You are on page 1of 17

348

6. KRATKI SPOJ 6. KRATKI SPOJ


6.1. Openito o kratkom spoju
6.2. Matematiki modeli raznih vrsta kratkog spoja
6.3. Oscilogram struje kratkog spoja
6.4. Karakteristine veliine (struje) kratkog spoja
6.5. Metode prorauna struja kratkog spoja
Elektrotehniki fakultet Osijek
349
6.1. Openito o kratkom spoju
Elektrotehniki fakultet Osijek
350
Uvod
y Do kratkog spoja dolazi vodljivim premotenjem (ili probojem) izolacije
(prekoraenjem probojne vrstoe) izmeu dijelova elektrinog
postrojenja koji se nalaze na razliitim potencijalima, emu uzrok moe
biti:
1) poveanje napona (sklopni i/ili atmosferski prenaponi) ili
2) slom izolacije (dodir vodia zbog gibanja) ili
3) kombinacija oba uzroka.
y Prilikom dimenzioniranja i izbora elektrini ureaja treba dakle uzeti u
obzir ne samo kontinuirano optereenje koje odgovara pogonskoj struji
i naponu, ve i opterenja uslijed kratkih spojeva.
y Struje kratkog spoja obino doseu viestruku vrijednost pogonskih
struja, tako da treba raunati sa znatnim dinamikim i termikim
naprezanjima pogonskih ureaja.
y Nadalje, pri kratkim spojevima prema zemlji dolazi i do nedopustivih
dodirnih napona i smetnja.
Elektrotehniki fakultet Osijek
351
y Sve to moe biti uzrokom oteenja postrojenja i ivotne opasnosti
ukoliko se tijekom projektiranja u obzir ne uzimaju maksimalne struje
kratkog spoja.
y Znai, ureaji i vodii moraju biti dimenzionirani tako da oni do
iskljuenja budu u stanju podnositi kako dinamika, tako i termika
naprezanja.
y S druge strane, potrebno je odrediti i minimalne struje kratkog spoja jer
one su mjerodavne pri izboru zatitnih ureaja.
y Kratki spoj je najtea vrsta kvara u mrei. Openito se uzroci kratkog
spoja mogu podijeliti na:
1) uzroke prolazne naravi (unutarnji i vanjski prenaponi, oroenje
izolacije zbog elektrinog luka, dodir kod njihanja vodia, premotenje
nekim stranim tijelom koje izgori)
2) uzroke trajne naravi (oneienje izolatora, lom izolatora i pad
vodia na konzolu ili drugi vodi, premotenje stranim tijelom koje ne
izgori)
Elektrotehniki fakultet Osijek
352
y Kod prolaznog uzroka kratkog spoja stvori se na mjestu kvara
elektrini luk koji i dalje odrava kratki spoj, iako je prvotni uzrok
prestao. Tek kada vod iskljuimo nestaje elektrini luk i kratki spoj.
y Kod trajnog uzroka kratkog spoja openito nema luka, a ako ponovno
ukljuimo vod imat emo i dalje kratki spoj.
Mjerodavne struje kratkog spoja
y Prilikom prorauna kratkog spoja od interesa su dvije vrste struja:
1) Maksimalna struja kratkog spoja, koja slui za odreivanje slijedeih
karakteristika:
- prekidna mo prekidaa,
- uklopna mo prekidaa,
- elektrodinamika naprezanja vodia i sklopnih aparata.
Maksimalna struja kratkog spoja odgovara struji kratkog spoja u
neposrednoj blizini izlaznih stezaljki zatitnog ureaja.. Tu struju treba
tono izraunati i upotrijebiti uz sigurnosnu rezervu.
Elektrotehniki fakultet Osijek
353
2) Minimalna struja kratkog spoja, koja ima vanu ulogu pri izboru
krivulja vrijeme struja prekidaa i topljivih osiguraa i to naroito ako:
- ako su kabeli dugaki i/ili je impedancija izvora (generatora, izvora
neprekinutog napajanja) razmjerno velika,
- ako zatita od dodira ovisi o funkcioniranju prekidaa ili topljivih
osiguraa (karakteristino u sluaju TN- i IT-mrea).
Minimalna struja kratkog spoja u niskonaponskoj mrei openito
odgovara struji jednopolnog kratkog spoja na kraju tienog voda,
odnosno u visokonaponskoj mrei (bez nultog vodia) struji dvopolnog
kratkog spoja na kraju tienog voda. Pri tome treba uzeti u obzir
najmanje stroge pogonske uvjete, kao to su: mjesto kvara na kraju
napojnog voda a ne na izlaznim stezaljkama zatitnog ureaja, jedan
transformator u pogonu ako se dva mogu spojiti paralelno, itd.
Elektrotehniki fakultet Osijek
354
Vrste kratkih spojeva
y Vrste kratkog spoja:
1) Trofazni kratki spoj (spoj tri faze meusobno
i sa zemljom - simetrini kratki spoj)
- oko 5% svih kratkih spojeva
2) Dvofazni kratki spoj (spoj dvije faze
meusobno)
3) Dvofazni dozemni kratki spoj (spoj dvije faze
sa zemljom u mrei s uzemljenim zvjezditem)
4) Dvofazni zemljospoj (spoj svake od dvije
faza sa zemljom zasebno)
- zajedno oko 15% svih kratkih spojeva
Elektrotehniki fakultet Osijek
L2
L1
L3
k
I
k
I
k
I
L2
L1
L3
L2
L1
L3
k
I
k
I
L2
L1
L3
k
I
k
I
355
5) Jednofazni kratki spoj (spoj jedne faze sa
zemljom u mrei s uzemljenim zvjezditem)
6) Zemljospoj (spoj jedne faze s zemljom - u
mrei s izoliranim zvjezditem)
- zajedno oko 80% svih kratkih spojeva
Elektrotehniki fakultet Osijek
L2
L1
L3
L2
L1
L3
k
I
y Tropolni je kratki spoj simetrinog, ostali su asimetrinog karaktera.
y Od navedenih vrsti kratkih spojeva, upravo zbog simetrije, tropolni se
kratki spoj moe najlake interpretirati i proraunati. Na mjestu kvara
tri se fazna napona smanjuju na nulu i struja kratkog spoja optereuje
fazne vodie simetrino, a neutralni vodi ili zemlja ne sudjeluju u
voenju struje.
y Struja kratkog spoja je ista neovisno o tome da li je zvjezdite mree
uzemljeno ili je izolirano. Zbog toga je dovoljno proraun struje kratkog
spoja, jednako kao u sluaju simetrinih uvjeta optereenja, provesti
samo za jednu fazu.
356
Elektrotehniki fakultet Osijek
y Treba uzeti u obzir, da usprkos tome to je udio tropolnog kratkog
spoja u svim nastupajuim kratkim spojevima razmjerno mali, na
danom mjestu kvara u velikoj veini sluajeva upravo ova vrst kvara
daje najveu struju kratkog spoja. Dakle vrijednost struje tropolnog
kratkog spoja je mjerodavna pri dimenzioniranju aparata i postrojenja s
obzirom na kratki spoj.
y Znatno je kompliciranija situacija u pogledu elektrinih prilika pri
nesimetrinim kvarovima, naroito ako u obzir treba uzeti i dodir sa
zemljom. Kod tih se kratkih spojeva ne smanjuju svi naponi na nulu na
mjestu kvara.
y Nadalje, kao posljedica nesimetrije, osim elektromagnetskog
ulanenja izmeu faznih vodia treba raunati i s tim da do ulanenja
dolazi i sa zemljom kao povratnim vodiem ili pak s nulvodiem.
y Zbog njezine preglednosti, kod analize i prorauna nesimetrinih (a
zbog jednoobraznosti i simetrinih) kratkih spojeva primijenjuje se
metoda simetrinih komponenata.
357
tetne posljedice struja kratkog spoja
y Posljedice su struja kratkog spoja razliite ovisno o vrsti, trajanju,
mjestu nastanka i snazi kratkog spoja:
1) Na mjestu kvara djelovanjem elektrinog luka moe doi do:
- oteenja izolacije,
- zavarivanja vodia,
- opasnosti od poara i po ivot.
2) U kratkospojenom strujnom krugu moe doi do:
- djelovanja elektromagnetskih sila, koje mogu deformirati sabirnice i
otkinuti kabele,
- preteranog poveanja temperature zbog poveanih Joule-ovih
gubitaka, to je povezano s opasnou oteenja izolacije.
- smetnja u strujnim krugovima mjerenja, regulacije i upravljanja, itd.
Elektrotehniki fakultet Osijek
358
3) U drugim strujnim krugovima ili susjednim mreama moe doi do:
- smanjenja napona za vrijeme trajanja otklanjanja kvara, to moe
trajati od nekoliko ms do nekoliko stotinams,
- iskapanja jednog dijela mree, ija veliina ovisi o konfiguraciji
mree i o nivou selektivnosti to prua sustav zatite,
- dinamike nestabilnosti i/ili gubitka sinkronizma generatora,
- smetnja u strujnim krugovima mjerenja, regulacije i upravljanja, itd.
Elektrotehniki fakultet Osijek
359
6.2. Matematiki modeli raznih vrsta kratkih spojeva
Elektrotehniki fakultet Osijek
360
Metoda simetrinih komponenata
y Svi EES rade kao trofazni simetrini sustavi. U normalnom se pogonu
mrea sastoji od uglavnom jednakih elemenata u svim fazama, pa ako
su i optereenja simetrina moe se s zadovoljavajuom tonou
izvriti proraun prilika samo za jednu fazu. Pritom se moe uzeti u
obzir da su naponi i struje meusobno pomaknuti za 120, tj. 2/3.
y No, ako se optereenje razlikuje (po iznosu ili faznom kutu) govori se o
nesimetrinom trofaznom sustavu. Do nesimetrinih prilika dolazi
najee kod jednofaznih ili dvofaznih optereenja i nesimetrinih
kvarova.
y Svaki sustav vektora napona, odnosno struja moe se zamijeniti trima
simetrinim sustavima za koje se raun lake izvodi. Nakon izrauna
rezultati se vraaju u originalni (fazni) sustav. To je metoda simetrinih
komponenata, a tri jednofazna simetrina sustava su:
1) direktni sustav (oznaka d ili 1)
2) inverzni sustav (oznaka i ili 2)
3) nulti sustav (oznaka 0)
Elektrotehniki fakultet Osijek
361
Elektrotehniki fakultet Osijek
y Metoda simetrinih komponenata zasniva se na prikazivanju svake
fazne veliine kao zbroja simetrinih komponenti direktnog, inverznog i
nultog sustava.
y Za fazne napone tada moemo openito pisati:
(6.1)
y Za proraun elektrinih prilika u trofaznom nesimetrinom sustavu
metodom simetrinih komponenti potrebno je poznavati simetrini
operator a koji se koristi u proraunu. Operator zakree veliinu za
120 u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, a definiran je kao:
(6.2)
0 a ai ad a V V V V + + =
0 b bi bd b V V V V + + =
0 c ci cd c V V V V + + =
87 . 0 5 . 0 120 1 j a
o
+ = =
362
y Metodom simetrinih komponenata prikazujemo nesimetrine fazne
veliine (npr. naponi Va , Vb , Vc) pomou simetrinih veliina
(Vd , Vi , V0 ), a vrijede odnosi prikazani na slici.
Elektrotehniki fakultet Osijek
ad V
bd V
cd V
ai V
ci V
bi V
0 a V
0 b V
0 c V
d ad V V =
d bd V a V =
2
d cd V a V =
direktni sustav: inverzni sustav:
i ai V V =
i bi V a V =
i ci V a V =
2
nulti sustav:
0 0 0 0 V V V V c b a = = =
363
y Odnosi izmeu faznih napona i simetrinih komponenti faznih napona
su u matrinom zapisu:
(6.3)
y Ako se sa [A] oznai tzv. matrica transformacije
(6.3) moe se krae pisati:
(6.4)
y Inverznom matrinom transformacijom dobiva se:
, gdje je: (6.5)
Elektrotehniki fakultet Osijek
(
(
(

(
(
(

=
(
(
(

i
d
c
b
a
V
V
V
a a
a a
V
V
V 0
2
2
1
1
1 1 1
| |
(
(
(

=
2
2
1
1
1 1 1
a a
a a A
| |
(

=
(

di abc
V A V
0
| |
(

=
(


abc di
V A V
1
0
| |
(
(
(

a a
a a A
2
2 1
1
1
1 1 1
3
1
364
y Za struje vrijede istovjetni odnosi (6.4) i (6.5) kao i za napone, dok za
impedancije vrijedi:
(6.6)
y Za trofaznu snagu sustava vrijedi:
(6.7)
ili
Elektrotehniki fakultet Osijek
| | | | A Z A Z
abc di

=
(

1
0
* *
3
(

=
(

=
Odi
T
Odi abc
T
abc
I V I V S
) ( 3
* * *
0 0
* * *
i i d d c c b b a a I V I V I V I V I V I V S + + = + + =
365
Osnovne pretpostavke matematikog modela KS
y Proraun struje kratkog spoja openito se vri reduciranjem mree po
Thevenenovom teoremu, u odnosu na vor gdje je nastupio kratki spoj i
neutralni vor. Mrea se nadomjeta realnim naponskim izvorom
izmeu ta dva vora. Elektromotorna sila u reduciranoj mrei jednaka je
naponu praznog hoda izmeu dotina dva vora u mrei prije redukcije,
a unutarnja impedancija nadomjesnog izvora jest impedancija mree
reducirane na samo jednu granu izmeu ta dva vora.
y Kad se kratki spojevi analiziraju metodom simetrinih komponenti,
redukciju po Thevenenu treba provesti za direktnu, inverznu i nultu
mreu. Ako se pretpostavi da izvori proizvode simetrine napone, onda
e inverzne i nulte komponente napona biti nula, pa e napon izvora u
reduciranoj inverznoj i nultoj mrei biti jednak nuli (slika):
Elektrotehniki fakultet Osijek
d E
d I
d Z
K
0
d V
i I
i Z
K
0
i V
0 I
0 Z
K
0
0 V
366
y Proizvedene EMS iznose: , , , pa su
tada EMS inverznog i nultog sustava:
y Iz slike slijedi da su naponi direktne, inverzne i nulte sheme reducirane
mree:
(6.8)
Elektrotehniki fakultet Osijek
d
a
E E = d
b
E a E =
2
d
c
E a E =
0 ) 1 (
3
1
) (
3
1
2 2
= + + = + + = a a E E a E a E E d c b a i
0 ) 1 (
3
1
) (
3
1
2
0 = + + = + + = a a E E E E E d c b a
d d d d Z I E V =
i i i Z I V =
0 0 0 Z I V =
367
y Direktna impedancija u trofaznom sustavu je impedancija po fazi,
mjerena u simetrinim uvjetima napajanja i optereenja, te je stoga
jednaka faznoj impedanciji vodova, impedanciji kratkospojenog
transformatora i prigunice, te impedanciji generatora koja djeluje za
vrijeme kratkog spoja.
y Inverzna impedancija je impedancija po fazi mjerena u simetrinim
uvjetima napajanja i optereenja uz obrnuti redosljed faza.
y Nulta impedancija je ona koja se u jednoj fazi dobije ako su sve tri faze
trofaznog sustava spojene s zemljom, pri emu se napajaju
jednofaznim izmjeninim naponom. Nulta se impedancija uzima u
obzir samo kada nulta komponenta struje moe tei (preko
zemljospoja, u zemlji, uzemljenim zvjezditem transformatora).
Elektrotehniki fakultet Osijek
368
Trofazni kratki spoj
y Na slici je prikazan trofazni kratki spoj, te fizikalni odnosi faznih napona
i struja za sluaj trofaznog kratkog spoja
y Na temelju tih relacija simetrine komponente iznose:
(6.9)
Elektrotehniki fakultet Osijek
c b a V V V = =
0 = + + c b a I I I
a
b
c
Trofazni kratki spoj
0 ) 1 (
3
1
) (
3
1
2 2
= + + = + + = a a V V a V a V V a c b a d
0 ) 1 (
3
1
) (
3
1
2 2
= + + = + + = a a V V a V a V V a c b a i
0 ) (
3
1
0 = + + = c b a I I I I
369
y Uvaavajui izraze (6.8) moe se pisati:
(6.10)
y Kako se radi o simetrinom kratkom spoju, logino je da samo kroz
direktnu impedanciju tee struja, pri emu je simetrina komponenta
napona direktnog sustava jednaka nuli, pa su stezaljke K-0 kratko
spojene. Na slici su prikazani i inverzni i nulti sustav, iako su
simetrine komponente napona i struja jednake nuli.
Elektrotehniki fakultet Osijek
d
d
d
Z
E
I = 0 = i I 0 0 = V
d E
d I
d Z
K
0
0 = d V
0 = i I
i Z
K
0
0 = i V
0 0 = I
0 Z
K
0
0 0 = V
370
y Pri trofaznom kratkom spoju fazama teku struje:
(6.11)
y Na istovjetan nain kao za trofazni kratki spoj vri se proraun i za sve
ostale vrste kratkog spoja, uz uvaavanje odnosa koji vrijede za
pojedini kratki spoj.
Elektrotehniki fakultet Osijek
d i d a I I I I I = + + = 0
d i d b I a I I a I a I = + + =
2
0
2
d i d c I a I I a I a I = + + = 0
2
371
Jednofazni kratki spoj
y Na slici je prikazan jednofazni kratki spoj, te fizikalni odnosi faznih
napona i struja za sluaj jednofaznog kratkog spoja. Pojavljuje se u
mreama s uzemljenim zvjezditem, to je prikazano slikom.
y Za jednofazni kratki spoj tada vrijedi:
(6.12)
Elektrotehniki fakultet Osijek
Jednofazni kratki spoj
0 = a V
0 = = c b I I
a
b
c
a i d I I I I = = =
3
1
0
0 V V V i d =
372
y Uvaavajui izraze (6.8) moe se pisati:
(6.13)
y S obzirom da su struje u direktnoj,
inverznoj i nultoj shemi jednake,
kod jednofaznog kratkog spoja
reducirana mrea moe se
prikazati serijskim spojem sve
tri sheme:
Elektrotehniki fakultet Osijek
0
0
Z Z Z
E
I I I
i d
d
i d
+ +
= = =
d E
d I
d Z
K
d V
0 I
0 Z
0
0 V
i I
i Z
i V
373
Dvofazni kratki spoj
y Na slici je prikazan dvofazni kratki spoj, te fizikalni odnosi faznih
napona i struja za sluaj dvofaznog kratkog spoja.
y Za dvofazni kratki spoj tada vrijedi:
(6.14)
Elektrotehniki fakultet Osijek
Dvofazni kratki spoj
c b V V =
0 = + = c b a I I I
a
b
c
) (
3
1
2
a a I I I b i d = =
0 0 = I
| | ) (
3
1
2
a a V V V V b a i d + + = =
374
y Uvaavajui izraze (6.8) moe se pisati:
(6.15)
y Dvofazni kratki spoj moe se prikazati kao paralelni spoj direktne i
inverzne komponente, dok je nulta komponenta jednaka nuli, kako je
prikazano slikom.
y Pri tome su fazne struje:
y Napomena: kod dvofaznog dozemnog
KS postoji i nulta komponenta koja se
zatvara kroz zemlju.
Elektrotehniki fakultet Osijek
0 0 0 0 = = Z I V
i d
d
i d
Z Z
E
I I
+
= =
d E
d I
d Z
K
d V
0
i I
i Z
i V
0 0 = + + = I I I I i d a
i d
d
i d b
Z Z
a a E
I I a I a I
+

= + + =
) (
2
0
2
i d
d
i d c
Z Z
a a E
I I a I a I
+

= + + =
) (
2
0
2
375
6.3. Oscilogram struje kratkog spoja
Elektrotehniki fakultet Osijek
376
Nadomjesni strujni krug
y Sasvim pojednostavljeni nadomjesni strujni krug prema slici sadi
idealni izmjenini (AC) naponski izvor (s unutarnjom impedancijom
jednakom nuli, dakle s konstantnim naponom stezaljki to odgovara
unutarnjoj elektromotornoj sili), prekida P, impedanciju koja
nadomjeta cjelokupnu impedanciju ispred prekidaa, te impedanciju
tereta (potroaa) .
Elektrotehniki fakultet Osijek
k
Z
t
Z
t
X
~
t U u sin 2 =
k
R
k
X
t
R
k
i
i
t
P
377
y U stvarnoj mrei impedancija sadri impedancije svih serijski
spojenih elemenata u kratkospojenom strujnom krugu ispred mjesta
kratkog spoja, ukljuujui i impedancije vodia razliitih presjeka i
duljina, te impedancije generatora i transformatora u mreama
razliitih napona.
y Pri iskljuenom prekidau P u nadomjesnom strujnom krugu tee
struja tereta . Ukljuivanje prekidaa rezultira velikom strujom
kratkog spoja izmeu toaka A i B ograniena samo s .
y Struja kratkog spoja uspostavlja se prijelaznim (tranzijentnim)
procesom i ovisi o djelatnom otporu i reaktanciji
koji ine impedanciju:
(6.16)
y U elektroenergetskim mreama obino je reaktancija znatno vea od
djelatnog otpora. Vrijednost omjera nalazi se izmeu 0,1 i 0,3.
Elektrotehniki fakultet Osijek
k
Z
k
R
k k
L X =
k
Z
t
i
k
i
k
k
k k k k k k k k
R
X
arc X R Z Z jX R Z tg ; ;
2 2
= + = = + =
k k
X R /
378
y Uspostavljanje struje kratkog spoja za vrijeme prijelaznog procesa
ovisi o (elektrikoj) udaljenosti mjesta kvara o generatoru. Pod tom se
udaljenou naravno ne podrazumijeva fizika udaljenost nego
vrijednost impedancije izmeu generatora i mjesta kvara (pri emu je
impedancija generatora manja od ).
Elektrotehniki fakultet Osijek
k
Z
379
Kratki spoj daleko od generatora
y U najveem broju sluajeva do kratkog spoja dolazi daleko od
generatora.
y To znai da se kratkospojeni strujni krug prikljuuje na toku s krutim
naponom. Za jednofaznu analizu (opravdano pri simetrinom
trofaznom KS) prijelaznih procesa slui pojednostavljena shema
prema prethodnoj slici gdje se dio lijevo od toaka A i B moe shvatiti i
kao Thvenin-ov realni naponski generator koji nadomjetava stvarnu
mreu izmeu tih toaka.
y Realni nadomjesni naponski izvor sadri idealni naponski izvor (s
unutarnjom impedancijom jednakom nuli) efektivne vrijednosti U koji
pretstavlja toku s krutim naponom, te s njim u seriju vezanu
impedanciju .
Elektrotehniki fakultet Osijek
k
Z
380
y Napon idealnog naponskog izvora jednak je naponu praznog hoda
izraunatog u odnosu na toke mree s pretpostavljenim krutim
naponom, a impedancija je pak jednaka ekvivalentnoj impedanciji
(tzv. impedanciji kratkog spoja) izmeu te toke i mjesta kvara (toka
A). predstavlja impedanciju potroaa.
y Kratki se spoj moe simulirati uklapanjem prekidaa izmeu toaka A i
B u trenutku t=0. Trenutna vrijednost izvora sinusoidalnog napona
krune frekvencije , koji reprezentira toku krutog napona,
iznosi:
(6.18)
gdje je tzv. kut sklapanja napona koji opisuje razliku izmeu
trenutka nastupanja kratkog spoja (t=0) i trenutka kad sinusoida
napona u uzlaznom smijeru prolazi kroz nulu (tzv. pozitivna nultoka).
y Na taj se nain u kratkospojenom krugu pojavljuje struja kratkog spoja
trenutne vrijednosti , pa se moe sukladno II. Kirchoffovom zakonu
napisati slijedea diferencijalna jednadba:
Elektrotehniki fakultet Osijek
k
Z
t
Z
f 2 =
( ) ) sin( 2 + = t U t u

( ) t i
k
381
(6.19)
y Rjeenje ove diferencijalne jednadbe da se rastaviti u dva dijela.
1. Ope rjeenje homogene jednadbe daje istosmjernu komponentu
(6.20)
2. Partikul. rje. nehomogene jednadbe daje izmjeninu komponentu
(6.21)
struje kratkog spoja .
y Zbroj dvaju djelominih rjeenja je ope rjeenje nehomogene
diferencijalne jednadbe.
Elektrotehniki fakultet Osijek
( )
( )
( ) ) sin( 2 + = = + t U t u
dt
t di
L t i R
k
k k k
t
L
R
dc
k
k
e A i

=
( ) ( ) ( )
k ac k
k k
ac
t I t
X R
U
t i + = +
+
= sin 2 sin
2 2
max
( ) t i
k
382
y Istosmjerna komponenta struje KS
aperiodiki lan, ija je vremenska konstanta
Elektrotehniki fakultet Osijek
dc
T
t
A
) (t i
dc
dc
i
k k dc
R L T / =
0,003 0,006
0,03 0,1
0.002 0, 005
0,01 0,03
0,001
0,003 0,006
Transformator < 1 MVA
Transformator > 1 MVA
Nadzemni vod 10 60 kV
Nadzemni vod 110 400 kV
Kabel 1 10 kV
Kabel 30 220 kV
[s] Pogonsko sredstvo
dc
T
383
y Izmjenina komponenta struje KS
Elektrotehniki fakultet Osijek
u(t)
i
ac
(t)
u(t)
i
ac
(t)

t
384
Elektrotehniki fakultet Osijek
y Ukupna struja KS:
(6.22)
( ) ( ) ( ) ( )
k ac
t
L
R
dc ac k
t I Ae t i t i t i
k
k
+ + = + =

sin 2
KS daleko od generatora
( )
k ac
I A = sin 2
385
y Stupanj nesimetr.
(valni oblik struje
KS i konstanta
integracije A)
odreen je
1. trenutkom
nastupanja KS u
odnosu na prolaz
sinusoide napona
kroz nulu (tzv.
kut sklapanja
napona ), te
2. impedancijom
kratkog spoja
mree, iji se kut
moe odrediti iz:
Elektrotehniki fakultet Osijek
k
Z

k k k
R L tan / =
386
Kratki spoj blizu generatora
y Ako do kratkog spoja doe blizu generatora, na promjenu struje
kratkog spoja najvei utjecaj ima impedancija (osobito reaktanciija)
generatora koja u takvom sluaju dominira u kratkospojenom krugu.
Elektrotehniki fakultet Osijek
KS blizu generatora
s T
dc
7 . 0 ... 1 , 0 =
387
Vremenski intervali prijelaznog procesa
y Dobrim se priblienjem prijelazni proces kratkog spoja moe podijeliti
na dva dijela:
1. poetni (subtranzijentni) i 2. prijelazni (tranzijentni) proces,
za kojim slijedi 3. ustaljeno (tzv. trajno) stanje.
y Tim procesima mogu se dodijeliti vremenska trajanja u kojima se struja
kratkog spoja tretira razliitim, ali konstantnim vrijednostima.
Elektrotehniki fakultet Osijek
1
t
2
t 3
t
t
k
I
k
I
k
I
struja kratkog spoja
y t1 - vremenski interval subtranzijentnih
promjena; Ik- efektivna vrijednost
subtranzijentne struje kratkog spoja
y t2 - vremenski interval tranzijentnih
promjena; Ik - efektivna vrijednost
tranzijentne struje kratkog spoja
y t3 - vremenski interval nakon priguenja
prijelaznih procesa; Ik - efektivna
vrijednost trajne struje kratkog spoja
388
Struja kratkog
spoja (e)
Izmjenina
komponenta
rastavljena na
subtanzijentni (a),
tranzijentni (b)
i trajni dio (c)
Istosmjerna
komponenta (d)
389
6.4. Karakteristine veliine (struje) kratkog spoja
Elektrotehniki fakultet Osijek
390
y Karakteristine veliine koje se odreuju pri proraunu kratkog spoja
su:
1. Subtranzijenta (poetna) struja i snaga kratkog spoja
2. Udarna struja kratkog spoja
3. Rasklopna struja i snaga kratkog spoja
4. Trajna struja kratkog spoja
5. Termika struja kratkog spoja
Elektrotehniki fakultet Osijek
391
Subtranzijenta (poetna) struja i snaga kratkog spoja
y Efektivna vrijednost poetne simetrine (izmjenine) struje kratkog
spoja, osnova za odreivanje svih veliina pri proraunu kratkog spoja.
y Prilikom odreivanja te struje u obzir treba uzeti stvarni napon koji
djeluje za vrijeme kratkog spoja:
c = 1.1 za Un > 1000 V,
c = 1 za Un 1000 V
y Pritom treba uzeti u obzir poetne, subtranzijentne impedancije, pa se
subtranzijentna ili poetna struja trofaznog kratkog spoja rauna
uvaavajui injenicu da se radi o simetrinom kratkom spoju (postoji
samo direktna subtranzijentna impedancija):
(6.23)
Elektrotehniki fakultet Osijek
3
' '
n
U c
E

=
d k d k
k
Z
U
Z
E
I
, ,
3
' ' 3
1 . 1
' '
' '
' '


= =
d k
k
Z
U
I
,
3
' ' 3
1 . 1
' '


=
392
y Subtranzijentna struja jednofaznog kratkog spoja rauna se na isti
nain kao i trofazna, samo treba uvaiti da se jednofazni kratki spoj
prikazuje serijskim spojem direktne inverzne i nulte sheme (dakle
postoje subtranzijentne impedancije sve tri sheme), te da je fazna
struja pri kratkom spoju tri puta vea od struja nadomjesnih shema:
(6.24)
y Mjerodavnom za daljnji proraun uvijek se uzima vea subtranzijentna
struja KS i nadalje e nositi oznaku Ik. Subtranzijentna snaga rauna
se iz mjerodavne subtranzijentne struje kratkog spoja:
(6.25)
Elektrotehniki fakultet Osijek
0 , , , 0 , , ,
1
' ' ' ' ' '
1 . 1 3
' ' ' ' ' '
' '
3 ' '
k i k d k k i k d k
k
Z Z Z
U
Z Z Z
E
I
+ +

=
+ +
=
0 , , ,
1
' ' ' ' ' '
1 . 1 3
' '
k i k d k
k
Z Z Z
U
I
+ +

=
n k k
U I S = ' ' 3 ' '
393
Udarna struja kratkog spoja
y Najvea, tjemena vrijednost struje kratkog spoja. Poznavanje udarne
struje potrebno je za odreivanje najveeg mehanikog naprezanja
opreme u postrojenju, aparata i namota u strojevima, a rauna se kao:
(6.26)
y Na temelju razmatranja u poglavlju 6.3., udarni koeficijent koji uzima
u obzir utjecaj istosmjerne komponente struje kratkog spoja, a ovisi o
omjeru Rk/Xk rauna se tono i priblino kao:
(6.27)
Elektrotehniki fakultet Osijek
k u
I I ' ' 2 =
(
(

+ =
|
.
|

\
|
+
2
sin 1


k
k
k
X
R
k
e
k
k
X
R
e

+ =
3
98 , 0 02 . 1
394
Elektrotehniki fakultet Osijek
Udarni koeficijent

395
y Za proraun je mjerodavan samo samo najnepovoljniji sluaj = 0
kada je udarni koeficijent, a time i udarna struja najvea koja se moe
pojaviti ovisno o trenutku nastanka kratkog spoja
Elektrotehniki fakultet Osijek
2,0
1,8
1,6
1,4
1,2
1,0
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1,0 1,2
X R/

R X /
0,5 1 2 5 10 20 50 100 200
396
Rasklopna struja i snaga kratkog spoja
y Efektivna vrijednost udarne struje kratkog spoja u trenutku odvajanja
kontakata na sklopki, mjerodavna za dimenzioniranje rasklopne
opreme.
(6.28)
gdje je: koeficijent koji odreuje smanjenje subtranzijentne struje od
trenutka nastanka kratkog spoja do odvajanja kontakata
y Rasklopna snaga rauna se uz poznatu rasklopnu struju kao:
(6.29)
y U sluaju jednofaznog kratkog spoja = 1 zbog sporog smanjenja
struje kratkog spoja.
Elektrotehniki fakultet Osijek
k r
I I ' ' =
n r r
U I S = 3
397
U sluaju trofaznog
kratkog spoja
koeficijent ovisi o
najkraem vremenu
od nastanka kratkog
spoja do odvajanja
kontakta i omjeru
poetne struje
kratkog spoja i
nazivne struje: Ik/In ,
kako je prikazano na
dijagramu
Elektrotehniki fakultet Osijek
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1.0

nG
I
k
I /
"
Minimalno vrijeme odvajanja
min
t
0.02 s
0.05 s
0.1 s
s 25 . 0
398
Trajna struja kratkog spoja
y Efektivna vrijednost simetrine struje kratkog spoja nakon prijelazne
pojave, koja se rauna iz nazivne struje kao:
(6.30)
gdje je: koeficijent ovisan o omjeru subtranzijentne i nazivne
struje Ik/In
y Openito, ako je kratki spoj razmjerno blizu generatora, onda je trajna
struja puno manja od subtranzijentne, a to smo dalje od generatora,
odnosno to reaktancija generatora manje utjee na ukupnu
reaktanciju kratkog spoja, to e trajna i subtranzijentna struja biti blie.
Elektrotehniki fakultet Osijek
n k
I I =
3 n k
I I = 3
1
399
Elektrotehniki fakultet Osijek
Koeficijent
0 1 2 3 4 5 6 7 8
0.2
0.4
0.6
0.8
1.0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
2.2
2.4
2.6
2.8
0
1.2
1.4
1.6
1.8
2.0
2.2
min

max

d
x

n
I
k
I /
"
Turbinski generatori
0 1 2 3 4 5 6 7 8
0
0.5
1.0
1.5
2.0
2.5
3.0
3.5
4.0
4.5
5.0
5.5
min

max

d
x

Generatori sa istaknutim polovima


0.6
0.8
1.0
1.2
1.7
2.0
n
I
k
I /
"
400
Termika struja kratkog spoja
y Efektivna vrijednost tzv. srednje struje kratkog spoja koja bi za vrijeme
kratkog spoja proizvela istu koliinu topline, kao i stvarna struja
kratkog spoja:
(6.31)
gdje je: m lan odreen istosmjernom komponentom struje kratkog
spoja, ovisan o trajanju kratkog spoja i udarnom faktoru
n lan odreen izmjeninom komponentom udarne struje,
ovisan o trajanju kratkog spoja i omjeru poetne i trajne
struje: Ik / Ik
Elektrotehniki fakultet Osijek
n m I I
k kt
+ = ' '
401
Elektrotehniki fakultet Osijek
m n
402
6.5. Metode prorauna struja kratkog spoja
Elektrotehniki fakultet Osijek
403
y Postoje dvije osnovne metode prorauna struja kratkog spoja ovisno o
jedinicama kojima se prikazuju imedancije pojedinih elemenata u
kratkospojenom krugu, a to su:
1. Metoda relativnih impedancija (imped. u jedininim vrijednostima)
2. Metoda apsolutnih impedancija (impedancije u ohmima)
y Prije prorauna struja kratkog spoja impedancije elemanata sustava
(generatora, transformatora, prigunica, vodova, itd.) obino nisu dane
u /fazi nego kao relativne (ili postotne) vrijednosti u odnosu na
nazivnu impedanciju elementa:
[p.u.] [%] (6.32)
gdje je: Zk apsolutna vrijednost impedancije kratkog spoja elementa
(iz pokusa k.s.), a Zn nazivna impedancija elementa
Elektrotehniki fakultet Osijek
100
% k
n
k
n
k
R
u
U
U
Z
Z
z = = = 100
%
=
R R
z z
404
Metoda relativnih impedancija
y Kod metode relativnih impedancija, potrebno je svesti relativne
impedancije u odnosu na zajedniku baznu snagu SB, za koju je
povoljno uzeti nazivnu snagu nekog elementa u mrei. Pritom se
preraunavanje vri tako da struja kroz element ostane ista:
|p.u.| (6.33)
y Naziv metoda relativnih impedancija koristi se, dakle, jer se sve
impedancije preraunavaju u jedinine vrijednosti. Kako u izraze za
struju trofaznog, odnosno jednofaznog kratkog spoja treba uvrstiti
izraze za impedanciju kratkog spoja Zk, koje su u apsolutnim
vrijednostima, mora se uvaiti sljedei izraz:
|| (6.34)
Elektrotehniki fakultet Osijek
n
B R
n
B
R rel k
S
S z
S
S
z Z = =
100
%
,
B
n
rel k k
S
U
Z Z
2
,
=
405
y Za struju trofaznog, odnosno jednofaznog kratkog spoja iz izraza
(6.23) vrijedi:
(6.35)
(6.36)
Elektrotehniki fakultet Osijek
rel k n
B
B
n
rel k
n
k
n
k
Z U
S
S
U
Z
U
Z
U
I
,
2
,
3
3
1 . 1
3
1 . 1
3
1 . 1
' '


=

=
n
rel k
B
k
n
k
U Z
S
Z
U
I


=


=
,
1
1 . 1 3 1 . 1 3
' '
406
Metoda apsolutnih impedancija
y Kod metode apsolutnih impedancija, relativne impedancije ili postotne
vrijednosti svode se u odnosu na bazni napon, za kojeg je povoljno
uzeti napon neke od sabirnica u sustavu, prema sljedeem izrazu:
|| (6.37)
y S obzirom da se prema (6.37) impedancije preraunavaju u apsolutne
vrijednosti, ova metoda se naziva metodom apsolutnih impedancija.
Stvarne impedancije na mjestu kratkog spoja, u odnosu na one
izraunate prema (6.37):
|| (6.38)
Elektrotehniki fakultet Osijek
n
B R
n
B
R aps k
S
U z
S
U
z Z
2
%
2
,
100
= =
2
2
,
B
n
aps k k
U
U
Z Z =
407
y Uvrstimo li gornju jednadbu u izraze za subtranzijentne struje kratkog
spoja (6.23) dobivamo:
(6.39)
(6.40)
Elektrotehniki fakultet Osijek
aps k n
B
k
Z U
U
I
,
2
3
3
1 . 1
' '


=
n
aps k
B
k
U Z
U
I


=
,
2
1
1 . 1 3
' '
408
Impedancije glavnih elemenata mree
y Generatori:
Pri proraunu struje kratkog spoja ne pravi se razlika izmeu uzdunih
i poprenih reaktancija, radi jednostavnosti rauna, a pogreka u
rezultatu je zanemariva. Promjenjivost struje u prvim trenucima
kratkog spoja moe se opisati promjenjivom reaktancijom generatora.
Moe se smatrati da u trenutku nastanka kratkog spoja generator ima
impedanciju X''d (subtranzijentna ili poetna), nakon nekoliko perioda
X'd (tranzijentna ili prijelazna) i teorijski nakon beskonano mnogo
vremena, a praktino nakon nekoliko sekundi Xd (sinkrona ili trajna),
koje se ovisno o metodi raunaju kao:
Elektrotehniki fakultet Osijek
409
Relativne reaktancije generatora
1. Direktna: ; ;
2. Inverzna: (6.41)
3. Nulta: za gen. s uzemljenim zvjezditem
za gen. s izoliranim zvjezditem
Apsolutne reaktancije generatora
1. Direktna: ; ;
2. Inverzna: (6.42)
3. Nulta: za gen. s uzemljenim zvjezditem
za gen. s izoliranim zvjezditem
Elektrotehniki fakultet Osijek
nG
B
d d G
S
S
x X = ' ' ' '
,
nG
B
d d G
S
S
x X = ' '
,
nG
B
d d G
S
S
x X =
,
nG
B
i i G
S
S
x X =
,
nG
B
G
S
S
x X =
0 0 ,
=
0 , G
X
nG
B
d d G
S
U
x X
2
,
' ' ' =
nG
B
d d G
S
U
x X
2
,
' ' =
nG
B
d d G
S
U
x X
2
,
=
nG
B
i i G
S
U
x X
2
,
=
nG
B
G
S
U
x X
2
0 0 ,
=
=
0 , G
X
410
Djelatni otpor generatora je vrlo malen, i esto se moe zanemariti,
ipak on se rauna iz direktne subtranzijentne reaktancije generatora
kao:
za generatore Un > 1000 V, Sn 100 MVA
za generatore Un > 1000 V, Sn 100 MVA (6.43)
za generatore Un < 1000 V, bez obzira na snagu
y Transformatori
Iz pokusa kratkog spoja odreuje se direktna impedancija
transformatora koja je jednaka impedanciji kratkog spoja. Prikazana
relativnim veliinama jednaka je naponu kratkog spoja. U
ekvivalentnim shemama trafo se moe prikazati impedancijama
direktnog i inverznog sustava, za bilo koji tip transformatora, dok nulta
reaktancija ovisi o spoju, izvedbi i uzemljenju nultoke transformatora.
Elektrotehniki fakultet Osijek
d G G
X R
,
' ' 05 . 0 =
d G G
X R
,
' ' 07 . 0 =
d G G
X R
,
' ' 15 . 0 =
411
Relacije za izraunavanje impedancija kratkospojenog transformatora
za direktni i inverzni sustav:
Relativna impedancija transformatora
(6.44)
Apsolutna impedancija transformatora
(6.45)
Elektrotehniki fakultet Osijek
nT
B k
T
S
S u
Z =
100
%
nT
B
k T
S
S
P R =
2 2
T T T
R Z X =
nT
B k
T
S
U u
Z
2
%
100
=
nT
B
k T
S
U
P R
2
=
2 2
T T T
R Z X =
412
y Vodovi:
Direktna impedancija zranog voda i kabela jednaka je impedanciji
faze, a odreuje se na poznati nain (RV = R1l, XV = X1l). Kako nema
razlike teku li struje direktnog ili inverznog sustava direktna i inverzna
reaktancija su jednake (Xd = Xi). Kod nadzemnih vodova nulti djelatni
otpor vei je za 0.15 /km zbog tla.
Kod prorauna impedancija metodom relativnih impedancija koriste se
sljedei izrazi:
(6.46)
Napomena: U mreama u kojima preteu impedancije generatora,
velikih transformatora s kraim i paralelnim vodovima velikog presjeka
(prijenosne mree) mogu se kod prorauna struje kratkog spoja
djelatni otpori zanemariti u odnosu na znatno vee reaktancije, ime
se pojednostavljuje proraun, a pogreke su zanemarive.
Elektrotehniki fakultet Osijek
2
,
nV
B
V rel V
U
S
R R =
2
,
nV
B
V rel V
U
S
X X =
2
,
nV
B
V rel V
U
S
Z Z =