BOJA

Boja ima dvije definicije: 1. Fizikalna osobina svjetlosti- osjećaj koji u oku stvara svjetlost emitiran iz nekog izvora ili reflektiran od neke materije 2. Tvar za bojenje BOJA – TON – VALER

OSNOVNE/ BOJE I. REDA - crvena, plava, žuta SEKUNDARNE/ BOJE II. REDA Dobivaju se miješanjem dviju osnovnih boja u istom omjeru. plava + crvena = ljubičasta žuta + plava = zelena crvena + žuta = narančasta TERCIJARNE BOJE - Tercijarne čiste boje Sve ostale boje koje nastaju miješanjem 1 osnovne i 1 sekundarne boje u različitim omjerima. - Tercijarne nečiste boje Ako pomiješamo osnovnu sa sekundarnom tj. komplementarnom (crvena + zelena) tada nestaje kolorističke čistoće jer se poništavaju / neutraliziraju Bijela vidna svjetlost sastavljena je od obojanih svjetlosti i doživljaji boje teže k tome da jedna drugu promjene iz obojane svjetlosti u bijelu svjetlost (sukcesivni i simultani kontrast).

c) tri sekundarne. koja osvisi o jačini svjetlosne energije c) o zasićenosti. ima svoju specifičnu osobinu – obojanost ili kromatičnost. b) tri primarne. Pravilo zahtjeva da mješavine dvije boje koje stoje nasuprot daju akromatičnu boju. U kolorometriji govorimo o 3 dimenzije boje: a) o tonu boje ili kromatičnosti. Kod sagledavanja svoh ovih svjetlosti vidi se još i žuta svjetlost. srednjevalne – zeleno i dugovalne svjetlosti – narančasto i crveno. Svjetlost boje. aditivno miješanje – miješanje bojanih svjetlosti (zbrajajuće) suptraktivno miješanje – miješanje bojanih tvari (oduzimajuće) . U duginom spektru razabiremo da bijelu svjetlost sačinjavaju obojane svjetlosti od kratkovalnih preko srednjevalnih do dugovalnih svjetlosti. U mrežnici postoje posebne fotostanice za kratkovalne – modroljubičasto. osim toga što je tamnija ili svjetlija.To se događa kad na mrežnicu istodobno djeluju: a) dvije komplementarne boje. d) više boja koje su u krugu boja jednako udaljene. koja ovisi o čistoći Boje uređujemo u krugu boja – na obodu kruga su razmještene boje u istom rasporedu kao u dugi. koja osvisi o valnoj dužini svjetlosti b) o svjetlosti boje.

dok se između njih nalazi čitava skala nijansi sivog i . Jačina kontrasta boje prema boji smanjuje se ukoliko se tri udaljene boje udaljuju od triju boja prvog reda s obzirom na njihovo mjesto u kromatskom spektru. zelena i ljubičasta. Kontrast boje prema boji Kontrast boje prema boji najjednostavniji je od sedam postojećih kontrasta. Tako narančasta. Kontrast svijetlo-tamno 3. Kontrast kvantitete 1. Kontrast kvalitete 7. Kontrast boje prema boji 2. Kontrast svjetlo – tamno Suprotnosti kao što su svjetlost i tama. silovit i određen. Utisak je zvučan. Komplementarni kontrast 5. od suštinskog su značaja ne samo za čovjekov život već i za prirodu uopće. crvene i plave daju i slabiji kontrast. dok je utisak koji stvaraju boje trećeg reda još slabiji. Najjači je kontrast čistih boja prvog reda žuto-crveno-plavo. 2.suptraktivno miješanje aditivno miješanje KONTRASTI BOJA 1. Kontrast toplo-hladno 4. Simultani kontrast 6. noć i dan. Najjači slikarski izraz svjetlog i tamnog su crna i bijela boja. slabije po svojoj kromatskoj vrijednosti od žute.

a hladne ljubičasta. One na nas utječu nasvjesno. dok pomiješane poništavaju jedna drugu. dvije svjetlosti obojane komplementarnim bojama. modra. narančasta. 4. crvenonarančasta. Sve boje iz kromatske skale imaju samo po jednu komplementarnu boju. Ponekad i najmanja razlika u boji može imati drugačije djelovanje. Stavljene jedna uz drugu. Simultani kontrast Pod simultanim kontrastom podrazumjevamo pojavu pri kojoj naše oko za svaku prisutnu boju zahtjeva komplementarnu boju. a da stvarno nije prisutna.mentalni i emocionalni. Ona se ne može fotografirati. 3. narančastožuta i žuta. . Kontrast toplo-hladno Boje kod ljudi izazivaju određene reakcije. modrozelena i zelena. Tople boje su: crvena. pomješane daju bijelu svijetlost. naime. u oku promatrača. Svaka ima određeni psihološki efekt.kromatskih boja. kad ih pomiješamo daju neutralnu sivo-crnu boju. samostalno ostvarujući njeno viđenje ukoliko ova objektivno nije prisutna. One svojim isijavanjem djeluju na organizam i na ljudsku psihu. Komplementarni parovi su: žuto : ljubičasto žutonarančasto : plavoljubičasto narančasto : plavo crvenonarančasto : plavozeleno crveno : zeleno crvenoljubičasto : žutozeleno 5. one se međusobno pojačavaju. Komplementarni kontrast Dvije boje možemo nazvati komplementarnima ukoliko njihovi pigmenti. Komplementarna boja kao posljedica simultanog kontrasta nastaje. Samim tim osnovni princip slaganja boja podrazumjeva i pravilo komplementarnosti. U fizici. ljubičastomodra.

količina dviju ili više obojenih ploha. Prema tome. Čim se siva pomiješa sa zasićenom bojom. dobivaju se tonovi jednake. Boja tad dobija hladni kvalitet 2) svaka se boja može zatamniti crnom 3) zasićena boja može se zamutiti mješanjem sa bijelom ili crnom. odnosno sa sivom. Kontrast kvaliteta Pojam kvaliteta boje podrazumjeva čistoću odnosno zasićenost jedne boje. jarkih boja i nečistih. kontrast kvaliteta je kontrast između čistih. odnosno zamućenih boja 1) čistu boju možemo oslabiti bijelom. ali u svakom slučaju manjeg intenziteta nego što je onaj čiste boje (boje počinju djelovati prigušeno.6. Kontrast kvantitete Kontrast kvantitete odnosi sa na odnos veličina tj. čak neutralno) 4) čiste boje se mogu zamutiti i mješanjem sa odgovarajućim komplementarnim bojama (miješanje triju boja istog reda daju zamućene tonove) 7. intenzivnih. veće ili manje jarkosti. Nju određuje: a) intenzitet (jačina) boje b) veličina obojene plohe Goethe je dao sljedeće vrijednosti: žuta : narančasta : crvena : ljubičasta : plava : zelena = 9 : 8 : 6 : 3 : 4 : 6 . Kod količinskih odnosa boja moramo imati na umu snagu djelovanja boje.

pošto je tri puta jača.Dakle. treba ih uzeti u recipročnom odnosu. žuto : ljubičasto = 9 : 3 = 3 : 1 Da bi ove svjetlosna površine dale harmoničnu površinu. ljubičasta boja. što znači da ćemo žutu. svjetlosne vrijednosti osnovnih i sekundarnih boja su: Žuta – 9 Narančasta – 8 Crvena i zelena – 6 Plava – 4 Ljubičasta – 3 Pr. . staviti samo na trećinu čitave površine koju zahvaća njena komplementarna.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful