RAZLIKOVNI RIJEČNIK IZMEĐU HRVATSKOG JEZIKA I SRPSKOG JEZIKA

HRVATSKI JEZIK SASTOJI SE OD TRI DIJALEKTA:Čakavskog dijalekta-(ikavski,ekavski,ijekavski), Kajkavskog dijalekta(ekavski,ijekavsk izgovori) i Štokavskog dijalekta-(ikavski,ekavski, ijekavski). Osnovica za službeni standard u HRVATSKOM KNJIŽEVNOM JEZIKU je Štokavski dijalekt ijekavskog izgovora oplemenjen sa fondom riječi Kajkavskog i Čakavskog dijalekta. SRPSKI JEZIK SASTOJI SE OD DVA DIJALEKTA: Štokavskog dijalekta-(ekavski,ijekavski) i Torlačkog dijalekta-(ekavski).Osnovni standard za SRPSKI KNJIŽEVNI JEZIK je štokavski dijalekt ekavskog izgovora oplemenjen Torlačkim dijalektom. Razlikovni riječnik između srpskog jezika i hrvatskog jezika:

SRPSKI JEZIK

HRVATSKI JEZIK

očigledan, jasan šef šef: Šef katedre…

razvidan predstojnik pročelnik: Pročelnik katedre sraz popudbina rijek učevnik podmet uljudbeni spomenik temeljnoga priroka

2,4: dva zapeta četiri, dva zarez četiri, dva koma četiri adekvatan, primeren, prikladan advokat advokatura aerodrom, vazdušna luka ajkula (tur.), morski pas akati, drndati; izakati, izdrndati akcenat: jedan dínar, dva dinára, tri dinára… àko,neka akord aktuelan aktuelnost alhemija, alhemičar alkalija, baza ambasador, ambasada analiza antene (kod insekta) aplauz,aplaudirati - aplaudiraj! apoteka

2,4: dva cijela četiri prikladan (češ. priklad = primjer) odvjetnik, odvjetnica odvjetništvo zračna luka morski pas nepažljivo rabiti akcent: jedan dínar, dva dínara, tri dínara… i neka sazvuk, sazvučje aktualan aktualnost alkemija, alkemičar lužina, baza veleposlanik, veleposlanstvo raščlana ticala (kod kukca) pljesak; pljeskati - plješći! ljekarna, ljekarnica

apotekar april apsolutno arhipelag arhiva artiljerija askurđel, sukurdov ašov, štijača atelje Atina auditorijum Australijanac autoperionica autoput avgust avijacija, vazduhoplovstvo avion, vazduhoplov azot baba marta (opis 3. meseca) baba (baka od mila) džabe bajat, star, buđav, pokvaren: Lebac se ubajatio… bajbok, bajbokana bajonet bakarni balvan, deblo bandera Banija; Banijac, Banijka; Banijski banja, kupalište banja, spa (snob.), ilidža (tur.) banjski barometar, sfigmomanometar, merač pritiska baron, baronica Barselona bašta, baštenski bata (brat od milošte) Bečlija, Bečlijka (žitelji Beča) bekstvo (Bekstvo iz Ševeningena) bela rada (poljski cvet)

ljekar, ljekarnica travanj (češki: duben) posvemašno otočje arhiv topništvo predak štihača atelijer Atena sušateljstvo Australac autopraonica autocesta kolovoz (češki: srpen) zrakoplovstvo zrakoplov dušik veljača premetača (opis 2. mjeseca) baka (baba podrugljivo) badava star, pljesnjiv: Kruh je spljesnjivio… pržun bajunet bakreni klada električni stup Banovina, Banovinac, Banovinka; Banovinski kupalište toplice kupališni tlakomjer barun, barunica Barcelona vrt, bašča; vrtni, – braco, bratac (brat od milja) Bečanin, Bečanka bijeg ivančica (poljski cvijet)

belance beleg; taksena marka beležiti; obeležiti; pribeležiti; zabeležiti; sveska, beležnica; ubeležiti; beleg beli luk beonjača (reč iz narodnog jezika) berberin: Seviljski berberin berbernica; berberska radnja berza bešika beskičmenjaci, ahordate besmisleno, nerazumno, iracionalno besnilo besparica, nemaština bespotrebno bezbednost bezmalo bezmalo beznadežan bezuslovno biber biblioteka biletarnica, blagajna (nikad kasa) biljožder biografija bioskop birokratija biti dovoljan blagodet blagosiljati, blagosiljanje blagovremeno blatnjav bledilo bliznakinje bludni, senzualni bogalj boginja boginje bogoslovlje; bogoslovija

bjelanjak biljeg bilježiti; obilježiti; pribilježiti; zabilježiti; bilježnica; ubilježiti; biljeg češnjak bjeloočnica brijač: Seviljski brijač brijačnica burza mjehur beskralježnjaci, akordati nesuvislo bjesnoća oskudica, nemaština nepotrebno sigurnost skoro malne beznadan bezuvjetno papar knjižnica prodavaonica karata, blagajna biljojed životopis kino birokracija dostajati, biti dostatan blagodat blagoslivljati, blagoslivljanje,blagoslov pravodobno blatan (blatni) bljedoća blizanke puteni bogac, bogec (kajk.) božica ospice bogoštovlje

bojim se bojiti; Ja bojim, ti bojiš...; bojadisati bokal bokser, bokserski, boksovati bolešljiv bombona bombonjera bonsek borni borovnica bova brana branilac brat (od tetke) bratanac bratanac, bratanica bre: Ej bre… breg i dolja talasa (fizika) breskva briga briga; brinuti o brigadirska kolica brijač, britvica brinuti o kome brodovi broj, cifra brojčanik brojilac (mat.) brzak brzo buba buba mara buba rus, tarakan bubašvaba bucov, klen buđav buđaveti budilnik cudnica (cro.)

strah me (je) bojati; Ja bojam, ti bojaš...; ličiti: Ja ličim… vrč boksač, boksački, boksati boležljiv bombon bombonijera pila za željezo bojni borovica plutača ustava branitelj bratić stričević nećak, nećakinja čovječe (božji) / ženo (božja) brijeg i dol vala praskva,breska skrb skrb; skrbiti o tačke, karijola britva Skrbiti o nekome brodovlje (zbirna imenica) brojka, znamenka kazalo brojnik brzica hitro, brzo kukac ovčica božja ruski žohar žohar (vic: "kukac Nijemac" C.M.) klen pljesniv pljesniviti budilica, veker (kol.),vekerica (kol.) budnica

buket buket, rukovet cveća bukvalno, biti bukvalan bukvar bunar buncati buranija, boranija bure burgija bušilica, bor-mašina čabar, kazan čabar; biti u čabru; Prdnuli smo u čabar…(metafora) garež, gar, ćale (žarg.) čamac čaršav čas, časovnik čas; časovi, nastava čašica: Voli da popije… časovi: posle časova časovničar časovnik časovnik čaura; učauriti; začauriti ćebe ćebe, ćebence celokupno, vascelo; vaskoliko, kiparis (arh.), tuja čemu: O čemu čen, česno (bijelog luka) cenovnik cenovnik centar centarfor centralni cepati čepići i štapići (oftalm.) češalj četka

puket pušlec doslovce; shvaćati doslovno početnica zdenac bulazniti mahune bačva svrdlo, borer (kol.) bušilica, svrdlo kaca, hamper, kotao gabula; biti u gabuli; U gabuli smo… čađa,čađanv, stari (žarg.) čun, čamac plahta sat, ura sat ; sati, nastava kapljica: Ljubitelj dobre kapljice… nastava: poslije nastave urar zidni sat sat (sat velikih dimenzija, zidni sat, javni sat) čahura, učahuriti, začahuriti (Debela) deka pokrivač; deka, dekica cjelokupno; svekoliko čempres čem, O čem-u češanj (luka češnjaka) koštovnik cjenik središte srednjak središnji derati, drapati čunjići i štapići (occul.) češalj kefa, četka

četkica za zube četvorougao cifra cifra, brojka cifra; dvocifreni brojevi cigara, smotka (arh.) čigra ćilibar čim: Ne treba ga buditi, čim se sam nije probudio. cimet činija faktor, faktori cinkariti cinkariti, cinkarenje cirada cirkular cirkulisati čistota čitak; čitko čiviluk, okačaljka; ofinger čkiljiti cmizdriti čorba čorbasto ćošak, ćoškast, čovek koji govori iz stomaka, crći crkva, Gen. pl. crkava crni luk crtać, crtani film crtati, Crvenkapa cucla, cuclati čukunbaba, čukundeda čulo čulo čulo

kefica za zube četverokut brojka brojka, znamenka znamenka; dvoznamenkasti brojevi cigareta zvrk jantar dok: Ne treba ga buditi, dok se sam ne probudi. cimt zdjela činitelj, čimbenik cinkati cinkati, cinkanje, prijavljivanje cerada Okružnica, okružna pila kolati, cirkulirati čistoća čitljiv; čitljivo vješalica škiljiti cendrati gusto tekuće jelo jušno ugao uglat trbuhozborac krepati crkva, Gen. pl. crkvi crveni luk crtić, crtani film risati; narisati Crvenkapica duda, dudati šukunbaba, šukundjed osjet osjetilo ćutilo

eksplicitno dečji deda. cvjećarna cikla cvasti. djelitelj Demokrati su tajanstveni. đavol prosinac desetljeće izričito djetinji djed.) planjke nadnevak vrag. demokratija demokrata deoba. dida bojevo djelovanje pliskavica.. dupin momčina djelomice djelomično. ćuran ćutati ćutati: Ćuti!. danomice pristao mladić. dejstvovanje delfin delija. osećaj mirisa ćurka. demokracija demokrat dioba. purica. djedica. frajer (žarg. diobeno vreteno diobeno . delilac. osećajan cvast cvećara cvekla cvetati cvetati: Voćke cvetaju.čulo mirisa..) daske datum đavo. momčina delimično delimično deljenik. osećanje. đavao. dividend. cvjetati cvasti: Voćke cvatu. šutnja šutke šutljiv glasovit znamenit ćut. ćutanje ćutke ćutljiv čuven čuven čuvstvo... cvrčak čvrsto (agregatno ili fizičko) stanje dalekovidost... zrikavac kruto (agregatno ili fizičko) stanje dalekovidan. frajer (žarg. tukan. emocija. hipermetropija danju dasa. dalekovidnost obdan. puran.. tuka. osjećaj. osjetljiv cvat cvjećarnica.. divizor Demokrate su tajanstvene. vrag decembar decenija decidirano. deobno vreteno deobno osjet njuha pura. djelomice djeljenik. tukac šutjeti šutjeti: Šuti!. deka (od mila) dejstvo.

dnevnica. odžačar dinstati. propirjati diplomacija upraviteljstvo izravno ravnatelj upravitelj tipka dišni dihati. prekrasan vlas: Ni vlas s glave neće ti pasti. kasan: Sad je dockan. dešavanje desiti se. (radnik koji radi za dnevnicu) – dnevničar do kraja doakati (nekome/nečemu) (idiom). nadničar dokraja. prekasno docniti događaj dogled. narječje buncek dimnjačar pirjati. predivan dlaka: Ni dlaka s glave neće ti pasti. durbin dokučiti. njezin dečko desert zaptivka dijalekt.depozit desiti se. kasno. zbiti se desnoruk detalj detaljno detaljno. zaptivač dijalekat. narečje dimljena svinjska kolenica dimničar. dockan: Sad je dockan…. nadnica.. zbiti se dešnjak potankost. kasan: Sad je kasno. moja cura . njen momak dezert dihtung.. dosegnuti pohrana dogoditi se. Merlocampi divan. do kraja rješiti problem bubanj. bubnjati dobričina Dobra večer! dragovoljci kasno.. prodinstati diplomatija direkcija direktno direktor direktor dirka disajni disati diš-mašina © C. durbin dohvatiti. događanje dogoditi se. dobovati dobrica Dobro veče! dobrovoljci dockan.. prekasno kasniti događaj dvogled. iscrpno devojčica devojke i momci . moja devojka . stati (nečemu) u kraj doboš. disati perilica posuđa krasan. pojedinost potanko podrobno curica cure i dečki . dosegnuti .

put. kričav držalo. cestovna mreža cestovni družba. G: drveta. djelokrug donedavna dopunjivati dopust dosjetiti se.( drugačije) drugamo: Idemo nekamo drugamo… cesta. kričeći kričave boje. cijelu noć se derala dražest kričati. odrao me živog. dosjetka dotepenac dotepenac isporuka doseg postignuće dostatan dosmrtan doznačnica dopuštenje dopustiti igrokaz derati derati se: Mi smo se derali… derati. izdupsti: Dupsti drvo… smeće . kućanstvo domašaj domen donedavno dopunjavati dopust. odsustvo dosetiti se. držalja drukčije. putna/drumska mreža drumski družina. dođoš dođoš dostava dostignuće dostignuće dovoljan doživotan doznaka dozvola dozvoliti drama drati drati se: Mi smo se drali… drati. izdubiti: Dubiti drvo… đubre ubožnica živinče kućanica kućanstvo. drečeći drečave boje. oderao me živog. D: drvu dupsti. udruga drvarnica drvarna drvo. D: drvetu dubiti. dosetka došljak.(dom)kuća za invalide domaća životinja domaćica domaćinstvo. G: drva. celu noć se drala draž: Njena draž bila je u njenoj neposrednosti… drečati. društvo drvara drvara drvo. drečav drška drugačije drugde: Idemo negde drugde… drum. domaćinstvo doseg domena.

puceta (zbirna imenica) dugodnevnica.. đubriti (fertilizovati) dud (kao biljka). dvoumljenje džak. dud dugonja gumb puce (lok). od duvati) duvankesa duvati duvati.. dunuti duž (pron.. avlija (tur. dvanaesterac dvogled dvogubi. sugubi. višegubi. kesa džemper džezva. dugajlija dugme dugme. dužni metar dvanaestopalačno crevo. gnojiti murva. đubrište. dupli. Đurđ dušek duvači duvan (etim. čavlić osjećajan .( smećari. kvadripli. Đurica. duljni metar dvanaesnik dogled. vrećica vesta lončić za kavu jetra čavao.. četverogubi. Da ne duljim. smetište) đubrište đubrivo (fertilizator). sumnjati. dvoumljenje dvoumiti se. multipli… dvoipomesečni dvorani dvorište. dvoumica vreća. smetlište smetište gnojivo. duhnuti). ibrik džigerica.) dužica (deo oka) dužina: Dužina duži… dužiti. dud .) dvoumiti se. dvojiti. duhan duhanvreča puhati (duhati. Da ne dužim.đubretari. dvorišče. puhnuti dužina (geom.) duži (comp. (isto i džigerice) ekser. puhati.Jurica. okučnica zdvajati. četverostruki. trogubi. dvoumica zdvajati. solsticij – (engl. tripli. ginger) dupkom (pun) dalekozor đurđica Juraj. trostruki. dudinja (plod duda).) dulji šarenica duljina: Duljina dužine duljiti. višestruki dvoipolmjesečni dvorjani dvorište. dalekogled dvostruki. adj. Jur(a)e madrac puhači (puhan). ekserčić emotivan smetlari. dugmad (zbirna imenica) solsticijum đumbir dupke (pun) durbin đurđevak Đuro.

europski. predstavništvo finansije. duboko zamrzavanje fronta bojište.Evropa. (nogometna lopta) fuga časnik dužnosnik krušna peć (vrsta) gaćice dirnuti. financirati financijer tvrtka tjelesna kultura. evropski. europeizacija fajrunt krivotvorina krivotvoren. evropeizacija fajront falsifikat falsifikovan farbano jaje: Jaje farbano u lukovini… farmerice. bojišnica nogomet. teksas) farmerke. kosnuti se garsonijera plin plinsko stanje Kamo ideš? Nikamo/Nikud ne idem! genij . (džins. texas) traperice pročelje gnjetao veljča podlistak ladica fila podružnica financije. falsificiran bojano jaje: Jaje bojano u lučini… traperice. linija fronta fudbal fugna oficir funkcioner furuna gaće ganuti garsonjera gas gasovito stanje Gde ideš? Nigde ne idem! genije Europa. fizički flaša flašica foka fondacija fontana friz front front. finansirati finansijer firma fizičko vaspitanje. farmerice fasada fazan februar feljton fijoka fil filijala. tjelesni boca bočica tuljan fundacija vodoskok ledenica. (jeans. ispostava.

geograf geografska karta. kazivati grabežljivac grablje. fiskulturnik laštiti glasovati za koga glasovati. pl. gluvost gluvonem gmizavac go nag godišnjica golicati. pl. govoriti. predator grabulja. budalaština gluvilo. pričati. zgoditak gol godišnjica škakljati. pričati. glasanje glavačke. naglavačke gledati na nešto s visine glista glodari glupost. kazivati grabljivac. gospođica Gospa (velika i mala) gostoljubiv gostoljubivost gostoljublje govedska juha govedina zboriti. guda gimnastika glancati glasati za koga glasati. pl. golicljiv gološija (vrsta kokoške) golotinja golub.geografija geografija. golubovi goluždrav gorušica gos'in (gospodin) gospođica Gospojina (velika i mala) gostoprimljiv gostoprimljivost gostoprimstvo goveđa supa goveđina govoriti. grad zemljopis zamljopis. zemljopisac zemljovid gesta pajcek tjelovježba. dem. škakljiv. škakiljav golovratka (vrst kokoši) golota golub. golubi golušav žgaravica gospo'n (gospodin) gospodična. grabulje. grabljice tuča . glasovanje stmoglavce gledati na nešta s visoka gujavica glodavci bedastoća gluhoća gluhonijem gmaz gol. mapa gest gica.

njupa hrišćanstvo gramžljiv. homologa. hir kirurg hladnjak studeno hlad kruh klor. izgrditi greška grip griža savesti groznica grudi. klorirana voda predvorje kolesterol kolin.gramziv. -na. grudati se. kapric hirurg (hladionik). predsoblje holesterol holin. vidokrug zborna glazba papica kršćanstvo . gramzivost graničiti se: Srbija se graniči sa Makedonijom… grditi. nagrudati se skupina brisalo hrušt kožuh sladokusac gustoća železnarija željezo haljetak.-no zbor. za(iz)špotati pogrješka. prsni (postoji razlika imeđu muških "prsa" i i ženskih "grudi") gruda. lučba kemikalija tisuća mušica. hlorisana voda hol. grudni grudva. holinergijski. odežda (odeća) haos Hartija : Hartije od vrednosti… hemija hemikalija hiljada hir. kolinergični. pogreška gripa grižnja savjesti vrućica prsa. gramžljivost graničiti: Hrvatska graniči s Slovenijom… špotati . homologo (pridev) hor horizont horska muzika hrana (od mila). halje (arh. obzorje. frižider hladno hladovina hleb hlor. acetilholin homolog(i). grudvati se. gundevalj gunj. kožun gurman gustina gvožđara gvožđe haljinica. acetilholin homologni.) kaos papir: Vrijednosni papiri… kemija. zgrudvati se grupa gumica (za brisanje) gundelj. kor obzor.

Hrist. plesati. instruktor zanimanje: Koja su Vaša zanimanja… Slušam te sa zanimanjem… interes. plesačica nazivnik kazalo. jesenka. Christus) krizantema loviti te:. Bosna i Hercegovina i Makedonija. ispleziti (se) izglancan izglancati ispovest ispravka ispreplitani istaći: On je istakao… istorija istovremeno istrajavati: Ova struja istrajava… Krist (od lat. mitronka hvatati i. pojmovnik kazalo stranih pojmova znakovito neizravno inozemstvo kukac podučavatelj. vaskrsnuti: Nešto je iskrslo… Hristos vaskrse… ismevati isplaziti (se). iskorištavati iskrsnuti. karakteristično indirektno. plesač. izbekeljiti se ulašten ulaštiti ispovijed ispravak isprepletan istaknuti: On je istaknuo… povijest istodobno istrajati: Ova struja istraje… . igrač..) indeks indeks stranih pojmova indikativno. ples ples.Slovenija. uskrsnuti: Nešto je iskrsnulo… Isus uskrsnu… ismjehivati izbeljiti se. igrati. insert iseljenje ishrana iskopavanje iskorišćavanje iskorišćavati. igra igra.. posredno inostranstvo insekt instruktor interesovanje: Koja su Vaša interesovanja… Slušam te sa interesovanjem… interesovanje interesovati se za nešto: Mušterije se interesuju za naš novi proizvod… Interesujem se za tebe… Isaija isečak.. Hristos (od grč.: . igračica imenilac (mat.Slovenija. hristos = prorok. interesiranje zanimati se za… Mušterije se zanimaju za naš novi proizvod… Zanimam se za tebe… Izaija ulomak deložacija prehrana iskapanje izrabljivanje izrabljivati iskrsnuti. Bosna i Hercegovina te Makedonija. mesija) hrizantema.

janjiti. nakladnička djelatnost izderati se uzdržavati nekoga (financijski) ispušni plinovi izlika očitovati se (o nečemu) nepotrebno među ostalim. svedodžbu. iznimak izvesni izveštaj. izgovor izjasniti se. jastučence jazavičar (rasa kera) jedinica (u vojsci) jednačina jednolično jednosmerna struja Talijani. iznimka stanoviti izvješće. izvješćivati izvješćivač ispričati se. ličnu kartu) Izdavač . italijanski ivica ivica ivičnjak izaći izbor izdah izdati (npr. iznimka izniman iznimno. uzdržavati se (od čegta) izduvni gasovi opravdanje. janjetina. očigledno jastuče. janješce. izjašnjavati se (prema nečemu) izlišno. janjenje( jaglac siječanj zorno jastučić jazavčar postrojba jednadžba jednoliko istosmijerna struja . izdavačka kuća izdavanje izdavaštvo. plastično. jagnjenje jagorčevina januar. bespotrebno između ostalog iznad izraz izuzeće: Tražim izuzeće sudije… izuzetak (iznimak) izuzetan izuzetno. talijanski brid rub rubnik izići odabir izdisaj ishoditi (npr. jagnjiti. ispričavati se jakost (struje) janje. janjci. izvinjavati se. jaganjci. jagnjetina. osobnu iskaznicu) nakladnik. koložeg jasno. izveštavati izvestilac izviniti se. svedočanstvo.Italijani. putovnicu. izdavački rad izdrati se izdržavati koga (finansijski). izvinovljavati se jačina (struje) jagnje. među inim ponad izričaj izuzimanje: Tražim izuzimanje suca. pasoš. jagnješce.. nakladnička kuća iznajmljivanje nakladništvo.

jevrejin jedro. jamac jamstvo hereza Aravan Armenija Armenci Jeruzalem jesenski evanđelje židovi. heleni jelka jelo... godišnjica juče jučerašnji jugoslovenka.. jedarce jezivo joni.) k: Teče gradu i k selu… žganci vješati šiltkapa kava Kavana . kationi poplun jotacija Job joha obljetnica obljetnica. jugoslavenski.. hebrejac) jezgra. južni Sloveni juli jun juriti za čim juvelir ka: Ići ka nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. jučašnji jugoslavenka. anioni.( hebrejci. anjoni. palenta kačiti kačket kafa Kafana heleni božićno drvce objed jamac jamčiti.jeleni (stari grci). obrok jemac jemčiti. ka: Teče ka gradu i ka selu… kačamak. jezgrica jezovito ioni. jemac jemstvo jeres Jerevan Jermenija Jermeni Jerusalim jesenji jevanđelje jevreji. židov. jugoslovensk. radnje) = prema Ići prema nekome… ka: Prilazio je ka selu. južni Slaveni srpanj lipanj loviti što draguljar prema Ići prema nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj. godišnjica jučer jučernji. radnje) k. ka: Prilazio je k selu (Prilazio je ka gradu. katjoni jorgan jotovanje Jov jova (vrsta drveta) jubilej jubilej.

kamerni sastav kamila konopac kanap.. kositreni otpirač taraca. krčma kaiš. kazetofon žličica . konopac kancelarija kandilo kandža kap kapara kapija kapiten kapljati: Kaplje... vratnica kapetan kapati: Kapa. namotaji (elektronično) kalemiti. pojas skorup marelica kakov.kafana.. kapuljača karakteristika karantin karfiol karlica karton kasa (u prodavnici) kasarna kaseta. komorni sastav deva štrik špaga. kalajni kalauz kaldrma. kakovo kakati kako spada kositar. kakvo kakiti (dečja defekacija od milošte) kako valja kalaj. kakva. kaldrmiti kalem. konopac ured kadionica pandža kaplja predujam vratnice. uzvojnica (elektroničko) cijepiti. kakova. kukuljica značajka karantena cvjetača zdjelica ljepenka blagajna vojarna kazeta. pelcovati blatiti kaljuga kalkulacija kameni: Kamene staze… kamerna muzika. opasač kajmak. smetanka kajsija kakav. gostionica. taracati zavojnica. Voćke cijepimo nakon mrazova… kaljati kaljuža izračun kameniti: Kamenite staze… komorna glazba. kasetofon kašičica kavana. krčma remen.

iskesiti se. kćer as kuta. ukras kist kist kralježnica kralježnična moždina. kavgadžija kavurma kazan kazandžija.... kišem. Kitaj kiniti Cipar najam. kijaš. kći. kija… kijavica kijavica kijavica kikirez. zakasniti lokot gruntovnica kavalir tučnjava (započeti tučnjavu) crijeva kotao kotlovnik. kazandžijska radnja kazati: To ti kažem. kijanje. pregača.kazati: To ti velim. (kin = muka) Kipar kirija kiseonik žlica kasniti. kćerka. keseriti se. hordate kijati.kašika docniti katanac katastar kavaljer kavga (zapodenuti kavgu). iskeseriti se kićanka kičica kičica. stočna repa kelner. leđna moždina kralježnjaci. cacorka. kijam. kiše… kihavica hunjavica hripavac cvergl Kina. kći. nakeziti se. kordati kihati. kelnerica kelner kengur kenjkati kesa keva (žarg. ćerka kec kecelja kesega keleraba. konobarica konobar klokan kakati vrećica stara (žarg. fertun jesetra korabica. kišeš. kćer. slikarska četkica kičma kičmena moždina kičmenjaci. kihanje.) kesiti se. kotlarska djelatnica veliti. najamnina kisik . iskeziti se.. bantam Kina kinjiti. koraba konobar.) keziti se. nakesiti se nakit.

kišni. daščara.. kod kuće k. tobože. ključao... ti se klizaš. ključanica ključnica zahod. objekta) ka: Ići ka nekome… (u naglašenom označavanju kretanja tj.. Nakon kišovitog kolovoza… klaonica njihalo glasovir kliješte. pikula podneblje kimati. tobožnji kobasica koja ima mnogo belog luka kod kuće kod: Ići kod nekoga…(u naglašenom označavanju cilja tj.. Prelijemo ključalom vodom. WC školjka suautor tobože.. ići k nekome. radnje) = prema Ići prema nekome… Gde ideš? (Kuda ideš?) kofer kofer.. kovčeg. ključna kost klozet. kokošarnik. WC klozetska šolja. ćumez kokoška. (komandir do 1991) komandir vršalica .. tobožnji češnjovka doma. kondenzat kolevka koliba. ključaonica ključnjača. WC zahodska školjka. kućica Koliko košta? Koliko stoji? kolona kolosek kolosek (Pruga uskog koloseka) kolovoz kolumna. Kamo ideš? (Kud ideš? Gdje ideš?) kufer kovčeg kokošinjac kokoš nakupina zipka klijet Koliko staje? stupac tračnice kolosjek kolnik stubac. WC šolja koautor kobajagi. klješta špekula. kolumnist zapovjednik. kovčežić kokošinjac. baraka. ti se kližeš. Prelijemo vrijućom vodom. kokoš kolekcija. Posle kišnog avgusta… klanica klatno klavir klešta kliker klima klimati. kolumnista komandant komandant kombajn. brvnara. kimnuti glavom kližem klizati: ja se kližem. kipuć. klimnuti glavom klizam klizati se: prezent: ja se klizam. žetelica kišoviti.

kometa kominjati (kukuruz). korištenje koristiti koristiti šta korov. kufer (arh). usredsrediti se konkurs konsekvence konsenz Konstantin Porfirogenit kontejner kontradikcija. koristiti koristiti se čime drač. koferče. skladbenik susjed sredotočba usredotočiti se natječaj konzekvence kunsenzus (nakon 1991) Konstantin Porfirogenet spremnik protimba kontroverzan supredsjedatelj supredsjednik. ?. sused koncentracija koncentrisati se. kofer. rudlav kožun komet komušati (kukuruz) povjerenstvo. protivrečnost. kovčežić kuverta. korali korišćenje. pl. lokna. jatka. pl. kotlovničar koturanje kovčeg. kožuh . kovčežić. koralji rabiti. deo kvačila (korpa i lamela) korpica koš (u košarci) košić koštati: Koliko košta? koštica. vijeće klijetka skladba. kovrdžav. trnje korpa korpa (1) za otpatke: Baci u korpu… (2) u prodavnici: Uzmite korpu… (3) u žargonu (korpa. komisija komora kompozicija. košara (u trgovini) (1) za otpatke: Baci u koš… (2) u košarci (3) u prodavaonici: Uzmite košaru… kotarica koš (u košarci) korpica stajati: Koliko staje? košpica kotlovnica. uporaba. korištenje rabiti. jedro kotlarnica. omotnica kuverta uvojak. kovčeg. skladatelj. pedala) = raskid veze (4) kod automobila. drača košara koš (za otpatke). kompozitor komšija. koralna ostrva. kotlarničar kotrljanje. koraljni otoci. vijeće povjereništvo. supredsjedatelj koralj. kuferče (arh) koverat koverat kovrdža. komisija komitet. ko-predsedavajući koral. suprotnost kontravezan kopredsedavajući kopredsednik.

krstaški ratovi krstobolja krtola krunisan krunisanje. krafn. kriška kriomice ledac Kreta krivulja krivnja krivnja: Osjećaj krivnje… krivocrtni –. uštipak krumpir krumpir kriz križ. gunj kraj krajiška kobasica krajnji. potajno kristal Krit kriva (linija) krivica krivica: Osećaj krivice… krivolinijski krljušt krofna. ukrasiti kračica (deo svinjskog vrata) tratinčica kratkovidan kratkovidnost vapno vapnenac krema kremšnita gibati se šnita. krštenje krstaš križar. uštipak krompir krompir krst krst. krvariti krvavljenje. krvoliptanje kubni kubni (metar) kožuh svršetak. krstiti se. ivični krasiti. krunidbena (misa) krvariti krvarenje kubični kubični (metar) . ljuspa krafna. ? krvaviti. uresiti. krvarenje. krštenje krstarica krstaš. konac graničarska kobasica rubni resiti. miopija kreč krečnjak krem krempita kretati se kriška krišom. krstiti se. krasiti. križarski ratovi bol u križima gomolj okrunjen krunidba.kožun. ukrasiti kraški vrat krasuljak kratkovid kratkovidost.

slovištu). izlapeti. tečaj kuvar. svetiljka lanci. kuvarica kuvati kvadrat kvadratni kvadratni metar kvalitet kvalitet kvalitetan kvantitet kvasac kvasiti kvocijent. kube kupovina kurs. verige lane lapeti.) labudovo jezero Laku noć. ishlapeti.M. ja sam kod kuće kučina. kuglof kuja. kuharica kuhati četvorina četvorni četvorni metar kvaliteta kakvoća. kupatilo (2) kupola. kvasac močiti labuđe jezero Laka (vam) noć. ja sam doma kudjelja kućanski aparati (od kućanstvo) nabujak kuja kuhinja komušina stožac kupaonica. kuhinja kukuruzovina kupa. tulipan lampa. rezultat deljenja (razlomak C. kvantiteta germa. ishapio . ukucati: Ukucaj lozinku… kucati na pisaćoj mašini kuče kućepazitelj kući: idem kući. kučka kujina. konus kupatilo (1) kupatilo. kupaona kupelj odjel kupelj kupola kupnja tečaj kuhar. idem doma. kudelja kućni aparati kuglov. izvetriti. tulipan svjetiljka lanci lani hlapiti. izlapeo prostorni metar (?) tipkati (na pisaćem stroju ili tipkovnici. (vam želim) lala. (neka vam je). utipkati: Utipkaj tipkati na pisaćem stroju psić domar (?) doma. kvaliteta kvalitetan kolikoća. banja kupe kupka.kubni metar kucati (na pisaćoj mašini ili tastaturi).

lijevak = ljevoruk na ležëćki (kajk. lenčuga lenjir lepak lepotica lepotica lešnik lešnik lešnikovo drvo. lenština. umišljati.. hiniti kim . ledničko jezero legitimisati se legura leja. simulare. varati (se).lagati. lijenost.himbenik.) hina . hinim. aukcija. Iz Marulićevog rječnika: hina . gredica lekar lekarski lektor lenj. lastavica lastiš lavabo. crta linije sile .).varati hiniti se . sličiti: Komu sliči? sličiti: Sličan je nekomu. lično ličnost. biti prevaren lažac ledenjak. prijevara hinac . varka.). gredica lijeha. gredica leja. levak se ređe upotrebljava zbog sinonimije sa levkom = točirom ležeći Liban licitacija. fallere. varati. dražbovaonica nalikovati. osobno osobnost (nakon 1991.varati se. lijenčina ravnalo ljepilo (češ. lenjost. ležeći Libanon dražba.) lijen. ličinka lastavica lastika.. ležëćke (kajk.larva lasta.laž. letadlo) ljevak. leska letelica levoruk. fingere. hiniti.varati koga. gredica liječnik liječnički jezikoispravitelj (od 1991. varati se. lepidlo) krasotica krasotica lješnjak lješnjak lijeska lijetalo (češ. osobnost=specifičnost. (lat. laž.) dizalo likovna kultura (školski predmet) crtica silnice lažov. hiniti sobom . himbenik hiniti. uobražavati. varalica hiniti . lažovčina lednik. lažno prikazivati.prijevara.. aukcijska kuća ličiti. decipere. posebnost lift likovno vaspitanje linija. ledenjačko jezero iskazati se slitina lijeha. umivaonik lažljivac lažno prikazivati. gumi-lastika umivaonik lažac. ime Hrvatske novinske agencije. nalikovati: Na koga liči? Na koga nalikuje? ličiti: Liči na nekoga. lažljivac.

.): Zemlja je kugla. ljutit srditi se srditi. anemija. ljubaznost ljubičica ljuljaška ljuljaška. dlakav netom slabokrvnost. Avram itd. ludakinja lukovina lupa magacin. ljubeznost ljubica ljuljačka njihaljka. dlake po tijelu.) maleni. magacioniranje. skladištenje makinalno. makinacija svibanj (češki: květen) majoneza škare. metresa. lopuža los (jelen lopatar) loz.mesto u Crnoj Gori) malje. razljutiti. litra Litvanija lizalica. skladištar. ljuljati ljutit ljutiti se ljutiti. ljubavni naložnica. mahinacija maj majonez makaze mali. kovrdža lokvanj lopta (geom. bes lobanja lokna. anemija. anemičan malter malterisati. ljubeznica. magacioner.. maljavost. rasrditi ljutnja. mali. srdžba. slabokrvan. lupa skladište. malterisanje manastir . srećka ludak ludak. karakteristična za pravoslavlje (Vizantija. ljubavnica ljubezan.. magacionirati. nožice (lok.) ljubavnica. srdžba.litar. njihati srdit. skladištiti.. rasrditi ljutnja. ludača. srditi. itd. droban (Drobni pijesk . ljuveni – vidi se novogrčka transkripcija. švalerka ljubazan. skladištiti. skladištenje mahinalno. lupež sob srećka luđak luđak. ljubazno ljubazno. malen.): Zemlja je lopta. bijes lubanja uvojak lopoč kugla (geom. droban. žbukanje samostan ubavni. malokrvan. lilihip ljubak litra Litva lizaljka dražestan ljuveni. dlakavost. anemičan žbuka. luđakinja lučina povećalo. Vavilon. Vitlejem. skladište. skladištar. ljubezno ljubezno. mort žbukati. maljav maločas malokrvnost.

materični maternji jezik matine međusobno međusprat mekika memla menza merač pritiska. barometar. podnevak mermer. kasapin mesara. mramor mesar. maternični materinski jezik matineja uzajamno međukat mema blagovaonica. pavlaka. mileram manira: U maniri… mantl (?) zemljovid rubac. kasapnica mesožder mestimično mestimično. kurtizana. "lo(j/i)tra" meridijan. crnilo mastionica materica.) tintarnica maternica. mesarnica mesojed mjestim(i)ce mjestimice kovina pretvorba Metoda slučajnog odabira ljubeznica mikrovalna pećnica vrhnje . marama rupčić koračnica stupati ožujak (češki: březen) stroj strojnica strojovođa strojarstvo tintani tinta (ger. vrhnje.manir: U maniru… mantil mapa. manometar merdevine meridijan. ponegde metal metamorfoza Metod slučajnog izbora metresa. švalerka mikrotalasna rerna skorup. blagovalište tlakomjer ljestve. geografska karta marama maramica marš marširati mart mašina mašinka mašinovođa mašinstvo mastiljav mastilo. podnevnik mramor mesar mesnica.

dečku. dečka. beleg mladić mladoženja. dečki. mobilni telefon moča. tim monahinja. njušiti mirisati na (nešto): Napolju miriše na sneg mirišljav mirođija misterija mistrija mlaćenica. Naši momci… Napomena: imenica dečko nema množinu: sg: dečko. mirisan. dečkima. mirodija misterij zidarska žlica maslac nevjesta madež mladac (pl. fratar. mirisav vonjati. miris njuha: osjet njuha mirisan. mlada. dečko. pl. dečki. zadah).milion milioner milioner minđuša ministarka miris mirisa. nevesta. zapadnodijalekats analog bio bi "tintanica" moguće moguće mokraćna vrećica mokraćovod molekula soboslikar. monah moral moreplovac. njušiti mirisati po (nečemu): Vani miriše po snijegu… mirisav kopar. dečkom pl: dečki. dečku. Naši dečki… sg: dečko. etimologija – zapadni dijalekti: modar. dečke. sg. dečko. sg. Nema dečki… NOM. pl: menja se kao imenica momak (eventualno dečak) momčad. redovnik. dečku. moguće mokraćna bešika mokrovod. pomorac masnica. dečko: momci: Devojke i momci… GEN. puter mlada. saft moča. redovnica ćudoređe pomorac . prženica milijun milijunaš milijunaš naušnica. dečkima. buter. pl. etimologija – istočni dijalekti: mastilo (modre boje) = tinta. vonjati (životinjski miris. dečkima momčad časna sestra. dečkom. nevesta mladež (kožni tumor). maslac. istočnodijalekatski analog bio bi "plavica" moguće. dečka. nevjesta mobitel (od 1996) sok od pečenja modrica. dečku. mirišljav mirisati. mladci) (nakon 1991) ženik. ring) ministrica (nakon 1991) vonj. čulo mirisa. Nema momaka… NOM. dečka. dečka. mokraćovod molekul moler momak. mogućno mogućno. rinčica (od nem. ličilac (ličitelj?) dečki: Cure i dečki… GEN.

prevlaka vlasulja (biol. zemljouz morska sasa morski jež mrežnjača (oftalm. strjeljivo (2003) muha glazbenik glazbalo glazbeni odgoj. navještaj izmjenična struja naizmjence ponajbolje ponajprije najvjerojatnije najvećma ponajviše nalaznik: Traži se pošteni nalaznik… (nakon 1991.) packa svizac lijes mrtvac ne će mi se… streljivo (1992). kontrola nadmen nadoknada nadoknaditi nadražaj. hotimično pokućstvo nanašati. svirka na kraju na primer nadgledanje. nanošenje tjesnac. nagoveštaj naizmenična struja naizmenično najbolje najpre najverovatnije najviše najviše nalazač: Poštenom nalazaču sledi nagrada… namerno nameštaj.) ježinac mrežnica (oftalm. krov naelektrisanje.naboj. glazbena kultura (školski predmet) glazba na poslijetku. šarža Q (C) nag.naglašavam nagluv nagovestiti. na kraju primjerice nadzor nadut naknada naknaditi podražaj streha (češ.) hotimice.naglašujem nagluh navijestiti. supervizija. střecha) naboj Q (C) gol naglašivati . nanašanje . fleka mrmot mrtvački sanduk mrtvak mrzi me da… municija muva muzičar muzički instrument muzičko vaspitanje (školski predmet) muzika. stimulus nadstrešnica.moreuz. pokućstvo nanositi. go naglašavati .) mrlja. na koncu.

nastambeni nasljedovati (nakon 1991.) narančast pouka idući osobito osobito poglavito napose. pouka. osobito napose pučki nastamba. napolju.. izvana izvana vani napetost naprasit učiniti. vani.. natrag. Srednji navalni igrač… Van! van. nauka nauka. prehlađen Ne brini! ne seri! naoblaka naočale napadaj (nakon 1991. posebno naročito. uglavnom naročito. naročito narodan naselje. spolja. specijalno.) navala. izvan.. pače pinklec (lok.. nastaba naslediti naslonjač nastanjivati nasumično nasumično nasuti: Naspi punu čašu. nazad. znanstvenik navoj natrag. van.. učenjak.. izvan. vani. loza. natočiti naučnik naučnik. nauk naredni. unatraške (kretati se) nazeb. natočiti: Natoči vina curice. izvana: Izvan svake sumnje… napolju. naučnik navoj. u smislu sagraditi (napraviti konstruktivno) dapače. kalem nazad. nasumice naliti: Nalij punu čašu. učenjak... kijavica. nazebao. prehlađen Budi bez brige! nemoj srat! .naoblačenje naočari napad napad (u sportu) Napolje! Van! napolje.. specijalno. vani napon naprasan napraviti naprotiv naramak narandžast naravoučenije. izvana napolju. prehlada. znanost znanost. idući naročito naročito. unatraške (gibati se) prehlada.. izvan. posebno. posebno posebno.) naslon nastavati nasum(i)ce nasumce. naliti nasuti: Naspi vina devojčice. vanjski. znanstvenik znanstvenik.

nečitak necivilizovan. sekirati se. lok.. živcirati se.. nehotično. neprikladno nepristrastan neprocenljiv. uzrujati se živčane stanice živčani sustav besanica nespretan. neprocenjiv nerazdvojan. živčan = nervozan nervni sistem nesanica nespretan..) nešta. To će ići nešto lakše. nehotično anorganski tik do nepoznanica nepredvidljiv neprestance nenadmašan neprijazan neprikladno nepristran neprocjenjiv nerazdvojiv. sedmica negacija negde negde negirati. odricati negodovati nehaj. neproporcionalno nešta (kol. negdar) nekoć nekuhan nemoguć nehotice. . plentrav nerazmjer.. uzbuđivati se nervne ćelije. To će ići nešta lakše. nekamo (u označavanju kretanja) negdje nijekati – (neslagati se. neproporcionalno nešto nešto nešto: Nešto bih ti dao. slučajno. što je nešta: Nešta bih ti dao. nehotično neizbježiv neizbježiv neizbježivo negda (kajk. nehajno neizbežan neizbežan neizbežno nekada nekada nekuvan nemoguć.. trapav nesrazmera. spetljan. nerazmjerno. nesrazmerno. nemogućan nenamerno. buniti se) nehat. nehat. nerazdvojno nerv. nerazdvojivo živac uzrujavati se.. nevoljno neorganski neposredno uz nepoznata vrednost (u matematici) nepredvidiv. nepredvidljiv neprestano neprevaziđen neprijatan neprimereno. živac nervirati se.. tyden) nijekanje nekud... nečitljiv neuljudan tjedan (češ. nepristojan nedelja.

o tomu. nipodaštavanje nišan nišaniti ništa. njezinomu (ovaj oblik je srpski arhaizam i skoro se potpuno izgubio iz modernog srbijanskog srpsko standarda) njuh. nezamorljiv neuslovno neutaživ nevaljao. njezin. osminka. rđav. neminovnost nužnik o kome O kome. zločestoća neodgojen nevoljko nezahvalan nezasitljivost neovisno. globa. išta. njen. lisnica lisnica. bilo što ništetan razina nizina: Panonska nizina. neovisnost ništiti. njezina (njezinog)... njuškati njuška nogostup. novčano kazniti novčanik novčanik novčanik novembar nozdrva nula nužda. žurba. njuh. njušiti. osmina. šesnaestinka crtovlje novci: Predaj sve novce. novčana kazna.. bilo šta ništavan nivo nizija: Panonska nizija.. njenog. globiti. ništenje mušica ciljati ništa. četvrtinka. nedvosmisleno nesvarljiv neumoran. . šesnaestina notni sistem novac (sg. oglobiti novčarka. njušiti. četvrtina. išta.O njemu.O njemu. tantum): Predaj sav novac. o tome.nesumnjivo.. ma što. o čemu? -. o čemu? -.. nevaljalac nevaspitan nevoljno nezahvalan.. njuškati gubica pločnik nona nota po dužini : polovinka. trotoar noša nota po dužini : polovina. ma šta.. neblagodaran nezasitost nezavisno. njenom(e) nedvojbeno neprobavljiv neutrudiv neuvjetno neutoljiv zločest. novčarka novčarka studeni (češki: listopad) nosnica ništica preša zahod o komu O komu. nezavisnost nipodaštavati.

obožujem obratnica (geog. bezbednim).). vjeđe od milja oduvijek obrana obrana. . obrazovanje obrazovanje obresti se. očni kapci..) naobražen.. izblamirati se.. vrtić obećavati. odbraniti odeljenje odeljenje (1.. ali obveznik obaveza. obaviješćivati obveza obveza (od 1990).. obezbediti se – staviti se van opasnosti obim. obraniti odjel odjel odgoda sukladan značajka bezbediti (učiniti neopasnim.o tome obaveštenje. naći se. obvezatan obvezatno (nakon 1991. veđe od mila. neštetnim. na klinici.. obvezno obzirati se vrtić obećavati. isti odlika .u čemu se očituje. oduvek odbrana odbrana. osramotiti se obući.u čemu se ogleda. obedovanje o tomu obavijest.. . obaveštavati obaveza. zateći se obratno okretaj osramotiti se odjenuti obuhvaćati zoran očit ogledati se. obećavam obedovati. naobrazba naobrazba naći se.) neboder obor obožavati.. obećajem (kao dodavati. od milošte od vajkada. jednak. obavezan. obrazložiti objava oblakoder. flagrantan očitovati se. blagovanje osigurati opseg: Opseg glasa… obrazložiti. objasniti obznana neboder tor oboživati. raspon: Raspon glasa… objasniti. u drugim različitim institucijama. odenuti obuhvatati očigledan očigledan. u školi. odgođenje odgovarajuć. 2. zateći se obrnuto obrtaj obrukati se. prostorija u kući) odgađanje. ali vojni obveznik obavezno obazirati se obdanište. obožavam obratnik obrazovan. (soliter. dodajem) blagovati.

zrcadlo) zrcalno: Zrcalna slika… zrcaliti ogluha ogluhnuti kresivo obod ovjesiti ocean valjak za tijesto okolica okoliš okoliš okolica ovratnik okrepa (?) kukuruz okružje okružje listopad (češki: říjen) kušati.. Juhu nije ni kušao. prasići) opirati se udomaćen udomaćiti se.. obod okačiti okean oklagija okolina okolina okolina okolina okovratnik okrepljenje okruniti (kukuruz) okruženje okruženje oktobar okusiti. odomaćen odozdo. dojenčad. odmatati omjer dojenče. dimnjak. . dimnik ofanziva oficir ofsajd (u fudbalu). negacijski odštampati odsustvo odsutstvo (neprisustvo) odžačar. reflektovati oglušenje ogluveti ognjilo oivičenje. isticati se. odojci = prase. Supu nije ni okusio. odupirati se odomaćen odomaćiti se. odojčad odolevati.. dimničar odžak. (odojak. (zaleđe. odozdole odozgo.odmotavati odnos (relacija) odojče. odozgore odrečan odrečan (odrečne rečenice). udomaćen odozdol(a) odozgor(a) niječan niječan (niječne rečenice) otisnuti dopust izočnost (nakon 1991) dimnjačar dimnjak ofenziva časnik zeleđe (u nogometu) zrcalo (češ. čedo.. pozadina – u vojnoj terminologiji iza linije fronta) ogledalo ogledalski: Ogledalska slika… ogledati.

opština. svojstvo. čuvstvo osećati osion. To me se dojmilo. svideti se kome: To mi se svidelo.omča..) osnutak osnov svojstvo. prezenta) omogućavaju opekotina opit. opštiti.) ormarić os.. mladež . proveren oprobani opseg opšti. osovina osa. zlatokrug ustrojstvo izvoran ormar. omogućava (3. petlja omladina.. eksperiment. l. (dem. ali: Na osnovu čega to tvrdite? osobina. značajka spočitavati (češ.. osioni oskrnavljen osnivanje osnivanje. ustrojstvo originalan orman. otočić . ormarić osa. ispričnica ispričnica prokušan prokušani obuhvat opći. ostrvce uzao mladež omogućuje omogućuju opeklina pokus oklada okladiti se oporba. zolja osećaj (senzacija) osećanje (emocija). opozicioni (opozicijski) opozicionar opravdanje opravdanje oproban. ormar. oporbeni oporbenjak isprika. osorni oskvrnjen osnutak (nakon 1991.) ormančić. odlikovanje oreol organizacija. računati) opovrgnuti ino dojmiti se koga. karakteristika osporavati. svideti. predbacivati osporiti ostalo ostaviti utisak. opštenje orden orden. (dem. svetokrug. općina. zasnivanje osnova.. proba opklada opkladiti se opozicija. općenje odličje odličje aureola. općiti. ogled. osovina osa osjet osjećaj ćutiti osoran. dopasti.

pada kiša sniježi. papir za pakovanje palata pametan.) otvorenje (svečano otvorenje) simo. zamatati zamotni papir palača domišljat. raskrinkati osumnjičeni osvestiti se otadžbina. domisliti se. idejan. idejnost. domišljatost. otidi otkud otok otok. domisao hlače pantera trakavica kmet papiga Papagaj . pantalone (franc.) otpozadi otvaranje (svečano otvaranje) ovamo ovlašćenje. zatopljenje ljuspati se straga. edem otopliti. otopljenje otpadati u ljuskama. pacovski pada kiša pada sneg padati kiša padati sneg. Pada sneg padavine paganstvo pakovanje pakovati. pada snijeg kišiti sniježiti padaline. ovlaštenje označavati označavati .označavam označavati. ovamo ovlast (nakon 1991.označavati označivati. otočić otočki ostvaraj (nakon 1991): Izvješće o uradcima i inim ostvarajima… raskrinkati osumnjičenik doći k svijeti domovina otići. papagaj otok. oborine poganstvo pakiranje (nakon 1991). (ijek. označava pacov. imp. maštovit. štakorski kiši. imp. domovina otići.). hlače panter pantljičara paor papagaj Papiga. označuje štakor. Molim dva pakiranja cigareta… pakirati. ostrvce ostrvski ostvarenje osujetiti. čakšire. spakirati. do tada ovlaštenje) označivati označivati . odostraga (lok.ostrvo. vispren. govorno češće: odi od kuda oteklina oteklina zatopliti.) otiđi. spakovati pak-papir. ljuštiti se (nije adkv.

pl. sportske šlape. peglati. glačati. tenisice ophodnja (nakan 1991.. grah (grah upotrebljava još Vuk St. hobla pereca (vrsta peciva) papirnati novac. slatka pavlaka.papirni. krhotine komadić komadić pl. poglačati (?) pokal prijamnik (od 1992) krajolik. vrhnje pozor. košnica pečat.. n. miška pčelinje društvo. špilja gljiva (pečurka = šampinjon) pediker glačalo.: Grgeč ima oštru gornju peraju… hobla perec . pozornost pazuho pčelac štambilj. odlomak. krhotine parče. Karadžić. pariska. ispeglati pehar. Šta ćeš sa tim parama? Pare ili život! paradajz (od nem.kobasica park pašenog pasoš pastrmka pastuv pasulj. kao i mrkva) pasus. žig pećina pečurka. slatko vrhnje. komadići pariška kobasica perivoj šogor putovnica pastrva pastuh grah odjeljak. žig spilja.) kiselo vrhnje. gljiva pedikir pegla. pejsaž palež penjati se: Mi smo se penjali (?) mirovina mirovinski umirovljenik pepeonik paraja. mileram pažnja pazuh. (dem. kup pejdžer pejzaž peljevina.: Grgeč ima oštro gornje peraje… perdaška. palež (takođe šara na psima u deskripciji) penjati se: Mi smo se peli penzija penzijski (ranije penzioni) penzioner pepeljara peraje. Što ćeš s tim novcem? rajčica bogatun sitni komadići. krajobraz. stavak športske šlape.) parčence. paragraf patike patrola pavlaka. Pun si novca. crveni patlidžan (arh. papirnati para: Pun si para. paradaisaepfel).) parajlija paramparčad. parčići (oblici "parčenca" i "parčić" se ne upotrebljavaju). komadić parizer. odsječak. f. komadić parčence .

pijaca (ital piaza). ručnik pesma slavuja. pevac petljati se petoro petougao. razdoblje perionica perpendikularan. osmerokut hladetina plac (kol. bakalin piljarnica piljarnica. piljara.).perika Perikle period. rižoto pisoar pižama. poj slavuja pesnica: I čvrsto mi stiskamo pesnicu…. pjehe) ručnik biglisanje pest: Čvrsto mi stišćemo pest… (češ. kokot kokot. petero peterokut. (kol. šnirati perut peške. osmougao pihtija. okomica peršin vezice žniravci. rižoto pišaonik pidžama grunt strop plakati se. šestougao. pešice (kol. tržnica piksla piljar. normala peršun pertle pertle. pidžama plac. normalan. plakati planet nasad plaća plaća modar modra boja beljiti se. bakalnica = minimarket pipak (pl. pešaka) peškir. pipci) pirinač. tržnica pepeljara trgovac na malo prodavaonica voća i povrća dućan povrća i voća pipac (pl. ranč plafon plakati planeta plantaža plata plata plav plava boja pleziti se vlasulja Periklo razdoblje praonica okomit. pepeljara pijac. šesterokut. pijevac. kokot pačati se: Ne libim se ufat se i pačat u tlapnje i himbe. bekeljiti se . pipci) riža. šaka (dlan nije neophodno stisnut) petao petao. žnirati pješice. pijetao. pěst) pijevac.

okraden smočiti.). skvasiti spol. podupirati poticaj pobuda poticaj. imitirati.pleziti se. poticatelj. poticati poticatelj pothvat podcrtati poanta izmet svjetonazor pogotovu pojednostavniti dar pokapati okrasti. podrapati. ijek. oponašati potpora poduprijeti. biti počašćen poderati poderati. genitalija polako: Vozi polako… polarnik polen. uprostiti poklon pokopavati pokrasti. počinje podesan. spolovilo polagano: Vozi polagano… polarnica (geog. pokraden pokvasiti pol. uraniti podražavati. podstrekivati podstrekivač poduhvat podvući poenta pogan.) pelud redarstvenik . izmet pogled (na svet) pogotovo pojednostaviti. podstrekivati podstrek. poticati poticaj.) plosnat slina na načelu pod svaku cijenu: Htio je pod svaku cijenu… popljesniviti počastiti. biti počastvovan pocepati. pocepan počinjati. podstrekač. podrapan počinjati. plaziti se pljosnat pljuvačka po čuvenju (znati nekoga) po principu po svaku cenu pobuđaveti počastvovati. poderan. počinje. podržavati podsticaj podsticaj. cvětni prah policajac beljiti se (lok. adekvatan podgrevati. podgrijavati i podgrijevati podpresednik podraniti.) podoban (?) podgrijavati dopredsjednik uraniti imitirati. počimati (lok. pobuda podstrek. iscepati pocepati. oponašati podrška podržati. počima (lok.

polisa (osiguranja) poljoprivreda poljubac. ljubiti. even though the word is part of daily prayers of Orthodox monks in the Hilandar monastery. podosta. celivati polomiti. priličan broj. poreza (arh. spominjati s pomoću naranča pompozan poimence opetovanje prostirka ponosit ponovno iznova popločati popravak podosta poprsje narasti: Jedva čekam da narastem… porculan poredati. poređani poređenje poređenje porediti. strgati.) porobljavanje polica (osiguranja) poljodjelstvo (nakon 1991. celov." porodilište rodilište . poljubac potrgati. u usporedbi s podrijetlo porezni porezni porez porobljivanje obitelj orodica. slomiti polovica polugodište polugodište poluotok polumjer polovica spomen spomenuti.) cjelov. značajan broj poprsje. slomiti. potrgati polovina polugođe polugođe. and is neither Serbian nor Croatian in origin. bista porasti: Jedva čekam da porastem… porcelan poređati. poredani poredba usporedba uspoređivati. spomenuti. opravka poprilično. u poređenju sa poreklo poreski poreski porez. "Serbian nationalists consider the word obitelj ('family') to be a distinctive Croatism. pominjati. prostirka ponosan ponovo ponovo popločiti popravka. spominjati pomoću pomorandža pompezan ponaosob ponavljanje ponjava. polugodište poluostrvo poluprečnik polutka pomen pomenuti. familija.

taca dvoriti koga promatrati. skroz potrebno potvrdan (potvrdne rečenice) povišavamo povlađivati (neosnovano davati za pravo i odobravati postupke). u potpunosti. štovanje.) jesan (jesne rečenice) povisujemo . golub pismonoša postavka. tacna posluživati koga. gorespomenuti.. delatnik poslužavnik. dopredsjedatelj potpuno.) posvema. ceniti. poštovanje. poštedni postepeno poštovalac poštovanje poštovati poštovati.) Portugalija porudžbina posebno. služiti koga posmatrati. od poslati) (poslat i dat. tjeralica nukanje potlak potkova gorespomenuti. poštivati potajice ponukati: To me ponukalo. izazvati: To me potaklo. glasnogovornik (cro. navesti. promatrač pismonoša postav: stalni muzejski postav slat (gpp. cijeniti. posve posve potrebito (nakon 1991. od poslati) zadnji djelatnik pladanj. posve potpuno. štovanje (arh) potajno. navedeni potpredsednik potpuno potpuno. naročito poseta pošiljalac poslastica poslastičarnica glasnogovornik Portugal narudžba posebice posjet pošiljač slastica: Cure mi sline pri pomisli na sve te slastice… slastičarnica poslan (gpp.. posmatrač poštar. patronizovati postupno štovatelj štovanje poštivati štovati..portparol. navedeni dopredsjednik. poternica poticanje potisak (negativan pritisak) potkovica potonji. postava: Stalna muzejska postavka… postaviti sto pošteda. tajno potaknuti. da ne bi bilo poslan i dan – sinonimi sa soljeno i obdanica) poslednji poslenik. potpunoma (lok..

povlašćen povlašćen.. pravica. ozlijediti. odojci praščići slijediti koga pravac pravac.): Ni med cvetjem nij pravic… pravičan. smjer pravica (kajk.. pravednost pravo: ići (voziti) pravo: Na raskrsnici idite pravo… pravolinijski pravosnažnost. ravnokutni trokut) pravokutan trokut luk porjak. pravosnažno pravougaon pravougaon pravougaon. slediti se nešto ređe upotrebljava zbog sinonimije sa glagolom slediti = zalediti prava (linija) pravac ("dvosmerni vektor") pravda. Pre 500 godina prebacivati.. poriluk blagdan pred: Pred 3 dana. Pred 500 godina. privilegiran pokaz (mjesečni. pravičnost pravedan. povrediti. predbacivati. privilegovan povlastica (mesečna. odotraga zaleđe posuditi posvemašan znanac kasni kazalište pozornica požrtvovni požrtvovnost odojak. znanac pozni. ofsajd (off side) pozajmiti. za gradski prevoz) povodom povraćaj povraćati povreda. pravomoćno pravokutan.. predbaciti ratiti koga.. kasni: (pozne godine. pozna jesen) pozorište pozornica. četvrtast četvrtast pravokutan. prasići prasići povlašten povlašten. pravičnost ravno: ići (voziti) ravno: Na raskrižju idite ravno. prebaciti . zajmiti pozamašan poznanik. pravokutnik (predlažem: ravnokutnik. pravougaonik pravougli trougao praziluk praznik pre/prije: Pre 3 dana. ozlijeđen ploha površina (dio ravnine omeđen pravcima) ploština straga odostraga. povlašten.. bina požrtvovani požrtvovanje prase. povređen površ površ (deo ravni omeđen pravim) površina pozadi pozadi: pozadina. za gradski prevoz) u povodu povrat bljuvati ozljeda. pravocrtno (predlažem: ravnocrtno) pravomoć.

predistorija (pre pojave pisma) prenaseliti. predavanje – nastava. pogledati.predat. preduzimljiv prefinjeno pregledati.prebivalište. preduzetnik preduzimač preduzimljivost. fah pregristi nešto (jesti na brzinu. predaja –pristanak na lišavanje slobode. posmatrati pregradak. razjasniti preduslov preduzeće preduzeti. poduzetnik poduzimač poduzimljivost. stolěća) predati . promatrati pretinac prigristi nešto preinaka pretpovijest prenapučiti prenapučen (koren: puk. lektura ređašnji (noviji oblik). prećutkivati prećutno. prejašnji (zastarina. prenešeno preobraženje preobući se preovlađivati preparat preporučivati. odmeriti pogledom. predočiti preduvjet poduzeće poduzeti.predan krajobraz predizborna šutnja prijeratni predsjedatelj pretkazanje pretkazati predvorje igrokaz predodžba (imati predodžbu o čemu) predodžba. prešućivati prešutno.) (nakon 1991. poduzimljiv profinjeno promotriti. raditi predano predeo predizborna tišina predratni predsednik predskazanje predskazati predsoblje predstava predstava (imati predstavu o čemu) predstava. rětka u spisima sa današnjih ekavskih teritorija nakon 13. šutke predaja: Prema predaji… prijašnji predati .) preporučati. zaglaviti prećutati. preporučujem . ćutke boravište: Promjena mjesta boravišta promjer prešutan uprešiti. pučanstvo) prenijeti – preneseno preobrazba poreodjenuti se prevladavati pripravak (češ. boravak prečnik prećutan uglaviti. prenastanjen preneti – preneto. prenastaniti prenaseljen. zaprešiti prešutjeti. preporučam redanje: Prema predanju…. s nogu) preinačenje praistorija.

celishodno primetiti. premetnuti prevashodno. pridikovati: Ne pridikuj!. težnja pretiti (nekome) pretkomora pretrnuti preturiti. primedba princ princeza preporučam zapreka preša. prestupnik prestupnik. pošarati razgovarati se s nekim (kol. zamjedba kraljević kraljevna .): Samo razgledavamo… prodika.preporučujem prepreka presa. žurka prijemčiv prijemni prijemnik prikaz prilično prilika priliv ( dotok) primeren. izgrednik izgrednik preoblaka presezanje. prijam prijam. držati prodiku prihvaćati prijazan. ugodan Dobar tek. adekvatan primereno.(pozdrav na rastanku) prijem prijem. popovati prihvatati prijatan Prijatno. spaziti primetiti. naročito prevaziđen prevazilaziti preživar prežvrljati. prijamnik domjenak. prijemnik prijem. prevrnuti. (za stolom). Doviđenja i prijatno. presizanje. tulum prijamčiv prijamni prijamnik prikazba priličito zgoda dotijek prikladan prikladno opaziti zamijetiti. preškrabati pričati sa nekim: Samo razgledamo pridika. delinkvent presvlaka pretenzija. presovanje prestraviti (se) prestup prestup. presovati. zabava . prešati. posezanje prijetiti se (nekomu) pretklijetka protrnuti premetnuti poglavito nadmašen nadmašivati preživač precrtati. prešanje prestrašiti (se) izgred izgred.

tlačiti. pritisak. posvojne zamjenice. trgovina. produženje.) produžetak produžiti. produljenje. dućan (tur. produkt (umnožavanja) proljetni proliti proljev proljevati propuh izumitelj izum pronicav pronicavost promidžbenik. prisustvovati prisvojni pridevi. pritiskati. stlačivost utoka privjesak (od privjesiti.priprema pripremiti. popratni popratiti. produkt (množenja) prolećnji prosuti proliv (prolivati) prosipati promaja. propratni propratiti. promicatelj vijak popratiti. cug pronalazač pronalazak pronicljiv pronicljivost propagator propeler propratiti. progovoriti proizlaziti izradak umnožak. produljak prozboriti. tlak. vješati) privilegij gospodarstvo priskrbiti potvrda kušati prodavaonica. vezati) privilegija privreda privrediti priznanica probati (hranu) prodavnica. organizovati prisajedinjenje siliti saglašivati se pristalica saglasnost pristrasno prisutan. pripremiti. stišljivost pritoka privezak (od privezati. propratni efekat priprava prirediti. suglasnost pristrano nazočan. popratni efekt . prisvojne zamenice.organizirati pripajanje prisiljavati pristajati pristaša pristanak. nazočiti posvojni pridevi. dućan (tur.) produljak produljiti. produžetak progovoriti proisticati proizvod proizvod.

đak prvaš. butik. ulica puta: Govorim ti treći puta! Navrati poneki puta… računalo. četvrtaci. sedmaci i osmaci. ulica put: Govorim ti treći put!. prvačići (đaci prvaci. trećaci. gledaoci puknuti: Pući ću… Puknuću… puls pumpa. propusnost jednostavan velečasni prosvjed. uradak krugoval trgovina. prodavnica. pl. petaci. šestaci. prodavaonica veseliti se čemu . kompjutor radnja (istraživačka). đaci prvaši prvotni psihopat gledateljstvo. propustljivost prost prota protest. prosvjedovati protupožarni protuslovlje protuslovlje. đak prvak. protestovati protivpožarni protivrečnost protivrečnost protuva provetriti. isto i drugaci. izazivanje prskati prskati: Ne prskaj! prskati: prska pršljen prsluk prstenaste gliste prtljag prtljag prut prut. crpsti punomoć šalabahter cesta. kompjuter rad (istrživački) radio radnja.propustljiv. izaziv. štap. proluftirati providan provokacija. dućan radovati se čemu propusan. špricati špricati: Ne špricaj! prštati: pršće kralježak lajbek. provokativnost štrcati. drum. dućan. đaci prvaci prvobitni psihopata publika. pumpati punomoćje puškica put. prvačići). proturječnost protuha prozračiti proziran izazov. klipa aci. šiba prut. štap prvaši. gledatelji puknuti: Puknut ću… bilo crpka. prvašići. Svrati poneki put… računar. lajbec kolutićavci prtljaga prtljaga šiba šiba klipa. pl.

ferije taliti. rastojanje razgledati razgraničen diferencija razljućen. rastvarati. dilanje otapalo. rastvaranje ravnjati ravnodnevica. proporcija. razrjeđivač rastapati otopina otopina. (merilo: Merilo uspeha…) razmera.radoznalost. dilovanje (droge. razmjer raznolikost raznolik razočaranje razvedenost obale razborito . znatiželjan brklja: Vlak je išao tračnicama prema mjestu gdje na cesti nema brklje razrezati rastresen rasap razvrgnuti zaruke raskrižje. raspolovljen Rasputin praznici. ekvinocij tkalački stan razbojstvo udaljenost razgledavati omeđen razlika srdit mjerilo (na zemljovidima): Zemljovid u mjerilu jedan naprama deset tisuća… omjer. talište preslica raslinje talina raspačavanje. križanje (od Križ) rasol raspačivanje raspelo raspoloviti. otopiti. raskršće (od Krst) raso rasparčavanje raspeće raspolutiti. raspolućen Raspućin raspust rastapati. rastvoriti. tačka topljenja rastavić rastinje rastop rasturanje. štampe) rastvarač rastvarati rastvor rastvor. racionalno znatiželja. otapati. ljutit razmera (geografska karta): Karta u razmeri jedan prema deset hiljada. radoznao rampa: Voz je išao šinama prema mestu gde na drumu nema rampe raseći rasejan rasejanje (svetlosti) raskinuti veridbu raskrsnica. odstojanje. ekvinokcijum razboj razbojništvo razdaljina. odnos raznovrsnost raznovrstan razočaranje razuđenost obale razumno. otapanje ravnati ravnodnevnica.

patriota rodoljubiv: Rodoljubiva pesma… rodoskrnavljenje rogalj (prostorni ugao). općina. (jesti od mila). zahrđao redak: Pročitati između redaka… redati redatelj redati epidemija redovit. Rumunj (pl. papica) rudača kita. domoljuban rodoskvrnjenje. njupica ruda rukovet Rumunija. pećnica rešo restovani krompir rezač. ribar rimirati. zarđao red: Čitaj između redova… ređati (reditelj) režiser rediti rednja ( epidemija) redovan. zašiljiti redatelj ribič. redovni redovno refleksija. kitica Rumunjska. rola (glumačka uloga) rolovani (rolovana plećka) rolšule. razviće rđa. zarezati. ćošak rokada rolna (papira). rol kuhalo restani krumpir šiljilo. ogledanje regrutovati rejon rerna. Rumuni) razmotati. rimiran: rimirani stih plotna reskirati naroditi se: Narodil se je kralj nebeski… domoljub. zarezivač. zarđati. rodoskvrnik prostorni kut. predio. rđav. rajon pećnica. papa (dem. kut rošada rola rolani (rolana plećka) koturaljke ružičast rožnica papati (jesti od milja). Rumunji) . razvijenost hrđa. patrijot rodoljuban. rimovan: rimovani stih ringla rizikovati roditi se rodoljub.razviti. razmatati rastava braka razvitak. alas rimovati. zarezivati režiser (reditelj) ribolovac. ručkati. hrđav. rodoskvrnuće. rolšue roze rožnjača ručkiti. zahrđati. redoviti redovito zrcaljenje unovačiti četvrt. Rumun (pl. razvijati razvod braka razvoj.

salveta ubrus pljuska vrhoskup. ćuška samit samoubistvo. saobraćanje saopštenje. pokopati šahta sajam sajmeni posuda za cvijeće lonac za cvijeće. sačekati sadržilac (mat. saksijsko cveće sala sala.. sahraniti šaht sajam sajamski saksija saksija. sabirci šablon sabran: Sabrani radovi sabrati: Saberi dva i dva. aula šalitra salvet salvet. (sadržaj) saginjati se saglasnost sahrana... saopštiti saosećanje. samoubojica šamšnita sandučić sanjkati se. sumit samoubojstvo. samoubica šampita sanduče sankati se.). nasankati santimetar saobraćaj saobraćajac saobraćajka (kol. prometovanje priopćenje. sanke sanke sanke. pričekati višekratnik kazalo .) sadržina. servijeta šamar. aula salitra ubrus. sankati se. suglasnost pogreb. nezgoda saobraćajnica saobraćati. pribrojnici šablona pribran: Probrana djela zbrojiti: Zbroji dva i dva. nasanjkati centimetar promet prometnik prometna nezgoda prometnica prometovati. izjaviti saučešće ruho ružmarin s onu stranu pribrojnik. priopćiti sućut. saobraćajni udes. izjaviti sućut . pokop. saonice saonice saonice. lončanice dvorana dvorana. sanjkati se. (sadržaj) sagibati se suglasje.runo ruzmarin s one strane sabirak..

sekretarijat sekutići seliti se: I ja se selim… šema.poteškoće sa višak želudačne kiseline) senica. tajništvo seliti: I ja selim… shema. sena septembar šepuriti se. uzrujati. šepurenje serenada šaptati. potpunoma savinuti: Savini žicu… svladati svladavati suvremenik spoznaja doznati scenarij zasladiti. pasemnik. (gorušica . sekretarica. cukoriti. . suradnik mrkva pantovi Šarava. sečivo sedeći sedište šegrt sekirati. sjedeći sjedalo naučnik uzrujavati. oštrica na sjedećke. potpuno. hladnjak senka. sena senka. šaptači suputnik suradnik suradnja. tajnica. posve. šaptači saputnik saradnik saradnja. shematski sjemenovod sjemenik. šapuće. pamudo gorušica sjenica sjena. ići na živce tajnik. sasma. saradnik šargarepa šarke Šarulja (ime krave) sastav sastav (momčadi) sasvim. šapće. pasemenik. pasjemenik. šećeriti rezati rezat: Nareži kruha. posvema. Šareka (ime krave) sastavak sustav. mudo. nervirati.šaputati. salčica. šematizovan semevod semnik. semenik. šepirenje podoknica . šematski. uzbuđivati. ići na živce sekretar. sastav (ekipe) posve. senf. sjenka sjena rujan (češki: zaři) šepiriti se. sjedećki. u potpunosti saviti: Savij kašiku… savladati savlađivati savremenik saznanje saznati scenario šećeriti seći seći: Iseci (naseci) hleba.

iseckani skala (muzička) škembići –. sirćetna kiselina širiti. nećakinja njihalo šetati: Šećemo se… prošetati: Prošećite se… shvaćati shvaćati. (posuda). prošetati:Prošetajte se… shvatati shvatati.. prostirati veš širokogrud. džezva šešir šeširdžinica sestra (od tetke) sestrić..lonac. fileke . asinkron šipak sir (?) mošt ocat. psikati čimpanza dojmljiv tračnice sinkronizirati. asinhron šipurak. seckati. sinkronizacija. digesativni sistem sitno isečen. anker. kosani ljustvica (glazbena) fileki. šibica žigica kotva žarulja žarulja od stotinu vata laštiti se sjati: Sunce sja. pl.M.ali: Sunce je sjalo.. širokogrudnost sisavac šiška. širokogrudo. lenger sijalica sijalica od sto vati sijati se sijati: Sunce sija. klatno šetati: Šetamo…. lončić klobuk klobučarnica sestrična nećak. nakosani kosati.. širokogrudno. sirket. shvataš si (nota solmizacije) šibica šibica sidro. siktati šimpanza simpatičan šine.Sunce je sjalo. sestričina šetalica. sinhronizacija. širokogrudost sisar šišarka. sinkron. šipak sir kačkavalj šira sirće.. kotva.šerpa (razlikuje se od lonca tako što šerpa ima: D / h > 1. šišarka sustav krvožilni sustav probavni sustav kosani.. tračnice sinhronizovati. šišarica sistem sistem krvnih sudova sistem organa za varenje. rajngla (lok. octena kiselina sterati rublje širokogrudan. nakosati..) lonac. shvaćaš ti (nota solmizacije) žigica.saksija. iseckan sitno seći. ) šerpa.. a lonac h / D > 1 C. sinhron.

pomerati. sklanjati školati se. skijati. skije.. smjelo. rastrgnuti. rastrgnut. potrgan. proslava šleper. špek slavina. potrgan.. bale sliv šljunak. slanina slavina. snalaziti se. razumno. micati školovati se. rastrgati slonovača Slovenci.) snalažljivost snalažljivost. česma slavlje... rospija skraćenica skrob slagač slagalica slanik slanina.) veselica. polaziti školu škorpija. potrgati. smelo smer ("jednosmerni vektor") smetati (+ DAT): Smeta mi. šišmiš slepilo slezina sličuge sline. slovenački Sloveni. razumljivo.sklanjanje.. slomljen. polaziti školu štipavac.) šoder potrgati. smiono ? (pravac) smetati (+ GEN): Smeta me. slovenski smatrati: Ja smatram da. skijati. fešta tegljač (?) šišmiš sljepoća slezena klizaljke bale. smeo: Od Vas je to bilo smelo. rastrgnuti. skijaš snabdevanje snabdevanje. tegljač slepi miš. slavenski držati: Ja držim da. smučar. škorpion kratica škrob slagar slagaljka solenka špek.. smeo. dovitljivo . veselje. smion: On je bio tako smion….. pipa (kol. rastrgati bjelokost Slovenci. dovitljiv. škorpion. smučati. slovenski Slaveni.. skijaš opskrba opskrba. suvislo dosjetiti se skije. racionalno smisliti smučke. opskrbiti se snaha ukosnica dovitljivost dovitljivost. snalažljivo sklonidba micati. aspida. smion. šmrklje sutok (nakon 1991. šoder slomiti.. smisleno. deklinacija sklanjati. snabdeti snaja šnala (nem. snlažljiv. rastrgnut.

popis. Španac/Španjolka španski snesti. udvorica. pl. predbacivati. mlakonja sopstveni. popisivanje spočitavati. 3. nositi (jaja): Kokoške nose jaja – juče su snele svaka po jedno… Snežana i 7 patuljaka snimak snishodljivost. ali kasno su mu bacili pojas za spašavanje… spasiti. da ne bih ovisio ni o kome. lista. spasit ću te. nepreporno sport sprat spretan spašavati: Malo je nedostajalo da ga spase. spočitat = računati) spojnica. pl = spasu (nisu uspeli svi da se spasu). pl = spasu (nisu uspjeli svi da se spase) ložnica (?) osebujan osobitost pribadača. lošiji. veza spolja spoljašnji spoljašnjost. preporno. špenadla spermij. spermiji popis spočitavati spojište izvana vanjski vanjština porječkati se nuzgredan štednjak prijeporno. neosporno. prepor. Španjolac/Španjolka španjolski asavati: Malo je nedostajalo da ga spasu. dodvorica (približni supstituent. vanjština sporečkati se sporedan. 3.) Snjeguljica i 7 patuljaka snimka udvornost. ali i spasiti spavaća soba specifičan (karakterističan) specifičnost spelovati. neprijeporno šport (od 1991. srikati. nesti (jaja): Kokoši nesu jaja – jučer su snesle svaka po jedno…(kajk. zaračunavati (češ. spořit = štedeti) sporno.sneti. inferioran šporet (češ. spor. smočnica špinat Španjolska. da ne bih zavisio ni od koga. nije ekvivalent) sol leća (optičko. očno i povrtno) Sofoklo kratke čarape so (nota solmizacije) šalica. osporavati. očno i povrtno) Sofokle sokne sol (nota solmizacije) šolja. šmokljan vlastiti: Osobno skrbim za vlastitu sigurnost. pripisivati. vlastiti: Lično brinem o sopstvenoj bezbednosti. nesporno. srikanje špenadla. spretan . pribadača spermatozoid. WC školjka šmokljan mlakonja.) kat fletan. špajz spanać Španija. spermatozoidi spisak. snishodljivac so sočivo (optičko. prijepor. pl. ali i spašavati spasti: spašću te. ali kasno su mu bacili pojas za spasavanje…. WC šolja šonja šonja. spelovanje.

metnuti stepen stepen stépenice stepenište . stajalište: Gledajući sa mog stajališta startati kip. kipić stavak pače pače. majur šogor. možda bi želěznička stanica bila nazvana "vlakodvor". dapače staviti. tiskati tiskanica kolodvor (kalk prema němačkom Bahnhof – nespretno prevedeno kao "dvor(ište) za kola" kolo-dvor". ne mora nužno biti u blizini "kolodvora" – dvora na kojem s ranžiraju kola. dapače. die Bahn = pruga. Što je s vama? stožer stajalište: autobusko stajalište štapovi: Hoda pomoću štapova… staklovina staklar staja tisak. put. statueta stav čak štaviše. vekovni sredovečan (muškarac) sresti (se) srez. atar srodnici po ženidbi ili udaji u istom stepenu srodstva Šta ima novo? šta: Šta je sa vama? štab stajalište: autobusko stajalište štake: Hoda sa štakama… staklasto telo (corpus vitreum) staklorezac štala. dvori sa mnogo kolosěka na kojima se slažu vagoni. kolosěk. tiskara. štamparija. staja štampa. město sa koj se obavljaju polasci vozova. šogorica Što ima novoga? Što je nova? što. U suštini. čak. čak štaviše. Šulek bio nešto ranije ubacio češk rěč "vlak".sprovođenje sprovođenje sprud sraman Sramota me (je)… Stidim se… srazmerno. relativno sretnik okoliš srednjovekovni srednjovjeki. prema tome – "prugodvor" tj. Da je B. vjeki (?) srednjovječan susresti (se) kotar. štoviše metnuti. staviti stupanj stupanj stube. štampati štampana stvar stanica (autobuska ili železnička) provedba provedba prud sramotan Sram me (je)… Stid me (je)… razmjerno.). relativno srećnik sredina (životna) srednjevekovni srednjevekovni. želěznica. naprotiv. štinge (lok. stepénice stubište stanovište: Gledajući sa mog stanovišta startovati statua. štenge.

prljav strpljenje struk.): Deset na treću (potenciju) sram. strahovit.) zbiljski.): Deset na treći (stepen) stid. sramežljiv. prljavština štrokav. strasno: Strastveni pušač. stotinka (samo u sportskoj terminologiji) stotinak štrajkovati strana (u knjizi i na internetu) strastveno. stravičnost. leš životinje strvinari.). crkotina.) stol. potpetica štiklirati (staviti oznaku ispravnosti) štipaljka. stidljivko stidljiv.). strahota. želudac. štrčati. presto što? = zašto? stojeći stolica stomak. pl. ja stiskam sto što: Drago mi je što… Srećan sam što… Ko je kriv što postoje agresivne igrice… što: Nešto što se šapne… sto. sramiti se. sg. stvaran zbilja . lešinari stub student studije studije (f. stidljiv. stršiti stric.) stvaran stvarno potencije(mat. prijestolje zašto? na stojëćki(kajk. stidljivko štikla.. stojeći stolac želudac. sramežljivac sramežljiv. sramežljivac potpetica dati kvačicu (staviti oznaku ispravnosti) kvačica dati kvačicu stiskati. pas strvina.stepenovanje (mat. stravičan strčati. trbuh stote. zmazanoća z(a)mazan. čika strofa štroka. štipalica štirkati stistkati. strahotan stršiti stric. trbuh stotinjka stotinjak štrajkati stranica (u knjizi i na internetu) strasno strahovitost. stojëćke (kajk. zaprljan strpljivost pas lešina. lešina.. ja stišćem stol da: Drago mi je da… Sretan sam da… Tko je kriv da postoje agresivne igrice… šta: Nešta šta se šapne… (kol. stideti se. striček kitica nečistoća. leš životinje l(j)ešinari stup sveučilištarac. visokoškolac studij studij (m.

previše suvo meso/riba svađalica svađati se svađati se. šnajder(ka) švargla zbilja zbilja zbilja zbilja. zbilja stvarnost. žilnica lovice (igra trčanja za kim i lovljenja) taština tašt praznoverje dvojba.) šuljati se. stvarno sudija sudija. posvađati se Švajcarska svakidašnjica svakodnevica svakodnevni svakodnevno švalja.stvarno (prilog) stvarnost stvarnost. ušuljati se juha. isuviše. posvaditi se Švicarska svagdašnjica svakodnevnica. prišunjati se. svagdanji svagdan švelja. svagdan svagdašnji. sudinica sudovi sudovi sudovi (krvni). praznoverje. Schwepffel) spužva (ital. previše sušeno meso/riba svadljivac. sutkinja posuđe suđe žile (krvne).) sumnjičiti dvojben sumpor. šugice (igra trčanja za kim i hvatanja) sujeta. buđola suština suviše.) sumnjičiti. sudovnjača šuge.) šunjati se. materija surutka sušeni svinjski vrat. žveplo (nem. tašt sujeverje. zbilja sudac sudac. šnajderica (kol. jušno supruzi tvar sirutka buđola bit preveć. podozrevati sumnjiv sumpor sunđer (tur. praznoverica sumnja. taština sujetan.) prezbušt . prkonjica svaditi se svaditi se. ušunjati se supa. dvojiti sumnjičavac (pron. sumnjati sumnjičav (adj. čorbasto supružnici supružnik supstanc(ij)a. prišuljati se.

natjecati se. takmičiti se. navratiti svratiti: Svratite malo do nas.) pečenka okrutan suita krijesnica navratiti navratiti: Navratite malo do nas..svaštojed svečana sala. takmac natjecanje. svinjokolje. svekrva sveska sveska sveštenik. okrutan svita svitac svratiti. aula svečara.. utrkivati se. tablično ploča (u učionici) vrelište ledište točno samozatajan tak(o)v. iznimni gosti svjedodžba svekar.. sveštenstvo svetlarnik sveznalica svinjokolja svinjokolja. tajnovit. tak(o)vo natjecatelj. stopalo tabela. beleg takt (u muzici) taktica svejed aula svetkovina. svećenstvo vidnik sveznadar koljevina koljevina. takt taktna crta . svetkovina.. takmac takmičenje. misteriozan. kolinje (kajk. navratiti: Navratite malo do nas. svekrva bilježnica svezak svećenik. takmičar takmičiti se takođe takođe taksa taksena marka taksena marka. utrkivati se također također pristojba biljeg biljeg mjera (u glazbi). tak(o)va. takva.. natjecatelj natjecati se.. takvo takmičar. svečari svedočanstvo svekar. koljevina svinjsko pečenje svirep. mističan takav. svrsishodan svugde taban. tabelarno tabla (u učionici) tačka ključanja tačka mržnjenja tačno tajanstven. utrka. svrhovit svagdje stopalo tablica.

: tabe) teškoća. temeljno teniser." tekući (mesec) telegram telepata temeljan. svod tečan tečno stanje: Tečni puder.) tekovina. tečevina. tiganj. podvornik . valovit talasast. poteškoća testament testera testera testera. srpska “Bosanska vila” žustro je reagovala: “I opet je skočila nesita hala. stečevina (nakon 1991. na kom vi tako neosnovano i šovinistički gradite svoju sadanju i buduću slavu i veličinu. tenisački poučak. (mada se do 1989. tečan tegla val valovit. Tacshe) tašta. tekući staklenka tečevina. čistačica. tast tastatura tavan tavanica. domar (?) brzojav telepat temeljit. ali pazite.) tavanica. poučak sag tava poteškoća oporuka. plafon (franc. stečevina: Kada je 1892. plafon tavanica. u nastavi tehničkog odgoja učio izraz "slovište") krovište strop strop strop.. ispiliti podvornica. kao svog hrvatskog narodnog junaka prikaže. svod tekući tekuće stanje: Tekući puder tekućina.. temeljito tenisač.) pila.. žaga (lok. tasca) punica. valovit darovitost tanjur plot taška (ital. teniserski teorema teorema tepih. hoće i on.. tipovi i običaji”. da i uz sve to perje. đuveč. da nam otme i pohrvati našeg Kraljevića Marka. Lijepo se i lahko braćo – a još bolje ebraćo – kititi i dičiti tuđim perjem. teorem teorem. posljednja volja žaga pila. jer se ć polako pročišćava između nas i vas ovaj tamni i nestalni teren. tava (pers. val talasast. tekuća voda tečnost. poručujući svojoj pozorišnoj družini da ga u Beču prilikom ove muzikalno-pozorišne izložbe. plafon.-tur. uzbiban uzbiban. punac tipkovnica. ćilim tepsija. ne ostanete golišavi. valovit talenat tanjir taraba tašna (nem. da svojim grabljivim kandžama zgrabi i privuče u oje opako i nesito gnijezdo još jednu našu. pretesterisati tetkica. velim baš našu srpsku stečevinu i ponos.talas. I opet se gao polutanski zagrebački “Vijenac” u broju da nam otme i prisvoji uza sve ostale još i našeg pskog najvećeg narodnog uzor-junaka. godine povodom bečkog izvođenja predstave “Kraljević Marko” (Srbina katolika) Petra Preradovića zagrebački “Vijenac” pisao da se u Markovoj ličnosti “zrcali hrvatski život.

trenerica trenutno trenutno. satruliti natuknica tava tikvanja naklada naslov nasloviti.. satruliti truliti. plac utrke.. trkati se Trnova Ružica. utrkivati se Trnoružica trobojnica romobil pločnik pločnik trokut. takmičiti se. trunuti. istrunuti. istruliti. trokut. pantljika transformacija travnjak Treba mi Vaše mišljenje… trenerka. trokutast trpezarija truba trućanje. istruliti. nogostup trougao. momentalno trezan trezven. traćiti traka.. laprdati trunuti trunuti. trouglast. naslov titulisati. uspavana lepotica trobojka trotinet trotoar (franc. trokutast blagovaonica trublja natruha trabunjati. talioničar toplina toplinski: Toplinske zrake. laprdati. titulirati tle. tratiti vrpca pretvorba tratina Trebam Vaše mišljenje… trenirka trenutačno trenutačno trijezan samosvjestan (nema adekvatnog ekvivalenta) (apstinent) trg.. govoriti koješta. tečajem (nakon 1991) talionica. (drobljenje) trućati. nogostup trotoar. zemljište: Ispitivanje uzoraka zemljišta… točak točak tocilo. topioničar toplota toplotni: Toplotni zraci. brus tokom topionica. strunuti . samosvestan trezvenjak trg trke. trougaoni.). titulirati tlo: Ispitivanje uzoraka tla… kotač kotur brus tijekom (od 1991).teza tiganj tikva tiraž titula. baljezgati truliti.

tužaljka tvđava. bolećiv tužbalica.) tvoriti na dušak tuzemstvo Po srijedi je… isprva isprva glede (čega) zasigurno. tvrđa tvor. na liniji (čega) u svakom slučaju. u svakom slučaju u svezi (čega) ubojstvo. odstojanje.). utopljenik ugodnost (npr: ugodna sjedala) dobnost (odnosi se na ergonomiju: npr. torac (kol. udoban ležaj. utopljenik mrva tučnjava tući osjetljiv tužaljka tvrđa. ugljen udova udruga (od 1991. ugađati – činiti nekome ugodnosti (radnje zbog kojih će se osoba imati pozitivne emocije) udovica udruženje ugalj. u Srbiji U pitanju je… u početku u početku. tučnjava tući. na dah u našoj zemlji. ugoditi. s početka u pogledu (čega). tvđava. rastojanje. "ugodno ste me znenadili" ili "neugodan čovek – čovek sa kojim sam imao neugodnosti"). udavljenik. učesnik učestano čestota (nakon 1991. biti tugaljiv. po pitanju (čega). osetljiv. npr.trunka. sudelovati ućutati ućutkati udah udaljenost. udobna fotelja. razdaljina udar (u muzici) udaviti se u reci. ugodna sedišta) za razliku od – ugodnost (odnosi se na ono što godi – češće u emocionalnom smislu. utvrđenje tvor tvoriti. graditi. činiti u dahu. trošinica tuča. što se (čega) tiče. zasigurno u vezi sa (čim) ubistvo. štto se tiče (čega). ubica ubiti.) ugljen. utvrda utvrda. usmrtiti ubrizgati učauriti ućebati se učesnik učestalo učestalost učestvovati. ugljan . mrvica. učestanost sudjelovati zašutjeti ušutkati udisaj udaljenost doba (u glazbi) utopiti se u reci. udobne cipele. ubojica umoriti uštrcati učahuriti ? sudionik.

"fordaljka" oplošje okus (gastronom. prematati preminuti. uopštavati upečatljivost. ukus (npr." Lazo M. suptrahend umazan. ugledan. veština umeti. iluzija. jedinstvenost. tj. uopšteno uopštiti. uzoran. karakterističnost. Kosti Ruženje jezika U tom smislu je collegue . uprti. unutarnji uobrazilja. zamatati.. specifičnost uperiti. Mjesto taksa kažu pristojba. iluzija. ugaoni. himba umatati. umanjitelj zamazan. uglomer ugaona brizna ugled. općenito uopćiti. umanjilac. uzorit ugljik uhititi. tlapiti uopće. uobrazilja umotavati. premotavati umreti. priviđenje. ujutru: Ujutru dolazim po tebe… ukapljavanje ukrašavanje ukrštenica ukrštenica. preminuti univerzitet kut. zmazan znati: Znadeš li plivati? hiniti. zamotavati. mjesto marka govorili su biljega itd. Cio svijet kaže telegram. ukusno. osebujnost uprti. uhićenik uhidba. privid uopšte. uzoran ugljenik uhapsiti.kolegijum bliži značenju zajednice kolega – od đaka do profeso Moglo bi se dodati da novi termin (nakon 1991. kutomjer obodna brzina ugled. uhapšenik hapšenje zatvor.ugao. što je u korporativnoj i esnafskoj zajednici imalo javno-pravni značaj Hrvtski jezikoslovci su mislili da to znači ukupnost znanja. diminuend. zejtin (tur. varka. maslina) ultrakratki talasi umanjenik. zajednicu docenata i studenat nastavnika i đaka. kutni.. uobražavati. umrijeti sveučilište "Riječ univerzitet je ispočetka označavala “universitas”. uopćavati osobenost.) za višu školu – veleučilište – nema logičn analoških dodira sa značenjem rěči sveučilište. rešenje križaljka križaljka. uhićenje zatvor ujak ugristi: Pas me je ugrizao… ujutru: Sutra ujutru.). biti u stanju. uprljan umeće. ukusno ulje. individualnost. Sve oči su bile uperene u njega… fraklić unutarnji. u oblačenju) ulje ultrakratki valovi umanjenik. ujutro: Ujutro dolazim po tebe… ukapljivanje ukrašivanje.. ukrštene reči. Sve su oči bile uprte u njega… .. "ufordenica" ukupna površina ukus. unuče (rakijska flašica) unutrašnji. znati: Umeš li da plivaš? umišljati. apsana ujak ujesti: Pas me ujeo… ujutro: Sutra ujutro. nutarnji tlapnja. oni brzojav.

paralela upraljan. štipkati . Strah me je da… usporediti usporediti. zmazan (lok. uskogrudno. prištinuti. prepasti. uslovljavanje usmeriti usna. usredotočen valovit. štipati.uskrsni uskrsni uvjet. paralela zamazan. štipkati. mašinu. kulpturu. sranje. usnice usredotočiti. isprljan uprljati. uskogrudo. ispljati uput uputstvo Ura! (povik kojim su preci jurišali na protivnike: "U rat!". uskogrudnost uskrs .upijač uplašiti. uštipiti. grešku. uvjetovanje upraviti usnica. pometnju. usne usredsrediti.uskršnji.) zamazati. vaskrs . utok usedelica usidriti usidriti se usisivač ušiti. itd) uređaj. hidrocentralu. uvjetno. most. napraviti: Napravite taj posao brzo… napraviti: Kako da to bolje napravim… uraditi: Kako da to bolje uradim… napraviti – samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuću. uskogrudost uskrs . preplašiti. Plašim se da… uporediti uporediti upoređivati uporednik. čoveka. uskogrud. gaf. naprava uređenje: Uređenje stana… urma ušće. dete. usredsređen ustalasan ustanova uštinuti. unatoč zaprljan. isporediti uspoređivati usporednica. zamazan. uvjetovanost. preokret. sprdnju. štipati. uslovno. dar mar. čudo. zaprljati uputnica uputa Hura! učiniti. zmazan. zaprljan upravitelj unatoč. uzbiban uštipnuti. zaprljan upravnik uprkos uprkos uprljan. daj da ti to ušijem. uslovljenost. zid. robota. promašaj.vaskršnji uskršnji uslov. drum. učiniti: Uradite taj posao brzo… bugačica prepasti. usprkos usprkos. sprava uređaj: Uređaj stana… datulja utok usidjelica ukotviti ukotviti se usisavač zašiti uskogrudan. glas "h" dodali su neslovenski narodi) uraditi.

utiče. verovati (nekome): Uzdaj se u se' i u svoje kljuse… uzengija. uticati. utoliti glad uticaj. prezati pred nečim usvajanje (deteta). upliv. zrakoprazni prostor vanilija iznimna situacija izvanredno probava. pouzdati se (u nekoga).). bariti. usvajanje (dece) utažiti žeđ. upliv. umjesto da zdvajam… stremen gablec užinati uzor prouzročiti kipar. vajarka.ustručavati se. svariti variti. kiparica ?. uho uvršćen uvrštavati: Uvrštavam… uzan.) umatati (dar). stremen užina užinovati uzor. usvojeno dete usvojiti (dete). pelcovati vakuum. izvajati vakcina vakcinacija vakcinisati. (ekavski = ijekavski . model uzrokovati.) cušpajz kuhača varav zdati se (u nekoga). kuvati (dalm. uzak: Uzane pantlone… Uzana uličica… libiti se (nečeg) posvajanje (deteta). kuvati varivo varjača varljiv . praviti kip cjepivo cijepljenje cijepiti bezračje (nakon 1991. doveče uvek uveliko: Uveliko se primenjuje u tehnici… uviđaj uvijati (poklon). utjecajan utihnuti: Buka je utihla… utičnica dojam navečer svagda uvelike… Uvelike se primenjuje u tehnici… očevid (nakon 1991. posvojče posvojiti (dete). umotavati uvo. umotavati uho uvršten uvrštati: Uvršćujem… uzak ufati se (u nekoga): Ufam se u modernu Hrvatsku… Umjesto da vjerujem i ufam se u druge. uticajan. imati poverenja (u nekoga). probaviti kuhati. bezvazdušni prostor vanila vanredna situacija vanredno varenje. utječe. utjecati.) utihnuti: Buka je utihnula… utikač utisak uveče.uticaj. mramornik vajati. prouzrokovati vajar. posvajanje (dece) utoliti žeđ i glad utjecaj.

večeri. zaručiti se. verenik. večeri. večeri. zaručnik. vijavica: Vije snijeg… vek. odgajati Babilon zrak večer (f): Dobra večer. odgojateljica odgoj odgoj odgojiti. večeri. štruca (kol. zaručnica. Wurstchen . odgajati Vavilon vazduh veče (n): Dobro veče. večeri.stroj za pranje rublja) umjetni vezano uz: Vezano uz ovu temu… vezanje: Vezanje atoma… svjetlost dana –. večerima. večerima. večeri. Acc i V sg. dominantni septakord Veliko hvala! venačne planine veridba. veče. (Ranije: Izišlo djelo na vidjelo…) viklanje roglje vilica viličar (nakon 1991. vaseljena (starosl. ofingeri veš-mašina veštački vezano za: Vezano za ovu temu. večerima. večeri (veče).) velelepan veličanstven veliki durski septakord (u muzici). večeri pl. ali se deklinira kao imenica ženskog roda (sem N.) – večer: sg: veče. večerima vijavica stoljeće štruca veleban veličajan dominantni septakord (u glazbi) Velika vam hvala! ulančane planine zaruke. večeri. vejavica: Veje sneg.kobasičice) gradić uš sajam svemir. jufka (lok. gnjida. varošica vaš vašar vasiona. odgoj vaspitati.. svetlost dana viklovanje vile viljuška viljuškar viršle (nem. večeri. večeri. večeri. dotad .).varoš. veče (neutrum).. večeri. razvrgnuti zaruke vjeroispovijed vjeronauk vjerojatnost rublje vješalice. raskinuti veridbu veroispovest veronauka verovatnoća veš. večerima. večeri. svemir. vaspitačica vaspitanje vaspitanje. gnjida. kosmos vaška. večeri.) perilica (nakon 1991. verenica. večer. odgojiti. ijek. rublje vešalice. kozmos uš. gradić. večerima vejati. vezivanje: Vezivanje atoma… videlo: Izašlo na videlo…. lisna vaš vaspitač. veriti se. večeri. lisna uš odgajatelj.) hrenovke (priprema sa hrenom) . sg: večer. aufingeri (kol. večeri pl.). večeri. vaspitavati. stoleće vekna.

CM: vodopad ima veću vertikalu od horizontale. primitivni seljaci 'škovacini' (đubretari). zahvaćati .) vodonik vodopad. – prvi put upotrěbio predsědnik države Tuđman. prost narod. železnički voz vratanca vredan vredan. fukara. industriozan vredan. dogrijavanje zahvaćati zabiberiti začauriti začepiti.) vodolija (zod. vratašca radin. zagovarati (2) zagrevanje. zapušiti zadatak zadnji zadocniti. i smišljeno je s naměrom da vrěđa: "hrvatski narod i srpsko pučanstvo" = srpski kmetovi ili seljaci. kmetovi itd. nacion. zakasniti zagovarati (1). marljiv. (Sličan priměr vrěđanja su Vlasi u TV seriji 'Velo Misto'. vođ. nit vo vođa ustaške kvislinške države vođa. plemensko. světina. trudoljubiv. buržuji vs. Strikan i Netjak. radin vreo. vruć vreteno vrlina vrsta ličnog / kolektivnog identitetskog dokumenta vrsta: To je vrsta guštera… Vrućina mi je!. soldat (ital. tkđ. vožd (starosl. nacija većma od/nego Bizant nit vol poglavnik vođa vodenjak (zod. a slap obrnuto) vođstvo vojnik vonj voz. marljiv. već feudaln klasno – plemstvo ili vlastela vs. zapapriti začahuriti začepiti zadaća stražnji zakasniti zagovarati (1). ni etničko. nem. pučanstvo ili puk. i vrsta Vruće mi je! pučanstvo. Sa njima je i Šjor Pučanstvo č je ime contradictio in adjecto – 'gospodin seljaštvo'). god. raja.) životinjski miris vlak. slap (def. proleter vlastela vs.. gdě se još 1983. biološko-srodničko. puk. tokom 1990-tih "pučanstvo" je silom prilika postalo sinonim za narod. da bi se prikrila prvobitn naměra.) vodik slap vodstvo vojak. marljiv marljiv. radin. očituj stavljanje pravoslavaca u Hrvatskoj u pejorativan kontekst. radin radin kipuć vruć kolovrat krepost iskaznica vrst: To je jedna vrst guštera…. dogrevanje zahvatati.više od/nego Vizantija vlakno. patriciji vs. stvar značenje reči nije ni demografsko. dekoncentrirati koga zagrijavanje. kipuć vreo. puk (stara rěč sa smišljeno proměnjenim značenjem za Srpski narod (srpsko pučanstvo) u Hrvatskoj 1990. etnos. narod. Međutim. Vruće mi je! vulgus. plebs.

brtvilo. prevlaka zanat. zastavničar zašto? Zašto si me udario? zatelebati se zastor. obrtništvo. firange ovisiti o.) skupa prisegnuti (ponovo od 1991. zabrtvljen čep. ušrafiti (kol. ali prihvaćeno: ovisnik o supstancama zaviti. zaspeš. zaspim. zatvarač zaštopati (se) zar. zafrknuti zafrkavati .zaista. ovisno o ufrknuti. iz kajk. barjak stjegonoša. zafrkavati doista uistinu skupno (nakon 1991. čep.. (ijek. zarez zaposlenje. stvarno. šta (kol. zanatlija zanatska radnja zanemariti – zanemarljiv žaoka zapakovati. "zar" se ne koristi frekventno zašiljiti. uistinu. odista zaista. zaspem. ocena zakopčavati zakrpiti. zaptiven zapušač. zaptivka. zapošljenje) zapovest zapovest: 10 božjih zapovesti zapravo. barjak zastavnik. umotati zapaljenje. zanatstvo. zarezivati (olovku) žarište (fokus) infekcije zarobljavaju zaspati. ustvari zapremina. zaspi. zastava. odista. zapakirati upala zarez zapošljenje zapovjed zapovijed: 10 božjih zapovjedi zapravo obujam brtviti. zagušiti (se) zar zarezati. vaistinu zajednički zajedno. procena.).) prisega (ponovo od 1991.) prosudba. doista. krpiti zamenik vođe ustaške kvislinške države zamljouz. svečano obećati zakletva zaključak. volumen zaptivati. zaspiš. zabrtviti. zaptivač.) zavitlavati. zastava. šiljiti (olovku) žarište (fokus) infekcije zarobljuju zaspati. zavisno od.): Šta (zar) je već završilo? (transl. ocijena zakapčati (kajk. zaspe (?) stijeg. zabrtviti. krpati doglavnik prevlaka obrt. zatvarač zapušiti (se). uviti. skupa zakleti se. zakopčavati zakrpati.). barjaktar zašto? = što? Što si me udario? zatalebati se zavesa zavisiti od. upla zapeta.. zaptivati. obrtnik obrtnička trgovina/dućan zanemariti – zanemariv žalac zamotati.

živinarsvo životne namirnice žiža. skrivečke (s mekim č) žmirice (dječja igra). žvačeš. šaraf.M. žvaćeš. žumanjčana vrećica hitati. žuriti se žvakati: žvačem. žumančana kesa. škiljiti. prezent: žvaćem. šeraf. suma grm grmlje: Skriva se u grmlju… drhtalica. zašerafiti-odšerafiti. žvačemo. zeleniš želudačni zemljak zemljotres Zevs zgrada opštine žica žičara zid (šupljeg organa ili suda) zidana (kuća) žito (u užem smislu). žumancetna kesa žuriti žvakati. grm. žvače. skrivača važan uskličnik zraka: sunčeva zraka se probijala škiljav. uzvanik – pl. peradarstvo živežne namirnice žarište. žvačete. zaviti-odviti. žmirice. zrikavost. zvanice. usud huda sreća zlatarnica trnci žmiriti: Žmiri!. žmiriti = čkiljiti. uzvanici vijak. žučna bešika žumance žumance.zavrtanj.. žarište (u medicini) zla kob. šraf. žmirkati = treptati žmurke žmurke (dečja igra) značajan. zavinuti-odvinuti.. juvelirnica žmarci žmureti: Žmuri!. zašarafiti-odšarafiti zbroj. želatina grincajg želučani suzavičajnik potres Zeus vjećnica drot (nem. uzvanici . od značaja znak uzvika. škiljavost žučna vrećica. džbun žbunje: Krije se u žbunju… želatin. zašrafiti-odšrafiti zbir. fokus zla kob. žučni mjehur žumanjak žumanjčani. huda sreća zlatara.. žvaču. važan. žele zelen. zažmureti. struna uspinjača stijenka (šupljeg organa ili posude) ozidana (kuća) pšenica perad. usud zla sreća. govorno: žvaćem uzvanik – pl.žvat+jem = žvaćem (C. žica. suma žbun. Drat). uzvičnik zrak: sunčev zrak se probijao zrikav. zažmiriti skrivača. bitan. Jotovanje u prezentu dolazi zbog tvorbe od glagola "žvatati" . žučna kesa. pšenica živina.) zvanica – pl.. fokus..

) vretence. prigovarati. zarasti.) zaporka (nakon 1991. kušnja bojnik. rod: Ovogodišnji rod grožđa… sapunjati . urod: Ovogodišnji urod grožđa… sapunati iskušenje. građevna dozvola (nakon 1991.) stečevina (nakon 1991. kušnja major. pomladiti se. uspostava podmladiti se. opičen (žarg. precrtati usustaviti. tanad (zbirna im. građevinska dozvola tekovina. Imaš pravo. razgođe marva šiti: Ja šijem… šiven. šivana. tane uprti.) konzultirati. kuršum. konjska smrt zacijeljeti (nakon 1991. general-major kapetan (oficirski čin) zastavnik uspostavljenje. stečevina vilin konjic zaceliti. uholaža.). mesto plurala) uperiti. general bojnik satnik (vojno-časnički čin) stožerni narednik. nema sinonima kao što je to slučaj sa npr. pošarati. šivena. vreža: Jagode se bespolno razmnožavaju pelcerima… otkačen (žarg.. podmlađen. tečevina. fićukati profućkati zanovijetati spačka šarati. s ciljem prikrivanja jezičkog podrětla. prežvrljati sistematizovati. zašarati.) rod. uprt ferije (kao pluralia tantum – Ove ferije…): Na ferijama… ferij Na feriju… Unatoč purizmu. preuzet je germanizam jer za ovaj pojam u srpskom jeziku postoji samo jedna reč – raspust. Ovaj priměr demonstrira selektivni purizam – samo u slučaju kada je potrebito izběći srpsku rěč. zviznuti.) zavoj (na cesti): Oštar zavoj… blinker (kol. konsultacija klovn po pravilu: …i imaju po pravilu teške posljedice.) podrubnica (nakon 1991. napast.) Imaš pravo. zanovetati zvrčka žvrljati. stjegonoša (nije vojni čin) uspostava pomladiti se. uspostavljanje.) konsultovati. šiveno pelcer. pomlađen interpunkcija. dozna saznati. pomlađen razgođe marha šivati: Ja šivam… šivani.zviždaljka zviždati.: vlastiti i sopstveni. usustavljen (nakon 1991. ižvrljati. šivano vriježa: Jagode se bespolno razmnažaju vriježama… puknut (žarg. konzultacija klaun u pravilu: …i imaju u pravilu teške posljedice. fućnuti. uperen raspust pištaljka fućkati. ijek: zacijeliti fus nota U pravu si. sistematizovan lozinka krivina (na putu/drumu/cesti): Oštra krivina… mašinica (kol.) rod. tane. zviždukati proćerdati zvocati.

rubeola) . zamjetno . preokret. šablon raditi praviti: Danas pravimo pihtije od škarpine i lignje na žaru… Pravimo proteinski frape… fotelj (m. slabjeti. raditi: Danas radimo hladetinu od škarpine i lignje na žaru… Radimo proteinski frape… U kajkavskom jeziku za oba pojma postoji samo lik "delati".ospice (eng. mašinu. kulpturu. oslabiti. oslabjeti. grešku. otopliti. promašaj. three-day measles) bešćutan poslovnjak (nakon 1991) kongresnik (nakon 1991) postolar: Postolarski obrt… prijedložak raditi. rubela (eng. čoveka. razgovarati se Natrgaćemo meso ribe… Natrgati cvijeća.vodene kozice (eng. drum. gaf.. kušnja usaglasiti disciplinski: Disciplinska odgovornost… prisustvovati boginje: .. naredba. žljeb) deponija naokolo selektor slabiti. three-day measles) bezosećajan biznismen kongresmen obućar: Obućarski zanat… obrazac. varicella (eng. narediti. oslabiti. šparati špargla. pometnju. smallpox) . sprdnju. zatopliti šepuriti se primetiti.crvenka.fotelja (f.male boginje. sranje. zapovediti naređenje. čudo. hidrocentralu. dete. požuriti narediti. rubeole (eng. german measles. (češće konstrukcije) štedjeti šparoga podignuti – podignuo žuriti se. primetno liganj razgovarati. rubeola) . chickenpox) . požuriti se zapovijediti.velike boginje. german measles. measles.crvenka. chickenpox) . zapovest zazor (usek. zapovijed.) štrajkači iskušenje. naredba utor deponij uokolo izbornik (nakon 1991. zatopljeti šepiriti se zamijetiti. morbili (eng. robota.) štrajkaši kušnja usuglasiti stegovni: Stegovna odgovornost… nazočiti ospice: . zid. itd) lignja razgovarati Iscepkaćemo meso ribe… Nabrati cveća… (češće konstrukcije) štedeti.ovčije boginje. predložak. smallpox) .variola (eng. varičele. dar mar. most. asparagus podignuti – podigao žuriti. variola (eng. pa je težnja da se prestane s razjednačavanjem praviti:raditi napraviti: Kako da to bolje napravim… (postoji pometnja oko upotrebe ovih dvaju likova) uraditi: Kako da to bolje uradim… napraviti – samo za radnje gde je naglasak na posledicama: napraviti kuću. measles.) slabiti.

ubitačan svrab (kao simptom npr. torba otopliti: Sutra će otopliti… aktivna supstanca disajni putevi nadražaj.istaknuo jedanput. potomci) tvorevina rezervoar povreda kičme pelikan. potporanj Yangtze tsunami okomica nameštenik. iver. potporni stub mosta Jangce cunami (veliki val na Japanskom) vertikala. oduzet ufordenica vozač. iverak. uzet fordaljka vozač napjev istaknuti . administracija isušivanje oslabiti.istakao jedamput. oslabeti zvečarka. šofer (profesionalni vozač) melodija. jednom. napev istaknuti . paralizovan. jedanputa . tobolac zatopljeti: Sutra će zatopljeti… djelatna tvar dišni putovi (govori se: putevi) podražaj kršćanstvo uzvrat dokoljenke kratke čarape zublje. iverje (zbirna imenica). podražaj baptizam revanš dokolenice sokne grabulje (ponekad vile) kaucija ubistven. službenici namještenici razvlaživanje oslabjeti čegrtuša želva ophodnja tobolčari. treska. normala. jedared upornjak. nesit pansion imovinsko stanje (ukupna imovina) razvođe (hidrografsko) trščica. kožnog oboljenja) porodiljsko odsustvo (porodiljsko bolovanje) porođaj (porod = deca. grablje jamčevina ubojit svrbež porodiljni dopust porod tvorba spremnik ozljeda kralježnice nesit penzion imovno stanje razvodnica (hidrografska) špranja paraliziran. okomica namesnik.baba. čegrtuša kožna kornjača patrola torbari.

prefrigan (metaforički = prepreden. letimice ucveljen salčići. šiška zavojit uglat: Uglata zagrada… tjelešce (dem. pudrati./tapeta f. soba (turc. od telo) (analog: srdašce) gelipter. soba (turc. drveni ugalj ćumurdžija pešadija uniforma. prostorija sprud korito. pseudo. sukob šišarka uvrtni. hohštapler ugrijavanje (u sportu) letimice ucviljen salenjaci crpsti porušiti – otarasiti se domoro(d)ci smršaviti.zagrevanje (u sportu) letimično. megdan (mejdan). sipina kopanj . prevejan. napuderisati. spiralan uglast: Uglasta zagrada… telašce (dem. napudrati ostati na životu pekarna (nakon 1991. oboriti berićetan. lukav) Paja Patak hartije od vrednosti prečica (1). odora drumarina. kopanja pripaliti cigaretu naočiglece odaja (turc. mudar. salenjaci crpeti obaliti. omršaveti. omršavela usmeno predanje dodir: Izgubila dodir sa svetom… tapet m.). od tijelo) (analog: janješce) fakin nabujak zapaliti cigaretu naočigled oděljenje. šaner. prostorija prud. foto-tapeta tapet: doći na tapet pudrati. putarina okršaj.: Stavljamo tapete… Na tapetama/tapetima…. foto-tapet tapet: doći na tapet puderisati. srušiti. otarasiti se urođenici omršati.) tobože prefrigan Paško Patak vrijednosni papiri kratica drveni ugljen manufakturni proizvođač drvena ugljena pješaštvo odora cestarina sraz češer. premazan. tapeta: Stavljamo tapete….). kopanj. kvazi. smršavila usmena predaja doticaj: Izgubila doticaj sa svijetom… zidna obloga. blagorodan ratosiljati se. tobože. napudrati ostati u životu pekara kobajagi.). bajagi. smršati. nazovi. skraćenica (2) ćumur.

bilježnica pajtaš objasnidba (nakon 1991. navlastice.) ujednaka (nakon 1991. svađati se. ujednačenje srndać bogobojažljiv prašnjav komponenta aspekt svaditi se posebice.) pojavnica (nakon 1991.gložiti se (stil. napose grobište (nakon 1991.) srnjak (nakon 1991. beležnica ortak definicija analiza razredni (ispit) s tim u vezi. sporiti se navlastito. gojazan: Mnogo gojaznih… prikriti. ruda (sirovinska zemlja) imalin distinkcija ujednačavanje. izvojštiti da se ne može tiskati jer da ne poštuje tradiciju teka.) razvesti se.) raščlamba (nakon 1991.) prašan sastavnica (nakon 1991. zatomiti rastaviti se rastava braka trajnost (nakon 1991. vezano s tim. markirano). rastaviti se: Oni su rastavljeni razvod braka rok trajanja gojaznost. izvojevati da se ne može štampati jer ne poštuje tradiciju sveska.) motrište (nakon 1991.) pretilost.) vojštiti. specijalno masovna grobnica vojevati. posebno. pretio: Mnogo pretilih… zatomiti Commissioned Officers general armije general-pukovnik general-potpukovnik general-major stožerni general general zbora general pukovnik general-bojnik .) bogobojan (nakon 1991. vezno za to rudo (na kolima).) razredbeni (ispit) vezano uz to ruda (na vozu) rudača (sirovinska zemlja) krema za cipele razlučnica (nakon 1991. naročito.

a smatram da je ta pojava očigledna – i to. u pogledu Hrvatske nacije sa njima se slažem. stjegonoša (nije vojni čin) nadnarednik narednik desetnik skupnik – razvodnik pozornik vojnik mnoga ponašanja i strěmljenja pripadnika hrvatske katoličke amalgam-nacije Česi s kojima sam razgovarao objašnjavaju kompleksom inferiornosti. kažu da Slovaci naspram njih takođe imaju kompleks niže vrědnosti.– pukovnik potpukovnik major kapetan I klase kapetan (oficirski čin) poručnik potporučnik Non-Commissioned Officers zastavnik I klase zastavnik stariji vodnik I klase stariji vodnik vodnik I klase vodnik Enlisted Ranks mlađi vodnik desetar razvodnik – brigadni general brigadir pukovnik bojnik – satnik (vojno-časnički čin) natporučnik poručnik časnički namjesnik stožerni narednik. ne samo Česima. SINONIMI svakodnevnica ili svagdan : svakodnevica dopustiti : dozvoliti dogoditi : desiti zbivanje:dešavanje skupa:zajedno vlastiti:sopstveni doznati:saznati smočiti:pokvasiti dostupan:pristupačan zbilja:stvarno(st) .

do 1991.) mnoge razlike su stilističke: "drago mi je da te vidim" : "drago mi je što te vidim". grah:pasulj. prometnica. kao srodne rěči: prometna ulica.. džak:vreća. kasarna.: lim:pleh. informacija dobijena misaonim procesom. prednost: preimućstvo.) (pr. (po)tući se:(po)biti se. itd. pritom treba imati na umu da je prvi (Daničićev) "Rječnik hrvatskog ili srpskog jezika" sačinjen prema govorima i dijalektima Srba na Bliskom zapadu. a komad ne mora biti děo cěline. kopati po čemu:preturati. oprostiti:izviniti. svojstvo:osobina. pričekati:sačekati. odabir:izbor. prevrnuti:preturiti. grlica:kumrija. promet(ni ):saobraćaj(ni) (prometna ulica: saobraćajni fakultet). prepasti:uplašiti. prometna ulica. streha. To produljivanje imenica po Vukovoj mjeri u velikoj modi je u Hrvatskoj upravo danas!" i sl. posuditi:pozajmiti. spoznaja:saznanje. dosětiti se:smisliti. krasan. svlačiona itd. prestrašiti:prestraviti.) (pr. kvačica:štipaljka. npr. uskrsnuće:vaskrsenje. ugljen:ugalj. promet:saobraćaj. saobraćajka (saobraćajni udes) ali nakon 1991. gvožđe:želězo. zaruke. ? fakultet. njihati:ljuljati.zapravo:ustvari dopuštenje:dozvola nakana:naměra. a ne po dotadašnjem pekarna. pretkazanje: predskazanje. tablica:tabela itd. varvarizma) (pr. mrkva:šargarepa. kao npr. trgati:kidati. istorizma. papir:hartija. također Vukov. zatim trabunjati. prema tome. vlastiti. znati:uměti (razlika između naučenog (znanja) i uvěžbanog (věštine. srušiti:oboriti. kasno:dockan.: kr ošnja:kruna. ali komad nije uvěk (i) parče). rub:ivica. natrag:nazad. prisutnost:prisustvo. bit:suština. svojedobno:svojevremeno. odnosno Hrvatskoj. brinuti se:starati se (briga je i strěpnja. stražnji:zadnji.: dobit:profit. više od 50% izraza sa desne strane odlika su lokalnih narodskih govora Srba na Bliskom zapadu. imenice s nastavkom -na dobile su dulji Vukov nastavak -nica. prometna saobraćajnica. "želudac:stomak. otarasiti se:ratosiljati se.. narezati:nasěći. godine: promet (ali ne i saobraćaj). plesati:igrati. spužva. pitam se: kakav su naziv smislili za ženskog prometnika – prometnikinja? većina izraza (preko 50%) su sinonimi koji su u češćoj upotrebi u Srbiji. svlačionica umjesto kupaona. a imenice sa svršetkom -ona dobile su nastavak. natrag:nazad.: zubalo:gebis. unutarnji:unutrašnji…) (arhaizma. a hrvatski standard iz drugog dijalekta srpskog jezika (čaura-čahura). prometnik. dělovanje:dejstvo.. trh)..: hladan:ladan. slastičarna.: rugoba:ružna žena. "dosetiti se: pasti na pamet.. a saznanje je informacija dobijena spolja. rublje:veš. -onica pa imamo kupaonica.: mošnja:tašna. na priměr: promet:saobraćaj." siguran:bezbědan (objašnjenje u gornjoj tablici). parče je uvěk (i) komad.) (pr. komad:parče (parče je komadni děo cěline. jednostavno. pretkazanje:proročanstvo.. ) (pr. vježbaona.) (pr. srušiti:obaliti. grlica:gugutka. osigurati itd. nesit:pelikan. "tjedan. hrvatski jezikoslovci revnosno i bez izuzetka uzimaju onaj drugi. udova. zadnji:poslědnji. mahune:boranija (boranija je vrsta graha koji se jede zajedno sa svojom mahunom. pomaknuti:poměriti. saonice. saobraćajac. Ovo je prava poslastica za brozovićevce! Ukoliko je sholastička ili administrativna terminologija razvila porodicu rěči porěklom od jednog sinonima. potpora:podrška. prvenstveno:prevashodno.. zastrešnica:tenda. . pokoriti se: povinovati se. godine koegzistiraju i saobraćaj i promet i to kao nepotpuni sinonimi. sposobnosti. srbijanski standard uzimao je rěči iz jednog.. a staranje ne). komad:parče.. uvět:uslov. uměća). otělovljenje:ovaploćenje. Srbi na Bliskom zapadu izvorno kažu i krumpir i krumpijer i stoga krumpir ne može biti ništa manje srpska rěč od rěči krompir.. vrećica:kesa.. s tim što su u hrvatski ubacivani neki kajkavizmi (puran. križ. osigurati:obezběditi. stupanj:stepen. hlače. nadilaziti:prevazilaziti. saobraćajni fakultet.)" Prirodno je da u svakom jeziku postoje sinonimi i srodne rěči. pekarnica. grm.) (pr. vježbaonica. sěme akacije i svih ostalih mahunarki nalazi se u mahuni) spoznaja:saznanje (spoznaja je unutrašnji zaključak.

i to poslědica hrvatskog kompleksa inferiornosti prema Srbima. kao ni da su moje sugestije varijantnosti kod određenih rěči neodgovarajuće. a kako mi nije bila ostavljena mogućnost da budem doslědan u svojem prědlogu korišćenja slova "jat" ("ě") jer ga pretraživači tumače isto kao i obično slovo "e" usědělica = usedelica. a mržnja s tvara i forsira razlike! nisam koristio druge izvore. kojim ja dobrovoljno davam što umijem i imam. jer jedino měrilo kojim sam se bio služio jeste sopstveni osěćaj. već iz čisto praktičnog razloga – predviđanje načina razmišljanja prosěčnog internetskog korisnika. gospostvu se tvomu dobrovoljno darivaju. . Gundulić: Pjesni pokorne kralja Davida …u prvom svjetlilu svijetu se kažu. M. druzi neka ištu što za njih čini. grah/pasulj. Držić: Svojim prijateljem Ni vi ne imate bit krivi. čak i do te měre da sam varijante međusobno zaměnio.Dobri nauci Kada darkom malim dojde te darovat s ljube sarcem pravim prijatelj nebogat. upotrebio sam ekavicu u lěvoj. već su gornje razlike proizvod autorove vlastite analize. Ilija Garašanin . vrste cvěća). ki zgor siti s nebes za nas i umriti dostoja se dobrovoljno? Ki kada te na oltar vide. bilo da su one pretěrane ili isforsirane. – u mesari/mesnici. milosno i rado.Načertanije: "I zato se može sigurno računati da će posao ovaj u narodu dragovoljno primljen biti i nisu potrebna desetoljetna dejstvovanja u narodu da bi on samo korist i polzu ovog samostalnog vladanja razumeti mogao. cikla/cvekla. 1844. F. a ne za druzih. jedno je sigurno – ova tablica može koristiti onima koji požele da tekstove prebacuju iz jednog standarda u drugi standard srpskoga jezika. Da budem precizan i da ne bude zabune. ča ti veliš.jedan od najboljih priměra ovih naših "razlika" došla je s pojavom kompjutera/kompjutora tj. veoma je moguće da moj izbor sinonima nije adekvatan. čineć toj. Marulić . dozvolićete. korabica/keleraba." A ovo je jedan primer kako danas Zagreb tumači izraze iz Marulićevog vernakulara: dobrovoljno . prijatelje sretaju. Ispolitizovane razlike u jeziku (porěklom sa hrvatske strane. dobrovoljno ga prim. Koza i 7 jarića: Koza i 7 kozlića itd. i hvali ga sasvim gdi je ljudi stado. M. računara/računala – je li potreban komentar? Ipak. koji će u formular pretraživača prě upisati usedelica nego usjedjelica. reč "dobrovoljno" upotrebio je Marulić: Dž. moram precizirati) samo su poslědica. dobrovoljno tebe slide. – u bašti/vrtu (povrće: mrkva/šargarepa. Snežana i 7 patuljaka:Snjeguljica i 7 patuljaka. Najveće razlike nalazimo u slědećim situacijama: – u skolastici (prosvetarsko-naučnim krugovima) gde je pod političkim diktatom strana terminologija sistemski različito prevođena. ali su one bajke koje su u Srbiji doživěle prvo prevođenje bile sistematično preinačivane (Crvekapa:Crvenkapica. C. Ognjilo:Kresivo. za što ste ovi da pitali za vas. to mi je jedino preostala ovakva. praktična solucija. Hansel i Gretel su u srpskom ostali Ivica i Marica. milost tvoja k njim ulize. Marulić . – sve oko stola i na stolu. peršina/peršun. mahune/boranija.) – na tržnici (pijaci/placu). hajde. hvala na razuměvanju.M. – u školi.Slava Ča mi ustoj moremo ner ljubiti i hvaliti ljubav tvoju. cvjetača/karfiol. rado. a i korisnicima ne pada na pamet da ga upotrebljavaju. M. poděla je politička i da biste bili politički korektni treblo bi da ju uvažav ate. krumpir/krompir. dobre volje. bilo da su ostale nepriměćene. Uspavana lepotica:Trnoružica. Jezik je isti. a (i)jekavicu u desnoj koloni-stupcu bez ikakve pretenzije da ijekavicu proglašavam išta manje srpskom od ekavice.dobrohotno. češnjak/beli luk.

– crkva i običajni obredi: svadba. štancovati.) (prozračivati) -isati biglisati. disati. daunloud-ovati. pisati.tuđice -ovati. čitatelj.-atelj davalac. kurtalisati. brisati žigosati brisati. -ovati štimovati (naštimuj). -irati dezinfikovati. blog-ovati. sahrana itd. cinkati. poj slavuja). blogati. mislilac. švercovati luftirati (provetravati) -isati – (pojati. RAZLIKE MEĐU UPOTREBNIM STANDARDIMA SRPSKOGA JEZIKA (do 1990. švarcati luftati (kol. štrajkati. gledalac. štrajkovati. baldisati. dezinficirati -ati štimati (naštimaj) downloadati. -isati. prodika blagodat imutak naperlitati zatelebati popravka iznimka snimak popravak iznimak snimka . primalac. bojadisati itd -irati. poslužitelj pridika blagodet imetak napirlitati zatalebati -atelj gledatelj.– rodbinske veze. godine) Glagoli . brisati žigosati Zvanje OBJEK(A)T (Nosilac/nositelj radnje) -alac. štancati. begenisati. cinkariti.ali: talac! znalac itd.

saviti. Ja ti se ispričavam. saviti.. krivica savinuti. Izvini. Oprosti nedužni krivče. koliko je sati. Ja ti se izvinjavam/ Izvini nevini vinovniče. preseliti. ali budi pokoran! krivica savinuti. viti Oprostite. sviti. iseliti Nemačke i druge strane reči u kolokvijalnoj upotrebi štangla (čokolade) šajbna.. šoferšajbna ratkapna garnišna virbla girtla gurtna šlog (moždani udar) roletna štanga (čokolade) šajba.Ja se ispričavam. iseliti se seliti. preseliti se. Ja se izvinjavam.. koliko je sati.. . doseliti. vina. viti preko (kajkavskog) ustati sesti (sjesti) leći dići se razgovarati pretiti ustati se sjesti se leći se dići se razgovarati se prijetiti se i obrnuto: seliti se. šoferšajba ratkapa garniša virbl girtl šlag (moždani udar) roleta .. K. doseliti se.. ali povinuj se! © S.. Oprosti..Vin Izvinite. sviti..

.M. (lokalni karakter srpskog jezika) Npr: Srbi na jugu Srbije će reći: "Jesi 'dobio batine?". a deminutiv na -ence! šeširče lonče prozorče .. u tepanju.. vs. ali može i) Nemamo prevod tabulatora 88. "preslatka devojka" = devojče itd. transpoziciju u neutrum... Je l' i vama nestalo struje. nafilovati luftirati driker pedikir startovati – (hrenovka) fuga taca druker buhtl rola. (stilski češći oblik. Ja nisam paranojan kada kažem da jezik ima više duha što ga duže što više ljudi govori… a ne kao neki koji govore kao da hodaju po jajima i za svaki treći pojam nisu načisto koju rěč da upotrebe ili im ta rěč potpuno nedostaje… C. Kao takvi nisu prisutni u jeziku hrvatske amalgam nacije. on se plodi.. jer ona govori stranim jezikom... U Srba jezik je živ. Slědeći izrazi nisu deminutivi.. slovenskog genitiva Je l' i vama nestala struja.. a u hercegovini: "Jesi li dobio batina?" Razlog za to je uticaj tzv. rolnica polisa (osiguranja) dihtovati filovati. cvetava i rađa. Je l' imate zime. C. Nemamo prijevoda tabulatora 88. već imenice od milošte nazivaju se hipokoristici ("mali slatki" jastuk = jastuče..) Ovi oblici svojstveniji su jugu Srbije. ali može i) Mi nemamo vodu. on teče.viršla fugna tacna ringla driker buhtla rolna. rolica polica (osiguranja) dihtati filati. (stilski češći oblik. Je l' imate zimu. "mali medeni" čamac = čamče.. nafilati luftati druker pediker startati * oblici glagola koji su u govorni jezik u Hrvatskoj stizali kroz narod imaju nastavak -ati. Kako najčešće nisu deminutivi.. Gen.. Mi nemamo vode.M. već su izrazi od mila. Genitiv ovih imenica zavšava na -eta. a koji su kroz skolastičke institucije sistema: -irati Izuzetna (iznimna) situacija: padeži: Acc.. i funkcijski predstavljaju promenu roda..

dem. dem. Mađarče. sandučence kuče. Vranjanče. bebiconer mladunče kumče Piroćanče. dem. Jagodinče… poljanče bunarče džakče komšiče kanapče kapče šaranče. prasence ciganče devojče momče ptiče goveče golupče Hrvače Srpče bepče. Makedonče. parčence pašče papagajče. dem. dem. prslučence džemperče . kučence parče. kanarinče. Slovenče. jastučence meče sanduče. golubče mače pače prase. pastrmče prsluče. dem. somče. vrapče.jastuče.

digitronče… klupče (od klupko) mezimče odojče. katkad uz nepostojano a) torbak sendvičak jadničak kamičak oblutak đavolak čekićak česmak Apsolutni superlativ (javlja se i u drugim balkanskim jezicima na sličan način. u izrazima . tepihče. oličen npr.gunjče ekserče čamče majmunče kazanče ekranče. koji je dakle balkanizam). dojenče piče (Iz vulgarne izreke: Najslađe je piče dok mu dlaka niče). mačorče nedonošče ormanče peškirče papirče samo u zapadnim dijalektima: jelenče unuče luče (hipokristik od lutka) Slično i: (genitiv na -ka. lusterče.

vagajte klizati-klizam/kližem-kizaj. pun – puncat nov – novcat sam – samcit.stišćite šetati-šećem-šeći. robinja. likarica (ikavski. -ica. matematičarka. srednjovekovni. -inja doktorka. ministrica. šestero. interpretatorica Specifična ženska zvanja 2 (SUBJEKAT) šefovica koleginica (preko nemačkog) sudinica šefica kolegica sudica (sutkinja . pritišćite stiskati – stišćem-stišći. profesorka. stiskajte šetati-šetam-šetaj-šetajte vagati-važem-važi-važite klizati-kližem-kliži-kližite pljeskati – plješćem. pljeskajte pritiskati – pritiskam-pritiskaj. slikarka. interpretatorka -ica doktorica. profesorica. pritišći. srednjovjekovni Prezent i imperativ glagola: vagati-važem/vagam-vagaj.su(d)čeva žena) četvoro.. lekarka.. plješći. sluškinja. pritiskajte stiskati – stiskam-stiskaj. inače liječnica). šećite .. petero. slikarica. samcat zdrav – zdravcit ceo – celcat sam – samcat Žensko zvanje SUBJEKAT -rka. odvjetnica.go – golcat.. ministarka. srednjevekovni četvero. petoro. čistačica. plješćite pritiskati – pritišćem. advokat(kinja). šestoro. klizajte pljeskati – pljeskam-pljeskaj.

kosmonaut hromozom. ribosom. finansijski financije. kod brace Marka Slučaj glasa S/Z u tuđicama insistirati (tuđica preko latinskog). -ijalno (-tuđica preko latinskog) aktualno vizualno manualno virtualno senzorijalno službeno konteksualno = principijelno superficijalno arteficijalno Rodbinska veza uz ime ne deklinuje se (i ne slaže se u padežu) sa imenom ukoliko stoji ispred njega čika Pera. ribozom. kasetofon konsekvence konsultacija kosmos. kozmonaut kromosom. polisom Slučaj glasa S/C u tuđicama finansije. polizom inzistirati (tuđica preko nemačkog) kazeta. kod bata Marka striček Pero. kazetofon konzekvence konzultacija kozmos. financijski .Slučaj: sufiksacija tuđica U jedinstvenom standardu trebalo bi usvojiti likove na -alno jer su latinske etimologije -uelno. egzistirati kaseta.ijelno (tuđica preko nemačkog) aktuelno vizuelno manuelno virtuelno senzorijelno oficijelno kontekstuelno principijelno superficijelno arteficijelno -ualno. nema stričeka Pere ujak Miki. sa ujka Mikijem bata Marko. nema čika Pere ujka Miki. s ujakom Mikijem bratac Marko. ali perzistirati. .

bronzani Barselona bilanca bronca. oljušteno srećan.bilans bronza. shvataš plaća toplina gustoća kipuć palača shvaćati. sretni presrećan. presrećni plaća shvaćati. sretan. shvaćaš prihvaćati korištenje opći bašča ća proljetni korišteno oljušteno sretan. shvataš prihvatati korišćenje opšti bašta šta prolećnji korišćeno. sretni presretan. shvaćaš Jotovanje/bez jotovanja ili bez jotovanja/jotovanje: Ć/T (jotovanje ili ne) plata shvatati. srećni. korišteno oljušćeno. brončani Barcelona Slučaj glasa T/Ć plata toplota gustina vreo palata shvatati. presretni Sučaj sibilant/palatal pariski pariški .

saradnik sagovornik savremenik sapatnik sažaljenje saosećanje saglasnost sastanak sastav suradnja.ruzmarin klizam skrob ružmarin kližem škrob (-avati / -ivati) – (-avanje/-ivanje) – (-avam/-ujem) ispupčavanje ulubljavanje naglašavanje ispupčivanje ulubljivanje naglašivanje Prefiks sa-/su- saradnja. suradnik sugovornik suvremenik (?) (?) sućut suglasje (?) sastavak Nepostojano a / umetnuto e u stranim rěčima filtar estar filter ester (Ne)Slaganje imenice i glagola u rodu: kod imenica muškog roda koje završavaju na -a u CSD-E se glagol slaže kao sa imenicom ženskog roda. broju i padežu: . Slaganje u sufiksima: Slaganje u rodu. a u CSD–W kao sa običnom imenicom muškog roda.

naši entuzijasti prokleti fašisti njihovi pristaše Obojica slugu. Rumunija.Ustaše su ga mučile. četnici tukli. Vavilon. Armenija. Konstantinopolis. italijanski Jerusalim Bosfor Kartagina. Španjolska. njihovi pristalice Obe sluge. Švajcarska. talijanski Jeruzalem Bospor Kartaga. Švicarska. naši entuzijaste proklete fašiste (?). Jermenija.. Bizant. Konstantinopolj. prokleti fašiste. prokleti fašisti njihove pristalice. Vizantija. Varvara Vartolomej Varava Valtazar Avram lavirint Jelisaveta jeres Bizant Babilnon Biblija barbar. Barbara Bartolomej Baraba Baltazar Abraham labirint Elizabeta hereza . Sveto pismo) varvarin. barbari. a Udba dotukla. Isto važi i za prideve i zamenice: Tradicionalno (ne)slaganje prideva. četnici tukli. zamenica i glagola u rodu sa imenicama muškog roda koje završavaju na "-a" u nominativu i vokativu plurala naše entuzijaste. Španija. Kartažani V/B: V preko grčkog. Proklete fašiste! Prokleti fašiste! Ustaše su ga mučili.. B preko latinskogj Vizantija Vavilon vivlija (isto i biblija. Babilon. Geografski pojmovi . a Udba dotukla Prokleti fašisti. Rumunija. varvari. Kartaginjani Portugal.tuđice Portugalija.

kronološki kronika. hronološki hronika.) Hazekijah Helena Heleni Adrijan ("ne znam zašto još nije isprevljen 'srbizam' Jadran" C. hromaki (chroma key) hronologija. odnosno latinske transkripcije hirurgija citohrom hromatin.Adrija .Jadrijansko more .M. hemizam hlor haos. haotično harizma. hronično.Jadransko more Jadran) Jakov evanđelje. kroničar kemija. karizmatičan . Evropa Jezeklj Jelena Jeleni (Grci) Jadran (Adria .).jevanđelje. kaotično karizma. harizmatičan kirurgija citokrom kromatin. kromaki (chroma key) kronologija.) Jakob (Ne)odsecanje nastavaka kod imeničkih tuđica latinskog latinskih i grčkog porekla kalijum delirijum simpozijum kolokvijum kriterijum stadijum ganglion kalij delirij simpozij kolokvij kriterij stadij ganglij Grleni K/H kao rezultat grčke. evanđelist Europa (od 1990. kromosom krom kromatski. hromosom hrom hromatski.Jadrija . jevanđelista Jevropa (arh. kemizam klor kaos. kronično. hroničar hemija.

kazamak. alkemija. ajvar. šator. đon. top. čerga. kajak. baklava. pamuk. avlija. bakar. sapun. halva. eksperiment voz uređaj. veresija. karavan. barut. sanduk. durbin. komšija. šah. peškir. ergela. behar. leš. boza. odaja. marama. basta. naprava. zenit. kajgana. memla. dernek. karaula. pirinač. kalemiti. alat. limun. čizma. jorgovan. Šulek) masan ( tust) cesta.) prodavnica admiral. kafaz. sunđer. Šulek) (ne)prikladan (B. mašina (ne)priměren gas poljubac okršaj. ćilim. sevdalinka. mana. sukob šišarka pritisak. lokum. ćorav. kalaj. šecer. šegrt. kapija. jastuk. sutlijaš. jufka. jaruga. kreč. turšija. sirće. dunum. dustabani. šerbe. miraz.) (Ne)kripto-germanizmi duvati izuzetak puhati iznimka (Ne)Bohemizmi (i Šulekovo sholastičko nazivlje) i češko-srpski/hrvatski sinonimi (… u razvoju…) opit. dućan. Šulek) suvislo. čarapa. hašiš. bubreg. kičma. džep. makadam(ska) cesta ured (B. mangup. čekić. kundak. autoput. galama. hambar. čaršaf. majstor. tlačiti (B. ogled. guba. alkohol. kašika. somun. ćebe. tepsija. pritiskati mastan put. zavrzlama. Šulek) pusa (sleng) sraz. Šulek) stroj (B.(Ne)Turcizmi i (ne)orijentalizmi ajkula (tur. kafa. kalup. bor. saksija. zanat. pekmez. katran. gurabija. kajsija. burek. rakija. ekser. boj češer tlak. morski pas dućan (tur. papuče. jorgan. ortak. jendek. juriš. pita. kaldrm(a)ski put kancelarija s vezom. ajkula. čoban. kajmak. meza. cifra. bezveze pokus (B. makaze. Šulek) plin (B. rusvaj. ćevap. autocesta. duhan. šuga. čorba. česma. kutija. lakrdija. matirati. nesuvislo . jatak. čelik. ćela. Šulek) vlak (B. kapak. algebra. ćufta. besika. parče. majmun. hosef. boja. tambura. sarma. kula. kat. hapsiti. arsenal.

marširati mamuza mantil megdan kafana. pest pripravak (B. pohod. kafandžija uštinuti sistem tesnac svađati se vindjakna zasjati čaršav jorgan buncati ogledalo sedište lepak vazduhoplov zapremina grditi natkrov sedmica jul semtembar oktobar novembar pesnica preparat disati-zadah gušobolja milošta snubiti (kol. suglasiti se (suglasnost) hodnja. krčmar uštipnuti sustav (B. Šulek) užina svaditi se vjetrovka ozariti plahta perina bulazniti zrcalo sjedalo ljepilo zrakoplov obujam (B. Šulek) dihati-zadih hripavica milodar . pohoditi ostruga plašt boj krčma. metafora) suglasje.pridobiti (zaručiti) saglasnost. saglasiti se marš. Šulek) špotati streha tjedan srpanj rujan listopad studeni šaka.

istiskivati mrak mermer mrzi me mrmljati. momenat) moma mirođija omladina miška kretati se mlada piljiti.(npr.skvrna oprez! mošt -telj/–telji jesetra zamazani užina mrkva tlačiti tama. -ujem skvrniti. više puta. moment) divka kopar mladež pazuh gibati se (hybat se) nevjesta zuriti malati ženik muha (mouha) -irati. mula) krat. jedanput kej -a. višekratno. tmina mramor bezvoljan sam mumljati (usmrtiti) mučki šutjeti (mučati) kal dalekovod (B. šira -lac/-oci moruna mrljav moreuz šargarepa stiskati. buljiti. mrmoriti (ubiti) mučenjem ćutati blato strujonosač municija mula puta. -iram .prljati.(npr. Šulek) streljivo mula (mul. farbati mladoženja muva (muv) -ovati. blenuti mrljati.mrlja pažnja! sok od grožđa. jednokratno molo .

nadleštvo nađubriti naglasak akcenat najem (jemac) nakapljati nakidati poškropiti nalivati nanovo naneti melodija nečistota nedeljno pestovati negde neokaljan nepažljiv verujući nevreme nepovezan nesaglasni potreban nozdrva nosilac pošempjati (majmunirati) poluotok otok mirovina kruh nabava oteklina nadihati se ured nagnojiti prizvuk naglasak najam (jamac) nakapati natrgati škropiti naljevati iznova nanesti napjev nečistoća tjedno gajiti (biljku) nekamo neoskvrnjen nepozoran pobožan nepogoda nesuvisli nesuglasni potrebiti nosnica nositelj .pomajmunisati pouostrvo ostrvo penzija hleb nabavka otok nadisati se kancalarija.

zemljakinja naštampati natpolovinski naum minđuša veče naviti imenilac odrečan škare. naredba nasilnik začetak nasuho naš. nožice zahod van naranča naraštaj naravno zapovijed.makaze toalet napolje pomorandža pokoljenje prirodno naređenje siledžija nastanak nasuvo zemljak. naša natiskati natpolovični umisao naušnica večer navinuti nazivnik zaporni Slavenizmi zavrtanj zbijen završnica zacopan završetak briga brinuti. starati se snabdeti stanica spraviti sočivo vijak zbit konačnica zateleban konac skrb skrbiti opskrbjeti postaja pripraviti leća .

posvemašno opšteno +++. različno ponosno. snishodljivost neprikosnovenost preslišati. – ubijstveno. jezivo. ++ naprasno. posve. slědbenik smočiti šmrklja sluškinja pristaša (Ne)Rusizmi ovaploćenje prevazići. + nadareno. preslišavanje otjelotvorenje nadići promatrati potpuno posvema. + ++ naročito. +++ očigledno. ++ +++ +++ općenito različito ponosito naprasito poglavito osobito potrebito redovito strahovito darovito ubojito očito istinito izričito .pokvasiti slina služavka pristalica. – stašno. neprevaziđen posmatrati prevashodno snishodljiv. – redovno. potpunoma. + potrebno.

ikim(e) kom(e). ikog(a) – kim(e). nekoga. svatko. svakom(u) ikom(u) DAT tomu. onomu (vs. svakoga. nitko. nikom(u). ono mu) Pridjevski sufiksi ski/ni tj. svakom(u). netko. – jezivo. nikom(u). + razumno. svakom(e) ikom(e) tome. nikom(e). ikome kom(u). nekom(u). iznimno sa: on je s tobom (sa ispred riječi koja počima sibilantom) Particip prošli glagola na -nuti/(-aći) potakao potaknuo krivica kupovina krivnja kupnja Neodređene zamenice NOM GEN DAT ACC VOK INS LOC ko. to mu. Merlocampi) koga. iznimno s. nekom(u). ovo mu. onome kom(u). ovomu. on je sa tobom S. nekom(e). + +++ +++ naročito znakovito jezovito razborito znamenito grčevito Veznik "sa": Sa. ni/ski . ikoga kome. nikoga. nikog(a). nekome. svakim(e). nikome. nikim(e).+++ značajno. svako. niko. ovome. neko. nekog(a). itko (ovo su živući arhaizmi C. ikom(u) kog(a). svakome. svakog(a). iko tko. nekim(e).

putom nož. . -ć. debela deka Arhaično slovensko 'u' sa genitivom – u koga. mačem miš. gunj put.. -đ.. -š. mišem ljulj. ljuljom: Travnjak zasijan ljuljom.magnetni jezički magnetski jezični Sufiksacija -kat/-kt -kat.. ljuljem: Travnjak zasejan ljuljem.nt subjekt objekt predikat projekt efekt defekt akcent parlament talent afekt Instrumental izvesnih imenica muškog roda koje su u srpskom izuzete od starog pravila koje se smatra arhaizmom. putem nož. -nj. -dž. u čega. -nat subjekat objekat predikat projekat efekat defekat akcenat parlamenat talenat afekat -kt. nožom mač. mačom miš. a završavaju na -č. -ž. mišom ljulj. nožem mač. u modernom srpskom je napušteno obljenja kod dece kod nas je bolje bolesti u djece u nas je bolje .. i -t put.

. Watt: GEN = vata.centi. 4 centa.transkribuju se/zadržavaju se strana imena i reči Sastanak sa Kristoferom Vokerom Njujork.. 5 vati. New Yorčanin .. 4 vata. -đ itd. Dat: Po Jedvajev(om)u izvješću. Njujorčanin Sastanak s Christopherom Walkerom New York. Gen: na temelju Karadžićevoga srpskog rečnika (idiom sa prilogom): Šta ima novo? Gen: Nema više njegov(og)a jasn(og)a pogleda Dat: Nemoj prići njegov(om)u oštr(om)u psu. cent .centa. 5 centi. Gen: na temelju Belostenćeva hrvatskog a rječnika Gen: Što je nov(og)a Instrumental imenica ženskog roda koje ne završavaju na -a (sa sufiksom -st.. cent . 5 centa Ortografija .) sa opasnošću sa zrelošću svojom pakošću jednom rečju s opsanosti sa zrelosti svojom pakosti jednom riječi oblik počevši uzevši počev uzev Genitiv izvesnih imenica Watt: GEN = vati 4 vata.. 5 vata.. -v. Dat: Po Jedvajevom izvještaju.Arhaični genitiv i dativ prisvojnih priděva ispred imenica muškog roda: Gen: Nema više njegovog jasnog pogleda Dat: Nemoj da priđeš njegovom oštrom keru.... -č..

suva. opće) svećenik. proturječnost Glasovna grupa ŠT/Ć opšti.prvosveštenik skupština šta opći. ćutnja muva uvo suv. općiti uopće. suvo. suvarak šutjeti. proturječiti. Gundulić) PROTIV/PROTU protivpravno protivotrov protivzakonito protiv(u)rečno. protiv(u)rečje. protiv(u)rečiti. protiv(u)rečnost protupravno protuotrov protuzakonito proturječno. suha. ća. opštiti uopšte sveštenik. ćutanje. svećenstvo svetiti – mladomisnik vijeće ča. proturječje. suho. suharak .O/U milion bataljon stadion bajonet fondacija Brioni gondola milijun bojna. opština. ca Glasovi Ć/Š ćutati. općina. šutnja muha uho suh. (kol. sveštenstvo osveštati. bataljun igralište bajunet fundacija Brijuni gundula (etim.

kuhinja čoja Pečuj leja zamajac. puhati (ispušni) pastuh buha (buhica!) kuhati. kuharica gluh. štijača (riljati. kuvarica gluv. snajka kijati jevrejin kujna. duvati (izdušni) pastuv buva (buvica!) kuvati.duvan duvački gruvati (ali: zgrušati) vazduh izduvni. gluvariti. kujina. kuvar. –. pastrha (boh. ašoviti. zamajavati štijati. pstruh) propuh vihoriti natruha (2) Glasovi J/H snaja. kuvarica protuva marva jova pastrmka promaja vijoriti natruva duhan puhački gruhati zrak ispuhati. štihača svih zmaj . ogluhnuti. oglušiti se kuhahnje. kuvar. ogluveti kuvanje. kuhar. kuhar. kuharica protuha blago joha pastrva. ašov) sviju aždaja snaha kihati hebrejac kuhinja čoha Pečuh lijeha zamašnjak štihati.

porvati se ren rđa. rpa rđa. pohrvati se hren hrđa. zahrđali čavao . jeretički. heretički. hrađav. zahrđati hrskavica nahuditi (hud = zao. učauriti se danuti (dušom) rapav gomila. jeres Jelini heretik. evanđelisti Europa Egejsko more.jeretik. rađav. Egej (3) Glas/H rvanje ren aranđeo. rđati. hudost = zloba) (4a) Glasovna grupa HR rvanje. Mihajlo) čaura. Aranđelovdan (sv. Jegej Elizabeta evanđelje. zahrđao. hereza Heleni (2a) dodavanje glasa J (J+) Jelisaveta jevanđelje. zarđali ekser hrvanje. Mihael) čahura. zarđati rskavica nauditi hrvanje hren arhanđel (sv. jevanđelisti Jevropa Jegejsko more. zarđao. hrđati. učahuriti se dahnuti (dušom) hrapav hrpa hrđa.

kafić (kavić) kofčeg čaršaf Afganistan sfera asfalt Muška zanimanja ( zvanja) koja završavaju na -ta/-t arhitekta akrobata poliglota erudita analfabeta entuzijasta sineasta fašista nacista komunista patriota itd. . V/F kafa. kafana. kafić kovčeg čaršav Avganistan svera asvalt kava. arhitekt akrobat poliglot erudit analfabet entuzijast sineast fašist nacist komunist patriot imenice koje završavaju na -t/-ta planeta minut sekund: Dolazim za sekund. Ima još 4 sekunda. Još samo 4 sekunde.(4) Glasovi F/V. planet minuta sekunda: Dolazim za sekundu. kavana. tj.

sg.kvalitet koverat kometa kvalitata. Potvrđivanje sa (1) "da" i (2)"jeste" / "jest" i "je" u govornom jeziku.. tehnokratija. biće napraviću. okeanografija proksima kentauri kentaur ocean.. letjet će. Da. sg) Je l' tata li kupio sir(a)?(3. Je. demokracija. aristokracija. biće. stavit ću.. letećemo. letjet će bit ću. aristokratija. bićemo./ Jest Je. bićeš. birokracija. bićete. letećete leteće biću. letećeš.. Pravopis u futuru I kontrahovani:nekontrahovani oblik leteću. tehnokracija.) Da. letjet ćemo.. Da li je puška otkočena? (3. letjet će. / Jeste../ Jest . leteće.. arhiv kao ime snimka iznimka arhiv Grčko k / latinsko c okean. kakvoća kuverta komet imenice snimak iznimak arhiva (širi pojam). letjet ćeš. letjet šete.. birokratija. staviću. oceanografija proksima centauri centaur Grčko t / latinsko c demokratija... / Jeste. napravit ću..

namatati preznajati umnažati AVATI/-IVATI označavati označivati . prekapati. umotavati. Je / Jest/ Da. Jeste.. umatati. podnašati. Da. iskopavati zakopčavati prenositi. premotavati. namotavati preznojavati umnožavati pokapati. Da.. / Da. Da.Da li je bio zgodan? (3. podnositi. crepare .. donašati zamatati.crći) mogu li ući? * stilska napomena: što je više u duhu jezika u slučaju glavnog glagola ostaviti u infinitivu a glavni glagol u obliku sa "da": Da li ćete umeti da izvedete sve što se od vas traži? Hoćete li znati izvesti sve što se od vas očekuje? Novo: da li ćeš da ideš na more da li su oprali kola hoćeš li ići na more jesu li oprali vozilo O/A kod kajkavizacije nesvršenih glagola pokopavati. / Jeste. prematati. Za krepati od smjeha. mogu li da uđem? planirao sam potrošiti. ja) Je.. donositi zamotavati.. iskapati zakapčati prenašati. "Je. zakapati. (tal. – usvojeno kao kroatizam – (Pizza da se ponese) Da crkneš od smeha. Pizza za ponijeti. "Da" ispred glagola/ infinitiv" planirao sam da potrošim. (kajk. prekopavati. zakopavati." od nem. sg) Da li pratite Dnevnik? Je li limunada preslatka.

do ili (a) kamoli tada ako gdjeno kadno kano štono negoli doli iliti. u konačnici ponajbolje ponajprije najvećma ponajviše počesto podosta zasigurno . već.. na koncu. … uz upotrebu još nepoznatijih nego šta je ona sama… Češće nego se moglo.ukazazavati prikazivati Češće nego šta se moglo. … uz uporabu još nepoznatijih nego je ona sama Arhaizacija gde kad kao koji.. što nego nego. oliti toli uto akoli Uporaba kitnjastog stila najviše ili na kraju najbolje najpre najviše najviše često priličan broj u svakom slučaju ponajviše iliti na poslijetku.

promovisati.iznad ispod tajno ponad podno potajno. trebali bi jesti Jel bih trebao doći u 12sati? Naša bi registracija trebala još uvijek vrijediti. potajice "poštovanje". trebam jesti. trebao/la bih jesti trebaš jesti. "štovanje" penjati se: Mi smo se peli drati se: Mi smo se drali… penjati se: Mi smo se penjali (verali) derati se: Mi smo se derali… Upotreba modala trebati trebalo bi da jedem (treba da jedem) trebalo bi da jedeš trebalo bi da jede trebalo bi da jedemo trebalo bi da jedete trebalo bi da jedu Primer: Da li bi trebalo da dođem u12časova? Primer: Naša registracija bi trebalo još uvek da važi. trebali bismo jesti trebate jesti. promoter Poređenje Svjedodžba Promidžba. usporedba . promicati. treba jesti. promicatelj (© 1992) Poredba. (Registrovati) Primer: Dail' bi ja sad trebalo da se ubijem zbog toga? Primer: Ipak je trebalo ja to da uradim. trebao/la bi jesti trebamo jesti. Zbirne imenice notni sistem brodovi pruće crtovlje brodovlje šiblje Imenice sa sufiksom -ba Svedočanstvo Promocija. (Registrirati) Je l' se ja sad trebam ubiti zbog toga? Ipak sam ja to trebao napravit. trebao/la bi jesti itd. trebali biste jesti trebaju jesti.

-a. G: stola vo. -o dan. -a. od pola) 3 i pol stol. -o udan. -o zadan. pokočiti konik. -o predan. f: gola pol (skr. f: gola po (skr. kolovoz sol. -a. G: soli so (nota solmizacije) vratnice = gol gol G: golog. -o predat. G: soli sol (nota solmizacije) gol (fudbalska vrata) go (svučen). od pola): tri i po sto. -a. -a. -o "Nepostojano l" so.Muzika Ženidba Jednačina Kompozicija Glazba Ženidba Jednadžba Skladba Glagolski pridevi dat. G: stola vol. pokolčiti kolnik Glagolske imenice od prijelaznih nepovratnih glagola na -ijti slepilo besnilo bledilo gluvilo sljepoća bjesnoća bljedoća gluhoća . -o udat. -o poslat. -o poslan. -a. -o zadat. -a. -a. G: vola kolčić. G: golog. -a. -a. G: vola kočić.

lepak usisivač poništivač

ljepilo usisavač poništavač (karata)

J/V

dobijati obećavati, obećavam verovatno/vjerovatno

dobivati obećavati: obećajem vjerojatno

Razilika između ekavskog i jekavskog mimo glasa jat:

sedeti, osedeti obeležje

sjediti, posjediti obilježje

tvorba riječi

lenjost (ljenjost); Lenji ljudi... vođstvo prolećnji srećni smeša spasavati (od spasasti) prihvatanje, shvatanje

lijenost; Lijeni ljudi... vodstvo proljetni sretni smjesa spašavati (od spasiti) prihvaćanje, shvaćanje

Kada glas "jat" prolazi u ikavski "i"

hteti: Ja sam hteo... želeti: Ja sam želeo... smeti: Ja sam smeo...

htjeti: Ja sam htio... želeti: ja sam želio... smjeti: Ja sam smio...

sedeti

sjediti

Kada je glas "jat" u ijekavskom standardu "i", a u hrvatskom standardu "je"?

SRPSKI zaliv, preliv, prelivati, odliv, dolivati uticaj, uticati (utiče), uticajan poticati; potiče podsticaj, podstrek; podstrekač takmičar, trkač; nadmetanje, trka sticati, sticaj (okolnosti) preticati isticati 1; isticanje; isticati se; istaći se; istaknut; isticati 2; istakati; isteći; proisticati preticati (takmičiti) sticati tok; teći

HRVATSKI zaljev, preljev, prelijevati, odljev, dolijevati utjecaj, utjecati (utječe), utjecajan, potjecati; potječe poticaj, poticatelj natjecatelj; natjecanje, utrka stjecati, stjecaj pretjecati isticati ; isticanje; isticati se; istaći se; istaknut; istjecati ; istakati; isteći; proistjecati ; pretjecati natjecati (od nad + tjecati) stjecati tijek; teći

homonimi

meso, mesni; mesto, mesni smejati se; smeti; Ja se smejem, a ne smem

meso, mesni; mjesto, mjesni smijati se; smjeti: Ja se smijem, a ne smijem...

Razlika u rodu imenica

bol (m): Analgezija nepodnošljivog bola…; Imate li bolove? bol (f): (ređe, javlja se u lirici) splav (m): Na beogradskim splavovima

bol (f): analgezija nepodnošljive boli

splav (f): Na beogradskim splavima

-jam-/-jem-

pojam, pojmiti, pojmljiv, nepojmljiv, pojmljivost, pojmovnik

=

zajam, zajmiti, pozajmiti najam, najmiti, unajmiti, iznajmiti, iznajmljivati, najamnina predujam = kapara prijem, prijemčiv, prijemčivost, prijemnik jemac, jemčiti, jemstvo (garancija), garantovano utisak međusobno

posudba, posuditi od, posuditi = = prijam, prijamčiv, prijamčivost, prijamnik (nakon 1991.) jamac, jamčiti, jamačno; jamstvo dojam uzajamno

Srpski/Hrvatski Crkva

manastir kaluđer, monah, kaluđerica, monahinja episkop patrijarh arhiepiskop

samostan fratar, brat, časna sestra biskup papa (kardinal na nacionalnoj razini) nadbiskup

Škola

Hemija, Hemijska Hirurgija, citohrom, hromatin, hromosom Kalaj Gvožđe Gas i flaša Konzerva Mesing (m) Hor Duvači talas horna, francuski rog Jedro, jedarce, ćelija, mitohondrija, ribosom, hloroplast

Kemija, Kemijska Kirurgija, citokrom, kromatin, kromosom Kositar Željezo Plin i boca Limenka Mjed (f) Pjevački zbor Puhači val kornet, francuski rog Jezgra, jezgrica, stanica, mitohondrij, ribosom, kloroplast

) 4 DP-1?/0 (no milit. Andrija Ivan Pavao Grgur Lovro Matija. spongia). kreda liječnik ljekarnik ester. kreda Neke od promjena hrvatskog standardnog jezika 1990: advokat 27 DNPU-0/16 ambasada 5 N-16/47 ambasador 21 DNU-18/89 analiza 100 NPSU-18/934 armija 94 DNPU-9/406 artiljerija 4 NU-0/10 autoput 10 N-0/9 avijacija 3 NU-0/8 avijatičar 1 S-0/4 avion 100 DNPSU-25/726 baterija (milit. tabla.) Andrija. esteri spužva (ital.Imena Jovan Pavle Gligorije Lavrentije Mateja. suengjer). Matej (slov. estri sunđer (tur. Andrej (slov.) lekar (ljekar) apotekar estar.: 69) biblioteka 23 DNPSU-10/159 branilac 0-0/1 budžet 26 DNSU-3/125 odvjetnik 4 DP-5/1318 veleposlanstvo 0-0/831 (poslanstvo 2 DS) veleposlanik 0-0/1712 raščlamba 0-0/97 vojska 149 DNPSU-21/3236 topništvo 1 U-0/67 autocesta 3 N-0/903 zrakoplovstvo 10 NU-0/269 zrakoplovac 5 N-0/21 zrakoplov 5 PSU-2/1964 bitnica 0-0/7 knjižnica 13 NPSU-4/1135 branitelj 7 DNU-8/1938 proračun 29 NSU-5/2994 The meaning state budget of the word proračun probably was not part of the common langu after 1991. ploča. središte 75 NPSU-16/1754 činitelj 1 U-0/70 čimbenik 2 U-1/543 čitatelj 3 N-3/914 uljudba 1 P-0/33 centar 71 DNPU-73/5758 činilac 37 NU-11/4 čitalac 24 NPSU-7/24sic! civilizacija 24 DNPU-0/324 . Matija Andreja.

što se tiče građevinar 6 NU-4/71 građevinac 0-0/7 građevinarstvo 24 NU-8/76 greška 46 DNU-18/338 grupa 200 DNPSU-46/2016 hapšenje 6 DNP-10/15 hiljada 50 DNPSU-1/23 historija 43 DNPSU-1/21 historijski 45 DNPSU-1/57 izdajnik 10 DNSU-0/37 izvještaj 55 SN-21/769 izvođenje 38 NU-9/274 kancelarija 22 DNP-0/73 kandidat 49 DNPS-17/2090 kasarna 19 DNPS-2/10 klavir 15 DNPSU-0/95 komisija 75 DNPU-60/2031 strojopis 2 U-0/6 nadnevak 0-0/62 davatelj 0-0/75 izaslanstvo 0-0/1344 izaslanik 5 N-3/730 zastupnik 14 DNPSU-15/2840 razvojačenje 0-0/29 ravnatelj 1 S-0/1824 stega 4 DPS-0/68 dragovoljac 0-0/ (the frequent name of a soccer club included:) 1032 učinkovitost 0-0/145 gospodarstvo 14 DNPU-0/3548 čimbenik 2 U-1/543 obitelj 59 DNPSU-26/4442 završnica 2 NP-13/673 tvrtka 9 NPU-5/4862 bojište 5 NSU-0/85 bojišnica 0-0/92 naraštaj 5 DPS-0/347 pokoljenje 8 PS-0/15 zemljopisac 0-0/7 zemljopis 9 NPU-0/61 zemljopisni 6 PSU-0/116 glasovanje 0-0/595 (glasovati 1 P-0/inf:203) gledatelj 0-3/1758 glede 0-0/1045 graditelj 12 DNSU-6/172 graditeljstvo 0-0/236 pogreška 42 DPSU-5/1000 pogrješka 0-0/35 skupina 87 DNPSU-9/5395 uhićenje 0-0/472 tisuća 172 DNPSU-49/4411 povijest 138 DNPSU-19/3097 povijestan 68 DNSU-24/2065 izdajica 10 DNSU-1/32 izvješće 0-0/2297 izvedba 49 NU-16/951 ured 49 DNPSU-3/3546 pristupnik 0-0/6 vojarna 1 P-0/331 glasovir 0-0/139 povjerenstvo 1 P-0/1834 .:17) gledalac 48 DNPU-35/70 u pogledu.daktilografija 0-0/0 datum 16 DNPU-8/603 davalac 7 N-2/7sic! delegacija 154 NPU-46/324 delegat 91 NPU-52/148 demilitarizacija 0-0/80 direktor 95 DNP-32/4904 upravitelj 8 DNPS-3/652 disciplina 21 DNPU-7/448 dobrovoljac 3 DNP-1/56 efikasnost 10 NU-2/62 ekonomija 13 DNU-1/1011 privreda 234 NPU-74/226 faktor 125 DNPU-7/307 familija 9 DP-0/14 porodica 69 DNPSU-4/53 finale 10 DNU-19/2240 firma 7 NPU-0/196 poduzeće 157 DNPU-23/4905 fronta 49 DNPU-0?/137 front 34 DNPU-17/23 (+3 -om) generacija 40 DNPU-17/812 geograf 0-0/8 geografija 6 SU-0/24 geografski 28 DNPU-0/80 glasanje 3 P-8/35 (glasati 24 DNPS-7/inf.

1983.kompozitor 8 NU-4/21 kvaliteta 87 DNU-20/1429 (+ kvalitet: 6 DNP-1/4) kvantiteta 2 U-1(-et)/18 muzika 78 DNPSU-13/47 naređenje 10 DNPS-1/38 obaveza 78 NPU-37/162 obrazovanje 50 NU-62/662 oficir 68 DNPS-5/103 omladina 71 DNU-27/36 opozicija 26 DNPU-9/218 organizirati 82 DNPU-36/2054 parada 9 DNPS-1/155 patrola 11 NP-0/43 pauza 72 DNPU-3/89 porijeklo 20 DNSU-11/230 posjetilac 24 DNPU-3/42 potpredsjednik 45 DN-16/1630 poznavalac 6 DNU-3/20 pratilac 12 DNSU-2/28 predsjednik 450 DNPU-178/18463 princip 57 DNSU-13/406 prisustvovati 90 DNPSU-18/331 prisutan 104 DNPSU-27/720 prisutnost 49 DNPSU-2/268 prisustvo 16 DNPSU-3/43 propaganda 19 DNSU-6/148 protest 11 DNPS-8/150 protestirati 13 DNPU-1/83 provođenje 44 NPSU-27/458 prvoborac 7 DN-0/16 skladatelj 7 NU-4/472 kakvoća 12 U-0/304 kolikoća 0-0/1 količina 149 NPU-11/1277 glazba 113 DNPSU-19/3170 naredba 10 DNP-3/204 obveza 33 NPU-0/2524 naobrazba 5 NU-0/162 izobrazba 1 N-0/116 časnik 7 DPS-0/533 mladež 8 DPSU-1/1429 oporba 2 S-0/1752 ustrojiti 0-0/85 mimohod 4 PSU-0/132 ophodnja 4 DPS-0/154 stanka 0-1/250 podrijetlo 10 DPSU-0/575 Z. posjetitelj 0-1/775 dopredsjednik 0-0/449 dopredsjedatelj /3 poznavatelj 0-0/200 pratitelj 0-0/40 predsjedatelj 0-0/131 načelo 98 DNPU-16/1178 nazočiti 0-0/42 pribivati 0-0/27 nazočan 2 P-1/1376 nazočnost 1 P-2/731 promidžba (č) 1 P-0/č: 61. dž: 361 prosvjed 2 P-1/1867 prosvjedovati 0-0/430 provedba 6 NU-6(provadba?)/1339 pučanstvo 7 DU-1/491 pumpa 6 NPU-0/34 raskršće 43 DNPSU-2/3 rezerva 30 DNU-11/440 saopćenje 31 N-13/1 saopćiti 25 DNS-13/5 saradnja 20 N-0/3 sekretarica 2 DN-0/23 sekretarijat 49 N-12/29 crpka 2 U-0/201 križanje (raskrižje) 8 NU-6/237 raskrižje 1U-0/228 pričuva 0-0/239 priopćenje 0-0/2382 priopćiti 1 D-0/1589 suradnja 155 DNPU-79/4656 tajnica 0-0(tajnik6)/737 tajništvo 3 D-1/228 . Šojat uses the word podrijetlo in his introduction (Šojat. IV).

) cělomudrenost zavidan. glomazan čaroban prvenstvo. podozriv ovaplotiti. nipodaštavanje rogobatan volšeban prěimućstvo pobornik srědokraća (geog. dominacija aktivni pristalica. preduzimljivost. zagovornik ćudoređe .sistem 303 DNPSU-84/306 sport 15 DNPU-19/4622 štab 28 DNPSU-13/117 general-12 DN-0/44 štampa 53 DNU-24/36 štampati 7 DNPS-1/16 staratelj 1 P-0/4 stroj za pranje -?/7 talas 63 NPS-0/5 teatar 42 DNPSU-18/886 telegram 10 DNP-2/20 telegraf 1 N-0/90 tokom 25 DNPU/53 učesnik 7 NPU-1/11 uniforma 49 DNPS-1/120 upotreba 128 DNPU-9/331 uputstvo 5 NPU-2/14 utisak 17 DNPU-2/23 vezi (92) -/u vezi 938 zakletva 9 DS-0/45 zloupotreba 6 NU-6/89 sustav 140 DPU-1/4540 šport 2 D-0/1143 stožer 3 DPS-1/960 tisak 4 DNS-0/1697 (excluded "Tisak" as the name of a company) tiskati 7 DPU-3/278 skrbnik 0-0/27 perilica 0-0/30 val 146 DNPSU-7/725 kazalište 128 DNPSU-49/2697 brzojav 24 DNP-4/85 brzojavka 2 PU-0/1 tijekom 7 SU/4787 sudionik 38 NPU-32/921 odora 14 DPS-0/239 poraba 0-0/8 uporaba 0-0/695 Z. zavistan nezasit. preduzetnik lucidnost. mudrost oprezna sumnjičavost. surevnjiv oblapornost. halapljiv. uputa 33 DNPSU-4/348 dojam 46 DNPU-17/1056 svezi (3) -/u svezi 648 prisega 4 D-0/99 zlouporaba 0-0/175 zloporaba 0-0/206 Neke riječi surevnjivost. pregalaštvo. prezirati. prezir nezgrapan. ovaploćenje. oblaporan pregnuće. IV). pregalac (vredan. uporan i hrabar čověk) visprenost. ovaploćen nipodaštavati. Šojat rabi riječ uporaba u svom uvodu (Šojat 1983. vispren podozrenje. razboritost. proždrljiv poduhvat. sumnjičavo predostrožan materijalizovati omalovažavati.

poltron. dupeuvlaka trenutak sprečiti razmirica. nesuglasica vrsta gorskog větra . prikladno. sukob. dupelizac. prevashodstvo cělishodno snishodljivo. adekvatno. razvigorac sukladno naročito priměreno.saobrazno prevashodno. snishodljivac magnovenje prěduprěditi trvljenje razvigor. ulizica. čankoliz. čepulja. šlihtara. oportuno udvorica.