Predgovor «Ramzes, najveæi meðu pobjednicima, Kralj Sunca, èuvar Istine» - tim je rijeèima Jean Franc is Champollion, koji

je otvorio vrata Egipta kada je odgonetnuo hijeroglife, opi sao faraona Ramzesa II prema kojem je gajio osobito tovanje. Ramzesovo ime se, nema sumnje, odr alo kroz stoljeæa i pobijedilo vrijeme; u njemu s e o ivotvoruju moæ i velièina Egipta u doba faraona, Egipta koji je bio duhovni zaèetnik zapadnih civilizacija. Tijekom ezdeset sedam godina, od 1279. do 1212. prije Kri sta, Ramzes, "sin svjetlosti", dovest æe do vrhunca slavu svoje zemlje i bit æe zapa mæen po mudrosti. Na egipatskom tlu, putnik sretne Ramzesa na svakom koraku; nije li ostavio svoj peèat na nebrojenim spomenicima, bilo da su ih gradili njegovi majstori graditelji , bilo da su samo raðeni popravci tijekom njegove vladavine? Svatko æe pomisliti na dva hrama u Abu Simbelu, gdje vjeèno vlada par koji èine bo anski Ramzes i Nefertari, velika kraljeva supruga, na ogromnu dvoranu sa stupovima velebnog hrama u Karnak u, na nasmije enog diva u sjedeæem polo aju iz hrama u Luxoru. Ramzes je junak ne jednog, veæ cijelog niza romana, prave epopeje koja obuhvaæa razd oblje od njegovog stupanja na du nost faraona pod starateljstvom oca Setija, do iz nimne slave velikog Ramzesa i posljednjih dana vladara koji je na svom ivotnom pu tu pro ao kroz brojna isku enja. Zato sam mu posvetio ovaj roman u nastavcima koji s e sastoji od pet knjiga; on æe podsjetiti na tijek jedne iznimne sudbine, kojoj æe s voj doprinos dati nezaboravne liènosti kao to su Seti, njegova supruga Tuja, uzvi ena Nefertari, ljepotica Izet, pjesnik Homer, ukrotitelj zmija Setau, idov Mojsije i mnogi drugi koji æe o ivjeti na ovim stranicama. VIIRamzesova mumija je saèuvana. Lice slavnog starca i*? ostavlja nevjerojatan utisak moæi. Mnogim posjetiteljima ) dvorane s mumijama èinilo se kako æe se svakog trenutka > trgnuti iz sna. Ono to smrt oduzima Ramzesu, èarolija romana mu mo e vratiti. Zahvalj ujuæi ma ti i znanosti koja se bavi prouèavanjem starog Egipta, mo emo dijeliti njegove strepnje i njegove nade, pro ivljavati njegove poraze i uspjehe, ' sresti ene koje je volio, patiti zbog do ivljenih izdaja i radovati se vjernosti pr ijatelja, boriti se protiv zlih sila i tragati za svjetlo æu iz koje sve proizlazi i u koju se sve vraæa. Ramzes Veliki... Kakav suputnik za jednog romanopisca! Od njegove prve borbe s d ivljim bikom do umirujuæeg hlada bagrema na Zapadu, pred nama se rje ava sudbina vel ikog faraona, povezana sa sudbinom Egipta, zemlje drage bogovima. Zemlje vode i sunca u kojoj su pravda i ljepota imale pravo znaèenje, o ivotvoreni u svakodnevnom i votu. Zemlje gdje su zemaljski i onostrani svijet bili u stalnoj vezi, gdje se iv ot mogao roditi iz smrti, gdje je prisutnost nevidljivog bila opipljiva, gdje je ljubav prema ivotu i neprolaznosti ispunjavala srca ljudi i èinila ih sretnima. Jednom rijeèju, Ramzesov Egipat. d: livlji bik je stajao nepokretan, ne skidajuæi pogled s mladog Ramzesa. Zvijer je bila stravièna. Imala je noge poput stupova, duge spu tene u i, o tru bradicu na donjoj vilici i crno-smeðe krzno. I veæ je osjetila prisutnost mladiæa. Ramzes je bio opèinjen bikovim rogovima, koji su bili pribli eni i ispupèeni u korijen u, a onda se savijali unazad prema gore, poput kacige s o trim iljcima koji mogu ra strgati svakog protivnika. Mladiæ nikada ranije nije vidio tako velikog bika. ivotinja je pripadala opasnoj vrsti, koju su i najhrabriji lovci izbjegavali izaz ivati; miran kad je u svom krdu, spreman priteæi u pomoæ svojim srodnicima kada su r anjeni ili bolesni, pa ljiv u odgajanju potomstva, mu jak se pretvarao u zastra ujuæeg b orca èim bi netko poremetio njegov mir. Bijesan na najmanje podbadanje, jurnuo bi u napad iznenaðujuæom brzinom i ne bi se smirio sve dok ne obori protivnika. Ramzes ustuknu jedan korak. Divlji bik osinu zrak repom kao bièem; uputi krvoloèan pogled uljezu koji se usudio kroèiti na njegov teritorij, na pa njake u blizini moèvare u kojoj su rasle visoke trs ke. U blizini, jedna krava se telila, okru ena svojim srodnicama. U ovom samotnom

kraju na obali Nila, veliki mu jak je gospodario nad svojim krdom i nije dozvoljav ao tuðu prisutnost. CHR1STIAH Mladiæ se nadao kako æe ga zelenilo sakriti; ali bikove oèi boje kestena, uvuèene u dupl je, nisu se vi e odvajale od njega. Ramzes shvati da mu neæe umaæi. Sav blijed, okrene se lagano k ocu. Seti, egipatski faraon, onaj koga su zvali "bik pobjednik", stajao je desetak ko raka iza sina. Prièalo se da sama njegova prisutnost oduzima snagu neprijatelju; n jegov um, o tar kao kljun sokola, dosezao je svuda i ni ta mu nije bilo nepoznato. V itak, strogog lica, visokog èela, povijena nosa, istaknutih jagodica, Seti je bio olièenje moæi. Ovaj vladar kojeg su svi duboko po tovali, ali ga se i bojali, vratio j e Egiptu negda nju slavu. U svojoj èetrnaestoj godini, Ramzes, veæ stasao u mladiæa, sreo se s ocem prvi put. Sve do tada, na dvoru je ivio s odgajateljem, èiji je zadatak bio pouèiti ga kako pos tati ugledan èovjek i kako, kao kraljevski sin, voditi sretan ivot obavljajuæi neku v isoku du nost. Ali Seti ga je iznenada odvukao sa predavanja o hijeroglifima i odv eo u prirodu, daleko od svakog naselja. Jo nisu bili razmijenili nijednu rijeè. Kada je raslinje postalo previ e gusto, kralj i njegov sin si li su s dvokolice koju su vukla dva konja i krenuli kroz visoku travu. Kada su pre li i tu prepreku, sti gli su na podruèje divljeg bika. Koga se trebalo vi e bojati, divlje zvijeri ili faraona? I jedan i drugi irili su o ko sebe moæ s kojom se mladi Ramzes, tako je barem osjeæao, nije mogao boriti. Nisu li prièe tvrdile daje bik nebeska ivotinja koju pokreæe plamen drugog svijeta, a da j e faraon blizak bogovima? Iako je bio visok, sna an i nije priznavao strah, mladiæ s e osjeæao ulovljenim u zamku izmeðu dvije nepobjedive sile. - Opazio me je - reèe on, trudeæi se da mu glas zvuèi smireno. - Utoliko bolje. RAMZES: Silf SVJETLOSTI Te dvije rijeèi koje je njegov otac izgovorio odjeknule su kao presuda. - Ogroman je, on je... - A ti, tko si ti? Pitanje iznenadi Ramzesa. Prednjom lijevom nogom bik je poèeo bijesno kopati zemlj u; bijele i sive èaplje uzletjele su bje eæi s bojnog polja. - Jesi li kukavica ili kraljev sin? Setijev pogled je prodirao u du u. - Volim se boriti, ali... - Pravi èovjek æe se boriti do krajnjih granica svojih snaga, kralj i preko toga; a ko to nisi u stanju, neæe postati vladar, a mi se vi e nikada neæemo ponovno sresti. Ni jedno isku enje ne smije te slomiti. Otiði, ako eli ; ako ne, svladaj ga. Ramzes se usudi podignuti oèi i uspije izdr ati oèev pogled. - aljete me u smrt. - «Budi sna an, vjeèno mladi bik, hrabrog srca i o trih rogova koje nijedan neprijatelj neæe moæi svladati", rekao mi je moj otac. Ti si, Ramzese, izi ao iz utrobe svoje maj ke kao pravi bik, i mora postati sjajno sunce koje æe svojim zrakama donositi blago stanje narodu. Skrivao si se u mojoj aci kao zvijezda; danas æu ra iriti prste. Sjaji ili nestani. Bik je poèeo rikati, razgovor dvojice uljeza ga je razdra io. Svuda uokolo, glasovi u prirodi su se sti avali; od glodavaca do ptica, svi su predosjeæali neizbje nu borbu . Ramzes stade licem prema zvijeri. Kada se borio goloruk, veæ je pobjeðivao krupnije i sna nije protivnike, zahvaljujuæi za hvatima kojima ga je nauèio njegov odgajatelj. Ali na koji se naèin boriti protiv ov olikog èudovi ta? Seti pru i sinu dugaèak konop s pokretnim èvorom. - Sva snaga mu je u glavi; uhvati ga za rogove i bit æe pobjednik. Mladiæu se vratila nada. U natjecanjima na vodi, na «TIAHJACQ dvorskom jezeru za zabavu, mnogo puta se oku ao u baratanju konopom. - Kada bik èuje fijuk tvojeg konopa - upozori ga faraon - jurnut æe na tebe. Nemoj g a proma iti, jer neæe imati drugu priliku.

Ramzes ponovi u sebi ono to je trebalo uraditi i to ga je ohrabrilo. Iako vrlo ml ad, veæ je bio visok vi e od metar i sedamdeset i imao mi iæe atleta koji se bavi mnogim sportovima; kako ga je samo ljutio djeèaèki uvojak, vezan trakom u visini uha, taj obredni ukras naèinjen od njegove rasko ne plave kose! Èim postane nositelj neke du nost i na dvoru, bit æe mu dozvoljeno imati drugaèiju frizuru. Ali, hoæe li sudbina to dopustiti? Dodu e, mnogo puta je vatreni mladiæ, praveæi se hrab ar, èeznuo za podvizima koji bi ga bili dostojni; nije ni slutio kako æe, nitko drug i do sam faraon, ispuniti njegove elje, i to na tako surov naèin. Razdra en ljudskim mirisom, bik neæe dugo èekati. Ramzes je stegnuo konop; kada bude u hvatio ivotinju, trebat æe divovsku snagu da ju sprijeèi otrgnuti se. Kako takvu snag u jo nije imao, morat æe nadiæi samog sebe, pa makar mu srce puklo. Ne, neæe razoèarati faraona. Ramzes zamahnu lasom; bik jurnu rogovima na njega. Iznenaðen brzinom ivotinje, mladiæ odskoèi dva koraka u stranu, ispru i desnu ruku i baci laso koji, vijugajuæi poput zmije, osinu èudovi te po leðima. Dok je zamahivao konopom, Ramzes se okliznuo na vla noj zemlji i pao u trenutku kada su rogovi juri ali probo sti ga. Okrznu e ga po grudima, a da nije ni trepnuo. Gledao je smrti ravno u oèi. Do krajnosti razdra en, bik nastavi trèati sve do trske, a onda se naglo okrenu; Ramzes, koji je veæ bio ustao sa zemlje, gledao ga je netr emice. Borit æe se do posljednjeg trenutka i pokazati Setiju da kraljevski sin zna dostojanstveno umrijeti. 4ttV RAHZES: $IH SVJETLOSTI Bik se ponovno zaletio, ali nije stigao do cilja; konop koji je faraon èvrsto dr ao stezao mu je rogove. Bijesna, trzajuæi glavom toliko sna no da je mogla slomiti vrat , ivotinja se je bezuspje no poku avala osloboditi. Seti je koristio njezinu divlju s nagu da bi ju okrenuo protiv sebe same. - Zgrabi ga za rep! - zapovjedi sinu. Ramzes je dotrèao i èepao skoro goli rep, sa èuperkom na vrhu, onakav isti rep koji je faraon nosio zakaèen za pojasom svoje pregaèe, kao gospodar nad snagom bika. Svladana ivotinja se umiri, nastavljajuæi dahtati. Kralj je oslobodi, nakon to je da o znak Ramzesu da stane iza njega. - Ova vrsta je neukrotiva; mu jak poput ovog juri a kroz vatru i vodu, a èak se zna s akriti iza drveta kako bi iznenadio neprijatelja. ivotinja malo okrenu glavu i na trenutak pogleda, svojeg protivnika. Kao da je zn ala koliko je nemoæna pred faraonom, udaljila se mirnim korakom natrag prema svoje m carstvu. - Jaèi ste od njega! - Mi vi e nismo protivnici jer smo sklopili sporazum. Seti izvadi bode iz ko ne futro le i brzim, sigurnim pokretom odsijeèe djeèaèki uvojak. - Oèe... - Tvoje djetinjstvo je okonèano; ivot poèinje od sutra, Ramzese. - Nisam pobijedio bika. - Pobijedio si strah, jednog od prvih neprijatelja na putu mudrosti. - Ima li ih jo mnogo? - Vi e nego to ima zrna pijeska u pustinji. Ali jedno pitanje mladiæu nije dalo mira. - Znaèi li to... da ste mene izabrali za nasljednika? - Misli li da je hrabrost dovoljna da bi se upravljalo ljudima? $ Sari, Ramzesov odgajatelj, kao bez glave jurio je cijelim dvorom ne bi li prona ao svog uèenika. Nije bilo prvi put da mladiæ bje i sa sata matematike da bi se posvetio konjima ili se natjecao u plivanju sa svojim razuzdanim i neukrotivim prijatelj ima. Debeljko vesele naravi kome su bile mrske tjelesne vje be, Sari je stalno grdio sv ojeg uèenika, pun brige zbog svake njegove ludorije. Brak s mnogo mlaðom enom, Ramzes ovom starijom sestrom, donio mu je mjesto prinèevog odgajatelja, mjesto koje su mn ogi pri eljkivali.

Pri eljkivali... Samo oni koji nisu poznavali tvrdoglav i nemoguæ karakter mlaðeg Seti jevog sina! Da ga nisu krasile uroðena strpljivost i upornost u duhovnom podizanju jednog derana, èesto drskog i previ e samouvjerenog, Sari bi vjerojatno odustao od ovog zadatka. U skladu s obièajima, faraon nije posveæivao pa nju odgoju svoje djece u ranom djetinjstvu; on je èekao trenutak kada se u djeèaku poène buditi mu karac, da bi se s njim susreo i stavio ga na ku nju, te otkrio je li dostojan biti vladarom. U ovom sluèaju, odluka je donesena veæ davno - na prijestolje æe stupiti Henar, Ramzesov stariji brat. Trebalo je jo samo usmjeriti polet mlaðeg sina, da bi u najboljem sl uèaju postao dobar vojskovoða, a u najgorem, zadovoljan dvorjanin. Kako je veæ bio pre ao tridesetu, Sari bi mo da radije provodio vrijeme na obali ribnj aka svoje vile, zajedno sa dvadesetogodi njom suprugom; ali, zar mu ne bi bilo dos adno? 6RAMZES: SIM SVJETLOSTI Zahvaljujuæi Ramzesu nijedan dan nije bio nalik prethodnom. Taj djeèak je pokazivao neuta ivu eð za ivotom i ma tovitost bez granica; izludio je nekoliko odgajatelja prije nego to je prihvatio Sarija. Iako su èesto dolazili u sukob, ovaj je cilj uspio ost variti - osposobio je mladiæev duh za sva znanja koja je morao upoznati i znati pr imijeniti jedan pisar. Iako to nije elio priznati, bilo je pravo u ivanje glaèati Ram zesov bistar um, koji je ponekad pokazivao izuzetnu intuiciju. Prije izvjesnog vremena, mladiæ se je poèeo mijenjati. On, koji se niti trenutak nij e mogao smiriti na jednom mjestu, sada se udubljivao u èitanje Izreka drevnog mudr aca Ptah-hotepa; Sari ga je èak zatekao kako sanjari gledajuæi veselo prelijetanje l astavica na jutarnjoj svjetlosti. Zrelost je poku avala dovr iti zapoèeto djelo; ali k od mnogih nije uspijevala. Odgajatelj se pitao od kakve æe graðe biti sazdan Ramzes kao zreo èovjek, ako se mladalaèki ar pretvori ujedan drugi, manje nemiran, ali podje dnako sna an. Kako da ga ne zabrinjava takva nadarenost? Na dvoru, kao i u bilo kojem drugom s loju dru tva, oni osrednji, èija vrsta nikad nije ugro ena, osjeæali su odbojnost, pa èak i mr nju prema onima èija je sna na liènost jo vi e isticala njihovu beznaèajnost. Iako ni bilo sumnje tko æe biti Setijev nasljednik, te Ramzes nije morao strahovati od nei zbje nih spletki koje su pleli moænici, njegova buduænost mo da æe biti manje bezbri na neg to se èinilo. Neki su veæ razmi ljali kako ga udaljiti s najvi ih dr avnih polo aja. Prij vih njegov roðeni brat. to æe s njim biti ako ga presele u neku udaljenu oblast? Hoæe l i se naviknuti na seoski ivot gdje se godi nja doba suvi e mirno smjenjuju? Sari se nije usudio svoja strahovanja otkriti sestri svog uèenika, jer se bojao nj ezina brbljavog jezika. Bilo je nemoguæe povjeriti se Setiju; faraon je, ne tedeæi se be od napornog rada, bio prezauzet voðenjem dr ave, koja je svakim danom sve vi e rasl a i cvjetala, a da bi obraæao pa nju na du evno stanje jednog odgajatelja. Bila je sreæa to se otac i sin uopæe nisu viðali; pred ?v CHRISTIAM JACft takvom sna nom lièno æu kakav je bio Seti, Ramzes ne bi imao drugog izbora osim pobuniti se ili dopustiti da bude uni ten. Zaista, bilo je neèeg dobrog u njihovim obièajima; oèevi nisu bili prave osobe za podizanje djece. Tuja, velika kraljevska supruga i Ramzesova majka, imala je potpuno drugaèije dr anj e; Sari je bio jedan od rijetkih koji je opa ao njenu upadljivu privr enost mlaðem sin u. Obrazovana i istanèanog duha, poznavala je vrline i mane svakog dvorjanina; upr avljajuæi kraljevskom kuæom kao prava vladarka, brinula se o strogom po tivanju dvorsk ih pravila, a narod i plemstvo podjednako su je cijenili. Ali, Sari se bojao Tuj e; ako bi joj dosaðivao svojom smije nom bojazni, izgubio bi njezino povjerenje. Kra ljica nije voljela brbljivce; neosnovana optu ba za nju je bila ozbiljna koliko i la . Bilo je bolje utjeti nego biti smatran zloslutnikom. Koliko god mu to bilo odvratno, Sari je ipak oti ao u konju nice; bojao se konja i n jihovog ritanja, mrzio je razgovarati s konju arima i jo vi e s jahaèima, koji su se za nosili beskorisnim podvizima. Ravnodu an na ale kojima su doèekali njegov dolazak, uèit elj je uzalud tra io uèenika; nitko ga nije vidio veæ dva dana, i svima je bilo èudno to ga nema. Sari je satima, zaboravljajuæi i na ruèak, poku avao pronaæi Ramzesa. Sav iznuren i pra nj av, morao se vratiti u dvor kada je pao mrak. Uskoro æe biti prinuðen upozoriti na n

estanak svog uèenika i dokazati da on nije upleten u taj nemili dogaðaj A kako se te k suoèiti s prinèevom sestrom?Namrgoðenog lica, odgajatelj nije pozdravio svoje kolege koji su izlazili iz uèionice. Veæ sutra u zoru ispitat æe najbolje Ramzesove prijatel je, mada nije gajio velike nade. Ako ne otkrije nikakav trag, morat æe priznati st ra nu istinu. to je Sari skrivio bogovima da ga zli duh ovako muèi? Karijera æe mu biti uni tena, i t o sve zbog gorke nepravde; otjerat æe ga s dvora, supruga æe ga napustiti, neæe ivjeti ni ta bolje od jednog ulièara! U asnut mi lju da æe do ivjeti takav RAMZES: S1M SVJETLOSTI pad, Sari je sjeo za pisarski stol, na svoje uobièajeno mjesto. Obièno je ispred njega sjedio Ramzes, ponekad pa ljiv, ponekad zami ljen, ali uvijek s preman pru iti mu neki neoèekivani odgovor. U svojoj osmoj godini, uspio je sigurnom rukom nacrtati hijeroglife i izraèunati kut pod kojim se spu ta piramida., jer mu s e taj zadatak svidio. Odgajatelj zatvori oèi, kako bi u sjeæanju saèuvao najljep e trenutke svog dru tvenog uspo na. - Jesi li bolestan, Sari? Taj glas... Taj veæ ozbiljan glas koji nije trpio pogovor! - To si ti, zaista ti? - Ako spava , nastavi; ako ne, pogledaj. Sari otvori oèi. To je zaista bio Ramzes, takoðer sav pra njav, ali sa sjajem u oèima. - Obojici nam je potrebno jedno dobro kupanje; gdje si ti to zalutao, moj odgaja telju? - Na neka nezdrava mjesta, kakva su konju nice. - Jesi li me tra io? Zapanjen, Sari ustane i napravi krug oko Ramzesa. - to si uèinio sa svojim djeèaèkim uvojkom? - Otac ga je odsjekao. - Nemoguæe! Obred zahtijeva... - Zar sumnja u moju rijeè? - Oprosti. - Sjedi, odgajatelju, i poslu aj me. Zadivljen dr anjem princa koji vi e nije bio dijete, Sari ga je poèeo slu ati. - Otac me je suoèio s divljim bikom, da bi me stavio na probu. -To... to nije moguæe. - Nisam izi ao kao pobjednik, ali sam se suprotstavio èudovi tu i mislim... da me je otac izabrao za regenta! - Ne, prinèe; veæ su izabrali tvog starijeg brata. - Je li pro ao isku enje s bikom? CHRISTtAH JACQ - Seti je samo elio suoèiti te s opasno æu kad veæ za njom toliko udi . - Zar bi gubio vrijeme na takve sitnice? Pozvao me je k sebi, siguran sam! - Ne zanosi se, zaboravi na tu ludost. - Ludost? - Mnoge utjecajne liènosti na dvoru te ne vole. - to mi zamjeraju? - Da si previ e svojeglav. - Da mi ti to ne savjetuje da se prilagodim drugima? - Razum to zahtijeva. - On nema snagu bika. - Borba za vlast je okrutnija nego to misli ; srèanost nije dovoljna da bi izi ao kao pobjednik. - Pa dobro, ti æe mi pomoæi. - Molim? - Dobro poznaje odnose na dvoru; otkrij tko su mi prijatelji, a tko neprijatelji . Zatim mi daj savjet. - Da ne tra i suvi e od mene... Ja sam samo tvoj odgajatelj. - Zaboravlja da je moje djetinjstvo zavr eno? Ili æe postati moj uèitelj, ili æemo se ra tati. - Tjera me da se lakomisleno izla em opasnosti, a nisi stvoren za vrhovnu vlast; tv

oj stariji brat se veæ dugo priprema za to. Izazove

li ga, uni tit æe te.

N ajzad, velika noæ. Raðao se mlad mjesec, noæ je bila mraèna ba koliko je trebalo. Svim sv ojim 10RAMZES: SIN SVJETLOSTI drugovima, koje su kao i njega podizali kraljevski odgajatelji, Ramzes je zakaza o va an sastanak. Hoæe li uspjeti umaknuti budnom oku èuvara i okupiti se u srcu grada da bi razgovarali 0 krupnim stvarima, o pitanju zbog kojeg im je srce bilo nemirno, a koje nitko nije smio glasno izgovoriti? Ramzes je izi ao iz svoje sobe kroz prozor i skoèio s prvog kata: mekana zemlja cvje tnog vrta ubla ila je pad, i mladiæ je potom napustio zgradu. Nije se bojao èuvara; ne ki su spavali, a neki se kockali. Ako bi bio toliko lo e sreæe da naleti ba na onog k oji je savjesno obavljao svoju du nost, prevarit æe ga kakvom prièom ili æe ga o amutiti u darcem. U svom zanosu, zaboravio je na jednog èuvara koji sigurno nije ljenèario: na psa zla tno ute boje, srednjeg rasta, zdepastog i mi iæavog, oborenih u iju, s repom koji se uvi jao oko sebe. Pas je stajao posred puta, ali nije lajao, veæ samo zaprijeèio prolaz. Ramzes instinktivno potra i njegov pogled; pas sjede na zadnje ape i nekoliko puta mahnu repom. Mladiæ mu priðe 1 pomilova ga; prijateljstvo je odmah sklopljeno. Na ko noj ogrlici obojenoj u cr veno, stajalo je ime: "Noæobdija". - A da poðe sa mnom? Noæobdija potvrdi pristanak klimnuv i kratkom crnom nju kom. Potom povede svojeg novog gospodara prema izlazu zdanja u kojem su buduæi egipatski uglednici stjecali obra zovanje. Iako je bilo prilièno kasno, brojni dokolièari su jo lunjali ulicama Memfisa, najstar ije prijestolnice zemlje. Usprkos bogatstvu ju njaèke Tebe, Meinfis je saèuvao svoj ne kada nji ugled. Sve visoke kole imale su ovdje sjedi te, pa su djeca iz kraljevske ob itelji, kao i drugi dr ani dostojnim najvi ih zvanja, ba tu stjecali visoko obrazovan je. Biti primljen 11CHR1STIAH JACQ u Kap "nedostupno i za tiæeno mjesto", izazivalo je zavist mnogih. Ali oni koji su u njemu boravili od ranog djetinjstva, kao Ramzes, nisu imali drugih elja osim iz njega pobjeæi! Obukav i jednostavnu tuniku kratkih rukava, kako bi bio nalik obiènom prolazniku, Ra mzes sti e do èuvene pivnice u èetvrti ljekarske kole, u kojoj su se buduæi lijeènici volj li razgaliti nakon napornog dnevnog uèenja. Kako se Noæobdija vi e nije odvajao od nje ga, princ ga nije otjerao, veæ zajedno s njim u ao u gostionicu zabranjenu za "djecu Kapa". Ali Ramzes vi e nije bio dijete i uspio je izaæi iz svog zlatnog kaveza. U velikoj prostoriji pivnice okreèenih zidova, asure i stolice doèekivale su razdrag ane goste, ljubitelje jakog piva, vina i palminog likera. Gazda je rado pokaziva o amfore koje su potjecale iz Delte, iz oaza ili Grèke i hvalio vrijednost svojih proizvoda. Ramzes je izabrao miran kutak iz kojeg je motrio na ulazna vrata. - to pije ? - upita ga poslu itelj. - Za sada, ni ta. - Nepoznati plaæaju unaprijed. Princ mu pru i grivnu od crvenog ahata. - Je li ovo dovoljno? Poslu itelj pa ljivo pogleda predmet. - Dovoljno je. Vino ili pivo? - Pivo, najbolje koje ima . - Koliko pehara da donesem? - Jo ne znam. - Donijet æu vrè... Kad bude znao broj, dobit æe i pehare. Ramzesu je postalo jasno da nije znao vrijednost piæa; èovjek ga je oèito prevario. Ui stinu je do lo vrijeme da izaðe iz svoje visoke kole, suvi e za tiæene od vanjskog svijeta I dok je Noæobdija le ao kraj njegovih nogu, princ nije skidao pogled s vrata pivni

ce. Tko æe se od njegovih drugova iz kole usuditi upustiti u ovu avanturu? U sebi s e veæ okladio, izbrisao 12RAHZCS: SIH SVJETLOSTI je kukavice i lakta e i lista je spala na tri imena. Oni neæe ustuknuti pred opasno æu. Osmjehnuo se kada je Setau pre ao prag pivnice. Krupan, mu evan, mi iæav, tamne ko e i crn okos, èetvrtaste glave, Setau je bio sin mornara i jedne Nubijke. Njegova izdr ljivo st, kao i dar za kemiju i prouèavanje biljaka, privukli su pa nju uèitelja; nastavnici u Kapu nisu po alili to su mu otvorili vrata visokog obrazovanja. Po prirodi tih, Setau je samo sjeo pokraj Ramzesa. Dvojica se mladiæa nisu stigla upustiti u razgovor jer u ao je Ameni. Niskog rasta, mr av i slaba an, blijed u licu, iako mlad veæ prorijeðene kose, nije bio sposoban baviti se sportom ili nositi te ak t eret, ali je meðu vr njacima iz Kapa bio daleko najvje tiji u pisanju hijeroglifa. Neu moran u radu, spavao je samo tri do èetiri sata dnevno, a poznavao je velike pisce bolje od svog uèitelja knji evnosti. Kako je bio sin klesara, brzo je postao ponos obitelji. - Uspio sam izaæi - reèe ponosno - jer sam èuvaru dao svoju veèeru. Ramzes je i njega oèekivao; znao je da æe Setau, ako zatreba, upotrijebiti svoju sna gu, a da æe se Ameni poslu iti lukavstvom. Treæi koji je pristigao iznenadi princa; nikad ne bi pomislio da bi se bogati Asa izlo io takvoj opasnosti. Za sina jedinca imuænih plemiæa boravak u Kapu bio je prirod no i nezaobilazno rje enje prije nego to poène graditi karijeru visokog èinovnika. Otmj en, finih ruku i vitkih nogu, duguljastog lica, nosio je njegovane brèiæe i èesto s pr ezirom mjerio ljude. Sladunjav glas i oèi koje su sijevale bistrinom osvajali su n jegove sugovornike. Asa je sjeo nasuprot trojice mladiæa. - Iznenaðen si, Ramzese? - Priznajem da jesam. - Dru enje s vama nije mi mrsko; ivot mi se èini prilièno jednoliènim. CHRIST1AM JACft - Mogu nas kazniti. - Tako æe samo zaèiniti ono to budemo zakuhali. Jesmo li svi na broju? - Jo ne. - Da te nije izdao najbolji prijatelj? - Doæi æe on. S podsmijehom na licu, A a je naruèio pivo... Ramzes nije reagirao; briga i razoèaranj e stezali su mu grlo. Je li moguæe da se toliko prevario? - Evo ga! - uzviknu Ameni. Visok, irokih ramena, bujne kose, s uskom trakom brade od uha do uha, Mojsije je izgledao mnogo stariji od svojih petnaest godina. Sin idovskih radnika koji su veæ nekoliko generacija ivjeli u Egiptu, primljen je u Kap u najranijoj mladosti zahvaljujuæi izuzetnim umnim sposobnostima. Kako njegova tj elesna snaga nije zaostajala za Ramzesovom, dva mladiæa nisu oklijevala suoèiti se n a svim poljima, da bi onda zakljuèili mirovni sporazum i bili slo ni pred svojim uèite ljima. - Jedan stari èuvar htio me je sprijeèiti da izaðem; kako ga nisam elio onesvijestiti, morao sam ga uvjeriti u opravdanost svog pothvata. Svi su èestitali jedan drugome i ispili po pehar vina koje je imalo neponovljivi okus zabranjenog voæa. - Moramo pronaæi odgovor na pitanje koje je jedino va no - reèe Ramzes - kako osvojit i pravu moæ? - Baveæi se hijeroglifima - odgovori spremno Ameni. - Na jezik je jezik bogova, mudraci su ga koristili da bi njime prenosili svoje znanje. "Ugledaj se na svoje pretke", zapisano je, "jer su spoznali ivot prije te be". Moæ se stjeèe znanjem, a samo pisana rijeè èini èovjeka besmrtnim. - To su obièna blebetanja uèenjaka - umije a se Setau. Ameni se zajapurio. eli li poreæi da pisar raspola e istinskom moæi? Dr anje, uètivost, vje tina ophoðenja vnost, po tivanje zadane rijeèi, èestitost i nesebiènost, vje tina utnje koja daje prednos pisanoj rijeèi, eto to su vrline koje elim razviti. 14RAMZES: SIM SVJETLOSTI - To nije dovoljno - nije se slo io A a. - Najveæa moæ le i u diplomaciji. Zato æu ja usko

o otiæi u druge zemlje, da bih nauèio jezike na ih saveznika i na ih protivnika, da bih bolje razumio kako se vodi meðunarodna trgovina, da bih saznao kakve su prave namj ere drugih vladara i tako mogao njima upravljati. - To je oèigledno te nja gradskog èovjeka koji je izgubio svaki dodir s prirodom - reèe Setau sa aljenjem. - Grad je zapravo opasnost koja nam prijeti! -Nisi rekao kako ti misli osvojiti moæ - primijeti A a zajedljivo. - Postoji samo jedan put, na kojem se neprekidno isprepliæu ivot i smrt, ljepota i ru noæa, lijek i otrov: put zmija. - ali se? - Gdje se nalaze zmije? U pustinji, u poljima, u moèvarama, na obali Nila i kanala, u pastirskim kolibama, u oborima za stoku i èak u hladnim i mraènim uglov ima kuæa! Zmije su svuda, i one èuvaju tajnu stvaranja. Posvetit æu svoj ivot tome da j e iz njih izvuèem. Nitko se nije usudio ni ta prigovoriti, jer se èinilo da je donio èvr stu odluku. -A ti, Mojsije? - upita Ramzes. Mladi div je na trenutak oklijevao. - Zavidim vam svima, prijatelji moji, jer vam nisam u stanju odgovoriti. Èudne mi sli mi se motaju po glavi, moj duh luta, ali ne znam kakva me sudbina èeka. Trebaj u mi dodijeliti va no mjesto u jednom velikom haremu,1 i ja sam spreman prihvatiti ga, iako oèekujem slavniju avanturu. Oèi èetvorice mladiæa okrenu e se Ramzesu. Postoji samo jedna prava moæ - izjavi on - moæ faraona. 1 U starom Egiptu, harem nije bio pozlaæeni kavez za lijepe ene, veæ velika privredna ustanova koju æemo kasnije opisati. 15(HTIMIJMt N! "isi nas iznenadio - oglasi se A a. - Otac me je suoèio s divljim bikom da bi me sta vio na probu - otkrio im je Ramzes. - Za to bi to èinio, ako ne da bi me pripremio d a postanem faraon? Ove su rijeèi oduzele dah èetvorici Ramzesovih drugova; A a se prvi pribrao. Zar Seti nije izabrao tvojeg starijeg brata za nasljednika? Za to onda njega nije suoèio s divljim bikom? Ameni je bio ushiæen. - Pa to je sjajno, Ramzese! Kako je to divno biti prijatelj buduæeg faraona! - Ne zanosi se - savjetovao ga je Mojsije. - Seti mo da jo nije odluèio. - Jeste li sa mnom ili protiv mene? - upita Ramzes. - S tobom do smrti! - odgovori Ameni. Mojsije potvrdno klimnu glavom. - Pitanje zahtijeva razmi ljanje - reèe A a. - Ako primijetim da tvoji izgledi ras tu, polako æu prestati vjerovati u tvojeg starijeg brata. U suprotnom, neæu stati uz gubitnika. Ameni stisnu ake. - Zaslu io si da te... - Mo da sam ja samo najiskreniji od svih vas - reèe buduæi diplomat. -To bi me zaèudilo - umije a se Setau. - Jedino sam ja napravio mudar izbor. - Hoæe li to svuda razglasiti? 16RAMZES: SIN SVJETLOSTI - Prazne prièe me ne zanimaju; treba se pokazati na djelu. Buduæi kralj mora biti sp reman boriti se sa zmijama; kada u noæi punog mjeseca one izaðu iz svog legla, odves t æu Ramzesa pred njih. Tada æemo vidjeti je li dostojan svoje ambicije. - Nemoj prihvatiti - izusti Ameni moleæivim glasom. - Pristajem - odgovori Ramzes. ffi Ugledna ustanova Kap tresla se od skandala. Otkako postoji, nikada se najbolji uèe nici u klasi nisu usudili na takav naèin prekr iti kuæna pravila. Sarija su, protiv nj egove volje, kolege zadu ile da pozove petoricu krivaca i izrekne im o tre kazne. Ne koliko dana pred poèetak ljetnjeg raspusta, taj zadatak mu je izgledao utoliko te i jer su petorici mladiæa nedavno dodijeljena odgovarajuæa zvanja, kao nagrada za njih ov trud i sposobnosti. Za njih, vrata Kapa su se otvarala prema pravom ivotu. Ram zes se igrao sa svojim psom koji se brzo naviknuo da gospodar s njim dijeli hran u. Odgajatelju Sariju se èinilo da neumorno trèanje za krpenom loptom koju je princ

bacao nema kraja, ali njegov kraljevski uèenik nije dopu tao da se prekida zabava nj egovog psa, s kojim je prethodni vlasnik, u to je bio siguran, lo e postupao. Iscr pljen i bez daha, ispla enog jezika, Noæobdija je edno pio vodu iz posude od peèene zem lje. - Tvoje pona anje, Ramzese, zaslu uje prijekor. - Zbog èega? - To gnjusno bje anje... - Ne pretjeraj, Sari; èak se nismo ni opili. - Bje anje koje je utoliko gluplje jer su tvoji drugovi stigli do kraja kolovanja. Ramzes uhvati odgajatelja za ramena. TIa Kne ija CHRISTIAM JACQ - Pa ti ima dobre vijesti! Prièaj, brzo. - Kazne ... - Vidjet æemo kasnije! Mojsije? - Postavljen za pomoænog nadzornika velikog harema Mer-Ura, u Fajumu2; to je sigu rno velika odgovornost i teret za tako mlada pleæa. - On æe izgurati stare èinovnike koji su se zakukuljili u svoje povlastice. Ameni? - Ide u kancelariju dvorskih pisara. - Odlièno! Setau? - Dobit æe tap iscjelitelja i ukrotitelja zmija i bit æe zadu en za pribavljanje otrov a od kojeg se spravljaju lijekovi. Osim ako kazne... - A A a? - Kad usavr i znanje libijskog, sirijskog i hetitskog jezika, otiæi æe u Biblos. Tam o æe dobiti svoj prvi posao prevoditelja. Ali sva ova imenovanja su zamrznuta! - Tko je tako odluèio? - Upravitelj Kapa, nastavnici i ja. Va e pona anje je nedopustivo. Ramzes se udubio u misli. Ako se stvar zao tri, stiæi æe do vezira, a onda i do Setija; uistinu najbolji naèin da se izazove kraljev bijes! - Zar pravdu ne treba u svemu tra iti, Sari? - Naravno. - Dakle, kaznite jedinog krivca: mene. - Ali... - Ja sam dogovorio taj sastanak, odredio mjesto susreta i prisilio drugove da mi se pokore. Da nosim neko drugo ime, oni bi to odbili. - Mo da, ali... - Odnesi im dobru vijest, a na moju glavu izlij sve 'Stotinjak kilometara jugozapadno od Kaira 18RAMZES: SIN SVJETLOSTI predviðene kazne. A sada, kako je stvar sreðena, pusti me da pru im malo radosti ovom jadnom psu. Sari je zahvalio bogovima; zahvaljujuæi Ramzesovom prijedlogu, sjajno se izvukao i z neugodne situacije. Kako nastavnici nisu gajili mnogo naklonosti prema princu, dosudili su mu kaznu boravka na posjedu Kapa tijekom praznika poplave, zadatak produbljivanja znanja iz matematike i knji evnosti i zabranu odlaska u konju nice. O ko Nove godine, u srpnju, njegov stariji brat æe se epuriti pokraj Setija, kada far aon bude slavio obnavljanje visokog vodostaja; Ramzesova odsutnost dovoljno æe pok azati njegovu beznaèajnost. Prije nego to poène njegovo samovanje, koje æe uveseljavati samo zlatno uti pas, Ramzes je dobio dopu tenje pozdraviti se sa svojim drugovima. Ameni je bio srdaèan i pun vjere da æe se sve dobro zavr iti. Dobio je imenovanje u Me mfisu, vrlo blizu svojeg prijatelja, svakodnevno æe misliti na njega i pronaæi naèina da mu priu ti sitna zadovoljstva. A kada princ konaèno bude na slobodi, sretna buduæno st æe se i njemu nasmije iti. Mojsije samo zagrli Ramzesa; odlazak daleko od njega, u Mer-Ur, do ivio je kao isk u enje koje mora uspje no svladati. Muèili su ga snovi, ali o tome æe sa prijateljem raz govarati kada izaðe iz ovog kaveza.

A a je bio hladan i dr ao se na distanci; zahvalio je princu na njegovom postupku i obeæao da æe mu uzvratiti istom mjerom ako se pru i prilika, u to je sumnjao; te ko da æe m se putovi ponovno ukrstiti. Setau podsjeti Ramzesa da ga je izazvao na suoèavanje sa zmijama i da obojica mora ju odr ati obeæanje; on æe korisno upotrijebiti ovu neugodnu smetnju da izabere najbol je mjesto za njihov susret. Nije krio radost to æe svoj dar moæi CHRISTfAH JACQ koristiti daleko od gradova i to æe svakodnevno biti u dodiru s istinskom moæi. Na iznenaðenje svojeg odgajatelja, Ramzes je bez ijedne rijeèi prosvjeda prihvatio i sku enje samoæe. U vrijeme kada su njegovi mladi vr njaci u ivali u zadovoljstvima koja im je pru ala sezona poplave, princ se posvetio matematici i starim piscima; priu ti o bi sebi tek pokoju etnju po vrtovima u dru tvu svojeg psa. Razgovori sa Sarijem s adr avali su vrlo ozbiljne teme; Ramzes je pokazao èudesnu sposobnost dugotrajne pa nj e i izuzetno pamæenje. Djeèak se za nekoliko tjedana razvio u èovjeka. Uskoro ga njego v dosada nji odgajatelj vi e neæe imati nauèiti nièem novom. Ramzes je prihvatio prinudnu usamljenost s onim istim arom koji je osjetio kada s e goloruk borio sa zvijeri iz ravnice. Ali sada je neprijatelj bio nitko drugi d o on sam. Nakon borbe s divljim bikom, odluèio je boriti se i svladati jedno drugo èudovi ta, oholog mladiæa kakav je bio, previ e siguran u sebe, nestrpljiv i neumjeren. Ova bitka mo da neæe biti ni ta .manje opasna. Ramzes je bez prestanka mislio na svojeg oca. Mo da ga vi e nikada neæe sresti, mo da æe s e morati zadovoljiti samo uspomenom na lik faraona kojem nitko vi e neæe biti ravan. Kada je pustio bika, otac mu je dopustio dr ati uzde dvokolice nekoliko trenutaka . A onda mu ih je uzeo bez rijeèi. Ramzes se nije usudio i ta pitati; biti u njegovo j prisutnosti, makar i na nekoliko sati, znaèilo je veliku èast. Hoæe li postati faraon? To pitanje skoro da vi e nije imalo smisla. Zanio se, kao i obièno, i pustio ma ti na volju. Ipak, pro ao je isku enje s bikom, stari obred koji je danas pao u zaborav; Seti je dakle promi ljeno postupao. Da se ne bi predavao ispr aznim razmi ljanjima, Ramzes je odluèio popuniti praznine u znanju kako bi mogao iæi u korak sa svojim prijateljem Amenijem. Ma kakva bila njegova buduæa du nost, hrabrost i strast mu neæe biti dovoljni da ju dobro obavlja. Èak je i Seti, kao i drugi fara oni, pro ao put pisara. I 20RAMZES: SIH SVJETLOSTI ona hrabra pomisao ga je ponovo proganjala! Vraæala se kao val, unatoè naporima da j u potisne. Meðutim, Sari mu je stavio do znanja da je njegovo ime na dvoru gotovo zaboravljen o; jedva da je imao protivnike, po to su svi znali da je osuðen na zlatno progonstvo u nekom provincijskom gradiæu. Ramzes ni ta nije odgovarao; usmjerio bi razgovor na sveti trokut koji je omoguæavao da se podigne zid nekog hrama ili na pravilo o pr oporcijama neophodnim za izgradnju neke graðevine prema zakonu Maat, krhke i èudesne boginje sklada i istine. On, koji je toliko volio jahati konje, plivati ili se boriti goloruk, zaboravio je na prirodu i vanjski svijet pod palicom odgajatelja Sarija, odgajatelja ushiæen og to mo e od princa stvoriti èovjeka od znanja. Jo nekoliko godina upornosti i nekada n ji buntovnik biti æe dostojan drevnih neimara! Gre ka koju je Ramzes napravio i izreèe na kazna vratili su mladiæa na pravi put. Dan uoèi svog osloboðenja, princ je veèerao sa Sarijem na terasi iznad uèionice. Sjedili su na asurama i ispijali svje e pivo, èastili se su enom ribom i zaèinjenim bobom. - Èestitam; napravio si ogroman napredak. - Ostaje samo jo jedna sitnica: koje mjesto su mi dodijelili? Odgajatelj je izgledao zbunjen. - Zna ... treba misliti i na odmor, poslije tolikog napora. - Èemu to okoli anje? - Te ko mi je objasniti, ali... Jedan princ mo e u ivati u svakom polo aju. - Koje je moje buduæe zvanje, Sari? Odgajatelj je izbjegavao pogledati uèenika izravno u oèi. - Za sada ga nema . - Tko je tako odluèio? - Tvoj otac, kralj Seti.

ZlCHRISTIAH JACQ

o1 kbeæanje je obeæanje - reèe Setau. - To si ti, to si zaista ti? Setau se promijenio. N eobrijan, bez vlasulje, odjeven u tuniku od ko e antilope s brojnim d epovima, nije vi e bio niti nalik ðaku primljenom u najbolju visoku kolu u Egiptu. Da ga jedan èuvar nije prepoznao, bez milosti bi ga otjerali. - to se to s tobom dogodilo? - Bavim se svojim zanatom i dr im rijeè. - Kuda me misli odvesti? - Vidjet æe ... Osim ako od straha ne pogazi zadanu rijeè. Ramzesove oèi sijevnu e. - Idemo. Pro li su na magarcima kroz grad i iz njega izi li prema jugu, potom su dugo jahali du kanala, a onda naglo skrenuli u pustinju u pravcu jedne stare nekropole. Prvi puta je Ramzes napu tao dolinu i ulazio u uznemirujuæi svijet u kojem zakon ljudi vi e nije va io. - Veèeras je pun mjesec! - naglasi Setau, dok su mu oèi sjajile. - Sve zmije æe biti n a okupu. Magarci su lagano krenuli stazom koju princ ne bi mogao ponovno prepoznati, a on da su, sigurnim i ivahnim korakom ivotinje u le u napu teno groblje. U daljini se nazirao plavi Nil i zelenjeli su se usjevi; a ovdje, ti ina, vjetar i besplodan pijesak svuda, unedogled. Ramzes je osjetio cijelim svojim biæem za to su ljudi iz hrama ?IIRAMZES: SIM SVJETLOSTI pustinju zvali »crvena zemlja Seta», boga oluje i kozmièke vatre. Set je spr io tlo u ov im samotnim predjelima, ali je i proèistio ljude od prolaznosti i raspadanja. Zahv aljujuæi njemu, mogli su podignuti vjeèna boravi ta u kojima mumije nisu propadale. Ramzes udahnu okrepljujuæi zrak. Faraon je bio gospodar ove crvene zemlje, kao i plodne crnice, bogate muljem, ko ja je darivala Egiptu obilje hrane; morao je poznavati njezine tajne, znati kori stiti njezinu snagu i gospodariti njezinim moæima. - Ako eli , jo mo e odustati. - Jedva èekam da padne noæ. i Jedna zmija crvenkastih leða i utog trbuha pro la je blizu Ramzesa i sakrila se izmeðu dva kamena. - Bezopasna je - reèe Setau. - Ova vrsta se sreæe kod napu tenih graðevina. Obièno se pre ko dana kriju unutra; poði za mnom. Dvojica mladiæa su se spustili niz strmu padinu koja je vodila u jednu oronulu gro bnicu. Ramzes je oklijevao jedan trenutak prije no to je nogom kroèio unutra. - Nema vi e nijedne mumije; mjesto je èisto i suho, vidjet æe . Neæe te napasti nikakav z ao duh. Setau je upalio uljanu svjetiljku. Ramzes ugleda nekakvu peæinu sa grubo klesanim stropom i zidovima; mo da ovo mjesto nikada i nije bilo kori teno. Krotitelj zmija je ovdje dr ao nekoliko niskih stolova na kojima su stajali kamen za o trenje, bronèani no iæ za brijanje, drveni èe alj, èuturic drvene ploèice, pisarska paleta i gomila posuda punih ljekovite masti i pomada. U æu povima je èuvao sastojke neophodne za pripremu lijekova: zemnu smolu, bakar, olovn i oksid, crveni oker, stipsu, glinu i ?nCHR1STIAN JACQ razne biljke, kao to su divlja tikva, ricinus i odoljen. Padala je noæ, sunce je dobivalo crveno utu boju, a pustinja se pretvarala u pozlaæeno , nepregledno more gdje su se talasale pje èane trake koje je vjetar nosio od jedne dine do druge. - Svuæi se - naredi Setau. Kada je princ ostao nag, njegov prijatelj ga je namazao smjesom crnog luka, saml

jevenog i pomije anog s vodom. - Zmije bje e od ovog mirisa - objasni on. - Koju du nost su ti dodijelili? - Nijednu. - Pa ti si sada obièan dokoni princ! To je jo jedna podvala tvojeg odgajatelja? - Ne, tako je zapovjedio moj otac. - Nisi pro ao test s divljim bikom, èini mi se. Ramzes je odbijao povjerovati u ono t o je izgledalo oèigledno i sasvim jasno obja njavalo njegov nezavidan polo aj. - Zaboravi na dvor, njegove spletke i niske udarce; doði raditi sa mnom. Zmije su opasni neprijatelji, ali barem ne la u. Ramzes je bio pokoleban; za to mu otac nije rekao istinu? Ovako mu se samo narugao , ne ostavljajuæi mu moguænost da doka e koliko vrijedi. - Sada te èeka pravo isku enje; da bi bio otporan na zmijski ujed, mora popiti ovaj neugodan i opasan napitak od krtola nekih korijenskih biljaka. On usporava krvot ok, ponekad ga èak i zaustavlja... Ako povrati , mrtav si. Ovakvo iskustvo ne bih po nudio Ameniju; tvoja tjelesna graða bi ovo trebala izdr ati. A potom æe biti otporan na ujed izvjesnog broja zmija. - Ne svih? - Za one najveæe, potrebno je svakoga dana sebi ubrizgati malu kolièinu razbl a ene krvi kobre. Ako se posveti ovom zanatu, u ivat æe te posebne mjere opreza. Pij. Napitak je bio odvratnog ukusa. Ramzes je osjetio 24RAMZES: S1H SVJETLOSTI hladnoæu u ilama, spreman sve povratiti. - Dr i se. Samo da iz sebe izbaci bol koju je osjeæao, odvratan okus koji ga je muèio, legne i zaspi... Setau uhvati Ramzesa za ruku. - Dr i se, otvori oèi! Princ se uspio pribrati; nikada ga Setau nije pobijedio u borbi. eludac mu se opu stio, osjeæaj hladnoæe se ubla io. - Uistinu si sna an, ali te ko æe moæi vladati. - Za to? - Zato to si mi poklonio povjerenje; mogao sam te otrovati. -Ti si mi prijatelj. - Otkud zna ? - Znam. - Ja imam povjerenja jedino u zmije. One se pokoravaju svojoj prirodi i nikada j e neæe izdati; s ljudima je potpuno drugaèije. Oni cijelog ivota varaju i izvlaèe koris t iz tih prevara. -I ti? - Ja sam napustio grad i ivim ovdje. - Da mi je ivot bio u opasnosti, zar me ne bi spasio? - Obuci tu tuniku da mo emo iziæi odavde. Manje si glup nego to izgleda . Za Ramzesa je noæ u pustinji bila izuzetna. Ni zlokobno cerekanje hijena, ni urlan je akala, ni bezbroj èudnih zvukova koji su dopirali iz drugog svijeta nisu pomutil i njegovo divljenje. Setova crvena zemlja nosila je u sebi glasove uskrslih i ob ogaæivala ljepotu doline snagom onozemaljskog. Prava moæ... Nije li je Setau otkrio u samotnoj pustinji nastanjenoj duhovima? Oko njih se odjednom zaèulo siktanje. Setau je koraèao naprijed, udarajuæi zemlju dugaèkim tapom. I ao je prema bre uljku od kam nja koji se pri odsjaju punog mjeseca pretvarao u zamak s duhovima. Prateæi svojeg CHRISTfAN JACQ vodièa, Ramzes vi e nije mislio na opasnost; ukrotitelj je za pojas zadjenuo vreæice s lijekovima za prvu pomoæ, u sluèaju zmijskog ugriza. On se naglo zaustavio u podno ju bre uljka. - Moj gospodar ivi ovdje - otkri mu Setau. - Mo da se neæe pojaviti jer ne voli stran ce. Trebamo biti strpljivi i moliti nevidljivog da nas udostoji svojom prisutno æu. Setau i Ramzes sjedo e kao to sjednu pisari. Princ se osjeæao lakim, kao daje sav pro zraèan. U ivao je u pustinjskom zraku kao u nekoj poslastici. Nebo s bezbroj zvijezd a zamijenilo je zidove njegove uèionice. Jedno vitko vijugavo oblièje odvojilo se od sredine bre uljka. Crna kobra, dugaèka met

ar i pol, sjajne krlju ti, izi la je iz legla i uspravila se. Bila je velièanstvena. M jesec je na nju bacao srebrnkastu aureolu, dok joj se glava ritmièki njihala, spre mna za napad. Setau poðe naprijed, crna kobra je palacala jezikom i siktala. Krotitelj zmija je rukom dao Ramzesu znak da se popne do njega. Iznenaðen, gmaz se zaljuljao; kojeg uljeza prvo napasti? Penjuæi se krupnim koracima, Setau je stigao na metar od kobre; Ramzes nije zaosta jao za njim. - Ti si gospodar tame i ti oploðuje zemlju da bi bila plodna - reèe Setau vrlo ozbil jnim glasom, sasvim polako, razdvajajuæi slogove. On ponovi mantru desetak puta, i zatra i od Ramzesa da izgovara to i on. Èinilo se da je ritam rijeèi umirio zmiju; u dva navrata ona se uspravila kako bi ugrizla, ali se zaustavila sasvim blizu Setauovog lica. Kada je spustio ruku na kobrinu glav u, ona se ukoèila; Ramzesu se uèinilo da vidi crveni bljesak u njenim oèima. - Na tebi je red, prinèe. Mladiæ je pru io ruku; gmaz je odmah napao. Ramzesu se uèinilo da osjeæa ujed, ali èeljusti se nisu 26RAMZES: SIM SVJETLOSTI sklopile, toliko je miris crnog luka bio nepodno ljiv njegovu napadaèu. - Stavi ruku na njenu glavu. Ramzes ne zadrhta; kobra se izgleda povlaèila. Zgrèeni prsti dotako e ro èiæ crne zmije; ne oliko trenutaka, gospodar tame je bio pokoran kraljevom sinu. Setau je iznenada trgnuo Ramzesa unazad, a kobrini su zubi zavr ili u praznom. - Pretjerao si, prijatelju; zaboravlja da se sile mraka nikada ne mogu pobijedit i? Kobra, uraeus, uzdi e se na faraonovom èelu; da te sama nije pustila daju dotakne , to bi sad bilo s tobom? Ramzes duboko uzdahnu i zagleda se u zvijezde. - Nesmotren si, ali ima sreæe; proti v ugriza ove zmije nema lijeka. 6 R amzes se zatrèao prema splavi naèinjenoj od ..snopova stabljika papirusa, uvezanih t ankom u adi; krhak i lomljiv, ovaj skromni ploveæi objekt neæe moæi izdr ati desetu utrku u istom danu izmeðu princa i grupe plivaèa, koji su gorjeli od elje da budu bolji od njega, osobito pred oèima mladih djevojaka koje su u povorci, s obale kanala, zadi vljeno pratile natjecanje. Mladiæi su, u vjeri u pobjedu, nosili oko vrata amulete ; netko abu, netko uho bika ili za titnièko oko. Samo je Ramzes bio potpuno nag i nij e se slu io nikakvim vrad binama. Ali plivao je br e od ostalih. Veæini ovih sna nih mladiæa ohrabrenje je pru ala ?!]? CHRISTiAN JACQ gospa iz njihovih misli, no Setijev mlaði sin se nije borio za naklonost neke dame veæ za samog sebe, kako bi dokazao da uvijek mo e svakoga nadma iti i prvi dotaknuti obalu. Ramzes je trku zavr io s vi e od pet du ina ispred mladiæa koji je stigao drugi; nije os jeæao ni najmanji umor i mogao bi jo satima plivati. Njegovi protivnici, èije je samo ljublje bilo povrijeðeno, preko volje su mu èestitali. Svi su poznavali divlju narav mladog princa, sada vjerojatno jo manje predvidljivu, kada je zauvijek udaljen s puta moæi i osuðen na dokolicu obrazovanog ali neva nog èovjeka koji æe uskoro odseliti n a Veliki jug, daleko od Mephisa i prijestolnice. Jedna lijepa petnaestogodi nja djevojka crne kose, veæ stasala u enu, priðe i pru i mu ko mad tkanine. - Pu e hladan vjetar, obri ite se. - Nije potrebno. Bila je vragolasta, sa zelenim oèima iz kojih je sijevalo, malim pravilnim nosom, tankim usnama i malom bradom; bila je dra esna, ivahna i profinjena, nosila je proz irnu lanenu haljinu, skrojenu u skupoj radionici. Na traci u kosi imala je zadje nut lotosov cvijet. - Grije ite, èak i najsna niji mogu navuæi prehladu. - Ja ne znam za bolest.

- Zovem se Izet; veèeras s prijateljicama prireðujem malo slavlje. elite li biti moj gost? - Ne, nikako. - Ako promijenite mi ljenje, uvijek ste dobrodo li. S osmijehom na licu, udaljila se a da se niti jednom nije osvrnula. Uèitelj Sari je spavao u hladu velike sikomore zasaðene usred njegovog vrta; Ramzes je etao gore-dolje pred svojom sestrom Dolantom, mlitavo zavaljenom u dugaèkoj le alj ci. Niti 28RAMZES: SIM SVJETLOSTI lijepa niti ru na, vodila je raèuna samo o svojem zadovoljstvu i udobnosti; polo aj nj ezinog mu a osigurao joj je rasko an ivot, li en svakodnevnih briga. Pretjerano krupna i stalno umorna, masne ko e koju je cijeli dan mazala melemima, starija Ramzesova sestra hvalisala se da dobro poznaje sitne tajne visokog dru tva. - Ne posjeæuje me èesto, voljeni brate. - Suvi e sam zauzet. - Glasine tvrde da si besposlen. - Pitaj svog mu a. - Nisi, dakle, do ao diviti se mojoj ljepoti? - Ne, u pravu si. Potreban mi je jedan savjet. Dolanta se naglo uzbudila; Ramzes ba nije volio biti neèijim du nikom. - Slu am. Ako mi bude po volji, odgovorit æu. - Poznaje li izvjesnu Izet? - Opisi mi je. Princ joj je biranim rijeèima opisao djevojku. - Lijepa Izet! Opasna minkerica. Iako je vrlo mlada, njezinim udvaraèima se ni bro ja ne zna. Neki je smatraju najljep om enom u Memphisu. - Tko su joj roditelji? - Bogati uglednici, pripadaju obitelji koja je na dvoru prisutna veæ nekoliko nar a taja. Da te lijepa Izet nije uhvatila u svoju mre u? - Pozvala me je na slavlje. - Sigurno neæe biti sam! Ta djevojka organizira zabave svake veèeri. Ne mogu vjerovat i da prema njoj osjeæa ... - Izazvala me je. - Uèiniv i prvi korak? Ne budi staromodan, voljeni brate! Lijepa Izet je ocijenila da si po njezinom ukusu, to je sve! - Nije na djevojci da... - A za to ne bi bilo? Mi smo u Egiptu, a ne meðu zaostalim barbarima. Ne savjetujem ti je za suprugu, ali... CHRlSTlAtl JACQ - uti. - Zar nisi elio saznati vi e o lijepoj Izet? - Hvala, draga sestro; tvoje znanje mi vi e nije potrebno. - Nemoj se previ e dugo zadr avati u Memphisu. - Èemu to upozorenje? - Ti ovdje vi e ni ta ne predstavlja ; ako ostane , uvenut æe poput cvijeta koji nitko ne alijeva. U provinciji æe te po tivati. 1 ne pomi ljaj sa sobom povesti lijepu Izet; on a ne voli gubitnike. Naèula sam da tvoj brat, buduæi egipatski kralj, nije ravnodu an prema njezinim èarima. Udalji se od nje to prije, Ramzese. U suprotnom, tvoj jadni i vot mo e se naæi u velikoj opasnosti. To nije bio obièan prijem; nekoliko mladih djevojaka visokog podrijetla, koje su v je bale s nastavnicom plesa, odluèile su pokazati svoju nadarenost. Ramzes je zakasn io jer nije elio biti na zakusci. Iako mu to nije bila namjera, zatekao se u prvo m redu mnogobrojnih gledatelja. Dvanaest plesaèica odluèile su okupljene goste zadiviti na obali jezera na kojem su cvjetali bijeli i plavi lotosi, dok su upaljene baklje postavljene na vrhove vis okih kopalja osvjetljavale pozornicu. Mlade ene su na sebi imale mre ice od bisera ispod kratkih tunika, nosile su vlasul je s tri niza pletenica, debele ogrlice i grivne od lazurita. Prvo su naèinile nek

oliko izazovnih pokreta; onako gipke, usklaðenih tijela, nagnule su se prema zemlj i, pru ile ruke prema nevidljivim mladiæima i zagrlile ih. Njihove kretnje su bile t ako lagane i ljupke daje gledatelj, jedan po jedan, ostajao bez daha. Odjednom, plesaèice su skinule vlasulje, tunike i mre ice; kose sakupljene u punðe, ob na enih grudi, samo u MN2ES: SW SVJETIDITI kratkim pregaèama, poèele su udarati o pod desnom nogom, a onda su istovremeno napra vile skok unazad preko glave, to je popraæeno zadivljenim uzvicima. Ljupko se izvij ajuæi naprijed nazad, izvodile su i druge èudesne pokrete. Èetiri mlade ene su se izdvojile, a ostale zapjevale dajuæi ritam udaranjem o dlanove . Pjevaèice su, kada ih je jedna stara pjesma bacila u trans, poèele opona ati èetiri vj etra, to su dolazili s èetiri strane svijeta. Lijepa Izet je predstavljala blagi sj everac zahvaljujuæi kojem su, tijekom vrelih veèeri, ljudi lak e disali. Ona je zasjen ila ostale plesaèice i bila vidljivo zadovoljna to je privlaèila sve poglede. Ramzes je bio oèaran. Da, bila je predivna i nijedna ena se s njom nije mogla uspor editi. Igrala se svojim tijelom kao instrumentom na kojem je glazbu stvarala neh ajno, lagano, kao da je samu sebe gledala sa strane, bez stida. Ramzes je prvi p uta jednu enu gledao sa eljom da je uzme u naruèje. Èim je ples zavr io, on se probio kroz gledatelje i sjeo, daleko od svih, u kut ograðe nog prostora za magarce. Lijepa Izet se zabavljala izazivajuæi ga. Znajuæi da æe se udati za njegovog brata, za davala je posljednji udarac, dajuæi mu do znanja da nitko na njega ne raèuna. On, ko ji je sanjao slavnu sudbinu, do ivljavao je poni enje za poni enjem. Morao je iziæi iz t og zaèaranog kruga i oslobodi se demona koji su mu sputavali korake. Provincija? N eka bude. Tamo æe dokazati svoju vrijednost, na bilo koji naèin; ako ne uspije, prid ru it æe se Setauu i postat æe gospodar najopasnijih zmija. - Muèe li vas brige? Lijepa Izet je pri la tiho, smije eæi se. - Ne, samo sam razmi ljao. - Bili ste zaista duboko zami ljeni... Svi gosti su oti li, moji roditelji i poslug a spavaju. Ramzes je bio izgubio osjeæaj za vrijeme; ustao je posramljen. - Oprostite; odmah odlazim. - Je li vam neka ena veæ rekla da ste lijepi i privlaèni? ?vCHRISTiAH JACQ ft Raspu tene kose, obna enih grudi, sa zavodnièkim sjajem u ' oèima, stala je pred njim. - Niste li vi zaruènica mojeg brata? - Zar kraljevski sin slu a obièna naklapanja? Volim onog koga hoæu, a tvog brata ne vo lim; elim tebe, sada i ovdje. - Kraljevski sin... Jesam li to i dalje? - Vodi ljubav sa mnom. Zajedno su skinuli svoje pregaèe. - Ja se klanjam ljepoti, Ramzese, a ti si njeno olièenje. Prinèeve su ruke ob asule mladu enu milovanjima, ne dopu tajuæi joj da ona vodi igru; elio joj je sve pru iti, ; ni ta ne uzimajuæi, dok budi u svojoj ljubavnici vatru ko ja je : obuzela i njegovo biæe. Osvojena, ona mu se odmah prepustil a. ; S nepogre ivim prirodnim darom, Ramzes je otkrivao tajna i mjesta njenog zadovoljstva i, mada je gorio od strasti, nje no Q im se posvetio. Bilo joj je prvi put, kao i njemu; te blage noæi predali su se jedno drugome, opij eni po udom koja se nije prestajala nanovo buditi. 7 Ni 'oæobdija je bio gladan. Zlatno uti pas je sna no poèeo lizati lice svojeg gospodara koji je predugo spavao. Ra mzes se naglo probudio, ne prestajuæi sanjati kako grli golo tijelo ene s grudima p

oput slatkih jabuka, usana nje nih poput eæerne trske, nogu gipkih poput puzavica. San... Ne, to nije bio san! Ona je zaista postojala, RAMZES: SIH SVJETLOSTI zvala se je lijepa Izet, dala mu je sebe i otkrila mu nesluæena zadovoljstva. Noæobdija, koji nije mario za prinèeve uspomene, zalaja nekoliko puta da bi pokazao svoj oèaj. Ramzes je konaèno razumio da je stvar neodgodiva i odveo ga u dvorsku kuh inju gdje se pas halapljivo okomio na hranu. Kada je zdjela ostala prazna, princ ga je odveo u etnju pored konju nica. Tamo su boravili prekrasni konji, o èijoj se èistoæi strogo vodilo raèuna i pru ala im se stalna njega. Noæobdija je zazirao od ovih visokih èetverono aca, èija je æud bila varljiv a; zato je mudro trèkarao za svojim gospodarom. Konju ari su se rugali jednom novajliji koji je na jedvite jade nosio ko aru punu ba lege. Jedan od njih mu podmetnu nogu, a on siromah ispustio svoj teret tako da s e sve prosulo na zemlju. - Pokupi - zapovjedi mu njegov muèitelj, pedesetogodi njak podbulog lica. Nesretnik se okrenuo i Ramzes gaje prepoznao. - Ameni! Princ skoèi, gurnu konju ara i podignu svog prijatelja koji je drhtao cijelim tijelo m. - to ti radi ovdje? Izvan sebe od straha, mladiæ je promrmljao nekakav nerazumljiv odgovor. Ruka nasil nika se tada spustila na Ramzesovo rame. - Slu aj ti... tko si da se usuðuje smetati nam? Ramzes ga je udario laktom u grudi, a nasilnik padne na leða. Bijesan to je ispao budala, s ustima iskrivljenim u grè, poèeo je hu kati svoje drugove. - Nauèimo ih lijepom pona anju, ovu dvojicu drskih derana... Zlatno uti pas je zalajao i iskezio zube. - Bje i - naredio je Ramzes Ameniju. Pisar se nije mogao pomaknuti s mjesta. Jedan na estoricu, Ramzes nije imao nikakve izglede CHRIST1AH JACQ 6 pobijediti ih; sve dok konju ari budu uvjereni u to, te ko æe se moæi izvuæi iz ovog osinj aka. Najkr niji meðu njima jurnuo je na njega; njegova je aka zavr ila u zraku, a on, n e razumijevajuæi to mu se dogaða, poput klade pao je na tlo. Uskoro, jo dvojica njegov ih drugova do ivjeli su isto. Ramzes zahvali sebi to je bio marljiv i savjestan ðak kole hrvanja; oslanjajuæi se jed ino na sirovu snagu kojom su htjeli brzu pobjedu, ovi se ljudi nisu znali boriti . I Noæobdija, koji je èetvrtog ugrizao za listove, a onda brzo odskoèio da ne bi dobi o po nju ci, dao je svoj doprinos borbi. Ameni je zatvorio oèi, dok su iz njih tekle suze. Konju ari su se grupirali, oklijevajuæi; samo se je plemiæki sin mogao ovako boriti. - Odakle dolazi ? - Da se niste upla ili, estorica protiv jednog? Najbje nji je tada zamahnu s no em, cer eæi se. - Ima lijepu nju ku, ali nesretan sluèaj æe je unakaziti. Ramzes se nikada nije borio protiv naoru anog èovjeka. h - Nesretan sluèaj, sa svjedocima... A èak æe se i mali i, slo iti s nama da bi spasio svoju ko u. '({ Prinèeve oèi ostale su prikovane za no s kratkim f sjeèivom; konju ar se zabavljao vitlajuæi njime ukrug, kako ; bi ga upla io. Ramzes se nije pomakao, pu tajuæi èovjeka da kru i oko njega; samo je pas p okazivao namjeru braniti svojeg gospodara. - Lezi, Noæobdijo! - Znaèi, voli tu odvratnu ivotinju... Tako je ru na da ne zaslu uje ivjeti. - Napadni prvo jaèeg od sebe. - Mali, umi ljen si! Sjeèivo je okrznulo Ramzesov obraz; poku ao je nogom konju aru izbiti oru je iz ruke, al i nije uspio. - ilav si... Ali sam!

U meðuvremenu i ostali su izvukli no eve. Ramzes nije osjetio nikakav strah; u njemu je narasla ?34RAMZES: 51W SVJETLOSTI dotad nepoznata snaga, bijes protiv nepravde i podlosti. Kako bi ih preduhitrio i sprijeèio da ga opkole, iznenada je udario dvojicu, za dl aku izbjegav i osvetnièka sjeèiva. - Stanite, drugovi! -viknu jedan konju ar. Jedna nosiljka je upravo bila pro la kroz zasvoðena vrata konju nica. Njena velièanstven ost je dovoljno govorila o ugledu onog koji je u njoj sjedio; nasloniv i leða na vis ok naslon, spustiv i noge na stolièicu, a nadlaktice na naslone za ruke, dok mu je g lava bila pod suncobranom, uva ena liènost je brisala èelo miri ljavom maramicom. Star d vadesetak godina, bucmastog lica, okruglog skoro kao mjesec, jedrih obraza, sitn ih oèiju boje kestena, punih, sladostrasnih usana, dobro uhranjen plemiæ, koji se kl onio svake vrste tjelesnih vje bi, bio je prilièan teret za pleæa dvanaestorice nosaèa; stoga su oni bili dobro nagraðeni za svoj hitar hod. Konju ari su nestali za tren oka, a Ramzes ostao stajati ispred prido lice, dok je n jegov pas lizao Amenijevu nogu kako bi ga umirio. - Ramzese! Opet si u konju nicama... Nema sumnje da su ivotinje najbolje dru tvo za t ebe. - to tra i moj brat Henar na ovom mjestu koje je na tako zlom glasu? - Idem u obilazak, kako mi je faraon zapovjedio; buduæi kralj mora sve znati o svo m kraljevstvu. - Samo nebo mi te je poslalo. - Misli ? - Bi li oklijevao ispraviti jednu nepravdu? - O èemu je rijeè? - U pitanju je ovaj mladi pisar Ameni; ovdje su ga na silu dovela estorica konju ar a kako bi ga zlostavljali. Henar se osmjehnuo. - Siroti moj Ramzese, lo e si obavije ten! Da tvoj mladi prijate lj mo da nije sakrio od tebe kakvu je kaznu zaradio? Princ se okrenuo prema Ameniju koji nije bio u stanju govoriti. (HRUTIAIiJA(Q - Ovaj pisar poèetnik je dao sebi za pravo ispraviti gre ku jednog pretpostavljenog koji se odmah po alio na takvu drskost; smatrao sam da æe boravak u konju nicama dob ro doæi tom malom hvalisavcu. No enje balege i sijena nauèit æe ga savijati kralje nicu. - Ameni to neæe moæi izdr ati. Henar zapovjedi nosaèima da spuste nosiljku. Njegov nosaè sandala odmah je postavio stolièicu kako bi obukao gospodara, a onda mu je pomogao siæi. - Da malo pro eæemo - predlo io je Henar - moram nasamo s tobom razgovarati. Ramzes je Amenija prepustio Noæobdiji i njegovom nadzoru. Braæa su napravila nekoliko koraka ispod poploèanog trijema, u zaklonu od sunca koje g je Henar, zbog svoje izuzetno svijetle ko e, mrzio. Kako je moguæe i zamisliti dva tako razlièita mu karca? Henar je bio nizak, zdepast, d ebeo i veæ je lièio na uglednika previ e gojaznog zbog obilne prehrane; Ramzes je bio visok, gibak i mi iæav, u punom zamahu najljep e mladosti. Glas prvog bio je sladunjav i mek, drugog ozbiljan i èist. Meðu njima nije bilo nièeg zajednièkog, osim to su obojic a bili faraonovi sinovi. - Poni ti svoju odluku - zatra io je Ramzes. - Zaboravi tog kepeca i preðimo na ozbiljnija pitanja; zar nisi trebao to prije na pustiti prijestolnicu? - Nitko to nije tra io od mene. - E, sad jest. - Za to bih te morao poslu ati? -Da ne zaboravlja kakav je moj polo aj, a kakav je tvoj? - Trebam li biti sretan to si mi brat? - Nemoj se nadmudrivati sa mnom, nego u ivaj u trèanju, plivanju i vje bama za mi iæe. Je dnog æe dana mo da, ako moj otac i ja to budemo htjeli, dobiti mjesto u redovnoj MHZES: StH SVJETLOSTI vojsci; obrana zemlje je uzvi ena stvar. Momku kao to si ti, zrak u Memphisu mo e sam

o na koditi. - Posljednjih tjedana poèeo sam se privikavati. - Ne zapoèinji beskorisnu bitku i ne primoravaj me da pozovem oca da se grubo umi je a. Spremi se tiho za odlazak, i isto tako nestani. Za dva ili tri tjedna priopæit æu ti u koje mjesto mora otiæi. - A Ameni? - Veæ sam ti rekao da zaboravi na tog jadnog malog uhodu, a u asno mrzim ponavljati svoje rijeèi. Jo jedna sitnica: ne poku avaj ponovo vidjeti lijepu Izet. Zar si zabor avio da ona ne voli gubitnike. 8

Kraljica majka Tuja je imala naporne sastanke; u odsutnosti supruga, koji je obi lazio obrambene linije na sjeveroistoènoj granici, primila je vezira, upravnika Ri znice, dva oblasna upravnika i jednog pisara arhiva. Bilo je toliko hitnih poslo va koje je trebalo rije iti bez odlaganja, pa se kraljica trudila izbjeæi nesmotrene korake. Setija su sve vi e brinuli stalni nemiri u malim azijskim i sirijsko-palestinskim zajednicama, koje su Hetiti3 poticali na pobunu; obièno je slu beni f'araonov posjet bio dovoljan da umiri takozvane kraljeve jer je s njima bilo lako pregovarati. ' Hetitski narod je ivio u dana njoj Turskoj. CHRtSTlAti JACQ Kæi èasnika odreda dvokolica, Tuja nije bila kraljevskog roda, niti je pripadala nek oj plemiækoj lozi, ali se svojim vrlinama brzo nametnula dvoru i narodu. Imala je prirodnu otmjenost - izrazito vitko tijelo, lice s krupnim kosim oèima, strogim i prodornim, te tanak pravilan nos davali su joj ponosito dr anje. Kao i njezin supr ug, ulijevala je po tovanje i nije dopu tala nikakvu prisnost. Njezina glavna briga bila je odr avati sjaj egipatskog dvora; od savjesnog obavljanja njezinih du nosti o visili su slava zemlje i blagostanje naroda. Na pomisao da æe primiti Ramzesa, svog voljenog sina, iz nje je i èeznuo sav umor. Iak o je za mjesto susreta izabrala kraljevski vrt, i dalje je na sebi imala dugaèku l anenu haljinu optoèenu zlatom, kratak ogrtaè nabran na ramenima, ogrlicu od est nizov a ametista i vlasulju s jednakim kovrd ama, pravilno i ravnomjerno rasporeðenim da p rekriju i u i i potiljak. Kako je samo voljela etati izmeðu bagremova, vrba i narova, kraj kojih su rasli razlièci, krasuljci i avornjaci! Nije bilo ljep e bo anske tvorevi ne od vrta, gdje su sva biljna stvorenja pjevala, kroz sva godi nja doba, u slavu Boga. Ujutro i naveèer Tuja je sebi dozvoljavala nekoliko minuta sanjarenja u ovom raju prije no to bi se posvetila svojim du nostima. Kada se Ramzes pojavi pred njom, kraljica se zaèudila. Za nekoliko mjeseci postao je izuzetno lijep mu karac. Na prvi pogled se nametao jedan utisak - utisak moæi. Do du e, jo je bilo neèeg mladalaèkog, u kretanju i dr anju, ali djeèja bezbri nost je bila n ala. Ramzes se naklonio pred majkom. - Da ti mo da dvorska pravila ne zabranjuju da me poljubi ? On ju je stegnuo nekoliko trenutaka u zagrljaj; kako mu se samo uèinila krhkom! - Sjeæa li se sikomore koju si zasadio kada si imao tri godine? Doði u ivati u njoj, o dlièno napreduje. Tuja je vrlo brzo shvatila da neæe uspjeti umiriti RAMZCS: SIN SVJETLOSTI prigu eni bijes svojeg sina; ovaj vrt, u kojem je provodio sate i sate brinuæi o sta blima, sad mu je bio stran. - Do ivio si surovo isku enje. - Misli li na divljeg bika ili na moju samoæu ovog ljeta? To u biti nema znaèaja, jer je hrabrost nemoæna pred nepravdom. - Osjeæam kako se na ne to eli po aliti? - Moj prijatelj Ameni la no je optu en za neposlu nost i uvredu nanijetu pretpostavlj enom. Buduæi se i moj brat umije ao, otjerali su ga iz pisarske kancelarije u kojoj je radio i osudili na naporan rad u konju nicama. On za to nema snage; ta nepraved na kazna æe ga ubiti. - To su ozbiljne optu be; zna da ne volim zlonamjerna brbljanja. - Ameni nije lagao; on je jedno èestito i neiskvareno biæe. Treba li umrijeti zato t

o je moj prijatelj i to je izazvao Henarovu mr nju? - Da ti ne mrzi svog starije brata? - Mi se i ne poznajemo. - On te se boji. - Odluèno me je nagovarao da to prije napustim Memphis. - Nisi li ga izazvao kad si postao ljubavnik lijepe Izet? Ramzes nije mogao sakr iti svoje iznenaðenje. - Veæ zna ... -Nije li to moja du nost? - Hoæe li me netko stalno uhoditi? - Kao prvo, ti si kraljevski sin; a potom, lijepa Izet ba i nije utljiva. - Za to bi se hvalila da je poklonila svoju nevinost jednom gubitniku? - Bez sumnje zato to vjeruje u tebe. -To je za nju samo igra, da bi prkosila mom bratu. - Nisam ba sigurna u to; voli li je, Ramzese? Mladiæ je oklijevao za trenutak. - Volim njeno tijelo, elim je ponovno vidjeti, ali... JICHRISTIAN JACQ - Misli li se njome o eniti? - Njome se o eniti? - To je prirodan slijed stvari, sine. -Ne, jo ne... ? - Lijepa Izet je vrlo tvrdoglava osoba; po to te je izabrala, neæe lako odustati. - Zar moj brat nije bolja prilika? - Izgleda da ona ne misli tako. - Osim ako nije odluèila da nas obojicu zavede! - Misli li da jedna mlada ena mo e biti toliko lukava? - Poslije Amenijevih nedaæa, kako èovjek mo e imati povjerenja u bilo koga? - Zar i ja vi e nisam dostojna tvojeg povjerenja? Ramzes uhvati majèinu desnu ruku. - Znam da me ti nikada neæe iznevjeriti.- to se tièe Amenija, postoji jedno dobro re en je. - Koje? - Postani kraljevski pisar i sam æe moæi birati svojeg tajnika. kl S tvrdoglavo æu koja je izazivala Ramzesovo divljenje, Ameni se nije predavao, unatoè nametnutim mu najte im poslovima. Strahujuæi da se ponovno ne umije a Setijev sin, za kojega su saznali tko je, konju ari vi e nisu zlostavljali njegovog prijatelja. Jeda n od njih, kajuæi se zbog svojeg pona anja, manje je tovario ko are i èesto pomagao krhk om momku koji je i pored toga svakim danom sve vi e propadao. Kada se Ramzes prijavio za mjesto kraljevskog pisara, jo nije bio dovoljno sprema n. Ispit se odr avao u dvori tu pokraj vezirovih ureda; tesari su podigli tanke drve ne stupove i izmeðu njih razvukli platna da bi prijavljeni sudionici bili za tiæeni od sunca. ?40RAMZES: SIN SVJETLOSTI Ramzes nije u ivao nikakve povlastice; ni otac ni majka nisu se mogli zauzeti za n jega, jer bi time pogazili zakon boginje Maat. Ameni bi se oku ao na ovom ispitu p rije ili kasnije; Ramzes nije imao niti njegovo znanje niti nadarenost. Ali, bor it æe se za njega. Jedan stari pisar, oslanjajuæi se na tap, obrati se pedesetorici mladiæa od kojih se svaki nadao da æe dobiti jedno od dva mjesta kraljevskog pisara koja je ponudila g lavna administracija. - Uèili ste da biste dobili mjesto koje æe vam omoguæiti posjedovati izvjesnu vlast u svojim rukama, ali znate li kako se trebate pona ati? Nosite èistu odjeæu, neuprljane sandale, èuvajte svoj svitak papirusa i odagnajte lijenost! Neka vam ruka pi e bez o klijevanja, neka va a usta izgovaraju pravedne rijeèi. Bez prestanka uèite, budite neu morni, pokoravajte se naredbama svojih pretpostavljenih i imajte samo jedan cilj - pravilno obavljati svoj posao i biti na korist drugima. Nemojte biti neposlu ni . I majmun razumije to mu se ka e, lav mo e biti dresiran, a nitko nije gluplji od ne marnog pisara. Za lijenèine postoji samo jedan lijek - batina! Ona otvara uho koje je na leðima i vraæa misli tamo gdje im je mjesto. A sada, na posao.

Dali su svakom mladiæu paletu od drveta sikomore oblo enu tankim slojem stvrdnutog g ipsa; na sredini je bilo udubljenje s trskama koje su slu ile za pisanje. Svi su r astopili grumen crvene i crne tinte u malo vode, i prizvah velikog mudraca Imhot epa, za titnika pisara, prolijevajuæi nekoliko kapljica tinte njemu u èast. Tijekom nekoliko sljedeæih sati kandidati su trebali prepisati neke natpise, odgov oriti na gramatièka i leksièka pitanja, rije iti zadatke iz matematike i geometrije, s astaviti odreðeni oblik pisma, prepisati odlomke iz klasiènih djela. Nekoliko mladiæa brzo je odustalo, a neki se nisu mogli dovoljno usredotoèiti na rad. Najzad, do lo j e i posljednje isku enje, u obliku zagonetki. ?41CHRISTIAN JACQ Na èetvrtoj, Ramzes se zamislio. Kako je pisar pretvarao smrt u ivot? Nije nikada z ami ljao da bi jedan obrazovan èovjek mogao imati takvu moæ! Nijedan zadovoljavajuæi odg ovor mu nije padao na pamet. Taj propust uz neizbje ne sitne gre ke ga je mogao li iti pisarskog zvanja. Uzalud se muèio; rje enje mu je izmicalo. Èak i ako ne proðe na ispitu, neæe ostaviti Amenija. Razmi ljao je da ga odvede u pustin ju, kod Setaua i njegovih zmija; bolje je u svakom trenutku izlagati se smrtnoj opasnosti nego ivjeti kao rob. Tada je jedan pavijan si ao s palme i uvukao se u prostoriju u kojoj se odr avao isp it; nastavnici nisu stigli ni ta poduzeti jer je on skoèio na rame mladog Ramzesa ko ji je ostao potpuno miran. Majmun je apnuo nekoliko rijeèi na uho mladiæa i nestao ka ko je i do ao. Nekoliko trenutaka, kraljev sin i sveta ivotinja boga Tota, tvorca hijeroglifa, b ili su jedno biæe. Njihove misli su se stopile, duh jednog vodio je ruku drugog. Ramzes je proèitao odgovor koji mu je pavijan kazivao u pero. No iæ od finog kamena pj e èara kojim je pisar skidao sloj gipsa po kome je prethodno pisao da bi ga zamijeni o novim slojem, omoguæit æe mu vratiti paletu iz smrti u ivot, uèiniv i da bude ponovo up otrebljiva, kao nova. Ameni se toliko muèio da vi e nije mogao podignuti ko aru; kosti su mu bile pred pucan jem, a potiljak i vrat kruti poput suhe grane umiruæeg drveta. Èak i kada bi ga poèeli tuæi, ne bi imao snage pomaknuti se. Kako je sudbina bila okrutna! Èitanje, pisanje , crtanje hijeroglifa, slu anje rijeèi mudraca, prepisivanje zapisa koji su stvorili civilizaciju... Kakvu je sjajnu buduænost zami ljao! On je jo jednom poku ao ponijeti tovar. Jedna sna na ruka uèini to umjesto njega. ?42RAMZES: SIM SVJETLOSTI - Ramzese! - to misli o ovom predmetu? Princ je prijatelju pokazao futrolu za èetkice od pozlaæenog drveta, u obliku stupa s ljiljanom na vrhu i kupastom glavom koja je slu ila za glaèanje zapisa. - Predivnaje! - Tvoja je, ako uspije proèitati zapis.- Neka Tothov pavijan èuva kraljevskog pisara. .." To uopæe nije bilo te ko! - Ja, Ramzes, kraljevski pisar, postavljam te za svojeg osobnog tajnika. "oliba od trske, podignuta na obodu itnog polja, ..bila je noæu prazna; zato su je lijepa Izet i Ramzes izabrali za svoje ljubavno gnijezdo, dok ih je Noæobdija èuvao, spreman nasrnuti na svakog nepo eljnog prido licu. Tijela dvoje mladih savr eno su se slagala u svojoj èulnosti; ma toviti, strastveni i neumorni, satima su se predavali u ivanju, ne izgovoriv i nijednu rijeè. Te noæi, malaksala i zadovoljna, spustiv i glavu na grudi svog ljubavnika, lijepa Iz et je poèela pjevati. - Za to si i dalje sa mnom? - Zato to si postao kraljevski pisar. - Zar osoba tvojeg polo aja ne pri eljkuje bolju udaju? - Dijeliti ivot sa Setijevim sinom... Èemu sjajnijem se mogu nadati? - Udati se za buduæeg faraona. Mlada ena se zamislila mr teæi èelo. 43 ?

CHRISTIAN JACQ - Razmi ljala sam o tome... Ali on mi se ne sviða. Debeo je, trom i suvi e lukav. Odvr atna mi je pomisao da me samo dotakne; stoga sam odluèila zavoljeti tebe. - Odluèila? - Svako ljudsko biæe nosi u sebi ljubavnu energiju; jedni dopu taju da budu zavedeni , drugi zavode. Ja neæu postati igraèka nekog mu karca, makar to bio i kralj; izabrala sam te, Ramzese, i ti æe mene izabrati jer smo mi istog kova. Jo ustreptao poslije strasne noæi koju je proveo u zagrljaju svoje ljubavnice, Ramz es je prolazio kroz vrt kuæe koju je dobio po slu benoj du nosti, kada je Ameni izjuri o iz svog ureda koji je gledao na perivoj s irisima i presjekao mu put. - Moram s tobom razgovarati! - Spava mi se... Mo e li se strpjeti do popodne? - Ne, nikako! Izuzetno je va no. - Onda mi daj ne to za popiti.- Mlijeko, svje i kruh, urme i med - prinèevski doruèak j e spreman. A sada, kraljevski pisar Ramzes treba znati da je pozvan, zajedno sa svojim kolegama, na dvorski prijem. eli reæi... prijem kod mojeg oca? - Postoji samo jedan Seti. - Na dvor, kao uzvanik! Da to nije neka tvoja neslana ala? - Moja je slu bena du nost prenositi ti izmeðu ostalog i va ne novosti. - Na dvor... Ramzes je sanjao ponovno sresti svojeg oca; kao kraljevski pisar, bez sumnje æe imati pravo na kratak razgovor. to æe mu reæi? Pobuniti se, moliti za obj a njenje, po aliti se na njegovo dr anje, ili mo da èvrsto zatra iti odgovor na pi anje to se zapravo oèekuje od mlaðeg sina, ?44RAMZES: $1« SVJETLOSTI ra èistiti kakva mu je sudbina namijenjena... Imao je dovoljno vremena za razmisliti . - Ima jo jedna, manje radosna vijest. - O èemu se radi? - Medu grumenima crne tinte koju su mi juèer isporuèili, dvije su lo ije kval itete. Ne mogu biti miran ako ih ne provjerim prije upotrebe, i ne alim zbog toga . - Zar je to tako stra no? - Gre ka je neoprostiva! Namjeravam u tvoje ime ispitati cijelu stvar. Kraljevski pisar ne smije prihvatiti takve propuste. - Èini kako ti je volja; mogu li sada malo odspavati? Sari je iskreno èestitao svojem biv em uèeniku. Ramzesu vi e neæe biti potreban odgajatelj koji bi ionako morao priznati da ga nije dovoljno spremio za te ak ispit kraljevs kih pisara. Prinèev uspjeh ipak je dijelom pripisan u zaslugu njegovom odgajatelju ; stoga su ga postavili za upravitelja Kapa, na mjesto koje mu je osiguralo mirn u karijeru. - Iznenadio si me, priznajem; ali nemoj se zanositi tim podvigom. On ti je omog uæio ispraviti jednu nepravdu i spasiti Amenija; zar to nije dovoljno? - Ne razumijem. - Izvr io sam zadatak koji si mi povjerio: utvrdio sam tko su ti prijatelji, a tko neprijatelji. U prvoj grupi ne nalazim nikog osim tvojeg tajn ika. Tvoj uspjeh je izazvao ljubomoru, ali to nema nekog znaèaja. Sada je najva nije da napusti Memphis i preseli se na Jug. - Da te ne alje moj brat? Sari je izgledao zbunjen. - Ne umi ljaj si neke mraène spletke... Ali nemoj iæi na dvor. Taj prijem se tebe ne tièe. - Ja sam kraljevski pisar. - Vjeruj mi: tvoju prisutnost nitko ne eli, niti je z a tebe dobro tamo se pojaviti. CHRISTIAM JACft A ako budem tvrdoglav? - Ostat æe kraljevski pisar... ali bez posla. Nemoj se suprotstavljati Henaru, iza zvat æe vlastitu nesreæu. Tisuæu esto vreæa raznih itarica i isto toliko p enice doneseni su na kraljevski dvor, k ako bi se pripremilo tisuæe kolaèa i peciva raznih oblika koji æe se kasnije poslu iti s blagim pivom i vinom iz oaza. Zahvaljujuæi revnosti kraljevskog peharnika, uzvani

ci na prijemu koji se prireðivao u èast kraljevskih pisara u ivat æe u najboljim slastièar skim i pekarskim zalogajima, èim se prva zvijezda bude pojavila na noænom nebu. Ramzes je meðu prvima stigao pred velika vrata na ;,' bedemu, koju je danonoæno nadgledala faraonova tjelesna it garda, lako su vojnici prepoznali Setijevog mlaðeg sina, dobro *'>, ' su prouèili njegovu diplomu kraljevskog pisara prije nego to >'i su ga pustili uæi u prostrani vrt u kojem je zasaðeno na stotine 'f stabala, a neki vrlo stari bagremovi ogledali su se u vodi jezera za zabavu. Svu da su bili postavljeni stolovi na kojima su se nalazile ko arice s kolaèima, pecivom i voæem i okrugli stolèiæi s jednom nogom na kojima su stajali bri ljivo napravljeni bu keti cvijeæa. Peharnici su toèili vino i pivo u pehare od alabastera. Princ nije mogao odvojiti pogleda od glavne graðevine u kojoj su se nalazile odaje za primanje sa zidovima oblo enim lakiranim keramièkim ploèicama èiji su preljevi boja zadivljivali posjetitelje. Prije nego to je postao uèenik Kapa, igrao se u kraljevs kim odajama i èak se jednom osmjelio kroèiti na stepenice dvorane u kojoj se nalazil o prijestolje. Naravno, nagraðen je grdnjom dadilje koja ga je dojila pune tri god ine. Prisjeæao se faraonove stolice s postoljem koje je bilo simbol praviènosti bogi nje Maat. Ramzes se nadao da æe vladar pisare primiti unutra, ali je morao prihvat iti ono to je 46RAMZES: SIN SVJETLOSTI bilo oèigledno - Seti æe se samo pojaviti na prozoru dvora koji je gledao na veliko dvori te gdje æe svi biti okupljeni. Potom æe odr ati kratak govor koji je za cilj imao predoèiti im, jo jednom, opseg njihovih du nosti i odgovornosti. Kako u takvim okolnostima s njim nasamo razgovarati? Ponekad bi se kralj nakratk o umije ao meðu svoje podanike i osobno èestitao najboljima. Eto, Ramzes, koji je napi sao rad bez gre ke, jedini je rije io zagonetku uskrsle palete; on se, dakle, spremi o suoèiti se s ocem i pobuniti protiv njegove utnje. Ako je morao napustiti Memphis i pomiriti se s beznaèajnom ulogom provincijskog pisara, elio je da mu to zapovjed i faraon osobno - i nitko drugi. Kraljevski pisari sa svojim obiteljima i mno tvo otmjenog svijeta, koji nije propu t ao nijedan ovako rasko an prijem, pili su, jeli i brbljali. Ramzes je ku ao vino koj e je potjecalo iz oaza, zatim jako pivo; dok je ispijao pehar, primijetio je jed an par koji je sjedio na kamenoj klupi ispod drveta. Par su èinili njegov brat Henar i lijepa Izet. Ramzes im se pribli io krupnim koraci ma. - Zar ne misli , ljepotice, da bi bilo nu no napraviti konaèan izbor? Mlada je ena skoèila s klupe, Henar je ostao miran. - Nepristojan si, dragi brate; zar nemam pravo razgovarati s jedno m otmjenom damom? - Je li to ona uistinu? - Ne budi nepristojan. Usplamtjelih obraza, lijepa Izet je pobjegla, ostavljajuæi braæu same, licem u lice. - Postaje nepodno ljiv, Ramzese; tebi ovdje vi e nije mjesto. - Nisam li ja kraljevski pisar? - Jo jedno prazno hvalisanje! Neæe dobiti nijedno mjesto bez mog odobrenja. - Tvoj prijatelj Sari me je upozorio. - Moj prijatelj... Prije tvoj! Poku ao te je spasiti novog krivog koraka. 47CHRISTIAH JACQ - Ne prilazi vi e toj eni! - Usuðuje se meni prijetiti, ti! - Ako sam nitko u tvojim oèima, to mogu izgubiti? Henar prekinu borbu; glas mu je p ostao sladunjav. - U pravu si; dobro je ako je ena vjerna. Neka sama odluèi, sla e li se? - U redu. - Zabavi se, kad si veæ tu. - Kada æe nam se kralj obratiti? - Molim? Ti nisi obavije ten! Faraon je na sjeveru; ovlastio me je èestitati pisari

ma u njegovo ime. Tvoj uspjeh zaslu uje predviðenu nagradu: lov u pustinji. Henar se udaljio. Poti ten, Ramzes je ispio u gutljaju pehar vina. Dakle, vi e neæe vidjeti svojeg oca; Henar ga je izazvao da bi ga jo vi e ponizio. Princ je pio preko mjere i nije se mi je ao u male ; grupe èiji su mu povr ni razgovori i li na ivce. Veæ mu se *.: poèelo mutiti u glavi i sudario se s jednim otmjenim pisarom. . ' - Ramzese! Kako mi je drago to te ponovo vidim! - A a... jo si u Memphisu? - Prekosutra putujem na sjever; ne zna za veliku -novost? U tr ojanskom ratu se dogaða ne to krupno. Grèki barbari nisu odustali od osvajanja Prijamovog grada, a prièa se da je Ahil ubio He ktora; moj prvi zadatak, zajedno s iskusnim izaslanicima, bit æe potvrditi ili opo vrgnuti te èinjenice. A ti... uskoro æe biti u visokoj administraciji. - Nije mi poznato. - Tvoj nedavni uspjeh izaziva hvale i zavist. - Naviæi æu se. - Zar ne eli putovati u strane zemlje? A, oprosti! Zaboravio sam da se uskoro eni . Neæu biti prisutan, ali æu svim srcem biti uz tebe. Jedan visoki dr avni predstavnik uhvati A u za ruku i odvuèe ga u stranu; novopeèenog di plomata veæ je zvala du nost. RANZES: SIN SVJETLOSTI Ramzes je osjetio kako ga obuzima neko nezdravo pijanstvo; bio je nalik slomljen om veslu, kuæi èiji su se zidovi klimali. Bijesno je bacio pehar daleko od sebe, zak linjuæi se da vi e nikada neæe dopustiti takav poraz. 10 v; reliki broj lovaca krenuo je zorom u zapadnu pustinju; Ramzes je svojeg psa povj erio Ameniju, koji je èvrsto odluèio rasvijetliti zagonetku lo ih grumena tinte. Veæ ist og dana ispitat æe radnike odgovorne za proizvodnju da bi otkrio trag koji vodi do krivca za tu gre ku. Henar je iz svoje nosiljke pozdravio poèetak lova u kome neæe uèestvovati i pozvao bog ove da budu naklonjeni hrabrim ljudima koji su bili zadu eni donijeti divljaè. Ramzes se vozio lakim dvokolicama kojima je upravljao jedan biv i vojnik; radovao se ponovnom susretu s pustinjom. Ibeksi, velike antilope, oriksi, leopardi, lavo vi, pantere, jeleni, nojevi, gazele, hijene, zeèevi, lisice... Tu je ivio bogat ivot injski svijet, koji je strepio samo od èovjekovih hajki. Voða lova ni ta nije prepustio sluèaju. Dobro uvje bani psi trèali su za dvokolicama od ko jih su neke nosile hranu i krèage sa svje om vodom. Èak su ponijeli i atore u sluèaju da se potjera za nekim lijepim primjerkom produ i do mraka. Lovci su imali lasa, nove lukove i veliki broj strijela. - to vi e voli - upitao je vozaè dvokolice - ubijati ili hvatati ivotinju? - Hvatati - odgovori Ramzes. - Onda æe se ti slu iti lasom, a ja lukom. Ubijanje je 41(MM JACU potreba, da bi se opstalo; nitko to ne mo e izbjeæi. Znam tko si, Setijev sine; ali, pred opasno æu, svi smo jednaki. - Nije toèno. - Misli li da si nadmoæniji? -Ne, nego si to ti, zahvaljujuæi iskustvu; meni je ovo prvi lov. Stari vojnik slegnu ramenima. - Dosta prièe. Pa ljivo gledaj i upozori me ako ugleda plijen. Prestra ena lisica i pustinjski mi nisu privukli pa nju starog vojnika. Prepustio ih je ostalima. Uskoro su se lovci, koji su se na poèetku dr ali zajedno, razi li na razn e strane. Princ je opazio krdo gazela. - Sjajno! - uzviknu njegov pratitelj i potjera za njima dvokolice.

Tri gazele, koje su bile ili stare ili bolesne, odvojile su se od ostatka krda i krenule kroz suho rijeèno korito koje je vijugalo izmeðu dvije kamene vrleti. Dvokolice su stale. - Moramo pje ice. - Za to? - Tlo je neravno, pa bi se kotaèi polomili. - Ali, gazele æe nam pobjeæi! - Grije i ; poznajem ovo mjesto. Sklonit æe se u peæinu u kojoj æemo ih lako svladati. Hodali su zatim vi e od tri sata, misleæi samo na svoj cilj. Kada je vruæina postala n esnosna, da bi se osvje ili sklonili su se u hlad kamenog stepenastog bre uljka, na kojem je bilo gustog raslinja. - Jesi li umoran? - Nisam. - To znaèi da osjeæa pustinju; ona te ili presijeèe u nogama, ili ti daje snagu koja s e obnavlja u dodiru s u arenim pijeskom. Komadi stijenja su pr tali, kotrljali se niz litice i padali na ?J0RAMZES: S1H SVJETLOSTI gomilu ljunka koja je prekrivala isu eno rijeèno korito. Kako se moglo zamisliti da s u usred te crvene jalove zemlje postojali rijeka hraniteljica, drveæe i polja s us jevima? Pustinja je bila drugi svijet prisutan u srcu ljudskog svijeta; Ramzes j e osjetio prolaznost svog ivota i u isti mah moæ koju su prirodne sile mogle prenij eti na du u onog tko se predaje ti ini. Bog je stvorio pustinju da bi èovjek u njoj uti o i èuo glas tajne vatre. Stari vojnik je provjerio strijele koje su imale iljak od kremena; dva krilca sa zaobljenim vrhovima, na kraju ureza, slu ila su za davanje smjera. - Nisu ba najbolje, ali æe poslu iti. - Je li peæina jo daleko? - Na sat hoda od nas, otprilike; eli li da se vratimo? - Nastavljamo dalje. Nigdje zmija ili korpiona... Izgleda da nijedno ivo biæe nije nastanjivalo ovu pusto . Bez sumnje su se razna stvorenja zavlaèila u pijesak ili izmeðu stijenja i s izlask om èekala veèernju svje inu. - Boli me lijeva noga - po alio se Ramzesov pratitelj - Otvorila se stara rana. B olje je da se zaustavimo i malo odmorimo. Ali kada je pala noæ, noga je i dalje boljela starog vojnika. ' - Spavaj - savjetovao je Ramzesa. - Ja od bolova ne mogu zaspati. Ako me uhvati san, upozorit æu te. OJ Osjetio je nakratko kako ga ne to miluje, ali je vrlo brzo poèelo peèi. Sunce je zori davalo kratkotrajnu nje nost. Iza av i kao pobjednik iz borbe sa silama mraka i zmajem otimaèem ivota, razmetalo se svojom pobjedom takvom silinom da su se ljudi od njeg a morali sklanjati. Ramzes se probudio. CHRISTJAH JACQ 1% ? ??? ^ Njegov pratitelj je nestao. Princ je ostao sam, bez T hrane i oru ja, na nekoliko sati hoda od mjesta na kojem su se lovci razi li. Odmah je krenuo, ravnomjernim korakom, da ne bi rasipao snagu. Èovjek ga je ostavio nada juæi se da neæe pre ivjeti toliko pje aèenje. Èije je naredbe izvr avao, tko je smislio tu pku koja æe ubojstvo s predumi ljajem prikazati kao nesreæu u lovu? Svi su poznavali m ladiæevu neobuzdanost; ako krene u potjeru za nekim plijenom, Ramzes æe zaboraviti n a oprez i izgubit æe se u pustinji. Henar... To je mogao biti samo Henar. Osvetoljubivi podlac! Jer je Ramzes odbio napustiti Memphis, njegov brat ga je poslao na obalu smrti. Osjeæajuæi kako u njemu raste bijes, Ramzes je odluèio ne pomiriti se sa sudbinom. Buduæi je odlièno pamtio pu t kojim je jednom pro ao, nastavio je dalje sa arom pobjednika. Jedna gazela je pobjegla ispred njega, a za njom i ibeks savijenih rogova koji j e dugo promatrao uljeza prije nego to ,

mu se izgubio iz vida.

§ Zar njihova prisutnost nije znaèila da se u blizini nalazi »r neki izvor vode koji stari vojnik nije pokazao princu? Ili æe j''s nastaviti istim putem i mo da umrijeti od eði ili æe se osloniti . \l na ivotinje. Princ se odluèio za drugo rje enje. Kad ugleda ibekse, gazele i orikse, a u daljini balanit visok desetak metara, zarekao se da æe uvijek slu ati svoj instinkt. Drvo gu ste kro nje i sive kore bilo je posuto mirisnim cvjetovima uto-zelene boje i davalo je jestiv plod, mek i sladak, jajolikog oblika, koji je mogao biti dugaèak i èetiri centimetara a lovci su ga zvali pustinjska urma; raspolagalo je opasnim oru jem, dugaèkim uspravnim bodljama sa svijetlozelenim vrhovima. Ovo lijepo drvo stvaralo je mali hlad i sakrilo jedan od tajanstvenih izvora koji su izbijali iz utrobe p ustinje s blagoslovom boga Seta. Jedan èovjek je sjedio leðima naslonjen na drvo i jeo komad kruha. Kada se pribli io, Ramzes gaje prepoznao. Bio je to voða RAMZES: S1H SVJETLOSTI konju ara koji su zlostavljali njegovog prijatelja Amenija. - Neka ti bogovi budu naklonjeni, prinèe; da se nisi izgubio? Suhih usana, tvrdog jezika, osjeæajuæi kako mu glava gori, Ramzes je zurio u mje inu n apunjenu svje om vodom koja je stajala kraj lijeve noge ovog èovjeka zaraslog u brad u i èekinjave kose. - Da nisi edan? Utoliko gore po tebe. Za to bacati ovu lijepu vodu, tako dragocjen u, dajuæi je èovjeku koji æe umrijeti? Princ je bio samo na desetak koraka od spasenja. - Ponizio si me, jer si kraljev sin! Sada mi se sluge rugaju... - Nema potrebe za laganjem; tko ti je platio? Na konju arevom licu pojavi se podmukao osmijeh. - Spojio sam ugodno s korisnim... Kad mi je tvoj prijatelj iz lova ponudio pet k rava i deset komada lanenog platna da te se rije im, odmah sam prihvatio njegovu p onudu. Znao sam da æe doæi ovamo; nastaviti onim istim putem bez vode bilo bi ravno s amoubojstvu. Mislio si da æe ti gazele, oriksi i ibeksi spasiti ivot, a oni su od t ebe napravili plijen. Èovjek je ustao, naoru an no em. Ramzes je prozreo misao svojeg protivnika. Ovaj je oèek ivao borbu kakva je biia prethodna, zahvate hrvaèa koga su obuèavali za plemiæka nadme tanja. Bez ikakvog oru ja, iznuren i edan, mladiæ æe pokazati borilaèku vje tinu koja æe b smije na naspram sirove sile. Stoga nije imao izbora nego je i sam upotrijebiti. Prikupiv i posljednju snagu, ml adiæ se s divljim krikom bacio na konju ara. Ovaj, iznenaðen, nije stigao upotrijebiti no ; udarac ga je odbacio unazad gdje je naletio na bodlje balanita koje su mu se arile u tijelo poput bezbroj no eva. CHRISTIAN JACQ % Lovci nisu bili nezadovoljni ulovom; uhvatili su ive jednog ibeksa, dvije gazele i oriksa kojeg su dr ali za rogove. ivotinje, koje su se uglavnom bile primirile, p ristajale su dalje iæi kada bi ih lagano pljusnuli po trbuhu. Jedan èovjek je nosio mladunèe gazele na leðima, drugi je dr ao za u i prepla enog zeca. Jednoj hijeni su noge b ile privezane za motku koju su nosila dva mladiæa; jedan pas je skaèuæi uzalud poku avao dohvatiti ju zubima. Ove æe ivotinje poslati struènim osobama koje æe ih probati pripi tomiti, po to upoznaju njihovu narav. Iako je kljukanje hijena, radi dobivanja izn utrica, dalo mr ave rezultate, neki jo uvek nisu odustajali. Mnoge druge rtve lova æe zavr iti u mesnicama hramova; nakon to budu prinijete kao rtve bogovima, postat æe lju dska hrana. Svi lovci su stigli na mjesto okupljanja, izuzev princa Ramzesa i vozaèa njegovih dvokolica; zabrinut, pisar nadle an za taj pohod, uzalud je poku avao saznati to je s njima. Nisu ih mogli èekati, i trebalo je poslati dvokolice u potragu za nestalim a. Ali u kojem smjeru? U sluèaju da se dogodila nesreæa, on æe snositi odgovornost, a karijera æe mu biti grubo prekinuta. Iako princa Ramzesa nije èekala blistava buduænos t, njegov nestanak neæe proæi neprimijeæeno. S dvoj icom æe lovaca prièekati do sredine poslijepodneva, dok æe njihovi pratitelji,

koji su se morali vratiti u dolinu s ulovljenom divljaèi, upozoriti odred pustinjs ke policije. Pisar je nervozno napisao izvje taj na jednoj ploèici, izgrebao taj sloj gipsa, poèeo nov izvje taj i odustao; nije se mogao sakriti iza praznih rijeèi. Kako god se izraz io, nedostajale su dvije osobe, od kojih je jedna bila kraljev sin. I kada je sunce do lo u zenit, njemu se uèinilo da vidi neku priliku koja se polako kretala u daljini. U pustinji, optièke varke nisu bile rijetke; stoga je pisar upi tao dvojicu lovaca vide ? 54RAMZES: SIN SVJETLOSTI li isto to i on. I oni su vidjeli ljudsko stvorenje koje im polako prilazi. Pre ivjeli je poslije nekoliko koraka dobio lik. Ramzes je izi ao iz klopke. n h; 'enar je u ivao dok su se o ljepoti njegovih ruku .i stopala brinula dvojica slugu , oba izuzetni majstori koji su obrazovanje stekli u dvorskoj koli. Setijev stari ji sin poklanjao je mnogo pa nje svom izgledu; kao javna osoba i buduæi vladar bogat e i moæne zemlje, morao se stalno pokazivati u punom sjaju. Zar nije profinjenost bila odlika dru tva u kojem se veliki znaèaj pridavao èistoæi, njezi tijela i njegovom u ljep avanju? Volio je trenutke kada su mu posveæivali pa nju kao nekom dragocjenom kip u, kada su nanosili mirise na njegovu ko u; prije nego to bi do ao red * na vlasuljar a. Neèija vika naru ila je mir velike vile u Memphisu; Henar je otvorio oèi. - to se dogaða? Ne dozvoljavam da... U tom trenutku Ramzes je utrèao u rasko nu odaju za kupanje. - Hoæu istinu, Henare. I to odmah. Prozvani je prvo otpustio sluge. - Smiri se, voljeni brate; o kakvoj istini govori ? - Jesi li platio ljude da me ubiju? - Kako ti tako ne to mo e pasti na pamet? Takve optu be me duboko pogaðaju. CHRISTIAH JACU - Bila su dva suuèesnika... Prvi je mrtav, drugi je nestao - Budi jasniji , molim te; da ne zaboravlja da sam ti brat? - Ako si kriv, ja æu to saznati. - Kriv... Jesi li svjestan znaèenja rijeèi koje koristi ? - Poku ali su me ubiti u pustinji, u lovu na koji si me ti pozvao. Henar je uhvatio Ramzesa za ramena. - Mi smo vrlo razlièiti, priznajem, i ne volimo se mnogo; ali za to da se nepresta no sukobljavamo, umjesto da prihvatimo stvarnost i pomirimo se sa sudbinom, onak o kako je ona unaprijed odreðena? Toèno je da elim da ode , jer je tvoj karakter nespoj iv sa zahtjevima dvora. Ali nemam namjeru nauditi ti na bilo koji naèin, a i mrzim nasilje. Vjeruj mi, molim te; nisam ti neprijatelj. - Ako je tako, pomozi mi u voðenju istrage; treba pronaæi vozaèa dvokolice koji mi je namjestio klopku. - Mo e raèunati na mene. Ameni je ljubomorno èuvao svoj pisarski materijal; stalno je èistio kupicu za vodu i èetkice, strugao paletu sve dok ne bi dobio savr eno glatku povr inu, mijenjao no za s truganje i gumicu èim s njima vi e ne bi bio zadovoljan. Unatoè olak icama koje mu je os iguravalo njegovo zvanje tajnika kraljevskog pisara, tedio je papirus i koristio komade kreènjaka za bilje ke. U jednom starom kornjaèinom oklopu mije ao je mineralne bo je kako bi dobio jarko crvenu i zagasito crnu boju. Kada se Ramzes najzad pojavio, Ameni je sijao od sreæe. - Znao sam da si iv i zdrav! Osjetio bih da je drugaèije. 56RAMZB: Siti SVJETLOSTI Ja nisam gubio vrijeme... Mo e biti ponosan na mene. - to si otkrio? - Na a administracija je slo ena, njeni ogranci su mnogobrojni, a upravnici prilièno razdra ljivi... Ipak tvoje ime i tvoje zvanje otvorili su mi mnoga vrata.

Ne vole te, ali te se boje! Ramzes je postao radoznao. - Budi jasniji. - Tinta je u na oj zemlji prvi i osnovni materijal; bez nje ne bi bilo pisane rijeèi , a bez pisane rijeèi ni civilizacije! - Kakva su ti to mudrovanja? - Kao to sam i pretpostavljao, provjere su vrlo stroge; nijedan grumen tinte ne izlazi iz skladi ta ako nije pregledan. Nemoguæe je da se pomije aju tinte razlièite kva liteta. - Dakle... - Dakle, rijeè je o nedozvoljenoj trgovini i pronevjeri. - Da ti prekomjerni rad nije pomutio razum? Ameni se nadurio kao dijete. - Ti me ne shvaæa ozbiljno! - Bio sam primoran ubiti èovjeka; da nisam, on bi ubio mene. Ramzes je tada prijatelju isprièao svoju stra nu pustolovinu; Ameni je s amo pognuo glavu. - Mora da ti izgledam smije no s ovim grumenjem tinte... Sami bogovi su te s aèuvali! Oni te nikada neæe napustiti. - Nadajmo se da te èuju. % iu Blaga je noæ obavijala kolibu od trske; na obali obli njeg kanala kreketale su abe. R amzes je odluèio èekati lijepu Izet cijelu noæ; ako ne doðe, neæe se vi e nikada vidjeti. P novno mu je kroz glavu proletio trenutak kada je svoj ivot obranio gurnuv i konju ara na bodlje balanita; uèinio je to ne ?siCHRISTIAM JACd razmi ljajuæi, neki nezaustavljiv plamen ga je pokrenuo, uveæao njegovu snagu. Je li t aj plamen potjecao iz nekog tajanstvenog svijeta, je li bio izraz moæi koju je pos jedovao bog Set, a èije je ime nosio njegov otac? Sve do tada, Ramzes je vjerovao da je bio neogranièeni gospodar svog ivota, sposoba n prkositi bogovima i ljudima i izaæi kao pobjednik iz bilo kakve borbe. Ali zabor avio je na cijenu koju je trebalo platiti i na prisutnost smrti. Zaboravio je da ponekad mora smrt i sam donijeti nekome drugome. Ne osjeæajuæi aljenje, pitao se hoæe li taj dogaðaj staviti toèku na njegove snove ili je predstavljao granicu s nepoznat im. Jedan pas lutalica je zalajao; netko se pribli avao. Bio je neoprezan? Sve dok ne pronaðu vozaèa dvokolice koji je potplatio konju ara, bit i æe u stalnoj opasnosti. Mo da je uljez pratio princa; bez sumnje je naoru an, sprema n iznenaditi ga na tom pustom mjestu. Ramzes je osjeæao prisutnost napadaèa; iako ga nije mogao vidjeti, toèno je znao na ko joj se udaljenosti nalazi. Mogao je osjetiti svaki njegov pokret, znao je du inu s vakog njegovog be umnog koraka. Èim se pribli io ulazu u kolibu, princ je iskoèio iz zak lona i oborio ga na zemlju. - Kako si jak, prinèe! - Izet! Za to se prikrada poput lopova? - Zar si zaboravio na na dogovor? Oprez prije svega. Ona je obavila ruke oko tije la svog ljubavnika u kojem se veæ budila po uda. - Nastavi me napadati, molim te. - Jesi li izabrala? - Zar moj dolazak nije odgovor? - Hoæe li se ponovno vidjeti s Henarom? - Za to veæ jednom ne u uti ? Nije bila obukla ni ta drugo osim iroke tunike. Osvojena, predala se milovanjima mu k arca u koga je bila ludo zaljubljena, toliko da je zaboravila na svoje planove k ako æe se udati za buduæeg gospodara Egipta. Ramzesova ljepota RAMZES: SIS SVJETLOSTI nije bila dovoljna da objasni njenu strast; mladi princ je nosio u sebi moæ koje èak ni on sam nije bio svjestan, moæ koja ju je toliko osvajala da je gubila sposobno st razmi ljanja. Kako æe je upotrijebiti? Hoæe li nalaziti zadovoljstvo u uni tavanju? H enar æe imati vlast, ali kako joj je on izgledao star i dosadan! Lijepa Izet je pr evi e voljela ljubav i mladost da bi se prije vremena predala uèmalosti. Zora ih je

zatekla zagrljene; s neoèekivanom nje no æu Ramzes je pomilovao kosu svoje ljubavnice. - Prièa se da si ubio èovjeka u lovu. - On je poku ao ubiti mene. - Za to? - Iz osvete. - Je li znao da si kraljev sin? - Znao je, ali vozaè dvokolica koji je bio u mojoj pratnji dobro mu je platio. Zabrinuta, Izet se uspravila. - Je li uhiæen? - Jo nije; dao sam izjavu, policija traga za njim. - A ako... - Ako je u pitanju zavjera? Henar je porekao, mislim da je bio iskren. - Èuvaj se; on je podmukao i vje t. - Jesi li sigurna da si dobro izabrala? Ona ga je poljubila sa silovito æu sunca koje se raða. n Amenijev ured bio je prazan; nije èak ostavio niti kratku poruku kojom bi objasnio svoju odsutnost. Ramzes je bio siguran da njegov tajnik neæe odustati od rje avanja zagonetke lo ih grumena tinte; uporan i sitnièav, nije mogao dopustiti takav propus t i neæe imati mira dok ne sazna istinu, a krivac ne bude ka njen. Bilo je beskorisn o poku avati sti ati njegov J9CHRISTIA« JACQ ar; usprkos krhkoj graði, Ameni je bio u stanju sve prevrnuti naglavaèke ne bi li pos tigao cilj. Ramzes je oti ao naèelniku policije koji je vodio sluèaj, ali, na alost, napori njegovih podèinjenih jo nisu bili urodili plodom; gnjusni vozaè dvokolica veæ je bio nestao, sn age reda nisu imale nijedan ozbiljan trag. Princ nije mogao sakriti svoje razoèara nje premda mu je visoki èinovnik obeæao da æe pojaèati istragu. Razoèaran, Ramzes je odluèio sam ne to poduzeti. Oti ao je u vojni garnizon Memphisa gdj e se nalazio veliki broj ratnih dvokolica kao i dvokolica za lov, koje su zahtij evale stalno odr avanje.U svojstvu kraljevskog pisara, princ je zatra io da vidi svo g kolegu zadu enog za popis ovih dragocjenih kola. Kako je elio saznati je li odbje gli vozaè dvokolice bio zaposlen kod njih, on ga je podrobno opisao. Èinovnik ga je uputio na èovjeka po imenu Bakhen, nadzornika konju nica. Nadzornik je pregledavao jednog sivca, koji je bio premlad da bi ga upregnuli, i grdio jednog vozaèa dvokolica, optu enog za grubost. Bakhen, koji je imao dvadeseta k godina, bio je sna an mu karac, èetvrtastog, neugodnog lica s kratkom bradom; njegov e mi ice su ukra avale dvije bakrene grivne. Ozbiljnim, promuklim glasom, estoko je k ritizirao kolegu. Kada se krivac udaljio, Bakhen je pomilovao konja koji mu je uputio zahvalni pog led. Mladiæ je pozvao nadzornika. - Ja sam princ Ramzes. - Utoliko bolje po tebe. - 7'reba mi jedna obavijest. - Obrati se policiji. - Samo mi ti mo e pomoæi. - To bi me zaèudilo. - Tra im jednog vozaèa dvokolica. - A ja se brinem o konjima i dvokolicama. - Taj èovjek je odbjegli zloèinac. ?60RAMZES: SIM SVJETLOSTI - To se mene ne tièe. - eli li da se izvuèe? Bakhen uputi bijesan pogled Ramzesu. - Da me ne optu uje za suuèesni tvo? Bio ti princ ili ne, bolje bi ti bilo odmah se iz gubiti! - Ne nadaj se da æu te moliti. Bakhen prasnu u smijeh.

- Jo si tu? - Ti ne to zna i to æe mi reæi. - Prilièno si drzak. Jedan konj je zanji tao; Bakhen zabrinuto potrèa u pravcu velièanstvene ivotinje tamnos meðe dlake koja se je sna nim ritanjem poku avala osloboditi konopca koji ju je stezao . - Polako, ljepotane, polako! Bakhenov je glas izgleda umirio pastuha; èovjek se je uspio pribli iti ivotinji èija je ljepota izazvala Ramzesovo divljenje. - Kako se zove? - "Bog Amon mu je dao srèanost"; to je moj najdra i konj. Ramzesu nije odgovorio Bakhen, veæ jedan glas iza njega, glas od kojeg se zaledio. Ramzes se okrenuo i naklonio pred svojim ocem, faraonom Setijem. CHR1STIAN JACft 12

Kr I "reèemo, Ramzese. ^Princ nije vjerovao svojim u ima, ali nije mogao tra iti od oca da ponovi dvije èarob ne rijeèi koje je upravo bio izgovorio; od silne sreæe na trenutak je zatvorio oèi. Seti je veæ krenuo prema konju koji se bio posve smirio; faraon ga je odvezao, a iv otinja je krenula za njim i dopustila da je upregnu u lagane dvokolice. Na glavn om ulazu vojarne, vladareva tjelesna garda budno je pazila. Princ se popeo u dvokolice s oèeve lijeve strane. - Uzmi uzde. S gordo æu osvajaèa, Ramzes je pokrenuo kraljevske dvokolice prema pristani tu gdje je èek ala flota spremna isploviti prema jugu. n Ramzes nije imao vremena obavijestiti Amenija; a to æe tek pomisliti lijepa Izet ka da bude vidjela da ga nema na njihovom ljubavnom sastanku u kolibi od trske? Ali , tko bi mario za to, kada mu se pru ila neoèekivana sreæa putovati na kraljevskoj laði koja je, no ena jakim sjevernim vjetrom, plovila punim jedrima! Buduæi da je bio kraljevski pisar, Ramzes je bio zadu en opisati pohod i voditi brod ski dnevnik, te nije smio ispustiti ni najmanju pojedinost. Prihvatio je tu ulogu sa arom, oèaran prizorima koji ?biMNZES: SIM SKIETLOSTI su se pred njim otkrivali. Osam stotina kilometara dijelilo je Memphis od Gebel Silsile, cilja njihovog puta; za sedamnaest dana koliko je trajalo putovanje, pr inc se nije prestajao diviti ljepoti obala Nila, spokoj sela podignutih na bre ulj cima kraj rijeke, svjetlucanju vode. Egipat se otkrivao pred njim, nepomièan, zalj ubljen u ivot, sposoban nadiæi i njegove najskromnije oblike. Tijekom cijelog puta, Ramzes nije vidio oca. Dani su proletjeli kao sati, a brod ski se dnevnik odebljao. Te, este godine Setijeve vladavine, tisuæu vojnika, klesar a i mornara iskrcali su se u Gebel Silsili gdje su radili najveæi kamenolomi pje èara u zemlji. Na tom mjestu, obale nad kojima su se uzdizali bre uljci pribli ile su se jedna drugoj i napravile prilièno uzak prolaz; rijeka je krila opasne virove u koj ima su se laðe prevrtale, a ljudi èesto utapljali. S pramca laðe, Seti je bacio pogled na kretanje èlanova posade; upravljajuæi se prema uputama svojih nadreðenih, prenosili su sanduke u kojima su se nalazili oruðe i nami rnice. Pjevali su i bodrili jedni druge, i vrijedno radili. Krajem dana, kraljevski glasnik je objavio da æe Njegovo velièanstvo nagraditi svako g radnika s pet truca kruha na dan, jednim sve njem povræa, jednom porcijom peèenja, se zamovim uljem, medom, smokvama, gro ðem, su enom ribom, vinom i dvjema vreæama ita mjeseèn . Poveæanje dnevnih obroka dalo je radnicima poleta i svatko se zarekao da æe raditi najbolje to mo e. Klesari su vadili blokove pje èara jedan po jedan, po to bi iskopali male rovove da bi ih odvojili od glavne stijene. Taj se posao nije mogao raditi nasumce; voðe grupa otkrivale su icu kamena i stavljale oznake koje su radnicima slu ile kao orijentac ione toèke. Ponekad, da bi dobili ogromne blokove, CHRIST1AM JACQ

zabijali bi klinove od suhog tvrdog drveta u male ureze u stijenju, a onda su ih moèili; oni bi se irili i radili tako sna an pritisak da je kamen pucao. Neke blokove su odmah predavali klesarima; druge su ljebovima od mulja spu tali niz o tru padinu do obale. Teretne laðe su ih prevozile do gradili ta hrama kojem su bili namijenjeni. Ramzes je bio zbunjen; kako opisati neprekidan rad tih majstora i napraviti popi s svega to naprave? Odluèan da svoj zadatak besprijekorno obavi, prihvatio je navik e koje su vladale na gradili tu, sprijateljio se s tim grubim ljudima trudeæi se ne biti nametljiv, nauèiti njihov jezik i posebne znakove sporazumijevanja u njihovom krugu. Kad su ga stavili na ku nju, dajuæi mu u ruke malj i dlijeto, on je tako vje t o isklesao prvi kamen da je iznenadio i one koji su ga gledali s podozrenjem. Veæ dugo je princ umjesto skupocjene lanene haljine nosio jednostavnu ko nu pregaèu, a eg a i znoj nisu mu smetali. ivot u kamenolomu sviðao mu se vi e nego ivot na dvoru; u do diru s ovim iskrenim ljudima, kojima je taj bo anski kamen zabranjivao da budu pod li, oslobodio se uobra enosti bogatog ðaka. Donio je odluku: ostati æe ovdje s radnicima u kamenolomu, upoznati njihove tajne i dijeliti njihovu svakodnevicu. Daleko od grada i njegovog beskorisnog sjaja, o dr avat æe svoju snagu birajuæi blokove pje èara za bogove. To je bila poruka koju mu je upuæivao njegov otac - zaboravi na zlatno djetinjstvo , la no obrazovanje i otkrij svoju pravu prirodu pod nemilosrdnim suncem kamenolom a. Prevario se, misleæi da ga susret s divljim bikom okreæe kraljevstvu; Seti je sru i o njegove snove suoèiv i ga s njegovim stvarnim moguænostima. Ramzes ni najmanje nije elio voditi ivot uglednika zarobljenog u rasko i i navikama; ta uloga mnogo æe bolje pristajati Henaru nego njemu. Umiren, zaspao je na palubi laðe, dok mu se pogled gubio meðu zvijezdama. ?64RAMZES: SiM SVJETLOSTI Neuobièajeni mir vladao je u kamenolomu iz kojeg je prethodnog dana izvaðena ogromna kolièina blokova. Obièno bi radnici u cik zore prionuli na posao koristeæi jutarnju s vje inu; gdje su sada bile njihove starje ine, za to nisu okupili radnike? Prepu tajuæi se èaroliji mjesta, princ je krenuo tihim stazama okru enim liticama pje èara. Sada su one èinile dio njegovog biæa; vi e neæe tragati za drugim vidicima, jer je u ivao u ovom spokoju prije nego to ga naru i pjesma radnièkog oruða. Krenuv i kroz taj labirint, Ramzes se uputio prema znacima koje su radnici ureziva li u kamenje da bi omeðili teren svake grupe. Jedva je èekao odbaciti odjeæu kraljevsk og pisara kako bi mogao ivjeti na isti naèin kao njegovi drugovi, dijeliti njihove muke i radosti, zaboraviti zauvijek svoj dotada nji ivot dokonog plemiæa. Na kraju kamenoloma, u stijeni je bilo iskopano sveti te. Desno od ulaza, na jedno j stijeni je stajao zapis koji je velièao izlazeæe sunce. Pred svetim kamenom, farao n Seti je podizao ruke, ra irenih dlanova, i slavio ponovno raðanje svjetlosti èiji su zraci poèinjali obasjavati kamenolom. Ramzes je kleknuo, slu ajuæi rijeèi koje je izgovarao njegov otac. Kada je zavr io molitvu, Seti se okrenuo prema sinu. - to tra i na ovom mjestu? - Put svog ivota. - Tvorac stvori èetiri savr ena djela - izjavio je faraon - stvori èetiri vjetra, da bi svako biæe disalo tijekom ivota; stvori vodu i poplavu, da i siroma an ima koristi od nje kao i bogat; svakog èovjeka stvori nalik na svog bli njeg; najzad, ureza u l judsko srce sjeæanje na Zapad i drugi svijet, da bi ?6$CHRISTIAH JACQ èovjek prinosio rtve nevidljivom. Ali ljudi su oskrnavili rijeè tvorca i eljeli izopaèit i njegovo djelo; jesi li i ti jedan od njih? - Ja...ja sam ubio èovjeka. - Je li ubijanje smisao tvog ivota? - Branio sam se, neka sila me je vodila! - U tom sluèaju, prihvati odgovornost za svoj èin i ne oplakuj sebe. - elim pronaæi pravog krivca. - Ne zapoèinji ono to neæe zavr iti: jesi li spreman na rtvu nevidljivom? Princ je kimnuo glavom.

Seti je u ao u sveti te i odmah se vratio sa zlatno utim psom u naruèju. Osmijeh je ozar io Ramzesovo lice. - Zar je Noæobdija ovdje? - To je tvoj pas? - Da, ali... - Uzmi kamen, smrskaj mu glavu i prinesi je duhu ovog kamenoloma; tako æe se proèisti ti od svog zloèina. Faraon je pustio ivotinju koja je odmah potrèala ka svojem gospodaru i poèela razdrag ano skakati, radujuæi se njihovom ponovnom susretu. - Oèe... - Uèini kako sam ti rekao. Noæobdijine oèi su tra ile milovanje i nje nost. - Odbijam. - Jesi li svjestan to znaèi tvoj odgovor? - elim uæi u bratstvo radnika u kamenolomu i vi e se nikada ne vratiti na dvor. - Zar bi se odrekao svog polo aja zbog jednog psa? - On mi je poklonio svoje povjerenje, du an sam ga tititi. - Poði za mnom. Krenuli su jednim puteljkom koji je vodio uz brijeg. Seti, Ramzes i Noæobdija pope li su se na kameniti vrh s kojega s pru ao pogled na cijeli kamenolom. ?66RAMZESr SIH SVJETLOSTI - Da si ubio svog psa, bio bi najgnusniji zloèinac; tvoje pona anje te vodi korak n aprijed. Ramzes je osjetio beskrajnu radost i olak anje. - Ovde æu dokazati koliko vrijedim! - Grije i . - U stanju sam izdr ati naporan rad! - Kamenolomi kao to je ovaj osiguravaju vjeènost na e civilizacije; kralj ih treba èest o posjeæivati, kako bi se osobno uvjerio da radnici i klesari rade po propisima. O vo je va no jer se moramo brinuti da boravi ta bo anstava izgledaju to ljep e kako bi ona ostala na Zemlji. U dodiru s ljudima od zanata razvija se i smisao za upravljan je; kamen i drvo ne la u. Faraona je stvorio Egipat, a on nastavlja stvarati njega ; on gradi sve vi e i vi e, jer graditi hramove i narod najveæe je djelo ljubavi. Svaka od Setijevih rijeèi bila je ivi bljesak koji je oplemenjivao duh mladog Ramze sa, nalik ednom putniku to eð gasi na izvoru svje e vode. - Dakle, mjesto kojem pripadam je uistinu ovdje. - Ne, sine; Gebel Silsila je obièan kamenolom pje èara. Granit, alabaster, kreènjak, dr ugo kamenje i drugi materijali zahtijevaju tvoju prisutnost. Ne smije tra iti utoèi te, makar to bilo i u okviru nekog bratstva. Vrijeme je da krenemo na sjever. U! 'prostranom uredu koji mu je stavljen na raspolaganje, Ameni j e sreðivao prikupljene podatke. Kako je pronju kao po raznim mjestima i ispitao 6]CHRISTIAH JACft veliki broj sitnih èinovnika, manje ili vi e prièljivih, Ramzesov osobni tajnik je zad ovoljno trljao ruke zbog dobivenih rezultata. Poput psa tragaèa, osjeæao je istinu n a dohvat ruke. Nije bilo nikakve sumnje, radilo se o prijevari; ali kome je ona donosila korist? Ako mladi pisar pronaðe èvrste dokaze, istjerat æe stvar do kraja i uèi niti sve da krivac bude ka njen. Dok je i èitavao bilje ke zapisane na jednoj drvenoj ploèici, lijepa Izet je upala na Ra mzesovo podruèje, provaliv i vrata ureda njegovog tajnika. Neugodno iznenaðen, Arheni je ustao; kako se pona ati pred tom prelijepom djevojkom, umi ljenom zbog svog visokog podrijetla? - Gdje je Ramzes? - o tro je upitala. - Ne znam. - Ne vjerujem ti. - Ipak, govorim istinu. - Ka u da Ramzes pred tobom nema nikakvih tajni?

- Mi smo prijatelji, ali napustio je Memphis, a da me nije obavijestio. - Nemoguæe! - Èak i da vama udovoljim, ne bih lagao. - Ne izgleda zabrinuto. - Za to bih bio? - Ti zna gdje je on, ali ne eli mi reæi! - Pogre no me optu ujete. - Osim njega, tebe nitko ne titi. - Ramzes æe se vratiti, budite sigurni; ja bih osjetio da mu se dogodila neka nes reæa. Izmeðu njega i mene postoje nevidljive veze, zato nisam zabrinut. - Ti se sa mnom ali ! - Vratit æe se. 68BAMZES: $IW SVJETLOSTI Po dvoru su kru ile nepotpune prièe i glasine koje su pobijale jedna drugu. Naime, j edni su tvrdili daje Seti prognao Ramzesa na jug, drugi opet da je princ dobio z adatak provjeriti stanje brana prije sljedeæe poplave. Lijepu Izet nikako nije pro lazio bijes; njen ljubavnik joj se narugao i ismijao je! Kada je zatekla praznu kolibu od trske u kojoj su se sastajali, pomislila je da je rijeè o ali i uzalud do zivala Ramzesa; odjednom joj se uèinilo da se odasvud pomaljaju abe krastaèe, zmije i psi lutalice i u asnuta je pobjegla. Ispala je smije na u vlastitim oèima zbog tog mladog drskog princa... Ali tako je bi la zabrinuta za njega! Ako Ameni nije lagao, Ramzes je upao u neku klopku. Samo je jedan èovjek znao istinu. % tu Henar je upravo dovr avao ruèak; savr eno peèena prepelica prijala je njegovu nepcu. - Draga Izet! Kako mi je drago to vas vidim... Hoæete li probati pire od smokava? Nije da se hvalim, ali najbolji je u Memphisu. - Gdje se krije Ramzes? - Nje na i draga prijateljice... Kako bih ja to znao? - Zar buduæi kralj mo e sebi dopustiti da mu promaknu takve sitnice? Henar se osmjehnuo, zabavljajuæi se. - Sviða mi se va a o troumnost. - Govorite, molim vas. - Ne budite nestrpljivi, sjedite i probajte ovaj pire; neæete po aliti. Mlada ena je izabrala udobnu stolicu sa zelenim jastuèiæem. - Sudbina nam je dodijelila povla ten polo aj; za to ne bismo prihvatili na u sreæu? CHR1STIAM JACQ - Ne razumijem. - Odlièno se sla emo, zar ne? Umjesto da uðete u brak s mojim bratom, trebali bi bolje razmisliti i uèiniti ne to za svoju buduænost. - Kako je vi zami ljate? - Pored mene biste vodili sjajan ivot. Lijepa Izet pa ljivo odmjeri starijeg kraljevog sina. Trudio se biti otmjen, dopad ljiv, odmjeren, veæ se u ivio u svoju buduæu ulogu, ali nikada neæe imati Ramzesovu neod oljivost i divlju ljepotu. - Zaista elite znati gdje je moj brat? - Da, zaista. - Bojim se da æu vas ra alostiti. - Spremna sam èuti istinu. - Poklonite mi svoje povjerenje i po tedjet æu vas razoèaranja. - Vjerujem da sam dovoljno sna na suoèiti se s onim to æete reæi. Henar je napravio tu no lice. - Ramzes je uzet za pisara ekspedicije koja je oti la u kamenolome pje èara u Gebel S ilsili. Njegova du nost je napisati izvje taj i opisati tijek radova. Krajnje osredn ji posao, koji æe ga osuditi da mjesecima ostane s radnicima i boravi na jugu. Moj otac je jo jednom pokazao da dobro poznaje ljude; stavio je mog brata tamo gdje mu je i mjesto. A da sada poprièamo o na oj zajednièkoj buduænosti? - Menije lo e, ja... - Upozorio sam vas.

On ustade i uhvati je za desnu ruku. Taj dodir izazva odvratnost kod mlade ene, Da, Ramzes je osuðen na propast; da, Hen ar æe biti jedini gospodar. Njegova æe ljubav donijeti sretnoj izabranici slavu i bo gatstvo; zar desetine otmjenih gospoðica upravo ne sanjaju kako se udaju za naslje dnika krune? Ona naglo odskoèi. ?70RAMZES: SIW SVJETLOSTI - Pustite me. - Ne kvarite svoju sreæu. - Volim Ramzesa. - Tko mari za ljubav! Mene ljubav ne zanima, a vi æete zaboraviti na nju. Od vas tra im da budete lijepi, da mi podarite sina i budete prva dama Egipta. Bilo bi su ludo da ovo odbijete. - Dr ite me, dakle, ludom. Henar ispru i ruke prema njoj. - Nemojte otiæi! Inaèe... - Inaèe? Henarovo okruglo lice se uozbiljilo. - Moglo bi vam biti vrlo nezgodno ako postanemo neprijatelji... Vjerujem u va u r azboritost. - Zbogom, Henare; vi idete svojim putem, ja sam svoj izabrala. Memphis je bio buèan i iv grad. Na pristani te, u kojem je vrvjelo kao u mravinjaku, stizalo je mno tvo trgovaèkih laða s juga i sjevera; administrativne vlasti zadu ene za rijeèni promet strogo su propisale vrijeme polaska, a mno tvo pisara provjeravalo je tovare. U jednom od mnogobrojnih skladi ta nalazio se materijal za pisanje, od to ga na desetine grumenja tinte. Ameni, pozivajuæi se na zvanje tajnika faraonovog mlaðeg sina, dobio je dozvolu da i h pregleda. Posebnu je pozornost obratio na prvoklasne proizvode koji su imali i najveæu cijenu, ali njegova potraga nije urodila plodom. Hodajuæi kroz ulièice koje su zakrèila kola svih velièina s magarcima natovarenim voæem, p ovræem ili vreæama ita, Ameni se, zahvaljujuæi niskom rastu i sitnoj graði, nekako provuk ao do jedne èetvrti blizu Ptahovog hrama, koji je 71CHRISTIAN JACQ dogradio Seti; ispred pilona irokog sedamdeset pet metara divovski kraljevski kip ovi od ru ièastog granita ukazivali su na prisutnost svetinje. Mladi pisar je volio staru prijestolnicu koju je podigao Menes, ujedinitelj sjevera i juga; zar nije bila nalik na èa icu cvijeta koju je titila zlatna boginja? Kako je bilo ugodno proma trati njena jezera prekrivena lotosima, udisati miris cvijeæa koji je opijao njene trgove, kakvo je samo bla enstvo odmarati se u hladu neke kro nje i diviti se Nilu! Ali na alost, nije bilo vremena za u ivanje. Udaljavajuæi se od skladi ta u kojima se èuv alo oru je za razne vojne jedinice, Ameni je stigao pred vrata radionice u kojoj s u se proizvodila grumenja tinte za najbolje kole u gradu. Primili su ga vrlo hladno, ali zahvaljujuæi Ramzesovom imenu uspio je uæi i saslu ati zanatlije. Jedan od njih, koji je bio pred povlaèenjem iz slu be, pokazao je susretl jivost i izrazio aljenje zbog nemara nekih proizvoðaèa koji su nezaslu eno dobili dozvo lu od dvora. Posle izvjesnog uvjeravanja, Ameni je dobio jednu adresu u sjeverno j èetvrti iza stare tvrðave bijelih zidova. Mladi pisar je bez oklijevanja krenuo dalje, zaobi ao dokove na kojima je vladala velika gu va i pro ao kroz èetvrt Ankh-taui, " ivot dviju zemalja4", iza sebe ostavio je dnu od vojarni i potom stigao u gusto naseljeno predgraðe gdje su se velike vile m ije ale s niskim dvokatnicama i zanatskim radnjama. Zalutao je nekoliko puta, ali zahvaljujuæi ljubaznosti domaæica koje su, èisteæi metlom ulièice, ivo razgovarale, najzad je uspio ugledati radionicu koju je tra io i odluèio posjetiti. Ma koliko bio umoran , Ameni bi pretra io cijeli Memphis, jer je bio uvjeren da se rje enje zagonetke nal azi na samom poèetku proizvodnje grumenja tinte. Na pragu je stajao jedan bradati èetrdesetogodi njak naoru an drvenom motkom. 4 Odnosno Gornji i Donji Egipat; smje ten na njihovoj granici, Memphis je bio sto er ravnote e faraonske zemlje. RAMZES: SIM SVJETLOSTI

- Zdravo; mogu li uæi? - Zabranjeno je. - Ja sam osobni tajnik kraljevskog pisara. - Vrati se od kuda si do ao, mali. - Taj kraljevski pisar se zove Ramzes, Setijev sin. - Radionica je zatvorena. - To je samo razlog vi e da mi dozvoli izvr iti pregled. - Ja imam svoje naredbe. - Ako bude suraðivao, izbjeæi æe javnu tu bu. - Odlazi. Ameni za ali to je bio tako fizièki slab; Ramzes bi bez problema podigao ovog neotesa nca i bacio ga u kanal. Kako nije posjedovao fizièku snagu, mladi pisar se odluèio p oslu iti lukavstvom. Pozdravio je èuvara, odglumio kako odlazi, a onda uzeo ljestve i popeo se na krov skladi ta koje se nalazilo u blizini stra njeg zida radionice. A kada se spustio mra k, uvukao se unutra kroz jedan prozorèiæ. Pod svjetiljkom koju je spustio na policu, pregledao je zalihe. Prvi red grumena tinte ga je razoèarao; bile su odliène kvalit ete. Ali drugi red, iako je nosio peèat s kontrolnim znakom "prva klasa", imao je nedostatke: grumeni su bili manje velièine, blijede boje i nedovoljne te ine. Ameni je s njima probao pisati to je u potpunosti potvrdilo njegove sumnje-upravo je ot krio sredi te proizvodnje lo e tinte. Sretan i ponosan, mladi pisar nije èuo kako mu se s leða pribli ava èuvar. Bradati mu kara c ga je onesvijestio sna nim udarcem motke po glavi, prebacio njegovo be ivotno tije lo preko ramena i ostavio ga u obli njem sanduku za smeæe, na javnom smetli tu gdje su se gomilali otpaci koje su u zoru spaljivali. Radoznali mladiæ neæe imati jo jednu p riliku izbrbljati to je otkrio. nCHRISTIAH JACQ

v; 'ukuæi za ruku jednu djevojèicu koja se jo nije bila sasvim razbudila, radnik gradske èistoæe je polako koraèao kroz usnule ulice sjeverne èetvrti Memphisa. Morao je, prije no to svane, potpaliti vatru u sanducima za smeæe koji su bili rasporeðeni izmeðu bloko va kuæa; svakodnevno spaljivanje smeæa i otpadaka bio je dobar naèin dezinfekcije i na taj naèin su po tovana stroga pravila o èistoæi koja je zavela dr avna uprava. Tom poslu nikada nije bilo kraja, ali je bio prilièno dobro plaæen, a radniku je pru ao osjeæaj da koristi ostalim graðanima. Ovaj je znao koje su dvije najljenje obitelji u tom kraju; iako im je uputio usm enu opomenu, nije utvrdio nikakvo pobolj anje i bio je prinuðen dosuditi im novèanu ka znu. Gunðajuæi zbog tuðe lijenosti, svojstvene ljudskom rodu, podignuo je krpenu lutku koju je djevojèica ispustila i poku ao ju utje iti. Kada zavr i s poslom, èastit æe je obi nim doruèkom, a onda æe oboje spavati u sjeni palme, u vrtu koji se nalazio u blizin i hrama boginje Neit. Na svu sreæu, sanduk nije bio ispunjen do vrha; radnik je bakljom zapalio plamen n a nekoliko mjesta da bi vatra br e gorjela. - Tata... elim veliku lutku. - Molim? - Veliku lutku, onu tamo. Djevojèica je pokazala rukom na predmet ljudskog oblika; jedna ruka je virila iz s meæa. Odjednom, prekrio ju je dim. 74RAMZES: $m SVJETLOSTI Hoæu je, tata. Zainteresiran, radnik je u ao u sanduk, ne obaziruæi se na moguænost da opeèe stopala. Ruka... Ruka mladiæa! Pa ljivo je izvukao nepomièno tijelo. Na potiljku je bilo zgru ane krvi. fli Na povratku kuæi, Ramzes nije ponovo vidio svojeg oca. Nijedna pojedinost neæe nedos tajati u njegovom brodskom dnevniku, a taj tekst æe preæi u kraljevske ljetopise koj i su kazivali velike podvige iz este godine Setijeve vladavine. Princ je ostavio

odjeæu i pisarski pribor, sprijatelji se s posadom i pridru i joj se u poslu; nauèio j e vezati èvorove, podignuti jedra i kako upravljati kormilom. Osobito se zbli io s v jetrom; zar se nije govorilo da je tajanstveni bog Amon, èije oblièje nitko nije zna o, otkrivao svoju prisutnost nadimajuæi jedra laða, vodeæi ih da sretno stignu u svoju luku? Nevidljivi se pojavljivao, iako je ostajao nevidljiv. Kapetan laðe je prihvatio igru, kada je veæ kraljev sin zaboravljao na svoje podrije tlo i odbijao svaku povlasticu; stoga mu je poèeo davati najte e poslove koji su zag orèavali ivot mornara. Ramzes se pokorio bez gunðanja. Poslu no bi izribao palubu, a on da bi sa zaèuðujuæom odluèno æu sjeo na klupu pokraj veslaèa. Plovidba na sjever zahtijeval e dobro poznavanje struja i hrabru posadu. Bilo je pravo u ivanje osjetiti kako laða klizi kroz vodu, uskladiti svoje pokrete s njom, da bi jo vi e poveæala brzinu. Povratak ekspedicije uvijek je bio povod za veliko slavlje. Na dokovima glavnog pristani ta u Memphisu, èije je ime znaèilo "sretan put", tiskalo se nebrojeno mno tvo. Èi m su njihova stopala ponovno dodirnula egipatsko tlo, mornari su dobili vijence od cvijeæa i pehare svje eg piva; svi su plesali i pjevali njima u èast, velièala se nj ihova hrabrost i 75CHRISTIAH JACQ blagonaklonost rijeke koja ih je vodila u dobrom smjeru. Iznenada, neèije ljupke ruke stavile su Ramzesu oko vrata vijenac od razlièaka. - Hoæe li ova nagrada biti dovoljna jednom princu? - upitala je vragolasto lijepa Izet. Ramzes se nije izmaknuo. - Trebala bi biti ljuta. Potom ju je zagrlio, dok je ona glumila kako se brani. - Misli li da je dovoljno da te vidim pa da zaboravim na tvoje prostaèko pona anje? - Za to ne, kad ni ta nisam kriv? - Èak i ako si morao hitno otputovati, mogao si me nekako obavijestiti. - Izvr enje faraonove zapovijedi ne trpi nikakvo odlaganje. - eli reæi... - Otac me je poveo sa sobom u Gebel Silsilu, ali to nije bila kazna. Lijepa Izet se poèela umiljavati. - Danima si putovao u njegovom dru tvu... Sigurno je s tobom vodio povjerljive ra zgovore. - Ne zavaravaj se, slu io sam kao pisar, radnik u kamenolomu i mornar. - Za to te je natjerao da otputuje ? - To samo on zna. - Srela sam se s tvojim bratom, najavio mi je tvoj pad; po njegovim rijeèima, oti a o si na jug kako bi tamo obavio nekakav beznaèajan posao. - U oèima mojeg brata sve je beznaèajno osim njega. - Ali ti i se vratio u Memphis, i ja pripadam tebi. - Lijepa si i pametna; to su dvije neophodne osobine za veliku kraljevsku suprug u. - Henar nije odustao od enidbe sa mnom. - Za to oklijeva ? Nije mudro odbiti tako blistavu buduænost. ?76RAMZES: SIM SVJETLOSTI - Ja i nisam mudra, nego zaljubljena u tebe. - Buduænost... - Samo me sada njost zanima. Moji roditelji su na selu, vila je prazna... Neæe li on a biti udobnija od na e kolibe? Je li to bila ljubav, to pomamno zadovoljstvo koje je dijelio s lijepom Izet? Ra mzes se uzalud pitao. Bilo mu je dovoljno do ivjeti tjelesnu strast, u ivati u tim u zbudljivim trenucima kada su se njihova tijela tako dobro slagala da su èinila jed no biæe i bila ponesena u vrtlog. Mlada ljubavnica je znala milovanjima probuditi njegovu elju i izazvati ga, a da se on nikada ne zasiti. Kako mu je bilo te ko odvo jiti se od nje, onako nage i malaksale, dok pru a nezasitne ruke da jo zadr i svojeg ljubavnika! Lijepa Izet je tada prvi puta spomenula brak. Princ, èija je priroda bila neukroti va, nije pokazao nikakvo odu evljenje; koliko mu se njegova prijateljica sviðala, to

liko ga je pomisao na brak smetala. Istini za volju, usprkos mladosti, bili su v eæ mu karac i ena i nitko se ne bi usprotivio njihovom sjedinjenju. Ali, Ramzes nije smatrao da je spreman upustiti se u takvu pustolovinu. Izet mu nije prigovorila niti pokazala bilo kakav znak nezadovoljstva, ali se u sebi zarekla kako æe ga ipa k nagovoriti. Jer, to ga je vi e poznavala, vi e je u njega vjerovala. I dok je njemu prepustila da se rukovodi razumom, ona je odluèila slu ati svoju intuiciju. Osoba k oja je bila u stanju, pru iti toliko ljubavi predstavljala je nezamjenjivo blago, dragocjenije od bilo kojeg bogatstva. IM ?n CHRIST1AM JACft Ramzes je oti ao u centar grada gdje se nalazila èetvrt otmjenih kuæa. Bio je siguran da Ameni s nestrpljenjem èeka njegov povratak. Je li nastavio svoju istragu i da l i je do ao do nekog otkriæa? Naoru ani policajac èuvao je ulaz u prinèeve odaje. - to se to dogaða? - Vi ste princ Ramzes? - Da, ja sam. - Va tajnik je bio rtva napada; stoga mi je zapovjeðeno da ga èuvam. Ramzes je pojurio u sobu svojeg prijatelja. Ameni je le ao na postelji zavijene gl ave; kraj njegovog uzglavlja sjedila je bolnièarka. - Ti ina - zapovjedi ona. - Spava. Djevojka je odvukla princa izvan odaje. - to mu se dogodilo? - Prona li su ga u smeæu u sjevernoj èetvrti; mislili su da je mrtav. - Hoæe li pre ivjeti? - Lijeènik se tome nada. - Je li ne to govorio? - Nekoliko nerazumljivih rijeèi. Narkotici ubla uju bol, ali od njih se pada u dubok san. II: Ramzes je odmah oti ao na razgovor s pomoænikom naèelnika policije nakon to je ovaj oti a o u obilazak ju no od Memphisa. Potpuno snu den, èinovnik mu nije mogao pru iti nikakvu obavijest; nitko u sumnjivoj èetvrti nije vidio napadaèa. Unatoè iscrpnim ispitivanjim a, nisu otkrili nikakav trag. Isti sluèaj je bio i s vozaèem dvokolica; bez sumnje j e nestao, a mo da i napustio Hgipat. RAMZES: SIN SVJETLOSTI Princ se vratio kuæi ba u vrijeme kada se Ameni poèeo buditi; ugledav i Ramzesa, pogled ozlijeðenog mladiæa je zablistao. 4 - Vratio si se... Znao sam! Glas mu je podrhtavao, ali je rijeèi izgovarao razgovjetno. - Kako se osjeæa ? - Uspio sam, Ramzese, uspio! - Ako nastavi tim opasnim putem, sve æe ti kosti na kraju biti polomljene. - Jake su one, kao to vidi . - Tko te je udario? - Èuvar radionice gdje su uskladi tene sumnjive grumene tinte. - Znaèi, uistinu si uspio. Amenijevo lice zasjalo je od ponosa. - Opisi mi to mjesto - zatra i Ramzes. - Opasno je... Nemoj tamo iæi bez policije. - Ne brini i odmori se; to prije stane na noge, prije æe mi biti od pomoæi. Zahvaljujuæi Amenijevim uputama, Ramzes je bez muke prona ao navedenu radionicu; iak o je veæ bilo pro lo tri sata kako je sunce iza lo, vrata su bila zatvorena. Zaèuðen, prin c je pro etao kroz èetvrt, ali nije opazio ni ta sumnjivo. Skladi te je izgledalo napu ten o. Bojeæi se da je u pitanju klopka, Ramzes je saèekao do veèeri. Tako su ljudi neprestan o prolazili ulicom, nitko nije u ao u zgradu. On se obratio jednom vodono i koji je opskrbljivao zanatlije.

- Poznaje li ovu radionicu? CHRISTIAH JACQ - U njoj prave grumenje tinte. - Za to je zatvorena? - Vrata su zatvorena veæ tjedan dana, to je èudno. - to se dogodilo s vlasnicima? - Ne znam. - Tko su oni? - Ovdje smo viðali samo radnike, ali ne i gazdu. - Kome su isporuèivali robu? - To se mene ne tièe. Vodono a se potom brzo udaljio. Ramzes je odluèio upotrijebiti istu taktiku kao i Ameni; popeo se ljestvama na kro v skladi ta, pa ljivo ga pretrèao i u ao u zgradu. Brzo je zavr io pretres; skladi te je bilo prazrio. Zajedno s ostalim kraljevskim pisarima, Ramzes je pozvan u hram Ptaha, boga koji je rijeèju stvorio svijet; svaki od njih se pojavio pred vrhovnim sveæenikom i podn io sa eto izvje æe o svom nedavnom radu. Uèitelj zanatlija ih je podsjetio da svoj govor moraju oblikovati kao to se oblikuje materijal i da svoje rijeèi prilagoðavaju uèenju mudraca. Kad je sveèanost zavr ila, Sari je èestitao svom biv em uèeniku. - Ponosan sam to sam bio tvoj odgajatelj; iako zli jezici prièaju sva ta, izgleda da slijedi put znanja. Uèi i dalje i biti æe ugledan èovjek. - Je li to va nije nego dosegnuti istinu o svom pravom biæu? Sari nije mogao sakriti zbunjenost. - U trenutku kada si se konaèno opametio, naèuo sam neoèekivane glasine o tebi. - Kakve? &> RAHZES: Sili SVJETLOSTI - Govorka se da tra i nekog vozaèa dvokolica koji je u bijegu, a da je tvoj osobni ta jnik bio ozbiljno ozlijeðen. - To nisu prazne prièe. ; - Pusti vlasti neka radi svoj posao i zaboravi na te neugodnosti; policija je z a takve stvari mjerodavnija od tebe. Na kraju æe pronaæi krivce, vjeruj mi; tebe èeka jo mnogo posla. Najva nije od svega je da po tuje svoj polo aj. Cd Ruèak nasamo s majkom bila je izuzetna prilika koju je Ramzes znao cijeniti. Suvi e zauzeta voðenjem dr ave, posao u kojem je imala velikog udjela, svakodnevnim i sezon skim obredima, a da se ne spominju njezine mnogobrojne du nosti na dvoru, velika k raljevska supruga imala je malo slobodnog vremena za sebe i svoje bli nje. Posude od alabastera bile su poredane na niskim stolovima ispod svoda s tankim d rvenim stupovima koji je stvarao umirujuæi hlad. Kako se vraæala sa savjeta posveæenog imenovanju glavnih pjevaèica boga Amona, zadu enih za glazbeni dio obreda, Tuja je bila u dugoj lanenoj haljini s naborima i nosila je debelu zlatnu ogrlicu. Ramze s je prema njoj osjeæao bezgraniènu nje nost, pomije anu sa sve veæim divljenjem. Nijedna na nije joj bila ravna, nijedna ena se èak nije niti usudila s njom usporeðivati; usp rkos svom skromnom podrijetlu, bila je roðena za kraljicu. Jedino ona je mogla pro buditi Setijevu ljubav i uz njega upravljati Egiptom. Na jelovniku su bili salata, krastavci, goveði kotlet, kozji sir, okrugli kolaè s me dom, lepinje od krupne p enice i vino iz oaza razbla eno s vodom. Kraljica je voljel a vrijeme glavnog objeda na kojem nije okupljala ni nametljivce ni molioce; mir njenog osobnog vrta koji je okru ivalo jedno jezero hranio ju je kao i hrana koju je bri ljivo odabirao i pripremao njezin kuhar. CHRISTIAM JACa - Kako je proteklo tvoje putovanje u Gebel Silsilu? - Osjetio sam kakvu snagu imaju radnici u kamenolomu i mornari. - Ni jedno ni drugo te nije zadr alo. - Moj otac nije tako elio. - On je strog gospodar koji æe od tebe tra iti vi e nego to mo e dati. - Zna li mo da to je odluèio o mojoj sudbini?

- Danas nema mnogo volje za hranom. - Zar je nu no da me dr ite u neznanju? - Boji li se faraona ili ima povjerenja u njega? - Strah ne obitava u mom srcu. - Pripremi se svim svojim biæem za bitku na koju su te izazvali, ne osvræi se, odba ci svako aljenje i gri nju savjesti, nemoj biti zavidan niti ljubomoran. I u ivaj u s vakom trenutku koji provede s ocem, kao u bo anskom daru. Je li i ta drugo va no? Princ je ku ao goveði kotlet, peèen ba koliko treba i ukra en bijelim lukom i zaèinima. Pr ko èistog plavog neba proletio je veliki ibis. - Treba mi tvoja pomoæ. Policija pravi od mene budalu. - To je ozbiljna optu ba, sine. - Mislim daje osnovana. - Ima li dokaze? - Ne, zato se i obraæam tebi. - Ni ja nisam iznad zakona. - Ako zatra i ozbiljnu istragu, ona æe biti pokrenuta. Niko ne traga za èovjekom koji je potplatio mog napadaèa, nitko ne eli otkriti onoga koji upravlja proizvodnjom ne kvalitetne tinte to se prodaje pisarima kao prvoklasni proizvod. Moj prijatelj Am eni umalo nije nastradao jer je otkrio sumnjivu radionicu; ali zloèinac je isprazn io skladi te i nijedan stanovnik te èetvrti se ne usuðuje svjedoèiti protiv njega. Dakle u pitanju je netko utjecajan, toliko utjecajan da ulijeva strah u ljude. ?feMfiZES: SIN IKICTLOSTI Na koga cilja ? Ramzes je utio. - Uèinit æu sve to mogu - obeæala je Tuja. Faraonova laða je plovila na sjever. Krenuv i iz Memphisa, pratila je glavni tok Nil a, a onda skrenula u jedan od njenih rukavaca koji je zalazio duboko u srce Delt e. Ramzes je bio ushiæen. Ovdje nije bilo ni traga pustinji; u ovim predjelima koji su pripadali Horusu, d ok je Set5 vladao dolinom kroz koju je rijeka sebi krèila prolaz izmeðu dviju obala i borila se sa su om, voda je bila gospodar. Divlji dio Delte nalikovao je na ogro mnu moèvaru, nastanjenu pticama kojih je bilo na tisuæe, umama papirusa i ribama. Nit i jedan grad se nije ukazivao na vidiku, èak ni selo, veæ samo nekoliko ribarskih ko liba na vrhovima bre uljaka koji su se uzdizali nad vodom. Svjetlost nije bila nep omièna, kao u dolini; vjetar koji je dolazio s mora njihao je trske. Crni flamingosi, patke, èaplje i pelikani dijelili su to ogromno prostranstvo u ko jem su se gubili vijugavi kanali; cibetka je pro dirala jaja iz gnijezda vodomara, jedna zmija je gmizala kroz gusti iznad kojega su letjeli areni leptiri. Èovjek jo n ije bio zagospodario ovim predjelima. 5 Horus i Set, dva brata koja su, prema odluci bogova, dijelila meðu sobom svemir i Bgipat CHRISTIAN JACQ Laða je sve sporije klizila, pod opreznom rukom kapetana koji je poznavao æud ovog l abirinta; na laði su bili dvadesetorica iskusnih mornara i gospodar zemlje koji je stajao na pramcu. Njegov sin ga je kri om promatrao, opèinjen njegovim dostojanstve nim dr anjem; Seti je simbolizirao Egipat, on je bio Egipat, nasljednik tisuægodi nje loze, svjestan bo anske velièine i ljudske malenkosti. U oèima naroda, faraon je ostaj ao tajanstvena liènost, èija je prava domovina zvjezdano nebo; njegova prisutnost na zemlji odr avala je vezu s drugim svijetom, njegov pogled je otvarao vrata tog sv ijeta njegovom narodu. Bez njega, divlja tvo bi zavladalo na obje obale; s njim, b uduænost je obeæavala vjeènost. Iako nije znao cilj putovanja, Ramzes je opisivao i ovaj pohod. Ni otac ni posad a nisu pristajali na razgovor. Princ je primijetio pritajenu zabrinutost, kao da je neka skrivena opasnost prijetila laði. U svakom trenutku nekakvo èudovi te je mogl o izroniti iz vode i progutati ih. Kao i prilikom prvog putovanja, Seti nije dao vremena sinu da izvijesti lijepu Izet i Amenija o svom odlasku. Ramzes je mogao zamisliti bijes svoje ljubavnice i zabrinutost svog prijatelja, ali nijedan raz log, pa bili to ljubav ili prijateljstvo, nisu ga mogli sprijeèiti da krene za svo

jim ocem tamo kuda ga je on naumio odvesti. Jedan kanal se ukazao pred njima; sada su mnogo lak e napredovali i laða je najzad p ristala uz otoèiæ obrastao travom na kojem je bila podignuta neobièna drvena kula. Kra lj je si ao niz ljestve od u adi; Ramzes je krenuo za njim. Faraon i njegov sin pope li su se na vrh kule koja je bila skrivena iza jednog pletera. Odozgo se vidjelo samo nebo. Seti je bio tako zadubljen u misli da se Ramzes nije usuðivao postaviti mu bilo ka kvo pitanje. Odjednom, faraonov pogled je zasjao. - Gledaj, Ramzese, gledaj dobro! Toliko visoko na nebeskom plavetnilu da je izgledalo da dodiruje sunce, jato pti ca selica u obliku slova V letjelo je prema jugu. : SIN SVJETUMTI One dolaze s druge strane svih poznatih svjetova - otkrio mu je Seti - iz beskra ja u kojem bogovi neprestano stvaraju ivot. Kada borave na oceanu moæi, postaju pti ce s ljudskom glavom i hrane se svjetlo æu; kada prelaze granice ovog svijeta, pretv araju se u lastavicu ili neku drugu pticu selicu. Ne zaboravi ih gledati, jer to su na i uskrsli preci koji mole sunce da nas njegov oganj ne spr i; oni nadahnjuju faraonove misli i pokazuju mu put koji ljudske oèi ne vide. Èim se spustila noæ i zvijezde zablistale, Seti je poèeo poduèavati sina o nebu. Otkrio mu je nazive sazvije ða, neumorno kretanje planeta, sunca i mjeseca i znaèenje nebeski h kuæa. Zar nije dano faraonu da rasprostre svoju moæ do kraja svemira, tako da njeg ova ruka mo e svugdje dosegnuti? Ramzes je slu ao, iroko otvoriv i u i i srce; ove rijeèi su mu bile kao hrana od koje nij e elio ispustiti niti mrvicu. Ali zora je do la suvi e brzo i jutro je svanulo. Hi Zbog gustog isprepletanog raslinja, kraljevska laða nije mogla dalje ploviti. Seti , Ramzes i èetvorica mornara, naoru ani kopljima, lukovima i palicama u li su u lagani èamac od papirusa; faraon osobno je veslaèima pokazivao smjer kretanja. Ramzes je osjeæao kao da ga neka sila odnosi u drugi svijet, sasvim razlièit od doli ne. U ove predjele ljudska noga jo nikada nije kroèila; visoki osam metara, papirus i su ponekad zaklanjali sunce. Da mu ko a nije bila premazana debelim slojem masno g melema, princa bi pojele na tisuæe insekata koji su svojim zujanjem stvarali nes nosnu buku. Kada su pro li kroz moèvarnu umu, èamac je tiho skliznuo u jezero u kojem su se uzdizal a dva otoèiæa. - To su sveti gradovi Pe i Dep - otkrio je faraon sinu. - Gradovi? - zaèudio se Ramzes. - Namijenjeni su du ama pravednih; njihov grad je nedirnuta priroda. Kada je ivot izronio iz praiskonskog oceana, pojavio se u obli ku bre uljka koji se izdi e iz vode; ovo su dva sveta bre uljka koji, sjedinjeni u tvo jem duhu, èine jedinu zemlju u kojoj bogovi vole obitavati. Zajedno s ocem, Ramzes je stao na tlo "svetih gradova" i pomolio se ispred skrom nog sveti ta, obiènom kolibom od trske ispred koje je u zemlju bio zaboden jedan tap s vrhom istesanim. u obliku spirale. - Ovo je simbol du nosti - objasnio je faraon. - Svatko treba pronaæi svoju i izvr iti ju, prije nego to se posveti sebi. Faraonova du nost je da bude prvi sluga bogova; ako bi prvo mislio na vlastito blagostanje i sreæu, bio bi obièan tlaèitelj. Oko njih su lebdjele nebrojene opasne i nevidljive sile; bilo je nemoguæe biti spo kojan u tom vrtlogu u kojem se neprestano moralo biti na oprezu. Samo je Seti iz gledao hladnokrvan, kao da se ta tajanstvena priroda podèinjavala njegovoj volji. Da njegov pogled nije izra avao spokoj i sigurnost, Ramzes bi bio uvjeren da su iz gubljeni usred divovskih papirusa. Odjednom; pogled se otvorio; èamac je poèeo kliziti kroz zelenkastu vodu koja je zap ljuskivala obalu na kojoj su ivjeli ribari. Nagi, bradati, boravili su u oskudnim kolibama, koristili mre u, udicu i vr u za hvatanje riba, presijecali ulov dugaèkim n o evima, èistili ga i su ili na suncu. Dvojica od njih nosila su grgeèa iz Nila koji je bio toliko velik da se motka na koju su ga okaèili savijala pod njegovom te inom. Iznenaðeni nenadanim posjetom, ribari su izgledali upla eni i neprijateljski raspolo e ni; stisnuti jedni uz druge, prijetili su prido licama ma uæi svojim no evima.

Ramzes je prvi po ao naprijed; njihovi prijeteæi pogledi usmjerili su se prema njemu . - Naklonite se pred faraonom. 86RAMZES: SIM SVJETLOSTI Ribari su spustili no eve, prsti su im se opustili i oru je im je skliznulo na meku zemlju. Setijevi podanici nièice su pali pred svojim vladarom, a zatim ga pozvali da s njima podijeli njihov obrok. Ribari su se poèeli aliti s vojnicima, a ovi im zauzvrat ponudi e dva vrèa piva. Kad ih je uhvatio san, Seti se obrati sinu, pri svjetlucanju baklji èiji je plamen rastj erivao insekte i divlje zvijeri. - Ovo su najsiroma niji meðu ljudima, ali obavljaju svoju du nost i èekaju tvoju podr ku. Faraon je onaj koji poma e slabijeg, titi udovicu, hrani siroèe, izlazi u susret svak ome tko ivi u bijedi, hrabri pastir koji danonoæno bdije, tit za obranu svog naroda. Neka o onome kojeg Bog izabere za najvi u du nost narod govori: "Nitko nije gladova o tijekom njegove vladavine". Nema plemenitijeg zadatka nego postati ka Egipta, sine, hrana cijelog naroda. Ramzes je ostao nekoliko tjedana s ribarima i beraèima papirusa. Nauèio je prepoznat i mnoge vrste jestivih riba i napraviti lagani èamac, razvio je instinkt lovca. U poèetku se gubio, a onda se vrlo brzo poèeo snalaziti u labirintu kanala i moèvara, u iv ajuæi u prièama ribara kako su izvukli iz vode ogromne ribe poslije nekoliko sati bo rbe. Iako su vodili te ak ivot, nisu ga eljeli mijenjati; ivot stanovnika u dolini izgleda o im je sumoran i bez ljepote. Kratki boravci u tim suvi e uglaðenim krajevima bili su im dovoljni; nakon to bi se nau ivali enske nje nosti i zasitili mesa i povræa, vraæal su se u moèvare Delte. Princ je upijao njihovu snagu; poèeo je gledati i oslu kivati kao oni. Oèvrsnuo u njih ovom dru tvu, nije se alio kada mu je umor razdirao tijelo i zaboravio je, po drugi puta, na svoj povla teni polo aj. Njegova snaga i spretnost èinile su CHRIST1AN JACQ èudo; sam je radio za trojicu iskusnih ribara. Ali taj podvig je izazvao vi e ljubom ore nego divljenja, pa su kraljevog sina brzo udaljili od svih poslova. Jedan san se sru io, san da postane netko drugi, da se odrekne tajanstvene snage k oja ga je pokretala, da bude nalik nekom drugom i provede mladost kao radnik u k amenolomu, mornar ili ribar. Seti ga je odveo na granicu zemlje, u ovo bespuæe gdj e je more bilo tako blizu i veæ gutalo zemlju, da bi postao svjestan svog pravog b iæa oslobodiv i se djeèjih snova. Otac ga je ostavio samog. Ali, nije li mu one noæi uoèi svog polaska, pokazao put pr ema kraljevstvu? Te njegove rijeèi bile su upuæene Ramzesu, i nikome drugome. Bio je to samo san, tfenutak milosti i ni ta vi e. Seti je govorio vjetru, vodi, bes kraju Delte, a sin mu je slu io samo da bi istakao sebe. Odveo ga je na kraj svije ta da bi slomio njegovu oholost i uobrazilju. Ramzes neæe voditi ivot vladara. Ipak, osjeæao je bliskost sa Setijem, iako je faraon imao te ku i nepristupaènu prirod u; elio je èuti njegove pouke, dokazati svoje sposobnosti, nadiæi sebe. Ne, u njemu n ije gorio obièan plamen; njegov otac je dobro vidio i poèeo mu je bez sumnje polako otkrivati tajne kraljevske du nosti. Nitko neæe doæi po njega; sam se mora vratiti. Ramzes je ribare napustio prije svitanja, dok su jo spavali zbijeni oko vatre. Za plovio je ravno prema jugu, u dugaèkom lakom èamcu od papirusa, ujednaèenim zamasima d va vesla. Odredio je dobar pravac, orijentirajuæi se prema zvijezdama, a onda se o slonio na svoju intuiciju dok nije u ao u najveæi rukavac rijeke. Sjeverni vjetar mu je puhao s leða; njegove ruke su neumorno nastavljale veslati. Usredotoèen na svoj cilj, praveæi kratke predahe, hraneæi se suhom ribom koju je bio ponio sa sobom, Ram zes se srodio sa strujom, ne eleæi se s njom boriti. Kormorani su ga nadlijetali, k upao se u sunèevim zrakama. Pred njim, na kraju Delte, zabijelile su se zidine Memphisa. RAffZES. StN SVJCTiOSTi v: "ruæina je postajala nepodno ljiva. Ljudi i stoka radili su sporije nego inaèe, nadajuæi

se poplavi koja je donosila dug odmor onima koji se nisu eljeli zaposliti na far aonovim gradili tima. Poslije etve, èinilo se da zemlja umire od eði, ali boja Nila se p romijenila i smeði preljevi nagovje tavali su skori nadolazak blagotvorne vode od ko je je ovisilo blagostanje Egipta. U velikim gradovima, svi su tra ili hlad; na tr nicama, prodavaèi su se sklanjali ispo d velikih platnenih krila razapetih izmeðu drvenih stupaca. Bio je to sam poèetak ra zdoblja kojega su se svi bojali - pet posljednjih dana u godini koji nisu pripad ali skladnom kalendaru od dvanaest mjeseci po trideset dana. Tih pet dana, izvan pravilnog kruga, spadali su pod vlast Sekhmet, stra ne boginje s lavljom glavom k oja bi istrijebila ljudski rod, kada se pobunio protiv svjetlosti, da mu stvorit elj nije ponovo pritekao u pomoæ, uvjeriv i bo ansku zvijer kako pije ljudsku krv dok je zapravo pila crveno pivo od kukolja. Svake godine u isto vrijeme, zapovijedal a bi oblacima bolesti i ku nih isparenja da se spuste na zemlju i namjerila bi se osloboditi svijet prisutnosti zlih, podlih i pokvarenih ljudi. U hramovima su da nonoæno pjevali molitve kako bi se Sekhmet umilostivila, a faraon osobno je dr ao ta jno bogoslu je koje æe ponovno omoguæiti, ako je kralj bio pravedan, da se smrt pretvo ri u ivot.Tijekom tih pet zastra ujuæih dana, gospodarske djelatnosti su mahom zamrle ; odlagali su se svi planovi i putovanja, laðe nisu isplovljavale, mnoga polja su CHRISTIAN JACQ bila pusta. Oni koji nisu mislili o tome na vrijeme urili su da to bolje uèvrste bra ne, strahujuæi od sna nih vjetrova koji su izra avali bijes osvetoljubive lavice. Da f araon nije pritjecao u pomoæ, to bi ostalo od zemlje, opusto ene udarima ru ilaèkih sila? Naèelnik dvorskog osiguranja u Memphisu takoðer bi se volio zavuæi u svoj ured i saèekat i proslavu Nove godine, kada su se srca ljudi, osloboðena straha, prepu tala bujici radosti. Ali, upravo ga je pozvala k sebi kraljica Tuja i on se nije prestajao p itati za razlog tog poziva. Obièno nije imao neposrednog dodira s velikom kraljevs kom suprugom i primao je zapovijedi od njenog komornika; otkud ovaj neuobièajen ko rak? Faraonova supruga mu je ulijevala strah, kao i mnogim uglednicima; bilo joj je s talo da egipatski dvor slu i kao primjer, pa nije trpjela osrednjost. Tko se njoj ne bi svidio, napravio bi nepopravljivu gre ku. Sve do sada, naèelnik dvorskog osiguranja mirno je obavljao svoj posao, bez pohval a i prijekora, penjuæi se stepenicama hijerarhije, a da nikom nije zasmetao. Imao je dara proæi neprimijeæen i pustiti korijen na mjestu koje je zauzimao. Otkako je s tupio na tu du nost, nijedan nemili dogaðaj nije naru io mir na dvoru. Nijedan nemili dogaðaj osim ovog poziva. Da ga netko od njegovih podreðenih, koji je bacio oko na njegov polo aj, nije okleve tao? Da mo da nije neki povjerenik kraljevske obitelji elio njegovu propast? Za kak vu li je gre ku optu en? Ovakva pitanja su ga muèila i zadavala mu nesnosnu glavobolju . Dok je sav drhtao i neprirodno treptao, uveli su ga u odaju za primanje u kojoj se nalazila kraljica. Iako je bio vi i rastom od nje, uèinila mu se ogromnom. On pad e nièice pred njom. - Velièanstvo, neka vam bogovi budu naklonjeni i neka... - Dosta praznih rijeèi; sjednite. Velika kraljevska supruga mu pokaza na udobnu stolicu; RAMZES: S1M SVJETLOSTI èinovnik se nije usudio podignuti pogled prema njoj. Kako je jedna tako sitna ena m ogla imati tako sna nu liènost? - Pretpostavljam da znate da je jedan konju ar poku ao ugroziti Ramzesov ivot? - Da, Velièanstvo. - I takoðer znate da se traga za vozaèem dvokolice koji je bio s Ramzesom u lovu i k oji mo da stoji iza ovog poku aja zloèina? - Da, Velièanstvo. - Bez sumnje ste obavije teni kako napreduje istraga. - Ona æe, po svemu sudeæi, biti duga i te ka. - «Po svemu sudeæi»... Iznenaðujuæi izraz! Da se ne bojite otkriti istinu? Naèelnik osiguranja je poskoèio kao da ga je ubola osa. - Naravno da ne! Ja... - Sjednite i slu ajte me pa ljivo. Imam osjeæaj da netko eli zata kati taj sluèaj i preds

aviti ga kao sluèaj samoobrane; Ramzes je pre ivio, njegov napadaè je mrtav, ali nared bodavac je nestao. to vi uopæe istra ujete? Usprkos upornosti mog sina, ni ta novo nist e otkrili. Hoæemo li se usporediti s nekom barbarskom kne evinom u kojoj pojam pravd e nema vi e nikakvo znaèenje? - Velièanstvo! Vi znate koliko je policija po rtvovna, vi... - Ja vidim njenu nesposobnost i nadam se da je prolazna; ako netko ometa i stragu, ja æu to otkriti. Toènije, vi æete to utvrditi. - Ja? Ali... - Vama je na va em polo aju najlak e voditi brzu i neupadljivu istragu. Pronaðite v ozaèa dvokolice koji je namamio Ramzesa u klopku i dovedite ga pred sud. - Velièanstvo, ja... - Imate li nekih primjedbi? Sav skrhan, naèelnik osiguranja je osjetio kako se u njega zarila jedna Sekhmetina strijela. Kako da ugodi kraljici, a 91CHR1STIAFIJACQ da se ne izlo i opasnosti ili izazove neèije nezadovoljstvo? Ako je pravi krivac za napad bila neka visoka liènost, pokazat æe vi e surovosti od Tuje... Ali ona nije trpj ela neuspjeh. - Ne, naravno da ne... Ali to neæe biti lako. - To ste veæ rekli; ako sam se obratila vama, znaèi da nije u pitanju rutinski posa o. Ipak, povjerit æu vam jo jedan zadatak koji je mnogo lak i. Tuja je isprièala naèelniku sluèaj o preprodaji tinte i tajanstvenoj radionici u kojoj se ona proizvodila; zahvaljujuæi podacima koje je dobila od Ramzesa, dala je toèan opis mjesta i zatra ila ime vlasnika. - Jesu li ova dva sluèaja povezana, Velièanstvo? - Malo vjerojatno, ali tko zna? Va a marljivost æe to razjasniti. - Ne sumnjajte u mene. - Oèarana sam zbog toga; a sada na posao. Kraljica se povukla u privatne odaje. A uglednik se zapitao, sav slomljen i s glavoboljom, je li njegov jedini spas pr ibjeæi vrad binama. Hi Henar je blistao. Oko Setijevog starijeg sina, u jednoj od dvorana za prijeme u kraljevskoj palaèi, okupilo se na desetine trgovaca prispjelih iz cijelog svijeta: Ciprani, Fenièani, Egejèani, Sirijci, Libanonci, Afrikanci, istoènjaci ute rase, ljudi vrlo blijedog lic a sa sjevera, do li su na njegov poziv. Slava Setijevog Egipta u svijetu dopirala je tako daleko da je poziv na dvor smatran posebnom èa æu; jedino nije bilo predstavni ka hetitske dr ave koja je pokazivala sve vi e neprijateljstva prema faraonovoj poli tici. Za Henara, meðunarodna trgovina bila je buduænost èovjeèanstva. U luke Fenicije, Biblosa , Ugarita, pristajale su RAMZCS: SIM SVJETLOSTI laðe koje su pristizale s Krete, iz Afrike i s Dalekog istoka; za to je Egipat pokaz ivao suzdr anost prema irenju te razmjene, navodeæi kao razlog èuvanje osobitosti i tra dicije? Henar se divio svom ocu, ali mu je zamjerao to nije èovjek napretka. Da je na njegovom mjestu, pristupio bi isu ivanju najveæeg dijela Delte i stvaranju brojni h trgovaèkih luka na sredozemnoj obali. Kao i njegovi preci, Seti je najveæu brigu p osveæivao sigurnosti Dviju zemalja; umjesto da razvija obrambeni sustav i priprema vojsku za rat, nije li bilo bolje trgovati s Hetitima i, u sluèaju potrebe, umiri najratobornije uèiniv i ih bogatima? Kada bude stupio na prijestolje, Henar æe ukinuti nasilje. Mrzio je vojsku, genera le i vojnike, ogranièen duh ratnih hu kaèa, gospodarenje sirovom snagom; tako se nije moglo dugo vladati. Prije ili kasnije, pora ena strana postaje pobjednik ustav i pro tiv svog osvajaèa. Ali zato, ako se taj narod stavi u okove ekonomskih zakona koje je samo jedna mala kasta razumijevala i njima upravljala, bio bi iskljuèen svaki poku aj otpora. Henar je zahvaljivao sudbini to je roðen kao stariji kraljev sin i izabran za naslj ednika prijestolja; sigurno je da ga Ramzes, koji je bio nemirnog duha i neupuæen u dr avne poslove, neæe sprijeèiti da ostvari svoje velièanstvene snove. Trgovaèka mre a ko

a bi obuhvatila cijeli civilizirani svijet u kojem bi on bio neogranièeni gospoda r, savezi koji bi i li na ruku njegovim interesima, jedan jedini narod u kojem bi nestale razlièitosti i zamrli obièaji... Je li bilo blistavije zamisli? Egipat nije bio va an... Poslu io bi mu kao polazna toèka, svakako, ali bi uskoro post ao previ e tijesan; jug zaèahuren u tradiciju nije imao nikakve buduænosti. Kada bude ostvario svoj cilj, preselit æe se u neku gostoljubivu zemlju iz koje æe upravljati svojim carstvom. Strane trgovce obièno nisu primali na dvor; Setijev nasljednik je tim prijemom ist icao znaèaj koji im je on pridavao. Tako je pripremao buduænost, eleæi da ona to prije n astupi. Neæe biti lako uvjeriti Setija da promijeni stav; CHR1STIAN JACQ ali, zar se jedan vladar, makar ga i Maat po tivala, nije morao pokoravati zahtjev ima vremena? Henar je vjerovao da su njegovi razlozi dovoljno jaki. Prijem je bio izuzetno uspje an. Strani su trgovci obeæali Henaru da æe mu pokloniti n ajljep e vaze koje su izraðivali njihovi obrtnici; tako æe obogatiti kolekciju, koja j e bila na glasu na cijelom Bliskom istoku sve do Krete. to sve nije u stanju rtvov ati samo da dobije jedan savr en predmet profinjenih linija i èarobnih boja? Prièinjav alo mu je zadovoljstvo da ih posjeduje, ali takoðer i da ih gleda; sam pred svojim blagom, Henar je osjeæao u itak koji nitko i ni ta nije moglo nadma iti. Jedan od njegovih dou nika mu je pri ao nakon to je prekinuo srdaèan razgovor s nekim a zijskim trgovcem. - Iskrsnula je jedna nevolja - promrmlja dou nik. - O èemu je rijeè? - Va a majka nije zadovoljna ishodom slu bene istrage. Henar je napravio grimasu nez adovoljstva. - Da nije tek njezin prolazni hir? - Mnogo je ozbiljnije. - Hoæe li sama istra ivati? - Ovlastila je naèelnika dvorskog osiguranja. - On je obièan nesposobnjakoviæ. - Kad je stjeran uza zid, mo e postati nezgodan. - Pustimo ga da se koprca. - A ako ne to otkrije? - To je malo vjerojatno. - Zar ne bi bilo pametnije upozoriti ga? - Bojim se da mo e napraviti neki neoèekivan korak; budale je te ko kontrolirati. Uos talom, neæe otkriti nijedan ozbiljan trag. - to zapovijedate? - Samo promatrajte sa strane i izvje æujte me. Dou nik se izgubio, a Henar se okrenuo prema gostima. Iako je bio uznemiren, ljubazno se smje kao. 94RAMZES: SI« SVJETLOSTI

si ijeèna policija neprestano je nadgledala prilaz sjevernom pristani tu u Memphisu; po lasci i dolasci laða bili su toèno propisani, da bi se izbjegla bilo kakva nezgoda. Nakon to bi prepoznali laðu, u sluèaju gustog prometa, davali su joj znak da prièeka pr ije nego to æe se usidriti na svoje mjesto. Nadzornik glavnog kanala je gotovo rastresenim pogledom promatrao kanal; u vrije me ruèka promet se prorijedio. S vrha bijele kule koju je pr ila vrelina sunca, poli cajac je s ponosom promatrao Nil, kanale i zelena polja, èija je irina najavljivala blizinu Delte. Za manje od jednog sata, kada sunce poène prelaziti zenit, vratit æe se kuæi u ju no predgraðe grada i u ivati u okrepljujuæem popodnevnom odmoru prije nego t se poigra sa svojom djecom. Trbuh mu se alio na glad; stoga je sada vakao komad lepinje nadjeven salatom ubran om toga jutra. Njegov posao bio je zamorniji nego to se èinilo; nije li zahtijevao izuzetnu pa nju? Odjednom se pred njegovim budnim pogledom ukazao èudan prizor. Najprije je pomislio da je varka koju je izazvalo poigravanje dnevne svjetlosti na plavetnilu rijeke; zaboravljajuæi na u inu, prikovao je pogled za nevjerojatan èamèiæ k oji je klizio izmeðu dva tegljaèa natovarena amforama i vreæama ita.

To je uistinu bio dugaèak, uzak èamac od papirusa... A u njemu je bio mi iæavi mladiæ koji je zamahivao veslom divljom brzinom! CHRISTIAH JACQ Obièno takvi èamci nisu izlazili iz vodenog labirinta Delte... A to je najva nije, ovaj nije bio upisan na popis laða koje su imale dozvolu za plovi dbu tog dana! Pomoæu ogledala, policajac je uputio optièki signal jedinici koja je b ila u stalnoj pripravnosti. Tri brze barke koje su pokretali dobro uvje bani veslaèi , jurnule su na uljeza i on se je morao zaustaviti. Princ Ramzes se iskrcao u pr atnji dvojice policajaca. ?L Lijepa Izet nije krila svoj bijes. - Za to me Ramzes odbija primiti? - Ne znam - odgovorio je Ameni, kojega je glava jo boljela od onog udarca. - Je li bolestan? - Nadam se da nije. - Je li ti govorio o meni? - Nije. - Trebao bi biti susretljiviji, Ameni! - To nije uloga osobnog tajnika. - Vraæam se sutra. - Kako elite. - Potrudi se da bude susretljiviji; ako me pusti k njemu, bit æe nagraðen. - Moja plaæa mi je dovoljna. Mlada ena je slegnula ramenima i povukla se. Ameni je bio zbunjen; otkako se vratio iz Delte, Ramzes se zatvorio u svoju sobu i nije progovorio nijednu rijeè. Jeo je preko volje obroke koje mu je donosio nje gov prijatelj, i èitavao pouke mudrog Ptah-Hotepa ili je ostajao na terasi odakle je promatrao grad i u daljini piramide u Gizi i Sakari. Iako nije uspio pobuditi njegovu pozornost, Ameni RAMZESr SIM SVJETLOSTI ga je ipak obavijestio o ishodu istrage. Sudeæi po skicama za dokumente, sumnjiva radionica je svakako pripadala nekoj va noj liènosti koja je zapo ljavala vi e zanatlija , ali Ameni je nailazio na zid utnje koji nije mogao probiti. Lud od sreæe, Noæobdija je radosno doèekao gospodara i vi e se nije od njega odvajao, iz straha da ga ponovno ne izgubi; tra eæi milovanja ili le eæi pokraj nogu svog gospodara , zlatno uti pas oborenih u iju, s repom koji se uvijao oko sebe, neumorno je obavlj ao ulogu èuvara. Ramzes se povjeravao samo njemu. Dan uoèi Nove godine i praznika poplave, lijepa Izet je izgubila strpljenje i, una toè zabrani svog ljubavnika, pridru ila mu se na terasi na kojoj se on predavao misl ima u dru tvu psa. Noæobdija je iskezio zube, zare ao i uspravio u i. - Umiri tu ivotinju! Ramzesov ledeni pogled sprijeèio je mladu enu da se pribli i. - to je bilo? Govori, molim te! Ramzes se ravnodu no okrenuo od nje. - Nema pravo tako se pona ati prema meni... Upla ila sam se za tebe, ja te volim, a ti me neæe udostojiti niti jednog jedinog pogleda! - Ostavi me samog. Ona kleknu, preklinjuæi ga. - Samo jednu rijeè! Noæobdija je izgledao manje narogu en. - to hoæe od mene? - Pogledaj Nil, Izet. - Mogu li ti priæi? On nije odgovorio, pa se ona ohrabrila; pas se nije umije ao izmeðu njih. - Zvijezda Sotis æe izaæi iz mraka - pokazao je Ramzes - sutra æe se roditi na istoku zajedno sa suncem i najavit æe poèetak poplave. - Nije li tako svake godine? 17CHRISTMH J*OI - Zar ne razumije da ova godina neæe biti ista kao druge? Ozbiljnost njegovog glasa ostavila je dubok dojam na lijepu Izetu; nije se usudi la lagati.

- Ne, ne razumijem. - Pogledaj Nil. Ona ga nje no uhvati pod ruku. - Ne budi tako tajanstven; ja ti nisam neprijatelj. to ti se dogodilo u Delti? - Otac me je natjerao da se suoèim sa samim sobom. - to time eli reæi? - Nemam prava na bje anje; bilo bi beskorisno da se skrivam. - Ja vjerujem u tebe, Ramzese, ma kakva bila tvoja sudbina. On ju je nje no pomilovao po kosi. Ona ga je pogledala, iznenaðena; isku enje koje je do ivio tamo, u sjevernim predjelima, izmijenilo ga je. Djeèak je postao mu karac. Mu karac oèaravajuæe ljepote, mu karac u kojega je bila smrtno zaljubljena. .li; Struènjaci za mjerenje vodostaja Nila nisu se prevarili kada su najavili dan kada æe voda nadoæi i izliti se na obale grada. Svetkovina je odmah zapoèela; narod je uzvikivao da jte boginja Izida, poslije dug e potrage, prona la i uskrsla Ozirisa. Tek to je svanulo, otvorili su branu koja je zatvarala glavni kanal koji je opslu ivao grad, a bujica nado le vode silovito je j urnula; da bi se rijeka dovoljno izlila, a da pritom ne sru i ni ta pred sobom, naro d je bacio na tisuæe malih kipova u bujicu. Oni su predstavljali Hapija, plodonosn u moæ Nila, koja RAMZES: S1H SVJETLOSTI je simbolièno prikazivana kao mu karac sa enskim grudima, umom papirusa na glavi i pla dnjevima punim hrane u rukama. Svaka obitelj æe èuvati jednu èuturu od fajanse napunje nu vodom iz nabujale rijeke, a njezina prisutnost æe im osigurati blagostanje. Na dvoru se sve uskome alo; za manje od jednog sata formirat æe se povorka koja æe kre nuti prema Nilu, s faraonom na èelu, da bi se tamo obavio obred prino enja rtve. I sv atko se pitao koje æe mjesto zauzeti u hijerarhiji koja æe se otkriti pred narodom. Henar je nemirno etao gore dolje. Po deseti put je postavio isto pitanje komornik u. - Je li moj otac najzad potvrdio moju ulogu? - Jo nije. - To je suludo! Raspitajte se kod ljudi zadu enih za protokol. - Kralj æe osobno dati zapovjed na èelu povorke. - Svi je veæ znaju! - Oprostite, ne znam ni ta vi e od toga. Razdra en, Henar je provjerio nabore svoje du ge lanene haljine i popravio ogrlicu s tri niza kuglica od crvenog ahata; rado bi pokazao i vi e rasko i, ali nije smio uvrijediti oca. Tako su se glasine potvrdile; oèigledno daje Seti namjeravao izmijeniti odreðene odredbe u protokolu, u dogovoru s kraljic om. Ali, za to on nije bio upuæen u to? Ako ga je kraljevski par na taj naèin dr ao na u daljenosti, uskoro æe pasti u nemilost. A tko je mogao biti uzrok tome, ako ne sla voljubivi Ramzes? Henar je bez sumnje pogrije io kada je podcijenio svog mlaðeg brata; ta guja nije pr estajala u potaji spletkariti protiv njega, misleæi da mu zadaje presudan udarac s vojim klevetama. Tuja je saslu ala njegove la i i utjecala na svog mu a. CHRISTIAN JACQ Da, to je bio Ramzesov plan - zauzeti prvo mjesto iza kraljevskog para tijekom v elike narodne sveèanosti i tako dokazati da je potisnuo svog starijeg brata. Henar zatra i prijem kod majke. l ili Dvije sveæenice koje su odijevale veliku kraljevsku suprugu upravo su dovr avale pos ao; kraljièin ukras na glavi, kruna na kojoj su bila zadjenuta dva dugaèka pera, pod sjeæao je da je ona utjelovljenje daha ivota koji oploðuje cijelu zemlju. Zahvaljujuæi njezinoj prisutnosti, su a æe biti pobijeðena, a plodnost æe se vratiti. Henar se naklonio pred majkom. - Otkuda toliko oklijevanja kada sam ja u pitanju? - Na to se ali ? \

- Zar ne bih trebao pomoæi ocu tijekom rtvenog obreda na Nilu? {? - Na njemu je da odluèi. ';';; - Zar niste izvije teni o njegovoj odluci? ), - Da nisi izgubio povjerenje u svog oca? Obièno si prvi koji hval i mudrost njegovih odluka. '*' Henar ni ta nije odgovorio, aleæi zbog svog koraka. Pred majkom se osjeæao nelagodno; n ije se slu ila grubo æu, ali je zastra ujuæe nepogre ivo probijala njegov oklop i pogaðala pravo u ivac. - I dalje ih odobravam, budite sigurni. - U tom sluèaju, za to brine ? Seti æe postupiti onako kako je najbolje za dobrobit Egi pta. Nije li to najva nije? -100MffZES: Sili SVJETLOSTI Da bi zaposlio ruke i duh, Ramzes je prepisivao na papirus jednu pouku mudrog Pt ah-hotepa: "Ako si voða èija je du nost izdavati zapovijedi velikom broju ljudi", prep oruèivao je on, "trudi se da u svakoj prigodi ispravno postupa , tako da tvoj naèin up ravljanja bude bez gre ke." Princ je upijao tu misao, kao da se drevni pisac, prem o æujuæi stoljeæa, obraæao upravo njemu. Za manje od sata, ef protokola æe doæi po njega i pokazati mu njegovo mjesto u povorc i. Ako ga predosjeæaj nije varao, zauzeti æe ono koje je obièno bilo namijenjeno Henar u. Bilo je razumno da Seti ne remeti utvrðeni poredak; ali za to je protokol dozvolj avao da lebdi tajna o hijerarhiji koja æe biti pokazana ogromnoj gomili na obalama Nila? Faraon je pripremao veliko iznenaðenje. A to iznenaðenje bilo je stavljanje R amzesa na Henarovo mjesto. Nijedan zakon nije obvezivao kralja da odredi svog starijeg sina za nasljednika; nije èak bio primoran birati ga meðu uglednicima. Mnogi faraoni i kraljice potjecal i su iz neuglednih obitelji ili onih koje nisu imale dodira s dvorom; èak je i Tuj a bila samo obièna graðanka bez imetka. Ramzesu su kroz glavu prolazili do ivljaji koje je iskusio sa svojim ocem; nijedan nije bio plod sluèajnosti. Seti ga je li io svih samoobmana da bi otkrio njegovu pr avu prirodu. Kao to se lav raða da bude lav, Ramzes je osjeæao da je roðen da vlada. Protivno onome to je vjerovao, nije raspolagao nikakvom slobodom; sudbina mu je o dreðivala put, a Seti je brinuo da se nimalo od njega ne udalji. Mnogobrojni dokolièari tiskali su se na rubu puta koji je vodio od dvora ka rijeci ; bila je to rijetka prilika vidjeti faraona, njegovu suprugu, njihovu djecu i g lavne dostojanstvenike, tog ?101CHRISTtAtt JACQ dana svetkovine koja je obilje avala raðanje nove godine i povratak poplave. S prozora svojih odaja, Henar je gledao radoznalce koji æe kroz nekoliko minuta pr isustvovati njegovom padu. Seti mu èak nije dao ni moguænost da se brani i doka e da j e Ramzes nesposoban biti kralj. Buduæi je bio nedovoljno pronicav, vladar se tvrdo glavo dr ao te proizvoljne i nepravedne odluke. Veliki broj dvorjana neæe je odobravati; Henar ih treba samo vje to okupiti i potakn uti otpor èiji utjecaj Seti neæe moæi zanemariti. Mnoge ugledne liènosti gajile su povje renje u Henara; ako Ramzes napravi nekoliko pogre nih koraka, njegov stariji brat brzo æe povratiti prednost. A ako se sam ne saplete, Henar æe mu namjestiti klopke k oje neæe izbjeæi. ef protokola je zamolio mlaðeg kraljevog sina da poðe za njim, povorka je bila spremn a krenuti. Ramzes gaje spremno slijedio. Povorka se protezala od dvorskih vratiju do izlaza iz èetvrti hramova; princa su p oveli prema vrhu gdje se nalazio kraljevski par, a ispred njih je bio predvodnik . Sveæenici izbrijanih lubanja, odjeveni u bijelo, propratili su pogledom prolazak mlaðeg Setijevog sina èije ih je dostojanstveno dr anje iznenadilo. Neki su ga jo smat rali djeèakom koji je bio zanesen igrom i beskrajnom zabavom i predodreðen za jednol

ièan i lagodan ivot. Ramzes je krenuo naprijed. Pro ao je pokraj nekoliko utjecajnih dvorjana i uglednih gospi s rasko nim ukrasima; prvi put se mladi princ pojavljivao pred narodom. Ne, nije sanjao; njegov otac æe ga upravo na Novu godinu proglasiti suvladarom. Ali, ef protokola se zaustavio. Zamolio ga je da zauzme mjesto iza vrhovnog sveæenika boga Ptaha, daleko iza kralj evskog para, daleko iza Henara koji se, s desne strane svog oca, i dalje epurio k ao izabrani Setijev nasljednik. 102RAMZES: SIM SVJETLOSTI d; dana Ramzes je odbijao jesti i bilo s kime razgovarati. Ameni se je, svjestan ogromnog razoèaranja svog prijatelja, znao povuæi i ostati utlj iv; kao sjenka je bdio nad Ramzesom, ne uznemiravajuæi ga. Dodu e, princ nije vi e bio bilo tko u oèima naroda i nalazio se od sada meðu onim dvorjanima koji su sudjelova li u dr avnim obredima, ali mjesto koje mu je bilo dodijeljeno pravilo je od njega sasvim sporednu liènost. U oèima cijelog svijeta, Henar je i dalje bio nasljednik k rune. Zlatno uti pas oborenih u iju osjetio je tugu svog gospodara i nije tra io od njega da ga vodi u etnju niti da se s njim igra. Zahvaljujuæi povjerenju koje je postojalo izmeðu njih, princ je izi ao iz tamnice na koju je sam sebe osudio; hraneæi Noæobdiju, o n je najzad prihvatio obrok koji je njemu nudio osobni tajnik. - Ja sam obièna uobra ena budala, Ameni. Otac mi je dobro oèitao lekciju. - Zar ima smisla sada muèiti sebe? - Mislio sam da sam manje glup. - fe li vlast toliko va na? - Vlast nije, ali cilj je ostvariti svoju pravu prirodu! A ja sam bio uvjeren d a me moja prava priroda zove da vladam. Otac me je udaljavao od prijestolja, a j a sam bio slijep. - Hoæe li prihvatiti svoju sudbinu? - Èeka li me neka druga? CHRISTIAN JACft Ameni se bojao da princ ne napravi neki bezuman korak. Ramzesovo oèajanje bilo je toliko duboko da ga je moglo odvuæi u neku suludu pustolovinu koja mu neæe dati mira dok ne uni ti sebe. Samo æe vrijeme ubla iti njegovo razoèaranje, ali strpljenje je bil o vrlina za koju princ nije znao. - Sari nas poziva u ribolov - promrmlja Ameni - prihvaæa li tu zabav u? - Kako ti hoæe . Mladi pisar se suzdr ao da ne poka e radost; ako Ramzes ponovno poène u ivati u svakodne vnim zadovoljstvima, brzo æe se oporaviti. II: Ramzesov biv i odgajatelj i njegova supruga okupili su najsjajnije predstavnike ob razovane mlade i da bi ih uputili u jednu finu zabavu, ribolov na jezeru u kojem s u se praæakale uzgajene ribe. Svaki sudionik je dobio trono ac i tap za pecanje od ba gremovog drveta; najspretniji od njih bit æe progla en pobjednikom nadmetanja i dobi t æe predivan papirus koji je opisivao pustolovine Sinuea, klasiènu pripovijest koju su cijenili brojni nara taji uèenih ljudi. Ramzes je prepustio svoje mjesto Ameniju kojeg je odmah osvojila ova nova zabava . Kako æe mladi pisar razumjeti da niti njegovo prijateljstvo niti ljubav lijepe I zet neæe ugasiti vatru koja je gorjela u Rarnzesovoj du i? Vrijeme æe samo raspiriti t aj pro drljivi plamen koji se je morao neèim hraniti. to god mu sudbina nudila, neæe pr ihvatiti osrednji ivot. Samo su ga dvije osobe opèinjavale: njegov otac i njegova m ajka, koji su istovremeno bili kralj i kraljica. elio je dijeliti njihove snove, i nièije druge. Sari nje no spusti ruku na rame svom biv em uèeniku. - Ova igra ti je dosadna? - Tvoj prijem je uspio.

?104RAMZES: SIN SVJETLOSTI - Tvo/a prisutnost mu je osigurala uspjeh. - Postao si cinik? - To mi nije bila namjera; tvoj polo aj je sada jasno odreðen. Mnogi dvorjani misle da si bio velièanstven u povorci. Razdragani Sari izgledao je iskreno; odvukao je Ramzesa na jedno sjenovito mjest o gdje se slu ilo svje e pivo. - Zvanje kraljevskog pisara svatko bi po elio - izjavi on sa arom. - Stjeèe kra ljevo povjerenje, ima pristup riznicama i itnicama, dobiva znaèajan dio darova koji se prinose u hramovima, lijepo si odjeven, ima konje i barku, ivi u lijepoj vili, prima prihode sa svojih polja, a odane sluge brinu se o tvojoj udobnosti. Ruke ti se ne umaraju, dlanovi ti ostaju nje ni i bijeli, leða èvrsta, ne nosi te ke tovare, ne uzima u ruke ni lopatu ni motiku, po teðen si te kog rada, a tvoje naredbe bri ljivo se izvr avaju. Tvoja paleta, tvoji kalamosi i tvoj svitak papirusa osiguravaju ti usp jeh i èine od tebe bogatog i po tovanog èovjeka. A slava, pita ? Ali i nju æe imati! Suvre enici uèenih pisara pali su u zaborav, dok potomstvo kroz pjesme slavi pisce. - Budi pisar - recitirao je Ramzes ravnodu nim glasom - jer knjiga je trajnija od stijene ili piramide; ona æe saèuvati tvoje ime bolje od bilo kakve graðevine. Pis ari imaju za nasljednike svoje knjige mudrosti; sveæenici koji slave njihove pogre bne obrede jesu njihovi zapisi. Njihov sin je ploèica na kojoj pi u, kamen prekriven hijeroglifima je njihova supruga. Najsna nije graðevine postaju tro ne i nestaju, dje lo pisara pamte mnogi nara taji. - Divno! - uzviknu Sari - nisi zaboravio ni slovo od mojih pouka. - One su nam ostale od na ih predaka. - Naravno, naravno... Ali ja sam ti ih prenio. - Odajem ti priznanje za to. - Sve se vi e ponosim tobom! Budi dobar kraljevski pisar i ne misli ni na to drugo . 105CHRtSTlAN JACQ Drugi su gosti zahtijevali da domaæin i njima posveti pa nju. Razgovarali su, pili, lovili ribu, la no se povjeravali jedni drugima, a Ramzes se dosaðivao, stran tim ma lim ljudima, zadovoljnim vlastitom osrednjo æu i povlasticama koje su u ivali. Njegova starija sestra nje no ga je uhvatila za ruku. - Jesi li sretan? - upita ga Dolanta. - Zar se to ne vidi? - Jesam li lijepa? On se malo odmaknuo od nje i pogledao je. Haljina joj je bila pretjerano upadlji va, s mno tvom jarkih boja, vlasulja suvi e zapetljana, ali izgledala je manje umorn o nego inaèe. - Savr ena si domaæica. - Od tebe dobiti pohvalu... To se rijetko dogaða! - Dakle, utoliko vi e vrijedi. - Tvoje pona anje tijekom rtvenog obreda na Nilu svidjelo se mnogima. - Nisam se pomaknuo s mjesta niti sam izgovorio jednu jedinu rijeè. -Toèno... Sjajno iznenaðenje! Dvor je oèekivao drugaèiji stav. - Kakav? U Dolantinom zajedljivom pogledu sijevnula je iskra zlobe. - Pobunu... Èak i nasrtljivo pona anje. Kad ne dobije ono to eli , obièno postaje mnog rèeniji; da se lav nije pretvorio u janje? Ramzes je stisnuo ake kako je ne bi o amario. - Zna li to elim, Dolanta? - Ono to ima tvoj brat i to ti nikada neæe imati. - Grije i , nisam zavidan. Tra im svoj put ka istini i ni ta drugo. Poèelo je vrijeme odmora, Memphis postaje nepodno ljiv; mi idemo u na e odmarali te u Delti. Poði s nama, obitelj je tako rijetko na okupu! Nauèit æe nas kako s e . ? 106 RAMZES: $iff SVJETLOSTI

upravlja laðom, mo emo plivati i loviti velike ribe. - Moje zvanje... - Hajde, Ramzese; kako je sada sve jasno, budi pa ljiv prema svojim bli njima i pri hvati njihovu ljubav. Pobjednik nadmetanja u ribolovu kliknuo je od radosti; domaæica je morala otiæi da m u èestita, dok mu je njezin mu predavao papirus koji je opisivao Sinueove pustolovi ne. Ramzes je primijetio Amenijev znak. - Udica mi se slomila - priznao je mladi pisar. - Krenimo kuæi. - Zar veæ? - Igra je zavr ena, Ameni. Henar, rasko no odjeven, pri ao je Ramzesu. - ao mi je to sti em tako kasno, propustio sam priliku diviti se tvojem umijeæu. - Ameni me je zamijenio. - Svladao te prolazni umor? - Misli to hoæe . - Dobro je, Ramzese, svakim danom si sve svjesniji svojih granica. Ipak, nadao sam se da æe mi zahvaliti. - Na èemu? - to su te primili u onu velièanstvenu povorku. Bilo je to na moj nagovor; Seti te je elio iz nje iskljuèiti. Bilo ga je strah, s razlogom, da se neæe ispravno dr ati. Sr eæom, prilièno si se dobro pona ao, nastavi tako i ostat æemo u dobrim odnosima. Praæen gomilom laskavaca, Henar se udalji. Sari i njegova supruga su mu se nakloni li, ushiæeni zbog njegovog neoèekivanog dolaska. Ramzes je milovao svog psa po potiljku. Topeæi se od miline, Noæobdija je dr ao oèi zatv orene. Princ je promatrao IO]CHRISTIAH JACQ polarne zvijezde za koje se mislilo da su besmrtne; mudraci su kazivali da one u drugom svijetu predstavljaju srce uskrslog faraona, onda kad ga bo anski sud priz na za pravednika. Lijepa Izet mu se naga objesila oko vrata. - Zaboravi malo na tog psa... Na kraju æu postati ljubomorna. Vodi ljubav sa mno m, a onda me ostavi ! - Bila si zaspala, a meni se nije spavalo. -Ako me poljubi , otkrit æu ti jednu malu tajnu. - U asavam se ucjena. - Uspjela sam prevariti tvoju sestru da me pozove u goste; tako æe manje biti sam sa svojom dragom obitelji, a usput æemo dati povoda glasinama koje veæ tvrde kako sm o se vjenèali. Ona je postala tako nje na i umiljata da princ nije mogao odoljeti njezinim milova njima; uzeo ju je u naruèje, prenio preko terase, spustio je na krevet i prekrio s vojim tijelom. Ameni je bio sretan; Ramzesu se vratio njegov sjajan apetit. - Sve je spremno za polazak - priopæio je ponosno. - Osobno sam provjerio prtljag u. Ovaj odmor æe nam doista dobro doæi. - Ti si ga i zaslu io; zar ne misli malo odspavati? Kad zapoènem neki posao, vi e se ne mogu zaustaviti. - Kod moje sestre æe biti besposlen. - Bojim se da neæu; tvoj polo aj zahtijeva poznavanje mnogih dosjea i... - Ameni! Mo e li se ti ikada opustiti? - Kakav gazda, takav sluga. Ramzes ga je uhvatio za ramena. - io8RAMZES: SI« SVJETLOSTI - Ti nisi moj sluga, nego moj prijatelj. Poslu aj moj savjet, odmori se nekoliko dana. - Poku at æu, ali... - Jesi li u nekakvoj nevolji? - Ta preprodaja tinte, ta sumnjiva radionica... elim otkriti istinu. - Je li nam ona uopæe dostupna? - Ni Egipat, ni mi sami ne mo emo dopustiti takvu podvalu.

Pa ti si roðen za dr avnika? I ti misli to i ja, siguran sam. Tra io sam od svoje majke da nam pomogne. To je... to je divno! Za sada nema nikakvih novosti. Uspjet æemo. Nije me briga za tu tintu i njihovu radionicu, ali elim da se preda mnom pojavi èovjek koji te je poku ao ubiti. Hoæu pred sobom i onoga koji mu je to zapovjedio. Ramzesova odluènost je uzbudila njegovog osobnog tajnika. - Pamæenje me dobro slu i, Ameni. Sari je unajmio otmjenu laðu na kojoj se moglo udobno smjestiti tridesetak osoba. Radovao se pri pomisli da æe ploviti po gotovo pravom moru koje je nastalo poslije poplave i stiæi u udoban ljetnikovac smje ten na vrhu jedne uzvi ice okru ene palmama. Vruæina æe tamo biti podno ljivija, a èarobni dani. lijeno æe protjecati. Kapetan je tra io da krenu to prije; rijeèna policija mu je upravo odobrila izlazak i z pristani ta. Ako propusti svoj red, morat æe èekati dva do tri sata. - Ramzes kasni - po alila se njegova starija sestra. CHRIST1AH JACQ - Ipak, lijepa Izet je veæ na laði - podsjetio je Sari. - to je s njegovom prtljagom? - Ukrcali su ju jo u zoru, prije vruæine. Dolanta je poskoèila. - Evo njegovog tajnika! Ameni je trèao sitnim koracima; buduæi je te ko podnosio napore ovakve vrste, prvo se borio za dah i tek onda progovorio. - Ramzes je nestao - konaèno je priopæio. .J^V* Praæen zlatno utim psom oborenih u iju, putnik je nosio na leðima asuru koja je bila sav ijena i prièvr æena remenom; u lijevoj ruci imao je ko nu torbu u kojoj su bile pregaèa i sandale, a u desnoj tap. Kad se zaustavljao da se odmori, ra irio bi asuru u sjeni nekog drveta i zaspao, dok ga je njegov vjerni pratitelj èuvao. Princ Ramzes je na putovanje krenuo laðom, a onda nastavio pje ice. Iduæi puteljcima k oji su vodili preko uzvi ica iznad vode, pro ao je kroz mnoga sela i dijelio kruh sa seljacima. Umoran od grada, otkrivao je jedan miran, vjeèno isti svijet, koji je i vio u ritmu godi njih doba i praznika. Ramzes o tome nije izvijestio niti Amenija niti lijepu Izet; elio je sam putovati , kao obièan Egipæanin koji kreæe u posjet èlanovima obitelji ili odlazi na jedno od bro jnih gradili ta otvorenih tijekom poplave. Izmeðu nekih sela dozivao je splavara koji je prevozio siromahe i one koji nisu im ali niti najobièniji èamac; na ?110RAMZES: SIN SVJETLOSTI ogromnoj vodenoj povr ini mimoilazilo se na desetine laða i brodica, na nekima su bi la djeca koja su od silnog mahanja padala u vodu, a onda otpoèinjala neobuzdane ut rke. Vrijeme odmora, igre i putovanja... Ramzes je osjeæao disanje egipatskog naroda, n jegovu sna nu i vedru prirodu koja je poèivala na povjerenju naroda u faraona. Tu i tamo govorilo se o Setiju s po tovanjem i divljenjem; njegov sin je osjetio ponos i èvrsto sebi obeæao kako æe ga biti dostojan, èak i ako ostane obièan kraljevski pisar ko ji nadgleda skladi tenje itarica ili bilje i kraljevske odluke. Na ulazu u Fajum, zelenu oblast u kojoj je vladao Sobek, bog krokodil, kraljevsk i harem Mer-Ur,"palaèa ljubavi", pru ao se na nekoliko hektara koje su odr avali odabr ani vrtlari. Mre a vje to povezanih kanala opslu ivala je prostrani posjed koji su nek i smatrali najljep im u Egiptu,- postarije otmjene dame tu su u ivale u mirnom povuèen om ivotu, diveæi se prekrasnim mladim enama primljenim da rade u tkaonicama i u kolam a poezije, glazbe i plesa. Emajlerke su usavr avale svoje umijeæe pokraj umjetnica k oje su izraðivale nakit. Harem je bio nalik ko nici u kojoj je sve vrvjelo od neprek idnog posla. Prije nego to se pojavio na ulaznim vratima posjeda, Ramzes je promijenio pregaèu, obukao sandale i otresao psa od pra ine. Procijeniv i da njegov vjerni prijatelj izg leda pristojno, pri ao je jednom èuvaru odbojnog izraza lica.

-

- Do ao sam vidjeti prijatelja. - Ima li pismo koje te nekome preporuèa, mladiæu? - Ono mi nije potrebno. Èuvar podi e ramena. - to si to ti umi lja ? - Ja sam princ Ramzes, Setijev sin. - Ti se ali sa mnom! Kraljev sin ne ide nikuda bez oru ane pratnje. - Pas mije dovoljan. - Nastavi svojim putem, sinko; ne podnosim glupe ale. 171CHRISTIAH JACQ - Zapovjedam vam da se sklonite. Odluènost u govoru i o trina u pogledu iznenadili su policajca. Je li trebao otjerat i ovog varalicu ili ipak biti oprezniji? - Kako se zove tvoj prijatelj? - Mojsije. - Prièekaj trenutak. Noæobdija je sjeo na zadnje ape, u hlad jedne palme. Zrak je mirisao, stotine ptica gnijezdile su se na drveæu harema; je li ivot mogao biti slaði? - Ramzese! Odgurnuv i èuvara, Mojsije potrèa prema Ramzesu; dva prijatelja su se srdaèno zagrlila, onda pro la kroz vrata, a Noæobdija je spremno utrèao za njima ne znajuæi kuda prije okr enuti nju kicu, toliko su mu mirisi koji su se irili iz kuhinje stra arske kuæice bili primamljivi. Mojsije i Ramzes su prvo krenuli poploèanom stazom koja je vijugala izmeðu sikomora i vodila do jezera na kojem su cvjetali bijeli lotosi sa irokim rasko nim listovima ; sjeli su na klupu izraðenu od tri komada vapnenca. - Kakvo divno iznenaðenje, Ramzese! Jesu li te postavili ovdje na du nost? - Ne, elio sam te vidjeti. -Jesi li do ao sam, bez oru ane pratnje? - Nisi valjda time zapanjen? -To je ba nalik tebi! to si radio otkad se na a mala dru ina raspala? - Postao sam kraljevski pisar i mislio da me je otac izabrao za nasljednika. - Uz Henarov pristanak? - To je bio samo san, naravno, ali ja sam ga sebi utuvio u glavu. Kada me je ota c javno li io tog prava, iluzija se rasplinula, ali... -Ali? - Ali neka sila, ona ista sila zbog koje sam precijenio mRAMZES: S1H SVJETLOSTI svoje sposobnosti, nastavlja me pokretati. Odvratno mi je ulijeniti se i igrati ulogu nekakvog bogata a; to da radimo s na im ivotima, Mojsije? -To je jedino va no pitanje, u pravu si. - Kako ti odgovara na njega? - Lo e, kao i ti. Ja sam jedan od pomoænika upravitelja ovog harema, radim u tkaoni ci, nadzirem rad lonèara, imam na raspolaganju kuæu s pet odaja i vrtom, kao i probr anu hranu. Zahvaljujuæi knji nici u haremu, ja, idov, stekao sam sva znanja o mudrost i Egipæana! to vi e mogu po eljeti? - Jednu lijepu enu. Mojsije se osmjehnuo. - Ovdje ih ima dovoljno; jesi li ti veæ zaljubljen? - Mo da. - Koja je u pitanju? - Lijepa Izet. - Kraljevski zalogaj, ka u, jo æu postati ljubomoran... Ali za to ka e "mo da"? - Divna je, odlièno se sla emo, ali ne mogu mirno izgovoriti kako je volim. Ja sam drugaèije zami ljao ljubav, sna niju, neobuzdaniju, vi e... -Ne muèi sebe i u ivaj u sada njem trenutku; zar nam to ne savjetuju sviraèi harfe dok o pèinjavaju na e u i na gozbama? - A ti, jesi li ti prona ao ljubav? -Brojne ljubavi, svakako... Ali nijedna me ne ispunjava. I u meni gori neka vatr a, koju ne uspijevam opisati; je li bolje na ljubav zaboraviti ili pustiti da se

rasplamsa? - Nemamo izbora, Mojsije; ako poènemo bje ati, nestat æemo kao zlokobne sjenke. - Misli li da ovaj svijet predstavlja svjetlost? - Svjetlost jest na ovom svijetu. Mojsije je podigao oèi prema nebu. - Ne skriva li se u srcu sunca? Ramzes je trgnuo prijatelja i natjerao ga da spusti pogled. 113CHR1STIAN JACQ {i - Ne gledaj izravno u njega, oslijepit æe . - Tako mogu otkriti ono to je skriveno. Krik u asa je prekinuo njihov razgovor; dvije tkalje, na obli njoj stazi, poèele su bj e ati koliko ih noge nose. - Sada æu ja iznenaditi tebe - reèe Mojsije - poðimo otjerati napast koja ispunjava s travom ove nesretnice. Krivac nije niti poku avao pobjeæi; kleknuv i jednim koljenom na zemlju, podizao je gm aza lijepe tamnozelene boje i stavljao ga u torbu. - Setau! Ukrotitelj zmija nije pokazao nikakvo uzbuðenje. Kako Ramzes nije krio svoju iznen aðenost to ga ovdje sreæe, ovaj mu objasni da prodaja otrova haremskom laboratoriju o sigurava samostalnost; tovi e, moguænost da provede nekoliko dana u Mojsijevom dru tvu neizmjerno ga je radovala. Kako niti jedan niti drugi nisu marili za smrtno dosa dne moralne zapovijedi, dobro æe se zabaviti prije nego to im se putovi ponovno raz iðu. - Pokazao sam Mojsiju neke tajne moje vje tine; zatvori > oèi, Ramzese. I, Kada je princ dobio novu zapovjed da ih otvori, Mojsije /! je, stojeæi èvrsto na nogama, dr ao u desnoj ruci vrlo tanak ,' tap tamnosmeðe boje. ' '* -To i nije ba neki podvig. - Pogledaj bolje - savjetovao.mu je Setau. tap je iznenada o ivio i poèeo se vijugati; Mojsije je bacio na zemlju poveæu zmiju koj u je Setau odmah podigao. - Nije li ovo lijep prikaz prirodne magije? Potrebno je samo malo hladnokrvnost i i moguæe je iznenaditi bilo koga, pa èak i kraljevog sina! - Pa dobro, nauèi me baratati takvim tapom. - Za to da ne? Tri prijatelja su prona la jedan osamljeni voænjak u kojem je Setau odluèio poduèavati s voje prijatelje: rukovanje ivim gmazom zahtijevalo je vje te prste i sigurne pokret e. ?114RAMIES: SIN SVJETLOSTI Vitke djevojke su uvje bavale vrlo te ak ples; s uskim pregaèama srednje du ine koje su bile pridr avane ukr tenim trakama na grudima i leðima, dok im je kosa straga stajala visoko sakupljena u konjski rep, na koji je bila prièvr æena drvena loptica, izvodile su slo ene, vje to usklaðene pokrete. Ramzes je u ivao u tom prizoru zahvaljujuæi razumijevanju prijatelja Mojsija koji je pridobio naklonost plesaèica, mada je njegovo raspolo enje postajalo sve sumornije. Setau nije dijelio nemire svojih prijatelja; neprekidno dru enje sa zmijama koje donose iznenadnu, nezvanu smrt, davalo je dovoljan smisao njegovom ivotu. Mojsije bi volio osjetiti sliènu strast, ali je bio zapetljan u mre u administrativnih posl ova koje je ipak obavljao s tolikom toèno æu da je poèeo vjerovati kako mu je upravljanj e haremom bilo suðeno. I to uskoro. - Jednog dana - reèe on Ramzesu - napustit æu sve ovo. - to eli reæi? - Ne znam ni sam, ali ovaj ivot ovdje postaje mi sve manje podno ljiv. - Mo emo otiæi zajedno. Jedna plesaèica namirisanog tijela nenamjerno je u prolazu dodirnula dvojicu prija

telja, ali ih nije uspjela razvedriti. Kada je ples zavr io, ipak su ih uspjeli pr ivoljeti da u inu podijele s mladim enama koje su sjedile kraj jezera plavkaste vod e. Princ Ramzes je morao odgovoriti na nekoliko pitanja o dvoru, svom pisarskom zvanju i planovima za buduænost; mrzovoljan, gotovo osoran, izbjegavao je op irne od govore. Njegove sugovornice, razoèarane, poèele su se natjecati u pjesnièkim citatima, dokazujuæi tako irinu svog obrazovanja. Ramzes je zapazio kako je jedna od njih posebno tiha i utljiva; mlaða od svojih pri jateljica, sjajne, zagasito crne kose i plavozelenih oèiju, izgledala je prelijepo . - Kako se zove? - upitao je Mojsija. CHRISTIAM JACft < - Nefertari. - Za to je tako srame ljiva? - Porijeklom je iz skromne obitelji i tek odnedavno je u haremu; zapazili su je jer ima dara za tkanje. U svemu je najbolja u svojoj grupi; djevojke iz bogatih kuæa to joj ne mogu oprostiti. Nekoliko plesaèica je ponovno krenulo u napad, u novi poku aj da osvoje naklonost pr inca Ramzesa; glasine su veæ najavljivale njegovo vjenèanje s lijepom Izet ali, zar srce kraljevskog sina nije ire od srca obiènih ljudi? Princ je ostavio ove minkerice i sjeo pokraj Nefertari. - Smeta li vam moja prisutnost? Otvorenost pitanja zatekla je djevojku; ona je upla enim oèima pogledala Ramzesa. - Oprostite mi na otvorenosti, ali vidim da ste sami. - To je stoga to... to sam razmi ljala. ' - Kakve brige muèe va duh? - Trebamo izabrati jednu od izreka mudraca Ptah; hotepa i ispra vno je protumaèiti. ,i - Ja veoma cijenim njegovu mudrost; to ste izabrali? ?; - Jo se dvoumim. 1 - Za kakav posao se pripremate, Nefertari? - Za vje tinu cvjetnih kompozicija; voljela bih sastavljati 1 buke te za bogove i boraviti u hramu to je du e moguæe tijekom godine. - Nije li to suvi e strog ivot? - Volim se prepustiti mislima; iz njih crpim svoju snagu. Nije li zapisano da se u ti ini du a razvija kao rascvjetalo drvo? Odgajateljica zamoli plesaèice da se sakupe i odu presvuæi prije nego to poène predavan je iz gramatike; Nefertari je ustala. - Samo trenutak... Pristajete li da mi uèinite jednu ljubaznost? - Odgajateljica je stroga i ne dopu ta nikakvo ka njenje. 116RAMZES: SIM SVJETLOSTI Koju izreku æete izabrati? Njen osmijeh bi razoru ao i naj e æeg ratnika. - Savr ena rijeè je skrivenija od zelenog kamena; ipak, nalazimo je kod slu kinja koj e rade na rvnju. Potom je nestala, blistava i lagana poput oblaka. 20 IVal amzes je cijeli tjedan proveo u haremu Mer-Uru, ili nije imao prilike ponovno vi djeti Nefertari; Mojsije je malo vremena posveæivao svojem prijatelju jer ga je up ravitelj zatrpavao poslom, zloupotrebljavajuæi njegovu marljivost. Ipak, rijetki r azgovori su im davali novu snagu i oni su jedan drugome obeæali kako neæe dopustiti da im se savjest uspava. Vrlo brzo, prisutnost mlaðeg Setijevog sina privukla je iru pozornost; sredovjeène ot mjene dame eljele su s njim razgovarati, neke su mu dodijavale svojim uspomenama i svojim savjetima. Mnogi obrtnici i èinovnici molili su za njegovu blagonaklonost

; to se tièe upravitelja posjeda, neprekidno mu je ukazivao najveæu pa nju, kako bi ova j govorio svojem ocu o njegovom savr enom upravljanju. Ako bi se ponekad uspio sak riti u neki vrt i na miru èitati drevne pisce, napravio bi pravi podvig; osjeæajuæi se zatoèenikom u tom raju, princ je jednog trenutka samo uzeo putnu torbu, asuru i ta p i napustio harem nikome se ne javiv i. Mojsije æe ga razumjeti. Noæobdija se udebljao; nekoliko dana hoda vratit æe mu vitkost. CHRIST1AH JA(Q Naèelnik dvorskog osiguranja bio je iscrpljen. Nikada, za vrijeme svog slu bovanja, nije toliko radio, trèkarao na sve , strane, pozivao na razgovor desetine odgovornih, upinjuæi se /) utvrditi èinjenice sve do najmanje sitnice, ponavljao saslu anja «[ i prijetio sugovornicima stra nim kaznama. ,U Je li netko koèio istragu ili se èinovnièki stroj sam zaglavio? Bilo je to te ko toèno utv rditi. Netko je uistinu poku ao izvr iti pritisak na visokog èinovnika, ali on nije mo gao utvrditi tko. Istovremeno, kraljica ga je pla ila vi e nego bilo koji dvorjanin, ma koliko taj bio surov. Kada je bio sasvim siguran daje iscrpio sve moguænosti i da neæe moæi vi e ni ta uèiniti, o i ao je Tuji. Uvjeravam Va e velièanstvo u svoju najdublju odanost. - Zanima me to ste postigli. - Tra ili ste od mene da utvrdim istinu, kakva god ona bila. - Upravo tako. - Nema potrebe da budete razoèarani jer... - Pustite mene da o tome prosudim i preðite na stvar. Naèelnik osiguranja je na tre nutak oklijevao. - Moram istaknuti kako moja odgovornost... Kraljièin pogled je zaustavio visokog èin ovnika da dalje govori u svoju obranu. - Istinu je, Velièanstvo, ponekad te ko èuti. - Slu am vas. Èovjek je progutao slinu. - Onda dobro, budite spremni èuti dvije pora avajuæe vijesti. ?118RAMZESr SIH SVJETLOSTI 8 Ameni je pa ljivo prepisivao kraljevske odluke koje je morao poznavati svaki pisar . Iako ga je pogodilo Ramzesovo nepovjerenje, znao je da æe se princ vratiti. I da lje je obavljao posao osobnog tajnika kao da se ni ta nije dogodilo. Kad mu je Noæobdija skoèio u krilo i poèeo lizati obraze mekim i vla nim jezikom, Ameni je u trenu zaboravio na prijekore i Ramzesa doèekao s odu evljenjem. - Bio sam uvjeren da æu zateæi prazan ured - reèe princ. - Tko bi drugi redovno vodio dosjee? - Na tvom mjestu, ne bih pristao da me netko tako ostavi na cjedilu. - Ali ti si na tvom, a ja na svom mjestu; bogovi su tako eljeli, i ja sam zadovol jan. - Oprosti mi, Ameni. - Zakleo sam se da æu ti biti odan i kanim odr ati svoju rijeè; inaèe bi mi demoni donje g svijeta prerezali grkljan! Kao to vidi , sve radim iz osobne koristi. Je li putov anje bilo ugodno? Ramzes mu je isprièao o haremu, o Mojsiju i Setauu, ali nije spomenu svoj kratak s usret s Nefertari. Bio je to trenutak bo anske milosti, koju æe njegovo pamæenje saèuvat i poput dragulja. - Stigao si u pravi trenutak - otkrio mu je Ameni - kraljica te eli to prije vidj eti, a A a nas poziva na veèeru. ti.: A a je primio Ramzesa i Amenija u slu benoj kuæi koju mu je nedavno dodijelilo minista rstvo vanjskih poslova, u CHRISTIAM JACa centru grada, nedaleko od administrativnog sjedi ta u kojem je bio zaposlen. Unatoè

mladosti, veæ je nalikovao iskusnim diplomatima, uliznièkog dr anja i lagane konverzac ije kojom je lako osvajao ljude. Veliku pa nju je poklanjao odijevanju i pratio je najnoviju memfi ku modu, mje avinu klasiènih linija i pretjeranosti u bojama. Njegovo j uroðenoj otmjenosti sada se pridru ila i samouvjerenost koju Ramzes ranije nije za pa ao kod njega. A a je oèito prona ao svoj put. - Reklo bi se da si zadovoljan svojom sudbinom - primijetio je Ramzes. - Bio sam dobro usmjeren, a i sreæa me je poslu ila; moje izvje æe o trojanskom ratu oc ijenjeno je kao najtoènije. - to je u stvari istina? - Poraz Trojanaca je neizbje an; protivno onima koji vjeruju u Agamemnonovu milos tivost, ja predviðam pokolj i uni tenje grada. Ipak, mi se neæemo uplitati; taj sukob se ni na koji naèin ne tièe Egipta. - Setijeva najveæa elja jest saèuvati mir. - Upravo zato je i zabrinut. Ramzes i Ameni su uglas postavili isto pitanje od kojeg su strahovali. - Zar misli da bi moglo doæi do rata? - Hetiti se ponovno poèinju buniti. Jo za vrijeme prve godine svoje vladavine, Seti se je morao boriti protiv pobunje nih beduina; na nagovor Hetita, osvojili su Palestinu i proglasili nezavisno kra ljevstvo u kojem su se protivnièke strane odmah meðusobno poubijale. Kada je usposta vljen mir, faraon je krenuo u pohod da umiri Kanaan, pripoji Egiptu jug Sirije i zagospodari fenièanskim lukama. Treæe godine njegove vladavine, svi su oèekivali otvo ren sukob s hetitskim snagama, ali suèeljene vojske su se ulogorile na svojim polo a jima, a onda se povukle. - to toèno zna o tome? - upitao je Ramzes. - To su povjerljiva izvje æa; iako si kraljevski pisar, ipak ne pripada diplomatskoj slu bi. ?120RAMIES. SJH SVJETLOSTI Desnim ka iprstom A a zagladi svoje besprijekorno potkresane brèiæe; Ramzes se pitao mis li li ozbiljno, ali podrugljiva iskra u ivahnim oèima njegovog prijatelja ga je umi rila. - Hetiti siju nemire u Siriji; pojedini fenièanski prinèevi spremni su im pomoæi u zam jenu za bogatu nagradu. Kraljevi vojni savjetnici predla u brzu operaciju; sudeæi po najnovijim vijestima, Seti smatra da je to neophodno. - Hoæe li i ti krenuti u pohod? -Ne. - Veæ si pao u nemilost? - Ne ba . A ino duguljasto lice se malo zgrèilo, kao da je Ramzesova pitanja ocijenio nedoliènim . - Povjerili su mi drugi zadatak. - O èemu je rijeè? - Ovoga puta zaista moram jezik dr ati za zubima. - Tajni zadatak! - uzviknuo je Ameni. - Sjajno, ali... i opasno. - Ja sam u slu bi dr ave. - Zaista nam ni ta ne mo e povjeriti? - Idem na jug; nemojte me ni ta vi e pitati. Noæobdija je znao cijeniti milost koja mu je bila ukazana: obilan obrok poslu en je u kraljièinom vrtu. Tuja, koju je sve to zabavljalo, blagonaklono je prihvatila mo kre izraze nje nosti zahvalnog pseæeg jezika. Goreæi od nestrpljenja, Ramzes je gricka o jednu travku. - ima dobrog psa, sine; to je velika sreæa. Treba je znati cijeniti. - eljela si me vidjeti. Tu sam. - Kako je protekao tvoj boravak u haremu Mer-Uru? 121CHRISTIAN JACQ - Ti uvijek sve sazna ! - Nije li moja du nost pomagati faraonu da vlada? - to je s istragom mog sluèaja? - Naèelnik osiguranja se pokazao sposobnijim nego to sam pretpostavljala; napredov

ali smo, ali vijesti nisu sjajne. Vozaè dvokolice koji te je navukao u klopku dois ta je pronaðen, ali mrtav; njegov le se nalazio u jednom napu tenom skladi tu, ju no od M emphisa. - Kako je tamo dospio? - Nema pouzdanih svjedoka. to se tièe radionice koja je proizvodila grumenje tinte , nemoguæe je otkriti njezinog vlasnika; papirus na kojem se nalazilo njegovo ime uni ten je u arhivskoj slu bi. - Samo je neka utjecajna osoba mogla uèiniti taj prijestup! - U pravu si, utjecajna osoba, dovoljno bogata i moæna da sebi osigura suuèesnike. - Gadi mi se ta pokvarenost... Ne smijemo se na tome zaustaviti! - Da me ne dr i kukavicom? - Majko! - Volim to ima buntovnièku narav; nikad nisi mogao prihvatiti nepravdu. - to æemo sada poduzeti? - Naèelnik osiguranja nije u stanju nastaviti istragu; ja to preuzimam na sebe. - Stojim ti na raspolaganju; zapovjedi, i poslu at æu sve to ka e ! - Jesi li spreman na rtve da bi do ao do istine? Kraljièin osmijeh je bio u isti mah i podsmje ljiv i nje an. - Nisam èak u stanju otkriti niti onu koja se nalazi u meni. Ramzes se nije usudio vi e povjeriti i riskirati da ispadne smije an u Tujin im oèima. ?niRAMZES: S1H SVJETLOSTI - Pravom èovjeku nije dovoljno samo se nadati, on se bori. - Èak i ako mu sudbina nije naklonjena? - Na njemu je da je izmijeni; ako to nije u stanju, neka krivi vlastitu osrednj ost i ne optu uje drugog za svoju nesreæu. - Pretpostavimo da je Henar spletkaro koji me je poku ao ukloniti. Izraz tuge pojavio se na kraljièinom licu. - To je stra na optu ba. - Ta sumnja i tebe razdire? - Vi ste mi sinovi, i ja vas obojicu volim; iako ste razlièite prirode, iako je j asno da obojica elite moæ, kako je moguæe povjerovati da je tvoj brat toliko zao? Ramzes se pokolebao; elja za vla æu toliko ga je zaslijepila da je veæ u glavi vidio na jmraèniju zavjeru. - Moj prijatelj A a strahuje da je mir ugro en. - Dobro je obavije ten. - Je li moj otac odluèio sukobiti se s Hetitima? - Situacija ga na to prisiljava. - elim poæi s njim boriti se za svoju zemlju. ?U]CHRiSTlAH JACQ 21 u: 'krilu palaèe koje je bilo namijenjeno Henaru, njegovi slu benici i èinovnici imali su namrgoðena lica. Svi su bili manji od makovog zrna i obavljali su svoju du nost str ogo se dr eæi uputa; ni smijeh ni razgovor nisu naru avali tu muènu atmosferu. Vijest je odjeknula krajem jutra: dvije najbolje pukovnije se bez odlaganja stav ljaju u pokret u cilju hitne vojne operacije. Toènije reèeno, rat protiv Hetita! Hen ar je bio pora en; ovakva naprasna odluka dovodila je u pitanje trgovinsku politik u koju je poèinjao uvoditi i èije je prve plodove uskoro trebao ubrati. Ovaj glupi sukob izazvat æe osjeæaj nesigurnosti koji mo e na koditi trgovaèkim sporazumim a; kao i veæina njegovih prethodnika, i Seti je dovodio sebe u bezizlazan polo aj. I dalje nije odstupao od tog biv eg svijeta vrijednosti, i dalje je elio èuvati egipat sku zemlju, potvrðujuæi velièinu jedne civilizacije rasipanjem snage koja bi drugdje b ila korisnija! Henar nije stigao uni titi ugled kraljevih vojnih savjetnika i doka zati koliko su lakomisleni; ti ratni hu kaèi su u glavama imali samo ratne poklièe, uo bra avajuæi da su osvajaèi pred kojima se svi narodi moraju klanjati. Henar se zaklinj

ao da æe protjerati te nesposobnjakoviæe to dalje od dvora. Tko æe upravljati zemljom dok faraon, njegov prvi ministar i vrhovni general budu odsutni? Kraljica Tuja, razumije se. Iako su se njezini razgovori s Henarom pror ijedili i ponekad dobivali o tar ton, osjeæali su jedno za drugo istinsku nje nost. Do a o je trenutak da otvoreno i jasno porazgovaraju 124RAMZES: SIW SVJETLOSTI o svemu; ne samo da æe ga Tuja razumjeti, veæ æe utjecati na Setija da saèuva mir. Stoga je nastojao to prije ju vidjeti, iako je znao koliko je bila zauzeta drugim posl ovima. Tuja ga je primila sredinom poslijepodneva u odaji za primanje. - Kakvo sveèano okru enje, draga majko! - Kladim se da nisi do ao iz obiteljskih razloga. - Pogodili ste kao i uvijek; otkud vam to esto èulo? - Sin ne bi trebao laskati majci. - Vi ba ne volite rat, zar ne? - A tko ga voli? - Nije li odluka mojeg oca malo prenagljena? - Misli li da je sklon nepromi ljenim postupcima? - Naravno da nije, ali ove okolnosti... Hetiti... - Voli li lijepu odjeæu? Henar na trenutak ostade zbunjen. - Naravno, ali... - Kreni sa mnom. Tuja je odvela svog starijeg sina u sporednu odaju; na niskom stolu le ali su dugaèk a vlasulja s kovrèama, ko ulja irokih rukava, dugaèka nabrana suknja s resama, pojas s unakrsnim tkanjem koji æe prolaziti ispod kri a i dr ati odjeæu o struku. - Prekrasno, zar ne? - Divan rad. - Ova oprema je tebi namijenjena; otac te je izabrao za svog desnog stjegono u u sljedeæem sirijskom pohodu. Henar je naglo problijedio. (Kl Desni kraljev stjegono a nosit æe motku s glavom jarca na vrhu, to je bilo jedno od o bilje ja Amona, boga pobjede; stariji Setijev sin æe, dakle, krenuti u pohod sa svoj im ocem i naæi æe se u prvim borbenim redovima. ?125«TIANJA«} Ramzes je nervozno lupkao nogama o zemlju. Za to se Ameni nikako nije pojavljivao s kraljevskom odlukom koja navodi imena gla vnih du nosnika s dvora koje æe Seti povesti sa sobom? Princ je bio nestrpljiv sazna ti èin koji mu je dodijeljen. Nije mu mnogo znaèila zvuèna titula kojom æe se okititi; b ilo je najva nije naæi se u borbi. - Najzad si tu! Dakle, to pi e na spisku? Ameni je sagnuo glavu. - Za to si tako utuèen? - Proèitaj sam. Kraljevskom odlukom, Henar je postavljen za desnog faraonovog stjegono u; Ramzesov o ime èak nije bilo niti spomenuto. trn Sve vojarne u Memphisu bile su u punoj ratnoj pripravnosti. Veæ sutra æe pje a tvo i odr edi dvokolica krenuti u Siriju, pod zapovjedni tvom samog kralja. Ramzes je dan proveo u dvori tu glavne vojarne; kada je njegov otac izi ao s ratnog savjeta veæ se spu tala noæ, i on se usudio priæi faraonu. - Mogu li vam se obratiti s jednom molbom? - Slu am te. - elim poæi s vama. - Moja odluka je konaèna. - Nije mi va no da budem èasnik; elim samo pobijediti neprijatelja. - Moja je odluka, dakle, bila opravdana. - Ja... ne razumijem! 126-

RAM1ES: SI« SVJETLOSTI Neostvarena elja je samo ta tina; treba biti sposoban potuæi neprijatelja. A to nije tvoj sluèaj, Ramzese. Kad su ga pro li bijes i razoèaranje, Henar nije bio nezadovoljan svojim novim zvanj em, koje se pridru ivalo mno tvu drugih poèasti; bilo je naposljetku nemoguæe stupiti na prijestolje ne pokazav i prethodno ratnièke vrline. Jo od vremena prvih kraljeva Teb e, kralj je morao dokazati da je sposoban saèuvati jedinstvo zemlje i odbiti osvaj aèe kada se pojave. Henar se, dakle, pokoravao jednoj alosnoj tradiciji koja je, meðu tim, u oèima naroda bila neprikosnovena; ona mu se uèinila gotovo zabavnom kada je s usreo Ramzesov ljutiti pogled, dok je pored njega prolazila vojna prethodnica u kojoj se nalazio i stjegono a. Polazak vojske u pohod, kao i svaki izuzetan dogaðaj, bio je obilje en slavljem; nar od je taj dan odmora koristio da svoje brige utopi u pivu. Tko bi uopæe i posumnja o u Setijevu pobjedu? Usprkos osobnoj pobjedi, Henar nije bio sasvim osloboðen strepnje; u borbi je i na jbolji vojnik mogao izgubiti glavu. Pomisao da bi mogao biti ranjen, onesposoblj en ili osakaæen izazivala je u njemu muèninu; kada budu na borbenoj liniji, gledat æe samo kako da se saèuva, prepu tajuæi opasne zadatke iskusnijima od sebe. Jo jednom æe ga sreæa poslu iti; na ovom pohodu imat æe priliku razgovarati s ocem i prok rèiti put svojoj buduænosti. Takva moguænost zaista je zaslu ivala napor, iako je udalja vanje od lagodnog ivota na dvoru bilo te ko isku enje. Ipak, Ramzesovo razoèaranje bilo je odlièan stimulans. 127CHRISTIAH JACa ili ? i Gomila pristiglih provincijalaca nije se svidjela Bakhenu. Kada bi zaprijetio ra t uvje bavali su buduæe vojnike, dobrovoljce to su sanjali podvige u dalekim krajevim a; ali ovaj èopor neobrazovanih seljaka neæe otiæi dalje od predgraða ; Memphisa i brzo æe se vratiti na svoje njive. Nadzornik i kraljevskih konju nica, obdaren nesvakida njom snagom, èetvrtastog lica ukra enog kratko m bradom, bio je zadu en i za obuku mladih novaka. Ozbiljnim, hrapavim glasom zapovjedio im je da podignu vreæu punu kamenja, da je p rebace preko desnog ramena i trèe pokraj zidina vojarne dok im on ne naredi da se zaustave. Iskljuèenje je bilo surovo i brzo; veæina je lo e odmjerila svoju snagu. Oni su brzo z adihani spustili svoj teret. Bakhen je \ strpljivo promatrao i prekinuo vje bu kada nije ostalo vi e od ' pedesetak kandidata koji nisu odustajali. t On se zaèudio kada mu se uèinilo da prepoznaje jednog od novaka; sigurno za glavu vi i od svojih drugova, pokazivao je iznenaðujuæu izdr ljivo st. - Prinèe Ramzese! Vama ovdje nije mjesto. - elim svladati ovu obuku i dobiti svjedoèanstvo. - Ali... vama to ne treba! Dovoljno je da... - Ja ne mislim tako, a ni ti; ne mo e se napraviti vojnika na papirusu! Zateèen, Bakhen je zavrtio ko ne grivne koje su nagla avale razvijenost njegovih mi ica. - Stvar je kakljiva... - Da se ne boji , Bakhene? - Ja, da se bojim? Postrojite se s ostalima! Tri beskrajna dana Bakhen je gonio mlade ljude do izmaka njihovih snaga. Najzad, izabrao je dvadeset najizdr ljivijih - Ramzes je bio meðu njima. 128RAMZES: SIH SVJETLOSTI Èetvrtog dana pre li su na rukovanje oru jem, toljagama, kratkim maèevima i titovima. Bak hen im je dao kratke savjete, a onda pustio mladiæe da se meðusobno bore. Kad je jedan od njih zadobio ranu na ruci, Ramzes je spustio maè na zemlju. Njegov i drugovi su uèinili isto. - to vam je? - grmio je Bakhen. - Nastavite vje bu. Ako neæete, gubite se odavde! Novaci su se pokorili naredbama svog trenera; meku ci i nespretnjakoviæi su iskljuèeni

. Poèetna gomila svela se na samo dvanaest dragovoljaca, koji su ocijenjeni kao sp osobni da postanu vojnici po pozivu. Ramzes se dobro dr ao; deset dana napornih vje bi nisu iscrpili njegovu strast. - Potreban mi je jedan èasnik - izjavio je Bakhen jedanaestog dana ujutro. Izuzev jednog od njih, kandidati su pokazali podjednaku spretnost u baratanju lu kom od bagremovog drveta koji je odapinjao strijele na pedesetak metara pravocrt nom putanjom. Ugodno iznenaðen, Bakhen im je pokazao ogroman luk, èija je prednja strana bila oblo e na rogom, a onda postavio bakrenu polugu na sto pedeset metara od strijelaca. - Uzmite ovo oru je i probijte metu. Veæina nije bila sposobna niti zapeti luk; dvojica su uspjela odapnuti strelicu, a li one nisu preletjele niti stotinjak metara. Ramzes je poku ao posljednji, dok ga je Bakhen podrugljivo promatrao. Kao i njegovi drugovi, imao je pravo na tri st rijele. - Jedan princ se ne bi smio izlagati podsmijehu; i jaèi od vas nisu uspjeli. Potpuno sabran, Ramzes je vidio samo metu; ni ta drugo nije postojalo. Zapinjanje luka tra ilo je nadljudski napor; osjeæajuæi bol u mi iæima, Ramzes je èvrsto za egnuo tetivu naèinjenu od volujske ile. ?n<\CHRIST1AM JACQ Prva strijela je proletjela desno od mete, Bakhen se zacerekao. Ramzes je izdahn uo, zaustavio dah i gotovo odmah odapeo drugu strijelu koja je proletjela iznad bakrene poluge. - Posljednja prilika, izjavi Bakhen. Princ je zatvorio oèi i ostao tako vi e od jedne minute, zamislio je cilj u samome s ebi, uvjerio sebe da je blizu, da se sam pretvara u strijelu koja osjeæa neodoljiv u elju da se sjedini s bakrenom polugom. Kada je odapeo po treæi put, osjetio je olak anje. Strijela je zaparala zrakom poput nasrtljivog str ljena i probila bakrenu ipku. Ostali regruti burno su pozdravili pobjednika, a Ramzes je pru io veliki luk Bakhe nu. Oèekuje vas jo jedno isku enje - priopæio je instruktor - morate se bori ti protiv mene, goloruki. - Je li to po pravilima? - To je po mojim pravilima; da se ne bojite sa mnom suoèiti? - Daj mi èasnièku potvrdu. - Borite se i doka ite da ste u stanju suoèiti se s pravim vojnikom! Ramzes je bio rastom vi i od Bakhena, ali ne toliko mi iæav i mnogo manje uvje ban; stog a se oslonio na svoje brze reflekse. Instruktor ga je napao bez upozorenja, prin c je odskoèio, a Bakhenova stisnuta aka mu je okrznula lijevo .' rame. U pet navrata, napadi instruktora zavr ili su u prazno; j.? poni en, uspio je èepati lijevu nogu svog protivnika i izbaciti i\ ga iz ravnote e. Ramzes se oslobodio udariv i ga nogom u lice, ; a onda ga rukom kao sjeèivom pogodio u potiljak. ti Ramzesu se uèinilo da je dobio borbu; u Bakhenu $ . se odjednom probudio ponos, podigao se i jurnuo glavom ' naprijed, ravno u Ramzesove grudi. 1J0RAMZES: SI« SVJETLOSTI Lijepa Izet je premazivala grudi svojeg ljubavnika melemom koji je bio tako djelotvoran da je bol veæ jenjavala. - Zar nemam iscjeliteljske ruke? - Bio sam glup - promrmljao je Ramzes. - To èudovi te te je moglo ubiti. - Radio je ono to treba, mislio sam da sam ga pobijedio; na borbenoj liniji bio b ih mrtav. Ruka lijepe Izet je postala nje nija. - Tako sam sretna to si ostao! Rat je gnjusna stvar. - Ponekad je nu an.

- Ti ne zna koliko te volim. Mlada ena je legla preko svog ljubavnika, gipka poput stabljike lotosa. - Zaboravi na bitke i nasilje; nisam li ja primamljivija? Ramzes je nije odgurn uo i prepustio se zadovoljstvu koje mu je pru ala; ipak jedan drugi osjeæaj zadovoljstva nije nestao, zadovoljstva i radosti o kojoj ni ta nije govorio mladoj eni. Bio je vlasnik èasnièke diplome. 22 Povratak egipatske vojske bio je velièanstveno proslavljen. Na dvoru su zabrinuto pratili njeno napredovanje; pobunjeni Libanonci odolijevali su samo nekoliko dana, da bi uskoro èvrsto obeæali vjeènu odanost CHRISTiAri JACQ i pokazali nepokolebljivu volju da budu faraonovi vjerni podanici. Seti je zauzv rat tra io veliku kolièinu cedra najbolje kvalitete, da bi podigli nove stupove ispr ed proèelja hramova i izgradili nekoliko bo anskih barki koje æe se nositi u obrednoj povorci. Libanonski prinèevi su uglas objavili da je faraon utjelotvorenje Ra, bo an ska svjetlost, i da im je davao ivot. Zahvaljujuæi brzom pokretu trupa, Seti je u ao u Siriju ne nai av i na otpor; hetitski k ralj, Muvatal, nije imao vremena sakupiti iskusne vojnike i radije je izdaleka p romatrao to se dogaða. Zato je utvrðeni grad Kade , simbol hetitske moæi, otvorio svoja v rata; nepripremljen za borbu, ne bi mogao zaustaviti nekoliko valova napada. Set i je, na iznenaðenje svojih generala, samo podigao stelu unutar Kade a umjesto da tv rðavu sravni sa zemljom. Èuli su se neki prigu eni prigovori, a mnogi su se pitali koj i je krajnji cilj te nerazumljive strategije. Èim se egipatska vojska udaljila od Kade a, Muvatal je s jakom vojskom zaposjeo tvrðav u koja je ponovno do la pod hetitsku vlast. Tada su otpoèeli pregovori. Kako bi izbjegli krvavi sukob, dva su se vladara, posr edstvom svojih izaslanika, suglasila da Hetiti neæe vi e dizati nikakve nemire u Lib anonu i fenièanskim lukama, a da Egipæani neæe vi e napadati Kade i okolnu oblast. To je znaèilo mir. Privremen, ali mir. Hl Kao izabrani nasljednik i novi vojni zapovjednik, Henar je bio domaæin gozbe na ko ju je pozvano vi e od tisuæu osoba, ushiæenih to mogu ku ati osobito fina jela, piti vrsn a vina iz druge godine Setijeve vladavine i promatrati uzbuðujuæe obline obna enih mla dih plesaèica koje su plesale uz melodije frule i harfe. 1J2RAMZES: $l» SVJETLOSTI Kralj se pojavio samo na kratko, prepu tajuæi svom starijem sinu slavu koju je donio uspjeli ratni pohod. Kao biv i uèenici Kapa koje je èekala blistava buduænost, Mojsije, Ameni i Setau, odjeven za ovu priliku u rasko nu haljinu koju mu je poklonio Ramz es, nalazili su se meðu uzvanicima. Ameni, èija tvrdoglavost nije popu tala, razgovarao je s memfi kim uglednicima i posta vljao bezazlena pitanja o radionicama za proizvodnju grumenja tinte koje su zatv orene u posljednje vrijeme. Njegova ustrajnost nije nagraðena uspjehom. Setaua je hitno pozvao Henarov nadzornik, zbog zmije koja se nalazila u smoènici s æupovima mlijeka. Mladiæ je otkrio sumnjivu rupu, ugurao u nju bijelog luka i zatvo rio je ribom bulti. Nesretni gmaz vi e neæe izaæi iz svog legla. Zadovoljstvo nadzorni ka, kojeg je Setau smatrao suvi e nadutim, kratko je trajalo; kad je ukrotitelj po kazao crveno-bijelu zmiju, s otrovnim zubima koji su izbijali iza viliène kosti, u obra eni dvorjanin je pobjegao glavom bez obzira. "Glupan", pomisli Setau, "a tako je oèito je da je ova vrsta potpuno bezopasna." Mojsije je bio okru en lijepim enama kojima se sviðala njegova dostojanstvenost i mu ev nost; veæina bi voljela pribli iti se Ramzesu, ali lijepa Izet je budno pazila na nj ega. Ugled dvojice mladiæa sve je vi e rastao; Mojsiju su obeæavali visoke administrat ivne polo aje, a mnogi su pokazivali zanimanje za hrabrost mladog Ramzesa. Vjerova li su kako æe, bez svake sumnje, u vojsci steæi polo aj koji mu je uskraæen na dvoru. Dvojica prijatelja su se uspjeli izvuæi izmeðu dva plesa i sresti se u vrtu ispod je dne palme. - Jesi li èuo Henarov govor? - Ne, moja nje na zaruènica zauzeta je drugim stvarima.

- Tvoj stariji brat tvrdi, svakome tko ga eli slu ati, da je on veliki pobjednik ov og pohoda. Zahvaljujuæi njemu, egipatski gubici su svedeni na najmanji moguæi broj, a diplomacija je CHRiSTlAH JACQ odnijela prevagu nad silom. tovi e, on aptom iri vijest da je Seti izgledao prilièno um orno; vlast tro i èovjeka, pa se neæe dugo èekati na Henarovo postavljanje za regenta. O n veæ razvija program upravljanja: dat æe prednost meðunarodnoj trgovini, odbijat æe bil o kakav sukob, sklapati gospodarske veze i saveze s na im najgorim neprijateljima. - On mi se gadi. - Ni meni nije drag, ali njegovi planovi zaslu uju pozornost. - Pru i aku Hetitima, Mojsije, i odsjeæi æe ti cijelu ruku. - Rat ni ta ne rje ava. Henar æe od Egipta napraviti podèinjenu i osiroma enu zemlju. Zemlja faraona je svijet za sebe; kada je bila slaba ili lakovjerna, Azijati su je osvo jili; bilo je potrebno mnogo srèanosti da bi se protjerao osvajaè i potisnuo daleko iza na ih granica. Ako polo imo oru je, biti æemo istrijebljeni. Ramzesova strast je iznenadila Mojsija. - Tako govori voða, sla em se, ali je li to dobar smjer? - Ne postoji drugi da se saèuva jedinstvo na e zemlje i omoguæi bogovima da borave na na em tlu. - Bogovi... Postoje li bogovi? - to time eli reæi? Mojsije nije stigao odgovoriti; gomila djevojaka se isprijeèila izmeðu njega i Ramze sa kako bi im postavili bezbroj pitanja o njihovoj buduænosti. Lijepa Izet nije ok lijevala umije ati se kako bi oslobodila svog ljubavnika. - Tvoj stariji brat me je zadr ao - priznala je. - Kojim povodom? - I dalje me eli uzeti za suprugu. Dvor je nedvosmislen, glasine se svode samo na jedno - Seti samo to nije proglasio Henara suvladarom. Predla e mi da postanem vel ika kraljevska supruga. Dogodila se èudnovata stvar; Ramzesov duh odjednom je napustio Memphis i odletio d o harema Mer-Ur, da bi tamo RAMZES: SIM SVJETLOSTI gledao vrijednu djevojku kako prepisuje izreke Ptah-hotepa pri svjetlosti uljane svjetiljke. Lijepa Izet je opazila nemir svog ljubavnika. - Boli li te ne to? - Neka ti bude jasno da ja ne znam za bolest - odgovorio je on suho. - Izgledao si tako dalek... - Razmi ljao sam. I, pristaje li? - Veæ sam odgovorila. - Èestitam, Izet; biti æe moja kraljica, a ja æu biti tvoj sluga. Ona ga je poèela udarati sitnim akama pq grudima, a on joj je stegnuo zglavke. - Volim te, Ramzese, i elim s tobom ivjeti. Kako da te natjeram da to shvati ? - Prije nego to postanem mu i otac, moram dobiti jasniju sliku o putu kojim elim iæi , daj mi vremena. U mirisnoj noæi, ti ina je polako zavladala; sviraèice i plesaèice su se veæ bile povukl e, kao i stariji dvorjani. Ponegdje u prostranom vrtu dvora, razmjenjivale su se informacije i kovale sitne zavjere da bi se udaljio neki protivnik i napredoval o u hijerarhiji. Iz smjera kuhinja, prodoran krik je naru io spokoj trenutka. Ramzes se prvi na ao na mjestu dogaðaja; nadzornik je araèem udarao jednog starca koji je titio lice rukama. Princ je stegnuo napadaèa za vrat i gotovo ga zadavio; ovaj j e ispustio oru je, njegova je rtva pobjegla meðu peraèe posuða koji su joj pru ili utoèi t Mojsije se umije ao. - Ubit æe ga! Ramzes je olabavio ruke; nadzornik, crven u licu, jedva je uspio povratiti disan je. - Taj starac je obièan hetitski zarobljenik - objasni on - i elim ga nauèiti pameti. CHRISTMH JACft

- Pona a li se tako sa svim svojim podèinjenima? - Samo s Hetitima! Henar, èija je nesvakida nje rasko na odjeæa bacala sjenu i na najotmjenije odjevene dvo rjane, udaljio je znati eljnike. - Raziðite se; ja æu se pobrinuti za ovo. Ramzes je èepao nadzornika za kosu i bacio ga na zemlju. - Optu ujem ovog podlaca za muèenje. - Ma hajde, dragi brate! Ne uzbuðuj se... Moj nadzornik je ponekad strog, ali... - Podnijet æu tu bu i sam æu svjedoèiti pred sudom. - Ti koji mrzi Hetite? - Tvoj slu benik nije vi e neprijatelj; on radi kod nas i kao takav treba biti po tiv an. To zahtijeva zakon boginje Maat. - Bez krupnih rijeèi! Zaboravi na ovaj ispad, i bit æu ti zahvalan. - I ja æu svjedoèiti - pridru io se Mojsije - ni ta ne mo e opravdati takvu grubost. - Zar je neophodno pogor avati situaciju? - Povedi nadzornika - zatra i Ramzes od Mojsija - i povjeri ga na em prijatelju Set auu; veæ sutra, zatra it æu hitan postupak. - To je uhiæenje protivno zakonu! - Obvezuje li se da æe dovesti svog nadzornika pred sud? Henar se naklonio. Previ e opasnih svjedoka... Bilo je bolje ne zapoèinjati bitku ko ja je unaprijed izgubljena. Krivac æe biti osuðen na progonstvo u oaze. - Pravda je lijepa stvar - zakljuèi miroljubivo Henar. - Na njenom po tivanju poèiva na e dru tvo. - Tko tvrdi suprotno? - Ako bude upravljao zemljom takvim metodama, u meni æe imati neumoljivog neprijate lja. - to æe si ti jo umisliti? ?ij6RAMZES: SW SVJETLOSTI - Ni ta ne umi ljam, veæ samo promatram. Uklapa li se prezir prema ljudima u velike pl anove? - Ne prièaj koje ta, Ramzese; duguje mi po tovanje. - Na vladar, gospodar Gornjeg i Donjeg Egipta, i dalje je Seti, èini mi se. - Poruga ima granica; sutra æe mi se morati pokoriti. - Sutra je jo daleko. - Proæi æe lo e jer si stalno u krivu. - Namjerava li sa mnom postupiti kao i s hetitskim zarobljenikom? Henar se bijesno udaljio. - Tvoj brat je moæan i opasan èovjek - primijetio je Mojsije. - Misli li da je pamet no toliko ga izazivati? - Ne bojim ga se; to si ono elio reæi u vezi bogova? - Ne znam ni sam; neobiène mi misli prolaze kroz glavu i razdiru me. Dok ne prozre m njihovu tajnu, neæu imati mira. a; meni nije odustajao. Kao osobni tajnik kraljevskog ^pisara Ramzesa, imao je pris tup u mnoge administrativne slu be, a znao je steæi prijatelje koji su mu pomogli u potrazi. Tako je provjerio spisak radionica koje proizvode grumenje tinte i dobi o imena njihovih vlasnika; kao to je kraljica Tuja priopæila Ramzesu, arhiv koji se je odnosio na sumnjive radionice zaista je nestao. Kako ovaj trag nije nikuda vodio, Ameni se prihvatio te kog posla. Odluèio je otkrit i sve ugledne liènosti koje su bile u neposrednom dodiru s pisarskim poslovima i z aviriti u ?1JJCHRISTIAH JACQ popis njihovih dobara, nadajuæi se da æe tako otkriti sumnjivu radionicu. Dugi dani traganja zavr ili su novim neuspjehom. Ameniju je preostajala samo jo jedna moguænost, krenuti u sustavan pretres smetli ta, poèev i od onoga u kojem umalo nije stradao. Prije nego to æe upisati neki podatak na papirus, svaki savjesni pisar koristio je komad kreènjaka za bilje ke; taj komad je

bacan, zajedno s tisuæama drugih, u veliku rupu koja se punila onoliko brzo koliko je administracija imala posla. Ameni èak nije bio siguran da je postojao prijepis o vlasni tvu radionice; ipak se u pusti u to istra ivanje, odvajajuæi za njega dva sata svakog dana, odbijajuæi pitati s e kakvi su mu izgledi za uspjeh. hi Lijepa Izet je s podozrenjem gledala na prijateljstvo koje je vezivalo Mojsija i Ramzesa. idov, nemiran i nestalan, vr io je lo utjecaj na Egipcanina; stoga je mlad a ena povukla svog ljubavnika u vrtlog zadovoljstava, pazeæi da vi e glasno ne spomin je svoju elju za brakom. Ramzes je upao u zamku; i ao je iz vile u vilu, iz vrta u vrt, s prijema na prijem, i vodio ivot dokonog plemiæa, prepu tajuæi svom osobnom tajni ku brigu o rje avanju tekuæih poslova. Egipat je bio ostvareni san, raj koji je svakog dana nudio divote, obilno poput zdrave majke; sreæa se nesebièno nudila onome tko je znao u ivati u hladu palmi, slatk oæi datulje, pjesmi vjetra, ljepoti lotosovog cvijeta i mirisu ljiljana. Kada se t ome pridru ivala i strast zaljubljene ene, nije li savr enstvo bilo dostignuto? Lijepa Izet je povjerovala da joj je pripadao Ramzesov duh; njezin ljubavnik je bio veseo, pun nesvakida njeg poleta. Njihove ljubavne igre nisu imale kraja, zaje dnièko zadovoljstvo davalo im je novi poticaj; to se tièe Noæobdije, postajao je sve RAMZCS: SIH SVJETLOSTI veæi sladokusac, gosteæi se jelima koja su pripremali kuhari u najboljim memfi kim kuæam a. Sudbina je oèigledno odredila put i jednom i drugom Setijevom sinu; Henara su èekale dr avnièke du nosti, a Ramzesa obièan, ali rasko an ivot. Lijepa Izet odlièno se prilagod ovakvoj podjeli du nosti. Jednog jutra ona se probudila u praznoj sobi; Ramzes je ustao prije nje. Zabrinu ta, potrèala je u vrt, onako nedotjerana, i poèela dozivati svog ljubavnika. Kako jo j se nikako nije odazivao, ona se izbezumila; najzad ga je prona la kako sjedi kra j bunara, duboko zami ljen usred vrta irisa. - to je s tobom? Premrla sam od straha. Kleknula je pokraj njega. - Kakva te sad briga muèi? - Nisam stvoren za ivot koji mi nameæe . - Vara se; zar nismo sretni? - Ta sreæa mi nije dovoljna. - Ne tra i previ e od ivota; na kraju æe se okrenuti protiv tebe. - Lijepa borba na vidiku. - Je li ponos vrlina? - Ako podrazumijeva te nju ka boljem i nadila enju samog sebe, onda jest. Moram raz govarati s ocem. % Otkako je uspostavljeno primirje s Hetitima, prigovori su utihnuli. Svi su se sl agali u tvrdnji da je Seti bio u pravu to nije izazvao rat s neizvjesnim ishodom, iako je izgledalo da egipatska vojska mo e pobijediti hetitske postrojbe. Usprkos tvrdnji koju je Henar smi ljeno irio, nitko nije pridavao znaèaj navodnoj odl uèujuæoj ulozi koju je on sam sebi dodijelio; po rijeèima vi ih èasnika, stariji kraljev s in nije 139CHRfSTlAN JACa sudjelovao niti u jednoj borbi, veæ je svaki juri promatrao sa sigurne udaljenosti. Faraon je slu ao i radio. Slu ao je svoje savjetnike, meðu kojima je bilo i èestitih ljudi, usporeðivao izvje æa, odv jao kukolj od p enice i nije na brzinu donosio nikakvu odluku. Radio je u svojem prostranom uredu na glavnom memfi kom dvoru, kojeg su osvjetljav ala tri velika prozora a claustra; zidovi su bili bijeli, bez ikakvog ukrasa koj i bi ih uèinio slikovitijim. Jednostavan i strog, namje taj se sastojao od velikog s tola, fotelje s uspravnim naslonom za vladara, stolica opletenih slamom za posje titelje i ormara za papiruse. Upravo tu, u samoæi i ti ini, Gospodar Dviju zemalja usmjeravao je buduænost najmoænije dr ave na svijetu i poku avao je odr ati na putu boginje Maat, otjelotvorenja opæeg Zako na.

Ti inu su iznenada naru ili krici koji su dopirali iz unutarnjeg dvori ta gdje su staj ale dvokolice namijenjene kralju i njegovim savjetnicima. S prozora svojeg ureda, Seti je ugledao jednog konja koji je upravo podivljao. N akon to je nekako uspio prekinuti konop kojim je bio privezan za kamen, sumanuto je jurio unaokolo, I spreman nasrnuti na svakog tko bi mu se usudio pribli iti. f' Konj se ritnuo i oborio radnika slu be osiguranja; potom je -; oborio postarijeg pisara koji se nije na vrijeme sklonio. f, U trenutku kada je ivotinja zastala predahnuti, iza jednog stuba je iskrsnuo Ramz es, skoèio konju na leða i èvrsto stegnuo uzde. Podivljali konj se propeo i uzalud pok u ao jahaèa izbaciti iz sedla; svladan, poèeo je dahtati i stenjati, a onda se naglo u mirio. Ramzes je skoèio na zemlju; pri ao mu je vojnik iz kraljeve garde. - Otac Vas eli vidjeti. Princ je prvi puta bio primljen u faraonov ured. Iznenadila ga je tolika skro mnost i praznina kraljevskih 140 RAMZES: 51« SVJETLOSTI odaja; oèekivao je najveæu rasko , a nai ao na gotovo praznu prostoriju bez imalo privlaèn osti. Kralj je sjedio nad odmotanim papirusom. Ne znajuæi kako se treba pona ati, Ramzes je zastao na dva metra od oca koji mu nije ponudio da sjedne. - Izlo io si se velikoj opasnosti. - I jesam i nisam. Poznajem dobro tog konja, nije zao; vjerojatno mu je sunce u darilo u glavu. - Ipak si se izlo io suvi e velikoj opasnosti, èuvar bi ga veæ nekako primirio. - Mislio sam da èinim ono to treba. - Nadajuæi se da æe tako biti primijeæen? - Pa... - Budi iskren. - Ukrotiti podivljalog konja nije lako. - Trebam li sada zakljuèiti kako si sam izazvao ovaj incident da bi izvukao koris t za sebe? Duboko povrijeðen Ramzes se zacrvenio cijelim licem. - Oèe! Kako mo ete... - Jedan kralj mora promi ljeno postupati u svakoj prilici. - Zar bi Vam se sviðala takva promi ljenost? - U mladiæu tvojih godina tada bih vidio znak dvoliènosti koja bi na v rlo negativan naèin govorila o njegovoj buduænosti; ali, svojom reakcijom si me uvje rio u iskrenost svojih namjera. - Ipak, tra io sam naèina da s vama razgovaram. - O èemu? - Kada ste polazili za Siriju, zamjerili ste mi da sam nesposoban boriti se kao pravi vojnik. Tijekom va e odsutnosti ispravio sam gre ke; sada imam èasnièku diplomu. - Za koju si dao sve od sebe, kako su mi objasnili. Ramzes nije mogao sakriti s voje iznenaðenje. - Vi...vi ste znali? - Dakle, sada si èasnik. 141CHR1STIAN JACQ - Znam jahati, boriti se maèem, kopljem i sa titom, kao i rukovati lukom i strijelo m. - Voli li rat, Ramzese? - Zar on nije nu an? - Rat izaziva mnogo stradanja i patnje; eli li ih i ti poveæati? - Postoji li drugi naèin da se osigura sloboda i blagostanje na e zemlje? Mi nikoga ne napadamo; ali ako nas netko eli ugroziti, mi mu se moramo suprotstav iti. Drugaèije ne mo e biti. - Na mojem mjestu, bi li sravnio sa zemljom utvrdu u Kade u?

Mladiæ se zamislio. - Na temelju èega bih se mogao izjasniti? Ne znam ni ta o va em pohodu, osim da je saèuv an mir i da egipatski narod sada mo e odahnuti. Ako bih donio prosudbu bez dovoljn o podataka, to bi bio jasan primjer gluposti. - Onda sa mnom eli razgovarati o neèem drugom? Ramzes se do tada bez prest anka pitao, jedva obuzdavajuæi nestrpljenje, treba li ocu reæi o svom sukobu s Henarom i otkriti mu ka ko se izabrani nasljednik razmeæe pobjedom za koju nije zaslu an. Princ bi znao upot rijebiti prave rijeèi i pokazati svoju ogorèenost s toliko pravednièkog gnjeva da njeg ov otac konaèno shvati kako dr i zmiju u njedrima. Ali sada, suoèenom s faraonom, lice m u lice, takav korak mu je izgledao jadan i poni avajuæi. Zar da postane potkazivaè, toliko ohol da umisli kako je pronicljiviji od samog Setija! Ipak, nije bio kuka vica da bi lagao. - Istina je, elio sam vam povjeriti... - Za to oklijeva ? - Ono to izaðe iz na ih usta mo e nas isprljati. - Hoæu li saznati ne to vi e? - Ono to bih mogao reæi, vi veæ znate; ako to nije sluèaj, moja uobrazilja zaslu uje jedi no zaborav. - Ne ide li iz krajnosti u krajnost? 142RAMZES: SIM SVJETLOSTI - Nekakva vatra u meni gori, nekakav prohtjev kojeg ne znam imenovati, odrediti; ni ljubav ni prijateljstvo ne mogu je ugasiti. - Kakve ozbiljne rijeèi u tvojim godinama! - Hoæe li mi teret godina donijeti mir? - Ne oslanjaj se ni na koga osim na sebe i ivot æe mo da biti dare ljiv. - Kakva je to vatra, oèe? - Postavi pitanje ispravno i znat æe odgovor. Seti se nagnuo nad papirus koji je prouèavao; razgovor je bio zavr en. Ramzes se naklonio; dok se povlaèio, ozbiljan glas njegovog oca prikovao ga je na mjestu. - Do ao si u pravi trenutak jer sam te ba danas namjeravao pozvati k sebi; sutra, poslije obreda u zoru, krenut æemo zajedno u rudnike tirkiza, na poluotok Sinaj.

T; osme godine Setijeve vladavine, Ramzes je proslavio svoj esnaesti roðendan na putu kroz istoènu pustinju, putu koji je vodio prema slavnim rudnicima u Serabit el-Kad imu6. Usprkos budnosti policije, putovanje je bilo opasno, i nitko nije rado pro lazio kroz ovo be ivotno podruèje, nastanjeno stra nim duhovima i beduinima pljaèka i ma. Bez obzira 6 Koristimo moderna imena, Sinaj i Serabit el-Kadim, kako bismo olak ali opis mjes ta i radnje. Ovo drugo mjesto nalazi se ju no od sinajskog poluotoka, nekih 160 km od Sueskog kanala. ?m(HRISTlAliJAdl na prijetnju uhiæenja, suda i zatvora, nisu oklijevali napasti karavane koje su iz nekog nesretnog razloga bile prinuðene putovati preko sinajskog poluotoka. Iako nisu krenuli u pohod s ratnièkim namjerama, brojni vojnici su pru ali za titu far aonu i rudarima. Kraljeva prisutnost davala je izuzetnu va nost ovom putovanju; dv or je o tome bio izvije ten tek dan uoèi polaska, pred veèernje obrede. U odsutnosti v ladara, kormilom dr avne laðe upravljati æe kraljica Tuja. Ramzes je dobio svoju prvu javnu funkciju koja je imala nekakav znaèaj; postao je zapovjednik pje a tva, pod zapovjedni tvom Bakhena koji je unaprijeðen u vojnog zapovjed nika cijelog pohoda. Njihov susret na samom polasku bio je leden; ali, ni jedan ni drugi nisu smjeli izazvati sukob pred kraljevim budnim okom. Tijekom ovog put ovanja morat æe se naviknuti jedan na drugoga; Bakhen je odmah pokazao netrpeljivo st, nareðujuæi Ramzesu da stane na zaleðe gdje æe, po njegovim rijeèima, «jedan novak svoje ljude izlo iti najmanjoj pogibelji«. Vi e od est stotina ljudi saèinjavalo je ekspediciju zadu enu da donese tirkiz, kamen n

ebeske Hator, koja je izabrala ba ovakvo otjelotvorenje u samom srcu suhe i puste zemlje. Sam put nije stvarao osobite pote koæe; lijepo obilje en, uredno odr avan, omeðen malim ut vrdama i izvorima vode, presijecao je negostoljubive predjele u kojima su se uzd izale crveno- ute planine, od èije se visine novacima zavrtjelo u glavi; neki su se upla ili, strahujuæi da se zli duhovi ne spuste s vrhova, s ciljem da se doèepaju njih ovih du a. Ali, prisutnost Setija i Ramzesovo samouvjereno dr anje najzad su ih umir ili. Ramzes se potajno nadao nekom surovom isku enju kako bi pred ocem dokazao svoju pr avu vrijednost; stoga je alio to je njegov zadatak bio lagan. Bez ikakvih te koæa zave o je disciplinu meðu tridesetak pripadnika pje a tva koji 144. RAMZES: SIH SVJETLOSTI su bili pod njegovim zapovjedni tvom; svi su èuli o prinèevoj nadarenosti za strijelca i o naèinu na koji je ukrotio podivljalog rasnog konja, i svi su se nadali kako æe, slu eæi pod njegovom komandom, biti promovirani. Na Ramzesov nagovor, Ameni je odustao od te pustolovine; prvo, njegova krhka graða nije mu dopu tala tako veliki fizièki napor, i drugo, na jednom otpadu sjeverno od osumnjièene radionice, upravo je otkrio komadiæ kreènjaka koji je nosio èudan zapis. Bil o je jo prerano tvrditi da je na dobrom tragu, ali mladi pisar neæe tako lako odust ati. Ramzes ga je zamolio da bude oprezan; Ameni æe imati za titu Noæobdije i ako bude potrebno, mo e pozvati Setaua koji se je poèinjao bogatiti prodajuæi otrov laboratori jima hramova i istjerujuæi iz bogatih vila nekoliko nepo eljnih kobri. Princ je neprestano bio na oprezu; on, koji je toliko volio pustinju, iako je u njoj umalo izgubio ivot, nije se osjeæao ugodno u ovoj sinajskoj. Bilo je suvi e nije mog kamenja, suvi e uznemirujuæih sjena, suvi e kaosa. Usprkos Bakhenovom umirivanju, Ramzes je strahovao od napada beduina. Oni æe, naravno, zbog brojnosti Egipæana, izb jeæi otvoreni sukob; ali sasvim sigurno æe probati opljaèkati svakoga tko se udalji od karavane ili, jo gore, u uljati se u logor tijekom noæi? Zabrinut, princ je pojaèao mj ere predostro nosti i prekoraèio svoje ovlasti. Nakon kratke prepirke s Bakhenom, Ra mzes mu je odluèio prepustiti brigu o osiguranju, ali uz uvjet da se njegove primj edbe uzimaju u obzir. Jedne veèeri kraljev sin se odvojio od zaèelja i krenuo ka èelu povorke, od atora do ato ra, da bi dobio malo vina za svoje ljude koje je slu ba opskrbe dosljedno zanemari vala; zamolili su ga da se obrati nadstojniku koji je uredovao pod svojim atorom. Ramzes je bez oklijevanja podignuo jednu stranu atora, nagnuo se i, zapanjen, ug ledao mladog mu karca koji je sjedio poput pisara i razgledao mapu pri svjetlosti svjetiljki. - Mojsije! to ti radi ovdje? 145. - Po naredbi faraonovoj, zadu en sam za opskrbu i ucrtavanje to toènije karte ovog p odruèja. - A ja zapovijedam zaleðem. - Nisam znao da si ovdje... Izgleda kako Bakhen ba i ne voli o tebi prièati. - Na i odnosi su sve bolji. - Izaðimo odavde, previ e je tijesno. Dvojica mladiæa su bila gotovo podjednako razvijena; atletska graða i prirodna snaga èinili su ih starijim. U obojici je zrelost mu karca potisnula djeèaèku narav. - To je bilo ugodno iznenaðenje - priznao je Mojsije - Dosaðivao sam se u haremu, k ada je stigao poziv. Da nije bilo ovog da ka svje eg zraka., mislim da bih pobjegao. - Zar Mer-Ur nije predivno mjesto? - Ne za mene; minkerice mi idu na ivce, zanatski majstori ljubomorno èuvaju svoje t ajne, a mjesto upravnika mi ne odgovara. - Je li sada bolje? - Tisuæu puta! Volim ovo podruèje, ove neumoljive planine, ovaj prizor koji krije p risutnost neèeg va nog; ovdje se osjeæam kao kod kuæe. - Jenjava li vatra koja je u tebi gorjela? - Slabi. Istina je, moje iscjeljenje le i u ovom sagorjelom stijenju i ovim skrovi tim tjesnacima. - Nisam u to ba uvjeren.

- Zar ne èuje zov koji dopire iz ovog zaboravljenog tla? - Ja prije osjeæam opasnost. Mojsije se zaèudio. - Opasnost! Zar ti razmi lja kao vojnik? - Ti, kao opskrbljivaè, zanemaruje za titnièku ulogu zaleða; mojim ljudima nedostaje vin a. idov je prasnuo u smijeh. - fa sam odgovoran, u pravu si; ni ta ne smije umanjiti njihovu budnost. 146RAMZES: SIM SVJETLOST* - Mala kolièina æe im podiæi moral. - Prvi puta nam se mi ljenja razilaze - reèe Mojsije. - Tko æe pobijediti? - Ni jedan ni drugi; va na je dobrobit svih. - Nije li prihvaæanje zadatka nametnutog od drugih samo naèin kako pobjeæi od sebe? - Misli li da sam sposoban za takav kukavièluk? Mojsije je pogledao Ramzesa ravno u oèi. - Dobit æe vino, ali u malim kolièinama; i nauèi voljeti sinajske planine. - Ovo vi e nije Egipat. - Ja nisam Egipæanin. - Jesi. - Grije i . - Roðen si u Egiptu, tu si stekao obrazovanje, tu æe graditi buduænost. -To su rijeèi jednog Egipæanina, ali ne i idova; moji preci nisu isti kao tvoji. Mo da su ivjeli ba ovdje... Osjeæam tragove njihove prisutnosti, njihovih nadanja i njihov ih poraza. - Da ti Sinaj nije pomutio razum? - Ti to ne mo e razumjeti. - Da nisi izgubio povjerenje u mene? - Naravno da nisam. - Ja volim Egipat vi e od sebe samog, Mojsije; ni ta mi nije dragocjenije od moje r odne zemlje. Ako misli da si prona ao svoju, spreman sam razumjeti tvoje uzbuðenje. idov je sjeo na jednu stijenu. - Domovina... Ne, ova pustinja nije domovina. Volim Egipat koliko i ti, cijenim radosti koje mi pru a, ali osjeæam da me ne to zove na drugu stranu. - I prvo to si vidio u tuðini te je uznemirilo. - Ba tako. - Zajedno æemo prolaziti i kroz druge pustinje; ali, uvijek æe se vratiti u Egipat j er u njemu sja neponovljiva svjetlost. ?147CHRISTIAN JACa Kako mo e biti tako siguran u sebe? ? - Zato to tamo na zaleðu vi e nemam vremena brinuti , se za buduænost. \ * U mraènoj sinajskoj noæi, glasan smijeh dvojice mladiæa odzvanjao je sve do zvijezda. Magarci su i li ujednaèenim korakom, ljudi su ih pratili; svatko je nosio onoliki te ret koliki je mogao, nikom nije nedostajalo vode i hrane. Kralj je nekoliko puta zapovjedio da se ekspedicija zaustavi, kako bi Mojsije mogao napraviti toènu mapu ovog podruèja. U pratnji geometara, idov je krenuo uzvodno kroz isu eno rijeèno korito , popeo se na uzvisinu, izabrao nove orijentacijske toèke i tako olak ao posao struènj acima. Nekakav nijemi, nedoreèeni nemir nije napu tao Ramzesa; stoga je zajedno s trojicom iskusnih pje aka neprestano pa ljivo motrio okoli , bojeæi se da njegovog prijatelja ne napadnu beduini eljni pljaèke. Iako je izgledao dovoljno sna an da se sam mo e obraniti , mogao je upasti u zamku. Ali, nikakva neugodnost se nije dogodila; Mojsije je zavr io znaèajan posao koji æe olak ati buduæa putovanja rudarskih ekspedicija i karavana. Poslije veèere, dvojica su prijatelja dugo razgovarala kraj vatre; naviknuti na re zanje hijena i riku leoparda, prilagodili su se tom surovom svijetu, daleko od u dobnosti memfi kog dvora i harema Mer-Ura. S istim poletom i èekivali su zoru, uvjeren i da æe im ona otkriti novi djeliæ tajne kojoj su stremili i u koju æe uvijek eljeti pr oniknuti. Ponekad nisu ni ta govorili veæ su samo oslu kivali noæ. Nije li im ona aputala kako æe njihova mladost svladati sve prepreke?

RAMZES: SiM SVJETLOSTI Duga povorka se zaustavila. Usred jutra. To nije bilo ne to uobièajeno. Ramzes je izdao zapovijed svojim ljudima da spuste teret na zemlju i pripreme se za borbu. - Samo mirno - savjetovao ga je jedan vojnik èijim se grudima irio o iljak iz neke r anije bitke. - S du nim po tovanjem zapovjednice, mo da bi bilo bolje da se pripremimo za molitvu u miru. - Od kuda vam ta sigurnost? - Jer smo stigli na cilj. Ramzes je napravio nekoliko koraka; na suncu se odra avala kamenita visoravan, izg ledom sasvim nepristupaèna èovjeku. Do li su na Serabit el-Kadim, prostranstvo boginje Hator, gospodarice tirkiza.

h; "enara danima nije prolazio bijes. .Kraljica ga je po deseti puta odbila izravnije ukljuèiti u voðenje dr avnih poslova, pod izgovorom da njegov otac nije dao nikakav izrièit nalog u tom pogledu. Polo aj f araonovog nasljednika nije mu davao pravo uplitati se u dosjee koji su za njega bili previ e zamr eni. Stariji kraljev sin se pokorio majèinoj volji i prikrio svoje ?141CHRISTIAM JACQ razoèaranje; ali shvatio je da je njegova mre a prijateljstava i dou nika jo preslaba d a se na pravi naèin suprotstavi Tuji. Umjesto da oèajava, Henar je odluèio napraviti n e to drugo, ne to to mu samo mo e koristiti. Bez ceremonijalnih razmetanja pozvao je na veèeru nekoliko utjecajnih liènosti s dvo ra, liènosti koje su dr ale do obièaja. Glumio je ulogu skromne osobe, eljne savjeta mu drijih od sebe; ne pokazujuæi nimalo nadutosti, prikazao se gostima kao uzoran sin èija je jedina elja krenuti oèevim stopama. Ovakav nastup se uglednicima posebno dop ao; Henar, èija je buduænost veæ bila jasno zacrtana, pridobio je nove poklonike. Meðutim, shvatio je da mu iz ruku izmièe meðunarodna politika, a pri tom su trgovaèke ve ze s drugim zemljama, makar i neprijateljskim, bile njegov osnovni cilj; kako mo e na vrijeme saznavati toèno stanje u diplomatskim odnosima ako u svom taboru nema upuæenog èovjeka koji bi mu stajao na raspolaganju. Povjeravanja trgovaca mu nisu bila dovoljna; njihova moæ prosudbe je bila ogranièena , pa nisu znali prozrijeti istinske namjere svojih voða. Uvjeriti nekog diplomata bliskog Setiju da radi za njega... Savr eno re enje, ali go tovo neostvarivo. Ipak, Henaru su bila potrebna izvje æa iz prve ruke, kako bi mogao razviti vlastitu strategiju i biti spreman u pogodnom trenutku iz korijena prom ijeniti egipatsku politiku. Pala mu je na pamet rijeè «izdaja», ali mu se odmah uèinila smije nom; koga æe on to izdati osim pro losti i tradicije? n tu S vrha stjenovitog platoa Serabit el-Kadima, pru ao se pogled na isprepletane plan ine i doline. Ova zbrka je unosila . 150RAHZES: SIN SVJETLOSTI nemir u du u; u tom neredu, èija je negostoljubivost bila oèigledna, samo je planina t irkiza nudila spokoj kojem su svi te ili. Ramzes je hodao pa ljivo gledajuæi ispred sebe. Zastade iznenaðen, dragi kamen plave b oje, koji je èinio ilu kucavicu visoravni, izranjao je na samoj povr ini! Na drugim m jestima nije bio tako lako dostupan; iz nara taja u nara taj, rudari su kopali podze mne hodnike i uske prolaze, u kojima su skrivali svoje oruðe izmeðu dvaju pohoda. Na ovom mjestu rudari nisu stalno boravili, jer se vaðenje tirkiza nije moglo obavlj ati za toplijih mjeseci, kada je kamen gubio svoju boju i prirodan izgled. Stariji, iskusni rudari prvo su uveli u tajne zanata one koji su se ovdje zatekl i prvi put, a onda su zajedno prionuli na posao u zajednièkoj elji da to manje vreme na provedu u bespuæima kamene pustinje. Smjestili su se u kamene kolibe koje su ne kako odolijevale noænoj hladnoæi i bri ljivo su ih oèistili i popravili. Po obièaju, prije

nego to æe proglasiti poèetak radova, faraon je izveo obred u malom Hatorinom hramu, moleæi nebesku boginju za pomoæ i za titu. Egipæani nisu do li povrijediti planinu i nani jeti joj bol, veæ uzeti plod njezinog majèinstva kako bi ga poklonili hramovima i od njega pravili ukrase koji æe odra avati vjeènu mladost i ljepotu vladarice zvijezda. Uskoro se kamenim svijetom ra irila pjesma klinova, maljeva i dlijeta, pridru ujuæi se pjesmi rudara podijeljenih u radne grupe; Seti ih je osobno bodrio. Ramzes je u meðuvremenu promatrao stele podignute na tom mjestu, kako bi se odala poèast tajans tvenim silama neba i zemlje i podsjetilo prisutne na podvige prethodnika koji su mnogo stoljeæa ranije otkrili drago kamenje ogromne velièine. Mojsije je ozbiljno prihvatio ulogu dostavljaèa i vodio je raèuna da nikome ni ta ne n edostaje; nijedan radnik nije trpio glad ili eð, nijedan rtvenik nije bio bez tamjan a. Zato to su se ljudi klanjali bogovima, bogovi su poklanjali ljudima razne 1J1CHRISTIAH JACQ ljepote, poput onog divovskog tirkiza kojim je mahao jedan mladi rudar sretne ru ke. Zahvaljujuæi polo aju na kojem se rudnik nalazio, nisu strahovali od napada; nitko s e nije mogao popeti strmim usponima kojima se izlazilo na visoravan, a da ga mot ritelji ne primijete; stoga je Ramzesov zadatak bio jedan od najlak ih. Prvih dana je zaveo èeliènu disciplinu, a onda shvatio da to postaje suvi no; iako je i dalje tr a io da se po tuju pravila sigurnosti, dopustio je vojnicima da se opuste i sebi pri u te dug popodnevni odmor kojega su bili toliko eljni. Kako nije mogao samo besposleno sjediti, poku avao je pomoæi Mojsiju; ali, s njim je bilo te ko suraðivati jer je prijatelj elio sam obavljati svoj posao. Vi e uspjeha pri nc nije imao niti kod rudara; spremno su ga odvratili od du eg zadr avanja u podzemn im hodnicima, a Bakhen mu je ljutito zapovjedio da se zadovolji mjestom koje mu je dodijeljeno, te da ne unosi pomutnju u rad na gradili tu. Ramzes se tada posvetio svojim ljudima i to svakom ponaosob. Poèeo se je zanimati za njihove prija nje poslove, obitelji, saslu ao njihove albe, s nekim prigovorima se nije slo io, neke je pak podr ao; eljeli su bolja primanja u starosti i veæa priznanja od dr ave, imajuæi u vidu kakvu su joj uslugu èesto èinili, u te kim uvjetima daleko od d omovine. Malo njih je imalo prilike sudjelovati u pravoj borbi; ali svi su bili pozivani u kamenolome, na velika gradili ta ili u pohode nalik ovom. Iako je njiho v zadatak bio opasan, ipak su bili ponosni na svoje zanimanje; a koliko su tek n evjerojatnih do ivljaja imali za isprièati oni koji su bili te sreæe da putuju zajedno s faraonom! Ramzes je poèeo promatrati. Nauèio je prihvatiti ustaljene obièaje gradili ta, shvatio je vrijednost stvarne hijer arhije, zasnovane na znanju, a ne na povlasticama, uvidio je razliku izmeðu marlji vih i lijenih, upornih i povr nih, utljivih i glasnih. I pogled mu se uvijek vraæao n a stele koje su podigli preci i koje su stajale uspravno, 152RAMZES: SIM SVJETLOST! kako je i zamislio onaj koji je ovu svetinju gradio u srcu pustinje. - Ne ostavljaju èovjeka ravnodu nim, zar ne? Otac ga je iznenadio. Iako je na sebi imao jednostavnu pregaèu, istu koju su nosili njegovi daleki preth odnici iz Starog carstva, nije zbog toga bio manje faraon. Iz njegove osobnosti izbijala je nekakva snaga koja je opèinjavala Ramzesa pri svakom susretu; Setiju n isu bili potrebni nikakvi ukrasi da bi ga isticali, sama njegova prisutnost bila je dovoljna da nametne vlast nad ljudima. Nijedan drugi èovjek nije posjedovao ta kvu èudesnu moæ; svi su se slu ili lukavstvima ili imali izvje taèeno dr anje. Bilo je dovo jno samo da se Seti pojavi i red bi zamijenio nered. - One me motiviraju da se predajem mislima - povjerio se Ramzes. - One su ive rijeèi; za razliku od ljudi, one ne la u, niti izdaju. Spomenici nekog r u itelja i sami su sru eni, djela nekog la ca kratkog su vijeka; faraonova jedina snag a jest zakon boginje Maat. Ramzes je bio uzbuðen; jesu li ove mudre rijeèi bile njemu upuæene, da li je ne to uni tio , nekoga izdao ili slagao? Po elio je ustati, otrèati do ruba visoravni, sjuriti se niz padinu i nestati u pustinji. Ali, kakvu gre ku je napravio? Èekao je da èuje toènu o ptu bu, ali to se nije dogodilo; kralj je samo gledao nekud u daljinu.

Henar... Da, nema sumnje, njegov otac je ciljao na Henara, ali ga nije imenovao! Postao je svjestan njegove izdaje i na ovaj naèin je Ramzesu stavljao do znanja k oje je njegovo pravo mjesto. Ponovo je sudbina mijenjala tijek! Princ je bio uvj eren da je Seti govorio njemu u prilog, i da, koliko je bio razoèaran u starijeg s ina, toliko je nade polagao u mlaðeg. - Koji je cilj ovog pohoda? - upitao je Seti. Ramzes je oklijevao za trenutak; mo da je ovako jednostavno pitanje krilo neku zam ku? - Cilj je u Egipat odnijeti tirkiz za bogove. CHRISTIAM JACQ - Jesu li oni neophodni za blagostanje zemlje? - Ne, ali.... Kako se èovjek mo e li iti njihove ljepote? - Vrijednost nije u materijalnoj podlozi na eg bogatstva; jer æe ga iznutra nagrizat i; vrednuj u svakom biæu i u svakoj stvari ono po èemu se izdvaja od ostalih, njegov e vrline, sjaj i prirodnu posebnost. Tra i ono to je nezamjenljivo. Ramzesu se èinilo da svjetlost obasjava njegovo srce i sna i ga; Setijeve rijeèi zauvi jek su se urezale u njegovu svijest. - Neka i siroma an kao i bogata dobivaju od faraona ono to im pripada i to im je pot rebno za ivot; nemoj zanemariti prvog u korist drugog, nauèi kako ih uvjeriti da je zajednica va nija od pojedinca. Ono to je korisno za ko nicu, korisno je i za pèelu, a pèela treba slu iti ko nici jer od nje ivi. Pèela, jedan od simbola koji su slu ili za pisanje faraonovog imena! Seti je govorio o obavljanju najuzvi enije du nosti i malo-pomalo Ramzesu otkrivao tajne kraljevske vlasti. Ponovo beskrajna sreæa obuze princa. - Proizvodnja je va na - nastavi Seti - ali je raspodjela jo va nija. Gomilanje boga tstava u korist jedne kaste stvara nesreæu i neslogu; skromni prihodi koji se prav edno raspodjele donose sreæu. Povijest jedne vladavine treba nalikovat i svetkovini. Da bi je bilo, nitko ne smije gladovati. Promatraj, sine, nastavi promatrati, jer ako ne vidi , neæe razumjeti smisao mojih rijeèi. Ramzes je budan proveo noæ, oèiju uprtih u podzemnu ilu plavog kamena koja se naziral a na povr ini samog ruba visoravni. Uputio je molitvu boginji Hator da rastjera mr ak kroz koji je lebdio, lagan poput slamke. Njegov otac je imao jasan plan, ali kakav? Ramzes je 154BAMZES: SIN SVJETLOSTI prestao vjerovati u svoju buduænost kao vladara; ali za to mu je onda Seti, poznat p o rijetkim trenucima povjeravanja, prenosio sve te pouke? Mo da bi Mojsije bolje p rozreo vladareve namjere; ali princ odluèi sam se boriti i sebi odrediti put. Pred zoru, jedna je sjena izi la iz glavnog podzemnog hodnika; da mjesec i dalje n ije zraèio blijedim odsjajem, Ramzes bi pomislio kako se pojavio demon koji uri pro naæi novo skrovi te. Ali, ovaj demon je imao ljudsko oblièje koje je èvrsto stiskalo nek i predmet na grudima. - Tko si ti? Èovjek je zastao na trenutak, okrenuo glavu prema princu, a onda potrèao prema najne ravnijem dijelu visoravni, gdje su rudari bili podigli samo jednu rudarsku kolib u. Ramzes potrèa da uhvati bjegunca. - Stani! Èovjek je ubrzao, Ramzes takoðer. Princ je bio br i i sustigao je èudnu osobu prije nego to je ova uspjela skliznuti niz strminu. Princ se baci na njega i zgrabio ga za noge; kradljivac je pao, ali nije ispustio svoj teret, veæ je podigao jedan kamen lijevom rukom i poku ao razbiti glavu napadaèa. Ramzes ga je udario laktom u grlo, i bjegunac je ostao bez zraka. Ipak se je nekako uspio pridiæi, ali je izgubi ravno te u i pao unatrag. Zaèuo se bolan krik, za njim jo jedan, a onda kotrljanje tijela niz stijene, dok se najzad nije zaustavilo u podno ju padine. Kada je Ramzes stigao do njega, bjegunac je veæ bio mrtav, ali je i dalje stiskao na grudima vreæu punu tirkiza. Kradljivac nije bio neznanac, veæ vozaè dvokolice koji je, tijekom lova u pustinji, natjerao Ramzesa u zamku koja ga je skoro stajala ivota.

CHRISTIAN JACQ Ni "itko od rudara nije poznavao lopova; prvi put je bio meðu njima i nije se ni s ki m zbli io. Izdr ljiv u radu, provodio je sate i sate u najnepristupaènijim dijelovima rudnika i tako stekao po tovanje svojih kolega. Kraða tirkiza bio je prijestup za koji su se izricale te ke kazne, ali, nije se pamt ilo daje neki rudar poèinio takvo nedjelo. Nitko iz ekspedicije nije alio smrt kriv ca; zakon pustinje mu je dodijelio pravednu kaznu. Kako je naèinio ozbiljan grijeh , vozaèa dvokolice su pokopali bez obreda; njegova usta i oèi neæe se otvoriti na drug om svijetu, neæe biti u stanju proæi dugaèak niz odaja i postat æe plijen Pro drljive zmij e. - Tko je dao posao ovom èovjeku? - upitao je Ramzes Mojsija. idov je poèeo pretra ivati svoj popis. - Ja. - Kako ti? - Upravitelj harema ponudio mi je nekoliko radnika koji su bili sposobni za ova j posao; ja sam samo potpisao radni ugovor. Ramzes je odahnuo. -Taj kradljivac je bio vozaè dvokolice koji me je navukao u smrtnu klopku. Mojsije je problijedio. - Nisi valjda pomislio... - Niti trenutka, ali i ti si upao u zamku. - Misli na upravitelja harema? On je obièan slabiæ koji se prestra i kod najmanje neug odnosti. RAMZES: SIH SVJETLOSTI - Utoliko ga je netko lak e podmitio; jedva èekam da se vratim u Egipat, Mojsije, i saznam tko se krije iza ovog zloèinca. - Nisi li odustao od puta ka vlasti? - Nije rijeè o tome, ja tra im istinu. - Èak i ako ti se ona ne dopadne? - Zar mo da raspola e s podacima koji su meni nepoznati? - Ne, kunem ti se. Ali tko bi se usudio okomiti na faraonovog mlaðeg sina? - Mo da takvih ima vi e nego to ti zami lja . - Ako postoji zavjera, njen kolovoða æe ostati van na eg doma aja. -Zar ti, Mojsije, tako lako odustaje ? - Ta besmislica nas se ne tièe; kako neæe naslijediti Setija, tko bi ti jo htio na kodi ti? Ramzes nije povjerio prijatelju sadr aj svojih razgovora s ocem; nisu li oni preds tavljali tajnu koju je trebalo èuvati, sve dok ne otkrije njeno znaèenje? - Hoæe li mi pomoæi, Mojsije, ako mi bude potreban? - Kako uopæe mo e tako ne to i pitati? Unatoè nemilom dogaðaju, Seti nije izmijenio predviðeni plan pohoda. Kada je kralj pro cijenio da je broj tirkiza izvaðenih iz planine dovoljan, dao je znak za povratak u Egipat. Naèelnik dvorskog osiguranja odjurio je u kraljièine odaje za primanje; Tujin glasni k mu nije dozvolio bilo kakvo oklijevanje, pa je morao odmah odgovoriti na poziv velike kraljevske supruge. - Evo me, Velièanstvo. - to je s va om istragom? 157CHRISTtAN JACQ - Ali... ona je zavr ena! - Zaista! - Nemoguæe je bilo to vi e saznati. - Preðimo na tog vozaèa dvokolica. Mislite li da je mrtav? - Ah, taj nesretnik... - Kako je taj mrtvac smogao snage otiæi u rudnike tirkiza i tamo krasti drago kam enje? Naèelnik osiguranja se sav zgrèio.

- To je... to je nemoguæe! - Da me mo da ne optu ujete da sam luda? - Velièanstvo! - Moguæa su dva rje enja, ili ste podmiæeni ili nesposobni. Ili i jedno i d rugo. - Velièanstvo... - Pravili ste me budalom. Ugledni èinovnik se bacio pred kraljièine noge. - Bio sam zloupotrebljen, lagali su mi, obeæavam vam... - Mrzim ulizice; tko vas je podmitio da nas izdate? U nepovezanom govoru naèelnika osiguranja, razotkrila se izrazita nesposobnost èija se ozbiljnost sve do tada prikrivala iza vela la ne dobrodu nosti. Iz straha da ne i zgubi radno mjesto, nije se usudio iskoraèiti izvan svog za tiæenog kruga; uvjeren da je dobro postupio, poèeo je vladaricu preklinjati za milost. - Imenujem vas za vratara vile mog starijeg sina; potrudite se da barem tamo rastjerate tetoèine. Èinovnik se je poèeo ponizno zahvaljivati, dok je velika kraljevska supruga veæ bila n apustila odaje za primanje. 1SJRAMZES: $IM SVJETLOST* Dvokolice s Ramzesom i Mojsijem uletjele su poput vjetra u dvori te harema Mer-Ur na koje su gledali uredi uprave; dvojica prijatelja naizmjence su upravljala kol ima, trudeæi se pokazati to veæu spretnost i snagu. Nekoliko puta su mijenjali konje i gotovo preletjeli put koji je vodio od glavnog grada do harema. Takav buèan dolazak naru io je spokoj ustanove, pa se stoga u dvori tu odmah pojavio u pravitelj kojeg su trgnuli iz popodnevnog sna. - Jeste li poludjeli? Nije vam ovo vojarna! - Velika kraljevska supruga povjerila mi je jedan zadatak - priopæio mu je Ra mzes. Upravitelj harema nervozno je spustio ruke na okrugli trbuh. - A, tako... Ali, èime ona opravdava ovoliku galamu? - Moramo rije iti jedan hitan sluèaj. - Ovde, na imanju koje je pod mojom nadle nosti? - Upravo ovdje, a taj hitan sluèaj ste vi. Mojsije potvrdno klimnu glavom; upravitelj harema ustuknu dva koraka. -To je, bez sumnje, neka gre ka. - Vi ste me naveli da uzmem u slu bu zloèinca za pohod u rudnike tirkiza - reèe idov. - Ja? Vi buncate! - Tko vam ga je preporuèio? - Ne znam o kome govorite. - Pogledajmo u va u arhivu - zatra io je Ramzes. - Imate li pismeni nalog? - Hoæe li kraljièin peèat biti dovoljan? Uglednik je odustao od daljnje borbe; Ramzes je gorio od nestrpljenja i bio uvje ren da je nadomak cilja. Iako je izgledao suzdr aniji, Mojsije nije osjeæao ni ta manj u strast; uzbuðivala ga je pomisao da æe vidjeti kako istina odnosi pobjedu. Dosje kradljivca tirkiza donio im je razoèaranje; èovjek mCHRISTIAN JACQ se nije prijavio kao vozaè dvokolice, veæ kao iskusan rudar koji je sudjelovao u vi e pohoda i boravio u Mer-Uru da bi proizvoðaèima nakita prenio znanje o bru enju tirkiza . Stoga je upravitelj, èim je Mojsije dobio novu du nost, pomislio da bi ovog radnik a mogao ukljuèiti u grupu kojom je rukovodio mladi idov. Uglednik je oèito bio zloupotrijebljen. Kako su konju ar i vozaè dvokolice bili mrtvi prekinut je i trag koji je vodio do organizatora zavjere. i Veæ skoro dva sata Ramzes je gaðao iz luka, probijajuæi metu za metom. Potiskivao je l jutnju u sebi i trudio se usredotoèiti na cilj, sakupiti i saèuvati snagu umjesto da je uludo rasipa. Kad su ga mi iæi zaboljeli, oti ao je na dugo usamljeno trèanje kroz v rtove i voænjake harema. Previ e zbrkanih misli mu se motalo po glavi; kada se lucka sti majmun koji boravi u glavi ovoliko vrpolji, samo ga je ludi tjelesni napor m

ogao umiriti. Princ nije znao za umor. Njegova dadilja koja ga je dojila pune tri godine, nika da nije hranila tako robusno dijete; nikada se nije razbolio, podnosio je podjed nako dobro i hladnoæu i vruæinu, spavao je kao janje i jeo s vuèjim apetitom. Od deset e godine veæ se nazirala njegova buduæa atletska figura koja se oblikovala svakodnev nim vje banjem. Dok je prolazio stazom omeðenom metlikama, uèinilo mu se da èuje zvukove koji nisu dol azili iz grla neke ptice. Stao je i pa ljivo oslu nuo. Bio je to èaroban enski glas; neèujno se prikrao dok je nije ugledao. U hladu vrbe, Nefertari je vje bala jednu melodiju na lutnji koja je bila donijeta iz Azije. Njezin nje an glas, sladak poput voæa, stapao se s povjetarcem koji je pl esao po li æu i6oRAMZES: SIH SVJETLOSTI drveæa. Desno od mlade ene nalazila se pisarska ploèica prekrivena brojkama i geometr ijskim figurama. Njena ljepota bila je gotovo nestvarna; Ramzes se u jednom trenutku zapitao sanj a li. - Doðite... Zar se bojite glazbe? Razmaknuo je grane bunja iza kojeg se skrivao. - Za to ste se skrivali? - Zato to... Nije mogao smisliti nikakvo opravdanje; ona se nasmijala njegovoj zb unjenosti. - Potpuno ste mokri od znoja; bili ste na trèanju? - Nadao sam se da æu ovdje otkriti ime èovjeka koji me je poku ao ubiti. Osmijeh se izgubio s lica Nefertari, i njezina je ozbiljnost oèarala Ramzesa. - Dakle niste uspjeli. - Na alost, nisam. - Je li izgubljena svaka nada? - Bojim se da jest. - Vi neæete odustati. - Kako znate? - Zato to vi nikad ne odustajete. Ramzes se nagnuo nad ploèicu. - Zar studirate matematiku? - Izraèunavam omjere. - Namjeravate li postati geometar? - Volim stjecati znanja, ne misleæi na korist. - Zar se ponekad ne po elite zabaviti? - Radije sam sama. - Nije li to surov izbor? Zeleno-plave oèi su postale stroge. - Nisam vas elio uvrijediti, oprostite mi. Na neupadljivo namazanim usnama se pojavio smije ak oprosta. - Namjeravate li du e vrijeme ostati u haremu? -i6tCHRISTIAH JACQ - Ne, veæ sutra se vraæam Memphis. - S èvrstom namjerom da otkrijete istinu, zar ne? - Zar mi se to mo e zamjeriti? - Zar je nu no da se toliko izla ete opasnosti? - elim istinu, Nefertari, i uvijek æu eljeti isto, koliko god me to izlagalo neugod nostima. Uèinilo mu se da u njezinim oèima vidi podr ku. - Kada doðete u Memphis, volio bih vas pozvati na veèeru. - U haremu moram ostati jo nekoliko mjeseci, kako bih usavr ila svoja znanja; nako n toga se vraæam u svoj kraj. - Èeka li vas tamo zaruènik? - Previ e ste radoznali. Ramzes se glupo osjeæao; zbunjivala ga je ta mlada ena, toliko spokojna i odluèna. - elim vam svaku sreæu, Nefertari.

Stari diplomat je bio ponosan to je uspje no slu io svojoj zemlji dugi niz godina i m udrim savjetima pomogao trojici faraona da naprave vrlo malo gre aka u vanjskoj po litici; cijenio je razboritost sada njeg faraona Setija koji se vi e brinuo o miru n ego o ratnièkim podvizima bez buduænosti. Uskoro æe se povuæi i zapoèeti spokojno ivjeti u Tebi, nedaleko od hrama u Karnaku, pod okriljem obitelji koju je toliko zanemarivao za svojih brojnih putovanja. Nekol iko posljednjih dana donijeli su mu novu radost: poèeo je 162RAMZ?S: $1W SVJETLOSTI poduèavati mladog A u koji je posjedovao iznimnu nadarenost. Mladiæ je brzo uèio i pamti o sve to je bilo bitno. Kada se vratio s Velikog juga gdje je obavio jedan te ak ob avje tajni zadatak s izuzetnim uspjehom, do ao je svojom voljom na dodatnu poduku. V isoki èinovnik ga je odmah prihvatio kao sina; ne samo da je odluèio prenijeti mu te orijsko znanje veæ ga je poèeo upoznavati sa stupnjevima hijerarhije i otkrivati vje t inu komuniciranja koja se samo iskustvom mo e steæi. Ponekad bi A a preduhitrio njegov u misao; njegova procjena meðunarodne situacije objedinjavala je izo treni smisao za realnost i dar predviðanja. Tajnik mu je najavio posjet Henara koji je ponizno zamolio za razgovor. Faraonov og starijeg sina i izabranog nasljednika nikako nije mogao ispratiti kao nepo eljn og gosta; stoga, usprkos velikom umoru, visoki èinovnik je primio tog ta tog i oholo g mladiæa okruglog lica. Sitne oèi boje kestena su, meðutim, ukazivale na istinsku pri sutnost duha; svatko tko bi ga smatrao beznaèajnim protivnikom stra no bi pogrije io. - Va dolazak mi èini èast. - Ja prema vama osjeæam veliko divljenje - izjavio je srdaèno Henar. - Svi znaju da vi podr avate azijsku politiku mog oca. - Mo da ipak pretjerujete; faraon sam odluèuje. - Zahvaljujuæi va im pouzdanim izvje æima. - Diplomacija je te ak zanat; ja u svom poslu samo dajem sve od sebe. - S mnogo uspjeha. - Onda kad su mi bogovi naklonjeni; mogu li vas poslu iti blagim pivom? - Prihvaæam sa zadovoljstvom. Dva su mu karca sjela u sjenu vrta kroz koji je vjetar donosio svje inu. Siva je maèka skoèila u krilo starog diplomata, sklupèala se i zaspala. Sluga je donio dva pehara napunjena lakim, rijetkim pivom, te se odmah udaljio. ?i6j(HRi5TtAHJA(8 > - Zar vas moj posjet nije iznenadio? - Malo jest, priznajem. - elio bih da ovaj razgovor ostane u tajnosti. - Mo ete biti mirni. Henar se zamislio; starog diplomata je ovo prilièno zabavljalo. Koliko su puta nje mu nasuprot sjedili molitelji s namjerom da nekako iskoriste njegove usluge? Ovi sno od okolnosti, on bi im ili pomagao ili obeshrabrivao. Godilo mu je da kralje v sin pokazuje toliko snishodljivosti. - Po onome to se prièa, namjeravate se povuæi. - Ja to ne krijem; za godinu ili dvije, kada se s time bude suglasio kralj, povuæi æu se iz slu be. - Nije li to teta? - Umor me susti e, godine mi postaju teret. - Nagomilano iskustvo neprocjenjivo je blago. - Zato ga prenosim na mlade kao to je Asa; sutra æe oni slu iti na oj vanjskoj politici . - Odobravate li u potpunosti Setijeve odluke? Stari diplomat je osjetio nelagodu . - Ne razumijem dobro va e pitanje. - Je li na e neprijateljstvo prema Hetitima jo uvijek opravdano? - Vi ih slabo poznajete. - Zar oni ne ele s nama trgovati? '< - Hetiti se ele doèepati Egipta i nikada od te namjere ;.' neæe odust

ati; ne postoji druga moguænost obrane osim j, politike koju v odi kralj. * ' - A ako bih ja predlo io drugaèiju? - Razgovarajte o tome sa svojim ocem, a ne sa mnom. - Ja elim razgovarati ba s vama, a ne s nekim drugim. - Iznenaðujete me. - Obavje tavajte me podrobno o azijskim kne evinama i pokazat æu vam svoju zahvalnost. - Nemam na to pravo; svaka rijeè koja se izgovori na savjetovanjima mora se èuvati u tajnosti. ?164RANZCf: SIN SVJETLOSTI - Upravo me te rijeèi i zanimaju. - Nemojte tra iti previ e. - Sutra æu vladati ja; imajte to u vidu. Stari diplomat se zajapurio. - Je li to prijetnja? - Jo uvijek se niste povukli, va e iskustvo mi je neophodno potrebno; ja sam taj koji æe sutra voditi politiku zemlje. Postanite moj tajni saveznik, neæete po alit i. Stari diplomat nije imao obièaj pokazivati ljutnju; ovog puta osjetio se toliko po vrijeðenim da je planuo. - Ma tko vi bili, va i zahtjevi su neprihvatljivi! Kako stariji faraonov sin mo e i pomisliti da izda svog oca? - Smirite se, molim vas. - Ne, neæu se smiriti! Va e pona anje je nedostojno buduæeg vladara; va otac o ovome mor a biti izvje æen. - Zaustavite se prije no to odete predaleko. - Odlazite odavde! - Zaboravljate s kime razgovarate. - Razgovaram s jednim gnjusnim stvorenjem! - Zahtijevam od vas da o ovome utite. - Ne raèunajte na to. - U tom sluèaju, moram vas sprijeèiti da govorite. - Mene, sprijeèiti... Stari je diplomajt poèeo isprekidano disati, podigao je ruku ka srcu i stropo tao se na zemlju. Henar je odmah pozvao sluge koje su odnijele uglednika do postelje i smjesta pozvale lijeènika. Ovaj je bez razmi ljanja utvrdio smrt uslijed iznenadnog srèanog udara. Henar je imao sreæe; njegov nepromi ljeni korak sretno se zavr io. ft! CHRISTIAH JACQ Lijepa Izet se uvrijedila. Zatvorila se je u vilu svojih roditelja, odbijala primiti Ramzesa, izgovarajuæi se umorom koji je oduzimao svje inu njezinom licu; ovoga puta, princ æe morati platiti za sve iznenadne odlaske i duga odsustva. Iza zavjese na prvom katu, prislu kival a je razgovor izmeðu sobarice i ljubavnika. - Prenesite svojoj gospodarici moje elje za njezinim brzim ozdravljenjem - reèe Ra mzes - i izvijestite ju da vi e neæu dolaziti. - Ne! - kriknu mlada ena. Razmaknula je zavjesu, sjurila se niz stepenice i bacila se u naruèje svom ljubavn iku. - Izgleda da se mnogo bolje osjeæa . - Nemoj vi e nestajati, jer æu se stvarno razboljeti. - Od mene tra i da se odbijem pokoriti kralju. - Ti pohodi su mi nepodno ljivi... Kad tebe nema, ja se dosaðujem. - Nije valjda da si odbijala pozive na prijeme? -Ne, ali stalno moram odbijati udvaranja mladih plemiæa; kad bi ti bio tu, ostavil i bi me na miru. - Ponekad se ne putuje uzalud. Ramzes se odmaknuo i pru io mladoj eni jednu kutijicu; oèi su joj se ra irile u iznenaðen

ju. - Otvori je. - Je li to zapovjed? - Uèini kako eli . Lijepa. Izet je podigla poklopac; ono to je unutra ugledala izmamilo joj je uzvik divljenja. - Ovo je za mene? - S dopu tenjem voðe pohoda. Ushiæeno ga je poljubila. - Stavi mi je oko vrata. Ramzes je poslu ao; ogrlica od tirkiza je bila zaslu na da zelene oèi mlade ene sjaje o d zadovoljstva. Sada æe u sjenu baciti sve svoje suparnice. 166RAMZES: SIM SVJETLOSTI % Ameni je nastavljao potragu po smetli tima, s tvrdoglavo æu koju nijedno razoèaranje nij e pokolebalo. Prethodnog dana je pomislio da je na pragu otkriæa nekoliko kljuènih p odataka o tom mutnom poslu. Èinilo mu se da æe konaèno povezati adresu radionice s ime nom vlasnika; ali se je morao razoèarati. Natpis je bio neèitak, neka slova su nedos tajala. Ova potraga za nemoguæim nije sprijeèila mladog pisara da savjesno obavlja posao oso bnog tajnika; Ramzesu je stizalo sve vi e po te na koju je trebalo odgovoriti, prist ojno i s rijeèima primjerenim za svaki pojedinaèan sluèaj. Bilo mu je va no da prinèev ugl ed bude besprijekoran, pa je doradio i izvje æe o putovanju u rudnike tirkiza. - Tvoj ugled raste - primijetio je Ramzes. - Ne zanimaju me prazne prièe. - Mnogi misle da zaslu uje bolje radno mjesto. - Zarekao sam se da æu tebi slu iti. - Misli na svoju karijeru, Ameni. - Ona je veæ odreðena. Ovo odano prijateljstvo ispunjavalo je rado æu prinèevo srce; hoæe li ga biti dostojan? Ameni mu je vlastitim dr anjem zabranjivao osrednjost. - Jesi li napredovao s istragom? - Ne, ali ne gubim nadu. A ti? - Unatoè kraljièinoj pomoæi, nema suvislog traga. - Postoji jedno ime koje se nitko ne usuðuje izgovoriti - reèe Ameni. - S razlogom, ne misli li? Bila bi te ka pogre ka ako bi nekoga optu ili bez dokaza. - Volim èuti kada tako govori ; zna li da sve vi e postaje nalik Setiju? ?167CHR1STIAN JACQ * Ja sam mu sin. - I Henar je... Ipak, èovjek bi se mogao zakleti da ste razlièita roda. n Lit Ramzes je bio nervozan. Za to je Mojsije, ba kada se trebao vratiti u harem Mer-Ur, pozvan na dvor? Njegov prijatelj nije napravio nijednu gre ku tijekom pohoda; tovi e , rudari i vojnici hvalili su iznimnu sposobnost mladog voditelja opskrbe i izra zili elju da se i ostali voditelji tako savjesno pona aju. Ali, ogovaranja i klevet e nisu prestajali kru iti; mo da je Mojsijeva omiljenost izazvala zavist nekog nespo sobnjakoviæa na visokom polo aju. Ameni je mirno pisao. - Zar nisi zabrinut? - Ne za Mojsija. On je tvojeg kova: isku enja ga ne mogu slomiti, samo æe ga oèvrsnut i. Ovo obja njenje nije umirilo Ramzesa; karakter idova bio je tako sna an da æe izazvati vi e ljubomore nego po tovanja. - Umjesto da se ivcira - savjetovao ga je Ameni - bilo bi bolje da proèita posljednje kraljeve odluke. Princ se primio posla, ali se s mukom usredotoèio na èitanje dokumenata; desetak put a je ustajao i etao po terasi, te se vraæao za stol. Ne to prije podneva, ugledao je

Mojsija kako izlazi iz upravne zgrade u koju je bio pozvan; kako nije imao strpl jenja, sjurio se niz stepenice i potrèao mu u susret. idov je izgledao smeteno. - Prièaj! - Nude mi mjesto nadzornika kraljevskih gradili ta. - Znaèi, gotovo je s haremom? - Sudjelovat æu u izgradnji palaèa i hramova, te putovati RAM2ES; 5)H SVJETLOSTI iz grada u grad kako bih nadgledao radove, po uputama jednog graditelja. - Jesi li prihvatio? - Nije li to primamljivije od mirnog ivota u haremu? - Pa onda, dobio si promaknuæe! Asa je u gradu, Setau takoðer; veèeras slavimo. N: "ekada nji uèenici Kapa provodili su uzbudljivu veèer; zavodljive plesaèice, vino, meso, slatki i... Sve je bilo gotovo savr eno. Setau im je isprièao nekoliko zgoda sa zmija ma i otkrio kako osvaja lijepe ene time to ih spa ava od gmazova koje bi sam ubaciva o u njihove odaje; takav postupak, iako gaje smatrao pomalo neèasnim, spasio bi ga beskrajnih uvodnih udvaranja. Svatko je isprièao svoju sudbinu: Ramzesa je èekala vojska, Amenija pisarska karijer a, Asu diplomacija, Mojsije æe se posvetiti javnim radovima, a Setau svojim dragim stvorenjima to gmi u zemljom; kada se ponovno sretnu hoæe li biti sretni i uspje ni? Setau se povukao prvi, u dru tvu nubijske plesaèice koja mu je upuæivala nje ne poglede; Mojsije je morao otiæi odspavati nekoliko sati prije polaska u Karnak, gdje je Se ti namjeravao otvoriti veliko gradili te; Ameni, kako nije bio naviknut na alkohol na piæa, zaspao je meðu mekim jastucima. Noæ je opojno mirisala. - To je èudno - reèe A a Ramzesu. - Grad izgleda tako spokojan. 169CHRISTIAM JACQ - Zar bi trebalo biti drugaèije? - Moja putovanja u Aziju i Nubiju otvorila su mi oèi; mi ivimo u la noj sigurnosti. Na sjeveru i na jugu, narodi od kojih treba manje ili vi e strahovati, razmi ljaju s amo o jednom, kako da se doèepaju na eg bogatstva. - Na sjeveru su Hetiti... Ali na jugu? - Zaboravlja Nubijce. - Oni su odavno pokoreni! - I ja sam to mislio, prije nego to sam tamo oti ao i obavio svoj istra iteljski zad atak. Jezici su se razvezali, èuo sam neke neslu bene prièe i pribli io sam se drugoj st varnosti, koja se razlikuje od one koja se predstavlja na dvoru. - Prilièno si tajanstven. Onako nje an i profinjen, A a nije izgledao stvoren za duga putovanja u negostoljubi ve krajeve. Ipak, njegovo raspolo enje se nikada nije mijenjalo, nije podizao ton i zraèio je nepokolebljivom mirnoæom. Njegova unutarnja snaga i pronicljivost iznenaði vali su one koji bi ga podcijenili. U tom trenutku, Ramzes je shvatio da nikada neæe zanemariti mi ljenje koje èuje od A e. Njegova profinjenost je bila krinka; iza van j tine nje nog mladiæa iz visokog dru tva krila se odluèna osoba puna samopouzdanja. - Zna li da razgovaramo o dr avnim tajnama? - To je tvoje podruèje - podrugljivo reèe Ramzes. - Ovoga puta, one te se izravno tièu; zato smatram da, u ime prijateljstva, zaslu uj e jednu noæ prednosti nad Henarom; sutra ujutro on æe biti meðu èlanovima savjeta koje æe kupiti faraon. - Zar bi izdao danu rijeè zbog moje koristi? - Ja ne izdajem svoju zemlju, jer sam uvjeren da ti treba sudjelovati u ovoj stv ari. - Mo e li biti jasniji? - Po mojem mi ljenju, suprotno od onoga to tvrde struènjaci, priprema se pobuna u j ednoj od na ih provincija u Nubiji; to neæe biti obièan pokret nezadovoljstva, veæ pravi 1J0RAM2CS: SIH SVJETLOSTI ustanak koji mo e izazvati brojne rtve ako se vojska Egipta hitno ne stavi u pokret

. - Jesi li se usudio ovu nevjerojatnu pretpostavku iznijeti svojim pretpostavljen ima? - Izlo io sam je u pismenom obliku, navodeæi dokaze; ja nisam prorok, samo sam proni cav. - Nubijski potkralj i generali optu it æe te za ludilo! - Sigurno; ali faraon i njegovi savjetnici æe proèitati moje izvje æe. - Za to bi oni prihvatili tvoje zakljuèke? - Zato to zrcale istinu; nije li ona vodilja na eg vladara? - Svakako, ali... - Ne budi nepovjerljiv i spremi se. - Da se spremim? - Kad faraon bude odluèio da treba ugu iti pobunu, mislim da æe na mjesto dogaðaja pove sti jednog od svojih sinova. To bi trebao biti ti, a ne Henar. Eto prilike o koj oj si sanjao da se nametne kao pravi vojnik. - A ako si se prevario... - Nema ni govora o tome; budi u zoru pred kraljevskim dvorom. Neuobièajena ivost je vladala u krilu dvora gdje je faraon okupio èlanove savjeta, ko ji je bio sastavljen od devet jedinstvenih prijatelja", generala i nekoliko minis tara. Kralju je razgovor s vezirom obièno bio dovoljan, a du e se zadr avao samo na do sjeima koje je smatrao posebno va nim; ovoga jutra, iako se to ni po èemu nije moglo predvidjeti, hitno je sazvao savjet u pro irenom sastavu. Ramzes je oti ao vezirovom pomoæniku i zatra io da bude primljen kod faraona; zamolili su ga da prièeka. Kako 171CHRISTIAN JACQ je Seti mrzio brbljanja, princ je mislio da æe vijeæanje trajati kratko; ali nije bi lo tako. Ono se nenadano produ ilo, pa je pro lo i vrijeme ruèka a sastanak se nije pr ekidao. Mora da su se èlanovi savjeta ozbiljno razilazili u mi ljenjima, a kralj nij e elio donijeti odluku dok ne bude potpuno siguran da je izabrao pravi put. Dok se sunce spu talo ka zapadu, jedinstveni prijatelji, ozbiljna lica, iza li su iz dvorane za savjetovanje. Slijedili su ih generali. Èetvrt sata kasnije, vezirov p omoænik do ao je po Ramzesa. Ali, nije ga primio Seti, veæ Henar. - elim vidjeti faraona. - Zauzet je; to eli ? - Vratit æu se kasnije. - Ovla ten sam da ti odgovorim, Ramzese; ako odbije sa mnom razgovarati stavit æu to u izvje æe. Na em ocu se neæe dopasti tvoje pona anje. Preèesto zaboravlja da mi duguje nje. Ova prijetnja nije na Ramzesa ostavila utisak. Bio je rije en sve staviti na kocku . - Zaboravlja da smo braæa, Henare? - Tvoj i moj polo aj... - Zar nam to zabranjuje prijateljstvo i povjerenje? Ove su rijeèi zbunile Henara p a je njegov glas postao manje osoran. - Ne, naravno... Ali ti si tako neumjeren, tako nagao... - Ja idem svojim putem, a ti svojim; vrijeme zavaravanja je pro lo. - A... koji je tvoj put? - Vojska. Henar se primio za bradu. - Tamo æe biti sjajan, istina je... Za to si elio vidjeti faraona? - Da bih se uz njega borio u Nubiji. Henar se trgnuo. - Tko ti je govorio o ratu u Nubiji? Ramzes je ostao miran. T7ZRAMZES: SIN SVJETLOSTI - Ja sam kraljevski pisar i vi i èasnik; nedostaje mi imenovanje da se oprobam na b ojnom polju. Hoæu da mi ga dodijeli . Henar je ustao, poèeo etati gore dolje prostorijo m, a onda ponovno sjeo.

- Ne raèunaj na to. - Za to? - Suvi e je opasno. - Zar ti brine za moje zdravlje? - Èlan kraljevske obitelji ne smije se nepromi ljeno izlagati opasnosti. - Neæe li faraon osobno biti na èelu na ih jedinica? - Nemoj navaljivati; tebi tamo ni je mjesto. - Naprotiv! - Moja odluka je neopoziva. - alit æu se ocu. - Nemoj izazivati skandal, Ramzese; zemlja ima va nijih poslova od gubljenja vreme na na dvorske sukobe. - Prestani mi stajati na putu, Henare. Okruglo lice prijestolonasljednika se uk oèilo. - Za to me to optu uje ? - Je li moje imenovanje u vojsku odobreno? - O tome æe kralj odluèiti. - Na tvoj prijedlog... - Moram razmisliti. - Uèini to brzo. A a je razgledavao oko sebe. Prostrana soba, dva prozora tako vje to postavljena da je kroz njih uvijek puhao svje zrak, zidovi i tavanica ukra eni cvjetnim motivima i geometrijskim oblicima crvene i plave boje, nekoliko stolica, nizak stol, asure dobre kvalitete, krinje za odlaganje spisa, ormar za papiruse... Ured koji su mu dodijelili u Ministarstvu vanjskih poslova ?mCHRISTIAN JACQ izgledao mu je sasvim pristojno, dok ne dobije bolji. Tako mladi èinovnici koji su mogli u ivati toliku udobnost bili su rijetki. A a je izdiktirao po tu svom tajniku, primio kolege, nestrpljive da upoznaju osobu k oju je Ministarstvo smatralo izuzetnom osobom. Potom je doèekao Henara, koji je eli o upoznati svakog novog èinovnika kojem se smije ila svijetla buduænost. - Jeste li zadovoljni? - Bio bih i s manjim. - Kralj je visoko ocijenio va rad. - Nadam se da æe Njegovo velièanstvo uvijek biti zadovoljno mojom odano æu. Henar je zatvorio vrata ureda i tiho progovorio. - I ja sam veoma zadovoljan va im radom; zahvaljujuæi vama, Ramzes je naglavaèke ulet io u zamku. Njegov jedini san je boriti se u Nubiji! Naravno, da bih ga jo vi e iza zvao, prvo sam odbio njegove zahtjeve, a onda sam polako poèeo popu tati. - Je li njegovo imenovanje odobreno? - Faraon æe pristati da ga povede u Nubiju kako bi mu pru io priliku da se prvi put bori; Ramzes ne zna da su Nubijci izuzetno opasni ratnici i da se sada nja pobuna mo e pretvoriti u pokolj. etnja u rudnike tirkiza uzburkala mu je krv i veæ sebe sma tra iskusnim borcem. Njemu samom nikada ne bi palo na pamet poæi u rat; nismo li l ukavo postupili, dragi moj? - Nadam se. - A da porazgovaramo o vama, A a? Nisam nezahvalan, a vi se sjajno slu ite svojim da rom za diplomaciju. Malo strpljenja, dva do tri odlièna izvje æa koji æe biti zapa eni i p romaknuæa æe uslijediti jedno za drugim. - Moja jedina elja je slu iti svojoj zemlji. - I moja, naravno; ali visok polo aj omoguæuje da se bolje doka ete. Zanima li vas Az ija? 174RAMZCS: S1M SVJETLOSTI Nije li ona povla teno podruèje na e diplomacije? - Egiptu su potrebni struènjaci va ih sposobnosti. Obrazujte se, uèite, slu ajte i budite mi odani; neæete po aliti. Asa se naklonio. Iako narod Egipta nije volio oru ane sukobe, Setijev odlazak u Nubiju nije izazvao

posebnu zabrinutost; kako se crnaèka plemena mogu oduprijeti moænoj i dobro organiz iranoj vojsci? Taj pohod je vi e nalikovao policijskoj akciji nego pravom ratnom s ukobu. Kada budu dostojno ka njeni, pobunjenici se neæe tako brzo oporaviti, a Nubij a æe ponovo postati mirna provincija. Zahvaljujuæi A inom uznemirujuæem izvje æu, Henar je znao da æe Egipæani naiæi na sna an ot mzes æe s mladalaèkom lakomisleno æu poku ati dokazati svoju hrabrost; u pro losti, nubijsk su strijele i sjekire znale doæi glave neopreznih vojnika koji su se suvi e razmeta li svojom nadmoæno æu. Uz malo sreæe, i Ramzes æe napraviti istu pogre ku. ivot se smije io Henaru; u igri za vlast, rasporeðivao je figure tako da dobije parti ju. Faraona su toliki poslovi iscrpljivali; u bliskoj buduænosti bit æe primoran sta rijeg sina postaviti za regenta i dati mu vi e samostalnosti. Preostalo mu je samo da pazi na vlastito pona anje, obuzda nestrpljivost i radi u potaji: to je bio kl juè uspjeha. n hi Ameni je trèao sve do glavnog pristani ta Memphisa. Nenaviknut na fizièki napor, sporo je napredovao i jedva sebi krèio put kroz gomilu koja je na dokove do la ispratiti vojnike. ?175CHRISTIAH JACft Kopajuæi po novom smetli tu otkrio je va an trag, èak mo da i presudan. Zvanje Ramzesovog tajnika omoguæilo mu je prolaz kroz lanèani sustav osiguranja; na dokove je ipak stigao sav zadihan. - Gdje se nalazi prinèeva laða? - Veæ je isplovila - odgovorio je jedan èasnik. K< 7 "renuv i iz Memfisa dvadeset èetvrtog dana drugog -zimskog meseca, osme godine Setij eve vladavine, egipatska vojska je vrlo brzo napredovala prema jugu. Vojnici su u Asuanu napustili bojne brodove, da bi se ponovno ukrcali iza grebena prve kata rakte; vodostaj Nila u to doba je dozvoljavao prolaz kroz opasne tjesnace, ali f araon je ipak odluèio koristiti laðe koje su bile pogodne za uzvodnu plovidbu prema Nubiji. Ramzes je bio ushiæen. Imenovan za vojnog pisara, upravljao je pohodom pod neposre dnim zapovjedni tvom svog oca; stoga je bio zajedno s njim na istoj laði u obliku po lumjeseca èiji su krajevi znatno str ili iznad vode; dva kormila, jedno s lijeve, dr ugo s desne strane, omoguæavali su lako i brzo upravljanje. Ogromno jedro, podignu to na visoki jarbol, nadimalo se na jakom sjevernom vjetru; posada je èesto provje ravala koliko je u ad bila zategnuta. Na sredini se nalazila velika kabina podijeljena na vi e odaja i ureda; blizu pram ca i krme, nalazile su se druge, manje kabine namijenjene kapetanu i dvojici kor milara. Na kraljevskoj laði, kao i na ostalim laðama ratne flote, vladalo je veselo RAHZES: SIN f VJCTLOSTI raspolo enje; mornari i vojnici su se osjeæali kao da su krenuli na bezopasan izlet, a nitko od èasnika se nije trudio da ih u tome razuvjeri. Svi su bili upoznati s kraljevim naredbama: ne smije se vr iti nasilje nad narodom, nikoga ne smiju prisi ljavati da im se pridru i, vojnici se moraju pristojno pona ati, i nikoga ne smiju u hititi bez jasnog razloga. Bilo je po eljno da prolazak vojske ulije strah u pobun jeni narod i povrati po tovanje utvrðenog poretka; ali je bilo neprihvatljivo da ih se poistovjeti s nasiljem i pljaèkom. Oni koji ne budu po tovali kodeks èasti biti æe st rogo ka njeni. Nubija je oèarala Ramzesa i on tijekom èitavog putovanja nije napu tao pramac laðe; pust injski bre uljci, otoèiæi od granita, tanka traka zelenila koja je odolijevala pustinj i, nebo jasno plave boje saèinjavali su prizor vatre i beskraja koji mu je osvojio du u. Krave su drijemale na obalama, nilski konji u vodi, ru ièasti flamingosi i last e nadlijetale su palme u kojima su se igrali pavijani. Ramzes se na prvi pogled zaljubio u ovaj divlji kraj; bio je nalik njemu samom, gorio je istim neukrotivi m plamenom. Od Asuana do druge katarakte, egipatska je vojska pro la kroz mirni predjel; zaust avili su se u blizini sela u kojima se spokojno ivjelo i ponudili im namirnice i

stvari za kuæanstvo. Ova provincija, zvana Uauat, koja je odavno pokorena, prostir ala se kroz tri stotine pedeset kilometara; Ramzes je bio kao u snu, ozaren, sre tan, toliko je ova zemlja bila bliska njegovom srcu. Iz sna se probudio kada je ugledao nevjerojatnu graðevinu, ogromnu tvrðavu Buhen, sa zidovima od cigala, visokim jedanaest metara i irokim pet metara; sa njezinih èetv rtastih kula, koje su bile ravnomjerno rasporeðene po zupèastom bedemu, egipatski iz vidnici nadzirali su drugu kataraktu i njezinu okolinu. Nijedan nubijski napad n ije mogao probiti mno tvo utvrda od kojih je Buhen bila najveæa; ovdje je tri tisuæe v ojnika stalno boravilo i preko mnogobrojnih glasnika odr avalo vezu s Egiptom. 177CHRISTIAN JACft Seti i Ramzes su u utvrdu u li na glavni ulaz, koji je bio okrenut prema pustinji; zatvarala su ga dvoja masivna vrata povezana drvenim mostom; niti jedan napadaè n e bi iv pro ao pod ki om strijela, kopalja i kamenja izbaèenog iz praæki. Ispusti na bede mu s tri zupèasta otvora bili su tako rasporeðeni da se protivnik nalazio u unakrsno j vatri i nije imao nikakve izglede da se izvuèe. Dio vojnika primljen je u gradiæ koji se razvio u podno ju tvrðave; vojarna, otmjene k uæe, skladi ta i radionice, tr nica, sanitarni èvor, èinili su ivot podno ljivim. Vojska j ado prihvatila nekoliko sati odmora prije prelaska u drugu nubijsku provinciju, zemlje Kush; za sada, dobro raspolo enje se nije mijenjalo. Zapovjednik tvrðave primio je kralja i njegovog sina u sveèanoj dvorani Buhena, u ko joj je dijelio pravdu, nakon to bi njegove odluke odobrio vezir. Ugledne goste po slu ili su svje im pivom i datuljama. - Èujem da je potkralj Nubije odsutan? - pitao je Seti. - Ne bi se trebao dugo zadr ati na putu, Velièanstvo. - Mo da je promijenio mjesto boravka? - Ne, Velièanstvo, elio se je osobno uvjeriti kakvo je stanje u zemlji Irem, ju no o d treæe katarakte. - Stanje? Htjeli ste reæi pobuna. Zapovjednik je izbjegao Setijev pogled. - Mislim daje to prejaka rijeè. - Zar je potkralj putovao tako daleko samo da zaustavi nekoliko prijestupnika? - Ne, Velièanstvo, mi u potpunosti dr imo kontrolu nad ovim podruèjem... - Zbog èega veæ nekoliko mjeseci va a izvje æa umanjuju stvarnu opasnost? - Ja samo poku avam biti objektivan; istina je da su Nubijci iz provincije Irem p omalo nemirni, ali... - Pomalo nemirni? Dva napada na karavane, osvojen bunar, ubojstvo obavje tajnog èas nika....? 178RANZCS: Stil SVJETLOSTI - Znali smo do ivjeti i gore stvari, Velièanstvo. - Znam, ali tada smo izrekli i primijenili odgovarajuæe kazne. Ovoga puta, potkra lj i vi osobno niste bili u stanju zaustaviti krivce, koji zbog izostanka kazne vjeruju kako su izvan doma aja pravde i spremaju se izazvati pravi ustanak. - Moj zadatak je samo osigurati obranu - usprotivio se zapovjednik. - Nijedan p obunjeni Nubijac neæe nogom kroèiti preko granice na ih utvrda. Seti se tek sada razljutio. - Zar ovo znaèi kako bismo pobunjenicima trebali prepustiti zemlje Kush i Irem? - Niti trenutka, Velièanstvo! - Onda, elim èuti istinu. Kukavièluk vi eg èasnika kod Ramzesa je izazvao osjeæaj gaðenja; vojnici ispunjeni strahom nisu bili dostojni slu iti Egiptu. Na mjestu svog oca, zapovjedniku bi odmah oduz eo èin i poslao ga u prve borbene redove. - Samo mislim kako nije potrebno unositi pomutnju u na e jedinice, èak i ako su nek i nemiri poremetili na spokoj. - Imamo li gubitke? - Nadam se da nemamo; potkralj je poveo iskusnu izvidnicu. Sama njihova pojava æe natjerati Nubijce da polo e oru je. - Prièekat æu tri dana, i niti jedan vi e; a onda æu pokrenuti vojsku. - Neæe biti potrebno, Velièanstvo, ali meni je èast biti Va domaæin. Za veèeras smo pripr mili malo slavlje.

- Na kojem ja neæu biti; pobrinite se da moji vojnici dobiju sve to im je potrebno za odmor. -179CHRISTtAN JACQ Mo e li se pred ljudskim okom ukazati strasniji prizor od druge katarakte? Nad Nil om su se nadvile visoke litice dok je sebi krèio put kroz tjesnace, boreæi se s divo vskim blokovima bazalta i granita koji su ga poku avali ugu iti. Nil je kljuèao, borio se snagom svojih voda koje su se pjenile preko kamenih prepreka, neprekidno uzi mao zamah i tekao dalje. U daljini, nanosi utog pijeska nestajali su na crvenim o balama pro aranim plavim stijenama. Ponegdje su se zelenile palme i umirivale slik u. Ramzes se u ivio u svaki juri rijeke, sudjelovao je u svakom napadu na stijene, rad ovao se njezinoj pobjedi. Nil i on su se u potpunosti razumjeli. U gradiæu Buhen vladalo je veselje, tisuæama kilometara daleko od rata u kojeg nitko nije vjerovao. Trinaest egipatskih utvrda obeshrabrile bi na tisuæe napadaèa; a zar zemlja Irem nije predstavljala iroki pojas obradive zemlje, zalog mirne sreæe koju nitko nije niti pomi ljao uni titi? Povodeæi se primjerom prethodnika, Seti se zadovo ljio taktikom pokazivanja svoje vojne sile, kako bi u narodu ostavio dojam nepob jedivosti i tako uèvrstio mir. Dok je obilazio logor, Ramzes je primijetio da nitko od vojnika nije mislio na b orbu; spavali su, opijali se, vodili ljubav sa zamamnim Nubijkama, kockali se, g ovorili o povratku u Egipat. Radili su sve osim la tenja svojeg oru ja. Ali, nubijski potkralj se nije vraæao iz provincije Irem. Ramzes je primijetio sklonost ljudi da potisnu ono to je va no kako bi se lak e hrani li samoobmanama; stvarnost im je izgledala tako te ko prihvatljiva da su se opijal i iluzijom, uvjereni da se oslobaðaju svih okova. Èovjek je tako bio u isti mah i bj egunac i zloèinac; princ se zarekao da nikada neæe zatvarati oèi pred èinjenicama, èak i a ko ne budu u skladu s T&RAMZES: SIH SVJETLOSTI njegovim nadanjima. Radije æe, poput Nila, juri ati na stijene i pobijediti ih. Na zapadnom kraju logora, prema pustinji, jedan mu karac je sagnut pravio rupu u p ijesku, kao da je elio zakopati neko blago. Zaèuðen, Ramzes mu je pri ao, s maèem u ruci. - to to radi ? - Tiho, nemoj se niti pomaknuti! - zapovjedio mu je jedva èujan glas. - Odgovori na pitanje. Mu karac se pridigao. -Ah, kakva glupost! Zbog tebe je pobjegla. - Setau! I ti si se prijavio u vojsku? - Naravno da nisam... Siguran sam da se u ovoj rupi skrivala crna kobra. U svom neobiènom ogrtaèu s d epovima, neobrijan, tamne puti i crne kose koja se sijala na mjeseèini, Setau ba i nije nalikovao vojniku. - Po rijeèima mudrih vraèeva, otrov nubijskih zmija je izvanredne kvalitete; ovaj p ohod je bio prava sreæa! - A... opasnost? U pitanju je rat! - Ja ne osjeæam njegov krvavi miris; ovi vojnici su obièni tikvani koji samo deru i piju. U biti, jedino tada nisu opasni. - Ovaj la ni mir neæe dugo potrajati. - Siguran si ili samo pretpostavlja ? - Misli li da bi faraon pokrenuo toliko ljudi samo da bi se razmetao svojom silo m? - Nije mi va no, samo ako mi dozvoljavaju loviti zmije; njihova velièina i boje su zadivljujuæe! Umjesto da se glupo izla e opasnosti, bolje bi ti bilo sa mnom poæi u pus tinju. Imali bismo dobar ulov. - Ja slu am zapovijedi svojeg oca. - A ja sam slobodan. Setau se opru io na zemlju i odmah zaspao; uistinu je 1*1CHRISTIAM JACQ bio jedini Egipæanin koji se nije bojao noænih etnji gmazova. Ramzes je promatrao kat

araktu i nanovo poèeo sudjelovati u neprestanim naporima Nila da putuje dalje. Veæ j e poèelo svitati kada je osjetio kako netko stoji iza njega. - Zar si zaboravio spavati, sine? - Bdijem nad Setauom i gledam nekoliko zmija kako mu se pribli avaju, zastanu, a onda se udalje; èak i dok spava, njegova moæ djeluje. Nije li tako i s vladarom? - Potkralj se vratio - otkrio mu je Seti posljednju vijest. Ramzes pogleda oca. - Je li umirio Irem? - Petorica mrtvih, desetorica te ko ranjenih i brzo povlaèenje: to je ishod nje govog juri a. Predviðanja tvog prijatelja A e se ostvaruju; taj mladiæ je oèito izvanred an promatraè i znao je izvuæi prave zakljuèke na temelju prikupljenih p odataka. - Ponekad osjeæam nelagodu kada sam s njim; ali ima izuzetnu bistrinu. - Na nesreæu, od tolikih savjetnika jedini je on bio u pravu. - Znaèi li to rat? - Da, Ramzese; ne postoji ni ta to vi e mrzim, ali faraon ne smije trpjeti niti bunt ovnike niti poticatelje nemira. Inaèe bi do ao kraj vladavini boginje Maat i poèetak n ereda; a on je uzrok nesreæe za sve, bogate i siroma ne. Na sjeveru, Egipat se titi o d upada dr eæi pod svojom vla æu Kanaan i Siriju; na jugu, Nubiju. Kralj koji bi poklekn uo, kao Akhenaton, doveo bi zemlju u opasnost. - Hoæemo li se boriti? - Nadajmo se da æe Nubijci biti razumni. Tvoj brat je bio uporan da odobrim tvoje imenovanje; èini se da on vjeruje u tvoje vojnièke vrline. Ali, na i protivnici su iz uzetno opasni; kada se opiju, postaju neosjetljivi na rane i bore se na ivot i sm rt. 182RAMZESr SIN SVJETLOSTI - Mislite li, mo da, da se nisam u stanju boriti? - Nisi du an nepromi ljeno se izlagati opasnosti. - Povjerili ste mi zadatak, ja æu ga izvr iti. - Nije li tvoj ivot va niji? - Sigurno ne; onaj tko ne odr i zadanu rijeè ne zaslu uje ivjeti. - Dobro, bori se ako se pobunjenici ne pokore; bori se kao bik, kao lav i sokol , budi silovit kao oluja. Inaèe æe biti pobijeðen. v; 'ojnici su te ka srca napustili Buhen i pre li drugu kataraktu, tu branu koja je osi guravala egipatske utvrde. U li su u zemlju Kush, u kojoj je, istini za volju, bio uspostavljen mir, ali koju su naseljavali kr ni Nubijci, slavni po svojoj ratnièkoj hrabrosti. Do otoka Sai, na kojem se uzdizala utvrda Shaat, drugo prebivali te po tkralja, putovanje je kratko trajalo. Na nekoliko kilometara nizvodno, Ramzes je ugledao drugi otok, Amaru, èija ga je divlja ljepota odmah osvojila. Ako mu sudbi na bude sklona, od oca æe tra iti da ovdje podigne sveti te kojim bi odao poèast velièanst venosti Nubije. U aatu, bezbri ne pjesme su utihnule; utvrda, mnogo manja od Buhena,bila je ispunje na izbjeglicama koji su pobjegli iz bogatih iremskih ravnica kada su pale u ruke pobunjenika. Opijena pobjedom i slabim otporom potkralja, dva su plemena pre la t reæu kataraktu i napredovala prema sjeveru. Njihov davni san se ponovno èinio ostvar ivim - osvojiti zemlju Kush, iz nje protjerati Egipæane i krenuti u odluèujuæi juri na utvrde. CHRISTtAH JACQ aat je bio prvi na udaru. Seti zapovjedi da svi budu u pripravnosti. Kod svakog otvora na bedemu stajao je po jedan strijelac; na vrhovima kula motrili su vojnici naoru ani praækama; pje a tvo s e ra irilo u rovovima, u podno ju visokih zidova od cigle. A onda su se faraon i njegov sin, u pratnji utljivog i pokunjenog potkralja Nubij e, obratili zapovjedniku utvrde. - Vijesti su stra ne - priznao je on. - Otprilike prije tjedan dana, ustanak je p oprimio ogromne razmjere. Obièno se plemena meðusobno sukobljavaju i odbijaju bilo k akav savez; ovog puta su slo ni! Poslao sam poruku u Buhen, ali...

Prisutnost potkralja zaustavila je zapovjednika da se o trije izrazi. - Nastavite - zapovjedio je Seti. - Mogli smo ugu iti ovu pobunu u zaèetku, da smo na vrijeme poduzeli napad; sada se poèinjem pitati nije li najmudrije povuæi se. Ramzes je bio prenera en. Kako se moglo i pretpostaviti da su odgovorni za sigurno st Egipta bili takve kukavice i toliko nesposobni bilo to na vrijeme predvidjeti? - Zar su ta plemena toliko Opasna? - upita on. - Oni su zvijeri - odgovorio je zapovjednik. - Ne boje '1' se niti s mrti niti muèenja. U ivaju u borbi i ubijanju; nikome r ne mogu zamjerit i ako poène bje ati kada oni u juri krenu s divljim borbenim poklikom. - Bje anje? Ali to je izdaja! - Kada ih budete vidjeli, razumjet æete; samo vojska koja je znatno brojno nadmoæni ja mo e ih zaustaviti. A danas ne znamo ima li na ih neprijatelja na stotine ili na tisuæe. - Krenite s izbjeglicama u Buhen i sa sobom povedite potkralja - zapovjedio je Seti. - Trebamo li vam poslati pojaèanje? - Vidjet æemo. Moji glasnici æe vas izvijestiti. Zagradite prolaz na Nilu i neka se sve utvrde pripreme da odbiju napad. Potkralj se nekuda izgubio; strahovao je da æe biti 184RAMZES. $IM SVJETLOSTI stro e ka njen. Zapovjednik je zapoèeo s pripremama za polazak izbjeglica; dva sata ka snije, duga povorka je krenula prema sjeveru. U Shaatu su ostali samo faraon, Ra mzes i tisuæu vojnika èije se raspolo enje naglo promijenilo. aptom se pronosilo da æe de set tisuæa crnaca, ednih krvi, udariti na utvrdu i poklati Egipæane sve do posljednje g. Seti je prepustio Ramzesu da vojnicima priopæi istinu; mladiæ nije samo izlo io èinjenic e i opovrgao glasine, veæ je sve vojnike podsjetio na hrabrost i du nost da brane sv oju zemlju, èak i pod cijenu vlastitog ivota. Govorio je jednostavnim rijeèima, jasno , i svoju strast je prenosio na vojsku. Kada su saznali da æe se kraljev sin borit i rame uz rame s njima, vojnicima se vratila nada; Ramzesova estina, ujedinjena s a Setijevim strate kim sposobnostima, spasit æe ih propasti. Kralj je odluèio krenuti prema jugu, bez èekanja moguæeg napada; vi e je volio prvi kren uti na neprijatelja, pa makar se kasnije morao povuæi ako se protivnik poka e brojni jim. Ovako æe odmah znati na èemu su. Tijekom duge veèeri, Seti je prouèavao mapu zemlje Kush. S njim je bio Ramzes kojeg je uèio èitati zemljopisne oznake. Mladiæ je bio presretan to mu je faraon ukazivao tol iko povjerenja; brzo je uèio i obeæao je sebi da æe svaku pojedinost dobro zapamtiti. t o god se sutra dogodilo, bit æe to slavan dan. Seti se povukao u odaju u tvrðavi namijenjenu vladaru, a Ramzes se ispru io po skrom noj postelji koju je dobio. Poèeo je sanjati o pobjedi kada su ga probudili hihota nje i uzdasi koji su dopirali iz susjedne prostorije; pitajuæi se to bi to moglo bi ti, ustao je i gurnuo vrata susjedne prostorije. Ispru en na trbuhu, Setau je glasno u ivao dok ga je masirala jedna naga mlada Nubij ka, nje nog lica i predivnog CHRISTfAn JACQ tijela. Njena ko a boje ebanovine je sjajila, njeno lice nije imalo crnaèke crte veæ j e podsjeæalo na lice kakve dame iz Tebe. Ona je bila ta koja se smijala, jer ju je zabavljalo to je Setau bio tako zadovoljan. - Ima petnaest godina i zove se Lotosov Cvijet - otkrio je Ramzesu ukrotitelj z mija. - Njeni prsti neviðeno opu taju leða. eli li i ti malo u ivati u njenoj nadarenosti - Naljutio bih se na samog sebe kada bi prijatelju ukrao tako lijep plijen. - Osim toga, ona se dru i s najopasnijim zmijama bez ikakvog straha; zajedno smo veæ prikupili lijepu kolièinu otrova. Kakva sreæa, tako mi bogova! Ovaj pohod mi se od poèetka sviðao... Bio sam u pravu to ga nisam propustio. - Sutra æete paziti na utvrdu. - Idete u napad? - idemo bli e neprijatelju. - U redu, Lotosov Cvijet i ja æemo slu iti kao èuvari; usput æemo uloviti desetak kobri

. Zimi je u zoru bilo vrlo hladno; stoga je pje a tvo obuklo duge tunike koje æe skinuti èim ih zagriju zraci nubijskog sunca. Ramzes je upravljao lakim dvokolicama i nal azio se na èelu jedinice, odmah iza izvidnice; Seti je bio u sredini vojske, a titi la ga je posebna stra a. Ti inu stepe naru ila je rika; Ramzes je zapovjedio da se zaustave, skoèio na zemlju i krenuo za izvidnicom. Ogromna ivotinja sa surlom urlala je od bolova; na vrhu njenog krajnje neobiènog no sa bilo je zariveno koplje, pa se trzala ne bi li se oslobodila aoke koja ju je i zluðivala. Slon... ivotinja po kojoj je nekada davno, na ju noj granici Egipta, otok Elefantina dobio ime. Ali ova vrsta je odavno nestala u tim predjelima! ?186RAMZES: SiH SVJETLOSTI Princ je prvi puta vidio primjerak ove ivotinjske vrste. - Ogroman mu jak - objasni jedan od izvidnika. - Jedna njegova kljova te ka je najmanje osamdeset kilograma. Samo, nemojte mu se pribli avati. - Ali, ranjen je! - Nubijci su ga poku ali oboriti; pobjegli su kada su nas ugledali. Sukob se bli io. Dok je jedan izvidnik odjurio upozoriti kralja, Ramzes se uputio ka slonu. Na dvadesetak metara od èudovi ta, princ je stao i pogledao ga u oèi. Ranjen a ivotinja se prestala trzati i pogledala je maju no stvorenje. Ramzes joj pokaza prazne ruke; divovski mu jak je podigao surlu,kao daje razumio p rijateljske namjere dvono ca. Princ se sasvim polako pomakao naprijed. Jedan izvidnik je htio viknuti, njegov drug mu je rukom zatvorio usta; na najman ji pogre an pokret ili zvuk, slon æe zgaziti faraonovog sina. Ramzes nije osjeæao nikakav strah; u pa ljivom pogledu èetverono ca, vidjelo se da mo e ra zumjeti njegove namjere. Jo nekoliko koraka, i princ je bio na metar od ranjenika koji se je repom udarao po slabinama. Princ je podigao ruke, a div spustio surlu. - Ovo æe te boljeti - reèe èovjek ivotinji - ali drugaèije ne mo e. Ramzes je uhvatio koplje. - Sla e li se? iroke u i mahale su zrakom, kao da je slon odobrio prinèev naum. Ramzes je sna no povukao i i èupao èeliènu ipku u jednom potezu; div je poèeo rikati, oslo . Zapanjeni, izvidnici su pomislili kako Ramzes neæe pre ivjeti svoj podvig; okrvavl jena surla slona obavila se oko njegovog struka. Za samo nekoliko sekundi biti æe zdrobljen; potom æe red doæi i na njih. Najbolje je b rzo pobjeæi. - Gledajte, ma gledajte, ljudi! CHRISTIAN JACQ Veseli prinèev glas ih je zaustavio; okrenuli su se i ,, ugledali ga kako sjedi na glavi gorostasa, na mjestu gdje ga je surla spustila s beskrajnom nje no æu. - S vrha ove planine - izjavi Ramzes - primijetit æu i najmanji pokret u neprijat eljskim redovima. Prinèev poduhvat ushitio je vojsku; neki su uzvikivali kako Ramz es posjeduje natprirodnu snagu, jer je u stanju svojoj volji podèiniti najmoæn iju od svih ivotinja. Da bi zavili ranu velike ivotinje trebali su komad platna na topljen medom i uljem. Izmeðu slona i princa nije bilo te koæa u razumijevanju; jedan je ,' govorio jezikom i rukama, drugi surlom i u ima. Pod za titom diva, koji je i ao prirod nim stazama, vojnici su stigli u selo koje ( su saèinjavale kolibe od su enog blata pokrivene krovom od palminog li æa. i1! Svuda su se nalazili le evi staraca, ena i djece, jedni l rasporeni, drugi zaklani. Ljudi koji su se poku ali braniti le ali su malo dalje, un aka eni. itnica je bila spaljena, ivotinje pobijene. Ramzes je osjetio napad muènine u elucu. To je dakle bio rat, ovaj pokolj, ova beskrajna svirepost f' koja je èovjeka pretvarala u najgoru zvijer.

- Nemojte piti vodu iz bunara! - vikao je jedan stariji vojnik. Dva previ e edna mlada vojnika veæ su bili uta ili svoju eð; umrli su deset minuta kasnij , dok im je vatra pro dirala utrobu. Pobunjenici su zatrovali bunar, da bi kaznili stanovnike, svoju braæu po boji ko e, koji su eljeli ostati odani Egiptu. - Ovaj sluèaj ne mogu izlijeèiti - reèe tu no Setau. - U podruèju biljnih otrova, moram uè ti od poèetka. Na sreæu, Lotosov Cvijet æe me uputiti u znanja. - to radi ovdje? - zaèudio se Ramzes. - Zar niste trebali paziti na utvrdu? - Taj zadatak mi je bio dosadan... Priroda je ovdje tako bogata i bujna! - Kao pokolj u ovom selu, na primjer? RAMZES: SIN SVJETLOSTI Setau spusti ruku na rame svojeg prijatelja. - Razumije li sada za to vi e volim dru tvo zmija? One ubijaju na plemenitiji naèin i osi guravaju nam sna ne lijekove za razne bolesti. - Èovjek se ne svodi samo na ova grozna djela. - Jesi li siguran? - Postoji Maat, postoji kaos; do li smo na svijet kako bi Maat zavladala i zlo bil o pobijeðeno, iako se ono stalno iznova raða. - Samo jednom faraonu prilièi ovako razmi ljati, a ti si obièan vojni zapovjednik koj i se sprema klati koljaèe. - Ili pasti pod njihov no . - Ne zazivaj nesreæu i doði popiti ljekoviti napitak koji je spravila Lotosov Cvijet ; on æe te uèiniti nepobjedivim. Seti je bio smrknut. Pod svojim atorom, okupio je Ramzesa i vi e èasnike. - to predla ete? - Da dalje napredujemo - reèe jedan stari vojnik. - Da preðemo treæu kataraktu i osvo jimo zemlju Irem. Brza akcija mo e nam donijeti uspjeh. - Mo emo upasti i u zamku - primijetio je jedan mladi èasnik. - Nubijci znaju da se oslanjamo na tu taktiku. - Toèno - suglasio se je faraon. - Da bismo izbjegli moguæu zamku, nu no je prvo utvr diti polo aj na ih neprijatelja. Potrebni su nam dragovoljci koji æe im se noæu prikrast i. - To je veoma opasno - primijetio je stari vojnik. - Svjestan sam toga. Ramzes je ustao. - Ja se prijavljujem kao dragovoljac. - I ja - izjavio je stari vojnik - i znam jo trojicu drugova koji æe pokazati istu hrabrost kao i princ. CHRISTIAN JACQ Princ je skinuo kapu, ko ni oklop, sveèanu pregaèu i sandale. Da bi se to neprimjetnije kretao nubijskom ravnicom namazao je tijelo ugljenom pra inom i naoru ao se samo bo de om. Pred polazak svratio je u Setauov ator. Ukrotitelj zmija je kuhao neku uækastu tekuæinu; Lotosov Cvijet je pripremala napitak od hibiskusa koji je pu tao crveni sok. - Crno-crvena kobra uvukla se pod moju asuru - objasnio je Setau, sav r adostan. - Kakva sreæa! Jo jedan nepoznat primjerak i vrlo lijepa kolièina otrova. Bo govi su uz nas, Ramzese! Ova zemlja je pravi raj; koliko li se samo zmijskih vrs ta u njoj krije? Podigao je pogled i zagledao se u princa. - Kuda si krenuo u takvom stanju? - Otkriti gdje se nalaze pobunjenièki logori. - Kojim putem æe krenuti? - Ravno na jug; na kraju æu ih tamo otkriti. - Najva nije je da se vrati iv i zdrav. - Vjerujem u svoju sretnu zvijezdu. Setau je odmahivao glavom. - Popij jedan karkade s nama; barem æe u ivati u predivnom okusu prije nego to padne u ruke crncima. Crveni liker je imao okus voæa i djelovao je osvje avajuæe; Lotosov Cvi jet je tri puta poslu ila Ramzesa. - Prema mom mi ljenju - izjavio je Setau - èini glupost. - Samo ispunjavam svoju du nost. 190-

RAMZES: $IW SVJCTLOSTf - Bez praznih rijeèi! Juri a glavom kroz zid i nema nikakvih izgleda na uspjeh. - Naprotiv, ja... Ramzes je poku ao ustati i zateturao se. - to se dogodilo? Slabo ti je? - Ne, ali... - Sjedni. - Moram krenuti. - U ovakvom stanju? - Dobro mi je, ja... Ramzes je izgubio svijest i sru io se u naruèje svom prijatelju; ovaj ga je spustio na asuru pored vatre i izi ao iz atora. Iako je oèekivao susret s faraonom, Setijeva pojava je na njega ostavila sna an dojam. - Hvala, Setau. - Lotosov Cvijet ka e da je to lako omamljujuæe sredstvo; Ramzes æe se probudi ti u zoru, bodar i èio. to se tièe njegovog zadatka, budite mirni, Lotosov Cvijet i j a æemo ga zamijeniti. Ona æe nas oboje voditi. - to elite kao nagradu? - Da za titite svog sina od njegovih neumjerenosti. Seti se udaljio, a Setau se vr atio Lotosovom Cvijetu ponoseæi se samim sobom. Tko se jo mogao pohvaliti da mu se zahvaljivao osobno fara on? ni. Jedna zraka sunca, to se probila u ator, probudila je Ramzesa. Nekoliko trenutaka mu je bilo mutno u glavi; nije isprva znao gdje se nalazi. Odjednom je shvatio i stinu; Setau i njegova Nubijka su ga omamili onim piæem! Bijesan, izletio je napolje i sudario se sa Setauom koji je sjedio i mirno jeo s u enu ribu. - Polako! Umalo mi je kost zastala u grlu. CHRISTIAN JACQ - A ja, to si meni sasuo u piæe da mi ovako zastane u grlu? - ivotnu lekciju. - Morao sam obaviti va an zadatak, a ti si me sprijeèio. - Poljubi Lotosov Cvijet i zahvali joj se; ona nam je pomogla da saznamo gdje s e nalazi glavni neprijateljski logor. -Ali... ona je njihova! - Njezina obitelj je muèki ubijena kad su uni tavali selo. - Jesi li siguran da je iskrena? - Zar si ti, zanesenjak, postao sumnjièav? Da, iskrena je; zato nam je i odluèila p omoæi. Pobunjenici ne pripadaju njezinom plemenu i siju nesreæu po najrazvijenijem n ubijskom podruèju. Umjesto alopojki, okupaj se, najedi i odjeni se kao princ; otac te èeka. n Oslanjajuæi se na upute Lotosovog Cvijeta, egipatska vojska je stavljena u pokret, s Ramzesom na èelu, koji je sjedio na slonu. Prva dva sata, div je bio opu ten, got ovo bezbri an; u prolazu je jeo granèice s drveæa. Onda se njegovo pona anje promijenilo; pogled mu se ukoèio, i ao je sporije, ne praveæi niti najmanji um. Noge su mu bile lake kao pero i spu tale su se na tlo s nevjeroja tnom pa njom. Iznenada, podigao je surlu do vrha jedne palme i èepao jednog crnca nao ru anog kopljem; ivotinja ga je zavitlala prema stablu i zdrobila mu slabine. Je li izviðaè imao vremena upozoriti svoje ratnike? Ramzes se okrenuo, èekajuæi zapovije d. Faraonov znak je bio jasan - razvijanje trupa i napad. Slon je jurnuo. Odmah nakon to su izjurili iz ume palmi, Ramzes ih je ugledao - na stotine nubijsk ih ratnika, izrazito crne ko e, s RAMZES: SIM SVJETLOSTI obrijanim prednjim dijelom lubanje,, plosnatog nosa, debelih usana, sa zlatnim k rugovima u u ima, nataknutim perjem u kratke kvrèaste kose. Vojnici su nosili kratke pregaèe od arene ko e, a zapovjednici bijele haljine, stegnute crvenim pojasevima. Bilo je beskorisno pozivati ih na predaju; èim su ugledali slona i prethodnicu egi

patske vojske, zgrabili su lukove i poèeli odapinjati strijele. Nisu bili organizi rani, borili su se svaki za sebe i po svom uvjerenju, to je po njih zavr ilo kobno, jer valovi egipatskih napada smjenjivali su se mirno i odluèno. Setijevi strijelci su za daljnju borbu onesposobili nubijske strijelce koji su b ili prestra eni i pometeni; potom su egipatski kopljanici napali logor s leða i poub ijali crnce koji su gaðali iz praæaka. Zahvaljujuæi titovima, pje a tvo je odbilo oèajnièk ad sjekirama i ubojito uzvratilo svojim kratkim maèevima. Pre ivjeli Nubijci, potpuno prestravljeni, pobacali su oru je i pali na koljena; poèel i su moliti Egipæane da ih po tede. Seti je podignuo desnu ruku i bitka koja je traj ala samo nekoliko minuta je zavr ila; pobjednici su odmah vezali ruke pobijeðenima. Ali slon jo nije bio zavr io borbu; i èupao je krov najveæe kolibe i rastrgao njene zidov e. Pojavila su se dva Nubijca, jedan visok i dostojanstven, sa irokom trakom crve nog platna preko grudi, a drugi nizak i upla en dok se skrivao iza velike ko are. On je bio taj koji je ranio diva zariv i mu koplje u surlu. Slon ga je obuhvatio v rhom surle i stegnuo ga oko struka. Jedan beskrajan trenutak ga je zadr ao u zraku . Mali crnac je urlao i mahao rukama, uzalud poku avajuæi olabaviti obruè. Kada ga je div spustio na zemlju, ovaj je na trenutak pomislio kako je spa en; ali èim se pomak nuo u namjeri da pobjegne slon mu je nogom smrskao glavu. Bez ikakve urbe, ivotinj a se osvetila za toliko nanijete boli. Ramzes se obrati visokom Nubijcu koji se nije pomakao s ?mCHR1STIAH JACQ mjesta; ruku prekri enih na grudima, mirno je gledao ovaj prizor. - Jesi li ti njihov voða? - Oèigledno jesam. Ti si suvi e mlad da bi nas ovako porazio. - Zasluga pripada faraonu. - Znaèi, osobno je poveo svoju vojsku. Zato su dakle vraèevi tvrdili da vas ne mo emo pobijediti. Trebao sam ih poslu ati. - Gdje se kriju druga pobunjena plemena? - Reæi æu ti i krenuti im u susret kako bih ih nagovorio na predaju, ako im faraon p o tedi ivote. - Na njemu je da o tome odluèi. iL Seti nije dopustio neprijatelju da predahne; istoga dana napao je druga dva logo ra. Ni jedan ni drugi nisu slu ali savjete pora enog voðe koji ih je poku ao urazumiti. Borbe su trajale kratko jer su se Nubijci borili bez ikakvog plana. Sve sna nije u svijest im se probijalo upozorenje vraèeva to im je slabilo snagu, i suoèeni licem u lice sa Setijem iz èijeg je pogledala sijevala vatra nisu se borili s uobièajenom s rèano æu. U njihovim glavama, rat je bio unaprijed izgubljen. Sljedeæeg dana u zoru, i druga su plemena polo ila oru je; nije li se sa strahom govor ilo o kraljevom sinu, gospodaru slona koji je veæ ubio na desetine crnaca? Faraono voj vojsci nitko se ne mo e oduprijeti. Seti je osvojio est stotina zarobljenika; s njima æe put Egipta krenuti i pedeset èet iri mladiæa, ezdeset est djevojaka i èetrdeset osmoro djece koja æe biti odgajana u Egip tu, a onda æe se vratiti u Nubiju kao nositelji kulture koja æe nadopuniti veæ postojeæu i usmjeravati domaæe stanovni tvo ka miru s moænim susjedom. -mRAMZESr $JW SVJETLOSTI Kralj se je uvjerio kako je zemlja Irem u potpunosti osloboðena i da stanovnici to g bogatog poljoprivrednog kraja ponovo imaju pristup bunarima kojih su se pobunj enici bili doèepali. Od sada æe potkralj svakoga mjeseca obilaziti ovo podruèje kako b i se izbjegla svaka moguænost izbijanja novih nemira; ako seljaci budu imali zahtj eve ili pritu be zadatak je visokih namjesnika da ih pa ljivo saslu aju i pravedno pre sude. U sluèaju ozbiljnog spora presudit æe faraon. Ramzes je bio tu an; alio je to ostavlja Nubiju. Nije se usudio od oca tra iti polo aj p otkralja iako se osjeæao dostojnim te du nosti. Kada mu je s tom mi lju u glavi jednom ipak pri ao, Setijev pogled ga je odvratio od nauma da ju glasno izgovori. Vladar mu je izlo io svoj plan; ostaviti æe sada njeg potkralja na tom polo aju i zahtijevati od njega besprijekorno pona anje. Ako napravi i najmanju pogre ku, zavr it æe karijeru k ao obièan dobavljaè opreme za utvrdu.

Slonova surla dotakla je Ramzesov obraz; ravnodu an na zahtjeve mnogih vojnika koj i su eljeli vidjeti divovsku ivotinju kao sudionika parade na ulicama Memphisa, pr inc ga je odluèio ostaviti na slobodi, sretnog, u podruèju u kojem je i roðen. Ramzes je pomilovao surlu na kojoj je rana veæ zacijelila; slon je pokazao u smjer u ravnice kao da ga je pozivao da krene s njim. Ali, putovi diva i princa ovdje su se razilazili. Ramzes je dugo ostao nepomièan; odlazak njegovog neoèekivanog saveznika stezao mu je srce. Iznad svega je elio krenuti s njim, otkriti nepoznate predjele, uèiti od ivot inje i prirode... Ali, taj san se nije mogao ostvariti. Morao se je ponovno ukrc ati na laðu i vratiti na sjever. Princ se zarekao kako æe se vratiti u Nubiju. Egipæan i su se s pjesmom na ?mCHRISTlAtl JACQ usnama spremali za polazak; vojnici nisu prestajali izvikivati a hvale Setiju i Ramzesu koji su tako opasan pohod pretvorili J . u laganu pobjedu. Nisu ugasili vatre u ognji tima, jer æe ih * domoroci odmah zamijeniti. Prolazeæi kroz umarak, Ramzes je zaèuo stenjanje. Kako su mogli ostaviti ranjenika? \ Razmaknuo je bunje i ugledao prepla eno mladunèe * lava koje je jedva disalo. ivotinja je ispru ila desnu apu koja je bila sva oteèena; oèi su joj bile u groznici i nije prestajala cviljeti. Ramzes ju je uzeo u naruèje i primijetio kako joj srce neravnomjerno kuca. Ako ne dobije pomoæ lijeènika, mali lav æe uginuti. Na sreæu, Setau se jo nije bio ukrcao na svoju laðu; Ramzes mu je pokazao bolesnika. Pregled rane nije ostavio mjesta sumnji. - Ugriz zmije - zakljuèio je Setau. - Kakvo je stanje? - Vrlo je lo e... Pogledaj pa ljivo, vide se tri uboda od tri otrovna zuba, dva glav na i treæeg dopunskog, a vidi se i otisak ostalih dvadeset est zuba. Dakle, to je k obra. Da ovaj mali lav nije izuzetan, veæ bi bio mrtav. - Izuzetan? - Pogledaj mu ape, uistinu su ogromne za tako mladu ivotinju. Kada bi ova zvijer pre ivjela narasla bi znatno iznad prosjeka svoje vrste. - Poku aj ga spasiti. - Njegova jedina nada je godi nje doba; zimi je kobrin otrov manje sna an. Setau je izdrobio u vinu korijen zmijskog drveta iz istoène pustinje i dao napitak lavu da ga popije; zatim je u sitno izmrvio li æe ovog bunja i namazao tijelo ivotinj e kako bi potaknuo rad srca i pojaèao disanje. Tijekom putovanja, Ramzes se nije odvajao od laviæa, omotanog zavojima natopljenim vla nim pustinjskim pijeskom i li æem ricinusa. ivotinja se sve manje pokretala; iako je bila 196RANZ?5: $1« SVJETLOSTI nahranjena mlijekom, sve je vi e gubila snagu. Ipak, godila su joj prinèeva milovanj a i upuæivala mu je zahvalne poglede. - Pre ivjet æe - obeæao je - ja i ti æemo biti prija elji.

roæobdija je najprije ustuknuo; potom se pribli io. uti pas, isprva boja ljiv, usudio s e onju iti laviæa èije su zaèuðene oèi prvi puta vidjele neobiènu ivotinju. Malena zvijer, jo slaba, po eljela se poigrati; skoèila je na Noæobdiju i skoro ga ugu ila svojom te ino . Pas je cvilio, nekako se oslobodio tereta, ali nije uspio izbjeæi kand e koje su m u izgreble stra njicu. Ramzes je primio laviæa za vrat i odr ao mu dugu prodiku; ovaj je samo slu ao uspravlj enih u iju. Princ se pobrinuo za psa, èija je rana bila povr inska i ponovno suoèio svoj a dva prijatelja. Noæobdija, pomalo osvetoljubiv, udario je po nju ci laviæa kojeg je Setau nazvao "Krvolok". Nije li pobijedio otrov zmije i sjenu sigurne smrti? Ovo ime æe mu donositi sreæu, i pristajat æe uz njegovu natprirodnu snagu. Setau je glasn o razmi ljao - divovski slon, zastra ujuæi lav... Nije li Ramzesa ne to vuklo ka velièanst venom i iznimnom, dok ga siæu no i jadno nisu zanimali?

Vrlo brzo, lav i pas su shvatili kolika je snaga onog prvog; Krvolok se je nauèio svladavati, a Noæobdija ga manje zadirkivati. Meðu njima se rodilo iskreno prijatelj stvo; s jednakom ivotnom rado æu dijelili su igre i beskrajna utrkivanja. Poslije obr oka, pas bi zaspao uz bok lava. Na dvoru se govorilo samo o Ramzesovim podvizima. 117CHRISTIAH JACa Èovjek sposoban pripitomiti slona i lava bio je obdaren èarobnom moæi koju nitko nije smio podcijeniti; lijepa Izet je bila ponosna na Ramzesa, dok je Henar osjeæao dub oku ogorèenost. Kako su ugledne liènosti mogle biti tako lakovjerne? Ramzes je imao sreæe, to je sve; nitko ne mo e komunicirati s divljim zvijerima. Jednog dana, i to vrlo brzo, lav æe ponovo postati divlja zvijer i raskomadati ga. Usprkos svemu, stariji je kraljev sin procijenio kako je mudro odr avati odliène slu b ene odnose sa svojim bratom; nakon to je, kao i cijeli Egipat, izrekao hvalospjev e Setiju, Henar je naglasio ulogu koju je Ramzes odigrao u borbi protiv pobunjen ih Nubijaca. Pohvalio je njegove vojnièke vrline i izrazio elju da mu se javno oda priznanje. Povodom dodjeljivanja nagrada starim azijskim vojnicima, koje je Henar uruèivao u ime kraljevog izaslanstva, on je izrazio elju da nasamo vidi svojeg brata. Ramzes je saèekao zavr etak sveèanosti, pa su se dvojica mu karca povukla u Henarov ured, koji je nedavno bio preureðen. Neki iznimno nadareni slikar o ivio je po zidovima vrtove cvijeæa po kojima su letjeli areni leptiri. - Nije li ovo zaista èudesno? Volim raditi u rasko i; svaki mi posao onda izgleda l ak i. eli li probati novo vino? - Ne, hvala; ovakva slavlja su mi dosadna. - I meni, ali su neophodna; na i junaci vole kada im se ukazuje poèast. Zar ne izla u svoj ivot opasnosti, kao i ti, da bi nam osigurali miran ivot? Tvoje pona anje u Nu biji bilo je za svaku pohvalu; tim prije to je akcija bila lo e zapoèela. Henar se udebljao; ljubitelj dobrog zalogaja, nije mario za tjelesne vje be i nali kovao je kakvom debelju kastom provincijskom ugledniku. - Na je otac vodio ovaj pohod kao najbolji vojskovoða; sama njegova prisutnost veæ je zastra ila neprijatelja. - Naravno, naravno... Ali tvoja pojava na leðima slona doprinijela je na e m uspjehu. Prièa se da te je Nubija odu evila. RAMZES: SIM SVJETLOSTI - Istina je, zavolio sam taj kraj. - Kako ocjenjuje pona anje nubijskog potkralja? - Kao nedostojno i za svaku osudu. - Ipak, faraon ga je ostavio na tom polo aju. - Seti zna to radi. - Takvo stanje ne mo e potrajati; neæe proæi mnogo . vremena, a potkralj æe napraviti n ovi ozbiljan prekr aj. - Mo da je izvukao pouku iz svojih pogre aka? - Ljudi se ne mijenjaju tako lako, dragi brate; uvijek te e ponovno poèiniti isti g rijeh. Potkralj neæe biti izuzetak od pravila, vjeruj mi. - Svatko ima svoju sudbinu. - Njegova propast mo e se ticati tvoje sudbine. - Na koji naèin? - Nemoj glumiti kako ti nije jasno na to ciljam; ako si se zaljubio u Nubiju, je dina du nost koju eli je polo aj potkralja. Ja ti mogu pomoæi da ga dobije . Ramzes nije oèekivao takvu moguænost; Henar je primijetio njegovu zbunjenost. - Smatram daje tvoja elja sasvim opravdana - nastavio je - Kada bi ti zauzimao ta j polo aj, siguran sam kako vi e ne bi bilo nijednog poku aja pobune. Uèinio bi zemlji u slugu i sam bi bio sretan. San... San koji je Ramzes potisnuo iz glave. ivjeti tamo, sa svojim lavom i svoji m psom, prevaljivati svakog dana ogromna pusta prostranstva, suosjeæati s Nilom, s tijenama i pozlaæenim pijeskom... Ne, bilo je previ e lijepo da bi bilo stvarno. - Ti mi se ruga , Henare. - Uvjerit æu kralja da si dorastao tom zadatku. Seti te je vidio na djelu. Mnogi glasovi podr ke æe mi se pridru iti i stvar æe se zavr iti u tvoj korist.

- Ako eli , probaj. Henar je èestitao bratu. U Nubiji, Ramzes mu vi e neæe praviti smetnje. IIICHRfSTlAM JACQ A i je bilo dosadno. ' > U nekoliko tjedana iscrpio jesve radosti administrativnog j posla kojeg su mu dodijelili nadreðeni. Birokracija i arhivi nisu *,' imali dovoljno privlaènosti; privlaèio ga je samo rad izvan '\ ureda. Volio je sklapati poznanstva, navoditi ljude iz svih ,\ slojeva dru tva da mu se povjere, razotkrivati la i, pronicati u sitne i krupne tajn e, rasvjetljavati poku aje da se istina sakrije u sjenu izvan njegovih oèiju. Od trenutne situacije je trebalo napraviti saveznika; ponizno se pokoravajuæi, u oèe kivanju mjesta koje æe mu omoguæiti da putuje u Aziju i shvati naèin razmi ljanja [ egipatskih neprijatelja, upotrijebio je jedinu strategiju kojoj je \\ mogao pribjeæi diplomat - neprestano se kretao meðu ljudima \ \ od utjecaja. V, Tako je upoznao osobe od iskustva, koji su bili krti na '} rijeèima i ljubomorno èuvali svoje tajne. Znao ih je pridobiti <i na svoju stranu, ne tra eæi ni ta zauzvrat. Pristojan, obrazovan, \\ stekao je njihovo povjerenje i potakao brojne razgovore, nikada ne zamarajuæi svoj e sugovornike. Postupno je stekao uvid u sadr aj povjerljivih dosjea, iako ih nije imao u rukama. Poneki kompliment, odmjerena pohvala, umjesna pitanja i pa ljivo b iran rjeènik pribavili su mu po tovanje visokih èinovnika u Ministarstvu vanjskih posl ova. Do Henara su stizale samo povoljne vijesti o mladom Ashi; bio je veliki uspjeh to ga je naèinio svojim saveznikom. Tijekom njihovih èestih tajnih sastanaka, A a mu je prenosio to se dogaðalo u utjecajnim krugovima. Henar je provjeravao i dopunjavao v lastite spoznaje; iz dana u dan, sraèunato se pripremao za kraljevsku du nost. Otkako se vratio iz Nubije, Seti je djelovao umorno; nekoliko savjetnika mu je p redlagalo da Henara postavi za ?100RAMZES: SIH SVJETLOSTI regenta i tako se oslobodi suvi nih poslova. Kako je odluka veæ bila donijeta i nitko joj se nije suprotstavljao, èemu oklijevati ? Henar je mudro smirivao glasine; njegova mladost i neiskustvo, tvrdio je, jo su g a sputavali. Najbolje je bilo osloniti se na faraonovu mudrost. n tu Ameni je ponovo pre ao u napad; nakon to se izlijeèio od ugru ka u krvi koji ga je prik ovao za krevet, trudio se dokazati Ramzesu da njegova potraga nije bila uzaludna . Prekomjerni rad ugrozio je zdravlje mladog pisara, ali on se usprkos tome s is tom radino æu vratio poslu, brinuæi se jedino zbog ka njenja izazvanog njegovim zdravstv enim tegobama. Iako mu Ramzes nije uputio niti jedan prijekor, Ameni se osjeæao kr ivim. Jedan dan odmora izgledao mu je kao neoprostiv nemar. - Prekopao sam sva smetli ta i konaèno sam prona ao dokaz - reèe on Ramzesu. - Nije li rijeè "dokaz" pretjerana? - Dva komadiæa kreènjaka koji se neosporno uklapaju: na jednom se spominje sumnjiva radionica, a na drugom ime vlasnika, na alost prekinuto, ali koje se zavr ava slovo m R. Zar to ne ukazuje na Henara? Ramzes je skoro zaboravio na sve te neugodne dogaðaje koji su se odigrali prije nj egovog putovanja u Nubiju. Konju ar, vozaè dvokolice, preprodaja tinte.... Sve to mu je izgledalo vrlo daleko i nedovoljno vrijedno pa nje. - Zaslu uje èestitke, Ameni, ali niti jedan sudac neæe pristati otvoriti istragu na os novu takve sitnice. Mladi pisar je oborio pogled. - Bojao sam se ba takvog odgovora... Zar ne bismo trebali barem poku ati?

- To bi bio siguran poraz. 101CHR1STIAN JACQ - Mogu pronaæi nove dokaze. - Je li to moguæe? - Nemoj dopustiti Henaru da te prevari; ako te uistinu eli vidjeti na mjestu pot kralja Nubije, za to postoji samo jedan razlog, eli te se rije iti. Njegova æe nedjel a biti zaboravljena i imat æe odrije ene ruke u Egiptu. - Svjestan sam toga, Ameni, ali ja volim Nubiju; poæi æe sa mnom i otkriti predivnu z emlju, mjesto daleko od dvorskih spletki i niskosti. Prinèev osobni tajnik nije ni ta odgovorio, uvjeren kako je Henarova blagonaklonost skrivala novu klopku; sve dok bude u Memphisu, neæe odustati od namjere da otkrije istinu. n OJ Dolanta, Ramzesova starija sestra izle avala se na obali jezera u kojem se kupala kada je bilo toplo, a potom bi je mazali uljem i masirali. Otkako joj je mu unapr ijeðen, po cijele dane je ljenèarila i osjeæala se sve umornijom. Vlasuljarka, slu kinja koja se brinula o njezinim noktima na rukama, pa druga koja joj je njegovala no kte na nogama, nadstojnik, kuhar... svi su je umarali. Unatoè kremama koje joj je preporuèio ugledan lijeènik, njezina ko a je i dalje bila mas na; trebala je dodu e savjesnije voditi brigu o svom tijelu, ali su joj dru tvene ob veze oduzimale najveæi dio vremena. Kako bi stalno bila upuæena u bezbroj sitnih dvo rskih tajni morala je prisustvovati svim prijemima i sveèanostima koje su obilje ava le ivot egipatskog visokog dru tva. Veæ nekoliko tjedana Dolanta je bila zabrinuta; osobe bliske Henaru manje su joj s e povjeravale, kao da su zazirale od nje; stoga je smatrala da je nu no o tome por azgovarati s Ramzesom. 202RAMZES: SIN SVJETLOSTI fli - Nakon tvoje uloge u ratnoj pobjedi - poèela je sestra $ - tvoj i javni postupci vi e nisu beznaèajni. !i , . - to oèekuje od mene? ," > - Kada Henar postane regent, imat æe veliku vlast u rukama; bojim se da æe me zapostaviti. Veæ me poèinju dr ati po strani; uskoro æu biti bez naèajnija od obiène graðanke iz \ provincije. ) - to ja tu mogu? m - Podsjeti Henara na moje postojanje i na znaèaj m re e §' mojih veza; u buduænosti æe mu one biti od koristi. æ$ - Nasmijat æe mi se u lice; za na eg brata, ja sam veæ i' nubijski potkralj i daleko od Egipta. - Va e pomirenje je, dakle, samo prividno. !, - Hena r je izvr io raspodjelu du nosti. > - I ti prihvaæa izgnanstvo meðu crnce? - Ja volim Nubiju. ,j Dolanta se ra estila, trgnuv i se iz svoje mlitavo sti. - Pobuni se, molim te! Tvoje dr anje je nedopustivo. Daj da se ti i ja udru imo i o sujetimo Henara u njegovim namjerama; to èudovi te æe zapamtiti da ima obitelj i da na s ne smije gurati u stranu. - ao mi je, draga sestro, ali u asavam se zavjera. Ona ustade, bijesna kao tigrica . - Ne ostavljaj me. - Vjerujem da si sposobna sama se boriti. % Hl U ti ini Hatorinog hrama, nakon to je obavila veèernje obrede i odslu ala pjevanje sveæen ica, kraljica Tuja se prepustila

20?CHRISTIAN JACQ mislima. Slu enje boginji omoguæavalo joj je da se udalji od ljudskih niskosti i da sagleda buduænost zemlje s daleko vi e razumijevanja. Kraljica je tijekom dugih razgovora sa svojim suprugom izrazila sumnju u Henarov u sposobnost za upravljanje; kao i obièno, Seti je vrlo pa ljivo slu ao. Faraon je zna o da je netko poku ao ubiti Ramzesa i da je pravi krivac, ako to veæ nije bio vozaè dv okolice koji je nastradao u rudnicima tirkiza, i dalje bio nepoznat i neka njen. I ako se Henarovo ogorèenje protiv brata sti alo, je li ga bilo moguæe smatrati nevinim? U nedostatku dokaza, takve sumnje su izgledale neumjesne, ali zar eð za vla æu nije po nekad znala ljudsko biæe pretvoriti u zvijer? Seti nije zanemarivao niti jednu pojedinost; mi ljenje njegove supruge vi e je vrije dilo od rijeèi dvorjana koji su bili naklonjeni Henaru ili su navikli ulizivati se faraonu. Seti i Tuja zajedno su procijenili pona anje svoja dva sina i izveli zak ljuèke. Naravno, razum je odmjeravao i procjenjivao; ali on nije bio u stanju odluèiti. Si a, blistava intuicija, neposredna spoznaja koja se prenosi iz srca faraona u src e faraona, odredit æe put. n Otvarajuæi vrata koja su vodila u vrt namijenjen princu Ramzesu, Ameni je naletio na èudan predmet - prekrasan krevet od bagremovog drveta! Veæina Egipæana spavala je n a asurama; ovakav dio namje taja vrijedio je èitavo bogatstvo. Sav u èudu, mladi pisar je odjurio probuditi Ramzesa. - Krevet? Nemoguæe. - Doði se uvjeriti vlastitim oèima; pravo remek-delo! Princ je bio istog mi ljenja ka o i njegov osobni tajnik; stolar je bio izuzetan majstor. 204RAMZES: Sin SVJETLOSTI Hoæemo li ga unijeti u kuæu? - upitao je Ameni. - Ni sluèajno! Prièuvaj ga ovdje. Uzjahav i neosedlanog konja, Ramzes je u galopu stigao pred vilu roditelja lijepe Izet; morao se je strpjeti dok mlada ena nije zavr ila s dotjerivanjem, kako bi se pojavila sva ureðena, namazana i namirisana. Njezina ljepota Ramzesa nije ostavila ravnodu nim. - Spremna sam - reèe ona s osmjehom. - Izet... Ti si mi poslala onaj krevet? Ona ga zagrli, blistajuæi od sreæe. - Tko bi se drugi usudio? Uruèiv i mu "dar postelje", lijepa Izet je primoravala princa da joj i sam pokloni d rugi krevet, jo rasko niji, znak pristanka da ih vidi kao buduæe mladence, sjedinjene za cijeli ivot. - Jesi li prihvatio moj poklon? - Ne, ostao je napolju. - To je ozbiljna uvreda - pro aputa ona, umiljavajuæi se. - Za to odla emo ono to je neizbje no? - Moram ostati slobodan. - Ne vjerujem ti.. - Bi li voljela ivjeti u Nubiji? - U Nubiji? Kakav u as! - To je, meðutim moja sudbina. - Ti æe je odbiti! - Nemoguæe. Ona se otrgnula od Ramzesa i pobjegla. [ Ramzes je bio pozvan, kao i mnogi uglednici, èuti progla enje novih imenovanja koje je donio faraon. Dvorana za primanje bila je puna, stariji su pokazivali mirnoæu k oja je katkad varljiva, mladi su lo e skrivali nestrpljenje. Mnogi su strahovali 205CHRISTIAM JACQ od Setijevog suda, buduæi vladar nije dopu tao nikakvo zaka njenje u izvr avanju zadatak a koje je povjeravao, i te ko su ga mogla pokolebati izmi ljena opravdavanja nesposo

bnih. Nekoliko tjedana pred ovu sveèanost, na dvoru je vrvjelo kao u mravinjaku, jer se svaki uglednik trudio pokazati revnim i nepokolebljivim slugom Setijeve politike , kako bi saèuvao svoje interese i interese svojih tiæenika. Kada je opunomoæeni pisar zapoèeo èitanje odluke, u ime kralja, nastala je potpuna ti in a. Ramzes, koji je prethodnog dana veèerao sa svojim starijim bratom, nije osjeæao n i najmanju zebnju. Kako je njegov sluèaj bio unaprijed rije en, obratio je pozornost na ostale. Neka su lica bila ozarena, druga smrknuta, neki su se namr tili negodu juæi; ali, to je bila faraonova odluka i svatko æe je po tovati. Najzad do ao je red na Nubiju, za koju nije vladalo posebno zanimanje; poslije ned avnih dogaðaja i Henarovog upornog zalaganja, princ Ramzes je bez sumnje bio odabr an da postane potkralj. Iznenaðenje je bilo ravno udaru groma: sada nji vicekralj ostao je i dalje na toj du n osti. L! ijepa Izet je sjajila od radosti: unatoè Henarovim /skrivenim spletkama, Ramzes ni je postavljen za nubijskog potkralja! Princ æe ostati u Memphisu, gdje æe i dalje za uzimati poèasni polo aj. Mlada ena æe znati iskoristiti ovu neoèekivanu priliku i zarobit i Ramzesa okovima strasti; to se je vi e otimao, vi e ju je privlaèio. - zo6 ? RAMZES: SIM SVJETLOSTI Bez obzira na navaljivanje roditelja koji su zahtijevali od nje da potvrdno odgo vori na Henarove braène molbe, lijepa Izet je oèi imala samo za njegovog brata. Otka ko se vratio iz Nubije, mladiæ se je jo proljep ao i postao mu evniji; njegovo predivno tijelo popunilo se i razvilo, njegova prirodna otmjenost je bila jo nagla enija. N advisujuæi za glavu veæinu svojih sunarodnjaka, izgledao je nepobjediv. Dijeliti ivot s njim, njegova uzbuðenja, njegove elje... Kakva sjajna buduænost! Nitko i ni ta neæe sprijeèiti lijepu Izet da se uda za Ramzesa. Nekoliko dana poslije progla enja imenovanja, oti la je princu; ne bi bilo mudro da je oti la ranije. Sada, kada je prvi val razoèaranja minuo, Izet æe biti prava osoba k oja æe ga utje iti. Ameni, kojega nije voljela, uljudno ju je primio. Kako je princ mogao pokloni po vjerenje ovom kr ljavom, slabunjavom klipanu, neprestano nagnutom nad svojom pisar skom ploèicom, osobom tako nesposobnom u ivati u ivotnim radostima? Prije ili kasnije , uvjerit æe svojeg buduæeg supruga da ga se rije i i okru i se reprezentativnijim osobl jem. Netko kao Ramzes nije se smio zadovoljiti takvim spodobama. - Najavi me svom gospodaru. - ao mi je, odsutan je. - Koliko dugo? - Ne znam. - Gdje je? - Ne znam. - ali se sa mnom? - Toga se dobro pazim. - Onda govori! Kuda i gdje je oti ao? - Kralj je do ao po njega juèer ujutro; Ramzes se popeo na njegovu dvokolicu te su o ti li prema pristani tu. 207CHRISTIAN JACQ Dolina kraljeva, koju su mudraci zvali "velika poljana", raj u kojem je uskrsava la svjetlosna du a faraona, le ala je u kamenoj ti ini. Od pristani ta na zapadnoj obali Tebe do ovog svetog mjesta, koje je stra a danonoæno èuvala, faraon i njegov sin i li s u vijugavim putem okru enim visokim liticama. Nad Dolinom se uzdizao Brijeg, s vrhom u obliku piramide, u kome , ( je obitavala boginja utnje. '* Ramzes je bio skamenjen. Za to ga je otac vodio na ovo tajanstveno mjesto, gdje . su samo faraon koji je bio na prijestolju i majstori zadu eni f

da kopaju njegovo vjeèno boravi te imali pristup? Zbog blaga i > koje je bilo nagomilano u grobnicama, policijski strijelci su /i imali zapovijed odapinjati strijele bez ikakvog upozorenja, èim ugledaju nepoznatu osobu; najmanji poku aj kraðe smatrao se m zloèinom koji je dovodio u opasnost opstanak cijele zemlje i '^v ka njavao se smræu. Ali prièalo se da tu ive duhovi naoru ani no evima koji su odrubljival glavu neopreznima kada nisu bili u stanju odgovoriti na njihova pitanja. Istina, prisutnost Setija djelovala je umirujuæe; ali Ramzes bi radije pro ao kroz d eset bitaka s Nubijcima nego putovao kroz ovaj zastra ujuæi svijet. Njegova snaga i srèanost ovdje mu neæe biti ni od kakve pomoæi; osjeæao se bespomoæno, poput laganog plije na nepoznatih sila protiv kojih se nije znao boriti. Nigdje ni travke, nigdje ptice ili barem insekta. Izgledalo je kao da je Dolina odgurnula svaki oblik ivota u korist kamena koji je jedini bio u stanju trajno sv jedoèiti o pobjedi nad smræu. Kako su dvokolice kojima je upravljao Seti sve vi e napr edovale, prijeteæe zidine su se sve vi e pribli avale; vruæina je postajala neizdr iva, os jeæaj da se izlazilo iz svijeta ivih stezao je grlo. K>8HAflZES: SIH SVJETLOSTI Pred njima se pojavi uzak prolaz, rieka vrsta ulaza otvorenog u stijeni; s lijev e i desne strane nalazili su se naoru ani vojnici. Dvokolica se je zaustavila, a S eti i Ramzes su si li. Policajci su se naklonili; poznavali su vladara koji je red ovito provjeravao kako napreduju radovi u grobnici, i osobno prenosio kiparima h ijeroglifske zapise za koje je elio da budu urezani na zidovima njegovog posljedn jeg boravi ta. Kada su pro li kroz ulaz, Ramzesu je zastao dah. "Velika poljana" je bila pregrijan lonac, bez drugog vidika osim vrhova utih liti ca nad kojima se nadnosilo plavo nebo; stijene su nametale gotovo potpunu ti inu k oja je du i faraona osiguravala mir i spokoj. Strah je ustupio mjesto zadivljenost i; zaslijepljen svjetlo æu Doline, princ se istovremeno osjetio i pora enim i uzvi enim. Iako je bio samo mali, beznaèajan èovjek u usporedbi s tajanstveno æu i uzvi eno æu mjesta pak je naslutio prisutnost onostranog koje je davalo snagu umjesto uni tenja. Seti je sina poveo prema velikim kamenim dverima; gurnuo je vrata od pozlaæenog ce dra i krenuo strmim usponom u odajicu u kojoj je, na sredini, le ao sarkofag. Kral j je zapalio baklje koje se nisu dimile; sjaj i savr enstvo zidnih ukrasa osupnuli su Ramzesa. Zlatna, crvena, plava i crna boja sijale su natprirodnim sjajem; pa n ju princa privukla je slika ogromne zmije, Apofisa, èudovi ta iz tame koje je pro dira lo svjetlost, i koje je tvorac, predstavljen u ljudskom oblièju, krotio pomoæu bijel og tapa, ne ubijajuæi ga. S divljenjem je gledao sunèevu barku kojom je upravljao bog Sia, poznavatelj svih uzroka i jedini sposoban otkriti pravi put u podruèjima mra ka; ushitio ga je faraon kojega su promatrali Horus s glavom sokola i Anubis s g lavom akala, i kojega je boginja Maat, vjeèni Zakon, primala u raj pravednih. Kralj je bio prikazan mlad, blistave ljepote, s tradicionalnom vlasuljom na glavi, de belom zlatnom ogrlicom i pozlaæenom pregaèom; pred Ozirisom ili Nefertumom, bogom ov jenèanim lotosovim cvijetom, simbolom obnavljanja ivota, vladar je izgledao vedar, oèiju CHRJST1AN JACQ zagledanih u vjeènost. Mno tvo drugih pojedinosti privuklo je prinèevu pozornost, osob ito tajanstveni zapis koji je podsjeæao na dveri drugog svijeta; ali Seti mu nije dopustio da zadovolji do kraja svoju radoznalost i zapovjedio mu je da padne na koljena pred sarkofagom. - Kralj koji ovdje poèiva nosi isto ime kao i ti, Ramzese; on je bio osnivaè na e loze . Horemheb ga je izabrao za svog nasljednika onda kada se Ramzes, biv i vezir, veæ b io povukao nakon to je cijelog ivota savjesno slu io zemlji. Starog su èovjeka otrgli od njegovog mira i on je svoju posljednju energiju ulo io u upravljanje Egiptom. V eæ iscrpljen, vladao je manje od dvije godine; ali opravdao je imena koja je dobio prilikom krunidbe: "Onaj koji potvrðuje Maat kroz Dvije zemlje"; "Bo anska svje tlost ga je donijela na svijet"; "Neprolazna je moæ bo anske svjetlosti"; "Odabran p o stvaralaèkom naèelu". Takav je bio taj mudar i skroman èovjek, na predak, onaj kojem se trebamo klanjati da bi nam otvorio oèi; posveti mu kult, slavi njegovo ime i us pomenu na njega, jer preci su ispred nas, a mi trebamo koraèati njihovim stopama.

Princ je osjetio da je duh osnivaèa loze prisutan; iz sarkofaga, koji su hijerogli fi nazivali "osiguravateljem ivota", izbijala je neka opipljiva snaga, nalik blag om suncu. - Ustani, Ramzese; tvoje prvo putovanje je zavr eno. a.1 Oko njih su se uzdizale piramide; najvelièanstvenija je bila piramida faraona Djos era, s ogromnim stepenicama koje su vodile ka nebu. Zajedno sa svojim ocem, Ramz es je otkrivao drugu nekropolu, ogromnu Sakaaru u kojoj su bila podignuta vjeèna b oravi ta faraona Starog kraljevstva i njihovih vjernih podanika. Seti se uputio prema rubu pustinjske visoravni odakle se pru ao pogled na umarke pa lmi, polja s usjevima i Nil. 210RAMZES: SIM SVJETLOSTI Tu su se nizale, du e od jednog kilometra, velike grobnice od nepeèene cigle, dugaèke pedesetak metara, èije su strane nalikovale proèeljima palaèe. Visoke preko pet metara , bile su oslikane jarkim i veselim bojama. Jedna od njih iznenadila je Ramzesa jer je imala tri stotine bikovskih glava od peèene zemlje koje su tvorile izboèine cijelom du inom; okiæene pravim rogovima, pretvar ale su grob u nepobjedivu vojsku kojoj se nijedna neprijateljska sila neæe uspjeti pribli iti. - Faraon koji je ovdje sahranjen nosi ime Djet - otkrio je Seti - to znaèi vjeènost; pored njega su ostali kraljevi prve dinastije, na i najdalji preci. Oni su, prvi put na ovom tlu, uveli po tovanje zakona boginje Maat i donijeli red umjesto kaosa ; svaka vladavina treba uzimati korijen u vrtu koji su sami zasadili. Sjeæa li se d ivljeg bika s kojim si se suoèio? Ovdje je roðen, ovdje se moæ obnavlja od nastanka na e civilizacije. Ramzes je zastao ispred svake bikovske glave; nijedna nije imala isti izraz. Tu su bila prikazana sva lica umijeæa zapovijedanja, od najstro e vlasti do blagonaklon osti. Kada je princ napravio krug oko cijelog èudesnog spomenika, Seti se popeo na dvokolicu. - Ovime zavr ava tvoje drugo putovanje. Plovili su na sjever, potom jahali galopom uskim stazama, izmeðu zelenih polja, sv e do jednog sela gdje je dolazak faraona i njegovog sina izazvao odu evljenje. U o voj zabiti u Delti, takva sreæa mogla se samo èudom dogoditi; ipak, izgledalo je da stanovnici dobro poznaju kralja. Slu ba za odr avanje reda blago je opominjala okupl jeni narod, dok su Seti i Ramzes ulazili u malo sveti te, utonulo u mrak. Sjeli su na kamene klupe, licem okrenuti jedan prema drugome. - Je li ti poznato ime Avaris? 211CHRJSTIAM JACQ - Tko nije èuo za njega! To je ime ukletog grada koji je bio prijestolnica osvajaèim a Hiksima. - Nalazi se u Avarisu. Ramzes je bio osupnut. - Ali... nije li on uni ten? - Koji je to èovjek mogao uni titi bo anstvo? Ovdje vlada Set, bog munje i oluje, po kojem sam dobio ime. Ramzes je osjetio strahopo tovanje. Èinilo mu se da ga je Seti mogao uni titi jednim p okretom ili pogledom; zbog èega bi ga inaèe doveo na ovo ukleto mjesto? - Strah te je, i to je dobro; samo hvalisavci i budale ne poznaju strah. Iz ove vrste straha raða se volja koja daje snagu pobjedniku - to je Setova tajna. Tko j e zanijeèe, kao Akhenaton, èini gre ku i slabi Egipat. Faraon je takoðer olièenje oluje, g njeva svemira, neumoljive naravi munje. On je ruka koja stvara, a ponekad udara i ka njava; vjerovati u ljudsku dobrotu gre ka je koju kralj ne smije napraviti. Ona bi njegovu zemlju odvela u propast, a narod u bijedu. Jesi li u stanju suoèiti se sa Setom? Jedna zraka svjetlosti, to je dopirala s krova sveti ta, obasjala je kip uspravnog mu karca s uznemirujuæom glavom duge nju ke i dva velika uha: Set, èije se stravièno lice naziralo iz mraka! Ramzes je ustao i krenuo prema njemu. Udario je o nevidljivi zid i morao zastati; drugi poku aj se zavr io istim neuspjeho

m, ali je treæi puta uspio svladati prepreku. Crvene oèi kipa sjajile su poput dva o gnja; Ramzes je izdr ao njegov pogled, iako je osjeæao da ga pr i, kao da je plameni j ezik oblizivao njegovo tijelo. Bol je bila sna na, ali ju je podnosio; ne, neæe ustu knuti pred Setom, èak i po cijenu vlastite propasti. Nastupio je odluèujuæi trenutak neravnopravne borbe koju nije smio izgubiti; crvene su oèi izi le iz svojih duplji, vatra je opkolila mladiæevo tijelo, glava mu buknula u plamenu, a srce se eljelo rasprsnuti. AH on je ostao na nogama ?212RAMZES: S!M SVJETLOSTI prkoseæi Setu i time ga je odbacio daleko od sebe, u najdublji kutak sveti ta. Odjednom, nai la je oluja, pljusak se spustio na Avaris; ledene kapljice nevremena greble su po zidovima sveti ta. Crvena svjetlost se rasplinula, Set se vratio u t amu. On je bio jedini bog koji nije imao sina, ali faraon Seti, njegov nasljedni k m. zemlji, prepoznavao je u svojem sinu èovjeka roðenog da vlada. - Tvoje treæe putovanje je zavr eno - promrmlja on. 4tav dvor se preselio u Tebu, sredinom rujna, 'kako bi prisustvovao velièanstvenoj Opetovoj svetkovini, trenutku u kojem æe faraon stupiti u vezu s Amonom, skriveni m bogom, koji æe obnoviti ka svojeg sina, izabranog da ga predstavlja na zemlji. N ijedan plemiæ nije smio propustiti boravak u velikom gradu na Jugu tijekom tih pet naest dana; dok su vjerski obredi predviðeni samo za upuæene, narod se zabavljao na ulicama, a bogati na prijemima u svojim rasko nim vilama. Za Amenija, putovanje je bilo pravo muèenje; kako je po du nosti morao nositi papiru se i svoj pisarski pribor, mrzio je krenuti na put jer je to remetilo njegove ra dne navike. Iako je njegovo neraspolo enje bilo vidljivo, pripremio se je vrlo bri n o za ovo kratko preseljenje. elio je da Ramzes bude zadovoljan. Otkako se vratio, princ se promijenio. Karakter mu je postao mraèniji, èesto se povl aèio u osamu i udubio u misli; 21$(HRHTIAH.JACS Ameni ga nije smetao, samo bi mu povremeno podnosio dnevna izvje æa o svojem radu. K ao kraljevski pisar i vi i èasnik, princ je dnevno morao svladati mno tvo sitnih admin istrativnih problema koje je umjesto njega rje avao njegov osobni tajnik. Ako ni ta drugo, na laði koja je plovila prema Tebi, Ameni nije morao trpjeti lijepu Izet! Dok je Ramzes bio odsutan, svakoga je dana poku avala od njega izvuæi podatke kojima nije raspolagao. Kako dra i mlade ene na njega nisu djelovale, pogledi koje su razmjenjivali bili su prilièno hladni; kada je Izet zatra ila od Ramzesa da se r ije i svojeg tajnika, princ ju je bez razmi ljanja odbio pa su nekoliko sljedeæih dana proveli u svaði. Lijepa plemkinja morala je razumjeti, Ramzes nikada neæe izdati pr ijatelje. U svojoj tijesnoj kabini, Ameni je pisao pisma na koja je njegov prijatelj stavl jao peèat. Princ je sjeo na asuru pored njega. - Kako mo e vani podnositi tako jako sunce? - èudio se Ameni. - Na tvojem mjestu ja bih izgorio za manje od jednog sata. - Ja i Sunce se razumijemo; ja mu se klanjam, ono me hrani. Za to na trenutak ne prekine s poslom i obrati pa nju na okolinu? - Razbolim se èim sam besposlen. Tvoje posljednje putovanje ti izgleda nije bilo ugodno. - Je li to prigovor? - Postao si pravi usamljenik. - Tvoje pona anje utjeèe na mene. - Ne sprdaj se sa mnom i samo dalje èuvaj svoju tajnu. - Tajnu... Da, u pravu si. - Dakle, nema vi e povjerenja u mene. - Naprotiv; ti si jedino biæe koje mo e razumjeti neobja njivo. - Otac te je uputio u Ozirisove tajne? - upitao je Ameni sa znati eljom u oèima. 214RAMZES: SIM SVJETLOSTI - Ne, ali me je odveo na susret s njegovim precima... Svim njegovim precima.

Ramzes je posljednje rijeèi izgovorio toliko ozbiljno daje mladi pisar osjetio tre nutno uzbuðenje; to to je princ nedavno do ivio bio je bez sumnje jedan od kljuènih tre nutaka u njegovom ivotu. Ameni je postavi pitanje koje mu je poticalo znati elju. - Je li faraon izmijenio tvoju sudbinu? - Otvorio mi je oèi za jednu drugu stvarnost; sreo sam se s bogom Setom. Ameni je zadrhtao. -I... iv si! - Slobodno me mo e dotaknuti. - Da netko drugi izjavi kako se suoèio sa Setom, ne bih mu povjerovao! Ali ti, ti si ne to posebno. Ne bez straha, Amenijeva ruka je stegnula Ramzesovu; mladi pisar je odahnuo. - Nisi pretvoren u zlog duha. - Mo e li se to ikada znati sa sigurno æu? - Ja mogu; nisi nalik na lijepu Izet! - Nemoj o njoj previ e strogo suditi. - Nije li mi poku ala uni titi karijeru? - Dokazat æu joj da je bila u zabludi. - Hvala, ali nemoj od mene tra iti da s njom budem ljubazan. - Kad smo veæ kod toga... Nisi li previ e usamljen i pomalo èangrizav? - ene su opasne; vi e volim svoj posao. A ti, ti bi trebao pokazati vi e zanimanja za mjesto koje te èeka na Opetovoj svetkovini. Namijenjena ti je prva treæina povorke i biti æe odjeven u novu lanenu haljinu, s nabranim rukavima; skreæem ti pozornost da se ova odjeæa vrlo lagano zgu va. Morat æe se dr ati uspravno, bez naglih pokreta. - Najavio si mi te ko isku enje. - Kada je netko nadahnut Setovom snagom, za njega je to djeèja igra. 215CHRISTIAN JACQ Nakon to su umirili Kanaan, Siriju i Palestinu, pokorili Galileju i Libanon, pobi jedili Nubijce i beduine, potisnuli Hetite iza Oronta, Egipat i Teba su mogli be zbri no proslaviti svoju svetkovinu. Na sjeveru kao i na jugu, najmoænija dr ava svije ta ukrotila je demone koji su samo vrebali kako se dokopati njezinog bogatstva. Za osam godina vladavine, Seti se nametnuo kao veliki faraon kojega æe po tovati bud uæi nara taji. Govorilo se da æe Setijevo vjeèno boravi te, u Dolini kraljeva, biti najveæe i najljep e i kada sagraðeno; u Karnaku, gdje je radilo nekoliko graditelja, faraon je osobno up ravljao jednim velikim gradili tem, a nisu prestajali hvalospjevi o hramu na zapad noj obali, u Gurnahu, koji je bio posveæen kultu Setijevog ka, njegovoj duhovnoj m oæi, osiguranju vjeènosti. I najtvrdoglaviji su se slagali da je vladar imao pravo to se nije upustio u neiz vjestan rat s Hetitima i to je usmjerio snagu zemlje na izgradnju kamenih sveti ta, okupljali ta bo anskih prisutnosti. Meðutim, kao to je Henar ukazivao uglednicima koji su ga rado pristajali saslu ati, to primirje nije iskori teno da se razviju trgovaèki odnosi, premda su jedino oni mogli trajno ukinuti neprijateljstva. Brojne osobe od ugleda s nestrpljenjem su èekale ustolièenje faraonovog starijeg sin a, jer im je bio nalik; Setijeva strogost i sklonost ka tajanstvenosti stvorila mu je trajne neprijatelje, a neki su smatrali kako im se suvi e rijetko obraæa za sa vjet. S Henarom je bilo lak e razgovarati; ljubazan i ugodan, znao je osvojiti bla gonaklonost jednih, ne uvrijediv i druge, nudio je svakome ono to je elio èuti. Za nje ga, Opetova svetkovina bila je nova prilika da pro iri svoj utjecaj osvajanjem pov jerenja Amonovog vrhovnog sveæenika i njegove hijerarhije. 216 RAMZES: StM SVJETLOSTI Istina, smetalo mu je Ramzesova prisutnost; ali ono od èega je strahovao, nakon ne shvatljivog Setijevog odbijanja da mlaðeg sina imenuje potkraljem Nubije, nije se dogodilo. Faraon Ramzesu nije dodijelio nikakvu posebnu povlasticu, i ovaj se mo rao zadovoljiti, kao i tolika druga kraljevska djeca, samo rasko nim i bezbri nim ivo tom. U stvari, Henar je pogrije io to je strahovao od Ramzesa i smatrao ga suparnikom; n jegova ivotna energija i fizièki izgled bili su obièna varka, on nije posjedovao duho vnu snagu. Neæe biti neophodno niti ga postaviti za potkralja, buduæi da je ta du nost suvi e napor

na za njega; Henar je pomi ljao na neko poèasno zvanje, kao to je zapovjednik odreda dvokolica. Ramzes æe tako rasporeðivati najbolje jahaæe konje i zapovijedati grupici p rimitivaca, dok æe se lijepa Izet diviti mi iæavom tijelu svog bogatog mu a. Opasnost je prijetila s druge strane: kako uvjeriti Setija da to du e boravi u hram ovima i da se to manje mije a u dr avne poslove? Kralj je mogao sebièno èuvati svoje ovla sti i ometati poslove svojeg regenta. Henar æe morati vje to manipulirati faraonom i bez sukobljavanja ga usmjeriti ka meditaciji o onostranom; razvijajuæi svoje veze s egipatskim i stranim trgovcima, èijim ponudama faraon gotovo da nije poklanjao nikakvu pa nju, zauzimat æe sve znaèajnije mjesto i brzo postati nezamjenjiv. Osobito ga nije smio otvoreno napasti, veæ ga postupno uvuæi u mre u odnosa kojih æe prekasno po stati svjestan. Trebalo je takoðer s vrata skinuti sestru Dolantu. Brbljava, lijena i previ e radozn ala, ne bi mu bila ni od kakve koristi u okviru njegove buduæe politike; naprotiv, razoèarana to ne zauzima neki istaknuti polo aj, ona bi protiv njega mogla ujediniti nekoliko imuænih plemiæa koji su uvijek potrebni. Henar je svakako mislio Dolanti p okloniti ogromnu vilu, brojna stada i vojsku posluge, ali ona se time ne bi nika da zadovoljila; poput njega, voljela je spletke i zavjere. Ali, dva ?217CHRfSTlAfi JACU krokodila nisu mogla ivjeti u istoj moèvari; uostalom, njegova sestra nije bila dor asla njemu se oduprijeti. Lijepa Izet je po peti puta promijenila haljinu; niti ova joj ' f se nije svidjela, kao ni èetiri prethodne. Suvi e dugaèka, suvi e iroka, nedovoljno nabra na... Izgubiv i strpljenje, zapovjedila je sobarici da izabere neku drugu krojaèku r adionicu. Na velikom prijemu kojim æe se zavr iti svetkovina, morala je biti najljep a , kako bi izazivala Henara i zavela Ramzesa. Njena vlasuljarka je dotrèala, sva zadihana. - Brzo, brzo... sjednite da vas poèe ljam i da vam stavim sveèanu vlasulju. - Èemu tolika urba? - Danas æe se obaviti sveèani obred u hramu u Gurnahu na zapadnoj obali. - Ali to nije predviðeno! Obredi poèinju tek sutra. - Ipak æe biti ovako; cijeli grad je uzbuðen. Moramo se po uriti. Neraspolo ena, lijepa Izet se je zadovoljila haljinom klasiènog kroja i skromnom vla suljom iako tako nisu dolazile do izra aja njezina mladost i njezine èari; ali nikak o nije eljela propustiti taj neoèekivani dogaðaj. Kada hram u Gurnahu bude zavr en, biti æe posveæen kultu Setijevog besmrtnog duha, koj i se vraæa u ocean energije nakon otjelotvorenja u tijelu èovjeka koje traje jedan l judski ivotni vijek. Tajni dio graðevine, u kojem je kralj predstavljen dok izvodi tradicionalne obrede, jo je bio u rukama kipara; plemiæi i visoki dostojanstvenici okupili su se ispred proèelja ?218RAMZES: SIN SVJETLOSTI sveti ta, u velikom dvori tu pod vedrim nebom koje æe uskoro zatvarati jedan pilon. Bo jeæi se da ne izgore na suncu, iako je bilo jutro, veæina se sklanjala ispod malih p ravokutnih suncobrana. Ramzesa je zabavljalo gledati ugledne liènosti obuèene s kraj njom profinjeno æu; dugaèke haljine, tunike s nabranim rukavima i crne vlasulje davali su im ukoèen izgled. < Onako naduti, postat æe duboko ponizni èim se Seti bude pojavi o i klanjat æe se do zemlje kako bi mu se dodvorili. Najbolje upuæeni dvorjani tvrdili su da æe kralj, nakon to obavi jutarnje obrede u Ka rnaku, prinijeti posebnu rtvu bogu Amonu u dvorani s barkom u hramu u Gurnahu, ka ko bi se njegov ka obnovio i njegova ivotna snaga ostala nesmanjena; to je bio ra zlog ka njenja koje je za starije uglednike predstavljalo veliko muèenje. Setiju je nedostajalo èovjeènosti; Henar se zarekao da æe se kloniti ovakvih pogre aka i na najbol ji naèin iskoristiti slabosti ljudi. Jedan sveæenik obrijane glave, odjeven u strogu, jednostavnu bijelu haljinu, izi ao je iz pokrivenog hrama. Dugaèkim tapom u ruci krèio je sebi prolaz; uzvanici ove taja nstvene sveèanosti zaèuðeno su se pomicali u stranu. Sveæenik se zaustavio ispred Ramzes a. - Krenite za mnom, prinèe. Mnoge su se ene poèele do aptavati kada su primijetile Ramzesovu ljepotu i dostojanst

venost; lijepa Izet je bila ushiæena, Henar se smje kao. Znaèi, ipak je ostvario svoj cilj; njegov brat æe biti progla en za nubijskog potkralja prije Opetove svetkovine i odmah æe ga poslati u tu daleku oblast koju je toliko volio. Smeten, Ramzes je pre ao prag pokrivenog hrama prateæi sveæenika koji se uputio prema desnom dijelu graðevine. Dveri od cedrovine zatvorile su se za njima, sveæenik je ostavio princa izmeðu dva s tupa ispred tri kapele utonule u mrak. Iz one sredi nje zaèuo se ozbiljan glas, glas koji je pripadao Setiju. CHRISTlAtf JACQ - Tko si ti? - Zovem se Ramzes i sin sam faraona Setija. - Na ovom tajnom mjestu, nedostupnom obiènom èovjeku, slavimo vjeènu prisutnost Ra mzesa, na eg pretka i osnivaèa na e loze. Njegov lik, urezan na zidovima, vjeèno æe ivjeti zavjetuje li se da æe mu posvetiti kult i klanjati mu se? - Zavjetujem se. - U ovom trenutku, ja sam Amon, skriveni bog; priði mi, sine. Kapelu obasja svetlost. Na dva prijestolja sjedili su faraon Seti i kraljica Tuja; on je nosio krunu Amo na, koja se mogla prepoznati po dva dugaèka pera, a ona, bijelu krunu boginje Mut. Kraljevski par i bo anski par stapali su se u jedno. Ramzes je bio poistovjeæen s b o jim sinom i tako dopunjavao sveto trojstvo. Uzbuðen, mladiæ nije mogao niti pomisliti da je mit, èije je znaèenje bilo otkriveno sam o u tajni hramova, bio tako otjelotvoren; kleknuo je ispred ta dva biæa, uviðajuæi da su mnogo vi e nego njegov otac i njegova majka. - Voljeni sine - izjavi Seti - primi od mene svjetlost. Faraon spusti ruke na Ramzesovu glavu; velika kraljevska supruga uèini isto. Princ je istoga trenutka osjetio ugodno djelovanje vrlo blage topline; nervoza i napetost su popustili i ustupili mjesto nepoznatoj energiji koja je pro imala sva ki dio njegovog biæa. Ubuduæe æe ivjeti duhom kraljevskog para. Kada se Seti pojavio na pragu hrama, a Ramzes s njegove desne strane, nastala je potpuna ti ina. Faraon je nosio dvostruku krunu, koja je bila simbol jedinstva Go rnjeg i Donjeg Egipta; dijadema je ukra avala Ramzesovo èelo. 210RAMZES: StH SVJETLOSTI Henar se trgnuo. Nubijski potkralj nije imao pravo na takvo znamenje... To je bila gre ka, bezumlje ! - Progla avam svojeg sina Ramzesa - izgovarao je Seti ozbiljnim gromkim glasom - s vojim suvladarom, kako bih mogao za ivota vidjeti kako vlada. Imenujem ga za kral jevskog regenta i od sada æe sudjelovati u svim odlukama koje æu ja donositi. Nauèit æe upravljati zemljom, bdjeti nad njezinim jedinstvom, nalazit æe se na èelu naroda èija mu je sreæa va nija od njegove. On æe se boriti protiv vanjskih i unutarnjih neprijate lja i zavesti æe po tivanje zakona boginje Maat, titeæi nejake od moænih. Bit æe tako, jer velika je ljubav koju poklanjam Ramzesu, sinu svjetlosti. Henar je grizao svoje usne; mora æe se rasplinuti, Seti æe povuæi svoju rijeè, Ramzes æe d o ivjeti pad, odbit æe du nost koja je bila prete ka za njegovih esnaest godina... Ali sv eæenik je, po faraonovoj zapovijedi,prièvrstio za dijademu zlatni uraeus koji je pre dstavljao kobru èiji æe vatreni dah uni titi vidljive i nevidljive neprijatelje regent a, buduæeg faraona Egipta. Kratka sveèanost se zavr ila, a klicanje se zaorilo do sjajnog neba iznad Tebe. A: meni je provjeravao odredbe protokola; u povorci Karnaka do Luxora, Ramzes æe se nalaziti izmeðu dvojice starih dostojanstvenika i neæe smjeti suvi e brzo hodati. Taj spori, sveèani hod, za njega æe izvan svake sumnje biti naporan. 221(HRISTIAIUACU Ramzes je u ao u ured, ali je zaboravio zatvoriti vrata. Ameni je bio neotporan na propuh i odmah je kihnuo.

- Molim te, zatvaraj vrata za sobom - zatra io je gunðajuæi - Zar ti nikada nisi bo lestan. - Oprosti... Ali zar se tako razgovara s regentom egipatskog kraljevstva ? Mladi pisar je zaèuðeno podigao pogled. - Kakav regent? - Ako nisam samo sanjao, otac me je upravo proglasio suvladarom pred èitavim dvoro m. - ali se!? - Stvarno me raduje to pokazuje toliko odu evljenja. - Regent, regent... Zamisli posao... - Spisak tvojih zadu enja se pro iruje, Ameni; moja prva odluka biti æe da tebe imenu jem svojim nosaèem sandala. Tako se vi e neæe razdvajati od mene i uvijek æe mi davati ko isne savjete. Sav o amuæen, mladi pisar se zavali na naslon svoje niske stolice, dok mu je glava klonula na prsa. - Nosaè sandala i osobni tajnik... Koje od okrutnih bo anstava se okomilo na ovog s irotog pisara? - Iznova prouèi protokol, vi e nisam u sredini povorke. iM - Smjesta ga elim vidjeti! - Ijutito je zahtijevala lijepa Izet. - To je potpuno nemoguæe - odgovorio je Ameni la teæi predivan par bijelih ko nih sandal a koje æe Ramzes nositi na va nim sveèanostima. - Ovoga puta zna gdje je? - Toèno. - Onda, govori! - Ni ta vam to ne vrijedi. - Pusti me da sama procijenim! ?lllRAMZCS: $IM SVJETLOSTI - Samo gubite vrijeme. - Neæe o tome odluèivati jedno piskaralo! Ameni je spustio sandale na asuru. - Piskaralo, osobni tajnik i nosaè sandala kraljevskog regenta? Bolje je da pripa zite to govorite, lijepa damo; Ramzes ba i ne voli ljude prezriva dr anja. Lijepa Izet se jedva suzdr ala da ne o amari Amenija; ali, bestidni mladiæ je bio u pr avu. Po tovanje koje je Ramzes prema njemu osjeæao donijelo mu je polo aj javne liènosti koju vi e nitko nije smio podcjenjivati. Stoga je, iako te ka srca, promijenila pri stup. - Mogu li barem znati gdje se regent nalazi? - Kao to sam vam veæ rekao, do njega je nemoguæe doæi; kralj ga je odveo u Karnak. Tam o æe provesti noæ prije nego to se naðe na èelu obredne povorke prema Luxoru, sutra ujutr o. Lijepa Izet se povukla, uvrijeðena; zar æe joj sad, kada se dogodilo èudo, Ramzes pobj eæi? Ne, ona ga je voljela i on je volio nju. Nagonski se dr ala dobrog puta, daleko od Henara i blizu novog regenta; sutra æe biti velika kraljevska supruga i egipat ska kraljica! Najednom, takva ju je moguænost upla ila; pomislila je na Tuju i shvat ila te inu tog polo aja, te obveza koje je on nametao. Njome nije rukovodila pohlepa za vla æu, veæ strast; bila je ludo zaljubljena u Ramzesa, u mu karca, a ne u regenta. Ramzesa je èekala vrhovna vlast. Nije li ovo èudo zapravo bila nesreæa? U veselom mete u koji je uslijedio poslije Ramzesovog imenovanja, Henar je vidio s voju sestru Dolantu i njenog mu a Sarija kako se guraju prvi èestitati novom regentu . Henarove pristalice, nakon to se isprva nisu oporavile od iznenaðenja, ?li]OfRISTlAH JACft izbjegavale su izraziti odanost Ramzesu, ali stariji kraljev sin nije sumnjao da æe ga izdati, prije ili kasnije. Oèigledno je bio pora en, odgurnut u stranu, tako da æe morati slu iti regentu. Èemu se mo nadati od Ramzesa, do nekom poèasnom polo aju li enom stvarne moæi? Henar æe se pokoriti, da bi prikrio svoje prave namjere, ali neæe odustati; buduænost mo da neæe biti tedljiva u iznenaðenjima. Ramzes jo nije bio faraon; u egipatskoj povije sti, bilo je regenata koji su umirali prije kralja koji ih je izabrao. Setija æe z

dravlje poslu iti da pozivi dugi niz godina tijekom kojih æe prenijeti samo mali dio svojih ovlasti na regenta, tako da æe se ovaj naæi u nezavidnom polo aju. Bit æe dovolj no da ga Henar gurne prema provaliji, da ga navede da napravi nepopravljive pogr e ke. Uistinu, ni ta nije bilo izgubljeno. fll - Mojsije! - uzviknuo je Ramzes ugledav i svojeg prijatelja na velikom gradili t u koje je u Karnaku otvorio Seti. idov se odvojio od skupine klesara kojima je ru kovodio i naklonio se regentu. - Klanjam se... - Ustani Mojsije. Dva stara prijatelja su se rukovala, radujuæi se susretu. - Je li to tvoje prvo radno mjesto? - Drugo. Nauèio sam praviti cigle i klesati kamen na zapadnoj obali, a onda su me postavili ovdje. Seti eli da sagradim ogromnu dvoranu sa stupovima, sa kapitel ima u obliku cvijeta papirusa i pupoljaka lotosovog cvijeta koji bi se naizmjenc e smjenjivali. Zidovi æe nalikovati planinskim strminama, bogatstva zemlje æe biti u rezana na pregradnim zidovima, i ljepota ovog zdanja dosegnuti æe nebeske visine. - Taj plan te je opèinio! 224RAMZES: SIM SVJETLOSTI - Nije li hram zlatna posuda koja u svojim njedrima dr i sve ljepote ovoga svijet a? Da, osjeæam strast prema ovom graditeljskom poslu; mislim da sam prona ao svoj pu t. Dvojici mladiæa je pri ao Seti i podrobnije im objasnio svoje namjere. Natkrivena al eja koju je podigao Amenhotep III, sa stupovima visokim dvadeset metara, nije se vi e uklapala u velièanstveni Karnak; stoga je on zamislio ogroman broj stupova, s vrlo malo razmaka izmeðu njih i prozore a claustra koji æe omoguæiti vje tu igru svjetlo sti. Kad dvorana bude zavr ena, vjeèno æe se slaviti obredi, zahvaljujuæi prisutnosti bo gova i faraona na sredini stupova; kamenje æe èuvati praroditeljsku svjetlost kojom se Egipat hranio. Mojsije je istaknuo pote koæe u odreðivanju polo aja prema stranama sv ijeta i otpornosti materijala; kralj ga je umirio upuæujuæi ga na jednog klesara bra tstva u"mjestu istine", selu Deir el-Medini, smje tenom na zapadnoj obali, gdje su iskusni majstori jedni drugima prenosili tajne zanata. %? Hi Veèer se spu tala na Karnak. Radnici su odlo ili oruðe, gradili te je opustjelo. Za manje od jednog sata, astronomi i astrolozi popeti æe se na krov hrama da bi prouèavali po ruke zvijezda. - to je faraon? - upitao je Seti Ramzesa. - Onaj koji svoj narod èini sretnim. - Da bi to postigao, ne poku avaj ljude èiniti sretnima protiv njihove volje, veæ èini plemenita djela za bogove i za ljude. Ovo je princip koji vjeèno stvara; gradi hra move nalik bogovima i daruj ih njihovom bo anskom gospodaru. Tragaj za su tinom, a s ve ostalo æe se samo dovesti u sklad. - Nije li su tina Maat? - Maat daje dobar smjer, ona je kormilo zajednièke barke, postolje prijestolja, s avr ena mjera i ispravnost prosudbe. ?225. CHRIST1AH JACQ. Bez nje se ne mo e ostvariti nijedno pravedno djelo. - Oèe... - Kakva briga te muèi? - Hoæu li biti na visini svog zadatka? - Ako se nisi u stanju uzdignuti, bit æe prega en. Svijet ne bi ostao u ravnote i bez f araonovog djela, njegove rijeèi i obreda koje izvodi. Ako faraonska dr ava jednog da na nestane, zbog ljudske gluposti i gramzivosti, vladavina boginje Maat æe prestat i, a mrak æe se spustiti na zemlju. Èovjek æe uni titi sve oko sebe, èak i svoje bli nje, j ki æe zbrisati slabe, zavladati æe nepravda, nasilje i u as æe se svuda pro iriti. Sunce v i e neæe izlaziti, èak i ako njegov disk ostane na nebu. Èovjek prirodno te i zlu; uloga f

araona je zavesti pravdu, stalno uspostavljati red u kaosu. Svaki drugi oblik vl adavine je osuðen na propast. eljan znanja, Ramzes je postavio bezbroj pitanja ocu; kralj nijedno nije zaobi ao. Blaga ljetna noæ je bila dobro poodmakla kada je regent, punog srca, legao na kame nu klupu, dok mu se pogled gubio u dubinama neba, meðu tisuæama zvijezda. ti ti.!. Po Setijevoj zapovijedi, obred Opetove svetkovine je zapoèeo. Iz kapela sveæenici su iznijeli barke tebanskog trojstva, skrivenog boga Amona, kozmièke majke Mut, i nj ihovog sina Khonsua, putnika kroz nebo i beskrajna prostranstva, èije je otjelotvo renje bio Ramzes. Prije nego to su pre li prag hrama, Seti i njegov sin polo ili su c vijetne bukete na bo anske barke i prolili vino odavajuæi im poèast, a onda su ih prek rili velom, kako bi ih i obièni ljudi mogli gledati. Tog devetnaestog dana drugog mjeseca sezone poplava, mno tvo se okupilo oko hrama u Karnaku. Kada su se otvorila velika vrata od pozlaæenog drveta, kako bi mogla pr oæi povorka na èijem su èelu bili kralj i njegov sin, ljudi su poèeli ?llbRAMZES: 5IW SVJETLOSTI radosno klicati. Jer bogovi su bili prisutni na zemlji i godina æe biti plodonosna . Napravile su se dvije povorke; jedna æe poæi kopnenim putem, stazom sfingi koja je v odila od Karnaka do Luxora, druga æe krenuti Nilom, od doka ispred prvog hrama do doka ispred drugog. Na rijeci, kraljevska barka je privlaèila sve poglede; ukra ena zlatom iz pustinja i dragim kamenjem, presijavala se na suncu. Seti je osobno up ravljao flotom, dok je Ramzes krenuo stazom omeðenom sfingama, za titnicama ljudi. Trube, bubnjevi i ostali glazbeni instrumenti pratili su akrobate i plesaèice. Na obalama Nila, trgovci su prodavali hranu privlaènog izgleda i svje e pivo; kupci su ga ispijali uz zalogaje peèene piletine, kolaèe i voæe. Ramzes je poku ao zaboraviti na buku i usredotoèiti se na svoju obrednu ulogu - vodièa bogova do Luxora, hrama preporoda kraljevskog ka. Povorka se zaustavila ispred nekoliko kapelica, da bi se prinijele rtve, te laganim hodom nastavila do vrata L uxora. Stigli su u isto vrijeme kada i Seti. Barke bo anstava su u le u hram u koji narod nije imao pristupa; dok se vani slavlje nastavljalo, ovdje se pripremao preporod skrivenih sila od kojih su ovisili svi oblici plodnosti. Tijekom jedanaest dana, u tajnosti Svetinje nad Svetinjama, t ri æe barke prikupiti novu snagu. Amonove sveæenice su plesale, pjevale i svirale; plesaèice bujne kose i èvrstih grudi, namazane posebnim uljem, irile su oko sebe miris lotosovog cvijeta izvodeæi lagane , zanosne pokrete. Meðu djevojkama koje su svirale lutnju bila je i Nefertari; kao da se skrivala iza svojih prijateljica, usredotoèila se na svoj instrument, pa se èinilo da je vanjski svijet ne zanima. Kako je tako mlada djevojka mogla biti toliko ozbiljna? Trudeæi se da proðe neprimijeæenom, upadala je u oèi. Ramzes je potra io njezin pogled, ali zel eno-plave oèi se nisu odvajale od ica lutnje. Ma koliko se skrivala, Nefertari nije uspijevala sakriti 227JCHRISTIAH JACQ svoju ljepotu; zasjenila je sve druge Amonove sveæenice, iako su bile iznimno priv laène. Uslijedila je ti ina. Mlade ene su se povukle, jedne zadovoljne svojom dostojanstve nom pojavom,druge nestrpljive razmijeniti dojmove: Nefertari je i dalje bila ozb iljna, kao daje eljela trag sveèanosti saèuvati duboko u sebi. Regent ju je pratio pogledom, sve dok se krhka prilika ogrnuta djevièanski bijelom haljinom nije stopila sa blje tavom svjetlo æu ljeta. ijepa Izet se sklupèala kraj Ramzesovog nagog /tijela i poèela mu na uho aputati jed nu ljubavnu '"', pjesmicu koju su poznavale sve mlade Egipæanke: ? ; - to nisam tvoja slu kinja, da te u stopu pratim; smjela ; bih te obl aèiti i svlaèiti, biti ruka koja te èe lja i masira. to

nisam ona koja pere tvoju haljinu i miri e te, to nisam ogrlica i nakit koji dodiru ju tvoje tijelo i znaju njegov miris. - Mladiæ pjeva te stihove, a ne njegova draga. - Nije va no... elim da ih slu a i slu a , bez prestanka. Lijepa Izet je vodila ljubav i silovito i nje no u isti mah; gipka i vatrena, nije prestajala izmi ljati iznenaðujuæe erotske igre kako bi zanijela svog ljubavnika. - Nije mi va no jesi li ti regent ili seljak! Ja volim tebe, tvoju snagu, tvoju l jepotu. Djevojèina iskrenost i strast nisu ostavljali Ramzesa ravnodu nim; u njenim oèima nije bilo ni traga la i. Princ ?idRAM2ES: Sin SVJETLOSTI je odgovorio na njen zanos vatreno æu esnaestogodi njeg mladiæa i oni zajedno do ivje e vr ac zadovoljstva. - Mora se odreæi - reèe mu ona. - Èega? - Te uloge regenta, buduænosti faraona.... Odrekni se toga, Ramzese, da bismo mog li sretno ivjeti. - Kad sam bio mlaði, elio sam biti kralj; ta ideja me je ispunjavala vatrom zbog k oje nisam mogao zaspati. Zatim me je otac natjerao da pomislim kako je moja elja nerazumna. Odustao sam, zaboravio na tu ludost... A evo, sada me Seti progla ava s uvladarom... Vatrena stihija nanovo je zahvatila moj ivot, i ne znam kuda me vodi . - Nemoj joj se prepustiti, ostani na obali. - Jesam li slobodan u odluci? - Imaj povjerenja u mene i ja æu ti pomoæi. - Ma koliko se trudila, ja sam sam. Suze su skliznule niz djevojèine obraze. - Ne elim prihvatiti takvu sudbinu! Ako budemo sjedinjeni, lak e æemo se oduprijeti isku enjima. - Neæu izdati svog oca. - Bar me nemoj napustiti. Lijepa Izet se vi e nije usuðivala govoriti o braku; ako tako biti mora, ostat æe u sj eni. Setau je oprezno, sa svih strana, okretao regentovu dijademu i uraeus, to je Ramz esa uvelike zabavljalo. - Zar se boji ove zmije? - Nitko ne mo e izlijeèiti njezin ubod, nema lijeka za njezin otrov. - Savjetuje li me ti to da odbijem polo aj regenta? - I ja... Nisam dakle jedini koji tako razmi lja. - I Izet eli mirniji ivot. ?22< CHRIST1AM JACQ - Tko bi joj to zamjerio? - Zar ti, pustolov, razumije elje o mirnom i tihom ivotu? - Put kojim si krenuo je opasan. - Nismo li obeæali jedan drugom da æemo otkriti pravu moæ? Ti svakoga dana ivot stavlja na kocku. Za to se ja moram bojati? - Ja se suoèavam samo s gmazovima, ti æe se boriti s ljudima, a oni su mnogo opasnij a vrsta. - Bi li prihvatio raditi uz mene? - Regent stvara svoje ljude. - Imam povjerenja u Amenija i u tebe. - A u Moj ija nema ? - On zna svoj put, ali ja sam uvjeren da æe postati graditelj; zajedno æemo graditi velièanstvene hramove. - A A a? - Razgovarat æu s njim. - Tvoja ponuda mi èini èast, ali je odbijam. Jesam li ti rekao da sam se o enio Lotos ovim Cvijetom? Treba se èuvati ena, sla em se, ali ova mi je dragocjena pomoænica. Sret no, Ramzese.

Za manje od jednog mjeseca, Henar je izgubio polovinu prijatelja. Stanje, dakle, nije bilo bez nade; oèekivao je da æe ostati gotovo sam, ali veliki broj uglednih l iènosti, usprkos Setijevom izboru, nije vjerovao u Ramzesovu buduænost. Poslije fara onove smrti, mo da æe se regent, nesposoban preuzeti te ak teret, povuæi u korist neke o sobe s iskustvom. Nije li Henar bio rtva nepravde? Njega, odabranog nasljednika, grubo su odgurnuli , bez ikakvog obja njenja. Na koji naèin je Ramzesu po lo za rukom zavesti oca, osim a ko nije oklevetao brata? ?2J0RAMZES: Sili SVJETLOSTI Henar je zadovoljno trljao ruke, jer je u tuðim oèima postajao rtva! Samo treba strpl jivo iskoristiti tu neoèekivanu prednost i sve upornije iriti glasine kako bi drugi ma izgledao spasiteljem od Ramzesovih neumjerenosti. Ta smicalica æe zahtijevati v rijeme, mnogo vremena. Da bi postigao uspjeh, morao je znati kakve su namjere nj egovih protivnika. Stoga je Henar zatra io prijem kod novog regenta, koji je borav io u sredi njem dijelu kraljevske palaèe u Memphisu, blizu samog faraona. Trebalo je najprije svladati prepreku zvanu Ameni, osobu slijepo odanu Ramzesu. Kako ga po dmititi? Nije volio ene niti je u ivao u bogatoj trpezi, neprestano je radio zatvor en u svom uredu, i èinilo se da nije imao drugih elja osim slu iti Ramzesu. Ipak, sva tko je imao slabu toèku; Henar æe je na kraju otkriti. On se obratio regentovom nosaèu sandala snishodljivim tonom i èestitao mu na besprij ekornom redu na njegovom novom poslu, gdje je dvadesetak pisara radilo po njegov im uputama. Neosjetljiv na laskanje, Ameni nije uzvratio niti jednom ljubaznom r ijeèi Henaru, veæ ga je samo uveo u regentovu odaju za primanje. Ramzes je sjedio na stepenicama koje su vodile na podij gdje se nalazilo prijest olje i igrao se sa psom i laviæem koji je primjetno narastao. Dvije su se ivotinje sjajno slagale; laviæ se nije razmetao snagom, a pas ga je manje zadirkivao. Noæobdi ja je èak nauèio malu zvijer kako ukrasti meso u kuhinji, a da to nitko ne primijeti , a Krvolok je titio utog psa kojem sada nitko nije smio priæi bez njegovog odobrenj a. Henar je bio u asnut. Zar je to regent, drugi èovjek u dr avi iza faraona! Obièan deran u tijelu sna no graðenog mu karca, koji samo gleda kako se zabaviti! Seti je napravio ludost zbog koje æe se pokajati. Kipteæi od bijesa, Henar se je ipak uspio svladati. - Hoæe li mi regent uèiniti èast i poslu ati me? - Zar æemo se nas dvojica tako prenemagati! Sjedni ako eli . CHRISTIAH JACft uti pas je le ao na leðima, sa apama u zraku, da bi pokazao kako se pokorava Krvoloku; Ramzesu se svidjelo to lukavstvo. Laviæ, zadovoljan, nije razumio da ga pas vuèe za nos i vodi igru po svojoj volji. Gledajuæi ih, regent je mnogo uèio; nisu li oni pr edstavljali jedinstvo pameti i snage? Henar je s oklijevanjem sjeo na jednu stepenicu, malo podalje od svog brata. Lav iæ je zare ao.- Ne boj se; neæe napasti bez moje naredbe. - Ova zvijer æe postati opasna; kada bi ranila nekog uglednog gosta... - To se neæe dogoditi. Noæobdija i Krvolok su se prestali igrati i pogledali su Henara; njegova prisutnos t ih je razdra ivala. Do ao sam ti priopæiti kako ti stojim na raspolaganju. - Zahvalan sam ti na tome. - Koji mi zadatak eli povjeriti? - Ja nemam nikakvog iskustva u javnom ivotu i dr avnim poslovima; kako bih ti mo gao dodijeliti neko zvanje, a da ne pogrije im? - Ali ti si regent! - Seti je jedini gospodar Egipta; on donosi sve va ne odluke i nitko drugi. Njemu uopæe nije potrebno moje mi ljenje. - Ali... - Ja sam prvi svjestan svog neznanja i nemam niti najmanju namjeru izigravati v ladara; moj stav se neæe mijenjati: slu it æu i dalje kralja i pokoravati mu se. - Pa mora i sam ne to poduzeti! - To bi znaèilo izdati faraona; zadovoljit æu se du nostima koje mi on

bude povjerio i izvr avat æu ih kako najbolje budem znao. Ako posustanem, smijenit æe me i postaviti novog regenta. Henar je bio zbunjen. Oèekivao je oholo dr anje jednog gramzivca, a pred sobom je im ao krotko i bezopasno janje! RAMZES: SIM SVJETLOSTI Je li Ramzes nauèio biti lukav i pretvarati se kako bi zaveo protivnika? Postojao je jednostavan naèin da to sazna. - Pretpostavljam da si upoznao pravila hijerarhije. - Trebat æe mi mjeseci, èak i godine da bih razumio sve pojedinosti; je li to zaista neophodno? Zahvaljujuæi Amenijevoj marljivosti, izbjeæi æu mno tvo administrativnih pro blema i imati vi e vremena da se posvetim svom psu i lavu. U Ramzesovom glasu nije bilo nimalo neozbiljnosti; èinilo se da nije u stanju razu mjeti raspon svoje moæi. Ameni, ma kako bio umje an i vrijedan, ipak je samo bezazle n sedamnaestogodi nji pisar; on neæe brzo razotkriti dvorske tajne. Kako je odbijao okru iti se iskusnim ljudima, Ramzes æe izgubiti utjecaj i izgledati æe kao obièan vjetr opir. Umjesto da otpoène ogorèenu borbu, Henar je napredovao na veæ osvojenom terenu. - Mislio sam da ti je faraon dao upute u vezi sa mnom. - U pravu si. Henar se ukoèio; najzad, trenutak istine! Sve do sada, Ramzes se pretvarao i sprem ao se zadati mu odluèujuæi udarac kojim æe ga iskljuèiti iz javnog ivota. - to eli faraon? - Da njegov stariji sin zadr i svoje dosada nje du nosti i postane naèelnik protokola. Naèelnik protokola... To je bilo ugledno mjesto. Henar æe se brinuti o provoðenju javn ih sveèanosti, nadzirati æe primjenu kraljevskih odluka i biti æe u stalnom dodiru s k raljevom politikom. Ne samo da ga nisu udaljili, nego æe mu dodijeliti polo aj od ve likog znaèaja., bez obzira to nije imao sjaj regentskog zvanja. Ako bude vje to postu pao, mo e isplesti jaku i trajnu mre u poput pauka. - Trebam li ti podnositi izvje æe o svojem radu? - Faraonu, ne meni; kako ja mogu ocijeniti ono to ne znam? Znaèi, Ramzes je bio samo nazovi-regent! Seti je zadr avao sve svoje ovlasti, a i da lje je imao povjerenja u-svog starijeg sina. ?!]]? CHRISTIAM JACQ *1 ni U centru svetog grada Heliopolisa uzdizao se ogroman hram boga Ra, boga bo anske s vjetlosti koja je stvorila ivot. U studenom, kada su noæi postajale svje ije, sveæenici su pripremali praznik Ozirisa, skrivenog lica Ra. - Poznaje Memphis i Tebu - reèe Seti Ramzesu. - Upoznaj Heliopolis. Ovdje se uoblièila misao na ih predaka. Ne zaboravi slaviti ovo sveto mjesto; Teba ponekad dobiva suvi e veliku prednost. Ramzes, osnivaè na e loze, savjetovao je jednakost i p ravednu podjelu moæi izmeðu vrhovnih sveæenika Heliopolisa, Memfisa i Tebe; ja sam po t ovao taj zahtjev, po tuj ga i ti. Nemoj se podèinjavati nijednom crkvenom velikodo stojniku, veæ budi veza koja ih sjedinjuje i njima vlada. - Èesto pomi ljam na Avaris, Setov grad - priznao je Ramzes. - Ako sudbina napravi od tebe faraona, ponovno æe tamo otiæi i odr avati vezu s tajnom silom kada ja umrem. - Vi nikada neæete umrijeti! Taj uzvik se oteo iz grudi mladog regenta; na Setijevom licu se pojavi blagi osm ijeh. - Ako moj nasljednik bude odr avao moj ka, mo da æu imati tu sreæu. Seti je odveo Ramzesa u sveti te velikog hrama boga Ra, gdje je, na sredini dvori ta , pod vedrim nebom, stajao moæan obelisk èiji je vrh, oblo en zlatom, presijecao nebes a da bi rastjerao zle sile. - Ovako se prikazuje prvobitni kamen, koji se pojavio iz praiskonskog oceana u praskozorje vremena; njegovom prisutno æu se odr ava stvaranje na zemlji. Onda je poveo zaèuðenog Ramzesa do divovskog bagrema kojem su se klanjale dvije sveæen ice, igrajuæi uloge Iziðe i Neftis. RAMZES: SIM SVJETLOSTI - U ovom drvetu - objasnio je Seti - nevidljiva sila stvara faraona, hrani ga m

lijekom zvijezda i daje mu ime. Ali to nije bio kraj regentovom iznenaðenju. U jednoj prostranoj kapeli ugledao je zlatno-srebrnu vagu na drvenom postolju oblo enom gipsom, koja je bila iroka dva m etra i visoka dva metra i trideset! Na vrhu se nalazio zlatni pavijan, otjelotvo renje boga Totha, gospodara hijeroglifa i mjera. - Vaga u Heliopolisu mjeri du u i srce svakog biæa i svake stvari; neka Maat, èiji je ovo jedan od simbola, ne prestaje nadahnjivati tvoju misao i tvoja djela. Na kraju dana koji su proveli u gradu svjetlosti, Seti je odveo Ramzesa na gradi li te, opustjelo poslije odlaska radnika. - Ovdje æe niknuti novo sveti te, jer radu nema kraja. Izgradnja hrama je prvi fara onov zadatak; kroz njega æe izgraditi i svoj narod. Klekni, Ramzese, i zapoèni svoje prvo djelo. Seti je pru io Ramzesu malj i dlijeto; pod za titom jedinstvenog obeliska i praæen oèevi m pogledom, regent isklesa prvi kamen buduæe graðevine. AI meni je osjeæao bezgranièno divljenje prema .Ramzesu, ali nije smatrao da princ nema mane. Recimo, vrlo brzo je zaboravljao zlodjela koja su mu drugi nanijeli i nij e poku avao rasvijetliti neke zagonetne dogaðaje, kao to je bila preprodaja tinte. Al i on, mladi regentov nosaè sandala imao je dobro pamæenje; kako mu je novi polo aj don io mnoge povlastice, on se njima poèeo i slu iti. ?!%? CHRISTIAN JACQ Dvadesetorici podèinjenih koji su sjedili na asurama u uobièajenom polo aju i vrlo pa lj ivo slu ali, iznio je èinjenice ne izostaviv i nijednu pojedinost. Iako je bio lo govor nik, Ameni je ipak prenio svoju strast na slu atelje. - to da radimo? - upita jedan od èinovnika. - Pretra imo arhivske zapise koji su mi ranije bili nedostupni; mora postojati p rijepis izvornog dokumenta, na kojem se nalazi ime vlasnika radionice. Onaj tko ga otkrije neka mi ga smjesta donese i neka nikome o njemu ne govori; regent æe ga znati nagraditi. Nakon to je dobio ovako veliko pojaèanje, njegovo istra ivanje æe sigurno uspjeti; kada bude imao dokaz u rukama, Ameni æe ga pokazati Ramzesu. Kada ta stvar bude rije ena , uvjerit æe ga da ponovno poku a ne to saznati o èovjeku koji je bio nalogodavac vozaèu d vokolice i konju aru; nijedan zloèinac ne smije ostati neka njen. Otkako je postao regent, Ramzesu su se mnogi obraæali s raznim molbama pa je dobiv ao gomilu pisama; Ameni je udaljavao nametljivce i sastavljao odgovore na koje j e Setijev sin stavljao peèat. Osobni tajnik je èitao svako pismo, pratio svaki dosje ; nikakav prigovor ne smije na koditi regentu, èak i ako bi Ameni morao izgubiti i o no malo zdravlja to mu je ostalo. n Iako je imao tek osamnaest godina, A a je veæ izgledao kao zreo èovjek, s bogatim isku stvom i ravnodu an prema svemu. Imao je profinjenu otmjenost, mijenjao je haljinu i pregaèu svakog dana, pratio je modu u metropoli i njegovao tijelo. Namirisan, gl atko izbrijan, ponekad je valovitu kosu prekrivao skupocjenom vlasuljom; dlaèice n a njegovim tankim brèiæima bile su besprijekorno poravnate, a na licu mu RAMZES: SIN SVJETLOSTI se ogledalo plemenito podrijetlo s dugaèkim rodoslovljem na koje je bio ponosan. Svi su se jednoglasno slagali po pitanju mladog Ashe; uspje ni diplomati nisu o nj emu prestajali izricati pohvale, èudeæi se da mu faraon jo nije dodijelio znaèajno mjes to u nekom stranom veleposlanstvu. A a, èije se raspolo enje nikada nije mijenjalo, ni je izra avao vidljivo nezadovoljstvo; kako je bio upuæen u sve kuloarske tajne Minis tarstva vanjskih poslova, znao je da sa sigurno æu da njegovo vrijeme dolazi. Ipak, regentov posjet ga je iznenadio; istog trena shvatio je svoju pogre ku. On j e prvi trebao otiæi Ramzesu i pokloniti mu se. - Primi moju ispriku, egipatski regente. - Zar je to potrebno meðu prijateljima? - Nisam uèinio to mi du nost nala e. - Jesi li zadovoljan svojim poslom? - Manje-vi e; ivot s malo putovanja me ba ne privlaèi.

- Kuda bi elio otiæi? - U Aziju. Vrlo brzo æe se tamo odluèivati o sudbini svijeta; ako Egipat bude nedov oljno obavije ten, mo e imati ozbiljnih nevolja. - Misli li da se na a vanjska politika lo e vodi? - Sudeæi po onome to znam, da. - to predla e ? - Da èe æe odlazimo na lice mjesta, da se potrudimo razumjeti kako razmi ljaju na i savez nici i na i protivnici, da napravimo popis njihovih prednosti i slabih toèaka i p restanemo misliti da smo nedodirljivi. - Strahuje li od Hetita? - O njima kru i toliko proturjeènih podataka... Tko uistinu zna koliko ih ima i kak va im je vojska? Sve do sada, izravni sukob je izbjegnut. - ali li zbog toga? - Naravno da ne alim, ali mora priznati da ne znamo na èemu smo. - Zar nisi sretan u Memphisu? - Bogata obitelj, udobna vila, sigurna karijera, dvije ljubavnice... Je li to sreæa? Govorim nekoliko jezika, meðu kojima je i hetitski; za to ne iskoristiti moj da r? - Mogu ti pomoæi. - Na koji naèin? - Kao regent, predlo it æu kralju da te postavi u jedno od na ih azijskih veleposlans tava. - To bi bilo sjajno! - Nemoj se unaprijed radovati; na Setiju je da odluèi. - Zahvalan sam ti za tvoj trud. - Nadam se da æe se isplatiti. % Dolantin roðendan je bio povod za prijem na koji su pozvane najuglednije liènosti kr aljevstva; od svoje krunidbe, Seti nije vi e prisustvovao takvim slavljima. Prepu ta juæi Henaru brigu o pripremi raznih sveèanosti, Ramzes je elio izbjeæi ovu zabavu visok og dru tva, ali je, na Amenijev savjet, \\s pristao pojaviti se prije veèere. Veseo i debelju kast, Sari odgurnu laskavce koji su eljeli regenta obasuti pohvalam a i usput zatra iti kakvu povlasticu. - Tvoja prisutnost nam èini èast... Kako sam ponosan na svog uèenika! Ponosan i obesh rabren. - Obeshrabren? Nikada vi e neæu pouèavati buduæeg regenta! Naspram tebe, djeca Kapa æe mi izgledati prilièno dosadno. - Mo da eli promijeniti zvanje? Priznajem da bi me upravljanje itnicama vi e zanimalo i ostavljalo b i mi vi e vremena da se posvetim Dolanti. Nemoj u ovome videti jednu od bezbrojnih molbi koje ti svakodnevno upuæuju! Ali, ako se ikada sjeti svojeg biv eg odgajatelja ... RAMZES: SIM SVJETLOSTI Ramzes kimnu glavom. Njegova mu je sestra potrèala u susret; zbog prejake minke izg ledala je starija desetak godina. Sari se udaljio. - Je li moj mu razgovarao s tobom? - Jest. - Tako sam sretna otkako si pobijedio Henara! On je jedno zlobno i podmuklo stv orenje koje nam je eljelo propast. - Kakvu ti je tetu nanio? - To nije va no; ti si regent, a ne on. Sada treba pomagati svojim pravim saveznic ima. - Ti i Sari grije ite u pogledu mojih stvarnih moæi. Dolanta je skupila usnice. - to znaèi... - Da ja ne dijelim unaokolo administrativna mjesta, veæ poku avam dokuèiti naèin razmi lja nja svog oca i razumjeti kako upravlja zemljom, da bih jednog dana mogao vladati poput njega, ako bogovi tako budu eljeli. - Dosta tog prenemaganja! Sada, kada ti je najvi a vlast na dohvat ruke, ti razmi lj

a samo kako zagospodariti drugima i stvoriti vlastiti klan; moj mu i ja elimo biti njegovim dijelom jer to zaslu ujemo. Na e vrline æe ti biti neophodne. - Lo e me poznaje , draga sestro, a lo e poznaje i na eg oca; on Egiptom tako ne upravlja . Kao regent, mogu iz blizine promatrati cjelovit naèin njegovog rada i izvuæi pouke . - Tvoje sladunjave rijeèi me ne zanimaju; na ovom svijetu jedino je slavohleplje va no. Ti si isti kao i svi, Ramzese; ako ne prihvati zakone ivota, on æe te pregaziti . Sam ispod niza stupova koji su vodili do proèelja njegove vile, Henar je donosio z akljuèke na temelju izvje æa koja je prikupio. Na sreæu, njegova mre a prijateljstava nije se CHRISTIAN JACQ raspala, a broj Ramzesovih neprijatelja nije se smanjio. Pratili . *, su svaki njegov pokret i svaki postupak i to prenosili Henaru """'' koji æe po svemu sudeæi postati faraon poslije Setijeve smrti; ; regentova mlakost i nedostatak ambicije, njegova beskrajna '' odanost Setiju i slijepa poslu nost brzo æe od njega napraviti , blijedu sjenku pravog regenta. Henar, ipak, nije dijelio njihovu sigurnost u uspjeh, zbog jednog dogaðaja koji je na njega djelovao pora avajuæe: brinuo ga je kratak Ramzesov boravak u Heliopolisu. Naime, upravo je tamo narod klicanjem konaèno priznavao faraona; tako su okrunjen i prvi egipatski kraljevi. Seti je dakle jasno pokazivao svoju volju, utoliko prije < to se Ramzes suoèio s vagom u Heliopolisu, bar je tako tvrdio jedan sveæenik; sada nji faraon je priznavao regentovu sposobnost za pravdu i po tovanje zakona boginje Maa t. Istina, taj veliki èin je obavljen u tajnosti i jo je imao samo magijsko znaèenje; ali Seti je izrazio svoju volju i neæe je izmijeniti. Naèelnik protokola... Obièna varka! Seti i Ramzes su eljeli da ga ta ugodna du nost usp ava kako bi zaboravio na svoje velike snove, dok æe regent malo po malo uzeti vlas t u svoje ruke. Ramzes je bio lukaviji nego to je izgledao; njegova izvanjska skromnost skrivala je silno èastohleplje. Zaziruæi od svog starijeg brata, poku ao ga je zavarati u svezi svojih istinskih namjera; ali dogaðaj u Heliopolisu otkrivao je njegov pravi plan . Henar je morao mijenjati taktiku; ako bi dozvolio da vrijeme uèini svoje, naprav io bi gre ku koja bi ga osudila na propast. Trebalo je, dakle, prijeæi u napad i poèet i u Ramzesu gledati doraslog suparnika; neæe biti dovoljno samo mu podmetati sitne spletke. Èudne su misli pro le kroz Henarovu glavu, tako èudne da su ga upla ile. Njegova elja za osvetom bila je jaèa; za njega bi bilo nepodno ljivo ivjeti kao Ramzes ov podanik. Ma kakve bile posljedice tajne borbe koju je zapoèinjao, Setijev stari ji sin neæe ustuknuti. 240RAMZES: SIN SVJETLOSTI Laða s velikim bijelim jedrom plovila je Nilom. Dojam va nosti i dostojanstva koji j e ostavljala na promatraèa nije mogao dosegnuti niti jedan drugi brod; kapetan je poznavao prirodu rijeke i vje to se s njom nadmudrivao. Henar je sjedio u svojoj k abini, zaklonjen od sunèevih zraka. Ne samo da se bojao opeklina, nego mu je bilo stalo saèuvati svoj bijeli ten, kako bi se to vi e razlikovao od seljaka preplanule k o e. Preko puta njega, A a je pio sok od rogaèa. - Nadam se da vas nitko nije vidio kada ste se popeli na palubu. - Poduzeo sam sve potrebne mjere predostro nosti. - Vi ste oprezan èovjek. - Ali prije svega radoznao... Zbog èega je bilo potrebno da budem toliko pa ljiv? - Dok ste bili uèenik Kapa, bili ste Ramzesov prijatelj. - Njegov kolski kolega. - Jeste li ostali u vezi otkako su ga postavili za regenta? - Podr ao je moj zahtjev da mi se dodijeli mjesto u jednom azijskom veleposlanstv u. - I ja sam zaslu an, vjerujte mi, u stvaranju va eg ugleda, iako me je nemilost u k oju sam baèen sprijeèila da vam osiguram toèno ono to sam elio.

- Nemilost... Zar ta rijeè nije malo pretjerana? - Ramzes me mrzi i nije ga briga za sreæu Egipta; njegov jedini cilj je neogranièena vlast. Ako ga nitko ne sprijeèi da je osvoji, uæi æemo u nesretno doba. Dugujem sebi poku aj da to sprijeèim, a mnogi razumni ljudi æe mi pomoæi. A a je ostao hladan. - Dobro sam upoznao Ramzesa - primijetio je - nije mi nalikovao buduæem tlaèitelju k akvim ga opisujete. - On vodi vrlo lukavu igru, predstavljajuæi se kao dobar 141(HRISTIANJA(Q sin i Setijev poslu an uèenik; ni ta se toliko ne mo e svidjeti dvoru i narodu. Èak sam i ja neko vrijeme bio u zabludi; a istina je da on misli samo kako da postane gosp odar Dviju zemalja. Znate li da je i ao u Heliopolis kako bi tamo dobio blagoslov vrhovnog sveæenika? Ove su rijeèi pokolebale Asu. - Taj korak uistinu izgleda preuranjen. - Ramzes lo e utjeèe na Setija; vjerojatno poku ava uvjeriti kralja da se to prije pov uèe i preda mu vlast. - Zar je Setija tako lako prevariti? - Ako nije, za to bi izabrao Ramzesa za regenta? U meni, svojem starijem sinu, im ao bi vjernog slugu dr ave. - Izgleda da ste spremni mijenjati mnoge obièaje. - Zato to su zastarjeli! Zar veliki Horemheb nije mudro postupio kada je sastavio novi zakonik? Stari zakoni su postali nepravièni. - Izgledate odluèni da otvorite Egipat prema vanjskom svijetu? - Toèno, to mi je bila namjera, jer jedino meðunarodna trgovina osigurava blagostanj e. - Da niste promijenili mi ljenje? Henar se namr tio. - Buduæa Ramzesova vladavina primorava me mijenjati planove; stoga sam elio da na ra zgovor ostane u tajnosti. Ono o èemu elim s vama razgovarati izuzetno je ozbiljno. Zato to elim spasiti svoju zemlju moram povesti tajni rat protiv Ramzesa. Ako prih vatite postati mojim saveznikom, odigrat æete presudnu ulogu; kada izborimo pobjed u, pobrat æete njezine plodove. A a, s èijeg se lica ni ta nije moglo proèitati, dugo je razmi ljao. Ako odbije suradnju, Henar æe biti prinuðen da ga ukloni; veæ je previ e rekao. Ali, nij e bilo drugog naèina da okupi ljude koji su mu bili potrebni. Ako mladi diplomat p rihvati, biti æe mu od velike koristi. RAMZES: SIN SVJETLOSTI - Niste mi dovoljno rekli - ocijenio je A a. - Trgovaèke veze s Azijom neæe biti dovoljne da sru e Ramzesa; zbog takvih okolnosti, moramo iæi mnogo dalje. - Zar razmatrate neku drugu vrstu saveza sa strancima? - Kada su Hiksi osvojili zemlju i njome zavladali, prije mnogo stoljeæa, imali su za suuèesnike nekoliko oblasnih upravnika u Delti, koji su se radije odluèili za su radnju nego za smrt. Iskoraèimo ususret povijesti, A a; upotrijebimo Hetite kako bis mo otjerali Ramzesa, stvorimo grupu utjecajnih ljudi koji æe zemlju voditi pravim putem. - Opasnost je prilièno velika. - Ako ni ta ne poku amo, Ramzes æe nas zgaziti svojim sandalama. - to toèno predla ete? - Va e postavljenje na du nost u Aziju bit æe prvi korak. Znam da imate izuzetan dar za sklapanje poznanstava; potrebno je da steknete naklonost neprijatelja i prido bijete ih na na u stranu. - Nitko ne zna koje su stvarne namjere Hetita. - Zahvaljujuæi vama, mi æemo ih saznati; stoga æemo prilagoditi na u strategiju i zavar ati Ramzesa kako bismo ga naveli da napravi kobnu pogre ku nama u prilog. Potpuno miran, A a je prekri io prste. - Iznenaðujuæi plan, zaista, ali mnogo se stavlja na kocku. - Kukavice su osuðene na propast. - Pretpostavimo da Hetiti ele samo jedno - rat.

- U tom sluèaju æemo namjestiti da ga Ramzes izgubi i da se mi pojavimo kao spasitel ji. - Potrebno je nekoliko godina da se to pripremi. - U pravu ste. Borba poèinje danas. Najprije trebamo uèiniti sve kako bismo sprijeèil i Ramzesa da stupi na prijestolje; ako ne uspijemo, mo emo ga sru iti napadom izvana i iznutra. Ja u njemu vidim jakog protivnika èija æe moæ samo jo vi e rasti; zato ne smi jemo dozvoliti da nas iznenadi. ?mCHRiSTlAH JACQ - to mi nudite u zamjenu za moju pomoæ? - upitao je A a. - Je li vam mjesto ministra vanjskih poslova dovoljno dobro? Smije ak diplomata pokazao je Henaru da je pogodio pravo mjesto. - Sve dok budem zatvoren u uredu u Memphisu, moguænosti mojeg djelovanja biti æe vrlo skuèene. - Veæ imate prilièan ugled; i Ramzes æe nam pomoæi, a da to i ne zna; uvjeren sam da je va e imenovanje samo pitanje vremena. Dok budete u Egiptu, neæemo se ponovo vidjeti; kasnije æe se na i susreti odvijati u tajnosti. Laða se usidrila daleko od glavnog pristani ta prijestolnice. Na obali, dvokolica ko jom je upravljao jedan Henarov saveznik, vratila je A u u grad. Kraljev stariji sin gledao je za diplomatom dok se ovaj udaljavao. Zadu io je neko liko ljudi koji æe ga pratiti i pozorno motriti svaki njegov korak; ako proba Ramz esa izvijestiti o njihovom razgovoru, neæe dugo ivjeti nakon te izdaje. V C v ovjek koji je preko konju ara i vozaèa dvokolice 'poku ao ukloniti Ramzesa nije se varao; kraljev mlaði sin bio je roðen naslijediti oc a. Mnoge crte njegovog karaktera podsjeæale su na Setija; njegova energija je izgl edala neiscrpna, njegov ar i bistrina mogli su svladati svaku prepreku, vatra koj a je u njemu gorjela predodredila ga je za vrhovnu vlast. 244RAMZES: $IM SVJETLOSTI Usprkos njegovim stalnim upozorenjima, nitko ga nije elio saslu ati. Kada je Ramzes izabran za regenta, njegovim bli njima su se otvorile oèi i za alili su to njegovi pok u aji nisu uspjeli; na sreæu, konju ar i vozaè dvokolice bili su mrtvi. Kako ih nikada n ije osobno sreo i kako njihov posrednik vi e nikada neæe progovoriti, istraga je dos pjela u slijepu ulicu. Nije bilo naèina da ga otkriju i doka u njegovu krivnju. S obzirom na svoje planove, koji su bili dobro èuvana tajna, nije mogao sebi dopus titi ni najmanju nepromi ljenost. Jedino rje enje bilo je zadati odluèan udarac na pra vo mjesto, usprkos tome to je Ramzesov polo aj ote avao ovaj korak. Regent je stalno imao nekog kraj sebe. Ameni je udaljavao nametljivce, lav i pas su bili izvanred na tjelesna garda. Izgledalo je nemoguæe i ta uèiniti unutar palaèe. Meðutim, kada se prin c kretao izvan dvora ili odlazio na putovanje, izazvati nesreæu nije bilo neizvedi vo, pod uvjetom da je okru enje pogodno za to. Zapravo, sinula mu je sjajna zamisa o. Ako Seti upadne u zamku i prihvati povesti sina u Asuan, Ramzes se neæe vratiti iv. Te devete godine Setijeve vladavine, Ramzes je slavio sedamnaesti roðendan, zajedn o s Amenijem, Setauom i njegovom nubijskom suprugom, Lotosovim Cvijetom. alio je t o Mojsije i A a nisu bili prisutni; ali, prvog su zadr ali na gradili tu u Karnaku, a drugi je nedavno otputovao u Libanon, s obavje tajnim zadatkom koji je dobio od Mi nistarstva vanjskih poslova. Biti æe sve te e okupiti biv e ðake Kapa, osim ako u buduænos ti regent od svojih prijatelja ne uèini bliske suradnike; ali njihov neovisan duh te io je da im razdvoji putove. Samo se je Ameni odbijao udaljiti od Ramzesa, pod izgovorom da bez njega regent ne bi bio u stanju upravljati administracijom i ur edno voditi dosjee. ? 245CHRISTIAH JACQ. Nakon to je odbila usluge dvorskog kuhara, Lotosov Cvijet je sama spremila peèenu j anjetinu ukrasiv i ju zrnima gro ða. - Ovo je stvarno ukusno - priznao je regent.

- Mo emo probati, ali neæemo se prejesti - savjetovao je Ameni. - Mene èeka posao. - Kako podnosi ovo piskaralo i èangrizalo? - pitao je Setau dok je hranio psa i la va, koji je veæ dostigao zadivljujuæu velièinu. - Nemaju svi toliko vremena juriti za zmijama - uzvratio mu je Ameni. - Kada se ja ne bih trudio zapisati lijekove koje savjetuje , tvoja bi istra ivanja bila uzalu dna. - Gdje su se smjestili mladenci? - upitao je Ramzes. - Na rubu pustinje - odgovorio je Setau, a oèi su mu zasvijetlile - Kada tamo pad ne noæ, gmazovi poènu izlaziti, a Lotosov Cvijet i ja kreæemo u lov. Pitam se hoæemo li i vjeti dovoljno dugo da upoznamo sve vrste i njihove navike. - Tvoja kuæa nije nalik kolibi - primijetio je Ameni. - Vi e lièi na laboratorij. Pri tom ga ne prestaje pro irivati. S malim bogatstvom koje sakuplja prodajuæi otrove boln icama, to i nije nikakvo èudo. Ukrotitelj zmija radoznalo pogleda mladog pisara. - Tko ti je to rekao? Pa ti nikada ne izlazi iz svoje kancelarije! - Bila ona usamljena ili ne, tvoja kuæa je zabilje ena u zemlji noj knjizi i u slu bi z a èistoæu; to se mene tièe, du nost mi je da regentu dostavljam pouzdana izvje æa. - Ali ti me uhodi ! Ovaj izrod je opasniji od korpiona. uti je pas dobroæudno zalajao, ne vjerujuæi da se Setau stvarno ljuti, a ovaj je nastavio podbadati Amenija. Tad a je neoèekivano dotrèao faraonov glasnik. Ramzesa su zvali da se smjesta vrati na d vor. 146MffZCS: SM SVJETLOSTI n ta Seti i Ramzes su sporim koracima napredovali stazom koja je vijugala izmeðu ogromn ih blokova ru ièastog granita. Èim su stigli u Asuan, vladar i njegov sin su se odmah zaputili u kamenolome. Faraon je elio osobno provjeriti utemeljenost uznemirujuæeg izvje æa koje je dobio. Usput, elio je i da njegov sin upozna svijet minerala iz koje ga su poticali obelisci, kolosi, dveri i pragovi hramova i ogroman broj remek-dj ela isklesanih u kamenu nenadma nog sjaja. U pismu se spominjao ozbiljan sukob izmeðu nadzornika, radnika i vojnika koji su b ili zadu eni prevoziti nekoliko tona te ke kamene blokove na ogromnim teglenicama pr ikaèenim jedna za drugu i napravljenim samo za tu svrhu. Ovu nevolju je pratila jo jedna, mnogo ozbiljnija. Prema procjeni vje taka, glavni kamenolom je bio iscrplje n. Tvrdili su kako su u kamenolomu preostale samo tanke i suvi e kratke ile da bi s e iz njih dobili veliki obelisci ili divovski kipovi. Poruku je potpisao izvjesn i Aper, voða radnika kamenoloma, ali ona nije i la uobièajenim tijekom; èovjek se bojao da æe ga njegovi pretpostavljeni kazniti to je otkrio istinu, pa se stoga obratio s amome kralju. Glavni tajnièki ured, nakon procjene da je poruka napisana odmjereni m i razlo nim tonom, proslijedio ju je Setiju. Ramzes se osjeæao ugodno meðu stijenama koje je pr ilo sunce; razumijevao je snagu vjeèn og materijala kojeg su kipari pretvarali u kamenje koje govori. Ogroman asuanski kamenolom bio je jedan od temelja na kojem se gradila dr ava, jo od prve dinastije ; predstavljao je otjelotvorenje i postojanost djela koje je trajalo kroz pokolj enja i svladavalo prolaznost vremena. Vaðenje granita izvodilo se po strogom planu; podijeljeni na grupe, klesari su bir ali najbolje blokove, provjeravali ih 247CHRISTIAH JACQ i prilazili im s po tovanjem. Od savr enstva njihovog rada ovisio je vjeèni ivot Egipta ; pod njihovim rukama raðali su se hramovi u kojima su obitavale stvaralaèke sile i kipovi u kojima je ivjela du a uskrslih. Svaki faraon je posveæivao veliku brigu kamenolomima i uvjetima ivota ljudi koji su u njima radili; voðe grupa su djelovali sretno to ponovno vide Setija i to mogu poz draviti regenta èija je sliènost s ocem postajala sve upadljivija. Ovdje je Henarovo ime bilo nepoznato. Seti je zapovjedio da se pozove voða radnika kamenoloma. Zdepast, irokih ramena, èetvr taste glave, debelih prstiju, Aper je pao na koljena ; èeka li ga prijekor ili poh vala?

- Gradili te mi izgleda mirno. - Sve je u uobièajenom redu, Velièanstvo. - U tvom pismu pi e drukèije. - U mom pismu? - Zar porièe da si mi napisao i poslao pismo? - Ja da napi em... Pisanje mi nije jaèa strana. Kada treba, obratim se pisaru. - Zar mi nisi poslao upozorenje zbog sukoba izmeðu radnika i vojnika? - Sigurno nisam, Velièanstvo... Ponekad dolazi do sitnih nesuglasica, ali se one b rzo izglade. - A nadzornici? - Mi po tujemo njih, oni po tuju nas; to nisu ljudi iz grada, veæ radnici koji su dob ili promaknuæe. I oni su radili svojim rukama i dobro znaju ovaj posao. Ako netko od njih poène izigravati gazdu, brzo ga nauèimo pameti. Aper protrlja ake koje su jasno govorile kako je spreman goloruk se boriti sa sva kim tko bi zloupotrijebio svoj polo aj. - Zar glavni kamenolom nije gotovo iscrpljen? Voða je radnika zinuo u èudu. - A, to... Tko vam je rekao? - Je li to istina? 148HAMZES: Sltt SVJETLOSTI - I jest i nije. Sve je te e raditi, treba dublje kopati; za dvije dp tri godine morat æemo pronaæi neko drugo mjesto. Ali vi ste veæ toga svjesni. Pa to je vidovitost ! - Poka i mi nalazi te koje vas zabrinjava. Aper je odveo Setija i Ramzesa na vrh jednog bre uljka s kojeg se pru ao pogled na n ajveæi dio kamenoloma. - Ovdje, lijevo od vas - pokazao je pru ajuæi ruku - oklijevamo s vaðenjem obeliska. - Neka bude ti ina - zapovjedio je Seti. Ramzes opazi kako se pogled njegovog oca mijenja; faraon je netremice promatrao kamenje, kao da je prodirao kroz njega u unutra njost kamenoloma pretvarajuæi svoje tijelo u granit. Pokraj Setija, toplina je postajala nepodno ljiva. Zapanjen, upra vnik kamenoloma se udaljio; Ramzes je ostao pokraj vladara. On je takoðer poku ao vi djeti ispod povr ine, ali njegova misao se sudarila sa èvrstim blokovima i osjetio j e bol u trbuhu. Princ je bio uporan i nije elio odustati; usprkos bolu, na kraju je uspio jasno razabrati svaku ilu kamena. Izgledale su kao da izlaze iz dubine z emlje, otvaraju se prema suncu i zraku, uzimaju poseban oblik, a onda stvrdnjava ju i pretvaraju u ru ièasti granit protkan svjetlucavim zvijezdama. - Napustite dosada nje mjesto - zapovjedio je Seti - i kopajte prema desnoj stran i, u irokom pojasu; granita æe u izobilju biti desetljeæima. Upravnik kamenoloma se spusti niz bre uljak i krampom poèe razbijati crnkastu jalovi nu koja nije dala naslutiti ni ta dobro. Meðutim, faraon se nije prevario; pojavi se granit izvanredne ljepote. - I ti si, Ramzese, ovo vidio. Nastavi tako, prodri to vi e mo e u srce kamena i znat æe Za manje od èetvrt sata, vijest o èudu koje je napravio faraon ra irila se kamenolomim a, pristani tima i u gradu. To je znaèilo da se doba velikih radova nastavljalo i da se asuansko blagostanje nije dovodilo u pitanje. - Aper nije napisao to pismo - zakljuèio je Ramzes. 24<). CHRISTIAM JACQ Tko nas je poku ao prevariti? - Nisu me naveli da ovamo doðem kako bih otvorio novi kamenolom - shvatio je Seti . - Onaj tko je poslao pismo nije oèekivao ovakav ishod. - to je onda elio postiæi? U nedoumici, kralj i njegov sin su poèeli silaziti s brijega uskom stazom to je vij ugala niz padinu. Seti je i ao naprijed, sigurnim korakom. Ramzes zaèu neku tutnjavu. U trenutku kada se okrenuo, dva kamenèiæa, odskakujuæi poput prestra enih srna, ogrebla su ga po nozi; prethodili su gomili prijeteæeg sitnog kamenja, za kojom je velikom brzinom padao ogroman granitni blok. Zaslijepljen oblakom pra ine, Ramzes je viknuo.

- Oèe, sklanjajte se! Iduæi unazad, mladiæ se spotakao i pao. Sna na Setijeva ruka ga je podigla i sklonila u stranu. Granitni blok je protutnja o pokraj njih. Kamenolomom su se ra irili krici i vika. Radnici i klesari odmah su otkrili èovjeka koji je poèeo bje ati. - Eno ga, tamo! On je gurnuo blok! - povikao je Aper. Svi su jurnuli za njim. Aper je prvi stigao bjegunca i svom ga snagom udario akom u potiljak da bi ga pri silio da se zaustavi. Upravnik kamenoloma je, meðutim, lo e odmjerio svoju snagu, fa raonu je mogao pokazati samo le . - Tko je on? - upitao je Seti. - Ne znam - odgovori Aper. - Nije radio ovdje. Asuanska policija je vrlo brzo sa znala identitet atentatora; èovjek je bio laðar, udovac bez djece, a posao mu je bio isporuka grnèarije. - Ti si bio meta - zakljuèio je Seti. - Ali tvoja smrt nije bila zapisana na ovom bloku. - Dopustite mi da sam otkrijem istinu. - Ja to zahtijevam. - Znam kome æu povjeriti istragu. ?ISORAMZES: SIM SVJETLOSTI Ameni je istovremeno drhtao od strave i bio radostan. Drhtao je kada mu je Ramzes isprièao da je jedva umakao stra noj smrti; radovao se, jer mu je regent donosio znaèajan trag, pismo koje je netko poslao Setiju da bi ga naveo na dolazak u Asuan. - Rukopis je lijep - zakljuèio je - Osoba iz visokih dru tvenih slojeva, obrazovana , koja èesto pi e pisma. - Dakle, faraon je znao da ono ne dolazi od upravnika kamenoloma i da su mu pos tavili zamku. - Prema mom mi ljenju, obojica ste bili meta; nesreæe na gradili tu nisu rijetke. - Pristaje li istra iti ovaj sluèaj za mene? - Naravno! Ali... - Ali? - Moram ti ne to priznati. Nastavio sam istragu o vlasniku sumnjive radionice. el io sam ti dokazati kako se radi o Henaru i nikome drugome. Ali nisam uspio. Sada mi donosi mnogo va niji dokaz. - Nadajmo se. - Jesu li jo ne to saznali o laðaru? - Ne, izgleda da je njegov nalogodavac izvan doma aja. -Prava guja... Trebali bi s e obratiti Setau za pomoæ. - Za to da ne? - Bez brige, to je veæ uèinjeno. - to je odgovorio? - Kako je u pitanju tvoja sigurnost pristao mi je pomoæi. 251CHRISTIAH JACQ Henar nije volio jug; tamo je vladala nepodno ljiva vruæina, a ljudi su se manje zan imali za napredak vanjskog svijeta nego na sjeveru. Ogroman hram u Karnaku, meðuti m, predstavljao je tako bogatu i utjecajnu privrednu cjelinu da se nijedan prete ndent na prijestolje nije mogao li iti podr ke vrhovnog sveæenika. Stoga je iz pristoj nosti oti ao u posjet ovom velikodostojniku, pa su vodili obièan razgovor o svakodne vnim temama; Henar je bio zadovoljan to nije osjetio nikakvo neprijateljstvo te z naèajne liènosti koja je izdaleka motrila politièke borbe u Memphisu i koja æe, kada za to doðe vrijeme, stati na stranu jaèeg. Pohvale Ramzesu su izostale, to je za Henara bio ohrabrujuæi znak. Henar je zamolio da mu dopuste neko vrijeme boraviti u hramu i posvetiti se medi taciji, daleko od mete a javnog ivota. To su mu dopustili; stariji Setijev sin se t e ko prilagodio skromnoj udobnosti sveæenièke æelije u koju je smje ten. Ali je postigao c ilj - susreo se s Mojsijem. Za vrijeme kratkog odmora, idov je razgledao stup u koji su kipari urezali prizor

rtvovanja bo anskom oku i koji je sadr avao sve potrebno da bi se svijet mogao razum jeti. - Predivno djelo! Vi ste izvanredan graditelj. Mojsije, èija je sna na tjelesna graða u meðuvremenu postala jo nagla enija, odmjerio je sugovornika s otvorenim prezirom prema njegovom mlitavom tijelu i izra enoj debljini. - Ja tek uèim zanat; umjetnik je zaslu an za ovu ljepetu. - Nemojte biti tako skromni. -Mrzim laskavce. - Izgleda da mi niste ba naklonjeni. - Nadam se da je to obostrano. - Do ao sam ovamo posvetiti se sebi i pronaæi mir; RAMZES: SI« SVJETLOSTI Ramzesovo imenovanje bio je te ak udarac za mene, priznajem, ali na kraju se stvar nost mora prihvatiti. Spokoj ovog hrama pomoæi æe mi u tome. - Utoliko bolje po vas. - Va e prijateljstvo prema Ramzesu ne bi vas smjelo zaslijepiti; moj brat nema do bre namjere. Ako volite red i pravdu, ne zatvarajte oèi. - Zar vi to osuðujete Setijevu odluku? - Moj otac je izuzetan èovjek; ali postoji li itko tko ponekad ne pogrije i? Za men e je put ka vlasti konaèno prekinut, i ne alim zbog toga. Briga o protokolu me sasv im ispunjava; ali kakva æe biti buduænost Egipta ako padne u ruke nesposobne osobe o psjednute slavohlepljem? - Koje su va e prave namjere, Henare? - Da vas izvedem iz zablude. Uvjeren sam da je pred vama velika sudbina; ulagat i u Ramzesa bila bi kobna pogre ka. Sutra, kada stupi na prijestolje, neæe vi e imati prijatelja, a vi æete biti zaboravljeni. - to predla ete? - Da to vi e ne trpimo i da sebi pripremimo drugaèiju buduænost. - Va u, pretpostavljam. - Ja uopæe nisam va an. - Nemam takav dojam. - Grije ite kada sam ja u pitanju, jedini cilj mi je slu iti svojoj zemlji. - Bogovi vas èuju, Henare; znate li da mrze la ? - Ljudi vode politiku Egipta, a ne bogovi. Stalo mi je do va eg prijateljstva; zaj edno mo emo uspjeti. - Izbijte to sebi iz glave i odlazite odavde. - Grije ite. - Ne elim podignuti ili pribjeæi nasilju na ovakvom mjestu; ako elite, ovaj razgovo r mo emo nastaviti vani. - Neæe biti potrebno; ali, ne zaboravite na moja upozorenja. Jednog dana æete mi biti zahvalni. ?18CHRISTIAM JACQ Mojsijev ljutiti pogled odvratio je Henara od daljnjeg uvjeravanja; kao to se i p ribojavao, do ivio je neuspjeh. idova nije bilo tako lako pridobiti kao A u. Ali, i o n je imao slabosti koje æe se s vremenom razotkriti. a. Dolanta je odgurnula Amenija koji se nije uspio suprotstaviti juri u razjarene ene; Ramzesova je sestra naglo otvorila vrata regentova ureda i uletjela poput oluje . Ramzes je na pisarski naèin sjedio na asuri i prepisivao jednu Setijevu odluku koj a se odnosila na za titu drveæa. - Hoæe li konaèno poèeti ispunjavati svoja obeæanja? - Koji je razlog ovakvog ulaska, draga sestro? - Zna ti dobro! - Osvje i mi pamæenje. - Moj mu èeka promaknuæe. - Obrati se faraonu. On odbija èlanovima svoje obitelji odobravati povlastice koje smatr a... neopravdanim!

to se tome jo ima za dodati? Dolanta se tek tada razbjesnila. - Ta odluka je neopravdana! Sari zaslu uje promaknuæe, a ti, kao regent, du an si ga p ostaviti na polo aj vrhovnog nadzornika itnica! - Zar regent smije raditi mimo faraonove volje? - Ne pona aj se kao kukavica! - Ne elim napraviti prijestup kojim bih uvrijedio kralja. - Kome se ti ruga ? - Smiri se, molim te. - Daj mi ono to mi pripada. - To je nemoguæe. - Ne izigravaj po tenjaèinu! Isti si kao i drugi. Stoga se udru i sa svojima! ?254RAMZCS: SIH SVJETLOSTI - Obièno si tako mirna. - Nisam izbjegla Henarovo ugnjetavanje da bih trpjela tvoje; odbija li i dalje? - Budi zadovoljna onim to ima , Dolanta; pohlepa je smrtni grijeh. - Zadr i za sebe te otrcane pouke. Kako je do la, tako je naglo i nestala, psujuæi na sav glas. hl U vrtu vile lijepe Izet rasle su velièanstvene sikomore koje su stvarale ugodnu hl adovinu; mlada ena je ovamo dolazila punim pluæima udisati svje zrak, dok je Ramzes presaðivao mlade izdanke u meku, dobro pripremljenu zemlju. Iznad regentove glave li æe je treperilo na blagom sjevercu. Ovo drvo, u èijem se oblièju najradije otjelotvor uje boginja Hator, pru alo je svoje zelene grane ka drugom svijetu, da bi osigural o pravednima da jedu i piju, i trajno ih hranilo bo anskim mirisom gospodara vjeènos ti. Lijepa Izet je ubrala nekoliko lotosovih cvjetova i njima ukrasila kosu. - eli li jedan grozd? - Za dvadeset godina, predivna sikomora æe ovaj vrt èiniti jo ugodnijim. Za dvadeset godina, ja æu biti stara. Ramzes ju je pa ljivo pogledao. - Ako i dalje bude tako vje to koristila sredstva za uljep avanje i miri ljave masti, biti æe jo privlaènija. - Hoæu li najzad biti udata za èovjeka kojeg volim? - Nisam vidovit. Lupila ga je lotosovim cvijetom po grudima. - Prièa se da si jedva izbjegao nesreæu u asuanskim kamenolomima. - Pod Setijevom za titom, ja sam neranjiv. CHR1ST1AH JACft - Dakle, napadi na tebe nisu prestali. - Budi mirna, krivca æemo vrlo brzo otkriti. Skinula je vlasulju, raspustila svoju dugu kosu i rasula je po Ramzesovim grudim a. Njene vrele usne su ga prekrile poljupcima. - Zar je sreæu tako te ko dostiæi? - Ako si je prona la, uhvati je. - Sretna sam kad sam s tobom; kad æe to shvatiti? - Za koji trenutak. Zagrljeni su se poèeli kotrljati po travi; lijepa Izet je spremno prihvatila stras t svog ljubavnika s opijeno æu sretne ene. » Proizvodnja papirusa je bila jedna od najva nijih djelatnosti egipatske privrede. Cijena se mijenjala ovisno o kvaliteti i du ini svitaka; neki od njih, na kojima s u se nalazili odlomci iz Knjige za prelazak u svjetlost, (kasnije pogre no prevede ne kao «Knjiga mrtvih», op. a.) bili su namijenjeni grobnicama, drugi ni im i vi im kolam a, a veæina administraciji. Bez papirusa je bilo nemoguæe uspje no upravljati zemljom. Seti je regentu povjerio nadzor nad proizvodnjom. . papirusa i provedbu praviène raspodjele. Svaki ogranak se alio ; da ne dobiva dovoljnu kolièinu papirusa i optu ivao druge za gramzivost. Ramzes je upravo otkrio zlouporabu koju su napravili pisari koji su radili za He nara; stoga je pozvao starijeg brata, u namjeri da tome stane na kraj. Henar je izgledao odlièno raspolo en. Ako sam ti potreban, Ramzese, stojim ti na raspolaganju.

- Provjerava li rad svojih pisara? - Ne u svakom detalju. 256RAMZES: SIM SVJETLOSTI - A kupovinu papirusa, na primjer? - Je li rijeè o nekoj nepravilnosti? - Da, tvoji pisari nepotrebno uzimaju veliku kolièinu prvoklasnog papirusa. - Volim pisati na lijepom materijalu, ali priznajem da je ta navika neprihvatlji va; krivci æe biti strogo ka njeni. Henarove su rijeèi iznenadile regenta; ne samo da se nije pobunio, veæ je i priznao vlastitu pogre ku. - Sviða mi se naèin na koji radi - izjavio je Henar. - Bilo je potrebno ne to promijen iti i pokvarenost sasjeæi u korijenu. Zlouporaba polo aja, ma koliko bila beznaèajna, ne smije se tolerirati. U tome ti mogu biti od velike pomoæi; kada èovjek brine o pr otokolu mo e dobro upoznati obièaje na dvoru i otkriti nedozvoljene radnje. Nije dov oljno samo ih razotkriti, veæ ih i otkloniti. Ramzes se zapitao stoji li uistinu pred njim njegov stariji brat. Kakvo je to pl emenito bo anstvo uspjelo pretvoriti lukavog dvorjanina u pravednika? - Radosno æu prihvatiti tvoj prijedlog. - Ni ta me ne mo e vi e usreæiti od ove iskrene suradnje! Najprije æu smeæe pomest pred vlastitim vratima, a onda prelazimo na kraljevska. - Zar ima toliko prljav tine? - Seti je veliki vladar, njegovo ime æe ostati zapisano u povijesti, ali on ne mo e brinuti o svemu i svaèemu! Kad je netko ugledna liènost, sin ili unuk ugledne liènost i, stekne lo e navike i lako prisvoji povlastice na tetu drugoga. Kao regent, ti mo e uèiniti kraj tom moralnom bezakonju. I ja sam osobno imao koristi od takve krive p rakse, ali to je vrijeme iza nas. Braæa smo, svakome od nas faraon je dodijelio mj esto koje mu pripada: to je istina od koje ne treba bje ati. - Je li ovo samo primirje ili trajni mir? - Mir, konaèan i neopoziv - potvrdio je Henar. - Dugo smo bili u sukobu i svoj di o krivnje snosi svatko od nas, ali 157" (HRISTIAHJACC daljnji sukob dva brata vi e nema nikakvog smisla. Ti si regent, ja sam naèelnik pro tokola; uèinimo sve to je u na oj moæi za blagostanje zemlje. Kada je Henar oti ao, Ramzes je ostao zbunjen. Postavlja li njegov brat lukavu zam ku ili je uistinu iskren? 40 v; "eliki faraonov savjet okupio se odmah nakon jutarnjih obreda. Sunce je nemilosr dno peklo svojim zrakama; svatko je tra io malo hladovine. Pojedinim dvorjanima, o nim s vi kom kilograma, izbijale su krupne kapi znoja na licu pa su ih sluge rashl aðivale èim bi se pokrenuli. Na sreæu, u kraljevoj odaji za primanje bilo je svje e; visoki prozori su tako vje to sagraðeni daje prostorijom stalno strujao zrak, èineæi ugodnim boravak u njoj. Ne razm i ljajuæi 0 svom statusu i modi, kralj je odjenuo jednostavnu bijelu haljinu, dok se je v eæina ministara nadmetala u otmjenosti. Vezir, vrhovni sveæenici Memphisa i Heliopol isa i starje ina pustinjske policije prisustvovali su ovom izvanredno sazvanom sav jetu. Ramzes je sjedio s oèeve desne strane i promatrao ostale èlanove. Boja ljivi, zabrinut i, oholi, stalo eni... razlièiti su se ljudi ovdje okupili, pod vrhovnom vla æu faraona koja je jedino 1 odr avala njihovo jedinstvo. Inaèe bi se meðusobno rastrgali. - Starje ina pustinjske policije nam donosi lo e vijesti - poèeo je Seti. - Neka iznes e to ima. Ugledni èinovnik od ezdesetak godina pro ao je sve stupnjeve hijerarhije dok nije sti gao do vrha. Mirne naravi, 258-

RAHIB:SIH SVJETLOSTI dobar u svom poslu, poznavao je svaku stazu u zapadnoj i istoènoj pustinji i brinu o se za sigurnost na tim velikim prostranstvima kojima su prolazili karavani i r udarske ekspedicije. Nije udio za poèastima i spremao se voditi miran, povuèen ivot na svom imanju u Asuanu; stoga su njegovu izjavu saslu ali s velikom pa njom. Dodatnu napetost je stvarala èinjenica da je rijetko dobivao rijeè. - Grupa kopaèa zlata, koja je prije mjesec dana krenula u istoènu pustinju, nestala je. Potpuna utnja je nastala nakon ove okantne izjave. Ni udar groma ne bi izazvao veæu prenera enost. Vrhovni sveæenik boga Ptaha zatra io je rijeè i kralj mu je to dopustio; u skladu s propisima velikog savjeta, nitko nije iznosio svoj stav bez vladarevo g odobrenja, i svatko bi saslu ao govornika ne prekidajuæi ga. Bez obzira na ozbiljn ost teme, nikakvi povici i upadice nisu bili dopu teni. Traganje za rje enjem upravo je poèinjalo po tivanjem tuðeg mi ljenja. - Jeste li sigurni u to to tvrdite? - Na alost, jesam. Uobièajeno je da me lancem poruka stalno izvje æuju o napredova nju ovakvih ekspedicija, o moguænim te koæama, pa i o neuspjehu. Veæ nekoliko dana ne mam nikakvih vijesti. - Tako ne to se nikad nije dogodilo? - Jest, u vrijeme nemira. - Sumnjate li na napad beduina? - U ovoj oblasti to je gotovo nevjerojatno; policija vr i strog nadzor. - Nevjerojatno ili nemoguæe? - Nijedno poznato pleme ne mo e toliko ugroziti ekspediciju da od nje ne bud e ni traga ni glasa; odred iskusnih policajaca titio je kopaèe zlata. - to pretpostavljate da se dogodilo? - Za sada ni ta, ali sam vrlo zabrinut. Zlato iz pustinja predavano je hramovima; «tijelo bogova», neuni tiv materijal, simbol vjeènog ivota, davalo je ?mCHRISTfAN JACft nenadma an sjaj djelima umjetnika. to se tièe dr ave, ona ga je koristila kao sredstvo plaæanja za uvoz odreðene robe, ili p ak kao diplomatski poklon stranim vladarima radi odr anja mira. Nikakav se poremeæaj u vaðenju ovog plemenitog metala nije smio dopustiti. - to savjetujete? - upitao je faraon policajca. - Da se bez oklijevanja u potragu po alje vojska. - Ja æu ih predvoditi - izjavio je Seti - a regent æe me pratiti. Veliki savjet je podr ao ovu odluku. Henar, koji se je dobro èuvao bilo kakvog mije an ja, ohrabrio je brata i obeæao mu da æe za njega pripremiti neke dosjee koje æe moæi rje a vati kad se vrati. Devete godine Setijeve vladavine, dvadesetog dana treæeg mjeseca u godini, kolona od èetiri stotine vojnika, kojom su zapovijedali faraon i njegov regent, napredova la je kroz u arenu pustinju, sjeverno od grada Edfua, stotinjak kilometara ju no od puta koji je vodio u kamenolome Uade Hamamata. Vojska se pribli avala mjestu Uadi Mia, iz kojega je poslana poruka u Memphis. Sadr aj poruke je bio uobièajen, bez uznemirujuæih vijesti; raspolo enje kopaèa zlata bilo je odlièno, kao i zdravstveno stanje veæine putnika. Pisar nije spominjao nikakav i zgred. Seti je danonoæno dr ao vojsku u stanju pripravnosti. Unatoè uvjeravanju naèelnika pustinjske policije kako im ne prijeti nikakva opasnost , faraon je strahovao od iznenadnog napada beduina u sluèaju da se spuste sa Sinaj skog poluotoka. Pljaèka i ubojstva bili su zakoni koje su po tivali; u stanju mahnit osti, njihove voðe su èinile najgora zlodjela. - Kako se osjeæa , Ramzese? - Pustinja je predivna, ali sam zabrinut. - to vidi iza onih dina? Regent se zagledao u daljinu; Seti je imao moæ vidovitosti, natprirodni dar kojim je u Asuanu otkrio novi -z6o-

RAMZCS: SIH SVJETLOSTI kamenolom. Tko zna to je vidio u pustinji. - Ne vidim ni ta... Iza onih bre uljaka samo je praznina. - Toèno, praznina. Praznina stra ne smrti. Ramzes je zadrhtao. . - Beduini? - Ne, veæ jedan podmukliji i nemilosrdniji napadaè. - Trebamo li se pripremiti za b orbu? - Nije potrebno. Ramzes je svladao strah, iako gaje ne to i dalje stezalo u grlu. Kakav je to napad aè èije su rtve postali kopaèi zlata? Ako se radilo o pustinjskim èudovi tima, u to je vj vala veæina vojnika, nijedna ljudska sila neæe s njima izaæi na kraj; krilate zvijeri divovskih kand i rastrgnu plijen prije no to se stigne braniti. Prije uspona na dinu, konji, magarci i ljudi dobro su se napili vode; vruæina ih j e primoravala na èeste odmore, a zaliha vode se je brzo smanjivala. Trebalo je pri jeæi jo tri kilometra, do jednog od velikih bunara u ovom kraju, kada æe nanovo svje om vodom napuniti mje ine. Tri sata prije zalaska sunca nastavili su put i pre li dinu bez ikakvih pote koæa. Usk oro se na vidiku pojavio i bunar. Bio je sagraðen od klesanog kamena i naslanjao s e na planinu u èijoj se utrobi krilo zlato. Kopaèi zlata i vojnici zadu eni za njihovu sigurnost nisu nestali. Svi su i dalje bi li tu, okupljeni oko bunara. Le ali su na vrelom pijesku, licem okrenuti prema zem lji ili prema suncu. Iz njihovih poluotvorenih usta virio je crn, okrvavljen jez ik. Nijedan nije bio iv. Da na èelu prido le povorke nije stajao faraon osobno, svi bi se njezini vojnici raz bje ali glavom bez obzira. Seti je zapovjedio da razapnu atore i postave stra u, kao da logoru prijeti neki iznenadan napad. Tek tada je nalo io iskapanje grobova u ko je æe sahraniti nesretne drugove. Njihova putna asura postala je pokrov u koji su polo ili CHRISTIAN JACQ mrtva tijela, a kralj je osobno izgovorio obredne rijeèi za prelazak u drugi ivot i novo uskrsnuæe. Pogrebna sveèanost, u spokoju zalazeæeg sunca nad pustinjom, umirila je vojnike. Lij eènik ekspedicije se pribli io Setiju. - Od èega su umrli? - upitao je kralj. - Od eði, Velièanstvo. Kralj je odmah oti ao do bunara koji je nadgledala njegova tjelesna stra a; malo dal je u logoru, nadali su se obroku svje e vode. Veliki bunar je bio napunjen kamenjem sve do vrha. - Ispraznimo ga - predlo io je Ramzes. Seti se slo io. Faraonova tjelesna stra a svom je snagom prionula na posao; bilo je bolje ne unosi ti uznemirenost u ostatak jedinice. Ljudski lanac se pokaza kao odlièno rje enje; Ra mzes je davao primjer i bodrio ih kada bi poèeli posustajati. Kada je pun mjesec obasjao dno bunara, kraljevi elitni borci, potpuno iscrpljeni , prepustili su regentu spu tanje te kog vedra pomoæu jednog u eta. Iako je i sam bio ne strpljiv, radio je polako, pazeæi da ga ne razbije. Vedro napunjeno vodom se pojavilo na povr ini; regent ga je prvo pokazao kralju. O n je samo pomirisao vodu, ali nije popio ni gutljaj. - Neka netko siðe na dno bunara. Ramzes je omotao u e oko pasa, napravio sna an èvor i zapovjedio èetvorici vojnika da ga èvrsto prime; zatim je prekoraèio kamenu ogradu i oslanjajuæi se na izboèine od kamenja poèeo spu tati. Poduhvat nije dugo trajao; dva metra iznad povr ine vode, na mjeseèevoj svjetlosti, regent je ugledao le eve magaraca kako plutaju na povr ini. Natrag se p opeo oèajan. - Voda u bunaru je zagaðena - jedva je izgovorio. Seti je prosuo sadr aj vedra u pij esak. - Na i vojnici i rudari su se otrovali jer su pili vodu iz ?z6zRAMZCS: SIM SVJETLOSTI ovog bunara; a onda ga je neka zloèinaèka dru ina, bez sumnje beduini, do vrha napunil

a kamenjem. Kralj, regent i svi èlanovi pohoda bili su osuðeni na propast; èak i kada bi odmah kre nuli prema Dolini, umrli bi od eði prije dolaska do polja s usjevima. Klopka se zatvarala. - Prvo æemo malo odspavati - naredio je Seti. - Ja æu se moliti na oj majci, zvjezdano m nebu. Do zore, logorom se ra irila stra na vijest; nijednom vojniku nije bilo dopu teno napu niti mje inu vodom. Jedan je buntovnik poku ao pobuniti ostale; Ramzes mu je preprijeèio put. Sluðen, vojn ik je zamahnuo na regenta koji ga je zgrabio za aku i natjerao da klekne. - Kad izgubi sabranost samo ubrza vlastitu propast. - Nema vi e vode... - Faraon je s nama; ne gubi nadu. Vi e se nije dogodio niti jedan novi poku aj pobune. Ramzes se obrati vojnicima: - Imamo jednu tajnu mapu ovog podruèja; na njoj su oznaèene sporedne staze koje vod e ka napu tenim bunarima, od kojih se neki jo mogu koristiti. Faraon æe ostati s vama , a ja odlazim pronaæi te bunare. Vratit æu se s dovoljno vode da prohodamo pola pus tinje. Na a ustrajnost i hrabrost æe obaviti ostalo; dok èekate, sklonite se sa sunca i nemojte se izlagati nepotrebnim naporima. Ramzes je logor napustio s desetak ljudi i est magaraca koji su nosili prazne mje i ne za vodu. Jedan stari vojnik se pokazao mudrim i nije potro io svoj obrok vode; nakon to ovla e usne jutarnjom rosom, ovi æe hrabri ljudi popiti posljednji gutljaj p red ulazak u pustinju. Vrlo brzo, svaki korak je postao muèenje; vruæina i pra ina pekli su pluæa. Ali, Ramzes je brzo koraèao, bojeæi se da njegovi drugovi ne izgube snagu. Nisu se usudili misli ti ni na to drugo do bunara sa svje om vodom. Prva staza vi e nije postojala, pje èani vjetrovi su je ?rijCHR1STIAN JACQ izbrisali. Bilo bi ravno samoubojstvu ako bi nastavili u tom smjeru. Druga staza je vodila na pogre no mjesto, u isu eno rijeèno korito; sastavljaè mape lo e je obavio po sao. Na kraju treæe staze, ugledali su obruè od suhog kamenja! Potrèali su i bacili se prema ogradi bunara koji je odavno bio zatrpan pijeskom. Slavna tajna mapa, èuvana godinama kao «vojna tajna», bila je obièna prevara. Mo da je pri je desetak godina i bila toèna; ali u meðuvremenu, neki ju je nemarni pisar bez prov jere samo prepisao. Isto je uèinio i njegov nasljednik. Po povratku, Ramzes nije morao ni ta govoriti Setiju; njegovo skru eno lice govorilo je umjesto njega. Veæ est sati vojnici nisu ni ta pili; kralj se je tada obratio èasni cima. - Sunce je u zenitu - rekao je. - Odlazim s Ramzesom u potragu za vodom. Kada se sjene poènu produ avati, vratit æu se natrag. Seti seje brzo poèeo penjati na brijeg od pijeska; usprkos svojoj mladosti, Ramzes ga je jedva slijedio, a onda je ipak uspio uskladiti korak s ocem. Poput divoko ze, simbola dostojanstva u jeziku hijeroglifa, kralj nije pravio suvi ne pokrete i nije rasipao snagu. Sa sobom je ponio samo dvije bagremove grane, s oguljenom k orom, uglaèane i èvrsto vezane na jednom kraju lanenim koncem. Sitno kamenje se je kotrljalo pod njihovim nogama podi uæi vruæu pra inu; Ramzes, jedva di uæi, sustigao je oca na vrhu uzvisine. Pogled na pustinju bio je velièanstven; rege nt je u ivao nekoliko trenutaka u prizoru, a onda ga je sve sna nija eð podsjetila da b eskraj kojem se divi poprima oblik grobnice. Seti je mahao bagremovim granama, razdvajajuæi ih; one su se blago savile. Lagano ih je okretao u svim smjerovima; odjednom, ra lje su mu izletjele iz ruku i odskoèil e nekoliko metara ispred njega. Ramzes ih je brzo podigao i uzbuðeno ih vratio ocu. Zajedno su se spustili niz pad inu; Seti se zaustavio ispred 264MMZES: SIH SVJETLOSTI gomile pljosnatog kamenja izmeðu kojeg je raslo trnje. Njegove ra lje su se zatresle . - Idi po radnike i ka i im neka ovdje kopaju.

Umor je nestao; Ramzes je potrèao koliko su ga noge nosile, preskakao kamenje i ub rzo se vratio sa èetrdesetak ljudi koji su se odmah prihvatili posla. Tlo je bilo sipko. Na dubini od tri metra iknula je prema povr ini svje a voda. Jedan od radnika je kleknuo. - Bog je vodio duh na eg kralja. Vode ima kao da je poplava! - Moja je molitva usli ena - reèe Seti. - Neka se ovaj bunar zove "Neprolazna je is tina bo anske svjetlosti". Nakon to svi uta e eð, podiæi æemo kuæe za kopaèe zlata i hram m æe boraviti bo anstva. Ona æe biti prisutna u ovom bunaru i pokazivati æe put onima ko ji tragaju za blistavim metalom da bi slavili svjetlost. Pod vodstvom Setija, dobrog pastira, oca i majke svih ljudi, povjerenika bogova, ozareni su se vojnici pretvorili u nadahnute graditelje. T; 'uja, velika kraljevska supruga, rukovodila je sveèano æu za prijem umjetnica koje su dobile dozvolu sudjelovati u slavljenju Hatorinog kulta, u velikom hramu ove bog inje u Memphisu. Mlade ene koje su do le iz svih krajeva zemlje bile su podvrgnute te kom ispitu, bez obzira jesu li bile pjevaèice, plesaèice ili sviraèice. CHRISTIAI! JACQ Krupnih, strogih i prodornih oèiju, istaknutih jagodica, tankog, pravilnog nosa, m ale, skoro èetvrtaste brade, s vlasuljom od ko e i perja orla le inara, simbola materi nstva, Tuja je ostavila toliko dubok dojam na sudionice da su mnoge od njih zabo ravile to trebaju raditi. Kraljica, koja je u mladosti pro la kroz isto isku enje, bi la je vrlo stroga; ako netko eli slu iti bo anstvu, kontrola nad samim sobom je bila nu na vrlina. Umijeæe ovih djevojaka nije se je dojmilo; mora prekoriti nastavnike u haremima je r su posljednjih mjeseci postali suvi e nemarni. Samo se je jedna djevojka izdvaja la iz ovog mora osrednjosti. Imala je ozbiljno, sabrano lice iznenaðujuæe ljepote; s virajuæi lutnju, u potpunosti se predala svojem umijeæu ne primjeæujuæi vanjski svijet k oji je za nju nestao. U vrtovima hrama poslu ili su objed sudionicama, sretnim i nesretnim; jedne su pla kale, a druge se nervozno smije ile. Bile su jako mlade i izgledale su potpuno neiskusno. Jedino je Nefertari, kojoj je zbor nekada njih sveæenica odluèio povjeriti upravljanje enskim orkestrom u sveti tu, bila spokojna, kao da je se cijeli dogaðaj nije ticao. Kraljica joj je pri la. - Bili ste sjajni. Mlada sviraèica na lutnji se naklonila. - Kako se zovete? - Nefertari. - Odakle ste? - Roðena sam u Tebi, a obrazovanje sam stekla u haremu Mer-Uru. - Izgleda da vas uspjeh posebno ne veseli. - Nisam eljela boraviti u Memphisu, nego se vratiti u Tebu i postati jedna od sv eæenica Amonovog hrama. - Tada bi ivot proveli odvojeni od svijeta? - Uvoðenje u misterije moja je najveæa elja, ali sam jo premlada za to. 266BAM2E5: SI« SVJETLOSTI - U va im godinama nije uobièajeno da vas tako ne to zanima; da niste razoèarani u ivot, Nefertari? - Ne, Velièanstvo; ali obredi me privlaèe. - Zar se ne elite udati i imati djecu? - Nisam o tome razmi ljala. - U hramu se vodi strog ivot. - Volim kamenje vjeènosti, njegove tajne i prepu tanje mislima na koje nas potièe. - Biste li ipak prihvatili na neko se vrijeme od njega udaljiti? Nefertari se usudila pogledati ravno u oèi veliku kraljevsku suprugu; Tuji se je s vidio njezin bistar i otvoren pogled. - Upravljanje enskim orkestrom ovoga hrama ugledan je polo aj, ali ja sam predvidje la za vas ne to drugo; biste li prihvatili polo aj nadzornice kraljevske palaèe? Nadzornica palaèe velike kraljevske supruge! Koliko je plemkinja sanjalo ovaj polo a

j jer je izabrana osoba postajala i kraljièina povjerenica? - Moja stara prijateljica koja je obavljala tu du nost preminula je pro log mjeseca - nastavila je Tuja. - Na dvoru mnoge ene pri eljkuju to mjesto i ogovaraju jedna drugu da bi se rije ile suparnica. - Ja nemam iskustva, ja... Vi ne pripadate plemstvu koje se razmeæe povlasticama; va a obitelj nije od onih to se neprestano pozivaju na svoju slavnu pro lost kako bi opravdali sramnu sada njost. - Nije li ta prepreka nepremostiva? - Mene jedino zanima koliko netko vrijedi; ne postoji prepreka koju osoba puna vrlina neæe uspjeti svladati. to ste odluèili? - Smijem li razmisliti? Kraljici se pitanje svidjelo; nijedna plemkinja na dvoru ne bi ga se usudila pos taviti. 267CHRISTMtt JACQ - Mislim da ne. Ako nastavite udisati mirise hrama, zaboravit æete me. Nefertari je sklopila ruke na grudima i naklonila se. - Stojim na usluzi Va em velièanstvu. Kraljica Tuja je uvijek ustajala prije zore jer je voljela svitanje. Trenutak ka da prve sunèeve zrake probijaju mrak, predstavljao je za nju novo buðenje misterija stvaranja ivota. Na njezino veliko zadovoljstvo i Nefertari je voljela jutarnji r ad; stoga joj je davala dnevne upute jo za doruèkom, kada su dvije ene zajedno objed ovale. Tri dana nakon to je donijela odluku, Tuja je znala da se nije prevarila; pored l jepote, Nefertari se je odlikovala i o troumno æu, koja se oslanjala na iznenaðujuæu sposo bnost razlikovanja va nog od sporednog. Izmeðu kraljice i nadzornice kraljevske palaèe , od prvog zajednièkog radnog dana uspostavilo se duboko meðusobno povjerenje. Spora zumijevale su se bez suvi nih rijeèi, ponekad je bio dovoljan jedan pogled. Kada bi zavr ile jutarnje razgovore, Tuja bi odlazila u odaju za ; dotjerivanje.

Vlasuljarka je upravo dovr avala svoj posao, stavljajuæi ? miris na kraljièinu vlasulju, kada se Henar pojavi pred majkom. - Otpustite slu kinju - zatra io je. - Nièije nas nepo eljne u i ne smiju èuti. - Zar je toliko ozbiljno? - Bojim se da jest. Slu kinja je neèujno nestala; Henar je uistinu izgledao zabrinut. - Govori, sine. - Dugo sam oklijevao. - Nemoj me muèiti sada kada si se konaèno odluèio. 268RAMZES: S1M SVJETLOSTI - Oklijevam jer... Ne elim vam nanijeti strasnu bol. Sada se je i Tuja zabrinula. - Da se nije dogodila neka nesreæa? - Seti, Ramzes i vojska koju su poveli sa sobom su nestali. - Ima li toènih vijesti? - Veæ dugo se nalaze u pustinji u potrazi za kopaèima zlata; gradom se ire svakojake glasine. - Ne slu aj ih. Da je Seti mrtav, ja bih to znala. - Kako? - Izmeðu mene i tvojeg oca postoje nevidljive veze; èak i kada smo daleko jedno od d rugog, ostajemo sjedinjeni. Nema razloga za zabrinutost. - Morate razumjeti istinu: kralj i regent su se trebali veæ odavno vratiti. Ne smi jemo zemlju prepustiti rasulu. - Vezir i ja vodimo svakodnevne poslove. - Trebate li moju pomoæ? - Obavljaj sa zadovoljstvom svoju du nost; od toga nema veæe sreæe na ovom svijetu. A ko si i dalje zabrinut, za to ne povede odred vojnika u potragu za ocem i bratom? - Dogaða se ne to èudno, ne to to ne razumijemo; demoni pustinje pro diru one koji joj po

u avaju oteti zlato. Nije li moja du nost ostati ovdje? - Pona aj se kako ti savjest nala e. . Nijedan od dvojice Setijevih glasnika, koji su krenuli u razmaku od èetiri dana, nisu stigli do Egipta. Na stazi koja je vodila u Dolinu saèekali su ih pustinjski razbojnici, ubili ih, ukrali im odjeæu i polomili drvene ploèice koje je ispisao Ra mzes, poruèujuæi kraljici da je ekspedicija ostala kraj rudnika vaditi zlato i posta viti temelje hramu i gradu rudara. Izaslanik pustinjskih razbojnika obavijestio je Henara CHRISTIAM JACQ da su faraon i regent ivi i da je kralj, zahvaljujuæi bo anskoj pomoæi, prona ao nepresu a izvor vode usred pustinje. Beduini, kojima je bilo stavljeno u zadatak zatrovat i glavni bunar, nisu, dakle, uspjeli. Na dvoru su mnogi mislili da su Seti i Ramzes postali rtve crne magije. Ali kako odsutnost vladara i glasine koje su kru ile okrenuti u svoju korist, pitao se Hena r. Tuja je èvrsto dr ala uzde vlasti. Jedino bi je stvaran nestanak mu a i mlaðeg sina p rimorao da Henara postavi za regenta. Najkasnije za nekoliko tjedana, ekspedicija æe se vratiti i Henar æe propustiti veli ku priliku da se pribli i vrhovnoj vlasti. Ipak, postojala je slaba nada da nesnos na vruæina, zmije i korpioni obave posao koji nisu uspjeli obaviti beduini. Hi Ameni vi e nije mogao spavati. Glasine su bile sve uèestalije - ekspedicija koju su vodili Seti i Ramzes je nesta la. Mladi pisar najprije nije vjerovao naklapanjima; a onda se raspitao u glavno m uredu kraljevskih pisara i saznao stra nu istinu. Uistinu nije bilo nikakvih vijesti od faraona i regenta i nitko ni ta nije poduzim ao da ih se krene spasiti. Samo je jedna osoba mogla ne to uèiniti i poslati vojsku u potragu u zapadnu pustinj u; stoga je Ameni oti ao na dvor velikoj kraljevskoj supruzi gdje gaje primila mla da ena iznimne ljepote. Iako nije mario za èari suprotnog spola, mladom su se pisar u svidjele savr ene crte lica Nefertari, blagost u glasu i dubina pogleda. - elio bih vidjeti Njeno velièanstvo. - U faraonovoj odsutnosti, ona je prezauzeta; mogu li znati za razlog va eg dolas ka? - Oprostite, ali... - Ime mi je Nefertari; kraljica me je postavila za 270MMZBrJNIMETUKTI nadzornicu palaèe. Vjerujte mi da æu vjerno prenijeti svaku va u rijeè. Iako je bila ena, izgledala je iskreno. Ljut zbog vlastite slabosti, Ameni je pop ustio. - Kao regentov osobni tajnik i nosaè sandala, smatram da je neophodno da se iz ov ih stopa po alje najbolja jedinica u potragu za njima. Nefertari se osmijehnula. - Nemate razloga za strah; kraljica je obavije tena. - Obavije tena!? Obavije ten a o èemu? - Da faraon nije u opasnosti. - U tom bi sluèaju nekakve poruke stigle na dvor. - Ne mogu vam dati vi e nijedan podatak, ali imajte povjerenja. - Budite uporni kod kraljice, preklinjem vas. - Ona se brine koliko i vi za sudbinu svog mu a i sina, budite sigurni; da su u o pasnosti, poduzela bi sve to treba. n Putovanje na leðima sna nog i brzog magarca bilo je pravo muèenje. Iako je mrzio svaki oblik putovanja Ameni je morao posjetiti Setaua. Krotitelj zmija je ivio na rubu pustinje, daleko od centra Memphisa. Zemljani put, koji je vodio du kanala za na vodnjavanje, nije imao kraja; na sreæu, neki prolaznici su èuli za Setaua i njegovu nubijsku suprugu i znali su gdje se nalazi njihova kuæa. Kada je konaèno stigao do cilja Ameni je trpio bolove u leðima, nogama i rukama. Zbo g pra ine je dobio napad ka lja i trljao je rukama oèi koje su ga pekle i postale crve ne.

Lotosov Cvijet je u dvori tu spravljala neku mje avinu èiji je smrad izludio nosnice o sjetljivog pisara. Pozdravila ga je i zamolila da uðe u kuæu. U trenutku kada je zak oraèio prema 271CHRISTIAH JACQ kuænom pragu iroke bijele kuæe, upla eno se trgnuo. Umalo je nagazio na kraljevsku kobr u spremnu na napad. - To je stara bezopasna zmija - reèe Lotosov Cvijet. Pomilovala je glavu gmaza ko ji se zanjihao. Izgledalo je da mu godi enin izljev nje nosti. Ameni je iskoristio priliku i mugnuo u kuæu. Primaæa soba je bila zatrpana boèicama raznih velièina i predmetima neobiènog oblika koj i su slu ili za pripremanje otrova; Setau je èuèeæi pretakao neku gustu crvenkastu tekuæin u. - Zar si zalutao, Ameni? Ne mogu vjerovati da te vidim izvan ureda. Kakvo èudo. - Nije èudo veæ propast. - Koji te je demon izvukao iz tvoje jazbine? - Ramzes je postao rtva zavjere. -Tvoja ma ta nema granica. - Nestao je u istoènoj pustinji na stazi za rudnike zlata, zajedno sa Setijem. - Ramzes i Seti se izgubili? - Nikakva poruka ne sti e na dvor veæ deset dana. - Obièno administrativno ka njenje. - Ne, osobno sam provjerio. I to nije sve. - to jo ima? - Iza zavjere stoji kraljica Tuja. Setau umalo nije oborio boèicu ispred sebe dok se u iznenaðenju okretao prema mladom pisaru. - Zar ti se pomutio razum Ameni!? - Tra io sam da me primi na razgovor i bio sam odbijen. - I to je tu posebno. - Saznao sam da kraljica misli da je sve u najboljem redu, da ne osjeæa nikakvu b ojazan i da nema namjeru poslati vojsku u pomoæ. - Zar su glasine... - Za ovu njezinu odluku saznao sam od Nefertari, nove nadzornice kraljevske palaèe . ?IJL»AMZ?S. S»H SVJETLOSTI Setau se sada zabrinuo. -Ti, dakle, misli da se Tuja poku ava rije iti mu a kako bi preuzela vlast. Nevjerojatn o! - Èinjenice su èinjenice. - Seti i Tuja su vrlo slo ni. - Za to mu odbija pomoæi? Prihvati istinu, poslala ga je u sigurnu smrt da bi zasjel a na prijestolje. - Èak i ako si u pravu, to mi tu mo emo uèiniti? - Krenuti u potragu za Ramzesom. - S kojom vojskom? - Ti i ja æemo biti dovoljni. Setau je ustao. - Ti æe satima pje aèiti kroz pustinju? Stvarno si izgubio pamet, jadni moj Ameni! - Pristaje li? - Naravno da ne pristajem! - Zar bi napustio Ramzesa? - Ako je tvoja pretpostavka toèna, on je veæ mrtav; za to da onda stavljamo ivot na koc ku? - Veæ imam magarca i zalihe vode; treba mi lijek protiv ugriza zmije. - Ne bi ga znao niti upotrijebiti. - Hvala ti na svemu. - Stani malo, Ameni. To to si naumio je suludo! - Ja slu im Ramzesu; zadana rijeè se ne povlaèi. Ameni je uzjahao magarca i krenuo pre ma istoènoj pustinji. Vrlo brzo, morao se je zaustaviti i opru iti na leða, odmarajuæi bolne mi iæe.

U hladu stijene nekakav èetverono ac ga je hladno promatrao. Napola bez svijesti, mladi pisar je poèeo tra iti tap uvjeren da æe se morati boriti. - Zar si veæ odustao? Ameni je otvorio oèi i podigao se. Pred njim je stajao Setau sa pet magaraca natovarenih ?mCHRISTIAH JACQ mje inama s vodom i opremom potrebnom za susret s pustinjom. l: ijepa Izet je upala u Henarove odaje dok je /doruèkovao s nekoliko uglednika, ushiæe nih to mogu probati peèene goveðe kotlete u jako zaèinjenom umaku. - Kako se mo ete kljukati hranom dok je Egipat u opasnosti! Uglednici su utjeli zgranuti; kraljev stariji sin je ustao, isprièao se i odvukao m ladu enu izvan sale za objedovanje. - to znaèi ovaj ispad? - Pustite mi ruku! - Uni tavate svoj ugled; zar vam nije poznato da su moji gosti vrlo ugledne osobe? - Ba me briga! - Za to ste tako razdra ljivi? - Zar vi ne znate da su Seti i Ramzes nestali u istoènoj pustinji? - Kraljica ne misli tako. Lijepa Izet je zbunjeno ponovila. i; - Kraljica ne misli... . - Moja majka je uvjerena da faraon nije u opasnosti. - Ali od njih nema nikakvih vijesti! - To mi je poznato. - Morate smjesta okupiti vojsku i krenuti u potragu za njima. 274RAMZES: SIM SVJETLOSTI Napravio bih neoprostivu gre ku ako bih se suprotstavio volji svo je majke. - Kojim podacima ona raspola e? - Ona slu a svoju intuiciju. Mlada je ena u nevjerici ra irila oèi. - Da to nije neka neslana ala? - To je istina, draga; potpuna istina. - to se krije iza tog nevjerojatnog pona anja? - U odsutnosti faraona, kraljica upravlja, a mi se pokoravamo. Henar nije bio nezadovoljan; lijepa Izet, usplahirena i zabrinuta, sigurno æe pro ir iti ru ne glasine o Tuji. Veliki savjet æe biti primoran zatra iti od nje obja njenja nanijeti tetu njenom ugledu. Mo da ga tada pozove da preuzme dr avne poslove.

to æ

Ramzes je koraèao na èelu ekspedicije koja se vraæala iz istoène pustinje nakon to su pod igli sveti te i kuæe za kopaèe zlata koji æe sada imati prihvatljive uvjete rada; podzem na voda koju je kralj otkrio trajat æe dugi niz godina. A magarci su natovareni vr eæama visoko kvalitetnog zlata. Nisu izgubili nijednog èovjeka; faraon i regent su bili ponosni to vraæaju ekspedicij u u punom broju. Nekoliko bolesnih su hramali, èekajuæi zaslu ene tjedne odmora koji æe uslijediti po povratku; jedan radnik kojega je ugrizao korpion le ao je na nosilima . Jaka groznica i bol u grudima zabrinjavali su vojnog lijeènika. Ramzes je pre ao jednu uzvisinu i u daljini ugledao sitnu zelenu mrlju. Prva polja s usjevima, ona najbli a pustinji! Regent se okrenuo i objavio radosnu vijest; sretni uzvici razlijegali su se ?mCHRISTIAN JACQ do neba. Jedan policajac o trog oka pokazao je prstom prema kamenoj visoravni. - Neki mali karavan dolazi prema nama.

Ramzes napregnu oèi; najpre je vidio samo nepomiène kamene blokove, a onda razabra n ekoliko magaraca i dva jahaèa. - Èudno - reèe policajac. - Èovek bi se zakleo da su to neki kradljivci koji bje e u pu stinju. Hajdemo ih presresti. Dio jedinice se rasporedi. Malo kasnije, regentu su dovedena dva zarobljenika. Setau je podigao galamu, a A meni se jedva dr ao na nogama. - Znao sam da æu te pronaæi - pri apnuo je Ramzesu na uho, dok je Setau pregledavao r adnika kojeg je ubola enka korpiona. Henar je prvi èestitao ocu i bratu; napravili su pravi podvig koji æe se pripovijeda ti u ljetopisima. Stariji sin je predlo io da on bude sastavljaè, ali je Seti ovaj z adatak povjerio Ramzesu; on æe zapisati dogaðaj, uz pomoæ Amenija, koji je bio kritièan kod izbora svake rijeèi i vodio je raèuna o otmjenosti izraza. Èlanovi ekspedicije nis u prestajali prièati o èudu koje je napravio faraon i tako ih spasio od stra ne smrti. Samo Ameni nije dijelio sveopæu radost; Ramzes je pretpostavio da je osjetljivo zd ravlje bilo uzrok njegove mrzovolje, ali odluèio je to provjeriti. - to te muèi, prijatelju? Mladi pisar je veæ bio pripravan na ispovijed. Samo æe ga istina oèistiti od grijeha. - Posumnjao sam u tvoju majku i povjerovao da se eli domoæi vrhovne vlasti. Ramzes je prsnuo u smijeh - Previ e posla ti kodi, prijatelju; natjerat æu te da ide u etnje i vje ba u prirodi, i da se barem malo odmara . RAMZES: SIH SVJETLOSTI ! - Kako je odbijala poslati vojsku u pomoæ... - Zar ne zna da nevidljive veze spajaju faraona i veliku kraljevsku suprugu? - Dobro æu to zapamtiti, vjeruj mi. - Èudi me jedna druga stvar. Za to uvijek nje na Izet toliko oklijeva s izljevima svo je nje nosti? Ameni je oborio glavu. - Ona je... kriva koliko i ja. - Kakvu je tetu napravila? - I ona je mislila da je tvoja majka kovala zavjeru i nije prestajala izricati o t re zamjerke i pakosne optu be na njezin raèun. - Po alji po nju. - Privid nas je prevario, mi... - Po alji po nju. Lijepa Izet, koja je èak zaboravila dotjerati lice, bacila se Ramzesu pod noge. - Oprosti mi, preklinjem te! Raspu tene kose, drhtavim je rukama grlila regentova stopala. - Bila sam tako zabrinuta, tako uznemirena... - Je li to bio dovoljan razlog da sumnjièi moju majku za takve niskosti i to je jo g ore, ukalja njezino èasno ime? - Oprosti mi. Izet je gorko plakala. Ramzes ju je podigao; privijajuæi se uz njega, nastavila je jecati na njegovom ram enu. - S kime si sve prièala? - upita on strogo. - S jednima i drugima, ne znam vi e... Bila sam luda od brige, eljela sam da te poènu tra iti. - Neosnovane optu be mogu te odvesti pred vezirov -2-77(HRIUIANJACU sud; ako se utvrdi zloèin uvrede velièanstva, kazna mo e biti dugogodi nja robija ili pr ogonstvo. Lijepa Izet se je poèela gu iti u suzama; oèajnièki se primila za Ramzesa. - Stat æu u tvoju obranu, jer tvoja je bol iskrena. mi Odmah po povratku, faraon je preuzeo kormilo dr ave kojim je Tuja tako dobro uprav ljala tijekom njegove odsutnosti. Visoka administracija imala je povjerenja u kr aljicu, jer je za nju svakodnevni rad bio va niji od politièkih smicalica kojima su

se bavili mnogi dvorjani. Kad god bi Seti bio prisiljen napustiti svoje prijesto lje, odlazio je mirne savjesti, znajuæi da ga supruga neæe izdati i da æe zemljom upra vljati mudro i razumno. Istina, mogao je povjeriti stvarno regentstvo Ramzesu; ali kralj je vi e volio pol ako poduèavati sina, prenositi mu svoje iskustvo magijskim putem, nego ga pustiti u zatvoreni krug vlasti gdje su ga vrebale tolike zamke. Ramzes je bio izuzetno biæe, osoba sna nog duha. Imao je sposobnost vladanja i moæ suoèa vanja s protivnicima svih vrsta, ali hoæe li biti u stanju podnijeti stra nu usamlje nost jednog faraona? Da bi ga pripremio, Seti je vodio njegov duh i tijelo na pu tovanja; jo nisu stigli do kraja puta. Tuja predstavi Nefertari vladaru; potpuno smetena, mlada ena nije bila u stanju p rogovoriti nijednu rijeè i samo se naklonila. Seti je na njoj zadr ao pogled nekolik o trenutaka i preporuèio joj najveæu strogost u obavljanju du nosti. Posao nadzornice palaèe velike kraljevske supruge zahtijevao je èvrstu ruku i suzdr ano pona anje. Nefert ari se povukla, a da se nije usudila podignuti glavu i pogledati kralja. - Bio si strog - primijetila je Tuja. - Premlada je. RAMZES: S1H SVJETLOSTI - Zar bih uzela osobu koja nije u stanju obavljati ovaj posao? - Doima se sklonom vrlini. - Njezina elja je da se vrati u hram i da vi e nikada iz njega ne izaðe. - Kako je razumijem! Ti je dakle stavlja na surovo isku enje. - To je istina. - S kakvim namjerom? - Ni sama ne znam. Èim sam prvi put ugledala Nefertari, osjetila sam da ima izuz etnu osobnost; bila bi sretna u zatvorenom hramu, ali neki predosjeæaj mi govori d a nju èeka drukèija sudbina. Ako grije im, pustit æemo je da ode svojim putem. Ramzes je majci predstavio Noæobdiju, utog psa i Krvoloka, nubijskog lava, èija je ve lièina poèinjala svima utjerivati strah u kosti. Dva regentova prijatelja, dirnuta p oèa æu koja im je ukazana, pona ali su se kako i dolikuje; nakon to ih je nahranio kraljiè n osobni kuhar, imali su privilegij i zadovoljstvo da, opru eni jedan pored drugog , u ivaju u hladu palme. - Ovaj susret je bio ugodan - priznala je Tuja - ali, koji je njegov pravi povod ? - Lijepa Izet. - Zar ste raskinuli zaruke? - Napravila je stra nu gre ku. - Kakvu? - Ogovarala je kraljicu Egipta. - Na koji naèin? - Optu ila te je da si organizirala kraljev nestanak kako bi zauzela njegovo mjest o. ?mCHRISTIAN JACQ Na Ramzesovo iznenaðenje, njegovu majku je to zabavljalo. - Veæina dvorjana i dvorkinja dijelili su njeno mi ljenje; zamjerili su mi to nisam p oslala vojsku u pomoæ, a ja sam znala ste i ti i Seti ivi i zdravi. Unatoè redovitim posjetima hramovima i sudjelovanju u obredima, malo njih zna da je duhom moguæe od r avati vezu izvan vremena i prostora. - Hoæe li biti... optu ena? - Njeno pona anje nije ni ta posebno. - Zar te ne pogaða tolika nezahvalnost i nepravda? - Takav je zakon ljudi; najva nije je da ona ne vodi zemlju. Jedna mlada ena spustila je pisma na nizak stoliæ, lijevo od kraljice, i neèujno je, bez rijeèi, nestala. Njezin kratak boravak bio je nalik bljesku sunèevih zraka kroz li æe drveta. - Tko je ona? - upitao je Ramzes. - Nefertari, moja nova nadstojnica. - Veæ sam je upoznao; kako je dobila tako va an polo aj? - Obiènim stjecajem okolnosti; bila je pozvana u Memphis da bi postala sveæen

ica Hatorinog hrama, i ja sam je tada zapazila. - Ali... To to joj nudi suprotno je njenom pozivu! - Haremi obrazuju na e ene za najrazlièitije poslove. - Kolika odgovornost za tako mladu osobu! - I ti ima tek sedamnaest godina; u kraljevim i mojim oèima, va ni su jedino vrijedn ost srca i djela. Ramzes je bio zbunjen; ljepota mlade Nefertari izgledala je kao da dolazi iz dru gog svijeta. Njena kratka prisutnost urezala se u njemu kao neki èudesan trenutak. - Umiri lijepu Izet - reèe Tuja. - Neæu ulo iti albu protiv nje. Ali, neka nauèi razliko vati istinu od zablude; ako to nije u stanju, neka barem dr i jezik za zubima. ?ikRAMZES: SIM SVJETLOSTI

Sveèano odjeven, Ramzes je hodao po glavnom doku pristani ta «Sretan put»; pokraj njega su bili gradonaèelnik Memphisa, nadzornik plovidbe, ministar vanjskih poslova i ve liki broj èuvara reda. Za manje od èetvrt sata doplovit æe deset grèkih brodova. Obalske stra e najprije su pomislile da se sprema napad; jedan dio egipatske ratne flote je odmah stavljen u stanje pripravnosti, kako bi odbio napadaèa. Ali stranc i su pokazali miroljubive namjere i izrazili elju da stignu do Memphisa kako bi s e sreli sa faraonom. Pod jakom oru anom pratnjom, nastavili su plovidbu uzvodno Nilom i stigli u prijes tolnicu krajem vjetrovitog jutra. Pitajuæi se to se zbiva, na stotine radoznalaca t iskalo se na obalama; nije bilo vrijeme za dono enje danka, kada bi se smjenjivali strani poslanici i njihova pratnja. Ipak, velike laðe su bile oèiti znak bogatstva; jesu li stranci do li Setiju uruèiti bogate darove? Strpljenje nije bila Ramzesova jaèa strana, pa se pribojavao da æe pokazati krajnje oskudan dar za diplomaciju. Bilo mu je te ko doèekati strance; Ameni je pripremio ne ku vrstu sveèanog govora, sporog i dosadnog, pa je regent veæ bio zaboravio poèetak. al io je to A a nije prisutan, on je bio pravi èovjek za ovu priliku. Grèke su laðe pretrpjele mnoga o teæenja; biti æe nu ni znatni popravci prije nego to pono isplove na otvoreno more. Neke su èak bile napola izgorjele; plovidba Sredozemlje m nije mogla proæi bez okr aja s gusarima. 2*1CHRISTIAN JACd Laða koja je bila na èelu vje to je pristala uz obalu, iako je jedan dio njenih jedara bio o teæen; mornari su izbacili mostiæ i najednom je nastala ti ina. 'f Tko æe se iskrcati i nogom kroèiti na egipatsko tlo? <*',' Pojavio se èovjek srednjeg rasta, irokih ramena, *, plavokos, neugledne vanj tine, star pedesetak godina; nosio i je oklop i titnike za noge, ali je bronèanu kacigu dr ao na grudima, u znak mira. Za njim se pojavila visoka ljepotica snje no bijelih ruku, ogrnuta èistim ogrtaèem, s dijademom koja je upuæivala na njezino visoko podrijetlo. Par je si ao niz mostiæ i zaustavio se pred Ramzesom. - Ja sam Ramzes, regent egipatskog kraljevstva; u ime faraona, elim ti dobrodo lic u. - Ja sam Menelaj, Atrejev sin, lakedemonski kralj, a ovo je moja supruga Helena; dolazimo iz prokletog grada Troje kojeg smo pobijedili i uni tili, nakon deset go dina te kih borbi. Mnogi od mojih drugova su mrtvi, pa pobjeda ima gorak okus; kao to mo e vidjeti, laðe koje su mi preostale u lo em su stanju, moji vojnici i mornari su iscrpljeni. Mo e li nam Egipat dopustiti da se okrijepimo prije povratka kuæi? - Na ovo pitanje samo faraon mo e odgovoriti. - Je li to prikriveno odbijanje? - Ne. Navikao sam biti iskren. - Tim bolje. Ja sam ratnik i ubio sam mnogo ljudi; to zasigurno nije sluèaj s tob om. - Za to tvrdite ne to to ne znate? Menelajeve sitne crne oèi sijevale su od bijesa. - Da si jedan od mojih podanika, smjesta bih ti slomio kralje nicu. - Sreæom, ja sam Egipæanin. Menelaj i Ramzes su jedan drugome prkosili pogledima; lakedemonski kralj je popu

stio prvi. - Èekat æu faraonov odgovor na svojoj laði. RAMZCS: SIN SVJETLOSTI Na sastanku nepotpunog savjeta, èula su se razlièita mi ljenja o regentovom dr anju; toèno je da Menelaj i ostaci njegove vojske nisu predstavljali neposrednu ili buduæu op asnost za Egipat, ali ipak je taj Grk bio kralj i stoga je zaslu ivao po tovanje. Ra mzes je saslu ao sve prigovore i odbacio ih; nije li pred sobom imao jednog ogrubj elog vojnika, jednog od onih ratnika atrejevske rase ednih krvi i borbe, èija je om iljena zabava pljaèka spaljenih gradova? Prema njegovom mi ljenju, ne slu i im na èast p ru iti gostoprimstvo razbojniku ove vrste. Ministar vanjskih poslova, Meba, odstupio je od svoje uobièajene suzdr anosti. - Prihvaæanje regentovog stava izgleda mi opasno; prema Menelaju se ne smijemo pona ati s prezirom. Na a vanjska politika savjetuje dobre odnose sa to veæim brojem ze malja, bile one male ili velike, kako bismo izbjegli njihovo udru ivanje protiv na s. - Taj Grk je pokvarenjak; njegov pogled otkriva licemjera. Meba, dostojanstven ezdesetogodi njak, irokog, umi-rujuæeg lica i blagog glasa, dobroh otno se osmjehnuo. - Osjeæajima nema mjesta u diplomaciji; primorani smo pregovarati s osobama koje n am se ponekad ne dopadaju. - Menelaj æe nas izdati - nastavio je Ramzes. - Njemu zadana rijeè ni ta ne znaèi. - Ovo je veæ podizanje optu nice protiv osobe koju uopæe ne poznajemo - pobunio se Me ba. - Regenta njegova mladost navodi na dono enje brzopletih zakljuèaka. Menelaj je Grk, a Grci su lukavi; mo da nije rekao cijelu istinu. Trebamo biti na oprezu i otkriti pravi razlog njihova posjeta. ?li]CHRISTIAM JACQ - Pozovimo Menelaja i njegovu suprugu na veèeru -izjavio je Seti. - Njihovo pona an je æe nam otkriti to trebamo uèiniti. Menelaj je faraonu poklonio metalne vaze lijepe izrade i razne lukove napravljen e od vi e vrsta drveta; ovo oru je je svoju vrijednost dokazalo u borbama protiv Tro janaca. Èasnici lakedemonskog kralja nosili su arene suknje, ukra ene geometrijskim c rte ima i zatvorenu obuæu; kovrèavi uvojci njihove kose dosezali su sve do pupka. Cvjetni miris irio se oko zelene haljine lijepe Helene, koja je skrivala lice isp od bijelog vela; ona je sjedila s Tujine lijeve strane, dok je Menelej zauzeo mj esto desno od Setija. Faraonovo strogo lice ostavilo je na Grka dubok utisak; Me ba je na sebe preuzeo obvezu da razgovor bude primjeren situaciji. Vino iz oaza razgalilo je lakedemonskog kralja; poèeo se je jadati, aleæi to je tolike godine izgub io ispred zidina Troje. Isprièao je svoje podvige, spomenuo svojeg prijatelja Odis eja, po alio se na okrutnost bogova i hvalio ljepote svoje zemlje u koju se je kon aèno vraæao. Ministar vanjskih poslova, koji je savr eno govorio grèki, izgledao je dirn ut alopojkama svojeg gosta. - Za to krijete lice? - upitala je Tuja Helenu na njezinom jeziku. - Zato to sam prokleta gadura koje se svi u asavaju; zbog mene su mnogi junaci izg inuli. Kada me je oteo Trojanac Pari , nisam zami ljala da æe njegov suludi èin izazvati deset godina krvoproliæa; bezbroj puta sam po eljela da me vjetar odnese u provalij u ili da se utopim u olujnim valovima mora. Suvi e nesreæe... Izazvala sam suvi e nesr eæe. - Niste li sada slobodni? Pod bijelim velom mogao se nazrijeti tu an osmijeh. - Menelaj mi nije oprostio. - Vrijeme æe izbrisati va e patnje, jer ste ponovo zajedno. - Ima ne to gore... ?284RAMZES: SIW SVJETLOSTI Tuja je utnjom pokazala po tovanje za Heleninu bolnu suzdr anost. Reæi æe sama ako to bud e eljela. - Mrzim svog mu a - priznala je iznenada lijepa ena snje no bijelih ruku. - Mo da je to samo prolazna kriza?

- Ne, nikada ga nisam voljela; èak sam pri eljkivala pobjedu Troje. Velièanstvo... - Da, Helena? - Dopustite mi ovdje ostati to je du e moguæe; pomisao na povratak u Lakedemoniju me ispunjava u asom. Henar, naèelnik protokola, iz opreznosti je stavio Ramzesa podalje od Menelaja. Re gent je veèerao pored èovjeka èije se godine nisu mogle odrediti, izbrazdanog, naboran og lica, s dugom bijelom bradom; jeo je polako i stavljao maslinovo ulje u svako jelo. - U ovome je kljuè dobrog zdravlja, moj prinèe. - Ime mi je Ramzes. - A meni Homer. - Jeste li general? - Ne, pjesnik. Vid mi je slab, ali me pamæenje odlièno slu i. - Pjesnik u dru tvu ovog divljaka Menelaja? - Vjetrovi su mi rekli da æe njegove laðe ploviti ka Egiptu, zemlji mudrosti i umij eæa pisanja; kako sam puno putovao, elio bih ostati ovdje i pisati u miru. - Ja ne odobravam da se Menelaj ovdje du e zadr i. - S kojim pravom? - Ja sam regent. - Tako mlad... A mrzite Grke. - Govorio sam o Menelaju, a ne o vama; gdje se mislite smjestiti? - Negdje gdje je udobnije nego na laði! Tamo sam stije njen, stvari su mi razbacane po potpalublju i mrzim dru tvo mornara. Gibanje mora, valovi i bure ne pru aju mi n adahnuæe. ?2«JCKR1STIAH JACQ - elite li moju pomoæ? - Vi pravilno govorite grèki... - Jedan od mojih prijatelja je diplomat koji govori nekoliko jezika; s njim, uèen je je bilo igra. - Volite li poeziju? - Svidjet æe vam se na i veliki pisci. - Ako imamo slièan ukus, mo da æemo se i slagati. Iz usta ministra vanjskih poslova, Henar je saznao faraonovu odluku - Menelaju j e dozvoljen boravak u Egiptu. Tu æe popraviti svoje laðe, bit æe smje ten u velikoj vili u sredi tu Memphisa, njegovi vojnici æe se staviti pod egipatsku komandu i morat æe p o tivati strogu disciplinu. Faraonov stariji sin je bio zadu en da Menelaju poka e prijestolnicu; Henar je iz da na u dan, to je ponekad bilo i naporno, poku avao Grka upoznati s temeljima egipats ke kulture, ali nai ao je na ravnodu nost koja je granièila s nepristojno æu. Spomenici su, naprotiv, ostavili sna an dojam na Menelaja; pred hramovima nije skr ivao svoje divljenje. - Kakve utvrde! Sigurno ih ne bi bilo lako zauzeti na juri . - To su boravi ta bogova - objasnio je Henar. - Ratnièkih bogova? - Ne, Ptah je gospodar zanatlija, onaj koji stvara svijet rijeèju, a Hator je bog inja radosti i glazbe. - Za to su im potrebne utvrde s debelim zidinama? - Bo anska energija se povjerava upuæenima koji je prikupljaju daleko od neprosvi jeæenih oèiju. Da bi netko mogao uæi u zatvorene dijelove hrama mora biti upuæen u odreðe ne tajne. ?286RAMZES: SIH SVJETLOSTI - Drugim rijeèima, ja, lakedemonski kralj, sin Zeusa i osvajaè Troje, nemam pravo p roæi kroz ova pozlaæena vrata! - Tako je. Na nekim sveèanostima, s faraonovim dopu tenjem, mo da æete moæi uæi u eliko dvori te koje je bez krova i pod vedrim nebom. - I koju æu tajnu tamo vidjeti? - Veliko prino enje rtve bo anstvu koje obitava u ovom hramu i iri svoju energiju po zemlji.

- Koje ta! Henar je pokazao beskrajno strpljenje. Iako Menelajevo dr anje i govor ba i nisu bi li profinjeni, osjetio je blagonaklonost prema tom strancu lukavih oèiju. Ne to ga j e nagonski poticalo da mu uka e to veæe po tovanje kako bi probio njegov oklop nepovjer ljivosti. Menelaj se je u svojim razgovorima neprestano vraæao na proteklih deset godina rat ovanja koje su se zavr ile porazom Troje. Oplakivao je okrutnu sudbinu svojih save znika koji su pali pod neprijateljskim strijelama, osuðivao je Helenino pona anje i nadao se kako æe ga Homer, koji je pisao o podvizima pobjednika, prikazati u heroj skom izdanju. Henar je poku ao saznati na koji je naèin pala Troja; Menelaj je opisao estoke okr aje, srèanost Ahila i drugih junaka, njihovu nepokolebljivu odluènost da povrate Helenu. - Zar u jednom tako dugom ratu - primijetio je Henar - lukavstvo nije odigralo nikakvu ulogu? Menelaj je isprva utio, a onda ipak pristao odgovoriti. - Bila je to Odisejeva ideja. Napravili smo velikog drvenog konja u èiju utrobu su se sakrili na i vojnici; Trojanci su nepromi ljeno dopustili da ga uguramo u njih ov grad. Tako smo ih iznenadili unutar zidina. - Mora da ste i vi zaslu ni za tu izvanrednu zamisao - dodao je Henar zadivljeno. - Razgovarao sam o tome s Odisejem ali... - On je sama glasno izgovorio ono to ste vi mislili; siguran sam u to. ?l&lCHR1STIAM JACa Menelaj se naduto isprsio. - Najzad, sve je moguæe. Henar je rtvovao najveæi dio svog vremena da bi zadobio prijateljstvo ovog Grka. Sa da je imao novu strategiju kojom æe ukloniti Ramzesa i ponovo postati jedini prete ndent na prijestolje Egipta. 44 u: "svom vrtu, u sjeni palmi, Henar je Menelaju prireðivao prave gozbe. Grk se divio tamnozelenoj vinovoj lozi s koje su visjeli veliki grozdovi; za predjelo je do m ile volje mogao jesti ova krupna modra zrna. Golublji paprika , peèena govedina, pre pelice u medu, svinjski bubrezi i rebra obogaæena raznim zaèinima, godili su njegovu nepcu. Nikako se nije mogao nagledati mladih djevojaka koje su na sebi nosile t ako malo odjeæe. Svirale su na fruli ili maloj harfi i glazbom dodatno zavodile nj egova osjetila. - Egipat je lijepa zemlja - priznao je ma eni gost. - Vi e mi se sviða od bojnog polja . - A vila? Je li dovoljno udobna? - Prava palaèa! Èim se budem vratio u svoju zemlju, zapovjedit æu graditeljima da mi podignu istu takvu. - Jeste li zadovoljni slugama? - Udovoljavaju svakoj mojoj elji. Kao to je i tra io, Menelaj je dobio baèvu od granita koju bi napunili toplom vodom i u kojoj se je kupao satima. Egipatski nadzornik je smatrao da to nije zdravo i da èovjek tako postaje mlitav. Kao svi njegovi sunarodnjaci, vi e se je RAMZES: SIM SVJETLOSTI volio polijevati vodom. Ali, pokoravao se uputama koje je dobivao od Henara; sva koga dana jedna je maserka trljala uljem tijelo velikog junaka prekriveno o iljcim a. - Ove va e maserke nisu poslu ne! Kod mene, robinje se ne prenema u toliko. Poslije ku panja, pru aju mi zadovoljstvo kakvo samo mogu po eljeti. - Nema robinja u Egiptu - istaknuo je Henar. - Ovo su radnice koje primaju plaæu. - Nemate robinja? To je tradicija koja nedostaje va oj zemlji. - Nama su prije potrebni ljudi va eg kova. Menelaj je odgurnuo prepelicu u medu, poslu enu u posudi od alabastera; posljednje Henarove rijeèi su mu oduzele volju za jelom.

- to elite reæi? - Egipat je bogata i moæna zemlja, to je toèno, ali zar se ne bi moglo njome mudrije upravljati? - Niste li vi faraonov stariji sin? - Zar me ta rodbinska veza osuðuje na zaslijepljenost? - Seti je zastra ujuæa liènost; èak ni Agamemnon nije ulijevao toliko strahopo tovanja. Ako mislite protiv njega kovati zavjeru, odustanite; neæete uspjeti. Ovog kralja pokreæe neka natprirodna snaga; nisam kukavica, ali bojim ga se pogledati u oèi. - Tko govori o zavjeri protiv Setija? Cijeli narod ga po tuje. Ali i faraon je sa mo èovjek, a prièa se da ga zdravlje izdaje. - Ako sam dobro razumio va e obièaje, regent æe stupiti na prijestolje poslije njegove smrti; tako se izbjegava svaki rat oko nasljedstva. - Ramzesova vladavina bi uni tila Egipat; moj brat nije sposoban upravljati zemlj om. - Ako mu se suprotstavljate, ne po tujete volju svog oca. - Ramzes ga je prevario. Postanite moj saveznik, èeka vas lijepa buduænost. CHRiSTlAM JACQ Buduænost? Moj je cilj to prije se vratiti kuæi! Iako me je Egipat doèekao i ugostio bo lje nego to sam mogao i pomisliti, ja sam ovdje samo gost bez ikakve moæi. Zaboravi te na svoje bezumne snove. Nefertari je odvela Helenu u posjet haremu Mer-Ur; lijepa plavokosa ena snje no bij elih ruku bila je zadivljena ljepotama zemlje faraona. Izmuèena i umorna, uspijeva la je u ivati u kratkim trenucima sreæe eæuæi kroz vrtove ili slu ajuæi glazbu; ugodan iv ji joj je priu tila kraljica Tuja tijekom ovih nekoliko tjedana djelovao je poput lijeka. Ali, najnovija vijest izazivala je strah lijepe Helene - dvije grèke laðe veæ su bile popravljene. Bli io se povratak kuæi. Dok je sjedila pokraj ribnjaka prekrivenog plavim lotosovim cvjetovima, nije usp ela suzdr ati suze. - Oprostite, Nefertari. - Zar vas u va oj zemlji neæe slaviti kao kraljicu? - Menelaj æe se pobrinuti da prividno sve bude u redu. Pokazat æe se ratnikom koji je sa zemljom sravnio jedan grad, pobio njegove stanovnike, kako bi pod svoj kro v vratio otetu enu i sprao ljagu sa svojeg imena. Ali, u stvarnosti moj ivot tamo æe biti pakao; i smrt bi mi bila dra a. Nefertari nije izgovarala beskorisne rijeèi; radije je otkrila Heleni tajne umijeæa tkanja. Helena je pokazala veliko zanimanje za taj posao. Cijele dane je provodi la u radionicama, postavljala pitanja iskusnijim radnicama, te naposljetku i sam a prionula poslu izrade rasko nih haljina. Ruke su joj bile vje te i zadobila je po to vanje najboljih tkalja; rad je gurnuo u zaborav Troju, Menelaja i neizbje an povra tak, sve do veèeri kada je nosiljka kraljice Tuje pre la prag harema. Helena je pobjegla u svoje odaje i plaèuæi se bacila na postelju; dolazak velike kra ljevske supruge znaèio je kraj RAMZES: SIM SVJETLOSTI razdoblja sreæe kakvu vi e nikada neæe do ivjeti. alila je to nije smogla hrabrosti dignu i ruku na sebe. Nefertari je blago zamoli da poðe za njom. - Kraljica vas eli vidjeti. - Ne elim se maknuti odavde. - Tuja ne voli èekati. Helena se pokorila; jo jednom nije bila gospodarica svoje sudbine. Umje nost egipatskih drvodjelja iznenadila je Menelaja; toènim su se pokazale prièe da faraonovi brodovi mogu mjesecima ploviti, jer brodogradili te u Memfisu je poprav ilo i ojaèalo grèke laðe u iznimno kratkom vremenu. Lakedemonski kralj je vidio ogromn e teglenice koje su mogle nositi cijele obeliske, brze jedrenjake i ratne laðe s k ojima se ne bi volio suoèiti. Egipæani nisu preuvelièavali svoju vojnu silu kada su di plomacijom protivnike odvraæali od sukoba. Otjerao je turobne misli, radujuæi se to najzad mo e poèeti s pripremama za povratak. B oravak u Egiptu mu je povratio uobièajenu energiju; vojnici su bili dobro zbrinuti i nahranjeni, posade spremne za polazak. Menelaj se energiènim korakom uputio u palaèu velike kraljevske supruge u kojoj se n alazila Helena, otkako se vratila iz harema Mer-Ur. Primila ga je Nefertari i od

vela njegovoj supruzi. Helena, odjevena na egipatski naèin u lanenu haljinu s naramenicama, izgledala mu je gotovo nepristojno; na sreæu, nekom novom Parisu vi e nikada neæe pasti na pamet da je otme. Osim toga, moralna naèela faraona zabranjivala su taj obièaj, utoliko prij e to su ovdje ene mnogo samostalnije. Nisu bile zatvorene u gineceume, slobodno su se kretale, otkrivenog lica, prkosile su mu karcima i zauzimale va ne dru tvene CHRISTIAH JACQ polo aje. Menelaj æe dobro paziti da te alosne pogre ke ne prenese u svoju zemlju. Dok joj je suprug prilazio, Helena nije ustala i nije podigla glavu s razboja. - To sam ja, Helena - obratio joj se. - Vidim. - Zar me ne bi trebala pozdraviti? - Zbog èega? - Ali... Ja sam tvoj mu i gospodar! - Jedini gospodar ovdje je faraon. - Polazimo za Lakedemoniju. - Upravo sam zapoèela s poslom. - Ustani i kreni sa mnom. - Odlazi sam, Menelaje. Kralj je jurnuo prema svojoj supruzi i poku ao je zgrabiti za ruku; no kojim je zam ahnula natjerao ga je da ustukne. - Ne nasræi na mene, ili æu zvati pomoæ; u Egiptu se silovanje ka njava smræu. - Ali... Ti si moja ena, ti meni pripada ! - Kraljica Tuja mi je povjerila upravljanje jednom tkalaèkom radionicom; ukazala mi je èast i namjeravam se pokazati dostojnom iskazanog povjerenja. Proizvodit æu h aljine za dvorkinje, a kad mi taj posao dojadi, mo emo krenuti. Ako si previ e nestr pljiv, idi, ne zadr avam te. Menelaj je slomio dva maèa i tri koplja udarajuæi po rvnju koji je koristio pekar u n jegovoj vili. Njegov bijes je pla io sluge; da se nije umije ao Henar, policija bi m orala uhapsiti pomahnitalog Grka. Faraonov stariji sin stajao je na sigurnoj uda ljenosti dok se bijes grèkog junaka nije sti ao; kada se je Menelajeva ruka najzad u morila, Henar mu je donio kriglu jakog piva. MMZES: SIN SVJETLOSTI Lakedemonski kralj je piæe ispio u jednom dahu i sjeo na rvanj. - Ta gadura... to æe mi jo prirediti? - Razumijem va bijes, ali on je beskoristan; Helena je slobodna birati. - Slobodna, slobodna! Dru tvo koje daje toliko slobode enama zaslu uje da nestane! - Ostajete li u Memphisu? - Imam li izbora? Ako se u Lakedemoniju vratim bez Helene, ispasti æu smije an; nar od æe mi se podsmjehivati, a jedan od mojih vjernih èasnika æe me zadaviti na spavanju . Potrebna mi je ta ena! - Du nost koju joj je povjerila Tuja nije izmi ljena; kraljica iznimno cijeni va u su prugu. ? Menelaj lupi akom po rvnju. - Prokleta bila Helena! - Nemate ni ta od alopojki; sada nam se interesi poklapaju. Grk se zagledao u svojeg domaæina. - Ako postanem faraon, prvo æu Helenu predati u va e ruke. - to ja trebam uèiniti? - Pomoæi mi da s puta uklonim Ramzesa. - Ali Seti mo e ivjeti jo stotinu godina! - Devet godina vladavine iscrpile su mojeg oca; radeæi neumorno, uludo je rasipao snagu. Ponavljam vam da nam je potrebno vrijeme; kad se objavi da je vladarsko mjesto upra njeno, dok bude trajala alost, mi æemo spremni zadati odluèujuæi udarac. Takv a se strategija ne ostvaruje na brzinu. Potpuno slomljen, Menelaj se pogurio. - Koliko vremena trebamo èekati... - Sreæa æe se okrenuti, vjerujte mi; ali ostaje nam obaviti neke delikatne zadatke. CHRISTIAN JACQ Hl

Naslonjen na Ramzesovu ruku Homer je razgledavao svoj novi posjed, vilu od dvije stotine kvadratnih metara prostora za stanovanje, s velikim vrtom. Zdanje je bi lo udaljeno svega tri stotine metara od krila dvora namijenjenog regentu. Jedan kuhar, sobarica i vrtlar odreðeni su za pjesnikovu poslugu, od koje je ovaj prvo z atra io bogatu zalihu maslinovog ulja, anisa i korijandera kao zaèine za vino, jer j e volio sna ne okuse koji su opijali. Zbog lo eg vida, Homer se naginjao nad svako drvo i svaki cvijet; èinilo se da nije zadovoljan njihovom raznoliko æu. Ramzes je strahovao da Grk, mo da, smatra kako ta li jepa, nedavno podignuta kuæa nije dovoljno dobra za njega. Najednom pjesnikovo lic e se ozarilo. - Najzad, limunovo drvo! Bez njega nije moguæe sastavljati lijepe sti hove; ono je remek-djelo bo anskog stvaranja. Stolicu, brzo. Ramzes je primakao visoki trono ac; izgledalo je da Homeru odgovara. - Nalo ite da mi donesu osu eno li æe kadulje. - Za lijek? - Veæ æete vidjeti; to znate o trojanskom ratu? - Da je bio dug i krvav. - Nimalo pjesnièki opis! Pripremam dugaèku pripovijest koja æe govoriti o Ahilovim i H ektorovim podvizima. Nazvat æu je Ilijada. Moje djelo æe ivjeti kroz stoljeæa i nikada neæe nestati iz sjeæanja ljudi. Regent je pomislio x kako je stari Homer pomalo uobra en, ali mu se svidjela njego va strast. Tada je crno bijela maèka izi la iz kuæe i zaustavila se pod nogama pjesnika. Nakon kr atkog premi ljanja, skoèila mu je u krilo i tamo se udobno smjestila. RAMZES: S1H SVJETLOSTI Maèka, limunovo drvo i mirisno vino! Nisam do ao na pogre no mjesto. Ilijada æe uistinu biti veliko djelo. h Henar se ponosio Menelajem. Grèki je junak, hvatajuæi se u ko tac sa zlom sudbinom, pr ihvatio postati dio njegove igre. Da bi zadobio blagonaklonost kralja i kaste sv eæenika, poklonio je hramu u Gurnahu, posveæenom faraonovom ka, poseban dar, grèke amf ore ukra ene utim prugama koje su pri dnu oslikane mozaikom lotosovih pupoljaka. Ov i prekrasni predmeti pohranjeni su u riznicu hrama. Grèki mornari i vojnici, znajuæi da æe se njihov boravak odu iti, ili da æe se mo da u Egip u trajno nastaniti, smjestili su se u predgraðu prijestolnice i poèeli trgovati, mij enjajuæi meleme, mirise i nakit za namirnice. Domaæa administracija im je dozvolila otvoriti trgovine i male radionice u kojima su prodavali svoje proizvode. Èasnici i elitni vojnici primljeni su u egipatsku vojsku. Poèeli su sudjelovati u po slovima od opæeg znaèaja, poput odr avanja kanala ili popravljanja rijeènih brana. Veæina æ se ovdje o eniti, dobiti djecu i sagraditi kuæe; tako æe se stopiti s egipatskim dru tv om. Ni Setija ni Ramzesa nije zabrinjavala njihova prisutnost. Novi «trojanski kon j», jo lukavije smi ljen od onog prvog, primljen je u grad. Menelaj je ponovno vidio Helenu u prisutnosti kraljice Tuje i pona ao se s po tovanj em koje mu duguje supruzi. Izjavio je kako prepu ta supruzi odluku kada æe se ponovno vidjeti i jasno dao do znanja kako joj vi e neæe dosaðivati. Iako Helena nije vjerova la u njegovu iskrenost, zakljuèila je da se Menelaj, zvijer ulovljena u klopku, mi ri sa sudbinom. Lakedemonski kralj je uèinio jo jedan, mnogo te i korak - poku ao je ubla iti Ramzesovo n eprijateljstvo. Njihov susret je imao javan karakter i nije izazvao negodovanje bilo CHR1ST1AN JACft koje strane. Menelaj, kao ugledan gost, prihvatio je pravila pona anja domaæeg dvora i oèito se trudio odr avati dobre odnose s regentom. Unatoè Ramzesovoj hladnoæi, moguænos t otvorenog sukoba na ovaj je naèin izbjegnuta; Henar i njegov grèki prijatelj nesme tano æe isplesti svoju mre u. n OJ Njegovanog lica, savr eno potkresanih brèiæa, nje nih ruku, s oèima koje su zraèile intelig ncijom, A a je u ivao u pivu kojim su ga poslu ili u kabini Henarove laðe. Kao to su se i dogovorili, njihovi susreti su se odvijali u tajnosti.

Kraljev stariji sin je spomenuo dolazak Menelaja i Helene, ali jo uvijek nepovjer ljiv prema mladom diplomatu, nije mu otkrio svoje planove. - Kako se odvija situacija u Aziji? - Sve je slo enija; male kne evine se svaðaju, svaki nazovi kralj sanja o savezu, po d uvjetom da on ima vodeæu ulogu. Njihov meðusobni razdor nam ide na ruku, ali neæe po trajati. Za razliku od mojih kolega, ja sam uvjeren da æe Hetiti uspjeti pridobiti èastohlepne i one nezadovoljne i okupiti ih pod svojim barjakom. Kada se to dogod i, Egipat æe biti u velikoj opasnosti. - Koliko æe im vremena za to biti potrebno? - Nekoliko godina; tome æe prethoditi uvjeravanja i brojni pregovori. - Hoæe li o ovome faraon biti obavije ten? - Ne na pravi naèin; na i vanjski poslanici su ljudi koje je pregazilo vrijeme, nemoæn i su ispravno sagledati buduænost. - Omoguæuje li vam sada nji polo aj pristup va nim podacima? - Jo ne, ali sam sklopio èvrsta prijateljstva s uglednim ljudima koji djeluju iz s jene; viðamo se i na privatnim sastancima, tako da imam prilike èuti vijesti do apnute u povjerenju. ?l<\bRAMZES: S1H SVJETLOSTI - U posljednje vrijeme sam se prilièno zbli io s ministrom vanjskih poslova Mebom; gotovo da smo prijatelji. Ako se na a suradnja nastavi, mislim vas preporuèi ti kako bismo ubrzali va e promaknuæe. - Va ugled u Aziji nije poljuljan; za Ramzesa tamo nitko i ne zna. - Èim se dogodi ne to znaèajno, izvijestite me. d; ^esete godine svoje vladavine, Seti je odluèio Ramzesu pru iti priliku da napravi od luèujuæi korak; iako je imao osamnaest godina, regent neæe moæi vladati dok ne bude upuæen u Ozirisove tajne. Faraon bi radije jo saèekao i u miru nadgledao kako njegov sin sazrijeva, ali razvoj situacije mu nije dozvoljavao odlaganje. Stoga, usprkos op asnosti koju je taj postupak predstavljao za stabilnost mladog èovjeka, Seti ga je odluèio odvesti u Abidos. On, Seti, èovjek boga Seta, ubojice svojeg brata Ozirisa, podigao je za ovog poslj ednjeg velièanstven hram, najveæi od svih njegovih egipatskih sveti ta. Primajuæi preko svog imena zastra ujuæu snagu razaranja, faraon ju je pretvarao u moæ uskrsnuæa. U vjeènos ti, ubojica Set je na svojim leðima nosio tijelo od svjetlosti svojeg brata Oziris a, pobjednika nad smræu. Koraèajuæi za svojim ocem, Ramzes je pro ao kroz velièanstvena vrata prvog pilona; dva s veæenika su im oprala ruke i stopala u kamenom legenu. Nakon to je pro ao pokraj jedn og zdenca, princ je ugledao proèelje zatvorenog hrama. ?mCHRISTIAN JACQ Pred svakim kipom kralja u Ozirisovom oblièju stajali su buketi cvijeæa i ko arice isp unjene hranom. - Ovdje boravi Svjetlost - otkrio mu je Seti. Dveri od libanonskog drva, ukra ene srebrom i zlatom, izgledale su kao nesavladiva prepreka. - Jesi li voljan krenuti dalje? Ramzes je potvrdno klimnuo glavom. Dveri su se otvorile. Sveæenik u bijeloj haljini, obrijane glave, primorao je Ramzesa da se pokloni. Ist oga trenutka kako je zakoraèio na srebreni pod, osjetio se prenijetim u neki drugi svijet kojim je vladao miris tamjana. Ispred svake od sedam kapelica, Seti je podigao mali kip boginje Maat, kip koji je u sebi utjelovio sve rtvene darove. Zatim je poveo sina prema hodniku predaka. Tu su bila urezana imena faraona koji su vladali Egiptom, poèev i od Menesa, ujedin itelja Dviju zemalja. - Oni su mrtvi - reèe Seti - ali njihov ka traje; on æe usmjeravati tvoju misao i i nspirirati tvoje djelo. Koliko dugo bude postojalo nebo, toliko dugo æe trajati i ovaj hram. Na ovom mjestu æe odr avati vezu s bogovima i upoznati se s njihovim tajna ma. Uvijek se brini o njihovom obitavali tu, uèini da ivi svjetlost koju oni stvaraju

. Otac i sin su proèitali nizove hijeroglifa koji su nalagali faraonu da planira pod izanje hramova i brine se o kraljevskim du nost nastalim jo u poèetku vremena. Prinos eæi bogovima darove na rtvenike faraon ih je èinio sretnim, a njihova sreæa je potom ob asjavala zemlju. - Ime tvojih predaka zauvijek je zapisano na zvjezdanom nebu - otkrio mu je Seti . - Njihovi ljetopisi traju milijune godina. Vladaj prema Zakonu, pronaði za njega mjesto u svojem srcu, jer on dovodi u sklad sve oblike ivota. Jedan je prizor zapanjio Ramzesa. Na njemu je bio prikazan djeèak koji hvata divlj eg bika uz faraonovu pomoæ! Kipari su uèinili besmrtnim trenutak u kojem je njegov iv ot MNZES: SIN SVJETLOSTI visio o koncu, taj trenutak koji mora pro ivjeti svaki buduæi kralj, nesvjestan kako dogaðajem upravlja svemoæ sudbine. Seti i Ramzes su izi li iz hrama i uputili se prema jednoj uzvisini zasaðenoj drveæem. - Ozirisova grobnica; malo ljudskih biæa ju smije vidjeti - objasni kralj. Spustili su se prema podzemnom ulazu dugaèkim stepenicama i pro li kroz visoki hodni k, sa zidovima prekrivenim zapisima koji su otkrivali imena dveri drugog svijeta . Kada su skrenuli lijevo, pod pravim kutom, pred njima se otkrio velièanstven spo menik - deset velikih stupova podignuti su usred otoèiæa okru enog vodom, dr eæi krov svet i ta. - Oziris uskrsne svake godine, za vrijeme slavljenja njegovih tajni, u ovom div ovskom sarkofagu. Poistovjeæujemo ga s prvim bre uljkom koji je izronio iz oceana en ergije kada je Jedno postalo Dvoje i stvorilo na tisuæe razlièitih oblika, nikada ne prestajuæi biti Jedno. Iz tog nevidljivog oceana izvire Nil, poplava, rosa, ki a, v oda s izvora; po njemu plovi sunèeva barka, on okru uje na svijet i sve univerzume. N eka tvoj duh zaroni u njega, neka preðe granice vidljivog i napuni se snagom u ono me to nema ni poèetka ni kraja. Sljedeæe noæi, Ramzes je uveden u Ozirisove tajne. Pio je svezu vodu koja je izvirala iz nevidljivog oceana i jeo ito koje je raslo iz Ozirisovog uskrslog tijela. Zatim su ga odjenuli u tanku lanenu haljinu da bi se mogao pridru iti povorci bo jih slugu, na èijem se èelu nalazio sveæenik s maskom akal . Setove pristalice su im priprijeèile put, odluèni da ih otjeraju i uni te Ozirisa. Z adjenula se obredna bitka, praæena uznemirujuæim zvucima glazbe. Ramzes, odabran da igra ulogu Horusa, Ozirisovog sina i nasljednika, pomagao CHRISTIAH JACa je sinovima svjetlosti da svladaju djecu mraka. Jao, tijekom borbe, njegov je ot ac smrtno ranjen. Njegove sluge su ga odmah odnijele na sveti bre uljak i zapoèeli posmrtno bdijenje u kojem su sudjelovale sveæenice, meðu njima i Tuja, koja je predstavljala Iziðu, velik u èarobnicu. Zahvaljujuæi snazi svojih èarobnih rijeèi, sakupila je razasute dijelove Oz irisovog tijela i uskrsnula mrtvog boga. Ramzes æe saèuvati u svom srcu svaku rijeè koja je izgovorena tijekom te noæi izvan vrem ena; to nije bila njegova majka koja je izvodila obred, veæ boginja. Inicijacija j e uzdigla Ramzesov duh u srce tajni uskrsnuæa; nekoliko puta je zateturao, pomisli o da gubi svaki dodir sa svijetom ljudi i da se rasplinjava u drugom svijetu. n ?11 Regent je nekoliko sljedeæih tjedana proveo u Abidosu; meditirao je pokraj svetog jezera, okru enog divovskim drveæem. Tu je, tijekom slavljenja tajni, plovila Oziris ova barka koju je izgradila svjetlost, a ne ljudska ruka. Regent je provodio dug e sate pokraj «stuba velikog boga». Uz njih su postavljene stele mrtvih èije su du e pro gla ene pravednim pred Ozirisovim sudom; u oblièju ptica s ljudskom glavom, one su d olazile u Abidos i primale svakodnevne rtvene darove koje su ostavljali sveæenici. Za njega su otvorili riznicu hrama, koja je sadr avala zlato, srebro, kraljevsko l aneno platno, kipove, sveta ulja, tamjan, vino, med, smirnu, meleme i vaze; Ramz es je pokazao zanimanje za skladi ta u kojima se èuvala hrana to je dolazila sa imanj a Abidosa. Prije nego to su namirnice podijeljene narodu izveden je obred posveæiva nja. Stoka, dobro uhranjene krave, telad, koze i perad takoðer su dobivali blagosl ov; neke ivotinje su odvodili u tale hrama, veæina se vraæala u okolna sela.

}00RAMZES: SIH SVJETLOSTI Prema ukazu objavljenom èetvrte godine Setijeve vladavine, svaki èovjek koji je radi o za hram morao je dobro poznavati svoje du nosti i nije ih smio zapustiti. Zauzvr at, svaka osoba zaposlena na posjedima Abidosa bila je za tiæena od zlouporabe dr avne administracije, prisilnog rada i zapljene dobara. Vezir, suci, ministri, gradon aèelnici i uglednici dobili su naredbu da moraju po tivati ovu uredbu i voditi raèuna da se ona primjenjuje. Radilo se o laðama, stoci ili zemlji, sva dobra Abidosa bil a su neotuðiva. Stoga su ovdje seljaci, ratari, vinogradari i vrtlari, pod dvostru kom za titom faraona i Ozirisa, ivjeli spokojno. Da bi ovo svi primili k znanju, Seti je èak zapovjedio da se uredba izlo i posred Nu bije, u Nauriji, gdje je urezana u kamenoj ploèi velièine 2,80 sa 1,56 metara i priv laèila poglede. Onaj tko se usudi posegnuti za dobrima Abidosa ili premjestiti slu ge hrama protiv njegove volje ka njava se s dvije stotine udaraca batinom i odsije canjem uha ili nosa. Sudjelujuæi u svakodnevnom ivotu hrama, Ramzes je primijetio da privredne djelatnos ti nisu bile odvojene od svetih du nosti, mada su se jasno razlikovale. Kad je far aon stupao u vezu s bo anstvom, u Svetinji nad Svetinjama, osjetilni svijet vi e nij e postojao, ali bio je potreban stvaralaèki dar graditelja i kipara da bi se podig lo sveti te i kamenju omoguæilo da govori. A kralj je, zahvaljujuæi trudu seljaka, pri nosio na dar nevidljivom najrasko niju hranu. U hramu se nije propovijedala nijedna opæa istina, nijedna dogma nije zasljepljiva la um; hram, kao mjesto otjelotvorenja duhovne energije, kamena laða èija je nepokre tnost bila samo prividna, proèi æavao je, mijenjao i posveæivao. Temelj egipatskog dru tva poèivao je na ljubavi koja je povezivala bo anstvo s faraonom, ljubavi od koje su iv jeli i narodi Egipta. Ramzes se nekoliko puta vraæao u hodnik predaka da bi odgonetnuo imena kraljeva ko ji su izgradili zemlju rukovodeæi se prema zakonu boginje Maat. U blizini hrama, n alazile su ?JOICHRISTIAN JACQ se grobnice vladara prvih dinastija; tu nisu poèivale njihove mumije, koje su bile polo ene u vjeèna boravi ta u Sakari, veæ njihovo nevidljivo i besmrtno tijelo, bez koj ega faraon nije mogao postojati. Najednom, du nost koja ga je èekala uèinila mu se je prete kom; pa on je bio samo osamna estogodi nji mladiæ, zaljubljen u ivot. Istina, pokretala ga je sna na vatra ivota, ali on se nije osjeæao dostojnim naslijediti ove divove! Ne smije biti toliko besraman i ta t i stupiti na prijestolje s kojega je vladao Seti! Ramzesa je zanio njegov san, Abidos ga je natjerao da se osvijesti. To je bio gl avni razlog zbog kojeg ga je otac i doveo ovamo. Tko bi mu mogao bolje od ovog s veti ta otkriti njegovu ni tavnost? Regent je izi ao izvan zidina i krenuo prema rijeci. Do ao je trenutak da se vrati u Memphis, zaprosi lijepu Izet, proslavi sa svojim prijateljima povratak i izvije sti oca da se povlaèi s polo aja regenta. Kad je njegov stariji brat toliko elio vlas t, èemu ga u tome prijeèiti? Zadubljen u misli, Ramzes se je izgubio u prirodi i lutajuæi stigao do niskih polj a na obalama Nila. Trske su mu smetale pogledu, pa ih je razmaknuo. I ugledao ga. Dugaèke spu tene u i, noge debele poput stupova, crno-smeðe krzno, o tra bradica, rogovi n alik kacigi s o trim iljcima - divlji bik je netremice gledao u Ramzesa. Ba kao i pr ije èetiri godine. Ramzes nije ustuknuo. Bik, kralj ivotinja sa snagom kojoj nije bilo ravne, odredit æe njegovu sudbinu. Ak o jurne na njega, nabije ga na rogove i zdrobi, egipatski dvor æe imati jednog pri nca manje, regenta kojem æe lako naæi zamjenu. Ako ga po tedi, njegov ivot vi e neæe pripa ati samo njemu i on æe se pokazati dostojnim toga poklona. RAMZESr Sili SVJETLOSTI m; "enelaj je bio poèasni gost na veæini gozbi i proslava. .Helena je pristajala pojavi

ti se pokraj njega i zadobila je naklonost ljudi. to se tièe ostalih Grka, stopili su se sa stanovni tvom, po tivali zakone zemlje, i gotovo nitko ih vi e nije spominjao . Taj uspeh je pripisan Henaru, èiji se dar za diplomaciju sviðao dvoru. Èule su se prig u ene zamjerke regentovom pona anju, jer je Ramzes otvoreno pokazao neprijateljstvo prema lakedemonskom kralju. Princ nije bio prilagodljiv i gazio je dobra pravila dru tvenog pona anja. Nije li to bio znak da je nesposoban vladati? Kako tjedni budu promicali, Henar æe ponovno sebi osigurati èvrsto tlo pod nogama; z ahvaljujuæi dugoj odsutnosti svog brata, koji je boravio u Abidosu, imao je odrije e ne ruke. Istina, nije nosio zvanje regenta, ali nije li bio prava osoba za to? Iako se nitko nije usudio osporiti Setijevu odluku, neki dvorjani su se poèeli pit ati nije li se kralj ipak prevario. Ramzes je u svom dr anju pokazivao vi e dostojan stva od Henara; ali, hoæe li njegova naoèita pojava biti dostatna za uspje no upravlja nje dr avom kada za to doðe vrijeme? Jo nije bilo prave protivnièke stranke; meðutim, tih o neodobravanje je raslo, i kada sazre pravi trenutak, Henar æe ga iskoristiti. Kr aljev stariji sin je zapamtio lekciju - Ramzes je bio opasan protivnik. Da bi ga pobijedio, morat æe ga napasti s vi e strana odjednom, ne dopu tajuæi mu da prikupi sna gu i uzvrati. Stoga je Henar uporno i neumorno radio na ostvarenju svojih mraènih zamisli. (HRISTIANJA(Q Va an dio njegovog plana upravo je ostvaren, dva grèka èasnika primljena su u snage os iguranja koje su èuvale kraljevski dvor. Drugi najamnici, koji su veæ bili u toj slu b i, ubrzo æe postati njihovi prijatelji i postupno æe stvoriti skupinu zavjerenika ko ja mo e biti od posebnog znaèaja u presudnim trenucima; mo da èak neki od njih uðu i u reg entovu tjelesnu stra u! Uz Menelajevu potporu, Henar æe se svim silama za to zalo iti. Od dolaska lakedemonskog kralja, buduænost mu se smije ila. Potom je odluèio podmititi jednog od kraljevih lijeènika kako bi bio podrobno izvije ten o faraonovu zdravlju. Seti ba i nije izgledao najbolje, ali ako bi sudio samo na temelju vanjskog izgl eda, mogao bi kobno pogrije iti. Henar nije elio nagli odlazak svog oca, jer njegov ratni plan jo nije bio gotov. N asuprot vjerovanja neobuzdanog Ramzesa, vrijeme nije bilo na njegovoj strani. Ak o sudbina pomogne Henaru da ga zarobi u mre u koju je pleo mjesecima, regent æe se u njoj ugu iti. - Lijepo je - priznao je Ameni, ponovno èitajuæi prvo pjevanje Ilijade, koje mu je u pero govorio Homer, sjedeæi pod limunovim drvetom. Pjesnik duge sijede kose osjetio je u glasu svog sugovornika izvjes nu suzdr anost. - to ti se ne sviða? - Va a su bo anstva suvi e nalik na ljude. - Zar nije tako i u Egiptu? - U opisima pripovjedaèa ponekad, ali to su samo prièe za zabavu; u hramu se drukèije propovijeda. - A to ti, mladi pisaru, zna o tome? - Malo, to je toèno; ali znam da su bo anstva stvaralaèke sile i da njihovu energiju u puæeni moraju bri ljivo odr avati. B04RAMZES: SIW SVJETLOSTI - Ali ja pi em junaèki spjev! Takva bo anstva ne bi bili dobri likovi; koji junak æe nad iæi Ahila ili Patrokla? Kad sazna za njihove podvige, neæe èitati ni ta drugo! Ameni je zadr ao svoje mi ljenje za sebe; Homerov zanos bio je sasvim u skladu s ugl edom koji su u ivali grèki pjesnici. Drevni egipatski pisci radije su prièali o mudros ti nego o pokoljima, ma koliko ovi bili poznati, ali nije bilo pristojno pouèavati starijeg gosta. - Regent me odavna nije posjetio - po alio se Homer. - Boravi u Abidosu. - U Ozirisovom hramu? Ka u da se tamo èovjek upuæuje u velike tajne. - Istina je. - Kad æe se vratiti? - Ne znam. Homer je slegnuo ramenima i popio pehar sna nog vina, s okusom anisa i korijandera

. - To je zavr no progonstvo. Ameni je poskoèio. - to time elite reæi? - Da je faraon, razoèaran u nesposobnost svog sina da preuzme vlast, napravio od njega sveæenika, zauvijek zatvorenog u hramu u Abidosu. Pred narodom koji to liko dr i do vjere, nije li to najbolji naèin da se èovjek rije i onoga tko mu smeta? Ameni je bio utuèen. Ameni je Dio utuèen. Ako je Homer u pravu, vi e neæe vidjeti Ramzesa. Rado bi se posavjetovao s prijatelj ima, ali Mojsije se nalazio u Karnaku, A a u Aziji, a Setau u pustinji. Sam, izmuèen sumnjama, poku ao je u napornom radu pronaæi mir. 305CHRISTIANJAQ Njegovi suradnici su naslagali zadivljujuæu kolièinu obeshrabrujuæih izvje taja na polic e u njegovom uredu. Usprkos iscrpnim istra ivanjima, nisu prona li ni najmanji trag o vlasniku radionice koja je proizvodila tintu. Ni ta nisu otkrili ni o sastavljaèu pisma koje je namamilo kralja i njegovog sina u Asuan. Mladog je pisara odjednom obuzeo bijes; za to je toliki trud imao razoèaravajuæi ishod ? Krivac je ostavio tragove, a nitko ih nije znao pronaæi. Ameni je zauzeo uobièajen pisarski polo aj i prihvatio se jo jednom prouèavanja cjelokupnog dosjea, od prvih p rekopavanja po smetli tima do posljednjih izvje æa. Tek kada je ponovno u ruku primio komad kreènjaka na kojem se nalazilo slovo R, po sljednje slovo Henarovog imena, poèeo je slutiti naèin na koji je djelovao èovjek iz s jene. Slutnja se pretvorila u èinjenicu kada je konaèno prepoznao rukopis u asuansko m pismu. Sada je sve bilo jasno; ali Ramzes, zauvijek zatvoren u hramu, neæe saznati istinu , a krivac æe ostati neka njen. Nepravda je ogorèila mladog pisara; njegovi prijatelji æe mu pomoæi da to pokvareno st vorenje izvede pred sud. n Lijepa Izet je navaljivala na Nefertari da je smjesta najavi kraljici; kako je T uja vodila razgovor s nadstojnicom Hatorinih sveæenica u vezi s pripremom vjerskog praznika, mlada se je ena morala strpjeti. Napeta, sve vrijeme je uvrtala kraj d ugaèkog rukava na svojoj lanenoj haljini, da bi ga na kraju i poderala. Najzad, Nefertari je otvorila vrata odaje za primanje; lijepa Izet se spotakla i pala na koljena pred velikom kraljevskom suprugom. - Velièanstvo, preklinjem vas da ne to poduzmete! - 306 RAMZE5: SIM SVJETLOSTI - Kakvo vas je zlo sna lo? - Ramzes ne eli ivjeti zatvoren u hramu, sigurna sam! Kakvu gre ku je napravio da je tako okrutno ka njen? Tuja je pomogla Izet da ustane i zamolila je da sjedne u stolicu s niskim naslon om. - Zar vam ivot u miru hrama izgleda tako stra an? - Ramzes ima osamnaest godina! Samo bi se neki starac mogao radovati takvoj sudb ini. Biti zatvoren u Abidosu, u njegovim godinama... - Tko vam je to rekao? - Njegov osobni tajnik, Ameni. - Moj sin boravi u Abidosu, ali tamo nije zatoèen; buduæi faraon mora biti upuæen u O zirisove tajne i mora detaljno upoznati rad hrama. Vratit æe se kada njegovo uèenje bude zavr eno. Lijepa Izet je razumjela da je ispala smije na, ali istovremeno je osjetila i silno olak anje. Sa alom prebaèenim preko ramena, Nefertari je, kao i svakog jutra, bila prva na nog ama. Podsjetila bi se brojnih dnevnih zadu enja, kraljièinih sastanaka, zaboravljajuæi na vlastite potrebe. Palaèa velike kraljevske supruge zahtijevala je mnogo rada i stalnu pa nju. Iako je posao bio daleko od obrednog ivota sveæenice kojem se nadala, Nefertari se brzo prilagodila Tujinim zahtjevima jer je osjeæala duboko divljenje prema kraljici. Stroga prema sebi kao i prema drugima, posveæena velièini Egipta i

privr ena tradicionalnim vrijednostima, Tuja je na zemlji predstavljala boginju Ma at i morala je bez prestanka podsjeæati na neophodnost pravde. Razumijevajuæi koliko je te ka uloga velike kraljevske supruge, Nefertari je shvatila da se niti njena du nost nije ogranièavala na svakodnevne poslove; palaèa u kojoj je bila nadzornica ?mCHRJSTIAH JACQ morala je slu iti kao primjer. Neæe joj oprostiti nijedan pogre an korak. Kuhinja je bila prazna. Slu kinje su se izle avale u svojim sobama. Nefertari je pok ucala na svaka vrata, ali nigdje nije dobila odgovor. Zaèuðena, ona ih otvori. Nikog nije bilo. to je spopalo te ene koje su obièno bile poslu ne i savjesne? Nije bio nikakav praznik ili dan odmora; èak i u takvim posebnim okolnostima, pomoæno osoblje je preuzimalo njihov posao. Na uobièajenom mjestu nije bilo svje eg kruha, ni kolaèa, ni mlijeka. A za manje od èetvrt sata, kraljica je trebala doruèkovati! Nefertari se uspanièila; propast se sruèila na palaèu. Potrèala je prema rvnju; mo da su o bjegle slu kinje tamo ostavile ne to hrane. Ali prona la je samo vreæu p enice; da ju same lje, umijesi kruh i ispeèe ga, oduzelo bi joj previ e vremena. Tuja æe s pravom optu iti svoju nadzornicu za nemar i nesmotrenost; smjesta æe dobiti otkaz. if Poni enje æe pojaèati i tuga to napu ta kraljicu; ovaj nemili dogaðaj joj je otkrio koliko je duboka bila privr enost koju je osjeæala prema velikoj kraljevskoj supruzi. Uisti nu bi do ivjela veliku bol ako joj vi e ne bi mogla slu iti. - Ovo æe biti predivan dan - prorokovao je ozbiljan glas. Nefertari se polako okrenula. - Vi, kraljevski regent, ovdje... Ramzes je stajao naslonjen na zid, prekri enih ruku. - Moju prisutnost dr ite nedoliènom? - Ne, ja... - to se tièe doruèka moje majke, ni ta ne brinite; slu kinje æe ga odnijeti u uobièajeno jeme. - Ali... Ja nisam nikoga vidjela! - Nije li va a omiljena izreka: «Savr ena rijeè je skrivenija od zelenog kamena ; nalazimo je ipak kod slu kinja koje rade na rvnju»? RAMZES: SIM SVJETLOSTI - Znaèi li to da ste udaljili cijelu poslugu palaèe samo da biste mene ovamo namami li? - Predvidio sam to æete uèiniti. elite li da sameljem p enicu da biste bili zadovoljni? - Ne, Nefertari; ja elim savr enu rijeè. - ao mi je to vas moram razoèarati; nemam je. - Uvjeren sam u suprotno. Bila je lijepa, zraèila je ljepotom. Njezin pogled je imao dubinu nebeskih izvora. - Mo da æete za aliti zbog moje iskrenosti, ali smatram da je va a ala neukusna. Regent se malo zbunio. - Ta rijeè, Nefertari... - Svi misle da boravite u Abidosu. - Vratio sam se juèer. - I va a prva briga bila je podmititi kraljièine slu kinje i unijeti pomutnju u moj r ad! - Pored Nila sam sreo divljeg bika; stajali smo oèi u oèi, imao je moj ivot na vrhov ima svojih rogova. Dok me je gledao, donio sam ozbiljne odluke. Kako me nije ubi o, ponovno sam gospodar svoje sudbine. - Sretna sam to ste pre ivjeli i elim da postanete kralj. - Je li to mi ljenje moje majke ili va e? - Nemam obièaj lagati; mogu li se sada povuæi? - Tu rijeè koja je vrednija od zelenog kamena, vi je imate, Nefertari! Hoæu li biti te sreæe da je izgovorite? Mlada ena se naklonila. - Va a sam odana slu kinja, egipatski regente. - Nefertari! Ona se uspravila, ponosnog pogleda; njena uzvi enost je bila oèaravajuæa. - Kraljica me èeka za na jutarnji razgovor; napravila bih ozbiljnu gre ku ako bih za

kasnila. CHRISTtAlf JACQ Ramzes ju je zagrlio. - to trebam uèiniti da pristane udati se za mene? - Mora me zaprositi - odgovorila je blago. Seti je otpoèeo jedanaestu godinu svoje vladavine prino enjem rtve divovskoj sfingi u Gizi, èuvaru visoravni na kojoj su bile podignute piramide faraona Keopsa, Kefren a i Mikerinosa. Zahvaljujuæi njenoj budnosti, obièan èovjek nije mogao kroèiti na ovo sv eto podruèje, izvor ivotne energije cijele zemlje. Kao regent, Ramzes je krenuo sa svojim ocem u mali hram podignut ispred divovsko g kipa, koji je predstavljao lava u le eæem polo aju s kraljevskom glavom, oèiju uprtih u nebo. Graditelji su podigli jednu stelu na kojoj je bio prikazan Seti kako oba ra oriksa, ivotinju boga Seta. Boreæi se protiv mraènih sila koje je otjelovljivala o va ivotinja iz pustinje, faraon je izvr avao svoju najva niju du nost, simbolièno prikaza nu tim lovom - uspostavljanje reda umjesto kaosa. Ramzesa je ovo mjesto ushitilo. Snaga koja je iz njega zraèila utisnula se u svaki djeliæ njegovog biæa. Poslije bliskosti i meditacije u Abidosu, Giza je bila najsja jniji dokaz prisutnosti ka, te nevidljive ali sveprisutne sile koja je u ivotinjs kom svijetu izabrala otjeloviti se u divljem biku. Ovdje je sve bilo nepomièno, pi ramide æe pobijediti vrijeme. - Pokraj Nila - priznao je Ramzes - ponovno sam ga vidio; stajali smo oèi u oèi, gle dao me je netremice kao i prvi put. RAMZES: S1H SVJETLOSTI - elio si se odreæi regentstva i kraljevstva - reèe Seti. - On te je u tome sprijeèio. Otac mu je èitao misli. Mo da se sam Seti bio pretvorio u divljeg bika da bi suoèio si na s odgovorno æu koja ga je èekala. - Nisam dokuèio sve tajne Abidosa, ali taj dugi boravak me je nauèio da se tajna nal azi u samom ivotu. - Èesto se vraæaj tamo i bdij nad hramom; slavljenje Ozirisovih tajni jedan je od k ljuènih uvjeta za ravnote u zemlje. - Donio sam jednu drugu odluku. - Tvoja majka je odobrava, i ja takoðer. Mladiæ je po elio skoèiti od radosti, ali ga je uzvi enost mjesta odvratila od nauma; hoæe li i on, poput Setija, jednog dana biti u stanju èitati izravno iz srca ljudi? n IM Ramzes nikada nije vidio Amenija toliko uzbuðenog. - Znam sve i otkrio sam ga! Nevjerojatno, ali vi e nema nikakve sumnje... Pogleda j, pogledaj dobro! Mladi pisar, koji je obièno bio vrlo uredan, sada je izvirivao iza gomile natrpani h papirusa, drvenih tablica i komadiæa kreènjaka. Bezbroj puta je pretresao dokazni materijal koji se nakupio u proteklih nekoliko mjeseci, prije nego to je izveo za kljuèke. - To je sigurno on - reèe - i to je zaista njegov rukopis! Èak sam ga uspio povezati s vozaèem dvokolica koji je bio zaposlen kod njega, to znaèi i s konju arom! Razumije l i, Ramzese? Lopov i ubojica, to je on! Za to je to radio? Regent najprije nije vjerovao, ali je morao prihvatiti istinu. Ameni je odlièno ob avio posao, nije vi e bilo nikakve sumnje. - Pitat æu ga. ?jnCHRtSTlAfi JACa Dolanta, Ramzesova starija sestra, i njezin mu Sari, koji se sve vi e debljao, hran ili su rijetke ribe u jezeru njihove vile. Dolanta je bila lo e volje, vruæina ju je zamarala i nije uspijevala smanjiti luèenje svoje masne ko e. Moraju brzo promijeni ti lijeènika. Sluga je najavio Ramzesov dolazak. ? - Najzad nam ukazuje èast! - uzviknula je Dolanta i i poljubila brat a. - Zna li da su svi na dvoru mislili da si se povukao u Abidos? ,

- Dvor se èesto vara, ali on ne upravlja zemljom. Ozbiljnost njegovog glasa izne nadila je mu a i enu; mladi princ se promijenio. S njima nije raz govarao djeèak, veæ i egipatski regent. 1- Dolazi li najzad mojem suprugu odobriti upravljanje itnicama? - Molim te da nas nakratko ostavi same, draga sestro. Dolanta se uvrijedila. - Moj mu nema tajni preda mnom. - Jesi li sigurna? - Sigurna sam! Uobièajena Sarijeva veselost je nestala; biv i Ramzesov nastavnik bio je napet i zab rinut. - Prepoznajete li ovaj rukopis? Ramzes im je pokazao pismo koje je navelo Setija i njegovog sina da posjete asua nske kamenolome. Ni Sari ni njegova supruga nisu odgovorili. - Ovo pismo nosi la an potpis, ali rukopis se mo e lako prepoznati. Tvoj je, Sari. U sporedba s drugim dokumentima to dokazuje. - To nije istina, krivotvorili su moj rukopis... - Kako ti polo aj nastavnika vi e nije bio dovoljan, RAMZES: Mtt SVJETLOSTI smislio si proizvodnju lo e tinte koju si preprodavao uz potvrdu o vrhunskoj vrije dnosti. Kada si osjetio da ti prijeti opasnost, poku ao si uni titi svaki trag koji je vodio do tebe. S obzirom na tvoje poznavanje arhiva i pisarskog zanata, ni ta l ak e. Ali jedan dio prijepisa se saèuvao i njega je moj osobni tajnik, umalo plativ i glavom svoju potragu za istinom, prona ao na smetli tu. Dugo smo mislili da je Henar krivac; a onda je Ameni shvatio svoju gre ku. Od imen a vlasnika radionice saèuvalo se samo slovo R. Ono nije bilo posljednje slovo imen a Henar, veæ slovo tvog imena, Sari. tovi e, vozaè dvokolica koji me je namamio u klopk u radio je za tebe vi e od jedne godine. Moj brat je nevin, a ti si kriv. Ramzesov biv i nastavnik, zgrèenih vilica, izbjegavao je regentov pogled; Dolanta ni je izgledala niti uznemirena niti iznenaðena. - Nema nijedan èvrst dokaz - reèe Sari. - Sud me neæe osuditi na temelju tako mr avih ind icija. - Za to me mrzi ? - Zato to si prepreka na na em putu! - uzviknula je Ramzesova sestra razjareno. Ti si obièan uobra eni klipan, suvi e siguran u svoju snagu. Moj mu je ugledna liènost, o brazovana, pametna i prilagodljiva; ne nedostaje mu nijedan dar da bi upravljao Egiptom. Zahvaljujuæi meni, kraljevoj kæeri, on ima zakonsko pravo na to! Dolanta uhvati mu a za ruku i gurnu ga naprijed. - Slavohleplje vas je zaslijepilo - reèe Ramzes. - Da bih svoje roditelje po tedio velike boli, neæu podnijeti tu bu. Ali, zapovjedam vam da napustite Memphis. Nastani t æete se u nekom malom provincijskom gradiæu iz kojega vi e neæete izaæi. Za najmanji isp ad va u kaznu æu pretvoriti u progonstvo. - Ja sam ti sestra, Ramzese. - To je razlog moje blagosti i moje slabosti. CHRISTIAN JACQ Usprkos tjelesnim ozljedama koje je zadobio, Ameni je prihvatio prijedlog da ne podnese tu bu. Za Ramzesa je ovaj znak prijateljstva bio poput melema na ranu koju su mu otvorili sestra i nekada nji odgajatelj. Da je Ameni tra io opravdanu osvetu ne bi mu to zamjerio, ali mladi pisar je veæ bio okupiran brigama oko okupljanja s vih starih prijatelja povodom Ramzesovog vjenèanja s Nefertari. - Setau se vratio u svoj laboratorij s ogromnom kolièinom otrova, Mojsi je æe stiæi u Memphis prekosutra. Nedostaje Asha. Krenuo je, ali ne zna se koliko æe d ugo putovati. - Saèekat æemo ga. - Sretan sam zbog tebe. Svi tvrde da je Nefertari najljep a meðu enama. - Zar ti ne misli tako? - Ja mogu ocijeniti ljepotu jednog papirusa ili pjesme, ali ensku ljepotu... Ne tra i previ e od mene. - Kako je Homer? - Nestrpljiv je da te vidi.

- Mo emo ga pozvati na svadbu. Ameni je izgledao uznemiren. - Ne to ne valja? - Da. Radim sve to mogu, ali sve te e odolijevam. Lijepa Izet zahtijeva da te vidi . n Lijepa Izet je namjeravala iskaliti bijes na svom ljubavniku i zasuti ga pogrdni m rijeèima i prijekorima. Ali kad se pojavio pred njom, bila je opèinjena. Ramzes se promijenio, mRAMZES: SIM SVJETLOSTI stra no promijenio. Vi e nije bio samo strastveni mladiæ u koga je bila zaljubljena, v eæ i pravi regent, èije je zvanje, bilo od sve veæeg znaèaja. Mlada ena je imala osjeæaj da se nalazi pred osobom koju ne poznaje i nad kojom vi e nije imala nikakvu moæ. Njezina zlovolja se rasplinula, ustupajuæi mjesto strahopo tov anju. - Tvoj posjet... Tvoj posjet mi èini èast. - Majka mi je rekla za tvoj postupak. - Bila sam zabrinuta, istina je, i toliko sam eljela da se vrati ! - Ali sada si razoèarana? - Saznala sam... - Sutra se enim s Nefertari. - Ona je vrlo lijepa... A ja sam u drugom stanju. Ramzes je nje no uhvati za ruku. - Zar si mislila da æu te napustiti? To æe biti na e dijete. Sutra, ako me sudbina poz ove da vladam, izabrat æu Nefertari za veliku kraljevsku suprugu. Ali ako ti eli , i ako ona prihvati, ivjet æe na dvoru. Ona se privila uz njega. - Voli li me, Ramzese? - Abidos i divlji bik otkrili su mi moju pravu prirodu; ja sigurno nisam èovjek k ao i drugi, Izet. Otac mi je stavio na pleæa breme koje æe me mo da slomiti, ali elim i sku ati svoju snagu. Ti si strast i elja, mladalaèka ludost; Nefertari je kraljica. - S vremenom æu ostarjeti i ti æe me zaboraviti. - Ja sam voða plemena, a voða plemena nikad ne zaboravlja svoje; eli li biti meðu njim a? Umjesto odgovora ponudila je svoje usne. n (HRISTlANJAdUE Vjenèanje je bilo privatna stvar i nije ga pratio nikakav vjerski obred. Nefertari je eljela skromno slavlje u prirodi, ispod palmi, izmeðu itnih polja i procvjetalog boba, blizu kanala s obalama bogatim muljem gdje su stada dolazila na pojilo. Odjevena u kratku lanenu haljinu, ukra ena grivnama od lazurita i ogrlicom od crve nog ahata, mlada je ena imala isto dr anje kao kraljica Tuja. Najotmjeniji je bio A a , koji je toga jutra stigao iz Azije i iznenadio se okru enjem. U seoskoj atmosfer i na ao se u dru tvu velike kraljevske supruge, Mojsija, Amenija, Setaua, jednog èuven og grèkog pjesnika, lava sa zastra ujuæim apama i nesta nog psa. Diplomat bi vi e volio ra ko dvora, ali dobro se èuvao i ta prigovoriti i pridru io se ruèku u prirodi, dok ga je S etau podsmje ljivo promatrao. - Ne izgleda ba odu evljeno - primijetio je krotitelj zmija. - Ovo mjesto ima svojih dra i. - Ali trava æe uprljati tvoju lijepu haljinu! ivot je ponekad surov... Osobito kad nema nijednog gmaza u blizini. Iako ga je vid lo e slu io, Homer je bio opèinjen Nefe rtari; morao je priznati, iako nerado, da je svojom ljepotom nadma ila Helenu. - Zahvaljujuæi tebi - reèe Mojsije Ramzesu - barem se jedan dan mogu po teno odmoriti . - Zar je u Karnaku tako naporno? - Zapoèeta graðevina takvih je razmjera da bi i najmanja gre ka sve upropastila; nepre stano provjeravam svaku sitnicu kako na gradili tu ne bi do lo do zastoja. Seti nije bio meðu prisutnima; iako je odobravao ovaj brak, kralj sebi nije mogao priu titi jedan dan odmora. Egipat nije mogao èekati. Bio je to jednostavan i sretan dan. Po povratku u prijestolnicu, Ramzes je primi

o Nefertari u naruèje i prenio ju preko praga. Tako su pred zakonom postali mu i . Jlb-

ena

h: "enar je imao pune ruke posla; trèao je od jednog .uglednika do drugog, èe æe ih pozivao u goste, prireðivao doruèke, veèere, prijeme i vodio s njima privatne razgovore. Nije li prihvatio ozbiljno svoju ulogu naèelnika protokola, koji èini sve da bi pobolj ao odnose izmeðu utjecajnih liènosti u kraljevstvu? U stvarnosti, Henar je izvlaèio korist iz kobne pogre ke svog brata: enidbe s obiènom g raðankom niskog podrijetla koju namjerava postaviti za veliku kraljevsku suprugu! Istina, takvi sluèajevi nisu bili nepoznati, i nije postojao zakon koji bi ih ospo ravao; ali Setijev stariji sin je davao sve od sebe da prika e Ramzesov izbor kao prkos plemstvu i dvoru i u tome je i uspio. Samostalnost regentovog duha u blisk oj buduænosti mo e postati opasnost za one sa steèenim povlasticama. A kako æe se pona ati Nefertari? Opijena vla æu, koja nije trebala dospjeti u njezine ruke, vjerojatno æe s tvoriti vlastiti krug povla tenih, na tetu starih i uglednih obitelji. Ramzesov ugled se je sve vi e smanjivao. - Kako si utuèena! - zaèudio se Henar gledajuæi Dolantu. - to te je uèinilo tak o nesretnom? - Ne to to ne mo e niti zamisliti. - Draga sestro... Za to mi se ne povjeri ? - Moj suprug i ja smo protjerani iz Memphisa. - ali se? - To je Ramzesova odluka. - Ramzes je tako odluèio? Ali za to? iv(HRhTIANJAP - Zajedno s onim prokletim Amenijem, optu uje Sarija za najgora zlodjela. Ako mu s e ne pokorimo, izvesti æe nas pred sud. - Ima li dokaza? Dolanta se namr tila. - Ne... nekoliko beznaèajnih tragova; ali poznaje na e pravosuðe, mo da nam neæe biti nak onjeno. - To znaèi da ste ti i tvoj mu stvarno spremali zavjeru protiv Ramzesa? Princeza je oklijevala s odgovorom. - Ja nisam sudac, reci mi istinu, sestrice. - Organizirali smo malu zavjeru, istina je. Ali ja se toga ne stidim! Ramzes æe na s ukloniti jednog po jednog! - Ne tako glasno, Dolanta. Znam to i sam. Dolanta je nastavila nje nim glasom. - Dakle... Ti se ne ljuti na mene? - Naprotiv, ao mi je to tvoj poku aj nije uspio. - Ramzes je tebe smatrao krivcem. - On zna da sam ga razotkrio, ali misli da sam izgubio volju za borbom. - eli li mene i Sarija za saveznike? - Upravo sam to mislio predlo iti. - Na alost, u provinciji æe nam ruke biti vezane. - Ne mora tako biti. Mo ete boraviti u vili koju imam u blizini Tebe i sklapati p oznanstva s graðanskim i vjerskim vlastima. Nekoliko uglednika tamo nisu naklonjen i Ramzesu; treba ih uvjeriti da njegovo ustolièenje nije neizbje no. - Ti si plemenit i dobar. Henar ju je pogledao s podozrenjem. - Ta zavjera koju ste kovali... Kakav je bio njezin krajnji cilj? - Samo smo eljeli maknuti Ramzesa. - eljela si na prijestolje postaviti svojeg mu a, zar ne? Mislila si se pozvati na pravo faraonove kæeri? Ako eli biti moj saveznik, zaboravi na taj plan i slu i samo m ojim ?JURAMIES: S1M SVJETLOSTI interesima. Ja sam taj koji æe stupiti na prijestolje. Ali toga dana svi moji save znici æe biti obilno nagraðeni. Prije svog ponovnog odlaska u Aziju, A a je prisustvovao jednom od sjajnih prijema

kojeg je priredio Henar; gosti su mogli u ivati u velikom izboru vrsnih jela, slu a ti odliènu glazbu, meðusobno se povjeravati, ogovarati regenta i njegovu mladu supru gu, i naravno, bez prestanka velièati Setija. Nitko se nije zaèudio to kraljev starij i sin razgovara s mladim diplomatom o kojem su starje ine i dalje izricale samo po hvale. - Va e promaknuæe je sigurno - priopæio mu je Henar. - Za manje od mjesec dana postaje te starje ina prevoditelja i zadu eni ste za azijske poslove. To je za va e godine ist inski uspjeh. - Kako mogu iskazati svoju zahvalnost? - Samo me nastavite izvje tavati; jeste li prisustvovali Ramzesovom vjenèanju? - Svakako, s njegovim vjernim prijateljima. - Je li bilo nekih neugodnih pitanja? - Nijedno. - Dakle, i dalje u vas ima povjerenja? - U to nema sumnje. - Je li vas ispitivao o Aziji? - Ne; ne usuðuje se uplitati u poslove svog oca i radije se posveæuje svojoj mladoj supruzi. - Ima li u Aziji kakvog napretka? - Napravio sam vrlo znaèajne korake; nekoliko malih kne evina rado æe vas podr ati. Ako budete dare ljivi. - U zlatu? - To bi im se svidjelo. - Njime raspola e samo faraon. ?mCHRISTIAK JAQUE - Nitko vam ne zabranjuje davanje obeæanja preko posrednika, a taj posrednik æu bit i ja. Dakle, sve æe se odvijati u potpunoj tajnosti. - Odlièna zamisao. - Sve dok ne preuzmete vlast, obeæanja i velike rijeèi æe biti na e najjaèe oru je. O vama govoriti kao o jedinom vladaru koji æe svima iziæi u susret. Kada doðe taj trenutak, sami æete izabrati svoje ministre. Na iznenaðenje cijelog dvora, ni Ramzes ni Nefertari nisu promijenili naèin ivota. Re gent je i dalje radio u sjeni svog oca, a njegova je supruga slu ila Tuju. Henar j e tvrdio da takvo dr anje, naizgled ponizno, svjedoèi o krajnjoj prepredenosti; kral j i kraljica nisu slutili da gaje zmiju u njedrima. Kockice njegove strategije su se poèele poklapati. Istina, nije na svoju stranu us pio pridobiti Mojsija, ali na kraju æe se i za to pojaviti kakva povoljna prilika. Jedna druga osoba mo da æe se prikljuèiti krugu njegovih saveznika. Vrijedilo je poduz eti taj nimalo lagan korak. Na otvaranju velikog jezera, u haremu Mer-Ur, gdje se djevojke mogu kupati i u iva ti u vo nji èamcem koliko ele, Henar je pozdravio lijepu Izet, jednu od poèasnih go æi. Nj zina trudnoæa je veæ bila vidljiva. - Kako ste? - Moje zdravlje je odlièno. Rodit æu sina kojim æe se Ramzes ponositi. - Jeste li upoznali Nefertari? - Ona je divna ena, postale smo prijateljice. - Va polo aj... - Ramzes æe imati dvije supruge. Pod uvjetom da me voli, pristajem ne biti kralji ca. J20RAMZES: SIH SVJETLOSTI - Takvo plemenito dr anje je za svaku pohvalu. Ali znam da vam nije lako. - Vi niste u stanju razumjeti Ramzesa i ljude koji ga vole. - Zavidim bratu na takvom uspjehu, ali sumnjam da ste vi sretni. - Nije li najveæa slava podariti mu sina koji æe ga naslijediti? - Malo ste po urili; Ramzes jo nije faraon. - Zar dovodite u pitanje Setijev izbor? - Naravno da ne. Ali, buduænost krije razna iznenaðenja. Prema vama gajim veliko po to vanje, draga, vi to znate; Ramzes je prema vama postupio s neoprostivom surovo æu.

Va a ljupkost, pamet i plemenito podrijetlo predodredili su vas da postanete velik a kraljevska supruga. -Taj se je san sru io. Prihvatila sam stvarnost onakvom kakva jest. - Zar sam ja san? Ono to vam je Ramzes oduzeo, ja æu vam vratiti. - Kako se usuðujete, kad nosim njegovo dijete? - Razmislite, Izet; do bro razmislite. fll Usprkos opreznom saljetanju i primamljivim ponudama koje su davali njegovi posre dnici, Henar nije uspio podmititi nijednog od Setijevih osobnih lijeènika. Zar su bili nepodmitljivi? Ne, nego mudri. Vi e su se bojali Setija nego njegovog starije g sina. Setijevo zdravlje bilo je dr avna tajna; tko ju otkrije, biti æe strogo ka nje n. Kako su lijeènici bili nedostupni, Henar je promijenio taktiku. Kada lijeènik propi e lijek, njegovo pripremanje se povjeravalo laboratoriju unutar nekog od hramova. Trebalo je saznati koji je hram spravljao lijekove za kralja. JZ1(HRIOTAlUAtllE Ta potraga je zahtijevala mnogo umje nosti i opreza, ali se isplatila; ljekoviti n apici i mje avine namijenjene Setiju spravljali su se u Sekhmetinom sveti tu. Bilo j e preopasno podmititi voditelja laboratorija, postarijeg èovjeka, imuænog udovca. Al i, raspitivanja o njegovim pomoænicima pokazala su se korisnim. Jedan od njih, èetrd esetogodi njak o enjen dosta mladom enom, alio se na mala primanja; nije mogao kupiti dovoljno haljina, nakita i miri ljavih masti. Èinio se lakim plijenom. A to je i bio. Na temelju lijekova koje su spravljali za njegovog oca, Henar je zakljuèio da Seti boluje od te ke bolesti koja je polako napredovala; kroz èetiri godine, najvi e pet, prijestolje æe ostati upra njeno. ffi Tijekom etve, Seti je prinosio rtvu u vinu boginji za titnici etve, blagotvornoj kobr i èiji je kip od bazalta èuvao polja. Seljaci su se okupili oko kralja, èiju su prisut nost smatrali blagoslovom. Vladar je volio sretati obiène ljude, oni su mu bili dr a i od veæine dvorjana. i Kada se obred zavr io, narod je odao poèast boginji 't obilja, bogu ita i faraonu koji se brinuo da se bogovi poka u. [ Ramzes je poèinjao razumijevati kolika je bila slava njegovog 'j oca; uglednici su ga se bojali, a narod ga je volio. ! ( Seti i Ramzes su sjeli pod palme blizu bunara; jedna im je ena donijela gro ðe, datul je i svje e pivo. Regentu se uèinilo da se kralj odmara od dvora i dr avnih poslova. N ije li zatvarao oèi, lica okupanog blagom svjetlo æu? - Kada bude na vlasti, Ramzese, prodri u du u svakog èovjeka, tra i dostojanstvenike èvrs tog i ispravnog karaktera, koji su u stanju dati nepristran sud a da ne ugroze z akletvu odanosti; postavi ih na mjesto koje zaslu uju da bi po tovali zakon boginje Maat. Budi nemilosrdan prema podmiæenima ?111RAMZES: SIM SVJETLOSTI kao i prema onima koji su ih podmitili. - Vi æete jo dugo vladati, oèe. Jo nismo proslavili va jubilej. - Trideset godina na vlasti. Takvo iskustvo je potrebno da se vlada Egiptom. Ali ja to neæu uspjeti. - Meni izgledate sna ni poput granitnog bloka. - Ne, Ramzese. Kamen je vjeèan. I faraonovo ime æe nad ivjeti vrijeme, ali moje smrtn o tijelo æe nestati. A taj trenutak se bli i. Regent je osjetio o tar ubod boli duboko u grudima. - Zemlja ne mo e opstati bez vas. - Pro ao si mnoga isku enja i brzo si sazrio, ali tvoj ivot tek poèinje. Sjeti se, i p oslije mnogo godina, pogleda divljeg bika. Neka te nadahnjuje i daje ti snagu ko ja æe ti biti potrebna. - Pokraj vas, sve je tako jednostavno... Za to vam sudbina ne bi podarila dugu v

ladavinu? - Najva nije je da ti bude spreman. - Mislite li da æe me dvor prihvatiti? - Kad ja nestanem, mnogi zavidnici æe ti se isprijeèiti na putu i poku ati podmetnuti nogu. To æe biti poèetak tvoje prve velike bitke. - Zar neæu imati nijednog saveznika? - Nemoj imati povjerenja u nikoga. Vladar nema ni brata ni sestru. Iznevj erit æe te onaj prema kojem si bio izda an, siromah kojeg si uèinio bogatim æe ti zabiti no u leða, koga si spasio hu kat æe narod protiv tebe. Èuvaj se podanika i bli njih. Oslo i se samo na sebe. U nesreæi ti nitko neæe pru iti pomoæ. CHRISTlAfi JAQUE

l; ijepa je Izet, nakon to se smjestila u kraljevsku /palaèu u Tebi, na svijet donijel a predivnog djeèaka. Nazvali su ga Kha9. Poslije Ramzesovog posjeta, mlada je majk a povjerila dijete dojilji i dobila neophodnu njegu kako na njezinom prelijepom tijelu ne bi ostali tragovi poroda. Ramzes je bio ponosan na svoje prvo dijete. Radosna zbog njegove sreæe, lijepa Izet mu je obeæala podariti jo djece. Uvjet je bio samo jedan, morao ju je voljeti. Ipak, kada je oti ao, osjetila se bolno usamljenom i tada su joj kroz glavu pro le o trovne Henarove rijeèi. Ramzes ju je ostavljao da bi se vratio Nefertari. Buduæa ju je kraljica dovodila do oèaja; bila je tako pa ljiva i bri na, bilo je tako jednostavn o mrziti ju! Ali, Ramzesova prva supruga je poèinjala osvajati srca i du e. Bez namj ere, zraèeæi dobrotom, zavela je i lijepu Izet koja je èak poèela odobravati Ramzesov iz bor. Ali, ova usamljenost joj je te ko padala; alila je za sjajem glavnog dvora, beskraj nim ogovaranjima s prijateljicama iz djetinjstva, etnjama po Nilu, kupanjem u jez erima rasko nih vila. Teba je bila bogata i blistava, ali Izet nije ovdje roðena. Mo da je Henar bio u pravu; mo da nije trebala oprostiti Ramzesu to je od nje napravi o strankinju. fi! 'Toènije Kha-em-Uaset, Onaj koji se pojavljuje u Tebi" VABAMZES: SIM SVJETLOSTI Homer je smrvio listove sasu ene kadulje, napravio pra ak i sipao ga u veliku pu evu l ju turu; tu je zabio jednu trsku, zapalio smjesu i poèeo s u ivanjem pu iti. - Èudan obièaj - reèe Ramzes. - Poma e mi kod pisanja; kako je va a prelijepa supruga? - Nefertari je i dalje nadzornica kraljièine palaèe. - ene se u Egiptu mnogo pokazuju; u Grèkoj su vi e samozatajne. - Zar se alite? Homer je povukao jedan dim. - Iskreno reèeno... Ne. to se toga tièe, nesumnjivo ste u pravu; ali imao bih mnogo to t a drugog za prigovoriti. - Rado bih to èuo. Ramzesove rijeèi su iznenadile pjesnika. - Zar elite da vam sunarodnjaci prigovaraju? - Ako va e primjedbe mogu barem malo pobolj ati na u svakodnevnicu onda su dobrodo le. - Èudna zemlja... U Grèkoj provodimo beskrajne sate u raspravama, govornici padaju u vatru, zavade se na krv i no . A tko se ovdje usudi osporiti faraonovu rijeè? - Njegova uloga je provoditi zakon boginje Maat; ako posustane u svojoj du nosti, nastat æe kaos i nesreæa, to ljudi jedva èekaju. - Zar nemate nimalo povjerenja u ljude? - Ja ne; prepustite ih njima samima i zavladat æe izdajstvo i kukavièluk. Treba za vesti red, to je ono to stalno ponavljaju mudraci. Homer je povukao novi dim. - U mojoj Ilijadi pojavljuje se jedan prorok kojega sam dobro upoznao; poznavao je pro lost, sada njost i buduænost. to se tièe sada njosti, osjeæam izvjestan spokoj, jer va otac dostojan mudraca koje spominjete. Ali buduænost... - Jeste li i vi prorok?

- Koji pjesnik to nije? Poslu ajte ove stihove mojeg (HRISTIAHJAHUE prvog pjevanja: «S vrhova Olimpa, Apolon siðe, ljutit, noseæi luk preko ramena i dobro zatvoren tobolac; pun je gnjeva, a na njegovim leðima, kad poskoèi, strijele se sud araju. Nalik na noæ, pribli ava se i strijele odapinje na ljude... Di u se bezbrojne l omaèe da bi se le evi spaljivali.« - U Egiptu se spaljuju samo rijetki zloèinci; da bi netko dobio tako strogu kaznu, mora izvr iti uistinu stra na djela. Homer se naljutio. - Egipat ivi u miru... Ali koliko jo dugo? Sanjao sam san i u njemu sam vidio, pr inèe Ramzese, kako nebrojene strijele izlijeæu iz oblaka i probadaju tijela mladiæa. R at se bli i, rat koji ne mo ete izbjeæi. Sari i njegova supruga Dolanta revno su pristupili zadatku koji im je povjerio H enar. Kako su se i dogovorili, kraljeva kæi i njen mu odluèili su mu se pokoriti i po stati njegovi vjerni podanici. Tako, ne samo da æe se osvetiti Ramzesu, nego æe i do biti ugledan polo aj na Henarovom dvoru. Saveznici u osvajanju vlasti, ostat æe to i u pobjedi. Dolanta nije imala nikakvih pote koæa nametnuti se izabranim obiteljima Tebe, ushiæeni m to mogu ugostiti osobu tako visokog roda. Setijeva kæi je opravdala svoj boravak na jugu eljom da bolje upozna ovo prelijepo podruèje, u iva u ljepotama prirode i pri bli i se ogromnom Amonovom hramu u Karnaku, gdje se je namjeravala povremeno povuæi u dru tvu svojeg supruga. Na prijemima i tijekom privatnih razgovora, Dolanta je vje to umetala svoje privat ne ocjene Ramzesa; tko bi bolje mogao proniknuti u njegove tajne od vlastite ses tre? Seti je bio veliki kralj, besprijekoran vladar, Ramzes æe biti tiranin; visok o dru tvo Tebe neæe vi e igrati nikakvu ulogu u dr avnim poslovima, Amonov hram æe dobivat i manje pomoæi od dr ave, ?326j 'I RAMZES: SIM SVJETLOSTI obièni graðani poput Amenija preoteti æe mjesto plemiæima. Korak po korak, stvorila je odbojnu sliku o Ramzesu i uspostavila stalne kontakt e njegovih protivnika. Sari je, sa svoje strane, pridobio pobo ne ljude. On, koji je upravljao slavnom us tanovom Kap, prihvatio je skromno uèiteljsko mjesto u jednoj koli za pisare u Karna ku i ukljuèio se u grupu obrednika zadu enih za ukra avanje rtvenika cvijeæem. Mnogima se svidjela njegova skromnost; ugledni èlanovi vjerske hijerarhije rado su s njim ra zgovarali i primali ga za svoj stol. Kao i njegova supruga, i Sari je pokazao sv u svoju ogorèenost. Kada je dobio dozvolu posjetiti veliko gradili te na kojem je radio Mojsije, Sari je èestitao svom biv em uèeniku za obavljen posao; nijedna dvorana sa stupovima neæe se moæi usporediti s ovom u Karnaku, èija je velièina bila po mjeri bogova. Mojsije je postao krupniji, zreliji. S gustom bradom, lica opaljenog suncem, med itirao je u sjeni divovskog kapitela. - Kako sam sretan to te vidim! Jo jedan od mojih uèenika postigao je sjajan uspeh. - Ne prenagljujte s rijeèima; dok posljednji stup ne bude podignut, neæu biti miran. - Ljudi ne prestaju hvaliti tvoju marljivost. - Ja samo nadzirem tuði rad. - Tvoje vrline su utoliko blistavije, Mojsije, i ja se tome radujem. - Jeste li samo u prolazu kroz Tebu? - Ne, Dolanta i ja smo se smjestili u jednoj vili u okolini; predajem u jednoj ko li u Karnaku. - Reklo bi se da ste pali u nemilost. - Pa i jesmo. - Koji je uzrok tome? - eli li èuti istinu? - Sami odluèite. - Nije lako reæi... ?viCHRISTIAM JAQUE

- Nemam vas namjeru prisiljavati da govorite. - Krivac za to je Ramzes. Izrekao je gnjusne optu be protiv vlastite sestre i men e. - Bez dokaza? - Bez ijednog dokaza; zar nas, u suprotnom, ne bi izveo pred sud? Ove su rijeèi pokolebale Mojsija. - Ramzes je opijen svojom moæi - nastavio je Sari. - Njegova sestra je pogrije ila t o ga je uopæe i poku ala urazumiti. U stvari, nije se mnogo promijenio; njegov neumo ljiv i neumjeren karakter te ko se nosi s odgovornostima koje su mu dodijeljene. V jeruj mi, ja sam prvi koji zbog toga ali; èak sam i sam poku ao dozvati ga pameti. Uz alud. - Zar vam ovo progonstvo nije te ko palo? - Progonstvo je prete ka rijeè! Ovo je podruèje iznimno lijepo, hram pru a odmor za du u, a i zadovoljan sam to mogu i dalje prenositi svoje znanje djeci. Za mene je doba èa stohleplja pro lo. - Smatrate li se rtvom nepravde? - Ramzes je regent. - Zlouporaba vlasti je za svaku osudu. - Bolje je ovako, vjeruj mi; ali èuvaj se Ramzesa. - Za to? - Uvjeren sam da æe se otarasiti svih svojih nekada njih prijatelja, jednog po jedno g, pod bilo kakvim izgovorom. I njemu i Nefertari smeta èak i kad su samo prisutni ; od njihovog vjenèanja, ni ta vi e nije va no osim njih dvoje. Ta ena mu truje srce i du h. Èuvaj se, Mojsije! Za mene je prekasno, ali na tebe æe tek doæi red. idov se je posvetio razmi ljanju du e nego obièno. Osjeæao je po tovanje prema svom biv em elju. Sari je govorio bez ogorèenja. Mo da je Ramzes uistinu krenuo stranputicom? RAMZESr S!W SVJETLOST* Lav i uti pas su prihvatili Nefertari; jedino je ona, osim Ramzesa, mogla milovat i zvijer bez straha da æe ju ogrepsti ili ugristi. Svakih deset dana, mladi par bi uzimao jedan dan odmora i odlazio u prirodu. Krvolok je trèao pored dvokolice, Noæo bdija bi se sklupèao kraj nogu svog gospodara. Doruèkovali bi na rubu polja, divili se pelikanima u letu, pozdravljali seljake zadivljene ljepotom Nefertari. Mlada se je ena znala prilagoditi svaèijem govoru i za svakoga je pronalazila prave rijeèi. Vi e puta se neupadljivo zauzela za pobolj anje ivotnih uvjeta nekog seljaka koji je za ao u duboku starost ili koga je zadesila bolest. Stajala pred Tujom ili nekom slu kinjom, Nefertari je ostajala ista, pa ljiva i mirn a. Posjedovala je one osobine koje su nedostajale Ramzesu - strpljenje, odmjeren ost i blagost. Sve to je èinila bilo je dostojno jedne kraljice. Od prvog trenutka se moglo vidjeti da æe postati nezamjeniva. U njima je rasla ljubav, sasvim razlièita od ljubavi koju je Ramzes osjeæao prema li jepoj Izet. Kao i ona, i Nefertari se je znala prepustiti zadovoljstvu i u ivati u strasti svog ljubavnika, ali èak i kada su im se tijela sjedinjavala, drukèija vatr a je sijala u njezinom oku. Nefertari, za razliku od lijepe Izet, dijelila je Ra mzesove najdublje misli. Kada je poèela zima dvanaeste godine vladavine njegovog oca, Ramzes je zatra io dozv olu da odvede Nefertari u Abidos kako bi upoznala Ozirisove i Izidine tajne. Kra ljevski par, regent i njegova supruga otputovali su zajedno u sveti grad gdje je i Nefertari pro la obred inicijacije. Dan poslije obreda, kraljica Tuja joj je predala zlatnu grivnu koju æe ubuduæe nosit i prilikom izvoðenja obreda, kao pomoænica velike kraljevske supruge. Mlada ena je bi la ganuta do suza; suprotno onome od èega je strahovala, njen ivotni put je nije ud aljio od hrama. CHRISTIAN JAaUC - To mi se ne sviða - alio se Ameni. Poznavajuæi sitnièavi karakter svojeg osobnog tajnika, Ramzes ga nije pozorno slu ao. - To mi se nimalo ne sviða - ponovio je. - Da ti nisu isporuèili papiruse lo e kvalitete? - Ne brini, ne bih takve ni primio. Zar ne primjeæuje ni ta oko sebe? - Faraona zdravlje dobro slu i, moja majka i moja supruga su najbolje prijatelji ce na svijetu, zemlja je u miru, Homer pi e... to èovjek vi e mo e po eljeti? Ah, pa da! T

jo nisi na ao djevojku! Nemam vremena za gubljenje i razgovor o budala tinama. Zar ni ta d rugo nisi primijetio? - Iskreno, nisam. - Ti i ne vidi ni ta osim Nefertari. Tko bi ti mogao zamjeriti? Na sreæu, ja bdijem i oslu kujem. - I, to èuje ? - Zabrinjavajuæe glasine; poku avaju ti uni titi ugled. - Henar? - Tvoj stariji brat je posljednjih mjeseci vrlo suzdr an; ali na dvoru se mogu èuti sve glasnije zamjerke. - To su bezopasne gluposti. - Ja ne mislim tako. - Lako æu ukloniti sve te brbljivce sa svog puta! - Neæe iæi tako lako - primijetio je Ameni. - Oni su spremni pru iti ti otpor. - Kad iziðu iz dvorskih hodnika ili iz dvorana za prijeme u svojim rasko nim vilama, gube svaku hrabrost. - Teorijski gledano potpuno si u pravu; ali ja strahujem od udru enog otpora. RAfiZCS: SIN SVJETLOSTI - Seti je odabrao nasljednika; sve ostalo su obièna naklapanja. - Misli li da je Henar odustao? - I sam si primijetio da je pokoran. - Taj njegov stav me i zabrinjava; nikako nije njemu nalik! - Previ e brine , prijatelju; Seti nas titi. «Dok bude na ivotu», pomisli Ameni, èvrsto odluèiv i jo jednom Ramzesa upozoriti na opasn aspolo enje koje je sve vi e raslo. Ramzesova i Nefertarina kæi je ivjela samo dva meseca; kr ljava i bole ljiva, vratila s e u carstvo sjena. Duboko pogoðena, mlada ena je istinski zabrinula lijeènike; tijeko m tri tjedna, Seti joj je svakodnevnom hipnozom vraæao snagu, nu no potrebnu da svla da tugu. Regent se nije odvajao od supruge; Nefertari se nijednom nije po alila. Neumitna s mrt rado se ustremljavala na djecu, ne mareæi za njihovo podrijetlo. Iz ljubavi ko ju je osjeæala prema Ramzesu rodit æe mu drugo dijete. Mali Kha je bio zdravo dijete; dojilja je brinula o njemu, dok je lijepa Izet za uzimala sve znaèajniji polo aj u dru tvu Tebe. Susretljivo je slu ala alopojke Dolante i njenog mu a, èudeæi se nepravdi koju im je Ramzes nanio; u ovom velikom ju njaèkom gradu, svi su strahovali od regentovog ustolièenja, jer su ga smatrali buduæim tiraninom ko ji se neæe obazirati na zakon boginje Maat. Lijepa Izet se je poku avala suprotstavi ti CHR1STIAM JAQUE ovakvim tvrdnjama, ali nakon to su je zasuli gomilom èinjenica za utjela je. Zar je m oguæe da je voljela tiranina eljnog vlasti, èudovi te li eno osjeæaja? Henarove su joj rijeèi po tko zna koji put pro le glavom. Seti sebi vi e nije dopu tao nimalo odmora. Ono malo slobodnog vremena provodio je s Ramzesom u vrtu palaèe, otac i sin su razgovarali. Seti, koji nije bio sklon pisa nju, prenosio je svoje pouke usmenim putem. Drugi kraljevi su '/; zapisivali izreke da bi pripremili za vlast svog nasljednika; ^ faraon je vi e volio izravno pouèiti mladi duh svojeg sina. - Ovo znanje ti neæe biti dovoljno - upozorio je - ali ono , je jedna ko titu i maèu jednog vojnika; pomoæi æe ti obraniti ,'; se i napasti. U v remenima kada vlada blagostanje, svatko æe . ;$" u tome vidjeti svoju zaslugu; kada vas zadesi nesreæa, ti æe '"' biti jedini krivac. Ako na pravi neku pogre ku, nemoj nikoga optu iti. Preuzmi odgovornost i ispravi gre ku. Samo tako se pravedno vlada. Stalno ispravljaj svoje ideje i svoje djelo. Do ao je trenutak da ti poklonim puno povjerenje i ovlastim te da me zastupa u poslovim a upravljanja zemljom. Iznenadna vijest nije odu evila Ramzesa; radije bi jo niz godina slu ao oca. - Jedno malo nubijsko selo se buni protiv uprave potkralja; izvje taji koji s

u do mene stigli nisu potpuno jasni. Kreni tamo i presudi u ime faraona. ?wBP RAHZES.- Sl» SVJETLOSTI Nubija je i dalje bita podjednako oèaravajuæa, pa je Ramzes gotovo zaboravio da ne p utuje zbog zabave. Ni ta vi e nije pritiskalo njegova pleæa; topli zrak, povjetarac ko ji je njihao palme, uta pustinja i crvene stijene ispunjavali su mu du u rado æu. Do ao j e u isku enje da po alje vojnike u Egipat i da sam nastavi lutati ovim velièanstvenim predjelima. Ali, nubijski potkralj veæ mu se ponizno klanjao, spremajuæi se zasuti ga bujicom ri jeèi. - Je li vam moje izvje æe koristilo? - Seti ga je ocijenio zbrkanim. - Meðutim, situacija je jasna! To selo se pobunilo; treba ga sravniti sa zemljom. - Jeste li imali gubitaka? - Ne, zahvaljujuæi mojem oprezu. Èekao sam da nam se vi pridru ite. - Za to niste odmah napali? Potkralj je poèeo mucati. - Kako mo emo znati... Ako ih ima vi e od nas... Ako... - Odvedite me tamo. - Pripremio sam domjenak i prostoriju za odmor. - Polazimo odmah. - Po ovoj vruæini? Mislio sam da bi bilo zgodnije krajem dana. Ramzesove dvokolice su se pokrenule. n Malo nubijsko selo je drijemalo na obali Nila; mu karci su muzli krave, ene su kuha le ruèak, gola djeca su se kupala u rijeci. Mr avi psi su spavali na pragu koliba. Egipatski vojnici su zauzeli polo aj po okolnim bre uljcima; njihova brojna nadmoæ je bila zastra ujuæa. - Gdje su pobunjenici? - upitao je Ramzes potkralja. - To su oni dolje. Ne dozvolite da vas zavara njihov miroljubiv izgled. CHR1STIAH JACQ Izvidnica je bila jasna: nijedan nubijski ratnik nije se skrivao u okolici. '.- Starje ina ovog sela osporio je moju vlast - reèe potkralj. - Trebamo munjevito uzvratiti. U suprotnom, pobuna æe se pro iriti i na druga plemena. Zauzmimo selo na prepad i istrijebimo ih; njihov primjer æe zapla iti sve ostale. Jedna ena je upravo primijetila egipatske vojnike; poèela je vikati, djeca su izi la iz vode i otrèala u kolibe gdje su se sakrili pokraj svojih majki. Mu karci su zgrab ili lukove, strijele i koplja i okupili se nasred sela. - Pogledajte! - uzviknuo je potkralj. - Zar nisam bio u pravu? Starje ina sela im se poèeo pribli avati. Imao je ponosno dr anje. U kovrèavoj kosi su mu bila zadjenuta dva dugaèka nojeva pera, a na grudima je nosio crvenu vrpcu. U desn oj ruci je dr ao koplje dugaèko dva metra, ukra eno trakama. - Bojim se da æe dati znak za napad - upozorio je potkralj. - Na i strijelci bi ga trebali smjesta prikovati za zemlju! - Ja ovdje zapovijedam - podsjetio ga je Ramzes. - Neka nitko ne posegne za oru jem. - Ali... to mislite uèiniti? Ramzes je skinuo kacigu, oklop i titnike za noge; spusti maè i bode i krenu niz kame nitu padinu. - Velièanstvo, - urlao je potkralj - vratite se, ubit æe vas! Regent se spu tao ravnomjernim korakom, gledajuæi pravo u Nubijca, mr avog starca ezdes etih godina. Kada je zamahnuo svojim kopljem, Ramzes je pomislio kako se je ipak nepromi ljeno izlo io opasnosti; ali zar je jedan stari nubijski ratnik bio opasniji od divljeg bika. - Tko si ti? - Ja sam Ramzes, Setijev sin i egipatski regent. Nubijac je spustio oru je. - Ja sam ovdje voða. ?m-

RAMZES: StH SVJETLOSTI - Jesi, sve dok priznaje zakon boginje Maat. - Va potkralj, na za titnik, ogrije io se o zakon. - To je ozbiljna optu ba. - Ja sam po tovao svoje obveze, potkralj nije odr ao svoju rijeè. - Objasni o èemu se radi. - Obeæao nam je p enicu u zamjenu za danak; gdje je ta p enica? - Gdje je danak? - Doði. Kreæuæi za starje inom sela, Ramzes je morao proæi pokraj njegovih ratnika. Potkralj, uv jeren da æe ga ubiti ili uzeti za taoca, prekrio je lice rukama. Ali ni ta tome slièno nije se dogodilo. Starje ina je regentu pokazao vreæe pune zlatnog praha, ko e panter a, lepeze i nojeva jaja koja su toliko cijenili u otmjenim kuæama Egipta. - Ako pogazite obeæanje, mi æemo se boriti, èak i pod cijenu vlastitog ivota; nitko ne mo e ivjeti u svijetu u kojem se ne po tuje zadana rijeè. - Neæe biti sukoba - reèe Ramzes. - Kao to je obeæano, dobit æe p enicu. Henar bi rado optu io Ramzesa za kukavièluk pred nubijskim pobunjenicima, ali potkra lj mu je savjetovao da se ne slu i tim sredstvom. Na njihovom dugom tajnom sastank u, potkralj je isprièao kako Ramzesova popularnost raste u vojsci. Vojnici su se d ivili njegovoj hrabrosti, strasti i sposobnosti brzog dono enja odluka. S takvim z apovjednikom nisu se bojali nijednog neprijatelja; ako Henar Ramzesa proglasi ku kavicom, to æe mu se osvetiti. Faraonov stariji sin je priznao savjetniku da je u pravu. Bilo bi nezgodno izgub iti kontrolu nad vojskom. Ali i ona æe se CHRISTIAM JACQ morati pokoriti zapovijedima novog gospodara Dviju zemalja. U Egiptu, sirova sna ga nije bila dovoljna da bi se vladalo; podr ka dvora i vrhovnih sveæenika, naprotiv , nije smjela izostati. Ramzes je sve vi e u ivao glas neustra ivog i opasnog ratnika; dok Seti bude dr ao uzde vlasti, mladiæ neæe ni ta poduzimati na svoju ruku. Ali poslije... Sklon estokim bitkam a s neprijateljima, neæe li se upustiti u bezumne pothvate koji Egiptu mogu samo d onijeti tetu? Kao to je Henar stalno isticao, sam Seti se je radije odluèio sklopiti primirje s H etitima, nego krenuti u krvavo osvajanje njihovog teritorija i slavne utvrde u K adeshu. Bi li Ramzes postupio tako mudro? Uglednici su mrzili rat; kako su vodil i udoban i miran ivot, bojali su se borbenih generala. Zemlji nije bio potreban j unak koji mo e izazvati velike sukobe i Bliski istok opusto iti ognjem i maèem. Ako se moglo suditi po izvje æima poslanika na du nostima u stranim zemljama, Hetiti su izab rali put mira i odustali su od osvajanja Egipta. Stoga, osoba nalik Ramzesu nije bila potrebna zemlji, tovi e, mogao joj je ozbiljno nastetiti. Ako se svojeglavo b ude dr ao osvajaèkih namjera, zar ga ne bi trebalo ukloniti? Henarove tvrdnje su postigle cilj; mnogi su ih ocijenili toènim. Nisu li èinjenice b ile na njegovoj strani? Tijekom putovanja u Deltu, gdje je uvjerio dvojicu oblas nih upravnika da ga podr e poslije Setijeve smrti, primio je Ashu u rasko noj kabini svoje laðe. Njegov kuhar je spremio vrlo ukusan obrok, uz kojeg je odabrao izvrsn o bijelo vino s okusom svje eg voæa. Kao i obièno, mladi diplomat je izgledao otmjeno, pa èak i pomalo naduto; njegove iva hne oèi katkad su zbunjivale, ali njegov sladunjav glas i nepokolebljivi mir kojim je zraèio djelovali su umirujuæe. Ostane li do kraja odan, Henar æe od njega napravit i odliènog ministra vanjskih poslova. Asha je malo jeo, a jo manje pio. - Zar vam se ruèak ne sviða? RAMZES: SI« SVJETLOSTI - Oprostite, zabrinut sam. - Imate osobnih problema? - Ne, nijedan. Da vam netko ne stoji na putu napretka u ministarstvu? - Naprotiv. - Ramzes... Sigurno je Ramzes! Otkrio je da suraðujemo. - Smirite se, nitko ne zna za na u tajnu.

- to vas onda brine? - Hetiti. - Izvje æa koja sti u na dvor sasvim su umirujuæa, njihove ratoborne namjere su nestale . -To je, naime, javno mnijenje. - to njemu nedostaje? - Suvi e je povr no; osim ako moje starje ine ne ele remetiti Setijev mir i zamarati g a mraènim predviðanjima. - Imate li provjerene podatke? - Hetiti nisu neobrazovani divljaci; kako im oru ani sukob nije donio pobjedu, pr ibjegli su lukavstvu. - Podmititi æe nekoliko mjesnih silnika i potajno æe plesti svoje bijedne spletke. - Takvo je, zapravo, mi ljenje vojnih struènjaka. - Ali, nije i va e? - Sve manje i manje. - Èega se zapravo bojite? - Da Hetiti ne ispletu mre u u na im protektoratima i uhvate nas u zamku. - To je malo vjerojatno; dogodi li se bilo kakva izdaja u protektoratima, Seti æe pokrenuti vojsku. - Seti nije obavije ten. Henar je ozbiljno shvatio upozorenja mladog diplomata; do sada je pokazao izuzet nu bistrinu. - Je li takva moguænost neizbje na? - Hetiti su usvojili strategiju koja je spora, ali sigurna; za èetiri do pet godin a æe biti spremni. ?IliCHRISTIAN JACQ - Nastavite pratiti njihovo pona anje, ali ne prièajte o tome nikome osim meni. - Vi tra ite mnogo od mene. - Mnogo æete i dobiti. Rt ibarsko selo je ivjelo mirno, bez mnogo uzbuðenja. ..Kako se nalazilo na obali mora , bilo je pod za titom odreda policajaca koji se sastojao od desetak ljudi zadu enih za kontrolu plovidbe. Ovaj posao nije zahtijevao poseban napor; tek s vremena n a vrijeme, neka bi egipatska laða otplovila put sjevera. Zapovjednik odreda, debel ju kasti ezdesetogodi njak, upisao bi na jednoj ploèici njezino ime i dan prolaska. A b rodovi koji su se vraæali iz inozemstva, uplovljavali su u Egipat kroz drugo u æe Nila . Policajci su pomagali ribarima izvlaèiti mre e i odr avati èamce; obilno su se hranili u lovljenom ribom, a u dane praznika, zapovjednik odreda bi pristao razdijeliti ob roke vina koje je svakih petnaest dana dolazilo iz dr avnih skladi ta. Igra delfina bila je omiljena zabava male zajednice; nisu se mogli nagledati nji hovih skladnih skokova i veselog utrkivanja. Uveèer bi jedan stari ribar prièao prièe, ovdje u blizini, u moèvarama, boginja Izida se sakrila sa svojim djetetom, Horuso m, da bi ga spasila od Setovog gnjeva. - Zapovjednice, laða! Ispru en na asuri, u vrijeme popodnevnog odmora, policajac nije elio ustati. bolje. RAMZES: SIH SVJETLOSTI - Daj mu znak i zapisi ime. - Ide ravno prema nama. - Nemoguæe. Sigurno nisi dobro vidio. Pogledaj malo - Ide prema nama, siguran sam. Zapovjednik je ustao, sada veæ zabrinut; nije bio dan dostave vina. Od razrijeðenog piva koje je popio ne bi mogao imati takva priviðenja. Sa pla e se jasno vidjelo da se velika laða pribli ava selu. - Nije egipatska... Nijedna grèka laða nije smjela pristati na ovom mjestu. Zapovijed je bila jasna ako se ne to takvo dogodi - odbiti uljeza i nalo iti mu da nastavi ploviti prema zapadu

gdje æe ga doèekati faraonova mornarica. - Naoru ajte se - zapovjedio je zapovjednik svojim ljudima, veæ odviknutim od barat anja kopljem, maèem, lukom i titom. Na toj èudnoj laði nalazili su se ljudi tamne puti, kovrèavih brkova, s kacigama ukra en im rogovima; na grudima su imali metalne oklope, a bili su naoru ani o trim maèevima i okruglim titovima. Na pramcu je stajao - div. Izgledao je toliko zastra ujuæe da su egipatski policajci ustuknuli. - Demon - promucao je jedan od njih. - To je samo èovjek - viknuo je zapovjednik. - Oborite gaDva su strijelca istovremeno zgrabila lukove; prva strijela se izgubila u zraku, druga je jurila ravno u tijelo diva, ali ovaj ju j e presjekao maèem prije no to ga je dotakla. - Tamo! - viknuo je jedan policajac. - Druga laða! - Ovo je neprijateljski napad, invazija - reèe zapovjednik. - Povlaèimo se. CHRISTIAH JACQ % tu Ramzes je bio sretan. Otkrivao je osjeæaj sreæe sna an poput ju nog vjetra, a nje an poput sjeverca. Nefertari j e ispunjavala svaki njegov trenutak, brisala brige, usmjeravala misli ka svjetlo sti. Pokraj nje, dani su odisali blago æu i vedrinom. Mlada ena je znala opustiti sup ruga ne gaseæi vatru koja ga je pokretala. Ali ova mlada ena je nagovje æivala i èudnu, b rigama ispunjenu buduænost koja je pred njima, dane vladavine. Nefertari ga je zbunjivala. Bilo je jasno da bi se mogla zadovoljiti i mirnim, u dobnim ivotom obiène supruge, ali odisala je nedosti nim dostojanstvom jedne kraljice . Kakva ih sudbina èeka, hoæe li gospodariti ili slu iti svojem narodu? Nefertari je b ila zagonetka, zagonetka s oèaravajuæim osmijehom, tako nalik osmijehu boginje Hator , onom kojeg je vidio u grobnici prvog Ramzesa, svog pretka. Lijepa Izet predstavljala je zemlju, Nefertari nebo; Ramzesu je bila potrebna i jedna i druga, ali prema prvoj je osjeæao samo strast i po udu. Nefertari je poklanj ao ljubav. Seti je promatrao zalazak sunca. Kada ga Ramzes pozdravi, palaèa je veæ bila utonula u mrak. Kralj jo nije upalio svjetiljku. - Dobio sam uznemirujuæi izvje taj policije Delte - priopæio je sinu. - Moji savjetnici misle da je rijeè o manjem izgredu, ali sam uvjeren da grije e. - to se dogodilo? - Gusari su napali jedno na e ribarsko selo, na obali 340RAMZES: SIH SVJETLOSTI Sredozemlja; policajci zadu eni za nadzor obale su se povukli, ali tvrde da vladaj u situacijom. - Zar bi mogli lagati? - Ti æe provjeriti. - Za to ste tako sumnjièavi? - Ti gusari su opasni i okrutni. Ako poku aju prodrijeti dublje u na u zemlju, mogu napraviti stra ne stvari. Ramzes osjeti bijes. - Zar je obalna policija nesposobna oèuvati na u sigurnost? - Odgovorni su mo da podcijenili opasnost. - Odmah æu krenuti. Kralj se ponovno zagledao u sunce na zalasku; volio bi krenuti sa svojim sinom, ponovo vidjeti moèvarni krajolik Delte, osna iti svojom prisutno æu vojsku koja je s nji m na èelu bila utjelovljenje moæi Egipta. Ali poslije èetrnaest godina vladavine, bole st ga je nagrizala; na sreæu, snaga koja ga je polako napu tala prelazila je u tijel o njegovog nasljednika. Policajci su se grupirali na tridesetak kilometara od morske obale, u malom selu na obali jednog rukavca Nila; na brzinu su podigli drvenu utvrdu, oèekujuæi pomoæ. Ka da su stigle jedinice kojima je zapovijedao regent, izi li su iz zaklona i potrèali prema spasiteljima. U trku ih je predvodio njihov debelju kasti zapovjednik.

Kada je ugledao Ramzesa pao je pod njegove noge. - Svi smo ivi i zdravi, Velièanstvo! Nitko nije èak niti ranjen. - Ustanite. Radost je nestala s lica policajaca. Stajali su nepokretni. - Mi... mi nismo bili dovoljno brojni da se suprotstavimo. Gusari bi nas sve pou bijali. CHRISTIAH JACQ - Znate li smjer njihovog kretanja? - Nisu napustili obalu veæ su zauzeli drugo selo. - Zbog va eg kukavièluka! - Velièanstvo... Borba bi bila uzaludna i neravnopravna. - Mièite mi se s puta. Zapovjednik policije je odskoèio u stranu, zabiv i nos u pra inu. Nije niti stigao vid jeti regentove dvokolice koje su krenule prema kraljevskoj laði velièanstvene flote koja je stigla iz Memphisa. Èim se ukrcao, Ramzes je zapovjedio da zaplove prema s jeveru. Kipteæi od bijesa, zbog gusara i nesposobnosti svojih policajaca podjednak o, regent je tra io od veslaèa da daju sve od sebe. Njegov gnjev se nije smanjivao, i rio se i prelazio na njegove ljude. Sada su svi jedva èekali da vrate red i sigurn ost morskoj granici Egipta. Ramzes je jurio naprijed. Nakon to su se usidrili u dva zauzeta sela, gusari su u nedoumici razmi ljali to dal je poduzeti. U ivati u pobjedi, pro iriti svoju vlast du obale ili se s plijenom ukrc ati natrag na brodove i kasnije se vratiti. Ramzesov napad ih je zatekao za doruèkom, dok su pekli ribu. Usprkos brojèanoj nadmoæn osti protivnika, gusari su se branili nevjerojatnom estinom. Samo je div pokosio dvadesetak egipatskih pje aka prije no to su ga ostali svladali. Vi e od polovine gusara je ubijeno, laða im je gorjela, ali njihov voða je odbijao pog nuti glavu pred Ramzesom. - Kako se zove ? - Seramana. - Od kuda dolazi ? - Sa Sardinije. Pobijedio si me, ali druge laðe sa Sardinije æe me osvetiti; na desetine njih æe napasti va u obalu i ti ih neæe moæi zaustaviti. Mi elimo bogatstvo E ipta i imat æemo ga. - Za to vam nije dovoljna va a zemlja? - Smisao na eg ivota je u osvajanju; va i jadni vojnici neæe nam se dugo opirati. ?wRAMZES: S1M SVJETLOSTI Osupnut gusarevom drsko æu, jedan Ramzesov vojnik je podignuo sjekiru u namjeri da m u smrska lubanju. -Natrag! - naredio je Ramzes okreæuæi se svojim vojnicima. - Koji od vas pristaje sa m se boriti protiv ovog barbara? Nije bilo dobrovoljaca. Seramana se je poèeo cerekati. - Kakvi ste vi ratnici! - to eli ? Pitanje je iznenadilo diva. - Bogatstvo, naravno! Onda ene, najbolje vino, vilu s imanjem... - Ako ti sve to dam, pristaje li biti zapovjednik moje tjelesne garde? Oèi diva su se ra irile preko pola lica. - Za to me odmah ne ubije umjesto da od mene pravi budalu! - Pravi ratnik donosi odluku u trenutku. eli li umrijeti ili mi slu iti? - Neka me oslobode! Puni straha i opreza, pri la su mu dva vojnika i odvezala ruke. Ramzes je bio visok, ali Seramana ga je nadvisio za glavu. Napravio je dva korak a prema regentu, egipatski strijelci su uperili prema njemu svoje strijele. Ako se baci na Ramzesa u namjeri da ga zadavi svojim ruèetinama, hoæe li ga uspjeti obor iti prije no to ozlijedi faraonovog sina? Ramzes je prepoznao u oèima diva sa Sardinije elju za ubijanjem, ali nije se pomakn uo. Stajao je na mjestu kao da ga ni ta nije brinulo. Njegov protivnik je opazio d a u regentu nema straha.

Seramana je kleknuo na jedno koljeno i pognuo glavu. - Zapovjedi i ja æu se pokoriti. CHRIST1AN JACft

m: "emfi ko visoko dru tvo bilo je zgranuto. Nije li .ono davalo dovoljno hrabrih sinov a za vojsku, nisu li oni bili dostojni èuvati regenta? Jedan barbarin na èelu njegov e tjelesne garde bio je uvreda za plemstvo. Iako je, po opæem mi ljenju, prisutnost Seramane koji je zadr ao svoju èudnu gusarsku odjeæu, uistinu djelovala obeshrabrujuæe z a sve koji misle princu nauditi. Dodu e, ostale gusare okrivljene za pljaèku, poslal i su u rudnike gdje æe izdr avati kaznu, ali njihov je voða sada zauzimao polo aj na koj em su mu mnogi zavidjeli. Ako zarije Ramzesu no u leða, nitko neæe aliti regenta. Henar se radovao novom pogre nom koraku svog brata; ta uvredljiva odluka dokazival a je da po tuje samo sirovu snagu. Zar nije prezirao gozbe i prijeme i, umjesto to ga, na konju odlazio u beskrajne etnje pustinjom, stalno se uvje bavao u rukovanju lukom i maèem, obo avao opasne igre sa svojim lavom? Seramana je postao njegov povla teni partner u vje banju. Jedan su drugog nauèili svem u to su znali. Borili su se goloruki i s oru jem i na kraju su spojili snagu jednog a i umijeæe drugoga. Egipæani kojima je div zapovijedao nijednom se nisu po alili. I o ni su pro li estoku obuku i postali elitni vojnici, s odliènim uvjetima smje taja i jo b oljom hranom. Ramzes je odr ao obeæanje. Seramana je postao vlasnik vile s osam soba , bunarom i vrtom u kojem je zasaðeno drveæe. Podrum je bio pun amfora sa starim vin om, a u njegovoj 344RAMZES: SIM SVJETLOSTI postelji doèekivale su ga vrlo susretljive ljepotice iz Libije i Numibije i same o pèinjene stasom ovog stranca. Iako je ostao vjeran svojoj kacigi, oklopu, maèu i okruglom titu, div je zaboravio Sardiniju. Tamo je bio siroma an i prezren; u Egiptu bogat i po tovan! Prema Ramzesu je gajio beskrajnu zahvalnost. Nije mu samo spasio ivot, veæ mu je omoguæio onaj o k ojem je sanjao. Tko god poku a ozlijediti regenta, imat æe prvo posla s njim. % Dl} Èetrnaeste godine Setijeve vladavine, predznaci su nagovje tavali slabu poplavu i ne dovoljan porast razine vode prijetio je izazvati glad. Kada su lo e vijesti potvrd ili i asuanski struènjaci, detaljnim ispitivanjem vodostaja i pa ljivim prouèavanjem d okumentacije, kralj je k sebi pozvao Ramzesa. Usprkos umoru koji ga vi e nije napu t ao, faraon je odveo sina u Gebel Silsilu, na mjesto gdje su se obale skoro spaja le. Prema drevnim vjerovanjima, Hapi, energija poplave, na ovom mjestu izlazi iz dvije pilje, stvarajuæi èistu, ivu vodu. Da bi se ponovo uspostavio sklad, Seti je rijeci darovao pedeset i èetiri æupa mlije ka, tri stotine komada kruha od bijelog bra na, sedamdeset okruglih kolaèa, dvadeset osam zdjelica meda, dvadeset osam ko arica gro ða, dvadeset èetiri ko arice smokava, dvad eset osam ko arica datulja, nar, plodove perseje, krastavce, grah, male kipove od fajansa, èetrdeset osam vrèeva tamjana, zlato, srebro, bakar, alabaster, guske, krok odila i nilskog konja. Tri dana kasnije, vodostaj je porastao, ali nedovoljno; preostajala im je samo n ada. Hi ?345CHRIST1AN JACQ Kuæa ivota u Heliopolisu bila je najstarija u Egiptu. U njoj su pohranjene knjige k oje su èuvale tajne neba i zemlje, u njoj su skrivani tajni obredi, mape neba, kra ljevski ljetopisi, proroèanstva, zapisi o mitovima, tekstovi iz medicine i geometr ije, sanjarice, rjeènici hijeroglifa, priruènici iz arhitekture, kiparstva i slikars tva, popisi obrednih predmeta koje je morao imati svaki hram, kalendari praznika , zbirke obrednih rijeèi, Mudrosti koje su pisali drevni pisci i tekstovi "pretvar anja u svjetlost", koji su omoguæavali putovanje u drugi svijet. - Za jednog faraona - izjavio je Seti - nema va nijeg mjesta. Kada te proganja su mnja, doði ovamo i odgovor ovdje potra i. Kuæa ivota je pro lost, sada njost i buduænost E

ta; prouèavaj ove tekstove, skupljaj pouke i razumjet æe , kao to sam i ja razumio. Seti je zatra io od starje ine Kuæe ivota, postarijeg sveæenika koji vi e nije imao nikakv g dodira s vanjskim svijetom, da mu donese Knjigu Nila. Zadatak je izvr io jedan o brednik. Ramzes ga je prepoznao. - Zar ti nisi Bakhen, nadzornik kraljevih konju nica? - Bio sam nekada, ali sam istovremeno slu io i hramu. Sa napunjenom dvadeset i pr vom godinom ivota napustio sam svjetovni posao. Sna ne tjelesne graðe, èetvrtastog, neuglednog lica, na kojem vi e nije bilo kratke brad e koja je njegovom licu davala izraz grubosti, sna nih ruku, ozbiljnog promuklog g lasa, Bakhen nije nalikovao èovjeku od znanja koji je ivot posvetio prouèavanju mudro sti predaka. Odmotao je papirus na kamenom stolu i povukao se. - Nemoj podcijeniti ovog èovjeka - upozorio ga je Seti. - Za nekoliko tjedana otiæi æe u Tebu i postati Amonov sluga u Karnaku. Njegova sudbina ponovno æe se susresti s tvojom. Kralj je poèeo èitati dragocjeni dokument koji su napisali njegovi prethodnici iz tr eæe dinastije, prije vi e od trinaest stoljeæa. Kako je bio povezan s duhom Nila, ukaz ivao je RAMZCS: SIH SVJETLOSTI na korake koje treba poduzeti da se zadovolji rijeka u vrijeme nedovoljnih popla va. Seti je prona ao rje enje; rtva koju je prinosio u Gebel Silsili mora se ponoviti u A suanu, Tebi i Memphisu. Seti se je vratio iscrpljen s dugog putovanja ali kada s u mu glasnici prenijeli vijest da je porast razine vode skoro normalan energièno j e zapovjedio mjesnim upraviteljima da s pojaèanom pa njom nadgledaju jaèinu brana i ba zena za prikupljanje vode. Kako su jedva izbjegli nesreæu, nisu vi e smjeli izgubiti nijednu kap vode. Kralj je, sve mr avijeg i bljeðeg lica, svakoga jutra pozivao Ramzesa i prièao mu o Ma at, boginji pravde koja je simbolièno predstavljana kao ena krhke vanj tine ili kao p ero-vodilja, koje je usmjeravalo let ptica. Meðutim, jedino je ona smjela vladati da bi se odr alo jedinstvo meðu biæima; zahvaljujuæi po tivanju bo anskog naèela, sunce æe atiti da sja, ito da raste, slabi æe biti za tiæeni od moænih, razumijevanje i meðusobno p maganje bit æe svakodnevni zakoni Egipta. Od faraona se oèekuje da se poziva na Maat i da primjenjuje njezin zakon, da se rukovodi pravedno æu koja je va nija od tisuæu sla vnih djela. Ove su rijeèi hranile Ramzesovu du u, ali nije se usudio oca pitati za zdravlje, svj estan da se faraon odvajao od svakodnevice i promatrao jedan drugi svijet, èiju je energiju prenosio na sina. Ramzes je osjeæao da ne smije uludo provesti niti jeda n trenutak s ocem, pa je svjesno zanemario Nefertari, Amenija i svakodnevne posl ove. Svu svoju pa nju usmjerio je na rijeèi koje mu je prenosio faraon. Supruga ga je podr ala; uz Amenijevu pomoæ oslobodio se je glavnine svakodnevnih oba veza i potpuno se posvetio ulozi Setijevog sluge, uèenika i nasljednika njegove sn age. 347CHR1STIAN JACQ Sudeæi po izvje æima koja je dobivao, sumnje vi e nije bilo. Bolest koja je nagrizala Se tija se je nezaustavljivo irila. Neutje an, sa suzama u oèima, Henar je prenosio dvor om stra nu vijest i zapovjedio da je priopæe i Amonovom vrhovnom sveæeniku i mjesnim u praviteljima. Lijeènici su { gajili nadu u kraljevo ozdravljenje, ali i strahovali od onog '{ najgoreg. Stra nu nesreæu pratilo je jo jedno zlo, Ramzesova i krunidba. ' ( Oni koji su to eljeli sprijeèiti i podr ati Henara morali <? su biti spremni. Znali su da æe Henar poku ati uvjeriti brata 4 "kako nije dorastao ulozi vladara, ali hoæe li ovaj poslu ati glas "* razuma? U interesu spa avanja zemlje, mo da je vrijedilo razmisliti i o nekom drugom rje enju. Èak i onom naizgled nedopustivom, fizièkom uklanjanju nedoraslog regenta sk lonog ratnim pustolovinama koje bi mogle uni titi Egipat. Henarove umjerene, razumne rijeèi nai le su na odobravanje; svi su eljeli da Setijeva vladavina jo dugo potraje, ali pripremili su se na najgore.

Menelajevi grèki vojnici, preobraæeni u trgovce, poèeli su èistiti oru je. Na zapovijed sv og kralja, pretvorit æe se u vojsku koja æe biti utoliko opasnija to nitko neæe ni pomi sliti da su mirni stranci, stopljeni s domaæim stanovni tvom, u stanju izazvati prev rat. Kako se pobuna bli ila, lakedemonski vladar je sve vi e izgarao u elji za sukobo m. Njegov te ki maè æe sijevati na sve strane, zabijat æe ga u trbuhe i prsa, odsijecati æe udove i razbijati lubanje s istom silinom kao na trojanskom bojnom polju. Onda æe se vratiti kuæi s Helenom i naplatiti njezine grijehe i nevjeru. Henar je trljao ruke; raznovrsnost i ugled njegovih saveznika obeæavali su uspjeh. Ipak, jedna osoba mu je smetala: Seramana sa Sardinije. Kad ga je postavio za z apovjednika svoje tjelesne garde, Ramzes je, i ne znajuæi, osujetio plan svog brat a koji je podmetnuo jednog grèkog èasnika u regentovo osiguranje. Najamnik se, na ne sreæu, neæe moæi pribli iti Ramzesu bez odobrenja diva. Zakljuèak se sam nametao: RAMZES: SIM SVJETLOSTI Menelaj æe morati smaknuti èovjeka sa Sardinije èiji nestanak nikoga neæe uzbuditi. Henarov plan je bio razraðen do najmanje pojedinosti; preostalo je samo prièekati Se tijevu smrt i tada æe dati znak za akciju. - Otac te neæe primiti ovog jutra - rekla je Tuja slomljena glasa. - Zar se njegovo stanje pogor alo? - upitao je Ramzes. - Njegov kirurg je odustao od operacije; da bi mu ubla io bolove prepisao je sna no uspavljujuæe sredstvo na bazi mandragore. Tuja je zadr ala dostojanstveno dr anje, ali je iz njenih rijeèi izbijala tuga. - Ka i mi istinu: ima li ikakve nade? - Ne vjerujem, tijelo mu je previ e oslabilo. Usprkos svojoj sna noj graði, tvoj otac se je morao vi e odmarati. Ali kako uvjeriti jednog faraona da ne brine za sreæu sv og naroda? Ramzes je ugledao suze u oèima svoje majke i privio je uza sebe. - Seti se ne boji smrti; njegovo vjeèno boravi te je zavr eno, spreman je pojaviti se pred Ozirisom i sucima drugog svijeta. Kada njegova djela budu stavljena pred n jega, neæe morati strahovati od èudovi ta koje pro dire izdajice boginje Maat. Takva je presuda koju æu ja izreæi na ovom svijetu. - Kako ti mogu pomoæi? - Spremi se, sine; spremi se ovjekovjeèiti ime svojeg oca, spremi se krenuti stop ama svojih predaka i suoèiti se s nepoznatim licima sudbine. n Setau i Lotosov Cvijet su izi li s prvim mrakom. Voda se je povukla s niskih polja i priroda je povratila uobièajeni -349CHRISTIAN JACQ izgled; iako je bila slaba, poplava je oèistila zemlju, oslobodila je brojnih glod avaca i gmazova koji su se podavili u svojim jazbinama. Oni koji su pre ivjeli bil i su najotporniji i najlukaviji; stoga je otrov s kraja ljeta imao iznimne karak teristike. Lovac na zmije bacio je oko na dio istoène pustinje koji je dobro poznavao; tu su i vjele velièanstvene kobre sa smrtonosnim ugrizom. Setau se uputio prema leglu najv eæe meðu njima, koja je imala ustaljene navike. Lotosov Cvijet je bosonoga koraèala za njim; unatoè njenom iskustvu i hladnokrvnosti, odbijao ju je izlagati i najmanjoj opasnosti. Lijepa Nubijka je nosila raèvastu motku, platnenu vreæu i boèicu; prikovat i gmaza za zemlju i natjerati ga da izbaci svoj otrov za nju nije bio te ak zadata k. Pun mjesec je obasjavao pustinju; izazivao je zmije i mamio da izmile iz svog le gla. Setau je tiho pjevu io, nagla avajuæi duboke tonove koji su se sviðali kobrama. Na mjestu koje je otkrio, udubljenje izmeðu dva pljosnata kamena i vijugav trag u pij esku ukazivali su na prolazak ogromnog gmaza. Setau je sjeo i nastavio pjevati; kobra se je veæ trebala pojaviti. Lotosov Cvijet se bacila na zemlju, poput plivaèice koja skaèe u vodu; zapanjen, Set au je ugledao kako se bori sa crnom kobrom kojoj je kanio postaviti klopku. Borb a je trajala kratko i Nubijka gurnu zmiju u vreæu. - Spremala se je napasti te odostraga - objasnila je. - To je vi e nego èudno - zami slio se Setau. - Ako su zmije poludjele sprema se veliko zlo. JJO-

UHZB: UM SVJETLOSTI

Jer neæemo imati ni najmanjeg predaha", poèeo je recitirati Homer, sve do èasa kada æe noæ doæi da nas razdvoji i umiri na ar. Pod te kim titom koji èuva cijelo tijelo, grudi æe b natopljene znojem; ruka æe ostati na balèaku." - Meni se èini da stihovi iz va e Ilijade najavljuju novi rat? - rekao je Ramzes. - Ja govorim samo o pro losti. - Ne prorièe li ona buduænost? - Egipat me poèinje osvajati; ne bih ga volio vidjeti kako tone u kaos. - Èemu taj strah? - Pratim to se dogaða meðu mojim sunarodnjacima; zabrinjava me njihovo nedavno kome an je. Èovjek bi se zakleo da im je krv uzavrela kao pred trojanskim bedemima. - Znate li ne to vi e o tome? - Ja sam samo pjesnik kojeg vid poèinje napu tati. Helena je zahvalila kraljici Tuji to ju je pristala primiti, iako je prolazila kr oz vrlo te ke trenutke. Na licu velike kraljevske supruge, koje je bilo dotjerano s profinjeno æu, nije bilo ni traga patnji. - Ne znam kako... - Rijeèi su suvi ne, Helena. 351 CHRJSTIAM JACft - Moja bol je iskrena, molim bogove za kraljevo zdravlje. - Budite blagoslovljeni zbog toga; i ja se obraæam nevidljivom. - Zabrinuta sam, tako sam zabrinuta... - Èega se bojite? - Menelaj je dobro raspolo en, suvi e dobro raspolo en; on, koji je uvijek tmuran, sad a kao da slavi pobjedu. Dakle, uvjeren je da æe me uskoro odvesti u Grèku! - Èak i ako nas Seti napusti, bit æete za tiæeni. - Bojim se da neæe tako biti, Velièanstvo. - Menelaj je moj gost; on nema pravo odluèivati. - Mogu li ostati ovdje, u ovoj palaèi, pokraj vas! - Smirite se, Helena; ni ta vam se neæe dogoditi. Usprkos kraljièinim umirujuæim rijeèima, Helena se bojala Menelajeve opake naravi: njegovo dr anje je bilo dokaz da sprema zavjeru ka ko bi svoju enu izveo iz Egipta. Je li skora Setijeva smrt bila prilika o kojoj j e sanjao? Helena je odluèila saznati vi e o smicalicama svog mu a; mo da je Tujin ivot bi o u opasnosti. Kada Menelaj nije dobivao ono to eli, uvijek je pribjegavao sili. I dugo, veæ previ e dugo, njegova nasilna priroda nije dolazila do izra aja. fli Ameni je èitao pismo koje je Dolanta poslala Ramzesu. Voljeni brate, Moj mu i ja brinemo za tvoje zdravlje i jo vi e za zdravlje na eg duboko po tovanog oca, faraona Setija; sudeæi prema glasinama, on je ozbiljno bolestan. Nije li do lo vrij eme da nam oprosti ? Meni je mjesto u Memphisu; vjerujuæi u tvoju dobrotu, uvjerena sam da æe zaboraviti gre ku mog mu a i da æe mu dozvoliti da Setiju i Tuji, zajedno sa mn m, izrazi svoju odanost. U ovim bolnim trenucima, jedni drugima moramo RAMZES: SIH SVJETLOSTI pru iti utjehu koja nam je svima potrebna; nije li najva nije da ponovno budemo slo na obitelj, a ne robovi pro losti? Nadajuæi se tvojoj milosti, Sari i ja èekamo tvoj odg ovor s nestrpljenjem. - Proèitaj ponovno, ali polako - zatra io je Ramzes. Ameni je poslu ao, vrpoljeæi se. - Ja - promrmlja on - ne bih odgovorio. - Uzmi prazan papirus. - Je li pametno popustiti? - Dolanta je moja sestra, Ameni. - Ne vjerujem da bi plakala ako ja stradam; ali ja ne pripadam kraljevskoj obit elji. - Stvarno si ogorèen! - Samilost nije uvijek dobra vodilja; tvoja sestra i njen mu æe te prvom prilikom izdati.

- Pi i, Ameni. - Boli me ruka; zar ne eli sam napisati pismo svojoj sestri? - Pi i, molim te. Ameni je ljutito ra irio papirus ispred sebe. - Tekst æe biti kratak: Ne pomi ljajte se vratiti u Memphis, jer æete biti izvedeni p red sud. I dr ite se podalje od faraona." Amenijev kalamus je veselo klizio papirusom. Dolanta je duge sate provela u dru tvu lijepe Izet. Pokazala joj je Ramzesovo uvre dljivo pismo. Nisu li regentova nepopustljivost, grubost i hladno srce nagovje tav ali mraènu buduænost njegovoj ljubavnici i sinu? Moralo se priznati da je Henar bio u pravu kad je osudio slabosti svojeg brata; samo ga je neogranièena vlast zanimala. Oko sebe æe sijati zlo i propast. Usprkos pr ivr enosti jaCHRISTEAN JACQ koju je osjeæala prema njemu, lijepa Izet nije imala drugog izbora. Mora se suprot staviti Ramzesu. Èak je i Dolanta, njegova roðena sestra, bila prisiljena uèiniti isto . Henar je bio buduænost Egipta. Lijepa Izet æe morati zaboraviti Ramzesa, udati se za novog gospodara zemlje i stvoriti pravu obitelj. Sari je dodao da su Amonov vrhovni sveæenik i mnogi drugi uglednici dijelili Henar ovo mi ljenje i da æe ga podr ati kada, nakon Setijeve smrti, istakne svoje pravo na n asljeðe prijestolja. Kako je bila upozorena na vrijeme, sudbina lijepe Izet je bil a u njezinim rukama. Kad je Mojsije stigao na gradili te, veæ je svanulo, ali nijedan klesar nije bio na poslu. Dan je bio kao i svaki drugi, a radna odgovornost ovih odabranih radnika nije se smjela dovesti u pitanje; u njihovom bratstvu, svaki izostanak je morao bio opravdan. Ali dvorana sa stupovima u Karnaku, najveæa u Egiptu kada se zavr i, bila je pusta. Prvi put, idov je mogao u ivati u ti ini koju nije naru avala pjesma maljeva i dlijeta. Promatrao je bo anske likove uklesane na stupovima i divio se prizorima prino enja r tve koji su sjedinjavali faraona sa bo anstvima; svetost se ovdje oèitovala snagom k oja je nadilazila ljudsku du u. Mojsije je ostao satima sam, osjeæajuæi kao da njemu ovo mjesto pripada, magièno mjest o koje æe sutra udomiti sile stvaranja nu ne za opstanak Egipta. Ali, jesu li one bi le najbolji izraz bo anskog? Konaèno je ugledao nadzornika koji je dolazio pokupiti zaboravljeni alat u podno ju jednog stuba. - Za to ste prekinuli rad? - Zar vas nisu obavijestili? - Vraæam se iz kamenoloma u Gebel Silsili. - Graditelj nam je juèer priopæio da gradili te od ovog jutra prestaje s radom. 354 RAMZES: SIN SVJETLOSTI - Iz kojeg razloga? - Faraon osobno nam je trebao predati cjelokupan plan rada, ali ga je ne to zadr al o u Memphisu. Kada sljedeæi puta doðe u Tebu, moæi æemo nastaviti s poslom. Ovo obja njenje nije zadovoljilo Mojsija; osim ako nije bio ozbiljno bolestan, to b i drugo sprijeèilo Setija da doðe u Tebu i posveti se tako znaèajnoj graðevini? Setijeva smrt... Tko bi se tome nadao? Ramzes je sigurno oèajan. Mojsije je odluèio ukrcati se na prvu laðu koja plovi prema Memphisu. - Priði, Ramzese. Seti je le ao na postelji od pozlaæenog drveta, postavljenoj pokraj prozora kroz koj i su zraci zalazeæeg sunca prodirali u sobu i obasjavali njegovo lice, èiji je spoko jan izraz iznenadio njegovog sina. . Nada se vratila u srce regenta! Seti je ponovno imao snage primiti Ramzesa, znac i bolesti su nestali. Izgledalo je da faraon pobjeðuje smrt. - Faraon je slika tvorca koji je sam sebe stvorio - izjavio je Seti. - On se bri ne da Maat bude na mjestu koje zaslu uje. Èini milostiva djela, Ramzese, budi pastir svojeg naroda, daruj ivot ljudskim biæima, velikim i malim, budi stalno budan, tru di se u svakoj prilici raditi za opæe dobro. - To je va a uloga, oèe, i jo dugo æete je obavljati.

- Vidio sam svoju smrt, ona se pribli ava; ima lice boginje Zapada, mlado i nasmi je eno. To nije poraz, Ramzese, veæ putovanje. Putovanje u beskraj svemira za koje s am se pripremio i za koje æe se i ti morati pripremati od prvog dana svoje vladavin e. - Nemojte nas ostaviti, preklinjem vas! ?]&? CHRfSTJAN JACQ - Ti si roðen da zapovijeda , a ne da moli ; do ao je trenutak kada moram doèekati smrt i proæi isku enja prelaska u nevidljivo. Ako je moj ivot bio ispravan, nebo æe prihvatit i moje biæe. - Potrebni ste Egiptu. - Od vremena bogova, zemlja Egipat je jedina kæi svjetlosti, a sin Egipta sjedi na prijestolju svjetlosti. Ti me treba naslijediti, Ramzese, nastaviti moje djelo i nadograditi ga, ti koji nosi ime "sin svjetlosti". - Toliko toga bih vas jo elio pitati, toliko toga saznati... - Pripremao sam te od prvog susreta s divljim bikom, jer nitko ne zna kada æe sud bina zadati konaèan udarac. Sam æe , meðutim, morati otkriti njene tajne, jer æe voditi ci eli narod. - Nisam spreman za to. - Nitko nikad i ne mo e biti; kad je tvoj predak, prvi Ramzes, napustio ovaj svij et da bi se vinuo prema nebu, bio sam isto tako zabrinut i izgubljen, ba poput te be danas. Onaj tko eli vladati, ili je bezuman ili neupuæen; samo bo ja ruka se spu ta na èovjeka da bi napravila od njega biæe koje æe se rtvovati. Kao faraon, ti si prvi sl uga svog naroda, sluga koji vi e neæe imati pravo na odmor i mirne radosti drugih lj udi. Bit æe sam, ne oèajnièki sam poput luðaka, vi e nalik na kapetana laðe koji mora izab i ispravan smjer, otkrivajuæi istinu o tajnim silama koje ga okru uju. Voli Egipat v i e od samog sebe i put æe se sam ukazati pred tobom. Zlatna boja zalazeæeg sunca okupala je Setijevo smireno lice; iz faraonovog tijela izbijao je èudan sjaj, kao da je postalo izvor svjetlosti. - Tvoj put æe biti ispunjen zamkama. - proricao je. - I morat æe se suoèiti s opasnim neprijateljima, jer ljudi vi e vole zlo nego sklad. Ali snaga kojom æe ih pobijediti prebiva u tvom srcu. Oplemeni srce i snaga æe ti biti na raspolaganju. Magièna moæ koj u posjeduje Nefertari æe te èuvati, jer njezino RAMZES: SiH SVJETLOSTI je srce onakvo kakvo treba biti srce velike kraljevske supruge. Budi sokol koji leti visoko na nebu, sine moj, gledaj svijet i biæa na njemu prodornim okom. Setijev glas se izgubio, njegove su se oèi podigle iznad sunca, prema drugom svije tu koji je samo on mogao vidjeti. Henar je oklijevao svojim saveznicima poslati znak za napad. Svi su znali da Set iju nema spasa; ali trebalo je prièekati slu benu objavu njegove smrti. Bilo kakva ur ba mogla bi pokvariti njegove planove; sve dok je faraon iv, nijedna pobuna ne bi pro la neka njeno. Kasnije, kada mjesto vrhovnog vladara bude upra njeno, tijekom sed amdeset dana koliko traje balzamiranje, Henar neæe napasti kralja, veæ Ramzesa. A Se tija vi e neæe biti da ga nametne za svog nasljednika. Menelaj i Grci gorjeli su od nestrpljenja; Dolanta i Sari, koji su uspjeli zaves ti lijepu Izet, osigurali su blagonaklonu suzdr anost Amonovog vrhovnog sveæenika i prijateljstvo mnogobrojnih uglednika Tebe; Meba, ministar vanjskih poslova, na d voru je mnoge uvjerio da je Henar prava osoba za novog vladara. Pod Ramzesovim nogama otvarala se provalija; mladi, dvadesettrogodi nji regent se je prevario vjerujuæi kako je rijeè njegovog oca dovoljna da postane kralj. Kakvu sudbinu bi mu Henar trebao namijeniti? Ako bude razuman, èeka ga neko poèasno mjesto u oazama ili u Nubiji. Ali, mo da æe tamo tra iti saveznike, ma koliko oni bili jadni, i pobuniti se protiv postojeæe vlasti? Njegova neukrotiva priroda te ko æe se priviknuti na trajno progonstvo. Ne, mora ga se sprijeèiti za sva vremena; smrt je bila najbolje re enje. Ipak, Henar se u asavao moguænosti da ubije vlastitog brata. Najmudrije bi bilo povjeriti ga Menelaju koji æe ga odvesti u Grèku. Svima æe govoriti kako je biv i regent odbio 357CHRISTIAM JACQ ft-

prijestolje i odluèio otputovati. Lakedemonski kralj æe ga dr ati u zarobljeni tvu u dal ekim krajevima gdje æe Ramzes umrijeti, zaboravljen od svih. Glede Nefertari, u sk ladu s njezinim izvornim pozivom, ona æe postati sveæenica u nekom provincijskom hra mu. Velika kraljevska supruga osobno je objavila Setijevu smrt cijelom dvoru. Petnae ste godine svoje vladavine, faraon je okrenuo lice prema drugom svijetu, prema n ebeskoj majci koja æe ga raðati svake noæi da bi se iznova pojavljivao u praskozorje k ao novo sunce; njegova braæa bogovi primit æe ga u raj gdje æe, izlijeèen od smrti, ivjet i od boginje Maat. Razdoblje alosti je odmah otpoèelo. Hramovi su zatvoreni, obredi se nisu izvodili, osim veèernjih i jutarnjih pogrebni h pjesama. Tijekom sedamdeset dana, mu karci se neæe brijati, ene æe rasplesti kose, ni tko neæe jesti meso i piti vino; pisarski uredi neæe raditi, administracija æe utonuti u san. Faraon je bio mrtav, prijestolje prazno: Egipat je ulazio u nepoznato. Svi su st rahovali od tog razdoblja koje je u sebi skrivalo velike opasnosti, vremena kada se je Maat mogla zauvijek povuæi. Usprkos prisutnosti kraljice i regenta, faraono vo prijestolje je bilo prazno. Privuèene takvim stanjem, sile mraka æe se izraziti n a bezbroj naèina u namjeri da Egipat li e ivotne snage i zarobe ga. Na granicama, vojska je stavljena u stanje pripravnosti; vijest o Setijevoj smrt i brzo æe se pro iriti stranim zemljama i probudit æe pohlepu. Hoæe li Hetiti i drugi ra tnièki narodi napasti rukavce Delte? O tome su takoðer sanjali gusari i beduini. Sam om svojom pojavom, Seti im je oduzimao svaku snagu; sada kada njega vi e nema, hoæe li se Egipat moæi obraniti. RAHZES: SIN SVJETLOSTI Istoga dana kada je preminuo, Setijevo tijelo je prenijeto u dvoranu za proèi æenje, n a zapadnoj obali Nila. Velika kraljevska supruga predsjedavala je sudom koji se je okupio izreæi presudu mrtvom kralju; ona osobno, njezini sinovi, vezir, èlanovi s avjeta mudraca, najva niji dostojanstvenici i sluge njezine kraljevske palaèe izjavi li su, nakon polo ene prisege i obeæanja da æe reæi istinu, kako je Seti bio pravedan kr alj i nisu imali nikakvih pritu bi protiv njega. ivi su izrekli presudu; Setijeva du a je mogla krenuti u susret vozaru, prijeæi rijek u drugog svijeta i zaploviti prema obali zvijezda. Trebalo je jo preobraziti njeg ovo, mrtvo tijelo u Ozirisa i balzamirati ga prema kraljevskim obièajima. Èim su faraonu izvadili utrobu i obavili isu ivanje tijela, zahvaljujuæi natronu i izl aganju suncu, sveæenici zadu eni za obred umotali su tijelo preminulog kralja u zavo je i Seti je bio spreman za Dolinu kraljeva gdje je iskopano njegovo vjeèno-boravi t e. Ameni, Setau i Mojsije bili su zabrinuti; Ramzes se zatvorio u sebe i uglavnom ut io. Nakon to je zahvalio svojim prijateljima na dolasku, povukao se u svoje odaje . Samo je Nefertari s njim uspijevala razmijeniti rijeè ili dvije, ali nije uspjel a otrgnuti ga iz oèaja. Ameni je bio utoliko vi e zabrinut jer je Henar, nakon to je pokazao svoju bol s ne ophodnim razmetanjem, iznenada postao vrlo zaposlen, stupajuæi u vezu s naèelnicima raznih ministarstava i preuzimajuæi na sebe brigu o dr avnoj administraciji; pred ve zirom je isticao svoju brigu za oèuvanjem blagostanja kraljevstva, èak i u vrijeme al osti. Tuja bi morala prekoriti starijeg sina; ali kraljica se nije odvajala od mu a. Kao otjelovljenje bo ice Iziðe, imala je magijsku ulogu neophodnu u procesu uskrsnuæa nje zina ?J59CHRJST1AM JACQ supruga. Sve do trenutka kada Oziris Seti ne bude polo en u sarkofag, «gospodar ivota», velika kraljevska supruga neæe se baviti ovozemaljskim poslovima. Henar je imao odrije ene ruke. n Lav i uti pas nisu se odvajali od svog gospodara, kao da su poku avali ubla iti njego vu bol. Sa Setijem, buduænost se smije ila; bilo je dovoljno slu ati njegove savjete, pokorava ti mu se i ugledati se na njega. Bilo bi tako lako i divno vladati po njegovim n

alozima! Ramzes nikada nije pomi ljao da æe jednom biti sam, bez oca èiji je pogled ra stjerivao mrak. Petnaest godina vladavine. Kako su one bile kratke, suvi e kratke! Abidos, Karnak, Memphis, Heliopolis, Gurnah, toliko hramova koji æe vjeèno opjevati slavu svog grad itelja, dostojnog faraona Starog carstva. Ali, njega vi e nije bilo, a Ramzesu su vlastite dvadeset i tri godine izgledale i nedovoljne da bi vladao i prete ke da b i ih nosio. Je li uistinu zaslu io nositi velièanstveno ime Sina svjetlosti? 360 -

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful