NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

SVJETSKI EKSKLUZIV SAMO U SB

OVDJE JE PREKRASNO
EKSKLUZIVNO ZA SB: FIKRET ABDI]
www.slobodna-bosna.ba

Penelope Cruz u Sarajevu

Moj plan za spa{avanje Agrokomerca

SADR@AJ
12 EKSKLUZIVNO
Abdi}ev krik iz zatvorske }elije
“Slobodna Bosna“ do{la je u posjed kopije dramati~nog pisma Fikreta Abdi}a Babe, upu}enog na desetak adresa doma}ih i me|unarodnih zvani~nika: Abdi} upozorava na masovnu plja~ku Agrokomercove imovine i predla`e hitnu akciju za spas nekada{njeg giganta iz Velike Kladu{e 46

www.slobodna-bosna.ba

60 NISMO “U AGONIJI”, IPAK
Krle`a na na{oj teatarskoj sceni
Velika i za sve nas izuzetno zna~ajna izlo`ba “Miroslav Krle`a na bosanskohercegova~koj pozori{noj sceni” bi}e otvorena 15. septembra u Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu; ovom postavkom }e glavni grad BiH obilje`iti osam decenija od izvedbi “Gospode Glembajevih” u Sarajevu i u Banjoj Luci, kao i trideset godina od smrti MIROSLAVA KRLE@E

NOGOMET
Reprezentacija na dobrom putu
Radost zbog dvije zaslu`eno izborene pobjede u kvalifikacijama za EVROPSKO PRVENSTVO u utakmicama protiv Bjelorusije pomutio je nepotrebni sukob selektora SAFETA SU[I]A i ZVJEZDANA MISIMOVI]A; na{ novinar analizira uzroke incidenta te razloge zbog kojih Su{i} i Misimovi} {to prije moraju u otvorenom razgovoru rije{iti sve me|usobne nesuglasice

16 “SLU^AJ PERI[I]”
27 godina za na~elnika general{taba VJ

Biv{i na~elnik General{taba Vojske Jugoslavije, MOM^ILO PERI[I] (67) osu|en je u utorak (6. septembra) u prvostepenoj presudi Ha{kog suda na 27 godina zatvora. Progla{en je krivim za pomaganje u ratnim zlo~inima tokom opsade Sarajeva, tokom zauzimanja Srebrenice 1995. i prilikom raketnog napada na Zagreb; oslobo|en je jedino po posljednjoj, 13. ta~ki optu`nice, odnosno od odgovornosti da kazni po~inioce pokolja u Srebrenici jer je ve}ina sudija zaklju~ila 56 SA “LIDA” U SB da Peri{i} nad komandantom Glavnog “Filmski Festival” u Veneciji {taba Vojske RS-a RATKOM MLADI]EM nije imao efektivnu kontrolu Do utorka nave~e, kada nam je na{a saradnica poslala tekst iz Venecije, sa 68. izdanja ove filmske smotre, publiku i kritiku najvi{e su odu{evili fimovi ROMANA POLANSKOG, Al PACINA, STEVEA McQUEENA i GEORGEA CLOONEYA; vjerovali ili ne, ali kao rediteljica nije razo~arala ni ameri~ka pop diva MADONNA

SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Adisa BA[I], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213

30 REIS I NEIMARSTVO
Lova bez krova
Odbjegli libijski vo|a MOAMER GADAFI uplatio je dva miliona KM od ukupno pet miliona ameri~kih dolara za izgradnju Upravne zgrade Rijaseta IZ-a BiH koja je zauzvrat trebala nositi ime “Vakuf Moamera Gadafija“; Ceri} se jo{ nije odlu~io o mogu}oj promjeni naziva svoje rezidencije na Kova~ima
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

MOJA BANKA d.d. SARAJEVO 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
NI TRAGA OD KU]NOG PRAGA

IMA SE, MO@E SE

Op}inski ~elnici Novog Sarajeva izbrisali iz vlasni~kih knjiga ku}u u Vilsonovom {etali{tu
Kako nezvani~no saznaje Slobodna Bosna, Tu`iteljstvo BiH je pro{le godine zaprimilo krivi~nu prijavu protiv grupe visokopozicioniranih rukovodilaca i njihovih pomo}nika “organizovanih u ~injenju krivi~nog djela“, predvo|enih na~elnikom op}ine Novo Sarajevo Ned`adom Kold`om, njegovim pomo}nicama Zumretom Ak{amija i Belmom Klju~o-Vla{i}, te niz drugih slu`benika Zavoda za planiranje Kantona Sarajevo, Zemlji{no-knji`nog ureda itd. Pomenuta prijava ih tereti da su za vi{emilionski iznos o{tetili A.J. iz Sarajeva na na~in da su na nezakonit na~in “izbrisali” privatnu ku}u iz zemlji{nih knjiga kako bi umanjili vrijednost parcele i imovine o{te}enog. Ku}a, koja se ina~e nalazi u ulici Vilsonovo {etali{te u blizini hotela Bristol, te{ko je o{te}ena i sru{ena tokom agresije na BiH a potom i izbrisana iz slu`benih dokumenata kao da nikada nije ni postojala! (S.B.)

Zbog prošlosubotnje svadbe Siniše Dodika policija blokirala sve prilaze Istočnom Sarajevu
SINI[A I MILORAD DODIK
Omiljeni kadar predsjednika RS-a iz Isto~nog Sarajeva skandalizirao je pro{log vikenda svojom svadbom mje{tane ovog grada

@itelji Isto~nog Sarajeva, koji su pro{le subote krenuli u redovnu nabavku ku}nih potrep{tina, bili su nemalo iznena|eni saobra}ajnim gu`vama na tamo{njim ulicama i blokiranim prilazima svim trgova~kim centrima. Jake policijske snage organizirano su cijelog dana nadzirale promet ulicama, izazivaju}i ~u|enje, ali i bijes gra|ana zarobljenih u svojim automobilima. Iako su mnogi mislili kako je rije~ o mjerama obezbje|enja skupa koji je na Jahorini organizirao Milorad Dodik sa svojim suradnicima, shvatili su ubrzo kako se radi o ne~emu posve drugom. Naime, ulice su bile blokirane a budnost lokalne policije iznimno pove}ana zbog svadbe lokalnog mo}nika, uspje{nog mladog politi~ara i poslovnog ~ovjeka Sini{e Dodika. Poslanik SNSD-a u Narodnoj skup{tini RS-a iz isto~ne Ilid`e, lider je nove generacije politi~ara i ~ovjek koji sasvim sigurno zaslu`uje da se policija pobrine za sigurnost zvanica na njegovom vjen~anju. Kako je ve} nekoliko puta pisao na{ list, ali i rijetki opozicioni mediji u RS-a, Dodik je narodni poslanik iz SNSD-a koji je godinama bio neuspje{an student Elektrotehni~kog fakulteta u Lukavici, a d`eparac zara|ivao kao lokalni DJ. Njegov brat Ljubi{a, po zanimanju slikar, nakon bratovog politi~kog uspona iznenada je postao tehni~ki direktor porodi~nog preduze}a Galeb International. Me|u

najve}im i najuspje{nijim projektima ovog preduze}a navode se radovi u termoelektranama Gacko i Ugljevik, Rafineriji Brod, Olimpijskom centru Jahorina i mnogim drugim. Indikativno je to da su svi ovi projekti realizovani poslije 2006. godine, kada su SNSD-u lojalni kadrovi upravljali gata~kom i ugljevi~kom elektranom, rafinerijom i olimpijskim centrom. Iako firma postoji od sredine osamdesetih, ne postoji nijedan vrijedan projekat koji je realizovala za 20 godina sve do trenutka dok njen osniva~ Sini{a Dodik nije izabran za narodnog poslanika. Kako je pisao magazin Blin, Sini{a Dodik je u Lukavici kupio kafe bar Roma, koji je platio 220.000 maraka. Svom bratu Ljubi{i obezbijedio je stan u beogradskom naselju Mirijevo u vrijednosti 230.000 KM, a u istom naselju je kupio i poslovni prostor vrijedan 180.000 KM. Na imanju u Lukavici, u me|uvremenu je porodi~nu ku}u pretvorio u veleljepnu vilu u koju je navodno ulo`eno oko 650.000 KM. Razvijaju}i svoje poslove, mladi Dodik je pro{irio i svoj vozni park pa je kupio i automobil Volvo V70, vrijedan 105.000 KM, registrovan na firmu Elektro Union. Na svu li~nu, porodi~nu i poslovnu imovinu mladog Dodika treba dodati i njegovu platu na mjestu narodnog poslanika, koja pomno`ena sa trajanjem njegovog mandata dovodi do zaklju~ka da je u parlamentu Sini{a Dodik zaradio vi{e od 200.000 maraka. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
PRIVATNI ALBUM E.H.

NIJE PRUD UZALUD

Rođendanska zabava Emira Hadžihafizbegovića

Na sastanku u Mostaru Tihi} iza{ao s modificiranim “Prudskim sporazumom“
Nekoliko dana pred odlazak u Mostar, na sastanak {est strana~kih lidera, ~elnik SDA Sulejman Tihi} zagonetno je najavio da }e u Mostaru iza}i s prijedlogom koji bi mogao ubrzati pregovore oko uspostave vlasti. Detalje nije iznio, no samo dan nakon mostarskog sastanka dijelovi Tihi}evog plana procurili su u javnost. Tihi} je u Mostaru iznio ne{to modificirani Prudski sporazum, koji je u zimu 2008. godine usuglasio s ^ovi}em i Dodikom. Tihi}ev istup u Mostaru izazvao je prili~nu pa`nju. ^ak ga je u jednom trenutku {ef SDP-a Zlatko Lagumd`ija cini~no upitao mo`e li za taj plan dobiti podr{ku unutar SDA, aludiraju}i na ranija osporavanja Tihi}evog “prudskog izleta“. Tihi} je naime predlo`io kompromisno rje{enje spora oko raspodjele vojne imovine, popisa stanovni{tva i zakona o dr`avnoj pomo}i, a sva tri prijedloga Dodik je objeru~ke prihvatio, ne kriju}i iznena|enje Tihi}evom popustljivo{}u. (S.B.)
Sulejman Tihi}

Emir Had`ihafizbegovi} sa suprugom i Borom Todorovi}em

Rade [erbed`ija

Branislav Le~i} sa suprugom

Bogi} Bogi}evi}

Petar Gra{o i Danijela

Naser Ori}

Dino Ra|a

Lepa Brena i Boba @ivojinovi}
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

KRAJ ERE “PRAGMATI^NIH POLITI^ARA”
Pi{e: SENAD AVDI]

U barem desetak knjiga različitih hohšhtaplera, memoara, sjećanja... u kojima je opisana kataklizma na ovom dijelu Balkana i Evrope, autori portretiraju Slobodana Miloševića kao nacionalistu, ali “pragmatičnog”, umjerenog, sklonog kompromisu i produktivnoj “razmjeni mišljenja” sa neistomišljenicima

A

ko ni zbog ~ega drugog, povjerljive depe{e ameri~kih ambasada u regiji, koje posljednjih dana stihijski, nezaustavljivo cure putem WikiLeaxa, va`ne su zbog toga {to svjedo~e kako je, dodu{e dosta kasno, ali ne i prekasno, raskrinkan i analiti~ki vrlo utemeljeno raspr{en mit o “pragmati~nim” balkanskim politi~arima. Ko je taj mit, taj prauzor prvi pohvalio, pustio u javni, diplomatski prostor, neka ostane tema za drugu priliku, ako se uka`e. Op}enito, {to se ti~e tih senzacionalno-fatalnih informacija ameri~ke diplomacije u slu~aju Bosne i Hecegovine i vjerodostojnosti dr`avnih ~inovnika koji referiraju svojoj Vladi “presjek saznanja”, ne nalazim ni{ta {to ve} nije opisano manje ili vi{e argumentirano i {to nije u tijesnoj vezi sa ~injenicama: da je, primjerice, ~lan Predsjedni{tva BiH Neboj{a Ra-

njegove partije Zlatko Lagumd`ija i {ef kabineta Amir Ibrovi} kojeg ameri~ki diplomati portretiraju kao ambicioznu budalu “koja dr`i duge monologe pod utjecajem alkohola”. Ba{ mi `ao {to neki dan, kada sam razgovarao sa “visokopozicioniranim ameri~kim diplomatama” nisam licitirao, nametao osobnu frustraciju - najmanje tri slu`bena vozila uz prate}u kontradiverzionu ma{ineriju nadziru svaki korak djeteta @eljka Kom{i}a. Kadli-tadli, prijavit }u tu uzurpaciju javnih fondova nekom “visokopozicioniranom ameri~kom diplomati“. On to brzopotezno proslijedi u Washington, direktno na ruke Hillary Clinton, upetlja se u to i WikiLeaks uz ~iju pomo} saznajem sadr`aj svoje cinkaro{ko-{mekerske poruke: “Ima li dr`avni ~inovnik zakonski osnov za takvu uzurpaciju javnih fondova?”. Vjerujem da nema, ako ba{ nije dubinski “pragmati~an”. Stra{no je bio

Je li nam trebao WikiLeaks da shvatimo da ovu zemlju vode kor
dmanovi} pod “sna`nim pritikom i utjecajem Milorada Dodika”. Da se to senzacionalno “vikiliksovsko otkri}e” nije plasiralo u socijalno-dru{tvenu mre`u, mi bismo `ivjeli u kolektivnom neznanju i amneziji: to da je Radmanovi}eva k}erka glavna urednica neustra{ivih Nezavisnih novina i da je Vlada Republike Srpske u taj kriminalno osmi{ljeni list izdvojila pogolemu koli~inu para. a nije bilo povjerljive, “top secret” ko respondencije ameri~kih diplomata, te{ko da bismo ikada saznali i niz sli~nih pikanterija; da je vlasnik “Nezavisnih novina” @eljko Kopanja blizak Miloradu Dodiku, kao i da je Kopanjina medijskopoduzetni~ka imperija debelo honorirana iz bud`etskih sredstava Vlade Republike Srpske, da je dobila milione maraka na raznorazne “samoodr`ive” projekte. Da nije “Wikileaksa”, kako bi se znalo da je @eljko Kom{i} su{tinski konfuzan, nekarakteran, nesamostalan lik, konformisti~ki malogra|anin kojim upravlja lider
6

pragmati~an, tako barem govore izvori iz Dr`avnog odvjetni{tva Hrvatske, biv{i premijer susjedne zemlje Ivo Sanader; kad ti taj ne{to obe}a nema {anse da te prevari ~im dadne{ stanovitu proviziju u parama, satovima, nekretninama. barem desetak knjiga razli~itih hoh{htaplera, memoara, sje}anja... u kojima je opisana kataklizma na ovom dijelu Balkana i Evrope, autori portretiraju Slobodana Milo{evi}a kao nacionalistu, ali “pragmati~nog”, umjerenog, sklonog kompromisu i produktivnoj “razmjeni mi{ljenja” sa neistomi{ljenicima. Pri~ao mi je Haris Silajd`i} kako je u nekoj fatalnoj no}i tokom pregovora u Daytonu uspio nagovoriti Milo{evi}a da Ustikolinu prepusti Fedaraciji. “U Ustikolini se nalazi jedna od najstarijih d`amija na Balkanu, izgra|ena u 16. stolje}u”, iznosi Haris svoje argumente. “Daj, bre, Harise, ja sam tebe smatrao Evropejcem, a ti mi iste argumente nudi{ kao ovi moji lu|aci sa Pala. Dat }u vam tu pi{ljivu
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

D

U

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

DIPLOMATSKO ISTRA@IVANJE JAVNOG MNIJENJA

Ambasador SAD-a Patrick Moon u Ambasador SAD-a Patrick Moon u konspirativnom razgovoru vo|enom u konspirativnom razgovoru vo|enom u redakciji Slobodne Bosne do{ao je do saznanja redakciji Slobodne Bosne do{ao je do saznanja da ni godinu dana poslije izbora nije formirana da ni godinu dana poslije izbora nije formirana vlast na nivou BiH; o~ekuje se da ovu vlast na nivou BiH; o~ekuje se da ovu povjerljivu informaciju objavi ii WikiLeax povjerljivu informaciju objavi WikiLeax

umpirani i nesposobni politi~ari, od kojih su samo gori oni koji su im opozicija
Ustikolinu, samo da vidim gde se ta~no nalazi. Pa, ba{ sam sino} dao Sarajevo Aliji jer je to ~ovek zaslu`io - ko zadnji bednik ulazio i izlazio kroz nekakav jebeni tunel”. Odu{evljeni su bili i ameri~ki i njima bliski diplomati pragmati~no{}u Slobodana Milo{evi}a u Daytonu. Kosovu; Milo{evi} ga je, naravno, smijenio. Nnegdje u isto vrijeme kada je skinuo glavu jo{ jednom prevejanom pragmati~aru J ovici Stani{i}u - i tom se elegantnom monstrumu, {efu Dr`avne bezbednosti Srbije u Haagu sudi zbog “prekomjerne upotrebe pragmati~nosti“ i te{ko da }e se izvu}i od optu`nice za serijske zlo~ine po~injene od Knina pa do Srebrenice.

B

rojni su primjeri i demonstracije primijenjene pragmati~nosti na ovim na{im jadnim, uzbudljivim prostorima. Pragmati~nijeg ~ovjeka od Jadranka Prli}a do sada nisam upoznao: ne{to se u toj njegovoj `ivotnoj idejivodilji, ipak o~ito krivo rasplelo - ~im je postao punoljetan, odlu~io je biti pragmati~an. Pragmati~no-nepragmati~no, Prli} dre`di u scheveningenskoj tamnici, }uzi i proklinje dan u kojem je pristao biti predsjednik Vlade Herceg-Bosne i potpisati neke dokumente koje niko normalan, nepragmati~an, ne bi potpisao. Neobi~no, iznena|uju}e pragmati~an bio je i Mom~ilo Peri{i}, komandant zlo}udne Vojske SR Jugoslavije, ili kako se ve} zvala ta okrutna soldateska, starje{ina i od prije dva-tri dana prvostepeno presu|eni ratni zlo~inac Peri{i} kad je Milo{evi}u rekao da nije ba{ pametno u datom trenutku delikatnom, osjetljivom pokrenuti jo{ jedan rat - onaj na

M

orat }e se u ovda{njem jezi~kom horizontu, semanti~kom prostoru, {to br`e to bolje prona}i, ili barem dograditi, odgovaraju}i eti~ko-humanisti~ki ekvivalent za potpuno sadr`ajno ispra`njeni i moralno obe{~a{}eni termin “pragmatizam”. Previ{e je pragmati~nih hulja, ubica, plja~ka{a, {to po zatvorima, {to na slobodi, da bismo imali pravo i slobodu biti ravnodu{ni prema toj po{asti. Je li adekvatna alternativa kazati “efikasnost”? Mogu}e, ali prije toga mora stajati “odgovorna efikasnost”, privatna, javna, lako provjeriva... Bez takve vrste kontrole te{ko da }emo uspjeti izdr`ati invaziju pragmati~nih, osokoljenih pokvarenjaka i nemilosrdnih be{}utnih uzurpatora...
7

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 1. SEPTEMBAR
Danima Viasat History najavljuje dokumentarac o fenomenu partizanskog filma, kao autenti~nog filmskog `anra iznjedrenog unutar jugoslovenskog antifa{isti~koodbrambenog umjetni~kog projekta. Gledam ve~eras “o~ima deteta“ ovaj ~estito i pametno napravljen dokumentarni film (autor Igor Stojmenov). Defiluju ispred kamera brojni sugovornici: Veljko Bulaji}, Bata @ivojinovi}, Ljubi{a Samard`i}, Milena Dravi}, Relja Ba{i}, Nele Karajli}, Emir Kusturica... U ne~emu, odnosno u ve}ini se oni ne sla`u, samo su dvije stvari neupitne i aklamacijom potvr|ene: svaki partizanski film ~ija se radnja de{avala izvan Bosne i Hercegovine bio je glupost i diletantizam, osim ponekog filma Antuna Vrdoljaka. Jer ni u “onome tamo“ ratu, ba{ kao i ovome posljednjem (anamo ovome!) su se poslovi i krvoproli}a samo u Bosni i Hercegovini na zafrkan, dramatur{ki inspirativan na~in obavljali. Druga ~injenica oko koje je uspostavljen konsenzus - HAJRUDIN [IBA KRVAVAC je bio re`iserski genije. Jednom sam, u svakom slu~aju ne vi{e od dva puta, imao privilegiju sjediti sa [ibom. U ovaj zadnji rat u{ao je te{ko, nasmrt bolestan i tokom prvih dana opsade Sarajeva hercegova~ki (Krvavci su iz Gacka) praskavo je govorio: “Zamisli, zove me Bata @ivotinja iz Beograda da ka`e kako je sa Slobom Milo{evi}em i Radovanom Karad`i}em sve sredio oko moga izlaska iz Sarajeva, helikopter, ljekare, prate}e osoblje; moje je ‘samo’ da do|em do Pala gdje me sve to ~eka. Pa, ~ak ni ja nisam u stanju re`irati radnju u kojoj bih se iz Sarajeva popeo na Pale...“ Nije pro{lo mnogo vremena, neka sedmica-dvije, i [iba Krvavac je umro. U isto vrijeme, gotovo identi~no “spasonosno“ rje{enje, bijeg iz Sarajeva nudio je Abdulahu Sidranu “slavni re`iser“ Kusturica - tu i tu ga ~eka avion narodne vojske JNA koji }e ga odvesti gdje mu du{i drago, a guzici toplo. Odbio Sidran sa neskrivenim gnu{anjem. (Bio sam prisutan i prislu{kivao taj tegobni, mu~ni telefonski razgovor.) Za{to je Krvav~ev Valter i dandanas omiljeni lik urezan u srcima milijardi Kineza i ostale pravdoljubive ~eljadi? Zato {to je branio Sarajevo! A mogao je Valter mirne du{e uz pomo} la`nog Valtera razguliti iz grada i praviti etno-~etno sela na svakom dijelu “privremeno okupirane“ teritorije... mora dr{}u pod njegovim nogama i ssedamdeset sedam milneta robuju mu a sedam stotina sedamdeset i sedam gradova okitili su mu carstvo...“ Ko ovo pi{e i kome upu}uje pismo? Hasan Čengi} iz Turske babi Halidu u povodu izgradnje aerodroma u Visokom? Nije. Bakir Izetbegovi} babi Aliji tokom robijanja u Fo~i? Nije. Naibureis pi{e reisu? Ma kakvi. Pi{e najve}i srpski dramati~ar Branislav Nu{i} 1898. godine prijatelju, babi Jovi Ili}u, }aletu, matorom, jednog od najve}ih srpskih pjesnika, Vojislava Ili}a. Prona|oh ovo u knjizi Ramazanske ve~eri, autora Branislava Nu{i}a, napisanoj 1898. a objavljenoj u Beogradu dvadeset godina kasnije i reprintiranoj u Zagrebu ovih dana.. doga|aja“, ve~eras, nakon poraza na{e reprezentacije od Makedonije, ka`e da “o~ekuje“ ({ta on ima o~ekivati, ako ve} niko od njega ni{ta ne o~ekuje ?!) da }e na sljede}em prvenstvu reprezentacija BiH, osvje`ena i podmla|ena, imati vi{e uspjeha. Prije toga, komentator-urednik je izgovorio a ja nasumice registrirao sljede}e nesu vislosti, jedna~enja po gluposti i zvu~nosti: “U`asna igra na{e reprezentacije u ovom segmentu igre.“ “Ovim ko{em \edovi} je preuzeo epitet najboljeg strijelca“, “Pru`ili smo blijedu partiju“, a ni “vrijeme nam ne ide u prilog“. Kada takvi tokmaci kakav je gorostasni Karamehmedovi}, potro{a~i enormnih bud`etskih lopti, izgube “epitet“ novinara, kada se njihove “blijede partije“ budu sankcionirale, kada se dilentatizmom i nesuvislo{}u prestanu igrati u “ovom segmentu igre“, mo`e biti da }e nam “vrijeme i}i u prilog“ i da imadnemo solidnu ko{arka{ku reprezentaciju...

SUBOTA, 3. SEPTEMBAR
Neobi~no mi se va`no ~ini {to je ovogodi{nju knji`evnu nagradu “Me{a Selimovi}“ dobio Ludwig Bauer. Valja li mu nagra|eni roman, to }e re}i oni koji se razumiju u “lijepu knji`evnost“. U osnovi, gospodin Bauer je meni mnogo va`niji kao scenarista, koautor genijalnog crtanog serijala “Doktor Baltazar“, dakle kao sudionik u umjetni~kom podvigu “zagreba~ka {kola crtanog filma“; umjetni~ki pravac koji je neponovljiv na ovim prostorima; od Du{ka Vukoti}a, Nedjeljka Dragi}a do Jo{ka Maru{i}a. O~ito da ova nagrada piscu Baueru potvr|uje kako neko ko je talentiran za “ne{to“ mora biti talentiran za sve.

UTORAK, 6. SEPTEMBAR
Ni danas me ne popu{taju znati`eljni pitci koji tra`e obja{njenje (odgovor) otkud to, kako to, da sam u ju~era{njem Avazu nakon milion svjetlosnih i mra~nih godina prikazan u pozitivnom svjetlu; da nisam siled`ija i napasnik, da nisam “beogradski pla}enik“ a ni pera~ “krvavih usta{kih para“, da nisam “pomahnitali urednik niskotira`nog nedjeljnika“... Nego sam `rtva zlo~ina~ke organizacije ZIJADA TURKOVI]A i njegove hanume [EJLE JUGO-TURKOVI]. Dok me je “Avaz“ opservirao i prokazivao po zlu, znao sam zbog ~ega je to dobro. Čim me u “dobar“ kontekst metnu, ne znam zbog ~ega je to lo{e i opasno!

NEDJELJA, 4. SEPTEMBAR
U danu u kojem se po{ten svijet odmara za predstoje}a/sutra{nja isku{enja i radne izazove sjedim na popodnevnoj kafi sa kolegom iz Belgije. I o~ajavamo, na razli~it na~in - ni moja ni njegova dr`ava nemaju izvr{nu vlast...

SRIJEDA, 7. SEPTEMBAR
Oti{ao, dakle, danas na sarajevski aerodrom da pozdravim SA[U PAPCA, ministra odbrane nogometne selekcije BiH, prije njegovog povratka u [kotsku. Desetine novinara, snimatelja opkolilo aerodrom, povod meni u tom trenutku nepoznat. Da sam iole ta{t, povjerovao bih da su tu zbog mene, da sam objektivan, a relativno jesam, mislio bih da su tu zbog Sa{e i veli~anstvene utakmice koju je sino} odigrao u Zenici. Ma kakvi, ni nalik: u tim trenucima na aerodrom je slijetala P enelope Cruz, {panjolsko-holivudska zvijezda. Je li sletjela, nije li sletjela, gdje je odsjela, {ta je pojela, jo{ uvijek istra`uju stotine ljubopitnih novinara-istra`iva~a. Ali joj na jednom zahvaljujem, da citiram lokalnog pjesnika Harija Vare{anovi}a: ZBOG NJE SU ME ZVALI PAPAC, JA TO NISAM ZNAO...
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

PONEDJELJAK, 5. SEPTEMBAR
Te{ko je izmjeriti da li je utakmice bh. ko{arka{ke reprezentacije stresnije gledati na Hrvatskoj televiziji (sino}) ili na navodno javnom servisu BHT (ve~eras)! Ka`e komentator HRT-a Slavko Cvitkovi}, notorni nacionalisti~ki hu{ka~, rijetko vi|en glupan-ignorant, kako je “selekcija BiH u osnovi bo{nja~ko-srpska ekipa u kojoj ne igra nijedan Hrvat“. [to bi trebalo zvu~ati kao optu`ba i nekakav argument; otprilike kao kad bi zlonamjenik rekao da nijedan igra~ iz prve petorke Hrvatske nije ro|en u Hrvatskoj (Bogdanovi}, Bara~, OmerhoB d`i}, Markota, Brewer...). Komentator BHT-a i urednik BELMIN KARAMEHMEDOVI] koji u nogama i putnim nalozima ima pet-{est olimpijada, dvjesto-tristo drugih “vrhunskih sportskih

PETAK, 2. SEPTEMBAR
“Babo! Prostrano je nebo, pod kojim pravedni Alahu klanjaju; golemo je carstvo {to ga je Alah Padi{ahu podijelio; sedam
8

MINI MARKET
KO DRUK^IJE KA@E, DESTABILI[E I LA@E

SAFETE, DRIBLERE

Vlada RS-a ne prihvata izvje{taj glavnog revizora Bo{ka ^eke o bud`etskom deficitu
Prije desetak dana, premijer RS-a Aleksandar D`ombi} `ustro je demantirao novinske izvje{taje o navodnom bud`etskom deficitu Republike Srpske. “Nije ta~an podatak da je RS u deficitu 500 miliona KM. Znam da ima onih koji `ele da destabili{u RS, ali to se ne}e desiti“, rekao je D`ombi}. Navode premijera D`ombi}a potvrdio je i glavni revizor javnih institucija RS-a Bo{ko ^eko. I ^eko poput D`ombi}a tvrdi da bud`etski deficit RS-a ne iznosi 500 miliona KM, nego ne{to malo vi{e od milijadu i 111 miliona KM! Kako se i o~ekivalo, Vlada RS-a odbacila je slu`beni izve{taj glavnog revizora Bo{ka ^eke, pa se u opticaju nalaze dvije suprotstavljene informacije - vladina informacija u kojoj se i dalje tvrdi da ne postoji bud`etski deficit i ^ekina informacija u kojoj se tvrdi da je bud`etski deficit uveliko prema{io milijardu KM. (M.A.)
Bo{ko ^eko

Safet Halilović jedini kandidat iz “stare garde“ za nasljednika Harisa Silajdžića
Izborni kongres Stranke za BiH, zakazan za 17. septembar, bit }e posljednji strana~ki skup kojim }e predsjedavati osniva~ Stranke Haris Silajd`i}. Nedugo nakon posljednjih parlamentarnih izbora, na kojima je dobio iznena|uju}e mali broj glasova (skoro tri puta manje od @eljka Kom{i}a!), Silajd`i} je donio odluku da se povu~e iz politike a ve}ini ~lanova strana~kog Predsjedni{tva preporu~io je da slijede njegov primjer i da mjesto ustupe mla|im strana~kim kadrovima. Kako smo doznali, golema ve}ina ~lanova strana~kog Predsjedni{tva poslu{ala je Silajd`i}ev apel, no neki ipak nisu pa bi se predstoje}i strana~ki kongres mogao pretvoriti u borbu “mladih“ protiv “starih“. Starija garda strana~kih aktivista vjerovatno }e za strana~kog ~elnika istaknuti Safeta Halilovi}a, dok su mladi strana~ki lavovi jo{ neodlu~ni izme|u dva imena: Sejfudina Hod`i}a i Amera Jerlagi}a. (A.M.)
Safet Halilovi}

PUKO OD [EGE - [AMAR

Revizor Milenko Šego ostao u dilemi: je li njegova zamjenica Božana Trninić luda, drogirana ili pijana
Glavi dr`avni revizor Milenko [ego, poznat po birokratskoj ugla|enosti, izgubio je `ivce na posljednjoj sjednici parlamentarne Komisije za bud`et i finansije. Iznena|en izlaganjem svoje zamjenice Bo`ane Trnini}, [ego je glasno upitao prisutne: “Je li ova `ena luda, ili je pijana, ili drogirana!?“ ^lanovi komisije iz RS-a demonstrativno su napustili sjednicu a glavni revizor [ego, ne{to kasnije, ubla`io je svoj komentar. “Mo`da nije primjereno to {to sam joj rekao da je ili luda, ili pijana, ili drogirana, ali i dalje tvrdim da gospo|a Trnini} pri~a nebuloze“, rekao je [ego otkriv{i novinarima da svoju zamjenicu Bo`anu Trnini} rijetko vi|a na poslu i da je u posljednjih {est mjeseci radila tek dvadesetak dana. Na pitanje novinara da prokomentira optu`be za izostanak s posla, Trnini}eva se zbunila: “On sve gleda iz svoje perspektive! Na~inom na koji se pona{a, kr{i sve eti~ke kodekse!“ (A.M.)
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

10

MINI MARKET
PRO ET CONTRA
GAZI, GAZI, ULTRA[E

Smatrate li da je presuda od dvadeset i sedam godina za Momčila Perišića pravedna?
DRAGAN JOVI^I]
Direktor Kamernog teatra 55

BESIM SPAHI]
Profesor FPN-a

MIRKO [AROVI]
^lan Glavnog odbora SDS-a

MUP Kantona Sarajevo pokre}e istragu o policijskom zlostavljanju navija~a Zrinskog
Policijski komesar MUP-a Kantona Sarajevo Vahid ]osi} primio je zahtjev za pokretanje internog postupka zbog povrede slu`bene du`nosti vi{e policijskih slu`benika zbog njihovog, blago re~eno, neprofesionalnog pona{anja tokom i nakon utakmice izme|u FK @eljezni~ar i H[K Zrinski. Nakon brutalnog premla}ivanja i izbacivanja navija~a Zrinskog sa tribina policija je ponovo zaustavila navija~e Zrinskog na Ivan planini te ih provocirala na nacionalnoj, politi~koj i vjerskoj osnovi. Ve} tada su slu`bene osobe po~ele sa spominjanjem usta{a, klanja i sli~nim uvredama. Ono ~ega nema na snimcima, a de{avalo se na parkingu stadiona gdje su bila parkirana vozila navija~a Zrinskog, bilo je jo{ puno gore. U MUP-u Kantona Sarajevo prave se da se to njih ne ti~e, a neljubazna slu`benica na telefonski poziv odgovorila je da su navija~i Zrinskog dobili {to su tra`ili. Kako doznajemo, zahtjev je upu}en za pokretanje internog postupka zbog povrede slu`bene du`nosti, upotrebe sile u suprotnosti sa zakonom, prikrivanju ~injenica i vr{enje diskriminacije pri vr{enju slu`bene du`nosti. Komesar ]osi} zahtjev je proslijedio Kancelariji za profesionalne standarde i unutra{nju kontrolu MUP-a Kantona Sarajevo koja }e provesti istragu. (M.F.)

DA
Mnogo tih su|enja u Ha{kom tribunalu je relativno, on ima ve} dosta godina tako da je u njegovom slu~aju presuda od 27 godina do`ivotna.

NE
Smatram da presuda od 27 godina Mom~ilu Peri{i}u nije presuda ve} poklon.

NE
Mi{ljenja sam da presuda Mom~ilu Peri{i}u od 27 godina zatvora ne mo`e zadovoljiti pravdu.

ADNAN TERZI]
Potpredsjednik SBB-a

AHMED @ILI]
Advokat

NE
Smatram da je tu`ila{tvo imalo pravo i dovoljno elemenata da tra`i do`ivotnu presudu. Za sve zlo~ine koje je po~inio Mom~ilo Peri{i} nije dobio adekvatnu presudu.

DA
Razumijem nezadovoljstvo `rtava izre~enom kaznom. Me|utim, Mom~ilu Peri{i}u `elim dobro zdravlje kako bi izre~ena presuda Ha{kog tribunala postala pravosna`na te njen sadr`aj doveden u {iri kontekst.

ESAD HRVA^I]
Advokat

NE
Smatram da svaka kazna ratnim zlo~incima kalibra Peri{i}a dugotrajnim zatvorom nije satisfakcija za `rtve genocida i za djela koja je po~inio.

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

11

EKSKLUZIVNO

“Slobodna Bosna“ došla je u posjed kopije dramatičnog pisma Fikreta Abdića Babe, upućenog na desetak adresa domaćih i međunarodnih zvaničnika: Abdić upozorava na masovnu pljačku Agrokomercove imovine i predlaže hitnu akciju za spas nekadašnjeg giganta iz Velike Kladuše

Kad se Babo vrati kući “Imam plan za spas Agrokomerca spreman sam raditi besplatno“!
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

o~etkom juna ove godine prostrujala je vijest da }e Fikret Abdi} Babo, osniva~ i direktor Agrokomerca i biv{i ~lan Predsjedni{tva BiH, svoj 72. ro|endan proslaviti na slobodi. Po~etkom juna Abdi} je izdr`ao dvije tre}ine petnaestogodi{nje zatvorske kazne, koja mu je izre~ena za po~injene ratne zlo~ine, i stekao je formalne uvjete za izlazak na slobodu. No, Abdi} je jo{ uvijek iza re{etaka, odakle je prije nekoliko dana na desetak doma}ih i inostranih adresa odaslao pismo iznimno zanimljivog sadr`aja, ~iju smo kopiju uspjeli dobiti. U najkra}em, osniva~ Agrokomerca i njegov dugogodi{nji direktor samouvjereno tvrdi da je razradio realisti~an i provodiv plan podizanja Agrokomerca iz pepela i njegovog vra}anja na stazu stare slave kada je bio jedan od vode}ih kombinata prehrambene industrije biv{e Jugoslavije. “Plan da ponovo pokrenem AC nije ni emocionalan a nije ni motiviran `eljom za osvetom, ve} je to potpuno racionalan pristup revitalizaciji i pokretanju proizvodnje u kompleksu Agrokomerca i prate}ih privrednih subjekata“, pi{e Abdi} na po~etku pisma od 20 kucanih stranica. Abdi} tra`i odrije{ene ruke, najprije u zatvoru Pula, a potom i u Agrokomercu, gdje je spreman s grupom najodanijih suradnika i dioni~ara raditi bez pla}e. Abdi} u pismu tvrdi da sve ovo vrijeme provedeno u zatvoru, iz dana u dan, iz sata u sat, iz minute u minutu, prati {ta se doga|a s Agrokomercom i planira kako

P

sanirati nanijetu {tetu i obnoviti rad Agrokomerca. Ogor~en je nedavno potpisanim Protokolom o Agrokomercu koji je sredinom juna potpisan u Biha}u na zajedni~koj sjednici kantonalne i federalne vlade. Protokolom je predvi|eno da dvije vlade, kantonalna i federalna, formiraju poseban stru~ni tim koji bi u roku od 60 dana iza{ao s konkretnim sanacionim programom Agrokomerca. Abdi} tvrdi da je, i ovaj kao i niz sli~nih prethodnih poku{aja, osu|en na neuspjeh. Najprije zato {to niko drugi u dr`avi kao on ne poznaje “du{u“ Agrokomerca i njegove

potencijale, a potom i zato {to je model rada stru~nog tima postavljen na pogre{an na~in. Abdi} podsje}a da je sli~nih poku{aja bilo i ranije i da se rad svih ranijih “stru~nih timova“, “radnih grupa“ i “eksperata“ svodio na rasprodaju Agrokomercove imovine u bescjenje. Rezultat njihovog rada ravan je nuli, zato {to pla}u nisu primali iz ostvarene dobiti nego isklju~ivo od rasprodaje Agrokomercove imovine, naj~e{}e u bescjenje, tvrdi Abdi}. Tom modelu rada, koji naziva “klanjem vola zbog kilo {nicle“, Abdi} je spreman

ABDI]EVA PARALELA AGROKOMERC - HYUNDAI

“AC važniji za BiH nego Huyndai za Koreju“
Zanimljiv je dio pisma u kojm Abdi} svoju trenutnu poziciju poredi s pozicijom direktora ju`nokorejske firme Hyundai. “Podsjetit }u vas da je vlast Ju`ne Koreje ukinula vi{egodi{nju zatvorsku kaznu direktoru Huyndaija Chung Nong-Koo. Procijenili su da je bolje osloboditi tog ~ovjeka izdr`avanja zatvorske kazne nego usporiti razvoj kompanije a time i privrede Ju`ne Koreje. Uvjeren sam da je Agrokomerc za BiH puno va`niji nego li je Huyndai za Ju`nu Koreju“, pi{e Abdi} u svom pismu, u kome tvrdi da Agrokomerc bez negove vizije, energije i posve}enosti nema izgleda na uspjeh.

ZATVORENIK - SPASILAC
Vlast Ju`ne Koreje ukinula je vi{egodi{nju zatvorsku kaznu direktoru Hyundaija Chung Nong-Kou

Federalni zvani~nici zate~eni ponudom Fikreta Abdi}a
12
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

ABDI]EV KRIK IZ ZATVORSKE ]ELIJE

SPASITELJSKI PROGRAM “AGROKOMERCA”
Biv{i direktor AC-a Fikret Abdi} izlo`io je svoj plan Biv{i direktor AC-a Fikret Abdi} izlo`io je svoj plan spa{avanja kompanije na dvadeset kucanih strana spa{avanja kompanije na dvadeset kucanih strana

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

13

EKSKLUZIVNO
suprotstaviti vlastiti model “solidarnog rada“ - odricanje od pla}a i privilegija. “Spreman sam preuzeti brigu o revitalizaciji i pokretanju proizvodnje u Agrokomercu i za svoj rad, kao i rad svojih najbli`ih suradnika, ne tra`im pla}u niti bilo kakve druge finansijske prinadle`nosti“, poru~uje Abdi} u pismu, nagla{avaju}i da je spreman “sve svoje umne i fizi~ke sposobnosti staviti na raspolaganje dioni~arima i zaposlenicima Agrokomerca radi ponovnog ra|anja tog proizvodno-prometnog diva“. BLIJEDA SJENA NEKADA[NJEG GIGANTA
U doba procvata u Agrokomecu je radilo vi{e od 13.000 radnika, danas radi svega 200

SPASILA^KI PLAN
Mada u pismo ne iznosi pojedinosti vlastitog “spasila~kog programa“, na osnovu kojih bi se mogla procijeniti njegova ekonomska utemeljenost, Abdi} otkriva da prije svega ra~una na mre`u ranijih poslovnih partnera koji su navodno spremni investirati kapital u revitalizaciju Agrokomerca. Uvjeren je da se najve}i kapital nalazi u “ljudskim resursima“ unutar goleme kraji{ke dijaspore rasute po cijelom svijetu, ~iji su mla|i nara{taji {kolovani na najpresti`nijim univerzitetima i sposobni preuzeti teret tehnolo{ke obnove Agrokomerca. Napominje da nikakvi “stru~ni timovi nisu u stanju bolje od samih dioni~ara i mene kao idejnog tvorca projekta Agrokomerc osmisliti strategiju revitalizacije i pokretanja proizvodnje“. Abdi} tvrdi da je njegov koncept preuzimanja Agrokomerca baziran na solidarnosti i da uklju~uje brojne volentere koji su danas u mirovini, ali su spremni bez naknade raditi i pomo}i da se pokrene AC. “Od plakanja za pro{lim - nema koristi. Treba se brzo i odlu~no okrenuti budu}nosti i potaknuti razvoj Agrokomerca... jer ovakav kakav je danas Agrokomerc ne slu`i nikome, ni onima koji su zaposleni a

ne primaju pla}u, ali ni onima koji su ga stvarali a danas rade negdje drugdje ili uop}e ne rade“, poru~uje Abdi} iz }elije pulskog zatvora.

LIPOVA^A UMJESTO POZDERACA
Na Abdi}evo pismo jo{ nema slu`benih reakcija federalnih zvani~nika, no doznajemo da se u politi~kim kuloarima SDA i SDP-a do u detalje analizira, prepri~ava i komentira njegov sadr`aj.

Naravno, Abdi}eva ponuda neizostavno se razmatra u politi~kom kontekstu, koji je ina~e vrlo zanimljiv. Abdi}eva k}i Elvira Abdi}-Jelenovi}, zastupnica u Domu naroda Parlamenta BiH, te{ko se zamjerila ~elnicima ~etiri stranke Platforme jer je kod glasanja o izboru aktuelne federalne Vlade bila suzdr`ana. Platforma{i su ra~unali na njen glas s kojim bi imali famoznu tre}inu potrebnu za izbor federalne Vlade, ali

REALISTIČAN PLAN: Osnivač Agrokomerca i njegov dugogodišnji direktor samouvjereno tvdi da je razradio realističan i provodiv plan podizanja Agrokomerca iz pepela i njegovog vraćanja na stazu stare slave kada je bio jedan od vodećih kombinata prehrambene industrije bivše Jugoslavije
Babina k}i nije se dala slomiti pa je federalna Vlada izabrana na krajnje sumnjiv na~in. No, Abdi} u SDP-u nije posve ostao bez upori{ta. Ra~una na podr{ku aktuelnog premijera Unsko-sanskog kantona Hamdije Lipova~e, koji je javno u nekoliko navrata okivao u zvijezde menad`erske sposobnosti Fikreta Abdi}a. Lipova~a je ina~e bliski ro|ak bra}e Hamdije i Hakije Pozderca, koji su i simboli~ki i stvarno glavom platili predratno politi~ko pokroviteljstvo i za{titu Fikreta Abdi}a i Agrokomerca. Nekada{nja zemljoradni~ka zadruga u Velikoj Kladu{i brojala je svega 20 zaposlenika kada ju je krajem {ezdesetih godina pro{log vijeka preuzeo mladi in`injer agronomije Fikret Abdi}. U razdoblju od samo dvadesetak godina na temeljima zemljoradni~ke zadruge iznikao je mo}an privredni div s vi{e od 13.000 zaposlenih radnika, s imovinom i kapitalom procijenjenim na
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

AMBICIOZNI AMBICIOZNI STARAC STARAC

Krajem septembra Krajem septembra Abdi} }e proslaviti Abdi} }e proslaviti 72. ro|endan 72. ro|endan 14

ABDI]EV KRIK IZ ZATVORSKE ]ELIJE
TRAGI^NA RATNA AVANTURA
Osnivanjem Autonomne pokrajine Abdi} je Osnivanjem Autonomne pokrajine Abdi} je prouzrokovao krvavi bratoubila~ki rat u Krajini prouzrokovao krvavi bratoubila~ki rat u Krajini

ABDI] DEMANTIRAO GLASINE

“Ne inatim se s hrvatskim pravosuđem!
Abdi} negira informacije kako se inati s pravosu|em Hrvatske i kako navodno ne `eli podnijeti molbu za prijevremeno pu{tanje na slobodu jer bi time priznao krivicu. Tvrdi da je njegova obitelj podnijela zahtjev pravosudnim tijelima Hrvatske i da ~eka odgovor. Abdi} ka`e da je puno vi{e o~ekivao od novoizabrane vlasti u Federaciji BiH ~iji su akteri u predizbornoj kampanji obe}avali hitnu revitalizaciju Agrokomerca. Abdi} navodi da je bio spreman da i “pod uvjetima probacije“ (probacija “nadzirana sloboda“, op.a.) preuzme brigu o revitalizaciji i pokretanju proizvodnje u Agrokomercu.

Sli~nu pokroviteljsku ulogu kakvu su nekada za Agrokomerc i Abdi} imali bra}a Pozderac, u bitno promijenjenim okolnostima mogao bi preuzeti njihov ro|ak Hamdija Lipova~a, ~ija je politi~ka zvijezda u sna`nom usponu.

IZETBEGOVI] JUNIOR PROTIV ABDI]A
No, eventualna rehabilitacija Abdi}a i njegov povratak na ~elo Agrokomerca presudno }e zavisiti od stava najve}e bo{nja~ke partije, SDA. Izvjesno je da dvije klju~ne osobe u vrhu SDA, Sulejman Tihi} i Bakir Izetbegovi}, imaju razli~it odnos prema Fikretu Abdi}u. Neko vrijeme nakon {to je iza{ao iz srpskih ratnih logora Tihi} je proveo u Rijeci, u vojno-poslovnoj bazi Fikreta Abdi}a, s kojim je navodno izgradio vrlo prisnu, prijateljsku relaciju. No, Izetbegovi} junior gaji prema Abdi}u duboki animozitet jo{ od prvih demokratskih izbora na kojima je Abdi} dobio znatno vi{e glasova od njegovog oca Alije Izetbegovi}a. Na temelju izbornih rezultata, Abdi} je, a ne Izetbegovi}, trebao biti prvi predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH. To se me|utim nije desilo, pod `estokim strana~kim pritiskom Abdi} je bio prisiljen ~elnu poziciju prepustiti Izetbe-

POHVALE ABDI]U
Premijer Vlade Unsko-sanskog Kantona Hamdija Lipova~a na sva usta hvali menad`erske sposobnosti Fikreta Abdi}a

USKORO NA SLOBODI
Abdi}eva obitelj podnijela je zahtjev za prijevremeni izlazak iz zatvora

oko 4 milijarde ameri~kih dolara. Munjeviti uspon Agrokomerca temeljio se na tri va`na stuba: politi~koj podr{ci mo}ne bra}e Pozderac, obilatoj kreditnoj podr{ci komercijalnih banaka i agresivnoj reklamnoj kampanji kakva do tada nije vi|ena u predratnoj Jugoslaviji. Kada je 1987. godine buknula “afera Agrokomerc“, otkrivena je druga strana blistave medalje: Fikret Abdi} je izdao 13.000 mjenica bez pokri}a u protuvrijednosti od oko 400 miliona ameri~kih dolara. Dodu{e, imovina Agrokomerca u tom trenutku bila je neporedivo vrednija, ali nije bilo spasa: Fikret Abdi} i Hakija Pozderac strpani su u zatvor, Hamdija Pozderac je svrgnut s ~ela CK SKBiH, a svi ra~uni Agrokomerca ostali su blokirani nekoliko narednih godina, sve do potpunog sloma ovog kombinata koji je dokraj~en ratnim razaranjem, ali i masovnom plja~kom preostale imovine.
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

govi}u, koju je ovaj zadr`ao ne jednu, kako je bilo predvi|eno Poslovnikom, nego punih deset godina. Eliminirani i marginalizirani Abdi} uskoro je napustio ratno Sarajevo i preselio se u Veliku Kladu{u. Ostatak pri~e dobro je poznat.

15

“SLU^AJ PERI[I]“

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, MOMČILO PERIŠIĆ (67) osuđen je u utorak (6. septembra) u prvostepenoj presudi Haškog suda na 27 godina zatvora. Proglašen je krivim za pomaganje u ratnim zločinima tokom opsade Sarajeva, tokom zauzimanja Srebrenice 1995. i prilikom raketnog napada na Zagreb; oslobođen je jedino po posljednjoj, 13. tački optužnice, odnosno od odgovornosti da kazni počinioce pokolja u Srebrenici jer je većina sudija zaključila da Perišić nad komandantom Glavnog štaba Vojske RS-a RATKOM MLADIĆEM nije imao efektivnu kontrolu

TRIBUNAL IZREKAO PRESUDU MOM^ILU PERI[I]U I DOKAZAO KRIVICU RATKU MLADI]U
Pi{e: MIRHA DEDI]

retresno vije}e Ha{kog tribunala osudilo je generala Mom~ila biv{eg na~elnika Peri{i}a, General{taba VJ, na 27 godina zatvora zbog zlo~ina po~injenih u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu. Mom~ilo Peri{i}, koji je od avgusta 1993. do novembra 1998. obavljao du`nost na~elnika General{taba VJ-a, progla{en je krivim {to je “pomagao i podr`avao” zlo~ine koje je Vojska Republike Srpske po~inila u Sarajevu i Srebrenici. “Pretresno vije}e ustanovilo je da je, pod nadzorom Peri{i}a, VJ pru`ala logisti~ku pomo} {irokih razmjera, velike koli~ine pje{adijske municije, obuku i stru~nu pomo} snagama VRS-a. Primjera radi, Glavni {tab VRS-a 1994. godine procjenjuje da je dobio od VJ-a 25 miliona metaka i 75 hiljada granata”, kazao je Bakone Moloto, predsjedavaju}i Sudskog vije}a. Presuda Peri{i}u za Bosnu i Hercegovinu je, prema ocjenama analiti~ara, od posebnog zna~aja jer je prva koju je Ha{ki tribunal izrekao protiv jednog zvani~nika SR Jugoslavije za zlo~ine po~injene u na{oj zemlji. Slobodna Bosna donosi najzanimljivije dijelove presude koja je ispisana na oko 600 stranica. Izdvajamo dijelove koji se odnose na doga|aje koji su dosada{nje presude ostavile nerazja{njenim, odnosno koji su dokazani isklju~ivo tokom su|enja generalu Peri{i}u. Prije svega, sa ~ijeg polo`aja je pala granata na Markale.
16

P

U presudi stoji da je Sarajevo bilo podvrgnuto opse`noj vatrenoj paljbi i te{kom granatiranju u kojoj nisu bili po{te|eni civili, te da je Ratko Mladi} kao “strateg” opsade dr`ao “grad na dlanu“. Tokom opsade Sarajeva na grad je organizovano ba~eno preko dva miliona granata. Svjedok Martin Bell je opisao da je tokom rata stanovni{tvo namjerno ciljano i podvrgnuto granatiranju. Civili su bili na meti tokom pogreba, u ambulanti, u bolnicama, u tramvajima, autobusima, prilikom vo`nje automobila ili bicikla, kod ku}e ili tokom ~ekanja za hranu i vodu. Pored “beskrajnog“ ubijanja civila i oduzimanja vode, hrane, struje, plina, Vojska RS je koristila fosforne granate koje su mogle da zapale cijelu zgradu. Sudsko vije}e je zaklju~ilo da je granata koja je pala na Markale stigla sa polo`aja koje bilo pod komandom Ratka Mladi}a. “Pijaca Markale je na otvorenom, smje{tena je u centru grada, oko 100 metara od gradske tr`nice u ulici Mula Mustafe Ba{eskije. Dana 5. februara 1994, izme|u 12:00-00:30 sati, projektil je eksplodirao na pijaci Markale. Dokumentovani dokazi, kao i ~injenice prezentovane na su|enju generalu Stanislavu Gali}u, komandantu Sarajevskoromanijskog korpusa, pokazuju u cjelini da je granata koja je ispaljena 5. februara 1994. ubila vi{e od 60 osoba, a ranila vi{e od 140. Pretresno vije}e je uzelo u obzir ~injenicu da je 120mm granata namjerno ispaljena sa teritorije koja je bila pod kontrolom Vojske RS-a, iz pravca sjevera-

sjeveroistoka na pijacu ili pod uglom od 18 stepeni. Iako odbrana nije eksplicitno osporila ove ~injenice, ipak su poku{ali pobiti dokaze u tom pogledu. Sudsko vije}e je zabilje`ilo da u dokumentu D666, ina~e izvje{taju istra`iva~kog tima UN-a koji je oformljen da istra`i ovaj incident, stoji da se ne mo`e utvrditi ta~na lokaciju sa koje je ispaljena granata niti koja je strana ispalila granatu. Me|utim, ovi nalazi nisu uzeti u obzir od Sudskog vije}a u slu~aju Gali}, pri izvo|enju zaklju~ka da je Vojska RS-a ispalila granatu. Sudsko vije}e stoga ustanovljava da izvje{taj D666 ne mo`e da obori ~injenice iz su|enja Gali}u koje identificiraju porijeklo vatre odnosno odakle je ispaljena granata. Sudsko vije}e je ustanovilo da izvje{taj D566 koji je poslan iz komande Sarajevkoromanijskog korpusa (SRK) Glavnom {tabu VRS 5. februara 1994, u kojem se negira odgovornost za ovaj incident, nema dovoljnu te`inu da obori presu|ene ~injenice u slu~aju Gali}. Sudsko vije}e je tako|e uzelo u obzir ~injenicu da nije bilo vojnih objekta na podru~ju pijace Markale i da je granata namjerno usmjerena na civile. Pore|enjem podataka sa spiska imena ljudi koji su ranjeni tog dana na podru~ju Starog grada u Sarajevu sa imenima ljudi primljenih u lokalne bolnice, uklju~uju}i ta~no vrijeme prijema i dob pacijenata, utvr|eno je da je najmanje 45 ljudi poginulo, a 82 osobe su ranjene 5. februara 1994. godine i da su to bili civili koji nisu u~estvovali u ratnom sukobu. U postizanju ovog nalaza, Sudsko vije}e je tako|e uzelo
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

27 GODINA ZA NA^ELNIKA GENERAL[TABA VJ
KAZNA ZA BIV[EG NA^ELNIKA GENERAL[TABA VJ

Peri{i} je osu|en zato {to je pomagao ii Peri{i} je osu|en zato {to je pomagao podr`avao snage Ratka Mladi}a koje su podr`avao snage Ratka Mladi}a koje su izvr{ile masakr nekoliko hiljada izvr{ile masakr nekoliko hiljada Srebreni~ana u julu 1995., {to Srebreni~ana u julu 1995., {to je pomagao trogodi{nju opsadu je pomagao trogodi{nju opsadu Sarajeva te artiljerijski ii snajperski Sarajeva te artiljerijski snajperski teror Sarajlija, u kojem su ubijene teror Sarajlija, u kojem su ubijene ii ranjene hiljade civila, ii ranjene hiljade civila, za raketiranje Zagreba za raketiranje Zagreba vi{ecijevnim raketnim baca~em vi{ecijevnim raketnim baca~em

za opsadu i teror civila u Sarajevu, Markale, masakr nekoliko hiljada Srebreni~ana, raketiranje Zagreba, za pru`anje logisti~ke i kadrovske pomo}i Vojsci Ratka Mladi}a
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

KRIV JE:

NEOBORIVI DOKAZI
Veze Beograda sa “odmetnutim komandatima u Hrvatskoj i BiH”zapisnici sa sjednice Vrhovnog savjeta odbrane SRJ

17

“SLU^AJ PERI[I]“
1 2

u obzir mjesto i funkciju koju je imala pijaca Markale kao civilno javno mjesto. Sudsko vije}e je utvrdilo da su granate ispaljene sa polo`aja VRS i da su bile namjerno usmjerene na civile”. Peri{i} je, u svojstvu na~elnika General{taba VJ, svjesno pomagao i podr`avao zlo~ine ubistva, nehumanih dijela i napada na civile po~injene u Sarajevu tako {to je VRS-u pru`ao znatnu pomo}. Ova pomo} se, prema navodima tu`ila{tva, sastojala u dostavljanju velikih koli~ina naoru`anja, kao i u obezbje|ivanju plata i drugih beneficija starje{inama VRSa, uklju~uju}i i generala Ratka Mladi}a, komandanta VRS-a. Opsada Sarajeva i granatiranje i snajpersko djelovanje po civilima bili su sredstvo da se postigne cilj bosanskih Srba da se Sarajevo podijeli na srpski i muslimanski dio. Napadi na civile imali su za cilj da zastra{e stanovnike Sarajeva i slome njihov moral i duh, kao i da destabilizuju Bosnu i Hercegovinu kao zemlju. Od septembra 1992. do novembra 1995. Vojska RS-a je u Sarajevu provela dugotrajnu kampanju granatiranja i snajperskog djelovanja koja je za ishod imala pogibiju stotina civila, dok su hiljade civila ranjene. Pretresno vije}e prou~ilo je devet slu~ajeva granatiranja i deset slu~ajeva snajperskog djelovanja do kojih je do{lo u Sarajevu. Vije}e je ustanovilo da je VRS u Sarajevu po~inio slijede}e zlo~ine: ubistvo kao zlo~in protiv ~ovje~nosti, ubistvo kao ratni zlo~in, nehumana djela kao zlo~in protiv ~ovje~nosti i napade na civile kao ratni zlo~in.

MLADI]U VE] DOKAZANA KRIVICA PO PET TA^AKA OPTU@NICE
Ono {to svakako treba ista}i jeste da presuda Peri{i}u predstavlja i ve}im
18

dijelom ispisanu presudu generalu Ratku Mladi}u. Naime, u paragrafu 759 Sudsko vije}e utvr|uje krivicu generala Mladi}a za zlo~ine po~injene u Srebrenici. U ljeto 1995. godine, VRS je napao Srebrenicu koju je Savjet bezbjednosti UN-a proglasio bezbjednom zonom za civile. Po zauzimanju Srebrenice, VRS se upustio u prisilno premje{tanje i masakriranje hiljada muslimanskih civila i lica koja nisu aktivno u~estvovala u oru`anim sukobima. Pretresno vije}e je ustanovilo da je VRS po~inio slijede}e zlo~ine: ubistvo kao zlo~in protiv ~ovje~nosti, ubistvo kao ratni zlo~in, nehumana djela kao zlo~in protiv ~ovje~nosti, progoni kao zlo~in protiv ~ovje~nosti i istrebljenje kao zlo~in protiv ~ovje~nosti. U paragrafu 759 stoji: “Sudsko vije}e stoga konstatuje van razumne sumnje da je zlo~in istrebljenja, kako se navodi u ta~ki 13 optu`nice, po~injen protiv mu{karaca Muslimana koji su bili razdvojeni u Poto~arima ili su se predali ili zarobljeni iz kolone mu{karaca pri povla~enju iz srebreni~ke enklave. Sudsko vije}e je tako|e utvrdilo, izvan svake sumnje, da je VRS i/ili MUP-a imao namjeru po~initi masovna ubistva. U zaklju~ku, Pretresno vije}e se uvjerilo van razumne sumnje da se zlo~in istrebljenja, kako se navodi u ta~ki 13 od optu`nice, dogodio. Sudsko vije}e je utvrdilo da su klju~ni oficiri VRS bili uklju~eni u planiranje, naru~ivanje, poticanje ili pomaganje i podr`avanje zlo~ina u Srebrenici uklju~uju}i - Ratka Mladi}a, Radivoja Mileti}a, Milana Gveru, Ljubi{u Bearu, Radislava Krsti}a, Vujadina Popovi}a, Vidoja Blagojevi}a, Vinka Pandurev}a, Dragana Obrenovi}a, Dragu Nikoli}a, Momira Nikoli}a i Dragana Joki}a. Sudsko vije}e stoga konstatuje da je pona{anje

VRS-a i snaga MUP-a, pod efektivnom kontrolom ovih klju~nih oficira, proizvelo ubistvo kao kr{enje zakona i obi~aja rata (ta~ka 10) i ubistvima, ne~ovje~nim djelima, progonima i istrebljivanjima kao zlo~inima protiv ~ovje~anosti. (Ta~ke 9, 11, 12 i 13). Sudsko vije}e je utvrdilo da su ovi klju~ni oficiri i njihovi podre|eni po~inili zlo~ine za koje se terete”. Sva mjesta zlo~ina u Srebrenici iz dosada{njih su|enja oficirima Vojske RS-a ovom presudom su potvr|ena. Ono {to je zna~ajno za Bosnu i Hercegovinu jeste da se Peri{i}eva individulna odgovornost za pomaganje zlo~ina u Srebrenici spominje u ve}em dijelu presude. Na desetinama stranica presude ispisane su Peri{i}eve veze i dru`enje sa Ratkom Mladi}em. Peri{i} je tvrdio da je prije nego {to je postao na~elnik General{taba VJ vidio generala Mladi}a tri puta. Peri{i} je kazao da je nakon {to je postao na~elnik General{taba VJ, Mladi}a dr`ao na “odre|enoj udaljenosti” jer je bio protiv bilo koje nezakonite radnje. “Vodstvo Republike Srpske je znalo da sam bio protiv uni{tenja zgrada, protiv upotrebe sile protiv civilnog stanovni{tva...“, kazao je Peri{i}. On tvrdi da sa Mladi}em nije bio dovoljno blizak i da zbog toga nije mogao otkriti ukoliko ga je Mladi} obmanjivao. “Mladi} i ja smo znanci i drugovi iz rata. Na{ odnos je posve normalan, to je odnos dva profesionalna oficira koji se bore protiv fizi~kog istrebljenja svog naroda“, govorio je Peri{i}. Me|utim, svjedok \orde ]ur~in, biv{i na~elnik za operacijske i nastavne poslove 1. armije VJ koji je sebe predstavio kao li~nog prijatelja i ro|aka Ratka Mladi}a, kazao je da su on, Peri{i} i Mladi} bili u istoj grupi u Nacionalnoj {koli odbrane i da od tada poti~e njihovo veliko prijateljstvo.
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

27 GODINA ZA NA^ELNIKA GENERAL[TABA VJ
3

HA[KI TRIBUNAL DOKAZAO KRIVICU
1. Vojska Ratka Mladi}a kojoj je kadrovski i logisti~ki pomagao Mom~ilo Peri{i} ispalila granatu na Markale. 2. Mom~ilo Peri{i} bio je nadre|en na~elnicima Srpske Vojske Krajine koja je raketirala Zagreb 2. i 3. maja 1995, kada je 7 ljudi izgubilo `ivot, a 200 ih je ranjeno. 3. Peri{i} je vojno pomagao Vojsku RS-a koja je pobila nekoliko hiljada Srebreni~ana

]ur~in je tvrdio da su Mladi} i Peri{i} bili izuzetno bliski prijatelji i da je Peri{i} pru`io podr{ku Mladi}u kada je biran za na~elnika Glavnog {taba VRS-a. ]ur~in je tako|e svjedo~io i da je Peri{i} pru`ao uto~i{te Ratku Mladi}u u objektima Vojske Jugoslavije za vrijeme njegovog bjekstva. Za tezu da je Mom~ilo Peri{i} bio u izuzetno bliskim vezama sa Ratkom Mladi}em, u Ha{kom tribunalu su ponudili nekoliko neoborivih dokaza. Prije svega, Peri{i} je prisustvovao svadbi Mladi}evog sina Darka u julu 1997. godine kada je za Mladi}em ve} bila objavljena optu`nica i raspisana potjernica. Peri{i}evo prisustvo

boravkom, jer postoje ljudi “koji `ele da ga predaju u zamjenu za novac”. Milan Gunj, upravnik objekta Rajac, izjavio je da je uo~i Mladi}evog dolaska hotel renoviran i da tokom boravka Mladi}a niko osim njegove pratnje nije tu boravio. On je tako|e posvjedo~io da su za prvih nekoliko dana Mladi} i njegova pratnja isklju~ivo koristili hranu i pi}e koje su donijeli sa sobom. Nakon {to su se njihove zalihe smanjile, oni su dali Gunju novac da im kupi hranu u prodavnici. Vrlo brzo, me|utim, po~eli su se oslanjati na zalihe VJ koje bi Gunj pokupio li~no iz skladi{ta kasarne na Top~ideru.

Milan Gunj je posvjedo~io da se Peri{i} ponovo posjetio Mladi}a u Rajacu po~etkom februara 1998. Izvan objekta je dvorana za sastanke, Gunj je kratko razgovarao sa Peri{i}em, koji je zatra`io da osigura tajnost sastanka. Tokom ove posjete, Gunj je opet obezbijedio hranu i sve {to je potrebno Mladi}u da ostane tamo nekoliko dana.

PERI[I] JE ZNAO ZA POKOLJ U SREBRENICI
U presudi je posebno zanimljivo i{~itavanje fusnota gdje su ispisani detalji sa su|enja koji nisu bili dostupni javnosti. Primjera radi, ko je na zatvorenoj sjednici suda (a ve}ina ih je takva bila) svjedo~io o odre|enom doga|aju. Svjedo~enje pukovnika Dragana Vuk{i}a, na~elnika Uprave za odnosa s inostranstvom VJ u periodu od 1993. do 1997, na su|enju je bilo veoma zna~ajno. U presudi je Vuk{i} citiran na brojnim mjestima. Vuk{i} je izme|u ostalog kazao: “Niti sam general Peri{i} niti bilo ko drugi nije se usudio re}i generalu Mladi}u da je u~inio ne{to pogre{no”. Vuk{i} je tako|e svjedo~io da su Ratko Mladi} i Mom~ilo Peri{i} 12. decembra 1995. godine u Batajnici, prilikom osloba|anja francuskih pilota, koje je zarobio Mladi}, tra`ili me|unarodne garancije da protiv njih ne}e biti pokrenut postupak pred Me|unarodnim sudom u Haagu. Sporazum je potpisao general JeanPhilippe Douin, tada{nji na~elnik francuske vojske. Da je general Peri{i} bio upu}en u zlo~ine koje je po~inio Ratko Mladi} u Srebrenici, svjedo~io je Dan Kraji{nik, kanadski Srbin i jedan od osniva~a humanitarne organizacije RS-a” Organizacija“ u Ontariu. Izme|u 1992. i 1996, Kraji{nik i ostali ~lanovi Organizacije su
19

USKA KOORDINACIJA: Većina sudija je zaključila da su zločini Momčila Perišića bili neraskidivo povezani sa ratnom strategijom i ciljevima Vojske Republike Srpske na čelu sa Ratkom Mladićem koji nije pravio nikakvu razliku između civilnih i vojnih ciljeva
na svadbi dokazuje video kaseta sa svadbe. Pored toga, Peri{i} je Mladi}a posje}ivao i u vojnim objektima i kasarnama u kojima se Mladi} skrivao. Krajem jula 1997, u u jutarnjim satima, Peri{i} je posjetio Mladi}a u objektu Rajac. Ina~e, Rajac je objekat koji pru`a “odmor i rekreaciju” za oficire VJ i ~lanove njihovih porodica. Nalazi se u nenaseljenom malom planinskom mjestu, oko jedan i po kilometar od najbli`eg sela. Objekat se sastoji od hotela sa smje{taj za trideset osoba i tri male ku}e za odmor i restorana. Mladi} i njegova pratnja boravili su u tom objektu vi{e od mjesec dana i to u strogoj tajnosti. General ]ur~in je dao “o~inski savjet” pojedincima u objektu Rajac da ne otkrivaju bilo kakve informacije u vezi s Mladi}evim
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

]ur~in, koji je posje}ivao Mladi}a u objektu Rajac, posvjedo~io je da je Peri{i} bez obezbje|enja i odjeven u civilnu odje}u, nakon posjete majci u Ko{tuni}ima, do{ao u Rajac i sa Mladi}em razgovarao i igrao {ah. Prema ]ur~inovim navodima, Peri{i} je posjetio Mladi}a i na komandnom mjestu VJ Stragari, i to u jesen 1997. godine. Ovaj objekt je kori{ten za obuku oficira i imao je ograni~en pristup. Smje{ten je oko 70 km od Beograda. Prema ]ur~inovim navodima, nakon zavr{etka rata u Bosni, Mladi} je povremeno boravio u objektu Stragari i “provodio neko vrijeme tamo i zatim bi se vra}ao ku}i ili neko drugo mjesto. ]ur~in je tvrdio da su Peri{i} i Mladi} sastali u Stragaru, igrali {ah, ru~ali i {etali kroz {umu.

“SLU^AJ PERI[I]“
PERI[I] OSLOBO\EN OPTU@BE ZA ISTREBLJENJE BO[NJAKA U SREBRENICI

Tribunal nije utvrdio direktnu odgovornost Perišića za genocid u Srebrenici kao ni komandne veze između njega i Ratka Mladića
Kad je rije~ o zvjerstvima po~injenim tokom zauzimanja Srebrenice u julu 1995., ve}ina sudija nagla{ava da je general Peri{i} jo{ mnogo prije te tragedije bio obavije{ten da je VRS sklona napadanju civila. Pored toga, znao je za porast napetosti u podru~ju Srebrenice kao i za to da VRS tamo sprema vojni napad. Ve}ina se uvjerila da je general Peri{i} znao da je bilo vrlo vjerovatno da }e VRS prisilno premjestiti Bo{njake i po~initi ubistva i druga zlostavljanja sa namjerom diskriminacije, kada Srebrenica padne pod kontrolu VRS. Drugim rije~ima, general Peri{i} je znao da }e VRS po svoj prilici po~initi krivi~na djela ubistva, ne~ovje~nih djela i progona u Srebrenici. Me|utim, Pretresno vije}e jednoglasno je zaklju~ilo da dokazi ne pokazuju da je general Peri{i}, na osnovu poznavanja prethodnog pona{anja VRS, mogao predvidjeti da }e VRS izvr{iti radikalno sistematsko istrebljenje nekoliko hiljada Bo{njaka u Srebrenici. Pretresno vije}e smatra da saradnja ili mogu}nost uticanja na Ratka Mladi}a nisu dovoljni da se doka`e njegova efektivna kontrola. Zlo~ine VRS u Sarajevu i Srebrenici po~inili su oficiri koji su de jure bili pot~injeni generalu Peri{i}u, odnosno oficiri koji su bili ~lanovi 30. kadrovskog centra i koji su slu`beno ostali pripadnici Vojske Jugoslavije. Me|utim, postojanje de jure ovla{}enja bez razmatranja de facto situacije nije dovoljno za uspostavljanje efektivne kontrole po mjerodavnom pravnom standardu koji tra`i dokaz materijalne sposobnosti da se sprije~i ili kazni zlo~ina~ko pona{anje pot~injenih. Spis ovog predmeta ne sadr`i niti dokaze o komandnim nare|enjima generala Peri{i}a ~lanovima 30. kadrovskog centra niti dokaze o disciplinskim ili krivi~nim postupcima koje je protiv njih inicirao general Peri{i}. Umjesto toga, dokazi odra`avaju nemo} generala Peri{i}a da nametne obavezuju}a nare|enja generalu Mladi}u, komandantu VRS, koji je tokom cijelog rata zadr`ao izvjesnu mjeru nezavisnosti. Iako je general Peri{i} imao odnos saradnje s Mladi}em i u velikoj meri pomogao njegove operacije, dokazi ne pokazuju da je imao efektivnu kontrolu nad njim niti nad bilo kojim drugim oficirom Vojske Jugoslavije koji je slu`io
General Ratko Mladi} ulazi u Srebrenicu

u VRS kroz 30. kadrovski centar. Dokazi ne pokazuju da je u relevantno vrijeme postojao odnos nadre|enog i podre|enog izme|u generala Peri{i}a i po~inilaca zlo~ina u Sarajevu i Srebrenici. Prema tome, Pretresno vije}e zaklju~ilo je da general Peri{i} nije krivi~no odgovoran za propust da sprije~i zlo~ine VRS ili kazni njihove po~inioce. Peri{i} je, me|utim, osu|en {to nije kaznio po~inioce raketnih napada SVK na Zagreb u maju 1995. Pretresno vije}e je zaklju~ilo da su vode}i

po~inioci tih zlo~ina bili oficiri SVK koji su de jure bili pot~injeni generalu Peri{i}u jer su slu`beno ostali u sastavu Vojske Jugoslavije ili bili ~lanovi 40. kadrovskog centra. Me|utim, za razliku od oficira VRS, general Peri{i} je putem 40. kadrovskog centra inicirao disciplinske postupke protiv oficira koji su slu`ili u SVK. Ve}inom glasova, Pretresno vije}e je zaklju~ilo da je general Peri{i} putem 40. kadrovskog centra vr{io efektivnu kontrolu nad oficirima Vojske Jugoslavije koji su slu`ili u SVK.

pet ili {est puta putovali u RS ili Srbiju zbog pru`anje humanitarne pomo}i za bosanske Srbe. Dana 14. jula 1995, Kraji{nik, zajedno s drugim ~lanovima organizacije, putovao je u Srbiju i RS kako bi dostavili novac RS-u, a na zahtjev generala Mladi}a, i medicinski skener za VMA u Beogradu. Tri dana kasnije, 17. jula 1995, delegacija “Organizacije” otputovala je u Han Pijesku u sjedi{te Glavnog {taba VRS, oko 27 kilometara od Srebrenice, kako bi se sastali sa Mladi}em i primili zahvalnost za donaciju. Dan Kraji{nik je kazao kako je
20

tokom sastanka Mladi} ~estitao sam sebi na “oslobo|enju Srebrenice“ i za “rje{avanje na{eg problema sa Srebrenicom“. On je naveo da se nada da }e “tokom sljede}ih nekoliko dana @epa biti rije{ena na isti na~in kao {to je to ura|eno sa Srebrenicom“. Ista delegacija je 18. jula 1995. godine doputovala u Crnu Rijeku, gdje su ih do~ekali generali Mom~ilo Peri{i}, Ratko Mladi} i Milan Gvero. Sastanak je trajao nekoliko sati. Svjedok Dan Kraji{nik je izjavio da su Mladi} i Gvero razgovarali o oslobo|enju Srebrenice u prisustvu

Mom~ila Peri{i}a te da je bilo “mnogo {ala za ru~kom na tu temu” i da nije bilo znakova neslaganja me|u generalima po pitanju doga|aja u Srebrenici. Prema navodima tu`ila{tva, pru`anjem logisti~ke i kadrovske pomo}i general Peri{i} je pomagao i podr`avao zlo~ine ubistva, nehumanih djela, progona i istrebljenja koje je VRS po~inila prilikom zauzimanja Srebrenice 1995. godine. Mimo pomaganja i podr`avanja, general Peri{i} je osu|en za to {to nije sprije~io protivpravna djela svojih pot~injenih i/ili za to {to svoje pot~injene nije kaznio za ka`njivo
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

27 GODINA ZA NA^ELNIKA GENERAL[TABA VJ
postupanje. Rije~ je o ve} pomenutim zlo~inima ubistva, nehumanih djela i napada na civile u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu. Pod nadzorom generala Peri{i}a, Vojska Jugoslavije je obezbje|ivala logisti~ku pomo} {irokih razmjera VRS i SVK. Logisti~ka pomo} obuhvatala je naro~ito velike koli~ine pje{adijske i artiljerijske municije, gorivo, rezervne djelove, obuku i stru~nu pomo}. Vojska Jugoslavije ukazivala je logisti~ku pomo} ovim vojskama i prije nego {to je general Peri{i} stupio na du`nost na~elnika General{taba VJ u avgustu 1993. Me|utim, dok je on obavljao ovu du`nost, pru`ena logisti~ka pomo} postala je u ve}oj mjeri centralizovana, strukturisana i koordinisana. General Peri{i} je organizovao proceduru za nabavke u sklopu koje je General{tab VJ preispitivao zahtjeve za pru`anje logisti~ke pomo}i. Tako|e je redovno odr`avao sastanke i vodio razgovore sa generalom Mladi}em i generalom Milanom Čeleketi}em, komandantima VRS i SVK, o vojnim potrebama njihovih vojski. General Peri{i} i General{tab Vojske Jugoslavije nisu odobravali sve zahtjeve za ukazivanje pomo}i, ali jesu odobrili znatan dio ovih zahtjeva, dostaviv{i milione metaka za pje{adijsko naoru`anje i hiljade granata. Primjera radi, Glavni {tab VRS procijenio je 1994. godine da je od Vojske Jugoslavije dobio, izme|u ostalog, preko 25 miliona metaka za pje{adijsko naoru`anje i 7500 granata. Ve}ina sudija je zaklju~ila da su zlo~ini bili neraskidivo povezani sa ratnom strategijom i ciljevima VRS koja nije pravila nikakvu razliku izme|u civilnih i vojnih ciljeva. Ustvari, ga|anje civila bosanskih Muslimana bila je regularna praksa VRS. Zlo~ine koji se terete u ovom predmetu nadgledali su najvi{i oficiri VRS na platnom spisku Vojske Jugoslavije, uklju~uju}i generala Mladi}a. nadgledao general Peri{i}. Ve}ina sudija je zaklju~ila da su djela generala Peri{i}a imala zna~ajnog efekta na zlo~ine koje je po~inila VRS jer su njihove vojne operacije obuhvatale sistematske zlo~ine nad civilima. General Peri{i} je nadgledao sveobuhvatnu logisti~ku pomo} koju je Vojska Jugoslavije pru`ala VRS. Dio te pomo}i dat je jedinicama VRS koje su u~estvovale u ~injenju zlo~ina za koje se terete u Ha{kom tribunalu: Drinskom korpusu, Kraji{kom korpusu i Sarajevskoromanijskom korpusu. Ukupno uzev{i, logisti~ka pomo} Vojske Jugoslavije bila je kriti~na za operacije VRS budu}i da su njeni resursi bili ograni~eni, finansijska situacija te{ka a zalihe municije skoro iscrpljene kako je rat odmicao. Rukovodstvo bosanskih Srba redovno je vr{ilo pritisak na generala Peri{i}a da nastavi sa slanjem pomo}i jer je dobro znalo da njihove vojne operacije u velikoj mjeri ovise o podr{ci Vojske Jugoslavije. Radovan Karad`i} je, naprimjer, priznao da se “ni{ta ne bi dogodilo bez Srbije. Mi nemamo te resurse i ne bismo se mogli boriti”. Isto tako, general Mladi} je priznao da “ne bismo mogli da `ivimo” kad bi prestala ta pomo}. I sam general Peri{i} je u nekoliko navrata izjavio da bi Vojska RS bila suo~ena sa daleko ve}im pote{ko}ama u vo|enju rata da joj je bila uskra}ena vojna pomo}. Slobodan Milo{evi} je primijetio da je “sve {ta je tamo ura|eno, ura|eno zahvaljuju}i Srbiji i vojsci”, sa ~ime se general Peri{i} slo`io. Peri{i} je predlo`io i pa`ljivo proveo u djelo ideju da se stvore “kadrovski centri” kako bi se regulisao status oficira VRS i RSK i kako bi im se omogu}ilo da legalno ostanu dio Vojske Jugoslavije. Oficiri VRS zadr`ali su svoje plate i beneficije kao pripadnici Vojske Jugoslavije kroz 30. kadrovski centar, a oficiri SVK kroz 40. kadrovski centar. U decembru 1993. general Peri{i} je izjavio da u VRS i SVK putem tih kadrovskih centara slu`i vi{e od 7.000 oficira VJ. Peri{i} je jasno dao do znanja da }e oni oficiri koji odbiju da budu poslani u VRS ili SVK biti otpu{teni iz VJ. General Peri{i} je nastojao zadr`ati u tajnosti stvarnu funkciju tih kadrovskih centara kako bi se izbjegle sankcije me|unarodne zajednice. Osim generala Mladi}a, me|u ~lanovima 30. kadrovskog centra bili su visokorangirani oficiri odgovorni za zlo~ine u Sarajevu i Srebrenici, Stanislav Gali}, Dragomir Milo{evi}, Milenko @ivanovi}, Radislav Krsti}, Vujadin Popovi}, Vinko Pandurevi}, Milan Gvero, Ljubi{a Beara, Radivoje Mileti} i Dragan Obrenovi}. Ti oficiri primali su plate kao regularni pripadnici Vojske Jugoslavije.
21

PRESUDNA LOGISTI^KA POMO] VOJSKE JUGOSLAVIJE
Jedan od ciljeva bosanskih Srba bilo je stvaranje koridora du` doline Drine i eliminacija Drine kao granice izme|u Srbije i Republike Srpske. Taj je cilj sprovo|en u djelo zlo~ina~kim sredstvima jer je rukovodstvo bosanskih Srba nastojalo da elimini{e Muslimane iz tog podru~ja. Kad je VRS zauzela srebreni~ku enklavu, prisilno je uklonila i masakrirala njeno muslimansko stanovni{tvo uz ~injenje zvjerstava velikih razmjera. VRS je za izvo|enje svojih operacija u Sarajevu i Srebrenici u velikoj mjeri ovisila o logisti~koj i kadrovskoj podr{ci koju je
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Dodik na korak do pune diktature

Predsjednik RS-a Milorad Dodik krenuo u otvoreni obračun s malobrojnim “neposlušnicima“ iz pravosudnih institucija
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MARIO ILI^I]

redsjednik RS-a Milorad Dodik bio je doma}in pro{lonedjeljnog svesrpskog sabora funkcionera iz RS-a u dr`avnim institucijama BiH, te poslanika i delegata Parlamentarne skup{tine BiH koji su u hotel Vu~ko na Jahorini zvani~no do{li na poziv srpskog ~lana Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a. Oni koji su se odazvali na poziv Radmanovi}a, odnosno Dodika, na Jahorinu su stigli u slu`benim automobilima, a prethodno su uredno podigli dnevnice koje su im ispla}ene iz dr`avne kase.

P

PRIJETNJE SMJENOM
Dodik je pozvao predsjednika Ustavnog suda Miodraga Simovi}a i VSTV-a Milorada Novkovi}a da obrazlo`e svoj nedolazak na Jahorinu ili }e prvom prilikom biti smijenjeni

N

akon radno-konsultativnog sastanka o dr`avnom tro{ku Dodik je, obra}aju}i se novinarima, procijedio nekoliko {turih re~enica o sadr`aju svesrpskog sabora, ali je bio puno rje~itiji kada je komentirao stav “neposlu{nih” Srba predsjednika Ustavnog suda Miodraga Simovi}a i VSTV-a Milorada Novkovi}a, koji se nisu pojavili na Jahorini. “Neposlu{ne“ je pozvao da “debelo obrazlo`e svoj izostanak“ ina~e }e prvom prilikom biti zamijenjeni. Dodu{e, Dodik nije eksplicitno rekao da }e “neposlu{ni“ biti zamijenjeni “poslu{nim“, ali to se valjda samo po sebi podrazumijeva.

S

vi diktatori svijeta po definiciji nastoje pravosu|e pretvoriti u privatni {tit i Dodik se u tom smislu pona{a i logi~no i dosljedno. Uspio je izda{nim bud`etskim donacijama pridobiti glavninu medija iz RS-a, koji bezrezervno slave i veli~aju sve njegove poteze i postupke. Opozicionoj sceni RS-a zaprije~io je put do medija, a kritike iz Federacije BiH unaprijed su diskvalificirane kao “antisrpske“. Preostao mu je jo{ samo jedan zadatak: da preuzme punu kontrolu nad pravosudnim institucijama, {to }e sigurno uraditi prvom zgodnom prilikom. U tome ga sigurno ne}e sprije~iti stidljivi prijekor OHR-a i mlaka osuda nekolicine doma}ih i me |unarodnih zvani~nika, koji su reagirali na njegov skandalozni istup na Jahorini. Diktator je (prepo)ro|en!
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

22

JEDAN KRUG KROZ SARAJEVO

PENELOPE CRUZ UŽIVA U SARAJEVU!
Slavna {panjolska glumica }e u Sarajevu svoj novi film snimati do 23. septembra
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

K

a`u da je neo~ekivano da je holivudska zvijezda Penelope Cruz aterirala u Sarajevo, negdje oko podneva u srijedu 7. septembra, avionom komercijalnog karaktera koji je poletio iz Münchena. Pa, za{to? Kao i svi veliki umjetnici, i Penelope je jednostavna, srda~na i susretljiva. Ako mislite da nije, pitajte na{e reportere!

U BA[TI HOTELA “EVROPA”
Do{la je prelijepa {panjolska filmska diva Penelope u glavni grad BiH da snima film Venuto al mondo, italijanskog reditelja Sergija Castelitta. Snimanje bi trebalo PEDROVA MUZA
Kadar iz Almodovarovog filma Volver

po~eti u naredni ponedjeljak. Ali, znate ve}, kod nas je sa tim po~ecima uvijek neizvjesno. Kako god, Penelope je na{im reporterima, u kratkom razgovoru, kazala da je o Sarajevu do sada ~ula sve najljep{e i najpozitivnije, stereotip jeste - ali tako je kao i da u`iva u predjesenskim slikama ovog grada. Reporteri SB-a do~ekali su Penelope u ba{ti Hotela Evropa. No, popustila je zahtjevima obezbje|enja, koji su i pla}eni da joj obezbijede mir i rahatluk! Kako i ne bi, kada je go{}a na{eg grada dobitnica Oscara za najbolju sporednu `ensku ulogu 2008., koju je ostvarila u filmu Vicky Cristina Barcelona, reditelja Woodyja Allena. Tako da smo Penelope, pristojno nam je re~eno, morali ostaviti na miru. Izvrsne uloge Penelope je odigrala i u filmovima Volver Pedra Almodovara,

Don’t Move koji je re`irao isti autor zadu`en da “oblikuje” i Venuto al mondo, potom Gothika Mathieua Kassovitza, Nine Roba Marshalla...

SARAJEVSKA UDOVICA
“Od augusta je poznato da }e Penelope u filmu Venuto al Mondo igrati Italijanku Gemu, sarajevsku udovicu, koja nakon rata sti`e u glavni grad BiH, kako bi sinu tinejd`eru pokazala mjesto u kojem je ro|en njegov otac. Film se snima prema romanu Margaret Mazzantini, velike italijanske spisateljice, koja je supruga reditelja. Roman Venuto al Mondo, koji govori o ratu u BiH, postao je bestseler u svijetu. U prvoj sedmici augusta u Sarajevu je bio organiziran kasting za statiste u ovome filmu, na koji se prijavio veliki broj Sarajlija. Jedan broj uloga bit }e povjeren i bh. glumcima. Lokalnu podr{ku snimanju filma dat }e producentske ku}e Deblokada i Pro.ba”, obavje{tavaju nas iz Deblokade. Najavljuju i da }e Penelope Cruz u Sarajevu snimati od 12. do 23. septembra, u ulici Butmirska cesta, “u predgra|u Sarajeva gdje se nalazi ~uveni Tunel spasa, iskopan tokom opsade Sarajeva, ispod aerodromske piste”. “Scene }e biti snimane i na Termalnoj rivijeri na Ilid`i. Snimanje }e, zatim, biti nastavljeno tokom vo`nje ulicama Bulevar Me{e Selimovi}a, Zmaja od Bosne, Hiseta, Obala Kulina bana prema Telalima, ulicama Mula-Mustafe Ba{eskije, Titova... Ustvari, bit }e snimljen jedan krug vo`nje kroz Sarajevo”, ka`u u Ministarstvu saobra}aja Kantona Sarajevo. Eto, sve informacije dostupne su vam u Slobodnoj Bosni. Ako negdje sretnete Penelope, selam }ete joj! I njenom suprugu Javieru Bardemu.
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

24

[PANJOLSKA FILMSKA DIVA U GLAVNOM GRADU BiH
DRAGA GO[]A SARAJEVA
Penelope Cruz u dru{tvu svog supruga Javiera Bardema, snimljena u ba{ti sarajevskog Hotela Evropa

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

25

VJERSKI OBREDI U DR@AVNIM INSTITUCIJAMA BiH

Prošlosedmični dolazak pravoslavnog sveštenika u zgradu Parlamentarne skupštine BiH kako bi osveštao kabinet Ognjena Tadića, predsjedavajućeg Doma naroda bh. Parlamenta, izazvao je hladnu i podsmješljivu reakciju čak i poslanika iz drugih srpskih stranaka. Naša suradnica piše o tome kako je pripreman ovaj događaj i s kojim ciljem, te otkriva odnose unutar poslaničkih klubova bh. Parlamenta

ISTJERIVANJE \AVOLA IZ PARLAMENTA BiH

D

Pi{e: MARIJANA MILETI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

an nakon {to je Mladen Bosi}, predsjednik SDS-a, obzananio novi koncept stranke po kome nema vi{e politike “zabadanja prsta u oko”, njegov prvi saradnik Ognjen Tadi} doveo je pravoslavnog sve{tenika u zgradu Paralamentarne skup{tine BiH da osve{ta njegov, odnosno kabinet predsjedavaju}eg Doma naroda bh. Parlamenta. Nije dolazak pravoslavnog sve{tenika u zgradu bh. Parlamenta na Marindvoru u Sarajevu “zabadanje prsta u oko“ nikome, ali jeste odr`avanje vjerskog obreda u institucijama dr`ave koja se deklarira kao sekularna.

ZA[TO JE TADI]U TREBALO OSVE[TAVANJE
Koliko je Tadi}ev postupak nai{ao na plodno tlo kod srpskih kadrova u institucijama BiH, najbolje govori koliko ih se (nije) odazvalo na njegov poziv da prisustvuju ovom vjerskom obredu. U Tadi}evom kabinetu pro{log ~etvrtka obrelo se pet-{est njegovih strana~kih kolega, a iz Isto~nog Sarajeva potegao je i sam gradona~elnik Vinko Radovanovi}, kadar PDP-a, koji je funkciju dobio glasovima SDS-a. Nikog od kadrova SNSD-a nije bilo tog dana u Tadi}evom kabinetu, a mnogi su do posljednjeg ~asa mislili da se Ogi {ali jer ako je ozbiljan, onda mogu o~ekivati da se svaki dan u istoj zgradi klanja pet vakata sve uz prisustvo sarajevskih imama! Kad je Tadi} preko svojih strana~kih koleg(inic)a “pustio baju“ da }e osve{tati kabinet u kome sjedi ve} nekoliko mjeseci, ni sam nije znao koliko }e daleko oti}i. Da je bilo o{trih reakcija u startu, odmah bi se pozvao na ugro`enost Srba u institucijama BiH i nemogu}nost da ispoljava svoju vjeru, {to bi mu najvi{e i odgovoralo u politi~koj promociji. To se nije desilo, ali hladna i podsmje{ljiva reakcija poslanika, ministara i delegata SNSD-a navela su Tadi}a da priliku za promociju me|u srpskim pukom svede na privatni skup uz prisustvo sve{tenika i malobrojnih kolega.
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

AMATERSTVO U POLITICI
Ognjen Tadi}, predsjedavaju}i Doma naroda bh. Parlamenta, doveo je pravoslavnog sve{tenika da osve{ta njegov kabinet u nadi da }e dobiti politi~ke poene na temelju reakcija koje }e potom uslijediti 26

SVE[TENICI U SLU@BI POLITI^KE PROMOCIJE SDS-a
prije Tadi}a sjedili mnogi gre{nici poput Du{anke Majki}, Mladena Ivani}a, Gorana Milojevi}a ili Dragutina Ili}a. Naravno, usluge sve{tenika su bogato nagra|ene, a posrednik u svemu bio je mladi (ne)perspektivni kadar SDS-a B ojo Ga{anovi}, na~elnik op}ine Isto~ni Stari Grad, iz koje je doveo popa. Tako je Tadi} pokazao onima {to klanjaju u svojim kabinetima i koji su, navodno, isprovocirali ovaj njegov postupak da i Srbi konja za trku imaju, te da se nova postava SDS-a na Marindvoru osje}a kao kod svoje ku}e. Tadi} i jeste ro|en u Sarajevu pa je nejasno kad je ve} zvao sve{tenika kako je zaboravio na sarajevskog paroha Vanju Jovanovi}a ili sve{tenika Jadrana Danilovi}a koji mukom okuplja vjernike u Crkvi svetog Preobra`enja u Pofali}ima. Njih }e, valjda, kad razmisli u osve{tanoj prostoriji Tadi} posjetiti jer je Danilovi}eva crkva od njegovog kabineta udeljena oko dva kilometra, a napadnuta je 30 puta do sada. Paroh Vanja mogao bi pokazati Tadi}u Muzej Stare pravoslavne crkve na Ba{~ar{iji koja u ovih sedam vijekova nije poznata samo po ubistvu srpskog svata. Troje od petero parlamentaraca iz SDS-a ro|eni su u Sarajevu, uz Ognjena Tadi}a, to su Aleksandra Pandurevi} i Darko Babalj. Ovi mladi kadrovi koji }e, valjda, provoditi novi koncept SDS-a dok nose gor~inu rodnog grada kojeg su napustili i ne propu{taju priliku za “zabadanje prsta u oko“. Prvo pitanje Pandurevi}ke u skup{tinskim klupama bilo je za{to se materijali ne dostavljaju na srpskom jeziku nakon ~ega su u slu`bama Sekretarijata imali dosta problema iako su materijali uvijek morali biti dostavljani na sva tri slu`bena jezika u BiH. Ova mlada perjanica SDS-a pomislila je da svijet po~inje od nje pa da se, u nedostatku tema, srpskim jezikom nisu bavili mnogi iz prethodnog saziva parlamenta a u stru~nim slu`bama su se naslu{ali raznih lingvisti~kih pitanja, ali vjerovatno nijedno nije sadr`avalo konstataciju da su u slu`bama “elementarno nepismeni“, kako Pandurevi}ka ima obi~aj da ka`e. Zanimljivo da se Pandurevi}ka, koja je naj`e{}i kriti~ar Sarajeva u svim svojim javnim nastupima, najbolje odnose ima sa istaknutim SDP-ovcem

^UDAN IZBOR SARAJEVSKIH SDS-ovaca
Za Tadi}eve potrebe u Parlament BiH Za Tadi}eve potrebe u Parlament BiH do{ao je pravoslavni sve{tenik iz Vu~ije Luke do{ao je pravoslavni sve{tenikiza Vu~ije Luke

Ra~une su mu pomutile novinarske ekipe koje su do{le ili pred vrata njegovog kabineta ili pred zgradu, jer je u me|uvremenu odlu~io da je osve{tenje njegova privatna stvar, pa je ulazak bio zabranjen. Nakon {to je hrabro doveo sve{tenika i zapo~eo tradiciju vjerskih obreda u slu`benim prostorijama najvi{eg zakonodavnog tijela, snage mu je ponestalo za razgovor s novinarima. Nakon vi{estanog sjedenja u uredu nadaju}i se da }e novinari oti}i, pred sedmu silu stala je Aleksandra Pandurevi}, biv{a novinarka frankfurstkih Vesti, i ispri~ala ekumensku `vaku o ljubavi

me|u ljudima i blagodatima vjere. Sve to de{avalo se tre}i dan Bajrama pa su poslanici i delegati Bo{njaci odlu~ili da se ovim pitanjem ozbiljno pozabave, ali samo tako {to su na komisijama boja`jivo pitali kolege iz SDS-a: “[to je to Tadi}u trebalo?”.

NAPAD SARAJEVSKIH SDS-ovaca NA LEKTORSKU SLU@BU
Sedam dana nakon uvo|enja vjerskih obreda u institucije BiH o ovome se vi{e ni ne pri~a u bh. Parlamentu. Zna se samo da je sve{tenik, koji je za ovu priliku do{ao iz Vu~ije Luke, uz Bo`ju pomo} po{kropio svetom vodicom prostorije u kojima su

Ognjen Tadi} je ra~unao da }e dovo|enjem sve{tenika u svoj kabinet izazvati osude u Parlamentu BiH i onda se pozvati na ugro`enost Srba u institucijama BiH i nemogu}nost da ispoljava svoju vjeru
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

27

VJERSKI OBREDI U DR@AVNIM INSTITUCIJAMA BiH
Denisom Be}irovi}em, predsjedavaju}im Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH, kome o~ito ne smetaju njeni radikalni stavovi. Uz ~lanstvo u komisijama gdje nasmijani }askaju, ~esto popiju kaficu u Parlamentu i nema sukoba mi{ljenja. Navodno je Pandurevi}ka na ovim kaficama i saznala ko je klanjao u kancelarijama iz SDA, koje su kasnije naslijedili SDP-ovci. BURNO I U SDA

SRPSKA (NE)SLOGA U INSTITUCIJAMA BiH
U Paralamentu BiH sve je, u stvari, daleko od idile a podmetanja su takva da je sve vi{e onih koji ne razgovaraju jedni s drugima. Klub SNSD-a je na ivici razdora i javnih sukoba, pa sa poslanikom Slavkom Jovi~i}em Slavujem ve} uop{te ne razgovaraju Lazar Prodanovi} i Bo{ko Tomi}. Slavuja, kako se i sam po`alio na hodniku, Prodanovi} vi{e i ne pozdravlja dok Tomi}a Jovi~i} ne mo`e ni nacrtanog jer je iz PDP-a prebjegao u SNSD da bi njemu pred nosom dobio visoko mjesto na izbornoj listi a kasnije i fotelju u Predstavni~kom domu. Du{anka Majki} rijetko koju Jovi~i}evu diskusiju odslu{a do kraja, a obavezno ih poprati kolutanjem o~iju, glasno uzdi{u}i i dr`e}i se za glavu. Majki}eva nije odu{evljena ni Prodanovi}evim proevropskim stavovima i pomirljivim tonovima. Ova netrpeljivost sve je ve}a otkako je u skup{tinskim klupama Pandurevi}ka, poslanik SDS-a, koja dolazi iz Bratunca pa ~esto prokomentari{e imovinsko stanje Prodanovi}a i njegov ljekarski anga`man u Zvorniku gdje, navodno, ima privatnu polikliniku. Drago Kalabi}, {ef kluba poslanika SNSD-a, ima dobre odnose sa Slavujem, a posebno sa Miloradom @ivkovi}em, zamjenikom

Pismo poslanika Šemsudina Mehmedovića produbilo raskol u redovima najveće bošnjačke stranke
Klub poslanika SDA, na ~ijem je ~elu Asim Sarajli}, prije nekoliko dana javno je pokazao razdor u svojim redovima pismom poslanika [emsudina Mehmedovi}a koji je otvoreno kritikovao rad Vlade FBiH i kadrovske raspodjele kojima se jedino bave. Mehmedovi}, koji je potpredsjednik SDA, iznenadio je vrh stranke ovim javnim obra}anjem, dok njegove strana~ke kolege iz parlamenta nisu bile iznene|ene jer su i sami podijeljeni u vi{e tabora. [efik D`aferovi}, koji je otvoreno radio protiv predsjednika SDA Sulejmana Tihi}a, jo{ iz doba strana~kog kongresa, uvijek ima za nijansu druga~iji stav od ostalih poslanika SDA. On je sa Mehmedovi}em u ve}ini slu~ajeva dijelio mi{ljenje, ali se ovaj primirio kad je i na vlastito iznena|enje dobio mjesto potpredsjednika uz mladu postavu kadrova SDA. Tada su zahladili odnosi izme|u Mehmedovi}a i D`aferovi}a, ali i sada me|u njima zavarni~i na sjednicama parlamenta. Na pro{loj sjednici D`aferovi} je branio nezavisnost Visokog sudskog i tu`ila~kog vije}a, dok je odmah nakon njegovog izlaganja Mehmedovi} osuo po sudijama i tu`iocima u BiH, a kao argumente naveo je svoj slu~aj “nepravednog politi~kog procesuiranja” i slu~aj Dragana ^ovi}a, predsjednika HDZ-a BiH, kojeg “sudovi maltretiraju godinama”. Sarajli}, ipak, vodi glavnu rije~ a u kuloarima ga ogovaraju upravo poslanici SDA kako se isklju~ivo bavi kadroviranjem iznu|uju}i razna imenovanja preko predsjednika Tihi}a.

PODJELE U SDA
Pismo poslanika [emsudina Mehmedovi}a bavi se kadrovskim raspodjelama i o{trim kritikama na ra~un Vlade FBiH

(ZLO)UPOTREBA VJERE: Sveštenik, kojeg je u bh. Parlament doveo Ognjen Tadić, uz Božju pomoć je poškropio svetom vodicom prostorije u kojima su prije Tadića sjedili mnogi grešnici poput Dušanke Majkić, Mladena Ivanića, Gorana Milojevića ili Dragutina Ilića
predsjedavaju}eg Predstavni~kog doma bh. Parlamenta. Majki}evu prili~no nervira i @ivkovi}, o ~emu ponovo svjedo~i njen izraz lica, a nedavno su se zbog njenog o{trog jezika @ivkovi}u `alile i kolege iz Saveza za bolju budu}nost (SBB), privatne stranke Fahrudina Radon~i}a. Navodno, Majki}eva je imala duel sa dr. Emirom Kabilom, poznatim kardiohirurgom iz Tuzle, kojeg ve}ina poslanika uva`ava prvenstveno zbog ljekarske stru~nosti a ne politi~ke. @ivkovi} je, navodno, poku{ao
28

izgladiti stvari ali se “~eli~na lejdi iz SNSDa” nije dala pokolebati jer insistira na proceduralnim stvarima bez obzira je li neko upu}en u rad parlamentarnih komisija ili ne, pa “bio on i najbolji ljekar na planeti”. Milica Markovi}, poslanik SNSD-a iz Bijeljine, nezadovoljna je {to je izgubila vlast u op{tinskom odboru ove stranke, pa je na pro{loj sjednici bila najve}i kriti~ar rada Vije}a ministara BiH i Nikole [piri}a, koji je upeteljao prste u bijeljinske strana~ke razmirice.

Dok u SNSD-u niko ni s kim ne mo`e, u klubu poslanika SDS-a “kosku bacaju” u druge klubove grade}i pozicije za svoje kadrove. Prva `rtva ove taktike, navodno, bi}e B ranka Todorovi}, sekretar Predsta vni~kog doma bh. Parlamenta, na ~ije mjesto bi uskoro trebao do}i jedan od slu`benika iz institucija BiH po izboru SDS-a. Ovaj zahtjev prihvatio je i @ivkovi}, ali jo{ nije poznato kako }e se izjasniti njegove kolege iz rukovodstva Predstavni~kog doma. Poslanici SDS-a nezadovoljni su svim i sva~im, od materijala koji nisu na srpskom jeziku do prostorija koje su im pripale. U ovom klubu je i V esna SpremoKrstovi}, poslanik opozicionog PDP-a, ali zbog toga nije ugro`ena finansijski jer i ona ima dio kola~a od novca koji klubovi dobijaju iz bud`eta.
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

REIS I NEIMARSTVO

Odbjegli libijski vođa MOAMER GADAFI uplatio je dva miliona KM od ukupno pet miliona američkih dolara za izgradnju Upravne zgrade Rijaseta IZ-a BiH koja je zauzvrat trebala nositi ime “Vakuf Moamera Gadafija“; Cerić se još nije odlučio o mogućoj promjeni naziva svoje rezidencije na Kovačima

VAKUF NI NA NEBU NI NA ZEMLJI
UPRAVNA ZGRADA RIJASETA IZ-a BiH
Radovi na rezidenciji odavno su stali

A SVE JE TAKO LIJEPO I IDILI^NO PO^ELO
Mustafa Ceri} okru`en najodanijim bo{nja~kim biznismenima

30

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

LOVA BEZ KROVA
Pi{e: ISMAR [MIGALOVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

“Prva nov~ana tran{a libijskog vo|e Moamara Gadafija za nastavak izgradnje upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u BiH na Kova~ima u Sarajevu upla}ena je 4. februara 2011. Radi se o dva miliona KM koja }e biti iskori{tena za pokrivanje dugova do sada obavljenih radova. Gadafi }e za sjedi{te Rijaseta izdvojiti ukupno pet miliona ameri~kih dolara ili vi{e od sedam miliona KM i na taj na~in se upisati me|u najve}e vakife u Sarajevu i BiH. Upravna zgrada Rijaseta nosit }e ime ‘Vakuf Moamer Gadafi’, kao trajno sje}anje na bratsku ljubav i prijateljstvo izme|u libijskog i bosanskog naroda.“

POLAGANJE KAMEN TEMELJCA NA KOVA^IMA
Megalomanski projekat Ceri}evih biznismena

POLTRONSKI MOST
Ovako je izgledala informacija objavljena u bh. medijima u februaru ove godine, svega nekoliko dana prije po~etka rata u Libiji i narodne revolucije za kona~no uni{tenje Gadafijevog vi{edecenijskog re`ima. Taj novac trebao je biti iskori{ten i za vanjsko ure|enje zgrade te njene okoline. Kako su tada javljali mediji, za potpuno opremanje Rijaseta namje{tajem i useljenje bilo je potrebno jo{ ~etiri miliona KM. Prema tom planu, useljenje u zgradu bilo je predvi|eno za {est mjeseci, odnosno u augustu ove godine, a sjedi{te Rijaseta trebao je otvoriti sam Moamer Gadafi. Inicijatori projekta izgradnje ove zgrade, grupa biznismena bliskih reisu Mustafi Ceri}u na ~elu s Fahrudinom Radon~i}em, 2009. godine kada je po~ela gradnja pro`ivljavali su dane ponosa i slave, udaraju}i se u prsa kako su pokrenuli projekt stolje}a veoma bitan za cjelokupan bo{nja~ki narod u BiH, a i {ire! Sve dok nije “presu{ila pipa“. Kada se pojavila informacija o Gadafije vom novcu, grupa privrednika

CERI] I GADAFI
Libijski vo|a dobio brojna priznanja od prvog ~ovjeka IZ-a BiH

radosno je uskliknula jer }e se ogroman teret izgradnje reisove rezidencije s njihovih le|a preseliti na libijskog vo|u. Da ova va`na informacija do|e do svakog d`ematlije u BiH, pobrinuli su se mediji u Radon~i}evom vlasni{tvu koji su tih dana Gadafija kovali u zvijezde. Ipak, poznati doga|aji u Libiji zaustavili su isplatu tran{i finansijske pomo}i, pa je i izgradnja zaustavljena. Iako su svi rokovi za zavr{etak zgrade Rijaseta ve} odavno pro{li, megalomanski projekt Ceri}evih biznismena nije ni blizu kraja, a zgrada danas izgleda sablasno i napu{teno. Osim {to nije poznat rok za zavr{etak, javnosti u BiH ostaje velika nepoznanica i da li }e biti promijenjen prvobitni plan za naziv zgrade “Vakuf Moamera Gadafija“. Ceri}, povijaju}i se kako vjetar pu{e, Gadafija je jo{ ranije prekri`io s liste prijatelja nazivaju}i ga diktatorom, a njegovu vlast najokrutnijim re`imom u kojem strada nevin libijski narod. S druge strane, o mogu}nosti za promjenu naziva zgrade Rijaseta, prvi ~ovjek IZ-a BiH jo{ se javno nije izjasnio iako je imao nekoliko prilika. Nedavno ga je u bajramskom intervjuu u Dnevnom avazu, koji je tradicionalno rezerviran za Ceri}a, novinar pitao ho}e li promijeniti odluku o davanju imena zgradi “Vakuf Moamera Gadafija“, ali je Ceri} diplomatski izbjegao odgovoriti. “Pri~a o Gadafiju se, o~ito, zavr{ava. U~im dovu Allahu Uzvi{enom da se libijskom narodu vrati mir i sigurnost i da

Reis Mustafa Ceri} je prekri`io Gadafija s liste prijatelja i nazvao ga diktatorom, a njegovu vlast najokrutnijim re`imom u kojem strada nevin libijski narod
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

31

REIS I NEIMARSTVO
postignu jedinstvo oko svoje budu}nosti. Libija je nama prijateljska zemlja i zato joj `elimo svako dobro i sre}u na putu istinske slobode i nezavisnosti“, bilo je sve {to je kazao reisu-l-ulema IZ-a BiH. Ovim je Ceri} produ`io nedoumicu o imenu njegove rezidencije, ba{ kao {to nije poznato ni kada }e biti zavr{en ovaj projekt koji je izazvao dosta negodovanja, prije svega me|u iskrenim vjernicima koji su Ceri}a optu`ili za “rasipni{tvo i ismijavanje muslimanske sirotinje“. Ceri} se trenutno nalazi na tankom ledu, jer mora odlu~iti {ta da radi s nazivom svoje rezidencije. Poznaju}i njegove poltronske navike kada je u pitanju me|unarodna zajednica, reis }e prona}i “razumno rje{enje“. S druge strane, on nikako ne mo`e zaboraviti milione maraka koje mu je doskora{nji prijatelj i brat dao. Ne mo`e Ceri} zaboraviti ni brojna putovanja u Libiju te sastanke s Gadafijem prilikom kojih je lobirao da novac za izgradnju Rijaseta dobije od prijateljske i bratske dr`ave i njenih gra|ana. HELSIN[KI ODBOR ZA LJUDSKA PRAVA U BiH

Ceriću, ne uzimaj novac od diktatora!
^lan Helsin{kog odbora za ljudska prava u BiH Almir Terzi} ranije je pozvao Ceri}a da odbije donaciju koju je libijski vo|a Moamer Gadafi ponudio za izgradnju upravne zgrade Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu. Terzi} je, tako|er, pozvao Ceri}a da upravnu zgradu ne nazove vakufom Moamera Gadafija. U pismu koje je poslao reisu Ceri}u, Terzi} je naveo kako nekome ko je na ~elu re`ima koji vr{i teror nad vlastitim narodom nije mjesto me|u dobro~initeljima. “S obzirom da se ovdje radi o za{titi ~asti i ugleda Rijaseta, odnosno cjelokupne Islamske zajednice u BiH, koja je, nadam se, va`nija od donacije, molim Vas i pozivam da razmotrite ovo iskreno obra}anje”, zaklju~io je Terzi} u svom pismu.

PRIZNANJA GADAFIJU
U svojoj namjeri da prigrli {to vi{e libijskog novca, Ceri} se nije ustru~avao ni od odavanja prizanja Gadafiju, pa je tako u novembru 2009., prilikom KO JE ZLATNI DONATOR BIO

obilje`avanja 20. ro|endana Svenarodnog islamskog svjetskog vodstva, prvi ~ovjek IZ-a BiH libijskom vo|i dodijelio Bosanski orden islama prvoga reda povodom obilje`avanja {est stolje}a islama na Balkanu kao znak zahvalnosti za njegovu brigu i podr{ku o~uvanju i razvoju

Radončić uplatio 800.000 maraka
Bo{nja~ki privrednici, iako na po~etku kampanje vrlo ambiciozni, uspjeli su skupiti svega 2,3 miliona KM, a najve}i donator, odnosno “zlatni vakif“ bio je Fahrudin Radon~i}. Osim medijski agresivne kampanje, Radon~i}a je Ceri}eva rezidencija ko{tala najmanje 800.000 maraka. Od ve}ih donatora jo{ se izdvajaju Ministarstvo prostornog ure|enja KS s izdvojenih 250.000, Selver Oru~, vlasnik sarajevskog Robota, 200.000, firma Bekto Precisa u vlasni{tvu gora`danskog biznismena Red`e Bekte uplatila je 100.000, dok je Bosnalijek u temelje rezidencije vje~no uzidao 60.000 maraka dr`avnog novca.

FAHRUDIN RADON^I]

Svesrdna Svesrdna finansijska ii finansijska medijska pomo} medijska pomo}

islamskog identiteta u BiH. Gadafiju je uru~io i primjerak [erifovi}evog Kur’ana iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Osim toga, u junu pro{le godine Gadafi je primio muslimanske vjerske poglavare s Balkana i tom prilikom Ceri} mu se zahvalio za anga`man na {irenju dobre volje u svijetu, te izvijestio libijskog vo|u o razli~itim programima i projektima IZ-a BiH na obnovi d`amija i vakufa, te ukazao na va`nost njegove podr{ke i ja~anja muslimanskog jedinstva. Nakon {to se me|unarodna zajednica okrenula protiv libijskog lidera i vojno intervenirala protiv Gadafijevih snaga, te kada je postalo jasno da vo|a iz Tripolija gubi tlo pod nogama, i Ceri} je okrenuo le|a svom dobrotvoru. Mjesec dana nakon po~etka narodnog ustanka u Libiji Ceri} je u Maroku govorio o nu`nosti duhovne revolucije “koja treba pokazati i dokazati takvu duhovnost koja }e nahraniti gladnog, izlije~iti bolesnog, utje{iti tu`nog i osna`iti slabog”. Ceri} je nedavno pozvao me|unarodnu zajednicu na za{titu civila u Libiji od daljeg stradanja, a istovremeno je kritizirao re`im Moamera Gadafija. “Pozivam sve odgovorne osobe i institucije u Libiji da objave op}i oprost i odmah pristupe me|usobnim pregovorima za spas zemlje i naroda. Nije sramota priznati vlastitu pogre{ku i pokajati se pred Bogom i narodom, ve} je sramota ustrajati na pogre{kama po cijenu stradanja vlastitog naroda”, kazao je Ceri}. Prema svemu navedenom, pred Ceri}em je te`ak zadatak davanja imena svojoj rezidenciji iako je on to jo{ davno trebao uraditi.
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

32

NAUKA U BiH

SUMORNA SLIKA BH. NAUKE
Na nivou Bosne i Hercegovine još uvijek ne postoji do kraja izgra|ena svijest o zna~aju i potrebi ulaganja u razvoj nauke

Vijeće ministara BiH usvojilo je u novembru 2009. petogodišnji plan Strategije razvoja nauke u Bosni i Hercegovini; kada je riječ o naučnoistraživačkoj djelatnosti, naša država je na samom dnu među zemljama Jugoistočne Evrope, a samo su rijetki članovi akademske zajednice, profesori i istraživači zastupljeni sa svojim radovima u relevantnim svjetskim bazama podataka

MILIONI MARAKA ZA FIKTIVNE NAUČNOISTRAŽIVAČKE PROJEKTE
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

Z
34

a ve}inu gra|ana Bosne i Hercegovine, nauka predstavlja nešto apstraktno i suštinski nebitno kada je rije~ o prakti~nim problemima s kojima se suo~avaju u svakodnevnom životu. Sa druge strane, ~lanovi naše akademske zajednice, profesori i doktori nauka, nau~nim istraživanjima se primarno zbog nedostatka novca bave uglavnom samo na teorijskom nivou, ili onda kada im je objavljivanje nau~nih

radova neophodno za napredovanje u viša zvanja. Krajem prošle godine federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke objavilo je Informaciju o stanju nauke u Federaciji BiH, u kojoj se navodi da se pozicija nau~noistraživa~ke i istraživa~ko-razvojne djelatnosti u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji BiH, op}enito može odrediti kao nepovoljna, ~emu u prilog govore brojni pokazatelji: “Primjetno je da na nivou Bosne i Hercegovine i njenih entiteta, odnosno kantona, još uvijek ne postoji do kraja izgra|ena svijest o zna~aju i potrebi ulaganja u razvoj nauke, tehnologija,

istraživanja i inovacija kao pokreta~kih faktora društveno-ekonomskog prosperiteta zemlje. Zbog toga sve do danas nisu definirani zajedni~ki strateški ciljevi i preduzete aktivnosti koje bi vodile ka rekonstrukciji bosanskohercegova~kog nau~noistraživa~kog potencijala i reintegraciji njenog istraživa~kog prostora.“

NAU^NI (NE)RADNICI
Izdvajanja za nauku danas su znatno manja nego prije rata. Recimo, u BiH je u 1990. godini za nauku izdvojeno više od 1% bruto društvenog proizvoda, koji je tada iznosio oko 8,7 milijardi današnjih eura SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

STRATEGIJA BEZ POKRI]A
dakle, u oblast nau~noistraživa~ke djelatnosti samo te godine uloženo je preko 87 miliona eura, odnosno oko 170 miliona KM. Rat je u~inio svoje i nau~noistraživa~ka infrastruktura, koja se temeljila i na industrijskim gigantima i firmama poput Energoinvesta, UNIS-a, Rudi ~ajaveca, FAMOS-a i drugih, potpuno je uništena. Sa druge strane, u posljednjih desetak godina na sceni je prava ekspanzija visokoškolskih ustanova, kako državnih, tako i privatnih, posebno iz oblasti ekonomije i menadžmenta, u kojima se nerijetko zapošljavaju kadrovi koji bi se teško mogli nazvati “nau~nim radnicima“. Naši nau~ni djelatnici relativno malo u~estvuju na me|unarodnim nau~nim skupovima, a njihova zastupljenost u relevantnoj nau~noj literaturi i me|unarodno indeksiranim ~asopisima minorna je i periodi~na, isti~u u federalnom Ministarstvu obrazovanja i nauke. Zapostavljenost nau~noistraživa~ke djelatnosti ogleda se i u ~injenici da se kod nas statisti~ki ne prati skoro nijedan za nauku relevantan parametar. Za razliku od susjedne Hrvatske, gdje se koliko-toliko nastoji pratiti zastupljenost nau~nika u relevantnim svjetskim bazama podataka i vrednovanje njihovih radova, u Bosni i Hercegovini bibliometri~ari ne postoje, a pristup naše države mnogima od tih baza tako|er je znatno ograni~en. Premda i podatke koji se nalaze u bibliografskim bazama poput Current Contentsa ili Web of Science mnogi uzimaju s rezervom, broj objavljenih radova u referentnim ~asopisima koje ove baze obuhvataju ipak se još uvijek smatra glavnim indikatorom stanja nauke u jednoj zemlji. Prema broju publikovanih radova autora iz zemalja bivše Jugoslavije, koji su

NAU^NE WEB ARHIVE
Podatke u bibliografskim bazama poput Current Contentsa ili Web of Science mnogi uzimaju s rezervom; ipak, broj objavljenih radova u ~asopisima koje ove baze obuhvataju još uvijek se smatra glavnim indikatorom stanja nauke

pretraživanja dostupnih baza podataka, u 2010. godini bosanskohercegova~ki autori objavili su 498 radova (kao autori ili koautori) u stru~nim ~asopisima, dok je taj broj u Hrvatskoj bio 3.209, a u Srbiji 3.813. Direktor Centra za ljudska prava Univerziteta u Sarajevu Saša Madacki, koji se i ranije bavio ovom temom, kaže da sam broj objavljenih radova ne može služiti i kao ultimativni alat za evaluaciju nau~nih radnika. “Sam indikator gdje je nešto objavljeno ne može odgovoriti na pitanje šta je objavljeno, zašto je objavljeno i kakvog je kvaliteta, odnosno kakvog je uticaja imalo na nau~nu zajednicu u cjelini“, objašnjava

uslova, potrebno je imati i objavljene radove u ~asopisima koje prati relevantna me|unarodna baza podataka. Nerijetko se dešava da naši profesori objavljuju nau~ne radove po sistemu “usluga za uslugu“: jedan profesor }e, recimo, potpisati nekog svog kolegu kao koautora vlastitog rada, a onda }e mu taj kolega, kada se za to ukaže potreba, uzvratiti na isti na~in. Sli~ne probleme imaju i u susjednoj Hrvatskoj. “Kod nas je problem da }e sustav vrednovanja i napredovanja znanstvenika, kako je on sada ure|en, negativno utjecati na ostvarenje temeljne svrhe znanstvenog i stru~nog rada. Naime, znanstvenici ne}e

Ionako skromni fondovi za nau~na istra`ivanja rezervisani su uglavnom za politi~ki podobne “nau~nike”, a ve}ina onih koji dobiju sredstva nikada ne opravdaju njihovu namjenu
objavljeni u ~asopisima indeksiranim u bazama podataka Instituta za nau~ne informacije (Institute for Scientific Information — ISI), Bosna i Hercegovina nalazi se na samom dnu. Pore|enja radi, 2005. godine objavljena su 142 rada autora iz BiH, iz Makedonije 215, iz Crne Gore 63, dok su Srbija, Hrvatska i Slovenija daleko ispred prema broju publikacija: u Srbiji je taj broj 2005. iznosio 2.008 objavljenih radova, u Hrvatskoj 2.270, a u Sloveniji 2.443. Stanje je, manje-više, ostalo nepromijenjeno do danas: prema podacima Referalnog centra za nau~ne informacije NUB BiH dobijenim na osnovu
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

Madacki. “Umjesto detaljnih odgovora na ova pitanja, zna se desiti da uvedemo dozlaboga simplificirani kvalitativni supstitut, odnosno ~esto potežemo pitanje citiranosti pojedinih autora. Citiran/a sam dovodi u kontekst kvalitativne ocjene rada, odnosno pogrešno se smatra da rad koji se citira u velikoj mjeri automatski predstavlja kvalitetan rad.“ Jedan od najve}ih problema je i objavljivanje radova isklju~ivo sa svrhom promovisanja u viša akademska zvanja. Naime, prema našem Zakonu o visokom obrazovanju, za izbor u zvanje (nau~no, istraživa~ko, nastavno), pored ostalih

pisati i objavljivati zato da bi prenijeli svoje znanje i ideje, nego da bi napredovali. Ako je objavljivanje radova u odre|enim ~asopisima uvjet da bi netko mogao opstati kao znanstvenik, onda }e on voditi ra~una o kriterijima propisanim za napredovanje“, kaže prof. dr. Željko Poto~njak.

KAKO SE TRO[I NOVAC ZA NAUKU
U novembru 2009. Vije}e ministara BiH usvojilo je petogodišnji plan Strategije razvoja nauke u Bosni i Hercegovini. Prema ovoj Strategiji, Bosna i Hercegovina za podršku nau~noistraživa~koj i istraživa~ko-razvojnoj djelatnosti u prosjeku izdvaja
35

NAUKA U BiH
KOLIKO SU NA[I PROFESORI ZASTUPLJENI U SVJETSKIM BAZAMA PODATAKA

Profesor teorijske fizike Dejan Milošević na Web of Science ima čak 113 radova; Halilović, Čekić, Ivanić, Pejanović... nemaju nijedan

Dejan Milo{evi}

Faruk ^aklovica Faruk ^aklovica

Zlatko Lagumd`ija Zlatko Lagumd`ija

Ejup Gani}

Lamija Tanovi} Lamija Tanovi}

Mirko Pejanovi} Mirko Pejanovi}

Safet Halilovi} Safet Halilovi}

Smail ^eki}

Mladen Ivani}

Emil Vlajki Emil Vlajki

U najpoznatijim web bazama podataka trenutno je indeksirano oko 30 bh. stru~nih ~asopisa, a pored toga još 22 ~asopisa iz Bosne i Hercegovine referirana su na portalu CEEOL - Central and Eastern European Online Library. Ovaj broj indeksiranih ~asopisa znatno je manji od broja koji imaju Hrvatska i Srbija. Najve}i broj indeksiranih ~asopisa iz BiH je iz oblasti biomedicinskih nauka, pa je tako i najve}i broj zastupljenih autora iz ove oblasti. Na jednoj od najrelevantnijih baza podataka, Web of Science, koja obuhvata 12.000 ~asopisa i 120.000 zbornika radova sa nau~nih konferencija, ukucali smo u pretraživa~ imena nekih od naših profesora kako bismo provjerili sa koliko nau~nih radova su zastupljeni. Rektor Univerziteta u Sarajevu, prof. dr. Faruk ^aklovica, ina~e profesor na Veterinarskom fakultetu, u svojoj biografiji navodi kako ima više od 140 objavljenih nau~nih i stru~nih radova iz oblasti primijenjene mikrobiologije hrane, bakterijskih bolesti prenosivih hranom, tehnologije namirnica... No, kada smo ukucali ime rektora ^aklovice na pretraživa~ Web of Science, dobili smo samo pet radova ~iji je on koautor. Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a BiH i redovni profesor informatike na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, na Web of

Science zastupljen je sa tri rada, Ejup Gani} sa šest radova, a profesorica Lamija Tanovi} sa devet. Dekan Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu Mirko Pejanovi} u bazi Web of Science nema niti jedan objavljeni rad, a jednako je i sa profesorima Safetom Halilovi}em, Smailom ^eki}em i Ša}irom Filandrom. U ovoj bazi podataka nije zastupljen ni Mladen Ivani}, vanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Banja Luci, kao ni Emil Vlajki, redovni profesor FPN-a Banja Luka na predmetu Komunikologija. Nema ni njihovog kolege Branka Doki}a, koji predaje na Elektrotehni~kom fakultetu u Banjoj Luci. Daleko najve}i broj objavljenih radova me|u našim profesorima ima profesor teorijske fizike Dejan Miloševi}, koji je na Web of Science zastupljen sa ~ak 113 radova. Ina~e, prema ovoj bazi podataka, najcitiraniji autor na svijetu je profesor O.H. Lowry, ~iji je rad citiran blizu 300.000 puta! Rije~ je o radu Protein measurement with the Folin phenol reagent, objavljenom davne 1951. godine u ~asopisu The Journal of Biological Chemistry. Profesor Lowry je svojevremeno izjavio kako mu titula “najcitiranijeg autora“ svakako laska, ali je i on sam, kako kaže, “za~u|en što je taj rad toliko citiran“, a tu ~injenicu ne smatra nekim zna~ajnim nau~nim postignu}em.

36

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

STRATEGIJA BEZ POKRI]A
U VELIKOM ZAOSTATKU ZA SUSJEDIMA
U 2010. godini bosanskohercegova~ki autori objavili su 498 radova u stru~nim ~asopisima, dok je taj broj u Hrvatskoj bio 3.209, a u Srbiji 3.813

iz budžeta oko 0,07 % svog bruto društvenog prihoda. Procjenjuje se da su ukupna izdvajanja u našoj zemlji za ove namjene (budžet, ulaganja privrede i uslužnog sektora) izme|u 0,1 i 0,14 % BDP-a, što je daleko ispod prosjeka u Evropskoj uniji, koji iznosi 1,84%. U Federaciji BiH, dio budžeta namijenjen za podršku istraživanju i razvoju u 2009. godini iznosio je 2,2 miliona eura, što je ispod 0,06% BDP-a. Istovremeno, Republika Srpska je za ove namjene

izdvojila 2,3 miliona budžetskih sredstava, odnosno 0,07% svog BDP-a. No, kada je rije~ o nau~noistraživa~kim projektima koji se finansiraju iz državnog budžeta, odnosno iz nadležnih ministarstava, vrlo je upitno i gdje taj novac na kraju završava. To potvr|uje i prošlogodišnji revizorski izvještaj o raspodjeli sredstava federalnog Ministarstva obrazovanja i nauke za ovu oblast: utvr|eno je da je od ukupno 135 projekata koji su finansirani u periodu od 2005. do 2008. godine, samo

njih 14 rezultiralo nau~nim radom! Federalno Ministarstvo svake godine finansira nau~noistraživa~ke projekte od zna~aja za državu izdvajaju}i stotine hiljada maraka (samo 2008. za tu namjenu utrošeno je preko milion KM, dok je prošle godine za finansiranje Programa nau~noistraživa~kih i razvojnih projekata izdvojeno više od 600.000 KM). Iako su voditelji projekata kojima se odobre sredstva obavezni dostaviti Ministarstvu finansijske izvještaje o namjenskom utrošku dozna~enih sredstava, ve}ina njih to nikada nisu u~inili - i prošli su bez posljedica. “Na osnovu provedene revizije utvrdili smo da zna~ajan broj voditelja projekata nije dostavio finansijske izvještaje o namjenskom utrošku dozna~enih sredstava (5 voditelja finansiranih 2005/2006. godine i 31 voditelj projekata finansiranih na teret 2008. godine), kao ni stru~ne izvještaje koji su se trebali razmatrati od strane Savjeta za nauku Ministarstva (9 voditelja finansiranih na teret 2005/2006. godine, 27 voditelja finansiranih na teret 2007. godine, kao i 47 voditelja projekata finansiranih na teret 2008. godine). Od svih nau~noistra živa~kih projekata finansiranih u razdoblju 2006 - 2008. godina, iz sredstava Budžeta FBiH, putem Ministarstva obrazovanja i nauke, samo njih 14 je od strane Savjeta za nauku dobilo pozitivno mišljenje, odnosno potvrdu da su rezultirali nau~nim radom“, navodi se u revizorskom izvještaju. “Imaju}i u vidu naprijed navedeno, mišljenja smo da bi Ministarstvo trebalo preispitati dosadašnji na~in rada i izvršiti analizu utrošenih sredstava za realizaciju nau~no-istraživa~kih projekata u odnosu na postignute rezultate“, zaklju~uju revizori.

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

37

FONDACIJA HASTOR

NIJAZ HASTOR, osnivač i vlasnik PREVENT GRUPE, najveće bh. privatne kompanije, atipičan je tranzicijski poslovni čovjek koji, držeći se daleko od medija, svakodnevno osmišljava nove poslovne poteze, zapošljava nove radnike, ali i stipendira siromašnu djecu: FONDACIJA HASTOR, osnovana prije tri godine, do sada je podijelila skoro ŠEST MILIONA MARAKA stipendija a spisak djece “odličnog učenja i primjernog vladanja“ koje stipendira Fondacija ove se godine popeo na 946 đaka i studenata

NIJAZ HASTOR, NAJIZDA[NIJI BH. FILANTROP
STIPENDISTI FONDACIJE HASTOR
Gotovo svi stipendisti-studenti nastavili su svoje {kolovanje kako na postdiplomskim tako i na studijama u inozemstvu

“Fondacija koju je osnovao vlasnik Prevent grupe, svake godine sa dva miliona maraka finansira {kolovanje siroma{ne djece {irom Bosne i Hercegovine“
38
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

SAVJEST NESEBI^NOG BIZNISMENA
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

oki Sadiki je ~etrnaestogodi{njak iz @ivinica. U~enik osmog razreda tamo{nje osnovne {kole, romske nacionalnosti, sjajno, pametno dijete sa svim peticama od prvog do posljednjeg razreda. Iz siroma{ne porodice, no `eljan u~enja, stipendista je fondacije Nijaza Hastora. Svakog mjeseca Roki, “za odli~no u~enje i primjerno vladanje“ dobije stotinu maraka stipendije iz fonda vrijednog skoro dva miliona maraka. Roki je, naime, jedan od 383 osnovca koje stipendira Fondacija Hastor. Pored njih, pro{lu {kolsku godinu stipendije su dobijala i 464 srednjo{kolca te 99 studenata. Troje stipendista, u~enika generacije u osnovnim i {est u srednjim {kolama, mo`da su i najbolja ilustracija uspje{nosti projekta Nijaza Hastora, vlasnika najve}e bosanskohercegova~ke privatne korporacije, Prevent grupe.

R

U^ITELJ RAMO
Jedan od klju~nih ljudi Fondacije svake godine provede nekoliko mjeseci na putu obilaze}i stipendiste i one koji se nadaju da }e to tek postati

HILJADE PRE\ENIH KILOMETARA
Svake godine u Fondaciju stigne oko 300 pisama sa molbama za stipendiranje. Iako medijski njihova aktivnost nije eksponirana, za fondaciju se zna u {kolama {irom zemlje, odakle u~enici iz siroma{nih porodica sa dobrim ocjenama poku{avaju aplicirati i dobiti stipendije. Njihova pisma, pisana kratkim re~enicama punim emocija, oslikavaju koliko djeci koja `ele u~iti iako `ive u u`asnim uvjetima, u porodicama gdje roditelji nemaju skoro nikakva primanja i pre`ivljavaju iz dana u dan uglavnom nadni~e}i. Jedno od takvih pisama stiglo je u Fondaciju krajem pro{log mjeseca iz Busova~e. “Zavr{io je popravni danas, pro{la sam“, pi{e Edina. “Stvarno mi je `ao {to sam iznevjerila va{e povjerenje, vjerujte da mi nije svejedno. Obe}avam da }u se sada jo{ vi{e truditi u u~enju.“ Edina je jedno od 946 djece koji svakoga mjeseca primaju 100, 150 ili 250 maraka, u ovisnosti od {kole koju poha|aju. Odrediti ko }e dobiti stipendiju ili ne, najte`i je dio posla Rame Hastora. Umirovljeni profesor, brat Nijaza Hastora, jedna je od klju~nih osoba Fondacije. Ramo godi{nje pre|e u automobilu hiljade kilometara kako bi obi{ao stipendiste, ali i porodice onih koji su aplicirali za nov~anu potporu. “Ljubav prema poslu ~ini posao laganim, opredjeljenje da se ne{to uradi ~ini posao zavr{enim“, pri~a Hastor, nastavljaju}i: “Te{ko je, Bosna je velika zemlja sa mno{tvom siroma{nih ljudi, a svima ne mo`emo pomo}i. Ima porodica ~ija djeca sada, nakon {to su okon~ala srednju {kolu, ne mogu nastaviti {kolovanje iako ih Fondacija poma`e. Dobiju 150 maraka,
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

AMELA VELIĆ, STIPENDISTA: Uz pomoć Fondacije diplomirala je na sarajevskom Poljoprivrednom fakultetu; sada uz redovan posao volontira u Fondaciji želeći pomoći talentiranoj djeci
~esto im je to jedini prihod u porodici a to je nedovoljno za `ivot.“ Razgovaramo neposredno po povratku iz Gora`da, gdje je u~itelj Ramo, kako ga svi zovu u Fondaciji, potpisao ugovore o stipendiranju sa 86 dje~aka i djevoj~ica. Nedavno je bio u Srebrenici, poku{avaju}i u~initi sve {to mo`e da troje djece iz sela u okolini ovog grada, nastave {kolovanje. “U brdima 30 kilometara od Srebrenice `ivi `ena, razvedena, sa troje djece koje je otac napustio. O~ekivati od nje da dijete po{alje u {kolu veoma je te{ko. Na{a mu stipendija mo`e biti dovoljna samo za kartu. Ima tri {kolarca, troje zlatne djece koji nemaju uslova za {kolovanje. To su situacije u kojima ~ovjek ne mo`e a da ne zapla~e i kada je najraspolo`eniji. Jednostavno, samo mora{ stisnuti zube i probati se boriti sa emocijama. Na`alost, to je na{a stvarnost. Bio sam na Kupresu, tamo od 80 maraka
39

FONDACIJA HASTOR

`ivi porodica sa troje djece. [ta oni mogu kupiti da se prehrane od 80 maraka?“ Fondacija funkcionira na principu volonterizma. Aktivisti Fondacije su svi zaposleni u Prevent grupi, donatori, ali i stipendisti koji odre|eno vrijeme provode rade}i na projektima.

PETICE ZA PONOS
Amela Veli} jedna je od njih. Diplomirala je hortikulturu uz pomo} Fondacije, odnedavno radi u Prevent grupi kao mla|i asistent. U isto vrijeme volontira u Fondaciji, vode}i protokol pisama, aplikacija, poslovnu korespondenciju. “Mo`da je malo ~udno da neko ko je {kolovan za moj posao radi u Prevent grupi, ali mi se pru`ila prilika koju nisam htjela propustiti. Uz to, u`ivam u volontiranju, u pomaganju drugima jer znam koliko je meni zna~ila ova stipendija.“ S njom u prostorima Fondacije volontira i Emina Mehmedovi}, diplomirani ekonomista. “Meni je Fondacija postala dio `ivota, ne samo kada je meni pomagala, nego i sada kada ja poku{avam pomo}i drugima“, pri~a dok pokazuje gomile pisama koja su ovoga ljeta stigla na dresu Fondacije. “Moj je posao, izme|u ostalog, da pregledam potvrde koje {alju stipendisti. Potvrde o
40

FONDACIJA HASTOR: U prošloj školskoj godini Fondacija je stipendirala 946 djece iz porodica sa socijalnim potrebama; ove godine spisak stipendista proširen je za još 50-ero djece iz gradova cijele Bosne i Hercegovine
polo`enim ispitima, o upisanoj narednoj godini i sli~no {to su dokumenti koje su stipendisti obavezni poslati. Izme|u ostalog, moramo imati potvrde da ne bje`e sa ~asova, da im je vladanje primjerno jer su sve to uslovi koje moraju ispunjavati kako bi dobili stipendiju.“ Komisiju koja odobrava aplikacije ~ine, uz u~itelja Ramu, tako|er ~elni ljudi Prevent grupe te prijatelji Fondacije pred kojima je nerijetko te`ak zadatak - iz gomile te{kih ljudskih pri~a izdvojiti one kojima se mo`e pomo}i. Ramo ka`e kako nije ponosan na rezultate Fondacije, jer svake godine sti`e sve vi{e i

vi{e aplikacija. A to zna~i kako postoji mnogo ljudi u stanju socijalne potrebe. “Nisam ponosan na to gdje i za{to dajemo novac. Odli~ne ocjene djece nisu na{ uspjeh, mi im samo poma`emo da uspiju. Ljut sam na sebe za{to dajemo novac, za{to dru{tvo nije njihovim roditeljima obezbijedilo uslove da rade i zarade za `ivot“, poja{njava Ramo Hastor. “Ali, recimo, ponosan sam na dijete iz Br~kog koje je postalo stipendista nakon {to je jedva prolazilo u {koli. Razgovarao sam sa njim i kazao mi je otvoreno: ‘Ne mogu u~iti u ku}i kada se babo i majka stalno sva|aju oko toga kako }emo uspjeti sutra ne{to skuhati za ru~ak!’ Onda te zaboli du{a, takvom djetetu treba pomo}i i drago mi je {to smo makar malo zaslu`ni jer danas ima sve petice.“ Ono {to u ovoj godini Fondacija poku{ava napraviti jeste privu}i donatore kako bi mogli pro{iriti spisak stipendista. Za ovu su {kolsku godinu na svoje spiskove stavili pedesetero nove djece, no ukoliko ne dobiju potporu ostalih dobrostoje}ih ljudi iz cijele zemlje, taj se spisak naredne godine ne}e pro{irivati. “@elimo im re}i da ima neko ko o njima misli, ne o svima naravno, ali o onima za koje znamo. I ove smo godine imali vi{e od 300 molbi, sa suprugom sam obi{ao vi{e od
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

SAVJEST NESEBI^NOG BIZNISMENA
NIJAZ HASTOR

Vlasnik Prevent grupe iz Vlasnik Prevent grupe iz dobiti svoje kompanije dobiti svoje kompanije svake godine izdvoji dva svake godine izdvoji dva miliona maraka za miliona maraka za stipendiranje nadarene, stipendiranje nadarene, siroma{ne djece siroma{ne djece

150 porodica a imali smo mogu}nost dati ‘samo’ novih 50 stipendija. I onda du{a boli kada se mora{ odlu~iti kojih 250 ne}e{ staviti na spisak“, ka`e Hastor. A pisma sa molbama sti`u svakodne vno, iz cijele zemlje, iz Tomisla vgrada, Br~kog, Vi{egrada, Sarajeva, Konjica... Nadaju se da }e i uspjeti, svjesni da ima ljudi kojima 1.200 maraka i ne zna~i neki preveliki tro{ak, a to je godi{nja stipendija za dijete iz osnovne {kole u Me|e|i kraj Vi{egrada. “Imamo puno siroma{nih ljudi i mislim da bi se na{i uspje{ni, imu}ni ljudi trebali malo trznuti i pogledati oko sebe. Kamo sre}e da ljudi malo manje misle na sebe, da odrije{e d`epove i pomognu, da na|u mjeru u svom `ivotu“, ka`e Ramo Hastor zaklju~uju}i: “Zvala me je danas `ena iz okoline Konjica, saznala je da joj dijete ne}e ove godine primiti stipendiju Fondacije, jer smo novac koji imamo raspodjelili na prioritetnije osobe. Volio bih kada bi se na{ao neko ko }e umjesto nas stipendirati njezino dijete, kojem ide sjajno u {koli. Tada bi na{a misija bila
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

upotpunjenija. Tako nam malo nedostaje da pomognemo, samo se moramo trznuti i manje misliti samo na sebe.“

41

Italija i [panija podr`ale su inicijativu Francuske, Njema~ke i Poljske za ja~anje evropskog sistema odbrane, objavio je poljski ministar inostranih poslova Radoslaw [ikorski u izjavi za medije u okviru sastanka evropskih {efova diplomatije u poljskom gradu Sopotu po~etkom septembra. Tih pet zemalja je i zvani~no poslalo pismo sa tom inicijativom {efici evropske diplomatije Catherine Ashton. Ali, tokom pro{log susreta ministara odbrane EU-a u julu, britanski ministar William Hague kazao je da je “veoma jasno” da Velika Britanija ne}e dati “pristanak za stalni general{tab EU-a ni sada ni u budu}nosti”, tvrde}i da bi to bilo “ dupliranje sa strukturama NATO, a i ko{talo bi mnogo”. Zaklju~ci sastanka nisu objavljeni zbog britanskog suprotstavljanja i ~vrstog stava Francuske po pitanju ja~anja zajedni~ke odbrane.

EVROPA, ODMAH NESLAGANJA Dokumenti s kojih je skinuta oz OKO EVROPSKOG Evropi postojala tri ilegalna prit SISTEMA ODBRANE U EU Rumuniji i Litvaniji
NEHUMANO MU^ENJE ZATVORENIKA
Ispitivanja su se u tajnim CIA-nim zatvorima ~esto odvijala uz surove, neljudske i poni`avaju}e metode

SJEDINJENE EVROPSKE DR@AVE I EVROPA DVIJE BRZINE
Evropska unija treba zajedni~ku vladu kako bi izbjegla budu}e ekonomske krize, poru~io je Gerhard Schroeder, biv{i njema~ki kancelar, u razgovoru za list Der Spiegel, pozivaju}i na stvaranje Sjedinjenih Evropskih Dr`ava. Sada{nja kriza neumoljivo jasno pokazuje da ne mo`emo imati zonu zajedni~ke valute bez zajedni~ke fiskalne, ekonomske i socijalne politike, rekao je Schroeder. Evropska unija na sve ve}u konkurenciju SAD-a i Azije, smatra on, mo`e odgovoriti samo potpunim ujedinjenjem. S druge strane, njema~ka kancelarka Angela Merkel priprema novi politi~ki zaokret i predvi|a uspostavu Evrope dviju brzina, u kojoj bi ~lanice eurozone uspostavile jo{ ~vr{}i savez s jedinstvenom prora~unskom i socijalnom politikom, objavio je Spiegel Online. Pod pritiskom krize eura, Merkel je nedavno po~ela razmi{ljati o napu{tanju koncepta jedinstvene Evrope, {to bi zna~ilo ~vrsto
42

Thomas Hammarberg, povjerenik za ljudska prava Vijeća Evrope, pozvao je početkom sedmice evropske vlade da objasne svoje učešće u CIA-nim tajnim pritvorskim centrima

T

homas Hammarberg, povjerenik za ljudska prava Vije}a Evrope, pozvao je po~etkom sedmice evropske vlade da objasne svoje u~e{}e u tajnim pritvorskim centrima koje je CIA koristila za “poja~ana ispitivanja” osumnji~enih za terorizam. Podsjetimo da je upravo Vije}e Evrope prije nekoliko godina vodilo istragu koja je ispitivala navode o ilegalnim aktivnostima CIA-e u Evropi i pokaza-

la da su pritvorenici dovo|eni tajnim letovima CIA-e i bili su u izolaciji na neodre|eno vrijeme, u nekim slu~ajevima ~ak do ~etiri i po godine. Prebacivani su s mjesta na mjesto, a nakon toga, umjesto da budu izru~eni pravosudnim organima, odvo|eni su u zatvor Guantanamo. Istra`na komisija Vije}a Evrope koju je predvodio {vicarski parlamentarac Dick Marty otkrila je prije ~etiri godine da
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

naka tajnosti pokazali da su u vorska centra – u Poljskoj,
na~in pru`ena pomo}“, naveo je povjerenik Vije}a Evrope, a “istraga koju trenutno vo-

povezivanje zemalja eurozone, mo`da i putem zasebnog ugovora koji bi se primjenjivao uporedo s Lisabonskim ugovorom.

PRVI CIA-in TAJNI ZATVOR U EVROPI: Krajem 2002. godine otvoren je u Poljskoj, a iako poljske službe nisu učestvovale u ispitivanjima, “jasno je da su politički lideri dali odobrenje i da je na neki način pružena pomoć“, naveo je povjerenik Vijeća Evrope

KNE@EVINA FILETTINO PROGLASILA NEZAVISNOST OD RIMA
Kao odgovor vlasti na stroge mjere {tednje koje je nedavno usvojila vlada italijanskog premijera Silvija Berlusconija, kne`evina Filettino, prije selo nego gradi} u sredi{njoj Italiji, proglasila je nezavisnost i po~ela {tampati vlastiti novac, objavili su svjetski mediji. Stanovnici Filettina kne`evsko prijestolje planiraju ponuditi potomku svrgnute savojske kraljevske dinastije Emanueleu Filibertu, koji nosi naslov mleta~kog i pijemontskog kraljevi}a. Doti~ni je unuk posljednjeg italijanskog kralja Umberta II. i o`enjen francuskom glumicom Clotilde Courau. Prema odluci italijanske vlade, sva sela s manje od hiljadu ljudi (kojih u Italiji ima 1.963!) moraju se pripojiti nekom od susjednih mjesta. I dok vlada desnog centra premijera Silvija Berlusconija poku{ava osigurati parlamentarnu podr{ku za paket o{trih mjera {tednje, i radnici {irom Italije su krenuli u {trajk.

su Sjedinjene Dr`ave i NATO 2001. zaklju~ili tajni sporazum kojim se ameri~koj obavje{tajnoj agenciji CIA-i dopu{ta dr`anje osoba osumnji~enih za terorizam u tajnim zatvorima u Poljskoj i Rumuniji. Ispitivanja su se u tajnim CIAnim zatvorima ~esto odvijala uz surove, neljudske i poni`avaju}e metode, od kojih je tek jedna “ponavljano pribjegavanje simulaciji davljenja” u vodi. Jedan zna~ajan pritvorenik tome je bio izlo`en 183 puta tokom samo jednog mjeseca. Nezavisni istra`iva~i su na osnovu dokumenata s kojih je skinuta oznaka tajnosti uspjeli utvrditi tri ilegalna pritvorska centra u Evropi. Prvi je CIA otvorila u Poljskoj 5. decembra 2002. Iako poljske slu`be nisu u~estvovale u ispitivanjima “jasno je da su politi~ki lideri dali odobrenje i da je na neki
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

di poljski dr`avni tu`itelj trebalo bi u velikoj mjeri da doprinese da se utvrdi odgovornost”. Druga lokacija je otvorena u Rumuniji blizu Bukure{ta krajem septembra 2003., neposredno nakon zatvaranja centra u Poljskoj, i kori{tena je oko dvije godine. ^ini se, me|utim, da rumunske vlasti ne `ele pru`iti informacije o tome {ta se doga|alo na njihovoj teritoriji, kazao je on. Tre}a zemlja je Litvanija. Vlasti te zemlje su “iskazale izvjesnu volju da utvrde istinu” i u toku je parlamentarna istraga. Povjerenik Hammarberg je upozorio da bi “rizik od naru{avanja transatlantskih odnosa poku{ajima da se utvrdi odgovornost bio neznatan u odnosu na udarac koji bismo prihvatanjem da ostanemo u neznanju nanijeli evropskom sistemu za{tite ljudskih prava”. (D. Savi})

GR^KA @ELI POSTATI SOLARNA ELEKTRANA EVROPE
Gr~ka je predstavila obiman plan razvoja solarne energetike, koji bi trebalo da joj omogu}i da do polovine ovog stolje}a postane vode}i proizvo|a~ i izvoznik solarne energije u Evropi. Za ovaj plan, prezadu`ena Gr~ka treba u inozemstvu nabaviti 20 milijardi eura, navode mediji. Projekat Helios prezentovao je na energetskoj konferenciji u Hamburgu gr~ki ministar energetike Jorgos Papakonstantinu. Projekat predvi|a da se do 2020. godine snaga fotovoltai~kih elektrana u Gr~koj pove}a sa sada{njih skromnih 206 megavata na 2,2 gigavata. Do polovine stolje}a snaga treba da dostigne deset gigavata, navelo je ministarstvo energetike.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Sna`an uzlet bh. turizma Deficit RS-a prema{io milijardu KM Prespora izgradnja koridora 5C Ino dug BiH ispod EU prosjeka
Foto: Mario Ili~i}

RS srlja u finansijski kolaps
Ukupni kumulirani deficit Republike Srpske u 2010. godini iznosi 772,8 miliona KM i ve}i je za 105 miliona KM od iznosa koji je “priznala“ vlada premijera Aleksandra D`ombi}a. To je utvrdila Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora RS-a, na ~elu s Bo{kom Čekom. Glavna slu`ba za reviziju javnog sektora kontrolirala je 16 vladinih ministarstava, te slu`be predsjednika RS-a, Narodne skup{tine, Vije}a naroda, Ustavnog suda, te 14 agencija i institucija RS-a. U najkra}em, kod ve}ine navedenih institucija uo~eno je probijanje bud`etskog limita, negdje u simboli~nom iznosu od 1 posto, ali negdje u dramati~nom iznosu od 170 posto! Javni fondovi, dakle fondovi penzionog i zdravstvenog osiguranja, bilje`e kumulativni deficit od 338,3 miliona KM. “Kada se sabere deficit za bud`etske korisnike i fondove, revizija je do{la do podatka da je ukupni deficit 1,11 milijardi KM“, izjavio je Čeko novinarima u Banjoj Luci, uz napomenu “da zadu`enja samo privremeno odga|aju obaveze, te da ne postoji drugo rje{enje nego da se pove}a proizvodnja a smanje tro{kovi“. Čeko je aludirao na nekoliko novih kreditnih zadu`enja za kojima je posegnula Vlada premijera D`ombi}a. Prije nekoliko dana, Vlada RS-a dala je saglasnost Fondu PIO da se zadu`i za novih 70 miliona KM, ne{to ranije emitirane su obveznice u iznosu od 65 miliona KM, a do kraja septembra bit }e pu{tena nova emisija u iznosu od 90 miliona KM. Osim toga, RS se nedavno zadu`ila i kod EIB-a za 110 miliona KM. Rije~ju, s ovakim tempom potro{nje nezara|enog i gomilanja kreditnih obaveza, Republiku Srpsku samo ~udo mo`e spasiti od finansijskog kolapsa.

TURISTI^KI BUM
Broj stranih turista u BiH tokom ljeta porastao je za 14 posto

Rekordno turističko ljeto BiH
Ni u jednoj drugoj privrednoj grani BiH ne bilje`i tako sna`an rast kao u turizmu: u pet posljednjih godina, broj turista pove}an je za 100 posto i pri ovakvom trendu, ve} naredne godine, bit }e na dohvatu magi~na brojka od milion turista godi{nje. Eksplozivan porast turisti~kih posjeta osobito je karakteristi~an za Sarajevo, Mostar i Me|ugorje, tri najva`nije turisti~ke destinacije u BiH koje u prosjeku rastu dvostruko br`e od ostatka BiH. Na`alost, u BiH nema ni ozbiljnog istra`ivanja ni ozbiljnih analiza industrije turizma, pa se sa sigurno{}u ne mogu utvrditi ni glavni razlozi svojevrsnog turisti~kog procvata BiH. Na temelju {turih statisti~kih podataka, mogu}e je ustanoviti nekoliko zanimljivih trendova. Iako je BiH prvenstveno poznata po olimpijskim ski centrima, posjeta turista ve}a je tokom tri ljetna nego tokom tri zimska mjeseca. Me|u inostranim turistima, i dalje su dominantni Hrvati, Srbi, Slovenci, Crnogorci, ali najve}i porast turisti~kih posjeta zabilje`en je iz Turske, Njema~ke, Italije i Amerike. Evidentno je tako|er da me|u inostranim turistima dominiraju mladi Evropljani u dobi do 25 godina koji uglavnom koriste cijelu mre`u novoizgra|enih jeftinih hostela i preno}i{ta, ali i privatnog smje{taja obezbije|enog preko iznimno popularne internetske mre`e Couchsurfing.com. Sna`an porast turisti~kih posjeta BiH pokrenut je, izme|u ostalog, i cijelom serijom tekstova u najpresti`nijim turisti44

~kim ~asopisima svijeta u kojima se BiH tretira kao mjesto koje svakako treba posjetiti, {to prije to bolje, a najbolje ODMAH! Upravo je tako napisao renomirani turisti~ki ~asopis iz SAD-a Code Nast Travel: me|u 15 mjesta svijeta koje treba posjetiti ODMAH, svrstana je i BiH. Nekako istovremeno, na naslovnici vode}eg internetskog turisti~kog portala SAD-a, The Huffington Posta, osvanuo je tekst pod naslovom “Bosna, nestvarno mjesto“, u kojem autor Richard Bangs navodi 11 razloga zbog kojih bi Amerikanci neizostavno trebali posjetiti BiH. Bang sugerira Amerikancima da obavezno posjete Sarajevo -“evropski Jeruzalem“, Hutovo blato -“najve}e evropsko stani{ta ptica“, bjela{ni~ko selo Lukomir - “jedinstveni portal u daleko pro{lo vrijeme“, rijeku Unu -“najbolji rafting koji mo`ete na}i u Evropi“... Na njegovom popisu neizostavnih destinacija BiH, nalaze se jo{ i pra{uma Peru}ica, kanjon Rakitnice, te planine Prenj, ^vrsnica i Čabulja “pred ~ijom ljepotom zastaje dah“. Kineska agencija Xinhua u preporuci 20 gradova koje vrijedi posjetiti ovog ljeta, svrstala je i jedan grad iz BiH Mostar, a web portal za online rezervaciju putovanja Expendio svrstao je mostarski hotel Muslibegovi}a ku}a me|u deset najatraktivnijih hotela svijeta. Sredinom jula Eurotrip.com svrstao je Sarajevo na listu “pet najunikatnijih evropskih gradova“, i to na prvo mjesto, ispred Venecije, Granade, Amsterdama i Berlina.

Aleksandar \ombi}

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

Kredit obezbijeđen, gradilišta pusta
S desetak mjeseci zaka{njenja, Komisija sa saobra}aj i komunikacije Predstavni~kog doma Parlamenta BiH razmatrala je izvje{taj o izgradnji autoceste 5C koji je sa~injen krajem pro{le godine. Ni{ta zato, ~lanovi Komisije su konstatirali da se stanje na terenu nije promijenilo tokom posljednjih desetak mjeseci: od 336 kilometara koridora 5C, ranije je izgra|eno 37 kilometara, u toku je izgradnja 21 kilometra a u planu je izgradnja jo{ 43 kilometra. Ocjena ~lanova Komisije da se tokom posljednjih desetak mjeseci “stanje nije promijenilo“, ta da je i danas aktuelan izvje{taj star deset mjeseci, nije u potpunosti ta~na. Stanje se promijenilo - i to nagore! Barem u onom dijelu Izvje{taja koji tretira aktuelno stanje na gradili{tima i u kojem se navodi da je “u toku izgradnja 21 kilometra autoceste“. Naime, krajem pro{le godine, kada je sa~injen Izvje{taj, bila su aktivna tri gradili{ta: Kakanj - Bilje{evo (9,5 kilometara), prvi lot Sarajevske obilaznice (8,5 kilometara) i tunel Vijenac kod Zenice dug 3 kilometra. No, u me|uvremenu, gradili{te na Sarajevskoj obilaznici je zamrlo nakon povla~enja SCT-a i danas su aktivna samo dva gradili{ta: Kakanj - Bilje{evo i tunel Vijenac. Stanje na terenu je dakle neuporedivo gore nego {to je opisano u ina~e krajnje negativno intoniranom Izvje{taju. Dodatni je problem {to su i Izvje{taj i rasprava o njemu fokusirani isklju~ivo na NEOBJA[NJIV ZASTOJ
Uprkos obezbje|enom kreditu, izgradnja koridora 5 C odvija se pu`evom brzinom

Federaciju BiH, kao da je rije~ o federalnom a ne dr`avnom prometnom projektu. Tre}ina autoceste 5C prolazi kroz Republiku Srpsku, ali na tom dijelu koridora nije napravljen ni minimalni, po~etni korak - nema prostornih planova, nema ni idejnih ni izvedbenih projekata, ba{ kao {to nema ni naznaka da bi aktuelna Vlada RS-a mogla pokazati interes za ovaj projekat. Vladu RS-a uop}e ne zanima

smjer koridora od Doboja do Bosanskog Broda, nego isklju~ivo smjer od Doboja preko Banje Luke do Gradi{ke. Stanje na terenu je dakle puno gore nego {to se navodi u Izvje{taju: Federacija BiH gradi autocestu, ali neobja{njivo sporo i traljavo, a Republika Srpska niti gradi niti ima namjeru graditi koridor 5C. To je `alosna, ali realna slika aktuelnog stanja na terenu.

Grčka i Italija najzaduženije u Evropi
Ukupni vanjski dug BiH skoro je duplo manji od evrounijskog prosjeka. Vanjski dug ~lanica EU-a u prosjeku je 85 posto GDP-a, dok je vanjski dug BiH neznatno ve}i od 40 posto GDP-a. Me|u dr`avama EU-a, najzadu`enija je Gr~ka ~iji je vanjski dug 143 posto GDP-a, potom Italija 119 posto, te Belgija, Irska itd. Me|u dr`avama nastalim raspadom Jugoslavije, samo je u Hrvatskoj vanjski dug prema{io razinu GDP-a, Slovenija je blizu te razine, dok su sve ostale dr`ave u zoni srednje zadu`enosti, s dugom ispod 50 posto GDP-a.

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

45

NOGOMET

Radost zbog dvije zasluženo izborene pobjede u kvalifikacijama za EVROPSKO PRVENSTVO u utakmicama protiv Bjelorusije pomutio je nepotrebni sukob selektora SAFETA SUŠIĆA i ZVJEZDANA MISIMOVIĆA; naš novinar analizira uzroke incidenta te razloge zbog kojih Sušić i Misimović što prije moraju u otvorenom razgovoru riješiti sve međusobne nesuglasice

BESPOTREBNI SUKOB SUŠIĆA I MISIMOVIĆA
46
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

REPREZENTACIJA NA DOBROM PUTU
VELIKA, VA@NA POBJEDA U ZENICI
Safet Su{i} je od nogometne reprezentacije BiH uspio napraviti uspje{nu, po`rtvovanu i ozbiljnu ekipu

KAKO JE DOBRO VIDJETI TE OPET
Povratak Sa{e Papca u reprezentaciju BiH najve}i je dobitak za Safeta Su{i}a i njegove suradnike

Nekoliko ishitrenih re~enica tokom sastanka pred prvu utakmicu s Bjelorusima rezultirale su incidentom koji je kulminirao nakon va`nog Misimovi}evog gola Bjelorusima. Incidentom koji je pomutio odli~no raspolo`enje u nacionalnom timu i komotnu situaciju na tabeli pred dvije posljednje kvalifikacijske utakmice u oktobru.

SU[I] JE, KONA^NO, ZAVEO RED
Nepotrebni sukob sa Misimovi}em donekle je pokvario sav onaj dobar posao koji je Su{i} napravio otkako je imenovan

Sarajevo, navodno, sprema potpredsjednik Bayerna koji ga `eli kupiti. “Sine, deset miliona eura mu je u d`epu, zovi ga da do|e.“ Onda se, kada je shvatio da mu to ne pali, okrenuo drugoj taktici. “A zna{ li mo`da nekog sve}enika koji je blizak s obitelji Papac? Da ga odmah zovem?“ Su{i} je, me|utim, bojne Bla`evi}eve pokli~e o uni{tavanju protivnika zamijenio studioznim radom i prou~avanjem igre rivala u kvalifikacijama. Hotel u kojem se priprema nacionalni tim postao je zatvoren poput Staljingrada a kontakt novinara s igra~ima sveden je na kratke izjave prije

Uspjeh u kvalifikacijama za EP pomu}en sukobom ega selektora i jednog od najva`nijih igra~a
Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MARIO ILI^I]

“Pustite me da sanjam“, kazao je nakon krvavo izborene pobjede nad Bjelorusijom selektor nogometne reprezentacije BiH Safet Su{i}. Pape sanja utakmicu u svom Parizu i pobjedu nad Francuskom koja bi BiH odvela direktno, bez dodatnih kvalifikacija, po prvi put u njezinoj historiji na Evropsko nogometno prvenstvo. No, kako to na`alost ~esto biva u na{em nacionalnom timu, pogotovo kada smo nadomak velikog uspjeha, radost pobjede umanjena je nespretno izazvanim sukobom selektora Su{i}a i jednog od klju~nih igra~a reprezentacije BiH Zvjezdana Misimovi}a.
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

za selektora BiH. Mjesecima nakon {to je postavljen na tu poziciju krstario je bunji{tima bh. Premier lige prate}i svakog od igra~a koji mu se u~inio zanimljivim za igranje u reprezentaciji. U nekoliko je prijateljskih utakmica probao razli~ite formacije i igra~e na pozicijama koje bi mogli igrati u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo. I, {to je mo`da najva`nije, uveo je red i profesionalan na~in rada u i oko reprezentacije, tako druga~iji od cirkusa koji je oko nacionalnog tima vladao u eri Miroslava Bla`evi}a. ]iro, taj {armantni opsjenar {esnaesterca, populisti~kim je potezima kupio navija~e i ve}inu novinara koji su te{ko odolijevali njegovom {armu. Poput dana kada je molio da zovemo Sa{u Papca da do|e na okupljanje jer se u

treninga i konferencije pred utakmice. Nakon Bla`evi}evog “magi~nog realizma“, lagodnog okru`enja i treninga na travnjaku ispred ilid`anskog hotela, mnogima se te{ko bilo naviknuti na spartanski Su{i}ev re`im, uobi~ajen za trenere koji su nogometno sazrijevali na Zapadu. No, to je donijelo rezultate. Reprezentacija je, mo`da po prvi put od njezinog osnutka, postala ozbiljan tim u kojem se ta~no zna ko {ta radi, ko i za{to igra na nekoj od pozicija. Jednostavno, tim koji se, izuzev{i sramotno i neobja{njivo lo{e odigranu utakmicu u Rumuniji, ne predaje 90 minuta, u kojem igra~i izgaraju svim srcem za svoju zemlju. Tim za kojeg se zna kako }e u svakoj utakmici posti}i gol, bez mnogo strahovanja za kona~an rezultat. “Spreman
47

NOGOMET

STRU^NI [TAB NOGOMETNE REPREZENTACIJE BiH
Su{i} i suradnici u reprezentaciju su donijeli ozbiljnost i profesionalizam; zbog svega dobrog {to su do sada napravili ne smiju u budu}nosti dozvoliti luksuz ishitrenih odluka i bespotrebnih incidenata

sam na svaku kritiku, vjerujte. Znam da }e me kritikovati ako ne uspijemo u onome {to nam je cilj. Ako ne odemo na EP, onda ne}u ni ~itati novine, spreman sam na sve“, ka`e nakon Bjelorusije Su{i}. “Znam samo jednu stvar, a to je da ovaj posao radim onako kako mislim da treba. Radim ga po{teno i na moje po{tenje niko `iv ne mo`e prigovoriti. Da je neko drugi na mom mjestu, mo`da bi radio bolje, mo`da bi se ve} kvalifikovali na EP. Radim onako kako mislim da treba, imam pomo}nike koji mi poma`u i kojima vjerujem, koje ~esto konsultujem, svaki put pred svaku utakmicu.“ Su{i}u se, mora se i to kazati, posljednjih mjeseci desila i sjajna forma klju~nih reprezentativaca BiH, poput Edina D`eke, Harisa Medunjanina ili Miralema Pjani}a, no {to je jo{ va`nije za odnose unutar reprezentacije, posljednjih je mjeseci sretan kapiten Emir Spahi}, {to odmah stvara sjajno ozra~je u timu. Sretan zbog novog kluba, izda{nog ugovora, prelijepog grada i jake lige u kojoj igra, Spahi} je svoje dobro raspolo`enje prenio i na suigra~e. A kada je kapiten sretan, u reprezentaciji je atmosfera daleko od sive.

druge strane, Su{i} je, nazovimo to tako, poprili~no krut u komunikaciji sa ljudima koji ne pripadaju njegovom najbli`em okru`enju. Nekada{nji generalni sekretar NS BiH Munib U{anovi}, sve dok nije pravosna`no presu|en na zatvorsku kaznu, bio je osoba od najve}eg Su{i}evog povjerenja. Razgovore sa igra~ima koje je planirao pozvati u reprezentaciju prepu{tao je uglavnom Tomislavu Piplici, svom pomo}niku. No, Su{i} ima kvalitetu koja do sada nije zabilje`ena kod njegovih prethodnika. Kada shvati da je napravio krivi potez, nije mu se te{ko ispri~ati zbog toga i to valja pozdraviti. Kao u slu~aju igre gluhih telefona sa Sa{om Papcem pred utakmicu protiv Rumuna. “Sa{u sam poznavao kao

igra~a, jer imam priliku ~esto pratiti utakmice {kotske lige, ali nisam znao da je ovakav momak. @ao mi je samo {to nisam insistirao na njemu, da sam insistirao on bi se ranije vratio. Sa{a nikada nije odustao od reprezentacije i vjerovatno sam pogrije{io {to nisam oti{ao u Glasgow da sa njim razgovaram, ubije|en sam da bi se on odazvao. Ali eto, bolje ikad nego nikada“, ka`e Su{i}. Na taj je na~in trebao rije{iti i nepotrebno izazvanu mu~nu situaciju sa golmanom Asmirom Begovi}em, u ovom trenutku jednim od na{ih najcjenjenijih nogometa{a u Evropi. Poprili~no je nespretno dopustio da sa Begovi}em o igranju ili neigranju u nacionalnom timu raspravlja putem medija, bez izravnog

OBAVEZNO VRATITI MISIMOVI]A
Na`alost, Su{i}u se, osim incidenta sa Misimovi}em, potkralo jo{ nekoliko gre{aka koje se ozbiljnom stru~njaku kakav jeste ne bi smjele de{avati. No, njih valja pripisati neiskustvu u poslu selektora i pritisku koji on sa sobom nosi. Javna je tajna da se mnogi, pogotovo nakon `rijebanja grupa kvalifikacija za odlazak na Svjetsko prvenstvo, vide u ulozi novog selektora, u ulozi Su{i}evog nasljednika obzirom na relativno laku grupu u kojoj se na{la BiH. S
48

LULI], [TILI], RAHIMI], MUJD@A...
Tihi, skromni, a nezamjenjivi dijelovi do sada uspje{nog Su{i}evog projekta
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

REPREZENTACIJA NA DOBROM PUTU
ZVJEZDAN MISIMOVI] ZA “SB“

“Sušić nije bio korektan“
Nakon utakmice sa Bjelorusima, poteza tokom proslavljanja gola i izjave koja je uzburkala strasti nakon pobjede, Zvjezdan Misimovi} nije komunicirao sa novinarima. Nakon {to je izi{ao iz svla~ionice, navukao je kapulja~u na glavu, telefonirao i nekoliko minuta kasnije, zajedno sa Zlatanom Muslimovi}em, u privatnom automobilu napustio je Zenicu. Javio se tek u srijedu poslijepodne, neposredno pred ulazak u avion za Moskvu. Pomije{anih emocija, sretan zbog gola koji je postigao Bjelorusima i kojim je svojoj reprezentaciji obezbijedio doigravanje i razo~aran zbog ~udnog odnosa selektora Safeta Su{i}a tokom priprema za kvalifikacijski dvome~ sa Bjelorusima. “Sretan sam zbog gola i pobjede, hvala navija~ima koji su nas nosili do kraja utakmice“, kazao nam je Misimovi}. Upitan da prokomentira izjavu koju je dao reporteru BHT 1 neposredno nakon utakmice: “Izgleda da nisam zaboravio skroz igrati nogomet. Posebno mi je drago jer su se drugi katastrofalno odnosili prema meni”, Misimovi} nam je kazao, parafraziramo, kako je bio “isprovociran” de{avanjima na sastanku igra~a sa stru~nim {tabom reprezentacije na po~etku priprema za utakmice s Bjelorusima. “Na prvom sastanku selektor Su{i} mi je kazao kako je sramotno da u takvom fizi~kom stanju dolazim na pripreme, te mi prigovorio {to malo igram u klubu“, ka`e Misimovi}. “Mislim da to nije bilo korektno od njega, mislim da to nije primjeren na~in komunikacije niti sa jednim igra~em. Ne smatram sebe va`nijim od bilo koga drugog, ali ako selektor tako misli, onda je to trebao da mi ka`e na drugi na~in pred igra~ima, nasamo ili me nije trebao uop}e zvati ako misli da ne mogu odgovoriti zahtjevima reprezentacije.“ Dodaje kako, zbog va`nosti utakmica, nije htio reagirati na takav Su{i}ev stav iako je bio uvrije|en zbog na~ina na koji se selektor ophodio prema njemu. Poja{njava da je bio spreman prihvatiti da sjedi na klupi za rezervne igra~e jer u ovom trenutku u timu postoji nekoliko nogometa{a koji su u boljoj formi od njega, no da na~in na koji mu je Su{i} to saop}io nije u skladu sa normama pona{anja trenera nacionalne selekcije. Da se ovaj incident tokom sastanka

GOL VRIJEDAN DOIGRAVANJA
Zvjezdan Misimovi} okon~ao je neizvjesnost duela sa Bjelorusima

zaista desio, potvrdilo nam je nekoliko reprezentativaca koji se u cijeli slu~aj nisu `eljeli mije{ati. Isto tako, dodali su kako su i neki od reprezentativaca s podsmijehom, primitivno komentirali ono {to radi na treninzima reprezentacije tokom priprema. Nakon {to je svojim golom rije{io utakmicu u Zenici, Misimovi} je gestikulirao prema klupi reprezentacije BiH a televizijske su kamere zabilje`ile i psovku na engleskom jeziku. Na pitanje kome je gestikuluirao tokom

proslavljanja gola, onima koji su sjedili na klupi ili igra~ima Bjelorusije, kratko je kazao: “Ne znam niti jednog igra~a Bjelorusije.“ Zaklju~io je da }e, kako sada stvari stoje, te{ko odlu~iti za dolazak na okupljanje za oktobarske utakmice protiv Luksemburga i Francuske, no da se nada da je rije~ samo o kratkotrajnom incidentu za koji bi najbolje bilo da se rije{i u razgovoru u ~etiri oka sa selektorom Su{i}em, jer obojica `ele isto - uspjeh reprezentacije BiH u kvalifikacijama za Evropsko prvenstvo naredne godine.

kontakta. Dok je s druge strane, poluanonimnog Ivana Krstanovi}a, kojem ne pada na pamet igrati za zemlju u kojoj je ro|en, odnedavno napada~a zagreba~kog Dinama, nakon dva gola u utakmici kvalifikacija za Ligu prvaka protiv Neftchija, telefonom zvao kako bi vidio ho}e li mu se odazvati za prijeteljsku utakmicu protiv Grka. No, sve to na stranu, sve su to sitnice koje ne kvare ukupan dojam. U dosada{njim je kvalifikacijskim utakmicama Su{i} sebe predstavio kao ozbiljnog ~ovjeka i stru~njaka koji radi ozbiljan i odgovoran posao. Stoga s punim pravom mo`e sanjati o utakmici u Parizu koja nam mo`e, obzirom na formu na{ih klju~nih igra~a, donijeti i prvo mjesto u grupi i direktan plasman na Evropsko prvenstvo. “Idemo u Pariz da napravimo ~udo. Razmi{ljamo o pobjedi, ne samo o drugom mjestu“, ka`e
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

Su{i} nakon utakmice s Bjelorusima. I to bi zaista bio veli~anstven kraj prvog dijela Su{i}evog puta u reprezentaciji, trijumf na mjestu najve}e slave u njegovoj me|unarodnoj nogometnoj karijeri. “Nadam se da smo postali ekipa koja }e izboriti odlazak na veliko takmi~enje. Nadam se, ne bih htio biti ~ovjek koji daje neke pretjerano optimisti~ne izjave, ali imamo pravo da sanjamo, da se nadamo da mo`emo poku{ati napraviti ne{to u Parizu. Za{to da ne?“ Ali klju~ni preduslov da dosanja san je {to prije, direktno, bez posrednika, razgovara sa Zvjezdanom Misimovi}em i izgladi nes(p)retni sukob sa jednim od klju~nih igra~a ove reprezentacije. [to prije, kako bi reprezentacija oktobarske kvalifikacije do~ekala u miru, ponovo u odli~noj atmosferi kakva vlada tokom posljednjih okupljanja. Misimovi} je nogometni i

`ivotni boem, osjetljiva du{a s kojom se ne mo`e komunicirati na isti na~in kao sa, primjerice, odrje{itim Spahi}em ili njema~ki profiliranim Sejadom Salihovi}em. Miske je, jednostavno, druga~ija japija. Igra~ kojem selektor treba pomo}i u najte`im trenucima karijere i psiholo{ki ga vratiti u formu u kojoj je bio prije godinu dana. Zvjezdan to zbog svih va`nih golova, utakmica klju~nih kako za reprezentaciju tako i za karijeru Edina D`eke, itekako zaslu`uje. Uostalom, zaslu`uje i zbog rekordnih 60 utakmica u dresu reprezentacije. Jer najmanje {to treba ovoj reprezentaciji, na ~vrsto utabanom putu ka Evropskom prvenstvu, jeste sukob najboljeg igra~a BiH svih vremena Safeta Su{i}a i najnadarenijeg poslijeratnog reprezentativca Zvjezdana Misimovi}a.
49

NOVI TALAS
Foto: Al Jazeera Network 52

ME\UNARODNI MEDIJI DOLAZE NA BALKAN

Na stotine medijskih profesionalaca Na stotine medijskih profesionalaca bi}e anga`ovano na Al Jazeera bi}e anga`ovano na Al Jazeera Balkan ~ije sjedi{te je u Sarajevu Balkan ~ije sjedi{te je u Sarajevu

SARAJEVO, REGIONALNI MEDIJSKI CENTAR
Dolazak velikih međunarodnih medijskih kuća u Bosnu i Hercegovinu uveliko bi trebao poboljšati generalni kvalitet medija; “Slobodna Bosna” i u ovom broju analizira razloge povećanog interesa za medije u BiH, šta to znači za našu zemlju, za novinare, javnost i medijsku scenu
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

B

osna i Hercegovina je sve donedavno bila jedina zemlja u regionu u kojoj su strana ulaganja u medijski sektor bila gotovo neprimjetna. Oni koji su, pak, uspjeli u}i na tr`i{te uglavnom su dolazili iz

regije i na kraju nisu donijeli zna~ajne promjene na medijskoj sceni, barem kada je u pitanju profesionalizacija medija. Upu}eni }e re}i da se promjena osjeti najvi{e u oblasti elektronskih medija gdje je ulazak regionalnih ku}a kao {to je PINK, i pored upitnog kvaliteta, barem uticao na pobolj{anje produkcije, koja i dalje nije dosegnula zavidan nivo.

“Dolazak” ku}a kao {to su Al Jazeera ili Chellomedia, a uskoro mogu}e i CNN-a ali i investitora u {tampane medije, mo`e i te kako promijeniti medijsku sliku u BiH.

NOVA ULAGANJA
Stru~njaci tvrde da su mediji u BiH uglavnom politi~ki obojeni, neprofesionalni, te da je jak uticaj kako politi~kih
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

MEDIJSKO PRESTROJAVANJE (II)
STRATE[KI FOKUS

MIKE MORIARTY: “Naše iskustvo sa Bosnom je jako dobro i nadamo se da će doći još kompanija na ovo tržište”
Chellomedia je dio grupe Liberty Global, Inc. i smatra se vode}im kablovskim i digitalnim servisom u Europi. Kompanija posjeduje 45 kanala i sara|uje sa firmama kao {to su MGM, CBS, Outdoor, AETN i Zon Multimedia. Njihovi programi dopiru do vi{e od 240 miliona ku}anstava. Mike Moriarty je direktor za Centralnu Europu. Chellomedia je krajem augusta objavila da su kupili 40 posto vlasni{tva OBN televizije ~ije je sjedi{te u Sarajevu. Naredne godine otkupit }e jo{ 40 posto, da bi do kraja 2013. okon~ali prenos vlasni{tva u potpunosti otkupom i posljednjih 20 posto. U intervjuu za Slobodnu Bosnu obja{njava razloge za dolazak ove kompanije u BiH i planove za budu}nost. Koliko je te{ko bilo u}i na BiH tr`i{te i saznati informacije o onom {to se ovdje de{ava u sferi elektronskih medija? Na{ strate{ki fokus je na razvijanju TV kanala koji su proizvedeni i programski prilago|eni lokalnoj publici, te su tematizirani demografski i `anrovski. Vjerujemo da imamo pone{to za svakoga u porodici. Na{i programi se prikazuju u Ma|arskoj, ^e{koj, Slova~koj, Rumuniji i Poljskoj putem kabla, satelita i IPTV platform (emitovanje putem interneta). Neki od na{ih kanala, prije svega oni sa dje~ijim programom, su ve} distribuirani u BiH, Srbiji, Crnoj Gori. Voljeli bismo predstaviti toj publici i na{ novi kanal za mlade Megamix kao i Spektrum, dokumentarni kanal. Na bosansko tr`i{te ne ulazimo po prvi put transakcijom sa OBN-om. Tu smo ve} oko ~etiri godine preko na{ih partnerskih kompanija i to nam je dozvolilo da upoznamo, ali i da cijenimo potencijal koji ima bosansko tr`i{te ima. U Bosni smo na{li da su svi, koji su bili uklju~eni u proces, vrlo zainteresovani i profesionalni. Prije svega, osjetili smo da su banke, registrari, advokati i ministarstva jako podr`ali ne{to {to je mogu}e kompleksan i novi proces. Mi bismo rado vidjeli jo{ medijskih kompanija na tom tr`i{tu i nadamo se da }e na{ primjer, rad sa ljudima u Bosni, otvoriti mogu}nosti i za neka nova partnerstva i investicije. Kakvi su va{i planovi sa OBN-om? Vjerujemo da je OBN ve} uspje{an kanal i voljeli bismo da taj uspjeh zadr`imo i razvijemo programsku ponudu, rade}i blisko sa gledaocima i ogla{iva~ima. Tokom vremena, `eljeli bismo predstaviti derivate kanala koji bi se fokusirali na specifi~ne tipove programa ili publike.

MEHMED HALILOVIĆ: “Nisam siguran zašto su svi odlučili baš sada da dođu u Bosnu i Hercegovinu. Očekivao sam ovaj talas odmah nakon rata, kada su investitori počeli dolaziti u region, ali to se nije desilo”
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

MIKE MORIARTY
Na{im dolaskom `elimo privu~i jo{ ulaganja u medije u regionu

grupa tako i drugih zainteresovanih uklju~uju}i, u nekim slu~ajevima, i mafiju. Zakoni koji se ti~u medija slabo se provode, ~ak i kada su oni u potpunosti uskla|eni sa me|unarodnim standardima, a novinari su izlo`eni stalnom pritisku. Sve ovo su razlozi za{to nema puno stranih ulaganja u doma}e medije, ali i argumenti koji govore

u korist ulaga~ima koji }e donijeti novosti i potencijalno pove}ati nivo profesionalizma. Ohrabruju}i je i stav sa kojim dolaze, na prvom mjestu, Al Jazeera i Chellomedia. I jedni i drugi tvrde da ih je bh. medijskom tr`i{tu privukao stepen obrazovanja i poznavanje stranih jezika kod na{ih
53

NOVI TALAS
DINAMI^NA REGIJA

EDHEM FOČO: “Al Jazeera će poboljšati imidž Bosne u svijetu”
Al Jazeera Balkan bi trebala po~eti sa emitovanjem u novembru. Trenutno jo{ uvijek traje izbor ljudi koji }e raditi, mada je njih dosta ve} po~elo prolaziti obuku. Tako|er je u toku izgradnja studija koji je smje{ten na vrhu BBI Centra u Sarajevu. Sve radove na izgradnji ovog studija vr{e doma}e firme. Za{to je Balkan, i BiH, interesantan za strane ulaga~e koji se bave medijima u ovom trenutku? Pretpostavljam da, kao i svaka regija u razvoju, Balkan predstavlja interesantno tr`i{te za odre|ena ulaganja. Mediji su uvijek interesantni, ne samo zbog finansijskog aspekta, nego i zbog odre|enog uticaja koji donose vlasnicima. U regiji imamo primjer velikih investitora, poput Central European Media Enterprisesa ili jo{ bolji primjer Antena grupe, koji pove}avaju obim svojih investicija u medijskoj industriji Srbije. Koliko }e te investicije biti isplative, finansijski ili u nekom drugom smislu, nisam spreman predvi|ati. Za{to je region interesantan za Al Jazeeru? Balkan, ili da budem precizniji, podru~je biv{e Jugoslavije, je veoma dinami~na regija i odavno ima mnogo ve}i uticaj od svoje veli~ine. Raznolikost, politika, ekonomija, me|ususjedski odnosi... sve ove stvari daju puno de{avanja i konstantno donose interesantne vijesti. Al Jazeera se bavi vijestima i zato je regija interesantna za tu mre`u. Na koji na~in je Al Jazeera donijela odluku gdje smjestiti sjedi{te i kako i koji medij kupiti? Prilika za ulazak na tr`i{te se pru`ila slu~ajno i Al Jazeera je obavila due diligence i detaljne studije prije nego je odlu~ila investirati u regiju. Taj proces je trajao nekih 8-9 mjeseci. Kako je Al Jazeera mre`a koja je u ekspanziji, Balkan se uklopio u njihove planove. Al Jazeera pokre}e i televiziju na turskom jeziku, koja }e pokrivati region od Kirgistana, preko centralne Azije, do Turske. Tako|er }e pokrenuti i kanal na svahili jeziku za regiju isto~ne Afrike, a u planu su kanali na {panskom, urdu i drugim jezicima. [to se ti~e sjedi{ta televizije, mislim da je bilo neosporno da se kanal locira u Sarajevu. BiH je centralna zemlja sa najvi{e raznolikosti u regionu, ima dobar kadar i potencijal, kao i odre|eni {arm po kojem su Bosna i njeni ljudi poznati. Koliko je komplikovano ulagati u medije u BiH? Li~no mislim da bi moglo biti lak{e, ali ta moja konstatacija se odnosi i na ulaganja u druge industrijske grane. BiH tr`i{te mora pove}ati svoj kola~ u ogla{iva~kom prostoru i bud`etima, mora poja~ati kvalitet i tehni~ka rje{enja u medijima i vjerovatno smanjiti broj medija, sa akcentom na kvalitet, a ne kvantitet. Ja moram ista}i da Al Jazeera nije imala nekih ve}ih problema u svom ulasku na tr`i{te i da su nai{li na dobru volju i kod institucija, kao i kod ljudi. Al Jazeera investira nekih 20-ak miliona eura u svojoj prvoj godini u Sarajevu, {to u pore|enju sa nekim projektima nije velika brojka, ali mislim da nije ni bezna~ajna za ovo tr`i{te. [ta su prepreke za stranog ulaga~a ovdje? BiH ima velike doprinose na plate radnika. To se, bez ikakve sumnje, mora smanjiti. Birokratske procedure su isuvi{e komplikovane, spore i zastarjele, administracija i zakoni su nefleksibilni i

BiH mora olak{ati put za BiH mora olak{ati put za ulazak stranih ulaga~a ulazak stranih ulaga~a

EDHEM FO^O EDHEM FO^O

~esto nesusretljivi, a radne dozvole se izdaju na kratko vrijeme i jako ih je te{ko dobiti. Zemlje u razvoju sve ove stvari mnogo bolje rje{avaju, ali nadam se da }emo i mi krenuti putem Malezije, Vijetnama ili Emirata, i smanjivati poreze i praviti ozbiljniju dobrodo{licu investitorima. Tu se mo`e spomenuti i zakon o stranim ulaganjima, koji ka`e da ulaga~ mo`e posjedovati 49 posto u nekoj kompaniji. Taj zakon je nedore~en i trebalo bi to skloniti, dozvoliti ulaganja, naro~ito u medije. Trebalo bi dozvoliti da se dignu standardi, profesionalni i materijalni. Normalno da }e taj neko ko do|e izvana poja~ati tr`i{te. Druga stvar, strane investiture interesuje koje su privilegije koje dobiju ulaganjem. Kod nas ponosno ka`u - ovdje nema predrasuda protiv vas, jednaki ste kao doma}a lica. To nije ispravno. U BiH nema nikakvih olak{ica. Koliko je rizi~no ulagati u regiju kao {to je Balkan, ako je uop}e? Ne vjerujem da je rizik ulaganja u regiju ve}i od drugih lokacija. Postoji vladavina prava (ne ba{ na onom nivou koji bi mi htjeli, ali ipak postoji), finansijski sistem dobro funkcioni{e - naro~ito u Bosni i Hercegovini. Problem je u strogoj interpretaciji odre|enih propisa i nedostatku fleksibilnosti za strane investitore. Ja se nadam i o~ekujem da bi Al Jazeera mogla dati mali doprinos boljem profiliranju regije i medijskog prostora na Balkanu i da bi to moglo privu}i vi{e kvalitetnih investitora u na{u regiju, a naro~ito u Sarajevo. [ta Bosna dobija time {to je sjedi{te jedne medijske ku}e kao {to je Al Jazeera u Sarajevu? Mislim da donosi jako puno. Prije svega u pozicioniranju, profiliranju imid`a Bosne u regiji, sa samo od toga krenemo. Ako ovaj projekat za`ivi kako je planirano, Sarajevo }e biti regionalni medijski centar. Potom, novinari koji su pre{li ovdje su imali druga~ije percepcije o Bosni i Sarajevu, sada su ih promijenili, i to uti~e na na{ imid` i to nama treba, da ljudi nemaju predrasude o nama. Jo{ jedna dobra stvar je da ovakav projekat skre}e pa`nju me|unarodne javnosti. Bit }emo vi{e na mapi, bit }e vi{e priloga iz ove zemlje, vi{e uklju~ivanja. To je jako bitno. I to privla~i potencijalne investicije, za cijeli region.

54

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

MEDIJSKO PRESTROJAVANJE (II)
Foto: Al Jazeera Network

AL JAZEERA BALKAN
U centru Sarajeva gradi se jedan od najmodernijih televizijskih centara u regionu

kadrova. Mike Moriarty, direktor Chellomedije za Centralnu Europu, za Slobodnu Bosnu ka`e kako je njegova ku}a dugo bila zainteresovana da bude “dio medijske industrije u BiH”. “Prije svega, tamo postoji jako dobro obrazovana i motivisana radna snaga, {to je nama izuzetno va`no. Pri tom, vjerujemo da zemlja ima izuzetan potencijal za ekonomski rast, posebno u oblasti marketinga, ali i u smislu razvoja digitalne infrastrukture, kako kablovskih tako i satelitske mre`e, {to bi moglo dozvoliti ve}i izbor i domet kanala. Vjerujemo da postoji mogu}nost za porast digitalnih servisa i pobolj{anja kao {to je VoD (video on demand, sistem koji omogu}ava korisniku da bira i audio i video materijal koji `eli gledati), multipleks kanala i HD (visoka rezulucija) verzija koje bi unaprijedile iskustvo za gledaoce”, ka`e Moriarty. Potencijal u radnoj snazi vidi i Edhem Fo~o, direktor Al Jazeera Networka, Sarajlija koji je tokom posljednje dvije

MEHMED HALILOVI]
Dugo o~ekivani dolazak stranih ulaga~a u doma}e medije

decenije ostvario vrlo uspje{nu me|unarodnu biznis karijeru. Fo~o je, pored ostalog, zaslu`an za investiciju Al Jazeere u Sarajevu vrijednu oko 20 miliona eura. Prema njegovim rije~ima, investitor iz Dohe, vlasnik Al Jazeera Networka, jako je zadovoljan kadrom koji su na{li u BiH, ali i mogu}nostima razvoja koje zemlja ima. “Investitore iz Katara je impresionirala na{a omladina koja govori strane jezike, u toku je sa svjetskim de{avanjima i spremna je raditi i u~iti nove stvari”, ka`e Fo~o za Slobodnu Bosnu.

MEDIJI JA^I OD EU-a
Pored potencijala, Fo~o ukazuje i na neke mane ulaganja u BiH. “Mislim da bi BiH morala vi{e potencirati svoju prikladnost za regionalne centre. Sarajevo bi bilo idealan regionalni centar za ve}inu stranih investitora kada bi imali bolje avionske veze sa svijetom”, samo je jedan od problema. Iako je dugo vremena trebalo, ~ini se da se potencijal, naro~ito onaj ljudski, koji ovaj zemlja ima, uprkos svim politi~kim i drugim preprekama, ipak pokazuje i da privla~i strane investitore. Mehmed Halilovi}, ekspert u oblasti medija i dugogodi{nji novinar, ka`e da dolazak stranih ulaga~a, kao {to je Al Jazeera, mo`e donijeti Bosni puno vi{e nego bilo koji politi~ki potez. “Nisam siguran za{to su svi odlu~ili ba{ sada da do|u u BiH. O~ekivao sam ovaj talas odmah nakon rata, kada su investitori po~eli dolaziti u region, ali to se nije desilo. Ipak, i sada je dobro da dolaze... Ohrabruju}i je dolazak Al Jazeere, svakako. Mislim da jedna takva regionalna mre`a mo`e imati ve}i i bolji utjecaj na BiH nego EU. Vi{e }e u~initi na povezivanju i saradnji. Uz to, nama treba medij kome }e ve}ina ljudi vjerovati, a oni to jesu”, ka`e Halilovi}.
55

CHELLOMEDIA
Nove tehnologije i novi kanali sa ulaskom jednog od najve}ih kablovskih provajdera u Evropi
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

SA “LIDA” U SB

Do utorka naveče, kada nam je naša saradnica poslala tekst iz Venecije, sa 68. izdanja ove filmske smotre, publiku i kritiku najviše su oduševili fimovi ROMANA POLANSKOG, Al PACINA, STEVEA McQUEENA i GEORGEA CLOONEYA; vjerovali ili ne, ali kao rediteljica nije razočarala ni američka pop diva MADONNA

I SMOTRA I MOSTRA
56
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

“FILMSKI FESTIVAL” U VENECIJI
I OVE GODINE U PUNOM SJAJU renoviranoj dvorani vrte rolne novog Clooneyjevog filma Martovske ide. Sam film i nije ba{ za razigrani i eufori~ni festivalski po~etak, jer je rije~ o veoma ozbiljnoj i mra~noj, savremenoj politi~koj drami. O filmskom djelu izuzetno ~vrste i precizne dramatur{ke strukture, vizuelno stati~nim (u funkciji i opravdano), sa obilnim i slo`enim dijalozima u kojima se do detalja ra{~lanjuje unutra{nji mehanizam politi~kih kampanja za nominacije za trku za ameri~ke predsjedni~ke izbore. Drugim rije~ima - ovo nije vrsta filma uz koji se gledalac opu{ta i zabavlja. Clooney kao reditelj to, ina~e, nikada i ne ~ini. I dok su oko njega sijevali blicevi, u isto vrijeme, u dvorani Darsena, prikazivao se dokumentarac legendarnog ameri~kog dokumentariste Fredericka Wisemana. A Wiseman, ni manje ni vi{e nego o pariskom Crazy Horseu, tom nedosti`nom hramu erotike i tjelesnog savr{enstva, kraljevini kabarea. Simpati~an i vizuelno majstorski izveden film, izazovan naro~ito za mu{ki dio populacije. Projekciji, pored reditelja Wisemana i direktora Crazy Horsea, prisustvovale su i dvije primabalerine iz ovog pariskog no}nog sveti{ta, koje su nagra|ene burnim aplauzom. Ve} prvog festivalskog dana vi|en je jo{ jedan film iz programa Dani autora - novo djelo kineskog reditelja Lou Yea, snimljeno u Francuskoj, u kojem glavne uloge tuma~e dra`esna Corinne Yam i zvijezda filma Prorok Tahar Rahim. Naziv filma je Ljubav i modrice, a rije~ je o neo~ekivanoj ljubavnoj pri~i koja se glavnim junacima doga|a u Parizu.

Venecija ima dobre filmove, Venecija ima dobre filmove, ima slavu ii bogatstvo, ii ima slavu bogatstvo, velike zvijezde koje se rado velike zvijezde koje se rado odazivaju na pozive sa Lida odazivaju na pozive sa Lida

ODLI^AN FILM ROMANA POLANSKOG
Martovske ide je film nastao prema uspje{nom pozori{nom komadu Beaua Willimona, koji je i sam, kao savjetnik za medije i publicitet, u~estvovao u kampanji guvernera Howarda Deana za demokratskog
RE@IJA KAO HOBI KAO HOBI

Pop ikona ove Pop ikona ove godine na Mostru je godine na Mostru je do{la kao rediteljica do{la kao rediteljica ii koscenaristica koscenaristica filma W.E. filma W.E.

U Veneciji je i ove godine ekskluzivno i pompezno, kako svaki ugledni festival samo po`eljeti mo`e
Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Venecija) Foto: REUTERS

ema {ta, otvorenje 68. venecijanskog festivala proteklo je ekskluzivno i pompezno, kako svaki ugledni festival samo po`eljeti mo`e. Na crvenom tepihu ispred Sale Grande, vrhunske filmske zvijezde. U istom trenutku, na istom mjestu zajedno: George Clooney, Paul Giamatti, Philip Seymour Hoffman, Marisa Tomei, Ryan Gosling..., dok se u
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

N

kandidata za predsjednika 2004., te je svoja iskustva i svoju “politi~ku tragediju”, veristi~ki i iz prve ruke stavio na papir. Clooney je za film pro{irio i do detalja razradio ovu ~itavu “{kakljivu stvar”, progovoriv{i o{tro o politi~koj korupciji, politi~kim izdajama i dobro skrivenom nemoralu u unutra{njim politi~kim igrama. U tom smislu, Martovske ide su dobar i sna`an film, zdu{no potpomognut sjajnom gluma~kom igrom ~itavog ansambla, ali ovo nije i najbolji od svih filmova koje je Clooney re`irao.

Maestro Roman Polanski, iz razumljivih i ve} dobro poznatih razloga, nije li~no prisustvovao svjetskoj premijeri svog novog filma Pokolj, ali jeste gluma~ka ~etvorka u sastavu: Jodie Foster, Kate Winslet, Christoph Waltz i John C. Reilly, koji, ina~e, briljiraju u ovoj sjajnoj, gotovo kamernoj bra~noj tragikomediji, nastaloj prema istoimenom komadu palestinskofrancuske spisateljice Yasmine Reza. Samo u prostoru jedne dnevne sobe i dijela predvorja stana i samo sa ~etiri glumca 57

SA “LIDA” U SB
dva bra~na para koja dogovaraju da prevazi|u tu~u svojih malih sinova, {kolskih drugara - Polanski uzlaznom putanjom gradi fino zgusnutu dramu karaktera, punu filigranskih obrta, komi~nih pasa`a i dobro napisanih dijaloga (Polanski - Reza) koji otvaraju {irok prostor za izda{nu gluma~ku igru. Glumci i njihova vrhunska izvo|enja, naro~ito Waltz i Reilly, glavni su i veoma ~vrst oslonac Pokolja koji je, po svojoj unutra{njoj strukturi, vi{e teatar nego film. Ali, ne mari. Film Polanskog je sjajan! KRALJ GLUME

Al Pacino je svoj film Al Pacino je svoj film prikazao van prikazao van konkurencije konkurencije

SUZDR@ANI CRONENBERG
Kao reditelj i koscenarista nije razo~arala ni Madonna! Njen novi rediteljski poduhvat, nazvan W.E., pokazao se kao solidno i prili~no ~vrsto filmsko djelo, zanimljivo za gledanje. Rije~ je o `ivotnoj pri~i Amerikanke, dvostruke raspu{tenice, Wally Winthrop, u tuma~enju Abbie Cornish, koju je sudbina dovela u naru~je britanskom kralju Edvardu VIII, koji je zbog fatalne ljubavi abdicirao sa trona. Madonna se uz film epohe opredjeljuje i za paralelnu monta`u, ravnopravno otvoriv{i prostor i za savremenu dramu smje{tenu na Manhattan, gdje se jedna druga Wally, poput slavne imenjakinje, bori za ljubav svog mu`a. Madonnin W.E. je i odli~no snimljen film, u kojem je bri`na pa`nja posve}ena detaljima i kostimu. Od one je vrste filma koji mo`e da zadovolji ukus {ire bioskopske publike. Opasan metod, najnoviji film kanadskog `anrovskog majstora Davida Cronenberga, sigurno }e iznenaditi, pa i razo~arati fanove njegovog Sudara, Muhe i Velodroma, pa i fanove njegovog izvanrednog filma Istorija nasilja. Me|utim, oni kojima su se dopadali njegovi M. Butterfly, Goli ru~ak ili Uskr{nja obe}anja, ne}e biti iznena|eni {to im i ovog puta Cronenberg nudi gotovo klasi~an biografski film. Najsretniji }e ipak biti fanovi Carla Junga i Sigmunda Freuda, a takvih je sigurno vi{e nego Cronenbergovih obo`avalaca, jer Opasan metod nudi pri~u o po~ecima psihoanalize, o prijateljstvu i razlazu Junga i Freuda i to kroz svojevrsni ljubavni trougao ~iji je pokreta~ Sabina Spielrein ruska Jevrejka, u po~etku Jungova pacijentkinja, pa u~enica i sljedbenica, pa onda i sadomazohisti~ka ljubavnica i uzrok svih njegovih problema. Odnos troje pionira psihoanalize: Freud, Jung, Spielrein, tema je i dramskog teksta Lije~enje govorenjem koji je pro{le godine napisao Christopher Hampton i koji je poslu`io i kao scenaristi~ka okosnica Cronenbergovog maestralno snimljenog filma (direktor fotografije je Peter Su~icki). Zanimljivo je u filmu postavljen odnos
58

izme|u mladog Junga, kao mladog psihijatra u jednom {vicarskom sanatoV rijumu, i Sigmunda Freuda kao (Viggo Mortensen) o~inske i mentorske figure. Ne{to je slabije izvedena ideja da se o njihovim teorijama i razli~itim metodama govori kroz romansu. Zapravo, ono {to je najozbiljniji problem Opasne metode, iako je film kao cjelina ugodan za gledanje, jeste to {to je njegova okosnica - romansa izme|u K M Sabine (Keira Knightley) i Junga (Michael Fassbender) slabo motivisana i prili~no distancirana i {to glavna glumica vi{e glumata nego glumi tokom predstavljanja svojih neuroti~nih napada. Rediteljski, ovo je Cronenbergov najsuzdr`aniji film. SKORO PA GOTOVO

Suzdr`anosti zato nema u visokobud`etskoj holivudskoj Zarazi Stevena Soderbergha (van konkurencije) koji je okupio holivudski gluma~ki {lag, u kojem su kao ukrasne jagode Britanka Kate Winslet i Francuskinja Marion Cotillard (igraju jo{: Matt Damon, Gwyneth Paltrow, Jude Law, Laurence Fishburne...). Rije~ je ovdje o “razmahanom” i detaljnom filmu katastrofe, o pri~i o pojavi novog virusa koji uni{tava svijet, o borbi plemenitih nau~nika za spas ~ovje~anstva i raskrinkavanju “zlo~estih” nau~nika i farmaceutskih kompanija iz ~ijih laboratorija “bje`e” nove bole{tine... Drugim rije~ima, ovo je film koji u sebi sadr`i ama

Ostavi Aziju za kraj
U sredi{njem dijelu Festivala vi|en je i gr~ki film Alpi Yorgosa Lanthimosa, koji je uznemiruju}i, ali ne i dovoljno dobar kao njegov prvi film O~njak, kao i {pijunski triler Mislilac, kroja~, vojnik, {pijun (zapravo De~ko, dama, kralj, {pijun) novi film mladog {vedskog autora Tomasa Alfredsona (debitovao sa Pusti prvog unutra). Rije~ je ponovo o ekranizaciji {pijunskog romana Johna le Carrea, ovog puta o prvom i klju~nom romanu iz takozvane trilogije o Karli, sa agentom Smileyjem i to je samo po sebi kompleksno i komplikovano. Upravo se o to i “sapleo” mladi Alfredson, na~iniv{i, iako vizuelno izda{an, prili~no smu{en i u osnovi slab film, u kojem }e se du`e pamtiti jedino Gary Oldman u ulozi vreme{nog Smileyja. Vi|eni su jo{ i {armantan, mali film o ostarjeloj slu{kinji - Obi~an `ivot hongkong{ke rediteljke Ann Hui, kao i novo otka~eno djelo ameri~kog nezavisnog autora Todda Solondza - Tamni konj. Solonc je ovog puta sjetan i komi~an, a tu svoju novu osobinu plasirao je kroz pri~u o nesposobnom tridesetogodi{njaku kojem ama ba{ ni{ta ne ide od ruke i koji, bez diplome, radi u o~evoj firmi i `ivi u roditeljskoj ku}i. U filmu ovog puta nema ni pedofilije ni masturbacije ni silovanja, samo uvrnutih fantazija simpati~nog debelju{kastog junaka kojeg sjajno glumi Justin Bartha, dok u ulogama roditelja vidimo Miu Farrow i Christophera Walkena. Simpati~no, ali daleko od genijalnog. Zavr{nica Festivala tek po~inje u trenutku kada {aljemo ovu venecijansku pri~u. Azijski autori su programirani za kraj.
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

“FILMSKI FESTIVAL” U VENECIJI
ba{ sve {to je ovakvom `anru potrebno, uklju~uju}i i zanatski perfektnu re`iju. Iako mu je tema i zanimljiva i uzbudljiva, Soderberghova Zaraza nije za pretjerano uzbu|ivanje. Polanskog, drugi put kao po`rtvovana doktorka u Soderberghovoj Zarazi i tre}i i najuspje{niji put, u telenoveli Mildred Pierce. Sredi{nji dio Festivala donio je nova uzbu|enja. Te{ko je rije~ima opisati ushi}enje s kojim se gleda Divlja Salome, novo filmsko djelo gluma~ke legende, scenariste i reditelja Al Pacina, prikazano van konkurencije. S kakvim se kratkim dahom di{e tokom svjedo~enja onom {to, u uzbudljivom ritmu, promi~e preko velikog ekrana. Tokom svjedo~enja sa kakvom se stra{}u, posve}eno{}u, ozbiljno{}u i snagom Al Pacino bavi, ne samo `ivotom i poezijom Oscara Wildea, njegovim komadom Salome koji je napisao na francuskom jeziku kako bi naslovnu ulogu odigrala Sarah Bernhardt, ve} ra|anjem predstave i filma, tajnama glume i re`ije, bitkama sa producentima, i onom najte`om - bitkom sa samim sobom. Sve ovo je na jednom mjestu, u vanserijskom dokumentarnom filmu igrane strukture, sa kojim je Pacino odr`ao ozbiljnu lekciju ne samo iz filmske re`ije, ve} i dramaturgije i kreativnog procesa. Sve vrijednosti njegovog filma su prepoznate u Veneciji, nagra|ene odli~nim kritikama, a sam Al Pacino primio je i nagradu Slava filmskom J L autoru (Jaeger -LeCoultre), koju Festival dodjeljuje autorima koji su ostavili sna`an pe~at u savremenom filmu, a koju su ve} dobili Takeshi Kitano, Abbas Kiarostami, Agnes Varda i Sylvester Stallone. Jo{ jedan od filmova o kojem }e se, iz sasvim drugih razloga, najvi{e pri~ati i po zavr{etku 68. venecijanskog festivala, bez sumnje je provokativni Stid, drugi film u TRI PUTA NA CRVENOM TEPIHU rediteljskoj karijeri britanskog vizuelnog artiste Stevea McQueena (Glad). Ponovo je rije~ o filmu izvanredne vizuelne kulture i vrhunske re`ije, ali i o filmu koji zbog svoje tematike podsti~e na debate. Jer, pri~a je ovo o usamljenosti, emotivnoj defektnosti, nesposobnosti da se voli i bude voljen, o opsjednutosti pornografijom koja glavnom junaku - zgodnom i uspje{nom tridesetogodi{njaku, “lije~i” frustracije i impotentnost tokom odnosa sa bilo kojom `enom koja nije prostitutka. Direktan, eksplicitan film, prili~no mra~na i uznemiruju}a drama u kojoj je fascinantnu ulogu ponovo podario Michael Fassbender (njema~ki glumac koji igra Junga u Cronenbergovom filmu), ali i Carey Mulligan u ulozi sestre glavnog junaka.

TRI PUTA KATE WINSLET
Me|u festivalske “podba~aje” svakako i spada Proklju~alo ljeto francuskog veterana Philippa Garrela, koji nije ni{ta drugo do film ni o ~emu. Pri~a o potonu}u braka izme|u mladog slikara (rediteljev sin Louis Garrel) i njegove postarije supruge i M glumice (Monica Bellucci), prepuna je op{tih mjesta zakrpljenih povremeno i ni~im izazvanim sje}anjima na revoluciju 1968. godine. Ukoliko je misija Philippa Garrela bila da publici poka`e kako mo`e da stari Monica Bellucci, onda je u tome jedino i uspio. U jedno od najprijatnijih dosada{njih venecijanskih filmskih utisaka, svakako spada petosatna i petodijelna televizijska novela Mildred Pirs (pet jednosatnih filmova), koju je prema ~uvenom romanu Jamesa M. Caina ( a ne prema istoimenom Curtisovom filmu iz 1945.) za HBO adaptirao i maestralno re`irao Todd Haynes, prirediv{i tako i veliko iznena|enje. U ~uvenoj sagi o napu{tenoj `eni (rije~ je o 20-im godinama 20. vijeka), koja je i sebi i svijetu dokazala da mo`e da bude i samostalna i veoma uspje{na iako vodi te{ke bitke sa razma`enom k}erkom, u naslovnoj ulozi blista Kate Winslet ba{ kao {to je nekada u istoj ovoj roli blistala Joan Crawford. Winsletova se tako na Lidu ove godine ve} pojavila tri puta. Prvo kao jedna od ~etiri zvijezde u filmu Pokolj Romana

PO ZAKONIMA MORA I “KOPNA”
Jedan od najve}ih aplauza publike dobio je {armantan francuski film Piletina sa {ljivama, novo djelo autora Persepolisa Marjane Satrapi i Vincenta Paronnauda. Ovog puta nije rije~ o dugometra`nom animiranom filmu, ve} o igranom, {to za ovaj iransko-francuski par autora stripova i ilustratora, zna~i i veliki i ozbiljan iskorak. I u Piletini sa {ljivama Satrapi-Paronnaud bave se Iranom i likovima inspirisanim ~lanovima porodice Satrapijeve. Mjesto radnje je Teheran 50-ih godina 20. vijeka, a glavni junak je slavni violinista Nasser-Ali Khan (deda-ujak Marjane Satrapi), koji je, ophrvan ljubavnim jadima, jednog dana legao u krevet odlu~iv{i da za sedam dana umre. Sve {to potom slijedi je serijal simpati~nih i duhovitih anegdota i finih `ivotnih ekscentri~nosti, fantazije i snova, tokom kojih se, li~no u`ivaju}i, igraju i glumci. Edouard Baer, Chiara Mastroianni i Isabella Rossellini, predvo|eni Mathieuom Amalricom (u ulozi Ali Khana) i Golshifteh Farahani (Ali Khanova `ivotna ljubav). Sa velikim entuzijazmom publika je do~ekala i srda~no ispratila film Kopno, sicilijanskog reditelja Emanuelea Crialesea (Zlatna vrata, Respiro), mali, topao i humanisti~ki film, sa sli~nom temom s kojom se nedavno, u filmu Le Havre, bavio i Aki Kaurismaki, dakle na temu talasa afri~kih izbjeglica koje preplavljuju obale Evrope (a Italija je jedna od prvih zemalja na udaru). Crialese o svemu tome govori kroz pri~u o ribarskoj porodici koja `ivi po zakonima mora, a ne po zakonima dr`ave. A to zna~i - nikada ne ostavljaj ~ovjeka u moru! Čak i onog kojem je boja ko`e crna. Uz to, Crialese jasno oda{ilje i poruku da siroti sicilijanski ostrvljani imaju mnogo vi{e zajedni~kog sa afri~kim nesre}nicima nego sa turistima koji jedino ljeti, samo tokom dva mjeseca u godini, zalaze u njihove krajeve...
59

Kate Winslet pro{le godine Kate Winslet pro{le godine je bila itekako anga`ovana, je bila itekako anga`ovana, pa su ~ak tri njena filma pa su ~ak tri njena filma prikazana u Veneciji u prvih prikazana u Veneciji u prvih {est dana Festivala {est dana Festivala

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

NISMO “U AGONIJI”, IPAK

Velika i za sve nas izuzetno značajna izložba “Miroslav Krleža na bosanskohercegovačkoj pozorišnoj sceni” biće otvorena 15. septembra u Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti u Sarajevu; ovom postavkom će glavni grad BiH obilježiti osam decenija od izvedbi “Gospode Glembajevih” u Sarajevu i u Banjoj Luci, kao i trideset godina od smrti MIROSLAVA KRLEŽE
Pi{e: DINO BAJRAMOVI] Foto: MARIO ILI^I]

U

januaru ove godine Haris Pa{ovi} nam je govorio o predstavi Evropa danas, koju je u Mariboru re`irao po istoimenom eseju Miroslava Krle`e. Jedan od povoda za realizaciju ovog scenskog spektakla bila je trideseta godi{nica smrti knji`evnog velikana, a predstava je premijerno izvedena 16. februara.

“GLEMBAJEVI” U BiH 1931. GODINE
“Miroslav Krle`a je svoj, sada ve} klasi~ni, esej Evropa danas napisao 1935. godine. Hitler je ve} bio do{ao na vlast u Njema~koj. Evropa je bila pred novom propa{}u. U adaptaciji za na{u predstavu, pored ovog eseja koristio sam i dijelove Krle`inog eseja Amsterdamske varijacije, a tako|er i dijelove iz njegovih Dnevnika i jo{ nekih Krle`inih djela. Zastra{uju}e je saznanje da se analiza Evrope iz 1935. mo`e upotpunosti primijeniti na 2011. godinu! Polo`aj nas isto~nih naroda jednako je poni`avaju}i u dana{njoj Evropi, kao {to je bio i pred II svjetski rat”, govorio nam je tada Pa{ovi}. Povod, pak, za na{ tekst u ovom broju je skora{nje otvaranje izlo`be Miroslav Krle`a na bosanskohercegova~koj pozori{noj sceni, 15. septembra u Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u
60

I “NA[“ I “NJIHOV”, NEKAD I SAD, JEDAN - JEDINSTVENI

Predrag Matvejevi} tvrdi da je kriti~ka Predrag Matvejevi} tvrdi da je kriti~ka dimenzija djela Miroslava Krle`e, dimenzija djela Miroslava Krle`e, fotografija je snimljena 1932. godine, fotografija je snimljena 1932. godine, svedena na najmanju mjeru svedena na najmanju mjeru

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

KRLE@A NA NA[OJ TEATARSKOJ SCENI

KRLEŽA IZMEÐU PROŠLOSTI I SADAŠNJOSTI
Predrag Matvejevi}: “Krle`a je volio Bosnu, `elio je da mu nadgrobni spomenik bude nalik na ste}ak.”
Sarajevu, ~ijom }e se postavkom obilje`iti, uz tridesetogodi{njicu Krle`ine smrti, i osamdeset godina od prvog izvo|enja njegove drame na na{oj teatarskoj sceni. Izlo`bu prati i katalog, ~ija je autorica muzejska savjetnica u ovoj instituciji Amina Abdi~evi}, a autori tekstova su, redom, teatrologinja Almedina ^engi}, knji`evnik Predrag Matvejevi}, dramaturginja Dubravka Zrn~i}-Kulenovi} i reditelj Gradimir Gojer. “Samo Krle`ino djelo se ve} tre}u deceniju poku{ava marginalizirati i skloniti sa scene. Jednostavno ga se izostavlja iz repertoara na{ih teatara, te se pi{~eve slutnje potvr|uju i kada se radi o zaboravu onoga koji je do nedavno bio parametrom zrelosti i kreativne hrabrosti svakog teatra koji se upustio u insceniranje Krle`inog djela. Stoga je, ovako koncipirana izlo`ba, jo{ zna~ajnija i omogu}ava da se uo~i kako su ~ak dva bosanskohercegova~ka teatra odmah nakon praizvedbe u Zagrebu 1929. na svoj repertoar stavila dramu Gospoda Glembajevi. Tako je sarajevsko Narodno pozori{te ovom dramom otvorilo svoju novu 1931. - 32. sezonu u re`iji glumca Radeta Pregarca, koji se pojavljuje u ulozi Ignjata Glembaja, a iste godine, u decembru, Gospoda Glembajevi se izvode i u Narodnom pozori{tu Bosanske Krajine u Banjoj Luci koju re`ira, tako|er glumac, Du{an Radenkovi} koji se pojavljuje i u glavnoj ulozi”, napisala je Dubravka Zrn~i} -Kulenovi}. Gospodu Glembajeve ove godine je na svoj repertoar uvrstio i beogradski Atelje 212, u programu koji su nazvali NEXT YU.

“UZ SVOJE DRAME PROPADAM I JA LI^NO”
Almedina Čengi} u svom tekstu citira Miroslava Krle`u iz Osije~kog predavanja, koje je odr`ano 22. aprila 1928., kada je on, izme|u ostalog, kazao: Moje drame su, dakle, propale jer se ni jedna nije odr`ala na kazali{nim repertoarima dulje od jedne sezone. I sam taj fakat, {to moje drame propadaju, ne bi bio toliko va`an, da sa tim nije u intimnoj vezi jo{ i drugo propadanje; naime, uz svoje drame propadam i ja li~no. Ona pi{e i da prvi dio Krle`inog dramskog stvarala{tva obilje`avaju Legende (Legenda o Isusu i Maskerata) 1913., Saloma 1914., Kraljevo 1915., Kristofor Columbo 1917., Michelangelo Buonarroti 1918., Adam i Eva 1922., simbolisti~koekspresionisti~ke drame u jednom ~inu
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

61

NISMO “U AGONIJI”, IPAK
AMINA ABDI^EVI], MUZEJSKA SAVJETNICA U MUZEJU KNJI@EVNOSTI I POZORI[NE UMJETNOSTI U SARAJEVU

“Teško je i zahtjevno jednu književnu gromadu smjestiti u ograničen galerijski prostor”
Amina Abdi~evi} autorica je Izlo`be koja }e u Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu biti postavljena 15. septembra povodom 80 godina od prvog izvo|enja drame Miroslava Krle`e na bosanskohercegova~koj pozori{noj sceni i 30 godina od smrti knji`evnika. Kako jednu knji`evnu gromadu i teatarska uprizorenja u BiH nastala po njegovim djelima smjestiti u jedan izlo`beni prostor? Dakle, na koje ste se elemente Vi, kao autorica Izlo`be i kataloga, najvi{e fokusirali, kako ne bi ne{to “promaklo”? Dobro pitanje. Bilo je doista te{ko i zahtjevno kao {to ste rekli jednu knji`evnu gromadu smjestiti u ograni~en galerijski prostor. Prethodio je dug period istra`iva~kog rada, s obzirom da Muzej ne posjeduje zbirku Miroslava Krle`e, potom odabir i selekcija materijala koji bi u isto vrijeme trebao imati dokumentarnu i nau~nu vrijednost ali i privu~i pa`nju posjetilaca i publike. Nastojala sam da kroz brojne scenske i individualne fotografije, plakate i afi{e iz pojedinih predstava, novinske ~lanke i kritike, scenografske i kostimografske skice, ali i kostime i kulise iz predstava, pribli`im javnosti barem dio scenskih postavki Krle`inog djela na bosanskohercegova~koj pozori{noj sceni, ali i skrenem pa`nju na velika gluma~ka i rediteljska imena koja su u~estvovala u kreiranju predstava, po~ev{i od prve izvedbe daleke 1931. godine, pa sve do dana{njih dana. Djela Miroslava Krle`e nisu postavljana samo u Sarajevu, na{em pozori{nom centru, ve} i u Tuzli, Mostaru, Zenici i u Banjoj Luci. Da li je posao vezan za obilje`avanje 80 godina od prvog izvo|enja drame Miroslava Krle`e na bosanskohercegova~koj pozori{noj sceni zahtijevao i rad “na terenu” ili ste napravili kvalitetan izbor saradnika? Kao {to Vam je poznato Muzej, pored knji`evne, posjeduje i veoma bogatu arhivsku gra|u koja se odnosi na bosanskohercegova~ku pozori{nu istoriju. Naravno, najvi{e dokumentacije vezano je za sarajevsku pozori{nu scenu, ali tu su i dragocjene zbirke koje se odnose na ostale teatarske ustanove u BiH. Saradnja uvijek postoji i ovom prilikom se najtoplije zahvaljujem svim mojim dragim kolegama koji su pomogli realizaciju ovog velikog i zna~ajnog projekta. Prvo su u na{oj dr`avi izvedeni Glembajevi. Lijepo bi bilo da spomenemo reditelje i barem dio gluma~kog ansambla... Ta~no prije 80 godina, 12. novembra 1931. na sceni Narodnog pozori{ta Sarajevo desio se prvi susret dramskog stvarala{tva Miroslava Krle`e i bosanskohercegova~ke pozori{ne publike. Bila je to scenska izvedba drame Gospoda Glembajevi u rediteljskoj postavci Radeta Pregarca, koji se pored rediteljskog anga`mana pridru`uje gluma~kom ansamblu i pojavljuje u ulozi Baruna Lenbaha. Publika je te godine imala priliku pogledati i Jolandu \a~i~ u ulozi Barunice Kasteli, Duju Bilju{a kao Leona Glembaja, Irenu Jovanovi} kao Sestru Angeliku, Nikolu Hajdu{kovi}a u ulozi Fabricija, Miru Kopa~a kao Pubu Fabricija, Dimitrija

AUTORICA IZLO@BE O KRLE@I
Amina Abdi~evi} je muzejska savjetnica u Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu

Veli~kovi}a koji se publici predstavio kao Pol Altman, Ljubi{u Stoji~evi}a kao Zilberbranta, Radivoja Leti}a u ulozi Bolo~anskog i Milana Leki}a kao Kamerdinera. Iste godine. 8. decembra 1931., drama Gospoda Glembajevi u re`iji Du{ana Radenkovi}a premijerno je izvedena i na sceni Narodnog pozori{ta Bosanske Krajine Banja Luka. Pripremaju}i Izlo`bu i katalog koji je prati da li ste otkrili o Krle`i ne{to {to do sada niste znali i, generalno, postoji li ne{to {to Vas posebno impresionira kada razgovarate o njemu? Naravno da me impresionira mnogo toga vezanog za lik i djelo ovog velikog knji`evnika!

Naro~ito bih istakla tu Krle`inu povezanost sa Bosnom, kojoj se ~esto vra}ao i za koju je bio veoma vezan. @elio je da mu nadgrobni spomenik bude nalik na ste}ak. Da li Izlo`ba iz Sarajeva “seli” i u druge gradove u kojima je Krle`a “gostovao”? Bilo bi doista lijepo kada bi, pored sarajevske publike, izlo`bu pogledala i {ira bosanskohercegova~ka javnost, pa i ona u susjednim dr`avama. Ali s obzirom na finansijsku situaciju i te{ko stanje svih kulturnih ustanova koje su kao {to vidite pred zatvaranjem, mislim da }e to ostati samo na{a `elja za neka bolja i ljep{a vremena!

62

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

KRLE@A NA NA[OJ TEATARSKOJ SCENI
1 2

3

krle`ijanske uop}e.”

dramske

produkcije,

NAJVE]I HRVATSKI PISAC
PREMIJERNE IZVEDBE U BiH
1. U logoru, BNP Zenica, 30.11.1963. godine 2. Aretej, Narodno pozori{te Bosanske Krajine iz Banje Luke, 18.10.1980. godine 3. Kraljevo, Narodno pozori{te Tuzla, 5.3.1982. godine

nastale u periodu od 1913. do 1918. godine... “Ali je zanimljivo da je njegovo dramsko stvarala{tvo gotovo istovremeno oboga}eno i dramama koje se mogu svrstati u njegov drugi ciklus ekspresionisti~korealisti~kog prosedea: U logoru, Golgota i Vu~jak (1920 - 1923). Posljednji ciklus njegovog stvarala{tva, okarakteriziran kao psiholo{ko-realisti~ki i poklapa se sa ve} zrelom fazom jednog pisca koja plasira najreprezentativnija djela umjetnika, imenovan je kao Ciklus o Glembajevim (1928 - 1930): Gospoda Glembajevi, U GOSPODA UMJETNICI

agoniji i Leda”, napisala je Almedina Čengi}. Svoj kratki tekst u katalogu Gradimir Gojer zavr{ava na ovaj na~in: “Sve u svemu, promatraju}i danas ono {to je Krle`a postavio na sarajevskoj pozornici, a ne treba zaboraviti ni Vu~jaka Josipa Le{i}a, kod otvaranja obnovljene zgrade Narodnog pozori{ta Sarajevo, doprinos sarajevskih kazali{ta realizaciji Krle`inog repertoara nije bio u onoj mjeri niti prisutan, a jo{ manje valoriziran, u srazmjeru sa zna~ajem

Od NPS-a do NPRS-a
Predstave re`irane po djelima Miroslava Krle`e u ovih osamdeset godina u Bosni i Herecegovini izvodili su dramski ansambli Narodnog pozori{ta Sarajevo (16 premijera), Malog pozori{ta/Kamernog teatra 55 (5) i East West Centra (1) tako|e iz glavnog grada BiH, Narodnog pozori{ta (5) i Hrvatskog narodnog kazali{ta (1) u Mostaru, Bosanskog narodnog pozori{ta iz Zenice (6), Narodnog pozori{ta Tuzla (7) i Narodnog pozori{ta Bosanske Krajine/Narodnog pozori{ta Republike Srpske iz Banje Luke (19).

IZ “KU]E NA OBALI”
Predstava Gospoda Glembajevi, Narodnog pozori{ta Sarajevo, 16.4.1953. godine

“Tri nas desetlje}a dijele od Krle`ine smrti”, po~inje svoj tekst Predrag Matvejevi}: “Promjene koje su se zbile u Hrvatskoj nakon 1991. godine nisu poduprle djelo najve}ega hrvatskog pisca, niti se ono samo ugradilo u njih. Krle`ijanska kritika desnih stavova i te`nji, nacionalisti~kih i klerikalnih, ne nalazi svoje mjesto i ulogu u suvremenim prilikama. Ostaje izme|u pro{losti i sada{njosti. Prepu{ta se naj~e{}e knji`evnoj povijesti.” Napominje Matvejevi} i da su Sabrana djela Miroslava Krle`e objavljena zadnji put u Bosni i Jugoslaviji. “U Hrvatskoj su opet zapo~ela izlaziti, ali su prestala. Presahle su volja i potpora da se posao privede kraju. U posljednje vrijeme ne{to se ipak promijenilo. Drama Gospoda Glembajevi prikazana je 2011. godine u Beogradu i Zagrebu. Publika ju je dobro primila i ovdje i tamo. Vidjeli smo i druge izvedbe kazali{nih djela, adaptacije proze, televizijske emisije, filmske fragmente. Objavljena je knjiga pripovijesti Hiljadu i jedna smrt, koja bija{e zabranjena u Kraljevini Jugoslaviji. U pripremi je dugometra`ni dokumentarni film o pi{~evu `ivotu i radu. Ne mo`e se, dakle, re}i da je Krle`a izop}en, ali je kriti~ka dimenzija njegova djela svedena na najmanju mjeru, ograni~ena.” Autori ~etiri teksta u katalogu Miroslav Krle`a na bosanskohercegova~koj pozori{noj sceni precizno, literarno nadahnuto a, prije svega, stru~no pi{u o Miroslavu Krle`i, njegovim briljantnim djelima, o{troj kriti~koj misli i odnosu prema njemu u “suvremenim prilikama”. A izlo`ba koja }e biti postavljena u Muzeju knji`evnosti i pozori{ne umjetnosti u Sarajevu bitna je iz mnogo razloga, u koje spada jo{ ne{to {to je u katalogu napisao Predrag Matvejevi}: “Krle`a je volio Bosnu, `elio je da mu nadgrobni spomenik bude nalik na ste}ak.”
63

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

DOBITNIK NAGRADE “ME[A SELIMOVI]“ ZA NAJBOLJI ROMAN U 2010.

Hrvatski književnik LUDWIG BAUER, dobitnik nagrade “Meša Selimović“, za “SB“ govori o svom njemačkom antifašističkom porijeklu, te o tome zašto žrtve postaju zločinci kao i junakinja njegovog romana, silovana partizanka Mila koja seksualno iskorištava svog posinka; on također objašnjava za naš list zašto mu je Selimović blizak po pogledu na svijet, te zbog čega u erotskim opisima u svom romanu “Zavičaj, zaborav“ nikad ne ide do kraja

PRED VALJKOM POVIJESTI POJEDINAC JE NEMOĆAN
Foto: Senad [vraka

Razgovarala: ADISA BA[I]

D
64

ječak Lukijan je partizansko dijete, otac mu je uticajni prvoborac Milan, a majka Mila vrlo mlada i pomalo nervno rastrojena žena. Lukijanu svako malo iz podsvijesti izranjaju neke čudne riječi koje skoro niko drugi od dječaka iz njegove ulice ne razumije. Vremenom od otkriva da je dijete podunavskih Nijemaca protjeranih odmah nakon Drugog svjetskog rata, da mu je pravo ime Ludwig Bauer, a da ga je uzorni otac Milan usvojio zbog grijeha kojeg se ne može osloboditi. Ludwig odrasta i počinje tragati za svojim identitetom, odlazi u Češku, pa zatim i u Njemačku gdje nakon nekog

vremena doživljava pad Berlinskog zida i još jednom postaje žrtva velikih historijskih doga aja. Ovo je fabula romana Zavičaj, zaborav koji je na ovogodišnjim književnim susretima Cum grano salis u Tuzli proglašen najboljim romanom u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini za 2010. godinu. Autor romana je hrvatski književnik njemačkog porijekla Ludwig Bauer koji je 3. septembra na dodjeli u Tuzli podsjetio da je u Bosni nagra en i ‘91. za svoj roman Kratka kronika porodice Weber, u vrijeme kad su i Zagreb i Beograd radije nagra ivali nekog svog pisca.

LJUDI TITU ZAMJERAJU TO [TO NIJE BIO BOG
Na dodjeli nagrade ste spomenuli svoje nepripadanje o kojem pišete i u

romanu Zavičaj, zaborav. Kad Vašeg junaka na kraju romana napadnu seoski nasilnici, sa razočarenjem utvrde da on nije njihov, ali da nije ni naš. Biti ničiji, da li je to blagoslov ili prokletstvo? U engleskom postoji i fraza mixed blessing, u jednoj sintagmi se upravo sadržava i jedno i drugo. Sa gledišta pravih vrijednosti to je blagoslov, sa gledišta onog površnog, lako vidljivog uspjeha, odnosno onog uspjeha koji je isplativ u najbanalnijem smislu riječi, to baš i nije dobro. Meni je drago da ne pripadam i ne bunim se zbog toga. Nije riječ samo o pripadnosti kolektivu nego i općenito... U javnosti se naprimjer više govori o autoru nego o njegovom djelu, djelo je nešto što njemu pripada. Pažnja javnosti trebala bi biti na djelu, a ne na kreativcu koji je to
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

LUDWIG BAUER, LAUREAT KNJI@EVNIH SUSRETA U TUZLI
Foto: Samir Aganovi}

napravio, dakle i to pripadanje je za mene nekako suvišno... Svom glavnom liku ste ipak dali svoje ime? Koliko je Ludwiga Bauera u liku Ludwiga Bauera? Sve moje knjige su kad tad nazivali autobiografskim. Jednom je moja Lidija (pjesnikinja i književna kritičarka Lidija Dujić, op. a.) napisala da bih ja trebao imati bar pet života da bi to bila istina, da bih doživio ono o čemu pišem u svojim knjigama. Riječ je dakle o sugestivnosti mojih knjiga, ja smatram komplimentom to što čitaoci povjeruju da su autobiografske. Sa druge strane, ovdje sam dao tom liku svoje ime zbog toga što sam tražio nekakvu alternativnu sudbinu za sebe. Ja nisam proživio to što je proživio taj moj lik. Možda jesam samo jednim dijelom kad opisujem one sredine kao što su Prag,

SA SVE^ANE DODJELE SA SVE^ANE DODJELE

Predsjednica ovogodi{njeg `irija, knji`evnica Predsjednica ovogodi{njeg `irija, knji`evnica Ferida Durakovi} ii gradona~elnik Tuzle Jasmin Ferida Durakovi} gradona~elnik Tuzle Jasmin Imamovi} uru~ili su Ludwigu Baueru skulpturu Imamovi} uru~ili su Ludwigu Baueru skulpturu Mastionica ii pero ii nov~anu nagradu od 7.000 KM Mastionica pero nov~anu nagradu od 7.000 KM

Dva Ludwiga Bauera: “Preci mog junaka su nacisti, a moji preci su antifa{isti”
Istočna ili Zapadna Njemačka, kad sam išao na školovanje. Ja njemu ustupam moja vi enja i moje spoznaje tog društva ali Ludwig Bauer u romanu je sasvim različit od mene, pa i sudbinom. On nije moja kopija, on je preispitivanje šta bi bilo da sam se ja našao u nekim drugim okolnostima. Njegove životne okolnosti znatno su burnije od mojih. Vi jeste, kao i Vaš junak, pripadnik njemačke manjine u Hrvatskoj? Da, ali ja potičem od predaka revolucionara, lijevo orijentiranih ljudi, što je i meni blisko iako svaku pretjeranu orijentaciju izbjegavam. Moji su stradali kao antifašisti, moj otac nije bio esesovac kao otac mog junaka. Ali to što su i ko su bili nečiji roditelji ne bi trebalo uticati na njegovu sudbinu: ko god da su bili roditelji, oni su imali malu mogućnost odlučivanja i često su bili bacani hirovima povijesti u te svoje sudbine koje su istodobno i osobne i kolektivne. Za likove uzimate učesnike NOB-a, a oni su danas rijetkost u savremenoj prozi. Je li politički čin danas pisati o partizanima? Vjerojatno jest iako moja prvobitna želja nije bila da se time bavim. Sada se doga a neka revalorizacija, ali se zanemaruje važnost antifa šističkog otpora koji je bio jako značajan i u evropskim i
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

u svjetskim okvirima i na koji bismo trebali biti ponosni. Ne može se sve relativizirati. Svugdje ima iznimno dobrih i iznimno zlih, svugdje ima zločina, ali ne smijemo stvari relativizirati na takav način da zanemarimo bit. Vi zapravo pišete o mrlji iz partizanske prošlosti, kritikujete antifašistički pokret zbog progona Folksdojčera iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata, a opet cijeli pokret i ideja u romanu ne gube dostojanstvo?

ponos na to što su naši učestvovali u borbi protiv nacizma. Pa ipak, ignoranstki odnos prema anifašističkom naslije u je široko prisutan, propadaju spomenici iz tog perioda a zajedno s njima propada i sjećanje na to naslije e? Tuzla je tu možda izuzetak, pa mi je drago da o tome razgovaramo baš ovdje... Da, i ja sam razumio da Tuzla i danas njeguje to antifašističko naslije e. Moramo poštivati ono u tradiciji što vrijedi. Nekad se na e mnoštvo ljudi koji glorificiraju

ZAMKE HISTORIJE: U turbulentnim vremenima se posebno često dešava ženama da budu žrtve, a žrtve nekad ne mogu izbjeći to da reproduciraju zlo koje im je nanijeto. Neko ko nije kompletna ličnost ima jako male šanse da ne postane i sam izvor nepravde, ako mu je nanesena nepravda
Ono što je predstavljalo ideološki temelj u tome svemu je neupitno. I danas se trebamo boriti protiv pogleda prema kojima su ljudi različito vrijedni. To kako su u vrijeme nacizma vrednovani Židovi i pripadnici nekih drugih nacija i rasa naprosto ni danas nije dopustivo. Sve što je bilo protiv toga trebamo cijeniti i trebamo sačuvati pripadnost ovome ili onome. U vrijeme Tita ta glorifikacija je bila sveprisutna. On je bio takoreći božanstvo, što je neprihvatljivo i smiješno. Jednako je neprihvatljivo i smiješno to što se njegova povijesna uloga pokušava minorizirati zato što on nije bio savršeno biće. Ja ga nikad nisam zamišljao ni kao savršenog čoveka ni kao božanstvo i utoliko mi je pristupačnije da ga vidim kao zaslužnog državnika kome pripada puno priznanje za to što smo desetljećima živjeli u miru i velikim dijelom u ljubavi, a prije
65

DOBITNIK NAGRADE “ME[A SELIMOVI]“ ZA NAJBOLJI ROMAN U 2010.
Foto: Samir Aganovi}

svega {to smo popovijedali ljubav me|u sobom. Primjer razumijevanja za nesavr{enost je i Va{a iznimno uznemiruju}a junakinja Mila: djevojka koju su silovali četnici i koja odlazi u partizane, tamo se udaje za jednog od najuglednijih pripadnika pokreta. Njih dvoje usvajaju dječaka Ludwiga, ali ona je duboko traumatizirana, disfunkcionalna, rastrojena osoba. Ona je žrtva, ali vremenom počinje seksualno iskorištavati svog usvojenog sina, ona od žrtve postaje zlostavljačica? Mene je zanimalo da napravim autentično umjetničko djelo, a dio stvarnosti jesu i takvi likovi. Takav ženski lik susreće se u svim vremenima, i danas toga ima. U turbulentnim vremenima se posebno često dešava ženama da budu žrtve, a žrtve nekad ne mogu izbjeći to da reproduciraju zlo koje im je nanijeto. Neko ko nije kompletna ličnost ima jako male šanse da ne postane i sam izvor nepravde, ako mu je nanesena nepravda. Gomile traumatiziranih, viktimiziranih ljudi mogu, dakle, postati lako zapaljivo tlo za neki novi konflikt. Da li o bolnim stvarima iz prošlosti treba govoriti, gurati neprekidno prst u ranu, ili je pak lakše nastaviti život gurajući sjećanja pod tepih? Ovo guranje prsta u ranu zvuči grubo, ali je blisko onome što literatura iz sasvim etičkih poriva čini. Naime, umjetnost, posebno literatura u jednom je dijelu bliska ljudskim snovima. Jedna od funkcija snova PROFESOR BALTAZAR

FINALISTI ZA NAGRADU “ME[A SELIMOVI]“
U Tuzli su gostovali (slijeva nadesno) Ludwig Bauer, Ivana Simi} Bodro`i}, Olja Savi~evi} Ivan~evi} i Emir Imamovi}, a me|u najboljih pet je bio i roman Josipa Mlaki}a; `iri u kojem su bili Ferida Durakovi}, Vladimir Arseni}, Andrej Nikolaidis, Miljenko Jergovi} i Enver Kazaz na kraju se odlu~io za Bauera

je da one neugodne stvari koje smo doživjeli izbrusimo na takav način da se izgubi njihova oštrina i ubojitost, i mislim da umjetnost upravo to treba da čini.

IZNENADILO ME KAD SU MOJ ROMAN PROGLASILI EROTSKIM
Vaš junak odlazi u podijeljenu Njemačku i biva svjedokom njenog ujedinjenja. Koliko je u današnoj Evropi ostalo od onog ushita iz noći pada Berlinskog zida?

Nekad je omiljeni dječiji junak mogao biti profesor i naučnik
Da li je zauvijek prošlo vrijeme kad je junak crti}a, dje~iji uzor i miljenik mogao biti nau~nik poput profesora Baltazara za koji ste svojedobno pisali scenario? Nisam o tome posebno razmišljao, ali Vam moram dati za pravo. Kada sam govorio o razo~arenju tranzicijom, najmanji sam naglasak stavio na rasulo eti~kih kriterija u društvu a to je zapravo najzna~ajnije. Upravo to se dogodilo. Sve ono što je ~asno i što nije rukovo|eno prvenstveno materijalnim interesom, danas je manje važno, gotovo bezna~ajno. Tradicionalno su se poštovali ljudi koji su svoj život posvetili u~enju i znanju. Neki profesor ili profesorica traže ono najbolje u sebi da predaju drugima. To uop}e nije motivirano tom nekom da ne kažem bijednom pla}om niti potrebom da se zara|uje, nego je motivirano prvenstveno sklonoš}u da se ono najbolje od sebe daje drugima. To se u prethodnim vremenima možda više cijenilo nego danas. Danas rje|e lije~nika hvale zbog stru~nosti, eti~nosti i nepotkupljivosti, a ~eš}e o njima ~itamo ili slušamo kao o korumpiranim i kompromitovanim ljudima.

Teško je to precizno izraziti, ali svakako da se veliki dio ushita potrošio i to sa razlogom. Kad gledate šta smo mi svi skupa dobili u tranziciji, onda je to dijelom odgovor na ovo pitanje. Mnoga očekivanja su iznevjerena i to ne samo u ekonomskom smislu, gdje smo se suočili sa grubim kapitalizmom. Ranije se govorilo o slobodnom tržištu, naglasak je bio na onom liberalno, pa smo automatski mislili da to mora biti nešto lijepo a ispalo je da je to iznimno brutalna eksploatacija ljudi. Činjenica je da smo jako iznevjereni i u drugim, nematerijalnim područjima kao što su kultura, umjetnost, sloboda misli... Očekivala se istinska vladavina naroda, ekonomski napredak, a dobili smo demokraciju koja se jednako zloupotrebljava kao i drugi oblici vlasti. Do ete do ciničnog stava da je demokracija najbolji od svih loših sustava vlasti. Nepobitno je ipak da je to ujedinjenje velika i značajna stvar, a pad Zida najavio je kraj monolitnih ideologija, jednoumlja i situacije da se neke stvari ne smiju reći. Danas, kao i nekad, imamo jednako pokvarene nečasne političare koji imaju na umu samo vlastitu korist, ali danas barem te lopove možete javno prozivati! Možda zvuči apsurdno, ali represija, nesloboda i pritisak na pisce su barem stvarali osjećaj da su njihove riječi relevantne. Danas se nesputano govori, ali često izostaje reakcija? Tragičan je apsurd da teška vremena urode dobrim plodovima u umjetnosti. Pandan toj pojavi u svijetu prirode vam je urod grož a i vina. One godina koje su loše, sušne, kada je grož a malo, tad je vino
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

BAL, BALTAZAR...
Zaboravljeni dje~iji miljenik

66

LUDWIG BAUER, LAUREAT KNJI@EVNIH SUSRETA U TUZLI
ME[IN FATALIZAM KAO INSPIRACIJA

Bauerova drama o Srebrenici
Likovi u Vašem romanu stradaju i onda kad to stradanje nije izazvano njihovim djelovanjem. Folksdoj~eri od partizana stradaju samo zbog svog porijekla, jezika i zbog kulture kojoj pripadaju. Ludwig strada kao saradnik DDR-ove tajne policije Stasi iako nije ni znao da se njegovi izvještaji proslije|uju toj službi. Da li u ovom Vašem shvatanju opšte krivnje ima odjeka Mešinog fatalizma po kojem je svaki ~ovjek uvijek na gubitku...? Upravo to. Kad bih o tome pri~ao a ne pisao roman, upravo bih citirao njegove rije~i. Nažalost, ~ovjek je neprekidno žrtva povijesti. Povijest je poput valjka koji drobi ljude i oni postaju žrtve i u svojoj najintimnijoj sferi. Eti~an, moralan ~ovjek nikada ne}e i}i za tim da svu krivicu za sve loše što mu se dogodilo svali samo na nekog drugog, nego }e uvijek tražiti i svoj dio. Tu ima osje}aja sudioništva iako žrtva objektivno ništa nije kriva. Napisao sam jednu monodramu, zapravo dramski monolog, o Srebrenici koji izgovara neka nena Ediba. Ona je jedna iz grupe žena koje su ~etnici uhvatili i silovali. Žene se nakon svega pretrpljenog peru, proklinju saznaju za to, kako }e po~initeljima stostruko vratiti. Nena Ediba koju su smatrali posebno mudrom tad ih upozorava da tako ne govore i traži od Allaha milost da o tome što im se desilo niko nikad ništa ne sazna. Kada se dogodi da njihove muževe i sinove kasnije pobiju, ona to sebi pripisuje u grijeh jer je od Boga tražila da njihovi muškarci za njihovo stradanje nikad ne saznaju. To je taj kompleks kad se žrtva ne može iskobeljati. Ma kako bilo teško i bolno, moralna je obaveza uvijek preispitivati krivicu na svojoj strani. ^ak i onda kad ona ne postoji.

svoje zlostavlja~e i po~nu govoriti kako }e ih njihovi muževi i sinovi osvetiti kad

Foto: Senad [vraka

LAUREAT SA NA[OM NOVINARKOM U TUZLI

ANTIČKA TRAGEDIJA NENE EDIBE Duboko moralan čovjek će čak i kad je žrtva misliti o svom udjelu u krivici
najbolje, to se vinski računaju kao dobre godine. Muško-ženski odnosi su u ovom romanu tema jednako zastupljena i ravnopravna sa velikim historijskim doga ajima poput rata. Intimnom ste dali jednaku težinu kao i društvenom? Bio sam nemalo iznena en kad su ovaj roman neki okarakterisali kao iznimno erotski. Jedan kritičar mi je čak zamjerio što u opisima erotskih scena ne idem do kraja. Ne čini mi se da je umjesno u literaturi ići preko odre ene granice, ali ja i u privatnom životu ne psujem i ne prelazim okvire gra anske pristojnosti. Ja nisam imao na umu da ljubavne teme stavljam u prednji plan, ali sam htio predstaviti život, a život je kompleksan. Kad se opisuje rat, onda se čini da su najznačajnije stvari one najdramatičnije, bombardiranje, žrtve, krv, gubitak života. Pored tih najdramatičnijih scena, uporedo s time se žive normalni ljudski životi. Moja je tendencija prvenstveno bila da čovjek i sazrijeva i uči i voli i biva povrije en na sitnoj privatnoj razini bez obzira na širu historijsku fresku.
67

U razgovoru o knji`evnosti, Erosu, U razgovoru o knji`evnosti, Erosu, antifa{isti~kom naslije|u ii o neumoljivoj historiji antifa{isti~kom naslije|u o neumoljivoj historiji

PROGONI FOLKSDOJ^ERA

Nakon Drugog svjetskog rata pripadnici Nakon Drugog svjetskog rata pripadnici njema~ke manjine protjerani su iz Jugoslavije, njema~ke manjine protjerani su iz Jugoslavije, ^e{ke, Ma|arske... {to je jedna od tema ^e{ke, Ma|arske... {to je jedna od tema nagra|enog romana Zavi~aj, zaborav nagra|enog romana Zavi~aj, zaborav

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

FADO ZVIJEZDA

Portugalska pjevačica CRISTINA BRANCO posjetit će Sarajevo i nastupiti 17. septembra u “Bosanskom kulturnom centru”; međunarodna turneja u sklopu koje će promovisati svoj album “Fado/Tango” započela je polovinom avgusta

DOBRO DOŠLA, CRISTINA
INSPIRATIVNA I DRA@ESNA
Cristina Branco Cristina Branco

Nakon nekoliko amaterskih nastupa u Amsterdamu 1996. Cristina postaje nosilac poezije i knji`evnosti u fado muzici. Na koncertima odr`anim te godine u Holandiji snima prvi live album te ga prodaje u hiljade primjeraka. Od ~asopisa Le Monde de la Musique 1999. prima nagradu Prix Choc za najbolji “World Music” album. Naredne godine Branco promovi{e album Postpostskriptum, pa i za njega dobija Prix Choc nagradu: Album mjeseca oktobra u Francuskoj. U ~ast Amálie Rodrigues 2006. objavljuje album Live, dok na izdanju Kronos 2009. sara|uje sa velikim imenima. Godinu 2010. Cristina Branco izdvaja kao prekretnicu u svom `ivotu, kada ju je poznati portugalski slikar Julio Pomar zamolio da mu bude inspiracija na obilje`avanju godi{njice Republike Portugala.

SARAJEVSKI KONCERT
U Düsseldorfu te iste godine Branco sudjeluje na Festivalu u ~ast Roberta Schumanna, uz kompozitora Carlosa Bica i pijanistu Joaoa Paula Estevesa da Silve. Na novogodi{njem koncertu Amsterdamske simfonije 2011. Cristina Branco nastupala je u pratnji muzi~ara Bobbyja McFerrina, Chicka Coreae i Robyja Lakatosa. Njen novi projekat objavljen je u februaru ove godine u Portugalu pod nazivom: Nao ha so tangos em Paris i odmah se na{ao na drugom mjestu liste najprodavanijih albuma. Me|unarodno izdanje albuma: Fado/Tango objavljeno je u aprilu, kada je i zapo~ela prva promotivna turneja. U augustu, pak, zapo~ela je me|unarodna turneja kojom promovira Fado/Tango, a koncerti }e obuhvatiti Portugal, Njema~ku, Holandiju, Belgiju, Luksemburg, Finsku, [vedsku, Austriju, [vicarsku i BiH. U okviru turneje koja }e trajati do kraja novembra ove godine bit }e odr`an i koncert u Sarajevu. Na tom nastupu Cristina Branco }e nastupiti sa ansamblom muzi~ara na tradicionalnim i klasi~nim instrumentima: Ricardo Dias na klaviru i harmonici, Bernardo Couto na portugalskoj gitari, Carlos Manuel Proenca na klasi~noj gitari, te Bernardo Moreira na basu. Karte po redovnoj cijeni od 30 KM u pretprodaji su dostupne na blagajni BKC-a. Cijena ulaznice na dan koncerta iznosit }e 40 KM.
69

Pi{e: MA[A ]OSI]

C

ristina Branco sebe nikad nije vidjela kao pjeva~icu fado muzike sve do svog 18. ro|endana, kada je za poklon dobila rijetku plo~u Rara e inedita, svjetski poznate fado pjeva~ice Amálie Rodrigues. Odrastaju}i daleko od Lisabona, centra fado muzike, Cristina se zanimala za folk muziku, jazz, blues i bossa novu, ali ne i fado.

MIRIS PRO[LOSTI
A fado muziku “razvili” su putnici, radnici koji su bili primorani napustiti svoje
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

gradove trbuhom za kruhom. Pjevalo se o izgubljenoj ljubavi, ~e`nji za domovinom i nepravdama svih vrsta. Sredinom devedesetih fado do`ivljava renesansu kroz generaciju mladih muzi~ara koji na nove na~ine izvode ovu muziku. Branco poput njih pronalazi svoj izraz te spaja tradicionalno i moderno, i na taj na~in pribli`ava fado savremenoj publici. Miris pro{losti, duboka nostalgija i neraskidiva povezanost i ~e`nja za domovinom vje~ite su teme u Cristininoj muzici.

KULT MARKET
SCOTT WEILAND

MUZIKA “I’m With You”, deset studijski album kalifornijske rock atrakcije

A Compilation Of Scott Weiland...
Scott Weiland je obradio dvanaest srcu i du{i njegovoj omiljenih pjesama, snimio ih i CD nazvao: A Compilation Of Scott Weiland Cover Songs. Weiland pjeva pjesme Davida Bowiea, Nirvane, Smithsa, Rolling Stonesa, Depeche Modea, Stone Rosesa, New York Dollsa, Radioheada i Flaming Lipsa.

Red Pop Chili Peppers

BUSH

ZOVITE JOHNNY BOYA
Novi albim Peppersa lo{iji je nego {to smo o~ekivali

The Sea Of Memories
Ako album producira Bob Rock, onda ga o~ekuje{ s nestrpljenjem. Pa tako ~ekamo i The Sea Of Memories, peti studijski album britanske grupe Bush. Promocija je zakazana u sljede}i utorak, a do tada preslu{avajte prva dva singla sa budu}eg CD The Sea of Memories: pjesme Afterlife i The Sound Of Winter.

STING

Dva ro|endana
Sting }e na samom po~etku narednog mjeseca proslaviti {ezdeset godina `ivota i dvadeset i pet godina samostalne karijere. Ro|endane }e proslaviti u New Yorku, 1. oktobra, kada }e u nastupiti Beacon Theateru. U goste je, izme|u ostalih, pozvao Brucea Springsteena, Stevieja Wondera i Lady GaGu.

Bas gitarista Red Hot Chili Peppersa Flea re~e da su za njihov novi studijski album I’m With You napisali sedamdesetak pjesama. Pa su, normalno, imali te`ak zadatak da odaberu one prave, one najbolje kojima }e opravdati petogodi{nju diskografsku pauzu. E, ako su na I’m With You uvrstili najkvalitetnije kompozicije koje imaju na raspolaganju u ovom trenutku, mogli su sa~ekati jo{ barem godinu kako bi se, mo`da, iskristalisale neke od onih pjesama koje nisu me|u ~etrnaest na ovom fri{ko objavljenom izdanju. Nisu Peppersi objavili lo{ album, to niko ne}e ni pomisliti, a kamoli re}i ili napisati. Ali, ~injenica jeste da je I’m With You u donjem domu njihove ukupne diskografije. Kao {to je i ~injenica da je sigurno jedna plo~a Peppersa lo{ija od ove: One Hot Minute, iz 1995. godine. A snimljena je bez gitariste Johna Frusciantea, ba{ kao i ova. Dakle, bez vrhunskog gitariste, ali i prate}eg vokala, {to nije nebitno, jer zahvaljuju}i i grlu ovog ~ovjeka Peppersi su bili prepoznatljiivi po savr{enom dvoglasju. No, treba re}i da je novi gitarista Josh Klinghoffer bio na visini zadatka. Onoliko prostora koliko je dobio kvalitetno je iskoristio. Eh, {ta je problem sa I’m With You? Pa, ni{ta, samo {to je ~isti prosjek. A od Peppersa se uvijek tra`i br`e, ja~e, bolje. Kad je prvi singl The Adventures of Rain Dance Maggie najbolja pjesma na albumu,

onda vam je jasno i da ovaj deset studijski album Peppersa nije na njihovom nivou, pa evo, recimo sa albuma Stadium Arcadium. Kao najavne singlove, znate ve}, grupe nikada ne “guraju” svoje najefektnije naslove, a i kasnije se obi~no ispostavi da su to kompozicije izvu~ene negdje iz osrednjosti. Mo`da je i ova, ali ovdje je najbolja. Peppersi su oni stari na Monarchy of Roses, Factory of Faith, a pogotovo na Goodbye Hooray, majstori balade na Police Station sa prelijepom piano minijaturom, imaju i pjesmu Dance, Dance, Dance, imaju i truba~e, imaju i latino tonove... Ma, imaju oni sve. Ustvari, gotovo sve! Ovaj put im je ne{to falilo. (D. Bajramovi})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Miles Kane: Inhaler AWOLNATION: Sail Alex Clare: Treading Water Friendly Fires: Hawaiian air Metronomy: The Bay Tom Vek: Aroused Jamie xx: Far Nearer Beastie Boys ft. Santigold: Don’t play no game that I can’t win 9. True Tiger ft. Professor Green & Maverick Sabre: In the air 10. Kaleidophone: Wrecking Ball
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Ujedinjene životinje” (Njemačka, 2010.); režija: Reinhard Klooss i Holger Tappe
TANGO ZA MEDVJEDA

Životinjsko carstvo

Stanislav Baraba{
Crno-bijeli film Stanislava Baraba{a iz 1966. godine. Rije~ je o filmskoj satiri ~iji je glavni lik vlasnik zoolo{kog vrta. On je naumio prodati bolesnog medvjeda jednom turistu za lov, a novcem namjerava kupiti nove `ivotinje. Smije{an i tu`an film. Direktor fotografije je Viktor Svoboda. Scenarij je napisao Ivan Bukov~an. Ocjena: 5

STRAST
LIJEPA PRILIKA ZA DJECU
Film Tappea i Kloossa poziva mla|e nara{taje na savjesno reagiranje

Ingmar Bergman
`ivotinjama krivo. Neke stvari minimalno shvate kada se desi destrukcija, kada ostanu bez onoga {to su krivo nasa|eno stvarali, kada to {to je bilo na staklenim nogama propadne. Me|u `ivotinjama se isti~e lav Sokrat, kralj `ivotinja, koji je nakon {to mu je lovac ubio brata postao vegetarijanac koji `eli da sve `ivotinje `ive u skladu. Divan animirani film, u kojem `ivotinje nemaju svoje osobnosti ve} ljudske karakteristike, ali u svakom slu~aju pozitivan film, i lijepa prilika da djeca vide ne{to atraktivno {to ima smisla i {to ih ne}e trovati. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. The Help (Tate Taylor) 2. The Dept (John Madden) 3. Apolo 18 (Gonzalo López-Gallego) 4. Shark Night 3D (David R. Ellis) 5. Rise of the Planet of the Apes (Rupert Wyatt) Crno-bijeli film u boji velikana Ingmara Bergmana, na`alost preminulog maga filma. Bergman je re`irao i napisao scenario. Andreas do`ivljava raspad braka. Tu je i Ana koja prolazi kroz tugu zbog smrti sina i supruga. Andreas i Ana se upu{taju u ljubavni odnos. Uz sve to, u maloj oto~koj zajednici se pojavljuje nepoznati manijak koji mu~i `ivotinje. Direktor fotografije je, naravno, Sven Nykvist. Ocjena: 5

Film Ujedinjene `ivotinje svojom efektnom animacijom poziva mla|e nara{taje - kada njihovi roditelji to nisu shvatili sve ove godine - na osvje{tenje pravog problema, te na savjesno reagiranje, a poziva i na suosje}anje i bavljenje tu|im problemom. Strahovito bitno za shvatiti jeste da smo taj “njihov” problem, a zapravo i svoj, mi stvorili. Valjda }emo napokon shvatiti da smo poput zmije koja je gladna i koja jede vlastiti rep. Film su re`irali Holger Tappe i Reinhard Klooss, a scenario napisali, pored potonjeg autora, i Oliver Huzly, Klaus Richter i Sven Severin. Radnja filma se de{ava u sljede}im okolnostima: ledenjaci na Arktiku se tope, po`ari haraju Australijom, obale Galapagosa su pokrivene naftnim mrljama, nebriga i pohlepa ljudi nanijela je ogromnu {tetu, no ne posustaje. @ivotinje su prisiljene napu{tati svoja stani{ta. Delta rijeke Okavango u Africi je rijetko mjesto koje je netaknuto. Me|utim, ovog puta ni tamo nema vode, rijeka je presu{ila. Za{to? Jer su ljudi odlu~ili baviti se “eko turizmom”, pa su napravili branu, zaustavili vodu, sagradili elitnu gra|evinu i misle da mogu {ta ho}e. Merkati, lav, bijeli medvjed, galski pijetao, bivoli, nosorozi, slonovi, `irafe, le{inari, kukci... svi se ujedine i kre}u u ostvarivanje svojih prirodnih prava, a osnovno je pravo na `ivot. Naravno, ni tada ljudi ne razumiju da su pogrije{ili, ~ak ni tada kada im pripadnici njihove vrste, pojedinci govore da je to {to ~ine
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

POBUNA NA FARMI

John Sanford i Will Finn
Animirani film iz 2004. godine. Predla`em izdanje koje nije sinkronizirano. @anrovski, to je spoj vesterna i mjuzikla u kojem `ivotinje na idili~noj farmi imaju glavnu ulogu. One `ive na toj farmi, koja }e se prodati ukoliko vlasnica ne isplati dug. Tri krave hvataju kradljivca stoke i ~ine ne{to. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Gospodar prstenova - trilogija (Peter Jackson, New Line Cinema/Continental Film) 2. Nedodirljivi (Brian De Palma, Paramount Pictures/Blitz) 3. Ljubomora (Jordan Scott, Scott Free Productions/VTI) 4. Uljezi (Alejandro Amenabar, Las Producciones del Escorpión S.L.) 5. Crni labud (Darren Aronofsky, Fox Searchlight Pictures/Continental Film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Veze između sporta i podzemlja

Aston Martin

WikiLeaks i srpski nogomet
SPREGA SPORTA I POLITIKE
Navija~i Partizana osudili su izru~enje Karad`i}a Haagu

Aston Martin je predstavio cestovnu izvedbu modela V12 Zagato, koji }e se u proizvodnji na}i od sredine idu}e godine. Za svaki od 150 planiranih primjeraka }e biti potrebno izdvojiti izme|u 350.000 i 400.000 eura.

MOTOCIKLI

Harley Davidson
U nedavno objavljenim bilje{kama WikiLeaksa o vezama podzemlja sa srbijanskim sportom navodi se da su klubovi navija~a Partizana i Crvene zvezde otvorena vrata organiziranom kriminalu koji preko njih pere novac, provodi reket i trguje drogom. Pojedine navija~ke skupine etiketirane su kao ultranacionalisti~ke, homofobne i ksenofobne. U bilje{kama stoji da srpska vlada priznaje povezanost izme|u huliganskog pona{anja navija~a i organiziranog kriminala, no ocijenjeno je da ne ~ini dovoljno da se razbije veza izme|u sporta i podzemlja. Goran Vesi}, ~lan upravnog odbora Crvene zvezde, rekao je da su kriminalne aktivnosti u srpskom nogometu u cjelosti usmjerene na klubove navija~a te da ih nema unutar samih nogometnih klubova, stoji u bilje{kama koje je objavio WikiLeaks. Vesi} je neke klubove navija~a nazvao “izoliranim centrima mo}i, na ~ijem su ~elu zvijeri koje su po~inila nasilja i zlo~ine“. Za nasilje krivi nedostatak morala kod srpske omladine, te dodaje da neuspjeh vlade da kazni huligane dodatno poti~e nasilje. Vesi} je podsjetio da Srbija ima zakon protiv nasilja navija~a-huligana, koji je ra|en po uzoru na engleski model, no vlasti ga ne provode. Budu}i da uprave klubova ne mogu same kontrolirati skupine navija~a, pojedini menad`eri klubova i igra~i `ive pod konstantnim prijetnjama te su izlo`eni zastra{ivanju. U bilje{kama se navodi da su u ulozi menad`era igra~a nerijetko i kriminalne organizacije koje isisavaju novac iz klubova te imaju koristi od ugovora o prodaji igra~a, tvrde Vesi} i policijski izvori. Isti~e se da se, po nalogu menad`era, rade unosne finansijske malverzacije s pla}ama i transferima igra~a, a novac se preusmjerava na ra~une fiktivnih tvrtki u Srbiji. Policija je vrlo sumnji~ava i po pitanju finansijske potpore pojedinih investitora u oba srpska nogometna kluba kojima je nekim ~udom po{lo za rukom da u posljednjih par godina steknu ogromna bogatstva ~iji su izvori nedefinirani. Unato~ mnogobrojnim direktnim optu`bama, srpskim vlastima jo{ uvijek nedostaje dokaza da pove`u rukovodstva nogometnih klubova s organiziranim kriminalom, tvrde izvori iz ameri~ke ambasade u Beogradu. U bilje{kama se navodi da nijedan srpski nogometni klub nema u~inkovite strukture kontrole svog ~lanstva, {to stvara idealne uvjete za mutne poslove pojedinaca te omogu}ava klubovima navija~a da kontroliraju izbore za skup{tinu i upravni odbor, ~ime je pak onemogu}eno samostalno djelovanje uprave. Iako srpska vlada priznaje povezanost izme|u huliganskog pona{anja u sportskim klubovima i organiziranog kriminala, nije u~injeno dovoljno u konkretnom suo~avanju s problemom. Vlada treba rije{iti taj problem, ako ne iz drugog razloga, onda zbog toga da popravi imid` Srbije u svijetu koji si jedna zemlja, koja se `eli pribli`iti Evropi, ne mo`e priu{titi. (Priredio N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

Proizvo|a~ choppera Harley Davidson predstavio je model za 2012. godinu pod nazivom Dyna Switchback, koji se u roku od jednog minuta mo`e transformisati iz tourera u custom cruisera. Osnovna verzija ko{ta oko 16.000 dolara.

DESIGN

[koda MissionL
[koda }e u Frankfurtu premijerno predstaviti studiju MissionL. Veli~inom smje{ten na pola puta izme|u Fabije i Octavije, ovaj je model odli~na prilika da se okrene nova stranica u historiji kompanije.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Gube li knjige bitku sa popularnim društvenim mrežama
SAD

Korisni virus
Ameri~ki nau~nici proizveli su virus koji, kada se ubrizga u krv, djeluje direktno na }elije raka u tijelu, javlja BBC. Virus napada samo tumore, a pri tome ne o{te}uje zdravo tkivo. Istra`ivanje je jo{ u ranoj fazi, ali nau~nici vjeruju da }e u budu}nosti virusi i druge biolo{ke terapije promijeniti pristup u lije~enju raka.

Čitati je OK, ali preko interneta
PRIZOR KOJI SE SVE RJE\E VI\A
Interes za pisanu rije~ danas se kod ve}ine mladih svodi na tipkanje SMS-ova, Facebook ili Twitter

HOLANDIJA

“In vitro” meso
Za samo {est mjeseci na tr`i{te }e do}i prva kobasica iz epruvete, a za godinu dana i prvi hamburger, tvrde holandski nau~nici. Nau~nici su koristili `ivotinjske }elije da naprave umjetno meso, bez uzgoja i klanja stoke. Proizvod, poznat kao „in vitro“ meso, napravljen je od hiljada mati~nih }elija koje se mno`e kako bi meso {to vi{e nalikovalo pravom `ivotinjskom.

Dru{tvene mre`e Facebook i Twitter britanskim tinejd`erima va`nije su od ~itanja djela Dickensa, Shakespearea i Keatsa, pokazalo je istra`ivanje koje je provela britanska Nacionalna agencija za pismenost. Anketa, kojom je bilo obuhva}eno 18.141 dijete uzrasta od osam do 17 godina, pokazala je da mimo obavezne {kolske lektire jednu knjigu mjese~no pro~ita manje od polovine britanskih adolescenata. Njihovo interesovanje za pisanu rije~ svodi se uglavnom na tipkanje i slanje SMS poruka, mejlova i dru`enja putem interneta. Ovaj trend bi, po mi{ljenju stru~njaka, mogao imati ozbiljne posljedice procjenjuje se da je trenutno pismenost jedne {estine Britanaca na nivou djeteta mla|eg od jedanaest godina, a strahuje se da bi taj broj u budu}nosti mogao rasti. U svjetlu ovih rezultata, stru~njaci su ocijenili da je nedavna inicijativa ministra obrazovanja Michaela Govea da svi u~enici stariji od 11 godina moraju pro~itati barem 50 knjiga godi{nje, “preveliki izazov“. Ni na na{im prostorima djeca ne ~itaju mnogo vi{e nego njihovi vr{njaci u Britaniji. Prema istra`ivanju koje je nedavno naru~ila Narodna biblioteka Srbije, utvr|eno je da je 43 odsto mladih u Srbiji uzrasta od 14 do 18 godina kupilo
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

neku knjigu u posljednjih godinu dana. Mladi koji nisu kupili knjigu u proteklih 12 mjeseci kao glavne razloge za to navode da nemaju vremena za ~itanje (18 odsto) ili da nemaju novca (14 odsto). O knjigama se uglavnom informi{u preko interneta (48 odsto), od prijatelja (35 odsto), te putem televizije, iz novina i ~asopisa. Na pitanje “Da li ~itate knjige preko interneta?“, 33 odsto ispitanika odgovorilo je potvrdno, {to je pove}anje od tri puta u odnosu na 2006. godinu. Prema istra`ivanju iz 2010. godine u SAD-u, utvr|eno je da je oko 60 odsto djece uzrasta od devet do 17 godina zainteresovano da ~ita knjige preko elektronskih ure|aja, a tre}ina njih ka`e da bi ~itali vi{e iz zabave kada bi vi{e knjiga bilo dostupno u digitalnom obliku. Zanimljiva je i lista od 100 naj~e{}e osporavanih knjiga u Srbiji. Na prvom mjestu se nalazi serija knjiga o Hariju Poteru autorice J.K. Rowling, za koje mnogi roditelji smatraju da promoviraju “vje{ti~arenje“, u~e djecu pogre{nim stvarima, te da su vrlo “mra~ne“. Me|u naslovima koji se ne preporu~uju tinejd`erima iz sli~nih razloga na{li su se i knji`evni klasici poput Avantura Haklberi Fina, Boje purpura, Lovca u `itu i Ubiti pticu rugalicu. (Priredila: M. Radevi})

ENGLESKA

Toranj

Iako je jo{ u izgradnji, londonski toranj Shard ve} izgleda impresivno i upotpunjuje panoramu grada. Toranj }e sa 310 metara visine biti najve}a zgrada u Evropi. Dizajnirao ga je poznati arhitekta Renzo Piano, a trebao bi biti zavr{en do maja naredne godine.

73

KULT MARKET
SRBIJA

CRVENI FENJER Prekid snimanja porno filmova

Ana Ivanovi}
STRAH PORNO GLUMACA
Unosna industrija “stala” je na sedam dana iz straha od side

Panika u Hollywoodu

Ana Ivanovi} odavno nosi titulu najljep{e teniserke. Teniserka iz Srbije je odradila novi set seksi fotografija, ovaj put za italijansko septembarsko izdanje ~asopisa GQ.

BRAZIL

Gisele Bündchen

Jedna od najljep{ih modela svijeta, manekenka Gisele Bündchen izazovnim fotografijama predstavila je vlastitu liniju donjeg rublja nazvanu Burlesque.

SLOVENIJA

Prije samo nedjelju dana, cijeli je porno svijet bio u panici, poslije otkri}a da je jedan porno glumac zara`en virusom side. Multimilionska industrija bila je u prekidu nakon {to su sindikati glumaca pornografske industrije naredili da se smjesta zatvore svi studiji i da se prekine sa snimanjem filmova, a svi glumci su morali na vanredne preglede. Ipak, po~etkom ove nedjelje snimanja su ponovo po~ela. “Glumac za kojeg se sumnjalo da ima HIV je ponovo testiran, dvaput, i mo`emo da potvrdimo, bez trunke sumnje, da on nije zara`en. Neka se kamere ponovo pokrenu“, rekao je Michael Weiss, predstavnik sindikata koji vodi brigu o porno glumcima. Glumac, koji radi u Floridi, ve} je spreman da snimi slijede}i film i, mada producenti nisu `eljeli da objave o kome je rije~, najavljuje da je “nao{tren za slijede}u ulogu“. Pored zabavne i edukativne

Ur{ka ^epin
Najpoznatija slovenska starleta Ur{ka ^epin planira glumiti u pornografskoj parodiji Pijetlov doru~ak u kojem }e navodno glumiti Severinu.

komponente, porno industrija svojim vlasnicima obezbje|uje zaradu od nekoliko milijardi dolara godi{nje, pa su se vijestima o negativnom testu na sidu najvi{e obradovali vlasnici Hustlera, Evil Angela i Vivida, kao i ostalih porno produkcijskih ku}a. Snimanje brojnih pornografskih filmova diljem SAD-a prekinuto je nakon {to je jedna udruga zatra`ila moratorij kada se otkrilo da je jedan porno glumac HIV pozitivan, objavili su u utorak du`nosnici te organizacije. Privremeni prekid snimanja, koji je predlo`ila Koalicija za slobodu govora sa sjedi{tem u Los Angelesu, poklapa se s pozivima zagovaratelja javnoga zdravlja da se stro`ije primjenjuju zakoni po kojima porno glumci moraju koristiti prezervative. Koalicija se na taj potez odlu~ila kada je dobila informaciju da je jedan glumac, ~iji identitet nije objavljen, bio pozitivan na preliminarnom testu za HIV. Testiranje je obavljeno u laboratoriju izvan Los Angelesa. Dolina San Fernando poznata je kao sredi{te ameri~ke pornografske industrije. Izvr{na direktorica Diane Duke ka`e da su brojne produkcijske ku}e diljem SAD-a obustavile snimanja i da se, koliko ona zna, nijedna nije oglu{ila o poziv udruge. Zakon u Kaliforniji, kao i savezne zdravstvene smjernice, nala`u upotrebu prezervativa porno glumcima i glumicama, no industrija ih se nije do kraja dr`ala. Firme za snimanje pornografskih filmova odupirale su se obveznom kori{tenju prezervativa uz obrazlo`enje da bi to potaknulo “crno tr`i{te” ili bi morali snimati izvan SAD-a {to bi glumce izlo`ilo dodatnom riziku zaraze. (N. Hasi})
SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Izložba u Muzeju istorije Jugoslavije povodom 50. godišnjice Pokreta nesvrstanih
ZAGREB

Zvi`da~i
^etvrto izdanje dru{tveno anga`iranog Zagrebi! festivala (od 9. do 11. septembra) ugostit }e jednog od najpoznatijih svjetskih “zvi`da~a“ Jeffreya Wiganda, biv{eg potpredsjednika Odjela za istra`ivanje i razvoj ameri~ke duhanske kompanije Brown & Williamson. Wiganda je u poznatom filmu Insajder reditelja Michaela Manna prije nekoliko godina utjelovio glumac Russell Crowe, dok je ulogu novinara tuma~io Al Pacino.

Nesvrstani - od Beograda do Beograda

BEOGRAD

“Montevideo” za Oskara
SKUPOCJENI DAROVI ZA TITA
Na izlo`bi su predstavljena 32 eksponata, pokloni svjetskih dr`avnika

Beograd je ovih dana bio u znaku 50. godi{njice od osnivanja Pokreta nesvrstanih, a dio obilje`avanja ovog jubileja je i izlo`ba Nesvrstani - od Beograda do Beograda, koja je otvorena u Muzeju istorije Jugoslavije. Postavka predstavlja eksponate iz zemalja u~esnica prve konferencije Nesvrstanih u Beogradu, te onih koje su bile doma}ini narednih okupljanja tog pokreta. Radi se o poklonima koje su od svojih politi~kih saveznika iz cijelog svijeta dobijali Josip Broz Tito i njegova supruga Jovanka. Me|u predmetima koje je Tito dobijao na dar nalaze se i vrijedna arheolo{ka blaga drugih naroda, kao {to je statua egipatskog boga Ozirisa koja poti~e iz 6. stolje}a p.n.e., poklon predsjednika Anvara el-Sadata. Neki su darovi izuzetno skupocjeni, poput srebrne kutije za cigarete koju je Titu poklonio kubanski vo|a Fidel Kastro. Tu su i dekorativni predmeti izra|eni tradicionalnim tehnikama ili inspirisani istorijom i tradicijom (pribor za pisanje od slonova~e i zlata, poklon predsjednika Vrhovnog vojnog savjeta Sudana, generala Ibrahima Abuda), a dio postavke ~ine prigodni pokloni sa prevashodnim ciljem da se istakne posveta ili simbol darodavca (srebrna kutija za cigarete, poklon etiopskog cara Hajla Selasija).
8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

“Sud o izlo`enim artefaktima ne mo`e se doneti samo na osnovu estetskih kvaliteta, jer nije njihov jedini zna~aj u stilskim karakteristikama ili fino}i izrade, ve} oni nose bogate slojeve zna~enja i mo`emo ih posmatrati kao dokumente vremena, prostora i dru{tva ~iji su deo bili i u kojima su nastali“, obja{njava kustosica izlo`be Ana Pani}. “Upravo zato predstavljaju na{ izbor za izlo`bu kojom `elimo da predstavimo {iri dru{tveni kontekst ideje nesvrstavanja, multikulturalizma, razli~itih isprepletenih uticaja i susreta svetova.“ Uo~i otvaranja izlo`be, srbijanski ministar kulture Predrag Markovi} otkrio je dio autenti~ne zidne dekoracije Muzeja 25. maj, simboli~nim ru{enjem zida koji je prekrivao mapu Titovih putovanja. Ovaj mozaik bio je poklon koji je Broz dobio od Grada Beograda za svoj 70. ro|endan zajedno sa zgradom Muzeja, a na reljefnoj mapi obilje`ena su mjesta koja je Tito posjetio do otvaranja Muzeja. Titova putovanja bila su va`an dio spoljnopoliti~ke strategije zemlje, planirana su i organizovana u funkciji razvijanja bilateralnih odnosa Jugoslavije, ali i u~vr{}ivanja njene uloge u Pokretu nesvrstanih. Slika Tita kao “svjetskog putnika“ predstavljala je sna`an simbol prosperiteta zemlje. (M. Radevi})

Film Montevideo, Bog te video reditelja Dragana Bjelogrli}a srpski je kandidat za Oskara za najbolji dugometra`ni film na stranom jeziku u 2011. godini. Ovu odluku Srpske akademije filmske umetnosti i nauke (AFUN) objavila je 31. avgusta predsjednica `irija Stru~nog odbora, glumica Radmila @ivkovi}, a Montevideo je me|u sedam kandidata izabran ve}inom glasova.

VELIKO GRADI[TE

Pla}enici
Predstavnik kompanije 21st Century Filmworks Ltd. Terence CliffordAmos, koji je bio gost 3. me|unarodnog festivala turisti~kog i ekolo{kog filma Silafest u Velikom Gradi{tu, najavio je za po~etak idu}e godine premijeru stranog akcionog filma Pla}enici koji govori o Srbiji nakon ubistva premijera Zorana \in|i}a. Amos je rekao i kako misli da }e Srbija u budu}nosti biti sve zanimljivija poznatim svjetskim rediteljima, izme|u ostalog “zbog politi~kih promjena i slobode“, te prirodnih ljepota zemlje.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
U ~etvrtak, 8. septembra, u Art kinu Kriterion u Sarajevu po~inju projekcije filma Negdje, rediteljice Sofije Coppola. “Negdje je u potpunosti napisala i re`irala Sofia Coppola, koja isti~e kako je ovaj film inspirisan njenim privatnim `ivotom i djetinjstvom koje je imala, kao k}erka Francisa Forda Coppole”. Osam ~lanova Udruge likovnih umjetnika En Face, iz Mostara, [irokog Brijega, Gruda, ^apljine, Travnika i Metkovi}a, izlo`i}e svoje radove 8. septembra u Gradskoj galeriji u Biha}u. Tako }e stanovnici ovog grada imati priliku vidjeti vi{e od 100 slika, skulptura i kiparskih instalacija raznih tehnika. U sarajevskom klubu FIS Bock, 9. septembra, sa po~etkom u 22 sata, nastupa bend XAXAXA. “Ovaj indie bend sastavljen je od aktivnih ~lanova sigurno najkvalitetnijeg koncertnog benda u ovom regionu - Bernays Propagande: Vasko Atanasoski (gitara/vokal), Nenad Trifunovski (bas gitara) i D`ano Kuc (bubnjevi)“. “Nakon obaranja svjetskog rekorda u najmnogobrojnijem poljupcu, te najmasovnijem Be~kom valceru, Tuzla ponovo `eli u Guinnessovu knjigu rekorda. Ovaj put rije~ je o obaranju rekorda u aerobiku na vodi”. Manifestacija LeTzAqua Dance odr`a}e se 23. septembra, a rekord }e oboriti 2.500 osoba. Prenosimo vijest agencije FENA: “U {vicarskom gradu Thun, 24. i 25. septembra, bit }e odr`an Festival savremene knji`evnosti s podru~ja biv{e Jugoslavije. Pored bosanskohercegova~kog autora Nenada Veli~kovi}a, u~estvuju i renomirani hrvatski i srbijanski autori i autorke: Edo Popovi}, Ivana Sajko i Vladimir Arsenijevi}.” Udru`enje Pravo ljudski iz Sarajeva i ove godine organizuje Filmski festival. Zove se kao i Udru`enje, a odr`a}e se od 9. do 14. novembra. “U sklopu Zumiraj prava programa za mlade, Udru`enje Pravo ljudski raspisuje konkurs za najbolju fotografiju i poziva sve mlade ljude izme|u 15 i 21 godinu da se prijave na konkurs za najbolju dokumentarnu fotografiju iz oblasti ljudskih prava na temu: Oprez! Okupacija javnog prostora.

Razgovarali: MAJA RADEVI] I DINO BAJRAMOVI]

HAZIM BEGAGIĆ, direktor Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici

Fudbal u na{im `ivotima
Mislim da je Zenica mo`da i najbolje mjesto u BiH u kojem se treba i mo`e govoriti o zna~aju i va`nosti fudbala u `ivotu ~ovjeka optere}enog svakodnevnim egzistencijalnim pitanjima. Premijera }e biti odr`ana na na{oj Velikoj sceni, 22. septembra. Nastavljamo sa vrlo zanimljivim, osobenim i lako mogu}e kontroverznim autorskim projektom hrvatskog i bh. reditelja Olivera Frlji}a, Pismo iz 1920. Ovaj projekt realiziramo zajedni~ki sa Festivalom MESS, tako da }e zeni~ka premijera otvoriti, a sarajevska zatvoriti ovogodi{nji Festival. U BNP-u Zenica u toku su probe za dvije nove predstave, u re`iji Olivera Frlji}a i Harisa Pa{ovi}a. Novu, 62. pozori{nu sezonu BNP-a otvaramo svjetskom premijerom predstave Ru`e za Anu Terezu - Fudbalske pri~e, u re`iji Harisa Pa{ovi}a i u koprodukciji sa East West Centrom. Predstava }e u izvedbi umjetnika iz ~ak osam zemalja govoriti o `ivotu obi~nih ljudi i njihovoj strasti prema fudbalu. I Pa{ovi} i Frlji} prvi put re`iraju u BNP Zenica... Osnovna nam je `elja da kroz autorske poetike dokazanih i intrigantnih bh. pozori{nih stvaralaca otvorimo i pokrenemo teme koje se kre}u od postavljanja te{kih pitanja sudbine dana{nje Bosne, do tema koje nam rasvjetljavaju utjecaj i zna~aj koji fudbal ima u na{im `ivotima.

ELMA DURMIŠEVIĆ, direktorica “Sarajevo Green Design Festivala”

“Cilj Green Design “Cilj Green Design Festivala jeste razviti Festivala jeste razviti Sarajevo u prvi eco Sarajevo u prvi eco zeleni grad” zeleni grad”

ELMA ELMA DURMI[EVI] DURMI[EVI]

76

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

DRAGANA JOVANOVIĆ, predsjednica Udruženja “Prijatelji Srebrenice”

Svake godine smo sve bolji!
Od 8. do 10. septembra u Srebrenici se odr`ava peti Festival kratkog filma Srebrena traka. [ta je to {to }e publika gledati ove godine? Ovogodi{nji Festival otvaramo filmom Prtljag reditelja Danisa Tanovi}a. Pored filmova iz Bosne i Hercegovine, ove godine imamo veoma kvalitetnu selekciju iz Srbije i Hrvatske, a gledaoci }e tako|er mo}i vidjeti i neka od najboljih kratkometra`nih ostvarenja iz Azije i Afrike. Kad smo kod Afrike, posebno moram spomenuti ju`noafri~kog re`isera Yusufa Manju, koji je sa nama ove godine radio na Festivalu kao volonter i puno nam je pomogao u selekciji afri~kih filmova. Iz programa bih jo{ izdvojila i film koji je nagra|en na Filmskom festivalu u Cannesu, Run Granny Run, njema~kog autora Nikolausa von Uthmanna. U takmi~arskom programu Festivala imamo ~etiri kategorije: za igrani, dokumentarni i animirani film, te prvi put od ove godine i za studentske filmove. U okviru sve ~etiri kategorije najboljim ostvarenjima se dodjeljuju nagrade Srebrena traka, a najbolji film Festivala u cjelini dobi}e Grand Prix, nagradu koja je uspostavljena pro{le godine. Festival Srebrena traka je zapravo nastao na inicijativu mladih amatera, koji su po`eljeli da snime svoje filmove. Jeste li zadovoljni postignutim u proteklih pet godina? Festival je pokrenut kao aktivnost mladih Srebreni~ana okupljenih oko ideje da treba njegovati ljubav prema video-kulturi. Prije {est godina oni su ovdje snimili svoje prve kratke filmove, a sada smo ve} do{li do toga da je ove godine, recimo, na na{u adresu stiglo oko stotinu prijavljenih naslova autora iz cijele regije i svijeta. Svake godine broj filmova koje prikazujemo raste, a kako u Srebrenici jo{ uvijek ne postoji kino dvorana, ovo je i jedina prilika za gra|ane da vide filmove na velikom platnu. Moram re}i da imamo izvanrednu saradnju sa Op{tinom Srebrenica, koja nam pru`a podr{ku u infrastrukturi, Ambasada Holandije tako|er u kontinuitetu podr`ava Festival ve} godinama, veoma nam poma`e i Berin Tuzli}, koji svake godine priprema kompilaciju ASIFA - 50 godina... Ove godine imamo i zanimljiv popratni program, odnosno filmske radionice koje vode profesor Nenad Dizdarevi}, Zenit \ozi} i profesor David Pettigrew iz SAD-a, koji je tako|er i autor jednog od filmova koje prikazujemo.

“Zeleno srce regije”
Ovogodi{nji, 2. Sarajevo Green Design Festival bi}e odr`an od 9. do 17. septembra. Cilj je isti kao i prethodne godine, ili ste sada “dopunili” va{e osnovne ambicije, pitamo direktoricu Festivala Elmu Durmi{evi}: “Cilj Green Design Festivala jeste, pored {irenja svijesti kod pojedinaca o problemima vezanim za kori{tenje/upravljanje prirodnim resursima, otpad, kao i prevencije od zaga|enja i ja~anje kompetentnosti kreativne i proizvodne industrije u BiH, razviti Sarajevo u zeleno srce regije i prvi eco zeleni grad, ali i stvoriti prepoznatljive platforme za saradnju akademske zajednice i proizvodne i kreativne industrije u tra`enju novih, odr`ivih tehnologija i rje{enja.” Ovaj festival je, ka`e njegova direktorica, jedinstven u svijetu. “Jedinstven je po svojoj sveobuhvatnosti i vi{eslojnosti. On ima, sa jedne strane, visoki nau~ni i stru~ni karakter, preko predavanja eminentnih svjetskih stru~njaka iz oblasti in`injerstva, urbanizma, arhitekture i produkt dizajna, kao i workshopova sa studentima sa Arhitektonskog, Ma{inskog i Elektrotehni~kog fakulteta, ali i sa postdiplomcima sa Likovne akademije. Sa druge strane, Festival ima i poslovni karakter preko industry dana, na kojima inovativne industrije u Bosni i Hercegovini prezentiraju svoja dostignu}a iz oblasti ekolo{kih tehnologija. Prate}e manifestacije Green Design Festivala su: ve~ernja predavanja u Collegiumu Artisticumu i Bo{nja~kom institutu, workshopovi na Arhitektonskom fakultetu, Ma{inskom fakultetu i Likovnoj akademiji, Green Design Day u Mostaru (u saradnji sa Gradom Mostarom i Udru`enjem FORA) na temu energy solutions, industry prezentacije u Sarajevu i u Mostaru, koncerti u Sarajevu - Dom Armije i u Mostaru Kosa~a. U Sarajevo }e, ovom prilikom, do}i pedeset gostiju iz inostranstva”, ka`e Elma Durmi{evi}.

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

77

PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}

Mengelovi nasljednici

J

avna zdravstvena slu`ba ameri~ke mornarice “`rtvovala” je najmanje 1.300 Gvatemalaca u takozvanom istra`iva~kom radu “za dobrobit oboljelih od veneri~nih bolesti”. Jeziva istina o doga|ajima iz perioda izme|u 1946. i 1948. godine otkrivena je slu~ajno pro{log oktobra, a prije desetak dana je i zvani~no potvr|ena u izvje{taju Bioeti~ke komisije osnovane na zahtjev predsjednika SAD-a. @rtve, mahom osobe problemati~nog socijalnog statusa, podvrgavane su poput laboratorijskih zamor~i}a eksperimentima lije~enja od sifilisa i gonoreje, bez njihovog znanja i saglasnosti. Zavedeno u ameri~kim pravosudnim analima pod zajedni~kim imeniteljem Sifilis-eksperiment, dokumente o eksperimentima je u arhivama prona{la Susanne Reverbee, nau~na saradnica Welesley koled`a u Massachussetsu. Na li~ni zahtjev predsjednika Baracka Obame formirana je Bioeti~ka komisija koja je pola godine istra`ivala zlo~ine nau~nih saradnika javne zdravstvene slu`be (PHS) u Gvatemali poslije Drugog svjetskog rata. “Ako se prvobitno vjerovalo da je rije~ o nau~noistra`iva~kom poduhvatu u kome je u ’pojedina~nim slu~ajevima’ do{lo do kr{enja eti~kih na~ela struke, sada se zna da su ameri~ki medicinski stru~njaci svjesno kr{ili sva eti~ka pravila”, pi{e Reuters u izvje{taju o dvodnevnim raspravama tokom rada Komisije. “Koristili su ’eksperimentalne metode’ uporedive sa praksom ozlogla{enog nacisti~kog doktora Josefa Mengelea”, komentari{e hambur{ki Spiegel.

sada o obe{te}enju potomaka `rtava, a uslijedilo je i “historijsko izvinjenje“ predsjednika Obame predsjedniku Gvatemale Alvaru Colomu. Slu~aj time nije okon~an, naprotiv. Pravosudni organi SAD-a su najavili mogu}nost novih istraga u takozvanoj aferi Tuskegee: od 1930. sve do 1972. pripadnici afroameri~ke populacije u saveznoj dr`avi Alabami inficirani su virusima veneri~nih bolesti – pod izgovorom ljekarskog tima da je rije~ o vakcini... Grupa ameri~kih kongresmena tra`i preispitivanja svih poznatih slu~ajeva zloupotrebe nau~nomedicinskih eksperimenata. piegel poja{njava da se interesiranje ameri~kih kongresmena kanalizira u dva pravca. Sa jedne strane, postavlja se pitanje ko bi trebalo da preuzme politi~ku odgovornost. Sa druge strane, tra`e se novi regulativi kontrole ameri~kih medicinskih laboratorija. Ka`e se, u duhu kompromisa, da bi tako trebalo opovrgnuti sumnje dijela svjetske javnosti da su i nove velike epidemije zaraznih bolesti u smrtonosni pohod svijetom vje{ta~ki krenule iz sli~nih laboratorija.

S

judi-zamor~i}i (postoji i `argonski izraz “humani zamor~i}i”) odabrani su za eksperimente a da nisu znali o ~emu je rije~. Nerijetko su bili “nagovoreni” – uz odgovaraju}u prinudu. Ko su bile `rtve? Pripadnici najni`eg socijalnog stale`a, zatvorenici, vojnici-dezerteri, prostitutke, mentalno oboljeli... Najprije bi im bila ubrizgana sifilisti~na krv, a potom su bili podvrgnuti “opservacijama”, uz odgovaraju}i tretman antibioticima (penicilin) ili bez tretmana. Potresan je slu~aj pacijentkinje zavedene pod {ifriranim imenom Berta: na samrti, namjerno inficirana od saradnika istra`iva~kog tima, podvrgnuta je “finalnom eksperimentu“. Po nare|enju {efa istra`iva~a, doktora Johna Cutlera, ispod kapaka, u usnu duplju i na genitalije nanijet joj je premaz gnoja gonoreje. Me|udr`avna komisija pravnika iz SAD-a i Gvatemale raspravlja

L

78

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

PATINASTA KUTIJA

Samo u ba{ti vrhunskog vokala
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

“WEMBLEY”, 1986. GODINE
Freddie Mercury bio je pjeva~ slavne britanske grupe Queen
Legendarni pjeva~ grupe Queen Freddie Mercury napunio bi 5. septembra ove godine, kad bi na ovom svijetu bilo sre}e i pravde, 65 godina. Ali su, ako je to kakva utjeha njegovim po{tovaocima, ~lanovi ovog benda, kao besplatan dvodnevni stream, postavili na You Tubeu video zapis sa njihovog veli~anstvenog koncerta koji je 1986. odr`an na Wembleyju. Sve je tu. I We Will Rock You, i We Are the Champions, i Bohemian Rhapsody, i Another One Bites the Dust... I, {ta sve ne... I da! Najbolji su to trenuci u koncertnoj karijeri Queena, ka`u oni koji su ih gledali u vi{e navrata. A tom njihovom nastupu prisustvovalo je onoliko posjetilaca koliko ih je i moglo u{etati na Wembley. E, da, bila su to dva koncerta. Pa, onda, pretposljednju re~enicu pomno`ite sa dva. Va`no je da je njih zabavljao, uz kvalitetnu podr{ku trojca koji je predvodio direktor Brian May, ~ovjek koji je mogao otpjevati pet oktava. Jedan od najve}ih vokalnih solista svih vremena, izvinjavamo se svima onima koji misle da je i najve}i, Freddie Mercury. Bio je pjeva~, producent i tekstopisac, ro|en u Zanzibaru. Majstor, lider, frontmen, karizmatik! Umro je u Londonu, 24. novembra 1991. godine. Ostaje nam, dodu{e tako je ve} skoro dvadeset godina od kada nije s nama, samo preslu{avati pjesme koje je otpjevao, kristalnog ~istog i neponovljivog vokala!

STRIP ARTIST

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

79

NSKI: RANO JAKUBOVIĆ BRA oran” B je up
“Ne guzi ko je lijep, nego ko
by ALMIR PANJETA

Foto: Mario Ili~i}

1. Da li ste kao mali sanjali da }ete biti muzi~ar? Pekar, mljekar, apotekar, bravar, stolar...

2. Kako se osje}ate u Sarajevu? K’o Malik iz Sje} a{ li se Dolly Bell.
3. Jeste li sujevjerni? jesam, pa{}e mi Nisam, jer ako ka`em da klavir na glavu.

4. [ta morate imati u fri`ideru? Struju da bi radio kako treba. 5. Koga biste poveli na pusto ostrvo? Ko ka`e da bih i{ao na pusto ostrvo? Dra`e mi je oti}i u Makarsku i povesti sve Bosance da nerviramo onog novinara. 6. Tangice ili badi}? Nudi}. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Da nisam to {to jesam, sigurno bih bio ne{to drugo.
8. U kolikoj mjeri vjeruj ete astrolozima i {ta ste u horoskopu? Astrolozima vjerujem u mjeri od 15-ak do 17-ak centimetara {to je prosjek kod bijela ca.

9. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Ne vjerujem u zagrobni `ivot. @ivot dijelim na onaj prije rata i poslije rata, ljude dijelim na dobre i lo{e, a uz to sam i gra|anin svijeta... 10. Jeste li meteoropata? Nisam, ne vjerujem u meteore. 11. Va{ tip djevojke? Ako je djevojka TIP, onda mi se ne svi|a. 12. Da imate 15 minuta vlasti {ta ne biste uradili? Ne bih odgovarao na ovakva pitanja. 13. [ta na vama privla~i `ene? Ako je `ena na meni ve} je privu~ena. 18. [ta odijevate kad po`elite biti seksi? Kad po`elim biti seksi, odjevam se kao `ensko. 19. Ko je za vas seksi? Ne guzi ko je lijep, nego ko je uporan. 20. Nosite li hranu na pla`u? Kako bih druga~ije bio u mogu}nosti da nerviram makarskog novinara kojeg sam pomenuo u pitanju broj 5? 21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Nemojte ~itati ovakve rubrike.

14. [panske ili turske sapunice? Najbolja je sapunica od kaba{ sapuna, ka`u i da je dobra protiv peruti. 15. Opi{ite Acu Lukasa u tri rije~i? Je’n, dva, tri... 16. Pratite li modu i koliko ste IN? Modu pratim i podosta sam IN. 17. Na koji na~in brinete o svom tijelu? Pa, kupam se u kadi, a kaba{ je dobar protiv peruti.

80

SLOBODNA BOSNA I 8.9.2011.

REAGIRANJA
E{ef Mulahasanovi} - Uredni{tvu
se tome doda rije~ autoprevoznik, to je onda stvarno potcjenjiva~ki bez obzira koliko stvarno vrijedi to zanimanje sa kojim me je uporedio. Po{tovani, ja bih Vas zamolio da novinaru(ki) koji je potpisao navedeni ~lanak uka`ete da se ja trenutno bavim poslom koji je javan te da isti mo`e sa mnom razgovarati kad po`eli i o ~emu po`eli naravno kada je u pitanju moja karijera, moj `ivotni put i sve {to se li~no odnosi na mene. Druga velika zamjerka {to me je Va{ novinar stavio proizvoljno u obja{njenje sa drugim ljudima bez obzira je li me potcijenio ili precijenio njima. Bilo bi dobro da je naslov stavio za svako napisano ime pojedina~no, jer ako je mene htio iz nekog svog razloga staviti u neku grupu u kojoj su i ljudi koji su stekli diplomu uz rat i poslije rata, treba znati da sam ja diplomu stekao prije rata u redovnom {kolovanju. Tre}u stvar koju `elim zamoliti urednika da skrene pa`nju novinaru(ki) koja je potpisala navedeni ~lanak jeste da malo provjeri te Va{e ili svoje stalne dopisnike iz slu`be u kojoj radim, mo`da bi se o njima moglo napisati konkretnije ({ta rade, koliko funkcija obavljaju, koliko mimo li~nog dohotka imaju mjese~nih primanja, kakav im je sklad vremena sticanja diploma i pozicija na poslu i jo{ mnogo toga). Ja raspola`em informacijom da postoje najmanje dvoje, a mo`da ih imate ili va{ novinar(ka) ima vi{e. Gospodine glavni i odgovorni uredni~e, sve navedeno mo`ete objaviti i kao demantij na navedeni ~lanak, ali i ne morate, nego bih Vas zamolio da potpisanom novinaru uka`ete na navedeno kako se to ne bi vi{e ponavljalo, po mom ~itala~kom mi{ljenju, ovo je {tetno po tira` svake novine. Uz `elju da sa uspje{nim radom nastavite, zahvaljujem {to sam dobio malo Va{eg cijenjenog vremena i strpljenja.

Diplomu sam stekao prije rata u redovnom školovanju
(“Nezavidna biografija potencijalnih nasljednika Seada Lisaka, Dragana Slipca i Srete Peki}a”, SB br, 771)

Na osnovu ~lanka objavljenog u Va{em listu broj 771 pod nazivom “Nezavidna biografija potencijalnih nasljednika Seada Lisaka, Dragana Slipca i Srete Peki}a” u rubrici “Mini market” sa nadnaslovom “Uvijek ima gore”, izra`avam neslaganje s na~inom i su{tinom onoga {to je u gore navedenom ~lanku napisano. Gospodine uredni~e, po{to je va{a novina prva koja je moja ime i prezime stavila u vrlo ru`an kontekst (potcjenjiva~ki, osu|uju}i itd.) a imaju}i na umu da cijenim novinu ~iji ste Vi glavni i odgovorni urednik odlu~ih po prvi put da se obratim jednoj novini uop{te. Ta~no je da sam se u periodu od 1992. godine bavio privatnim autoprevozom, me|utim, va{ novinar(ka) nije naveo da sam bio uspje{an te da taj dio karijere nema niti jedne jedine mrlje, izuzev da vam ka`em da je na`alost prvo auto koje sam vozio bilo teretno zato {to sam se morao ne~im baviti. Isto tako nije napisano sa kojim stepenom obrazovanja sam taj posao obavljao. Mo`da od svega najbitnije nije navedeno razlog zbog kojeg sam morao taj posao raditi (fakultetska diploma-autoprevoznik-konkursi itd.). Kao prvo, velika zamjerka je na sam nadnaslov koji stoji iznad mog imena, a u kojem stoji “Uvijek ima gore”. Po onom kako je Va{ novinar napisao, ja sam li~no osu|en u navedenom ~lanku kao neobrazovan, nepismen, nesposoban i kad

E{ef Mulahasanovi} Samostalni inspektor Pomo}nik na~elnika za osnovnu obuku Centar za obuku Grani~ne policije Bosne i Hercegovine

8.9.2011. I SLOBODNA BOSNA

81

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful