You are on page 1of 64

Broj 27 Izlazi subotom Zagreb, 4. listopada 2008.

Sadržaj
Urednikovo slovo 3
Kao razgovor 4
Bosno moja 15
Magla oko nas 16
Sitting in the dark 17
Bog nas je stvorio 18
Propovijed po ZAVNOH-u 20
Srpsko pravo na reč 21
Antikorupcijski pogledi 23
Zgodopis 24
Časni lustracijski sud 30
Akademik Mirko Vidović u društvu povjesničara – Medijca
Zdravodrugovi 37
Osvrti 39
ZAVNOH 49
Podlistak 50
Roman 55
Ukazanja 58
Ispovjednikov kutak 59
Ustaški hitrozov 60
Kolači 61
Čitatelji 62

Glasnik je
besplatan
Prijaviti se možete
na hitrozov
U idućem broju Glasnika:
hrvatska.
hrvatska.uljudba
@gmail.
gmail.com HOĆEMO LI PO IKAVSKI?
Naklada:
27.000 primjeraka
Stranica 2 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Ne zaboravite

Tko to tamo veli:

„Nema Bosne“?

A Neretva huči,
a Miljacka teče,
a Sana ide ...
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a Stranica 3
Urednikovo slovo

NAŠE PRAVO NA BRAĆU


Oduvijek smo ih voljeli.

I onda kad se nismo baš slagali s njihovim


nakanama, prohtjevima. Možda i stoga, što
smo osjećali kako ih ponekad samo do kra-
ja ne razumijemo.
Voljeli smo ih i onda kad su smatrali Bogu-
milima, i onda kad su se „poturčili“. Čekali
smo samo na trenutak kad će nam se vrati-
ti. Ili mi njima. I onda smo ih voljeli kad su,
silom prilika i okolnosti, ne i želja, bili Neop-
redijeljeni. Posebno smo ih voljeli kad su
znali reći da su muslimanski Hrvati, poseb-
no Hrvati Muslimani.
Volimo ih ništa manje i sada kad su Bošnja-
ci. Svojom voljom. Njihovom i našom. I s
pravom odluke odrasla čovjeka.
Oni su naša braća. Po roñenju. I po supos-
tojanju. Imamo vječno pravo na njih. I oni
na nas.
Naše je pravo bratski zagrljaj. Ponekad, moguće, i pretvrd, pregrub, ali bez izuzetka
bratski. Nepotrebno, nerijetko, odveć posvojan, ali topao, od srca. Čak i tada. Uvijek.
Zajedno u majčinom gnijezdu. Brat kraj brata. Nikako jedan iznad drugoga. U pomoći i u
tuzi. S čežnjom u duši. Pri rastanku.
Braća.
Lijepo je braću imati. I misliti na njih. Očekivati pomoć od njih. Radovati se s njima. Eh,
kad nam dobro poñe! Osobito mlañu. Neiskusniju, još neproživljenog postojanja. I kad
zgriješe, ili kad nam se učini da griješi. Bez suvišnog nadmoćnog oprosta, s blagim osmi-
jehom. Na usnama i u cijelom svome biću. Jer, opet su braća s nama.
Zbog koga i radi čega ostati bez njih?
Nikada.
Pogledajte. Opet nam sviće. Zora rudi odmah tu, kraj nas. S istoka. Na dohvat ruku. Zar
je onda rukama mjesto u džepu?
Stranica 4 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Kao razgovor

HRVATSKA JE POVIJESNA NACIJA


Akademik Mirko Vidović, Pariz Napomena: na ruševinama Rim- njem u svom Saboru, a prema
skog carstva nastajale su nacio- vanjskom svijetu vodila je prija-
Germansko pleme Franci, kon-
nalne države i sva njihova povi- teljsku i obrambenu politiku. Na-
cem petog stoljeća provalilo je u
jest kasnije bila je borba za naci- rod privržen svojoj postojbini u
Galiju Transalpinu i tu organizira-
onalni opstanak, dakle striktno i funkciji kojeg je stvoren i njegov
lo, na ruševinama Rimskog car-
načelno antiimperijalistička. posebni mentalitet, ne bi imao
stva, posebnu državu. Ta država
Francuska je od tog načela odus- uzvišenu svijest sebe i svog istin-
nosi i dalje ime Francuska. Gali u
tala početkom stvaranja kolonija skog mjesta meñu nacijama a da
Francuskoj nisu naučili franački
po svijetu, osobito u povodu do- nije izgradio skupinu bliskih srod-
jezik. Francuski jezik, premda
laska Napoleona na vlast. Hr- nika u temeljima društva, odnos-
nosi franački naziv, nastao je iz
vatska, takoñer prema K. no našu tradicionalnu zadrugu
govora Gala - mješavina galskih
Porphyrogenetu, od tog zavjeta koja podsjeća na megalite u te-
dijalekata i latinskog jezika. U
nije nikad odustala. Dapače, vla- meljima naših antičkih tvrñava.
tom jeziku održalo se je vrlo ma-
dar Hrvata je god. 681 išao u N.N. Dioklecijan je izvršio refor-
lo franačkih riječi. Galski temelj
Vatican i tu, nad Grobom svetog me Rimskog imperija po uzoru
francuskog jezika najbolje je uo-
Petra, dao prisegu papi Agatonu na teritorijalnu i društvenu struk-
čljiv u još živom neokeltskom
da Hrvatska nikad ne će osvajati turu svoje ilirske postojbine.
jeziku francuskih Bretonaca.
tuñe zemlje, a Papa se je obve-
Bitni veznik koji proizlazi iz naših
Prema Kontantinu Porphyroge- zao da će svaki put kad 'pogani
iskustava i od kojeg se sastoji
netu, ista stvar dogodila se je, udare na Hrvatsku', nagovoriti
naša skupna memorija je - naš
oko sto godina nakon prodora
jezik. Uzmeš li jednom starom
Franaka u Galiju, i u Dioklecija-
narodu svoj jezik, ugasio si nje-
novim Panonskim dijecezama: U
govu memoriju. Hebreji svojom
dogovoru s istočnim Basileisom
poviješću dokazuju da narod,
Heraklijem, Bielohorvati su pos-
živeći u duhu svog jezika i pre-
lali prema jadranskoj obali jaku i
daje, pamti svoju prošlost i u
sposobnu vojsku koja je odatle
zemlji svojih pradjedova ili bilog-
potisnula Avaro-slavene i organi-
dje u svijetu. Naš jezik je naš
zirala, takoñer na ruševinama
"sveti kovčeg saveza s Bogom"
Rimskog carstva, novu državu.
jer je sav gramatički logičan, sav
Dr Ferdo Šišić tvrdi (u svojoj
kristaliziran na pojmu istinitog po
'Povijesti hrvatskoga naroda'), u
zdravu razumu. Mnogi osvajači
vezi s novom sudbinom Panon-
su sve činili da nam, bilo pod
skih Dijeceza, izmeñu Dunava i
izgovorom čistoće vjere ili jedin-
Jadrana slijedeće: "U to vrijeme,
stva strane nametnu svoj jezik,
izmeñu godine 630 i 640, prova-
ali u tome nisu uspjeli, najviše
ljuju oboružane čete Hrvata iz
zbog postojanosti naše vjere.
njihove domovine Bijele Hrvatske
Nakon stoljeća muke s latinaši-
u Panoniju i Rimsku Dalmaciju,
Obelisk Kontantina Porphyrogeneta
ma, II. Vatikanski koncil je dao
te nadvladavši i protjeravši Ava-
svim narodima na svijetu pravo
re, sami zagospodariše tim kraje-
da slave Boga na domaćem jezi-
vima. Hrvati su bili dio slavenskih sebi odane vladare da pomognu ku. To je jedna od temeljnih zas-
Anta... Budući da je nadošlih Hr- hrvatskoj vojsci da se brani, a on luga Hrvata u učvršćivanju kato-
vata bilo malo - samo gospodu- će 'moliti Bogu Hrvata' (i tada su ličke vjere - obranom savjesti i
jući sloj - izvršio se i ovdje u his- Hrvati latinski naziv Deus imeno- jezika, kako je to naučavao apo-
toriji općepoznati proces da su vali svojim jezikom Bog) da im stol Pavao iz Tarsisa.
zapovijedajući došljaci poprimili bude na pomoći.
jezik svojih podanika, a ovi ime Naime, prema Evanñelju, klice
došljaka" (v.d., s. 76). Hrvatska je svu svoju povijest kršćanstva je u našim ilirskim
odživjela unutrašnjim dogovara- krajevima, a osobito u Dalmaciji
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 5
Kao razgovor

zasadila ekipa Pavla apostola, a nosti u kojima je specifičnost na-


nije čudno što su i kosti svetog še privrženosti svojoj nezavis-
Luke Evanñelista bile na našem nosti i slobodi u duhu našeg jezi-
tlu sve do dolaska Osmanlija. ka i našeg mentaliteta toliko
Budući da smo mi od samog po- smetala grabežnim manijacima
četka kršćanstva u nas, dok su da su našu upornost da budemo
Latini mahom bili pogani, Boga 'svoji na svom' i da najprije
slavili na svom jeziku i tako iz- 'branimo Dom', postali predme-
gradili u dobroj memoriji i visoki tom poruga i mržnje proširene
smisao etike. Ne samo da ti neo- ra, i ustoličio tu prvog velikog klevetama po čitavom svijetu.
fiti nisu priznavali prva tri stolje- bana, utemeljitelja Skudre - Si- Takve okolnosti stekle su se po-
ća našeg kršćanstva, nego su samnesa. Od tada potječe duga lovicom devetnaestog stoljeća i
nam nametnuli svoje svece, a polovicom dvadesetog stoljeća.
serija banova i župana u našim
naše zanijekali počam od pape One su nadvladane tek koncem
svetog Kaje, Dioklecijanova uja- krajevima, u trajanju od dva i pol dvadesetog stoljeća, u povodu
ka. Svoje svece su ugradili u te- tisućljeća. propasti ideoloških fikcija o stva-
melje naših bogomolja, a Diokle- ranju 'svjetske ideološke
cijana su proglasili - njihovim Postoje čitave biblioteke i znan- imperije'.
progoniteljem, premda je tjeles- stvenih radova o borbi našeg
Dok je rasla 'turska opasnost' od
na straža Kosmokratora bila sas- čovjeka da očuva svoj jezik i u
Sabora u Cetingradu do Berlin-
tavljena od domaćih gorostasa svjetovnim odnosima i u vjer-
skog kongresa, postojao je pot-
meñu kojima je prema Lactantiu- skim obredima. Postoje i različiti
reban i efikasan savez na planu
su, bilo mnogo borbenih kršća- izvori informacija o tome da su
vanjske politike i obrane s Ma-
na, Latini i danas mrze Diokleci- imperijalisti na nas slali jake voj-
džarskom i s Austrijom. No, kad
jana, jer je izmjestio središte ske kako bi nam silom nametnuli
je turska opasnost počela jenja-
carstva iz Rima na obale Bospo- svoj jezik i ne samo latinski, ma-
vati, svi su i to sa svih strana
ra. Zahvaljujući tome, Istočno džarski, germanski i talijanski, ali
'bacali oko' na naše razjedinjene
carstvo se je održalo jedanaest i to nikome nije pošlo za rukom.
zemlje. Madžarima nije bila dos-
pol stoljeća dulje od Zapadnog
U tom duhu je i središnji pojam ta 'personalna unija' – oni su od-
carstva.
našeg mentaliteta - život kao lučili da nas potpuno odnarode,
Hrvatska se ubraja meñu najsta- izdanak obitelji - ostao netaknut a da bi to postigli, htjeli su nam
rije povijesne nacije u europskim sve do naših dana. Svetost živo- nametnuti svoj jezik. Nakana je
prostorima. Održavajući svoju ta i svetost obitelji bili su prven- bila otvorena, opasna ali se je,
posebnost naši ljudi su sudjelo- stveni ciljevi rušenja onih, koji su poput boomeranga - vratila u
vali u velikim pa i najvećim pot- u toku dvadesetog stoljeća sve zube bacača.
hvatima civilizacije, stvaranjem činili pod motivacijom 'ima da ih
Tako je na prostorima 'relique
trajnih vrijednosti i braneći ih od nema' jer 'oni su krivi što su živi':
reliquiarum alium regni Croatiae'
divljaštva i od kolektivnog ludila A najprije i osobito, da bi tama-
došlo do intriga u trokutu. Napo-
grabežljivih osvajača, onih Pavlo- njenje postalo i 'spontan' unutra-
leonova reaktualizacija Ilirskih
vih 'zvijeri u ljudskoj spodobi'. šnji proces, htjeli su 'ubiti Boga'
provincija potakla je Habsburge
u nama.
Akademik Mirko Vidović nastupio da, zajedno s Dalmacijom, ap-
je na II. Meñunarodnom kongre- U toku tog mračnog dvadesetog sorbiraju svu Hrvatsku.
su iranologa u Tehranu, dne stoljeća kad su i antiteističke reli-
Madžari su to osjetili i učinili su
gije odlučile da zavladaju svije-
21.12.2004. Tada je pred prepu- sve da bi nas asimilirali i tako
tom, naš narod je dospio pod
nim amfiteatrom pročitao svoju ostali u interesnoj zajednici s
lupu i na nišan svih imperijalista.
raspravu o povijesnim izvorima Habzburzima. No, Hrvate je već
Samo načelo sloboda u nezavis-
probudio Ilirski pokret i postali
po kojima je Darije Veliki prelas- nosti u odanosti Crkvi sveopćoj,
su dovoljno svijesni sebe, da su
kom mosta na Bosporu osnovao njih je iritirala kao trn u peti, a u
se na vrijeme trgli i organizirali.
oku su imali brvno.
i podcarstvo Skudru izmeñu Jad- Čini se da se je, u početku, sve
rana, Alpe, Dunava i Crnog mo- Postoje tri ključna stjecaja okol- zbilo po planu Bečkog Dvora ka-
Stranica 6 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Kao razgovor

ko bi Zagreb, pritisnut ma- Njegovi učenici, Ilirci


džarizacijom, zatražio zaš- su, nakon habsburške
titu kod Habsburga. Hrvat zabrane i samog spomi-
iz Istre, Zvane Črnja o to- njanja ilirskog imena
me zapisa u svojoj monog- (posebnim Dekretom
rafiji "Kulturna historija od 16.06.1842), osta-
Hrvatske", izmeñu ostalog vivši nam mogućnost
slijedeće podatke: "Kao da se nazivamo 'južni
politički akt kojemu su Slaveni', koji da su se
Gaj, Kukuljević i svi drugi tu doselili iz ruskih bara
patriotski voñe pridavali i močvara kao sluge
najveće značenje, Avara. Ilirci su shvatili
"Zahtievanja" su bila paž- da laž nema prošlosti
ljivo pripremljena. Ona su pak ne može imati ni
odražavala svu unutrašnju budućnosti. Ljudevit
taktičku ravnotežu i unut- Za stolom u blagovaonici iranskog Ministarstva vanj- Gaj je, u to ime zapisa-
rašnje kompromise u naci- skih poslova, Akademik Mirko Vidović sjedi do iran- o: "Jugoslavljani, kako
onalnom pokretu... Na pr- skog povjesničara - Medijca! S desne strane Medijca se u svietu nipošto
vom mjestu skupština je sjedi jedan - tipični Persijanac. Fizička sličnost jedan zvati nemožemo" jer
aklamacijom izabrala kraji- "ovaj naziv vazda stoji
je od očitovanih dokaza srodnosti Medijaca (a ne
škog pukovnika baruna u nekom razmierju po
Josipa Jelačića-Bužimskog, kojem stoprv svoje
za hrvatskog Bana i glavnog za- povodu zbivanja godine 1848 - znamenovanje dobiva" ('Danica',
povjednika vojske u Krajini...". nañen odličan sklop teorije i 48/1839).
prakse u osobama grofa Janka
U Hrvatskoj je, u povodu izbija- I u Europi i u nas osobito godina
Draškovića i pukovnika Josipa
nja općeg meteža u Europi - u 1848 bila je pobuna iz općeg ne-
Jelačića. Jedan je odlično pozna-
zadovoljstva puna svakojakih
vao naš položaj i na
proturječnosti. U tom kaosu poz-
temelju poznavanja
natom kao - nastanak nacional-
naše prošlosti, donio
nih pokreta - Madžari su se htjeli
je plan o našem oku-
osloboditi nadleštva Beča ali tako
pljanju po pokrajina-
da asimiliraju Hrvate - niste Iliri,
ma u jedan zajednički
ne znate šta ste pa - budite Ma-
zamah nove naše dr-
džari kao i mi! Hrvati u tom proc-
žavne nezavisnosti.
jepu nisu imali izbora do li - od-
Kad to uzmemo u ob-
biti silom madžarsku vojnu nasrt-
zir, onda će nam biti
ljivost. Beč je prihvatio da, po
jasno šta znači Čl.
"Zahtievanju naroda" pukovnik
Četvrti "Zahtievanja
Jelačić postane hrvatskim Banom
naroda": 'Mi zahtieva-
i da stane na čelo jakih vojnih
mo našu narodnu
postrojbi da se odhrve od Ma-
nezavisnost'.
džara kako bi, u reformiranom
Lako je pokrenuti na- Habsburškom carstvu, prema
rod kad ima prosvije- Beču, dobio isti status kao i Ma-
ćenu inteligenciju, a džari.
ni to nije dovoljno bez
No u baš tom metežu, u Parizu
jednog lucidno sas-
je objavljen i "Komunistički ma-
tavljenog glavnog
nifest" koji je naveo njegove au-
koncepta, kakav je
tore, Marxa i Engelsa da oštro
bez sumnje bila Draš-
osude Jelačićev pohod na Ma-
Hrvatski grb na krovu crkve k o v i ć e v a
džarsku. Marxova majka je bila
"Disertacija" (1832).
Sv. Marka u Zagrebu podrijetlom madžarska Židovka i
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 7
Kao razgovor

munje koje je po Hrvatima posu- je stoga bila primljena u članstvo raspadom Rusije i Turske, a oso-
o imperijalist Layos Kossuth bile Prve internaconale, a Eugen Kva- bito nastankom Sovjetskog Save-
su u skladu s munjama Marxa i ternik je pokušao da na terenu za. O tome je Franjo Tuñman
Engelsa koji ni na kraj pameti stvori uvjete općenarodnog us- ispisao neku vrstu samokritike u
nisu imali da odustanu od glav- tanka računajući s time da bi mu svojoj knjizi "Nacionalno pitanje
nog cilja svoje ideologije - da od u naporima osloboñenja pomog- u suvremenoj Europi", gdje stoji:
svih carstava na svijetu stvore le i neke europske velesile. "Iz te teoretske postavke proizla-
jedno jedinstveno proletersko zi dalekosežan zaključak da oži-
N.B. Prva internacionala nije bila
svjetsko carstvo, jer da 'proleter votvorenje krajnjih ciljeva socija-
protiv nacionalnih država, stoga
nema domovine'. Stoga su oštro lizma ima za imperativ ukidanje
je i došlo do sukoba izmeñu sa-
osudili i izdvajanje Grčke iz Oto- svih nacija i stvaranja jednog
veza nacija i internacionalista. Iz
manskog carstva i još oštrije iz- jedinstvenog sovjetskog saveza
tog sukoba proizišle su - socijali-
dvajanje Hrvatske iz monolitne ili socijalističkog naroda, kao u
stičke i komunističke tendencije.
Madžarske. U svojim pamfletima, Sovjetskom savezu, tako i u Za-
Raskol u začetku osmišljena
opetovano i u toku tri godine, jednici socijalističkih zemalja, a
svjetskog carstva rada i radniš-
Marx i Engels su u svom tisku, i razumije se, i u cijeloj
tva dao je dvije nespojive kraj-
u Europi i u USA prorokovali Hr- Evropi' (v.n.d., s. 249).
nosti - crni i crveni socijalizam.
vatima da će 'u idućem svjets-
No, u biti političke globalne stra-
kom ratu nestati s kugle Veliki 'stekliš' A. G. Matoš, poli-
tegije Hrvatske i Italije, postoji i
zemaljske'. Marksistička osuda tički emigrant i vojni bjegunac,
Hrvata na genocid, usporediva je sklonjen u Pariz, zapisao je onu
s nacističkom osudom Židova na lijepu sentencu: 'Misao hrvatstva
'konačno rješenje'. misao je etična'. Jelačić, kao os-
tvaritelj vizije Draškovićeve
No, još ni u tom nije sav para-
'Disertacije', je, i u paneuropskim
doks: dok je Madžarska preko
razmjerima, postao hrvatska ino-
svojih grofova i administracije u
vacija: 'jedinstva teorije i
Hrvatskoj već bila u zamahu ne
prakse'. Točno po toj logici je i u
samo madžarizacije nego i feu-
Italiji došlo do usklañenja nauko-
dalizacije hrvatskih posjeda i po-
vanje Giuseppe Mazzinija (1805-
krajina, ban Jelačić je donio svoj
1872) i Giuseppe Garibaldija
glasoviti - "Proglas o ukidanju
(1807-1882). Usporedba nije iz-
kmetstva" u Hrvatskoj. Da para-
van povijesne logike, jer oni su u
doks bude još veći, marxisti, u
Italiji uspjeli ostvariti ono što su
svojoj globalnoj društvenoj viziji
Drašković i Jelačić tek zametnuli
'proleterskog internacionalizma',
u Hrvatskoj - ostvarenje talijan-
nisu predvidjeli, ne samo pravo
ske nacionalne države na ruševi- Ban Josip Jelačić
naroda na samoodreñenje, nego
nama ostataka Rimskog carstva.
ni pravo vlasništva pojedinaca, a
Ta vizija Italije kao nacionalne
kamo li ukidanje velikih imanja paralelizam specifičnosti komuni-
države bila je stvarnost naših
na kojima su radili seljaci kao zma u našim oduvijek katoličkim
susjeda s onu stranu Jadrana,
robovi po svim carstvima. Kao po zemljama, čiji je mentalitet razvi-
sve dok Mussolini nije smislio -
mjeri ruskog 'kriepostnog prava'. jan na postavci grijeha i zla: za
zavesti Italiju u iluziju obnove
razliku od drugih velikih religija,
No, Hrvatska se je izbavila tih imperijalističke politike.
kod kojih je zlo samo ono što oni
davljenja polovicom devetnaes-
U povodu i nakon sukoba imperi- pretrpe i od bilokoga, kod katoli-
tog stoljeća i slavna trojka koja
jalističkih ambicija - po završetku ka je zlo svako zlo, naneseno
je, u Hrvatskom državnom sabo-
prvog svjetskog rata - kad ni je- ikome, pa i samome sebi. Stoga
ru osnovala Hrvatsku stransku
dan nacionalizam nije sebe mo- je komunizam Gramscija bio us-
prava (Starčević, Kvaternik, Vr-
gao nametnuti kao motivaciju porediv s komunizmom Andrije
doljak), shvatila je nekontradik-
osvajanja svijeta, u političkoj Hebranga: Oni nisu ne samo
tornost borbe nacionalnog oslo-
stvarnosti Europe ojačala je vizi- osuñivali, nego ni isključivali bor-
boñenja i borbe za društvenu
ja svjetskog ideološkog carstva bu za nacionalno osloboñenje,
pravdu. Hrvatska stranka prava
Stranica 8 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Kao razgovor

sasvim nasuprot marksistima, a i oštri negatori prava hrvatskog razlaz..." (str. 169).
osobito Lenjinu i Staljinu kod ko- naroda na samoodreñenje i sve
Zatim: "Kad su, u sito tog doba,
jih, komunizam počinje u samo- su učinili što su mogli da se ispu-
ponukani baš 'neočekivanim' us-
zatajenju, osudom domaćeg na- ni marksističko proročanstvo o -
pjehom Radićevog pokreta, hr-
cionalnog ponosa, nijekanje pos- genocidu hrvatskog naroda i to
vatski marksisti (Cvijić, Horvatin,
tojanja Boga, duše i eshatologije na cijeloj Kugli Zemaljskoj. Ovi
Ciliga, Cesarec i Krleža) u Komu-
otkupljenja u povijesti uopće. zadnji, Titovci uvijek su imali
nističkoj partiji Jugoslavije posta-
podporu stranih imperijalista i na
No, za razliku od Talijana, u Hr- vili na dnevni red nacionalno pi-
istoku i na zapadu, ali samo zbog
vatskoj se je 'radnički pokret' tanje, jer da bez njegova rješe-
rizika koji je proizlazio iz hrvats-
raspao na tri nespojiva dijela: nja ne će biti ništa od revolucije
ke temeljne ideje o – nacionalnoj
HSS braće Radića je znao da je u Hrvatskoj i u Jugosalviji, oni su
državi. No, njihov paradoksalni
hrvatski narod u apsolutnoj veći- od svojih srpskih kolega bili proz-
položaj se je uspio provući na
ni seljački narod, a u gradovima vani - separatističkim frankovci-
javnu pozornicu u Hrvatskoj, i to
kapital posjeduju ugavnom strani ma" (s. 168).
u ime 'nacionalnog samoodreñe-
menadžeri kojima služi domaća
nja. Ne samo da nisu počeli defi- N.B. Ovaj podrugljivi naziv
'pokvarena gospoda'. Stoga je
lirati pred sudskim porotama 'frankovci' i 'frankovluk' prvi su
Radić sa svojom vizijom seljačke
zbog masovnih zločina koje su izvor antisemitizma na području
pravice bio prihvatljiv i u Moskvi
počinili po završetku rata, u vri- Hrvatske. Na temelju citiranih
pa čak mu je ponuñeno da bude
jeme marksističke kolektivizacije navoda, jasno nam je zašto je i
na čelu Zelene internacionale,
i 'ubijanja Boga u ljudima', niti ih Tuñman, uoči Referenduma za
što je Trockog dovelo do bijesa,
je zahvatila lustracija, oni nas- nezavisnost Hrvatske (19. 5.
budući da u SSSR-u skoro ni nije
tavljaju zahtijevati da se nastavi 1991.) na sva zvona pozivao hr-
bilo seljaka vlasnika svoje zemlje
s uništavanjem svih onih koji ot- vatski narod da NE GLASA UZA
pak je država preuzela sve grun-
voreno slave pobjedu hrvatske NEZAVISNOST, nego li za - kon-
tove i organizirala Kolhoze i Sov-
državotvorne misli na ruševina- federalnu Jugoslaviju.
hoze.
ma njihove ideološke tamnice
naroda. Oni i dalje po čitavom A da je i Krleža bio ljuti antise-
Druga smjernica u nastanku ko-
mit, upravo zbog politike Josipa
svijetu šire crne legende na ra-
čun hrvatskog naroda, a sa kate- Franka, dokazom je i njegova
dri instituta i učilišta oni još više izjava, tiskana u zagrebačkom
tjedniku "Danas" netom nakon
krivotvore našu prošlost, niječu i
postojanje naše posebne kulture, Titove smrti: "... zar nam je Eu-
jezika i osobito državotvrone tra- gen Kvaternik trebao da posluži
kao sjedok da nije tako bilo kao
dicije - poput zaraze oni napada-
što je bilo? Ako je netko bio zlo-
ju naše korjene.
činac zavrgnut u majčinoj utrobi,
U tom kaosu, za razliku od dru- ukleti bastard jednog ukletog
gih 'tranzicijskih zemalja' strani luckastog austro-madžarskog
intriganti imaju umiješane svoje subalternog infanterijskog oficira
prste, a stoga su i izabrali Franju i tragične kćerke Šejloka hrvats-
Tuñmana da im bude 'čovjek ke politike Jozue Franka, jedne
povjerenja' i to i s Istoka i sa Doglavnice i žene Vojskovoñine
Hrvatski grb 25. srpnja 1990.
Zapada. Razlozi za tu sinkraziju koja je završila kao supruga jed-
su uočljivi u slijedećoj Tuñmano- ne pijane lude i kao majka jed-
munizma u Hrvatskoj je sva u
voj postavci, navedenoj u spo- nog roñenog zločinca... Ako je
znaku 'Ličkog ustanka' 1932, ko-
menutoj knjizi: "Unitarističkoj i taj Jozuin unuk ta pojava, krimi-
jeg su podigle Pavelićeve ustaše,
centralističkoj politici, što je Ju- nalna palikuća, provalnika i sulu-
a pozdravio ga je i 'Proleter', slu-
goslaviju htjela izgrañivati kao dog koljača i perverznog talijan-
žbeno glasilo KPH, dakle - komu-
proširenu Srbiju, hrvatski nacio- skog krvnika koji je već na Lipa-
nizma nacionalnog usmjerenja.
nalni pokret suprotstavio se već rima pobio stotinjak polupisme-
Treći su proizišli iz škole moskov- početkom dvadesetih godina s nih primitivaca iz belgijskih rud-
ske Kominterne i bili su otvoreni programom: ili konfederacija ili nika..." (Danas, Zgb.
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 9
Kao razgovor

24.10.1989., s. 63). tičkog ratnog logora Dachau. cuskoj je u vrijeme ratnog mete-
Njih je Tito dao pohapsiti, suditi ža stradalo oko 140.000 židova,
Krleža je jedini Hrvat koji je jed-
na smrt i mahom poubijati zbog ali nitko na svijetu nije bio toliko
nog Židova nazvao 'zločincem od
toga što su ostali živi u Hitlero- budalast da traži da se, radi to-
samog začetka u materinoj
vim logorima, jer je to 'dokaz' da ga, uništi francuska država ili
utorbi', odnosno potomka Jozue
su surañivali s nadzornom služ- poubija francuska nacija! Ni zbog
koji je osvojio Jerihon, odnosno
bom u logoru. A nakon 'rasnih zakona' ni zbog 'klasnih
sve Židove od Mojsija na ovamo,
'Rezolucije informbiroa', Tito je interesa'. Francuskim komunisti-
kao kongenitalne ubojice. Nitko
na Goli otok slao i naše Židove, ma nikad nije ni palo na pamet
od onih koji su i na koji način
njemu nije stalo do njihova iden- da se bore za 'odumiranje' svoje
djelovali govornom ili pisanom
titeta, smetala je njemu njihova nacionalne države.
riječju u Hrvatskoj nije išao tako
savjest. I početkom sedamdese-
daleko u svom antisemitskom N.B. I danas su na snazi neki
tih godina prošlog stoljeća, Tito
proljevu, koliko glavni konceptor zakoni koji su bili izglasivani u
je poslao na dvanaestogodišnju
hrvatskog renegatskog ogranka Vichy-ju, i ni najgorim francus-
robiju Vojvoñanku Milu Sargin
komunističkog pokreta - Miroslav kim ljevičarima nije palo na pa-
zbog 'staljinizma' a koja je u vri-
Krleža, vrhovni autoritet i za met da ustvrde kako u vrijeme
jeme Drugog svjetskog rata bila
Stjepana Mesića i njegovih bole- Drugog svjetskog rata nije pos-
deportirana u Njemačku gdje je
snih 'zdravodrugova' - komunista tojala Francuska Država.
prošla kroz sedam nacističkih
Titovih sljedbenika! Da je tako
logora i bila tetovirana u Karl Marx je relativno bio u pra-
nešto napisao Mile Budak, oni bi
Buchenwaldu. vu kad je tvrdio da su male naci-
od toga napravili opravdanje za
je u Europi, koje se bore za dr-
svo zlo što su počinili našem na- Treba shvatiti izjavu koju mi je,
rodu u nizu pokolja od svibnja prilikom našeg službenog razgo-
1945 do siječnja 1951. vora 'on tape', u toku rada
Ottawske konferencije (u travnju
Miroslav Krleža proveo je drugi
1985), dao kanadski visoki diplo-
svjetski rat na sinekuri NDH i uz
mat Harry Jay, nakon što je pri-
otvorenu zaštitu Mile Budaka.
mio moj 'Memorandum' u vezi s
Ništa nije poduzeo da Mile Budak
hrvatskim zahtjevom za samood-
nakon rata ne bude smaknut kao
reñenje. Tom prilikom gosp. Jay
'klasni neprijatelj. Krležu je zbog
je rekao: "Ja sam, kao saveznički
toga progonila savjest pak je po-
pilot, oboren nad Njemačkom
kušao da opere svoje pilatovske
ostatak rata proveo u nacističkim
ruke slijedećom apologijom Bu-
logorima. Pročitao sam vaše us-
daku: "Budućnost kao i svaka
pomene iz Titovih kazamata i
budućnost, tko zna šta nam do-
mogu vam reći da smo mi bili
nosi - rekao je Budak. Kad se
bolje tretirani u Hitlerovim nego
svijet smiri - nastavio je POŠTE-
li vi u Titovim logorima". Grb Republike Hrvatske
NJAČINA IZ SVETOG ROKA - Hr-
vatska će na mnogim područjima A što se tiče 'židovskog pitanja', žavnost, 'bolesne nacije'. Ne u
iziskivati koješta, morat će se u NDH - notorna je činjenica da cjelini, ali jednim dijelom. Kod
uprijeti da se nadoknade propus- ono ne proizlazi iz 'Ustaških nas su se samo komunisti titovci
ti i nemar iz prošlosti, da se kre- načela' ni iz redova koji su djelo- ponašali kao luñaci, opasni po
ne ukorak s naprednim narodima vali oko Pavelića u UP. To je bila svoje sunarodnjake, zreli, ne za
(s. 62)... Dok je vizionar i veliki žalosna pojava diktirana Hitlero- logore, nego za ludnice.
književnik Budak usred Beograda vom imperijalističkom politikom i O kriminalcima koji snose odgo-
izgubio život, Pavelić je bijedno i ne samo u Hrvatskoj. Za razliku vornost za masovne pokolje na
kukavički napustio zemlju..." (v. od Hrvatske u kojoj nije bilo ni Bleiburgu i na Križnom putu i
'Danas', Zgb. 17.10.1989.). Sabora ni nekih zakona, u Fran- Europski parlament je izgasao
cuskoj su zastupnici u Vichy-ju dvije 'rezolucije', koje preostala
A da su titovci i sami bili antise-
izglasali i zakonski osnažili antiži- ekipa oko Mesića jednostavno
miti, dokazom je i žalosna sudbi-
dovske zakone i prije nego li je igorira, kao i Saborske odluke po
na domaćih povratnika iz nacis-
to od njih tražio Berlin. U Fran-
Stranica 10 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Kao razgovor

tom pitanju. Njihova dreka kad tradicije krajnje desnice kojoj je 'proročanstvu' njihovih ideoloških
se dobro shvati i svede na logički bio začetnikom hrvatski židov gurua Marxa i Engelsa, doñe do
minimus definirana je u onoj na- Josip Frank. Njegov unuk Dido uništenja naše države pa i do
rodnoj: Drž'te lopova! No, mako- Kvaternik je bio teoretski i prak- zameta naše nacije i nacionalne
liko oni sijali mržnju po svijetu tički direktor Ustaškog pokreta svijesti uopće. Ljudi su, u povo-
protiv hrvatske nacije i hrvatske (organizator i Marseilleskog du dogañaja iz 1968 išli na robiju
državne nezavisnosti, njihove atentata), a i Pavelićeva supruga samo zbog pjevanja budnice
histerične klevete nigdje na svi- je proizišla iz redova hrvatskih "Ustani Bane!".
jetu ne nailaze na povoljan od- Židova. Antisemitizam u komuni-
Drugi prijelomni period u Europi
jek! Dolazi vrijeme kad će oni zmu počeo je sukobom Staljin-
bila je zbrka oko godine 1968. U
morati odgovoriti na mnoga pita- Trocki i razvio se je kasnije skoro
povodu sloma nacističke verzije
nja, što na ljudskim sudištima, u konkurenciji s ideološkim ludi-
uspostave svjetskog ideološkog
što na sudu povijesti, koji će biti lom nacional-socijalista, svojih
carstva, marxistički teoretici su
konačan i neopoziv! Oni će na saveznika početkom Drugog
učinili sve što su mogli kako bi
ovom svijetu doživjeti 'strašni svjetskog rata.
došlo do nastavka 'svjetske
sud' - damnatio memoriae per-
Dok je Andrija Hebrang, i sam revolucije' i to propovijedali s
petua!
proizišao iz redova hrvatskog katedri i najelitnijih zapadnih
Nema nikakve dvojbe da Ustaški židovstva, bio na čelu KPH odnos sveučilišta. Rodočelnik te namisli
pokret ne samo da nije bio ute- njegove stranke prema ustaškom bio je francuski filozof J.P. Sartre
meljen, ni aluzijama, na nekom pokretu bio je konvergentan. Ta koji je, u svom djelu "Qu'est-ce
konvergencija je prerasla u la littérature" napao Staljina da
poseban sporazum Moše je na Jalti izdao ideale proleter-
Pijade i Mile Budaka na skog internacionalizma jer je
robiji u Sr. Mitrovici - zaje- svjetsku revoluciju blokirao unu-
dnički cilj im je bio - borba tar granica
protiv hegemonije
SSSR-a. Sartre, prorok ništavila,
'velikosrpske buržoazije' i
bio je navjestitelj uskrsnuća iz-
njezinih saveznika. U to
vornog Marxizma, koji su naši
ime treba jasno i decidira-
'praxisovci' nazivali - 'mladi
no reći da ni voña HSS-a,
Marx'. I - va istinu - ne uskrsnu
ni voña KPH nisu ničim
'mladi Marx', nego se, kao zlo-
pokazali protimbu ideji hr-
duh iz Pandorine kutije, s crve-
vatske državne nezavis-
nom zvijezdom petokrakom na
nosti u povodu Proglašenja
šajkaci, i oko Knina i oko Saraje-
Nezavisne Države Hrvats-
va i Srebrenice pojavi - Mladić
ke. Ni jedan iole uočljiviji
Ratko. Sličan jazavcu, on je nes-
ispad protiv NDH nije zabi-
tao u nekom podzemnom skloni-
lježen u prvom mjesecima
štu. Ne daj Bože da se opet po-
postojanja NDH.
vampiri...
Dok je, s jedne strane Dr
U cijelosti se sa Sartreom u bit-
Maček pozvao svoje struk-
nome slagao i Miroslav Krleža.
ture Banovine
Njegova verzija 'povijesne nuž-
Hrvatske da podrže i po- nosti' primjenom čarobnih for-
mognu opstanak NDH, ka- mula 'histomata' i 'dijamata' na-
snije je i Andrija Hebrang - laze se u nizu Krležinih djela, a
prema beogradskom tisku posebno u razgovoru s Predra-
uoči Referednuma za sa- gom Matvejevićem objavljenim u
Grb Kraljevine Hrvatske i Slavonije moodreñenje – dao glavu posebnom svesku "Razgovori s
zbog održanja cjelovitosti NDH! Krležom". Njegove sprdnje s po-
antisemitskom osjećaju, nego je Samo su hrvatski odrodi, izrodi i bunom studenata tih burnih go-
proizišao iz hrvatske političke tuñe sluge sve činile da, po dina podsjećaju na snoviñenja
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 11
Kao razgovor

pustinjaka zatočenog u svom suprotnoj, ustavnoj, strani bari- zastave pisao u posebnom izvje-
opsesivnom stanju onoga tko kada. U Parizu se je tada, na Eli- štaju o dogañajima u Lyonu.
'prihvaća svijet odbijajući ga'. Pa zejskim poljima našlo oko milijun
De Gaulle je bio i ostao moj poli-
tu budi pametan da shvatiš još i manifestanata. Nešto slično do-
tički uzor. I to, u prvom redu,
tu 'kvadraturu kruga'. Razočaran godilo se je i u Lyonu.
zahvaljujući župniku u mom rod-
odumiranjem izvornog marksiz-
nom mjestu Bila, fra Valeriju Vo-
ma i sklonosti kapitalizmu komu-
loderu. On mi je, u povodu ma-
nističkih kaponja u Jugoslaviji,
džarskog ustanka pod Pal Mala-
Krleža je izjavio Matvejeviću (u
terom, dao kradimice jedan
njegovim "Razgovorima s Miros-
primjerak 'Selection Reader's
lavom Krležom", 'Naprijed', Zgb.
digest' i rekao: "Nek sad pričaju
1969): "Sve skupa bi za socijali-
o proleterskom internaconlizmu!
zam bilo drugačije kad ne bi bilo
Više ne će moći tvrditi da je i to
naoružanja, vojska, ratova, vanj-
djelo katoličkog klera, a ni to da
ske politike, diplomacije, imperi-
je sve dobro proizišlo iz borbe-
jalizma i maoizma, kad bi sve to
nog ateizma. Oni mrze Francus-
bio jedan jedini internacionalni
ku i nikad ni ne spominju da je
socijalizam, a on je tako zamiš-
voña Pokreta otpora u Francus-
ljen - idilično internacionalistič-
koj, general De Gaulle, bio -
ki" (s. 56). Te: "Svi su oko nas
praktičan katolik, a ne komu-
pametniji, a naročito oni koji kao
nist"! Pokoj duši fra Valerijevoj.
apsolutni ljevičari negiraju sve
On me je podučavao iz latinskog,
negativne strane socijalističke
grčkog, francuskog i talijanskog
stvarnosti, uživajuci sve prednos-
jezika. Bog sam zna zašto...
ti kapitalističkog konfora" (s. 57)
Uistinu, de Gaulle se u svemu
Ovo je više nego pokazatelj kako
razlikuje od svih šefova pokreta
su bili istrenirani 'zdravodrugovi'
Hrvatski grb iz 16. stoljeća otpora i nacizmu i komunizmu.
i 'mitisekunemi': da sve marksis-
On je najprije oslobodio Francus-
tičko zaniječu - i u teoriji i u Bio sam u prvom redu gaullista
ku od strane okupacije, a zatim
praksi, a sav hrvatski narodni na središnjem trgu Place Belleco-
niz kolonija od francuske domi-
kapital pokradu, opljačkaju, ali i ur. Kad smo se našli na križištu
nacije. On je obnovio francusku
ostanu na komandnim mjestima, tog trga i Rue de la Barre, sučeli-
domovinu kao nacionalnu državu
da bi nama začepili usta, da im ce s razbješnjelim razbijačima
i uveo u Francusku posve nove
pred narodom ne bismo čitali i sveučilista, jedan commandos iz
zakone o društvenoj pravdi i na-
posebne i skupni 'curriculum redova komunista je naglo usko-
cionalnj nezavisnosti.
vitae': No - sve u svoje vrijeme! čio meñu nas i oteo francusku
Za nas je najvažnije da su oni do trobojnicu iz ruku jednog starog De Gaulle je, zajedno s njemač-
temelja srušili sve što su s veterana Pokreta otpora, pretr- kim rodoljubom i praktičnim kato-
'drugom Titm' gradili zahvaljujući čao na drugu stranu i počeo otki- likom, Konradom Adenauerom,
darovima od preko sto milijardi dati plavu i bijelu boju, da osta- odlučio da pomogne sve domovi-
dolara koje su im dali - zapadni ne samo crveni dio 'trobojnice'. ne u borbi za nacionalnu nezavis-
kapitalisti. Došao vrag po svoje, Kad sam to vidio, skočio sam za nost i slobodu. Iz te logike nasta-
ali ne i po svojtu. njima i istrgao im iz ruku taj ras- la je, razvila se i postala našom
trgani barjak, vratio se i pružio stvarnošću - Europska Unija.
No, najburnije dogañaje u prolje-
ga vlasniku. On mi je na to Zamisao Europske Zajednice na
će 1968 proživio sam osobno i to
uzvratio: 'Ne mladiću, sad je to pravnom i političkom planu, defi-
kao student "Fakulteta znanosti i
tvoj trofej?'. I sad se ta razdera- nirana je početkom dvadesetog
književnosti" na Lyonskom sveu-
na francuska zastava nalazi u stoljeća i u Hrvatskoj. Stjepan
čilištu. U povodu De Gaulleove
mojoj biblioteci u rezidenciji 'La Radić, kao 'narodni zastupnik u
odluke da oko Parza postavi vije-
Forge', na sjevernom rubu Pro- Hrvatskom Državnom Saboru' na-
nac tenkova i bornih kola, gene-
vanse. Glavni francuski dnevnik pisao je i objavio, u povodu impe-
ral je pozvao narod da iziñe na
'Le Monde' je o preotimanju te rijalističke Aneksije BiH, knjižicu
ulice i pokaže koliko nas ima na
Stranica 12 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Kao razgovor

pod naslovom 'Živo hrvatsko pra- SSSR je bio, ne saveznik zapadnih Hrvatskoj, u kojoj Sabor nije ništa
vo na BiH', u kojoj stoji opširno sila, nego li 'saveznik neprijatelja mogao raditi, a kamo li proizvoditi
razrañen projekt stvaranja jednog svog neprijatelja'. ikakve zakone. Sve je rješavano
europskog organa koji bi koordini- dekretima, pa i Pavelićeva zabra-
Jedno je Ustaški pokret u svojoj
rao sve zajedničke poslove eu- na osnivanja 'Hrvatske nacional-
teoretskoj i predratnoj fazi, a neš-
ropskih nacija, da se izbjegnu socijalističke stranke'. Do kapitu-
to drugo je postao nakon progla-
meñunarodni sukobi interesa i lacije Italije.
sa NDH - koju su pozdravili i Ma-
ratovi. To je bilo - šest godina
ček i Hebrang. No, Dido Kvaternik Nakon toga, sve je pošlo u prilog
prije Sarajevskog atentata!
je nadmašio Dra Pavelića svojim onih koji su, iza leña, imali nekog
Tu istu ideju je, dvadeset godina uplivom u Berlinu, na daljnji raz- od Saveznika - bilo u Londonu
kasnije aktualizirao u francuskom voj dogañaja i u svijetu i u Hr- bilo u Moskvi. Andrija Hebrang je
političkom životu Aristide Brilland vatskoj. Dido Kvaternik, arhitekt ostao vjeran svojoj politici - Hr-
(1862-1932), koji je za to dobio i 'Marseilleskog atentata' tim udar- vatska prije svega. Zbog njego-
Nobelovu nagrdau za mir (1926). cem u leña svom neprijatelju, za- vog 'očijukanja' s HSS-om, čiji su
No, u povodu atentata na Stjepa- služio je da bude osoba posvema-
na Radića, 'nobelovac' Aristide šnjeg povjerenja u Kanzleramtu
Bruand je u francuskoj Asemblee Trećeg Reicha. Pavelićevo očiju-
nationale izjavio: "Mi ne možemo kanje s Talijanima je postalo ovis-
prihvatiti raspad Kraljevine Srba, no o volji Führera i okrenulo se
Hrvata i Slovenaca!" I izjasnio se protiv hrvatskih interesa. Popuš-
je kao protivnik Stjepana Radića, tanje Hitlerovim pritiscima na
jer da je njegova mirotvorna poli- vodstvo NDH - preko Dide Kvater-
tika opasna po opstanak Versaille- nika - direktora UNS-a, prouzroči-
skog poretka (v. F. Broche: lo je trajnu štetu cijeloj hrvatskoj
'Alex.I. - Louis Barthou', éd. Bal- naciji.
land, 1977, s.21). Nije kriv uboji-
U ukupnosti logike 'Ustaških
ca, kriva je žrtva. Ainsi va le mon-
načela' i ustroja političkih, policij-
de..
skih i vojnih snaga NDH, može se
U općem previranju i kontradikto- uočiti da su sve naše bitne povije- Hrvatski grb iz 12. stoljeća
rim nakanama naših ideoloških i sne vrijednosti bile uzete u obzir
stranačkih voña - da li nezavis- kao kamenovi temeljci za obnovu
predstavnici sjedili s De Gaulle-
nost ili neki oblik šire autonomije, državne samostalnosti, a u prvom
om u Londonu, i komunista čiji je
sve se je promijenilo kad je izab- pogledu vojne strukture hrvatske
vrhovni stožer bio u Moskvi, on je
rani zastupnik, voña HSS i svjetski snage Bana Jelačića, a posebno
dospio na slijepu mrlju i Istoka i
poznat mirotvorac Stjepan Radic Jelačićevog vojnog pozdrava 'Za
Zapada. Tito ga je, na temelju
ubijen u beogradskoj Skupštini. Dom - Spremni!'. Teoretski dio
prisne denuncijacije Kardelja i
Nakon toga, svima je postalo jas- naše uljudbene tradicije o huma-
ðilasa, prijekim postupkom smije-
no da se s diktaturom 'veliksrpske nosti, pobožnosti, poštivanju bliž-
nio koncem rujna 1944. Nakon
buržoazije' može izići na kraj sa- njeg i odlučnosti u sukobu s nep-
Staljinovog davanja pune potpore
mo oružanom silom. Moša Pijade rijateljem u praksi, sučelice s tri
Titu, Churchill je bio zabrinut i
je to vidio u obliku revolucionar- neprijateljske oružane formacije
skoknuo je, odmah nakon smje-
nog pokreta, a Mile Budak u preli- (četnici, komunisti i talijanski fa-
njivanja Hebranga, u Moskvu da
minarnom narodnom ustanku. šisti) jednostavno je zapostavljen
vidi sa Staljinom šta to znači. Do-
i došlo je do primjene načela: Na
Te dvije opcije su bile koordinira- govor o podjeli interesnih zona u
ljutu ranu ljutu travu!
ne sve do ljeta 1941. Naime, ras- Jugoslaviji - fifty-fifty pao je me-
kid om ' P a kt a Ribb e n t r op- No, naši 'himbeni saveznici', kako ñu njima dvojicom u Moskvi, u
Molotov' (na prijedlog Staljina), ih je nazvao sam Pavelić, gledali listopadu 1944, skoro pet mjeseci
nacikomunističke nagodbe oko su svoja posla i postupno relativi- prije Jalte..
podjele Europe po dogovorenoj rizali hrvatsku državnu nezavis-
No u meñuvremenu, Staljin je
crti - preko Poljske - zapadne sile nost pojačavajući podjelu našeg
imao dosta podroban uvid i u
su znale da se moraju odlučiti za državnog teritorija razlučnicom
evoluciju situacije u Hravtskoj. U
jedno od ta dva zla. No, kako je koja je tekla izmeñu njemačkog i
smislu onog 'fifty-fifty, došao je na
Staljin bio iznevjeren i napadnut, talijanskog 'interesnog područja' u
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 13
Kao razgovor

ideju da za sebe na neki način pri- postrojbe okrenule - protiv manipu- NDH bila trn u oku. No, prodor Ti-
dobije i NDH, koja je potpala u sfe- latora koji su ih pokušali upotrijebi- tovih snaga prema Zapadu nastav-
ru zapadnih interesnih upliva. Sta- ti kao ropski pokorne porobljenike. ljen je sve do u Trst, a predviñeno
ljin je odlučio ponuditi Paveliću pri- U Francuskoj u gradu Villefranche je da doñe sve do Padove. Tito je
znanje NDH pod uvjetom da ga de Rouèrgue (u rujnu 1943) gdje prihvatio ono što Pavelić nije htio -
prihvati kao ratnog saveznika i do- su se združene vojne jedinice on- udariti na Italiju i to sa združenim
pusti maršalu Tolbuhinu miran pro- dašnjih saveznika vježbale za suži- snagama talijanskih okupacionih
laz preko Hrvatske i Ljubljanskih vot i zajedničku borbu, njemačke snaga u 'Diviziji Garibaldi' ( Ciao
vrata - u Italiju, gdje je, kao i u kabadahije su pokušale da im budu bella...). Zapadni Saveznici su mo-
Francuskoj, sve bilo spremno za gospodari kojima podčinjeni dugu- rali okrenuti svoje topove prema
komunistički revolucionarni prevrat. ju ropsku poslušnost. No, Dinarac Titu i zagrijati atmosferu oko
nije nikad u svojoj povijesti bio rob 'Tršćanske krize' do usijanja. No
Pavelić je uvijek imao na umu da je
jer je uvijek živio na svojoj rodnoj 'Pariska konferencija' je ipak doni-
glavni cilj UP bio – osloboñenje od
grudi, došlo je do otkaza posluš- jela plod za koji najveće zasluge
strane sile, a ne mijenjanje gospo-
nosti njemačkim 'trenerima nose anglo-američke snage, koje
dara. To je potvrdio i Ivan Meštro-
servilnosti' što je dovelo do fizičkog su iz istre protjerale njemačke tru-
vić u svojim 'Uspomenama na poli-
obračuna, a onda i do uporabe pe, a osobito i Katolička crkva u
tičke ljude i dogañaje', kad je na-
oružja. Hrvati, i katolici i muslimani Hrvatskoj.
zočio Pavelićevom službenom pos-
bili su malobrojniji, pak su ih Njem-
tavljanju spomenika Kralja Tomis- NATO Savez je nakon toga u Italiji
ci slomili silom oružja i ubili su oko
lava u Zagrebu. postavio trajne baze da spriječi
četrdeset, a ranili još toliko naših
daljnji prodor na zapad komunistič-
U svojoj knjizi 'Strahote zabluda' vojnika (v. Louis Erignac: 'La Re-
kih vojnih snaga. Te baze su u Ita-
Pavelić je dovoljno jasno obrazložio volte des croates',izd. 1980, ss.22-
liji u toku domovinskog rata poslu-
da je najljući dušmanin hrvatskog 34). Taj oružani sukob doveo je do
žile za konačno uništenje Titove
naroda - komunizam. Bezkompro- dizanja logora i Villefranche je bio
JNA izravnom i jedinom intervenci-
misna borba protiv komunista, oso- prvi francuski grad kojeg su zauvi-
jom 'uživo'. Samo onaj koji je bio
bito nakon pada Hebranga s polo- jek napustili vojnici Wehrmachta.
za komandama tog savršenog stro-
žaja čelnika hrvatskih partizana,
Na istočnom bojištu, na koji je ja zna šta znači igrati se s neprijat-
dala mu je dovoljno snage da pre-
upućena jedna divizija hrvatske lejem kao s mišom u koturaljci.
dmisli ukupnu orjentaciju hrvatske
kopnene vojske, pod zapovjedniš-
politike prema - Zapadnim savezni- Domovinski rat je bio savršeno teo-
tvom pukovnika Marka Mesića do-
cima. retski orkestriran kao ni jedan rat
živjela je na terenu slom snaga pod
prije toga i ne samo na našim pro-
Da je Dr Pavelić prihvatio Staljino- komandom von Paulusa pod Sta-
storima. Bio je to striktno obram-
vu ponudu priznanja NDH i vojnog ljingradom. Zarobljeni, oni su bili
beni rat. Po logici davnog sporazu-
savezništva, da su sovjetske trupe rekonstruirani u poseban vojni sas-
ma iz godine 681. - izmeñu hrvats-
upale u Italiju, sva povijest druge tav, i dalje pod zapovjedništvom,
kog Bana i pape Agatona, nad gro-
polovice dvadesetog stoljeća i ne opet generala Marka Mesića, koji
bom svetog Petra, hrvatska vojska
samo u Europi bila bi temeljito dru- je, pod vrhovnim zapovjedništvom
nije smjela izići sa svog teritorija, a
gačija - potomci onih koji bi preživ- maršala Tolbuhina krenuo - na Be-
Sveta stolica se je obvezala da će
jeli masovni pomor, danas bi živjeli ograd. Tako su vojnici NDH, i na
Hrvatskoj, kad god je napadnu po-
u planetarnom gulagu, bez nade istočnoj fronti okrenuli svoje oružje
gani, naći saveznike i zaštitu. Bi-
da će ikad živjeti po svojoj savjesti protiv onih koji su ih poslali u smrt.
zantinski basileios Porphirogenet u
u punini ljudskog dostojanstva. Ma Nakon što je u Beogradu slomljena
svom djelu 'De administrando
kakav da je bio, ma šta da je dopu- srpsko-njemačka vojska, general
imperio', tvrdi, u desetom stoljeću,
stio ili tolerirao u NDH - Pavelić je Mesić ostao je u sklopu vojnih pos-
da Hrvati nikad nisu prekršili taj
bio čovjek velikih zasluga, koje mu trojbi istočnog krila Saveznika.
zavjet. Zato je obranbeni Domovin-
Zapodni Saveznici nikad ne će ni
U tom metežu moglo je lako doći ski rat i zamišljen kao sveti rat. I
poreći a kamo li zabraviti.
do opstanka NDH, utoliko više što bio bi takav od početka do kraja,
Sve u svoje vrijeme! je to bila i namjera Andrije Hebran- da se u komande nisu ubacili nepri-
ga, da je Pavelić prihvatio Staljino- jateljski agenti. Savez titoista i lu-
To da vojska NDH nije branila tuñe vu ponudu pristupanja savezu sa burićevaca pri samom vrhu izvršne
interese na svoju štetu, ni kad je Sovjetima i zajedničku akciju pre- komande na domovinskom tlu, iz-
djelovala u združenim formacijama ma Zapadu, u prvom redu prodor u gubio je svaki smisao za mjeru i
ondašnjih joj saveznika, dokazom Italiju. Pavelić je to odbio i NDH je zakon - oteo se je kontroli Glavnog
je poznata istina da su se, i na Za- pala pod naletom onih kojima je Konceptora i - počinio zla koja ni
padu i na Istoku, hrvatske izabrane
Stranica 14 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Kao razgovor

domaći ni vanjski sudovi nisu u 'našeg zaštitnika'. idućeg šefa hrvatske države - s
stanju razmrsiti. najvećom ljubavlju prema našoj
I oni i svi drugi trebaju znati: Tu
naciji i s punom odgovornošću svih
U smislu navedenih činjenica, pos- smo i tu ostajemo dok bude Božija
onih koji se narodu na ikoji način
ve je shvatljivo da je Sveta Stolica, volja!
obraćaju.
u skladu s odlučnošću meñunarod-
POZOR! Hrvatska vojska proizišla
ne zajednice pridonijela zaštiti i Sukob interesa je u suvemenom
je iz duge hrvatske obrambene
popularizaciji Domovinskog rata, a žargonu postao puka floskula izu-
vojne tradicije usavršene po našim
prva je i obnovila svoje drevno pri- zeta iz punine svog izvrnog znače-
iskustvima striktno obrambenog
znanje hrvatske države i posvetila nja. Taj 'sukob interesa' ne odnosi
Domovinskog rata. Hrvatska vojska
posebnu pozornost zaštiti hrvatske se na lažove koji zavañaju jedne i
je porazila do poniženja Titovu JNA
nacije koja je svojom voljom stvori- huckaju ih protiv drugih, koji su
i izbacila je nogom u dupe s ukup-
la, obranila i spontano organizirala pokrali i opljačkali našu naciju u
nog teritorija hrvatskih zemalja. Na
svoju nezavisnost. U istom smislu, samom grču borbe za samoodrža-
čelu JNA je, kao Titov nasljednik i
shvatljivo je da Vojni kapelan Hr- nje u svojoj državi - ta floskula
zadnji 'vrhovni komandant', bio
vatskih branitelja i Hrvatske vojske, upotrebljava se samo na teret onih
drug Stjepan Mesić iz Orahovice.
preuzvišeni biskup Juraj Jezerinac koji smetaju povampirenoj vlasti
obnaša duhovnu brigu nad čašću i Ne daj Bože da se u Hrvatskoj voj- totalitarne ideologije koju smo po-
slogom vojnika veličanstvene epo- sci pojavi ikakav zaostatak barbar- tukli do nogu.
peje Domovinskog rata. ske horde JNA koja je rušila naše
Stoga u toku priprema narednih
gradove u otvorenoj nakani da sru-
To su nedvojbeni razlozi zbog kojih izbora za šefa države i izborne
ži nadu Nezavsnu hrvatsku državu
su Mesić i njegovi 'zdravodrugovi' kampanje uopće, treba službeno
koju je, protiv volje i mimo savjeta
morali znati tko ima raditi koji po- definirati zakonski okvir koji će tra-
Titovih drugova, putem Referendu-
sao u orkestraciji samodreñenja a ziti da se, prije polaganja kndidatu-
ma stvorila hrvatska nacija. Laž je i
kasnije i u voñenju domovinskog re, utvrdi da li je kandidat duševno
prevara svaka tvrdnja da bi Hrvats-
rata. U svojstvu Glavnog Koncepto- zdrav, ima li iza sebe nekažnjena
ka vojska proizišla iz tradicije Tito-
ra svoj poso sam vodio striktno i nedjela ili skrivene nakane. Jer za
ve JNA!
profesionalno: sve je zabilježeno i tako odgovornu funkciju Ustavnog
to na više načina - memorija vre- Ako bar zbog nečega treba tamja- Arbitra, kandidat mora imati potre-
mena je zadržala svaku minutu nom kaditi HV, onda je to samo bnu široku kulturu, znanje dokaza-
našeg djela. Od Titove smrti, preko stoga da od nje - bježi sotona i no iskustvom, a osobito čistu sav-
priprema za samoodreñenje, u po- pusti je da radi svoj uzvišeni i sveti jest i čiste ruke u toku svog života,
vodu donošenja Glavnog strateš- posao čuvara reda i mira slobodne a ne samo u zadnjih par godina,
kog plana za nužsamobranu, pose- nacije u svojoj nezavisnoj državi. otkad su 'zastarjele' potjernice za
bno zapovijedi da se sve vojne for- velikim pljačkašima i onima koji
macije imaju podvrgnuti jednoj Svaki pokušaj odvajanja Udruga snose punu zapovjednu odgovor-
jedinstvenoj i središnjoj komandi, branitelja domovinskog rata od nost za zločine o kojima raspravlja-
ali po logici 'Glavnog koncepta', Hrvatske vojske je veleizdajnički ju razna sudišta.
moj posao je tekao pregledno i pod akt i on mora biti i pravno sankcio-
niran. Hrvatska vojska je stvorena Budući Ustavni Arbitar mora men-
striktnim nadzorom predstavnika
s blagoslovom i djelovat če u duhu talno učvrstiti zid izmeñu svog pri-
meñunarodne zajednice, premda
primljenog blagoslova. Biskup Je- vatnog života i obnašanja javnih
sam imao slušati samo svoju sav-
zerinac je, nadam se sporazumno i dužnosti - zid na kojem postoje
jest i stoga biti odgovoran za svaku
djelatno povezan s čelnim ljudima samo izlazna vrata. Visoki dužnos-
grešku bilo u teoretskom konceptu
naših jednobozačkih vjera, glava nici moraju biti i ljudi velikih vrlina
bilo u njegovom izvoñenju. To se
naše duhovne vojne pastve. Na u duhu zakona i u očima javnosti.
ipak nije dogodilo ni jedan jedini
njemu nije da djeluje u vojnom Tako Ustavni Arbitar može dosto-
put. Stoga ponosno mozemo reći:
strateškom stožeru niti u sponama janstven odslužiti na najodgovoni-
više smo bitaka vodili od raznih
koje nas već vežu za NATO Savez, jem položaju, a i postati uzorom
napoleona, a ni jedna nije izgublje-
ali je Hrvatskoj vojsci potrebna du- svojim sljedbenicima i nasljednici-
na. Tako će biti i ubuduće, ukoliko
hovna hrana, da se ne bi dogodilo ma kako se postaje velik i bez veli-
se riješimo smetala blebetala - su-
da podivlja i u čemu postane slična kog imetka. Jer - bolje je umrijeti
ludih mitisekunema koji truju našu
JNA. siromašan i zaboravljen, nego li
zbilju relativizirajući stvarne učinke
proklet!
i izmišljajući besmislene izmišljoti- ZAHTJEV: Već sad i odmah, imajući
ne, najviše da bi opravdali divljaš- u vidu sve što stoji iza naše povije-
tvo JNA i onih koji su u njoj vidjeli sne zbilje, treba pripremati izbor
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 15
Bosno moja

TKO TO KAŽE: “NEMA BOSNE ”… !!!


„Jedan ratni invalid“, ne mogu biti sretan jer znam da sigurno neusporedivo volio više
mirna@adriaticsunshine.com živim i da ću umrijeti u zlu koje nego Jugoslaviju. Teško, ali sam
još nije viñeno, u mržnji, nepoš- navikao da ih nema, pa kako se
tovanju i preziru kakvi se ne onda neću naviknuti da nema
On će meni:
„Nema Bosne"
Kako bolan nema Bosne, a Ne-
retva huči, kako bolan nema Bo-
sne, a Miljacka teče, kako bolan
nema Bosne, a Sana ide. Ti mis-
liš da ona ne ide, ali sagni se,
hajvanu, pogledaj, ide Sana, ide
Sava, ide Drina, ide Vrbas, ide
Bosna, ide Ukrina, ide Lašva. Svi
oni i one idu, a ti dje ćeš? Nemaš
kud. Ide bolan Ugar, u njega uti-
če Lonska, tu riba ima. Tu si ti
trebo ribe fatat, a ne moju kucu
rušit. Ti si trebo otić na onu Unu,
zasjest s komšijama i zapjevati :

«Ah meraka u
pamte. Svima nam je, osim fuka- Jugoslavije. Ali nitko mi neće
večeri rane»
rama, koji nikad ništa nisu vrije- oduzeti pravo da prostor bivše
a ne se fatat granata i djecu po dili, a sad su izašli na površinu, Jugoslavije ne doživljavam puno
gradovima ubijat. Sram te bilo! bilo bolje. Sad je samo njima ljudskijim od ovoga u kojem da-
dobro. I sad ja moram biti sretan nas živim...
Plaču ljudi jer znaju kako im je da sam ovdje nitko i ništa. I go-
nekad bilo, a kako im je sad. Bosna i Hercegovina je tragična
vore mi da sam jugonostalgičar.
Bježe ljudi u prošlost zato što država. U njoj ne postoje liječni-
Zato što ponirem u ono što sam
danas grozno žive. I onda to fu- ci, inženjeri, profesori, pekari,
bio, što sam poštenim radom
kare zovu jugonostalgijom! Žele učitelji, zidari... Ne. BiH je čudo
stekao, ono što sam imao i ni-
da izbrišemo gumicom ono što zato što u njoj egzistiraju samo
sam se bojao nikakvih antikorup-
smo bili, žele da izbrišemo gumi- tri zanimanja: Bošnjaci, Hrvati i
cijskih timova i drugih upravnih
com godine, desetljeća radosti, Srbi, a ja se pitam gdje sam ja
organa. Onda sam dobio sve što
sreće, lijepog života. tu i svi drugi koji je doživljavamo
se pošteno može dobiti, a u ovoj
u njenom historijskom odreñe-
Rodio sam se i živio u puno ve- mojoj jebenoj Bosni i Hercegovi-
nju. To je pošast od koje u cije-
ni dobio sam samo – rane, žive
lome svijetu boluje samo moja
rane i ostao fizički bogalj, a za
Bosna i Hercegovina.
ostalo, ostaje da se nagaña da li
je i ono drugo...!, zahvaljujući se
„Unosnom nacionalizmu.“
Bio bih budala kada se ne bi mo-
gao pomiriti s raspadom države
u kojoj sam roñen. Pomirio sam
se s tim da više nema mojih ro-
ćoj državi od Bosne i Hercegovi- ditelja, moga dobro neupamće-
ne, u kojoj sada živim. I tjeraju nog oca i moje majke. Njih sam,
me da budem sretan ovdje. A ja
Stranica 16 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Magla oko nas

EUROPSKI PRODAVATELJ MAGLE


dr. sc. Tomislav Dragun O: Grañani moraju vidjeti da se 2. U kuponskoj privatizaciji op-
akcija „Index“ nije dogodila zbog ljačkano je oko 25 % hrvatskih
naslova u novinama, nego da na gospodarskih resursa, namijenje-
Hrvatskom pučanstvo nije nepo- kraju svega korumpirane čeka nih, po naputku Svjetske banke,
znat Vincent Degert. Nikakvo sud i zatvor. hrvatskim braniteljima i progna-
čudo, ta voditelj je misije Eu- nicima. Nezakonitost dotičnog
P: Dobro. Kako to ostvariti?
ropske komisije u Hrvatskoj, ili postupka potvrdio je još 2002.
tako nešto. Često govori, ali ka- O: Tu nema ništa na brzinu, to godine Državni ured za reviziju
zuje, uglavnom, ništa. Radi još je proces. Mi ne tražimo da se RH. Hrvatski uljudbeni pokret
manje. Naravno, mislimo na po- glave kotrljaju, ono što želimo je zatražio je pismeno od Luke Be-
moć Hrvatskoj na njenom putu efikasan sustav. bića, predsjednika Hrvatskog sa-
prema uljuñenom europskom bora, Stjepana Mesića, predsjed-
I tako dalje, i tako bliže.
društvu. nika RH, te dr. sc. Ive Sanadera,
Hrvatski uljudbeni pokret u više predsjednika Vlade RH očitova-
Opet se ovih dana oglasio. Dao
navrata obraćao se je Vincentu nje u tom pitanju. Jasnog odgo-
je interwiev Jagodi Vukušić
Degertu. Slao mu je obavijesti, vora dosad nije dobio. Što Eu-
(„Novi list“, 29. rujna 2008.).
čak i knjige, i tražio antikorupcij- ropska Unija misli o tome?
Razgovor je pokazao kako Vin- ske i antipljačkaške intervencije
3. Nitko ne dvoji: Hrvatsko pra-
cent Degert dobro poznaje hr- u Hrvatskoj. Odgovor je uvijek
vosuñe do srži je prožeto prokri-
vatske političke i društveni prili- bio nalik na prethodni. Ili nika-
minalnim ponašanjem, posebno
ke, ali da mu je to samo sred- kav. Štoviše, sad je odbio i Glas-
Državno odvjetništvo RH. Hrvats-
stvo za davanje potpore negativ- nik primati! Nu, zaboravimo to
ki uljudbeni pokret predložio je
nim pojavama i zbivanjima u
Vladi RH smjenu Mladena
njemu. Evo kako to, u skraće-
Bajića, glavnog državnog
nom obliku, izgleda: odvjetnika, te je dao listu s
P: Kad će završiti pregovori imenima 33 hrvatska suca
Hrvatske s Europskom Uni- kojih rad treba istražiti. Kon-
jom? kretnog odgovora zasad ne-
ma. Što Europska Unija misli
O: Želimo izići s jasnim pla- o tome?
nom djelovanja.
Znajući kako radi Vincent
P: Neke od zemalja u pretho- Degert, odgovor zapravo već
dnom valu proširenja vodile naslućujemo.
su pregovore pred očima jav-
nosti. Tako to nije kad je u Naime, tu osobu nije moguće
pitanju Hrvatska. Vincent Degert – Torbe su tu uhvatiti ni za glavu, ni za
Vincent Degert – Bags are here rep, a on bi nam trebao biti
O: Kad se javno raspravlja sve kao uzor. „Slijep“ kod očiju.
postaje jednostavno. Važno je Prodavatelj magle. Na buvljaku.
poboljšanje upravljanja novcem na trenutak, pa iznova upitajmo
iz EU fondova. Vincenta Degerta: Ili se i on omastio?
P: Najozbiljnija je tema pravosu- 1. Hrvatska politička, pa i gospo- Ako je sva Europska Unija takva
ñe. darska vrhuška, izbjegla je pro- kao što je Vincent Degert, ne
vesti lustraciju. Hrvatski uljudbe- znam što u njoj Hrvatska treba
O: Trebate osnovati fakultet za ni pokret, kao udruga za zaštitu tražiti. Bolje joj je onda biti što
pravosudne djelatnike, te skratiti prava grañana, osnovao je Časni dalje od Europske Unije, kako bi
vrijeme u kojem se donose odlu- lustracijski sud, da se bar nešto sačuvala ono malo zdravlja i poš-
ke. u tom smislu učini. Što Europska tenja što ga još uvijek ima u se-
P: A „Index“? Unija misli o tome? bi.
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 17
Sitting in the dark

A EUROPEAN SHEISTER
Tomislav Dragun, PhD that all involved in it will be prose- cal resources were robbed in cou-
cuted and punished. pon privatization, and those were
meant to be given, according to
Q: Very well. And how to achieve all
Vincent Degert is not unfamiliar to instructions of World bank, to Croa-
this?
Croatian people. No wonder, he is tian defenders and refugees. Even
after all the leader of European A: Nothing can be done in short State department for revision of
comission's mission in Croatia, or time, it is a process. We don't de- Republic of Croatia declared this to
something like that. He speaks of- mand any heads to roll, what we be illegal in 2002. Croatian civil mo-
ten, but telling mostly nothing. want is an effective system. vement asked Luka Bebić, the Pre-
Works even less. Of course, we sident of Croatian parlaiment, and
And so on, and so on. Stjepan Mesić, the President of Re-
think he helps Croatia on its way
toward civil European society. Croatian civil movement tried to public of Croatia, and also dr.sc. Ivo
communicate with Vincent Degert Sanader, the President of Gover-
He spoke again these days. He ga- ment of Republic of Croatia, to give
many times. We were sending him
ve an interview to Jagoda Vukušić some statements regarding all this.
information, even books, and we
(„Novi list“, 29th of September It is clear there was no answer to
asked for some anticorruptive inter-
2008). that. What is the opinion of Europe-
ventions and interventions to stop
Their conversation showed that Vin- criminal in Croatia. Response was an Union about that?
cent Degert is very well informed always similar to the one mentioned 3 There is no doubt: Croatian justi-
about Croatian political and social above. Or there was no answer at ce department, and especially State
events, but it also showed that all all. He even asked not to receive attorney's office, is completely cor-
that is only a tool for giving support our Herald anymore! But still, let's rupted by criminal behaviour. Croa-
to negative events and actions. In forget about all this and ask Vincent tian civil movement suggested to
short, this is how it looks like: Degert once more: the Goverment of Republic
Q: When will negotiations of Croatia to replace Mla-
between Croatia and European den Bajić, main state
Union be concluded? attorney, and also gave the
list with 33 names of Croa-
A: We want to show an effecti- tian judges who should be
ve work plan. investigated. There is no
specific reply to this. What
Q: Some countries involved in
is the opinion of European
last period of expending were
Union about that?
negotiating in front of the pub-
lic. It is not the same when it Considering we know Vin-
comes to Croatia. cent Degert's demeanor,
we may already know the
A: When there is public negoti-
answer.
ation involved, all becomes
simple. It is important to im- Unfortunately, this is a per-
For whom does Vincent Degert hold
prove the way of money ma- son who is slippery as a
nagement that comes from EU an umbrella in Croatia? fish, and he should be our
funds. Kome u Hrvatskoj Vincent Degert drži kišobran? role model. What's obvious
can't be seen. A sheister. A
Q: The most serious issue is
1 Croatian political and even econo- flea market vendor.
system of justice.
mical leadership avoid to make lus-
Or he got his share in all this?
A: You need to have an university tration. Croatian civil movement, as
for people in justice department, well as Association for civil rights, In case that the whole European
and also to make time for bringing have established Honorable lustrati- Union is the same as Vincent De-
decisions shorter. on court, in order to make things gert, I really don't see that there is
moving in that direction. What is anything for Croatia in it. It would
Q: And „index“?
the opinion of European Union abo- be better off without the European
A: Citizens need to see that „index“ ut that? Union so it could keep what little
operation didn't happen only becau- health and integrity is left in it.
2 Around 25% of Croatian economi-
se of some newspaper article, and
Stranica 18 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Bog nas je stvorio

OTVORENO PISMO TIJELIMA


ORGANIZACIJE HRT-a / HTV-a
Zvonko B. Ranogajec, kršćan- jući Hrvatskoj državnoj televiziji i osobnih kontakata s gospoñom
ski TV producent, 2537 HTV-u Hrvati izvan domovine bili Karolinom Vidović Krišto putem
Eastwood Avenue, Evanston, su i jesu kao nikada do sada u telefonskih razgovora i elektron-
Illinois 60201 SAD, e-mail: svojoj povijesti informirani riječju skih pisama uvjerio sam se da je
ZRanogajec@sbcglobal.net i slikom o domovinskoj i iseljenoj ona osoba koja bi zaista mogla u
Hrvatskoj! To je činjenica! bliskoj budućnosti sa svojim stru-
čno-profesionalno-kvalitetnim
HTV satelitski TV program "Slika
HRT/ HTV I ISELJENA radom dokazati koliko je Hrvats-
Hrvatske"
koj stalo do njezinih iseljenika!
HRVATSKA Početkom studenoga 2007. godi-
Na zahtjev gospoñe Karoline Vi-
Poštovani! ne imenovana je nova urednica
dović Krišto, krajem veljače
satelitskog programa HRT-a
Zvonko B. Ranogajec moje je 2008. godine poslao sam joj na
"Slika Hrvatske" gña Karolina
ime. Kršćanski sam TV produ- uvid opus mojih 250 dokumen-
Vidović Krišto! Za mnogobrojne
cent. Došlo je vrijeme da otvore- tarno-povijesnih filmova, TV emi-
gledatelje u Americi, Australiji i
no i argumentirano dokazujemo sija, priloga i TV intervjua proiz-
Novom Zelandu to ime može
istinu, jer istina oslobaña čovjeka vedenih i snimljenih u iseljenoj
imati značajnu vrijednost, jer o
i naciju (Hrvatsku). Ovdje je riječ Hrvatskoj. Nekoliko tjedana na-
gospoñi Vidović Krišto ovisi znat-
o odnosima i suradnji izmeñu kon što je primila cjelokupan
no i program HRT-a s kojim gle-
domovinske i iseljene Hrvatske opus mojih filmova, TV emisija,
datelji u dijaspori u prošle dvije
putem televizije. priloga i TV intervjua, gospoña
godine nisu bili posve zadovoljni.
Vidović Krišto u telefonskom raz-
Mudro je i pametno ponavljati "I ja sam odrasla u dijaspori.
govoru zamolila me da joj poša-
činjenice koje mi Hrvati jednos- Znam koliko smo svi mi voljeli
ljem nekoliko mojih TV emisija
tavno ne smijemo ignorirati. Ja čuti hrvatsku riječ, a tada nije
na uvid na europskom PAL sus-
ipak ovdje neću iznositi samo bilo programa za dijasporu. Tim
tavu. Poslao sam joj tri (3) TV
vlastito stajalište nego i biblijsku veća je sada moja motivacija".
emisije:
perspektivu razumijevanja i gle- Kaže gospoña Karolina Vidović
danja o ovoj od nacionalnih inte- Krišto, sadašnja glavna voditelji- 1. "Istina o ulozi iseljene Hrvats-
resa temi za domovinske i iselje- ca satelitskog programa HRT-a ke tijekom Domovinskog rata
ne Hrvate. "Slika Hrvatske". Njena je želja 1991.-1995."
da Hrvatski iseljenici svojim pri-
Ponovit ću činjenicu koja je va- 2."TV intervju" Gost emisije: Do-
jedlozima, željama i kritikama
ma dobro poznata. Dokumenta- magoj Šola, Generalni Konzul
sudjeluju u stvaranju TV progra-
cija u riječi i slici, televizija, infor- RH u Chicagu.
ma "Slika Hrvatske", i da ona
mira i dokazuje dijela pojedinaca svojim radom, pokaže koliko je 3. "Tri dana u Chicagu". Doku-
i udruga i da su informacije je- Hrvatskoj stalo do njezinih iselje- mentarni film o Zdravku Tomcu.
dan od važnih preduvjeta za raz- nika! Snimljen u Chicagu prigodom
voj društva kao cjeline. Postoja- svečanog godišnjeg banketa CA-
nje i dostupnost informacije su Zašto da joj ne vjerujemo? Njen
A-a Croatian American Associati-
veoma značajni preduvjeti za dosadašnji rad na "Slici Hrvats-
on.
svako društvo i njegov razvoj. U ke"govori o kvaliteti i velikoj po-
ovome slučaju o toliko potrebnim pularnosti programa meñu broj- Gospoña Karolina Vidović Krišto
i pravilnim odnosima i suradnji nim gledateljima iseljene Hrvats- bila je impresionirana mojim
izmeñu domovinske i iseljene ke. opusom od 250 filmova, TV emi-
Hrvatske putem televizije. sija, priloga i TV intervjua i dos-
Moj kontakt sa gña Karolinom
tavljenim TV emisijama. Nakon
Bez obzira na različita stajališta, Vidović Krišto
što je vidjela moje TV emisije
htjeli mi priznati ili ne, zahvalju- Imajući posljednjih osam mjeseci nazvala me je telefonom i obavi-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 19
Bog nas je stvorio

djelovanju iseljenih Hrvata, nji-


hovim vjerskim i društvenim za-
jednicama i njihovim političkim,
kulturnim i sportskim udrugama,
kao i o pojedinim ljudima Hrvati-
ma i Hrvaticama.
1983. godine postao sam aktivan
TV producent ECMC (Evanston
Community Media Center) gdje
redovito produciram u suradnji
sa suprugom Jagicom "Christian
Perspective TV Program" na en-
gleskom jeziku. Programi obra-
ñuju nebiblijske i biblijske teme
iz kršćanske perspektive razumi-
jevanja i gledanja.
Ujedno sam posljednjih 25. godi-
na i producent "The Croatian
Perspective TV Programa" na
hrvatskom i engleskom jeziku.
Poštovani!
Bez obzira na sve to, mi, iseljeni
Hrvati, iako živimo daleko od
svoje prve domovine Hrvatske,
još uvijek smo dio hrvatskoga
naroda. U nama teče hrvatska
krv, u nama još uvijek kuca hr-
vatsko srce. Naša ljubav prema
domovini hrvatskoj nije nestala,
ona je bezuvjetna. S velikim za-
nimanjem pratimo što se u njoj
dogaña.
Macelj: Poruka hodočasnika Još uvijek pomažemo i pomagat
ćemo uvijek našoj braći i sestra-
jestila me da ima velike planove mo jednu kćer Boženu i unuku ma Hrvatima u Hrvatskoj i Bosni
za moje filmove, TV emisije, pri- Lily. Vjernik sam kršćanske vje- i Hercegovini i novcem i raznora-
loge i TV intervjue u njenom TV roispovijedi. Bog, naš Spasitelj, znim aktivnostima. Bodrimo ih
programu "Slika Hrvatske"! Mo- Božji Sin, Gospodin Isus Krist je moralno i politički i nije nam sve-
lim se i nadam da će to uskoro uvijek i u svemu na prvom mjes- jedno ako su hrvatski nacionalni
tako i biti! tu u mome životu! interesi ugroženi, ako se Hrvati
iseljavaju, ako je vlast nesposob-
Moja kratka filmska i TV biogra- Mojom filmskom i TV kamerom na, ako se lošije živi, ako se pro-
fija svjedočim kršćanstvo i život ise- blemi ne rješavaju!
ljene Hrvatske. Do sada proizveo
Roñen sam 1941. godine u Zag-
i snimio sam više od 250 doku-
rebu. Nacionalnost, Hrvat. U ise-
mentarno-povijesnih filmova, TV 18. rujna 2008.
ljenoj Hrvatskoj živim od 1960.
emisija, priloga i TV intervjua na
godine. U braku sam 43 godine
hrvatskom i engleskom jeziku, a
sa suprugom Jagicom koja je
njihova svrha je prikazivanje i
moja glavna TV suradnica. Ima-
osvjetljivanje istine o življenju i
Stranica 20 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Propovijed po ZAVNOH-u

SRAM VAS BILO USTAŠE! (4)


Lasa Šukilo, Zagreb girao na moje dokumentirano lučili konkretizirati i držimo da
pismo, kojim sam u ukazala kako postoje realne šanse da u dogo-
Povika na vuka,
je riječ o ukradenim dionicama voru s Vladom preuzmemo svih
a lisica piliće krade.
hrvatskih branitelja i prognanika. 15 hotela LRH - istaknuo je Štrok
i dodao da njegova hotelska ku-
Dakako, Dr. Amir Mazur sve tak-
ća već ima sasvim konkretne pla-
Nakon Damira Polančeca red je ve zaključke odlučno odbacuje:
nove o budućim ulaganjima u
predstaviti i četvrtog pokeraša,
„Ova gradska vlast je od samog LRH“.
sudionika ove igre s tuñim nov-
početka nastojala biti aktivan
cem, s tuñom imovinom. Prorok je tu i sve zna. „To što
sudionik svih pregovora o buduć-
LRH u ovom trenutku posluje s
Riječ je, dakako, dr. Amir Muzur, nosti LRH, pa ne vidim ništa čud-
dobiti Štroka nije posebno impre-
gradonačelnik Opatije liječnik, no u našem interesu. Pozicije
sioniralo, već je ocijenio da se
magistrirao je u Budimpešti iz Grada Opatije su jasne: Grad
radi o poslovnim uspjesima na
povijesti medicine, a doktorirao ima pravo na kontrolni paket dio-
kratke staze.“
iz neurofiziologije na SISSA u nica, potencijalni strateški par-
Trstu. Nakon post-doc pozicije tner mora u LRH dovesti vrhun- Eh, ti glupi Hrvati. Ili se varam:
na Sveučilištu Harvard 2001. i ske hotelske brendove, te voditi
„MUZURU IZDAJNIČE“, piše Por-
2002. vraća se u Hrvatsku gdje računa o pravima zaposlenih.
tic 2. lipnja 2008. godine na por-
trenutno predaje na Medicin- Svatko onaj tko uvažava te zah-
talu Jutarnjeg lista, te dodaje:
skom i Filozofskom fakultetu u tjeve, imat će našu podršku, iako
Rijeci. Dr. Muzur na festivalu o svemu zadnju riječ ima HFP, „Izdao si sve Opatijce. Sve pro-
znanosti održanom u Rijeci 2005. odnosno hrvatska Vlada.“ daješ ili bolje rečeno poklanjaš
godine održao je, kako ljudima kojima Opati-
se često spominje, fanta- ja služi samo za zgr-
stično predavanje na te- tanje novaca, a ne za
mu prevara u znanosti. prosperitet i boljitak
grañana Opatije. Sa-
Zna čovjek znanje.
da radnici u hotelima
Nije onda ništa čudno da rade za 2.000,00 ku-
je vrlo privržen Goranu na mjesečno, a kad
Štroku i njegovim pro- ih Štrok uzme radit
jektima. Istina, on to će za 1.600,00 kuna.
niječe, ali ako već laže Ovo je nadam se za-
koza ne laže rog. Jav- dnje loše što ćeš uči-
nost, kao i uvijek, zna niti prije nego te mi
svoje. Na vrijeme i točno. Nakon Važno je „zvati se Ernest“, osobi- preostali Opatijci uspijemo smije-
toga što se saznalo kako je Go- to kad to zvuči kao Goran Štrok. niti. Ako zista voliš Opatiju odseli
ran Štrok s Darkom Ostojom do- Domišljate li se kako to već ide. se iz nje i pusti nas da živimo
govorio preuzimanje njegovih Nije teško, zar ne? Posebno kad životom koji zaslužujemo i molim
dionice Liburnia Riviera Hotela je riječ o suradnji s preko noći te opredijeli se već jednom tko ti
d.d., te da se o tome sprema obogaćenom jugo-generalskom je važniji, mi Opatijci ili …“
nagodba izmeñu njega i Vlade sinu.
E, ustaše, ustaše, samo Vi spa-
RH, odmah se javio uvaženi Dr. Taj pak Ernest, „poznati opatijski vajte. I s crnim kapama, na nji-
Amir Muzur. Javno je sve to po- hotelijer“, koji sve do 1995. go- ma veliko latinično slovo U, ho-
držao. dine nije imao pojma što je to dajte po Thompsonovim koncer-
Što zaključiti, do li kako se radi o ugostiteljstvo i hoteljerstvo. „Naš tima. Onda će Vam, kao i uvijek,
“tajnom paktu“ Gorana Štroka i interes za ulaganje u Opatiju nije netko drugi biti kriv.
Dr. Amira Muzura. Tim više sam od jučer“, znamo to od 1918.
u to uvjerene, jer uopće nije rea- godine, „sada smo ga samo od-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 21
Srpsko pravo na reč

SREBRENICA: PLANIRANI HAOS (5)


Poslano sa: sam to mogao trpeti, tako da 24.000 DM.
srpskemucenice@yahoo.co.uk sam skočio iza stola i zgrabio ga
"Inače, vrsta naoružanja koja je
za prsa, te mu zapretio da ga
nuñena bili su 'kalašnjikovi', po
više ne čujem."
OBUKA „ZELENIH ceni od 850 DM i 'upucani
BERETKI“ "Nakon tog zbora, piše Mustafić, snajperi' slovenačke proizvodnje,
kreće ponovo kampanja od stra- po ceni od 1.300 DM, ali narodu
ne sredstava informisanja iz Srbi- je sve bilo malo ", kaže on.
NAORUŽAVANJE Muslimana pop- je. Preko cele prve strane
OPISUJUĆI osnivanje prvog Na-
rima sve veće razmere. Mustafić 'Večernjih novosti' pojavio se
serovog logora za obuku musli-
to ovako opisuje: naslov 'Ibran Mustafić najavio
manskih ratnika, Mustafić kaže:
klanje za Bajram Srbima'! Ja po-
"Nekako u približno vreme, kada "Već ranije sam Naseru Oriću
novo apelujam na načelnika SJB
je izuzet PAT, iz magacina ŠIP dodelio jednu prostoriju ASOFK-e
da se diže sve što se može dići u
'Drina' nestala je veća količina za bildovanje, gde on okuplja
policiji, ali mogućnosti su bile
eksploziva. Pretpostavljao sam oko sebe grupu momaka koji
više nego skromne. Načelnik SJB
da je to maslo Bekira Baraka. intenzivno treniraju. Naser je u
Hamed Salihović Sado ponovo
Uporedo sa ovim, sve je više in- ovom periodu stalno uz mene.
upućuje zahtev MUP-u BiH za
formacija sa terena o provokaci- Predlaže mi formiranje logora u
materijalno-tehničku pomoć, ali
jama Muslimana od strane Srba. kojem bi pokušali vršiti obuku
MUP se više bavi švercom. Za to
Srbi pokušavaju svim sredstvima momaka, kao sastavni deo prip-
vreme na poligonu 1.500 rezer-
podići tenzije i uneti razdor u rema za očito nadolazeći rat. Bili
vista spremno čeka!"
privrednim subjektima Srebreni- smo saglasni sa tom idejom. Pr-
ce. Sa načelnikom policije i dru- Oko nabavke i podele oružja mu- va lokacija, koja se predviñala je
gim saradnicima sam otišao na slimanima ne ide sve glatko. Je- lokalitet Ravni, na livadi iznad
zbor radnika u 'Zeleni Jadar', na dan broj direktora srebreničkih Gornjih Potočara. Meñutim, logor
kojem se okupila većina zaposle- firmi nije želeo da daje novac iz je uistinu zaživio u Bujakovači,
nih u 'Drini'. Jedan šumar srpske kase, u koju su sredstva izdvajali uvali u koritu potoka Rabin. Lo-
nacionalnosti, koji je bio organi- i Srbi i Muslimani. Na njih se Mu- gor je imao više propagandni
zator pobune u rudniku boksita, stafić obrušavao beskrupulozno. karakter. Ali, ipak uzavrela srbi-
sada se buni što mu ne obezbe- U samo jednom naletu uspeo je janska propaganda je na sva
dimo uslove za rad u šumi. Ni- da pod pritiskom dobije oko zvona udarala da na prostoru
opštine Srebrenica postoji nekoli-
ko logora za obuku nekoliko sto-
tina 'zelenih beretki'."
Posle mnogih lažiranih "opasnih
situacija", napetosti i uzbuna, u
Srebrenici je osnovan Krizni štab.
Mustafić "ide po narodu", okuplja
ljude u Potočarima i na jednom
takvom skupu izdaje nalog da
"odmah pristupe ustrojbi vojne
formacije veličine čete. I da njo-
me treba komandovati Naser".
Za Naserovog zamenika odreñu-
je Mirzu Halilovića.
Mustafić beleži: "Bijeljina već
gori", "u Derventi i Bosanskom
Brodu rat besni", "u Sarajevu
početak haosa", "u Srebrenici
Stranica 22 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Srpsko pravo na reč

svako hoće oružje". On konstatu- znaš da sam ja roñeni Srebreni- Naser Orić i Omer Behmen.
je da "većina srpskog stanovniš- čanin i da živim u Srebrenici, a
Mustafić piše da je, po pozivu,
tva pred mrak masovno odlazi da moj brat Zoran u Beogradu. Ni-
posle proglašenja države BiH,
prespava preko Drine u Ljuboviji kada neću, po cenu bilo čega,
morao hitno da ode u Sarajevo
i Bajinoj Bašti, a ujutru se vraća dozvoliti da on i ja živimo u dve
na Skupštinu Republike BiH. Pre
na posao". države. Ibrane, rat je neizbežan,
polaska nije našao Nasera Orića,
ali zapamti - ja i ti smo na dve
tako da mu nije dao nalog kako
različite strane. Sutra ćemo doći
da u njegovom odsustvu kontro-
u poziciju da jedan u drugog pu-
liše situaciju. Putem su bile pos-
camo. Upamti ono što ti mogu
tavljene barikade. U Kladnju os-
garantovati - nikada ti Goran ne-
taje bez vozača koji se, uplašen,
će pucati u leña!"
vraća u Srebrenicu.
Mešoviti parovi muslimanskih i
Stanje u Sarajevu i atmosferu u
srpskih političara obilazili su tih
samoj zgradi Republičke Skupšti-
večeri, po dogovoru, podrinjski
ne ovako opisuje:
kraj, da bi sagledali stanje i smi-
Sednice Saveta za narodnu od- rivali uznemirenost stanovništva, "Tzv. 'svenarodni parlament' se
branu održavaju se, još sa Srbi- ili pojačavali nervozu i strah. pretvorio u jednu zabludu. Za
ma. "Cilj je bio zaustaviti rat", skupštinskom govornicom su se
MUSTAFIĆ priznaje da je tada
piše Mustafić. Goran Zekić je bio reñali novopečeni narodni tribu-
bio vrlo naelektrisan. Govoreći o
srpski poslanik u Skupštini BiH, i ni, koji su više podsećali na iznu-
zajedničkom obilasku terena sa
bilo je neophodno da i on prisus- rene narkomane. A, bogami, bilo
Miodragom Jokićem on kaže:
tvuje sednici Saveta. Ibran kaže je mnogo i stvarnih narkomana.
da je on uspeo da dozove Zeki- "Polagano se smrkavalo. Miodrag Bilo mi je jasno da je sala ispu-
ća, a ne predsednik SO Besim me je sve više požurivao da ide- njena velikom skupinom destruk-
Ibišević. Bio je to poslednji sas- mo. Uhvatio ga strah. Kajem se tivaca, čija je dirigentska palica
tanak ovog saveta, iako je, po što ga nisam ubio na putu." bila u Beogradu, a glavni zadatak
rečima Mustafića, sa terena bio im je bio rušenje legalno izabra-
Docnije je Mustafić gledao Jokića
ogroman pritisak da Muslimani i ne vlade nezavisne i priznate Re-
kako na TV Novi Sad govori:
Srbi izañu u zajedničkim delega- publike BiH. (Mustafić stalno for-
cijama i da zajednički rade na "Ibran Mustafić bio je najveći sira pretpostavku da je sve što
zbližavanju i meñusobnom pove- srebrenički ekstremista, koji je se dešavalo u BiH bilo pod dej-
renju dva naroda. opljačkao svoj narod, a poslije s stvom Beograda i KOS-a. Po nje-
novcem pobegao u Tursku!" mu je i Alija Izetbegović tumač
Mustafić piše da mu je Goran
srpskih ideja i želja - prim. Lj.
Zekić na rastanku rekao: Mustafić tvrdi da su istu propa-
B.).
"Ibrane, ti si pametan momak! Ti gandu protiv njega vodili Jokić,

POSLASTICE LEA MATESA I SLAVKA GOLDSTEINA


Anthony Dizdar, Cleveland, tica bila zgrabiti nekog ustašu iz jedovao, ali nisu znali da se ti
USA Crne Legije i zaklati ga pokraj dokumenti ne nalaze u mojoj
kolone. Možda bi sad bilo dobro kući nego na drugoj adresi. Je-
podignuti optužnicu protiv Slavka dan od pljačkaša je bio na drogi i
U vezi Lea Matesa i Slavka za zločine koje je počinio kao priznao mi je što se dogañalo.
Goldstena u više navrata čitao mladić na Križnom putu. Neke od On je krao da bi imao što prodati
sam u emigrantskom tisku se- tih članaka sam dugo godina ču- na brzinu za drogu, dok je nje-
damdesetih i početkom osamde- vao. Moja kuca u Clevelandu bila gov partner tražio samo papire.
setih godina kako su njih dvojica je pljačkana ništa manje nego 13 Tako mi je nestalo nekoliko
bili žestoki krvnici u puta. Znam tko ju je pljačkao i (desetak) kartonskih kutija s tim
"MARŠEVIMA SMRTI" (na Križ- tko stoji iza toga. Tražili su neke člancima i dosta knjiga.
nom putu). Najveća im je poslas- moje dokumente koje sam pos-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 23
Antikorupcijski pogledi

POLITIKA BANDE JE UVESTI KAOS


Vjekoslav Škreblin, Zagreb nja stanja, ovaj apaurin širi opću ru. Takoñer, IRSKO "NE" LISA-
paniku i upalu mozgovlja naših BONSKOM SPORAZUMU diže u
tzv. političara. Ne traži samo EU tenzije, koje pak potrčka tipa
Nemajući uporišta za zakonski NAŠ CIPAL još veću šporkicu lu- MESIĆ, dodatno izlažu psihičko-
smijeniti čelnike MUP-a RH, mafi- ke u kojoj pliva. I VAŠ PREDSJE- paničnom stresu. Naime, "NE" je
ja u državnom vrhu RH, opeto- DNIK STJEPAN MESIĆ, u društvu znak još žešćeg stezanja omče
vano se služi politikom pokušaja svojeg "kompića" iz BEČA, ufa se oko vrata i EUROUNIJSKIM KRI-
uvoñenja kaosa. Ovoga puta se kako će general ZAGORAC kona- M I N A L C I M A .
kaos i nered trebaju odraziti u čno biti deportiran u Hrvatsku...
redovima naše sigurnosne zajed- Na noge našem "neovisnom" I sada polako ali sigurno dolazi
nice. Kriminalci su počeli poimati pravosuñu, dakako. period, kada će svatko od njih
kako im I NAŠA POLICIJA PAKI- PRVENSTVENO ŠTITITI VLASTI-
Austrijski predsjednik je ODŠU-
RA DOKAZE U POČINJENJU KRI- TU POZADINU ILI STRAŽNJICU,
TIO na ovu ARAPAPAGAJEVU
MINALA, U KOJEMU "DRŽAVNI" a tekar onda instituciju koju
besjedu o neovisnom austrij-
VRH RH PARTICIPIRA I VLASTI- predstavlja, ili pak grupu graña-
skom pravosuñu koje će svakako
TI OBOL. na koji su mu omogućili da čini
našeg generala izručiti našim
zloporabe. Objavljivanje
Bez obzira što naši ljudi često i s "vlastima". Malo MORGEN će Au-
"pikanterija" iz života EU činovni-
pravom sumnjiče POLICIJU, ka- strijanci načiniti takvu uslugu
ka, PARAZITA NA JASLAMA EU
ko je uzdanica kriminala i krimi- BANDI HRVATA. Niti to smiju, jer
POREZNIH OBVEZNIKA, pokaza-
nalaca, stvarnost ih počinje de- policije prate i njihove kriminalce
telj su kako će OSNOVNA BIT EU
mantirati. A takvu dobru vijest će s imunitetom i svi već poimaju
uskoro biti prezentirana i pred
naš čovjek svakako prihvatiti, i kako se i u tom slučaju radi o
grañanima-punjačima eurounij-
ako treba, ispričati se našim PO- meñusobnom obračunu hrvats-
ske kasice-prasice. Jer činovnici
LICIJOTIMA. Ovo što se pokuša- kog državnog podzemlja. Svjes-
ovako nasañene UNIJE, upravo
va NAPRASNIM SMJENAMA pod- tan toga je i austrijski predsjed-
uspostavljaju temelje politike
metnuti KAOS u redove MUP-a nik, pa stoga šuti i na tu temu.
"Lezi lebe da te jedem".
RH je, zapravo rezultat djelova-
Mora šutjeti i gutati šporkicu,
nja sigurnosne zajednice koja A to je svakako neprihvatljivo za
kao što šuti i guta šporkicu HR
radi svoj posao, vodeći se argu- ljudsko društvo kao sustav, pa
"premijer". Zna i austrijski pred-
mentima iz MOJEG, a osobno tako i za EUROPSKU UNIJU, ko-
sjednik, kako je i politička garni-
tvrdim I VAŠEG SLUČAJA. joj su danas na čelu sumnjivci.
tura Republike Austrije, svojevre-
Zbog svega pomalo i naša BAN-
meno aktivno sudjelovala u pro-
Smiješno je kako su povod ovak- DA opetovano pokušava uvesti
tuzakonitoj prodaji hrvatske naf-
vim smjenama, nastup hrvatskog politiku kaosa i straha. Prošli su
tne kompanije INA. Meñutim
branitelja na Trgu bana Josipa puta prijetili grañanima paklenim
stiska u kojoj se kriminalci upra-
Jelačića u Zagrebu. Još je komič- napravama iz kanti za smeće.
vo nalaze tolika je, da usprkos
nije, ali zato ne i pogubnije za Ovoga puta "paklenu" napravu
svemu, MESIĆ od svojeg austrij-
Republiku Hrvatsku, kada VAŠ pokušavaju postaviti unutar re-
skog JATAKA zahtijeva, da KRI-
premijer dr. Ivo Sanader izjavlju- dova MUP- RH.
MINALCI KRIMINALCA KRIMI-
je, kako je pjevanje Marka Per-
NALCIMA moraju predati, da bi Meñutim, postali su toliko šeprt-
kovića bilo "politički štetno za
mu sudile HR "neovisne" institu- ljavi u načinu "postavljanja", pa
Hrvatsku". Da su takve ocjene
cije. njihov "uradak" postaje prepoz-
stigle iz meni prijateljskih BG Ve-
natljiv i na
černjih Novosti, shvatio bih raz- U stisci i žurbi svašta se može
mišljanja "komšiluka". dogoditi pa i Zagorčevo izručenje www.hrvatskauljudba.hr
HR "institucijama", što vjerojatno
Trbuhozborenje CIPLA OD POR- Austrijanci ne će učiniti U VLAS-
TA ovako je dokaz više, kako TITOM INTERESU, jer bi u sup-
počinje gutati "apaurine" i s ovog rotnome blamaža bila veća i štet-
web portala. Ali umjesto smiriva- nija po njihovu političku garnitu-
Stranica 24 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Zgodopis

LALE, E PA SRETNO VAM BILO!


Lasa Šukilo, Zagreb munu. Sada njihovom, ali – na- božura, tamnocrvenog, krvavog,
dam se u sebi, ne govoreći ništa srpskog, koji raste samo ovdje.
– ne i zauvijek. Nigdje drugdje u svijetu. Pa, Ba-
Vojvodina priprema Ustav. Moći nat, pa Bačka, pa Mačva, pa ne-
Dobro ih poznajem. Nisu osjetlji-
će izravno zaključivati meñuna- zaobilazni Srijem s Fruškom go-
vi na primjedbe, koje obično niti
rodne ugovore i samostalno ula- rom i dakako Zemun.
ne slušaju. Mogu se stoga ravno-
ziti u meñunarodne ustroje. Ras-
pravno uključiti u razgovor. Uvijek i svugdje isto. „Kad uzme-
pad Srbije se nastavlja.
mo …“ Jer, gdje je i jedan Srbin,
Govore. „Slušaj bre. Mile je ge-
Ugodna večer kasnog proljeća. srpska je zemlja.
nij. Softver i pol. Samo klikneš i
Na vidiku je Rat. Mi ćemo ga us-
na ekranu se pojavi kraljevski Ne dočekavši odgovora, doda-
koro zvati Domovinski, a oni Gra-
grb.“ Dakako, Karañorñevićev. jem: „Zbilja, što li Vam je trebalo
ñanski. Jednima i drugima to je
„Ništa nas, bre, ne može zausta- graditi Novi Beograd, kad će Vas
boj za Jugoslaviju. Treba nestati,
viti.“ ionako pokopati neizgrañena No-
slažemo se, ali što će iz nje nas-
va Priština? Ali Vama su Hrvati
tati? Samostalne države Hrvatska „Što će Vam sve to? Imate i pre-
oduvijek bili trn u oku.“ Ne re-
i Srbija ili je na pomolu samo više teritorija. Premalo Srba. Čak
koh, ali pomislih: „S razlogom!“
preoblikovanje, iz Jugoslavije u računajući i na Vlahe, Rome, …“
Veliku Srbiju. Satelitski gledano Mislim na hrvatski Srijem, na hr-
Pokušavam biti naivna, iako
sitnica, ali sitnica koja život zna- vatski Zemun, na „hrvatsku gra-
znam da će me dočekati ignori-
či. nicu u Zemunu“, kako bi svoje-
rajući pogledi. Ta prošla sam svu
dobno rekao Dr. Ante Radić.
Restoran „Šaran“ u Zemunu. Srbiju. Oplenac i Timočku kraji-
Morat će nam ga, ipak, nadam
Srpsko društvo, osim mene. Na- nu, restoran u KP Požarevac,
se, vratiti. Jednom. Kad-tad.
kon naporna trgovačkog dana manastir u Dečanima, bila goš-
(kupo-prodaja računalne opre- ćena u Sićevskoj klisuri, doma- Unatoč tomu, iz srca velim:
me, gdje drugdje nego u obliž- ćinski, jela „slatko“ u Kraljevu, „Neka vam je sretno, Lale!“
njem hotelu „Jugoslavija“) od- skrasila se na Kosovu polju i skri-
maramo se uz ribu. U našem Ze- veno ubrala list onoga četvrtog

KAKO MILORAD PUPOVAC FINANCIRA


KOSOVSKE SRBE
Diana Majhen, Zagreb svejedno radilo se o HDZ-u ili Postoji li još nešto što ova Vlada,
SDP-u, niti će nama biti bolje, pa time indirektno i svi mi, nije
niti će se ta produžena ruka po- učinila za Srbe?
Možda, ali samo možda, oni hdz- vući. A ono s Pupovcem? Zašto
Grade im kuće i stanove koje
ovci koji misle da su još uvijek u bi nas to uopće treba iznenaditi?
nisu obvezni graditi, koaliraju s
hdz-u polako shvate da se stran-
Što je Sanader u stanju progle- njima, strči se pola hrvatske vla-
ka u kojoj su sada zove srpsko-
dati kroz prste svojim koalicij- de ako se bilo kojem Srbinu raz-
hrvatska demokratska zajednica.
skim partnerima vidjeli smo naj- biju prozori na kući. Srbi su u
Znate, uvijek sam mislila kako je
bolje i najprije u slučaju Stanimi- Hrvatskoj zaštićeniji od ličkog
sdp nešto strašno što nam se
rovića bivšeg vukovarskog gra- medvjeda, kako se kaže.
dogodilo nakon rata, kako pro-
donačelnika. Moje je osobno mi-
dužena komunistička ruka i dalje
šljenje, da bi Sanader koalirao i s Mi, Hrvati, uskoro ćemo biti ma-
drma Hrvatskom.
pok. Mihajlovićem ako bi mu to njina u Hrvatskoj. ali nikako zas-
Onda sam shvatila da je potpuno osiguralo ostanak na vlasti. tićena manjina. Znate, nemam ja
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 25
Zgodopis
apsolutno ništa protiv Srba koji su ostali u Hrvatskoj za vrijeme sabere, zašto Sanaderovi koali-
srpske agresije i dijelili s cijski partneri ne bi služili kao
nama i dobro i zlo. Ali ruta u transferu novca koji će
protiv onih koji su nosili kosovskim Srbima pomoći da još
puške i to uperene pre- jače opale po Albancima? Sana-
ma nama, a vratili su se der sigurno računa na SDSS na
u masovnom broju i još svim mogućim izborima, pa zašto
ih se pazi i mazi imam i bi mu onda takva "sitnica" sme-
te kako, kao i protiv jed- tala? A nama, Hrvatima, ostaje
nog u nizu poteza Sana- samo da se nadamo da takva
derova Vlade kojim se u vrsta pomoći ne stiže i za Srbe u
policiji i pravosuñu treba Hrvatskoj, jer sumnjam da tim
zaposliti što više Srba. novcem kupuju kruh.
Pa, kada se sve skupa

UKRADENA KLUPA ISPRED


CRKVE Sv. IVANA
ðivo Bašić, Dubrovnik - tzv. "tablice proklet- je znan kao "Grad sedam kralje-
stva" (tabelae defixionis) - ljudi- va" (okrunjenih vladara prije Re-
ma koji su im učinili neke loše publike 509. g. pr. n. e.) ili "grad
Netko je ukrao klupu za sjedanje stvari. Sve su to ljudske krajnosti na sedam brežuljaka". Meñutim,
ispred crkve Sv. Ivana na Sred- bića koja su ograničena životom. bitna okosnica svih modernih,
njem Konalu (blizu Busovine). demokratskih društava je upravo
U slikovito govorećoj Ivanovoj
Teško da možemo reći da je taj stari Rim (kao spona kopira-
Apokalipsi stoji izraz za "zmaja
"posudio na duže vrijeme" jer jućeg od starih Grka), pa nije
plamene boje sa sedam glava i
klupe neko vrijeme već nema čudo da države nevaljaju.
deset rogova", što se u odreñe-
bez upozorenja o takvom činu
Sjećam se jednoga
"posudbe". Kako li su
profesora (mislim da
ljudi smiješna bića!
je čak akademik) koji
Možda i taj kradljivac je rekao da bi Julije
vjeruje u Vrhovno biće Cezar trebao biti uvrš-
- Boga, ali mislim da ten meñu 10 najzna-
Onaj-kojemu-ne- čajnijih ljudi svih vre-
treba-imena (jer je mena. Zašto? Mislite li
utkan u svim postoje- da su stari Rimljani
ćim, živućim i mrtvim) stvorili carstvo na
neće baš biti zadovo- "medu i mlijeku" praš-
ljan činom smrtnika tanja i poštivanja u
koji se drznuo da uk- krvi osvojenih naroda,
rade klupu koja je po- pa i ovih naših prosto-
dnosila teret starijih ra? Da je u starom
ljudi tijekom Svete mi- vijeku postojao Haški
se. Evo, sad mi padaju sud, vjerojatno bi ta-
na pamet misli prašta- mo zasluženo završio
nja takvim ljudima jer ne znaju nom smislu rabi za carski Rim. i Julije Cezar.
što čine, ali i stari Rimljani koji bi Na stijegu su Rimljani stvarno I masonima je (graditeljski) uzor
na olovne pločice zapisivali misli naznačili grimiznog zmaja, a Rim u starom Rimu, ali i u ostalim
Stranica 26 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Zgodopis
vjerovanjima. U masonskom U poganskim keltskim obredima likovati od Ivana Evanñeliste), pa
drevnom i prihvaćenom škots- orao je kao najmoćnija ptica bio reći: "Ja vam, istina, praštam što
kom obredu "Veliki meštar Sve- povezivan s bogom sunca, a sim- ste ukrali klupu. Ali dolazi vrije-
mira" pojavljuje se kao Bog ili bol Sv. Ivana Evanñeliste bijaše me kada vam neće trebati jer
pak drugdje kao simbol ne(s) u ranokršćansko vrijeme upravo više nećete biti u ovom vremenu
poznatog ili čina dolazećeg orao. Na američkom dolaru i gr- i na ovom svijetu. Kratko ćete
(postajućeg, pristajućeg). Njiho- bu vidjet ćete orla i neke druge rabiti taj plod pljačke svoje jer...
va Knjiga svetog zakona je Evan- "urese od masonske dubrave". pljevu će spaliti ognjem neugasi-
ñelje po Ivanu, gdje se na prvoj vim".
Malo ćemo parafrazirati riječi
stranici čita: "U početku bijaše
Ivana Krstitelja (kojeg treba raz-
Riječ".

JEDINSTVENI U RATU - SLOŽNI U MIRU!


Akademik Mirko Vidović, Pariz za samostalnost Hrvatske nego na zahtjev tadašnjeg ministra
za konfederalne odnose meñu unutrašnjih poslova, Josipa Bolj-
tadašnjim jugoslavenskim repub- kovca, koji je izjavio da je 'JNA
U toku 'Večernjeg dnevnika' likama. Narod se je u postotku naša vojska i svaki napad na JNA
HRT1 prikazano je mjesto na od 94% izraženih glasova izjas- je napad i na Republiku
kojem se je, u selu Pakovo, u nio - za hrvatsku državnu nezavi- Hrvatsku'.
Šibensko-Kninskoj županiji nala- snost.
Sjetimo se da je u kaosu nakon
zio 'spomenik u obliku slova U',
Još prije Referenduma za nezavi- krvoprolića na Plitvicama narod
koji je tu stajao 'punih petnaest
snost, u proljeće 1991 počela je sam kupovao vojne oprave, oru-
godina' i koji je jučer srušen, jer
'balvan revolucija' i zbog toga i žje, udruživao se u vojne pos-
da je predstavljao 'zabranjenu
skakanje na tenkove JNA u Splitu trojbe i išao braniti kućni prag. U
ustašku ikonografiju' i to u ime
ljudi iz naroda. Ti splitski ustanici tom šarenilu raznih postorojbi
Domovinskog rata.
bili su izručeni Vojnom sudištu nije bilo nekog odreñenog ni ide-
Jedan predstavnik Udruženja bo- JNA i deportirani u Sarajevo, ološkog ni stranačkog opredjelje-
raca Domovinskog rata izjavio je, gdje im je trebalo biti suñeno - nja - svatko je na poziv voña
tom prigodom, da 'ustaštvo ne- svojih stranaka i udruženja išao
ma nikakve veze s Domovinskim zaustavljati nasrtaje JNA i njezi-
ratom' i da se Domovinski rat nih paravojnih četa pred naselji-
nije vodio pod 'ustaškim ma i gradovima osobito u zaleñu
znakovljem'. Šibenika, nakon pohare sela Ki-
jeva.
U svojstvu, po Meñunarodnoj
zajednici, imenovanog Glavnog Nema nikakve dvojbe da su u
konceptora za rješenje opasne početku bile najbrojnije jedinice
zavrzlame komunističke Jugosla- HOS-a, a tek nakon toga general
vije i ostvarenja prava naroda na Martin Špegelj odlučio je kupiti
samoodreñenje, bio sam i Glavni oružje i postrojiti ZNG.
konceptor voñenja otpora nasr-
U toj situaciji tražio sam da se
taju Jugoslavenske narodne ar-
sve te razne obrambene organi-
mije i brojnih paravojnih organi-
zacije stave pod zajedničku i je-
zacija i četa na samoodreñenu
dinstvenu komandu. Nazvao sam
hrvatsku državu.
odmah u početku sve te postroj-
Podsjetimo se da su svi vodeći be zajedničkim nazivom DOMO-
'leaderi' u Hrvatskoj, uoči Refe- VINSKI RAT i taj naziv je opće
renduma od 19,05,1991. tražili prihvaćen jer taj naziv definira
„Navik on živi ki zgine pošteno“ općenarodni otpor neprijatelju
od hrvatske nacije da ne glasa
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a Stranica 27
Zgodopis

naroda i države Hrvatske. protiv Hrvata. monizma


U opasnom oklijevanju da se na- Milovan ðilas je, preko radio Be- A u selu Pakovo nije bilo nikak-
ñe zajednička baza za Strategiju ograda, nakon operacije Bljesak vog 'ustaškog amblema'. To je
obrane hrvatske države, i na tra- izjavio: 'Ludo je bilo i pomisliti da bila jedna ružna konjska potko-
ženje vanjskih promatrača, donio se Hrvate može pobijediti prije va, koja se ne može nazvati us-
sam početkom rujna 1991 GLAV- nego ih se podijeli!' To je ono taškim znakom U, jer u njemu
NI STRATEŠKI PLAN za obranu što ovi mlañi naraštaj, roñen s nema sadržaja - hrvatskog grba
Hrvatske. Ujedinjene snage ni preporoñenom hrvatskom drža- na bombi (kakva bomba je i znak
prije početka djelovanja po tom vom treba znati. francuske žandarmerije, izmeñu
Planu ni kasnije nisu imale niti ostalog).
A svaki onaj koji zaobilazi ili pre-
ga danas mogu izmišljati - nika-
šućuje istinu o Domovinskom Bar hrvatska RTV ne bi smjela
kav ideološko-politički, nego sa-
ratu ili je neznalica, ili lažov ili sudjelovati u ideološkom zaluñi-
mo patriotski kontekst.
pripada agencijama koje nas sad vanju metodama mitomanije i
U Domovinskom ratu sudjelovali - nakon posvemašnje pobjede ideološke totalitarne subverzije.
su, rame uz rame i sinovi domo- hrvatske državne misli - nastoje
brana, i ustaša i partizana. Taj podijeliti, zavaditi i tako oslabiti
rat je dobiven jer se u Domovin- našu volju da ostanemo nezavis-
skom ratu Hrvat nije okrenuo ni i izvan domašaja ikojeg hege-

NEDOLIČNA SLOVA
Lasa Šukilo, Zagreb željno, kad treba i kad ne treba, misao Druga Tita. I poslije Tita,
koristiti isključivo ono ustaško Tito.
slovo U. Ne samo pisati, nego
Iznenadiše nas Crnogorci. Braća ga i izgovarati. Srećom, postoje
Crnogorci. Poslije dugog premiš- istančana udbaška uha koja to Tako kažu. Nu, znamo i mi svoje.
ljanja odlučiše se za svoj crno- odmah i na vrijeme razaznaju.
gorski jezik. Sada i za svoju abe-
cedu s 33 slova. Što će biti s nji- Zaboravljaju se takvi upitati,
gdje je tu Tuñmanova pomirba?
Ukinut ćemo slovo K. Dosta je
hovom azbukom, zasad se ne
zna. A ZNA SE jako dobro, da bi
nama Komunizma. I Karañor-
ona treba počivati na pravoj par- ñeva, i Kosovskog boja, i … To
Nu, nisu nas preduhitrili.
tizanskoj tradiciji. Počevši od slovo treba u korijenu sasjeći.
Za potrebe U(Y)niverzijade u Ustava, pa sve do svakodnev- Ipak kao da ne će ići. Nismo li i
Zagrebu, tamo sada već daleke nog života u obitelji i društvu, mi imali Križare? Pa i ona muška
1987. godine, odlučili smo uves- posebno u politici. stvar zove se K…, a ne H…,
ti, uvesti i sačuvati, obogatiti
svoju latinicu, koja je izgleda po- Ako već Thompsonova svirka ne isto tako kao što je Kirurg, a ne
ide bez crnih kapa, onda neka na
stojala i prije Denisa Latina, s
njima barem bude pravo slovo
Hirurg. Iako je uvijek lijepo i
jednim novim slovom. Pored us-
nezamjenjivo to naše H.
taškog slova U dobismo i parti- Y, dakako ono partizansko. Dos-
ta je bilo fašizma i služenja stra- Neka, neka. Ukinut ćemo onda
zansko slovo Y. Ništa loše, reći nim interesima! Uostalom, nismo
ćete s pravom, samo da nije slovo P. Samim tim nestat će i
onih prokletih ustaških crnih ka- li uvijek bili za Ystanak protiv partizana. A i jesu se nakotili.
pa i njihovih spomenika. Nepis- one „tzv. hrvatske državne tvore- Svugdje su se uvukli. Nikad im
mena čeljad, ona koja još uvijek vine, koja nije bila niti hrvatska, dosta. Ništa se ne može započe-
niti državotvorna“, kako je to u ti, ako nema toga prokletog slo-
nisu naučila partizansko slovo Y, pravo vrijeme rekao drug Jakov
zna i dalje, nepotrebno i nepo- va P. Te Privredna banka Zag-
Blažević oslanjajući se na trajnu
Stranica 28 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Zgodopis

reb, te školski Praznici, te nogo- Dobro. Ukinut ćemo slovo C. ce. Kako ćemo onda pisati? Ćirili-
Jednim potezom ubit ćemo dvije com! U tom grmu leži zec.
metno Prvenstvo, … Užas! Me-
ñutim, čini mi se, zapet ćemo i muhe. Ne će više biti CCCC, ni E ne ćete! Zdravodrugovi. Ima-
ovdje. Mogli bismo na taj način srbskog grba, ali ni demokrats- mo mi za Vas Pravi potez. Uzet
ostati bez Dr. Ante Pavelića, a i kog Centralizma. O, ho, ho! Na- ćemo bijele kape i poći na Thom-
šli smo pravo rješenje! Da, ali i psonov koncert. Mogu biti i tro-
bez Pape. Ni Plave boje neba
opet nezgoda. Što će onda biti s roge. Sve po antifašističkom Us-
ne bi bilo više. Čemu nam onda
tavu Republike Hrvatske. A na
sav taj trud? Croatijom?
Lijepom našom, s
njih ćemo onda napisati
VIVAT CROATIA, mora „Ustajte, vi sužnji koje mori
ostati. Do kraja svijeta.
glad.“ Partizani će misliti da pro-
„Čekaj malo, imam nešto važno nosimo Internacionalu, a mi će-
da ti kažem.“ Bit će to neka mo znati da je zapravo riječ o
Partizanska Prijevara, sPletka, nama, ustašama. Ta, koga to
više, nego li nas, mori glad za
Podvala. Zar su oni ikad bili istinom, pravdom i poštenjem?
iskreni? I pošteni? Žele nas sa-
mo navući na tanak led. Ukinut
ćemo slovo po slovo i tako osta- Dečki i cure, pamet u glavu!
Partizani u Tuškancu! ti bez abecede, bez naše latini-

NIKAKO NAM NE SVIĆE


Radovan Smokvina, Švicarska ne plaće iznosile su 200 DEM. kuljanovo, odnosno objekti s in-
Jesu li i drugi grañani plaćali tak- frastrukturom, prodani su po su-
ve poreze? stavu ja tebi a ti meni, dakle bez
Širi se hrvatska Zona sumraka. javnog natječaja (slično slučaju
JE LI TO DRŽAVNI REKET ili
Jakovcic u Istri). Veliki dio zem-
Dopisi (MUP-a i Središnjeg dr- NIJE?
ljista (350.000 m2) u toj indus-
žavnog ureda za upravu) koje
trijskoj zoni čak je i darovan na-
sam primio putem ureda Vlade vodno nekim Izraelcima. Spada li
RH nažalost ne služe ničemu. U
to u korupciju? Je li to legalna
točnost njihova sadržaja moze se prodaja ili je darovanje državne
opravdano sumnjati.
imovine samo podobnima (ne
Zato otvoreno toj gospodi pos- uzimajući u obzir Anex G meñu-
tavljam samo dva kratka i jasna narodnog ugovora o sukcesiji
pitanja, a koje upravljaju tim i potpisanog od RH).
drugim državnim institucijama u
Jednima se daruje, a drugima se
RH.
"prodaje", a trećima se konfisci-
1. Prema priloženoj fotografiji ra. Naravno, sve je to po čl. 14.
vidljivo je, da je za zemljište na Ustava koji kaže da smo svi pred
Kukuljanovu vlasnik 1994. i zakonom jednaki. Meñutim, oči-
1995. godine morao mjesečno to, ima i jednakijih.
plaćati 18.200 DEM poreza Gra-
DA LI JE TO STANDARD U RH
du Bakru. Onda su ga ta ista go-
ILI NIJE???
spoda zbog neplaćanja jednos-
Radovan Smokvina Dakle. Tražim samo odgovor na
tavno konfiscirala, i to uz pomoć
i potporu MUP-a, HFP-u i pravo- ta dva pitanja. Zar zahtijevam
suña. Tih ratnih godina mjeseč- 2. Riječka industrijska zona Ku- mnogo?
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 29
Zgodopis

ĆIĆO I VIDOŠEVIĆ
Lasa Šukilo, Zagreb nam konačno domabranskog si- i za jednog Ninu Pavića.
na na predsjedničkoj stolici. To-
lerancija i demokracija.
Razglasiše: „Nadan Vidošević će Hebrang kaže: „Mesić je
Pomislih i ujedoh se za jezik.
biti novi predsjednik RH“. predsjednik samo ljevičari-
Čitam u „Novom listu“, a gdje ma.“
Pomislih. Dobro je. Shvatili su i
drugdje, gdje zbori Ćićo Senja-
partizani. Ne mora uvijek njihov Grafit kaže: „Lopovi i ustaše,
nović, stara komunjara, precrven
čovjek biti na čelu države. Evo Hrvatsku usraše!“
Šarinić: „Nisu Zagor-
cu kuće pale s neba“.
Vidoševića za pred-
sjednika!

Tu smo, dakle. I dotle.


Dolje ustaša, vječni
predsjednik Hrvatske
gospodarske komore!

SA ZADNJE SKUPŠTINE HRVATSKOG


ULJUDBENOG POKRETA
Lovorka Dragun Mirković, Početi od Luke Bebića, ili od Ive ljam, treba napraviti plan. Radi
dipl. oec., Zagreb Sanadera, iako bi to bilo teško. se o ozbiljnoj stvari. Morali bis-
Mora se napraviti plan od koga mo koristiti iskustvo Poljske. Bit-
će se početi. Konkretni ljudi, no je od koga će se krenuti. Ne
Za riječ se javio i Ivo Matanović, konkretna imena, njihova uloga može se ovo pitanje riješiti dr-
predsjednik ZDRUGA UDRUGA u ratu i poslije njega. žavnim udarima, nego demok-
HRVATSKIH POLITIČKIH UZNIKA ratskim promjenama, čak i Usta-
Lustraciju ne može obaviti samo
REPUBLIKE HRVATSKE I INO- va. Nužno je donijeti Ustavni za-
jedan čovjek. Nije moguće. Mora
ZEMSTVA. Poslušajmo što je to kon kojim bi se to pitanje do tan-
to biti masovna akcija. Ponav-
prigodom rekao: čine riješilo.
„Lustracija je neophodna. Čim Ne zaboravimo, partijaši će to
prije poćme, tim bolje. Samo pokušati izbjeći lustraciju, koli-
ne znam kako ju provesti, jer ko god to budu mogli. Znam ih
komunisti drže sve vodeće po- ja jako dobro.
ložaje u Republici Hrvatskoj.
U Pravilima o račun Časnog
Pomno treba izvesti sve dijelo-
lustracijskog suda treba koris-
ve lustracijskog postupka, od
titi izraz objeda. Isto tako, um-
početka, pa do kraja. Treba
jesto riječi grañanin trebalo bi
početi od glave, ali to će onda
upotrebljavati riječi državljanin
ići sporo. Možda je stoga bolje
ili stanovnik.
krenuti od repa, pa nastaviti
polako prema vrhu… Ivo Matanović
Stranica 30 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Časni lustracijski sud
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 31
Časni lustracijski sud
Stranica 32 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Časni lustracijski sud
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 33
Časni lustracijski sud
Stranica 34 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Časni lustracijski sud
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 35
Č a s n i l u sOtsrvarctiij s k i s u d
Stranica 36 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Časni lustracijski sud

Akademik Mirko Vidović


predsjednik Časnog lustracijskog suda
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 37
Zdravodrugovi

SLAVENKA DRAKULIĆ: USTAŠE DRMAJU


HRVATSKOM! (3)
Lasa Šukilo, Zagreb gdje ga je posjećivao i mladi dnih kombinata u Osijeku i Kut-
Branko Mikša. Kao pučkoškolac jevu ova tvrtka otkupila kukuruz
nije se isticao, a u Zagreb dolazi i pšenicu za potrebe državnih
USTAŠA BROJ DVA – tek nakon upisa u srednju eko- rezervi. Meñutim Todorić je na-
nomsku školu nakon završetka vodno žitarice izvezao, devize
JE LI TO IVICA koje odlazi na Ekonomski fakul- prodao Ini, a državne je rezerve
TODORIĆ? tet. Otac Ante tada je bio direk- naknadno djelomično napunio
tor tvrtke Agrokombinat i uvaže- pšenicom kupljenom u Vojvodini.
Ako je točno ono što Slavenka ni poslovni čovjek. Godine 1971. Narodna banka Hrvatske zbog
Drakulić kaže, onda je Ivica To- Ante Todorić optužen je za pljač- cijelog slučaja podnosi kaznenu
dorić, vlasnik koncerna AGRO- ku šest milijuna njemačkih mara- prijavu protiv Zagrebačke banke
KOR., ustaša br. 2. Jer on je pri ka koje je dao Matici hrvatskoj u kojoj piše kako je Todorić kupi-
samom vrhu skupine hrvatskih za kupovinu oružja. Zbog toga je o samo 30 % pšenice od količne
financijskih vladara. Onih koji u zatvoru u Staroj Gradiški pro- na koju se obavezao podižući
zaista drmaju Hrvatskom. boravio četiri i pol godine. kredit. No, Todorića istrage nisu
„Lider“ navodi: omele pa te iste 1992. godine
Ivica Todorić rodio se 1951. go-
kupuje tvrke Jamnica i Agropre-
dine u Zagrebu, a djetinstvo je
rada, te osniva Lovno gospodar-
proveo na farmi u Božjakovini
stvo Moslavina.
gdje ga je posjećivao i mladi
Branko Mikša. Kao pučkoškolac Iste te godine daleko od javnosti
nije se isticao, a u Zagreb dolazi Financijska policija piše izvještaj
tek nakon upisa u srednju eko- u kojem se tvrdi da je Agrokor
nomsku školu nakon završetka potkraj 1991. godine nenamjen-
koje odlazi na Ekonomski fakul- ski trošio potrošačke kredite Za-
tet. Otac Ante tada je bio direk- grebačke banke, da je Zagrebač-
tor tvrtke Agrokombinat i uvaže- ka banka Agrokoru doznačavala
ni poslovni čovjek. Godine 1971. novac prije nego što je to Kredit-
Ante Todorić optužen je za pljač- ni odbor odobrio. Te da je iz sta-
ku šest milijuna njemačkih mara- re devizne štednje (koju je drža-
ka koje je dao Matici hrvatskoj va banki priznala kao javni dug)
Koncern AGROKOR za kupovinu oružja. Zbog toga je kupio najmanje tri poduzeća.
Ivica Todorić u zatvoru u Staroj Gradiški pro- Banka je Todoriću odobrila krat-
- Prihod:
Prihod: 21,
21,03 milijarda kuna boravio četiri i pol godine. koročni kredit od 80 milijuna nje-
- Broj članica:
članica: 41 mačkih maraka za otkup i zalihe
- Najveća tvrtka:
tvrtka:Konzum (51
(51%)
%) kukuruza iz primarne emisije Na-
Pšenica iz Vojvodine rodne banke Hrvatske. Financij-
ska je policija otkrila da
Godine 1989. Ivica Todorić regis- 48,900.000 njemačkih maraka
Jugo-pljačka 6 trira dioničko društvo Agrokor i od ukupne svote Todorić nije
milijuna njemačkih već iste godine kupuje 77 % za- potrošio na kupnju kukuruza ne-
darske Sojare. Ove nove poslov- go za nešto za što mu banka
maraka ne poteze obitelji Todorić krediti- ipak ne bi mogla odobriti kredit.
Ovako govori www.moljac.hr/ ra Zagrebačka banka. Tri godine Sam Todorić je priznao da je dio
biografije/todoric.htm: kasnije u javnosti izbija skandal - kredita nenamjenski potrošen i
Zagrebačka banka je isplatila da je, dakle, napravio prekršaj za
„Ivica Todorić rodio se 1951. go- šest milijuna njemačkih maraka koji nije odgovarao. Nadležne su
dine u Zagrebu, a djetinstvo je Agrokoru kako bi od poljoprivre- službe njegovo obrazloženje pri-
proveo na farmi u Božjakovini
Stranica 38 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Zdravodrugovi

hvatile i cijela stvar je zaborav- Ninoslava Pavića i njemačkog vajačkih pothvata, Paviću Todo-
ljena.“ koncerna WAZ, zbog preuzima- rić treba i poradi zadržavanja
nja splitske "Slobodne Dalmaci- dominacije u novinskom i oglas-
je" morao prodati udio u najve- nom biznisu (Tisak, recimo, lako
Udruga s Ninoslavom ćem ovdašnjem distribucijskom može zagorčati život svakom iz-
lancu: Todorić i Pavić godinama davaču, ali i duhanskom proizvo-
Pavićem zvanim su se držali na distanci, s povre- ñaču i telekomunikacijskim kom-
„Polet“ menim izletima u blago neprija- panijama koje na kioscima liferu-
teljstvo, ali ih je sklapanje spo- ju prepaid-bonove) i treba mu
Onda se udružio s Ninoslavom menutog kupoprodajnog posla zbog podrške u realizaciji otvore-
Pavićem, urednikom „Poleta“, učinilo jednim od najskladnijih ne ambicije da polje osnovnog
gdje ga je postavio Josip Broz poslovnih tandema u Hrvatskoj. poduzetničkog interesa proširi
Tito nakon Hrvatskog proljeća Sad ulažu u zajedničke poslove, vrlo ozbiljnim bavljenjem nekret-
(Ivica ðikić, www.vreme.com): koordiniraju akcije, osvajaju no- ninama i turizmom.“
„Posljednje mezimče iz Todoriće- ve i nove izvore novca, a njihov
Priznajem, Prevarila sam se. Jes-
va vlasničkog legla zove se Ti- ujedinjeni političko-poslovni utje-
te, Ivica Todorić preko AGROKO-
sak. To je firma koja u Hrvatskoj caj narastao je do impresivnih
Ra drma Hrvatskom, ali nije us-
raspolaže s oko 1200 prodajnih dimenzija i pritom ne pokazuje
taša. Mnogo će još Savom prote-
mjesta, uglavnom trafika, i os- simptome stagniranja. Todoriću
ći vode dok na čelo AGROKORa
tvaruje godišnji promet od pets- je Pavić potreban zbog utjecaja
ne doñe pravi ustaša. Možda se
totinjak milijuna eura. Agrokor je na javnost i zbog uklanjanja
to nikada i ne dogodi.
ušao u Tiskovu vlasničku struktu- eventualnih medijsko-konkurent-
ru kad je Europapress Holding skih prepreka u nezaustavljivom Naime, partizani vole lovu. I ču-
(EPH), najjači novinski izdavač u pohodu prema ovladavanju čita- vaju je kao oči u glavi.
ovoj zemlji što je u vlasništvu vom zemljom. Osim rečenih os-

M O L I T V A A L L A H U Z A D O M O V I N U MO J U
HRVATSKU (1)
Zlatko Tomičić

Gizdav si, gizdav budi O vi Vlasi mletački!


Što ću istom zdrav mi budi. Otić će vam Kandija.
Ovu pismu Mehmed zgudi Budite sužanj turski.
Daj mi da se obveselim. kad vam ode Kandija …
(Mehmed, 16. stoljeće:
„Chirvat Türkisi“)
Nemojte se kladiti.
A Hrvate paliti,
Otac jedan, jedna mati za to ćete platiti
Prvo bi nam, valja znati. Kad vam ode Kandija …
Jer ćemo se papski klati? (Hasan Kaimija, 17, stoljeće:
Hodite nam vi na viru. „O osvojenju Kandije“)
(Muhamed Hevaji Uskjufi. poč. 17. stoljeća:
„Ja, Kauri, vami velju“)
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 39
Osvrti

JOŠ O POSTAVLJANJU SPOMENIKA


MARINU DRŽIĆU U STAROJ GRADSKOJ
JEZGRI DUBROVNIKA
ðivo Bašić, Dubrovnik za ove naše nedavnim ratom po- ski Nebeski Jeruzalem). "Prema
goñene prostore koje je pohodio. iskonskoj predaji, grad ima dvije
Dubrovnik je hrvatski i europski velike analogije: jedna je nebeski
Naravno da nisam za to da spo- Jeruzalem. Pogledajte samo u grad, druga ljudsko tijelo", a ob-
menik Marinu Držiću ostane (na okviru stare gradske jezgre suži- je su "slika i prilika svemira, mik-
otvorenom) u staroj gradskoj vot i supostojanje vjerskih hra- rokozmos". "Grad se gradi u čov-
jezgri, sad kad je donešen na mova katolika, Židova, muslima- jeku i s čovjekom" smisao je hin-
mjesto ispred Kneževa dvora i na i pravoslavaca. To je primjer duističke, judejske i aleksandrij-
Kazališta "Marin Držić". To je za Europu i deklaracijski toleran- ske predaje Nebeskog grada.
mjesto gdje su se parkirali služ- tnu EU, ali takoñer i za Bliski Is- Iranska predaja kaže da je
beni automobili gradske uprave, tok i Prednju Aziju gdje je sukob "čovjek slika duhovnoga grada,
a sada traže svoj "životni pros- vjera zapravo huškački potaknut ali čovjek ga sam gradi dobrim
tor" na drugim (starim) mjesti- Zapadom i Istokom i oduvijek je mislima, dobrim riječima, dobrim
ma. Tako se (evenutalno i činima". Pored ostalih znače-
županijski) znaju naći do stu- nja, četvera vrata Nebeskog
pića ispred palače Ranjina grada odgovaraju razdobljima
(blizu Gundulićeve poljane), zlatnog, srebrnog, brončanog i
pa stvoriti (ne)priličan čep željeznog doba, te godišnjim
kada turistički vodiči (nepro) dobima. U poznije doba grad-
vode grupe posjetitelja. nje rimskih gradova još uvijek
je živjela ta predaja "iako nisu
Smatram da će se ozbiljno
jasno znali zašto vrata zovu
morati razmisliti o kompromi-
porta aurea [zlatna vrata] ili
snom rješenju: nakon zavr-
porta argentea [srebrna vra-
šetka ove Držićeve 2008. go-
ta]". Svaki grad mora imati
dine (iako joj on pripada, a
živu vodu (ili izvor) ili "umjetno
ne ona njemu), (originalni)
jezero mora simbolizirati vo-
spomenik treba staviti u pred-
du".
vorje Kazališta "Marin Držić".
Mislim da bi to bila mudra J. T. Milik je 1957. razjasnio da
odluka, a ovako stvaramo je ukop mrtvaca u Kumranu
presedan u najnovijoj povijesti, vršen tako da je glava mrtvaca
te ulaznicu za dosta spomenika - to bio isprovocirani sukob "uvijek bila na jugu time što su
kipova znamenitih Dubrovčana u (trgovine) oružja. U biti vjera je esenci smatrali da je Raj na kraj-
samoj staroj gradskoj jezgri - na zapravo dosezanje "Nebeskog njem sjeveru, kao što je to zabi-
otvorenom. Znači, u pravilu, uvi- Jeruzalema", a za njega vam de- lježeno u Henokovoj knjizi koju
jek ih smještati u zatvorene pro- finitivno ne treba vatreno oružje. su oni revnosno čitali: "Očekujući
store stare gradske jezgre Bé la Hamvas kaže da su sve dan uskrsnuća, mrtvaci leže gla-
(možda i Boškovićev u njemu predaje drevnih naroda poznava- vom prema jugu... da bi, kad se
posvećenom muzeju, i dr.). le Nebeski (Božji) grad. To je bio probude, licem bili okrenuti k
Coricancha ( Peru ; "slika i prilika sjeveru i smjesta mogli poći rav-
Jed(i)na iznimka (najnovijeg do-
od čistog zlata u tajnom dvorištu no u Raj, na Sveto Brdo, u Ne-
ba) potvrñivala bi ovo pravilo:
glavnoga hrama"), Brahma-pura beski Jeruzalem".
spomenik Papi Ivanu Pavlu II.
treba biti na otvorenom (dijelu (Indija; grad Brahme), Ta T'sien Mircea Eliade kaže da je Vrh koz-
Trga mira), jer je bio otvoren za (Kina), Shmun (Egipat) i Ogdoad mičke planine predmnijevao u
sve ljude svih vjera svijeta, te i (Aleksandrija; predajom palestin- semitskim tradicijama "sredi-
Stranica 40 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Osvrti

šte" (pupak svijeta), pa otud pla- zahvala za održavanje Svemira, snova, grad nade; Nebeski Jeru-
ninska sveta mjesta: Sinaj ritmova, života i sklada. zalem iz Otkrivenja] biti epicen-
(Židovi), Garzim i Ebal "Utrobom kozmičkog poretka" tar prijeteće (neizbježne) patnje
(Samarijci), Meka izmeñu dvije kao "mjesta žrtvovanja" nazivan (velike kušnje), sedmogodišnjeg
planine (Muslimani). Na gori vi- je žrtvenik, pa su se od vedskog razdoblja trpljenja koje će kulmi-
šoj od ostalih zemaljskih gora doba žrtveni oltari u Indiji pois- nirati Kristovim drugim dolaskom
smješten je, po sirijskoj tradiciji, tovjećivali s "pupkom". Klement i bitkom kod Armagedona. Za
raj ("pupak Zemlje"). Sve tradici- Aleksandrijski kaže: "Žrtvenik na neke (od njih) Rat strave je mits-
je nam sugeriraju da je Kristova kojemu gori tamjan simbolom je ka borba izmeñu dobra i zla, a
muka u smislu čovjekova iskup- Zemlje koja leži u središtu Koz- Sirija i Iran predstavljaju sile ta-
ljenja put povratka u "središte". mosa". Adama pod šator na me koje je potrebno "napasti/
Budući da je bila vrh kozmičke mjestu "Alahova doma" ili uništiti (nuklearnim oružjem)" da
gore, Golgota je "magijski obuh- "pupka svijeta" smješta jedna padnu u zaborav.
vaćala" cijeli planet, a Kristova vrlo rasprostranjena semitska
Ne morate se složiti s ovim miš-
muka odvijala se na cijeloj Zem- tradicija. U "pupku svijeta" bora-
ljenjima, ali ljudi itako nisu police
lji. Po sirijskoj tradiciji Adam je vi i indijski bog vatre Agni. Na
da se slažu ili da ih dugo (s)
(nakon potopa) pokopan "na ula- obnovi čovjeka unutar vlastitog
lažemo.
zu u Zemlju", tj. na početku bo- središta utemeljena je indijska
ravišta mrtvih. Čak je i islam pri- mistika. Neupitna je veličina Marina Drži-
hvatio židovsko vjerovanje da se ća, ali ne smijemo zaboraviti i
Victoria Clark u knjizi Allies for
u Jeruzalemu nalazi Adamova veličinu (skučenosti) starog Gra-
Armageddon smatra da su krš-
grobnica, a još i danas postoji da i odredbi koje su ga učinile
ćanski cionisti, zapadni religiozni
bunar u Meki kroz kojeg se mrt- velikim za vjekove i dolazeća po-
fundamentalisti, (a to su milijuni
vima prinose žrtve. koljenja.
Amerikanaca koji vjeruju da ih
Meka kao "središte zemlje" bila Bog treba za ponuditi bezuvjetnu Eto, nedavno je na Kašama de-
je "jedina spojnica izmeñu Neba moralnu, financijsku, političku i monstrativno i prigodničarski
i ovoga svijeta". Drvo Života ras- vojnu potporu Izraelu), voñeni privremeno podignut spomenik
te na središtu svijeta gdje prolazi prozaičnim zapisima Biblije i uv- poznatom dubrovačkom oriñina-
"Os Kozmosa", a početak jereni da će Jeruzalem ["Sveti lu Tomu Šeparoviću. Još su mi u
"kozmičkih ritmova i života" po- grad", hebr. "Sveti mir"; starije sjećanju njegove, gotovo brau-
čimlje sa "središtem", pa ne čudi ime Salom; arap. Al-Quds - delovske riječi, kada je "govorila"
da je Jeruzalem "obilovao vo- "Sveti"; asirski Ursalim - "grad i orila se "ulica" (jer ga nisam
dom". "Vode su plodonosne jedi- mira", po biblijskoj tradiciji Ša- vidio, ali prepoznah glas): "ðe
no ako je njihov ritam odreñen lem, u Knjizi ljetopisa Jebus - po ima bogataša, ima i gubitaša".
središtem". "Pupkom svijeta" stanovnicima; idealan Jeruzalem Dodat' ću: "ðe ima mozga (za
često je u Indiji nazivano po prorocima - grad kralja Svije- izrabljivanje), ima i pameti". Još
"mjesto žrtvovanja" jer "žrtva" je ta; u religioznoj književnosti grad uvijek, za divno čudo.

SUDBONOSNA ENERGETSKA DVOJBA


dr.sc. Ivo Derado - Splićanin, izgradnju nuklearki a povećati i psihološkim problemima veza-
fizičar, München investicije u obnovljive energije. nim uz nuklearke kao i od duljine
svjesne memorije većih atomskih
Voña pronuklearnog scenarija je
nesreća poput Harrisburga
Francuska, a scenarija obnovlji-
Vodeće industrijske nacije stoje (USA), Lucensa (Swiss),
vih energija je Njemačka.
danas pred dvojbom: Povećati Windscale odnosno Sellafielda
investicije za gradnju novih nuk- Kroz zadnjih tridesetak godina je (GB), Saint-Laurenta (Francuska)
learnih reaktora na račun zapos- kod političara oscilirala dominaci- i Černobila (Rusija) i veliki broj
tavljanja razvoja obnovljivih izvo- ja jednog ili drugog scenarija, manjih ili većih tehničkih smet-
ra energije, ili prekinuti daljnju ovisno o momentalnim tehničkim nja.
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 41
Osvrti

Većina aktivnih grañana je protiv što država ne preuzima financij- iscrpljeni. U stvari, katastrofu
nuklearne energije, ali to nije ski rizik, a privatnom kapitalu se doživljavamo već danas s novim
slučaj za industrijske bosove. to ne isplati. Na primjer, kod ne- cijenama svih vrsta energija.
Razlog je jednostavan: ako drža- sreće Three Mile Island reaktora Najvažniji dio rješenja za tu ne-
va (poreznici), investira u grad- 1976. godine se dogodilo da je u posrednu katastrofu je štednja
nju jedne nuklearke, onda danas nekoliko minuta propala investi- energije i njena efikasnija upot-
samo pogon privatnoj industriji cija u milijardama dolara s doda- reba. Za to nam treba bitna
donosi u prosjeku dnevno po tnom milijardom za čišćenje od promjena tehničke tradicije i do-
milijun eura čiste zarade. Kod radioaktivnog materijala, a da i sadašnjeg načina života!
tolikog novca lako dolazi do ko- ne govorimo o padu vrijednosti
Pogledajmo malo detaljnije pro i
rupcije i političke malverzacije na nekretnina u tom području. Ne
kontra argumente za nuklearni
štetu objektivnosti u raspravi i mora svaka nuklearna nesreća
scenarij.
ne obaziranja na želje i dobrobit biti u kategoriji Černobila da bi
grañana. upropastila državni proračun i Argumenti za nuklearne elektra-
turizam male zemlje poput Hr- ne je da produciraju puno manje
U Toyatu (Japan) se na nedav-
vatske. CO2 plina od fosilnih, i da cijena
nom sumitu šefova vlada vode-
fosilnih resursa brzo raste zbog
ćih industrijskih zemalja (G7 + Srećom, nedavno je došlo u svi-
ograničenih rezervi, dok potrebe,
Rusija) predlagala izgradnja pre- jetu do revolucionarne spoznaje
osobito u zemljama u razvoju,
ko tisuću novih nuklearki kao i konsenzusa (koji se, nažalost,
rastu još brže. No, to je samo
rješenje zatopljenju zbog stakle- skoro ne odražava u hrvatskim
djelomično istinito jer se prešu-
ničkih plinova. Po toj financijski i medijima) da je dugoročno nuk-
ćuje kompleksni ciklus za dobiva-
tehnički utopijskoj sugestiji bi se learni scenarij slijepa ulica i da
nja goriva za nuklearke. Evo što
navodno moglo do 2050. prepo- su obnovljive energije jedina al-
se prešućuje:
loviti produkciju CO2-a. Pritom se ternativa. Posve je neupitno da
zaboravlja da sve današnje nuk- su, dugoročno, obnovljive ener- Nuklearka od 1000 MWe (milijun
learke produciraju približno 16% gije jedino samoodrživo rješenje kilovata električne snage) treba
svjetske električne energije, ali sa stanovišta resursa, ekologije, godišnje 200 tona prirodnog ura-
samo 2,1% globalne primarne cijene, izbjegavanje ratova i te- na. Da se to dobije treba u pro-
energije. Iz toga se vidi kako se rorizma. Ostaje samo tehničko sjeku 100 tisuća tona uranove
pretjeruje njihova važnost za pitanje koliko vremena znači rudače. Cijena jednog kilograma
smanjenje ugljičnog dioksida. dugoročno. prirodnog urana 2003. godine
Sumit je u medijima prouzročio bila 60 dolara, a početkom 2008.
novu euforiju za pro-nuklearni već 510. Danas rudnici zadovo-
scenarij sa sloganom „renesansa ljavaju oko 60% potrebe svjets-
atomskih reaktora“. U stvari se ke potražnje urana, pa se za sa-
radi samo o renesansi propagan- da taj manjak nadopunjuje s
de za nuklearke, jer nijedna od 90% obogaćenim uranom iz zali-
G7 zemalja trenutno ne gradi ni ha za atomsko oružje SAD-a i
jednu. Cilj lobiranja atomske in- Rusije! Da se dobije prirodni
dustrije je dobivanje državnih uran treba puno električne ener-
subvencija (kako je to bilo do gije, koja se dobiva iz elektrana
sada) za gradnju i osiguranje na ugljen. Time u stvari svaka
nuklearki, jer je i jedno i drugo nuklearka danas producira oko
previše riskantno da bi zanimalo 20 % CO2 , što ga producira
privatne investitore. To je jedan kombinirka na plin i paru. Za us-
od razloga da od 30 zemalja koje poredbu kombinirke su u gradnji
imaju nuklearke samo 12 grade najjeftinije elektrane i imaju 60
nove, i to pretežno u istočnoj % efikasnosti što je već jako do-
Europi i Aziji. bro. Efikasnost se penje čak na
90 % korištenjem topline za gri-
U SAD-u, naprotiv već tri deset- Često je riječ o energetskoj kata-
janje. Efikasnost nuklearnog rea-
ljeća se ne planiraju nove nukle- strofi poslije 2050. godine, kad
ktora je meñutim ~33 %, što
arke, i to uglavnom zbog toga relativno jeftina nafta i plin budu
Stranica 42 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Osvrti
znači da 67 % energije treba od- vodnje nuklearne energije, ali je ta nesreća unutar dvije sedmice u
straniti hlañenjem. Tu je toplinu otpad veliki problem. Do danas ne šampion zemlji za nuklearke. Iro-
teško koristiti jer se, zbog radija- postoji na čitavom svijetu ni jedan nično je ili neupućeno zvati nukle-
cije i sigurnosti nuklearke ne gra- deponij za jako radioaktivan ot- arnu energiju čistom samo zbog
de u blizini potrošača topline, tj. pad, pa nuklearna industrija uz toga što jedan dio procesa proiz-
blizu gradova. ostalo ostavlja ceh našim unuci- vodnje te energije izbacuje u at-
ma. Treba znati da svaka nuklear- mosferu manje ugljičnog dioksida
Kako prirodni uran ima samo 0,7
ka danas u prosjeku godišnje pro- od staromodnih elektrana na ug-
% korisnog izotopa 235, treba ga
ducira oko 30 tona radioaktivnog ljen! Poslovi s radioaktivnim ma-
obogatiti do 2-3 % s izotopom
materijala, uključujući 200 kg vi- terijalom zahtijevaju visoku tehni-
235, što se radi u velikim specija-
soko otrovnog plutonija, s poluži- ku, gornje izjave pokazuju opasni
liziranim postrojenjima pomoću
votom od 24.000 godina. Lako je manjak tehničke kulture kod nas!
difuzije ili centrifugalno. Tako
ilustrirati značaj tog velikog broja:
obogaćen se stavlja u nekoliko Mnogi ekonomisti smatraju da
da su Neadertalci imali nuklearke,
metara duge cijevi koje onda slu- jedino energetsko rješenje do po-
danas bismo još bili potencijalno
že kao jezgra nuklearnog reakto- lovice 21. stoljeća su obnovljive
izloženi četvrtini njihovog plutoni-
ra. Taj kompletni kompleksni pro- energije: sunce, vjetar, voda geo-
ja u privremenim deponijima. Ele-
ces obogaćenja i pakovanja košta termik, biomasa i ugljen s tzv.
ment plutonij je materijal za bom-
otprilike isto toliko koliko i dobi- „Clean Coal Tehnologijom, zero
be. Ne postoji u prirodi, nego je
vanje prirodnog urana iz rudače. emission of CO2“ (filtriranje uglji-
umjetno proizveden kao otpad u
čnog dioksida). Interesanto je
Cijena proizvodnje kilovatsata je nuklearkama. Poznato je koliko
napomenuti da Kuwait gradi elek-
ista u Njemačkoj i u Francuskoj, problema imamo s deponijima za
trane na ugljen s jeftinim austral-
ma da Njemačka dobiva samo 25 obične otpatke. Nitko ga ne će u
skim ugljenom, da bi prodavao
% električne energije od nuklear- svojoj blizini. Za radioaktivni de-
skupo svoju naftu.
ki, dok Francuska, koja se je dav- ponij je problem tisuću puta veći!
no opredijelila za nuklearni scena- Samo jednu minutu nezaštićenog
rij, dobiva gotovo 80 %, a izvozi zadržavanja blizu male količine
40 % svoje proizvodnje. Neovisno plutonija znači sigurnu smrt. To je KAKAV JE SCENARIJ ZA
o cijeni iz nuklearke, cijenu odre- najefikasniji materijal za teroriste. HRVATSKU?
ñuje burza i prema cijeni burze se Zato proliferacija nuklearki može
kupuje ili prodaje električna ener- postati konac civilizacije! Danas je u Hrvatskoj najveći izvor
gija u zapadnoj Europi. Cijena električne energije štednja i efika-
Treba biti oprezan i sa stručnim snija proizvodnja i raspodjela
obnovljive energije će se polako
ocjenama. Tako je Heisenberg, električne energije. Elektrane na
stabilizirati (jer je neiscrpna) dok
nobelovac, veliki fizičar koji je prvi ugljen moraju imati efikasnost 45
će cijena nuklearne energije stal-
pokušao u Europi graditi atomski do 50% s dekarbonizacijom. Plin-
no rasti (kilogram urana skočio je
reaktor, tvrdio 1955. godine, da ske elektrane moraju biti kombi-
od 60 na 510 dolara u zadnjih 5
je radioaktivni otpad dovoljno za- nirke koje se mogu vrlo brzo iz-
godina). Rezerve Urana s današ-
kopati tri metra u zemlju. graditi. Inteligentna je tendencija
njim načinom korištenja su ma-
nje od rezervi plina! Općenito go- N e d avn o j e u T ri c a st i n u decentralizacija produkcije elektri-
voreći rezerve neće nestati, ali (Francuska), gdje tri nuklearke čne energije, napr. Vjetroturbine i
cijena će biti nedostiživa. Obnov- proizvode 75% električne energije južne krovove pokriti s fotovolta-
ljivi resursi su besplatni! Odatle za obradu uranovih resursa, istek- jičkim panelima, gorive ćelije koje
slijedi da nuklearni scenarij ne lo 30 kubičnih metara tekućine s lokalno vrlo efektivno stvaraju
može dugo biti stabilan. Francus- uranovim sastojcima. Turistima je struju i toplinu, mini hidrocentrale
ke će se stare nuklearke amortizi- zabranjeno kupanje i ribarenje u i slično. Kako je već dugo slučaj u
rati, ali kada će se isplatiti nove rijeci, a seljaci ne smiju upotreb- Njemačkoj, počeli su se organizi-
(poput eventualne hrvatske nuk- ljavati vodu. Kako je s podzem- rati i kod nas poduzeća s namje-
learke) ako se uzme u obzir da od nim vodama i kakvu će reperkusi- rom da iznajme južne krovove da
projektiranja do funkcioniranja ju imati izljev zagañene Rhone u bi o svom trošku ugradili fotovol-
nove elektrane može proći i pet- more za kupaće još je nepoznato. taičke panele i prema novom za-
naest godina? Ponovno 24. 7. 2008 nuklearna konu o obnovljivim energijama
nesreća u Francuskoj. To je četvr- unosno zarañivali na investiranom
Dosad smo diskutirali cijenu proiz-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 43
Osvrti
pa i one s tzv. pasivnom sigurnoš-
ću tipa IV. generacije, ipak u ko-
načnosti sigurnost ovisi o čovjeku,
bilo tehničaru u pogonu ili teroris-
tu fanatiku. Naša tehnička kultura
je manja od ruske tehničke kultu-
re, a mirni rutinski rad je neprija-
telj sigurnosti! Slučaj Černobilske
nesreće s radioaktivnim zagañe-
njem prostora polovice Hrvatske
ostavio bi nas bez lijepe, ali s ra-
dioaktivnom domovinom. Hrvats-
ka je mala i mi nemamo gdje ise-
liti! Zato bez obzira na ekstremno
malu vjerojatnost dogañaja ne bi
se smjelo riskirati, jer je to za nas
apsolutni rizik i ne može se uspo-
rediti s relativno lokalnim rizicima
kapitalu prodajom subvencionira- jarde eura je optimistička. Jedini ili riziku u prostorno velikim zem-
nog kilovatsata! Standardni cen- EPR (Europian Pressurized water ljama!
tralizam, favoriziran u prošlom Reaktor) treće generacije reaktor
Što god radimo u životu vezano je
stoljeću polako se reducira. Zato u gradnji u zapadnoj Europi
uz rizik, ali prihvaćanje rizika je
treba nova moderna električna (Olkiluto, Finska) već danas još u
uvijek osobno, a ne znanstveno
mreža za transport električne gradnji od predložene cijene do-
pitanje. Zato u demokratskom
energije koja bi bila u rukama po- datno košta 1.5 milijardi eura.
društvu može samo plebiscit odlu-
duzeća neovisnog od poduzeća za 1975. godine tzv. „Rapid Brider“
čiti koji ćemo put odabrati. To
produkciju, kako to zahtijeva i reaktor, tada euforično smatran
vrijedi za sve demokratske zem-
Europska komisija. To favorizira kao jedini ekonomski tip reaktora,
lje, pa se može dogoditi, osobito
ubacivanje u globalnu mrežu skočio je od predložene cijene
poslije jedne supernesreće, da u
električnu energiju produciranu s 700 milijuna maraka na 7 milijardi
bogatim industrijskim zemljama
obnovljivim izvorima energije, i 1991. zbog političkih razmirica
reaktori budu napušteni, a atom-
eventualno kupovanje na burzi na koncu napušten bez da je proi-
ska tehnologija obsolitna. To bi
električne energije i time spriječiti zveo i jedan kilovatsat energije.
imalo reperkusije za daljnji pogon
monopol HEP-a. To nisu male in- Takvo nešto može si priuštiti bo-
nuklearke i u Hrvatskoj!
vesticije, ali su investicije u budu- gata Njemačka, ali ne i Hrvatska!
ćnost bez financijskog rizika kako Zamislite turističku Hrvatsku, u
Smatram da su saborski moratorij
je to slučaj kod nuklearki. Naš put globalnoj konkurenciji, u kojoj
za nuklearke i novi zakon za ob-
morao bi biti bez nuklearki, jer dominira obnovljiva energija i
novljive energije, sličan njemač-
one nisu kompatibilne s obnovlji- produkcija biološke hrane. Ne ru-
kom, ispravne odluke. Zato ih tre-
vim energijama. Naime obnovljive šimo tu fantastičnu viziju s nedo-
ba čvrsto zadržati! Ako se Nje-
ovise o meteorološkim uvjetima, a voljno promišljenom gradnjom
mačka nada, sa svojom velikom
nuklearke se ne mogu prema pot- atomskih reaktora.
industrijom, bez nuklearki riješiti
rebi bez velikih financijski troško-
svoje energetske potrebe i ispuni- Ne odlučujmo brzopleto, konačna
va isključiti ili uključiti što je vrlo
ti Kyoto protokol, mada ima skoro odluka je sudbonosna, jer Hr-
jednostavno s fosilnim elektrana-
dvostruko manje insolacije nego vatska neće ostati ista s novim
ma. I nuklearke su kapital inten-
Hrvatska, a fortiori može to i Hr- reaktorom ili bez njega!
zivne, ali bez novih radnih mjesta
vatska! Mi još k tome imamo pro-
za razliku od obnovljivih. Novac
stora da se inteligentno odlučimo
se može samo jednom potrošiti.
za industriju koja ne troši puno Daljnja budućnost može biti
Hrvatska ne može financijski slije-
električne energije. samo „obnovljiva“. Zato za-
diti oba puta: nuklearni i obnovlji-
vi. Cijena novih nuklearki je u Na koncu konca treba naglasiti da počnimo čim prije taj put!
stvari nepoznata, tvrdnja 3-4 mili- ma koliko bile sigurne nuklearke,
Stranica 44 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Osvrti

BRANKU STOJKOVIĆU JE PREKIPJELO


LAŽ O POBJEDI vim rukama: industrija, trgovina, dželati, a ne osloboditelji. Sad se
resursi, zemlja, izvori, itd. To je vidi tko su naši neprijatelji.
Zapamtite, svi vi pošteni ljudi, da
jedna lažna politika u kojoj vam
vas Stipe Mesić i njegova izdajnič-
se stalno govori - da se u Hrvats-
ka družina poziva na zahvalnost u JESU LI HRVATI PRODALI
koj gradi i stvara.
ime „Domovinskog rata“. To je SVOJE HRVATSTVO?
zahvalnost bogatašima i pljačkaš-
Hrvatsku je progutala najmračnija
kim okupatorima, koji su prisvojili
ZAVJERA PROTIV NARODA inflacija. Nezaposlenost i jeftin
sva hrvatska dobra. To je podmu-
rad, kriminalci na djelu... Vlast u
kli zločinački čin i plan domaćih i U čemu je, meñutim, pravi cilj
Hrvatskoj doslovno živi od pljačke
stranih imperatora, najgora je to ove lažne promjene? Radi se o
naroda i rasprodaje imovi-
izdajnička rabota protiv slobode zločinačkoj i podmukloj zavjeri,
ne... Mesić na čelu „države“ ima
čovjeka i naroda. protiv tebe čovječe, protiv tvoje
samo jedan cilj: Aferama zavañati
slobode i tvoje budućnosti. Danas
grañane i komadati Hrvatsku dr-
se nemilosrdno uništavaju hrvats-
ZAŠTO SE (ONDA) SLAVI ? žavu. No, Franjo Tuñman (bivši
ke šume koje su naše zajedničko
predsjednik RH) znao je o tome,
Zadatak je tih novih „tajkuna“, dobro. Šume kao naše dobro mo-
da će o budućnosti Hrvatske na
koji su čopor nezasitnih lešinara, ramo čuvati, a ne profiterima dati
kraju odlučiti Meñunarodna zajed-
da vas iskorištava i porobljava. Ti da ih razvlače i rasprodaju na sve
nica (MZ). Jer Hrvatska je proda-
bogataški razbojnici (koji fino ži- strane. Tako je slično i sa svim
na zemlja. Zašto se onda trebalo
ve), a gdje ste u svemu tome vi? hrvatskim dobrima i gospodar-
ratovati i zašto je onda trebao
Ti preko noći stvoreni bogataši i stvom: morem, otocima, zemljom
rat?
ugnjetači su porobili i opljačkali i energetskim izvorima... Vi pruža-
hrvatsku zemlju. Sve je u njiho- te lojalnost onima koji su vaši

KAKO JE UNIŠTEN ILI IZDAN


HRVATSKI SAN (2)
Marin Bašić, Slavonski Brod zločin prema svekolikom hrvats- ći granice pred agresorom, pri če-
kom narodu i identitetu u novijoj mu su ginule mnoge nedužne žrt-
povijesti hrvatskih narodnih patrio- ve.
Počinivši time zločin posve ravan tskih nacionalnih interesa. Jer su
Do dana kada se ti ne privedu
ekvivalentu veleizdaje nad naro- privatizacijom uništeni temelji hr-
pred lice pravde sve žrtve naših
dom, odnosno vlastitom domovi- vatskog gospodarstva.
boraca bivaju osujećene žrtve kao
nom. Uništivši tadašnje temelje
i hrvatski san. Jer upravo oni koji
hrvatskog gospodarstva koje nas
su popljačkali (privatizacijom) ras-
je nakon rata trebalo spasiti od I NEMA ZRNA PRAVDE U
prodavši narodnu hrvatsku imovi-
trenutnog siromaštva i današnjeg OVOJ DRŽAVI, DO ONOG
nu te time osujetili jedini nacional-
bescilja u kojem se nalazimo ge- DANA …
ni plan B.
nerirajući jaki razvitak.
Za kojeg će se svi oni, koji su sud- Osudili su narod na trenutačnu
Oni koji su vodili privatizaciju ras-
jelovali, u toj najvećoj izdaji i sa- višegodišnju tešku agonijsku siro-
prodajom prodali su hrvatski inte-
botaži hrvatskog narodnog sna mašnu svakodnevnicu ostavivši ga
res zbog osobnih niskih pobuda,
privesti pred pravdu i pošteno su- na cjedilu u tada za domovinu naj-
sebičnosti, pohlepe, gramzljivosti
diti. Izdavši svu naciju koja je tada težim mogućim trenucima, pa sve
upravo kao veleizdajice.
sva bila usredotočena na ustraja- do danas, koliko traje ova agonija
Time je izvršen u to doba najteži nju u borbi za hrvatski san, brane- i ne oporavak hrvatskog prosperi-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 45
Osvrti

teta. rod i san kada je osujećen plan B i vladi, završno na to sve skupa s
upropaštena mogućnost za cjelovi- podsmijehom kazivali: Što je tu je,
Razlike izmeñu pljačke i izdaje ne-
tu pobjedu koja bi pružila osjećaj tko je jamio je jamio.
ma ukoliko je pljačkom sabotiran
kolektivnog ispunjenja i ponosa.
te uništen strateški nacionalni in- Narod mora znati istinu. Tu nije
teres jednog naroda u najtežim Počinivši tako neprocjenjivu i neo- bila riječ tek o krañi i jamanju. Bila
ratnim i postojećim trenucima. U prostivu izdaju cijelog naroda. I je i jest riječ o stvarnoj opipljivoj i
osnovi i kraña može dovesti do dan danas živimo kao žrtve njiho- nepobitnoj, te neporecivoj veleiz-
izdaje tj. biti sami čin veleizdaje vih nedjela. Ta pljačka zvana pri- daji i sabotaži Hrvatske od unutar-
kao što to i je u ovom hrvatskom vatizacija ustvari je veleizdaja koja njeg neprijatelja koji se pokazao
slučaju privatizacija. nam je priuštila ovu trenutnu bez- hrvatskog roda, kojemu je vlastito
nadnu Hrvatsku. bogaćenje bilo važnije od nacio-
Jer riječ je o zločinu najvišeg stup-
nalnog bogaćenja i strateških inte-
nja kvarnosti, o veleizdaji i sabota- Trenutno se isti ti veleizdajnici,
resa naroda za koji se postojeća
ži koja je uzrokovala uništenje in- koji su opljačkali narod privatizaci-
industrija trebala čuvati svim sred-
dustrije od strane hrvatskog čovje- jom, nadaju zastari za svoja ned-
stvima i sačuvati po svaku cijenu.
ka. jela.
Veleizdaja može biti i jest svaka
U vrijeme kad je patriota za domo- Ali postoji, jedini i najjači argu-
ona kraña kojom se izravno ili nei-
vinu nesebično polagao svoj život ment, koji do danas nije javno raz-
zravno osujetilo potrebe i interese
znajući da će možda obitelj ostavi- motren. Jest, taj da zločin privati-
države. Znači li to zaista: Što je, tu
ti prepuštenu samoj sebi ... zacije ima sve osobine sa pravnog
je, tko je izdao, izdao je.
stajališta gledano da se okarakte-
U te čase hrvatske veleizdajice
rizira kao veleizdaja hrvatske do- Tko je sabotirao najvrjedniji hr-
svojim pljačkanjem kroz privatiza-
movine i narodnog sna. Hrvatska vatski san sabotirao ga je, što je,
ciju sabotirale su sredstva za plan
nije osudila niti jednoga krivca za tu je, da dodam još i ovo: Što se
B ili kolektivni san naroda i tada
izdaju države i naroda u vrijeme tu može učiniti? Ništa.
jedini mogući najbrže primjenjivi
rata.
strategijski nacionalni plan razvitka Zar ćemo to prihvatiti? Ne. Taj
nakon plana A. Što je drugo privatizacija iz koje se zločin nikad ne će i ne može zas-
je hrvatski branitelj vratio s prve tarjeti u kolektivnoj svijesti hrvats-
Uskratili su ovu državu života u
crte u opustošenu zemlju koju su koga naroda.
samostalnosti i nezavisnosti punoj
opustošili poznati Hrvati ponajviše
dostojanstva i časti te prosperiteta Zločin kao veleizdaja nacionalnih
iz redova vlasti. Umjesto da je ta-
za svakog državljanina. Izgubili interesa u najtežim trenucima na-
da vlada povela energičnu i bespo-
smo časnu i dostojanstvenu priliku roda, nema pravo na zastaru i za-
štednu borbu protiv tih sabotera
za tvorevinu stvorenu vlastitim borav do onog časa dok ga pravda
hrvatskog narodnog sna u interesu
sredstvima jake postojeće industri- ne procesuira. Jedino procesuira-
povrata narodnog bogatstva. I
je, koja nije smjela biti tako pokra- nje veleizdaje ima mogućnost pov-
iskazivanja časti narodu.
dena. ratiti čast iznevjerenom i izdanom
Ona je ipak radije pribjegla još narodu. I vratiti mu vjeru u drža-
Izgubili smo priliku za dostojan-
većem zaduženju naroda kroz no- vu.
stven život. Sve, za što su se Hr-
ve kredite u svijetu. Narod na svo-
vati u domovini i izvan nje ujedinili Tko je jamio, jamio je. Neka se
jim leñima, dakle, plaća danak za
i požrtvovno ginuli za san o snaž- tom mišlju vode oni kojima ništa
opetovani razvitak nove industrije,
noj prosperitetnoj Hrvatskoj. ne znače žrtve onih čestitih Hrvata
a oni koji su rasprodali postojeću
koji sigurno ne bi na isti način iz-
Istodobno, izdali su i sabotirali oni industriju još šeću slobodni i žive
dali Hrvatsku i sabotirali jedini po-
koji su uspjeli rasprodali hrvatske od prodane hrvatske baštine i na-
stojeći plan B da su bili na njiho-
temelje gospodarstva, vodeći se rodnog bogatstva.
vim mjestima. I ne bi prihvatili
tek vlastitom pohlepom i gramzlji-
Umjesto da je vlada odlučno vrati- mirnih ruku lažnu pretpostavku da
vošću. Iskoristili su svu odsutnost
la hrvatsko gospodarstvo i oduzela tu ništa više ne možemo ispraviti.
pažnje naroda koja je tada bila
sva sredstva s računa onih koji još
posvećena borbi za suverenost
žive od industrije koju su raspro-
granica i preživljavanje surove rat-
dali. Ona nije učinila baš ništa. Možemo i te kako.
ne svakodnevnice.
Neki su čak, tada cijenjeni Hrvati u
Iznevjeren je i izdan cjeli hrvatski
Stranica 46 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Osvrti

CRTICE IZ POVIJESTI HRVATA U


AMERICI
Ante Čuvalo – Chicago, Sva teška i bremenita vremena uzoran i odgovoran čovjek i rad-
cuvalo@gmail.com kroz ljudsku povijest imala su nik pa su ga stavili za predradni-
svoje junake i junakinje. Takvih ka, a kasnije i za generalnog pre-
muževa i žena je bilo i bit će, ali dradnika skupini Hrvata i drugih
VINKO GECAN – mnogi od njih su ostali i ostaju emigranata koji su s njim radili.
nezapaženi, a drugi opet zaborav- Žrtvovao se i pristojno naučio en-
„NAŠ HEROJ“ ljeni. gleski, koliko je god mogao po-
U starovjekovnim vremenima he- magao svojim sunarodnjacima i
Ovdje ću podsjetiti na junaka i
roji su bili slavljeni kao polubogo- drugim radnicima, davao savjete i
Hrvata u Chicagu koji je već
vi, a umrijeti u borbi herojskom preporučivao ih za bolje poslove.
odavno pao u zaborav, ali su Hr-
smrću bio je ulazak u slavu be- Bio je to karakteran čovjek, cije-
vati u ovom velegradu unatrag
smrtnika. Danas herojima smatra- njen od radnika i poslodavaca.
gotovo stotinu godina na njega
mo ljude koji nesebično riskiraju Godina 1890. bila je posebice ra-
bili itekako ponosni, a grañani
i/ili polože svoj život za drugog, dosna, jer obitelj je konačno bila
Chicaga bar za kratko vrijeme o
za bližnjega. A tko je moj bližnji? na okupu. Uršula i Stjepan tada
njemu govorili, divili mu se i sma-
Sjetimo se one iz Novog zavjeta – su stigli u Chicago.
trali ga herojom svoga grada.
svaki čovjek. Vinko je takoñer bio djelatan u
Čovjek, junak i Hrvat o kome je
tadašnjoj hrvatske zajednice u
riječ bio je Vinko Gecan. Iz nje-
Chicagu. Bili su to početci masov-
gova života poznati su nam slje-
nijeg dolaska Hrvata u Ameriku i
deći podatci: Roñen je 5. travnja
potrebe su bile velike, pa su se
1862. u mjestu Praputnjak, Pri-
ljudi počeli udruživati da bi pomo-
morsko-goranska županija, u obi-
gli jedni drugima u teškim okolno-
telji od šestero braće i dvije ses-
stima i u tuñem svijetu. Vinko je
tre. Odslužio je mornaricu u Puli i
bio meñu prvim članovima Hr-
zatim (1884.) krenuo u svijet, tra-
vatskog dobrotvornog društva
žeći stabilnije uvjeta života. Do-
„Hrvat Primorac“, koje je kasnije
šavši u Chicago radio je na pola-
postalo odsjekom broj jedan Hr-
ganju tračnica na željezničkim
vatske zjednice u Illinois i odsjek
prugama (Chicago Union Traction
53 Narodne hrvatske zajednice
Company). Bio je to mukotrpan
(kasnije poznate kao Hrvatska
posao i život, ali ipak se radilo i
bratska zajednica).
ponešto zarañivalo. Nakon tri go-
dine (1887.) Vinko se vratio u ro- Ali Vinka Gecana je krasila dubo-
dno mjesto i tokom kraćeg borav- ka čovjekoljubivost koja je nadila-
ka isprosio je sebi zaručnicu. Nije zila ljubav za njegovu obitelj, lju-
on htio bračnog druga „po na- de s kojima je radio, društva koji-
rudžbi“, nego iz ljubavi. Prije ma je pripadao, a bila je jača i od
Istinsko junaštvo nije planirano, povratka u Chicago Vinko se vjen- ljubavi za vlastiti život. On se tri
ono se dogaña u teškim životnim čao s Uršulom Štiglić i svoju svad- puta suočio sa smrću da bi spasio
okolnostima. To su trenutci kad bu proslavio u rodnom mjestu u svog bližnjeg i, nažalost, treći put
se iz neke misteriozne pobude krugu svojih najbližih. Mlada Ur- herojski dao život u spašavanju
pojavi ljubavi za druge, one u šula je ostala u Praputnjaku i ro- drugih.
opasnosti i potrebi. Klica te ljuba- dila mu sina Stjepana, a Vinko se
vi je u svima nama, ali su samo Jednog hladnog dana (1896.) Vin-
za njih brinuo s velikom ljubavlju i
neki spremni riskirati sve, pa i ko je radio, odnosno predvodio
požrtvovnosti iz daleke Amerike.
život za druge. radove oko postavljanja tračnica
Poslodavci su vidjeli da je Vinko na jednom od mostova (North
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 47
Osvrti
Avenue Bridge) preko rijeke Chi- formu tramvaja i putnicima vikao za drugog, za one koje nije ni po-
cago koja teče kroz centar grada. da idu naprijed. Mnogi su to i uči- znavao. Ima darova koji nas niš-
Ljudi su zamjetili da je u rijeku nili, ali Gecanova nastojanja da ta ne stoje, ali dati život za dru-
pao neki dečkić. Kako je pao s spasi njihov život stajala su ga goga je neprocjenjivo. Vinko je i
velike visine probio je led na rijeci vlastitiog života.“ Vinko je poginu- danas „naš heroj“ čije je ime ut-
i nestao iz vida. Vinko nije čekao o, a jednog od njegovih radnika kano u život i povijest hrvatskog i
na policiju ili vatrogasce, na one ubio je komad metala od razbije- američkog naroda.
koji su zaduženi spašavati graña- nog tramvaja. Zahvaljujući Vinku
Usput napominjem da je Vinkov
ne u nevolji, nego je uskočio, u poginuo je samo jedan od putni-
sin Stjepan odrastao i (1914.)
čizmama i zimskom kaputu, za ka. Isti članak spominje kako je
oženio Rosaliju Zielinski. Imali su
šestogodišnjim djetetom i spasio Vinko spašavao živote i prije.
troje djece: Floru (1914.), Vincen-
mu život. Godine 1901. Vinko je
Vinko je pokopan 27. siječnja ciju (1916.) i Vincenta (1920.).
ponovo stavio život na kocku kad
1916. Sprovod je pošao iz Hrvats- Što je sve bilo s njima i ostalim
je u blizini mjesta gdje je radio sa
ke katoličke crkve Sv. Jeronima Vinkovim potomcima? Bog zna!
skupinom radnika počela gorjeti
na Princeton Ave. u Chicagu, a
kuća, bolje rečeno sirotinjska ku-
vodio ga je fra Leo Medić. Bio je
ćica. Opet naš Vinko ne čeka,
to veličanstven ispraćaj na groblje
nego ulijeće u dim i oganj i nepo-
Mt. Olivet. Čitamo da je predsje-
znatu ženu i dijete spašava, kako
dnik tvrtke za koju je tad radio
vele lokalne novine, od sigurne
(Chicago Surface Lines) u svom
smrti.
nagovoru meñu ostalim svjedočio
Ali kad je Vinko po treći put riski- da je Vinko imao „karakter od čis-
rao život za druge i sam je pogi- tog dragulja.“ Na lijepom kame-
nuo. Glavne chicaške novine, nom nadgrobnom spomeniku me-
Chicago Tribune, od 25. siječnja ñu ostalim, stoji uklesano: „Our
1916. izvjestile su o teškoj nesreći Hero“ (Naš heroj).
koja se dogodila dan prije. Naime,
Mi Hrvati imamo puno heroja, ali
prema zadnjim kolima tramvaja
ih olako zaboravljamo, čak i one
na Lawrence aveniji jurio je vlak u
živuće, kao što puno ne držimo ni
brzini od 40 milja (64 km). U blizi-
do svoje nedavne i davne prošlos-
ni, na tračnicama, radio je Vinko
ti. Zato ovdje podsjećam na čov-
sa skupinom radnika. Novine da-
jeka čije ime ne ćete naći u povi-
lje izvješćuju: „Vincent Gecan,
jesnim knjigama i enciklopedija-
predradnik, vidio je nadolazeći
ma, ali je bio heroj, dao je život
vlak. Skočio je na stražnju plat-

TV – ŠKOLA SVAKOVRSNE
MANIPULACIJE (5)
Prof. Dubravko Heinrich, Kar- Trebalo je još zadržati vrijeme, u Hrvatska biti ravnopravni partner
lovac ( HTV Kajlovac) kome se moglo legalno tamaniti u EU...
Hrvate. Nijemci su taj svoj grijeh
morali smanjiti medijskim, a i sva-
NJEMAČKA, NAŠ kim drugim odmakom od Hrvats- ANTIFAŠISTIČKI
ke... S „autorativnim“ hrvatskim
PARTNER U EU vodstvom Englezi nisu htjeli ČETNICI
Nakon forsiranja priznanja Hrvats- „prljati ruke“, već su slali ministra Pokajnički timovi slobodnih nje-
ke 1991. g., Nijemci su višekratno Kinkela: „Recite tim svojim Hrvati- mačkih medija odmah su prionuli
dobivali „po nosu“ od starog Albi- ma, da trebaju raditi to i to!“. Po- na posao kako bi pokazali pogrje-
ona zbog tog „preranog“ poteza. slije svega, neki se nadaju, da će ške njemačke vlade zbog sudjelo-
Stranica 48 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Osvrti

vanja u jačanju hrvatske obrane: da je manjak prepušten hrvats- A onda se javio gledatelj iz Rec-
kom ratnom zrakoplovstvu. Nje- klinhausena, koji je postavio pita-
- „ZDF“ u emisiji „MONITHOR“
mački novinari tražili su osudu nje istinitosti gornje tvrdnje, bu-
je emitirao snimak teretnjaka
njemačke vlade zbog kršenja em- dući da je on bio u štabu njemač-
„MANN“ s parade na Jarunu, uz
barga. Nije ih zanimalo naoruža- ke tenkovske divizije u Banja Luci
kritiku njemačkoj industriji zbog
vanje Armije BiH, dok su Talijani i osobni je svjedok činjenice, da
prodaje tih vozila Hrvatskoj.
dobili zadatak da kupe srpski Te- su četnički voñe tražili vezu s nje-
- Novinarsko-špijunski team pri- lekom, da bi Milošević imao novac mačkim zapovjednikom genera-
bližio se tajno pistama na Plesu, za kupovinu oružja u Rusiji... Sa- lom Stahlom i s njim potpisali do-
pa je sniman neki crveni visokrok- mo je embargo prema Hrvatskoj govor o nenapadanju i suradnji.
rilni klipni zrakoplov („Antonov“?) bio važan zapadnim medijima.
Na ovo je voditelj zbunjeno odgo-
koji je tanko prebojan, tako da se
Emisija „MONITHOR“ išla je u ži- vorio: „A tako, a nas su uvjeravali
ispod boje vidjelo slovo „D“, dakle
vo, pa je neki je njemački gleda- da su četnici vodili borbe protiv
ta je starinska letjelica dopremlje-
telj upitao zbog čega li to ne tre- Nijemaca na Balkanu“.
na iz Njemačke iako je bio embar-
ba pomagati Hrvate. Voditelj ga
go, na izvoz oružja u Hrvatsku. Tako, s vremenom, vijest koja se
je s visine poznavatelja podučio
lansira s krajnjeg zapada Zapada
- Njemački TV novinari izveli su da su Hrvati protivnici četnika,
postaje prije ili kasnije na cijelom
široku akciju u prebrojavanju bor- koji su u prošlom ratu bili u anti-
Zapadu istina snage vjeronauka.
benih zrakoplova „MIG- 21“ iz fašističkoj koaliciji i borili se otvo-
arsenala DDR-a, koji su trebali biti reno protiv njemačkih okupacij-
pretopljeni, pa je tražen manjak skih snaga u pobijeñenoj kraljevi-
pretopljenih, kako bi se dokazalo, ni Jugoslaviji.

IZBORI SU MANIFESTACIJA SLOBODE


Rudi Tomić, Kanada koje isključuju druge i drugačije i rade Nema dvojbe da su glasači srpske i boš-
na njihovom uništenju. njačke pripadnosti upućeni u izborni
Na sutrašnjim lokalnim izborima u Bosni proces i njihove vitalne interese, ali se
i Hercegovini očitovat će se sloboda U političkim krugovima u slobodnom postavlja pitanje: jesu li su Hrvati svjes-
prava izbora onih osoba koje su svojim svijetu ustaljeno je mišljenje, da u Bosni ni svoje odgovornosti, i koliko će na njih
radom i uzornošću zaslužili predstavnič- i Hercegovini, gdje god žive tri Srbina - utjecati stranačka politička podijelje-
ku ulogu, koja nije samo počast nego je to je Srbija; gdje žive tri Bošnjaka nost? Izbori će pokazati ljudsku zrelost,
najizrazitiji oblik odgovornosti na dotič- (muslimana) – to je Islamska zajednica, jer tko se služi svojim pravom ne vrijeña
nim područjima. a gdje žive tri Hrvata – tu su tri političke nikog.
stranke.
Ništa se ne može učiniti da se izbrišu Izborni proces nadgledat će veliki broj
greške i propusti iz prošlosti, ali se može PRAVNA ZASADA stranačkih, meñunarodnih i lokalnih
mnogo učiniti da se spriječe zločini da-
nas i sutra, da razum nadvlada emocije, Na ovim lokalnim izborima, koji su mno- promatrača, kako bi se spriječilo mani-
nacionalne uskogrudne sebičnosti, vjer- go važniji nego federalni izbori, treba puliranje na biralištima, ili bilo koji oblik
sku netoleranciju i integralnu slobodu. dati podršku ljudima koji će osigurati nasilja, pronevjere i terorizma. Svaka
mir i prosperitet u svojim općinama; koji ptica vremenom pokaže rep, pa će tako
Nema nikome slobode dok nisu svi slo- će unaprijediti gospodarstvo, ukloniti i ovi lokalni izbori pokazati tko će biti
bodni. Oni koji su podčinjeni vremenom korupciju i osigurati djeci - od dječjih izabran, a oni koji budu izabrani – poka-
će se dočepati sredstava, ako ne vlasti, obdaništa do visokog obrazovanja - zat će tko ih je birao, tako ćemo dobiti i
te se osvetiti tlačiteljima, najvjerojatnije slobodu učenja na materinskom jeziku, viziju budućih lokalnih zajednica i zajed-
grublje i bolnije, jer u osveti žestina žuči slobodu podučavanja u vjerskom odgoju ništva u BiH.
nema razboritih ograničenja. Tko ne i slobodu kretanja i nazočnost u svim Ovo je izborna godina, gdje su već u
bude obuzdavao svoju srdžbu, taj će društvenim aktivnostima i skupovima. mnogim državama provedeni izbori,
željeti da se nije dogodilo ono na što ga promijenjene vlade i donesene nove
je svojatala bol i žestina. Ovdje, na lokalnim izborima, treba po-
četi graditi bolju budućnost, stoga je odrednice budućnosti, a još slijede izbo-
Na državnoj razini (ako možemo Bosnu i dužnost svakog grañana da manifestira ri u nekim državama, posebice od veli-
Hercegovinu prihvatiti kao državu?) nije svoju grañansku dužnost, jer i oni koji kog značaja su izbori u SAD i Kanadi.
još moguće postaviti norme slobodne i nisu izišli na izbore odgovorni su za iz- Neka lokalni izbori u BiH budi na istoj
demokratske države, jer su jako učvrš- bor onih koji će biti izabrani. demokratskoj visini, kao što su i ovi
ćene vjerske i nacionalne posebnosti, najznačajniji izbori u slobodnom svijetu.
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 49
ZAVNOH

ZAVNOH NIJE POSTOJAO (5)


dr. sc. Tomislav Dragun iste godine. Odmah su bili odre- Žumberka i iz Moslavine, te dio
ñeni i načelni kriteriji za izbor delegata koje je uputilo povjereni-
kandidata, vijećnika ZAVNOH-a. štvo CK KPH za Zagreb, a koji su
SKUPŠTINA Prema tim kriterijima osnovno je zastupali Hrvatsko zagorje, Podra-
bilo: vinu i širu okolicu Zagreba.
INICIJATIVNOG
1) da kandidati budu poznati i Za neke delegate, koji nisu mogli
ODBORA ZAVNOH-a istaknuti narodni borci, odani os- doći na zasjedanje, uputili su NO-
Rekosmo. Navodno se neka sku- lobodilačkoj borbi; O-i njihove punomoći.
pina bezimenih vijećnika AVNOJa 2) ranija partijaska politička pripa- Zasjedanju nisu prisustvovali vije-
„zatekla na okupu na osloboñe- dnost, vjera i nacionalnost nema- ćnici iz Slavonije i Dalmacije zbog
nom teritoriju Like“, te 1. ožujka ju nikakve uloge u odabiranju toga što su s tim krajevima veze
1943. godine, vjerojatno uz šljivo- kandidata; još uvijek nisu bile redovite pa
vicu, odlučila osnovati Incijativni pozive za prvo zasjedanje ZAV-
odbor ZAVNOHa, i to kao 3) u prijedlozima treba voditi ra- NOH-a nisu dobili na vrijeme.“
„privremenog najvišeg političkog čuna o nacionalnom sastavu pu-
predstavništva NOP-a Hrvatske i čanstva svakog područja, pa pre- Dakle,
privremenog najvišeg organa na- dložiti proporcionalan broj Hrvata
1. Ne spominje se nikakakav osni-
rodne vlasti“ sa zadaćom i Srba kao kandidata; meñu kan-
vač ZAVNOH-a,
„pripremiti što skorije sazivanjepr- didatima treba da budu žene i po
vog zasjedanja ZAVNOH-a“.1 nekoliko partijskih radnika.“2 2. Nije bilo nikakvih izbora za vije-
ćnike ZAVNOH,
Dobro. Neka bude tako. Uosta- Zanimljivo je to što je bilo predvi-
lom, partizani niti ne govore o ñeno „da u ZAVNOH-u bude zas- 3. Na ZAVNOH-u su bili nazočni
tupljen i Srijem s jednim preds- samo tzv. predstavnici Like, Kor-
nekoj vlasti koja se tiče cijele Ne-
zavisne Države Hrvatske. Pače, tavnikom“.3 duna, Banije, Hrvatskog primorja,
niti Hrvatske, kao državotvornog Gorskog Kotara, Žumberka i iz
Ništa, dakako, nije moglo ići bez
pojma, nego jedino o Narodno Moslavine, koji su zastupali manje
komunističke partije. „Takoñer je
Oslobodilačkom Pokretu Hrvatske. od 2 % pučanstva sa sadašnjeg
u dopunskoj instrukciji CK KPH
Što je pak to, u konkretnom smis- područja Republike Hrvatske,
navedeno da se za vijećnike ZAV-
lu, tada i tamo, ne kažu ništa.
NOH-a predloži što veći broj ugle- 4. Komunistička partija odreñivala
Fantomska zbilja. dnih i utjecajnih HSS-ovaca, od- je vijećnike ZAVNOHa, što se iz-
nosno da ih se privoli da doñu na ravno priznaje kad je riječ o Hr-
zasjedanje ZAVNOH-a.“4 vatskom Zagorju, Podravini i široj
okolici Zagreba,
I Prvo zasjedanje ZAVNOHa mog-
lo je početi. Istina sa zakašnje- 5. U Slavoniji i Dalmaciji čak ni
njem, jer mu to nije dala „velika partizani nisu znali za Prvo zasje-
ofenziva udruženih vojnih snaga danje ZAVNOHa,
Nijemaca i Talijana, uz sudjelova-
nje jakih ustaških, domobranskih i 6. Ne zna se tko je sve bio vijeć-
četničkih formacija.“5 nik ZAVNOHa, kamo li

„ZAVNOH? Ne zna ustaška banda „Prvo zasjedanje ZAVNOH-a zapo- 7. Kako je tko i za što glasovao.
što je to bratstvo i jedinstvo!“ čelo je 13. lipnja u Otočcu, a nas- ----------------
Ipak, ne gledajmo baš svaki trn u tavljeno 14.
6
lipnja na Plitvičkim 1
- KOMUNISTIČKI POKRET I SOCIJALIS-
oku, nego slijedimo partizansku jezerima.“ TIČKA REVOLUCIJA U HRVATSKOJA,
priču. Institut za historiju radničkog pokreta
Tko se tamo sve našao? Hrvatske Zagreb, Zagreb, 1969., str. 238.
„Prvo zasjedanje ZAVNOH-a bilo „Zasjedanju su prisustvovali vijeć- 2 3 4
, , i 5- Isto, str. 237
je predviñeno najprije za 31. sije- nici iz Like, Korduna, Banije Hr-
6
čnja 1943, a zatim za 4. veljače vatskog primorja, Gorskog kotara, - 238
Stranica 50 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Podlistak

CRTICE IZ POVIJESTI BOSNE I


HERCEGOVINE (3)
Darko pl. Prebeg, dipl. ing. predaše i svi ostali bosanski gra- sno se smatra, kako je do 1600.
stroj., Čakovec dovi. Tada su Turci oko 100.000 godine u Bosni i Hercegovini preš-
bosanskih pučana odveli u zarob- lo na islam oko 300.000 katolika.
ljeništvo, a nekih 30.000 mladića I vojna se politika Osmanskog
u janjičare. Turski pokušaj osvaja- carstva može sažeti u jednu reče-
nja Hercegovine tada osta bez nicu. Jer, iako je carstvo imalo
uspjeha. Od susjednih država i pogranične okršaje i s drugim su-
vladara, ugroženoj Bosni nije nit- sjedima (kao što je primjerice is-
ko priskočio u pomoć. Pokušaj lamski Safavidski Iran), glavni
pape Pija II., da osobno povede smjer teritorijalne ekspanzije (jer,
križarsku vojnu za oslobañanje nije se niti pod razno uopće radilo
Bosne, propao je njegovom smrću o "miroljubivoj" i statičnoj drzavi),
u Anconi dana 19.srpnja 1464. išao je isključivo preko Balkana
godine. Posljednji je bosanski prema centralnoj Europi. Težište
U munjevitu ratu mjeseca svibnja
kralj je Stjepan Tomašević pogu- turskih ratovanja u prvih 50-100
i lipnja godine 1463., nakon skoro
bljen pod Jajcem, nakon što je godina bijaše baš uvijek u smjeru
osam desetljeća sustavnoga pus-
izdao zapovijed o predaji svih sjeverozapada i jugozapada, dak-
tošenja i teritorijalnih otimačina,
svojih gradova turskim osvajači- le prema hrvatskim zemljama u
Turci konačno osvajaju bosansko
ma. Nakon turskog "blitzkriega" Banskoj Hrvatskoj i Dalmaciji. Ne
kraljevstvo. Nakon što su izaslani-
kojim je Bosna "bez jednog kri- treba zaboraviti niti njihove pov-
cima bosanskoga kralja Stjepana
ka pala", slijedila su stoljeća u remene izlete prema sjevernom
Tomaševića obećali petnaestogo-
kojima su glavne značajke bile panonskom dijelu Slavonije i
dišnje primirje, velika je turska
stradanje i raseljavanje domaćeg i Ugarske. No, naišavši na bedem
vojska snagom od 150.000 ljudi,
autohtonog hrvatskog katoličkog dobro organiziranih i utvrñenih
u prvoj polovici svibnja krenula iz
hrvatskih gradova, koje je
Drinopolja te kroz Skoplje, Ko-
najprije Hrvatsko-ugarska, a
sovo i Sjenicu izbila na granice
potom i Habsburška monar-
bosanskoga kraljevstva. Potom
hija uredila kao istinski nep-
je kroz Podrinje provalila u
relazni štit protiv turskog na-
središnju i gornju Bosnu. Tvrdi
diranja, turski je gotovo su-
grad Bobovac, opkoljen dana
ludi vojni stroj usmjerio glav-
19. svibnja, predao se Turcima
ninu snaga prema sjevernom
u iduća dva dana. Pred tur-
pojasu koji se protezao od
skom opasnošću, kralj se To-
hrvatskih krajeva Pokuplja i
mašević sklonio u Jajce, a oda-
Posavine (cijelo zapadno po-
tle se uputio prema Hrvatskoj,
dručje sadašnje Hrvatske) do
gdje se nadao prikupiti kakvu
Ugarske. Ova je pak bila
pomoć. No, u Ključu na rijeci Stećci posebno izložena nakon pre-
Sani bijaše opkoljen. Budući,
sudnog poraza mañarske
da je Mahmud paša Anñelović
stanovnistva i plemstva te islami- vojske kod Mohacsa (č.Mohač)
bio obećao bosanskom kralju si-
zacija koja je uhvatila korijen usli- godine 1526. Turska je invazija tu
gurnost njegovu životu i slobodu,
jed više čimbenika, meñu kojima imala uspjeha, a njihova stoljetna
on se mirno predao Turcima. Ta-
su najvažniji vjerski progon i nasi- okupacija Slavonije i Ugarske bija-
ko su turski osvajači u vrlo kratko
lje te nadasve inferiorni društveni še načeta tek početkom 17.st. Od
vrijeme osvojili tri najglavnija bo-
položaj kršćana, opterećenih raz- sredine pa do kraja 17.st. (uz izu-
sanska grada, Bobovac, Jajce i
noraznim nametima, prislinog od- zetak posljednjeg turskog ofanziv-
Ključ. Potom, pod prisilom i po
voñenja kršćanske djece i preod- nog pokušaja, velike invazije na
kraljevoj zapovijedi, Turcima se
goj u islamskom duhu itd. Povije- Beč 1683. godine), strateška i
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a Stranica 51
Podlistak

vojna inicijativa definitivno prelazi žjem vrtlu te mu odrubiše glavu, opskrbu. No, Turci su već godine
na stranu Zapada te su u tom ra- koja bi poslije od bihaćkoga gra- 1528. ipak uspjeli osvojiti Jajce i
zdoblju osloboñena velika područ- ñanina Pavla Medošića nañena i Banju Luku te tako u potpunosti
ja Ugarske, kao i hrvatski krajevi zajedno s tijelom u Bihać donese- uništili hrvatsku obrambenu liniju
Slavonije, Like te velikog dijela na." Godine 1523. Knez Krsto na Vrbasu. Tada je Hrvatska spala
Dalmacije. Frankopan u Rimu pred papom na jedvitih 37.000 četvornih kilo-
Hadrijanom osobno, iznosi znače- metara površine. Turci su potom
Tijekom tog razdoblja intenziv-
nje Hrvatske u obrani od osman- iz tada već bivših hrvatskih zema-
nog ratovanja, koje je trajalo go-
lijskih osvajača. On tada veli, citi- lja do godine 1560. odveli u rop-
tovo 300 godina, Hrvatska je iz-
ram: "U Hrvatskoj se, Sveti stvo preko 600.000 hrvatskih žite-
gubila preko
Oče, može gledati, mora vid- lja. Turski je povjesničar imenom
polovice
jeti, gdje se djeca kolju pred Mustafa Ali, rodom iz Galipolja, u
svoga neka-
očima roditelja, muževi pred vezi s Bosnom zapisao, citiram:
dašnjeg sta-
očima njihovih žena, gdje se "Što se tiče plemena Hrvata,
novništva
supruge obešćašćuju, djevice koji se pripisuju rijeci Bosni,
(razlozi bija-
siluju, a sveta mjesta i sveće- njihov se značaj odrazuje u
hu raselja-
nici oskvrnjuju. Isto tako, veseloj naravi i oni su u Bosni
vanje, ratni
Sveti Oče, Hrvatska je predzi- poznati i po tekućoj rijeci
gubici, od-
ñe ili dver kršćanstva, a naro- prozvati...".
voñenje u
čito pograničnih zemalja Ko-
tursko rop- Godine 1593. uslijediše značajna
ruške, Kranjske, Istre, Furla-
stvo, epide- pobjeda hrvatske i kršćanske voj-
nije i Italije. Ako bi Hrvatska,
mije i boles- ske nad Turcima u povijesno zna-
što sačuvaj Bog, bila zauzeta,
ti, islamiza- noj nam bici kraj Siska, dana
onda one gore spomenute
cija itd.). 22.lipnja. U početku mjeseca lip-
Grb Kotromanića muke prijete i meñašnjim
No, uspjela nja, Turci krenuše put grada Sis-
zemljama, a put će do njih
je zadržati ku. Tijekom 14. lipnja osvojili su
biti Turcima sasvim otvo-
svoju iskonsku vezu sa zapadnom Drenčinu, a dan kasnije opkolja-
ren...". I ne govoriše pred Papom
Europom (hrvatska renesansna i vaju i sam Sisak, s vojskom od
vrli Frankopan tek isprazne riječi,
barokna književnost najbogatija otprilike 12.000 ratnika. Na vijest
jer već 1524. godine započe naj-
je literaturom toga razdoblja kod o velikom pokretu turske vojske,
žešći progon katolika u Bosni i
bilo kojega naroda ove cijele regi- kraj Svete Klare okupilo se oko
Hercegovini. Te su godine do te-
je). Hrvatski narod u Bosni i Her- 5.000 hrvatskih, krajiških, koruš-
melja srušeni i popaljeni franje-
cegovini od većinskog postaje tek kih i kranjskih vojnika, kako bi
vački samostani u Kraljevoj Sut-
progonjena nacionalna manjina krenuli u pomoć Sisku. A grad je
jesci, Visokom, Fojnici, Kreševu i
( smatra se, kako je osim musli- branilo oko 800 ljudi pod zapovje-
Konjicu, a nešto kasnije i u Mos-
mana i broj pravoslavnih žitelja dništvom kanonika Blaža ðuraka i
taru. Drži se, da je u takvim suro-
Bosne nadišao broj katolika- Matije Fintića. Kršćanska je vojska
vim okolnostima oko 120.000 do
Hrvata nakon poznate invazije stigla tog 22. lipnja do Novigrada
150.000 katolika iz straha i prisile
hasburškog princa Eugena Savoj- na rijeci Savi te krenula prema
prešlo na islam. Krsto Frankopan,
skog, tijekom koje je godine Sisku. Na desnoj se obali Save
jedan od najpoznatijih kondotijera
1697. spaljeno Sarajevo). Spome- sukobila s oko 10.000 Turaka.
svog vremena, godine 1525. pris-
nimo sada neke važnije dogañaje Pod pritiskom teške vatre ovi bi-
kače opsjednutom Jajcu u pomoć.
iz povijesti Bosne, a povezane s vaju odbačeni prema rijeci Kupi.
U taj grad nije stigla nikakva po-
hrvatskim ljudima. Godine 1520. Budući, da je Turcima put preko
moć prije toga godinu i pol dana.
u turskoj zasjedi na planini Plješe- Kupe bio presječen, oni pred ja-
Nakon dva dana teška probijanja
vici, u kraju zvanom Vražji vrtal ili kom kršćanskom navalom bijahu
s oko 6.000 hrvatskih vojnika do-
Vražja gora, poginuo je hrvatski primorani skakali u Kupu te ih se
linom rijeke Vrbasa kroz mnogob-
ban i gorljivi branitelj Hrvatske, tu velika vecina utopila, s glavnim
rojne turske položaje, hrabri Fran-
biskup Petar Berislavić. Pisahu im zapovjednicima pride. Spasilo
kopan je trećega dan, u nedjelju
onda, citiram: "...pogubiše Turci ih se tek nekoliko stotina. Kršćana
rano ujutro 11.lipnja, ušao u grad
bana hrvatskoga, Petra biskupa, je poginulo oko 50-tak. Upravo je
Jajce i unio namijenjenu mu
blizu Bihaća u Vražjoj gori, u Vra- ta bitka pod gradom Siskom bila
Stranica 52 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Podlistak

glavni povod ratu koji su Turci princ Eugen Savojski, dana Kotor, Dubrovnik, Bar, Ulcinj itd.
najavili Habsburškoj Monarhiji 12.listopada 1697. godine s oko te cijela teritorija današnje Herce-
dana 17.srpnja 1593. Pri daljem 6.500 svojih carskih vojnika pre- govine. Vladari tih krajeva bijahu
ratovanju, Turci su jače vojne šao rijeku Savu na svom pohodu Hrvati poput Prelimira i Rados-
operacije izvodili uglavnom na prema gradu Sarajevu. Vojsku mu lava. Narod je kršćanske vjere i
ugarskom ratištu. Na hrvatskom sačinjavaše 4.000 konjanika, i papinske ih bule nazivaju
su pak ratištu ipak uspjeli osvojiti 2.500 pješaka s puškama. Imali "predragim sinovima sv. Petra".
grad Sisak već 28.kolovoza teku- su i 12 malih topova te 2 merze- Stanovništvo Dubrovnika i duk-
će godine, ali su ga nepunu godi- ra. Za jedanaest dana stigao je do ljanskog Primorja govorilo je ča-
nu dana kasnije napustili pred Sarajeva, osvojio ga, opljačkao i kavskim dijalektom. Primjera sa-
jakim napredovanjem hrvatsko- spalio te se vratio u Osijek. S njim mo, u Dubrovniku gradu štokav-
habsburške vojske. Ta je ta Sisač- je Bosnu zauvijek napustilo još ština je istisnula staro čakavsko
ka bitka bila povijesni uvod u tzv. oko 40.000 katolika. I dalje vam narječje tek u 16.st. Hrvata ima i
Dugi rat (1593-1606.), ali jednako ne bi pripovijedao povijesne crtice u Duklji. Hrvatske zemlje toga
tako uz bitke za Siget 1566. i onu o hrvatskim stradalnicima iz Bos- podneblja spominje i Mlečanin
kraj Lepanta 1571. godine, velika ne. Godine su ovo, gdje sam si Andrija Dandolo. Po njemu, zem-
prekretnica u značajnom spreča- odlučio odrediti nekakvu granicu, lja od Duvanjskog polja do Istre
vanju još intezivnijeg turskog na- jer bilo bi doista i previše o svemu zove se Bijela Hrvatska. Od spo-
predovanja prema srednjoj Euro- što se još kasnijih stoljeća deša- menutog polja do Drača Crvena
pi. Svakako je vrijedno spomenuti valo bosanskom zemljom, tako Hrvatska. Planinski kraj od rijeke
i Habsburško-turski rat ili tzv. Prvi potanko kazivati. Drine do Macedonije, Rasa, a s
turski rat (1663-1664.), zbog gra- ovu stranu Drine Bosna. Kasniji
No, zato nas baš ništa ne sprječa-
dića Erdelja, a u kome su se po- pisani izvori uglavnom cijelo Pri-
va ponešto još zanimljivo izreći o
sebno istakla braća grofovi Nikola morje zovu Dalmacijom, a brdske
crticama iz povijesti „bratske
VII. i Petar IV. Zrinski. Dana 13. krajeve Hrvatskom. Srce današ-
nam zemlje Hercegovine“.
srpnja 1683. godine, turska voj- nje Hercegovine čini Zahumlje s
Ovom današnjom Hercegovinom
ska u jačini od oko 250.000 vojni- glavnim gradom Blagajem. U do-
prostirale su se do 11.st. četiri
ka, započinje opsadu hasburške ba kralja Tomislava vlada Zahum-
samostalne oblasti, Neretljanska
prijestolnice, grada Beča. Opko- ljem moćni hrvatski knez Mihajlo
izmeñu rijeka Cetine i Neretve,
ljenom i odsječenom gradu u po- Višević. Krajem 12. st. osvaja
Zahumlje ili Humska zemlja od
moć odlučno priskače poljski kralj Stevan Nemanja Zahumlje, Tra-
Neretve (a dijelom i preko nje) do
Jan Sobjeski sa svojom vojskom vuniju i Duklju i pripaja ih Srbiji.
Dubrovnika i Travunija od Dub-
te na Kalenbergu dana 12. rujna Iz njegova se kraljevskog naslova
rovnika do Kotora sa sjedištem u
poraziše Turke. Taj turski atak na razaznaje, da su te zemlje različi-
Trebinju. Dalje na jug bila je Duk-
svetinju ondašnje monarhije bija- te od prvotnih srpskih zemalja.
lja, koja je obuhvaćala skoro cije-
še povodom općeg ustanka kršća- "Stefan po milosti Boziej vencani
lu današnju Crnu Goru i grad Ska-
na u hrvatskim i mañarskim zem- Kralj vsje srpske zemlje i pomor-
dar s okolicom. Stari su Neretljani
ljama pod izravnom turskom vlaš- skije"! Naglašeno se razlikuju srp-
bili govorom čakavci, dakle sigur-
ću. U tom ratovanju Turci bijahu ska zemlja Raša od one pomor-
no Hrvati. Ljetopis popa Dukljani-
protjerani iz Like i Slavonije, sve ske, a koju sačinjavaju Zahumlje,
na, najstariji je pismeni zapis o
do rijeka Une i Save, potom iz Travunija i Duklja. Nemanjići vla-
povijesti ovoga kraja. Pisan je u
zapadnoga Srijema do linije ušća daju Zahumljem uz prekide sve
Baru, negdje drugom polovicom
rijeka Bosuta i Tise te iz Ugarske do 1325. godine, kada dolazi pod
12.st. Prema toj kronici sve četiri
(osim Banata) i Transilvanije (dio vlast bosanskih banova. Ipak se, i
navedene oblasti bijahu hrvatske
Rumunjske). Nažalost, u tom kroz to vrijeme, više puta Humska
te činiše zajedno državu. Ista se
habsburško-turskom ratu (1683- zemlja sjedinjuje s Hrvatskom.
prostirala od Duvna do Drača i
1699.), a po pisanom svjedočenju Tako ju je Hrvatskoj pripojio hr-
zvala Crvena Hrvatska (Croatia
franjevca Andrije Šiprašića, bježe- vatski herceg Andrija (1198-
Rubea) ili Gornja Dalmacija. Njoj
ći pred brutalnim turskim nasiljem 1210.). Znani nam hrvatski veli-
se na sjeveru dalje širila Bijela
oko 100.000 bosanskih Hrvata kaš Pavao I. Šubić zove se i jeste
Hrvatska, tamo sve do Vinodola
zauvijek je napustilo svoja rodna ban cijele Bosne te knez i gospo-
odnosno rijeke Raše u Istri. U Cr-
ognjišta te prešlo rijeke Unu i Sa- dar Humske zemlje. Kralj Sigis-
venu Hrvatsku spadaše gradovi
vu. Habsburški je vojskovoña mund traži godine 1431. od bo-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 53
Podlistak

sanskog kralja Tvrtka II. cijelo putopisac 17.st. piše za stanovni- na prelaze na pravoslavlje prije
Zahumlje i Livno natrag, jer je ke Pivske nahije u Crnoj Gori, da 300 godina. Spomenu bih i jedan
"Humsku zemlju i druge župe su "čisti i pravi Hrvati". Turska vrlo stari običaj meñu musliman-
posjedovao ban Hrvatskog enciklopedija Kamusi Turki, štam- skim seljacima oko Foče u Bosni.
kraljevstva"! Sve to i još mnogo pana 1897. godine (str. 579) piše, Oni, kada idu u muslimansko selo
toga svakako ukazuje na povijes- citiram: "Slaveni, koji žive u Hodžiće kod Kolašina u Crnoj Go-
ne hrvatske korijene današnjeg Dalmaciji, Slavoniji i Crnoj ri, vele, da idu u Crvenu Hrvats-
hercegovačkog naroda. Gori nazivaju se Hrvatima“. ku! I na kraju, mislim kako je po-
Leksikon Kamus-ul-alan ispravlja šteno napisati, da je ovaj današnji
Pripomenuo bih još ponešto o Hr-
tu "pogrešku" na način, koji je hrvatski narod koji obitava u Bos-
vatima u Crnoj Gori. Muslimani,
samo potvrñuje. Citiram: ni i Hercegovini, svakako i nepo-
iseljenici iz Crne Gore, dolaze u
"Crnogorci, premda se Hrvati- bitno sastavni i nerazdvojni dio
Sandžak i Istočnu Bosnu obično
ma zovu, nisu to, jer oni pri- jedinstvenog naroda hrvatskog,
pod imenom Hrvata. Odatle ime-
padaju srpskom miletu" (str. ma gdje god njegovi članovi bili
na mnogih sela i zaselaka, koji se
2036). Dakle, zovu se Hrvatima, po bijelome (ili crvenome) svijetu.
zovu "Rvacka" ili "Hrvati". U Is-
ali to nisu, jer su srpske vjere!?!
tambulu (nekada Carigrad) i dan
Cijela Crna Gora bila je nekad ka-
danas Crnogorce nazivaju Hrvati-
tolička, a zadnja katolička pleme-
ma. Evlija Čelebija, poznati turski

64 GODINE OD BITKE KOD OBOROVA –


29. III. 1944. (11)
IZVJEŠTAJ OKRUŽNOG veze sa bataljonom, vojska se je pošto se nije uslijed vatre mogao
počela probijati kroz obruč u gru- prebaciti preko potoka Črnca.
KOMITETA KPH ZAGREB pama. Članovi O.K. i članovi parti-
Kada smo se prebacili preko Črn-
– Posavec v.r. je O.N.O.O.-a, kako je već gore
ca za kratko vrijeme bili smo pos-
spomenuto, u povlačenju sa dru-
ve opkoljeni sa sve četiri strane.
gim bataljonom prešli su potok
Vidjelo se da nema drugog izlaza
Dne 29. III 1944. u 6 sati ujutro Črnec u pravcu sela Zelina, no tu osim juriša. Jurišalo se četiri puta,
izvršen je od strane neprijateljske se jedan dio bataljona odvojio, ali svakog puta drugovi su padali
vojske napad na II brigadu kao snoplje. Svi članovi O.K. i
XXXIII. divizije i na novoosnovani partije, koji su se ovdje nalazili,
Posavski odred. Štab brigade na- popadali su zajedno s komandnim
lazio se u Oborovu sa svoja dva kadrom i partizanima. Nekolicina
bataljona, dok je jedan bataljon preostalih partizana tada se pre-
bio uglavnom u selu Prečno. Po- dala.
savski odred bio je u selu Preseki
i Novaki. Brigada je u Oborovu Potpisani lakše ranjen u desnu
boravila svega 4 dana. Nešto kas- nogu nalazio se meñu mrtvim
nije oko 9 sati bilo je jasno, da je drugovima, te mu je uspjelo nep-
cijeli teren općine Oborovo bio rijatelja zavarati posluživši se var-
opkoljen sa svih strana, jer se je kom da je mrtav.
obruč oko nas sve više stezao.
Članovi O.K. kao i članovi partije
Izvor: „Bitka kod Oborova“, Milan
Zagrebačkog i Svetoivanjskog ko-
Brunović i Tomo Sović, Udruženje
tara povlačili su se sa drugim ba-
boraca NOR Općine Dugo Selo,
taljonom brigade u pravcu istoka
1965., str. 161. do 152.
tj. prema šumi Žutici. Pošto štab
brigade nije imao gotovo nikakve
Stranica 54 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Podlistak

ROBIJAŠKI ZAPISI JULIUSA


BARANOVSKOG (8)
Ulomci iz knjige: Julius Baranovski Vrijeme se pretvorilo u čekanje kanala Volga – Moskva i o osloba-
– ZATVORSKA I SIBIRSKA SJEĆA- novog obroka. Kada su mi gurnuli ñanju, prije roka, 157.000 zatvo-
NJA (1926-1957), Stvarnost, Zag- kruh i vodu, brzo bih odvojio koru renika. Mnogi od njih bili su, pisa-
reb, 1980. i pojeo je s toplom vodom. Sredi- lo je, nagrañeni za požrtvovan rad
nu kruha bih podijelio na tri dijela na izgradnji kanala. Ta nam je
Razlozi:
i ostavio za kasnije. odluka podgrijavala nade. Na ža-
Nakon promjene hrvatskog Kaz- lost, nakon te amnestije neki su
Kad sam tako nabrojio ukupno
nenog zakona istragu će voditi ljudi ponovo došli u zatvor i pri-
osam obroka, dakle osam dana,
Državno odvjetništvo, a ne sud. povijedali da je riječ o velikoj ob-
došli su stražari i naredili mi da
mani, namijenjenoj u prvom redu
Evo primjera koji pokazuje kamo izañem. Jedva sam se izvukao – inozemstvu.
to vodi.
Ovu knjigu posvećujem borci-
ma za slobodu i socijalizam
Autor

Kada su se vrata zatvorila, ostao


sam u potpunoj tami. Dugo sam
klečao na koljenima i razmišljao
što će mi još učiniti. Bilo mi je
jasno da je istražitelj već ispunio
svoju prvu prijetnju i doveo me u
položaj u kojem ne samo čovjek
već ni životinja ne bi mogla dugo
izdržati. U toj se ćeliji uopće ni-
sam mogao uspraviti zbog niskog
stropa, a bilo je odvratno sjesti ili
leći na gole cigle. Bio sam mokar i
blatan. Kroz cijev je strujao vrlo
hladan zrak pa mi je zbog mokre
odjeće bilo neizdržljivo. Hoću li
odavde uopće izvući živu glavu? četveronoške. Kao životinja iz jaz- Veliki broj amnestiranih zadržan
bine. Nisam se mogao uspraviti je u zatvorima i protiv njih prove-
Koliko ću dugo ovdje izdržati? Da- od silnih bolova, pa su me stražari dena je nova istraga. One, pak,
ne nisam mogao brojiti jer je bila poduprli. Odveli su me do ćelije s koje su bili pustili na slobodu, or-
vječna noć. Nisu me izvodili u šet- brojem 27. Unutra sam zatekao gani NKVD-a su dočekivali kod
nju niti su me puštali da vršim trojicu zatvorenika. Brzo su shva- njihovih kuća i odmah hapsili, ili
nuždu napolju. Kiblu takoñer ni- tili da dolazim iz karcera. Dali su bi ih presretali još na željezničkim
sam iznosio. Vrijeme sam računao mi kruha. stanicama i vraćali u zatvor.
po obrocima, vjerujući da ih dobi-
vam jednom dnevno. *** Svi su okrivljeni po istom članu
krivičnog zakonika – bili su s.o.,
Uskoro me počela mučiti nesnos- Nade su nam porasle kad smo na
tj. socijalno opasni.
na glad, a još više žeñ. U ustima komadu otkinutih novina u koji je
vatra, jezik se lijepio za nepce bila umotana hrana pročitali odlu-
skupljajući posljednje ostatke vla- ku Prezidija Vrhovnog sovjeta o
ge. Tijelo ukočeno, kao slomljeno. nagradama slobodnih graditelja
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 55
Roman

OD DVOGLAVOG ORLA DO
CRVENOG BARJAKA
P. N. Krasnov

BOLJŠEVIZAM (1)
Osma (i posljednja) knjiga romana

Kod „politkoma“ konjaničke mirna noć. Neva polako valja boljara u viteškim kapama,
pukovnije, Koržikova, drži se tamne, guste i hladne valove i boljarija u potpunoj paradi,
večernja zabava. Sastali se: - bliješti na mjesečini srebre- generala s ordenima i zvijez-
pukovnijski zapovjednik, dva nim iskrama. Na njoj se ne dama, činovnika s naprašenim
čekista, članovi izvanrednog vidi ni jedno brodsko svijetlo, vlasuljama. Ispod brončana
povjerenstva za borbu s pro- a niski i dugački minonosac svijetnjaka, u kome ne gore
turevolucijom – Latiš Hajduk i ukočio se kod Nikolajevskoga električne žarulje, stoji du-
Šlosberg. Sa Šlosbergom je mosta poput mračna priviñe- gački stol, prostrt za večeru,
njegova stalna pratilica, če- nja. U kućama nigdje nema a oko njega teški hrastovi
kistkinja Jenny i još dvije ko- svjetla, pa se čini, kao da su stolci naizmjence s naslonja-
mesarske priležnice: „kom- same kuće usnule vječan san. čima i stolićima, prevučenima
pri“ – obje iz boljega društva: istrošenim modrim suknom. Tu
Mima Granilina i Beba Dranco- je i divan, i otoman: - neka
va. Svega se sabralo kod Kor- smjesa namještaja jedaće so-
žikova neko dvadesetak ljudi be, kabineta i dvorane. Sve je
u njegovu, nedavno zapremlje- teško, raskošno i sve prljavo,
nom i za njega preudešenom zaprašeno i zapljuvano. Do
stanu u pukovnijskoj vojarni. dvorane je Koržikovljev kabi-
Iako je bila vruća srpanjska net. Golem pisaći stol, s iski-
večer, svi su prozori bili zat- nutim ključanicama i odbije-
voreni. S bulevara i s Neve nom rezbarijom, pun je koje-
dopire težak zadah nečisti, a kakvih figurica bogatoga ma-
vjetar donosi jak i odvratan lahitnoga pisaćega pribora.
mrtvački smrad. Po bulevari- No i tu ima nedostataka.
ma i po ulicama nikla je izme- Manjka jedna tintarnica.
ñu kamenja trava, pa je sve Pokraj mostova obilazi straža, Brončanom medvjedu otkinu-
pusto. Pred vežom stoje dva da nadgleda prolaznike, no ta je noga. Na stolu leži nešto
oguljena automobila: jedan prolaznika nema. Grad je tih i papira, hrpa novina
zatvoren da odveze „kom-pri“, kao da je izumro. „Izvjestija“, nekakvi popisi.
a drugi otvoren, za čekiste, Koržikovljev stan bio je nam- Kraj stola je težak naslonjač,
ako bi ih gdjegod zatrebali. ješten s čudnim pretenzijama. velik divan i dva ormara za
knjige s izbijenim staklima i
Nad Petrogradom lebdi topla, U velikoj dvorani bili su u re-
du obješeni portreti nekakvih bez knjiga.
Stranica 56 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Roman
U čitavom je stanu, usprkos jednu hrpu. Raštrkali se po gao da učini. Do njega, njemu
ljetnog doba, hladno, neudob- sobi i jedu, gdje tko stigne. o desnu, takoñer u naslonja-
no, vlažno i zaudara od iskva- Jedni požudno, oblizujući sva- ču, sjedi zapovjednik komuni-
renih odvodnih cijevi. Pokuć- ku košticu i odišući bučno, a stičke pukovnije, Pavel Golub.
stvo kao da je neizlječivo bo- drugi, ogledavajući se, kao da Muškarac je to od nekih četr-
lesno, ili kao da u tuzi za svo- se boje, da im tko ne otme; deset i pet godina, jedan od
jim pravim gospodarima dovr- treći bezbrižno i prezirno. starih narednika, ćelav i goja-
šava svoj vijek. Prostrt stol Čelo stola, u dubokom modrom zan, koščat i jak. Crveno lice
pun je vina, zakusaka i zdjela naslonjaču, sjedi sam doma- namreškano mu je, a izmeñu
s pečenkom. No ni u razmješ- ćin. Na njemu je neminovna brazda ponizno proviruju ma-
taju, ni u izboru jela ne vidi nova, ulaštena, crna, kožna lene sive oči, vječno prehuk-
se nikakva odreñena osnova. bluza, okićena crvenim i zlat- nute suzom subordinacije. S
Dalo se ono, što se moglo, što nim značkama. Raskopčana je, druge strane, u crnoj dolami
je umio pripraviti stari kuhar, a ispod nje se vidi crvena svi- stare kavalerijske škole i bro-
a bez mnogo priprema. Jela su lena košulja, utaknuta za kož- katnim kicoškim hlačama, sje-
sastavljena, kako di, oslonivši se ne-
je koje došlo. brižno na stol,
Pečena pura sto- „vojenspec“ Rah-
ji zajedno s kre- matov, vremešni
mom od jagoda, - konjanički pukov-
i u jedno i u dru- nik, koji se proda-
go već se diralo; o trećoj interna-
vidi se, da se ov- cionali. On prisr-
dje nije blagova- kava bezbrižno,
lo, nego žderalo, znalački, šampa-
pošto su se ljudi njac iz široke ča-
dočepali tečna i še i velikim jasnim
obilna jela. Boce očima ispituje
nisu razmještene mladog komunis-
po stolu, vino ne tu, koji sjedi na-
toče lakaji, pre- Lenjin prama njemu. I
turajući boce ne hlače, za koje su zadjenu- o v a j j e
preko ramena, nego one stoje ta dva samokresa. Koržikov se „vojenspec“ – drug Nikolaj Po-
u hrpama na tri mjesta na od njih nikad ne rastaje. Mla- ležajev. On je lijepo odjeven
stolu. Tu ima i votke, šam- do njegovo lice, omršavjelo, u posve nov, lijepo prikrojen
panjca, crvenog francuskog i izmoždeno porokom, kokai- engleski vojnički frensh, ko-
donskog vina. Do čega su doš- nom, pijančevanjem i razvra- jemu su na rukavu ušivene cr-
li; što se još našlo i rekvirira-
tom, mračno je. Nije osobito vene i zlatne zvijezde. On je
lo. raspoložen. Nalazi se u jed- heroj poljskog rata, uzlazna
Prema tome su i gosti. I njih nom od onih teških raspolože- svjetlost crvene vojske. Do
kao da su sabirali, rekvirirali nja, kad za njega nema nepre- njega se pati puranovim kri-
po čitavoj Rusiji i smještali u koračive crte i kad bi sve mo- lom Viktor Mihajlovič Ljubo-
vin, domaćinov ujak. On je os-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 57
Roman

tario i oćelavio. Lice mu je očima. Ona ima na sebi rasko- prošlost. Odgoj, religiju, po-
prekriveno preranim nabori- šnu, svilenu, s atlasom i našiv- rodicu – sve je odbacila. Nje-
ma, dok mu se u očima krije cima, usku i kratku odjeću, zinim životom postalo je: ve-
vječni strah. On zna, da mu ispod koje se vide tanke noži- seliti se, jesti, piti, ležati u
komunisti ne vjeruju, da je ce u zlaćanim svilenim čarapa- mekim posteljama s tim silnim
pod neprekidnom sumnjom i ma. i svemoćnim muškarcima, koji
zato mora šutjeti, a ne umije zaudaraju po prahu i krvi, do-
da šuti. Pred njegovim očima, bivati od njih darove – prste-
iza kratke istrage, ubiše nje- nje s mrljama krvi, narukvice i
gova druga i mentora Fjodora broševe, bogzna odakle dobi-
Fjodoroviča Koržikova, uple- vene, prekopavati s njima za-
tena u ustanak ljevičara es- jedno po tuñim ormarima i be-
erâ u Jaroslavu. Našli su ne- stidno pred njima okušavati
kakvu prepisku i ustrijelili ga tuñe rublje i odjeću. Jako ti-
kao psa, kad je silazio po ste- jelo tražilo je i jakih osjeća-
penicama iz suda črezvičajke. ja, pa je ona postala znameni-
Ljubovinu je pošlo za rukom, tom meñu komesarskim prile-
da se izvuče i da se smjesti žnicama. Do nje, obuhvativši
kao pisar u komunističkoj ko- je oko struka, leži Šlosberg.
njaničkoj pukovniji, no uz vje- On je pijan kao klada, namrš-
čni strah, da će ga baciti u Na otomanu leži ljepotica Be- tio se, a Bebi su odvratni do-
sumnju, osuditi ga i „uvesti u ba Drancova. Ona je u potpu- diri njegovih vlažnih, kliskih,
gubitak“. Gladovanje i slaba nom cvatu svoje dvadeset i hladnih ruku. Ali ga ona ne
hrana postarali ga i poništili. četiri godine. Njezina glava smije otjerati.
Ostali gosti – mladi ljudi u klasičnoga profila s golemim - Druže, veli mu ona tihim
frenshevima, u starim odora- modro-sivim očima s kolobari- šaptom, - poznajete li vi druga
ma i u kaputima – sjede tko za ma, s bijelim divnim čelom, Poležajeva?
stolom, tko na divanu. Mnogo slabim rumenilom na obrazi- - Ne, a zašto?
su već ispili, pa im je teško da ma, s tamnim, po sovdepskoj
- Rekoše mi, da je on nekakav
održe svoje raspoloženje, ali modi do ramena ostriženim i
čudan komunist. Nije se nika-
se strašno boje domaćina i zavinutim kosama, puna je ne-
da ni dotakao ženskinja.
svaki čas pogledavaju u njega. ke blagorodnosti. Široka ra-
mena i duboko razgoljene, pu- - A vi, Beba, još samo takvog
Dva crvena armejca, u širo-
ne, jake grudi, bijele su. Uska niste imali!
kim, slabo prikrojenim fren-
shima, hodaju na prstima i ra- odjeća ocrtava njezinu visoku - Pa što? Mislim, da bi bio do-
znose čaj. spodobu sa širokim bokovima i bar.
dugim punačkim nogama. Pred
Mima Granilina sjedi na male- - Pa ja ću vas upoznati s njim.
dvije godine, u doba istrage u
noj sjedalici do prozora kraj - A što će na to drug Korži-
črezvičajci, silovao ju je lijep
velike vaze s cvijećem, hladi kov?
mornar i od toga dana odigrao
se lepezom, gleda odozgor li-
se u njoj nekakav duševni pre- - Njemu je to svejedno . . .
jepa časnika – komunistu
lom. Kao da je zaboravila svu
Osetrova, koji ju proždire Nastavit će se...
Stranica 58 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Ukazanja

VELIKI ZNAK - UKAZANJA I PORUKE


PRESVETE DJEVICE
S odobrenjem crkvenih vlasti, Biskupski 2. One su znak velikog Božjeg milo- ski, čine jednu harmoničnu cjelinu.
ordinarijat Šibenik br. 1004 od 5. stude- srña, koje ne prestaje pronalaziti sve Sve to govori o istim dogañajima u
nog 1975. s napomenom da „Imprimatur“ moguće načine kako bi pokrenulo budućnosti, o „velikoj opomeni“, o
znači samo izjavu da knjiga ne sadrži
našu slobodnu volju da se odluči za „velikom čudu“, o „velikoj kazni“, ali
nikakve doktrinalne ni moralne zablude.
dobro. svaka poruka prikazuje to
Uredio Josip Sukner, Pribić Crk- sa svog stanovišta, gleda-
3. Kao što bi se za
veni 27, 47230 Krašić jući te stvari pod drugim
Crkvu mogla dodati
vidikom; sve objave pore-
još i peta njezina oz-
dane zajedno čine kao je-
naka „progonjena“,
dan savršeni mozaik, koji
UVOD (1) tako se može isto
nam prikazuje sliku onoga
kazati i za poslije-
što nas čeka.
Knjiga „Veliki Znak“ donosi nam tzv. apostolske objave, da
„privatne objave“, koje se zapravo su progonje- 10. Ni u jednoj poruci ne-
ne bi smjele nazivati „privatnim“, jer ne. „Svako moje dje- ma ničega što bi se protivi-
su rijetke poruke, koje bi se ticale lo nosi pečat oporbe i lo objavljenoj vjeri; osim
samo jedne osobe u njezinu privat- protivljenja“ — kaže toga u njima se pokazuje
nom krugu. Mislim da bi bilo bolje Spasitelj u jednoj od izvanredno teološko zna-
nazivati ih „postapostolskim objava- svojih poruka. nje, koje te male i neznatne osobe,
ma“. preko kojih Nebo govori, nikako ne
4 Prilagoñene su našem podvojenom
bi mogle imati.
Kako objave dolaze od Boga, ne smi- biću (koje se sastoji iz duha i tijela),
jemo olako preko njih prijeći kao da zato nam u njima Nebo neprestano 11. Gotovo kod svih ukazanja i poru-
nas se i ne tiču. Uvijek smo dužni pokazuje slike i u slikama nam govo- ka zbivaju se neobjašnjive stvari, na
slušati Boga — jer On uvijek ostaje ri. naravni način neprotumačive, upravo
isti — a ne samo da ga slušamo u čudesne. Tu bude u najviše slučaje-
objavama koje su prestale smrću 5. U svim se porukama Nebo objav-
va vrtnja sunca u različitim bojama
posljednjeg apostola. Pogotovu, bilo ljuje malenima, neznatnima, neuki-
kao u Fatimi, čudesne fotografije,
bi u najmanju ruku nerazborito, kad ma i slabima, a preko njih cijelom
čudesna ozdravljenja, a najviše obra-
ih ne bismo slušali ni onda, kad ih svijetu. To znači da nas Bog nikada
ćenja i t. d.
Crkva prizna kao nadnaravne. Ako ih ne će dispenzirati od poniznosti.
pak Crkva još nije priznala nadnarav- 12. U mnogim najnovijim ukazanjima
6. One su originalne, ne daju nam se
nima, to ne znači da nisu istinite niti za razliku od negdašnjih Glasnici iz
po jednom kalupu, nego svaki puta
nadnaravne; to ne znači da će tek neba govore dugo: kao u San Dami-
nam Svemoguća Mudrost pronalazi
onda postati istinite i nadnaravne, ano, Palmar de Troya, Kerizinen,
druge načine, da nas na iste stvari
kad ih Crkva prizna. Stoga je krajnje Bayside.
upozori.
nerazborito vladati se prema tim po- 13. Još jedna zanimljivost u novijim
rukama unaprijed kao da su lažne i 7. One odgovaraju potrebama vre-
porukama: U porukama jednog
kao da će ih Crkva sigurno odbaciti. mena. Danas se na pr. osporava pa-
mjesta govori se o porukama drugih
Uostalom u tim „postapostolskim“ pinstvo, svećeništvo, Euharistija, ulo-
mjesta ukazanja.
objavama ne daju nam se neke nove ga Presvete Djevice u Crkvi. Zato
istine, koje bi trebalo vjerovati, nego nam i poruke neprestano govore baš 14. U tim porukama govori nam sam
nam se daje n a d a u postignuće o tim napadanim istinama. Gospodin i Gospa o tom kako je mi-
naše svrhe, ako izvršimo ono što se losrñe Božje poslalo Presvetu Djevicu
8. Poruke posljednjih 150 godina
od nas traži, a traži se isto ono što na bezbroj mjesta diljem čitavoga
govore o „kazni“, koja prijeti čovje-
nam nalaže Evanñelje: molitva i po- svijeta, jer želi da se svi spase, i do-
čanstvu, ako se ljudi ne poprave.
kora. Molitva i pokora glavni je sadr- bri i zli. Ujedno se tuži Spasitelj i
Zanimljivo je da su se neke kazne
žaj svih poruka. Gospa da se odbacuju njihove poru-
već i ispunile kao na pr. Drugi svjets-
ke, posebno sa strane svećenika, koji
Zanimljivo je u svim porukama ovo: ki rat.
su miljenici Neba.
1. One su znak „brižne Božje prisut- 9. Sve poruke, objave, viñenja i pro-
nosti meñu nama“. roštva sa svih strana, iako neovisne
jedne od drugih i mjesno i vremen-
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 59
Ispovjednikov kutak

TRAŽITI I PRONAĆI VOLJU BOŽJU


Vršenje volje Očeve crta je koja Posvećenje, svetost je naše sjedi-
se provlači kroz cijeli Isusov život: njenje s Bogom Ocem po Kristu u
Duhu, a to znači izjednačenje
“Ulazeći u svijet Krist veli: Evo
svojih misli, volje, osjećaja s Bož-
dolazim vršiti, o Bože, Volju Tvo-
jim. U poslanici Filipljanima Pavao
ju” (Heb 10,5).
piše:
U hramu će roditeljima:
„Neka u vama bude isto mišljenje
“Niste li znali da moram biti u kući kao i u Kristu Isusu!“ (Fil 2,5).
svoga Oca!” (Lk 2,49).
Volja je Božje da se ponovno ro-
“Sišao sam s neba, ne da vršim dimo iz vode i Duha Svetoga (Iv
svoju volu, nego volju onoga koji 3,3); da živimo životom dostojnim
me poslao” (Iv 6,38). djece Božje, jer mi smo hram Du-
ha Svetoga (1 Kor 7,19); mi smo
Volja Božja bila je da umre na
subaštinici Isusa Krista (Rim
križu.
8,17).
U Getsemaniju govoraše: Kad se otvorimo Bogu tada smo
fra Petar Filić, OFM, Zagreb “Abba! Oče! Tebi je sve moguće! otvoreni i braći i sestrama. Ići
Otkloni čašu ovu od mene! Ali ne Ocu znači ići braći i sestrama. Kad
što ja hoću, nego što hoćeš se otvorimo Duhu Božjemu Bogu
Za Isusa vršenje Volje Očeve bio ti!” (Mk 14,36). kličemo:
je sav smisao njegova života.
Umrijet će na križu proboden kop- “Abba, Oče!”,
“Hraniti mi se valja jelom koje vi ljem i to je njegovo krštenje pred
ne poznajete.” a čovjeku:
kojim je bio tjeskoban dok se ne
Učenici se na to zapitkivahu: izvrši (Lk 12,50). „Brate, sestro; prijatelju, prijatelji-
ce!”
“Da mu nije tko donio jesti?” Za nas je Volja Božja:
Vršiti Volju Božju bezuvjetno
Kaže im Isus: Slijediti Kristov primjer u najdub-
je potrebno za spasenje:
ljoj dubini njegova mišljenja, nje-
“Jelo je moje vršiti volju onoga govih stavova, njegova ponašanja “Neće ući u život koji mi govori…
koji me posla i dovršiti djelo nje- prema svom nebeskom Ocu. Sta- nego koji vrši volju Oca moga koji
govo. (Iv 4,32.34) vio nam je u usta da svakodnevno je na nebesima!” (Mt 7,21).
molimo:
Vršenjem Volje Božje ulazimo
„Budi volja tvoja kako u topli „rodbinski” odnos s
na nebu tako i na Bogom:
zemlji!“
“Tko je majka moja i braća mo-
Još u Starom Savezu ja?”
Bog je objavio:
I okruži pogledom po onima što
“Budite sveti, jer sam
su sjedili oko njega u krugu i ka-
ja svet!” (Levitik, Iz-
že:
lazak)
“Evo majke moje, evo braće mo-
Što je Volja Božja jas-
je! Tko god vrši volju Božju, on
no govori Pavao:
mi je brat i sestra i majka.” (Mk
“Volja Božja je vaše 3,33-35).
posvećenje!” (1 Sol
4,3).
Stranica 60 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Ustaški hitrozov

SPOMENIK DIDI
Gen Kameni, Zagreb B: Kameni! Ne shvaćaš! A: Baš u Jasenovcu?
A: Aha, supruginu djedu Nediljku? B: Dakako! Želimo i mi posjećivati
To će borme za sve, zaista za sve,Jasenovac. Redovito. Stalno nam
A: Spremni.
biti pravo iznenañenje. Ne podižu zamjeraju kako nas nema nikada
B: Spremni! muževi baš svaki dan spomenike u Jasenovcu. E, pa sad ćemo stal-
ženinoj svojti. no biti. Neka se vidi da smo za
A: Ovako rano, tek je devet, a Vi pomirenje. A kad to, uostalom,
već po janjetini. B: Kameni, Nova ustaška stranka
nismo bili?
podiže spomenik Didi Kvaterniku!
B: Ni govora! A: Nekima se to ne će svidjeti.
A: Njemu?
A: Što je to onda? Izgleda mi kao Još ako doñete u crno odjeveni. I
janjetina, a tako i miriše. B: Da. Upravo njemu. Židovu! Ne- s crnim kapama na glavi.
ka se vidi da ustaše nemaju ništa
B: To ti je dragi moj mladi luk s B: Kameni, ne boj se toga! Vrije-
protiv Židova. Kako jučer, tako i
paškom janjetinom! I hladom pi- me čini svoje. Na glave ćemo sta-
danas!
vom! Ha, ha, ha. Izvoli, sjedni, viti crne šešire. Židovske! I zap-
posluži se. A: Gdje će to biti? jevati onu poznatu narodnu pjes-
mu o Jasenovcu što smo ju oduvi-
A: Ne, hvala. Radije bih jednu B: U Jasenovcu! jek voljeli. I rado
kavicu s hladnim mli- pjevali.
jekom.
A: I Staroj Gradiš-
B: Trebaš napisati ki.
pravi članak! S bom-
bastičnim naslovom. B: Kameni, pame-
Neka se u cijelom tan si ti dečko.
svijetu razglasi što su Daleko ćeš dogu-
sve dobra Hrvati u rati budeš li slušao
stanju učiniti. Oduvi- prave ljude. I pra-
jek! I bez ikakve oso- tio što oni i kako
bne koristi! rade. Pametne lju-
de kao što smo
A: Što to g. Ustraj- mi. Imaš se u ko-
nić? ga ugledati.
B: Antica! Rekoh ti, A: Zadaća je jas-
dovoljno je Antica. na. Morao bih po-
A: U redu g. Antica. ći. Konobar.
Nestrpljivo čekam. B: Ništa, ništa!
B: Podižem Didi spo- Pozdravi urednika.
menik! Navrati. Na čaj.
Romanijski, od
A: Lijepo. Baš lijepo? čubre.
Pok. Lovri, Vašem
djedu s očeve stra- A: Hoću. Spremni.
ne? B: Spremni!
B: Ma ne!
A: Da, da. Pok. didu
Marinku? On Vas je
jako volio.
Eugen Dido Kvaternik
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 61
Kolači

MIRINI VINKOVAČKI KOLAČI


Karuso šnite
Sastojine za biskvit:
4 jaja, Sastojine za glazuru:
14 dg maslaca, 3 rebra čokolade,

10 dg ribane čokolade, 3 žlice šećera,

10 dg mljevenih oraha, 3 žlice vode i

5 dg brašna i 10 dg maslaca.
Pripremila:
1/2 praška za pecivo.
Marija Dragun roñ. Takšić

Snimio: Matej Kristan Mirković


Izrada biskvita:
Lagano otopiti 14 dg maslaca. Dodati 14 dg šećera i 4 žumanjka. Mikserom izmiješati sastojine. Dodati
10 dg ribane čokolade, 10 dg mljevenih oraha, 5 dg brašna i 1/2 praška za pecivo. Izmiješati.

Od 4 bjelanjka izlupati čvrsti snijeg i umiješati u smjesu.

Tepsiju pouljiti i pobrašniti. Smjesu istresti u tepsiju i peći 20 minuta u zagrijanoj pećnici na 200º C.

Kad je biskvit pečen izvaditi ga, ohladiti i staviti gore na njega glazuru.

Izrada glazure:
Kuhati 3 rebra čokolade, 3 žlice šećera i 3
žlice vode. Kad počne zgušnjavanje dodati 10
dg maslaca. Prokuhati dok se maslac ne otopi.
Preliti preko kolača.

Dobar tek!
Stranica 62 B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 .
Čitatelji

KOGA JE UBIO OTAC STJEPANA Jer, ako postoji na str. 16 SRPSKO PRAVO NA REČ, a
sa Srbima smo živjeli 70-tak godina, s Austrijancima
MESIĆA? smo živjeli višestruko duže, pa imaju valjda i oni pra-
G. Dragun vo na WORT...

Bit ću kratak. U subotu dolazim u Zagreb na preds- Svi su izgledi da će po tom ključu GLASNIK uskoro
tavljanje trećeg biltena žrtvoslovnog kongresa - dr. tiskati članak i na kineskom...
Šeparovića. Bio sam u sobotu kod Varaždinskih topli- Gospodin ĆORLUKIĆ se ljuti zbog stanja BOSNA CI-
ca sa jednim starim gospodinom iz Senja, koji mi je JELA, U TRI DIJELA za što je kriv Franjo. E baš je
kazao, kako je Mesićev otac ubio negovog oca! To kriv, jer da je g. PARAGA poveo Hrvatsku, imali bi
moramo malo više provjeriti, skoro odlazim na teren, sada PARADU s Republikom Srpskom, s mudžahedi-
tako ja radim. Dogovorio sam se s tim gospodinom, nima u trbuhu Hrvatske i po Saudijcima osvještene
da ću doći do njega idući mjesec i da ću tamo biti 2- Muslimane. Gospodin Ćorlukić piše o nekakvim KOM-
3 dana, jer ima dokumente o grobištima, pa ćemo ih ŠIJAMA. Što je to i tko su ti ?
skupa posjetiti.
Aha, skoro sam zaboravio ono, što sam Vas htio
Još nisam bio na Golom otoku, bolje da i nisam. Po- zamoliti. Ja sam na moru do 22. 09. Ako mi pošalje-
kušat ću s gospodinom nekako "preplivati" Senjski te GLASNIK 24 i 25 prije no što se zakvačim na svoj
kanal pa kud puklo da puklo, obojica imamo preko modem u Karlovcu, začepit ćete mi mail totalno.
150 godina. Biti će gužva na moru.
Može li gospodin Hrvoje (?) hrvatska.uljudba.d2 po-
HVALA ZA GLASNIK - PUTUJE DALJE ELEKTRONSKI slati broj 24 i 25 od 23. rujna pa dalje?
I KAO KOPIJA NA PAPIRU.
Lijep pozdrav
Lijep pozdrav
Dubravko Heinrich, dipl. ing.
dragutin duhein@net4u.hr
dragutin_safaric@yahoo.com

A JEL' DŽEPARE GOSPODINE?


OČEKUJEM GLASNIK I NA
Poštovana gospodo!
KINESKOM
Nisam toliko osjetljiv da bih odmah reagirao na to
Muke g. glavni uredniče, ja sam na moru, gologlav, što mi netko nešto prigovara, no na ovaj ću članak
jer sam još u Kajlovcu skinuo šešir pred prof. Krm- gospodina Heinricha reagirati s ciljem da mu prija-
potićem zbog njegova članka OSEBUJNOSTI HR- teljski pomognem osloboditi se jezičkog ekstremiz-
VATSKOG JEZIKA, koji je i sam BUJAN zbog sjajnih ma. U jednom starom kineskom zapisu piše: „Pisana
primjera, koji plivaju na površini naše medijske prak- riječ nije potpuno tumačenje govora, a govor nije
se. potpuni izraz misli.“
Hm, imate sreću, što on vjerojatno ne čita GLASNIK. Jezik je na svoj način stalno živ i stalno se razvija,
Ja sam Vas nedavno s amaterske razine upozorio na pa premda i u svijesti postoje temeljne smjernica
balkanizme u njemu. DUHA JEZIKA, nikada nećemo moći napisati KONA-
A i sada g-ña Majhen piše sjajan članak s jednim ČNA pravila - npr. izbora riječi. U traženju
"felerom": "DESETINA odredbi" je nesmisao. DESE- "najhrvatskije" terminologije, jezikoslovci nam često
TINA od stotinjarke je 10 kuna, DESECI stotinjarki je osiromašuju pojmovno izvanredno bogat hrvatski
nešto puno poželjnije, pa se tu, u vlastitom interesu, jezik. Tako će mi mnogi kroatočistunac prigovoriti
ne bi trebala praviti zbrka. Bit će da g-ña ipak misli što sam u naslovu u mjesto "prave" hrvatske rijeci:
na "DESETAK drugih odredbi" "štovana" upotrijebio srpsko-jugoslavensku riječ:
"poštovana" - ne shvaćajuću da to u bogatoj izražaj-
Članak akademika VIDOVIĆA me potiče, da u intere- nosti nije isto: poštujem zakon, poštujem i cijenim
su povijesti, GLASNIK objavi opsežan intervju s g. čovjeka, ali štujem samo Boga i svece. Dakle, razlika
ASCHNERom. Tko nam bolje može opisati ondašnje je ogromna.
prilike, koje su tabu tema već DESETAK desetljeća?
Spomenut ću još samo jedno "nacinalističko" osiro-
Den naechsten Artikel schreibe ich Ihnen in deu- mašenje jezika, a to je da umjesto "nehrvatske" rije-
tscher Sprache.
B r o j 2 7 - 4. li st op ad a 2 0 08 . Stranica 63
Čitatelji

ci "prisutan", koristimo "najhrvatskiju" riječ: ljučujete da bi i ta "Paragina država" bila država mu-
"nazočan", što je najveća glupost, jer, prije svega, to džahedina. Molim Vas nemojte se ljutiti, ali i po me-
nisu istoznačenice. U duhu hrvatskog jezika to su todologiji Stipe Mesića: "Da nije bilo antifašističke
dva od tri stupnja manifestativnosti. Radi pojašnje- borbe, u NDH bi poslije rata došli četnici, jednu treći-
nja navest ću svetu misu. Svećenik, ministranti i pje- nu Hrvata bi pobili, jednu trećinu protjerali a jednu
vački kor sudjeluju, vjernici prisustvuju, dok Stipe trećinu raselili po Jugoslaviji.
Mesić samo nazoči - na očima je ostalih - da bude
Da nije bilo sukoba Hrvata i muslimana, ne bi bilo
viñen.
potrebe za "uvozom" mudžahedina. Aliju sam osob-
U izboru riječi često su od poznatih i priznatih jeziko- no poznavao, a i mnoge druge njihove vodeće politi-
slovaca bolji obični ljudi. Tako gospodin Babić, naj- čare. Oni su se tek obuzeti panikom što su ostali sa-
priznatiji stručnjak u tvorbi riječi u jednom svome mi, a potaknuti jastrebovima u vlastitim redovima -
članku umjesto izvorno hrvatskih riječi: upotreba, okrenuli traženju pomoći islamskoga svijeta. Današ-
korištenje, predlaže tipični rusizam: rabljenje. Još iz nja bosanska tragedija nije samo u pretežnoj posva-
staroslavenskog; rab znači rob, rabstvo - robovanje, ñenosti tri naroda, nego i u svakom od ta tri naroda
a radnička partija boljševika za radnika je ostavila postoje oštra sukobljavanja oko traženja puta u bu-
naziv rabotnik. dućnost.
A kako to rješava običan puk. Kad sam prošle godine Sve Vas pozdravljam,
na tržnici kod Romkinje, prodavačice odjevnih pred-
S poštovanjem,
meta tražio da mi pokaže "one platnene hlače s pu-
no džepova", ona me je spontano upitala: "A jel' Filip Ćorlukić
džepare gospodine?" Divno! prava riječ, potpuno u filip.corlukic@inet.hr
duhu hrvatskog jezika.
Da ne duljim. O problemima hrvatskog jezika pisao
sam još i za vrijeme Jugoslavije, a u ovoj Lijepoj na- RAZGOVOR S MILIVOJEM
šoj sam u Vjesniku 07. 06. 03. objavio opširan čla- ASCHNEROM? VRLO ZANIMLJIVO
nak s mojim prijedlozima. Neki su čitetelji odmah
pozitivno reagirali, ali nije i gospodin Babić kojemu Što se mog pravopisa tiče, jako dobro znam da ko-
sam ga takoñer poslao preko posrednika. Taj sam ristim svakakve riječi. S obzirom na to gdje sam
članak ovdje priložio, pa koga zanima neka čita. odrasla, nije nimalo neobično. Ne branim nikome
A sad par odgovora na prigovore gospodina Heinric- da me ispravlja, niti me to smeta.
ha. Riječ komšija sam upotrijebio samo u kontekstu No, ono što me zainteresiralo je prijedlog g. Hein-
nekadašnje bosanske filozofije "važnosti komšije" i richa o intervujuu s g. Aschnerom. Vjerujem da bi
to nema nikakvog smisla prevoditi na hrvatski. Čak i to bilo izuzetno zanimljivo, ukoliko bi se uspjelo
riječ kršćanstvo, koja je izvorno grčka ne prevodimo ostvariti.
na hrvatski jezik.
To bi bio sjajan doprinos onome što g. Dragun ra-
Duboko poštujem stav dr. Draguna da objavljuje i di, kako bi ljudi dobili što širu (i pravu) sliku o NDH,
napise u kojima se zastupaju različiti stavovi. Trage- s obzirom da je svaka rasprava o tome desetljeći-
dija je da smo od titovskog jednoumlja sada u Hr- ma bila zabranjena.
vatskoj prešli na nekakvo (uvjetno rečeno) sanade-
rovsko jednoumlje. Za nas je ne samo zanimljivo, Po pitanju Bosne, moje je osobno mišljenje da smo
nego i aktualno saznanje kako Srbi pišu o zločinima našim Hrvatima u njoj rekli laku noć onoga časa
svojih sunarodnjaka. To nema nikave veze s Nijem- kada je nareñeno ubojstvo Blaža Kraljevića. Poslje-
cima i Austrijancima, ali bi nam svakako bilo zanim- dice smo imali prilike vidjeti, a gledamo ih i dan
ljivo pročitati onovremene i ovovremene njemačke i danas.
austrijske članke, npr. o pogubljenju Zrinskog i Fran-
kopana. Lijepi pozdrav svima

Što se pak tiče Franje i Parage, to je malo komplek- Diana


snija tema. Ja ne polazim od njih kao osoba, nego marcelakaa@yahoo.com
od njihovih ideja: Država kifla - nasuprot Saveznoj
državi Bosni i Hrvatskoj. Vi metodom: "Što bi bilo
kad bi bilo" na temelji današnjeg stanja u Bosni zak-
Obavijest Hrvatski
uljudbeni
pokret
Udruga za zaštitu prava
grañana

Pete poljanice 7
10000 Zagreb
Hrvatska
tel: +385 1 29-23-756
fax: +385 1 29-23-757

hrvatska.uljudba@gmail.com
www.hrvatskauljudba.hr
www.svakovamdobro.hr
www.pravednostiljubav.hr
www.borovnicaunas.hr
www.redangus.hr
www.blackdragun.hr
www.laudonovgaj.hr
www.ne-kor.hr

Glasnik
Hrvatskog uljudbenog pokreta
Izlazi subotom

Nakladnik:
Poslovna savjetovanja
Dragun d.o.o.

Uredništvo:
dr.
dr. sc.
sc. Tomislav Dragun
glavni urednik
091/33-88-431
Hrvatska starokatolička televizija
Hrvoje Mirković
(www.svakovamdobro.hr) prikazuje dokumentarni film:
grafički urednik
091/33-88-432

Lovorka Dragun Mirković,


Mirković dipl.
VARAŽDINSKI FRANJEVCI oec. za izdavača
091/33-88-433

Priloge slati na adresu:


Film je povijesno-dokumentarna priča o franjevačkom re- Zagreb, Pete poljanice 7
hrvatska.uljudba@gmail.com
du. Prikazuje gotovo 800 godina života i apostolskog dje-
Idejno rješenje:
lovanja franjevaca u svijetu, Hrvatskoj i gradu Varaždinu. © Hrvoje Mirković

Scenarij i režija: Darko pl Prebeg