P. 1
Povijest Krscanske Literature

Povijest Krscanske Literature

|Views: 1,845|Likes:

More info:

Published by: Марија Тодоровић on Sep 10, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

07/12/2013

pdf

text

original

- Pjesma i pjevanje je u najranije doba kršćanske zajednice bilo povezano s
onovremenim židovskim tradicijama i oslonjeno na starozavjetne pjesničke oblike i
običaje unutar židovskog bogoslužja sinagoga. Kršćanstvo je od Židova preuzelo
pjevanje psalama i kantika (oda). Iz Pavlovih poslanica se jasno vidi koliko su pjesme
imale veliku vrijednost u religioznom životu kršćanske zajednice.

- Tri pjesničke književne vrste koje su se gajile u ranoj Crkvi bile su psalmi, himni i
ode, s tim da se meñu njima nije mogla načiniti jasna razlika. Po nekima bi psalmi i
himni bili specifične biblijske vrste koje mi danas nazivamo psalmima i kanticima, a
duhovne ode bi bile izvanbiblijske pjesme koje danas nazivamo himnima. Po drugima
himni su judeokršćanske svečane pjesme objektivnog značenja, a ode su duhovne
pjesme subjektivne vrste, trenutačne inspiracije.

- Prve kršćanske pjesničke tvorevine pojavljuju se već u novozavjetnim spisima;
utemeljene su na osnovnoj karakteristici židovske poezije: na paralelizmu; neke su
najuže vezane za starozavjetni oblik psalma, te su i one ubrzo postale dio kršćenske
liturgije: Magnificat, Benedictus, Gloria in excelsis, Nunc dimittis; druge (koje danas
obično nazivamo himnima) nalaze se uklopljene u neke Pavlove poslanice i posebno
Otkrivenje Ivanovo. Neki istraživači vide u tim himnama utjecaj helenističkih
religioznih himni koji nemaju strogo metrički karakter kao ostala grčko-rimska
poezija.

- Himnički stil nalazimo kod sv. Ignacija Antiohijskog i kod drugih kršćanskih pisaca
prve periode (prema nekima sv. Ignacije je i uveo antifonalno pjevanje himni u
antiohijsku Crkvu).

- Metričko pjesništvo, koje se oslanja na kvantitet slogova, slijedeći klasičnu grčku
poeziju, pojavilo se meñu kršćanima u 2. st., i to ponajprije meñu gnosticima.
Najstariji primjer takvog pjesništva su Oracula Sibyllina. Takvo pjesništvo se razvijalo
posebno u 4. st., ali je ipak na kršćanskom Istoku i Zapadu prevladala ritmička poezija
koja se ne obazire na kvantitet slogova.

- Starokršćanski himni nisu imali samo liturgijsku svrhu, nego su se pjevali i inače;
služili su takoñer kao utjecajno sredstvo kršćanske propagande, npr. aleksandrijski
prezbiter Arije je iznosio svoju nauku u pjesničkim oblicima.

55

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->