P. 1
_Psihološki-1

_Psihološki-1

|Views: 114|Likes:
Published by Tea Tejic Plentaj

More info:

Published by: Tea Tejic Plentaj on Sep 09, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as DOC, PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

05/12/2014

pdf

text

original

SADRŽAJ

1. SAŽETAK...........................................................................................................3 2. UVOD.................................................................................................................5 3. GLAVNI DIO.......................................................................................................7 3.1 3.2 3.3

Vrste nasilja u obitelji...............................................................................7 Uzroci nasilja u obitelji.............................................................................9 Žrtve obiteljskog nasilja...........................................................................9

3.3.1 Problem nasilja nad ženama.............................................................9 3.3.2 Nasilje nad djecom..........................................................................11

2.3.3 Zlostavljanje starijih osoba..............................................................12
3.4 3.5 3.6 3.7

Znakovi i posljedice nasilja....................................................................12 Obiteljsko nasilje- relevantni zakoni......................................................13 Uloga policije u suzbijanju nasilja u obitelji...........................................15 Analiza slučaja......................................................................................17

4. ZAKLJUČAK....................................................................................................18 5. LITERATURA...................................................................................................20

1

1. SAŽETAK

Nesumnjivo je da sva živa bića imaju pravo biti zaštićena od svakog oblika nasilja. U borbi protiv nasilja uspjehu može značajno pridonijeti ako se od početka, od vrtićke dobi pa do kraja školovanja, pozornost posveti postavljanju jasnih pravila i poučavanju odgovornosti prema sebi i drugima, njegući jasnu komunikaciju i toleranciju. Zahvaljujući angažmanu nekolicine stručnjaka, javna svijest o problemu zlostavljanja posljednjih godina je sve veća, a javnost je sve senzibilizaranija, što je dovelo do znatno većeg broja otkrivenih slučajeva. Nažalost, povećan broj otkrivenih slučaja ne slijedi i broj odgovarajućih obrazovnih stručnjaka koji bi se trebali baviti zaštitom žrtava i prevencijom zlostavljanja. Obitelj je najznačajniji segment društva u odgoju djece. Tradicionalna trogeneracijska zajednica se raspada, žene se zapošljavaju i slabe patrijarhalni utjecaji, a ratna i poratna zbivanja i našem društvu opterećuju i narušavaju obiteljske zajednice. Neizvjesna ekonomska i nesigurna socijalna situacija dovodi do pojačane napetosti i uzorokuje porast sociopatoloških pojava u obitelji. Zato ne treba čuditi što se sve više susrećemo s vijestima o počinjenim zlostavljanjima u obitelji. Osnovna škola je jedina institucija koja se sustavno bavi cjelokupnom populacijom djece te preuzima veliku odgovornost u zbrinjavanju i zaštiti djece žrtava nasilja u obitelji. Nasilje se može dogoditi svakome bez obzira na dob, spol, status, obrazovanje, rasu, nacionalnost, spolnu orijentaciju ili materijalnu situaciju. Nasilje u obitelji određujemo kao skup ponašanja čiji je cilj kontrola nad drugim osobama upotrebom sile, zastrašivanjem i manipuliranjem. Takvo određenje nasilja može se primijeniti na najčešće oblike nasilja u obiteljitjelesno, emocionalno, seksualno, materijalno ili radno iskorištavanje. U Hrvatskoj se svakih 15 minuta fizički zlostavlja jedna žena. Podaci su djelomično točni i zapravo umanjeni jer većina nasilja ostaje neregistrirana, a nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura. Iz tih razloga žene se samoorganiziraju i otvaraju skloništa za

2

a počinitelj je bio suprug.nasilje je i jedna masnica ili uvreda. partner ili bliski rođak.za njih znaju samo zlostavljač i njegova žrtva. no. Upravo o ovim najtežim slučajevima obiteljskog nasilja najviše se i govori. lokalne zajednice. bez obzira na svoju dob. no nasilje nad ženama nije samo ubojstvo ili silovanje . pa i ukupno društvo i država.žene žrtve nasilja u obitelji. Crne statistike pune su slučajeva koji su prijavljeni policiji. većina takvih zločina ostaje unutar četiri zida . Zlostavljanje ima obilježje traumatskog događaja s mogućim kroničnim ili odgođenim posttraumatskim stresnim reakcijama. Ove je godine u Hrvatskoj ubijeno čak 16 žena. mora učiniti sve da se zlostavljanje djece svede na minimalne razmjere i da svako dijete diljem Hrvatske. zna da je zaštićeno i da postoje institucije koje će osigurati zaštitu njihovih prava. nevladine udruge. Svatko od nas osobno. 3 . nažalost.

Nasilje se može dogoditi u svakoj obitelji. pružanje sigurnosti. a provodile su se i mnoge međunarodne aktivnosti za suzbijanje toga problema. a koliko je ono učestalo u nekoj određenoj sredini. rasnu i vjersku pripadnost. Problem nasilja nad ženama postalo je samo nasilje. nažalost. religijskom. Smisao obitelji je. Radi zaštite djece i osiguravanja njihova cjelokupnoga razvoja donesene su brojne deklaracije i zakoni. može se dogoditi u bilo kojoj instituciji ili ustanovi. ovisi o različitim društveno-ekonomskim. Tek tijekom 20. prisutno je u svim razvojnim fazama društva. ono i nadalje postoji. psihološkim. Korijeni nasilja nad ženama leže duboko u strukturi društva.2. djetetu bi morala biti i mjesto materijalne sigurnosti i emocionalne topline. Nasilje predstavlja širok raspon ugrožavajućih ponašanja koja za cilj imaju kontrolu drugih članova obitelji i zadovoljavanje svojih potreba. UVOD Obitelj kao zajednica u kojoj se odvija primarna socijalizacija. Nasilje u obitelji je složen pojam koji prije svega pogađa svakog člana u obitelji koji je izložen bilo kojem obliku nasilja. a ne socijalni i društveni problem.stoljeća moderna kaznena zakonodavstva proširuju kriminalnu zonu u cilju zaštite djece i maloljetnika i uvode nova kaznena djela kojima se djeca štite od nasilja. i nije baš tako. skrbi te osiguranje dobrobiti za sve članove obitelji. među ostalim. bez obzira na njen društveni status. bez obzira na nacionalnu. pa i običajnim determinantama. U mnogim slučajevima to. izložene su raznim oblicima fizičkog. dob i status. kulturu. poštovanju i pomaganju. Obiteljski zakon propisuje kako su bračni partneri ravnopravni u svojem odnosu i kako se njihov odnos temelji na međusobnoj vjernosti. psihološkog i ekonomskog zlostavljanja. Ali unatoč zakonima te znanstvenim i stručnim pokušajima prevencije maltretiranja djece. Nasilje nad ženama kao izraz povijesno nejednake raspodjele moći između muškaraca i žena te povijesne neravnopravnosti spolova. Žene i djevojčice diljem svijeta. a nasilje predstavlja najčešći oblik kršenja ljudskih prava u Europi. seksualnog. te se u svakodnevnici razvijaju i „novi“ oblici zapuštanja i zanemarivanja. Zlostavljana djeca i zlostavljene žene su odgovornost svih nas. Za to je zaslužan cijeli socijalno-društveni sklop koji ne motivira 4 . Uzrok tome su najčešće narušeni odnosi među roditeljima koji neposredno utječu na odnos roditelj-dijete.

da se govori o nasilju nad ženama. Nasilje nad djecom postalo je naš ozbiljni društveni problem i u svakom pojedinačnom slučaju ono. bez obzira na to o kojoj vrsti nasilja je riječ i bez obzira na to gdje se ono događa. a posebice nasilje nad djecom. Različite su okolnosti koje će utjecati na rješavanje problema nasilja u obitelji: individualna obilježja žrtve nasilja i njezina socijalna podrška utjecat će na donošenje osobne odluke. Ljubav i nasilje idu ruku pod ruku još od djetinjstva. Čvrsto smo opredijeljeni pomoći djeci. uz nesaglediva psihička i tjelesna oštećenja i posljedice koje ostaju djetetu za cijeli život. Legitimiran je sustav zlostavljanja koji je već ušao u sve pore našeg društva. Promovirano je kao jedan tip legitimnog ponašanja. odlučni poboljšati zakonsku regulativu. Vlada RH najstrože osuđuje bilo kakve oblike nasilja. Nasilje nad ženama je i danas najrašireniji oblik kršenja ljudskih prava jer se događa iza očiju javnosti i jer se usprkos zakonima i danas uglavnom podrazumijeva da je ono „privatna stvar”. 5 . što se očituje u navici fizičkog kažnjavanja djece. Naša je ustavna. odlučni u kažnjavanju počinitelja. Zbog ekonomske ovisnosti. žrtvama nasilja. predstavlja jedan od najčešćih oblika kršenja temeljnih dječjih prava. Treba imati na umu da ne postoji jednostavno rješenje za sve situacije nasilja u obitelji. straha i prijetnje potrebno je za ženu koja je žrtva nasilja vraćanje osjećaja sigurnosti i materijalna pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. međunarodnopravna i moralna obveza zaštiti djecu.

od početka 90-ih do danas. Predstavlja destruktivno ponašanje odraslih spram djeteta. Ono obuhvaća verbalno. Ono uključuje emocionalne patnje. emocionalno. ponižavanje. kao što su isključivanje. zanemarivanju i izloženosti nasilju između roditelja. Spolno zlostavljanje odnosi se na situacije kad odrasla osoba prisiljava dijete da sudjeluje u nekoj aktivnosti kako bi zadovoljila vlastite seksualne želje. tjelesno i/ili antisocijalno ponašanje i postupke. teroriziranje. Emocionalno zlostavljanje je kroničan stav ili postupanje roditelja ili skrbnika koje ometa razvoj djetetove pozitivne slike o sebi odnosno samopoštovanje i socijalne kompetencije djeteta. zastrašivanje. socijalno ili tjelesno uznemiravanje jedne osobe od strane druge. Presudno pitanje je stupanj tjelesne. 6 . ono uključuje svaku seksualnu aktivnost odrasle ili barem pet godina starije osobe s djetetom. postoji povećanje broja otkrivenih slučajeva spolnog zlostavljanja djece. niti o njemu postoje kriminalistički podaci. liječnika ali i drugih kompetentnih stručnjaka.3. pretjerana briga i zaštita odraslih. Ne ostavlja jasne i okom vidljive tragove. Ugrožavanje psihofizičkog razvoja djece u obitelji razlikuje se u tjelesnom. Žrtva se osjeća nemoćnom i ima osjećaj da je zlostavljena. pogrešno socijaliziranje te uskraćivanje emocionalnog odnosa. GLAVNI DIO 2. izoliranje. Strah ili opasnost od budućih napada još više pogoršavaju utjecaj nasilništva na žrtvu. manipuliranje djetetovim osjećajima. Najčešći je oblik zlostavljanja. spolnom i emocionalnom zlostavljanju. U RH. Djevojčice su češće žrtve od dječaka. a prisila se odnosi kako na fizičku tako i na psihičku. ogovaranje. počevši od škole. psihičko kažnjavanje. agresivni govor tijela i spolno uznemiravanje.1 VRSTE NASILJA U OBITELJI Nasilništvo obuhvaća psihološko. psihološke ili druge štete koju trpi žrtva. Kod seksualno zlostavljenog djeteta uočavaju se ponašanja kod kojih je nužna stručna pomoć. odbacivanje.

Tjelesno zanemarivanje su manjkavosti i/ili propusti u zadovoljavanju osnovnih potreba za hranom. 7 . protjerivanje iz doma i neodgovarajući nadzor nad djetetom. uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i skrb o djeci ili drugim uzdržavanim članovima zajedničkog kućanstva. opekline. odjećom. Roditelji koji su u izrazito netrpeljivim odnosima i koji se tjelesno obračunavaju. Tjelesno zlostavljanje djece može imati različite kratkoročne i dugoročne posljedice koje se očituju u području neurološkog i intelektualnog razvoja. odnosno nesposobnost uključivanja u pozitivnu emocionalnu interakciju s djetetom. grebanje. Emocionalno zanemarivanje uključuje propust da se djetetu osigura podrška. griženje. Obrazovno ili razvojno zanemarivanje odnosi se na neosiguravanje iskustava odnosno intelektualnih i obrazovnih mogućnosti neophodnih za razvoj djeteta. Prekidu međugeneracijskog kruga zlostavljanja pridonijet će visoka inteligencija. sigurnost i ohrabrenje. napuštanje. nogama ili predmetima. socioemocionalnog razvoja. čupanje. namjerne tjelesne povrede.Zanemarivanje djeteta odnosi se na kronično propuštanje roditelja da zadovolji djetetove potrebe. Prekid međugeneracijskog prijenosa zlostavljanja olakšava socijalna podrška koju osoba zlostavlja u djetinjstvu dobiva u odrasloj dobi. bacanje. šamaranje. posebni talenti i odbacivanje stavova i vrijednosti vlastitih roditelja. Pojava prisutna kod nekih. za zdravstvenom njegom. Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece u obitelji jest pojava da osobe koje su u djetinjstvu doživjele zlostavljanje u obitelji u odrasloj dobi zlostavljaju vlastitu djecu. sigurnim smještajem i šire. onemogućavanje zapošljavanja ili rada. udaranje šakama. češće i surovitije kažnjavaju svoju djecu. socijalnih odnosa i ponašanja te mentalnog zdravlja u cjelini. Manifestira se na mnogo načina: guranje. a ne svih žrtava zlostavljanja. prisiljavanje na ekonomsku ovisnost. Najčešći oblik tjelesnog zlostavljanja djece je prekoračivanje granice tjelesnog kažnjavanja u odgojne svrhe. Ekonomsko nasilje pod kojim se podrazumijeva oštećenje ili uništenje osobne i zajedničke imovine ili zabrana odnosno onemogućavanje korištenja osobne i zajedničke imovine ili pokušaj da se to učini te oduzimanje prava ili zabrana raspolaganja osobnim prihodima ili imovinom stečenom osobnim radom ili nasljeđivanjem. školskog uspjeha i životnih očekivanja. Tjelesno zlostavljanje definira se kao nanošenje neslučajne tj.

porasta alkoholizma i drugih ovisnosti.3 ŽRTVE OBITELJSKOG NASILJA Svim oblicima nasilja najčešće su izloženi u obitelji djeca. seksualno 8 do 12 godina. Kad ljudi ne raspolažu pravim činjenicama o nekoj pojavi. emocionalno 6 do 8 godina.2 UZROCI NASILJA U OBITELJI Rizični faktori za zlostavljanje kod djece su: mlađa dob. Činjenice pobijaju mitove. O nasilju u obitelji postoji brojni mitovi. Razvojem svijesti o ljudskim pravima. Svi ovi faktori mogu utjecati na smanjenu sposobnost uspješnog roditeljstva i povećavaju vjerojatnost zlostavljanja djeteta. izrazito zahtjevna djeca kao i djeca sa poremećajima u razvoju. 2. te pravima djece. bez obzira na različitost kultura. uključujući i RH.1 PROBLEM NASILJA NAD ŽENAMA Kao što navodi opsežna UNICEF-ova analiza (1994. vjerojatno postoji još od pamtivijeka. Temelje se na uvjerenju da se „takve“ stvari događaju „drugima“. Rizični faktori za zlostavljanje kod roditelja su: mlađa dob roditelja. nasilje nad ženama često prolazi nezamijećeno i nedokumentirano iako postoje brojne naznake da je u porastu. nizak obrazovni nivo i mentalne bolesti. samohrani roditelji. To je 8 .) položaja žena u zemljama u tranziciji. Mitovi o uzrocima obiteljskog nasilja na koje nailazimo gotovo svugdje. siromaštva. a što nije je važan dio javnog djelovanja u borbi protiv nasilja u obitelji. No tek je nedavno prepoznato kao društveni problem. okrnjenih obitelji. Najkritičnija dob za fizičko zlostavljanje je između 4 do 8 godina. žena i starije osobe.3. žena i starijih osoba u posljednja četiri desetljeća srušeni su brojni stereotipi o idealnoj obitelji. Osigurati prave informacije o tome što je istina. nezaposlenosti te socijalne izolacije. nacija i vjera. nastaje specifičan oblik uvjerenja-mit.2. ADHD djeca. S obzirom na specifičnu poratnu situaciju u Hrvatskoj prisutni su i mnogi dodatni faktori rizika za zlostavljanje poput: velikog broja oboljelih o PTSP-a. 2. Nasilje u obitelji uvijek pretpostavlja zloupotrebu moći u odnosima koji se temelje na nejednakosti. Porast nasilja u obitelji povezan je s porastom nasilja u društvu. Ono nije nova pojava. djeca sa kronično iritabilnom temperamentom.

preko 80% nasilja nad ženana vrše njihovi partneri. Naglašeno je da su gospodarske i političke promjene donijele niz 9 . Ona je ovisna o muškim članova obitelji. vrijeđanja. mjesto žene u društvu je i danas – kuća. Žene razvijaju različite mehanizme obrane i svakodnevnog preživljavanja. Svjetske statistike o obiteljskom nasilju. onda su žrtve onog psihičkog. Mnoge žene umanjuju nasilje koje su preživjele. čak i kada ga nisu direktno pretrpjela. Osnovni razlog muškog nasilja nad ženama je u pratrijarhalnosti društva u kojem vlada model neravnopravne raspodjele među spolovima. Nasilje i zlostavljanje može započeti razvojem neke veze. impresionirane su isprikama i načinom žaljenja zbog nasilja. 72% žena odgovara da to traje više godina te je ono svakodnevno. optuživanja. Kad se radi o nasilju u obitelji u žarištu zanimanja stručnjaka je nasilje nad djecom. Kako pokazuju ispitivanja. na pitanje koliko dugo traje nasilje. najmanje je svaka peta žena koja živi u vezi preživjela tjelesno nasilje barem jednom. značajan broj ubijenih žena (45%) ubili su njihovi partneri. kao i pušenje. a na svijetu nema područja u kojem nema obiteljskog nasilja. Iako napuštanjem nasilnog supruga nasilje ne prestaje odmah. Žene iz brojnih razloga žele sačuvati zajednicu i spremne su povjerovati nasilniku. Prema procjenama brojnih organizacija koje se bave ovim problemom. zloupotreba alkohola i droga. a naročito o bračnom ili izvanbračnom partneru. Karakteristično je za Hrvatsku da sustavnih praćenja položaja žene u društvu i obitelji nema. rođenjem prvog djeteta ili tek nakon nekoliko godina zajedničkog života. istraživanja su pokazala da se odlaskom žena ipak uspijeva spasiti. potiskuju negativna iskustva i žive od sjećanja na „dobra vremena“. to je njezin način rješavanja problema. „Svađe. prikupljene na temelju velikog broja istraživanja pokazuju da: svakih 15 minuta je jedna žena izložena tjelesnom zlostavljanju od strane muškarca. I ako nisu žrtve fizičkog. nakon udaje. AIDS. omalovažavanja su svakodnevna pojava u obiteljima u kojima ima nasilja i djeca to svakodnevno vide. Dodatni problem je u tome što više od 90 posto žrtava ima i djecu pa su djeca sekundarne žrtve nasilja u obitelji. Prema UNIFEM-a obiteljsko nasilje se događa u jednoj od tri obitelji. Muškarci koji jednom izvrše nasilje nad ženama najčešće tako i nastavljaju.intiman problem u koji se ne intervenira ako žena intervenciju ne traži. Sve se češće govori da je nasilje u obitelji jedan od glavnih problema javnog zdravstva. One vjeruju muškarcu kada kaže da mu je žao i da će se promijeniti. Najmanje svaka druga žena poznaje u svojoj bližoj okolini jedan slučaj tjelesnog nasilja u vezama.

Kad želi poduzeti 10 . No. 2. U okviru projekta „Stop nasilju protiv žena“ Centar za žene žrtve nasilja provelo je istraživanje gdje su dobiveni slijedeći rezultati: 86% ispitanika odobrava iznošenje u javnost problema nasilja nad ženom i smatra da žene nisu dovoljno zaštićene od nasilja. značajan broj ispitanika vjeruju u mitove o nasilju. Uzrok nasilja žene nad muškarcem može se pripisati dugotrajnom iskorištavanju žene u obitelji. godine usvojena je Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena.2 NASILJE NAD DJECOM Studije pokazuju da djeca koja nisu bila neposredno izložena tjelesnim napadima (očeva. Iako žene danas imaju više mogućnosti i spremnije su tražiti pomoć zbog nasilja. maltretiranje kućnih ljubamaca i sli. Djeca koja su bila izložena bilo kojoj vrsti nasilja u obitelji neposredno uključene žrtve koje kopiraju ponašanje kojima su i sami bili izloženi. za razliku od njihovih majki. godine obilježava se Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama. prosinca 1999. Tada su ga na prvom skupu feministkinja Latinske Amerike u Bogoti sudionice proglasile u znak sjećanja na ubijene sestre Mirabal. Činjenice pokazuju da je česta pojava nasilja muškarca nad ženom. No zanimljivo je da se o ovom problemu u svijetu počelo nedavno razmišljati. Često se smatra kako djeca žrtve obiteljskog nasilja ne žele govoriti o svojim problemima. majčinih partnera ili očevih partnerica i drugih osoba). 26% ispitanika smatra da postoje situacije u kojima je opravdano da partner udati ženu.negativnih promjena za žene. no valja spomenuti i nasilje žene nad muškarcem. preljub. tjelesno ili psihološko zlostavljanje. Najčešći razlozi zbog kojih muškarci ne prijavljuju nasilje svojih partnerica jesu ovi: misle da je to sramota. brojna su djeca spremna stručnjacima iznijeti svoja iskustva. Najčešći oblici su: bračno silovanje.3. Još se mnogo toga mora promijeniti u stavovima šireg okruženja i boljem povezivanju različitih sustava da bi zlostavljana žena dobila odgovarajuću pomoć. žene su svjesnije problema nasilja i pokazuju manje tolerancije na nasilje od muškaraca. Odlukom Ujedinjenih naroda od 17. ali i drugim mogućim uzrocima. da su sami krivi što su to partnerici dopustili ili su sami uistinu uzrokovali (isprovocirali) nasilje. po svemu sudeći rat je utjecao na porast nasilja u obitelji. Tek 1979. koja u najvećem broju slučajeva odgovaraju stvarnom stanju. posebno u društvenoj i ekonomskoj sferi. maltretiranje djece ili nemoćnih članova obitelji. smatrali „pasivnim žrtvama“.

ona s pravom od učitelja. Prema Obiteljskom zakonu svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o kršenju djetetovih prava. grudima.odgovarajuće mjere zaštite zlostavljenog djeteta liječnik najčešće ostaje bez potpore i suradnje roditelja. izbijeni zubi. Znakovi zlostavljanja žena: ozljede na licu. 2. a posebno o svim oblicima tjelesnog. 11 . zanemarivanja ili nemarnog postupanja. ogrebotine po tijelu. Zapuštena su djeca u ponašanju pasivnija. ali i izvan nje. psihičko funkcioniranje te na razvoj socijalnih vještina i sposobnosti. povećan je i broj zlostavljanih starijih osoba. Djeca izložena maltretiranju možda ponekad i ostavljaju dojam da o svome problemu ne žele govoriti. unutarnje povrede. Zbog produljenja životne dobi povećao se i broj starijih osoba. intelektualni i emocionalni razvoj. trbuhu. očekuju zaštitu i pomoć. pedagoga. Ovaj oblik zlostavljačkog odnosa manifestira se kao nemar ili fizičko. socijalno izoliranija u odnosima s vršnjacima. Gotovo trećina onih koji zlostavljaju starije osobe su njihova djeca ili supružnici. podljevi. Utječe na djetetovo tjelesno zdravlje. psihičko ili financijsko zlostavljanje. Zlostavljanje starijih često je rezultat stresa i frustracija onih koji se brinu o njima. odnosno ona to zbog osjećaja stida i straha negiraju. psihologa i drugih stručnjaka u školi. Zlostavljanje djece u bilo kojem obliku djeluje na sve aspekte djetetova razvoja. prsnom košu. dok su zlostavljana agresivnija. Sadašnji sustav više pozornosti posvećuje nasilju nad djecom i ženama. zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta.3 ZLOSTAVLJANJE STARIJIH OSOBA O zanemarivanju i zlostavljanju starijih osoba nema mnogo podataka u svijetu pa ni u Hrvatskoj iako ono nedvojbeno postoji. da je to njihova stvar. Na to uostalom imaju i Ustavno pravo i pravo zajamčeno međunarodnim deklaracijama. Socijalni znakovi zlostavljanja: povlačenje od okoline. povrede bubnjića. vidjivi tragovi gušenja na vratu. Kako pokazuju rezultati ispitivanja. Centar je dužan odmah po primitku takve obavijesti ispitati slučaj i poduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava. ozljede na genitalnom području.3. Žrtvi nasilja vrlo je teško i ponižavajuće u takvim situacijama tražiti pomoć. međutim.4 ZNAKOVI I POSLJEDICE NASILJA Posljedice izloženosti nasilju su brojne i bitno utječu na mentalno zdravlje onih koji su mu neposredno izloženi. Istraživanja provedena kod nas upućuju na porast problema maltretiranja djece. kad je nasilna osoba član obitelji. 2. opekline različitog stupnja. duševnog ili spolnog nasilja.

pasivnost. Zlostavljana djeca odrastaju u obiteljima u kojima su sukobi. Svrha je ovoga Zakona prevencija. bježanje od kuće. povučenost. učestali sukobi s braćom/sestrama i vršnjacima u razredu. srama i krivnje. nisko samopoštovanje. zlouporaba alkohola i droga. samozanemarivanje i gubitak samopouzdanja.5 OBITELJSKO NASILJE. potpuna poslušnost. depresivnost. sankcioniranje i suzbijanje svih vrsta nasilja u obitelji. ponašanja kojima traži odobravanje. bijeg u ranu trudnoću. sklonost nezgodama. smanjeno suosjećanje sa žrtvama. primjenom 12 . Ostali znakovi koji mogu upućivati na zlostavljanje: napetost. perfekcionizam i pretjeranu odgovornost. s jedne strane odlično školsko postignuće. neprijateljstvo neposredni način odgoja i otuđenost među članovima okruženja u kojemu se zbiva tjelesno ili/i emocionalno zlostavljanje. te vrste i svrha prekršajnopravnih sankcija za počinjenje nasilja u obitelji. poremećaji prehrane. napadi panike. poteškoće u odnosima s vršnjacima. dezorijentiranost. niska tolerancija na frustraciju ili beskonačna strpljivost. nemir. Mogu očitovati krajnosti u ponašanju. poteškoće u kognitivnom i obrazovnom funkcioniranju. Neke studije navode da čak 80% psihijatrijskih bolesnika ima povijest zlostavljanja i sličnih traumatskih iskustava iz djetinjstva. agresivnost prema sebi i drugima. kriminalna djela poput prodaje droge ili krađe. anksioznost. Znakovi koji ukazuju na izloženost nasilju kod djece mogu očitovati neka od slijedećih ponašanja ovisno o stupnju i učestalosti zlostavljanja: trajne pritužbe na tjelesne boli. suicidne misli i pokušaji. nespretno ponašanje. a s druge teškoće u koncentraciji. pesimizam u pogledu zadovoljavanja temeljnih potreba za sigurnošću. ispadi bijesa. slabo praćenje školske nastave. rastresenost. Dugoročne posljedice nasilja su brojne. osobe koje se smatraju članovima obitelji u smislu ovoga Zakona. problemi s koncentracijom.nedostatak socijalne mreže. osjećaj slabosti. poremećaji spavanja. agresivno maltretiranje druge djece. osjećaj straha. Brojna istraživanja i kliničko iskustvo pokazuju da zlostavljanje ima brojne negativne posljedice na razvoj djeteta. seksualne teškoće.RELEVANTNI ZAKONI Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje što je nasilje u obitelji. 2. strah od odlaska u školu Znakovi i posljedice kod adolescenata: bijeg u drogu ili alkohol. posttraumatski stresni poremećaj – PTSP. ljubavi i pripadanjem.

u djelovanju na zaštiti prava djece intenzivno surađuje s brojnim međunarodnom organizacijama. Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima za mladež. broj otkrivenih i prijavljenih kaznenih djela zlostavljanja i zapuštanja maloljetnika porastao je više od 8 puta. zaduženo je za stručne poslove u vezi pripreme. kazna zatvora. zlostavljanja ili izrabljivanja.g.odgovarajućih mjera prema počinitelju. Jednakost u socijalnim pravima treba slijediti jednakost u temeljnim pravima svakog djeteta na zaštitu od svih oblika fizičkog ili psihičkog nasilja. socijalni radnici. Svrha propisivanja. I u sustavu socijalne skrbi je došlo do znatnog povećanja djece korisnika usluga zbog zlostavljanja i zanemarivanja. zanemarivanja. do 2002. izricanja i primjene prekršajnopravnih sankcija je osobita zaštita obitelji i članova obitelji ugroženih i izloženih nasilju. U Hrvatskoj su postignuta značajna zakonska unapređenja a povećana je i senzibilizacija stručnjaka za taj problem. ali i s interesom za usmjerenu skrb o djeci i u Hrvatskoj. koordiniranja i izrade 13 . djelatnici socijalne skrbi. Posljednjih nekoliko godina nasilje u obitelji privlači sve veču pozornost stručnjaka i javnosti. novčana kazna i druge prekršajnopravne sankcije propisane Prekršajnim zakonom. Iz osnovnih odredbi Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji osobito se naglašava obveza prijavljivanja nasilja u obitelji te da su zdravstveni djelatnici. kao i od uporabe sredstava ovisnosti. branitelja i međugeneracijske solidarnosti. te ublažavanje posljedica već počinjenog nasilja pružanjem zaštite i pomoći žrtvi nasilja. Osobe koje ne postupaju u skladu sa zadanim obvezama čine prekršaj. U razdoblju od 1992. psiholozi. socijalni pedagozi i djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova dužni prijaviti policiji ili nadležnom općinskom državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svoje dužnosti. poštivanje pravnog sustava te sprječavanje ponovnog počinjenja nasilja u obitelji primjerenim sankcioniranjem počinitelja prekršaja. U svim postupcima vezanim za nasilje u obitelji prema ovom Zakonu primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona. a kojim je regulirana suradnja i propisano djelovanje nadležnih tijela. Snalaženje u problemu nasilja olakšat će vam Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji koji je donijelo Ministarstvo obitelji. Prekršajnopravne sankcije za zaštitu od nasilja u obitelji su zaštitne mjere. Hrvatska kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta. majčinstva i mladeži po definiranom djelokrugu svoga rada. Državni zavod za zaštitu obitelji. tijelo je uz koje se djelotvorno naslanja i Vijeće za djecu. ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

zlostavljanja ili izrabljivanja. zanemarivanja ili nehajnog postupanja. Kad su obiteljski odnosi poremećeni. U hrvatskom pravnom poretku ima elemenata za pružanje pomoći žrtvama nasilja. Obiteljski zakon ima nekoliko odredbi koje se odnose na nasilje u obitelji. upravne. ali ne postoji cjelovit i učinkovit sustav kratkoročne i dugoročne zaštite ugrožeih. Neke su mjere nove u hrvatskom pravnom sustavu.godine.strategija za zaštitu djece i mladih u svim područjima društvenog života. obiteljsko pravo sustavom mjera intervencije nadležnih tijela utječe na konfliktnu situaciju. Hrabri telefon i Potpora su organizacije koje su uz pokroviteljstvo Ministarstva rada i socijalne skrbi. jasno pokazali ogromno zanimanje stručne javnosti za probleme nasilja u obitelji. odnosno koje propisuju mjere zaštite. To se očituje u: razvoju programa za žene žrtve nasilja. povreda ili zlouporaba. no njihovu vrijednost teško ocijeniti ako ne postoji sustavno prikupljanje podataka o učestalosti i rezultatima primjene novih propisa. socijalne i obrazovne mjere zaštite od svih oblika tjelesnog ili duševnog nasilja. u što je uključena i spolna zlouporaba. Usmjerenje prema zaštiti djece i prava poteklo je iz Konvencije o pravima djeteta koje je RH strankom od 1991. Funkcija je obiteljskog prava da pravnim propisima uređuje odnose između članova obitelji. Izvješće koje je RH izradila za Odbor UN za prava djeteta o primjeni Konvencije sadrži ocjenu da broj slučajeva zlostavljanja djece i žena raste. Kao potpisnica Konvencije o pravima djeteta Hrvatska ima obvezu poduzeti „sve potrebne zakonodavne. dok o djetetu skrbi roditelj. odnosno općenito nasilja u obitelji. Nasilje u obitelji prepoznato je kao globalni problem koji bitno narušava ljudska temeljna prava članova obitelji. zakonski skrbnik ili neka druga odgovorna osoba kojoj je dijete prepušteno“ (članka 19). razvoju edukativnih programa za senzibilizaciju stručnjaka za rad u području nasilja nad ženom te izradu nacionalnih strateških dokumenata koji su temelj brobe protiv nasilja u obitelji. razvoju zakonske regulative i inkriminiranju nasilnog ponašanja u obitelji kao kaznenog ili prekršajnog djela. UNICEF i Vijeće Europe su razvile strateške dokumente čiji je cilj sprječavanje i zaustavljanja nasilja muškarca u obitelji. U posljednjih nekoliko godina međunarodne organizacije kao UN. 14 . ali i nedovoljnu suradnju među sustavima koji trebaju promicati kvalitetniju skrb za žrtve izložene nasilju.

suprug ih je mučio još više nakon toga.6 ULOGA POLICIJE U SUZBIJANJU NASILJA U OBITELJI Cilj protokola postupanja policije je zaštititi žrtvu od nasilja u obitelji. Vezano uz nasilje nad ženama i djecom u obitelji u policiji postoji dilema je li to uopće pravo područje policijskog posla ili je to domena socijalnih radnika. Čak 43% žena je istaklo barem jednu vrstu problema koji je nastao kao rezultat interveniranja policije. Policajci su obično prvi koji reagiraju na kriznu situaciju u 15 . još smo suočeni s nedostatkom informacija o tome kako bi policija trebala obnašati važnu funkciju kao što je zaštita djece od zlostavljanja i zapuštanja u obitelji. a da to nisu doista i učinile. odnosno raditi na suzbijanju nasilja u obitelji u funkciji zaštite opstojnosti i zdravlja obitelji i sprječavanja međugeneracijskog prijenosa nasilja u obitelji. Na žalost. čiji je cilj održavanje reda i mira. poduzme sve što je u tako kratkom vremenu moguće da stekne povjerenje žrtve. ispostavi red i mir. veliki broj kaznenih prijava biva odbačen nakon provedene istrage uslijed nedostatka dokaza. Rezultati istraživanja pokazuju da čak 66% žrtava je izjavilo da je bilo još puno situacija kada su mogle i zapravo trebale zvati policiju. odnosno rješavanje sukoba. nanošenja teških tjelesnih ozljeda. jačanju kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika.2. kao i raditi na suzbijanju maloljetničke delinkvencije. te izravno pridonijeti postizanju ravnopravnosti spolova u Republici Hrvatskoj. suzbijanju zlouporabe opojnih droga i drugih ovisnosti. odnosno žrtve iz obitelji. te istodobno i u funkciji provedbe proaktivne strategije prevencije: ubojstava. točno zabilježi što se dogodilo. U situacijama nasilja u obitelji prave se treba koristiti kao potencijal. Velik broj slučajeva ostaje neregistriran jer se žrtve plaše prijaviti. Od policijskog djelatnika koji dolazi na intervenciju u slučajevima nasilja u obitelji očekuje se da: prekine nasilje. spolnih delikata. obavi razgovor sa svim nazočnim osobama. Riječ je o mješavini te dvije vrste poslova. Policija ima ulogu čuvara ulaznih vrata u kaznenopravni sustav. Policijski službenici su oni koji prvi u ime društva reagiraju na probleme koji se pojavlju u zajednici. prihvati žrtvino odbijanje pomoći. preuzme kontrolu nad nasilnikom. fizičkog i psihičkog zlostavljanja. upozori počinitelja na protupravnost njegovog ponašanja. priskrbi medicinsku pomoć. odabere odgovarajuću strategiju komunikacije. Cijena propuštanja prijavljivanja je ogromna: izlaže se djecu teškom tjelesnom ozljeđivanju pa čak i smrti. udaljavanja djece i maloljetnika iz roditeljskog doma. samoubojstava. S druge strane.

obitelji. O svom postupanju policija dostavlja izvješće nadležnom centru za socijalnu skrb kako bi se provele mjere obiteljsko-pravne zaštite.7 ANALIZA SLUČAJA. 2.TO TI NAPRAVI 16 .

djelatnici ga se boje. jednaku zaštitu pred zakonom. slobodu od svih oblika diskriminacije. privatnog i javnog. mentalnog. Žrtva je također privedena. koja ne mobilizira na angažman i konkretnu alkciju. prisiljene su davati dijete na kontakt s ocem. Govoriti o nasilju nad djecom koja svoje djetinjstvo proživljavaju u 17 . drugom socijalnom krugu ili nekom drugom susjedstvu samo nas udaljava od činjenice da ono postoji. prema nasilniku se odnosi s poštovanjem. a to se može jedino ako se u njemu govori otvoreno imajući stalno na umu najbolji interes ljudi. Zatvaranjem očiju pred problemom ili uvjerenje da se zlostavljanje događa u nekom drugom društvu. Žrtva nasilja i nasilnik su tretirani potpuno isto. voljenom i vrijednom. Osvješćivanjem svojih prava zlostavljane će žene ranije prijaviti nasilnika te napraviti sve da sebe i svoju djecu zaštite od batina i ponižavanja. Veliki problem je što su žrtva i nasilnik tretirani isto od strane državnih službenika. Problem nasilja treba učiniti vidljivim. ekonomskog. a od strane suda jednako je kažnjena za obiteljsko nasilje kao i nasilnik. slobodu. međutim. od tjelesnog. Nasilje u obitelji sadržaj je koji svakako ostavlja težak trag na sve koji o njemu govore. seksualnog. Nasilje u obitelji postoji u mnogo oblika. koje odrasli ili djeca koriste protiv svojih intimnih partnera. a štedeći sebe od neugodnih sadržaja pogodujemo stvaranju privida „ružičaste“ situacije.4. policiju se čeka mjesecima. upravo statistike govore da je posljednjih godina sve više prijavljenih slučajeva obiteljskog nasilja i nasilja nad ženama. sigurnost. prisiljene su na mirenje s nasilnikom. ZAKLJUČAK Obiteljsko gnijezdo ispunjeno ljubavlju i pažnjom zasigurno će uroditi zdravim pojedincem. najviši dostupan standard zaštite fizičkog i mentalnog zdravlja. žalosna istina za zastrašujuće veliki broj osoba je činjenica da upravo dom i obitelj predstavljaju mjesto opasnog i ponižavajućeg življenja. Žene koje prijave bilo koji oblik nasilja najčešće nailaze na potpuno nerazumijevanje službenika. jednakost. Djecu treba podučiti da svatko ima svoj prava i da im nitko ne smije oduzeti da se osjećaju sigurnom. verbalno. Svaki čovjek ima pravo na život.

a njih 30 posto i fizičko. tjelesna i emocionalna sigurnost u obitelji. pokazivanje ljubavi. međusobna zainteresiranost. pozitivna interakcija.uvjetima potpuno stranim njihovoj bezazlenoj prirodi i u okruženju razarajućem za integritet i mir njihova duha ne može ostaviti ravnodušnim nijednoga čovjeka. 18 . Hrvatski podaci o nasilju nad ženama još su uvijek poražavajući. Kako bi obitelj bila humana i sigurna sredina potrebno je: međusobna podrška i povjerenje. više od 50 posto žena svakodnevno trpi psihičko zlostavljanje. tolerancija. realna očekivanja. emocionalno topli odnosi. Žalosna je činjenica to da se uz nasilje nad ženama još uvijek vežu brojni mitovi. Naime. pravednost i poštenje prema članovima obitelji. Posljedica izloženosti nasilju su mnogostruke kako za tjelesno zdravlje žrtve tako i za njezino mentalno zdravlje. a time i vjera da postoje i jake strane u svakoj osobi koje joj mogu pomoći u nošenju i rješavanju problema. Osobito je narušeno samopoštovanje i samopouzdanje. ravnopravnosti svih članova obitelji.

Dijete i društvočasopis za promicanje prava djeteta. Zagreb. Psihosocijalne intervencije s počiniteljima nasilja u obitelji. Zagreb. Ministarstvo obitelji. LITERATURA 1. M.Flander. 4. Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji. Zlostavljana i zanemarena djeca-obiteljsko ozračje i društvena zaštita. M. do 2010. 12. G. Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu. Bilić. Usluge 6. Kocijan-Hercigonja. Marko M. Utjecaj zlostavljanja i zanemarivanja u obitelji na psihosocijalni razvoj djece. God. 2008.. Zagreb: MUP RH. (2006).5. Emocionalno zlostavljanje djece. Zloković J. god. A. Pavleković. Zagreb. Međugeneracijski prijenos zlostavljanja djece. Dijete i društvo-časopis za promicanje prava djeteta.3 br. 8. Cajner-Mraović. Nasilje nad ženom u obitelji.1-2. Dulčić. G. Pećnik. V. gdje su dileme i kako ih možemo riješiti. Dijete i društvo-časopis za promicanje prava djeteta. g. 11. Zlostavljanje i zanemarivanje djece. za razdoblje od 2008. materinstva i mladeži. God. God.3 br. Ajduković.Nasilje nad djecom u obitelji (zbornik radova-preporuke stručnjaka Vladi RH za unapređenje prevencije i neposrednog rada s djecom zlostavljanom u obitelji).(2003). Naklada Ljevak 5.1. I. (2001). K. (2001).(2004). 10.. 7. Ajduković.1-2. Zagreb. Uloga policije u suzbijanju zlostavljanja i zapuštanja djece: što je jasno. N. (2001).11. (2003). (2001). Killen. (2004). branitelja i međugeneracijske solidarnosti .3 br. Izdani-zlostavljana djeca su odgovornost svih nas.3 br. Društvo za psihološku pomoć 2. Vlada Republike Hrvatske. (2001). Fenomen maltretiranja djece-prepoznavanje i oblici pomoći obitelji i školi. Društvo za psihološku pomoć. D. Zagreb. str 1-378. Buljan. M. Dijete i društvo-časopis za promicanje prava djeteta. Zagreb. God. Naklada Slap 19 .(2000). br.1-2. Jastrebarsko.1-2. Sinapsa 9. Ajduković. 3. Državni zavod za zaštitu obitelji.

104/search?q=cache:Vas4uQzFfGoJ:www.1-2. Psihološko zlostavljanje djece u obitelji.hr/dokumenti/Protokolopostupanjuuslucajunasiljauobitelji 15.hr/z/81/ Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji.183.233.3 br.NN br 116. V. (2001).zakon.13.http://64.hr/1127.http://www.mup.http://www. 14.aspx 20 . Žđero. Dijete i društvo-časopis za promicanje prava djeteta.Zagreb 16.2003. God.uredravnopravnost.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->