Radim svoj posao. - Lo e ga radi . - Kako to misli , lo e? - Upropastio si nekoliko cigala. - Nije toèno! - Poslovoðe su primijetili da ne radi dobro, pa su sastavili izvje taj. Ako ga dosta vim Mojsiju, bit æe otpu ten, mo da i osuðen. - Èemu takve la i? - Ostaje ti samo jedna moguænost: mora kupiti moju utnju. - Pravi si akal, Sari! - Nema izbora, Abneru. - Za to me mrzi ? - Zato to si idov; morat æe platiti danak, i za sebe i za druge idove. - Nema pravo na to!

- Hoæu odgovor, odmah! Abner je pognuo glavu. Sari je bio jaèi. i-l 218RAMZES: HRAM ZA MtLUUHE 60BIHA o: se u Memphisu osjeæao bolje nego u Tebi. U 'velikom je gradu ivjelo mnogo stranaca od kojih se veæina toliko uklopila u egipatsko dru tvo da se ni po èemu nisu razlikov ali od Egipæana. Meðu njima je bilo i prista a Ehnatonove doktrine i magu je uspjelo p ridobiti ih na svoju stranu, obeæav i im sretnu buduænost. Oni koji su imali sreæe vidjeti utljivu Litu bili su odu evljeni. Nitko nije sumnjao da u njenim venama teèe krv prokletog kralja. Svojim uvjerljivim, sugestivnim govo rima mag je èinio èuda. Memfi ka vila Ramzesove sestre postala je stjeci tem Atonovih vj ernika kojih je svakog dana bivalo sve vi e. Ofir nije bio prvi stranac koji je propovijedao nove ideje, ali je jedini poku ava o o ivjeti herezu koju su odbacili Ehnatonovi nasljednici. Prijestolnica prokletog kralja i njegovo groblje zauvijek su napu teni, nitko vi e nije bio pokopan u velik oj nekropoli pored Atonovog grada. Buduæi da se Ramzes veæ obraèunao s crkvenim veliko dostojnicima u Karnaku, bilo je jasno da faraon neæe tolerirati nikakva vjerska pr eviranja. Ofir je u svojim govorima kritizirao kralja i njegovu politiku, vrlo v je to i umjereno, kako ne bi nai ao na neodobravanje svojih novih prista a. Mag je napredovao. Dolanta mu je donijela svje sok od rogaèa. - Djelujete umorno, Ofire. - Na zadatak nije lak. Kako vam je suprug? CHRISTIAH JACa - Nezadovoljan je poslom. Sudeæi po njegovom zadnjem pismu, svakodnevno se svaða s l ijenim i la ljivim idovima. - Ali, govori se da radovi dobro napreduju. - Svi govore da æe nova prijestolnica biti prelijepa. - Ali, bit æe posveæena Setu, gospodaru zla i mraènih sila! Ramzes poku ava uni titi svje tlost, ugasiti sunce. Moramo ga zaustaviti. - Znam, Ofire. - Svjesni ste da mi je va a podr ka neophodna. Hoæete li mi dozvoliti da upotrijebim s voje tajno znanje kako bih sprijeèio Ramzesa da uni ti Egipat? Krupna lascivna brineta ugrizla se za usnu. - Ramzes mi je brat! Ofir nje no uhvati Dolantu za ruke. - Toliko nam je zla veæ nanio! Po tovat æu, razumije se, va u odluku, ali oklijevanje ne vodi nikuda. Ramzes je sve jaèi, iz dana u dan! Njegova magijska za tita sve je moæni ja. Nisam siguran da æu je uspjeti uni titi ako budemo dugo èekali. - Ali, to je tako stra no... - Morate biti svjesni svoje odgovornosti, Dolanta. Uskoro æe biti prekasno. Kraljeva sestra je oklijevala prije negoli æe izgovoriti konaènu presudu. Ofir joj p usti ruke. - Mo da postoji drugi naèin. - Na to mislite? - Kru e glasine da je kraljica Nefertari trudna. - Ne radi se o glasinama! Dovoljno je pogledati je, u njoj buja novi ivot. - Volite li je? - Ni najmanje. - Dobro. Noæas æe mi jedan Libijac donijeti sve to je potrebno. - Zatvorit æu se u svoju sobu! - uzviknu Dolanta prije nego to je nestala. ?naRAMZES: HRAM ZA MILUUNE 60DIHA Èovjek je stigao usred noæi. Dolanta i Lita su spavale, u vili je vladala ti ina. Ofir otvori vrata, uzme torbu iz ruku trgovca i isplati ga s dva lanena sukna koja m u je dala Dolanta. Neobièna trgovina trajala je svega nekoliko sekundi. Ofir se zatvorio u malu, slab o osvijetljenu sobu bez prozora.

Poslo io je sadr aj torbe na nizak stol: kip majmuna, ruku od slonove kosti, mali st up i dvije figurice od kojih je jedna predstavljala golu enu, a druga enu sa zmija ma u rukama. Majmun æe mu podariti umijeæe boga Tota, ruka sposobnost da djeluje, go la ena æe mu omoguæiti da napadne kraljièine genitalije, stup æe jamèiti da posljedice nap da budu trajne, a ena sa zmijama u trcat æe otrov crne magije u Nefertarino tijelo. Ofirov zadatak neæe biti lagan. Kraljica je bila jaka liènost, titile su je, kao i kr alja, nevidljive sile. Ali, njena za tita bila je smanjena zbog trudnoæe. Kraljica j e hranila u sebi jedno novo biæe koje ju je, malo-pomalo, li avalo snage. Ofiru æe biti potrebno najmanje tri dana i tri noæi da bi vrad bina uspjela. alio je zb og èinjenice to æe odlo iti izravan napad na Ramzesa. Da bi se svim silama mogao baciti na glavni plijen, morao je najprije u potpunosti pridobiti Dolentu. U meðuvremenu , oslabit æe protivnika. Ramzes je tekuæe poslove povjerio Ameniju i ministrima kako bi mogao to vi e vremena provoditi na gradili tu u Pi-Ramzesu. Radovi su odlièno napredovali zahvaljujuæi Mojsi jevom elanu i savr enoj organizaciji posla. 221, CHRIST1AN JACa Meðu radnicima je vladala dobra atmosfera; i dalje su dobivali kvalitetnu hranu, a pri odreðivanju plaæa, koje su bile redovito isplaæivane, uzimalo se u obzir zalaganj e svakog pojedinca; najmarljiviji su zaraðivali lijepe iznose i jednog dana æe se moæi nastaniti u novoj prijestolnici ili kupiti zemlju u nekoj drugoj provinciji. Do bro opremljena zdravstvena slu ba pru ala je besplatnu pomoæ bolesnicima; za razliku o d drugih gradili ta, u Pi-Ramzesu nije bilo zabu anata koji su se pravili da su bole sni da bi iskamèili koji dan odmora. Kralj je vodio raèuna o sigurnosti ljudi, pa je zapovjedio poslovoðama da ih neprest ano nadgledaju; zahvaljujuæi njihovom nadzoru nije bilo veæih nesreæa. Nekoliko radnik a lak e se ozlijedilo pri postavljanju granitne ploèe na gradili tu gdje se zidao Amon ov hram, ali su se brzo oporavili. Radilo se u dvije smjene, a svaki radnik je p oslije est radnih dana dobivao dva slobodna dana da bi se opustio i povratio snag u. Mojsije nije imao vremena za odmor. Trèao je s gradili ta na gradili te, izbjegavao su kobe, pisao izvje taje, donosio va ne odluke, naruèivao materijal, slao iscrpljene rad nike na odmor. Spavao je jedan sat poslije ruèka i tri sata noæu. idovski ciglari bes pogovorno su ga slu ali; nikada nisu radili za èovjeka koji se tako predano borio za njihove interese. Abner se elio po aliti Mojsiju na Sarija, ali je strahovao od posljedica, buduæi da j e Egipæanin imao dobre veze u policiji. Ako bi ga optu ili za izazivanje nereda, bio bi protjeran iz zemlje i nikada vi e ne bi vidio svoju obitelj. Otkako je platio Sariju, ovaj ga vi e nije maltretirao, gotovo da je bio ljubazan prema njemu. Uvid jev i da je najgore pro lo, idov je odluèio da nikome ne govori o Sarijevoj ucijeni i n astavio je raditi s istim arom. Ramzes je tog jutra stigao na gradili te. Èim su èuli da æe ih kralj posjetiti, idovi su se okupali, skratili brade i brkove, stavili na glave sveèane perike, vezali ih èist im trakama i poredali cigle. S prvih kola koja su se zaustavila pred radionicom si ao je gorostas, naoru an i u o klopu, te su idovi zanijemjeli ?III< i i V RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA od straha. Da nije netko poèinio kakav prijestup? Prisutnost dvadesetak strijelaca unijela je dodatni nemir u ljude. Seramana bez rijeèi proðe pored vrste prestra enih idova. Kada se uvjerio da je sve u r edu, dade znak jednom vojniku da propusti kraljevske koèije. Ciglari su se poklonili faraonu koji im je ponaosob èestitao na vrijednom radu, os loviv i svakog imenom. Bili su presretni kada su èuli da æe dobiti nove perike i æupove bijelog vina iz Delte; ali najvi e ih je dirnula pa nja s kojom je kralj prouèavao svj e e oprane cigle, uzimajuæi jednu po jednu u ruku. - Savr ene su. - pohvalio ih je. - Sljedeæi tjedan æete dobiti dvostruke porcije hran e i dodatni dan odmora. Gdje vam je ef?

Sari je istupio iz vrste. Nekada nji Ramzesov uèitelj jedini se nije radovao kraljevom posjetu. Njemu, nekada savr enom profesoru i ambicioznom dvorjaninu, bilo je te ko stati pred èovjeka protiv kojeg se urotio. - Jesi li zadovoljan svojim novim polo ajem, Sari? - Zahvaljujem Va em velièanstvu to mi ga je povjerilo. - To mo e zahvaliti mojoj majci i Nefertari. Da nije bilo njih, tvoja bi kazna bil a daleko stro a. - Svjestan sam toga, Va e velièanstvo; trudim se iskupiti za gre ke iz pro losti. - Tvoje gre ke su neoprostive, Sari. - Gri nja savjesti koja mi izjeda srce gora je od kiseline. - To je neizmjerno blaga kazna u odnosu na zloèin koji si poèinio. - Zar se ne smijem nadati oprostu od Va eg velièanstva? - Ne poznajem tu rijeè, Sari; ili se ivi po Zakonu, ili izvan njega. Uprljao si im e boginje Maat, tvoja du a je zauvijek prokleta. Pazi to radi , zna to te èeka ako mi se Mojsije po ali na tebe. ?ni- Zaklinjem vam se, Va e velièanstvo, da æu... - Vi e ni rijeèi! I budi sretan da ima priliku raditi na izgradnji Pi-Ramzesa. Kralj se popeo na koèiju,.praæen odu evljenim povicima. Sari se te ka srca prikljuèio klic anju. k: "ao to se moglo i pretpostaviti, gradnja hramova ..i la je sporije od podizanja svj etovnih graðevina. Isporuka kamenih blokova odvijala se, meðutim, bez ka njenja, a nos aèi, meðu kojima je bilo i mnogo idova, marljivo su ih raznosili po gradili tima. Zahvaljujuæi trudu ciglara, u sredi tu buduæe prijestolnice rasla je kraljevska palaèa. V eæ su pristizali prvi transportni brodovi, skladi ta su bila otvorena, iz jednih rad ionica izlazili su luksuzni komadi namje taja, iz drugih glazirane opeke za fasadu . Zidovi vila kao da su nicali iz zemlje, stambene èetvrti postupno su zadobivale oblik, bilo je pitanje dana kada æe se prve jedinice useliti u vojarne. - Jezero pored palaèe bit æe predivno. - reèe Mojsije. - Kopanje æe biti zavr eno sredino m sljedeæeg mjeseca. Tvoja æe prijestolnica biti lijepa zato to je gradimo s ljubavlj u. - A ti æe biti najzaslu niji za na uspjeh. - Mo da, na prvi pogled. Ti si izradio projekt; ja sam samo izvr itelj. Kralj je osjetio predbacivanje u Mojsijevom glasu. elio ga je upitati za obja njenj e, ali mu pozornost privuèe glasnik s ?114RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60D1HA memfi kog dvora koji je galopirao prema njima. Seramana ga je jedva zaustavio na d esetak metara od kralja. Glasnik skoèi na zemlju, sav zadihan. Va e velièanstvo... morate urno... u Memphis. Kraljica... bolesna je. Ramzes se sudario s Pariamakuom, glavnim dvorskim lijeènikom, obrazovanim i po tovan im pedesetogodi njakom dugih i otmjenih ruku. Ovaj iskusni kirurg bio je na glasu kao izuzetan lijeènik, ali se govorilo da je strog prema svojim pacijentima. - elim vidjeti kraljicu. - zahtijevao je Ramzes. - Kraljica spava, Va e velièanstvo. Sestre su je izmasirale uljem u koje sam dodao s redstvo za spavanje. - to se dogodilo? - Strahujem da bi moglo doæi do prijevremenog poroda. - Pa to je... opasno! - Da, na alost, vrlo opasno. - Zapovijedam vam da spasite kraljicu. - Mislim da postoji nada da rodi zdravo dijete. - Kako znate? - Moji lijeènici obavili su uobièajen test, Va e velièanstvo. Stavili su jeèam i ito u tnene torbe i nekoliko ih dana zalijevali kraljièinim urinom. Kako su i jeèam i ito p roklijali, kraljica æe roditi; ito je proklijalo prvo, to znaèi da æe kraljica roditi dj evojèicu. - Mislio sam daje suprotno.

Doktor Pariamaku mu uputi hladan pogled. - Va e velièanstvo vjerojatno misli na drugi eksperiment s p enicom i jeèmom koji se zas ade u zemlju. Ostaje nam da se nadamo da se sjeme, koje je iza lo iz va eg i u lo u kr aljièino srce, dobro prièvrstilo za kralje nicu i djetetove kosti. Kvalitetna sperma o sigurava dobru hrptenu mo dinu i ko tanu sr . Moram li vas podsjetiti da otac stvara k osti i tetive, a majka ko u i krv? 22JCHRISTIAN JACQ Pariamaku nije bilo nezadovoljan predavanjem koje je upravo odr ao ovom uva enom uèeni ku. - Sumnjate u znanje iz podruèja fiziologije negda njeg uèenika Kapa, doktore? - Naravno da ne sumnjam, Va e velièanstvo! - Niste predvidjeli da kraljici neæe biti dobro. - Moja znanost, Va e velièanstvo, ima svoje granice, i... - Moja moæ ih nema, doktore. Zahtijevam da mi se rodi ivo i zdravo dijete. - Velièanstvo... - Da, doktore? - I va e zdravlje zaslu uje moju pozornost. Jo nisam imao èast pregledati vas, iako mi du nost nala e... -Pustite mene, ja ne znam to je to bolest. Obavijestite me èim se kraljica probudi. Kada je Seramana propustio doktora Pariamakua u Ramzesovu kancelariju, sunce je veæ zalazilo. Lijeèniku je bilo neugodno. - Kraljica se probudila, Va e velièanstvo. Ramzes je ustao. - Ali... - Govorite, doktore! Pariamaku, koji se veæ pohvalio kolegama da je odr ao lekciju kralju, alio je to pred njim ne stoji Seti, premda je smatrao da je pokojnik bio neugodan i æudljiv èovjek. - Kraljicu su upravo odveli u salu za porod. - Ali, zahtijevao sam da je vidim! - Babice su rekle da ne smijemo izgubiti niti sekunde. Ramzes je slomio tr èano pero kojim je pisao. Hoæe li imati snage nastaviti vladati ako Nefertari umre? I 226RANZfS: HRAfi ZA M1LUUNE 60DIHA est babica iz Kuæe ivota, odjevenih u tunike, s ogrlicama od tirkiza oko vrata, pomo glo je Nefertari da doðe do sale za porode koja se nalazila u prozraènoj zgradi puno j cvijeæa. Kraljica æe, kao i sve Egipæanke, roditi u èuèeæem polo aju, na tr èanom krevetu venom kamenjem. Kamenje je simboliziralo sudbinu svakog novoroðenèeta èiji je ivotni vi jek odreðivao Tot. Prva babica æe stezati kraljicu oko struka, druga æe pomagati u svim fazama poroda, treæa æe primiti dijete na ruke, èetvrta æe mu pru iti prvu njegu, peta æe ga nahraniti, a ta æe predati kraljici dva kljuèa ivota prije nego to dijete zaplaèe. Premda svjesne opa snosti, ene su bile pribrane. Nakon to je dugo masirala Nefertari, glavna babica joj je stavila vruæe obloge na d onji dio trbuha i stegnula joj abdomen. Ocijenila je da æe porod biti vrlo bolan, pa je, da bi ga ubrzala, namazala unutra njost kraljièine vagine kremom od smole smr dulje, luka, mlijeka, komorana i soli. Protiv bolova upotrijebit æe smjesu od saml jevene kuhane zemlje i mlakog ulja kojom æe namazati genitalije. Babice su bile svjesne da Nefertari èeka duga borba i da je ishod neizvjestan. 'Neka Hator podari dijete kraljici', zapjevala je jedna od njih, 'neka ga za titi od svake bolesti; odlazi, demone koji dolazi iz mraka, ti koji podmuklo ulazi krij uæi lice! Neæe nauditi ovom djetetu, neæe ga uspavati, neæe ga odvesti! Neka u njega uðe neka ga o ivi i odagna sve vrad bine, neka mu zvijezde budu naklonjene!' Kada je pala noæ, kontrakcije su postale uèestale. Babica je kraljici napunila usta pastom od graha kako se ne bi povrijedila kada bude stezala zube. 227(HRIiTIANJAQ ene su poèele recitirati vrad bine protiv bolova. est pribranih babica, sigurnih u seb e i u svoje znanje, pomoglo je egipatskoj kraljici da donese dijete na svijet.

Ramzes vi e nije mogao izdr ati. Kada sfc doktor Paraimaku pojavio po deseti put, pomislio je da æe kralj skoèiti na njega. - Je li konaèno gotovo? - Je, Va e velièanstvo. - Kako je Nefertari? - Kraljica je iva i zdrava, dobili ste djevojèicu. - Kako je beba? - To je... te ko pitanje. Ramzes je odgurnuo doktora i pojurio ka zgradi za porode. U sali je na ao samo bab icu. - Gdje su mi supruga i kæi? - Prebaèene su na dvor, Va e velièanstvo. - Recite mi istinu! - Dijete je vrlo slabo. - elim ih vidjeti. Nefertari je spavala, opu tena, iscrpljena, ali blistava. Glavna babica joj je dal a sedativ. Beba je bila prelijepa. Zaèuðeno je promatrala svijet oko sebe. Kralj ju je uzeo u naruèje. - Pa, ona je prelijepa! Èega se bojite? - Htjele smo joj staviti amajliju oko vrata, ali se uzica prekinula. To je lo zn ak, Va e velièanstvo, vrlo lo znak. - Je li netko prorekao to æe se dogoditi? - Èekamo proroèicu. Proroèica se pojavila poslije nekoliko minuta; ona i babice èinile su 'sestrinstvo s edam Hatora' koje je proricalo 228RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA sudbinu novoroðenèadi. ene su stale uokolo djeteta i sjedinile misli kako bi proèitale sudbinu. Obred je trajao du e nego obièno. Neraspolo ena, proroèica se odvoji od grupe i priðe kralju. - Oprostite, Va e velièanstvo, izgleda da nije pravi trenutak za proricanje. Nismo u moguænosti da... - Ne la i. - Mo da nismo u pravu. - Budi iskrena, preklinjem te. - Sudbina ovog djeteta odigrat æe se u sljedeæa dvadeset èetiri sata. Ako ne pronaðemo naèin kako istjerati demona koji joj rovari po srcu, va a kæi neæe pre ivjeti sljedeæu noæ. ra prehranu novoroðenèeta bila je zadu ena dojilja /izvrsnog zdravlja. Doktor Pariamak u osobno je provjerio kakvoæu njenog mlijeka kako bi se uvjerio da ima karakterist ièan, ugodan miris bra na od rogaèa. Da bi imala dovoljno mlijeka, dojilja je morala p iti sok od smokava i jesti smjesu od ulja i skuhane, mljevene hrptene kosti mlij eène ribe. Na veliko razoèaranje dojilje i lijeènika, beba Je odbila sisati. Probali su s drugo m dojiljom, ali bez uspjeha. Ni posljednji poku aj s izuzetno kvalitetnim mlijekom èuvanim u vazi u obliku nilskog konja nije dao rezultate. Beba nije mogla gutati gustu tekuæinu to je curila iz bradavice ivotinje. Lijeènik je navla io usne male bolesnice i spremao se poviti ju u vla ne plahte, kad j u je Ramzes uzeo u naruèje. CHRISTIAH JACQ - Izgubit æe svu tekuæinu, Va e velièanstvo! - Va a je znanost ovdje nemoæna. Samo æe je moja snaga odr ati na ivotu. Noseæi kæer na grudima, kralj ode do Nefertarinog uzglavlja. Premda iscrpljena, mlad a ena je sjala. - Tako sam sretna! Je li joj dobro? - Kako se ti osjeæa ? - Dobro sam, ne brini. Jesi li razmi ljao kako da je nazovemo? - Majka treba dati ime kæeri. - Zvat æe se Meritamon, Amonova miljenica, i vidjet æe tvoj vjeèni hram. Dok sam raðala

, obuzele su me neobiène misli... Mora ga to prije izgraditi, Ramzese... Taj hram æe b iti tvoje najbolje oru je protiv zla, uz njegovu pomoæ zajedno æemo se boriti protiv m raènih sila. - Ostvarit æu ti elju. - Za to tako sna no ste e dijete? Nefertarin pogled bio je tako bistar, tako pun povjerenja, pa Ramzes nije imao s rca lagati joj. - Meritamon je bolesna. Kraljica su uspravi i uhvati kralja za ruèni zglob. - to joj je? - Ne eli jesti, ali izlijeèit æu je. Umorna kraljica padne u postelju. - Veæ sam izgubila jedno dijete... Mraène sile ele nam oduzeti kæer... Pada noæ... Nefertari se onesvijestila. - to mislite, doktore? - upita Ramzes. - Kraljica je vrlo slaba. - odgovori mu Pariamaku. - Ako pre ivi, neæe vi e moæi raðati; sljedeæa trudnoæa po nju bi bila kobna. RAMZB: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA - Kako je na a kæi? - Nije mi jasno; trenutno je tako mirna! Do maloprije sam mislio da su babice u pravu, a sada mi njihova pretpostavka djeluje apsurdno. - Kakva pretpostavka? Govorite! - Misle da se radi o vrad binama. - Vrad bine, ovdje, na mom dvoru? - U pravu ste, nemoguæe. Ali mo da bi ipak trebalo pozvati dvorske èarobnjake... - A, ako je ovo djelo nekog od njih? Ne, ostaje mi samo jedno. Meritamon je zaspala na sna nim oèevim rukama. Dvorom su kru ile razne prièe: Nefertari je donijela na svijet mrtvoroðenèe; kraljica je na samrti; Ramzes je oèajan i poèinje gubiti razum. Henar se nadao da ove glasine n isu tek obièna izmi ljotina. Kada je stigao na dvor da bi se na ao sa sestrom Dolentom, Henarovo lice bilo je o zbiljno i utuèeno. Dolanta je djelovala slomljeno. - Postala si izvrsna glumica, draga sestro. - Duboko sam potresena ovim dogaðajem. - Ti, potresena? Pa ne zna se koga vi e mrzi , Ramzesa ili Nefertari! - Ali, dijete... to je ono krivo? - Kakve to ima veze? Sada si odjednom osjetljiva! Ako su glasine toène, smije i nam se lijepa buduænost. Dolanta se nije usudila priznati Henaru da pravi razlog njene zabrinutosti le i u èi njenici da su Ofirove vrad bine urodile plodom. Taj Libijac je doista gospodario m raènim silama, ako mu je po lo za rukom promijeniti tijek sudbine kraljevskog para. CHRISTIAM JACQ Ameni, bljeði nego inaèe, primio je Dolentu i Henara. - Pomislili smo da bi kralju, s obzirom na situaciju, bilo drago biti s najbli im a. - reèe Henar. - ao mi je, kralj eli biti sam. - Kako je Nefertari? - Kraljica se odmara. - A, dijete? - upita Dolanta. - Doktor Pariamaku bdije nad djevojèicom. - Zar nemate konkretnije novosti? - Budite strpljivi. Dok su izlazili iz dvorca, Henar i Dolanta su vidjeli Seramanu i njegove vojnike kako vode nekog neobrijanog èovjeka bez perike, odjevenog u ko ni ogrtaè s nekoliko d e pova. Grupa je u urbano i la prema kraljevskim odajama. - Setau! Ti si mi zadnja nada. Krotitelj zmija je pri ao kralju kako bi bolje pogledao bebu koja je spavala u nje govom naruèju. - Ne volim djecu, ali ovo ovdje je pravo malo èudo. To je sigurno Nefertarina zasl uga. - Gleda na u kæer Meritamon. Ona umire, Setau.

- O èemu govori ? - Netko je bacio uroke na nju. - Ovdje, na dvoru? - Ne znam. - Na koji se naèin oèituje bolest? - Ne jede. - Kako je Nefertari? - Sve joj je gore. - Pretpostavljam da dobri doktor Pariamaku nemoæno slije e ramenima. - Ne zna to napraviti. - On nikada ne zna to treba napraviti. Pa ljivo spusti kæer u kolijevku. Ramzes ga je poslu ao. Dijete poène te ko disati. - Iskljuèivo tvoja snaga odr ava ju na ivotu... Toga sam 2J2RAMZES: HRAH ZA MILIJUNE 60DIHA se i bojao. Ali... to je vama, ljudi? Ovo dijete ne nosi èak ni za titnu amajliju! Setau izvadi iz jednog od d epova amajliju u obliku skarabeja, objesi je na uzicu sa sedam èvorova i stavi je oko Meritamoninog vrata. Na skarabeju je pisalo: Grabl jivica smrt neæe me se doèepati, bo anska svjetlost æe me spasiti. - Uzmi je u naruèje - nalo io mu je Setau - i otvori mi vrata laboratorija. - Misli li da æe uspjeti... - Pustimo prièe za kasnije. Nemamo vremena za gubljenje. Dvorski laboratorij sastojao se od vi e prostorija. Setau se zatvorio u odaju u ko joj su se èuvali donji oènjaci nilskih konja. Neki su bili dugi preko sedamdeset i ir oki vi e od deset centimetara. Uzeo je jedan zub i rezuckao ga sve dok nije dobio oblik mladog mjeseca s izdu enim kracima; zatim je ispolirao povr inu, pazeæi pritom d a ga ne o teti, te ugravirao nekoliko simbola koji su trebali slu iti za tjeranje mr aènih sila koje su se okomile na majku i dijete, eleæi ih ubiti. Setau je izabrao sim bole u skladu sa situacijom: krilatu zvijer s glavom sokola i tijelom lava, enku nilskog konja s no em, abu, sunce i bradatog patuljka sa zmijama u rukama. Opisao i h je naglas kako bi ih o ivio, a potom im je zapovjedio da zakolju mu ke i enske demo ne, da ih zgaze, oderu im ko u i natjeraju ih u bijeg. Zatim je pripravio napitak od zmijskog otrova kojim su se otvarala usta eluca; premda je stavio najmanju mog uæu kolièinu otrova, ipak je strahovao da æe napitak biti koban po novoroðenèe. Kada je iza ao iz laboratorija, ugleda doktora Paria-makua koji je bio izvan sebe. -Brzo, djetetu je lo e. CHRISTtAH JACQ Ramzes je stajao licem okrenut ka suncu. I dalje je dr ao svoju djevojèicu u naruèju. Unatoè njegovoj moæi, beba je te ko disala. Nefertarino dijete, jedino koje æe ikada ima ti... Ako Meritamon umre, izgubit æe i Nefertari. Kraljevo srce se ispunilo gnjevo m, gnjevom kojim æe pobijediti podlu tamu i spasiti Meritamon od vrad bina. Setau je u ao u sobu. U ruci je dr ao izrezbareni zub. - Ovo bi moralo zaustaviti vrad bine. - objasnio je Ramzesu. - Ali, to nije dovol jno. Kako bismo izlijeèili bolesno tijelo, da bi beba poèela jesti, prvo mora popiti ovaj lijek. Kada je Setau rekao od èega je lijek napravljen, doktor Pariamaku je skoèio. - Ne dolazi u obzir, Va e velièanstvo. - Jesi li siguran da æe joj pomoæi, Setau? - Postoji veliki rizik. Na tebi je da odluèi . - Dat æemo joj lijek. -«> Setau je polo io zub na bebine grudi. Djevojèica je le ala u kolijevci i gledala ga ve likim oèima; disanje joj ubrzo postane ujednaèeno. Ramzes, Setau i doktor Pariamaku sjedili su u ti ini. Talisman je djelovao, ali ko liko dugo æe je tititi? Deset minuta kasnije, Meritamon je zaplakala. - Neka odmah donesu kip boginje Op et. - zapovjedi Setau. - Vraæam se u laboratorij. Doktore, vla ite usta bebi i ni sl uèajno ne radite ni ta drugo! $;? RAMZES: HRAM ZA MILUUME GODINA Opet, enka nilskog konja, bila je za titnica babica i dojilja. Na nebu je imala obl

ik sazvije ða i sprjeèavala je Velikog Medvjeda, nositelja ogromne moæi, da remeti mir u skrslog Ozirisa. Njenu statuu, napunjenu majèinim mlijekom, postavili su na uzglav lje kolijevke. Setau se vratio, noseæi u svakoj ruci po jedan, na brzinu izrezbaren zub. - Nije savr eno, - reèe - ali mislim da æe poslu iti. Prvi zub stavio je na bebin trbuh, a drugi pored nogu. Meritamon nije reagirala. -Trenutno je titi polje pozitivnih sila. Uroci su uklonjeni, vrad bina je zaustavlje na. - Znaèi li to da je spa ena? - upita kralj. - Samo je mlijeko mo e spasiti od smrti. Umrijet æe ako se usta eluca ne otvore. - Daj joj napitak. - Daj joj ga ti. Ramzes je nje no otvorio usne svoje zaspale kæeri i ulijevao tamnu tekuæinu u mala ust a. Doktor Pariamaku okrenuo je glavu. Nekoliko trenutaka kasnije, Meritamon je otvorila oèi i zaplakala. - Setau, brzo mi dodaj statuu! Ramzes je podigao kæer, skinuo metalni poklopac s dojke boginje i naslonio mali gr liæ na bebina usta. Meritamon je eljno pila dragocjenu tekuæinu, ispu tajuæi uzdahe olak a ja. - to eli , Setau? - Ni ta, Ramzese. - Postat æe upravnik dvorskih magova. - Neka se tvoji magovi snalaze bez mene! Kako je Nefertari? CHRISTIAH JACQ - Pravo je èudo kako se brzo oporavlja. Sutra æe siæi u vrt i pro etati. - A, mala? - Njena eð je neuta iva. - to ka u Hatorine vile? - Crni veo koji je bio nadvijen nad Meritamoninom sudbinom uni ten je; vidjele su sveæenièku haljinu, plemenitu enu i zidine nekog hrama. - Izgleda da je èeka isposnièki ivot. - Zaslu uje bogatu nagradu, Setau. - Dovoljne su mi moje zmije, korpioni i Lotus. - Od danas æe imati na raspolaganju neogranièena sredstva za svoja istra ivanja. Dvor æe otkupljivati otrov po najvi im cijenama i isporuèivat æe ga bolnicama. - Ne elim privilegije. - Privilegije? Pa tvoji proizvodi su odlièni, mora biti dobro plaæen! - Ako te smijem zamoliti... - Zamoli me. - Da li ti je mo da ostalo crnog vina iz Fajuma, iz treæe godine Setijeve vladavine? - Dobit æe nekoliko amfora, zapovjedit æu da ti ih odmah sutra dostave. - Platit æu ti otrovom. - Dozvoli mi da ti poklonim vino. - Ne volim dobivati poklone, pogotovo ne od kralja. - Molim te, kao prijatelj, da prihvati dar. Kako si uspio spasiti Meritamon, odak le ti to umijeæe? - Zmije su me nauèile najveæem dijelu, ostalo je Lotusina zasluga. Vje tina nub ijskih vje tica je nezamjenjiva. Ako amajliju koju nosi tvoja kæi bude svake godine p unio pozitivnom energijom, titit æe je od mnogih nezgoda. - Lotus i ti æete dobiti rasko nu vilu. - U sredi tu grada! Sigurno se ali ... Kako mo emo raditi sa zmijama u gradu? Potrebne su nam pustinja, noæ i 1 RAMZES: HRAM ZA MILUUME GODIMA opasnost. Kad smo kod opasnosti... Ova vrad bina je izuzetno rijetka. - Ne razumijem. - Jedva sam je otklonio, Nefertari i Meritamon napao je neki silno moæan èarobnjak. Prepoznao sam elemente sirijske, libijske ili idovske magije; bez tri magièna zuba ne bih uspio uni titi polje negativnih sila. Da ne govorim o tome da je netko bio spreman izgladnjeti novoroðenèe do smrti... Rekao bih da je rijeè o nevjerojatno izopaèe

nom umu. - Misli da je netko od dvorskih magova? - Ne bih rekao. Tvoj neprijatelj gospodari zlim silama. - Poku at æe ponovno... - U to ne treba sumnjati. - Kako da otkrijem krivca? - Doista ne znam. Takav je demon sigurno pravi umjetnik u pretvaranju. Mo da ste se i upoznali; ako jeste, vjerojatno si stekao dojam da je ljubazan i miran. Bi t æe da se krije u nekoj nepristupaènoj jazbini. - Kako da za titim Nefertari i Meritamon? - Slu i se sredstvima koja su se pokazala uèinkovitima, amajlijama i obredima priziv anja sila za titnica. - to ako to ne bude dovoljno? - U tom sluèaju, mora se naoru ati energijom, veæom od one koju ima crni mag. - Moram, dakle, pronaæi mjesto iz kojeg æu crpiti tu energiju. Vjeèni hram... Ramzes si je morao stvoriti tog dragocjenog saveznika . % fli Pi-Ramzes je rastao. Mjesto je sve vi e poprimalo izgled grada, nicale su kuæe kojima je dominirala kralj evska palaèa. Temelji dvora ?mCHRISTIAH JACft bili su èvrsti poput onih u Tebi i Memphisu. Ljudi su radili neumanjenim arom. Èinilo se da je Mosije neumoran. Svi graditelji nove prijestolnice, od zidarskih nadzo rnika do pomoænika, eljeli su se nastaniti u buduæem gradu, plodu njihovog rada. Voðe dva najveæa klana bili su ljubomorni na Mojsijev uspjeh, pa su mu poku ali uni titi ugled. Ali, mladi se idov nije èak morao ni braniti od la nih optu bi jer su ga radnic i jako voljeli, te su se slo no izjasnili da ele da im on i dalje bude na èelu. Od to g trenutka, Mojsije se, a da toga nije bio svjestan, sve vi e pona ao kao kralj bez krune jednog naroda bez zemlje. Izgradnja prijestolnice oduzimala mu je toliko e nergije da su njegove more prestale; nisu ga vi e optereæivale misli o jednom Bogu, posvetio se voðenju gradili ta du om i tijelom. Razveselio se kada je èuo da Ramzes dolazi. Do Pi-Ramzesa je stigla vijest da se n ad Nefertari i njenom kæerkom nadvila sjena smrti. Nekoliko dana na gradili tima je vladala sumorna atmosfera. Mojsije je utje io ljude, uvjeriv i ih da se radi o netoèni m glasinama. Bio je siguran da æe ih kralj uskoro posjetiti. Bio je u pravu. Seramana nije uspio sprijeèiti radnike da naprave poèasni palir pored puta kuda æe proæi kralj. Svi su eljeli dotaknuti faraonove koèije jer su vjerovali da æe dio njegove ma gije prijeæi na njih. Sard je proklinjao mladog vladara koji je bio toliko pun seb e, da nije pridavao nikakvu va nost mjerama sigurnosti. Ako se neki atentator umij e a meðu radnike, Seramana æe biti nemoæan. Ramzes je odmah oti ao do monta nog naselja u kojem je stanovao Mojsije. Sjahao je i idov mu se poklonio; kada su se malo udaljili, prijatelji se zagrli e. - Ako ovako nastavimo, tvoj nemoguæi san æe se ostvariti. - Ima li nade da neke radove privede kraju prije roka? - Svakako. ?238- Danas elim vidjeti sve! - Èekaju te ugodna iznenaðenja. Kako je Nefertari? - Kraljica se dobro osjeæa, kao i na a kæi. Meritamon æe, kao i njena majka, biti prava ljepotica. - Èuo sam da su jedva pre ivjele. - Da, Setau im je spasio ivot. - Napravio je lijek od zmijskog otrova? - Setau je postao vrstan struènjak u podruèju magije, uspio je skinuti zle uroke ko je je netko bacio na Nefertari i na u kæer. Mojsije je bio zaprepa ten. - Tko bi se usudio napraviti ne to takvo? - Jo uvijek ne znamo.

- Zaista bijednik, kad je napao majku i tek roðeno dijete; i lud, kad je poku ao ub iti suprugu i kæerku faraona! - Pomislio sam da je taj stra an napad vezan za izgradnju Pi-Ramzesa. Mnogim vel ikodostojnicima nije drago da gradimo novu prijestolnicu. - Ne vjerujem... To to su nezadovoljni ne znaèi da bi poèinili gnjusan zloèin. - Kako bi reagirao ako bi se otkrilo da je krivac neki idov? - Zloèinac je zloèinac, bez obzira na nacionalnost. Ali, ne vjerujem da je krivac id ov. - Nadam se da æe me obavijestiti ako ne to sazna . - Zar nema povjerenja u mene? - Bih li ti ovo isprièao da ti ne vjerujem? - idov nije sposoban za ovakvo zlodjelo. - Neæu navraæati nekoliko sljedeæih tjedana, Mojsije; moj grad je u tvojim rukama. - Kada se bude vratio neæe ga moæi prepoznati. Po uri, ne bih elio da odla emo sveèan gla enje nove prijestolnice. CHRISTIA« JACQ 44 Prvih dana prevruæeg lipnja Ramzes je proslavljao poèetak druge godine svoje vladavi ne. Pro la je veæ godina dana otkako se Seti preselio u kraljevstvo zvijezda. Kraljevski brod je pristao u visini Gebel Silsileha, na mjestu gdje se rijeka su a vala. Vjerovalo se da upravo na tom mjestu obitava duh Nila; faraon je bio du an p robuditi oca hranitelja kako bi razina vode porasla. Nakon to su prinijeli darove, mlijeko i vino, te izgovorili obredne molitve, kral j i kraljica su u li u kapelu iskopanu u stijeni. Unutra je bilo ugodno svje e. - Jesi li se vidjela s doktorom Pariamakuom? - upita Ramzes Nefertari. - Da, pretpisao mi je novi lijek koji æe otkloniti posljednje posljedice umora. - Ni ta drugo ti nije rekao? - Da mi nije pre utio ne to u vezi Meritamon? - Nije, ne brini se. - Znam da mi ne to taji. - Moram priznati da dobri doktor nije ba hrabar èovjek. - to mi je pre utio? - Nefertari, pravo je èudo da si pre ivjela porod. Preko Nefertarinog lica prijeðe sje nka tuge. - Neæu vi e moæi imati djece, zar ne? Neæu ti podariti sina. - Kha i Meritamon su nasljednici krune. - Faraon mora imati vi e sinova i kæeri. Ako smatra da se moram povuæi u hram... 240f^p RANZE5: HRAM ZA MILIJUNE GOOIMA Kralj zagrli suprugu. - Volim te, Nefertari. Ti si ljubav, svjetlost, egipatska kraljica. Na e du e su sj edinjene za sva vremena, nitko nas ne mo e rastaviti. - Izet æe ti podariti sina. - Nefertari... - Tako mora biti, Ramzese. Ti nisi obièan èovjek, ti si faraon. . Ili Èim su stigli u Tebu, kralj i kraljica su posjetili mjesto gdje æe se nalaziti Ramze sov vjeèni hram. Krajolik je ulijevao po tovanje, mjesto je bilo pro eto ogromnom ener gijom koju je upijalo iz Zapadne planine i plodne ravnice. - Jako sam pogrije io kada sam zbog prijestolnice zanemario gradnju hrama. Upozore nje moje majke i udar na tebe i na na u kæerku otvorili su mi oèi. Samo nas vjeèni hram mo e za tititi od zla skrivenog u tami. Plemenita i blistava Nefertari etala je neplodnim podruèjem pijeska i stijenja. Mla da ena je, kao i njen suprug, bila miljenica sunca; ko a joj nije gorjela, sjajna z vijezda ju je milovala svojim zrakama. Kraljica je slièila boginji, svaki njen kor ak posveæivao je izabrano prostranstvo. Velika kraljevska supruga utiskivala je peèat vjeènosti u zemlju spr enu suncem. Dva su se èovjeka sudarila na mostu kraljevskog broda, pa stanu jedan nasuprot dru gog. Setau je bio ni i od Seramane, ali podjednako irok u ramenima. Pogledi im se s

reto e. - Nadao sam se da te neæu vidjeti u kraljevoj blizini. ?241- Drago mi je to æu te razoèarati. - Govori se daje crni mag ugrozio ivote kraljice i njene kæeri. - A ti jo nisi otkrio o kome se radi? Ramzes je okru en nesposobnim ljudima. - U utkat æu ja tebe! - Poku aj, ako hoæe . Samo, pazi se mojih zmija. - Je li to prijetnja? - Mene neæe prevariti, Seramana. Gusar ostaje gusar. - Za to ne prizna zloèin, da ne gubimo vrijeme? - Prilièno si lo e obavije ten za jednog efa osiguranja. Zar ne zna da sam spasio kralj evu kæer? - Obièna farsa. Lukav si ti, Setau. - A ti si lud! - Ako poku a povrijediti kralja, ubit æu te golim rukama. - Ma nemoj! - Hajde, mo emo se ovoga èasa potuæi! - Ako bez razloga napadne kraljevog prijatelja, strpat æe te u zatvor. - Pravit æu ti dru tvo, buduæi da æe prije ili kasnije zavr iti tamo. - Tek poslije tebe, Sarde. U meðuvremenu, mièi mi se s puta. - Kuda ide ? - Moram vidjeti Ramzesa. Zamolio me je da oèistim od zmija mjesto na kojem æe podiæi h ram. - Ako ne to poku a ... Setau je odgurnuo Seramanu. - Radije èuvaj kralja, umjesto da govori gluposti. Ramzes se dugo molio u Setijevoj kapeli, u hramu Gurnahu, na lijevoj obali Tebe. Kralj je prinio na oltar gro ðe, ?242RAMZES: HRAM ZA NIDJUNE GODINA smokve, borovnice i pinjole. Setijeva du a hranila se darovima, iveæi u miru u svom p oèivali tu. Upravo na tom mjestu Seti je objavio da æe ga Ramzes naslijediti. Mladi princ tada nije osjetio te inu oèevih rijeèi. ivio je u oblacima, pod okriljem jednog diva èije su misli plovile nebeskim prostranstvima poput bo anske laðe. U trenutku kada su mu na glavu stavljene crvena i bijela kruna, Ramzes se za sva vremena odrekao bezbri nog ivota i suoèio se s jednim novim svijetom, surovijim nego to je mogao zamisliti. Iza zidina ovog hrama, nasmijani ali ozbiljni bogovi posv eæivali su ivot; uskrsli faraon odavao im je poèast i sjedinjavao se s nevidljivim. I zvan zidina ivjeli su ljudi. Hrabri i kukavice, èasni i laskavci, velikodu ni i pohle pni. A on, Ramzes, stajao je izmeðu bo anstava i ljudi, odr avao je veze koje su ih sp ajale, ne misleæi o svojim eljama i slabostima. Premda je vladao tek godinu dana, osjeæao je da vi e ne pripada sebi. Kada se Ramzes popeo na Seramanina kola, sunce je veæ zalazilo. - Kuda odlazimo, Va e velièanstvo? - U Dolinu Kraljeva. - Zapovjedio sam ljudima da pretresu sve brodove iz flote. - Nisu otkrili ni ta sumnjivo? - Ne. Sard je bio uznemiren. - Nema mi ni ta drugo za reæi, Seramana? - Doista ni ta, Va e velièanstvo. - Siguran si? - Ne smijem nikoga optu iti bez dokaza, to je ozbiljan prijestup. - Misli da si na tragu crnom magu, sumnja na nekog? - Moje mi ljenje nije va no. Va ne su èinjenice. - Natjeraj konje u galop, Seramana. mCHRISTfAH JACQ Konji su poletjeli prema Dolini koju su èuvali vojnici. U smiraj ljetnog dana, vruæi

na se uvukla u stijene, a kralju se èinilo da ulazi u u arenu peæ bez zraka. Stra ar, obliven znojem i izmuèen od sunca, poklonio se faraonu. Obeæao mu je da æe budn o paziti na ovo sveto mjesto, da se kakav lopov ne bi uvukao u Setijevu grobnicu . Ramzes nije krenuo ka Setijevoj, veæ ka svojoj grobnici. Radni dan je bio na izmak u, pa su klesari èistili alat i vraæali ga u ko are. Neoèekivani faraonov posjet prekinu o je amor; zanatlije su stali u red, iza svojih poslovoða koji su predali kralju dn evne izvje taje. - Iskopali smo dugaèak hodnik do sale Maat. Smijem li vam ga pokazati, Va e velièanstv o? - Nema potrebe, sam æu. Ramzes je pre ao prag svoje grobnice i si ao kratkim stepeni tem iskopanim u stijeni k oje je predstavljalo ulazak sunca u tminu. Na zidovima hodnika koji se nalazio u podno ju stepeni ta hijeroglifima su ugravirani tekstovi, rijeèi molitve koju je vjeèno mladi faraon upuæivao sili svjetlosti. Zatim su predstavljeni noæni sati, nezgode s kojima se staro sunce susretalo u skrivenoj odaji i njegova nada u uskrsnuæe jutr a. Kada je pro ao kroz carstvo sjena, Ramzes ugleda prikaz na kojem je on slavio bo ans tva. Kralju su se jako svidjeli crte i ivih boja. S njegove desne strane nalazila se odaja kraljevskih koèija sa èetiri stupa. U njoj æe se èuvati kolsko rudo, sjedi te, kotaèi i drugi dijelovi Ramzesovih obrednih koèija, da bi pokojni faraon i na drugom svijetu mogao putovati i satrti neprijatelje svje tlosti. Odaja je bila povezana s uskim hodnikom. Njegove zidove ukra avali su crte i i obred ni tekstovi za otvaranje usta i oèiju preobra enog, uskrslog kralja. Ramzes se na ao pred ulazom u buduæe odaje boginje Maat i Zlatnog doma u kojem æe se n alaziti sarkofag. Klesare je èekao posao od nekoliko mjeseci. 244. RANZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DltfA Ramzes je promatrao izrezbarenu stijenu. Pred oèima su mu o ivjeli trenuci njegove m irne, tajanstvene smrti. U tom prikazu vjeènosti nije nedostajala nijedna rijeè, nij edna scena. Uskrsli kralj postat æe dio drugog svijeta èiji æe zakoni zauvijek ostati nedokuèivi ljudskom umu. Kada je faraon iza ao iz svoje grobnice, dolinom njegovih predaka vladala je mirna noæ. Saznav i da je kralj sazvao vodeæe karna ke velikodostojnike, Doki, drugi Amonov prorok , otrèao je do tebanskog dvora. Ni i èovjek obrijane glave, niskog èela, istaknute brade , picastog nosa i krokodilske vilice strahovao je da æe zakasniti. Njegov glupi taj nik zanio se provjeravanjem raèuna pisara zadu enog za stoku, pa je zaboravio obavij estiti ga o ovom va nom skupu. Doki sam sebi obeæa da æe tog glupana poslati na neku u daljenu farmu, daleko od udobnih uredskih prostorija. Seramana je pretresao Dokija i propustio ga u faraonovu salu za prijeme. Nasupro t kralju, u stolici s naslonima za laktove, sjedio je stari Nebu, veliki sveæenik i prvi Amonov prorok. Izborani starac spu tenih ramena dr ao je bolesnu lijevu nogu na jastuku i udisao cvjetni miris iz boèice. - Oprostite, Va e velièanstvo. Kasnim zato to sam... - Nemamo vremena za isprike. Gdje je treæi prorok? - Priprema se za obrede proèi æenja u Kuæi ivota, eli biti sam. - U redu. to je s Bekenom, èetvrtim prorokom? 245CHRISTiAM JACQ - On je na gradili tu u Luksoru. - Za to nije do ao? - Nadzire postavljanje obeliska. Pozvat æu ga, ako elite. - Nema potrebe. Kako velikog karna kog sveæenika slu i zdravlje? - Lo e, vrlo lo e. - odgovorio mu je Nebu umornim glasom. - Te ko hodam, pa veæi dio vr emena provodim u arhivi. Moj prethodnik je zapostavio obrede na ih predaka, pa to e lim promijeniti. - A ti, Doki, jesi li jo zauzet svjetovnim poslovima? - Netko mora i to raditi, Va e velièanstvo! Baken i ja upravljamo ovim posjedom pod

budnim okom na eg cijenjenog velikog sveæenika. - Da, moji mladi pomoænici uvidjeli su da vrlo dobro vidim, iako su mi noge slabe . Kralj mi je povjerio te ak zadatak i neæu tolerirati lijenost i netoènosti. Nebuov ton je iznenadio Ramzesa. Premda star i bolestan, veliki sveæenik je dr ao uzde u svojim rukama. - Veseli me va a prisutnost, Velièanstvo. Ona dokazuje da neæete zapostaviti Tebu zbog nove prijestolnice. - Nikada ni ta slièno nisam namjeravao, Nebu. Da li faraon dostojan svog polo aja mo e zapostaviti grad Amona, boga pobjede? - Za to vas toliko dugo nije bilo? U sveæenikovom pitanju osjeæalo se predbacivanje. - Velikom Amonovom sveæeniku ne dolikuje da se mije a u politiku zemlje. - U pravu ste, Va e velièanstvo, ali prvi Amonov prorok mora voditi raèuna o buduænosti svog hrama. - Ne brini, Nebu. Zar velika sala sa stupovima u Karnaku nije najljep a u zemlji ? - Istina, i zahvalan sam vam na tome, Va e velièanstvo; ali, dozvolite da vas jedan starac bez ambicija upita koji je pravi razlog va eg posjeta. Ramzes se nasmijao. 246RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE 600INA - Tko je nestrpljiviji od nas dvojice, Nebu? - U vama gori vatra mladosti, a ja se pribli avam kraljevstvu sjena. Ostaje mi pr emalo vremena, a da bih ga tro io na isprazne razgovore. Doki je bio zapanjen ovim o trim rijeèima. Ukoliko starac ovako nastavi, izazvat æe kr aljev gnjev. - Kraljevska obitelj je u opasnosti. - priznao mu je faraon. - Do ao sam u Tebu j er nam je nu na za titna magija. - to namjeravate napraviti? - Izgradit æu svoj vjeèni hram. Nebu je stegnuo tap. - Trebate to napraviti, sla em se, ali prije toga morate se naoru ati kaom, snagom k oja je dostupna samo vama. - Kako da to uèinim? - Tako to æete zavr iti hram u Luksoru, sveti te u kojem obitava ka. - Iznenaðen sam da se ne zala e za izgradnju svoje kapele. - Zalagao bih se, da su okolnosti drukèije. Ali, ozbiljnost va ih rijeèi nala e mi da va m savjetujem da se okrenete Luksoru. U njemu nastaje snaga koja je potrebna Karn aku da bi zraèio bo anskom svjetlo æu. Bez te svjetlosti faraon ne mo e vladati. - Imat æu na umu tvoj savjet, veliki sveæenice, ali ti zapovijedam da obavi pripreme za obred osnivanja mog vjeènog hrama koji æu podiæi na zapadnoj obali. Doki se tresao u groznici, pa je popio nekoliko pehara jakog piva kako bi snizio temperaturu. Ruke su mu drhtale, niz leða mu je curio hladan znoj. Poslije toliko g podno enja nepravde, sreæa mu se konaèno nasmije ila! 247. OIRKTUN JACQ On, drugi Amonov prorok, osuðen da trune na drugorazrednom polo aju, dr ao je u svojim rukama dr avnu tajnu od najveæe va nosti! Ramzes je pogrije io kada se pred njim povjer io Nebuu, jer Doki æe znati iskoristiti tu pogre ku, ne bi li se domogao polo aja koji zaslu uje, te postao veliki Amonov sveæenik. Vjeèni hram... Pru ila mu se neoèekivana prilika o kojoj nije mogao ni sanjati! Ali, m orao se smiriti, dobro razmisliti; nije smio gubiti vrijeme, morao je skovati sa vr en plan. Iskoristit æe svoj polo aj, pa æe iz skladi ta krasti robu kojom æe potkupljivati ljude. B io je ef pisara koji su nadzirali popisivanje robe, pa nije bilo bojazni da æe ga n etko otkriti. Pitao se, ne eleæi se zavaravati, da li je doista sposoban za takav poduhvat. Ni ve liki sveæenik ni kralj nisu bili naivni. Znao je da ga i najmanji pogre an korak mo e uni titi. No, ovakva prilika vi e mu se neæe ukazati. Faraon samo jednom u ivotu gradi vjeèni hram. Luksor se nalazi na pola sata hoda od Karnaka. Grad je s ogromnim Amonovim hramo

m povezan alejom sa sfingama za titnicama. Nakon to je u arhivu Kuæe ivota izuèio nebesk e i zemaljske tajne i proèitao Totove knjige, Baken je, po tujuæi Ramzesovu volju, izr adio projekt za pro irenje Luksora. Radovi su napredovali brzo zahvaljujuæi Nebuovoj podr ci. Pored sveti ta Amenhotepa III izgraðeno je dvori te dugo pedeset i dva, a iroko èetrdeset i osam metara, u kojem su èuvane Ramzesove statue. Ispred elegantnog pilo na,8 irokog ezdeset pet metara, est divovskih kipova s likom Vrsta ulaza u hram (prim. prev.) 248RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA faraona èuvat æe ulaz kaovog hrama, dok æe se dva obeliska, visoka po dvadeset i pet m etara, uzdizati prema nebu kako bi se rastjerale mraène sile. Lijepi pje èani kamen, zidovi oblo eni elektrumom i srebrni ploènik uèinit æe Luksor remekjelom Ramzesove vladavine. Jarboli sa zastavama neprekidno æe podsjeæati ljude na pr isutnost bo anskog. Ali scena kojoj je Baken bio nazoèan gotovo cijeli sat bacala ga je u oèaj. Tovarni brod dugaèak sedamdeset metara, koji je prenosio prvi od dva obeliska iz asuanskih rudnika, uletio je u vrtlog i obrtao se u krug nasred Nila. Mornar èiji je zadata k bio da stoji na pramcu izraðenom od drveta sikomore i dugom motkom provjerava du binu rijeke kako se brod ne bi nasukao, nije na vrijeme opazio pje èani sprud. Motka se zabila u pijesak; u trenutku kada je uspanièeni mornar upao u vodu, jedno od d va kormila se slomilo. Drugo kormilo se zaglavilo, pa se brodom nije moglo uprav ljati. Brod se toliko ljuljao da se je tovar poèeo klimati. Obelisk, te ak vi e od dvije stot ine tona, pokidao je veæinu u adi kojom je bio prièvr æen. Bilo je samo pitanje trenutka k ada æe i ostala popustiti. Gromada od ru ièastog granita uskoro æe se strovaliti u rijek u. Baken je zario lice u ruke i zaplakao. Nikada se neæe oporaviti od ove tragedije. Bit æe odgovoran za gubitak obeliska i za smrt velikog dijela posade. Toliko je urio da je zapovjedio da teretnjak isplovi premda je voda bila niska. Nesvjestan da time posadu izla e opasnosti, mislio je da je iznad zakona prirode. Èetvrti Amonov sveæenik rado bi dao ivot ako bi se time mogla izbjeæi ova katastrofa. A li, brod se sve vi e ljuljao, a zlokobna kripa je najavljivala da æe trup broda ubrzo puknuti. Obelisk je bio savr en; nedostajala je samo pozlaæena mala piramida na vrh u, koja bi zasijala na zrakama sunca. Prelijepom obelisku bilo je suðeno da nestan e u dubinama Nila. Na obali je stajao neki èovjek i uznemireno mahao CHR1STIAN JACQ rukama. Rijeèi negodovanja brkatog, naoru anog diva u oklopu nestajale su u jakom vj etru. Baken opazi da se div obraæa nekom èovjeku u vodi, preklinjuæi ga da se vrati na obalu . Ali, prilika je brzo plivala u smjeru broda. Èovjek se uspio uhvatiti za pramac broda, pa se uz pomoæ konopca uzverao do palube. Èvrsto je uhvatio zaglavljeno kormi lo. Odupro se nogama, s nevjerojatnom snagom povukao kormilo i uspio pokrenuti t e ko drvo. Brod se uskoro smirio. Mornar s motkom, iskoristiv i povoljan vjetar, uspio je izaæi iz vrtloga. Nakon to su se pribrali, mornari su zaveslali ka obali. Kada je teretni brod pristao uz obalu, klesari su potrèali i istovarili obelisk. Èim je hrabri èovjek kroèio na mostiæ broda, Baken ga je prepoznao. Ramzes, egipatski kr alj, stavio je ivot na kocku kako bi spasio kamenu iglu koja para nebo. 46 H! "enar je jeo est puta dnevno i sve se vi e debljao. .Izgubio je svaku nadu da æe se osvetiti Ramzesu i preuzeti vlast. U hrani je nala zio utjehu, ona mu je pomagala da zaboravi novu prijestolnicu i sve veæu kraljevu popularnost. Èak ni A i nije polazilo za rukom utje iti ga. Mladi diplomat ga je uvjer avao da æe Ramzesova moæ kad-tad oslabiti, da æe njegov entuzijazam splasnuti, da æe kra lj pokleknuti pred mnogobrojnim pote koæama... Ali, A a nije imao nijedan konkretan ar gument. Izgledalo je da su Hetiti prestravljeni èudima mladog kralja. 250-

w^fe I RAMZEi: HRAM ZA MILIJUNE 60ÐINA Sve u svemu, sve je bilo toliko lo e da gore ne mo e biti. Tek to se Henar bacio na d instani gu èji batak, u sobu je u ao njegov kuæepazitelj i obavijestio ga da mu je u pos jet do ao Meba, biv i ministar vanjskih poslova na èije je mjesto stupio. - Ne elim ga vidjeti. - Inzistira da ga primite. - Reci mu da me nema. - Rekao mi je da ima vrlo va ne informacije koje se tièu vas. Nekada nji ministar je izgradio karijeru zahvaljujuæi opreznosti. Sigurno se ne bi al io s takvim stvarima. - Dobro, uvedi ga. Meba se nije promijenio. Mirni, stalo eni èovjek irokog lica i bezbojnog glasa, nauèen na udobnost, nije ni sanjao da je stvarni krivac za njegov pad upravo Henar. - Hvala vam to ste me primili. - Posjet dugogodi njeg prijatelja pravo je zadovoljstvo. Da li si gladan, edan? - Mogao bih popiti malo hladne vode. - Zar si se odrekao vina i piva? - Otkako sam ostao bez posla, muèe me stra ne migrene. ao mi je da sam protiv svoje volje profitirao na tvojoj nesreæi. Vrijeme prolazi , Mebo. Mo da æu ti jednog dana uspjeti naæi posao dostojan tvog ugleda. - Ramzes nije èovjek koji gleda unatrag. Kakav je samo uspjeh postigao za svega ne koliko mjeseci! Henar je zagrizao u gu èje krilce. - Pomirio sam se sa svojom sudbinom. - priznao je nekada nji diplomat. - No, tada me je va a sestra upoznala s jednim neobiènim èovjekom. - Kako se zove? - Ofir. Libijac je. - Nikad èuo. - Skriva se. (HRISTlANJACd - Za to? - Zato to titi enu po imenu Lita. - Ne razumijem o èemu govori . - Ofir tvrdi da je Lita potomak Ehnatona. - Svi Ehnatonovi potomci odavno su mrtvi! - to ako Ofir govori istinu? - Ramzes bi ih prognao. - Va a se sestra zdu no zala e za njih, odnedavno vjeruje u boga Atona. Èak i u Tebi post oji njihov klan. - Nadam se da te nisu uspjeli pridobiti! Ta lakrdija æe ih skupo stajati. Zar si z aboravio da Ramzes pripada dinastiji koja je osudila Ehnatonovu doktrinu? - Potpuno sam toga svjestan, bio sam prestravljen kada sam se upoznao s Ofirom. Ali, onda sam malo razmislio; taj bi nam èovjek mogao biti dragocjeni saveznik u b orbi protiv Ramzesa. - Libijac koji se mora skrivati? - Niste èuli sve; Ofir je mag. - U Egiptu ih ima na stotine! - Ali, nitko nije uspio ugroziti ivot Nefertari i njene kæeri. - to si to rekao? - Va a sestra je uvjerena da je Ofir mudrac i da æe se Lita popeti na egipatsko prij estolje. Buduæi da raèuna da æu joj pomoæi u borbi, stekao sam njeno povjerenje. Ofir je moæan mag, odluèio je uni titi sile koje tite kraljevski par. - Jesi li siguran? - Da, a bit æete i vi kada ga upoznate. Ali to nije sve, Henare; razmislite malo o Mojsiju. - O Mojsiju... Za to o njemu? - Ehnatonova doktrina donekle se podudara s idejama nekih idova. Zar niste èuli da se govori kako je faraonov prijatelj opsjednut mi lju o silasku Boga meðu ljude, za r ne znate da sve vi e gubi vjeru u egipatske tekovine?

Henar je pa ljivo slu ao Mebu. RAMZB: HRAM ZA MILIJUNE GOOIHA - to predla e ? - Podr ite Ofira i razgovarajte s Mojsijem. - Ide mi na ivce ta prièa o Liti koja bi trebala doæi na prijestolje... - I mene, ali kakve to ima veze? Uvjerimo Ofira da vjerujemo u Atona i da se sla emo s time da Lita vlada Egiptom. A kada Ramzes bude oslabljen, otarasit æemo se tog stra nog maga i njegove tiæenice. - Zanimljiv plan, dragi moj Mebo. - Drago mi je da vam se sviða. - to tra i za uzvrat? - Moje nekada nje radno mjesto. Diplomacija je moj ivot; volim primati veleposlani ke i organizirati mondene veèere, u ivam u protokolu, u razgovorima sa str anim velikodostojnicima, u malim lukavstvima i zamkama... Tu strast mo e razumjeti samo netko tko je u diplomaciji. Kada postanete kralj, postavite me na mjesto m inistra vanjskih poslova. - Hoæu, u potpunosti to zaslu uje . Meba je bio odu evljen. - Ukoliko vam ne smetam... popio bih malo vina. Vi e me ne boli glava. Baken, èetvrti Amonov prorok, pao je Ramzesu pod noge. - Nemam opravdanja, Va e velièanstvo. Jedini sam krivac za katastrofu. - Koju katastrofu? - Obelisk bi potonuo, posada bi bila desetkovana... - Nema razloga za oèaj; bitno je da se sve dobro zavr ilo. - To ne opravdava moju nesmotrenost. - Dobro, onda mi reci za to si bio nesmotren. CHRISTIAN JACQ - Zato to sam elio da Luksor to prije postane dragulj va e kraljevine. - Misli li da mi je jedno remek-djelo dovoljno? Ustani, Bakene. Baken se nije promijenio od vremena kada je bio Ramzesov vojni instruktor. Vi e je slièio atleti nego isposniku. - Imao si sreæe, Bakene, a ja cijenim ljude kojima je sudbina sklona. Zar ne misl i da je to to si izbjegao udarac sudbine dokaz da ti je nebo naklonjeno? - Da se vi niste umije ali... - Tvoja je zasluga da je faraonov ugled porastao u oèima mnogih ljudi! Taj izuzeta n dogaðaj mora uæi u anale! Baken je strahovao da æe poslije ovih ironiènih rijeèi slediti stra na kazna. Ali, Ramzes se okrenuo i stao promatrati teretnjak koji su radnici istovarivali. - Obelisk je predivan. Kada æe drugi biti gotov? - Krajem rujna, nadam se. - Reci graverima hijeroglifa da po ure! - Vruæina je postala neizdr iva u asuanskim rudnicima. - Jesi li ti graditelj ili kukavica, Bakene? Otiði tamo i bdij nad radovima. to je s orija kim kipovima? - Klesari su izabrali vrhunski pje èani kamen iz rudnika u Gebel Silsilehu. - Neka i oni odmah prionu na posao. Poslat æe jednog izaslanika veæ danas, a zatim æe se pobrinuti da kipari ne gube ni sekunde. Za to veliko dvori te jo nije zavr eno? - Ne mo emo br e raditi, Va e velièanstvo! - Nisi u pravu, Bakene. Gradi kaovo sveti te, poèivali te stvaralaèke sile, i ne smije se pona ati kao osrednji poslovoða, neodluèan i tedljiv na materijalu. Da bi ovaj hram nik ao, moæni gromovi moraju pretoèiti tvoje misli u kamen kojim zida . Pokazao si se kao lijen i spor, to je tvoja istinska gre ka. Baken je bio toliko iznenaðen da nije mogao izustiti ni jedne rijeèi. ?VARAMZCS: HRAM ZA NIL(JUN£ GODINA - Kada Luksor bude zavr en, u njemu æe se stvarati ka, energija koja mi je neophodn a. Zaposli najbolje zanatlije. - Ali, veæina radi na izgradnji va eg vjeènog doma u Dolini Kraljeva. - Dovedi ih ovamo. Moja grobnica mo e prièekati. I to nije sve; nadzirat æe izgradnju mog vjeènog hrama na zapadnoj obali. Hram æe za tititi kraljevstvo od mnogih nedaæa. - elite li da...

- elim da izgradimo velièanstvenu graðevinu, sveti te koje æe biti toliko silno da æe njeg va magija odbiti sve na e neprijatelje. Sutra poèinjemo s radovima. - Ali veæ radimo na Luksoru, Va e velièanstvo, i... - Gradimo i Pi-Ramzes, cijeli jedan grad. - Sazovi kipare iz svih provincija i odaberi najbolje. - Va e velièanstvo, ne mogu produljiti dan. - Ako ti nedostaje vremena, stvori ga, Bakene. d; I oki i kipar su se na li u tebanskog gostionici u kojoj ni jedan ni drugi dotada nikad nisu bili. Sjeli su u najzabaèeniji kut, blizu libijskih radnika koji su gla sno razgovarali. - Primio sam va u poruku i do ao sam. - reèe kipar. - to je razlog tolikoj tajnovitost i? Doki je nosio periku koja mu je prekrivala u i i èelo kako ga ne bi prepoznali. - Jeste li nekome govorili o mom pismu? - Nisam. CHRISTIAH JACQ - Ni svojoj eni? - Nisam o enjen. - Ni ljubavnici? - Ne, tek æu se sutra vidjeti s njom. - Dajte mi to pismo. Kipar je Dokiju pru io smotuljak, a ovaj ga uzme i podere ga na bezbroj komadiæa. - Ako se ne uspijemo dogovoriti - objasnio mu je - ovaj susret æe ostati tajna. Ni kada vam nisam pisao, nikada se nismo vidjeli. Kiparu, krupnom i zdepastom èovjeku, nije se svidio ovaj ton. - Veæ sam radio u Karnaku, ali me nitko nikada nije pozvao na tajni sastanak u go stionicu, niti sam morao slu ati nepovezano brbljanje! - Da ne okoli amo; elite li se obogatiti? - A tko ne eli? - Nudim vam moguænost da doðete do lijepe imovine u vrlo kratkom roku, ali morate pr ihvatiti odreðeni rizik. - Kakav rizik? - Moramo se dogovoriti prije negoli vam otkrijem o èemu se radi. - to da se dogovorimo? - Ako odbijete, morat æete napustiti Tebu. - A, ako vas ne poslu am? - Mo da je ovo bila gre ka. Doki je ustao. - Prièekajte. U redu, pristajem. - Zakunite se ivotom faraona i boginjom fi ine koja gromom ubija izdajice. - Kunem se. Zakletva je bila magièan èin. Ako bi je netko pogazio, ka bi ga zauvijek napustio i bio bi proklet za sva vremena. - Sve to trebate uèiniti je da ugravirate hijeroglife na jednu stelu. - otkrio mu je Doki. ?256^l JH RAMZES: HRAM ZA NIUJONE GODINA - Pa... to mi je posao. Èemu tolika tajnovitost? - Saznat æete kada doðe vrijeme za to. - A... to bogatstvo? - Dobit æete trideset krava muzara, sto ovaca, deset utovljenih volova, brodiæ, dva deset pari sandala, ne to namje taja i konja. Kiparu se uèini da sanja. - Sve to... za jednu jedinu stelu! - Upravo tako. - Èovjek mora biti lud da odbije takav posao. Evo ruke! Doki i kipar se rukova e. - Kada moram poèeti? - Sutra u zoru budite na zapadnoj obali Tebe. ili

Meba je pozvao Henara u vilu svog nekada njeg slu benika, koja se nalazila na selu, dvadesetak kilometara od Memphisa. Biv i ministar vanjskih poslova i Ramzesov star iji brat do li su razlièitim putevima i u razlièito vrijeme. Henar je odluèio da A u neæe o avijestiti o tajnom sastanku. - Tvoj mag kasni. - predbacio je Mebi. - Obeæao mi je da æe doæi. - Nisam navikao na èekanje. Ako se ne pojavi u roku od sat vremena, ja odlazim. No, Ofir i Lita su ubrzo stigli. Henar se oraspolo io istoga trenutka kad je ugledao Ofira. Zadivljeno je promatrao tog neobiènog èovjeka. Mr avi Libijac istaknutih jagodica i nosa i vrlo tankih usana izgledao je kao divlja zvijer, spremna rastrgati plijen. Mlada ena pognute glave djelovala je nekako pora eno i beskarakterno. - Iskazujete nam veliku èast. - reèe Ofir prodornim glasom od kojeg Henar zadrhta. - Nismo mogli ni sanjati da æemo imati priliku upoznati vas. 257CHRISTIAN JACQ - Moj prijatelj Meba mi je govorio o vama. - Bog Aton æe mu se odu iti. - Doista je opasno izgovarati to ime. - Posvetio sam ivot borbi za Litina prava jer sam duboko uvjeren da joj pripada kruna. Znaèi li to to me je stariji Ramzesov brat pristao primiti da se on donekle sla e s mojim stavovima? - Da, Oflre; no, ne zaboravljate li na glavnu prepreku - samog Ramzesa? - Ne, naprotiv. Egipatski faraon je moæan protivnik, sile koje ga tite gotovo da s u neuni tive. Ali, smatram da raspola em oru jem koje ih mo e uni titi. - Crna magija ka njava se smræu. - Ramzes i njegovi preci poku ali su uni titi Ehnatonovo djelo; borba izmeðu nas dvoji ce bit æe nemilosrdna. - Bilo bi, dakle, suvi no savjetovati vam da budete umjereni. - Da. - Dobro poznajem svog brata; tvrdoglav je i nasilan, neæe dopustiti da itko doved e u pitanje njegov autoritet. Ako mu se na putu naðu Atonovi vjernici, pregazit æe i h. - Upravo stoga i mislim da je jedino rje enje napasti ga s leða. - Izvrstan plan, ali te ko izvediv. - Moja æe ga magija nagristi kao kiselina. - Da li biste eljeli imati unutarnjeg saveznika? Ofirove oèi se skupi e poput maèjih. Henar je bio zadovoljan sobom, pogodio ga je u pravo mjesto. - Recite njegovo ime. - Mojsije. idov, Ramzesov prijatelj iz mladih dana, trenutno nadzire radove u Pi -Ramzesu. Uvjerite ga da vam pomogne i postat æemo saveznici. RAMZES: HRAM ZA MILIJUHE 60DIMA General, zapovjednik tvrðave u Elefantini, ivio je sretno. Od Setijevog pohoda na n ubijske provincije, u novim egipatskim protektoratima bilo je mirno; u Egipat su redovito pristizale isporuke s nubijskim proizvodima. Ju na granica bila je dobro èuvana; nubijska plemena bila su mirna veæ desetljeæima. Nub ija je za sva vremena postala dio egipatskog teritorija; sinovi voða plemena kolova ni su u Egiptu, a zatim bi se vraæali u svoju zemlju gdje su pod nadzorom nubijsko g potkralja, kojeg je postavljao kralj osobno, irili faraonsku kulturu. Premda Eg ipæani nisu voljeli du e vrijeme ivjeti izvan svoje zemlje, mnogi su pri eljkivali ovaj polo aj jer je pru ao velike privilegije. No, general, podrijetlom iz Elefantine, ni je zavidio potkralju; ni za to na svijetu ne bi mijenjao miran ivot u Elefantini i njenu ugodnu klimu. Vojnici su ustajali u zoru, vje bali, a zatim odlazili u rudn ike i pomagali pri utovarivanju granitnih blokova na teretne brodove koji su pol azili na sjever. Vrijeme vojnih pohoda odavno je pro lo i general je bio vi e nego s retan zbog toga. Otkako je premje ten u tvrðavu, general se pretvorio u carinika. Njegovi su ljudi ko ntrolirali proizvode koji su stizali s Velikog Juga i naplaæivali poreze koje su o dredili Dvojni Bijeli dom, Ministarstvo gospodarstva i financija. Njegove uredsk e prostorije bile su pretrpane raznim dokumentima, ali je generalu bilo dra e bori ti se s administracijom nego sa stra nim nubijskim ratnicima.

Za nekoliko minuta trebao se ukrcati na brzi brod i krenuti u obilazak priobalni h utvrda; u ivat æe, kao i svakog dana, u ugodnom povjetarcu i ljepoti obale. A tek kada pomisli da ga poslije obilaska èeka ukusna veèera kod mlade udovice koja je sve manje mislila na svog pokojnog mu a! (HRIMANJA(Q Neobièna buka prekinula je njegovo sanjarenje. U kancelariju ude generalov aðutant, sav zadihan. - Hitna poruka, generale. - Od koga? - Od patrole iz nubijske pustinje. - Iz rudnika zlata? - Da, generale. - to je rekao glasnik? - Da je stvar vi e nego ozbiljna. Drugim rijeèima, general neæe moæi odlo iti smotuljak u ormar i zaboraviti na njega neko liko dana. Skinuo je peèat, odmotao papirus i proèitao poruku. General je bio zapanj en. - Ovo... ovo je la ! - Nije, generale. Glasnik vas èeka. - Ali, to nije moguæe... Nubijski pobunjenici su napali vojnu povorku koja je pre nosila zlato u Egipat! Mi "jesec je bio mlad. .Ramzes, gol do pojasa, bio je odjeven u starinsku pregaèu kakve su nosili faraoni starog kraljevstva. Kraljica je bila u dugoj bijeloj haljini pripijenoj uz tije lo; na glavi je umjesto krune nosila sedmokraku zvijezdu boginje Sehat, koju je predstavljala tijekom obreda osnivanja Rameseuma, vjeènog hrama. Ramzes se prisjeæao boravka u rudnicima Gebel Silsileha, gdje su ga klesari nauèili koristiti se èekiæem i dlijetom. Zanat mu se toliko dopao da je po elio ostati meðu njima, ne znajuæi kakva ga buduænost oèekuje. ?26oRAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA Kraljevskom paru je pomagalo tridesetak ritualista iz karna kog hrama; predvodili su ih veliki sveæenik Nebu, drugi prorok Doki i èetvrti prorok Baken. Èekao se jo dolaz ak dvojice arhitekata sa svojim ekipama i radovi su mogli zapoèeti. Pet hektara! Ramzesov vjeèni hram prostirat æe se na pet hektara. Rameseum æe se sasto jati od samog sveti ta, palaèe, pomoænih zgrada, knji nice, skladi ta i vrta. Sveto mjesto posveæeno kultu natprirodne faraonove moæi bit æe ekonomski nezavisno. Baken je bio zaprepa ten velièinom projekta, ali nije si dozvolio razmi ljanje o neizb je nim pote koæama, veæ se usredotoèio na obred kraljevskog para. Kada su postavili simbol iène uglove buduæe graðevine, kralj i kraljica su u slavu Imotepa, graditelja prve pir amide i uzora svih arhitekata u zemlji, velikim èekiæima zabili kolèiæe u zemlju. Potom je kralj motikom iskopao rov, spustio u njega male ipke od zlata i srebra, minijaturne alate i amulete, i zatrpao ga pijeskom. Zatim je sigurnim pokretom, pomoæu poluge, postavio prvi ugaoni kamen i usuo u kal up prvu ciglu; iz tog stvaralaèkog èina rodit æe se pod, zidovi i potkrovlje hrama. Do a o je trenutak proèi æenja; Ramzes je obi ao sveto mjesto, bacajuæi usput tamjan, koji se n a jeziku hijeroglifa naziva sonter ili onaj koji posveæuje. Baken mu je prinio drvena vrata, maketu buduæeg velièanstvenog ulaza u graðevinu. Kral j ih je posvetio; tim èinom je otvorio usta svog vjeènog hrama i udahnuo mu ivot. Od tog trenutka, u njemu æe za sva vremena obitavati Rijeè. Ramzes je dvanaest puta uda rio po vratima bijelom toljagom, 'rasvijetliteljicom', prizivajuæi na taj naèin bo ans tva. Dr eæi u ruci upaljenu svjetiljku, osvijetlio je sveti te u kojem æe stanovati nevi dljivo. Na kraju je izgovorio drevnu formulu, objavljujuæi da hram ne gradi sebi, veæ svom p ravom gospodaru, Zakonu, poèetku i kraju svih egipatskih hramova. CHRISTIAH JACQ Baken je imao dojam da prisustvuje pravom èudu. Ono to se ovdje, pred oèima nekolicin e povla tenih dogaðalo, nadilazilo je ljudski razum. Moæ ka poèela se stvarati iz jo gole zemlje, ali koja je veæ pripadala bogovima. - Stela osnivanja je spremna. - priopæio je Doki.

- Neka je zabodu u zemlju. - zapovjedio je kralj. Kipar kojemu je Doki platio da izgravira stelu prinio im je kamen prekriven hijeroglifima. Isklesani tekst zauvijek je posveæivao podruèje Rameseuma; magija znakova pretvarat æe zemlju u nebo. Setau je pri ao steli, noseæi papirus i svje u tintu. Doki se trgnuo; nije oèekivao da æe taj èudak biti prisutan. Setau je ispisao tekst, u vodoravnim linijama, slijeva nadesno, a zatim gaje nag las proèitao: 'Neka svaka usta koja govore ili namjeravaju govoriti protiv faraona zauvijek bu du zapeèaæena. Neka ovaj vjeèni hram bude kraljev za titni bedem, neka odbije od njega s vako zlo'. Doki se preznojavao. Nitko mu nije rekao da æe biti izgovorene ove magiène rijeèi. Na s reæu, to nije remetilo njegov plan. Setau je predao papirus Ramzesu. Kralj ga je z apeèatio i polo io u podno je stele, gdje æe biti zakopan. Potom je proèitao tekst sa stel e, kako bi pogledom o ivio isklesane hijeroglife. Odjednom se okrenuo prema nazoènima. - Tko je isklesao ove hijeroglife? Kraljev glas bio je pun srd be. Kipar mu je pri a o. - Ja, Va e velièanstvo. - Tko ti je dao tekst? - Veliki Amonov sveæenik osobno, Va e velièanstvo. Kipar se poklonio Ramzesu u znak is kazivanja poèasti, ali i stoga da bi izbjegao njegov ljutit pogled. Netko je promijenio tekst koji je veæ stoljeæima bio isti, i kojim se objavljivala izgradnja vjeènog hrama; netko je poku ao uni titi za titnu silu sveti ta. Stari Nebu je, znaèi, izdao Ramzesa, veliki Amono v ?iblRAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE GODINA sveæenik stao je na stranu mraènih sila! Kralj je po elio razbiti mu glavu èekiæem, ali od jednom osjeti kako neka neobièna sila izvire iz posveæenog tla, ulazi u njega i pro im a mu kralje nicu ugodnom toplinom. U kraljevom srcu se otvori e nova vrata i on pogl eda iza njih. Ne, ne treba koristiti silu. Kralj je pogledao Nebua. Ono to je sta rac kradom uèinio u tom trenutku bilo je dokaz da je Ramzes u pravu. - Ustani, kiparu! Èovjek ga je poslu ao. - Otiði do velikog sveæenika i dovedi mi ga. Doki je likovao. Sve se odvijalo po planu; starac æe se uzalud braniti, kralj æe ga o tro kazniti; morat æe izabrati novog velikog Amonovog sveæenika. Ovog puta faraon æe u kazati povjerenje iskusnom èovjeku, njemu, Dokiju. Kipar je dobro svladao svoju ulogu. Zaustavio se ispred starca koji je u desnoj ruci dr ao pozlaæeni tap, a na srednjem prstu zlatan prsten, to su bili simboli veliko g Amonovog sveæenika. - Je li ti taj èovjek dao tekst za stelu? - upita ga Ramzes. - Da, upravo on. - Ti si, dakle, la ljivac. - Nisam, Va e velièanstvo! Kunem vam se da mi je veliki sveæenik osobno... - Nikada ti nisi vidio velikog sveæenika, kiparu! Nebu uze tap i prsten koje je dao jednom starom ritualistu ba u trenutku kada ga je kipar, okrenut leðima, krivo optu io. Izbezumljeni kipar se tresao od straha. - Doki... Gdje si, Doki? Pomozi mi, reci im da nije moja gre ka! Ti si mi zapovjed io da ka em da je veliki Amonov sveæenik htio uni titi magiju hrama! Doki se dade u bijeg. Kipar ga je sustigao i bacio se na njega, izvan sebe od bijesa. CHRISTiAH JACQ "i fL1 Doki je podlegao ozljedama. Kipar, optu en za ubojstvo, skrnavljenje hijeroglifa, korupciju i la , bit æe izveden pred vezirov sud; osudit æe ga ili na smrtnu kaznu tro vanjem, ili na do ivotnu robiju u nekoj udaljenoj oazi. Sutradan, u smiraj dana, Ramzes je osobno postavio stelu osnivanja Rameseuma s i

spravljenim tekstom. Rameseum je roðen. - Je li ti palo na pamet da te Doki eli uni titi? - pitao je Ramzes Nebua. - Poznajem ljudsku prirodu. - odgovori veliki sveæenik. - Rijetki su oni koji idu svojim putem i ne zavide drugome. Mudraci ka u da je zavist smrtna bolest koju nij edan lijeènik ne mo e izlijeèiti. - Moramo naæi zamjenu za Dokija. - Jeste li razmi ljali o Bakenu, Va e velièanstvo? - Svakako. - Neæu se protiviti va oj odluci, ali smatram da je preuranjena. Baken nadzire radove u Luksoru, kao i izgradnju va eg vjeènog hrama. On je èovjek koji zaslu uje va e povjeren e. Ali, nemojte ga optereæivati prete kim bremenom. Mlad je, ima vremena za napredov anje u hijerarhiji. - Koga, dakle, predla e ? - Postavite nekog starca koji æe se posvetiti meditaciji i obredima. U tom sluèaju, Amonov hram u Karnaku neæe vam zadavati brige. - Sam æe ga izabrati. Jesi li vidio projekt Rameseuma? - Imao sam dug ivot u sreæi i miru, ali alim zbog jedne stvari; neæu do ivjeti da vidim va vjeèni hram. - to to govori , Nebu? - Bole me kosti, Va e velièanstvo, vid me polako izdaje, postajem gluh i sve vi e spav am. Osjeæam da mi se bli i kraj. 264RAMZES: HRAM ZA M1LIJUME GODIHA - Zar mudraci ne ive i do sto deset godina? - Ja sam samo jedan zadovoljan starac. Za to bih se ljutio na smrt koja mi eli pru i ti divnu priliku? -Ali, imam dojam da jo odlièno vidi . to bi se dogodilo da nisi dao tap i prsten starcu koji je stajao pored tebe? - U bo jim smo rukama, Va e velièanstvo; za titio nas je Zakon boginje Maat. Ramzes je promatrao iroku ravnicu. - Vidim velièanstvenu graðevinu, Nebu, sveti te od granita, pje èanog kamena i bazalta. N jegovi stupovi dopirat æe do neba, vrata æe biti od pozlaæene bronce, jezera sa èistom v odom nalazit æe se u hladu drveæa, spremi ta æe biti puna ita, riznice krcate zlatom, sre brom, dragim kamenjem i rijetkim vazama; kipovi æe krasiti dvori ta i kapele; a svo to blago titit æe zidine. U zoru i u sumrak penjat æemo se na terasu i slaviti vjeènost utisnutu u kamenu. Tri æe biæa zauvijek ivjeti u ovome hramu: moj otac Seti, moja ma jka Tuja i moja supruga Nefertari. - Zaboravljate èetvrto, koje je ujedno i prvo biæe: sebe samog, Ramzese. Pri la im je velika kraljevska supruga, noseæi u ruci sadnicu bagrema. Ramzes je kleknuo na zemlju i posadio biljku; Nefertari ju je pa ljivo zalila. - Èuvaj mi ovo drvo, Nebu; ono æe rasti zajedno s mojim hramom. Neka mi bogovi dozvo le da jednog dana legnem u njegov hlad, zaboravim na svijet i ljude i vidim bogi nju Zapada kako se pojavljuje iz njegovog stabla i pru a mi ruku. ?265CHRfSTfAM JACQ 41 m; 'ojsije je le ao u svom krevetu od drveta sikomore. .Iza njega je bio naporan dan. Pedesetak manjih incidenata, dvojica lak e ozlijeðenih radnika na gradili tu gdje su zidali dvor, ka njenje isporuke hrane za treæu vojarnu, tisuæu cigala s gre kom koje je morao uni titi... Drugim rijeèima, mno tvo svakodnevnih briga koje je sve te e podnosio. Neki unutarnji glas opet ga je muèio, razna pitanja ponovno su mu se vrzmala po gl avi. Bio je sretan zbog toga to gradi ovu prijestolnicu; no, zidanjem hramova u èas t bo anstava, meðu kojima je bio i zlokobni Set, uvrijedio je Boga. Buduæi da je bio n adzornik svih gradili ta u Pi-Ramzesu, Mojsije je sudjelovao u slavljenu drevnih e gipatskih kultova. Iz mraènog kuta sobe zaèuo se neki um. - Tko je to? - Prijatelj.

Mr avi èovjek slièan ptici grabljivici iza ao je iz sjene; obasjala ga je svjetlost ulja ne svjetiljke. - Ofire! - Moramo razgovarati. Mojsije je sjeo na krevet. - Umoran sam, spava mi se. Vidjet æemo se sutra, ako uspijem odvojiti malo vremen a. - U opasnosti sam, prijatelju. - Za to? - Zna ti dobro za to! Zato to vjerujem u jednog Boga, spasitelja ljudskog roda. U Bo ga kojeg tvoj narod potajno slavi, ?ibbRAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA u Boga koji æe uni titi idole i zavladati svijetom. A borba mora poèeti u Egiptu. - Zaboravlja da je Ramzes faraon? - Ramzes je tiranin. Ne zanima njega Bog, ne zanimaju ga èak ni njegova bo anstva, s talo mu je iskljuèivo do vlastite moæi. - Koju bi i ti morao po tovati! Ramzes mi je prijatelj, gradim njegovu prijestoln icu. - Po tujem uzvi enost tvojih osjeæaja, tvoju odanost. Zbog toga i jesi rastrgan. Znam da duboko u srcu ne priznaje Ramzesovu vlast, znam da èeka dolazak istinskog Boga. - Ne zna to govori , Ofire. - Budi iskren, Mojsije, prestani lagati samom sebi. - Poznaje li me ti bolje nego to poznajem sam sebe? - Mo da. Ista nepravda razdire nam du u, ve u nas isti ideali. Ako se udru imo, mo emo iz temelja promijeniti ovu zemlju i buduænost njenih stanovnika. Ovda nji idovi smatraj u te voðom, htio ti to ili ne. Postali su slo ni od kada si im na èelu. - idovi su faraonovi podanici, a ne moji. - Ne priznajem njegovu diktaturu! I znam da je ni ti ne priznaje . - Grije i ; faraon mora vr iti svoje du nosti, kao i svi drugi. - Tvoja du nost je povesti narod ka istini, a moja je da nametnem kult jednog Boga tako to æu na prijestolje dovesti Litu, Ehnatonovu zakonitu nasljednicu. - Govori sva ta, Ofire. Nemoj pozivati svoje sljedbenike na ustanak protiv faraona, posljedice bi bile tragiène. - Postoji li drugi naèin da narod povjeruje u jednog Boga? Ako znamo to je istina, moramo se svim silama boriti da ju obznanimo. - Lita i ti... Dva vizionara... Pa to je smije no! - Ne misli valjda da smo sami? Ofirove rijeèi su zainteresirale idova. - Pa oèigledno je da... - Situacija se prilièno promijenila od na eg prvog 16JCHRISTIAM JACQ susreta. - priznao mu je Ofir. - Zagovaratelji jednog Boga brojniji su i odluèniji nego to mo e i zamisliti. Ramzesova moæ je samo iluzija koja æe ga stajati glave. Velik i dio egipatske elite ugledat æe se na tebe i prijeæi æe na na u stranu. - Na mene... Za to na mene? - Zato to nas samo ti mo e voditi, zato to mora stati na èelo sljedbenika prave vjere. ita mora ostati u sjeni sve da stupanja na prijestolje, a ja sam èovjek molitve i nemam utjecaja na mno tvo. Ali, tebe æe slu ati, tebe æe èuti. - Tko si ustvari ti, Ofire? - Obièan vjernik koji je, kao i Ehnaton, uvjeren da æe Bog pokoriti ta ti Egipat i st ati na èelo svih naroda. Mojsije je znao da ovog luðaka mora izbaciti iz kuæe, ali bio je opèinjen njegovim rij eèima. Ofir je izgovorio sve ono to je idov dugo poku avao potisnuti iz svojih misli. - Tvoj plan je besmislen, Ofire; nema izgleda za uspjeh. - Vrijeme radi za nas, Mojsije i pregazit æe svakog tko nam se bude na ao na putu. S tani pred idove, podari im zemlju, neka se poklone Bogu i upoznaju njegovu svemoæ. Lita æe vladati Egiptom, a na savez bit æe ari te istine koju æe upoznati svi narodi svij ta. - Sanja . - Ni ti ni ja nismo sanjari.

- Ponavljam ti da je Ramzes moj prijatelj. Dobro ga poznajem, sasjeæi æe te u korij enu. - Ne, Mojsije, on ti nije prijatelj, veæ najgori neprijatelj. Ramzes eli ugu i istin u. - Odlazi iz moje kuæe, Ofire. - Razmisli o ovome to sam ti rekao. - Vidjet æemo se uskoro. - Ne raèunaj s tim. - Doviðenja, Mojsije. Te noæi idov nije oka sklopio. Ofirove rijeèi odzvanjale su mu u glavi. Nije elio priznati sebi da je dugo oèekivao njegov posjet. -2A8RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODIHA Lav i pas le ali su jedan pored drugog i sladili se pileæim kostima. Ramzes i Nefert ari sjedili su zagrljeni pod palmom i u ivali u ljepotama tebanskog kraja. Poslije duge rasprave, kralju je po lo za rukom uvjeriti Seramanu da ih ostavi malo same. Nisu li Krvnik i Noæobdija izvrsni èuvari? Iz Memphisa su stigle dobre vijesti. Mala Meritamon je lijepo napredovala, a nje n brat Kha joj je po prvi put do ao u posjet, u pratnji svog uèitelja Nedama, minist ra poljoprivrede. Lijepa Izet jako se razveselila roðenju djevojèice i poslala je Ne fertari toplo pismo. Blago sunce predveèerja milovalo je Nefertarinu glatku, preplanulu ko u. Odnekud je dopirao zvuk flaute; govedari su vraæali stada u tale, magarci s te kim tovarom i li su prema farmama. Obzor na zapadu bio je naranèaste boje, dok je zalazeæe sunce obojil o tebansku planinu u ru ièasto. Vruæ ljetni dan zamijenila je ugodna veèer. Kako je Egipat lijep, sav okiæen zlatnom i zelenom bojom, srebrom Nila i plamenom zalazeæeg sunca! Kako je samo Nefertari li jepa u svojoj mekoj, prozirnoj lanenoj haljini! Miris njene glatke ko e opijao je Ramzesa; na njenom ozbiljnom i spokojnom licu odra avale su se plemenitost i blist ava du a. - Da li te zaslu ujem? - Kakvo èudno pitanje... - Ponekad mi se èini da ne pripada ovom svijetu, da si iznad ovozemaljskih niskost i, dvorskih ulizica, tvojih napornih du nosti. - Da li ih obavljam lo e? - Ne, naprotiv. Nikada nisi napravila ni najmanju gre ku, pona a se kao da si cijelog i vota egipatska kraljica. Volim te i divim ti se, Nefertari. Njihove se tople usne sjedini e. ? 169 CHR1ST1AH JACQ - Èvrsto sam bila odluèila da se neæu udavati. - priznala mu je. - eljela sam provesti ivot u hramu. Nisam prezirala ' mu karce, ali svi koje sam upoznala bili su robovi ambicija, nekako mali i ta ti. A ti, ti si iznad ambicija jer ti je sudbina odredila put. Divim ti se i volim te, Ramzese. Oboje su osjeæali da su jedno biæe i da ih ni ta ne mo e rastaviti. Gradnja vjeènog hrama bila je prvo zajednièko magièno djelo kraljevskog para. - Ne zaboravi na svoje du nosti. - podsjetila ga je. - Koje du nosti? - Mora dobiti sina. - Veæ ga imam. - Mora imati mnogo djece. Ako bude dugo ivio, mo da æe neka umrijeti prije tebe. - Za to me ne bi naslijedila na a kæi? : - Astrolozi ka u da æe ona biti sklona meditaciji, kao i mali Kha. ; - Ne bi li to morala biti prednost? ,' - Sve ovisi o okolnostima i ljudima koji æe je okru ivati. j'j Veèeras je na a zemlja tako mirna i lijepa, ali tko zna to æe biti <?>' sutra?

Spokoj sutona prekine neki konjanik koji im se pribli avao u galopu. Seramana skoèi na zemlju, sav prekriven pra inom. - Oprostite to vas uznemirujem, Va e velièanstvo, ali ovo je hitno. Ramzes je proèitao poruku koju mu je uruèio Sard. - Izvje taj generala iz Elefantine. - rekao je Nefertari. - Nubijci su napali pov orku s tovarom zlata za na e velike hramove. - Ima li rtava? - Dvadesetak mrtvih i mnogo ranjenih. - Tko je to mogao uèiniti, obièni lopovi ili pobunjenici? - Jo ne znamo. 270RAMZES: HRAM ZA M1LUUME GODIHA Ramzes je uznemireno etao, vijest ga je potresla. Lav i pas su opazili da im je g ospodar zabrinut, pa su mu pri li i lizali mu ruke. Faraon je izgovorio ono èega se velika kraljevska supruga toliko bojala: - Odlazim u Nubiju uspostaviti red. Dok me nema, ti æe vladati Egiptom, Nefertari. Faraonovu ratnu flotu èinilo je dvadesetak brodova u obliku mladog mjeseca, èiji su vrhovi bili toliko uvijeni da pramac i krma nisu dodirivali vodu. Ogromno jedro bilo je vezano konopcima za jedan jedini jarbol, dovoljno èvrst da izdr i i najjaèe na lete vjetra. Velika kabina za posadu i vojnike nalazila se na sredini broda, dok je manja, kapetanova, bila na pramcu. Ramzes, koji je putovao admiralskim brodom, osobno je provjerio dva kormila, jed no na lijevoj, a drugo na desnoj strani broda. U ograðenom prostoru natkrivenom na dstre nicom le ao je kraljev lav. Meðu prednjim apama zvijeri odmarao se Ramzesov pas, èe kajuæi vrijeme ruèka. Ramzes je, kao i na prija njem putovanju, zadivljeno promatrao ogoljene bre uljke, o toèiæe s bujnom vegetacijom, plavo nebo i zeleni pojas uz pustinju. Ova vatrena i ne dodirljiva zemlja slièila je na Ramzesovu du u. Lastavice, dralovi i plamenci nadlijetali su flotu, pavijani su sa vrha palmi vik om pozdravljali njen prolazak. 271CHRIST1AH JACU Vojnici kao da su zaboravili cilj putovanja; jedni su kartali za novac, drugi pi li palmino vino, treæi spavali u hladu. Drugi vodopad, ulaz u zemlju Kusa, vratio ih je u stvarnost. Brodovi su pristali uz pustu obalu i vojnici su se iskrcali u ti ini. Razapeli su atore, postavili za ti tnu ogradu oko logora i èekali faraonove zapovijedi. Nekoliko sati kasnije, pred kraljem koji je sjedio na stolici na rasklapanje od pozlaæene cedrovine, pojavio se potkralj Nubije sa svojom pratnjom. - Zahtijevam obja njenje. - zagrmio je Ramzes. - Dr im stvari pod kontrolom, Va e velièanstvo. - Rekao sam da zahtijevam obja njenje! Potkralj se jako udebljao. Obrisao je èelo maramicom od bijelog platna. . - Incident koji se dogodio je neugodan, ali mu ne treba pridavati previ e va nosti . - Vi kraðu i ubojstva nazivate neugodnim incidentom? - Mo da smo, u uzbuðenju koje nas je obuzelo, malo pretjerali u poruci. Sve u svemu , presretan sam da vas vidim, i Va e velièanstvo. j '? - Moj otac je sklopio mir s Nubijom, a moja je du nost i ( da ga oèu vam. Meðutim, mir je ugro en zbog tvoje lijenosti. - Nisam kriv ako mi sudbina nije sklona! - Ti, potkralj Nubije, kraljev konjanièki zastavnik, starje ina Ju ne pustinje, zapovj ednik dvokolskih jedinica, ti se usuðuje govoriti o nesklonoj sudbini... Kome se ti ruga ? - Uvjeravam vas da besprijekorno obavljam svoje du nosti! Ali, moj posao je zahtje van: nadgledam starje ine sela, itnice, upravljam... - A, zlato? - Revno nadzirem proizvodnju i isporuku tog plemenitog metala! - I to tako da zaboravlja za tititi povorku?

- Kako sam mogao pretpostaviti da æe je napasti grupa bezumnika? mhz&hmm u milijune eoiiiu - Nije li to jedna od tvojih obveza? - Zla sudbina... - Odvedi me na mjesto prepada. - Ali, napadaèi su zaustavili povorku na stazi koja vodi u rudnike zlata, najednom usamljenom, pustom mjestu! Tamo neæete ni ta saznati. - Tko su poèinitelji? - Nekakvo jadno pleme; to sramno djelo poèinilo je nekoliko pijanih ratnika. - Da li ih tvoji ljudi tra e? - Nubija je velika zemlja, a ja nemam dovoljno vojske. - Nisi, dakle, zapovjedio ozbiljnu istragu? - Ne, èekao sam da Va e velièanstvo dovede vojsku. - Mo e iæi. - Trebam li poæi s vama u potragu za zloèincima? - Reci mi istinu, potkralju: zar Nubija nije spremna pru iti im podr ku? - Pa... ne vjerujem, ali... - Je li ustanak veæ poèeo? - Nije, Va e velièanstvo, ali ima sve vi e bandi. Zato mislim da je pametno to ste do li . - Pij. - rekao je Setau Ramzesu. - Je li ovo nu no? - Nije, ali bolje da smo oprezni. Kralj je odluèio popiti opasan napitak od koprive i razrijeðene krvi kobre, koji mu je Setau pripremao u odreðenim vremenskim razmacima. Popiv i serum, Ramzes se za titio od zmijskog otrova, te se je slobodno mogao otisnuti na put. - Hvala ti da si me poveo na ovo putovanje; Lotos je presretna da je u svojoj z emlji. Ovda nje zmije su prave ljepotice! - Ne zaboravi da nismo ovdje zbog u ivanja. Èeka nas susret s opasnim neprijateljem . - Za to ne pusti te lopove na miru? - Ukrali su zlato i poubijali ljude. Svatko tko izda Zakon boginje Maat mora bit i ka njen. ?mCKRISTIAH JACQ - Ni ta te ne mo e natjerati da popusti , zar ne? - Dobro me poznaje . - Jesi li svjestan da si u velikoj opasnosti? - Jesam, ali ovu istragu ne mogu povjeriti nekom podèinjenom, situacija je jednosta vno preozbiljna. - Reci svojim ljudima da budu oprezni; reptili su vrlo otrovni u ovo doba godin e; neka se namazu tekuæom smolom perzijske devesilje. Neke vrste bje e od njenog neu godnog mirisa. Odmah me obavijesti ako nekog vojnika ugrize zmija. Lotos i ja sp avat æemo u tovarnim kolima. Kolona je kamenitom stazom krenula prema rudnicima zlata. Predvodila su ju tri èov jeka na krupnim konjima, izvidnik, Seramana i kralj; za njima su i la volovska kol a, magarci natovareni oru jem i èuturama, dok je na zaèelju kolone bilo pje a tvo. Nubijski izvidnik bio je siguran da se zloèinci nisu previ e udaljili od mjesta napa da. Na nekoliko kilometara od puta nalazila se oaza gdje su mogli sakriti plijen dok ga ne prodaju. Ramzes se, s mapom u ruci, bez straha mogao kretati kroz pustinjske predjele jer su cijelom du inom puta bili iskopani bunari. Po izvje tajima koje je kralj redovit o dobivao, godinama se nije dogodilo da neki rudar umre od eði. Izvidnik se zaèudio kada je ugledao le magarca. Tragaèi za zlatom obièno su vodili najb olja i najizdr ljivi)a grla. Ljudi su odahnuli kada su se na li u blizini prvog buna ra. Napit æe se vode, napunit æe èuture, odmorit æe se u hladu velikog platna koje æe raza peti izmeðu èetiri kolca... Svi su sanjali samo o jednom, od najobiènijeg vojnika do èas nika. Za tri sata pasti æe mrak, pa æe kralj zasigurno zapovjediti odmor. Izvidnik j e prvi stigao do bunara. Premda je vruæina bila neizdr iva, od onoga to je vidio sled ila mu se krv u ilama. Potrèao je ka Ramzesu.

- Va e velièanstvo... Bunar je presu io! - Mo da je samo pala razina vode. Siði dolje i provjeri. Izvidnik je si ao u bunar pom oæu u eta koje je dr ao Seramana. ?wRAMZES: HRAM ZA MfLULIHE 60DIHA Kada se vratio, izgledao je nekoliko godina stariji. - Potpuno je suh, Va e velièanstvo. Jedinica nije imala dovoljno vode da bi se vratila; kralj se nije smio odluèiti na taj potez, jer bi samo najizdr ljiviji pre ivjeli. Morali su, dakle, nastaviti napr ijed, u nadi da æe naiæi na drugi bunar. Ali, kako su mogli znati da i taj neæe biti s uh, kad izvje taji iz Nubije oèigledno nisu bili toèni? - Mo emo siæi s glavnog puta - predlo io je izviðaè - i krenuti prema pobunjenicima. Na putu do njihove oaze sigurno postoji barem jedan bunar odakle crpe vodu kada èekaju povorke. - Odmor do kraja dana. - zapovjedio je Ramzes. - Potom kreæemo dalje. - Ali, opasno je hodati noæu, Va e velièanstvo! Zmije, zasjede... - Nemamo izbora. Kakve neobiène okolnosti! Ramzes je razmi ljao o svom prvom pohodu u Nubiju, u dru tvu Setija. Vojnici su tada bili na istim mukama, jer je pobunjenièko pleme zatrovalo bunare. Kralj je priznao sebi da je previdio opasnost. Obièna vojna operacija mog la se pretvoriti u pravu katastrofu. Ramzes se obratio ljudima i rekao im je istinu. Moral je znatno pao, ali iskusni ji i hrabriji vojnici nisu gubili nadu, pa su tje ili one mlaðe. Ne predvodi li ih f araon èudotvorac? Vojnicima iz redova pje a tva je, unatoè opasnosti, bilo drago to æe hodati noæu. Oprezni ojnici na zaèelju kolone znat æe se obraniti u sluèaju iznenadnog napada. Izvidnik je budno promatrao okolinu; bio je pun mjesec pa je vidljivost bila dobra. Ramzes je mislio na Nefertari. Ako se ne vrati, mlada æe ena morati ponijeti Egipat na svojim pleæima. Kha i Meritamon bili su premladi da bi sjeli na prijestolje, a Ramzesovi protivn ici imat æe odrije ene ruke. Seramanin konj odjednom se propeo. Sard je izgubio ravnote u i pao na o tro kamenje. Sav omamljen, ne mogav i 275(MHSTMNJAai se pomaknuti, kotrljao se dugom pje èanom strminom i zaustavio se tek u nekoj rupi k oja se nije vidjela s puta. Zaèuje èudan zvuk, nekakvo te ko disanje. Na dva koraka od njega, zmija je naglo ispustila sav zrak iz pluæa, to je stvorilo zvuk nalik na riku. Kad joj netko poremeti mir, ova ivotinja postaje agresivna, s premna napasti. Seramana je izgubio maè dok je padao. Ostaje mu samo poku aj bijega, bez naglih pokr eta. No, zmija mu to neæe dozvoliti. Uzalud je Sard poku avao ustati, skoèni zglob desne noge neizdr ivo ga je bolio. Bit æe lak plijen, ovako nepokretan. - Prokleta ivotinjo! Li ava me lijepe smrti u borbi! Zmija mu se pribli ila. Seramana joj baci pijesak u oèi, to ju je dodatno razdra ilo. U trenutku kada se nevjerojatnom brzinom bacila prema nesretnom Seramani, odnekuda su doletjele ra lje i priklije tile joj glavu uz zemlju . - Sjajan pogodak! - èestitao je Setau sam sebi. - A izgledi da uspijem bili su je dan prema deset! Uhvatio je zmiju za vrat i podigao ju u zrak; ivotinja se bijesno koprcala. - Kako je samo lijepa ova zmija,kakve boje! Svijetloplava, modra i zelena... Vrl o elegantna gospoðica, nema to! Sreæa tvoja da se njeno i tanje mo e prepoznati iz velike daljine. - Pretpostavljam da ti moram zahvaliti. - Njen ugriz izaziva otok koji se postupno iri a rana na kraju prokrvari. Otrov ovih zmija izuzetno je opasan, ali ga nemaju mnogo. Postoje dobri izgledi da rtva pre ivi ukoliko ima jako srce. Da budem iskren, manje je opasna nego to izgleda.

RAMZES: HRAM ZA MILIJUHE 60DIHA Setau je Seramanin uganuti zglob prekrio ljekovitim travama i povio ga lanenim z avojem natopljenim melemom. Za nekoliko sati otok æe splasnuti. Sumnjièavom Sardu pr o lo je kroz glavu da je krotitelj zmija inscenirao ovaj napad kako bi ispao junak i dokazao da je pravi Ramzesov prijatelj. Ali, Setau je bio prilièno suzdr an, nije poku avao izvuæi korist iz svog podviga. Ljudi su se odmarali od jutra do sredine poslijepodneva. Zatim su krenuli dalje. Zalihe vode za ljude i stoku bile su pri kraju. Premda su vojnici bili na izmak u snage, Ramzes ih je tjerao da hodaju brzo, a od pripadnika pje a tva s kraja kolon e zahtijevao je najveæi moguæi oprez. Ako se neprijatelj nalazi u blizini, sigurno i h neæe napasti sprijeda, veæ æe iskoristiti faktor iznenaðenja ne bi li ih to vi e oslabio Ljudi se vi e nisu smijali, nisu spominjali povratak u dolinu, nisu vi e razgovarali . - Evo ga. - reèe izvidnik. Korov, kamenje poredano u krug, drveni okvir, konopac, mje ina. Bunar. Njihova posljednja nada. Seramana i izviðaè potrèali su prema spasonosnoj tekuæini. Nekoliko dugih trenutaka kleèal i su nad otvorom, a zatim ustali i lagano krenuli ususret ostalima. Sard je nijeèno odmahnuo glavom. - Ova zemlja oduvijek oskudijeva u vodi, umrijet æemo od eði. Èak i ako nekome poðe za ru kom pronaæi je, bunar ?I]]CHRfSTfAh JACQ brzo presu i. Preselit æemo se na onaj svijet pa æemo tamo tra iti izvore! Ramzes je okupio ljude i priznao im da je situacija krajnje ozbiljna. Zalihe vod e bit æe iscrpljene veæ sutra. Nisu mogli ni naprijed ni nazad. Nekoliko vojnika bacilo je oru je na zemlju. - Smjesta podignite oru je! - zapovjedio im je Ramzes. - Za to, kad æe nas sunce ionako spr iti? - Do li smo u ove puste predjele s namjerom da uspostavimo red i mir, i to æemo i na praviti. - Kako æe se na i le evi boriti protiv Nubijaca? - Moj otac se jednom na ao u sliènoj nevolji i uspio je spasiti svoje ljude. - pods jetio ih je Ramzes. - Onda i vi nas spasite! - Sklonite se sa sunca i napojite stoku. Kralj je okrenuo leða svojoj vojsci i suoèio se s pustinjom. Setau mu je pri ao. - to æe uèiniti? - Hodat æu. Hodat æu sve dok ne pronaðem vodu. - Glupa odluka. - Kako me je nauèio otac, tako æu i postupiti. - Ostani s nama. - Faraon ne mo e èekati smrt prekri enih ruku. Pojavi se Seramana. - Va e velièanstvo... - Pobrini se da ljudi ne panièare i budite na oprezu. Ne smijete zaboraviti da æete mo da biti napadnuti. - Ne mogu vas pustiti da sami hodate ovim divljim krajem. Netko vas mora branit i... Ramzes je stavio Sardu ruku na rame. - Èuvaj mi vojnike. - Brzo se vratite. Trebamo vas. Praæen nijemim pogledima, kralj se uputio u smjeru kamenitog bre uljka. Popeo se na vrh i stao promatrati opusto eni krajolik. 278RAMZES: HRAM ZA MILIJUflE GODtttA Èekao je. Èekao je da, kao nekoæ njegov otac, pronikne u tajne podzemlja, da ugleda ile zemlje i vodu koja iz iskonskog oceana teèe kroz kamenje i prodire u planine. Zab olio ga je trbuh, zamraèilo mu se pred oèima, a tijelo mu je gorjelo kao da ima jaku groznicu.

Ramzes sa pojasa skine ra lje koje je Seti koristio kada je elio produ iti trajanje s vojih vizija. Ra lje su, sasvim sigurno, jo uvijek bile èarobne. Ali, odakle poèeti, gd je tra iti u ovom nepreglednom bespuæu? Kralj zaèuje u sebi neki unutarnji, natprirodni glas, sna an poput Setijevog. Bol u trbuhu postala je neizdr iva i neobièna sila natjerala ga je da siðe sa bre uljka. Ramze s nije osjeæao iscrpljujuæu egu pred kojom bi svaki zalutali putnik odavno pokleknuo. Ritam srca mu se usporio, kao kod bijele gazele. Stijene i pijesak promijenili su boju i oblik. Ramzesov pogled je, malo-pomalo, prodirao u pustinjske dubine; prsti mu se obavi e oko dva gipka bagremova pruta po vezana lanenim konopcem. Ra lje su se izdigle, zatreperile, pale. Kralj je nastavio hodati, ali unutarnji g las se uti ao. Vratio se zatim po svojim stopama, te skrenuo lijevo. Glas se opet pojaèao, a ra lje se zatreso e. Ramzes je naletio na gromadu od ru ièastog granita, izgubl jenu u moru stijena. Zemljina sila otela mu je ra lje iz ruku. Ramzes je prona ao vodu. Vojnici su pomakli gromadu i poèeli kopati na mjestu gdje im je kralj pokazao. Grl a su im bila suha, ko a spr ena suncem, mi iæi su ih neizmjerno boljeli. Kada su nai li na ogromnu baru, duboku pet metara, njihovoj sreæi nije bilo kraja. Ramzes je zapovjedio da se iskopa nekoliko bunara koji æe biti povezani podzemnim hodnikom. Primijenio je ovu rudarsku tehniku kako bi, nakon to je spasio ivot vojn icima, navodnio prilièno veliku povr inu zemlje. ?mCHR1STIAN JA<IQ - Ovdje æe niknuti zeleni vrtovi, mo e li vjerovati? - pitao ga je odu evljeni Setau. - Sretan je èovjek koji iza sebe ostavi plodnost i ' napredak. ?_ Seramana se pobunio. - Zaboravljate na nubijske pobunjenike? - Ne prestajem misliti na njih. ' - Ali, na i vojnici su se pretvorili u kopaèe! - Egipatski vojnik oduvijek je bio i ratnik i radnik. - Poslovi se ne smiju mije ati, tako govore gusari. Hoæemo li se znati obraniti ak o nas ti divljaci budu napali? - Nisam li te zadu io da se brine o na oj sigurnosti? Dok su vojnici osiguravali bun are i irili podzemni hodnik, Setau i Lotos su hvatali reptile, kako velike tako i primjerke srednje velièine; prikupljali su i dragocjeni otrov. Zabrinuti Seramana je pojaèao stra u; natjerao je vojnike da vje baju na smjene, kao da su u vojarni. Lj udi su mahom zaboravili na kraðu zlata i ubojstva, sanjali su o tome da se sa faraonom 4 èudotvorcem vrate u dolinu Nila. 'Amateri', gunðao je negda nji pirat u sebi. , Egipatski vojnici su se lako pretvarali u radnike i seljake. * Nisu bili naviknuti na krvave bitke na ivot i smrt. Ni ta se ne ,i i mo e mjeriti s obukom kroz koju prolaze gusari. Uvijek su na ,' oprezu, spremni da svakom neprijatelju prerezu grkljan bilo > ^ kojim oru jem. Sard je digao ruke; nema smisla ni poku avati & j' nauèiti ove eprtlje lukavim zahvatima i neoèekivanim manevrima. Ovi se nikada neæe nauèiti boriti. Seramana je bio uvjeren da je neprijatelj u blizini. Veæ dva dana imao je dojam da se pobunjeni Nubijci pribli avaju egipatskom logoru. Pas i lav su takoðer osjetili neèiju prisutnost; bili su uznemireni, malo su spavali, èudno su se kretali i èesto di zali nju ke i mirisali zrak. Ako su prièe da su Nubijci pravi gusari toène, egipatska trupa bit æe uni tena. Z8oRAMZES: HRAM ZA MILIJUHE GODIMA Buduæa egipatska prijestolnica koja je rasla iz dana u dan vi e nije zanimala Mojsij a. Pi-Ramzes je za njega bio strani grad u kojem æe obitavati la ni bogovi i njihovi zabludjeli idolopoklonici.

Mojsije je, kao i ranije, svakodnevno posjeæivao gradili ta i odr avao ritam radova. A li, iz dana u dan, bio je sve otresitiji prema egipatskim poslovoðama, najèe æe bez razl oga, optu ujuæi ih da su previ e strogi prema radnicima. Mojsije je dobar dio dana pro vodio sa svojim sunarodnjacima, dok je naveèer i ao od grupe do grupe idova i razgova rao s ljudima o buduænosti njihovog naroda. Veæina je bila zadovoljna svojim polo ajem i nije eljela da se bilo to promijeni. Borba za nezavisnost predstavljala bi opas nu pustolovinu, imali su mnogo toga to su mogli izgubiti. Mojsije nije dizao ruke. Podsjeæao ih je da je njihova kultura utemeljena na vjero vanju u jednog Boga, da se moraju osloboditi egipatskog jarma i la nih idola. Jedn i su mu davali za pravo, drugi su ostajali pri svojim stavovima. Ali, ovi govori nikoga nisu ostavljali ravnodu nim, svi su se slo ili da je Mojsije roðen za voðu i da æe se do posljednjeg daha boriti za dobrobit idovskog naroda. Ramzesov prijatelj iz mladosti spavao je sve manje. Otvorenih oèiju sanjao je o pl odnoj zemlji kojom æe vladati Bog njegovog srca, o zemlji u kojoj nitko neæe tlaèiti n jegov narod, o zemlji èije æe granice idovi èuvati kao najdragocjenije blago. Najzad je otkrio odakle ta vatra koja mu tolike godine razdire du u! ivio je za to da stane na èelo svog naroda i povede ga na put istine. Ali... Srce mu se stegnulo . Hoæe li Ramzes promatrati pobunu prekri enih ruku, da li æe bez rijeèi gledati kako Mo jsije porièe njegovu moæ? Mojsije æe ga morati uvjeriti da prihvati njegove ideale. ?28iCHRISTIAM JACQ Preplavile su ga uspomene. Ramzes mu nije obièan prijatelj s kojim se u djetinjstv u igrao, veæ istinski prijatelj, biæe u kojem gori slièan, a opet toliko razlièit plamen . Mojsije ga neæe izdati, neæe se urotiti protiv njega; ne, suoèit æe se s njim, prisili t æe ga da mu se pokori i prihvati njegovu vjeru. Koliko god borba bila te ka, izaæi æe iz nje kao pobjednik. Jer, Bog je s njime. n; "ubijski pobunjenici spljo tenih noseva, s dopola obrijanim glavama, s alkama u u im a, s ogrlicama od raznobojnih perli oko vrata, odjeveni u pregaèe od ko e pantera, o kru ili su egipatski logor rano poslijepodne, u trenutku kada se veæina Ramzesovih v ojnika odmarala. Do zuba naoru ani bagremovim lukovima i strijelama, lako æe smaknut i veæinu iznenaðenih Egipæana prije negoli ovi stignu reagirati. Meðutim, njihov voða je oklijevao s naredbom za napad; grupica egipatskih vojnika, n aoru anih podjednako moænim lukovima, stajala je iza ograde napravljene od titova i p alminog granja. Na njihovom èelu nalazio se Seramana, koji je na vrijeme osjetio d a æe biti napadnuti. Najbolji pripadnici pje a tva koje je izabrao nesumnjivo æe nanijet i veliku tetu neprijatelju. Svjestan ove èinjenice, voða pobunjenika je oklijevao, pr emda je njegova vojska bila jaèa. Vrijeme je stalo. Nitko se nije pomakao. Glavni savjetnik nubijskog voðe nagovarao je svog starje inu da prvi napadnu, da ubi ju to vi e Egipæana, a da RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE 60D1NA se za to vrijeme nekoliko brzih vojnika usmjeri prema ogradi. Ali voði, iskusnom r atniku, bilo je jasno da Seramanino lice ne obeæava ni ta dobro. to ako im je brkati orija postavio kakvu zamku? Taj èovjek sigurno nije slièio na Egipæane s kojima se do s ada susretao u borbi. Njegov lovaèki instinkt govorio mu je da ga se mora èuvati. Svi pogledi bili su uprti u Ramzesa koji je iza ao iz atora. Nosio je plavu krunu k oja je pratila oblik glave, ireæi se odostraga u lijevak, lanenu plisiranu ko ulju s kratkim rukavima i pozlaæenu pregaèu s repom divljeg bika o pojasu. U ruci je dr ao ezl o zvano 'magija' koje je podsjeæalo na pastirski tap. Iza njega je i ao Setau, s vladarevim bijelim sandalama u ruci. Krotitelj zmija je , unatoè ozbiljnosti situacije, pomislio na Amenija. Kako bi se njegov prijatelj, faraonov nosaè sandala, zaprepastio kada bi ga sad vidio! Ovako obrijan, s perikom i pregaèom, podsjeæao je na nekog dostojanstvenika s dvora. Da, upravo je tako izgl edao, s jednom malom razlikom: oko pojasa je nosio neku èudnu torbu, a na leðima rem en za maè. Praæeni zabrinutim pogledima, faraon i Setau krenuli su prema izlazu iz logora i z austavili se na tridesetak metara od Nubijaca. - Ja sam Ramzes, egipatski faraon. Tko vam je voða?

- Ja sam voða. - odgovori mu Nubijac i iskoraèi. Mi iæavi poglavica s crvenom trakom oko glave vitlao je kopljem ukra enim nojevim perjem. - Priði ako nisi kukavica. - viknuo je Ramzes. Glavni savjetnik stade uvjeravati v oðu da ga ne poslu a. Meðutim, kralj i njegov nosaè sandala nisu bili naoru ani, dok je voða imao koplje, a sa vjetnik bode s dvije o trice. Poglavica pogleda u smjeru Seramane. - Dr i se lijevo od mene. - zapovjedio je savjetniku. Ukoliko brkati orija zapovjed i vojnicima da odapnu strijele, savjetnik æe mu biti ivi tit. - Strah te je? - upita ga Ramzes. CHRISTIAM JACQ Dvojica Nubijanca krenu e prema kralju i njegovom nosaèu sandala. Zaustavili su se n a tri metra od protivnika. - Ti si, dakle, taj faraon koji tlaèi moj narod. - Nubijci i Egipæani ive u miru. Ti si ga, meðutim, ugrozio ubiv i ljude i ukrav i zlato namijenjeno egipatskim hramovima. - Zlato je na e. Ti si lopov, a ne ja. - Nubija je egipatska provincija, to znaèi da zakon boginje Maat vrijedi i za vas. Za zloèin i kraðu slijedi stroga kazna. - Briga mene za tvoj zakon, faraone! Ovdje ga nitko ne po tuje. Ostala plemena spr emna su mi se pridru iti. Postat æu junak kada te ubijem! Svi ratnici æe mi se pokorit i, istjerat æemo Egipæane iz na e zemlje za sva vremena! - Na koljena! - zapovjedi mu kralj. Nubijci se pogleda e. Voða se zacereka. - Hoæe li mi oprostiti ako ti se poklonim? - Oprostom bih povrijedio Zakon koji si prekr io. - Ne zna , znaèi, za milost... - Ne. - Za to bih te onda poslu ao? - Zato to si pobunjenik i zato to mi se mora pokoriti! Glavni savjetnik stade ispred Voðe i isuka bode . - Neka faraon umre u ime na e slobode! Setau, koji nije skidao pogled s neprijatelja, otvori torbu. Zmija se u tren oka na la pred Nubijcem, te ga ugrizla za nogu. Prestravljeni savjetnik je kleknuo i bode om otvorio ranu kako bi pustio krv. - Veæ je hladniji od vode, a gori poput vatre. - reèe Setau, gledajuæi voðu ravno u oèi. - Tijelo mu je obliveno znojem, vi e ne vidi nebo, iz usta mu curi pljuvaèka. Oèi ga b ole, lice mu natièe; neizdr ivo je edan, umire. Ne mo e se ?184RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA vi e ni pomaknuti, ko a mu je crvena, uskoro æe pocrnjeti... mrtav je. Setau je podigao torbu sa zmijama. Nubijski ratnici uzmako e. - Na koljena! - jo jednom je zapovjedio faraon. - U suprotnom, èeka vas stra na smrt . - Tebe, tebe èeka smrt! Voða je podigao koplje, ali ubrzo je zaèuo neobièan zvuk. Imao je dovoljno vremena da se okrene i vidi Ramzesovog lava s otvorenim èeljustima. Zvijer je kand ama rasporil a Nubijèeve grudi, a potom zatvorila èeljust iznad glave nesretnika. Na Seramanin znak, strijelci su napeli lukove i uperili ih u skamenjene Nubijce; pripadnici pje a tva su ih razoru ali. - Ve ite im ruke iza leða. - zapovjedio je Sard. Kada se proèulo da je Ramzes pobijedio, na stotine Nubijaca iza lo je iz svojih skro vi ta i sela kako bi mu se poklonilo. Kralj je izabrao jednog sijedog èovjeka, staro g voðu nekog klana, i dodijelio mu novo, plodno podruèje oko iskopanih bunara. Preda o mu je i zatvorenike koji æe pod nadzorom nubijskih policajaca obraðivati zemlju. Egipæani su, potom, krenuli prema oazi koja je bila sredi te pobunjenika. Nije im bi lo te ko pronaæi ukradeno zlato koje æe krasiti kipove i ulaze u hramove. Kada je pala noæ, Setau je prona ao dva suha palmina lista; zatakao ih je meðu koljena i poèeo trljati o njih jednako suhi prutiæ, to je br e mogao. Kora prutiæa se ubrzo zapa lila, pa su stra ari napravili lijepu vatru koja je noæu tjerala kobre, hijene i dru

ge divlje zvijeri. - Jesi li skupio dovoljno zmija? -upitao ga je Ramzes. - Da, Lotos je zadovoljna. Noæas æemo se dobro odmoriti. CHRISTEAN JACd - Nije li ova zemlja prelijepa? - Èini mi se da je voli podjednako kao i mi. - Isku ava me, prisiljava me da nadilazim samog sebe. Njena snaga je i moja. - Da nije bilo mojih zmija, Nubijci bi te ubili. - Kao to vidi , iv sam. : - Tvoja je strategija bila rizièna. - Ali smo izbjegli krvoproliæe. - Neoprezan si, Ramzese. - Pa, to? - Ja sam samo Setau i mogu se do mile volje zabavljati s otrovnicama; ali ti si vladar Dviju Zemalja. Tvoja smrt znaèila bi propast za Egipat. - Nefertari bi mudro vladala. - Nema pravo biti mlad, Ramzese, premda ima samo dvadeset i pet godina. Pusti drug e da se bore. - Mo e li faraon biti kukavica? - Ne pretjeruj. Samo sam tra io da bude malo oprezniji. - Potpuno sam miran. tite me kraljica i njena magija, ti i tvoji reptili, Seraman a i njegovi plaæenici, Noæobdija, Krvnik... Ima li sretnijeg èovjeka od mene na svijet u? - Ne rasipaj nepotrebno svoju sreæu. - Ona je neiscrpna. - Idem na spavanje, jer s tobom nema smisla razgovarati. Setau je okrenuo kralju leða i ispru io se pored Lotos; uzdah mlade ene natjerao je k ralja da se udalji. Krotitelj zmija se ipak neæe naspavati. Na koji naèin da ga uvjeri da je roðen za to da bude ministar? Setau je bio prvi kra ljev neuspjeh. Nije elio karijeru, ivio je za svoj poziv. Da li da ga pusti na mir u, ili da ga primora da postane jedan od prvih ljudi u kraljevstvu? Ramzes je cijele noæi promatrao zvjezdano nebo, to sjajno prebivali te du a umrlih far aona. Premda ponosan daje, -z86kao i Seti, prona ao vodu u pustinji i pokorio pobunjenike, bio je zabrinut. Nubij sko pleme se pobunilo; jedno vrijeme vladat æe mir, ali ne to slièno ponovit æe se prije ili kasnije. Neæe stati na kraj nemirima sve dok ne uni ti korijen zla. Ali, gdje g a tra iti? Rano ujutro, Ramzes osjeti da mu je netko iza leða. Polako se okrenuo i ugledao ga . Zahvaljujuæi vjetru, ogromni slon se neopa eno u uljao u logor. Pas i lav su otvorili oèi, ali se nisu micali, kao da su znali da njihov gospodar nije u opasnosti. To je bio veliki mu jak irokih u iju i dugih kljova kojem je Ramzes nekoliko godina r anije spasio ivot, izvadiv i mu strijelu iz surle. Egipatski kralj pomilovao je surlu gospodara savane, a ovaj je zadovoljno riknuo i probudio cijeli logor. Slon se sporim koracima udaljio stotinjak metara, a zatim stao i okrenuo glavu p rema kralju. - Hoæe da ga slijedimo. - shvatio je Ramzes. R> amzes, Seramana, Setau i deset naoru anih pje aka ».pratili su slona. Pre li su preko po lja, a zatim krenuli putem du kojeg se prostirala trnjika; put je vodio do visora vni na kojoj se isticao bagrem, star vi e od stotinu godina. Slon je stao, Ramzes mu je pri ao. Nikada u ivotu nije vidio ljep i krajolik. Velièanstveni greben, dio plan inskog masiva, orijentaciona toèka mornara, izdizao se nad krivudavim Nilom. On, s uprug zemlje egipatske, 2*7CHRISTIAM JACQ promatrao je tajnu stvaralaèke plime, bo ansku rijeku u svoj njenoj ljepoti. Hijerog lifi na stijenama otkrivali su da kraj pripada boginji Hator, za titnici zvijezda

i mornara koji su se rado ovdje zaustavljali. Slon je prednjom desnom nogom gurnuo gromadu od pje èanog kamena koja se otkotrljala u klanac prekriven zlatno utim pijeskom. Sjeverna strana planine, okrenuta prema rijeci, bila je strma, dok se ju na blago spu tala do prostrane ravnice koja se irila u smjeru istoka. Na obali su ugledali ukotvljenu barku od izdubljenog palminog debla, u kojoj se odmarao neki mangup. - Dovedite mi ga. - zapovjedi kralj dvojici vojnika. Kada je vidio da mu se ljud i pribli avaju, nubijski djeèak se dade u bijeg. Tek to je pomislio da im je umakao, spotakne se o kamen koji je jedva virio iz pijeska i padne na obalu rijeke. Egipæani su mu zavrnuli ruku iza l eða i odveli ga kralju. Bjegunac se tresao od straha, misleæi da æe mu odsjeæi nos. - Nisam lopov! Kunem vam se da je barka moja i.... - Odgovori na moje pitanje i pustit æu te. Kako se zove ovo mjesto? - Abu Simbel. - Mo e iæi. Deran je otrèao do barke i zaveslao rukama to je br e mogao. - Krenimo odavde. - savjetovao je Seramana Ramzesa. - Osjeæam da smo u opasnosti. - Nisam vidio tragove zmija. - usprotivio se Setau. - Ba èudno... Da se ne boje boginje Hator? - Nemojte me pratiti. - reèe odjednom Ramzes. Seramana krene prema kralju. - Va e velièanstvo! - Zar moram ponavljati? - Ali, va a sigurnosti... Ramzes se uputio ka strmoj stazi koja je silazila do vode. Setau je zadr ao Sarda. RAMZCS: HRAM ZA MILIJUNE GODINA Pusti ga samog. Seremana je te ka srca poslu ao Setaua. Ramzes bez pratnje, u ovim zabaèenim krajevima , u neprijateljskoj zemlji! Sard je obeæao sebi da æe se u sluèaju opasnosti umije ati u natoè kraljevoj naredbi. Ramzes je stigao do rijeke, pa se okrenuo prema strmoj obali od pustinjskog kame na. Ljudi nisu svjesni da srce Nubije kuca upravo ovdje. Njegov zadatak je da od Abu Simbela stvori èudo koje æe pobijediti vrijeme i zapeèatiti mir izmeðu Egipta i Nubije. Faraon je nekoliko sati meditirao u Abu Simbelu, udi uæi èist zrak, upijajuæi mre kanje Ni la i snagu stijene. Ovdje æe podiæi glavno provincijsko sveti te koje æe skupljati bo ansk u energiju; iz njega æe isijavati moæni za titni zrak koji æe za sva vremena prekinuti b uku oru ja. Ramzes je promatrao sunce. Njegove zrake nisu samo udarale o obalu, veæ su prodirale u srce stijene i obasjavale ju iznutra. Tijekom gradnje sveti ta arhi tekti æe morati oèuvati ovo èudo. Kada se kralj vratio na vrh grebena, Seramana je bio toliko zabrinut i nervozan da je èvrsto odluèio da æe podnijeti ostavku. Ali, pokolebao se kada je opazio da je s lon potpuno miran; neæe si on dozvoliti predbacivanje da je nestrpljiviji od ivotin je! - Vraæamo se u Egipat. - odluèio je kralj. Nakon to je isprao usta sodom bikarbonom, Henar se prepustio svom vi e nego nje nom i pa ljivom brijaèu. Stariji Ramzesov brat volio je da mu masiraju glavu aromatiènim ul jima prije nego to stavi periku. Ta mala veselja uljep avala su mu ivot. Mo da nije li jep i jak kao Ramzes, ali sigurno se s njim mo e nadmetati u eleganciji. CtMISTMHJilCt Bacio je pogled na svoj skupocjeni vodeni sat i zakljuèio da mora krenuti. Udobna velika stolica u kojoj su ga nosili bila je najljep a u Memphisu; nadilazil a ju je samo faraonova nosiljka koja æe jednoga dana pripadati njemu. Spustio se d o velikog kanala koji je bio povezan s glavnom lukom. Mag Ofir je sjedio pod vrbom. Henar se naslonio na stablo i stao promatrati riba rske barke koje su prolazile. - Jeste li postigli kakav napredak, Ofire? - Mojsije je izuzetan èovjek, te ko ga je ukrotiti. - Drugim rijeèima, niste uspjeli.

- Ne bih rekao da nisam. - Dojmovi mi nisu dovoljni, Ofire; dajte mi èinjenice. - Put do uspjeha dugaèak je i trnovit. - Po tedite me svoje filozofije. Jeste li ga uvjerili ili niste? - Mojsije nije odbio moj prijedlog. Zar to nije izvrsno, za poèetak? - Lijepo, lijepo... Prihvaæa li va e stavove? - Ehnatonova misao nije mu nepoznata. Zna da je ona doprinijela stvaranju idovsk e vjere i da stoga na a suradnja mo e biti plodonosna. - Vole li ga njegovi sunarodnjaci? - Da, njegova popularnost raste iz dana u dan. Mojsije je roðen zato da bude voða, z na se nametnuti. Moramo prièekati zavr etak radova u Pi-Ramzesu. - Kada æe radovi biti gotovi? - Za svega nekoliko mjeseci. Ciglari rade punom parom zahvaljujuæi Moj siju. - Ta prokleta prijestolnica! Zahvaljujuæi njoj, za Ram-zesovo djelo æe se daleko èuti ! - Gdje je sada faraon? - U Nubiji. - Opasan kraj... - Uzalud se nadate, Ofire; kraljevski glasnici donose sve same 'izvrsne' vijest i. Ramzes je napravio jo jedno èudo ?l<\0RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DIHA otkriv i vodu u pustinji, njegova vojska navodnila je veliku povr inu zemlje. Faraon æe vratiti ukradeno zlato u Egipat i predat æe ga hramovima. Uspje an pohod, sve u sv emu. - Mojsije je svjestan da se mora suoèiti s Ramzesom. - Sa svojim najboljim prijateljem... - Vjera u jednoga Boga jaèa je od prijateljstva, sukob je neizbje an. A kada do njeg a doðe, podr at æemo Mojsija. - To æe biti va zadatak, Ofire. Razumjet æete da se ne mogu boriti u prvim redovima. - U redu, ali potrebna mi je va a pomoæ. - Recite. - Treba mi kuæa s poslugom u Memphisu, a moramo pomoæi i mojim prista ama da se lak e k reæu. - Dogovoreno, ako mi obeæate da æete me redovito izvje tavati. - To je najmanje to mogu uèiniti za vas. - Kada se vraæate u Pi-Ramzes? - Veæ sutra. Vidjet æu se s Mojsijem i uvjeriti ga da svakodnevno napredujemo. - Pobrinut æu se da dobijete sve to vam je potrebno, a vi uvjerite Mojsija da u ime svoje vjere ustane protiv Ramzesove tiranije. Ciglar Abner je pjevu io. Za manje od mjesec dana prvi pripadnici memfi kog pje a tva us elit æe se u vojarnu u Pi-Ramzesu. Zavr ni radovi dobro su napredovali, spavaonice s u bile prostrane i dobro provjetrene. Mojsije je nagradio Abnera za njegov trud postaviv i ga na èelo desetorice iskusnih i marljivih ciglara. Sarijeva ucjena bila je samo ru na uspomena; Abner æe se s obit elji nastaniti u novoj prijestolnici i vodit æe ekipu za odr avanje javnih zgrada. Oèe kuje ga lijepa buduænost. 241CHRISTIAN JACQ 4 Veèeras æe s prijateljima u ivati u grgeèu s Nila, a zatim æe igrati igru zvanu zmija. Nad ao se da njegovi pijuni neæe èesto upadati u mnogobrojne zamke postavljene po poljim a. Abner je osjeæao da mu se sreæa smije i, bio je siguran da æe mu poæi za rukom da prvi prebaci pijune na suprotnu stranu table. U Pi-Ramzesu bilo je kao u ko nici; divov sko gradili te sve je vi e slièilo na grad èije æe srce uskoro zakucati. Veæ su svi govoril o progla enju, o tom sveèanom trenutku kada æe faraon udahnuti ivot novoj prijestolnic i. Blagonaklona sudbina je htjela da Abner slu i jednom velikom kralju i da upozna Moj ija. - Kako si mi, Abnere? Sari je nosio libijsku tuniku na iroke uto-crne pruge, stegnutu u struku remenom o d zelene ko e. Lice mu je bilo ispijeno.

- to hoæe ? - Pitati te za zdravlje. - Idi svojim putem. - Gle ti njega, kako je postao bezobrazan! - Zar ti nije poznato da sam unaprijeðen? Vi e mi nisi ef! - Abnerèiæ se epuri kao pijetao! Dobro, daj... Smiri se. - uri mi se. - Ima li neèeg va nijeg od susreta sa starim prijateljem? Abner je uzalud poku avao pr ikriti strah. Sarija je to zabavljalo. - Mali Abner je razuman èovjek, zar ne? On eli provesti svoj lijepi, mali ivot u PiRamzesu, ali zna da lijepe, male stvari imaju svoju cijenu. A cijenu odreðujem ja. - Gubi se! - Ti si insekt, idove, a insekti se ne bune kada ih gazimo. Zahtijevam polovicu od tvoje plaæe i premija. A kada grad bude zavr en, dobrovoljno æe se prijaviti da mi b ude sluga. Umirem od elje da imam slugu idova! I da zna , kod mene ti neæe biti dosadno . Ba si sretnik, mali moj Abnere; da te nisam primijetio, cijelog bi ivota bio bij edni crviæ. RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60BINA - Odbijam, ne... - Pokoravaj mi se i ne prièaj gluposti. Sari se udaljio. Abner je pao na koljena, sav slomljen. Sari je ovog puta prevr io svaku mjeru. Sve æe isprièati Mojsiju. 54 Prelijepa Nefertari, jutarnja zvijezda koja najavljuje sretnu godinu, Nefertari èi ji prsti miluju poput cvjetova lotosa. Blistava Nefertari mirisne, raspletene ko se, te zamke u koju je tako dobro zaplesti se. Voljeti tu enu znaèi ponovno se roditi. Nakon to joj je nje no izmasirao stopala, Ramzes prekrije njene noge poljupcima, do k je rukama istra ivao meko tijelo pozlaæeno suncem. Ona je vrt u kojem raste egzotièn o cvijeæe, jezero sa svje om vodom, daleka zemlja u kojoj drveæe miri e na tamjan. Kada se spoje, njihova je elja sna na poput vala nadolazeæeg Nila i nje na kao zvuk oboe u s miraju zalazeæeg sunca. Ramzes i Nefertari predali su se jedno drugome pod zelenom kro njom sikomore. Èim se vratio s puta, faraon je oti ao svojoj eni, odlo iv i susret s najbli im suradnicima. Na jljep e drvo u vrtu tebanskog dvora, sikomora tirkiznih listova i plodova crvenih poput jaspisa, skrivala je u svom hladu zaljubljeni kraljevski par. - Mislila sam da se nikada neæe vratiti. - Kako je na a kæi? - Kha i mala Meritamon su divni. Tvoj sin smatra da mu je sestra prelijepa, pre mda previ e glasna. Zamisli, poku ao *)}? CHRISTIAN JACQ ju je nauèiti èitati! Njegov uèitelj jedva ga je uvjerio da prièeka jo malo! Ramzes je zagrlio suprugu. - Nije u pravu... Ne treba gasiti vatru koja gori u biæu. Nefertari nije imala vremena odgovoriti mu jer joj je kralj prekrio usne poljupc ima. Grane sikomore, te pristojne suuèesnice, savile su se pod naletom sjeverca. Desetog dana èetvrtog mjeseca razdoblja poplava, treæe godine Ramzesove vladavine, B aken je, sa tapom u ruci, poveo kraljevski par u upravo zavr eni hram u Luksoru. Pr atila ih je ogromna procesija koja je krenula iz Karnaka alejom sa sfingama koja je povezivala dva hrama. Novi izgled Luksora prisutnima je oduzeo dah. Dva obeliska, kraljevski kipovi i pilon, istovremeno i moæan i profinjen, èinili su savr eni sklad. Pred njima se uzdizala graðevina koja je podsjeæala na remek-djela iz doba piramida. Dva obeliska odbijat æe negativnu energiju i u hram provoditi nebeske sile koje æe j aèati ka. U njihovom podno ju nalazili su se pavijani, inkarnacija uma boga Tota. Og romni majmuni su, glasajuæi se svakog jutra, slavili roðenje svjetlosti. Svaki komad iæ, svaki dio velièanstvenog zdanja, od hijeroglifa do orija kih kipova, sudjelovao je

u slavljenju svakodnevnog uskrsnuæa sunca koje je sjedilo na svom prijestolju izm eðu dvije kule velebnog pilona, toèno iznad sredi njih vrata. Ramzes i Nefertari su pre li prag i u li u veliko dvori te pod vedrim nebom, uokolo ko jeg su stajali te ki stupovima koji su predstavljali snagu ka. Kipovi s likom kral ja, postavljeni izmeðu stupova, simbolizirali su faraonovu neiscrpnu snagu. Privij ena uz nogu diva, krhka, ali èvrsta kraljica Nefertari. RAMZES: HRAM ZA M1LIJUHE 60DIHA Nebu, veliki karna ki sveæenik, prilazio je kraljevskom paru sporim koracima, oslanj ajuæi se na pozlaæeni tap. Starac im se pokloni. - Va e velièanstvo, evo kaovog hrama. Ovdje æe se u svakom trenutku stvarati energija koja vam je potrebna da biste vladali Egiptom.

Svi stanovnici Tebe i tebanskog kraja, od najsiroma nijeg do najbogatijeg, prisust vovali su prazniku posveæenja Luksora. Sljedeæih deset dana, plesat æe se i pjevati na ulicama, a gostionice i krème pod vedrim nebom u kojima æe se slu iti besplatno pivo bit æe prepune. Banket na kojem su kralj i kraljica bili domaæini u ao je u sve anale. Ramzes je obj avio da je gradnja hrama zavr ena i da se izgled graðevine nikada ne smije mijenjati . Trebalo je jo izabrati simboliène prikaze kraljeve vladavine koji æe krasiti proèelje pilona i zidove velikog dvori ta. Mudra kraljeva odluka da ne brza s izborom moti va, veæ da se prije odluke posavjetuje s obrednim sveæenicima iz Kuæe ivota, nai la je na sveopæe odobravanje. Ramzes je bio odu evljen Bakenom, èetvrtim Amonovim prorokom; sveæenik nijednog trenut ka nije spomenuo svoje zasluge, veæ je hvalio arhitekte koji su izgradili Luksor u skladu sa zakonima harmonije. Na kraju sveèanosti, kralj je predao velikom Amonov om sveæeniku zlato iz Nubije, uvjeriv i ga da æe iskopavanje i prijevoz dragocjenog me tala od sada biti pa ljivo nadgledani. Prije negoli su krenuli na sjever, kralj i kraljica su posjetili Rameseum. Baken je i ovo gradili te savjesno vodio. Geodeti, zidari i klesari veæ su poèeli s radom i vjeèni hram je polako nicao iz pustinje. ?!%? CHRISTIAN JACQ - Po uri, Bakene. Pobrini se da temelji budu postavljeni to prije. - Ekipa koja je radila u Luksoru od sutra prelazi na ovo gradili te, tako da æu ima ti na raspolaganju dovoljan broj struènih i iskusnih radnika. Ramzes je zakljuèio da se Baken u potpunosti dr ao njegovog plana. Veæ je zami ljao kape le, veliku salu sa stupovima, stolove za prinos darova, laboratorij, knji nicu... U kamenim ilama ove graðevine teæi æe vjeènost. Ramzes i Nefertari su pro etali gradili tem i kralj podijeli s voljenom enom svoju vi ziju. - Rameseum æe biti remek-djelo tvoje vladavine. - Mo da. - Za to sumnja ? - Zato to elim izgraditi sveti ta diljem zemlje, njihovom snagom elim za tititi Egipat elim da ova zemlja slièi na nebo. - Ali, koje bi sveti te moglo nadma iti tvoj vjeèni hram? - U Nubiji sam sreo slona koji mi je otkrio jedno èarobno mjesto. - Da li to mjesto ima ime? - Da, zove se Abu Simbel. Njegova za titnica je boginja Hator, mornari se èesto u n jemu zaustavljaju prilikom svojih putovanja. Nalazi se na najljep em dijelu N ila, rijeka se vjenèava s jednom velièanstvenom stijenom, a strme kamene obale kao da èekaju da na njima nikne hram. - Namjerava graditi u tako udaljenom mjestu... Svakodnevno bi se susr etao s nepremostivim preprekama. - Naizgled nepremostivim. - Nijedan faraon nije se odva io graditi tako daleko od kuæe... - U pravu si, ali to ne znaèi da neæu uspjeti. Ne mogu prestati razmi ljati o Abu Sim belu. Taj slon je bo anski glasnik; hijeroglifski naziv za slona je abu; ivotinja i grad nose isto ime, -2.96 -

RAMZES: HRAM ZA MfLIJUHE GODIMA a ono znaèi 'poèetak'. Novi poèetak za Egipat mora se nalaziti u njegovoj najudaljenij oj toèki, u srcu Nubije, u Abu Simbelu. Nema boljeg naèina da se zapeèati mir s nubijs kim narodom. - To je nepromi ljeno. - Sigurno da jest! Ali, ka prebiva u meni. Vatra koja me pro ima pretvara se u vj eèni kamen. Luksor, Pi-Ramzes, Abu Simbel... Oni su moja elja i moja misao. Kada bi h se zadovoljio time da obavljam tekuæe du nosti, iznevjerio bih ime koje nosim. - Kada stavim glavu na tvoje rame, tako sam sretna i za tiæena... Ali, i ti se mo e os loniti na mene, kao stup na svoje postolje. - Odobrava li moju zamisao? - Prièekaj da ideja sazre u tebi, da tvoja vizija postane sna na i blistava. Zatim poèni raditi na njenom ostvarenju. Iza zidina vjeènog hrama, Ramzes i Nefertari su bili pro eti nekom neobiènom silom koj a ih je èinila neranjivim. Radovi na radionicama, vojarnama i skladi tima bili su zavr eni. Izgraðeni su glavni p utevi koji su povezivali stambene èetvrti i velike hramove u kojima su se, iako su radovi jo bili u tijeku, veæ vr ili neki obredi. Dok su ciglari privodili posao kraju, u grad su pristizali slikari, vrtlari i sp ecijalizirani dekorateri koji æe Pi-Ramzesu dati bajkovit izgled. Svi su se zabrin uto pitali hoæe li se grad dopasti Ramzesu. Mojsije se popeo na krov dvora i stao promatrati Pi-Ramzes. On je, kao i faraon, napravio èudo. Marljivost radnika i besprijekorna organizacija posla nisu bili do voljni; ovakav je poduhvat zahtijevao entuzijazam, tu nadljudsku osobinu koja pr oizlazi iz ljubavi Boga prema stvaranju. Koliko je samo Mojsije elio da ovaj grad bude posveæen istinskom Bogu, a ne ?mCHR1ST1AN JACQ Amonu, Setu i njima sliènima! Toliko protraæenog talenta u slavu nijemih idola... Sljedeæi grad æe podiæi u slavu svog Boga, u svojoj svetoj zemlji. Ramzes mu je bio pr avi prijatelj i razumjet æe njegove ideale. Mojsije udari akom ogradu balkona. Za to sam sebe zavarava? Egipatski kralj neæe tolerirati odvajanje nacionalne manjin e, niti æe prepustiti prijestolje Ehnatonovoj nasljednici. Ispred jednih od sporednih vrata dvora stajao je Ofir. - Mo emo li razgovarati? - upita ga mag. - Popni se. Ofir se znao pretvarati. Svi su mislili da je mag iskusni arhitekt kojeg nadzorn ik gradili ta u Pi-Ramzesu povremeno poziva da bi se s njim posavjetovao. - Odustajem. - reèe mu odmah Mojsije. - Ni ne poku avaj me uvjeravati u suprotno. : Mag je saèuvao hladnokrvnost. - Dogodilo se ne to nepredviðeno? - Dobro sam o svemu razmislio, na a zamisao je glupa. - A ja sam do ao s dobrim vijestima. Broj na ih prista a se u zadnje vrijeme drastièno p oveæao. Brojne ugledne liènosti smatraju da se Lita mora popeti na egipatsko prijest olje, buduæi da ima bo ji blagoslov. U tom sluèaju, idovi bi bili osloboðeni jarma. - Namjeravate svrgnuti Ramzesa... Ti se sigurno ali ! - Ni ta nas neæe natjerati da odustanemo. - Mislite li da æe va i govori zadiviti kralja? - Tko je rekao da æemo s njim razgovarati? Mojsije je zaprepa teno zurio u Ofira, kao da ga prvi put vidi. - Ne razumijem... - Ne la i, Mojsije. Boji se jer zna da smo istomi ljenici. Ehnaton je svrgnut i progna n zato to nije elio koristiti silu protiv svojih neprijatelja. Bez sile nema pobje de. Je li itko RAMZES: HRAM ZA MILIJUME GODIMA toliko naivan da pomisli kako bi Ramzes nekome ustupio makar i mrvicu svoje moæi? Kad ga mi udarimo iznutra, vi idovi æete se pobuniti. - Bilo bi mrtvih, na stotine, mo da i na tisuæe... Zar si spreman na krvoproliæe? - Ako dobro pripremi svoj narod, iz borbe æete izaæi kao pobjednici. Zar vas ne titi

Bog? - Vi e ni rijeèi. Gubi se, Ofire. - Uskoro æemo se vidjeti, bilo ovdje, bilo u Memphisu. - Ne raèunaj s tim. - Ne postoji drugi naèin, ti to dobro zna . Ne opiri se svojoj elji, Moj sije, ne po ku avaj ugu iti glas koji govori iz tebe. Zajedno æemo se boriti i Bog æe pobijediti. Ivi aja, sirijski trgovac, gladio je svoju kratku picastu obradu. Bio je zadovoljan p oslovima, njegovo se bogatstvo uveæavalo iz godine u godinu. Kvalitetno konzervira no meso i azijske vaze odu evljavali su sve brojniju bogatu klijentelu, kako u Mem phisu tako i u Tebi. A uskoro æe steæi jo jedno tr i te, novu prijestolnicu Pi-Ramzes! Ra ja je veæ dobio dozvolu za otvaranje velikog lokala u srcu trgovaèke èetvrti, pa je poèe o obuèavati prodavaèe koji æe se vje to cjenkati s naivnim kupcima. Predvidjev i da æe mu posao cvjetati, naruèio je stotinjak skupocjenih vaza neobiènih ob lika iz sirijskih radionica. Raja je osobno vi e cijenio egipatske obrtnike, ali j e CHRISTIAN JACQ morao udovoljiti ukusu ovda njih snobova jer je zahvaljujuæi ^ njima bio sve bogatiji. >, < Premda su mu Hetiti zapovjedili da podr i Henara u borbi protiv Ramzesa, Raja je, poslije neuspjelog poku aja atentata na kralja, odluèio vi e se ne upu tati u sliène pothv ate. Faraonovo osiguranje bilo je prejako, jo jedan neuspjeh i Ramzesovi ljudi æe d oæi na pravi trag. Tijekom tri godine vladavine Ramzesov ugled je porastao do te mjere da su mnogi smatrali da je, zahvaljujuæi mladenaèkom poletu, nadi ao i sa/nog Setija. Kralj je bio poput bujice koja ru i sve prepreke. Premda su neki njegove graðevinske poduhvate d r ali previ e smjelima, nitko mu s se nije usudio suprotstaviti. Svi su bili zaprepa teni snagom ;' mladog vladara koji je zbrisao sve protivnike. ,, Meðu skupim vazama nalazile su se i dvije od alabastra. *> Raja je zatvorio vrata skladi ta i naæulio u i. Kada se uvjerio da [ $ je sam, zavukao je ruku u vazu, diskretno oznaèenu crvenim znakom, i izvukao ploèicu od borovine sa zabilje enim karakteristikama predmeta, dimenzijama i mjestom podr ijetla. Raja je znao tajni kod napamet, pa je bez pote koæa de ifrirao poruku koju mu je posla o njegov uvoznik iz ju ne Sirije, takoðer pijun. Trgovac je razrogaèio oèi, uni tio ploèicu i istrèao na ulicu. 01 - Prelijepa je. - reèe Henar zadivljeno gledajuæi plavu vazu s grliæem u obliku labud a. Koliko ko ta? - Bojim se da je vrlo skupa, gospodaru. Ali, ovo je uistinu izuzetan, jedinstve n primjerak. - Porazgovarajmo malo o cijeni. Sti æuæi vazu na grudi, Raja je krenuo za Ramzesovim starijim bratom. Ovaj ga odvede n a zastakljenu terasu gdje su1 mogli nesmetano razgovarati, bez straha da æe ih net ko èuti. }00I RAMZCS: HRAM ZA M1LUUNE CODIHA - Ako sam te dobro razumio, Rajo, izgovorio si lozinku za hitne sluèajeve. - Jesam. - to se dogodilo? - Hetiti su odluèili krenuti u napad. Henar se upla io kada je èuo novost kojoj se toliko dugo nadao. Da je na Ramzesovom mjestu, odmah bi stavio vojsku u stanje pripravnosti i osigurao bi granice. Ali, najgori neprijatelj Egipta nudio mu je jedinstvenu priliku da se domogne prijes tolja. - Budi malo jasniji.

- Èini mi se da vas je vijest potresla. - Kako me ne bi potresla? - Imate pravo, gospodaru. I ja sam jo u oku. Novonastala situacija promijenit æe mno go toga... - Nisi ni svjestan koliko si u pravu, Rajo. U igri je sudbina cijelog sveta. A ti i ja smo glavni akteri drame koja æe se uskoro odigrati. - Ja sam samo beznaèajan obavje tajac. - Preko tebe æu kontaktirati sa svojim vanjskim saveznicima. Na plan nema izgleda z a uspjeh ukoliko me ne bude obavje tavao toèno i brzo. - Ali, ja da imam tako va nu ulogu... - eli li ostati u Egiptu poslije na e pobjede? - Da, navikao sam se na ovu zemlju. - Postat æe bogat, Rajo, nezamislivo bogat. Neæu biti nezahvalan prema ljudima koji æe mi pomoæi da doðem na vlast. Trgovac mu se poklonio. "- Va sam vjerni sluga. - Ima li preciznije informacije? - Jo nemam. Henar se naslonio na ogradu terase te upro pogled u smjeru sjevera. - Ovo je veliki dan, Rajo. Ostat æe nam u sjeæanju kao dan Ramzesova pada. 301CHRISTf AH JACQ A ina ljubavnica, Egipæanka, bila je pravo malo èudo. Vesela, ma tovita, nezasitna, s ti jelom kao stvorenim za u ivanje. Prija nje A ine ljubavnice, dvije Libijke i tri Sirij ke, bile su iznimno lijepe ali dosadne. Mladi diplomat od ena je zahtijevao da bu du ma tovite, jer samo ma ta oslobaða osjetila i pretvarala tijelo u milozvuènu harfu. T ek to se usredotoèio na slatke no ne prstiæe svoje drage, sobar mu pokuca na vrata, pre mda mu je A a izrijekom zapovjedio da ga ne uznemiruje. I ivcirani A a nije se potrudio odjenuti prije negoli æe otvoriti vrata. - Oprostite to smetam... Hitna poruka iz Ministarstva. A a baci pogled na drvenu tablicu, na kojoj su pisale samo dvije rijeèi: 'Doðite odmah '. ffl . Ulice Memphisa u dva sata ujutro bile su puste. A in konj je u tren oka stigao do Ministarstva vanjskih poslova. Diplomat nije imao vremena prinijeti darove Totu. Preskakao je po èetiri stepenice kako bi to prije stigao u kancelariju svog tajnik a. - Mislio sam da æete htjeti da vas pozovem. - to se dogodilo? - Na i agenti u sjevernoj Siriji poslali su nam hitnu obavijest. - Pobrinut æu se da budu propisno ka njeni ako se opet radi o nekakvoj gluposti. A i se uèinilo da je dno lista prazno. Kada je stavio papirus iznad plamena uljane s vjetiljke, pojavila su se slova. Prepoznao je neobièan rukopis. Samo je egipatski p ijun iz J02RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 6DDIHA sjeverne Sirije znao tako iskriviti hijeroglife da budu gotovo neèitljivi. A a je dvaput proèitao poruku. - Va na poruka? - upita ga tajnik. - Ostavite me samog. A a je jo jednom provjerio tekst. Ako se ne vara, dogodilo se ono najgore. li - Nije jo ni svanulo. - promrmljao je Henar zijevajuæi. - Proèitajte ovo. - reèe A a, pru ajuæi mu poruku. Kada ju je proèitao, stariji Ramzesov br t se u trenutku razbudio. - Hetiti su preuzeli vlast nad veæinom sela u srednjoj Siriji i napustili su tamp on zonu ... - Tako pi e. - Reklo bi se da nema ni mrtvih ni ranjenih. Mo da se radi o obiènoj provokaciji. - Ne bi bilo prvi puta; ali Hetiti nikada nisu u li tako duboko na jug.

- to iz toga zakljuèujete? - Mislim da pripremaju veliki napad na ju nu Siriju. - Je li to pretpostavka ili tvrdnja? - Pretpostavka. - Kako mo emo biti sigurni? - Mislim da æe nam poruke redovito pristizati, obzirom na situaciju. - Bilo kako bilo, moramo utjeti o tome to je du e moguæe. - To bi bilo vrlo opasno. - Znam, A o, ali to je odlièna strategija. Cilj nam je prevariti Ramzesa, namamiti ga u zamku, natjerati ga da CHRfSTlAN JACQ pogrije i, ali Hetiti izgleda ure. Moramo, dakle, odlo iti pripreme egipatske vojs ke to je du e moguæe. - Nisam siguran. - usprotivi mu se A a. - Za to? - S jedne strane, dobit æemo svega nekoliko dana, to ni izdaleka nije dovoljno da b ismo sprijeèili kontranapad; s druge strane, moj tajnik zna da sam primio va nu poru ku. Ako je ne predamo kralju, bit æemo vrlo sumnjivi. - Znaèi, nemamo nikakve koristi od toga to smo prvi saznali za namjere Hetita! - Grije ite, Henare. Ramzes ima povjerenja u mene, èim me je postavio na mjesto upr avnika tajnih poslanstava. Drugim rijeèima, vjerovat æe sve to mu budem rekao. Henar se osmjehnuo. - Igrate se vatrom; zar se ne govori da je Ramzes sposoban èitati misli? - Nitko ne mo e proèitati misli jednog diplomata. Vi æete se to je prije moguæe sastati s Ramzesom. Kada mu is-prièate ono to vam budem rekao, bit æe uvjeren da ste mu odani . Henar se zavalio u naslonjaè. - Va a me pamet ponekad doista pla i. - Dobro poznajem Ramzesa. Pazite to govorite, vrlo je lukav. - Dogovoreno, postupit æemo po va em planu. - Ostaje nam glavni problem; moramo otkriti stvarne namjere Hetita. Henar ih je veæ znao, ali je procijenio da je bolje tajnu zadr ati za sebe. Mo da æe, ov isno o tome kako æe se situacija razvijati, morati rtvovati mladog diplomata svojim hetitskim prijateljima. ^Jh RAMZES: HRAM ZA M1LIJUME 60DIHA m; "ojsije je trèao na sve strane; ulazio je u javne .zgrade, pregledavao zidove i pr ozore, prolazio na kolima kroz gradske èetvrti, po urivao slikare da zavr e s poslom. Za svega nekoliko dana kraljevski par æe doæi u Pi-Ramzes na proslavu povodom podiza nja grada i progla enja nove prijestolnice. Mojsije je prona ao tisuæu i jedan propust, ali to je mogao napraviti u tako kratkom vremenu? Ciglari su pristali pomoæi drugim majstorima koji su bili pretrpani poslo m. U ovim odluèujuæim trenucima idov je bio popularniji nego ikad. Njegova sna na volja hrabrila je radnike, tim vi e to je san postajao stvarnost. Premda iscrpljen, Mojsije je do kasno u noæ sjedio sa svojom braæom Zidovima i slu ao njihove strahove i nade. Postao je istinski voða naroda koji je tragao za svojim i dentitetom. Smione ideje pla ile su veæinu njegovih sugovornika, ali njegova liènost i h je odu evljavala. Mojsije je otvarao idovima jedan novi put. Svake noæi sanjao je Ofira. Taj zagri eni vjernik bio je u pravu. Kada se interesi s ukobe, rijeèi vi e nisu dovoljne; potrebno je prijeæi na djela koja èesto sa sobom nose nasilje. Mojsije je izvr io zadatak koji mu je povjerio Ramzes, pa vi e nije imao nikakvih ob veza prema egipatskom kralju. No, to nije znaèilo da ima pravo izdati prijatelja, morao ga je upozoriti da je u opasnosti. Bit æe slobodan tek kada mu savjest bude potpuno èista. JOJCHRISTIAH JACQ Faraonov glasnik donio je vijest da kraljevski par za dva dana sti e u Pi-Ramzes. Svi stanovnici okolnih gradova i sela sjatili su se na pristani te buduæe prijestoln

ice kako ne bi propustili ni najmanji dio ovog va nog dogaðaja. Prezaposleni èuvari re da nisu ih uspjeli rastjerati, u gradu je vrvjelo kao u ko nici. Mojsije se nadao da æe zadnje mirne sate provesti u etnji izvan grada. Ali, u trenu tku kada je izlazio iz Pi-Ramzesa ugledao je arhitekta kako mu trèi ususret. - Orija ki kip... Ogroman kip æe se sru iti! - Stup na Amonovom hramu? - Ne mo emo ga zadr ati. - Izrièito sam zapovjedio da ga nitko ne dira! ' - Znam, ali mislili smo da... Mojsijeve koèije su pro le gradom poput vihora. ',;> Ispred Amonovog hrama odvijala se prava drama. Kip \ te ak dvije stotine tona, koji je predstavljao kralja na prijestolju, »i bio je nagnut ka graðevini. Ili æe se sru iti na hram i napraviti ogromnu tetu, ili æe pa sti na tlo i razbiti se u sitne komadiæe. Lijep æe prizor doèekati sutra Ramzesa! Pedesetak uspanièenih ljudi uzalud je vuklo konopce koji su povezivali stup i veli ke drvene sanjke. Za titne ko e, postavljene na mjestima gdje su se kamen i konopci dodirivali, veæ su bile poderane. - to se dogaða? - Kip je klizio u dobrom smjeru, ali je neki èovjek pao u njegovo podno je. Radnici su poduprli stup drvenim koènicama da se ne bi sruèio na nesretnika. Stup je skrenuo s blatnjave staze po kojoj je klizio. Zaprega se zaglavila i pitanje je trenutk a kada æe se stup sru iti... - Pri postavljanju stupa trebalo je sudjelovati najmanje stotinu pedeset ljudi! RAMZES: HRAM ZA MILiJUME 60DIHA - Veæina radnika zauzeta je drugim poslovima... - Donesite mi æupove s mlijekom. - Koliko? - Na tisuæe! I odmah dovedite pojaèanje. Radnicima se vratila hladnokrvnost, jer ih je ohrabrila Mojsijeva prisutnost. Mladi se idov uzverao uz desni bok orija a, popeo se na popreèn u gredu od granita i stao polijevati mlijeko ispred zaglavljene zaprege. Ljudi s u napravili lanac i dodavali Mojsiju æupove s masnom tekuæinom. idov je poku avao stvor iti novu sklisku stazu za zapregu koja je vukla ogromni kip. Ljudi koji su u meðuv remenu stigli privezali su konopce za zapregu. Stotinjak radnika vuklo je s tri strane, poku avajuæi je usporiti. Malo-pomalo zaprega se vratila na pravi put. - Donesite nosaè koènica! - povikao je Mojsije. Tridesetak radnika, koji su dotad za panjeno promatrali prizor, postavili su nazubljeni nosaè pored postolja na koje je trebalo postaviti Ramzesov stup. Orija je polako klizio po stazi natopljenoj mlijekom i zaustavio se na postolju. Mojsije skoèi na zemlju obliven znojem. Po izrazu njegovog lica bilo je jasno da æe odgovorni biti o tro ka njeni. - Dovedite mi krivca, èovjeka koji je pao sa statue. - Evo ga. Dvojica radnika gurnu e Abnera koji padne na koljena pred Mojsijem. - Oprostite mi. - zajecao je. - Bilo mi je lo e i... - Zar ti nisi ciglar? - Jesam... Zovem se Abner. - Pa, to si radio na ovom gradili tu? - Skrivao sam se. - Jesi li poludio? - Morate mi vjerovati! Abner je bio idov. Mojsije ga nije mogao kazniti prije nego to èuje to æe mu ovaj reæi u svoju obranu. Shvatio je da smeteni ciglar eli s njim razgovarati nasamo. 7 CHR1STIAN JACQ - Poði sa mnom, Abnere. , Egipatski arhitekt se usprotivio. I

- Ovaj èovjek je napravio ozbiljnu gre ku. Ako ga ne kaznite, uvrijedit æete druge ra dnike. ' - elim ga prvo ispitati, a zatim æu donijeti odluku. Arhitekt se poklonio svom nadr eðenom. Da krivac nije idov, Mojsije bi sigurno drukèije postupio. Veæ nekoliko tjedana nadzornik gradi li ta bio je pristran prema idovima. Mojsije je pomogao Abneru da se popne na njegovu koèiju, te ga privezao sigurnosni m pojasom. > - Za danas je dosta padova, zar ne? - Oprostite mi, molim vas! . * - Prestani kukati i objasni mi to se dogodilo. j' , Koèi ja se zaustavi ispred malog dvori ta u zavjetrini, ! u blizini Mojsijeve kuæe. Dvojica mu karaca siðu. Mojsije je skinuo pregaèu i periku te pokazao Abneru veliki æup. - Popni se na zidiæ - nalo io je ciglaru - i polako mi lijevaj vodu na ramena. Dok se Mojsije trljao ljekovitim travama, njegov sunarodnjak ga je po lijevao. - Zavezao ti se jezik, Abnere? - Bojim se. - Za to? - Netko me ucjenjuje. -Tko? - Ne... ne mogu vam to reæi. - Ako mi ne odgovori , predat æu te vlastima. - Nemojte, preklinjem vas! Izgubit æu posao! - To i zaslu uje . - Niste u pravu, vjerujte mi! - Onda, govori. - Pokraden sam i ucijenjen... - Tko je krivac? - Jedan Egipæanin. - reèe Abner tihim glasom. - Kako se zove? J08RA/1ZE5: HfMM ZA MILIJUNE 60DIHA - Ne smijem vam reæi. Ima jake veze. - Neæu te dvaput pitati. - Osvetit æe mi se! - Zar nema povjerenja u mene? - Namjeravao sam vam se obratiti, ali toliko ga se bojim! - Prestani se tresti i reci mi njegovo ime. Obeæavam ti da te vi e neæe zlostavljati. Uznemireni Abner je ispustio æup koji se razbio o tlo. - Sari, zove se Sari. Kraljevska flota bila je blizu kanala koji je vodio do Pi-Ramzesa. Veæina dvorjana pratila je Ramzesa i Nefertari. Jedva su èekali da vide novu prijestolnicu u kojo j æe ivjeti svatko tko je elio biti u faraonovoj milosti. Ljudi su kritizirali kralj evu odluku. Kako se tako brzo podignut grad mo e mjeriti s Memphisom? Ramzes je te k o pogrije io i, prije ili kasnije, morat æe zaboraviti na Pi-Ramzes. Faraon je s pramca promatrao Nil i Deltu dok je brod skretao u kanal koji je vod io do luke buduæe prijestolnice. Pri ao mu je Henar. - Znam da nije pravi trenutak, ali moram govoriti s tobom. Va no je. - Toliko da ne mo e prièekati? - Bojim se da jest. ao mi je da æu ti pokvariti ba dana nji dan. U posljednje vrijeme sam se svim silama trudio doæi do tebe, ali uzalud. - Slu am te, Henare. - Bilo bi mi drago da ti kao ministar vanjskih poslova donosim samo lijepe vije sti. - Dakle, ovo to mi eli reæi nije lijepo? - Sudeæi prema izvje tajima koji mi redovito pristi u, situacija s Hetitima je svakim danom sve ozbiljnija. CHRISTtAM JACQ - Prijeði na stvar.

- Izgleda da su Hetiti napustili tampon-zonu koju je odredio na otac i zauzeli s rednju Siriju. - Jesi li siguran da su izvje taji toèni? ???*;, - Prerano je da bih bio siguran, ali elio sam te obavijestiti, za svaki sluèaj. Het iti se u zadnje vrijeme vole epuriti, nadam se da je i ovo samo obièna provokacija. Ali, ipak mislim ; da ne bi bilo lo e poduzeti za titne mjere. - Razmislit æu o tome. - Sumnjièav si. - Sam si rekao da nisi siguran da su okupirali srednju Siriju. Obavijesti me èim ne to sazna . - Velièanstvo mo e raèunati na svog ministra. Struja je bila jaka, vjetar je puhao u povoljnom smjeru. Ramzes je razmi ljao. Da li je moguæe da se njegov brat toliko promijenio? Mo da, ali Henar je bio u stanju i zmisliti hetitsku invaziju samo da bi sebi dao na va nosti. v* Srednja Sirija... Neutralna zona koju ne nadziru ni f Egipæani ni Hetiti. Otkako se Seti odrekao Kade a, tamo je bilo !' relativno mirno. Mo da je izgradnja strate ki va nog Pi-Ramzesa probudila ratnièke strasti u Hetitima, mo d a ih je brinulo to to faraon poklanja toliko pozornosti Aziji i njihovom carstvu. Samo mu je jedan èovjek mogao otkriti istinu: njegov prijatelj Asa, koji je vodio slu bu tajnih poslanstava. Slu beni izvje taji koje je dobivao Henar bili su samo jed na strana medalje; prave namjere neprijatelja mogao je saznati samo od A e. Mladi mornar koji se uzverao na vrh jarbola nije mogao prikriti radost. - Evo luke, grada... Sti emo u Pi-Ramzes! ?J10RAMZES: HRAM ZA MILIJUNE 60DINA 57 Sin svjetlosti na pozlaæenim je koèijama prolazio glavnom ulicom Pi-Ramzesa koja je vodila do Amonovog hrama. Bilo je podne i kralj je izgledao kao sunce pod èijim se zrakama raðao grad. Uz dva okiæena konja hodao je lav; njegovu glavu krasila je vel ièanstvena griva. Narod je nijemo promatrao ovaj prizor, zaèuðen snagom i natprirodnom moæi èovjeka koji j e za stra ara imao ogromnu zvijer. Zatim se nekome oteo uzvik ' ivio Ramzes!', koji je za sobom povukao jo deset, stotinu, tisuæu glasova... Kralj je stajao na koèiji, m iran i dostojanstven, dok su ga njegovi podanici odu evljeno pozdravljali. Plemiæi, obrtnici i seljaci odjenuli su sveèanu odjeæu; mu karcima se kosa sjajila od ul ja, a glave ena krasile su najljep e perike; djeca su pred kraljevske koèije bacala l atice cvijeæa. Pripreme za veliko slavlje bile su u tijeku; nadstojnik novog dvora naruèio je tis uæu pogaèa od finog bra na, dvije tisuæe emlji, deset tisuæa kolaèa, suhog mesa, mlijeka, bone od rogaèa, gro ðe, smokve i narove. Na jelovniku su se na li i gu èje peèenje, riba, k tavci i poriluk, kao i stotine æupova s vinom i pivom napravljenim prethodne veèeri. Na dan roðenja nove prijestolnice kralj je pozvao narod za svoju trpezu. Djevojèice, sve do posljednje, bile su odjevene u nove, arene haljine, konji su bil i ukra eni trakama i bakrenim rozetama, a magarci su oko vrata nosili vijence od c vijeæa.. Psi, maèke i majmuni dobili su dvostruku porciju hrane; kada gozba poène, svi stariji ljudi, bez obzira na podrijetlo i stale , jnCHRISTIAH JACQ bit æe prvi poslu eni, nakon to se budu smjestili u udobne stolice u hladu sikomora i perseja. I Narod je pripremio pismene molbe, netko za posao, netko za kuæu, netko za zemlju. Ameni ih je skupljao i dobronamjerno prouèavao. Tog radosnog dana svi su morali bi ti velikodu ni. idovi su bili presretni. Njihov nadljudski napor se isplatio, bili su ponosni da su svojim rukama izgradili prijestolnicu egipatskog kraljevstva. Njihov podvig æe preprièavati mnoga pokoljenja.

( Prisutni su zadr ali dah kada su se kraljevske koèije zaustavile pred ogromnim kipom koji je predstavljao Ramzesa, i pred istim onim stupom koji dan ranije zamalo nije izazvao < katastrofu. i Ramzes je digao pogled ka kamenom divu. U njegovom ' podno ju nalazila se kobra, koja je otrovom osljepljivala kraljeve neprijatelje; n a glavi 'dvije sile', bijela i plava kruna, simboli Gornjeg i Donjeg Egipta. Kam eni Ramzes je sjedio na prijestolju, s rukama na pregaèi, i promatrao svoj grad. Ramzes je si ao s koèije. Bio je odjeven u iroku haljinu s dugim rukavima pod kojom j e blistala pozlaæena pregaèa s posrebrenim remenom; oko vrata je nosio zlatan lanac, a na glavi dvije krune. - Tebi koji predstavlja ka moje vladavine i mog grada, otvaram usta, oèi i u i. Od sa da si ivo biæe, i svatko tko bi se usudio napasti te, bit æe ka njen smræu. Sunce je bilo u zenitu, toèno iznad faraonove glave. Kralj se tada okrenuo narodu. - Pi-Ramzes je roðen, Pi-Ramzes je na a nova prijestolnica! Tisuæe glasova podr alo je kraljev usklik. % ili RAMZES: HRAM ZA MILIJUHE 60DIMA Ramzes i Nefertari su obilazili iroke aleje, ulice i ceste; posjetili su sve èetvrt i Pi-Ramzesa. Odu evljena kraljica dala mu je nadimak'tirkizni grad', koji je odma h i prihvaæen. Mojsije je Ramzesu priredio doista prelijepo iznenaðenje: sva proèelja, od onih na rasko nim vilama do onih na skromnim kuæama, bila su prekrivena plavom g laziranom opekom. Ramzes nije mogao vjerovati da su za tako kratko vrijeme radni ci uspjeli proizvesti ogromnu kolièinu opeke. Zahvaljujuæi njima, prijestolnica æe bit i prepoznatljiva i jedinstvena. Mojsije, elegantan i dostojanstven, bio je ceremonijal-majstor. Postalo je jasno da æe kralj svog prijatelja iz mladosti postaviti na mjesto vezira i proglasiti g a prvim ministrom zemlje. idov je postigao nevjerojatan uspjeh. Kralj nije imao n i jednu jedinu primjedbu. Mojsije je ispunio, pa èak i nadma io, sva njegova oèekivanj a. Henar je bjesnio. Ili mu je Ofir lagao, ili je precijenio svoju moæ uvjeravanja ka da mu je rekao da æe pridobiti idova na svoju stranu. Poslije ovakvog uspjeha, Mojs ije æe postati bogat èovjek i revan dvorjanin. Nije imalo nikakvog smisla zbog beznaèa jne vjerske razmirice sukobiti se s Ramzesom; to se tièe idova, oni æe se toliko dobro uklopiti u egipatsko dru tvo da im neæe pasti na pamet napu tati zemlju. Henaru su os tali samo Hetiti. Opasni poput zmija otrovnica, ali jedini pravi saveznici. Prijem u velikoj sali sa stupovima, èiji su zidovi ukra eni prizorima iz prirode, od u evio je ljude s dvora. Bili su zadivljeni Nefertarinom ljepotom i njenim dostoja nstvenim dr anjem. Prva dama zemlje, za titnica dvora, pronalazila je lijepu rijeè za svakoga. Nazoèni su odu evljeno razgledavali pod poploèen raznobojnim komadima glazirane opeke; mozaici su CHRISTIAH JACQ predstavljali bazene sa svje om vodom, cvjetne vrtove, patke u umi papirusa, rascvj etane lotose u ribnjacima. Blijedozelene, svijetlo plave, bijele, zlatno ute i pur purno ljubièaste nijanse mije ale su se u simfoniju boja, tvorile su sklad koji je s lavio stvaralaèko savr enstvo. Sumnjièavcima i podrugljivcima zatvorena su usta. Premda jo nezavr eni, hramovi u PiRamzesu nisu bili ni ta manje rasko ni od onih u Memphisu i Tebi. Ovdje se nitko neæe osjeæati kao stranac. Gotovo svi uglednici kraljevstva odmah su po eljeli kupiti vil u u novoj prijestolnici. - Evo èovjeka koji je izgradio Pi-Ramzes. - reèe faraon sveèanim glasom i stavi ruku n a Mojsijevo rame. amor utihne. - Protokol nala e da sjednem na prijestolje i prièekam da mi se Mojsije pokloni, pr ije negoli ga nagradim za odanost i trud, i darujem ga zlatnim ogrlicama. Ali, M ojsije je moj prijatelj iz mladosti. Zajedno smo izborili ovu bitku. Ideja se ro

dila u meni, a on ju je ostvario. Ramzes je toplo zagrlio Mojsija, to je bila najveæa èast koju je faraon nekome mogao ukazati. - Mojsije æe jo nekoliko mjeseci ostati nadzornik kraljevskih gradili ta kako bi ob uèio svog nasljednika. Zatim æe postati drugi èovjek kraljevstva. Henarove strepnje bile su opravdane. Dva moæna prijatelja bit æe opasnija od cijele vojske. Ameni i Setau èestitali su Mojsiju. Iznenadili su se kada su vidjeli da je vrlo ne rvozan, ali su to pripisali uzbuðenju. - Ramzes nije u pravu. Pretjeruje u hvalospjevima. - Bit æe izvrstan vezir. - uvjeravao ga je Ameni. - Ali æe raditi pod palicom malog, dosadnog pisara. - umije ao se Setau. - On æe i dal je vladati iz sjene. - Pazi to govori , Setau! - Hrana je vi e nego ukusna. Ako Lotos i ja nanju imo da ovdje ima lijepih zmija, mo d a æemo se i preseliti u Pi-Ramzes. Kako to da nema A e? RANZES: HRAM ZA MILIJUNE GODINA Ne znam. - odgovori mu Ameni. - Ovo je lo potez za njegovu karijeru, to je sigurno. To ne slièi na diplomata. Trojica prijatelja stanu promatrati Ramzesa koji je pri ao majci i poljubio je u èel o. Premda je sjena alosti prekrila njeno lice za sva vremena, Setijeva udovica ni je skrivala ponos. Kada je objavila da æe se preseliti u novu prijestolnicu, Ramze sovoj sreæi nije bilo kraja. Kavez je bio prazan, egzotiène ptice koje æe pjesmom i izgledom razgaljivati du e dvor jana jo nisu stigle. Mojsije, oslonjen na stup, nije se usuðivao prijatelju pogleda ti u oèi. Nije smio o njemu razmi ljati kao o èovjeku, veæ kao o neprijatelju, kao o egi patskom faraonu. - Svi spavaju osim nas dvojice. - Djeluje iscrpljeno, Mojsije. Hoæe da ostavimo razgovor za sutra? - Ne, ne mogu vi e podnositi ovu komediju. - Kakvu komediju? - Ja sam idov i vjerujem u jednoga Boga. Ti si Egip-æanin i obo ava idole. - Opet te tvoje djetinjarije! - Smetaju ti jer zna da govorim istinu. - Obrazovan si u egipatskom duhu. Tvoj pravi, bezoblièni bog u stvari je sila skri vena u svakom treptaju ivota. - Moj Bog nema oblièje ovce! - Amon je tajna ivota, javlja nam se kroz nevidljivi vjetar koji pokreæe jedra laða, kroz spiralne rogove ovna koji predstavljaju sklad stvaranja, kroz kamen od koj eg su sazidani na i hramovi. On je sve to i nije ni ta od toga. A tebi je dobro pozn ata ta mudrost, kao i meni. - Kakva varka! Postoji samo jedan Bog. CHRIST1AH JACQ - Da li ga to sprjeèava da ima razne oblike? - Ne trebaju mu hramovi i kipovi! - Umoran si, poði na poèinak. - Nitko, pa èak ni ti, ne mo e promijeniti moja uvjerenja. - Ako te tvoj bog èini tako netrpeljivim, èuvaj ga se. Odvest æe te u fanatizam. - Ti se èuvaj, Ramzese! U zemlji se raða jedna nova snaga. Tek je u zaèetku, ali bori t æe se za istinu svim silama. - Ne razumijem te. - Sjeæa li se Ehnatona i njegove vjere u jednoga Boga? Ehnaton je osvijetlio put. S lu aj njegov glas, slu aj moj glas. U suprotnom, tvoje æe se kraljevstvo sru iti. m: 'ojsiju je savjest bila èista. Nije izdao Ramzesa, . tovi e, upozorio ga je da mu prij eti opasnost. Bio je miran, mogao je poæi ususret svojoj sudbini, nije vi e morao sp utavati vatru koja mu je gorjela u srcu. Pravi Bog, Jahve, prebivao je u planini. U planini koju æe pronaæi, na kakve god pot e koæe nai ao tijekom putovanja. Premda svjesni da mogu izgubiti sve, neki idovi su odl uèili poæi s njim. Mojsije je zavr avao s pakiranjem stvari, kada se sjetio jednog nei

spunjenog obeæanja. Moral mu je nalagao da izvr i svoju du nost prije nego to napusti E gipat. Sari je ivio blizu Mojsija, u zapadnom dijelu grada. Njegova se kuæa nalazila nasre d prelijepog palminjaka. Sari je sjedio uz bazen i u ivao u svje em pivu. 316RAMZB: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - Mojsije! Posjet poznatog graditelja prièinjava mi osobito zadovoljstvo. - Koje nikako nije obostrano. Sari ustane, vrlo ljut. - To to si napredovao u slu bi ne znaèi da me mo e vrijeðati. Zar zaboravlja s kim razg ra ? - S obiènom ni tarijom. Sari je podigao ruku kako bi ga o amario, ali ga idov uhvati za zglob. Prisilio je Egipæanina da klekne. - Zlostavlja èovjeka po imenu Abner. - Nikad èuo. - La e , Sari. Pokrao si ga i ucjenjivao. - On je obièni idovski ciglar. Mojsije mu ste e ruku. Sari jaukne. - I ja sam obièan idov, ali ti mogu slomiti ruku. - Ne bi se usudio! - Na kraju sam strpljenja. Ako se ovoga èasa ne zakune da æe ostaviti Abnera na miru, izvest æu te pred sud! - Kunem.., kunem se da mu vi e neæu dosaðivati! - Kune se u faraona? - Da, kunem se u faraona. - Ako pogazi zakletvu, bit æe proklet za sva vremena. Mojsije ga je pustio. - Donio si ispravnu odluku. Mojsije je èvrsto odluèio to prije otiæi iz Egipta, pa nije podnio tu bu protiv Sarija, n adajuæi se da æe ovaj ozbiljno shvatiti upozorenje. Ali, idov nije bio miran. Iz oèiju Egipæanina sijevala je mr nja. Mojsije se sakrio pod palmu. Nije morao dugo èekati. Sari je iza ao iz kuæe s toljagom u ruci i uputio se u smjeru ciglarske èetvrti. idov ga je pratio. Vidio ga je kako ulazi u Abnerovu kuæu èija su vrata bila otvorena . Poslije svega par trenutaka zaèuo je bolne jecaje. VV CHRISTIAN JACQ Mojsije potrèa, uðe u kuæu i ugleda Sarija kako nemilosrdno udara Abnera toljagom; nesr etnik je le ao na zemljanom podu i poku avao za tititi lice rukama. Mojsije otme Sariju toljagu, te ga sna no udari po glavi. Egipæanin padne, sav obliv en krvlju. - Ustani, Sari, i gubi se. Kad ovaj nije odgovarao, Abner dopuza do njega. - Mojsije... Mislim... da je mrtav. - Nemoguæe, nisam ga ba tako jako udario! - Ne di e. Mojsije je pri ao Sariju i uvjerio se da je Abner u pravu. Ubio je èovjeka. U ulièici je vladala ti ina. - Mora se negdje sakriti. - rekao mu je Abner. - Ako te policija pronaðe... - Svjedoèit æe u moju korist, Abnere, reæi æe im da sam ti spasio ivot! - Tko æe mi povjerovati? Optu it æe me za suuèesni tvo. Bje i, po uri! - Ima li kakvu veliku torbu? - Imam, torbu za alat. - Donesi je. Mojsije je ugurao Sarijev le u torbu koju je prebacio preko ramena. Pronaæi æe neko n apu teno mjesto gdje æe ga zakopati, a potom æe se kriti u nekoj praznoj kuæi dok se str asti ne budu sti ale. Policijski hrt je cvilio. Obièno miran, pas je vukao svog gazdu tako sna no da je po vodac mogao puknuti. Policajac ga je pustio, te ovaj potrèa prema pje èanoj poljani na rubu grada. RAMZK: HRAM ZA MILIJUNE GODIHA Pas je groznièavo kopao. Kada su mu se pribli ili, policajci su najprije ugledali ru

ku, zatim rame, i naposljetku lice mrtvaca. - Poznajem ga. - reèe jedan policajac iz patrole. -To je Sari. - Mu kraljeve sestre? - Da, to je on... Gledaj, na potiljku ima zgru ane krvi! Policajci su izvadili le . Vi e nije bilo nikakve sumnje, doista se radilo o Sariju. Netko ga je ubio jednim udarcem. Mojsije se cijele noæi prevrtao, poput sirijskog medvjeda u kavezu. Pogrije io je ka da je poku ao sakriti le onog nitkova. Vlasti bi ga vjerojatno saslu ale i oslobodile . Ali, tu je bio Abner, uspanièio se... Ne, obojica su idovi. Moj sije vi neprijate lji ne bi se ustruèavali iskoristiti ovaj dogaðaj da ga uni te. Èak bi i Ramzes bio prot iv njega. Netko je u ao u jo nezavr enu vilu. Policija je veæ ovdje... Borit æe se svim silama, neæe im pasti u ruke. -Mojsije... Mojsije, to sam ja, Abner. Poka i se ako si ovdje. idov je iza ao iz skloni ta. - Odluèio si svjedoèiti u moju korist? - Policija je otkrila Sarijev le . Optu en si za ubojstvo. - Tko se usudio izdati me? - Moji susjedi. Vidjeli su te. - Ali, oni su idovi! Abner je pognuo glavu. - Ni oni se ne ele sukobiti s vlastima. Bje i, Mojsije! Ne mo e vi e ostati u Egiptu. Mojsije je pobjesnio. On, nadzornik kraljevskih gradili ta, buduæi prvi ministar Dvi ju Zemalja, ispast æe zloèinac i bjegunac! Za svega nekoliko sati strovalio se sa CHRISTIAN JACQ zvijezda u blato... Mo da ga je Bog stavio na ku nju, mo da je isku avao njegovu vjeru. Bog mu je umjesto ispraznog, lagodnog ivota u bezbo nièkoj zemlji ponudio slobodu. Odlazim veèeras. Zbogom, Abnere. Mojsije je u ao u ciglarsku èetvrt. Nadao se da æe uvjeriti svoje sunarodnjake da poðu s njim i organiziraju grupu koja bi, malo-pomalo rasla. Nije im imao mnogo toga z a ponuditi. Za poèetak bi se nastanili u nekom pustom, udaljenom predjelu. Primjer ... Morao im je slu iti kao primjer, koliko god to skupo platio! U ulici je gorjelo nekoliko svjetiljki. Djeca su spavala, domaæice su tiho razgova rale. Njihovi su mu evi sjedili na trjemovima i ispijali zadnje gutljaje èaja prije spavanja.Mojsije skrene u ulièicu u kojoj su ivjeli njegovi prijatelji i ugleda dva èovjeka kako se tuku. Prepoznao ih je kad im je pri ao. Njegovi najvatreniji prista e ! Svaðali su se oko nekakve klupice. Mojsije ih je razdvojio. - To si ti... - Prestanite se svaðati oko gluposti i poðite sa mnom. Napustit æemo Egipat i krenuti u potragu za na om pravom domovinom! Stariji idov je prezrivo pogledao Mojsija. - Tko te je postavio za na eg kraljeviæa i voðu? Hoæe li i nas ubiti kao onog Egipæanina a o te ne budemo poslu ali? Mojsije je bio toliko pora en da nije rekao ni rijeèi. Sru ili su se svi njegovi snovi . Bio je obièan bjegunac kojem su svi okrenuli leða. JMRAM2EHRAM ZA MILIJIM GODINA Rai sr amzes je elio vidjeti Sarijev le . Ovo je bio prvi smrtni sluèaj u novoutemeljenoj pr ijestolnici. - Ubijen je. - reèe mu Seramana. - Udaren je toljagom po glavi. - Je li moja sestra obavije tena? - Da, Ameni joj je rekao. - Je li krivac uhap en? - Va e velièanstvo... - Èemu oklijevanje? Ubojici se mora suditi. - Krivac je Mojsije. - Govori sva ta! - Postoje oèevici. - Osobno æu ih saslu ati! - Svi idovi su ga vidjeli. Glavni svjedok je neki Abner. Bio je prisutan kada se

zloèin dogodio. - to se dogodilo? - Posvaðali su se. Mojsije i Sari odavno su se mrzili. Raspitao sam se, izgleda d a su se veæ sukobili u Tebi. - to ako svi oèevici grije e? Mojsije nije ubojica! - Policijski pisari uzeli su njihove izjave. idovi su ih potpisali. - Mojsije æe mi sve objasniti. - Neæe, Va e velièanstvo; pobjegao je. . jnCHR1ST1AH JACQ i Ramzes je zapovjedio da se pretrese svaka kuæa u Pi-Ramzesu, no Mojsiju nije bilo ni traga ni glasa. Konjièka policija je proèe ljala Deltu i ispitala veliki broj selja na, ali Mojsije kao da je propao u zemlju. Vojska na sjeveroistoènoj granici dobil a je zapovijed da bude na oprezu, ali izgledalo je da su zakasnili. Kralj je neprekidno zahtijevao izvje taje, meðutim, nije saznao ni ta novo. Mo da se skr iva u kakvom ribarskom selu u blizini Mediterana, ili se u uljao u brod koji plovi na jug. A, to ako je u nekom samostanu u unutra njosti? - Pojedi ne to. - savjetovala mu je Nefertari. - Otkako je Mojsije nestao, ni ta ni si jeo. Kralj nje no uhvati suprugu za ruke. - Bio je iscrpljen, a Sari ga je isprovocirao. Znam da bi mi sve objasnio da je ovdje. Uèinio je veliku pogre ku kad je pobjegao. - Uni tit æe ga gri nja savjesti. - Znam, toga se i bojim. - Tvoj pas je tu an, misli da ga vi e ne voli . Ramzes je dopustio Noæobdiji da mu skoèi u krilo. Lud od veselja, pas je liznuo gospodarev obraz, te spustio glavu na njegovo rame. Ove tri godine bile su èudesne... Pro irio je Luksor, zapoèeo gradnju vjeènog hrama, izg radio novu prijestolnicu, a onda se dogodila ova tragedija! Svijet koji je Ramze s poèeo stvarati bez Mojsija æe se uru iti. - Ne osjeæa se samo Noæobdija napu teno. - pro aputala je Nefertari. - Zar ti ne mogu ne kako pomoæi u ovim te kim trenucima? - Mo e , Nefertari, samo me ti mo e utje iti. RAMZCS: HRAM ZA lilLIJUME 60ÐIHA Henar i Ofir su se na li u sve ivljoj luci Pi-Ramzesa. Mornari su istovarivali ive ne namirnice, namje taj, posuðe i drugu robu.Brodovi su dovozili magarce, telad i konje . Silosi s p enicom i vinski bunari polako su se punili. Na ulicama su se veæ vodile ive rasprave meðu trgovcima na veliko; svi su oni poku avali istisnuti svoje konkure nte i probiti se u uzak krug ljudi koji æe dobavljati robu za novu prijestolnicu. - Mojsije sada nije ni ta drugo nego obièni ubojica u bijegu, Ofire. - Rekao bih da vam to ne pada te ko. - Prevarili ste se u vezi s Mojsijem, taj nikada ne bi pre ao na na u stranu. Da ni je poèinio ovu ludost, Ramzes bi imao vjernog saveznika. - Mojsije je iskren èovjek. Njegova vjera u Boga sigurno nije prolazni hir. - Sla em se, ali to mi imamo od toga? Ili se nikada neæe vratiti, ili æe ga uhititi i o suditi. U svakom sluèaju, vi e neæe moæi utjecati na Zidove. - Ehnatonovi sljedbenici godinama se bore za svoje ideale. Nastavit æe borbu bez obzira koliko uvjeti bili te ki. Da li æete nam pomoæi? - Ne budite patetièni. to konkretno predla ete? - Svake noæi podrivam temelje na kojima stoji kraljevski par. - Oni su na vrhuncu svoje moæi! Zar niste èuli za vjeèni hram? - Ramzes je mnogo toga zapoèeo, ali ni ta nije zavr io. Èekat æemo da napravi neki pogre a potez, a onda kreæemo u akciju. ? Henar je bio zadivljen magovom mirnom odluèno æu. Ako Hetiti doista ostvare ono to su n aumili, znatno æe oslabiti i ViRamzesov ka. S druge strane, kralj je napadnut i iznutra. Koliko god bio jak i m oæan, Ramzes æe na kraju pokleknuti pred vidljivim i nevidljivim udarima.

- Pojaèajte svoje djelovanje, Ofire; jednog dana æu vam se odu iti. Setau i Lotos su odluèili osnovati novi laboratorij u Pi-Ramzesu. Ameni je danonoæno radio u svojoj novoj kancelariji. Tuja se svakodnevno hvatala u ko tac s problemi ma s kojima su joj dolazili dvorjani, Nefertari se prihvatila vjerskih obveza i protokola, lijepa Izet i Neðam vodili su brigu o obrazovanju malog Khaa, Meritamon je odlièno napredovala. Dvorski nadstojnik Rome neprekidno je trèao iz kuhinje u po drum, iz podruma u blagovaonicu, dok je Seramana radio na usavr avanju sustava sig urnosti... ivot u Pi-Ramzesu bio je miran i sretan, ali Ramzes je bio duboko nesr etan zato to njegov prijatelj Mojsije nije s njim. idov je bio nagao èovjek, ali njegova snaga bila je dragocjena pri izgradnji kralje vstva. Mojsije je ostavio dio srca u gradu iz kojeg je pobjegao. Njihov zadnji s usret bio je dokaz da je idov rtva opasnih utjecaja, da je okovan u lance, a da to ga nije svjestan. Netko je bacio urok na Mojsija. Ameni je, s papirusima u rukama, u ao u salu za prijeme po kojoj je kralj nervozno etao. - Stigao je Asa; eli te vidjeti. - Neka uðe. Mladi diplomat, koji je diktirao modu u Egiptu, nosio je lijepu, blijedozelenu h aljinu op ivenu crvenom trakom. Bio je elegantan i profinjen, ali ne to manje raspol o en nego obièno. - Za to nisi prisustvovao progla enju nove prijestolnice? ?VAHM RAMZES: HRAM ZA MILUUME GODIHA To me je jako pogodilo. - Moj ministar me je predstavljao, Visosti. - Gdje si ti bio, A o? - U Memphisu. Èekao sam poruke mojih obavje tajaca. - Henar mi je rekao da nas Hetiti ele zastra iti i da se motaju oko srednje Sirije. - Ne ele nas samo zastra iti, a u igri nije samo srednja Sirija. - Mislio sam da moj dragi brat samo eli dobiti na va nosti, bio sam uvjeren da pre tjeruje! - Da je barem tako! Iz nepotpunih informacija koje sam prikupio izvukao sam zakl juèak da su Hetiti napali Kanaan i cijelu Siriju. Mislim da su i libanonske luke u gro ene. - Jesu li napali na e vojnike u Siriji? - Jo nisu, ali su uzeli pod svoje dio neutralnog teritorija, neka sela i okolna p olja. Za sada su poduzeli samo administrativne, naizgled nenasilne mjere. Ali, H etiti ustvari nadziru teritorij kojim mi upravljamo i koji nam plaæa porez. Ramzes je razvio kartu Bliskog istoka. - Hetiti se spu taju koridorom prema na oj sjeveroistoènoj granici. Njihov cilj je, da kle, Egipat. - Ne mora nu no znaèiti. - Za to onda pusto e Bliski istok? - ele zauzeti nove zemlje, prestra iti narod i umanjiti na utjecaj... Imaju dobre ra zloge. - to ti osobno misli ? - Mislim da se Hetiti pripremaju za rat, Velièanstvo. Ramzes je crvenom tintom bij esno pre vrljao Anatolijsku kraljevinu. - Taj pogani narod u iva u krvi i nasilju. Predstavljat æe prijetnju svim civilizaci jama sve dok ga ne uni timo. - Diplomacija... - Nema ovdje mjesta diplomaciji! - Tvoj otac je pregovarao s njima... - Da, znam, o graniènom pojasu u Kade u! No, CHRISTfAh JACQ Hetiti nemaju po tovanja ni prema èemu. Od danas æe mi svakodnevno dostavljati izvje taje

o njihovom polo aju. A a mu se poklonio. Pred njim nije stajao njegov prijatelj, veæ moæni faraon. - Jesi li èuo da je Mojsije optu en za ubojstvo i da je pobjegao? - Mojsije? Pa, to je obièna besmislica! - Mislim da je rtva nekakve zavjere. Po alji potjernicu u sve- na e protektorate i pr onaði ga, A o. Nefertari je svirala lutnju u dvorskom vrtu. S njene desne strane, u kolijevci j e spavala Meritamon. Obra èiæi su joj bili rumeni i bucmasti. Mali Kha je sjedio s kra ljièine lijeve strane i èitao pouènu prièu o nekom èarobnjaku koji je uspio pobijediti str a ne demone; Noæobdija je poku avao otkopati mladicu bagrema koju je Ramzes zasadio pr oteklog dana. Zario je nju ku u vla nu crnicu i kopao prednjim apama, tako predano da se Nefertari nije usuðivala prekinuti ga. Pas odjednom di e glavu, onju i zrak i potrèa ka izlazu. Pozdravio je gospodara veseli m lave om. Nefertari je po Ramzesovom hodu zakljuèila da je vrlo neraspolo en. Ustala je i po la mu je ususret. - Da Mojsije nije... - Ne, siguran sam da je iv. - A... tvoja majka? - Tuja je dobro. - Za to si onda tako nesretan? - Zbog Egipta, Nefertari. Moji snovi se ru e... Snovi o sretnoj, mirnoj zemlji. Kraljica je zatvorila oèi. -Rat... - Izgleda da je neizbje an. 326RAMZK: HRAM ZA MILIJUNE GODINA - Znaèi... otiæi æe . - Tko æe drugi voditi vojsku? Ako dozvolim Hetitima da dalje napreduju, osudit æu E gipat na smrt. Mali Kha je bacio pogled na kraljevski par prije nego to je ponovno utonuo u svoj u prièu, Meritamon je bezbri no spavala, Noæobdija kopao rupu. Nefertari se privila uz Ramzesa. Daleko na nebu, veliki bijeli ibis nadlijetao j e usjeve. - Rat æe nas razdvojiti, Ramzese; gdje mogu pronaæi snagu kako bih pre ivjela to groz no isku enje? - U ljubavi koja nas ve e, Nefertari, u ljubavi koja æe vjeèno trajati, bez obzira to se dogodilo. Tijekom moje odsutnosti ti, velika kraljevska supruga, æe vladati tirk iznim gradom. Nefertari je gledala prema horizontu. - U pravu si. - rekla mu je. - Sa zlom se ne mo e pregovarati. Veliki bijeli ibis u velièanstvenom letu pozdravio je kraljevski par, obasjan zala zeæim suncem. V-V