PSIHOLOGIJA ODGOJA I OBRAZOVANJA

NIKOLA PASTUOVIĆ: OSNOVE PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA I ODGOJA

I.

NASTANAK I ZNAČAJ PSIHOLOGIJE OBRAZOVANJA I ODGOJA ZA ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA EDUKCACIJE

-

znanstvena empirijska istraživanja obrazovanja i odgoja započela su u psihologiji krajem 19. st. težište istraživanja početkom 20. st. premješta se iz Europe u SAD u drugoj polovici 20 st. dominantna pozitivistička istraživačka paradigma dopunjuje se alternativnim pristupima razvoj psihometrije omogućuje konkluzivna istraživanja obrazovanja i odgoja i statističku obradu kvalitativnih podataka zadnjih godina jača interdisciplinska suradnja prvi laboratorij za eksperimentalnu psihologiju- LEIPZIG 1879.- WILHELM WUNDT empirijska su se istraživanja proširila u područje obrazovanja putem znanstvene psihologije- svoj razvoj započela primjenom eksperimentalne metode preuzete od medicine razvoj tzv. eksperimentalne pedagogije osnivači eksperimentalne pedagogije: J.M. RICE, A. BINET, T. SIMON, W.A. LAY, E. MEUMANN OBRAZOVANJE je proces organiziranog učenja spoznajnih (kognitivnih) i psihomotornih svojstava ličnosti- organizirano kognitivno i psihomotorno učenje

-

-

ODGOJ je organizirano (namjerno) učenje (usvajanje ili mijenjanje) čuvstvenomotivativnih (voljnih, konativnih ili karakternih) svojstava ličnosti odnosno ponašanja što je tim svojstvima uvjetovano- organizirano afektivno učenje EDUKACIJA je viši rodni pojam za pojmove obrazovanje i odgoj Institut JJ. ROUSSEAU- J. PIAGET SAD- CATTELL, THORNDIKE THORNDIKE- prvi objasnio postupke proučavanja pomoću eksperimentalno provjerenih teorija učenja 1900.- 1930.- razdoblje empiricizma 1930.- 1960.- filozofski usmjeren inovativni progresivizam, znanstvene teorije ličnosti 1960.- 1980.- SAD- sociopsihološka istraživanja prosocijalnog ponašanja KOHLBERG- objašnjenje moralnog razvoja psihometrija- kvalitativna i kvantitativna istraživanja 90-te- transdisciplinarnost

-

II.

PREDMET PSIHOLOGIJE CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA I ODGOJA

-

psihologija edukacije istražuje zakonitosti organbiziranog kognitivnog, psihomotornog i afektivnog učenja kojim se postižu unutarnji ciljevi obrazovanja i odgoja psihologija obrazovanja i odgoja istražuje psihološke zakonitosti ostvarivanja unutarnjeg cilja edukacije te psihološke čimbenike učenja

-

-

unutarnji cilj obrazovanja i odgoja su kognitivne, psihomotorne i afektivne promjene osobe edukacija kao zavisna i nezavisna varijabla unutarnji cilj edukacije razlikuje se od psihološko razvojnog cilja posebnost psihologije cjeloživotnog obrazovanja- teorije cjeloživotnog razvoja, cjeloživotne studije- LIFESPAN STUDIES problem glavnih čimbenika razvoja ličnosti objašnjenje procesa učenja

III.

KONCEPT LIČNOSTI I NJEZINA STRUKTURA

-

treba razlokovati ličnost i osobnost LIČNOST je struktura važnih, relativno trajnih i univerzalnih osobina čovjeka glavna polja ličnosti su SPOZNAJNO (KOGNITIVNO), ČUVSTVENO (AFEKTIVNO), MOTIVATIVNO (KONATIVNO) i TJELESNO EKLEKTIČKA TEORIJA LIČNOSTI LIČNOST:

1) SUSTAV LJUDSKIH OSOBINA 2) VAŽNE OSOBINE 3) TRAJNE OSOBINE 4) UNIVERZALNE OSOBINE 5) NAOBRAZBA PONAŠANJE je funkcija osobina ličnosti, situacije i prethodnog iskustva SADRŽAJ LIČNOSTI FAKTORSKE TEORIJE LIČNOSTI FAKTORI LIČNOSTI:

a) KOGNITIVNO PODRUČJE LIČNOSTI- različite psihičke sposobnosti o kojima ovisi efikasnost djelovanja osobe b) AFEKTIVNO PODRUČJE ili TEMPERAMENT čovjeka o kojemu ovisi emocionalna reaktivnost pojedinca c) DINAMIČKE OSOBINE LIČNOSTI što ljude pokreću na aktivnost, univerzalni motivi, vrijednosti, stavovi i navike- što čini KONATIVNO (MOTIVATIVNO) područje ličnosti ili karakter d) SOMATSKI FAKTOR ili TJELESNA KONSTITUCIJA glavna polja ličnosti što se obrazovanjem i odgojem nastoje mijenjati:

1) SPOZNAJNO (KOGNITIVNO)

2) ČUVSTVENO (AFEKTIVNO) 3) VOLJNO (MOTIVATIVNO ili KONATIVNO) 4) TJELESNO (PSIHOMOTORNA SVOJSTVA) .

čovjek je pri rođenju prazna ploča.prenatalno i postnatalno iskustvo traumatski faktori. trajna.pr. nasljeđene biološke dispozicije FENOTIP. vodeću ulogu ima učenje NATIVIZAM.tjelesne povrede - . a ne regresivna promjena cjeloživotno obrazovanje i odgoj 1. ROUSSEAU.IV. situacije nastoji se utvrditi realna osnovica OKOLINA. SENZORNI i TRAUMATSKI (FIZIČKI) kemijski faktori.ukupnost genetskog nasljeđa pojedinca. MEĐUDJELOVANJE NASLJEĐA I OKOLINE - 2 osnovna pojma: GENOTIP i FENOTIP GENOTIP. unutarnjih snaga organizma u njegovu razvoju danas nova disciplina.JOHN LOCKE.naglašava ulogu urođenih. progresivna.hranjive i otrovne supstancije senzorni faktori.aktualizirani sadržaj genotipa.J.faktori okoline: KEMIJSKI.GENETIKA PONAŠANJA individualni razvoj je sustavna. a u samom organizmu ili materijalnim procesima izvan organizma. rezultat međudjelovanja svih važnih okolinskih čimbenika s nasljednom osnovom psihičke su osobine ustvari kompleksna fiziološkaq funkcioniranja potaknuta drugim fiziološkim funkcioniranjima. RAZVOJ LIČNOSTI - čimbenici psihičkog razvoja su nasljeđene dispozicije te djelovanje okoline 2 osnovne skupine: EMPIRISTIČKA i NATIVISTIČKA EMPIRIZAM.HEBBOVA KLASIFIKACIJA FAKTORA RAZVOJA.J.

- okolina djeluje na organizam neposredno i posredno dispozicije se preobražavaju u različite osobine uz pomoć odgovarajuće aktivnosti razvoj (promjena) ličnosti je inducirana aktivnošću mentalne sposobnosti razvijaju se iz urođenih dispozicija na koje djeluju događaji u okolini.egalitarizam socijalističke države. neposrednog djelovanja fizikalno.dokazivane suprotne hipoteze .ta je podloga uvjetovana nasljeđem i djelovanjem okoline podražaji iz okoline proizvode neurokemijske (organske) promjene što onda djeluju na promjene socijalnog ponašanja pojedinac se ponaša tako da nastoji ostvarivati kemijske procese i kemijska stanja vlastitog mozga.djeluju pomoću kognitivnih procesa svaka osobina ima svoju organsku podlogu.JENSEN.međudjelovanje nasljeđa i okoline ličnost se uči ličnost čovjeka je rezultanta njegova herediteta (genotipa).kemijskih agensa na organizam te posrednog djelovanja okoline ne dispozicije i već formirana svojstva putem učenja 2.obogaćivanje ili siromašenje okoline proizvodi različite kognitivne učinke 3) KOMBINIRANO MODELSKO OBJAŠNJENJE.empirizam metodološki nedostaci istraživanja.za intelektualno funkcioniranje je nužan minimum kakvoće okoline 2) MODEL REAKTIVNOG RASPONA. UDIO NASLJEĐA I OKOLINE U RAZVOJU LIČNOSTI - psihološke su osobine osjetljivije na okolinske utjecaje od tjelesnih utjecaj genotipa je veći u ranom djetinjstvu nego u kasnijim razdobljima SAD.GOTTESMAN. a to se onda čita kao osobina ličnosti ponašanje je funkcija osobina ličnosti i situacije objašnjenje međudjelovanja nasljeđa i okoline: 1) HIPOTEZA PRAGA.

- bihevioralna genetika eksperimentalna razvojna psihologija .

opisuju strukturu 2) RAZVOJNE TEORIJE.V.termin operacija .sposobnost uspješnog snalaženja jedinke u novim situacijama suvremene teorije inteligencije: 1) FAKTORSKE TEORIJE.PROCESNIH TEORIJA FLUIDNA INTELIGENCIJA je više determinirana genetski KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA ovisi o fluidnoj inteligenciji i intenzitetu intelektualnih aktivnosti intelektualne sposobnosti djeluju na školska postignuća više nego što obrazovanje djeluje na razvoj sposobnosti kreativnost se može razviti odgovarajućim vježbama inteligencija se kod starijih teoretičara opisuje kao: a) kapacitet za učenje b) ukupnost znanja što ga pojedinac posjeduje c) sposobnost prilagođavanja novim situacijama u okolini INTELIGENCIJA. RAZVOJNIH i INFORMACIJSKO.objašnjenje faza razvitka 3) TEORIJE PROCESIRANJA INFORMACIJA. NASLJEĐE I OKOLINA U RAZVOJU INTELIGENCIJE - danas se inteligencija opisuje pomoću FAKTORSKIH.

FAKTOR REZONIRANJA GUILFORD je prošitio THORNDIKEOVU MULTIFAKTORSKU TEORIJU i razvio jedinstveni TRODIMENZIJSKI MODEL INTELIGENCIJE.SPACIJALNI FAKTOR 5) M.FAKTOR (generalni faktor) u osnovi svih intelektualnih operacija postojanje G.organizacijski oblici što ih informacije primaju u procesu individualnog procesiranja .DVOFAKTORSKA TEORIJA INTELIGENCIJE: prema toj teoriji.ASOCIJATIVNO ZAPAMĆIVANJE 6) P.glavni intelektualni procesi 2) SADRŽAJI.PERCEPTIVNI FAKTOR 7) R.VERBALNO RAZUMIJEVANJE 2) W.RIJEČITOST 3) N.sposobnosti određene u 3 dimenzije: 1) OPERACIJE.postojanje više specifičnih nezavisnih mentalnih sposobnosti umjesto jednog generalnog faktora THURSTONE.7 PRIMARNIH SPOSOBNOSTI: 1) V.1 G.NUMERIČKI FAKTOR 4) S.MODEL STRUKTURE INTELEKTA (SI MODEL). FAKTORSKE TEORIJE INTELIGENCIJE - pomoću FAKTORSKE ANALIZE nastoje utvrditi broj i narav razmjerno nezavisnih faktora C.1. SPEARMAN.tipovi informacija kojima se operira 3) PRODUKTI.FAKTORA neovisnih o G.FAKTORA dokazuju interkorelacije u testovima inteligencije nepotpunost interkorelacija objašnjava se postojanjem specifičnih S.FAKTORU THORNDIKE.

2 šira grupna faktora: VERBALNO.kreativnost je kombinacija natprosječnih sposobnosti i trajne motiviranosti - .KVAZIHIJERARHIJSKA TEORIJA INTELIGENCIJE.generalni faktor inteligencije leži u osnovi koreliranih primarnih sposobnosti što ih je utvrdio THURSTONE VERNON.- EYSENCK.2 generalna faktora: FLUIDNA i KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA KVOCIJENT INTELIGENCIJE (IQ).HIJERARHIJSKI MODEL INTELIGENCIJE.model s 4 HIJERARHIJSKE RAZINE.MEHANIČKI CATTELL.OBRAZOVNI i KONKRETNO.omjer mentalne i kronološke dobi IQ je u populaciji podjeljen po GAUSSOVOJ KRIVULJI uz pojam darovitosti vezan je KONCEPT KREATIVNOSTI (stvaralaštva) INTERAKTIVNA KONCEPCIJA KREATIVNOSTI.pokazatelj inteligencije pojedinca u odnosu na njegove vršnjake.

holistički model razvoja ljudske kognicije.govor kao simbolički sustav 3.pojmovno i konceptualno mišljenje 4. godine).MOTORNA FAZA. RAZVOJNE TEORIJE INTELIGENCIJE - koliko se inteligencija razvija tijekom života PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA.dijete uči perceptivno motoričke koordinacije 2. god. intelektualni napredak je rezultat ADAPTACIJE. KONKRETNO. SENZORNO. godine).uključivanje karakteristika okoline u postojeće strukture djeteta b) AKOMODACIJA. PREDOPERACIJSKA FAZA (od 2. do odraslosti). do 12.modifikacija postojeće reaktivne strukture na zahtjeve okoline razvoj se odvija kroz 4 SUKCESIVNE FAZE: 1.2 procesa: a) ASIMILACIJA.OPERACIJSKA FAZA (od 7.operiranje apstraktnim simbolima to su UNIVERZALNE FAZE SEKVENCIJALNA TEORIJA polazišta kritike PIAGETOVE TEORIJE KOGNITIVNOG RAZVOJA: 1) OKOLINSKO 2) INTERAKCIONISTIČKO 3) TEORIJE PROCESIRANJA INFORMACIJA . FORMALNO.2. do 7.OPERACIJSKA FAZA (od 12.

povezanost inteligencije s realnim životnim situacijama .3 komponente ljudskog iskustva: SEKTOR. pristup: TEORIJA KOMPONENTNA ili TRIARHIJSKA TEORIJA LJUDSKE INTELIGENCIJE. INFORMACIJSKO. pristup: RAČUNALSKA SIMULACIJA 2.3 glavne funkcije: METAKOMPONENTE KOMPONENTE ULINKA KOMPONENTE STJECANJA ZNANJA b) drugi sektor je ISKUSTVENA SPOSOBNOST c) treći sektor je KONTEKSTUALNA KOMPONENTA. ISKUSTVENI SEKTOR i KONTEKSTUALNI SEKTOR: a) prvi dio STERNBERGOVE TRIARHIJSKE TEORIJE je KOMPONENTNI.3.PROCESNE TEORIJE INTELIGENCIJE - procesi i operacije rješavanja problema: 1) SENZORNO PROCESIRANJE 2) STRETEGIJA KODIRANJA I DEKODIRANJA 3) PROCES ZAPAMĆIVANJA opisuje inteligenciju pomoću procesa: 1.

tih snaga genetike ponašanja leži u njezinoj sposobnosti da. UROĐENOST INTELIGENCIJE - F. a pogotovo od iskustva u odraslosti - . okolina 50% konkluzivna empirijska istraživanja podrijetla individualnih razlika započinju razvojem ljudske bihevioralne genetike 60.udio u tumačenju individualnih razlika u inteligenciji: nasljeđe 50%.1. REZULTATI GENETIKE PONAŠANJA - rezultati genetike ponašanja. zbog dobrog planiranja istraživanja i multivarijatne obrade podataka. GALTON uveo konkluzivnu metodu istraživanja odnosa nasljeđa i okolineMETODA JEDNOJAJČANIH (MONOZIGOTNIH) BLIZANACA koji imaju isti genotip metode: - 1) JEDNOJAJČANIH BLIZANACA 2) POSVOJENE DJECE podaci istraživanja sugeriraju da je generalna inteligencija u velikoj mjeri genetski uvjetovana JENSEN je zaključio da za individualne razlike u inteligenciji nasljeđe odgovara 80%. istodobno zahvati i genetske i okolinske determinante ljudskog ponašanja nasljeđe povećava individualne razlike u IQ funkciji dobi utjecaj ranog iskustva na razvoj sposobnosti je veći od iskustva u mladosti. a okolina doprinosi 20% omjeri što izražavaju doprinos nasljeđa i okoline razvijenosti neke osobine. nisu konstantni nego ovise o varijabilitetu svakog faktora individualnih razlika doprinos nasljeđa i okoline u individualnim razlikama je varijabilan 4.4.

BINET i THORNDIKE pretpostavljali su da inteligencija određuje sposobnost učenja učenje novih složenih vještina više ovisi o razvijenosti fluidne inteligencije dok učenje što se sastoji u proširivanju postojećeg znanja i njegovoj primjeni više ovisi o kristaliziranoj inteligenciji djelovanje sposobnosti na školska postignuća ovisi o primjerenosti uporabljene metode.istraživanja optimalnih postupaka poučavanja: - - a) KOGNITIVNI POTENCIJAL. ODNOS CJELOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA I KOGNITIVNOG RAZVOJA - u psihologiji edukacije obrazovanje ima status zavisne i nezavisne varijable 5.ovisi o čuvstvenom stanju i stilu učenja razultati učenja ovise o tipu učenja.5. DJELOVANJE SPOSOBNOSTI NA ŠKOLSKA POSTIGNUĆA - pr. a ispodprosječni ako zadatak učenja strukturira nastavnik KOGNITIVNI PSIHOLOŠKI PRISTUP.4 tipa učenja: 1) ASOCIJATIVNO UČENJE 2) PROCEDURALNO UČENJE 3) UČENJE INDUKTIVNIM REZONIRANJEM 4) METAKOGNITIVNO UČENJE .1. natprosječno sposobni učenici uče bolje u uvjetima gdje sami strukturiraju obrazovne sadržaje.zato sposobnosti. sadržaj i način poučavanja trebaju biti usklađeni ovisnost odnosa sposobnosti i postignuća o uporabljenoj metodi poučavanja istraživala se u okviru pristupa INTERAKCIJE SPOSOBNOSTI I OBRAZOVNIH POSTUPAKA pr.ovisi o sposobnostima znanja b) KONATIVNI POTENCIJAL.

UČENJE KREATIVNOSTI.3 faze kristalizirane inteligencije: 1. afekt.kristalizirana inteligencija se razvija tijekom cijelog života. DJELOVANJE OBRAZOVANJA NA RAZVOJ SPOSOBNOSTI - UČENJE KRISTALIZIRANE INTELIGENCIJE. u ranoj odraslosti naglašene su intelektualne vještine što se primjenjuju pri zasnivanju obitelji i ulasku u svijet rada 2. stavovi i navike istoznačnica čuvstvu je emocija.povezuje iskustva sabrana tijekom života . drugo je razdoblje stabilnosti i integracije te stjecanja sigurnosti društvenog položaja 3.5.2. sentiment ČUVSTVA su motori ponašanja dok su MOTIVI putokazi što ga usmjeravaju čuvstva i motivi pokreću organizam . RAZVOJ ČUVSTVENIH I MOTIVATIVNIH OSOBINA LIČNOSTI - motivativna svojstva čovjeka su urođeni univerzalni motivi te naučene vrijednosti. a bliska značenja imaju: osjećaj. u razdoblju kasnije odraslosti kognitivni stil je reintegrativan.90% istraživanja pokazuje da programi obrazovanja što su usmjereni razvoju navedenih osobina povećavaju kreativnu proizvodnju VI.

ALDERFER.5 skupina potreba: 1) FIZIOLOŠKE POTREBE 2) POTREBE ZA SIGURNOŠĆU (zajedno s fiziološkim potrebama čine tzv. PRIMARNE POTREBE) 3) POTREBE ZA PRIPADANJEM I ČUVSTVENOM (AFEKTIVNOM) VEZANOŠĆU 4) POTREBE ZA SAMOPOŠTOVANJEM I UGLEDOM (PRIHOLOŠKE ili SEKUNDARNE POTREBE) 5) POTREBE ZA SAMOOSTVARENJEM. ostvarivanjem vlastitih potencijala empirijska istraživanja nisu potvrdila MASLOWLJEVU teoriju C. MOTIVATIVNA SVOJSTVA ČOVJEKA - motivativna su svojstva čovjeka ona što pokreću i usmjeravaju njegovo ponašanje i intenzitet i trajanje ponašanja MOTIVATIVNA SVOJSTVA zovemo MOTIVIMA MOTIVI su trajna svojstva osobe. a MOTIVACIJA je psihički proces zadovoljavanja motiva MASLOW. mogu biti ugodna.- čuvstva su situacijski određena.3 osnovne skupine potreba: 1) EGZISTENCIJALNE POTREBE: FIZIOLOŠKE POTREBE i POTREBA SIGURNOSTI 2) POTREBE ZA ODNOSOM S LJUDIMA .HIJERARHIJSKA TEORIJA MOTIVACIJA. tj. neugodna ili ambivalentna motivi su uzrokovani unutarnjim stanjima organizma TEMPERAMENT je skup čuvstvenih svojstava osobe što se očituje u načinu čuvstvenog reagiranja pojedinca KARAKTER je sustav relativno trajnih motivativnih svojstava osobe 1.

DOKAZI O UROĐENOSTI VIŠIH MOTIVA - INTRINZIČKA MOTIVACIJA.NATIVISTIČKO objašnjenje ATKINSON. određena je kao težnja za kompetentnošću.EMPIRISTIČKO objašnjenje - 1. učinkovitošću i znatiželjom 2) TEŽNJA ZA PRIPADANJEM.2. ČUVSTVENOM VEZANOŠĆU i POTPOROM 3) TEŽNJA ZA MOĆI i UTJECAJEM edukacijom se osoba samoostvaruje ne samo ako se obrazovanjem razvijaju njezine sposobnosti.1. načini su njegova zadovoljavanja raznovrsniji . psihoticizma i agresivnosti hipoteza o genetskoj uvjetovanosti motiva 1. ODNOS UROĐENIH I NAUČENIH MOTIVA - što je motiv viši.3) POTREBE OSOBNOG RAZVOJA: POTREBE SAMOPOŠTOVANJA I SAMOOSTVARENJA kod MASLOWA. nego i onda kada je osposobljavana za uspješno ostvarivanje svih važnih životnih uloga MASLOW. McCLELLAND.treba li samoostvarenje izdvojiti kao zasebni motiv ROGERS.HEBB.3 motivativna područja: 1) MOTIVACIJA ZA POSTIGNUĆEM.problem nedosljednosti.organska potreba za uzbuđenjem organizam ima urođenu potrebu za funkcioniranjem motivi uvjetuju prosocijalno i antisocijalno ponašanje koji su uvjetovani osobinama altruizma.

- SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI nisu naučeni samo klasičnim i instrumentalnim uvjetovanjem nego i uvidima u njihovu učinkovitost PROCESNI KOGNITIVNI MODEL OČEKIVANJA TEORIJA OČEKIVANJA. na navike djeluju stavovi psihologiju odgoja prvenstveno zanima kakve su mogućnosti učenja navedenih vrsta motivativnih svojstava čovjeka te koji su načini učenja pojedinih motivativnih svojstava najučinkovitiji prosocijalnost i asocijalnost.u obzir se uzimaju očekivanja osobe VRIJEDNOSTI su najopćenitiji ciljevi čijim se postizanjem zadovoljavaju urođeni egzistencijski i neegzistencijski motivi vrijednosti nisu urođene nego naučene klasifikacija vrijednosti: 1) EGZISTENCIJSKE VRIJEDNOSTI (pr. OSNOVNIM NEKOGNITIVNIM DIMENZIJAMA LIČNOSTI.identificirane faktorskom analizom - .djelovanje razlika u intenzitetu urođenih motiva na vrijednosne preferencije vrijednosti određuju stavove STAV je težnja k čuvstvenom reagiranju na neki objekt NAVIKA je naučena težnja reagiranja na određeni način u određenoj situaciji navike su pod utjecajem vrijednosti. ljubav) 3) PRESTIŽNE VRIJEDNOSTI (ugled. moć) 4) SAMOOSTVARUJUĆE VRIJEDNOSTI (zanimljiv posao) određena se vrijednost ostvaruje postizanjem različitih užih specifičnih ciljeva SKLONOST.ovise o generalnim nespecifičnim čuvstvenomotivativnim osobinama ličnosti tzv. zdravlje. siguran posao) 2) VRIJEDNOSTI PRIPADANJA (prijateljstvo.

odgovaraju istraživanjima EYSENCKA.2. CATELLA i GUILFORDA temeljne čuvstveno.FAKTOR) temeljne čuvstveno motivativne dimenzije ličnosti: 1) EKSTRAVERZIJA/ INTROVERZIJA.FAKTOR) i dimenzijom NEUROTICIZMA (N-FAKTOR) dispozicije za prosocijalno.N.TRODIMENZIJSKA TEORIJA LIČNOSTI .FAKTOR 2) NEUROTICIZAM.P.MOTIVATIVNE DIMENZIJE LIČNOSTI - 3 glavna nekognitivna faktora. TEMELJNE ČUVSTVENO.FAKTOR 3) PSIHOTICIZAM.E.FAKTOR dimenzije karakternog (motivativnog) područja ličnosti: 1) OTVORENOST 2) SPREMNOST ZA SPORAZUMIJEVANJE 3) SAVJESNOST EYSENCK.motivativne dimenzije su bipolarne i međusobno nekorelirane. neovisne o inteligenciji temperament se može opisati pomoću dimenzije EKSTRAVERZIJAINTROVERZIJA (E.asocijalno ponašanje objašnjavaju se pomoću dimenzija PSIHOTICIZMA (P.

stavova. navika .NESTABILANKOLERIK Osjetljiv Nemiran Agresivan Uznemiren Promjenjiv Nagao Optimistilčan aktivan EKSTRAVERTIRANSANGVINIK Društven Otvoren Govorljiv Pristupačan Lakomislen Živahan Bezbrižan vođa INTROVERTIRANMELANKOLIK Sjetan Tjeskoban Krut Trezven Pesimističan Suzdržan Nedruštven Tih STABILANFLEGMATIK Pasivan Oprezan Promišljen Smiren Kontroliran Pouzdan Postojan Miran - pod TEMPERAMENTOM se podrazumijeva način čuvstvenog reagiranja pojednica KARAKTER je sustav motivativnih svojstava: vrijednosti.

traže jake podražaje iz okoline .društveniji INTROVERTI .osjetljiviji somatski živčani sustav .razlike izmeđz ekstraverata i introverata: EKSTRAVERTI .INTROVERZIJE.izbjegavaju uzbudljive promjene .u prosjeku uspješniji učenici EKSTRAVERTI .izražena potreba za promjenom . GENETSKA UVJETOVANOST TEMELJNIH ČUVSTVENOMOTIVATIVNIH DIMENZIJA LIČNOSTI I ODGOJIVOST - GENETSKA OSNOVA EKSTRAVERZIJE. stavove i navike .slabije pobudljivi . ali spremni na bogatije afektivne odnose ODGOJNE IMPLIKACIJE: INTROVERTI .3.uzbuđenje teže nastaje i brže nestaje .manifestno nesocijabilni. lakše se socijaliziraju .manje osjetljiv somatski živčani sustav .lakše se uvjetuju pa lakše uče vrijednosti.odgojljiviji.uzbuđenja jača i trajnija .izbjegavaju jake podražaje iz okoline .

manje odgojivi .hormonska uvjetovanost psihoticizma .teže se uvjetuju .u prosjeku manje uspješni učenici - GENETSKA OSNOVA NEUROTICIZMA – EMOCIONALNE STABILNOSTI u NEUROTIKA je osjetljiviji vegetativni živčani sustav temperament je osobe pretežito urođen ODGOJNE POSLJEDICE NEUROTICIZMA: lako se čuvstveno uvjetuju (ali ne moraju biti lako odgojivi) iskrivljeno doživljavaju odgojne postupke odgoj je sliženiji pa mora biti visoko individualiziran ODGOJIVOST (SOCIJALIZACIJA) STABILNI INTROVERTI + NEUROTIČNI EKSTRAVERTI – NEUROTIČNI INTROVERTI +/STABILNI EKSTRAVERTI +/- - GENETSKA OSNOVA PSIHOPATIJA.ženske razlike na P..mogući genetski označivač psihopatije je HLA-B27 muško.muškarci.skali.

čuvstvena reaktivnost pojedinca (temperament) je većim dijelom urođena. viših motiva vodi njihovom slabljenju. a ponašanje kojim se izražavaju i zadovoljavaju naučeno. važni dugoročni ciljevi (vrijednosti). O temperamentu ovisi i odgojivost pojedinca 2. a poticanje vodi jačanju 3. i načini njihova postizanja se uče.oslabljena homeostaza središnjeg živčanog sustava PSIHOPATI se teže odgajaju: ne interioriziraju društvene vrijednosti slabije se moralno razvijaju teže ih je zaplašiti spremni na veće opasnosti (kriminalne aktivnosti) recidiviraju društvena okolina nastoji smanjiti genetske varijacije . Potiskivanje tzv. tj. razlike u brzini i kvaliteti učenja vrijednosti. stavova i navika su urođene i organski su uvjetovane . univerzalni motivi su kao takvi urođeni. individualne razlike u odgojivosti (ne u odgojenosti).- BIOLOŠKA OSNOVA PSIHOTICIZMA. No postoje urođene sklonosti (dispozicije) za usvajanje određenih vrijednosti te stavova i navika što su s vrijednostima povezane 4. Socijalno učenje može također djelovati na intenzitet onih urođenih motiva što nisu presudni za preživljavanje. postizanjem kojih se univerzalni motivi zadovoljavaju.zaključci: 1.

SITUACIJSKI ČIMBENICI PROSOCIJALNOG PONAŠANJA - situacijski čimbanici prosocijalnog ponašanja: 1) utjecaj drugih ljudi (nagrade i kazne) 2) nazočnost drugih ljudi . RAZVOJ MORALNE SVIJESTI - moralna svijest može se operacijski definirati kao sustav moralnih vrijednosti što tvore moral funkcionalističko objašnjenje.moral služi regulaciji socijalnog ponašanja relativnost moralnih normi razmjerno univerzalne moralne vrijednosti moral sukobljenih društvenih skupina 4.4.1.

3) značajke podražaja za prosocijalno ponašanje 4) stupanj potrebe za pomoći 5) interpretacija uzroka nevolje 6) cijena pomaganja 7) cijena uskraćivanja pomoći fenomen pasivnog promatrača 4. PROSOCIJALNOST KAO OSOBINA LIČNOSTI .2.

stvara se super ego moralna motivacija je egocentrična osoba je u procesu moralnog razvoja pasivna.- istraživanja prosocijalnog ponašanja skala altruizma 50% razlika u altruizmu genetski uvjetovano 4. na nju djeluju vanjski utjecaju .3. TEORIJE MORALNOG RAZVOJA - najpoznatije teorije: 1) PSIHOANALITIČKA TEORIJA RAZVOJA MORALNOSTI 2) KOGNITIVNE TEORIJE MORALNOG RAZVOJA 3) TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA 1) PSIHOANALITIČKA TEORIJA RAZVOJA MORANOSTI moral se usvaja s psihoseksualnim razvojem okolina djeluje represivno.

6 stupnjeva moralne razvijenosti b) svaki je stupanj strukturirana cjalina što je kvalitativno različita od ostalih c) redosljed stupnjeva je stalan i univerzalan.2) KOGNITIVNE TEORIJE MORALNOG RAZVOJA pretpostavka da je intelektualni razvoj i razvijenost pretpostavka moralnog razvoja zrelost J. stupanj: tzv.djetetov egocentrizam 2.2 stupnja moralne razvijenosti: 1. PIAGET i L.1958. ali ne i dovoljan uvjet više razine moralnog rasuđivanja f) glavni mehanizam razvoja moralnog rasuđivanja je KOGNITIVNI SUKOB g) spremnost na djelovanje u skladu s moralnim prosudbama raste s razinom moralne razvijenosti - stupnjevi moralnog razvoja: a) PREDKONVENCIONALNA RAZINA 1. PIAGET. stupanj: AUTONOMNA MORALNOST. STUPANJ: ne uzimaju se u obzir interesi drugih 2. pri čemu viši stupanj reintegrira niže razvojne strukture moralnog mišljenja e) viši stupnjevi mišljenja su nužan. HETERONOMNA MORALNOST.: a) moralne su promjene sekvencijalne i očituju se u 3 razine s po 2 stupnja na svakoj. a stupnjevi su hijerarhijski organizirani d) viši stupnjevi zamjenjuju niže. STUPANJ: pravila se prihvaćaju radi socijalnog odobravanja .razumijevanje moralnih pravila - KOHLBERGOVA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA. STUPANJ: sukob interesa rješava se instrumentalnom razmjenom b) KONVENCIONALNA RAZINE 3. KOHLBERG J.

STUPANJ: podržava se društveni red radi dobrobiti društva c) POSTKONVENCIONALNA RAZINA: 5. no i adolescenti i odrasli empirijske provjere KOHLBERGOVE TEORIJE empirijska nepotvrđenost postavki KOHLBERGOVE teorije moralno ponašanje određeno je ne samo stupnjem moralnog rasuđivanja nego i moralnom motivacijom što nije povezana s moralnim rasuđivanjem i karakteristikama situacije 3) TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA.djeca mlađa od 9 godina. STUPANJ: zakoni se poštuju radi općeg dobra 6. STUPANJ: univerzalna etička načela - predkonvencionalna razina.supstantivno instrumentalno muvjetovanje do moralne krize dolazi kad se nagrađuje društveno štetno ponašanje . BANDURA objašnjava moralno ponašanje po modelu.4.A.

na prvom stupnju predkonvencionalne moralnosti osoba vodi računa samo o svojim potrebama 2. ponašanje mora biti voljno započeto. interes ljudske vrste. mora biti poduzeto s namjerom poboljšanja dobrobiti drugih ljudi 3. mora isključivati pčekivanje nagrada . univerzalna ljudska prava - nesklad između moralnog rasuđivanja i moralnog ponašanja očito se mora objasniti pomoću nekognitivnih osobina ličnosti 4. na drugom stupnju predkonvencionalne razine priznaje se postojanje interesa drugih ljudi 3. OBJAŠNJENJE ALTRUISTIČKOG PONAŠANJA - PROSOCIJALNO PONAŠANJE je namjerno ponašanje što ima pozitivne posljedice za druge ljude ALTRUISTIČKO PONAŠANJE je nesebično prosocijalno ponašanje ALTRUISTIČKI PARADOKS se objašnjava pomoću unutarnjih samonagrađujućih čuvstvenih procesa. na višem stupnju konvencionalne razine podržava se društveni red 5. na nižem stupnju konvencionalne razine vodi se računa o interesima društvene grupe 4. slobodno od prisile 2. i 6. empatija.4. osjećaj moralne dužnosti kriteriji altruističkog ponašanja: 1. tj.- prema svim teorijama moralnosti temeljni kriterij moralnosti je KRITERIJ BRIGE ZA DRUGE LJUDE 1.

a) POUNUTRENE NORME POMAGANJA - socijalno normativni pristup objašnjenju prosocijalnog ponašanja: 1) NORMA SOCIJALNE ODGOVORNOSTI propisuje pomoć osobama koje su zavisne 2) NORMA RECIPROČNOSTI propisuje da se treba pomoći ljudima koji su nama pomogli 3) NORMA PRAVEDNOSTI propisuje pomaganje ljudima koji su nedužni u lošijem položaju OSOBNE NORME PONAŠANJA su vrijednosti što ih je osoba pounutrila ili ih je sama proizvela .

- osjećaj moralne dužnosti opći normativni model pomaganja proces donošenja odluke o pružanju pomoći: 1) percipiranje potrebe 2) osjećaj moralne dužnosti 3) evaluacija nagrada i kazni 4) reinterpretacija situacije 5) djelovanje reakcije na osobe u nevolji pomaganje je egoističko ako je njegov cilj smanjenje vlastite neugode pomaganje je altruističko ako je njegov cilj dobrobit druge osobe.empatija osjećaj empatije je specifična razlika između egoističke i altruističke motivacije prosocijalnog ponašanja cijena pomaganja cijena bijega b) EMPATIJA I NJEZINE DETERMINANTE - KOGNITIVNA EMPATIJA sastoji se u razumijevanju i prihvaćanju uloge i gledišta druge osobe.povezana s percipiranjem ČUVSTVENA EMPATIJA je emocionalni odgovor na uvjete u kojima se nalazi druga osoba individualne razlike u sposobnosti empatiziranja razlike u sposobnosti empatiziranja uvjetuju razlike u altruističkoj motivaciji prosocijalnog ponašanja što znači da djeluju i na samo prosocijalno ponašanje .

- genetska uvjetovanost empatiziranja čuvstveno osjetljivije osobe imaju veću sklonost empatije psihotici.nesposobnost empatiziranja altruistička se motivacija prosocijalnog ponašanja objašnjava čuvstvenom empatijom c) INTEGRATIVNO OBJAŠNJENJE PROSOCIJALNOG PONAŠANJA - interakcija kognitivnih i čuvstvenih osobina kod KOHLBERGA.čuvstvena praznina ispitivanje međuodnosa: 1) moralnog rasuđivanja 2) empatije 3) moralnog ponašanja učinci empatije na moralno ponašanje moderirani su zrelošću moralnog rasuđivanja d) OBRAZOVNE I ODGOJNE IMPLIKACIJE SPOZNAJA O MORALNOM RAZVOJU .

NORMATIVNA PEDAGOGIJA e) FILOZOFSKA ISTRAŽIVANJA MORALNOG ODGOJA - 2 osnovne skupine problema: a) ciljevi moralnog odgoja b) promišljanje prikladnih sredstava za postizanje ciljeva pitanja vodećih moralnih vrijednosti kao ciljeva moralne edukacije prikladna sredstva moralnog odgoja analiza i vrednovanje znanstvenih istraživanja moralnih problema sadržaji moralnog odgoja motrišta razmatranja moralnih vrijednosti: .TEOLOGIJA .moralna pitanja odgoja promišljaju: .NORMATIVNA FILOZOFIJA .čuvstvena reaktivnost je u velikoj mjeri genetski uvjetovana .odgoj ne može biti moralno neutralan .učinci socijalizacije ovise o : a) načinu učenja vrijednosti što je tijekom socijalizacije primljen b) usklađenosti socijalizacijskog djelovanja različitih nositelja socijalizacije c) odgojivosti osobe d) njezinim dispozicijama za moralno ponašanje ..

1) NATURALISTIČKO 2) INTUITIVNO 3) IDEALISTIČKO 4) POVIJESNO 5) RACIONALISTIČKO 6) TEOLOŠKO 7) UNIVERZALISTIČKO 8) NEVRIJEDNOSNO ZNANSTVENO - filozofske teorije odbacuju: 1) indoktrinaciju 2) mehaničko učenje 3) vježbu bez razmišljanja i analize 4) konformiranje pravilima bez prosuđiivanja njihove ispravnosti - važni etički koncepti: 1) moralna pravila 2) moralne vrijednosti 3) etički skepticizam 4) pojam dobra i zla 5) moralna odgovornost 6) moralno rasuđivanje .

moralna autonomija i propisani sadržaji glavni pristupi moralnom odgoju: 1) ROMANTIČNI PRISTUP.dijete je pasivni primatelj vrijednosti 3) KOHLBERGOV PROGRESIVNI PRISTUP.7) relativizam i univerzalizam 8) razlika između rasuđivanja i ponašanja - primjenom LAKATOŠEVIH referencijskih okvira filozofi znanosti kritički ocijenili: 1) KOHLBERGOVU TEORIJU MORALNOH RAZVOJA 2) PIAGETOVU GENETIČKU EPISTEMOLOGIJU 3) HEGELOVU DIJALEKTIKU - univerzalne pojave.dijete uključuje u proces moralnog odlučivanja čime razvija moralnu odgovornost .stvara moralnu neravnotežu u odgajaniku što vodi njegovoj većoj moralnoj autonomiji 4) PRISTUP DISKURSA.„ključevi vremena“ problem etičkog relativizma pluralizam vrijednosnih orijentacija proizvodi ETIČKI RELATIVIZAM odgojne reakcije na pluralizam: 1) DOGMATIZAM 2) RELATIVIZAM 3) URAVNOTEŽENI PRISTUP odgoj između indoktrinacije i anarhije pedagoškiparadoks moralnog odgoja. škola Summerhill) 2) TEHNOLOŠKI PRISTUP.dijete je a priori dobro i treba ga zaštititi od djelovanja društva (pr.kulturna transmisija.

5.

SVESTRANI RAZVOJ LIČNOSTI- MIT ILI STVARNOST?

-

normativne discipline propisuju ciljeve edukacije, nenormativne discipline ih istražuju polazište- velike psihologijske teorije:

1) BIHEVIORIZAM 2) GEŠTALT PSIHOLOGIJA 3) HUMANISTIČKA PSIHOLOGIJA 4) KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA PSIHOANALIZA- neprikladna za testiranje odgojnog ideala

5.1. BIHEVIORIZAM I SVESTRANI RAZVOJ LIČNOSTI

-

eksperimentalno istraživanje i objektivno mjerenje J.B. WATSON

-

rani bihevioristi- učenje uvjetovanjem bihevioristički pogled na razvoj ličnosti u cjelini je deterministički ličnost, očitovana ponašanjem, uvjetovana je posljedicama operantnog ponašanja OPERANTNO PONAŠANJE POTKREPLJENJE PRIMARNO POTKREPLJENJE SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI I KAZNE ZAKON EFEKTA radikalni biheviorizam- J. B. WATSON neobiheviorizam doprinos biheviorizma istraživanju i rješavanju:

1) odgoja u ranom djetinjstvu 2) osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja 3) obrazovanja osoba s posebnim potrebama 4) programiranog učenja 5) problema osobne prilagodbe modifikacijom ponašanja suvremeni bihevioristi- SKINNER- protiv primjene represivnih mjera u odgoju, primjena biheviorizma na društvo biheviorizam drži potencijal obrazovanja i odgoja dovoljnim za formiranje ličnosti prema idealu njezine svestrane razvijenosti biheviorizam potcijenjuje ulogu nasljeđa u razvoju ličnosti

5.2. GEŠTALT PSIHOLOGIJA I UČENJE

-

GESTALT (njem.)= organizirana cjelina nastala u Njemačkoj kao reakcija na strukturalističku i biheviorističku psihologiju osnovna postavka- cjelina nije zbroj dijelova već struktura W. KOHLER- UČENJE UVIDOM učenje s razumijevanjem

5.3. HUMANISTIČKA PSIHOLOGIJA I SAMOOSTVARENJE

-

nastala u SAD kao reakcija na biheviorizam i psihoanalizu A. MASLOW, C.R. ROGERS potreba za samoostvarenjem- osnovni ljudski motiv razvoj ličnosti- edukacijski potencijal ne svestrani razvoj ličnosti već samoostvarenje

-

neostvarivost svestranog razvoja- 2 razloga:

1) ljudi neće 2) ljudi ne mogu teoretičari edukacije- fleksibilna interpretacija umjesto rekonceptualizacija svestranog razvoja

a) KAKVA JE LJUDSKA NARAV

-

polazište: čovjek je po naravi dobar antisocijalnost je posljedica loših prilika testiranje hipoteze o dobroj naravi čovjeka dobrota nije urođena MASLOW: samo se discipliniranoj i odgovornoj osobi može dopustiti činiti što hoće aktualizacija svih potencijala nepoželjna zaštita od antisocijalnosti:

1) odgojem 2) propisima i običajima situacijska regulacija ponašanja ograničavanja moći pojedinaca, skupina i država- demokracija je sustav kontrole vlasti težište nadzora na situacijskim čimbenicima

pohrane i pronalaženja znanja 2) spoznaje o različitim vrstama pogrešaka i nedostacima u znanju 3) spoznaje o samoprocjenjivanju. BARTLETT. samoregulaciji i korektivnim mehanizmima .teorija ličnosti o personalnim konstruktima kognitivna su istraživanja proizvela 3 vrste spoznaja što su primjenjive u edukaciji: 1) spoznaje o načinu stjecanja. PIAGET. KELLY.4.A. J. MILLER KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA je najviše doprinjela obrazovanju i odgoju G. G. BRUNER.5. J. KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA I NJEZINE PRIMJENA U OBRAZOVANJU - istaknuti kognitivni psiholozi: F.

.

spoznajnih i čuvstvenih procesa što se odvijaju u osobi koja uči uči se: klasičnim uvjetovanjem.VII. NAČINI (OBLICI) UČENJA - učenje je razmjerno trajna promjena subjekta i rezultat je vlastite psihičke aktivnosti. tj. po modelu ili uvidom asocijativne i kognitivne teorije učenja obrazovanje i odgajanje je organizirano (namjerno) učenje obrazovanje se temelji na složenijim oblicima učenja (učenje po modelu i uvidom) odgajanje se odvija uz pomoć jednostavnijih oblika učenja: klasičnog i instrumentalnog uvjetovanja učenje nije jedinstvena psihološka pojava oblici učenja: 1) UČENJE KLASIČNIM UVJETOVANJEM 2) UČENJE INSTRUMENTALNIM ILI OPERANTNIM UVJETOVANJEM (+ serijalno i diskriminacijsko učenje) 3) UČENJE PO MODELU ili OPSERVACIJSKO UČENJE 4) UČENJE UVIDOM ili KOGNITIVNO UČENJE postoje još UČENJE SERIJA (SERIJALNO UČENJE) i UČENJE RAZLIKA (DISKRIMINACIJSKO UČENJE) . instrumentalnim ili operantnim uvjetovanjem.

tj.učenje osobina ličnosti što sadrže čuvstvenu sastavnicu. ima značajnu ulogu u odgoju ljudi behavior terapija - .- 2 teorije učenje: 1) ASOCIJATIVNA TEORIJA UČENJA a) TEORIJA DODIRA b) TEORIJA POTKREPLJENJA 2) KOGNITIVNA TEORIJA UČENJA nema jedinstvenog objašnjenja svih oblika učenja 1.pokusi na psima WATSON i RAYNOR otkrili ČUVSTVENO UVJETOVANJE. bezuvjetno izaziva PAVLOV. tj. zajedno ili nešto prije podražaja što tu reakciju prirodno. UČENJE KLASIČNIM UVJETOVANJEM - neki podražaj koji prirodno ne izaziva reakciju počne tu reakciju izazivati pod uvjetom da se dovoljno često pojavi u paru.

Potrkepljenje ili kazna moraju se dogoditi istodobno s ponašanjem ili neposredno nakon ponašanja 2) dosljednost u nagrađivanju odnosno kažnjavanju ponašanja 3) intenzitetu nagrade i kazne 4) osobinama pojedinca o kojima ovisi i njegova reaktivnost na različite posljedice nagrada i kazna: 1) DJELOVANJE NA PONAŠANJE 2) SUBJEKTIVNE KATEGORIJE 3) DOŽIVLJENI INTENZITET OVISAN O ČUVSTVENOJ REAKTIVNOSTI PRIMARNI POTKREPLJIVAČI (pr.visoko individualizirano učenje . ocjene.L.UČENJE OPERANTNIM (INSTRUMENTALNIM) UVJETOVANJEM - OPERANTNO PONAŠANJKE E. voda) SEKUNDARNI POTKREPLJIVAČI (pr.uči se nagradama. a odučava kaznama instrumentalno se uče: 1) znanja 2) vještine 3) konativne osobine (vrijednosti. stavovi i navike) PROGRAMIRANO UČENJE. hrana.pokusi na životinjama učenje pomoću pokušaja i pogrešaka ZAKON EFEKTA.POTKREPLJENJE/ NEGATIVNO POTKREPLJENJE eksperimentalno je utvrđeno kako djelovanje nagrade i kazne na ponašanje ovisi o sljedećim faktorima: 1) duljini vremena proteklog između ponašanja i posljedica ponašanja. novac) optimalni odnos nagrada i kazba.vjerojatnost ponašanja što izaziva pozitivne posljedice SKINNER. THORNDIKE.

UČENJE PO MODELU (UČENJE OPONAŠANJEM. instrumentalno uvjetovanje i učenje po modelu uči se operantnim uvjetovanjem: 1) vrijednosti 2) stavovi 3) interesi 4) navike učenje navika 2.- MODIFIKACIJA PONAŠANJA.kombinira klasično uvjetovanje. UČENJE PROMATRANJEM) .

zapravo je vrsta štedljivog instrumentalnog uvjetovanja složeniji kognitivni procesi u temelju oponašanja oponašaju se uspješni.- neracionalnost učenja uvjetovanjem skupoća učenja uvjetovanjem učenje po modelu. supstitutivnog i samopotkrepljenja) učenje po modelu. a ne nauspješni modeli: 1) neuspješne osobe ako ih subjekt cijeni 2) osobe s kojima se subjekt identificira 3) osobe s kojima je subjekt čuvstveno povezan 4) osobe s kojima subjekt nije čuvstveno povezan razine učenje oponašanjem: 1) IMITACIJA 2) MODELIRANJE .još i : 1) učenje oponašanjem 2) socijalno učenje 3) učenje imitacijom 4) učenje identifikacijom 5) učenje promatranjem 6) opservacijsko učenje BANDURA.učenje po modelu.3 sastavnice: 1) subjekt promatra ponašanje modela 2) pamti ono što percipira 3) izvodi zapamćeno kad je za to motiviran nema oponašanja bez potkrepljenja (neposrednog. što se temelji na zamjenskom potkrepljivanju.

3) VERBALNO MODELIRANJE APSTRAKTNO MODELIRANJE KOGNITIVNO MODELIRANJE UČENJE PROMATRANJEM (OPSERVACIJSKO UČENJE). mišljenje . kognitivno ili inteligentno učenje tu prevladavaju viši kognitivni procesi.utemeljeno na očekivanju određenih posljedica nekog ponašanja 3. tj. UČENJE UVIDOM (KOGNITIVNO UČENJE) - učenje uvidom.

- psiholog TOLMAN. dolazi do naglog napretka jer se broj ranijih pogrešaka drastično smanjuje 3) naučeno ponašanje uspješno se primjenjuje ne samo u situaciji učenja nego i u sličnim situacijama prednosti učenja uvidom: 1) brže 2) trajnije 3) veća transferna vrijednost 4) više doprinosi razvoju kristalizirane inteligencije smislenost gradiva injteligentniji više uče uvidom logičke veze se pamte duže od prostornih i vremenskih odnosa uvid omogućuje distinkcije i generalizacije kombiniranje uvida i operantnog uvjetovanja pri rješavanju problema uvidom se uči: 1) intelektualne vještine 2) kognitivne strategije kognitivna sastavnica vrijednosti. stavova i navika .KOGNITIVNA TEORIJA UČENJA glavne značajke učenja uvidom: 1) do rješenja (uvida) dolazi odjednom (ali ne i odmah) 2) pošto je došlo do uvida.

PAMĆENJE I UČENJE - odnos pamćenja i učenja objašnjava se pomoću koncepta procesiranja informacija kognitivna psihologija objašnjava učenje pomoću kognitivnog i konativnog potencijala učenika .VIII.

PRONALAŽENJEDUGOROČNO PAMĆENJE.SPOSOBNOST PAMĆENJA.SENZORNO PAMĆENJEKRATKOROČNO PAMĆENJE. SUSTAV PROCESIRANJA INFORMACIJA - analogija čovjeka s računalom: PODRAŽAJI (INFORMACIJE).- PAMĆENJE.POZORNOST. kodiranje.neposredno obnavljanje informacija. pronalaženje i dosjećanje trajanje informacije u pemćanju: - 1) SENZORNO (do 2 sekunde) 2) KRATKOROČNO (do 15 sekundi) 3) DUGOROČNO (trajno) informacije se organiziraju u skladu s tzv. ponavljanje.povezuje učenje i pamćenje model kognitivnog procesiranja 1.DOSJEĆANJE. KODIRANJE KONTROLNI PROCESI: pozornost.M.FAKTOR.viši kognitivni procesi .PONAVLJANJE. KOGNITIVNIM SHEMAMA TRAJNOST PAMĆENJA ovisi o : 1) DUBINI OBRADE (kognitivni napor) 2) ŠIRINI OBRADE pozornost informacije prelaze iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje ne samo njihovom obradom nego i ponavljanjem 2 vrste ponavljanja: 1) ODRŽAVAJUĆE PONAVLJANJE.individualne razlike model procesiranja informacija. kratkoročno pamćenje 2) ELABORATIVNO PONAVLJANJE.

- održavajuće i elaborativno ponavljanje su 2 pola kontinuuma uporaba informacija.RADNO PAMĆENJE 2. ZABORAVLJANJE .

novo učenje potire stare informacije 4) Uzroci što OTEŽAVAJU PRONALAŽENJE OBAVIJESTI U DUGOROČNOM PAMĆENJU.proaktivna interferencija. kratkoročnog i dugoročnog pamćenja gube zbog samog protoka vremena tijekom kojeg informacije nisu bile korištene 2) TEORIJA MOTIVIRANOG (NAMJERNOG) ZABORAVLJANJA.FREUD.- nemogućnost pronalaženja informacija u dugoročnom pamćenju iznimka su AUTONATIZIRANE VJEŠTINE 2. negativni i pozitivni transfer. PROCES UČENJA U OBRAZOVANJU . znakovi dosjećanja 3.informacije se iz skladišta senzornog. TEORIJE ZABORAVLJANJA - 3 osnovne teorije: 1) TEORIJA SPONTANOG ZABORAVLJANJA.1.golem broj informacija.ljudi su skloni zaboraviti neugodne doživljaje 3) TEORIJA RETROAKTIVNE INTERFERENCIJE.

- objašnjavanje oblika učenja: 1) UVJETOVANJE.KOGNITIVNO 3) PO MODELU.1.EKLEKTIČKI pomak od biheviorističkom ka kognitivnom tumačenju učenja integracija EMPIRISTIČKE i RACIONALISTIČKE epistemološke tradicije 3. KOGNITIVNI KONCEPT SMISLENOG UČENJA U OBRAZOVANJU - razlike između složenih i jednostavnih oblika učenja 1) smisleno učenje je aktivno 2) smisleno učenje je konstruktivno 3) smisleno učenje je kumulativno 4) smisleno učenje je usmjereno k cilju integrirano istraživanje učenja i poučavanja 3.2.BIHEVIORISTIČKI 2) UVIDOM. MODEL UČENJA U OBRAZOVANJU .

djeluju na rezultate učenja posredno putem ostalih procesa 1) ASOCIJATIVNO UČENJE.odnosi se na čuvstvena stanja KOGNITIVNI STIL.EMPIRISTIČKI PRISTUP POČETNO STANJE KOGNITIVNI ČIMBENICI KONATIVNI ČIMBENICI KONTEKST UČENJA PROCES UČENJA KONAČNO STANJE REZULTATI UČENJA - MEDIJATORI UČENJA.primarna intelektualna sposobnost induktivnog rezoniranja 4) METAKOGNITIVNI PROCES UČENJA uključuje: a) definiranje problema učenja .tijekom dugotrajnog izvođenja dolazi do autonatizacije vještina 3) UČENJE INDUKTIVNIM MIŠLJENJEM.odnosi se na karakterističan način rješavanja intelektualnih zadataka PROCES UČENJA: 1) ASOCIJATIVNI PROCESI UČENJA.uče se odnosi među jednostavnim odnosima 3) PROCESI INDUKTIVNOG MIŠLJENJA (REZONIRANJA) kojima se konstruirani odnosi organiziraju u koherentne strukture 4) METAKOGNITIVNI PROCESI.- područja istraživanja: 1) KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA.jednostavni odnosi 2) PROCEDURALNI PROCESI UČENJA.ovisi o kognitivnim i konativnim faktorima 2) PROCEDURALNO UČENJE.proces skladištenja informacija KONATIVNI POTENCIJAL UČENJA.RACIONALISTIČKI PRISTUP 2) BIHEVIORIZAM.

3. UČENJE UČENJA .znanje o nečemu 2) PROCEDURALNE VJEŠTINE.sadrže znanja o tome kako nešto naučiti POČETNA STANJA KOGNITIVNI ČIMBENICI PREDZNANJE POSTOJEĆE VJEŠTINE RADNA MEMORIJA BRZINA PROCESIRANJA ČUVSTVENO STANJE STIL UČENJA KONATIVNI ČIMBENICI PROCES UČENJA METAKOGNICIJA ASOCIJATIVNO UČENJE PROCEDURALNO UČENJE INDUKTIVNO REZONIRANJE REZULTATI UČENJA DEKLARATIVNI ISKAZI SHEME MENTALNI MODEL PRAVILA VJEŠTINE AUTOMATIZIRANE VJEŠTINA PROCEDURALNI 3.b) formuliranje plana za postizanje cilja c) utvrđivanje sredstava za ostvarenje plana d) izvođenje plana e) moretnje napredovanja i utvrđivanje problema što se pojavljuju pri izvođenju plana f) sumiranje rezultata učenja - REZULTATI UČENJA su promjene u strukturi znanja što su posljedica nakog procesa učenja 1) DEKLARATIVNO ZNANJE.

znanje o sadašnjem i budućem kontekstu gdje stečeno znanje može biti korisno - KOGNITIVNE STRATEGIJE UČENJA obuhvaćaju: 1) stvaranje i održavanje pozitivnog stava odnosno motivacije za učenje 2) određivanje optimalnih odnosa među dijelovima gradiva 3) povezivanje novih informacija i postojećeg znanja pomoću različitih načina obrade informacija 4) održavanje pozornosti pri učenju 5) provjeravanje razumjevanja sadržaja učenja 6) nadzor napredovanja tijekom učenja - uobičajene vještine učenja: 1) vještina upravljanja vremenom 2) tehnika slušanja predavanja 3) tehnika bilježenja predavanja 4) vještina čitanja 5) vještina rješavanja testova znanja 6) vještina ovladavanja ispitnom tremom . znanje o zadacima što ih treba savladati 3. integriranja i primjene novog znanja 4. znanje o sebi kao učeniku 2.- strategije i vještine samog učenja a) ZNANJA O STRATEGIJAMA UČENJA 1. znanje o postojećim strategijama i vještinama stjecanja. predznanje o području učenja 5.

praćenje napretka 3) SAMOREGULACIJA.poznavanje vlastitih sposobnosti za učenje 2) MOTRENJE.korektivni postupci c) VJEŠTINE UČENJA - akademske sposobnosti ili vještine učenja su skup naučenih kompetencija što povećavaju uspješnost učenja vještine učenja: 1) vještina čitanja .- stjecanje strategija i vještina učenja je razvojni proces što prolazi kroz 3 faze: 1) tijekom osnovnoškolskog razdoblja razvija se METAKOGNICIJA 2) tijekom srednjeg i visokog obrazovanja razvijaju se vještine učenja i oblikuju stavovi prema učenju 3) tijekom odraslosti razvijaju se KOGNITIVNI STILOVI u učenju b) METAKOGNITIVNO ZNANJE - znanje o kogniciji METAKOGNICIJA je znanje pojedinca o kognitivnim procesima i uporabom znanja metakognicija ima 3 faze: 1) SVJESNOST.

gradivo se uči u cjelini.2) upravljanje vremenom učenja 3) metode učenja (parcijalna.kombinacija parcijalne i globalne - ELABORATIVNE STRATEGIJE. globalna. progresivna) 4) elaborativne strategije - metode učenja: 1) PARCIJALNA METODA. bez podjela 3) PROGRESIVNA METODA.najsloženije vještine učenja: a) otkrivanje odnosa između čestica znanja što se nastoje zapamtiti b) povezivanje novoga znanja s prethodno naučenim c) pronalaženje analogija d) izvođenje zaključaka .veće cijeline se podijeli na djelove 2) GLOBALNA METODA.

e) KOGNITIVNI STILOVI U UČENJU - 3 podjele: 1) REFLEKSIVAN STIL nasuprot IMPULZIVNOM .

KAGANrefleksivni ljudi su uporniji i uspješniji u rješavanju težih intelektualnih zadataka od impulzivnih 2) WITKIN. COX.HEMISFERIČNI nasuprot LIJEVO.2 dimenzije: KONKRETNO nasuprot APSTRAKTNOM i AKTIVNO nasuprot REFLEKSIVNOM.dobiju se 4 stila učenja: 1) KONVERGENTNI 2) DIVERGENTNI 3) ASIMILATORNI 4) PRILAGODLJIVI kognitivni stil .stil učenja što se prepoznaje u odnosu pojedinca prema kontekstu (polju) u kojem procesira obavijesti: a) OSOBE OVISNE O KONTEKSTU (GLOBALNI STIL) interpretiraju podatke ovisno o situaciji u kojoj se nalaze b) OSOBE NEOVISNE O KONTEKSTU (ANALITIČKI STIL) lakše mogu koristiti dijelove informacija neovisno o polju - HEMISFERICITET MOZGA: LIJEVA HEMISFERA: verbalni materijal DESNA HEMISFERA: vizualno. GOODENOUGH.spacijalni materijal - FRY i KOLB.HEMISFERIČNOM STILU 1) DIMENZIJA REFLEKSIVNOSTI NASUPROT IMPULZIVNOSTI. MOORE.2) STIL OVISAN O KONTEKSTU ili POLJU nasuprot STILU NEOVISNOM O KONTEKSTU ili POLJU (GLOBALAN nasuprot ANALITIČNOM) 3) DESNO.

IX. DOBNE RAZLIKE U SUBJEKTIVNIM ČIMBENICIMA UČENJA - cjeloživotno obrazovanje proteže se kroz sva životmna razdoblja razlike između mladih i odraslih: 1) promjene u osjetnim sustavima 2) promjene u skladištenju informacija 3) dobne razlike u pronalaženju informacija 4) dobne razlike u mišljenju .

PROMJENE U SKLADIŠTENJU INFORMACIJA - odrasli su manje uspješni u pohranjivanju informacija od mlađih odraslih uspješnost ovisi o strategiji obrade informacija 1.2. PROMJENE U OSJETNIM SUSTAVIMA - smanjenje apsloutne i diferencijalne osjetljivosti odraslih 1. DOBNE RAZLIKE U PROCESIRANJU INFORMACIJA 1.bolje kognitivne informacije 1.3.1. DOBNE RAZLIKE U MIŠLJENJU .4.1. DOBNE RAZLIKE U PRONALAŽENJU INFORMACIJA - ovise i o osobinama ličnosti i inteligenciji stariji odrasli teže pronalaze zapamćeno na razini: 1) prepoznavanja (opada sporije) 2) dosjećanja (opada brže) objašnjenje dobnih razlika.veći gubici u pretraživanju nego u skladištenju stariji osjetljiviji na interferenciju veće predznanje.

OGRANIČENJA U INTERPRETACIJI DOBNIH RAZLIKA - metodološka ograničenja naraštajni efekt (KOHORT EFECT) mladi naviknutiji na testove stariji bolje koriste3 kontekst valjalo bi istraživati u prirodnim prilikama. stavovi. a manje impulzivan stariji mogu bolje rješavati vrlo složene apstraktne probleme 1. motiva motivi čovjeka pokreću na aktivnost motivi mogu biti urođeni i naučeni: 1) UROĐENI MOTIVI se temelje na urođenim potrebama i univerzalni su 2) NAUČENI MOTIVI su vrijednosti.5.- većina odraslih se intelektualno razvija i nakon stjecanja formalnih operacija s godinama kognitivni stil je sve više refleksivan. interesi i navike . a ne u laboratoriju 2. DOBNE RAZLIKE U MOTIVACIJI ZA OBRAZOVANJE - motivacija je psihički proces zadovoljavanja potreba tj.

struktura modela motivacije 2) od sadržajnih teorija.najstarije. zakoni o motiviranju ponašanja 3) TEORIJE POTREBA.potrebe subjekta: a) MASLOWLJEVA HIJERARHIJSKA TEORIJA MOTIVACIJE i ALDERFEROVA modifikacije te teorije b) TEORIJA MANIFESTNIH POTREBA – MURRAY c) HERZBERGOVA DVOFAKTORSKA ili HIGIJENSKA TEORIJA MOTIVACIJE teoretsko objašnjenje motivacije: 1) od procesnih teorija. PROCESNA TEORIJA MOTIVACIJE - teorija radne motivacije.zajedničko . motivacija je pod nadzorom ljudske volje.2.spoznaje o ljudskim potrebama teorije motivacije opisuju: 1) procesne.2. pojedinac je sam odgovoran za svoje ponašanje 2) BIHEVIORISTIČKO objašnjenje je determinističko. teologija i filozofija. SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVACIJE - 3 škole mišljenja: VITALISTIČKE. BIHEVIORALNE PSIHOLOGIJA i RAZLIČITIH TEORIJA POTREBA 1) VITALISTIČKO mišljenje.motivacija pojedinca za neku aktivnost ovisi o 3 faktora: 1) o procjeni pojedinca može li određenu aktivnost uspješno izvesti 2) u njegovoj procjeni vjerojatnosti hoće li za postignuti učinak biti nagrađen 3) o privlačnosti što je nagrade imaju za tog pojedinca 2.uvjetovanost svakog ponašanja.1.

INTRINZIČKA I EKSTRINZIČKA MOTIVACIJA ZA OBRAZOVANJE - INTRINZIČKA MOTIVACIJA.cilj je stjecanje neke kompetencije nužne za postizanje ekonomskih i društvenih motiva motivacija s mijenja s potrebama početna dječja motivacija za obrazovanje je ekstrinzička razvoj intrinzičke motivacije za školovanje ovisan o : 1) intelektualnoj razvijenosti učenika 2) specifičnim sklonostima 3) načinu poučavanja 4) sadržaju učenja 5) školskoj i obiteljskoj klimi .dobne razlike 2.3.2) sadržajne.motiv za samoostvarenjem pomoću učenja EKSTRINZIČKA MOTIVACIJA.

- ekstrinzička motivacija.pragmatična i utilitarna 3) starijih.4.slobodno vrijeme i zdravlje obrazovna motivacija i niže potrebe promjena obrazovne motivacije s društvenim promjenama zanimanje najprediktivnije .profesionalna 2) srednjih. MOTIVACIJA ODRASLIH ZA OBRAZOVANJE - faktori koji utječu: 1) socijalni kontakt (zadovoljava se motiv za socijalnom interakcijom) 2) socijalna stimulacija (bijeg od frustracije svakodnevnog života) 3) profesionalno napredovanje 4) poboljšanje građanske efikasnosti 5) očekivanja drugih (pr. poslodavca) 6) spoznajni interes (učenje iz zadovoljstva) motivacija odraslih: 1) mlađih.motivacija za školske ocjene 2.

WEINER.2.životne prilike 2) INSTITUCIJSKE PREPREKE..srednje teški zadaci 2) slab.vanjski 2) trajni. REGULACIJA MOTIVACIJE ZA OBRAZOVANJEM - CROSS 1981. INSTITUCIJSKE i DISPOZICIJSKE: 1) SITUACIJSKE PREPREKE.negativna percepcija sebe MOTIV POSTIGNUĆA i izbor zadataka: 1) snažan.5.prikladnost uvjeta učenja 3) DISPOZICIJSKE (OSOBNE) PREPREKE.sistematizirao prepreke odraslih u 3 skupine: SITUACIJSKE.3 dihotomne kategorije neuspjeha i uspjeha: 1) unutarnji.trenutni .vrlo laki ili vrlo teški zadaci ATRIBUCIJSKA TEORIJA.

3) što ih je moguće nadzirati.što ih nije moguće nadzirati najnegativnije djeluju ovi uzroci: 1) mišljenje o vlastitoj nesposobnosti 2) trajno nepovoljne živorne okolnosti 3) nepovoljni kontekst učenja u školi potkrepljivači vezani uz: 1) obrazovnu ustanovu 2) životnu sotuaciju 3) rad zaposlenih .

KOGNITIVNO I PSIHOMOTORNO UČENJA (OBRAZOVANJE) - obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno učenja 1. PODRUČJA UČENJA (DUGOROČNOG PAMĆENJA) - glavna područja učenja: KOGNITIVNO. PSIHOMNOTORNI i AFEKTIVNI 1.X. VRSTE ZNANJA - GAGNEOV sustav kategorija: . PSIHOMOTORNO i AFEKTIVNO sadržaji učenja su KOGNITIVNI.1.

složenija deklarativna znanja 3) KOGNITIVNE STRATEGIJA.2. PSIHOMOTORNO UČENJE - psihomotorno učenje: 1) KOGNITIVNA FAZA.1) VERBALNE INFORMACIJE.razlika pamćenja prema vrsti zapamćenih informacija: 1) SEMANTIČKO PAMĆENJE. deklarativno znanje 2) INTELEKTUALNE VJEŠTINE.osnovne informacije 2) EPIZODNO PAMĆENJE.svjesna kontrola .vježbanje vještine 3) AUTOMATSKO ODVIJANJE VJEŠTINE.treba shvatiti strukturu vještine 2) FAZA POVEZIVANJA.nadzor kognitivnih procesa glavni cilj obrazovanja je naučiti misliti TULVING.podaci pohranjeni u dugoročnom pamćenju.kako su se dogodili događaji 1.

znanje o ciljevima 2) ČUVSTVENA SASTAVNICA. stavovima i navikama znanje ne mora pokrenuti ponašanja u vrijednostima dominira MOTIVATIVNA sastavnica u stavu dominira ČUVSTVENA sastavnica najvažniji afektivni cilj učenja. STAVOVI i NAVIKE sva motivativna svojstva sadrže 3 sastavnice: 1) SPOZNAJNA SASTAVNICA. AFEKTIVNO UČENJE (ODGOJ) - sadržaj afektivnog učenja su motivativna svojstva što nisu urođena: VRIJEDNOSTI (INTERESI).osjećaji 3) MOTIVATIVNA ili PONAŠAJNA SASTAVNICA.1.2. UČENJE STAVOVA .usvajanje stavova 2.intenzitet potrebe subjekta za ponašanjem u skladu sa svojim vrijednostima.

zaštita od raznih frustracija 3) FUNKCIJA MANIFESTIRANJA OSOBNIH VRIJEDNOSTI.- središnji stavovi su sastavni dio ličnosti stav olakšava suđenja a) FUNKCIJE STAVOVA - funkcije stavova: 1) INSTRUMENTALNA.samoostvarujuća funkcija stavova dolazi do izražaja u osoba snažne individualnosti KOGNITIVNA DISONANCA je nesklad u znanjima što čine kognitivnu sastavnicu stava b) TEORIJE KOGNITIVNE DISONANCE - usklađivanje kognitivne sastavnice na temelju posljedica ponašanja mehanizam usklađivanja djelovanje čuvstava na spoznajne procese: 1) PERCIPIRANJE 2) MIŠLJENJE 3) UČENJE 4) PAMĆENJE manipulacija stavova .korisni stav olakšava postizanje koristi 2) OBRAMBENA.

navike su odgojni cilj i sredstvo obrazovanja 2.2.3. ZAŠTO ŠKOLA VIŠE PBRAZUJE NEGO ŠTO ODGAJA - razlozi: 1) škola postoji uglavnom radi obrazovanja 2) lakše je upravljati obrazovnim procesom 3) škola ima manju konkurenciju u području obrazovanja odgojna snaga škole: djelovanjem na kognitivnu sastavnicu vrijednosti i stavova kurikulumska teorija . UČENJE INTERESA I NAVIKA - INTERESI su posebna vrsta vrijednosti NAVIKE su naučene motivativne osobine čovjeka za koje je bitna ponašajna sastavnica i označavaju razmjerno trajne akcijske tendencije razlika navika i stava.2.NAVIKE se uče.

.

kognitivne. afektivne i konativne odlike čovjeka .jedan od glavnih pravaca u psihologiji. Otkrića biheviorizma imaju veliku primjenu u odgoju i poučavanju CJELOŽIVOTNO OBRAZOVANJE.sustav međusobno povezanih oblika neformalnog i formalnog obrazovanja (stupnjeva školovanja). POJMOVNIK ALTRUISTIČKO PONAŠANJE. tj. Rani biheviorizam opisivao je ličnost pomoću ponašanja. te čuvstvene i motivativne osobine. dok moderni biheviorizam (neobiheviorizam) vodi računa i o unutarnjim psihičkim i organskim čimbenicima ponašanje.nesebično prosocijalno ponašanje. razmjerno trajna i univerzalna osobina čovjake prema kojoj je pojedince moguće konzistentno razlikovati. mladih i odraslih u sustav što omogućuje rasterećenje obrazovanja mladih i doživotno obrazovanje odraslih u skladu s promjenjivim potrebama društva i osobnim potrebama CRTA LIČNOSTI.XI.objašnjava kako ljudi interpretiraju različite događaje i uzroke svojih uspjeha i neuspjeha BIHEVIORIZAM. Crte ličnosti su sposobnosti. Može biti motivirano pounutrenim normama prosocijalnog ponašanja i čuvstvenom empatijom ATRIBUCIJSKA TEORIJA. a objašnjavao učenjem uvjetovanjem.važna. Istražuje zakonitosti ponašanja na temelju objektivnog opažanja i mjerenja. Koncept cjeloživotnog obrazovanja povezuje obrazovanje djece.

u EYSENCKOVOM modelu konativnog sektora ličnosti jedna od 3 temeljne urođene dimenzije. Prema novijem shvaćanju.visoko natprosječna razvijenost sposobnosti što omogućuje osobi postizanje natprosječnih učinaka u pojedinim područjima ljudske djelatnosti. . Znanstvenu edukologiju tvore psihologija. normativnih i empirijskih (znanstvenih) disciplina u obrazovanju i odgoju).) DUGOROČNO PAMĆENJE. glazbeni itd. Organska osnova E-I je osjetljivost somatskog živčanog sustava. EKSTRAVERZIJA.viši rodni pojam za obrazovanje i odgoj EDUKOLOGIJA. sociologija. Zajedno s emocionalnom stabilnošću (neuroticizmom) određuje temperament. O E-I ovisi odgojivost osobe. edukologija je integrativna znanost o obrazovno. ekonomika i antropologija obrazovanja i odgoja.DAROVITOST (NADARENOST). Darovitost iskazana u užem području naziva se talentom (pr.izvorno znači sustav analitičkih.odgojnim sustavima što objašnjava njihovu uvjetovanost i učinkovitost.pohranjivanje informacija na neodređeno vrijeme što omogućuje njihovo korištenje EDUKACIJA. Darovitost se najčešće povezuje s natprosječnim kvocijentom inteligencije (IQ> 130).INTROVERZIJA. Introverti su odgojiviji od ekstraverata pa zbog individualnih razlika E-I odgoj treba biti individualiziran.

Dolazi so izražaja pri rješavanju zadataka što zahtijevaju uvid u simboličke odnose i kreativno rješavanje problema. GENETIKA PONAŠANJA (BIHEVIORALNA GENETIKA) – interdisciplina što istražuje stupanj urođenosti pojedinih ljudskih osobina. EMPATIJA (KOGNITIVNA i ČUVSTVENA).S. Dosiže svoj maksimum između 14. prehranom i dr. Izrazito čuvstveno stabilne i izrazito neurotične osobe teže su odgojive od osoba s prosječnom emocionalnom stabilnošću. je u visokoj mjeri povezana s osjetljivošću autonomnog (vegetativnog) živčanog sustava. tj. Na altruističko ponašanje više djeluje čuvstvena nego kognitivna empatija. potičući ili onemogućavajući aktivnosti kojima se inducira razvoj dispozicija u određene osobine FLUIDNA INTELIGENCIJA. Kognitivna razvijenost djeluje na kakvoću čuvstvenog empatizirana. Vanjski čimbenici mogu na genotip (dispozicije) djelovati neposredno (fizikalno. Provodi se uz pomoć viših kognitivnih procesa.ponavljanje što vodi dubljoj obradi informacija.) ili posredno.motivacija aktivnosti kojom se nastoje postići neki ciljevi (pr. Čuvstvena empatija je suosjećanje s drugom osobom. a ne iz interesa) ELABORATIVNO PONAVLJANJE. Zajedno s E-I dimenzijom određuje temperament osobe. . EMOCIONALNA STABILNOST ( NEUROTICIZAM).nespecijalizirana ili apstraktna inteligencija pretežito uvjetovana genetskim čimbenicima.u EYSENCKOVOM modelu konativnog dijela ličnosti jedna od 3 pretežito urođene dimenzija.kognitivna se empatija sastoji u razumijevanju položaja i gledišta druge osobe. FENOTIP. učenik uči za ocjenu. kemijskim podražajima. omogućuje utvrđivanje ne samo genetskih nego i okolinskih determinanata ponašanja. Zbog dobrog planiranja istraživanja i obrade podataka multivarijatnim statističkim postupcima g. Ispituje se pomoću neverbalnih kulturalno nepristranih testova. E. mišljenja kojim se tijekom ponavljanja uviđaju novi odnosi među česticama znanja.EKSTRINZIČKA MOTIVACIJA. i 18.p.razvijene značajke osobe nastale uzajamnim djelovanjem genetskog potencijala (genotipa) i vanjskih čimbenika.omogućavajući. godina.

Karakterna svojstva su vrijednosti. P. a ne njegove materijalne ili socijalne posljedica. Nagrada je samo obavljanje ponašanja. Time se pojam karaktera diferencijalno određuje prema pojmu temperamenta i pojmu ličnosti.psihologijski pravac kojem je svojstveno shvaćanje kako je cjelina važnija od dijelova. . Psihičke pojave je moguće razumijeti samo ako se tretiraju kao strukturirane cjeline. nasljedna.. INTRINZIČKA MOTIVACIJA. tj. Ima znatnu primjenu u odgoju. organska osnova osobnosti INTELIGENCIJA.sustav razmjerno trajnih motivativnih odlika osobe.psihološki pravac što je razvio humanističku teoriju ličnosti.sposobnost uspješnog analaženja u novim situacijama. afektivnom učenju.način učenja reagiranja na podražaj pod uvjetom da je višekratno zadan zajedno s podražajem što bezuvjetno izaziva određenu reakciju. a samoostvarenje drži glavnom zadaćom edukacije. To su osobine što određuju smjer nečjeg ponašanja. interesi. KLASIČNO UVJETOVANJE. KARAKTER. postulira prosocijalnost čovjekove naravi. H. Osnovna je čovjekova potreba ostvarenje njegovih potencijala (dispozicija). tj.intrinzički motivirano ponašanje je samonagrađujuće. odnosno sposobnost rješavanja problema što ih nije moguće riješiti urođenim ili naučenim ponašanjem GEŠTALT PSIHOLOGIJA. Prema H. stavovi i navike. Dijelovi imaju značenje samo u sklopu cjeline. Glavni doprinos geštalt psihologije u obrazovanju je učenje rješavanjem problema HUMANISTIČKA PSIHOLOGIJA.GENOTIP.P.urođene dispozicije pojedinca.

osobit način kognitivnog reagiranja i ponašanja pri rješavanju različitih problema. u različitim područjima ljudske djelatnosti. ali je i pod znatnim djelovanjem učenja (obrazovanja). je dimenzija ličnosti što povezuje kognitivno i motivativno područje ličnosti. a dobiveni količnik pomnoži sa 100 (IQ= MD/KD X 100). Izračunava se dijeljenjem mentalne dobi osobe (MD).KOGNITIVNA DISONANCA.d.. odnosno natprosječno uspješno ponašanje što nije rezultat oponašanja. Mjeri se kulturalno pristranim testovima. K. Dolazi do izražaja u zadacima što zahtijevaju znanje i kognitivne vještine.mjera intelektualne razvijenosti pojedinca u odnosu na vršnjake.zadržavanje nedavnih doživljaja ili informacija pronađenih u dugoročnom pamćenju do 15 sekunda KREATIVNOST (STVARALAŠTVO). KVOCIJENT INTELIGENCIJE (IQ). obradu..spoj natprosječno razvijenih sposobnosti i motivativnih osobina ličnosti o kojima ovisi natprosječna proizvidnja novih orgnialnih proizvoda.teorija k. pohranjivanje i korištenje informacija) što omogućuje analiziranje funkcioniranja intelekta.specijalizirana inteligencija što se očituje u uspješnosti korištenja naučenih znanja i intelektualnih vještina. Kvocijent inteligencije je razmjerno postojan (stabilan) u razdoblju od predškolske dobi do adolescenmcije pa omogućuje predviđenje razvoja inteligencije . utvrđene dobno baždarenim testovima inteligencije. s kronološkom dobi osobe. KOGNITIVNI STIL. Zato se razvije tijekom čitava života. Rezultat je razvijenosti fluidne inteligencije. Kognitivni psiholozi su razvili model procesiranja informacija (obuhvaća prijam.najutjecajniji pravac u suvremenoj psihologiji.S. Za kreativno ponašanje nužni su i prikladni vanjski uvjeti što omogućuju kreativno ponašanje. objašnjava zašto ljudi nastoje uskladiti svoje stavove i ponašanje KOGNITIVNA PSIHOLOGIJA. KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA. Istražuje kognitivne procese što se odvijaju u osobi u vremenu između podražaja i reakcije. KRATKOROČNO PAMĆENJE.

čuvstvenih i motivativnih osobina što uvjetuju osobi svojstven način ponašanja. MORALNA SVIJEST. Navika se ne sastoji u samom naučenom ponašanju. Taj se proces očituje u motiviranom ponašanju čime se postižu ciljevi što služe zadovoljavanju motiva. Urođeni motivi.struktura važnih i razmjerno trajnih spoznajnih. interesi. METAKOGNICIJA.naučena tendencija reagiranja na određeni način u određenoj situaciji. s obzirom na svoju snagu.namjerna uporaba operantnog uvjetovanja radi djelovanja na ponašanje osobe MOTIVACIJA. MOTIVI. tvore hijerarhijski sustav motiva: od fiziološkim motiva do motiva samoostvarenja. usmjerava i održava ponašanje prema određenim ciljevima. motivativne oslike što tvore karakter osobe (vrijednosti. materinski motiv i motiv za aktivnošću. stavovi i navike) te tjelesna konstitucija. stavovi i navike NAVIKA. MODIFIKACIJA PONAŠANJA. .LIČNOST. Glavna polja ličnosti su kognitivno (sposobnosti i važna znanja). BANDURINA TEORIJA SOCIJALNOG UČENJA i RUSHTONOVA ČUVSTVENA TEORIJA POMAŽUĆEG PONAŠANJA MOTIV SAMOOSTVARENJA.univerzalni urođeni motiv svih ljudi što se sastoji u nastojanju osobe za funkcioniranjem u skladu sa svojim dispozicijama. Naučeni motivi su različite vrijednosti. odnosno pojedine osobine osobe razvijenije. odnosno motiva pojedinca.sustav moralnih vrijednosti. temperament (o njemu ovisi čuvstvena reaktivnost). Motiv samoostvarenja je to jači što su dispozicije. odnosno osobinama što su na njima izgrađene. Razvoj moralne svijesti se objašnjava različitim teorijama moralnog razvoja od kojih su najpoznatije KOHLBERGOVA KOGNITIVNA TEORIJA MORALNOG RAZVOJA. nego je to tendencija da se naučeno ponašanje u određenoj situaciji primjeni. Motiv samoostvarenja je sveprožimajući motiv što se zadovoljava ne samo razvojem sposobnosti nego zadovoljavanjem motiva za odnosom s drugim ljudima te fiziološkim motivima kao što su seksualni motivi.znanje pojedinca o vlastitim kognitivnim procesima i načinima na koje se to znanje može najkorisnije uporabiti u procesu učenja.psihički proces zadovoljavanja potreba.sve što potiče.

organizirano namjerno učenje (stjecanje ili mijenjanje) čuvstveno. Nagrađeno ponašanje se učvršćuje. karakternih. Budući da je za konativna svojstva znakovita čuvstvena sastavnica. Prva faza pamćenja. dok je negativno potkrepljenje redukcija uskraćivanja zadovoljavanja neke potrebe.ličnost određene osobe. ODGOJ. zadržavanja i korištenja informacija.sve posljedice ponašanja što povećavaju vjerojatnost njegovog ponovnog pojavljivanja.OBRAZOVANJE. . dok nenagrađeno ili kažnjeno teži iščezavanju OSOBNOST. Ponašanje se učvršćuje pozitivnim i negativnim potkrepljenjem. PAMĆENJE.usvajanje.obnavljanje informacija kako bi se održale aktivnima u kratkoročnom pamćenju. Obrazovanje je organizirano kognitivno i psihomotorno učenje. ODRŽAVAJUĆE PONAVLJANJE. odnosno tim svojstvima uvjetovanog ponašanja.proces usvajanja. odgoj je afektivno učenje. OPERANTNO UVJETOVANJE (UČENJE POKUŠAJIMA i POGREŠKAMA). Negativno potkrepljenje nije kazna.motivativnih svojstava (voljnih. Pamćenje je u najužoj vezi s učenjem.proces organiziranog namjernog učenja različitih vrsta znanja i psihomotornih vještina. na određenog pojedinca.oblik učenja ponašanja na temelju posljedica što ih ono izaziva. Pozitivno potkrepljenje je nagrada (zadovoljenje neke potrebe).jest učenje POTKREPLJENJE. Osobnost je ukupnost odlika što se odnose na jednu osobu. konativnih) ličnosti.

Najpoznatija P.objašnjavaju uzroke motiviranog ponašanja.t. SADRŽAJNE TEORIJE MOTIVACIJE.OČEKIVANJA PROSOCIJALNO PONAŠANJE.jedna od 3 temeljne dimenzije u EYSENCKOVOM modelu konativnog sektora ličnosti. VERBALNI FAKTOR (V).T. pri čemu je najvažnije funkcioniranje endokrinog sustava. Stoga je samoostvarenje za humanističke psihologe glavni cilj edukacije. odnosno učenja. PSIHOTICIZAM. Prema L. Prosocijalnost kao osobina ličnosti jest altruizam. RJEČITOST (W). SPACIJALNI FAKTOR (S). Osobe s visokim rezultatom na skali za mjerenje psihoticizma izrazito su asocijalne i neodgojive. NUMERIČKI FAKTOR (N).temeljne mentalne sposobnosti što određuju čovjekov učinak u pojedinim vrstama intelektualnih zadataka. Pri tome koristi složene postupke matematičke i statističke analize. ALDERFEROVA modifikacija te teorije te HERZBERGOVA DVOFAKTORSKA HIGIJENSKA TEORIJA MOTIVACIJE SAMOOSTVARENJE (SAMOAKTUALIZACIJA).proces pretvaranja urođanih potencijala pojedinca (dispozicija) u osobine ličnosti. PSIHOMETRIJA. THURSTONEU postoji 7 grupnih faktora što su primarne mentalne sposobnosti: REZONIRANJE (R). su MASLOWLJEVA HIOJERARHIJSKA TEORIJA MOTIVACIJE. MNEMIČKI FAKTOR (M).objašnjavaju kako dolazi do odluke o motiviranom ponašanju.M. Pretežito urođena osobina čija je organska osnova složena. . PERCEPTIVNI FAKTOR (P) PROCESNE TEORIJE MOTIVACIJE. Najpoznatije s.PRIMARNE SPOSOBNOSTI (GRUPNI FAKTORI).namjerno ponašanje što ima pozitivne posljedice za druge ljude. Prosocijalno ponašanje može biti egoistički i altruistički motivirano. je LAWLEROVA TEORIJA VALENCIJEINSTRUMENTALNOSTI.m. Samoostvarenje se odvija pomoću odgovarajuće aktivnosti.psihologijska disciplina što se bavi problemima mjerenja psihičkih pojava.

zadovoljstvu učenika.naučena tendencija pozitivnog ili negativnog čuvstvenog reagiranja prema objektu stava. Procesiranje (obrada) informacija odvija se uz pomoć kognitivnih procesa pa je model obrade informacija prikladan za opis i objašnjenje pamćenja i kognitivnog učenja ŠKOLSKA PSIHOLOGIJA.oblik učenja temeljen na oponašanju uspješnog učenja opažanih osoba. pomoću kognitivnih i čuvstvenih procesa. SUSTAV PROCESIRANJA (OBRADE) INFORMACIJA. UČENJE UVIDOM (KOGNITIVNO UČENJE). tj.način čuvstvenog reagiranja osobe o čemu ovisi energetska razina njezina funkcioniranja. kolerični. ali i ne mora očitovati u ponašanju jer na ponašanje djeluje i situacija..proces razmjerno trajne promjene subjekta pomoću vlastite psihičke aktivnosti.STAV. Temperament osobe je uvjetovan kombinacijom ekstraverzije/introverzije i čuvstvene stabilnosti. Stav se održava selektivnim djelovanjem na spoznajne procese.oblik učenja što uklkučuje formiranje očekivanja i mentalnih shema objekata i događaja. Zakonitosti učenja primjenjuju se u obrazovanju (kao organiziranom kognitivnom i psihomotornom učenju) i odgoju (kao organiziranom afektivnom učenju) UČENJE PO MODELU. melankolični i flegmatični temperament UČENJE. Zbog veće trajnosti i transferne vrijednosti tako naučenih znanja preporuča se u obrazovanju te pri učenju kognitivne sastavnice vrijednosti. stavova i navika . 4 kombinacije ovih dimenzija ličnosti uvjetuju 4 temperamenta: sangvinični. Temelji se na višim kognitivnim procesima. Stav se može. Objekt stava može biti sve što olakšava ili otežava postizanje ciljeva pojedinca. Te se promjene mogu očivotavi u ponašanju. Stav se mijenja promjenom doživljaja korisnosti što je objekt stava ima za osobu sa stavom. učitelja i roditelja te sposobnosti osoblja škole za razvoj škole kao organizacije TEMPERAMENT.grana primjenjene psihologije što razvija postupke psiholoških intervencija usmjerenih na povećanje učinkovitosti škole u obrazovnim i odgojnim postignućima učenika.tijek kretanja informacija kroz različite faze pamćenja što je određen kontrolnim procesima. To je dominantni način učenja složenih oblika socijalnog ponašanja i psihomotornih vještina.

vrijednosti isticanja i poštovanja te samoostvarujuće vrijednosti ZABORAVLJANJE.THORNDIKEOV zakon prema kojem zadovoljavajuće posljedice ponašanja povećavaju vjerojatnost njegova ponavljanja. vrijednosti pripadanja. Glavni uzrok zaboravljanja je retroaktivna interferencija. Vrijednosti su u funkciji zadovoljavanja urođenih motiva. dok nezadovoljavajuće posljedice ponašanja smanjuju vjerojatnost njegova pojavljivanja .nemogućnost pronalaženja informacija u dugoročnom pamćenju. Vrijednosti tvore sustav što korespondira hijerarhiji univerzalnih motiva pa razlikujemo egzistencijske vrijednosti. tj.VRIJEDNOSTI. uzajamno ometanje prethodno i naknadno naučenih sadržaja ZAKON EFEKTA.važni općeniti i razmjerno trajni dugoročni ciljevi što ih pojedinac ili neka skupina nastoje postići. ali su naučene jer ovise o promjenjivim prilikama u kojima se neki urođeni motiv zadovoljava.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful