Cijena: 1 KM/6 KN

OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK • Sarajevo • www.oslobodjenje.ba

NEDJELJA, 11. 9. 2011.

Godina LXVIII • Broj 23.249

Ispunjavanje uslova iz Evropskog partnerstva

PROVEDBA OBAVEZA pala ispod 40 posto?!

2-3. strana

Deset godina od udara na WTC i Pentagon

Kri`evi}i kod Zvornika

SAD STRAHUJU OD NOVIH TERORISTI^KIH NAPADA
13. strana

Otvorena d`amija
Mehmed Agovi} Kalesija: ^etvero povrije|enih

4. strana

UPRAVNI ODBOR @ELI UNI[TITI BHRT
5. strana

DANAS PRILOG

POLICAJAC U KRITI^NOM STANJU NAKON UDESA
10. strana

U @I@I
Uskoro zakon o izmirenju duga invalidima

2

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Alarmantno ispunjavanje usl

Provedba obav
Na ~ekanju 26 prioriteta koje osporava RS, tvrde}i kako se radi o prenosu nadle`nosti sa entiteta na dr`avu, a urgentni zadaci koji se o~ekuju od na{e dr`ave za napredak na evropskom putu su dono{enje zakona o obligacijama, bankarskoj superviziji, strategija o energiji i gasu, te malim i srednjim preduze}ima
Ispunjavanje obaveza Bosne i Hercegovine iz dokumenta Evropsko partnerstvo sa EU u prvoj polovini ove, ali i 2010, vjerovatno je i manje od 40 posto, {to su alarmantni i krajnje zabrinjavaju}i podaci. Ovo je za Oslobo|enje istakao Halid Genjac, predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za evropske integracije Parlamentarne skup{tine BiH. Budu}i da dokument Evropsko partnerstvo slu`i za ocjenu pripreme dr`ave BiH za pribli`avanje Evropskoj uniji, a`uriranje prioriteta i njegovo provo|enje je jedan od klju~nih i hitnih procesa. periodu, ocijenio je Genjac. On je upozorio da je na ~ekanju 26 prioriteta koje osporava RS tvrde}i kako se radi o prenosu nadle`nosti sa entiteta na dr`avu, te naglasio da su urgentni zadaci koji se o~ekuju od na{e dr`ave za napredak na evropskom putu dono{enje zakona o obligacijama, bankarskoj superviziji, strategija o energiji i gasu, te malim i srednjim preduze}ima. Mnogo vi{e koordinacije u narednom periodu, ocjena je Genjca, treba biti i kada je u pitanju primjena u praksi uskla|ivanje doma}eg zakonodavstva sa standardima i propisima EU (acquis communautaire).

Vlada predla`e isplatu 30 miliona u 11 rata
FBiH bi, u gotovinskom iznosu u najvi{e 11 mjese~nih rata, do polovine 2012. godine isplatila dug invalidima koji su pravo na naknade ostvarili po zakonu ukinutom 2009. godine
Dug FBiH, utvr|en na osnovu pravosna`nih rje{enja kojima su 2004. licima s invaliditetom priznata, a 2009. ukinuta, prava iz Zakona o osnovama socijalne za{tite, iznosi 29.663.713,26 KM. Taj dug bi trebalo da se izmiri u skladu sa zakonom koji je ovih dana u{ao u parlamentarnu proceduru, saznaje Oslobo|enje. Fehim Bekan, sekretar Ministarstva za rad i socijalnu politiku FBiH, smatra da ne}e biti smetnji pri dono{enju tog zakona, utoliko prije {to je zeleno svjetlo dalo i Ministarstvo finansija. je onoliko koliko je bilo sredstava u bud`etu. Do danas, jo{ je 12.979 osoba poput T. N, dakle onih kojima FBiH duguje. U tekstu zakona koji je utvrdila Vlada stoji da }e FBiH u gotovinskom iznosu u najvi{e 11 mjese~nih rata, izmiriti svoje obaveze. D`evad Kamber, predsjednik Udru`enja oboljelih od poliomylitisa, ne krije sumnju u mogu}nost ostvarivanja tog zakona.

Zgrada institucija BiH: O~ekuje se i ve}i anga`man novog specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena

Prioriteti na ~ekanju
- Upravo u ovoj oblasti postoje i najve}i politi~ki problemi koji se odnose na osporavanje nadle`nosti iz Republike Srpske koje treba da realizira dr`ava BiH na svom evropskom putu. Stoga se na ovom pitanju, realizacije dokumenta Evropsko partnerstvo, i o~ekuje najve}i anga`man novog specijalnog predstavnika EU i {efa Delegacije EU u BiH Petera Sorensena u narednom

Neusagla{eni zakoni
- Imamo mno{tvo slu~ajeva u kojima se donose zakoni na nivou entiteta koji me|usobno nisu usagla{eni i u suprotnosti su sa propisima EU. Zbog nepostojanja harmonizacije, odnosno tih razli~itih sadr`aja, Evropska komisija nam takve situacije evidentira kao da nije ispunjen uslov. Mnoga pitanja su nam zbog toga otvorena,

Sredstva Lutrije
- Bio sam prije dva dana u Ministarstvu i razgovarao s gospodinom Bekanom, koji mi je rekao da se sada ispla}uje onima koji su zahtjev uputili 2008. godine. No, iskren da budem, ponekad ih uspijem nagovoriti da se nekome od ~lanova udru`enja, koji je u posebno te{koj situaciji, izvr{i ova isplata i mimo utvr|enog reda, govori Kamber i dodaje: - Koliko znam, i ranije se govorilo da se to pitanje mora rije{iti zakonski, ali evo primjera sa sredstvima Lutrije. Zakon je donijet pretpro{le godine i na osnovu njega je ispalo da bi na{e ministarstvo trebalo dobiti 1.500.000 KM, pa je ono raspisalo tender. Javilo se vi{e od dvjesto zainteresiranih, ali su se, neznano kako, sredstva prvo smanjila na milion maraka, a na kraju ostade samo 500.000 KM. Kambera najvi{e buni to {to bi se sredstva, koja predvi|a ovaj zakon, planirala u okviru bud`etske pozicije Ministarstva rada i socijalne politike. - Pa, ako ih imaju, {to }e onda zakon, pita i T. H, kojeg obeshrabruje ~injenica da nacrt zakona ne predvi|a obra~unavanje kamata od dana nastanka obaveza. Tekst zakona bi, kako saznajemo, ve} ove sedmice trebao da razmatra Dom naroda Parlamenta FBiH.
E. KAMENICA

Svaki dan tu`ba
- To je jedini na~in da se isplati dug, ali i da se ne prave novi tro{kovi, koji svakodnevno rastu na ime tu`bi, isti~e Bekan, od kojeg saznajemo da je, samo po osnovu dosad pravosna`nih tu`bi, kamata i ostalih tro{kova FBiH morala izdvojiti 2.000.000 KM. - Ogromni su to tro{kovi, koji se samo gomilaju, i to se mora presje}i, smatra Bekan, dodaju}i da je ukupni dug po osnovu tih rje{enja bio 58 miliona KM. Prema Bekanu, novi zakon bi se realizovao do polovine 2012. Sarajliji T. N. je priznato pravo na li~nu invalidninu prve grupe u mjese~nom nov~anom iznosu od 149 KM, uz ortopedski dodatak 31 KM, i to od 1. decembra 2007. Rje{enje koje je izdato T. N, ~ije se zdravstveno stanje u me|uvremenu drasti~no pogor{alo, samo je jedno od 103.112 pravosna`nih rje{enja kojima je prvi put licima s invaliditetom omogu}eno ostvarivanje prava po osnovu o{te}enja organizma. No, kao {to je poznato, saglasno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne za{tite..., svim podnosiocima zahtjeva obustavljena je isplata naknada za priznata prava. Dug je ostao, a ispla}ivan

odnosno nisu dobro izvr{ena. Takve stvari moramo prevazi}i u narednom periodu ako `elimo da ostvarimo br`i napredak u smislu primjene propisa EU u doma}em zakonodavstvu, a samim tim i ispunjavanju uslova za br`e pribli`avanje BiH evropskim integracijama, zaklju~io je Genjac. On je upozorio da Zajedni~ka komisija za evropske integracije Parlamentarne skup{tine BiH ve} godinu nije imala priliku da analizira implementaciju iz dokumenta Evropsko partnerstvo BiH sa EU. Jedan od razloga je ka{njenje u formiranju tog parlamentarnog tijela koje je u starom sazivu prestalo da fun-

V I J E S T I

Inzko na Bledskom forumu

Napredak BiH zavisi od pona{anja vlasti
Politi~kim podjelama u jugoisto~noj Evropi mora se upravljati tako da ne izbiju na povr{inu sa negativnim posljedicama, kazao je ju~er visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u~esnicima Bledskog strate{kog foruma, me|unarodne konferencije koja se odr`ava u Sloveniji. Inzko je upozorio da su neki politi~ari u BiH “pokazali spremnost da preduzmu jednostranu akciju – ~ak i kad su znali kako {tetno to mo`e biti” saop}eno je iz Ure, da visokog predstavnika u BiH. Govore}i na forumu koji okuplja zna~ajne li~nosti iz oblasti politike i privatnog sektora kako bi diskutovali o klju~nim pitanjima s kojima se Evropa suo~ava u 21. vijeku, visoki predstavnik je izjavio da politi~ki dijalog i kompromis moraju biti smjernice za BiH i cijeli region Balkana. On je rekao da me|unarodna zajednica ima stalnu moralnu obavezu da obezbijedi civilno i vojno prisustvo koje pru`a garanciju za mir i stabilnost dok se region kre}e naprijed. - Dugoro~an me|unarodni anga`man

je investicija u budu}nost Evrope, kazao je Inzko. Dok me|unarodna zajednica mo`e odr`ati uslove za postizanje napretka, naglasio je Inzko, brzina napretka }e zavisiti od pona{anja izabranih vlasti. Valentin Inzko je potcrtao i da BiH ima ogromne prirodne i ekonomske poten ci ja le, ali da spo so bnost i ta lent gra|ana BiH sputavaju “politi~ari koji su se navikli na stagnaciju” On je svoje izla. ganje zaklju~io apelom na “zajedni~ku viziju” koja je do sada bila “sastojak koji nedostaje” On je naglasio da BiH ne nedos. taju gra|ani “koji imaju viziju oslobo|enu nacionalizma i ~vrsto utemeljenu u najbolje evropske ideale.”

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U @I@I

3

ova iz dokumenta Evropsko partnerstvo BiH sa EU

veza pala ispod 40 posto?!
RS osporava dr`avne projekte
Pristup Evropske komisije da prihvata samo projekte iz Instrumenata pretpristupne pomo}i (fondovi IPA) za koje postoji saglasnost unutar BiH za predsjedavaju}eg Zajedni~ke komisije za evropske integracije PSBiH Halida Ganjca „nije dobro rje{enje jer se njime ka`njavaju oni koji rade i `ele napredak dr`ave BiH“. - Nije problem niti pitanje u nov~anom iznosu. Problem je principa, jer kako ubudu}e rije{iti i onemogu}iti osporavanje projekata fondova IPA. Evropska komisija treba prona}i mehanizme kojim }e sankcionirati one koji to ~ine, stav je Genjca, komentiraju}i kompromisni prijedlog revidirane liste projekata fondova IPA za BiH za 2011. koje je usvojilo Vije}e ministara na posljednjoj sjednici. On je podsjetio da je prvobitno uz u~e{}e i saglasnost entiteta bilo isprogramirano projekata u vrijednosti 96 miliona eura u okviru fondova IPA za 2011, ali da je RS naknadno osporio neke od njih. - Stav Evropske komisije je da prihvata projekte koji imaju saglasnost svih, a one koji to nemaju, skida. Kao razlog za takav stav navodi se da se to ~ini jer ako ne postoji saglasnost, njihova implementacija nije mogu}a. No, u na{em slu~aju je problem {to se iz RS-a osporava samo ono {to su dr`avni projekti, upozorio je Genjac. Kao primjere toga naveo je da su iz RS-a u okviru projekata fondova IPA za 2011. osporena ~etiri projekta iz oblasti poljoprivrede, zapo{ljavanja, statistike, te pravosu|a. - Projekat iz oblasti statistike je osporen samo zato {to tamo stoji da su entiteti obavezni da dostave izvje{taje dr`avi i sli~no je i sa ostalim. To se ~ini bez obzira na to {to su to projekti neophodni i za entitet i dr`avu na evropskom putu. No, ne osporavaju se projekti koji su na {tetu RS-a, ve} samo oni koji su usmjereni ka osposobljavanju dr`ave da bude spremna na integrisanje u EU. E, to je problem, ocjena je Genjca. {ije. To se hitno mora promijeniti ukoliko `elimo da ostvarimo napredak na putu ka EU, ocijenio je Genjac. Upravo predsjedavaju}i Zajedni~ke komisije za evropske integracije PSBiH na posljednjoj sjednici tog parlamentarnog tijela predlo`io je zaklju~ak da se iniciraju izmjene Poslovnika Parlamentarne skup{tine BiH s ciljem efikasnijeg i br`eg dono{enja zakona vezanih za evropski put BiH, odnosno dokument Evropsko partnerstvo, te harmonizaciju doma}eg zakonodavstva BiH s evropskim standardima, ali su se tome usprotivili ~lanovi iz RS-a.
Almir TERZI]

Halid Genjac: Va`no pitanje harmonizacija zakonodavstva

EVROPSKO PARTNERSTVO I POLITI^KI PROBLEMI Upravo u ovoj oblasti postoje i najve}i politi~ki problemi koji se odnose na osporavanje nadle`nosti iz Republike Srpske koje treba da realizira dr`ava BiH na svom evropskom putu

kcionira nakon op}ih izbora u oktobru pro{le godine. Naime, do kompletiranja komisije koja se sastoji od predstavnika oba doma (Predstavni~kog i Doma naroda) Parlamentarne skup{tine BiH u punom kapacitetu do{lo je tek u julu 2011.

Protiv efikasnije procedure
- Posljednji izvje{taji Vije}a ministara BiH, koje smo razmatrali kada je u pitanju realizacija obaveza iz dokumenta Evropsko partnerstvo, bili su pora`avaju}i i iznosili su svega 40 posto ispunjenosti na godi{njem nivou. S obzirom na stanje koje imamo u prvoj polovini ove, ali i pro{loj godini, stanje je zasigurno jo{ i lo-

Osvrt na blogu Patricka S. Moona

Denis Be}irovi}

@ene Srebrenice

Budni i ujedinjeni protiv terorizma
Ambasador Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava u BiH Patrick S. Moon objavio je na svom blogu osvrt na desetu godi{njicu od teroristi~kih napada na SAD koja se navr{ava danas, navode}i da je to dan “kada se trebamo prisjetiti onih koji su nas napustili, njihovih porodica i najmilijih, te odati po~ast svim `rtvama terorizma u svakoj zemlji svijeta“ prenijela je ju~er Fena. , - Najbolje }emo ih se sje}ati ukoliko ostanemobudni i ujedinjeni da bismosprije~ili nove napade i `rtve. Teroristi {irom svijeta nisu uspjeli ostvariti svoje ciljeve. Mnoge su zemlje zajedno reagovale da bi smanjile prijetnju terorizma. Zajedni~kim djelovanjem zna~ajno smo smanjili kapacitete teroristi~kih grupa, isti~e ambasador Moon. On nagla{ava da SAD ostaju posve}ene radu s partnerima {irom svijeta, uklju~uju}i BiH, da bi se suo~ili i suprotstavili nasilnim ekstremistima. - [to je najva`nije, danas smo ja~i nego {to smo bili prije deset godina. Vi{e smo ujedinjeni, bolje povezani, vi{e posve}eni i bo-

lje pripremljeni za odbranu na{ih gra|ana, ideala i dostojanstva od onih koji `ele ubijanjem promovirati svoje ciljeve, istakao je Moon. On upozorava da „uprkos na{im uspjesima u borbi protiv nasilnih ekstremista koji `ele uni{titi demokratske vrijednosti, osnovna ljudska prava i nametnuti svoje izopa~ene vrijednosti, borba mora trajati jo{ dugo“ . - Da bi se porazioterorizam, pojedinci, zajednice i dr`ave moraju pokazati da su ja~i od straha, da je njihovo jedinstvo ja~e od njihovih razlika, poru~uje ameri~ki ambasador. On je zahvalio gra|anima BiH na suosje}anju s ameri~kim narodom u danima tragedije nakon teroristi~kih napada 2001. godine.

Po{tovanje za `rtve
Predsjedavaju}i PD PSBiH Denis Be}irovi}, povodom desetogodi{njice od teroristi~kog napada u SAD-u uputio je pismo predsjednikuPredstavni~kogdomaKongresa SAD-a Johnu Boehneru: „Gra|ani BiH se, ve} desetu godinu, pridru`uju milionima ljudi {irom svijeta koji se prisje}aju tragi~nih doga|aja i odaju du`no po{tovanje nevinim `rtvama teroristi~kih napada od 11. septembra 2001. Hrabrost i istrajnost koje su Va{i gra|ani i dr`ava pokazali pouka su cijelom svijetu kako se nositi sa opasnostima globaliziranogsvijeta u kojemterorizampredstavljajedan od najve}ihrizika“ navodi se pismu. ,

Sje}anje na 11. juli 1995.
U znak sje}anja na 11. juli 1995, dan kada je iz vr{en ge no cid u Sre bre ni ci, Udru`enje gra|ana @ene Srebrenice organizirat }e danas, 11. septembra kao i svake godine, mirni skup na platou Pinge u Tuzli, uz poruku “Istina nama, kazna zlo~incima“ saop}eno je iz UG @ene Sre, brenice. - Organizacija UN-a, EU i svijet nikada ne}e sprati ovu crnu mrlju iz istorije ~ovje~anstva, a mi, porodice ~iji su ~lanovi na najbrutalniji na~in pobijeni iz “za{ti}ene zone Srebrenica“ ne}emo nikada zaboraviti ni oprostiti, poru~uju iz Udru`enja.

4

DOGA\AJI

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

IZJAVA DANA
Borci RS-a ne}e biti o{te}eni novim zakonima o pravima boraca i o PIO, i to niko ne zagovara

U Kri`evi}ima kod Zvornika

Sa otvorenja d`amije: Vjernici nisu krili zadovoljstvo

Otvorena obnovljena d`amija
Petar \oki},
ministar rada i bora~ko-invalidske za{tite RS-a

D`amija je gra|ena punih deset godina, a sredstva za obnovu uglavnom su osigurana iz donacija d`ematlija

DOBAR

LO[

ZAO

PETER SORENSEN
Novi {ef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen jasno je poru~io {ta su zadaci i prioriteti EU u BiH, a {ta doma}a zada}a bh. vlasti. EU }e se fokusirati na pru`anje pomo}i vlastima u BiH da ispune tu zada}u kako bi SSP stupio na snagu, kazao je Sorensen.

U zvor ni~kom na se lju Kri`evi}i ju~er je uz prisustvo ne ko li ko hi lja da gra|ana Zvornika, Podrinja, ali i drugih krajeva BiH, sve~ano otvorena obnovljena d`amija, koja je, kao i sve ostale u ovom kraju, sru{ena 1992. godine. Had`ija Aljo Islamovi}, koji je prije agresije na BiH poklonio zemlju za ovu d`amiju, bio je najsretniji ~ovjek na svijetu. Ali, i plakao je. “Meni je puno te{ko...“, govorio je i plakao Aljo.

U Mjesnu zajednicu Kri`evi}i se vratilo vi{e od 2.000 prijeratnih stanovnika. Prema rije~ima Begana Kari}a, prije rata u Kri`evi}ima je `ivjelo 2.800 stanovnika u 670 stambenih jedinica. „Uprkos ratnim razaranjima, obnovili smo stambene jedinice, ali i izgradili dvije d`amije i sedam ili osam mekteba. Tako|er, u ovoj mjesnoj zajednici imamo i {kolu i omladincki centar“, kazao je Kari}. ovom narodu“ kazao je Aljo. , Sretan je bio i Muhamed Be{i}, koji je do{ao iz Sapne, da se zajedno sa stanovnicima Kri`evi}a raduje otvaranju d`amije. „D`ami ja je na{ cen tar, mjesto gdje se okupljamo, gdje mo`emo da dobijemo pra ve sa vje te ka ko bi smo bili bolji vjernici. Lijepo je. To je na{a vjera, na{a tradicija. Jo{ je od ve}eg zna~aja jer se radi o d`amiji koja je sru {e na u ra tu, a sa da je obnovljena“, ispri~ao nam je Be{i}. gradnju d`amije, ju~er je, ba{ kao i Aljo Islamovi}, bio najsretniji ~ovjek na svijetu. „D`amija se gradila punih 10 godina donacijama na{ih d`ematlija i drugim raznim donacijama“, ispri~ao je Began, podsje}aju}i da se u Mjesnu zajednicu Kri`evi}i vratilo oko 90 posto prijeratnog stanovni{tva. Prije sve~anog otvaranja d`amije, odr`ana je prigodna manifestacija, na kojoj je nastupio hor Med`lisa Islamske zajednice Zvornik. Tako|er, odr`ana su i obra}anja vjerskih slu`benika. Otvaranju d`amije je prisustvovao Edhem efendija ^amd`i}, muftija banjalu~ki i izaslanik reisu-l-uleme Mustefe efendije Ceri}a.
Samir KARI]

Vratilo se vi{e od 2.000 ljudi

Najve}e bogatstvo
„Nemoj da ti je te{ko. Mora{ biti jak. Mora{ govoriti o ovoj d`amiji, o na{oj ljepotici“, govorile su kom{ije Alji. „Kako da ne bude te{ko? Sve mi je pobijeno i poginulo. Ipak, zadovoljan sam {to sam ovo zapamtio. Od Allaha sam sve vrijeme ovo iskao. Po{to je prije bila ovdje, i niko nije mogao da zamisli da }e opet biti ovdje“ kazivao je Aljo, dodaju}i , da mu je izgradnja ove d`amije najve}i uspjeh u `ivotu. „Kad bi mi neko dao ~itavu Ameriku i sve pare na svijetu, to bi za mene bilo sitno. Meni je najve}e bogatstvo da vidim ovu d`amiju, koja }e ostati

STRANKE U HNK-u
Lideri stranaka koje imaju ve}inu u Skup{tini HNK-a — HDZBiH, HDZ 1990, SDP i SDA — napravili su jo{ jedan dogovor, da }e formirati Vladu krajem septembra. Aferim, bit }e to jedanaest mjeseci nakon izbora.

ANTE KRAJINA
Federalni ministar finansija Ante Krajina, koji je i ~lan UO UIOBiH, pokazao je da je i dobar pregovara~. Nakon mjeseci sporenja izdejstvovao je pristanak RS-a da se analizira iznos poravnanja izme|u FBiH i RS-a za drugu polovinu 2010. Po prvobitnim podacima, FBiH je RS-u trebala uplatiti pet puta vi{e nego u prvoj polovini te godine.

Povratnici
Began Kari}, predsjednik Gra|evin skog odbo ra u Kri`evi}ima, koji je posljednjih deset godina vodio izFoto: Senad GUBELI]

VIJEST U OBJEKTIVU

ESVFBiH
Ekonomsko-socijalno vije}e FBiH nije prihvatilo inicijativu Saveza samostalnih sindikata BiH za uskla|ivanje najni`e bruto satnice sa indeksom potro{a~kih cijena. To prakti~no zna~i da cijena rada i dalje ostaje ista — 343 KM.

Family Day
Ju~er je na Vilsonovom {etali{tu u Sarajevu bilo veselo. Na stotine mali{ana u`ivale su u manifestaciji BH Telecoma Family Day. Tim povodom najve}i telekom-operater u BiH je za posjetitelje organizirao niz sportskih takmi~enja, SMS nagradnu igru, party na kojem su se po ja vi li i klo vno vi, ka ra oke show... Osim muzike, plesa i igre, posjetiteljima su uru~ene i brojne nagrade BH Telecoma.

VIJEST U

BROJU

osoba svake godine u FBiH pogine u saobra}ajnim nesre}ama.

250

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 11. septembar 2011.

INTERVJU

5

Mehmed Agovi}, generalni direktor Radio-televizije BiH

Upravni odbor `eli

uni{titi ovu ku}u
Razgovarala: Jasna FETAHOVI]

Upravni odbor BHRT-a sutra bi trebao raspravljati o smjeni generalnog direktora te medijske ku}e Mehmeda Agovi}a. Upravni odbor Agovi}a tereti za kr{enje Ustava, zakona i Statuta BHRT-a, neprovo|enje odluka UO..., o ~emu je javnost ove sedmice detaljno upoznata. • UO Vas je smjenjivao dva puta. Oba puta sud je zaklju~io da je smjenanezakonita i nalo`io da se vratite na posao. Upravni odbor po tre}i put tra`i Va{u smjenu, zbog navodnog kr{enja Ustava, zakona i Statuta BHRT-a, te neprovo|enje odluka UO. [ta Vi imate re}i na sve ovo? - Stvar je dovedena do apsurda, poslije dvije potvrde suda o nezakonitosti moje smjene, UO poku{ava i tre}i put uraditi isto. ^itav mandat ovog UO je pro{ao samo u smjenjivanju direktora. [teta nezakonitih smjena generalnog direktora iznosi 220 hiljada KM i mora se isplatiti na ra~un BHRTa. Meni se na teret stavlja da ne izvr{avam odluke UO. Kao generalni direktor nikad ne}u izvr{avati nezakonite odluke UO, a ovdje se radi o takvim odlukama.

Dvostruke naknade
• Navedite nam neki primjer. - Mnogo je primjera. Recimo, isplata dvostrukih naknada za ~lanstvo u UO. Zakon je precizno definisao da ~lan UO za pet dana rada u UO BHRT-a treba da prima tri minimalna li~na dohotka entiteta iz kojeg dolazi i to je sve. ^lanovi ovog UO to nikad nisu ispo{tovali i u me|uvremenu su donijeli jo{ jednu odluku da sami sebi is-

pla}uju naknadu za rad u odboru sistema, odnosno budu}e korporacije. Po{to po slu`benoj du`nosti ~lanovi upravnih odbora tri emitera su i ~lanovi UO korporacije. Oni, zna~i, primaju naknadu za rad u korporaciji koja ne postoji. Naknade se ispla}uju sredstvima poreskih obveznika, odnosno iz bud`eta BHRT-a. Po osnovu naknade za rad u odboru korporacije, koja ne postoji ~lanovi, UO do sada potra`uju, retroaktivno od 2006, vi{e od 300.000 KM. U mom odsustvu im je od toga do sada ispla}eno vi{e od 200.000 KM. S druge strane, postoji neskrivena namjera da se preuzme rukovo|enje ovom ku}om. Primjer je konspirativni na~in dono{enja Statuta BHRT-a. Zna~i, ~etiri ~lana UO su sama napisala i usvojila Statut i poku{avaju ga nametnuti za 1.500 radnika ku}e. Svaki statut kao najvi{i akt ku}e trebao bi i}i na raspravu u sve strukture ku}e i da se na prijedlog poslovodstva usvoji na UO. Statutom su predvi|ene brojne radnje koje ne dopu-

{ta Zakon o Javnom RTV servisu i koje zadiru u ure|iva~ku i rukovode}u samostalnost ku}e. Naprimjer, UO od mene tra`i da zapo{ljavam ljude koji bi radili u budu}oj korporaciji. ^ak je bio zaklju~ak da u BHRT-u zaposlimo v.d. direktora budu}e korporacije. To ne zaslu`uje dalje komentare, jer ne mo`emo zaposliti nikog u subjektu koji ne postoji. Tek kad korporacija bude osnovana, mo`e se raspisati konkurs. Dalje, tra`i se da se naprave paralelne strukture u BHRT-u, koje se zovu sekretarijatom UO. UO `eli imati savjetnike za ekonomske, finansijske, me|unarodne odnose, administraciju... Dalje, UO `eli da postavlja i smjenjuje urednike, mije{a se u ure|iva~ku politiku. Od po~etka je uveo kontrolu finansiranja emisija. Nijednu emisiju koja prelazi 10 hiljada KM ne mo`e niko odobriti dok za to UO ne da sa-

Mehmed Agovi}: UO je donio statut koji zadire u ure|iva~ku i poslovodnu samostalnost
Foto: D. ]UMUROVI]

glasnost. Tako smo imali slu~ajeve osporavanja emisija i programa. Ja, dalje, imam konkretan zahtjev UO da smijenim sve urednike i da raspi{em konkurs za nove. To je nemogu}e. Meni se na teret stavlja i taj nacionalni debalans. Ta~no je da je trenutno nedopustiva ta situacija. To nije tako lako rije{iti. Ali je ~injenica da je UO osporio konkursom izabranog ~ovjeka za direktora BHT1, koji je bio srpske nacionalnosti i koji je vrlo adekvatan ovoj ku}i. Niko nema pravo da se igra sa javnim servisom i on mora postojati. Ovdje {to se sada radi je uru{avanje Javnog RTV servisa. • Kakvo je stanje na BHRT -u? - Javni RTV servis moramo gledati u kontekstu aktuelnih politi~kih prilika u BiH. Kao {to znate, Javniservis je nepo`eljan kao takav. Jedna politi~ka opcija tra`i njegovulikvidaciju. Podsje}am, reformaJavnog RTV sistema je jedan od uslova za pristupanje BiH EU. Pet i po godina se opstruira provesti Zakon o Javnom RTV sistemu. Zakonom je predvi|eno formiranje korporacije tri javna emitera. Nema interesa za to i najte`e posljedice ima upravo BHRT. Vrlo je simptomati~no da je upravo UO BHRT-a osporio statut korporacije i onemogu}io njeno formiranje. Sad se tra`e izmjene zakona koji nije ni primijenjen. To je splet okolnosti koji je doveo u te{ku situaciju BHRT, koji od prije rata ima akumulirani dug od oko 22 miliona, a koji je u protekle ~etiri godine smanjen za osam miliona KM. • ^ini se da je uspostavljanjekorporacijeklju~no pitanje? Korporacija je neminovan kota~i}, najprije ako `elimo ispuniti uslov za

Poslije dvije potvrde suda o nezakonitosti moje smjene, UO to poku{ava i tre}i put • [teta nezakonitih smjena generalnog direktora iznosi 220 hiljada KM • UO je od mene tra`io da smijenim sve urednike i raspi{em konkurs za izbor novih
integraciju BiH u EU. S druge strane, ona je neophodan zamajac za provo|enje sudbonosnog zadatka, a to je digitalizacija RTV sistema. Ote`avaju}a je okolnost {to dr`ava ni{ta ne ~ini na tom polju. Istina, donijela je strategiju, ali nije akcioni plan. Rok je 2015. godina. A da bismo i{ta na tom polju uradili mora postojati korporacija koja }e raspisati tender za bilo kakve aktivnosti. BHRT-u je izuzetno va`no da se zakon provede i korporacija osnuje. Ili da zakonodavac ka`e da nema korporacije. Hiljadu je izgovora da se ne napravi korporacija.

Va`an projekat digitalizacije
• Je li re al no da BiH ispo {tuje rok do 2015. za digi tali za ci ju? - Digitalizacija je va`an dr`avni projekat koji za nas zapravo zna~i `ivot u evropskom digitalnom okru`enju. Ako to ne uradimo do krajnjegroka, bi}emocrnarupa na evropskojdigitalnojkarti, odnosno ne}emo biti kompatibilni sa svojim proizvodom u Evropi i bi}emo onemogu}eni da radimo. Digitalizacija je tehnolo{ki napredak, to je zadana veli~ina bez koje sada nije mogu}e. To je vrlo skup projekat i zato ga vodi dr`ava, ali dr`ava tu kaska. Ja se iskreno nadam da }e novi {ef Delegacije EU pokrenuti to pitanje koje stoji netaknuto ve} dugo i mislim da bez takvog poticaja ono ne mo`e biti rije{eno.

TAKORE]I... PRIRAST
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od osam kantona koji bilje`e negativan prirast, najlo{ije je u Posavskom kantonu, prenosi Fena. U maju ove godine je u Posavskom kantonu ro|eno samo 12, a umrlo je 39 osoba, tako da je broj umrlih tri puta ve}i od broja ro|enih. Najve}i broj umrlih imala je op}ina Ora{je - 19, iza nje je Od`ak sa 16 preminulih i Domaljevac-[amac sa ~etiri umrle osobe. Od 12 ro|enih pet ih je bilo u op}ini Ora{je, ~etiri u domaljeva~ko-{ama~koj i troje u op}ini Od`ak.

6

DOGA\AJI

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Plo~om na plo~u: Dobrovolja~ka ulica

I Sarajevo kle{e spomen-plo~u
Na njoj ne}e biti imena poginulih vojnika i oficira JNA, ali }e biti uklesano da je kolona JNA koja se kretala Dobrovolja~kom bila legitimna vojna meta, te da se radilo o me|unarodnom vojnom sukobu
Bora~keorganizacije iz Republike Srpske (RS), dozvole li im to sarajevske vlasti, u Dobrovolja~koj }e ulici (sada Ulici Hamdije Kre{evljakovi}a) postaviti spomen-plo~u pripadnicima JNA poginulim u okr{aju s Teritorijalnom obranom RBiH. Na toj spomen-plo~i, bude li je uop}e, ne}e biti imena poginulih, ali }e pisati {ta se dogodilo u toj ulici, 3. maja 1992. godine. Ned`ad Ajnad`i}, ministar za bora~ka pitanja KS-a, misli kako je postavljanje spomen-plo~e u biv{oj Dobrovolja~koj ulici najbolji odgovor na inicijativu koja svake godine dolazi kao provokacija iz RS-a. - Mislim da smo spomen-plo~u trebali davno postaviti. Na ovoj koju }emo postaviti ~im prije, ne}e biti imena poginulih pripadnika JNA, ali }e biti uklesani fakti koje je utvrdio Ha{ki sud. Me|u ostalim i da je kolona JNA koja se kretala Dobrovolja~kombilalegitimnavojna meta, te da se radilo o me|unarodnom vojnom sukobu, ka`e ministar. protiv ~ovje~nosti i me|unarodnog prava BiH. I predsjednik jedne od bora~kih organizacija koje ~ine koordinaciju, ~ije ime zadr`avamo za sebe, jeste za izgradnju spomen-plo~e ne bi li se stalo ukrajpoliti~kimmanipulantima iz RS-a i Srbije.

Deseto jela{ko ljeto 2011.
Dva de se tje dnom kul tur no-za ba vnom i spor tskom ma ni fes ta ci jom svo jih 15 NVO naj ve}a te {anj ska mje sna za je dni ca Je lah u okvi ru De se te ma ni fes ta ci je Je la {ko lje to obi lje`ava Dan mje sne za je dni ce. Pe~at to me da la su jo{ dva ju bi le ja: 80 go di na od pos to ja nja O[ 1. mart, te 60 go di na KUD „Izu din Mu la be}iro vi}“. Je la {a ni is ti~u da su nji ho va udru`enja gra|ana pravi ambasadori mira i ljubavi koji svijetom pronose kul tu ru i tra di ci ju ov da{ njih na ro da, a u to me se is ti~u spor ta {i, kul tur nja ci i po se bno ri ba ri ko ji su pet go di na prva ci BiH u ulo vu ri be na plo vak, te u~e sni ci svjet skih prven sta va. Va tro gas ci iz Be log Ma nas ti ra (Hrvatska) i Ba~kog Mono{tora iz Vojvodine (Srbija) do{li su tako|e u Jelah, posjetiv{i tamo i etno-muzej sa hiljadu eksponata. M. B.

Kasnimo sa spomen-plo~om

^injenice, ni{ta vi{e
Sad, i Ministarstvo za bora~ka pitanja Sarajevskog kantona bavi se mi{lju da u Dobrovolja~koj ulici postavi spomenplo~u posve}enu istim doga|ajima. I na njoj bi pisalo ono {to se tog dana desilo u toj ulici, a o tome ho}e li spomenplo~asadr`avati i imenapoginulihpripadnika JNA, raspravlja se. Me|u ostalima, to je tema o kojoj je u nekoliko navrata raspravljala i Koordinacijabora~kih udru`enjaSarajevskogkantona. - Zelene beretke Kantona Sarajevo podr`avaju ideju Ministarstva za bora~ka pitanja o izgradnji spomen-plo~e u Dobrovolja~koj ulici. Mislimo, vrijeme je da se ka`e istina o ono-

Dobrovolja~ka ulica: I ove godine obilje`ena godi{njica stradanja

Po`ar u Bile}i
Po`ar u op{tini Bile}a zahvatio je visoku bjelogori~nu i crnogori~nu {umu, na povr{ini ve}oj od 50 hektara. - Po`arna linija je u du`ini od oko desetak kilometara. Imamo veliki problem u ga{enju, rekao je komandir Vatrogasne jedinice Bile}a Radomir Radmilovi}. Vatra za sada ne prijeti naseljenom podru~ju, ali ako izmakne kontroli, zaprijetit }e i ku}ama. Po`ar bukti na trome|i sela Granice, Podgorja i Krsta~e. U ga{enju po`ara u~estvuje oko 40 pripadnika vatrogasaca, Civilne za{tite i mje{tana. I veliki {umski po`ar koji ve} nekoliko dana bukti na podru~ju Ljubinja {iri se prema bile}koj op{tini. Na Zubcima u op{tini Trebinje i ju~er su pripadnici Oru`anih snaga BiH uz pomo} helikoptera gasili po`ar koji ve} danima gori na tom podru~ju.

me {to se 3. maja dogodilo u toj ulici. A istina je da tog dana nisu poginula 42 pripadnika JNA, kako tvrde bora~ke organizacije iz RS-a, da je to bio sukobdviju legalnih vojski od kojih je jedna bila agresorska. Vjerujemo da ne treba na spomenplo~u uklesati imena pet poginulih pripadnika JNA. A {to se teksta na spomen-plo~i ti~e, tri su prijedloga u opticaju i o njima se jo{ raspravlja, napominje Ismir Nokto, generalni sekretar Udru`enjaZeleneberetkeSarajevskog kantona. ZijoBradi}, predsjednikSaveza ratnih vojnih invalida KantonaSarajevo, velikako sunajmanje dva od tri predlo`ena teksta,

U jednom od posljednjih intervjua, general JNA i komandant Druge vojne oblasti, koji je umro 2002, izdiktirao je imena poginulih u Dobrovolja~koj ulici. - Poginuo je vojnik- ZdravkoTomovi} iz Han-Pijeska, tri pukovnika - Miro Soki}, dr. Budimir Radulovi} i Bo{ko Mihajlovi}, i jedan potpukovnik - Bo{ko Jovani}, jedna `ena, muslimanka, Nurmela [uko... Zna~i, {est osoba je stradalo - od 261.

Pet plus jedan

od kojih bi jedan trebalo da osvane na spomen-plo~i, u principu jednaka, samo im je konstrukcijare~enicadruga~ija. - Moj je prijedlog da na spomen-plo~i budu ispisani historijski fakti koji bi obuhvatili broj poginulih pripadnika JNA (pet, op. a), da ih je 210 bilo zarobljenih, ~injenicu da je to bila legalna akcija kojoj je prethodila otmicaAlijeIzetbegovi}a, predsjednika BiH, te da je kolona JNA bila legitiman vojni cilj na teritoriji me|unarodne priznate dr`ave. Za moj prijedlog teksta koristio sam i dokumenta istra`itelja kojeg je anga`ovao Ha{ki sud, obja{nja Bradi}. Ka`e, ima u Koordinaciji bora~kih organizacija i ljudi koji zastupaju tezu da se na spomen-plo~u ukle{u i imena poginulih pripadnika JNA. On, Bradi}, energi~no odbacuje tu ideju,jer “ne pravimospomenik poginulima, ne treba da se bilo kome pravdamo za ono {to se desilo u Dobrovolja~koj“ Veli i . kako je, glede teksta budu}eg spomen-obilje`ja, konsultovan i Institut za istra`ivanje zlo~ina

Nebitna imena
- Dio mog prijedloga teksta jeste da je, nakon {to je 2. maja 1993. agresor bezuspje{no poku{ao da izvr{i dr`avni udar, zauzme zgradu Predsjedni{tva BiH i presije~e grad na dva dijela, 3. majado{lo do sukoba u kojem je poginulo pet agresorskih vojnika. U jednoj varijanti bi bila spomenuta imena vojnika, ali i njihovo mjesto ro|enja.
A. BE^IROVI]

Me|urje~je kod ^ajni~a

Kamen temeljac za Maldovan-pa{inu d`amiju
D`amija je izgra|ena davne 1763. godine, a od tog perioda do danas pretrpjela je trostruko ru{enje
U Me|urje~ju u op{tini ^ajni~e postavljen je kamen temeljac za obnovu Maldovan-pa{ine d`amije, vjerskog, ali i spomenika kulture i istorije ovog kraja. Simboli~no, kamen su postavili muftija gora`danski Hamed efendija Efendi} i najmla|i d`ematlija u Me|urje~ju {estogodi{nji D`enan ^eljo, a na radost brojnih vjernika koji su do~ekali obnovu ovog zna~ajnog objekta. Zahvaljuju}i Ministarstvu prostornog ure|enja i okoli{a Vlade RS-a i Zavodu za za{titu spomenika, u kratkom roku su pribavljene dozvole za obnovu objekta. - Mi danas imamo dvije radosti. Jedan je postavljanje kamena temeljca za Maldovan-pa{inu d`amiju koji }emo svi zajedno zavr{iti, ali imamo i drugu radost, jer smo zavr{ili krov i alem Gornje ili Djevoja~ke d`amije u ^ajni~u tako da je odnedavno i ovaj grad u isto~noj Bosni dobio svoju munaru, izjavio je ovom prilikom Hamed efendija Efendi}, gora`danski muftija. Obnova Maldovan-pa{ine d`amije u Me|urje~ju trebala bi biti okon~ana za godinu, a, prema rije~ima [a}ira Ra{~i}a, predsjednika Med`lisa IZ-a ^ajni~e, bi}e sagra|ena sa drvenom munarom koja je i nekada krasila ovaj objekat, jedan od najstarijih na ovom podru~ju. Naime, d`amija je izgra|ena davne 1763. godine, a od tog perioda do danas pretrpjela je trostruko ru{enje. Nakon {to je omogu}ena njena ponovna gradnja u autenti~nom obliku, inicijator obnove Kasim ^eljo na sve~anosti postavljanja kamena temeljca pozvao je mje{tane, ali i sve oni koji to `ele ili su porijeklom sa ovog prostora da pomognu obnovu ovog kulturno-istorijskog i vjerskog objekta, s obzirom na to da d`amija ima neprocjenjiv zna~aj ne samo za ovo podru~je nego i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. A. H.

Sa polaganja kamena temeljca

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 11. septembar 2011.

DOGA\AJI

7

Be~ki dnevnik Jovana Divjaka (XXXVII)

VIJESTI

Poruka Juppeu
Kako je i obe}ao, general Jovan Divjak je svakoga dana - od ~asa kada je zaustavljen na aerodromu u Be~u - vodio Dnevnik za ~itatelje na{e novine: dakle, petak je, 15. april 2011.
Pi{e: Jovan DIVJAK

Tihi} o~ekuje dogovor
ohrabriti Srbiju, i sve zemlje koje su bile u ratu da aktivno u~estvuju u tra`enju ‘nestalih’. Njihov broj je ogroman, vi{e od 10.000! Neznanje odr`ava i{~ekivanja i patnje, koji predstavljaju prepreke smiraju koji o~ekuje EU i veliki dio populacije. Ono {to nas je odlu~ilo da Vam pi{emo, gospodine ministre, jeste to {to smo razo~arani i alarmiraniagresivno{}u i nacionalizmomsrbijanskihlidera. Kao i Vi, mislimo da je mjesto Srbije u EU, ali `elimo primiti Srbiju koja je raskinula sa svojom bliskom pro{lo{}u. Izgleda da u Srbijiodbijajutakav raskid. Upravo to dominira srbijanski politi~ki`ivot od padaMilo{evi}evogre`ima, vi{e od deset godina. Odbijanje, na`alost obilje`eno ubistvom Zorana \in|i}a u martu 2003. i koje je rezultovalo savezom izme|u Demokratske partije predsjednika Tadi}a i SPS, Milo{evi}eve stranke. Ne mo`emo dati na{e povjerenje vladi koja se trudi zavesti nas, bez da da ozbiljne zaloge u svezi sa svojom `eljom da prihvati temeljne evropske vrijednosti, istoj vladi koja je povjerila mjesto u unutra{njim poslovima Ivici Da~i}u kao i u zdravstvu Zoranu Stankovi}u, bliskimMilo{evi}evimsaradnicima. Smatramo da Srbija ne bi trebala biti nagra|enastatusomkandidatapristupu EU sve dok ne preda dvojicu tra`enih bjegunaca i dok se ne po~nepona{ati kao miroljubivisusjed. Molimo Vas, gospodine ministre da uva`ite na{e visoko po{tovanje“ . U potpisu su bili: Georges-Marie Chenu, vi{i opunomo}eni ministar, biv{i ambasador; Antoine Garapon, predsjednik Komiteta za Kosovo; Pierre Hassner, nau~ni saradnik pri CERI-Politi~ke nauke; Philippe Herzog, biv{i delegat pri EU, predsjednik Confrontations-Europe; Olivier Mongin, Direktor ~asopisa ESPRIT; Olivier Py, Direktor Pozori{ta Odéon; i udru`enja AEC Nantes; Association Sarajevo; Bosnie Mir Sada Lyon; CCFD-Terre solidaire; Comité Kosovo; Confrontations-Europe Fédération des Mères pour la Paix; Initiative Citoyens en Europe (ICE); La Maison de l’Europe d’Albertville et de la Savoie; La VIVA Auvergne „Un Choeur pour les Droits de l’Homme“; La VIVA Pays de Loire „Un Choeur pour les Droits de l’Homme“ . Predsjednik SDA Sulejman Tihi} izjavio je da na sastanku politi~kih lidera 15. septembra u Sarajevu o~ekuje dogovor o pitanju popisa, raspodjeli vojne imovine i sistemu dr`avne pomo}i, prenijela je Srna. On je rekao da je na prethodnom sastanku u Mostaru, 6. septembra, dogovoreno da se njegovi i stavovi predsjednika SNSDa Milorada Dodika o tim pitanjima pisano uobli~e, da bi se na narednom sastanku mogli usvojiti. Kada je rije~ o provo|enju odluke Sejdi} - Finci, lider SDA je naveo da su tu jo{ razli~iti stavovi, ali da bi se i oni mogli pribli`iti. - Rje{avanje ta ~etiri pitanja uz dalje pribli`avanje oko sastava Savjeta ministara bi zna~ilo napredak, ocijenio je Tihi}.

U pismu francuskom ministru vanjskih poslova, moji prijatelji su napisali: “Imamo ~ast da Vas molimo da primite na{u delegaciji po pitanju situacije na Zapadnom Balkanu, ta~nije u Bosni i Hercegovini i u Srbiji, uo~i posjete srbijanskog predsjednika Borisa Tadi}a. ^ekaju}i Va{ odgovor, nadamo se pozitivan, dozvolite da predstavimo na{e analize i na{a o~ekivanja. Gospodin Boris Tadi} }e tra`iti da Francuska, do kraja godine, odobri njegovoj zemlji, statut kandidata pristupu EU i tako|e }e tra`iti ubrzanje cijele procedure. Mi bismo se radovali kada bi Francuska i njeni partneri mogli odobriti zahtjeve srbijanske Vlade. Ipak, na~in na koji Srbija odra|uje neke svoje du`nosti – kao npr. potpuna saradnja sa TPIY i dobri me|ususjedni odnosi - ~ini da sumnjamo u njenu sposobnost da se pridru`i EU. Naravno, srbijanska Vlada je pobolj{ala neke odnose sa Tribunalom u Hagu. Beograd predaje dokumente koje tra`e slu`be Tribunala, ~ini se bez odugovla~enja i bez zamazivanja. Ali dvojica optu`enih, jedan od njih je general Ratko Mladi}, osumnji~en za genocid i zlo~ine protiv ~ovje~nosti (Srebrenica) su jo{ uvijek u bijegu.

Hercegovine. Ono {to je Srbija morala da prizna na Kosovu, poku{ava da povrati po cijenu jedinstva Bosne i Hercegovine. Beograd ne propu{ta niti jednu priliku da privu~e me|unarodnu pozornost na pobolj{anje relacija sa Slovenijom, Hrvatskom ~ak i Crnom Gorom, ali istovremeno sa dr`avama proiza{lim iz biv{e Jugoslavije odr`ava zabrinjavaju}i pravni aktivizam. General Jovan Divjak, srpski oficir, koji se je stavio u rang branitelja multietni~ke Bosne i Hercegovine, ~eka od 3. marta, da se neki austrijski sudac izjasni po pitanju njegovog izru~enja Beogradu po pitanju ratnog zlo~ina. To je identi~na repeticija bezuspje{nog poku{aja izru~enja biv{eg potpredsjednika Bosne i Hercegovine, Ejupa Gani}a, pro{le godine u Londonu. Sudija koji je odbio srbijanski zahtjev kvalificirao ga je politi~kim iskori{tavanjem pravde. Postoje i drugi primjeri sumnjivog posezanja pravde: 2007. bo{nja~ki oficir, ove godine, hrvatski branitelj Vukovara i u najskorije vrijeme doktorica Vesna Bosanac, direktorica vukovarske bolnice, priznata profesionalka, osumnji~ena je da je zanemarivala srpske ranjenike; i najzad, jedna srbijanska li~nost, Nata{a Kandi}, poznata militantkinja za ljudska prava, pod prijetnjom je krivi~nog gonjenja jer je razotkrila traljavost beogradskog Suda.

Mladi SDP-a: Politi~ka akademija
Forum mladih SDP-a BiH u saradnji s Fondacijom „Friedrich Ebert Stiftung“ organizirao je u Sarajevu Politi~ku {kolu s ciljem da mlade ljude informira o osnovama politi~kog djelovanja, ure|enju BiH, te o drugim politi~kim procesima. Predava~i su bili ~lanovi SDP-a koji imaju zna~ajno iskustvo u politi~kom `ivotu: Svetozar Pudari}, Damir Had`i}, Mira Ljubijanki}, Emir Suljagi}, Kemal Beganovi}, Miroslav @ivanovi}, Besima Bori}, prenosi Fena. Skup je otvorio predsjednik SDP-a Zlatko Lagumd`ija i s u~esnicima razgovarao o va`nosti njihovog anga`mana, kao i zna~aju koji imaju za SDP.

O Jeremi}u i Dodiku
Glede Bosne i Hercegovine, Srbija besprekidno nagla{ava da je privr`ena, kako to stoji u Dejtonskom sporazumu, po{tivanju integriteta i samostalnosti Bosne i Hercegovine. U stvarnosti, ona bezuslovno podr`ava vo|e Republike Srpske koji uporno odbijaju neophodno potrebne revizije institucija i koji ne kriju svoju `elju ka secesiji. Najvi{e srbijanske vo|e, kao ministar vanjskih poslova Vuk Jeremi}, obasipaju pohvalama predsjednika RS-a, koji sa druge strane neprestano napada visokog predstavnika Ujedinjenih nacija u BiH Valentina Inzka. Nedavni sastanak vlada Srbije i Republike Srpske je znak da postoji jaka volja ka fuziji politika Beograda i Banje Luke {to je jo{ jedan korak naprijed ka usagla{enom razjedinjenju Bosne i

Nastavak rata
Nao~igled ovog pravnog bijesa i sa ciljem ponovnog pisanja istorije, koriste}i se diskvalifikacijom odre|enih boraca, izjedna~ivanjem odgovornosti i zlo~ina, i pritiskom na sve one koji donose dokaze. Ovaj nastavak rata preko pravnih puteva onemogu}ava klimu povjerenja i normalnih odnosa izme|u susjednih dr`ava... Potpisnici ovog pisma, tra`e od Vas, gospodine ministre, da francuske vlasti u~ine sve {to je u njihovoj mo}i i ubrzaju povratak generala Jovana Divjaka u Sarajevo, opranog od svih optu`bi: Mi Vas molimo tako|er da podsjetite predsjednika Tadi}a na sve obaveze koje stoje pred njegovom zemljom prije negoli pristupi pregovorima o priklju~enju. Trebali bismo oti}i jo{ malo dalje, i

[etnja za mir u Tuzli
U okviru projekta “Odmor od rata – izgradnja mira” koji se realizuje poslje, dnjih petnaest godina u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, ju~er je u Tuzli organizovana akcija pod nazivom “[etnja za mir” S ci. ljem izgradnje i ja~anja mira i tolerancije, akcija je, pored Tuzle, realizovana i u Srebrenici, Gornjem Vakufu – Uskoplju, ali i u hrvatskom gradu Vukovaru i srbijanskom Somboru. Amir Jaganjac, jedan od u~esnika akcije, kazao je da je prvobitni cilj projekta bio da se djeca odmore od ratnih zbivanja. - Ideja je bila da se u svim pomenutim gradovima u isto vrijeme po{alje jasan signal da je mir jedini pravi i ispravan put za bolju zajedni~ku budu}nost cijelog regiona, kazao je Jaganjac. S. K.

Sutra...

...Slovo o prijatelju

WikiLeaks objavio podatke za vrijeme butmirskih pregovora

Rusiji odgovaralo da se ni{ta ne dogovori
O ulozi me|unarodne zajednice spram BiH ponovo pi{e WikiLeaks. Ovaj put o zakulisnimpritiscimaRusije na Republiku Srpsku za vrijeme butmirskih pregovora. WikiLeaks pi{e da je Rusija u~inila sve da pregovori propadnu, te statusom kvo u Bosni i Hercegovini zadr`ala utjecaj na Balkanu i me|unarodnoj sceni. Kako objavljuje WikiLeaks, ameri~ki ambasador u Rusiji John Beyrle upozorio je ameri~ku administraciju kako Vlada Rusije ne podr`ava butmirski paket i tvrdi da je ta inicijativa izazvala da Hrvati i RS tra`e vi{e entitetskih prava. Navodi se i da su ruski stru~njaci koji umanjuju utjecaj ruske vlade na RS upoznali SAD sa stvarnim anga`manom Rusije u odnosima s premijerom RS-a Miloradom Dodikom. Zvani~nici Vlade Rusije brane Dodika, ali su nevoljni da primjene na njega bilo kakav ustupak, pi{e Beyrle. Spominje se i noviruskipredstavnik u UO PIK-a PjotrIvantsov koji je, navodno, optu`io SAD i EU da su “butmirskim paketom” potkopali dogovore. Izme|u ostalog, navode se i saznanja da je Rusijabilaskepti~na kada je rije~ o ~lanstvu na{e zemlje u EU i NATO-u jer bi, u protivnom, kako je istaknuto, to moglo dovesti do izvjesnih barijera s Rusijom, prenosi FTV.

8

REPORTA@A

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Tre}i oldtimer festival u Fojnici okupio
Stari i mladi voza~i, voza~ice, ~lanovi njihovih obitelji i prijateljice i prijatelji dolaze u Fojnicu odu{evljeni prvim susretom s njezinim ljepotama, a na poziv i u organizaciji ovda{njega, vrlo aktivnoga automobilskoga kluba, koji tako okuplja voza~e i vlasnike davno zaboravljenih oldtimera
Evo, ve} tre}i put zaredom, ba{ kada s Vranice puhne prvi svje` vjetar i uskovitla prvo ranojesensko li{}e po staroj fojni~koj ~ar{iji, ovaj grad pohodi neobi~na dru`ina; dio iz na{ih, a dio iz drugih zemalja i gradova. Stari i mladi voza~i, voza~ice, ~lanovi njihovih obitelji i prijateljice i prijatelji dolaze u Fojnicu odu{evljeni prvim susretom s njezinim ljepotama, evo ve} tre}u godinu, a na poziv i u organizaciji ovda{njega, vrlo aktivnoga automobilskoga kluba, koji tako okuplja voza~e i vlasnike davno zaboravljenih oldtimera, koje nipo{to ne smijem nazvati starima, niti njih niti njihove voza~e, jer su i jedni i drugi o~uvani do najmanje potankosti: ljubav koju oni posve}uju svojim ljubimcima ravna je samo onoj koja se posve}uje djeci ili ljubavima `ivota. ja bavljenja automobilima u toj staroj mostarskoj obitelji, jer Vladin otac bio je prvi slu`beni voza~ u gradu u kojemu se vazda cijenio dobar auto; svi Dugand`i}i voljeli su citroene, i tri ajkule koje su ve} bile oldtimeri kada je po~eo rat, izgorjele su u Vladinoj gara`i. Sada po cijelom svijetu tra`i sli~ne, ali one koje je imao nikada ne}e pre`aliti. Bio je te{ko ranjen u ratu, i to nikada ne spominje, ali ajkule su mu uvijek na pameti. Dva autokluba stigla su iz Ma|arske, vi{e njih iz Hrvatske: iz Dubrovnika, Splita, Zagreba, Sinja, Samobora... Iz BiH su dva autokluba do{la iz Mostara i zapadne Hercegovine (Posu{je, Grude, [iroki), i oni su sve vrijeme bili u klupskim dresovima, dok su Mostarciovdjestariznanci, predvo|eni bra~nim trokutom, Katicom, Muharemom i k}erkom im Majom Omanovi}, na koju su prenijeli ljubav prema VW bubama, pa je Maja i nagra|ena u svojoj kategoriji. Iznimno, iznimno draga i vesela obitelj, osobito Katica (progla{ena prvom damom festivala), uvijek raspolo`ena za smijeh i ples, a Muharem onako ispotiha, po mostarski podbada sve okolo sebe, a ~ini se ozbiljan s lulom i {e{irom. Zapravo, on je prava faca; usred vo`nje buba mu se zaustavila, a bio je srednji u koloni. Odmah se oko njega stvorili sveznalci, stari mehani~ari pripravni na otklanjanje svakoga mogu}ega kvara, ovi {to ne znaju na{ jezikpokazuju mu da digne poklopac, pustio njih Muharem da se malo mu~e, a onda jednostavno upitao: - Ljudi, gdje vam je prva benzinska, nestalo mi goriva!

Tri generacije voza~a

Od bjuika do fi}e
Ljepotana je raznih, od bjuika iz 1928. godine, {to ga ovdje tre}i put dovozi fini gospodin Rudolf Adamek, iz Budimpe{te, pa do fi}e iz 1965, mercedesa raznih godi{ta iz dalmatinske zagore, prelijepe karavele iz Sarajeva, {kode iz ranih pedesetih, folcika kakvih ho}ete, onda onih ameri~kih grdosija kakve je vozio James Dean ili Elvis Presley, ajkula kakve je vozio i izlu|ivao Alain Delone, fijata, ferarija, lambor|inija iz vremena Gine Lollobrigide, opela, prastarih BMW-a, mustanga, renola, peugeota, citroena, zapravo ih je puno za pobrojiti... Ovog potonjeg predstavio je Vlado Dugand`i} iz Mostara, jedino mu je taj iza ovoga rata preostao, a duga je tradici-

REGIJA I EUROPA Tek ovdje ustanovih da u mnogim na{im mjestima postoje ovakvi klubovi i da su sudionici sli~nih festivala po cijeloj regiji i Europi. No, obavezno dolaze u Fojnicu, jer je ovaj srednjobosanski gradi} idealan za ovako aktivno okupljanje
Zapravo, na jedino gradsko parkirali{te, {to vo`njom u istima, {to na prikolicama, iskrcana je i parkirana cijela povijest autoindustrije svijeta i regije. Naravno da je tako rijetka pojava privukla mnogo ljudi, napose djece. Voza~i su dopu{tali fotografiranje pokraj auta, ponetko je pu{tao djecu i za volan, a svi su uzdisali i raspitivali se za cijenupojedinihauta, ali im nitko nije znao odgovoriti, jer ona niti nemaju cijenu, ba{ kako je ne bi trebala imati niti jedna iskrena ljubav.

Nagrade
Najte`om posadom progla{ena je posada Ma|arske, Bella; najsimpati~nije vozilo i najru`nijega voza~a `iri je na{ao u bra}i Zorana i Neke Bo{njaka; najveselijom ekipom progla{eni su Spli}ani, najbrojnijom zapadni Hercegovci, ali i najzahtjevnijom!; najstariji voza~ bio je Muharem s lulom i {e{irom, Rudolfov bjuik bio je najstariji auto, a `ena mu Katica najbolja voza~ica. Stru~nih nagrada po kategorijama bilo je tridesetak. Tu ris ti~ki po sle ni ci Foj ni ce, ali i pred sta vni ci slu`be ne vlas ti, tre ba li bi, a po se bno na kon ove tre}e sre}e sa ovim ri jet kim fes ti va lom, na po kon shva ti ti ka ko to ni je sa mo obi~no vo zi ka nje i fe {ta nje. To se da pre tvo ri ti u is tin ski do ga|aj, vrlo va`an za tu ris ti~ku pro mo ci ju gra di}a ko je osim u tu ri zmu, ni u ~emu dru gom ne ma bu du}nos ti. Or ga ni za to ru sva ka ~ast na ova ko ori gi nal noj i ra ri te tnoj pro mo ci ji svo je ga gra da, a ka za li su mi da je izlet na re dne go di ne na Po go re li ci. Pa tko do~eka da se uspe nje....

Tradicija...
Tek ovdje ustanovih da u mnogim na{im mjestima postoje ovakvi klubovi i da su sudionici sli~nih festivala po cijeloj regiji i Europi. No, obavezno dolaze u Fojnicu, jer je ovaj srednjobosanski gradi} idealan za ovako aktivno okupljanje. Jer, kako svi sudionici ka`u, drugdje se festivali odr`avaju po metropolama, a to zna~i jednu vo`nju sredi{tem grada, odlazak u

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 11. septembar 2011.

REPORTA@A

9

posjetitelje iz cijelog regiona
hotel, i – gotovo. Zato vole dolaziti u ovu bajkovitu sredinu, ma kako joj ceste lo{e bile, jer svake godine odlaze na drugu destinaciju, ili pak vi{e njih, voze se kroz sela uz rijeke i {ume, susre}u sa radoznalim ljudima koji im ma{u uz cestu, svi najedanput postaju velika internacionalna ekipa, kao da se oduvijek poznaju. Tu su i Zeni~ani i Kiselja~ani. Sarajlije ne opra{taju klubu sa Ilid`e to {to se prijavio posebno, jer da nije, mogli su dobiti nagradu kao najbrojnija posada, no Ilid`anci ne bendaju. Uto sko~e i Spli}ani, napadnuv{i voza~a iz Sinja, jer ba{ im je on falio da pobijede zapadne Hercegovce, no ~ovik je mirno reka: - Aj, nos’ vas lipi |ava, Split je uvik bio Split, a Sini-Sinj. Prije bi proda Gospu Sinjsku vego bija u va{en timu! Sarajevo, dakako, ima dugu tradiciju autokluba{tva, i ovdje su se predstavili monografijom svojega kluba (Svaka ~ast, nisam vidio da to jo{ netko ima u nas!), te prekrasnim primjercima vozila od kojih je jedno samo godinu mla|e od Rudolfova bjuika. Prva ve~er trodnevnog trajanja festivala uvijek je najveselija, jer je to ve~er do~eka, i doma}inom su joj bili vlasnici vile Iris u Fojnici, agencije Vran-kamen, nazvanoj po povijesnom toponimu na zapadnim stranama Vranice, i s fe{tom se gotovo osvanulo, premda je strogi sudac natjecanja Ramiz Bakija ocjenjivanje po kategorijama i sposobnost voza~a te o~uvanu izvornu originalnost auta, zakazao za pol jedanaest, kada }e se na prostor tr`nice, koja je samo jednom tjedno tako puna, srijedom kada je pazarni dan, i jo{ jednom godi{nje, kada je ovaj festival. No, voza~i su mu dohakali ne pu{taju}i ga na spavanje, pa su Spli}ani(a to je, {to se humorati~e, doista vra`ja ekipa; nose retro-garderobu, sve go moreplovac, svaki oplovio svijet barem po jednom i

a i njihovih ljubimaca
Gosti iz Londona
Najudaljeniji voza~i bili su bra~ni par Roger i Bla`enka Hudson, stigli su iz Londona, voze {ezdesetogodi{njega legendarnog AC-a, godinama su htjeli kupiti taj auto, samo su ih ~etiri proizvedena te godine, jer je tvrtka propala zbog rata, a obitelj koja je htjela prodati godinama ih je ispitivala o njihovom odnosu prema autu, te {to i kako kane s njim, kao da daju dijete na usvajanje! Roger je London~anin, a Bla`enka – Fojni~anka. Trogran~i}ka...

svaki ima neki {tosni {e{ir, obavezne sijede brkove i repi}!) kazali oko ~etiri ujutro, kada je dobrom i zate~enom Ramizu ve} svega bilo preko glave: - Ma, kako smi{ sidit i pit do ovi doba, a ujutro si ka ono sudac! Poseban do`ivljaj prire|en je gostima organiziranim odlaskom na Proko{ko jezero, gdje je Branko Stani} Krepo organizirao izvanredan ru~ak i fe{tu. Auti su ostavljeni u selu Prokos, u podno`ju, na u{}u rijeke Borovnice u Jezernicu, pa se skupilo cijelo selo lokalnih zajebanata, od kojih je jedan po{teno primijetio:

Izlet na Proko{ko jezero
- Ma, dobri su ba ovi auti, ali osim njihdesetak, u nas u Prokosu je svako drugo auto starije. Sve stojadin, golf kec i dvica, moj fi}o stariji od mene, a ja u pemziji; samo da im je metnit auspuhe i malo ih oprat, mogli bismo i mi u kolonu! Naravno da je Proko{ko jezero, s onim neponovljivim ambijen-

tom vode, koliba, stada, pe~enoga, kuhanoga janjca i raznih gula{a, te smje{taj po balama slane bio vizualni i gastronomski {ok za ove ljude. Doista su bili fascinirani ovim izletom. Sljede}ega dana, a nakon jo{ jedne neprospavane no}i, za {to je kriv {ator kojega je Krepo podigao s ekipom u centru grada, i pod kojim je tre{tala sva muzika ovoga svijeta, a ku{ali se lokalni specijaliteti, tipa maglice, ke{ke, poga~ice, a voza~i se odjenuli u vrlo ma{tovita odijela, pa se plesalo do zore. Stari mornari i neki purgeri ba{ i nisu bili odu{evljeni narodnjacima, sevdahom jesu bili, pa sam ih poveo do obli`njeg puba, gdje su dva ovda{nja momka pra{ili rok u`ivo, i gdje se obi~no skuplja fojni~ka urbana gerila mla|e generacije. Purger me pita: pa s ~im Bosna ima problem, ja bih sutra iz Zagreba preselio amo? Te{ko pitanje za pet ujutro, rekoh...
Dragan MARIJANOVI]

10

CRNA HRONIKA
Dr`avljanin SAD-a R. W. C. prijavio je u petak slu`benicima Prve sarajevske PU da je istog dana, oko tri sata, u Ulici mar{ala Tita, preko puta zgrade Predsjedni{tva BiH, oplja~kan. Prema njegovoj izjavi, nepoznati napada~ mu je, prijete}i no`em, oteo odre|enu svotu novca. O doga|aju je obavije{ten kantonalni tu`ilac, a policijski slu`benici rade na identifikaciji i pronalasku izvr{ilaca.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Dr`avljanin SAD-a oplja~kan u Titovoj ulici

Fiatom usmrtio pje{aka

Nermin H. (39) poginuo je preksino} u saobra}ajnoj nesre}i u Bugojnu kada ga je fiatom puntom udario Nihad M. (25) iz Donjeg Vakufa, javila je Srna. Nesre}a se dogodila u Ulici ko`arska dva sata poslije pono}i. Uvi|aj na mjestu doga|aja izvr{ili su de`urni tu`ilac i slu`benici bugojanske policije, koji rade na rasvjetljavanju svih okolnosti koje su dovele do ove nesre}e.

Izre~ena presuda za {verc cigareta iz BiH

^etvero povrije|enih u udesu kod Kalesije

Uslovna kazna
hrvatskom dr`avljaninu
Milan Preradovi} priznao da je kupovao cigarete u na{oj zemlji, a potom ih krijum~ario u Hrvatsku
Hrvatski dr`avljanin Milan Preradovi} (59), ro|en u Dvoru na Uni, nastanjen u Hrvatskoj Kostajnici, presudom Suda BiH, zbog {verca cigareta iz BiH u Hrvatsku, osu|en je na uslovnu kaznu od osam mjeseci zatvora, koja ne}e biti izvr{ena ako u roku od dvije godine ne po~ini novo krivi~no djelo. Presudu je, nakon razmatranja sporazuma koji je Preradovi} potpisao sa dr`avnim Tu`ila{tvom, izrekao sudija Mirsad Strika. Istom presudom od Preradovi}a je oduzeta krijum~arena roba, odnosno 30-ak {teka cigareta, pasat kori{ten prilikom {verca i mobiteli. Preradovi} je, podsje}amo, sredinom avgusta negirao krivnju za krijum~arenje, ali je ubrzo sklopio nagodbu. On je, naime, u kona~nici priznao, da se od marta do juna bavio {vercom cigareta iz BiH u Hrvatsku, i to tako {to je cigarete kupovao u Bosanskoj Kostajnici, te prevozio preko granice. Preradovi} je uhva}en 1. juna na grani~nom prelazu Dobrljin kada je u pasatu poku{ao da prokrijum~ari 31 {tekucigareta. Tada su pripadni-

Mjesto udesa: Povrije|eni prevezeni u UKC Tuzla

Cigarete zaplijenjene u pretresima izvr{enim po~etkom juna

ci Grani~ne policije cigarete prona{li ispod poda pasata, izme|u rezervoara za gorivo i branika te su o pronalasku robe obavije{teni tu`ilac Tu`ila{tva BiH i sudija za prethodni postupak Suda BiH, po ~ijem nalogu je pretresena ku}a Milanovog sina u Kostajnici (BiH), gdje su na|ene 24 {teke ronhilla i {est {teka clasica, ali i dvije prodavnice, ku}e i prate}i objekti u vlasni{tvu K. D. Tu je nakon pretresa na|eno i oduzeto 3.018 kutija cigareta ronhilla, walter wolfa, eva slimsa, bonda, partnera bez markice, te 21 metak i ru~na bomba, kao i odre|ena svota novca. L. S.

Policajac u kriti~nom stanju
Pored Damira Spahi}a, koji se pe`oom vra}ao sa posla, povrije|eni su voza~ i putnici iz oktavije Mirza Palo{, te njegovi roditelji Ramiz i Izeta
U saobra}ajnoj nesre}i koja se ju~er ujutro dogodila na magistralnom Tuzla - Zvornik, u kalesijskom naselju Dubnica, ~eti ri oso be su po vri je|ene, a jedna od njih je u kriti~nom stanju. Povrije|eni su kolima Hitne pomo}i prevezeni u Dom zdravlja u Kalesiji, a potom na Univerzitetsko-klini~ki centar Tuzla. U nesre}i su u~estvovali Damir Spahi}, koji je upravljao pe`oom 406, i Mirza Palo{, koji je vozio {kodu oktaviju. Prema neslu`benim informacijama, do nesre}e je, najvjerovatnije, do{lo kada je Spa hi}, ina~e po li ca jac u Zvorniku, vra}aju}i sa posla u mjesto ^aklovi}i kod Tuzle, izgubio kontrolu nad vozilom, te pre{ao u lijevu traku. U tom trenutku iz suprotnog smjera nai{ao je Palo{, koji je, uprkos poku{aju da izbje gne ne sre}u, di rek tno udario u pe`o. Pored voza~a Mirze Palo{a, u oktaviji su se nalazili i njegov otac Ramiz i majka Izeta. U oba auta su se aktivirali zra~ni jastuci, ali i pored te ~injenice, najte`e povrede u ovoj nesre}i je zadobio policajac, voza~ pe`oa, koji je udario glavom. Uvi|aj na mjestu nesre}e su obavili slu`benici Policijske uprave Kalesija, a o doga|aju je obavije{ten i de`urni kantonalni tu`ilac. S. K.

Nastavljeno su|enje za iznudu od suvlasnika firme Art Zone

Tu`ila{tvo okon~alo dokazni postupak
Saslu{anjem sudskog vje{taka Samira Babi}a, uposlenika FUP-a, kantonalni tu`ilac ]azim Hasanspahi} zavr{io je sa izno{enjem dokaza protiv Senada Kobili}a, Klausa Meki}a, Nedima ]ehaje i Mirze Hati}a, optu`enih za iznudu 5.000 maraka od Rajka Bogdanovi}a, suvlasnika firme Art zone. Tokom saslu{anja u Op}inskom sudu Sarajevo Babi} je rekao da je vje{ta~io telefone koji su tokom istrage oduzeti od Kobili}a, Meki}a i ]ehaje. Prema njegovim rije~ima, predmet vje{ta~enja su bili i podaci koji su prona|eni u Kobili}evom mobitelu, a koje je optu`eni skinuo sa internet-portala. - Rije~ je o podacima u PDF formatu, a me|u njima je i rasprava sa internet-foruma o tekstu pod naslovom "Senad Kobili} - pucnjava u centru Sarajeva", te izjavama nekoliko desetina foruma{a datih u 2007", objasnio je Babi}. Kobili}ev advokat Rusmir Karkin je kazao da se protivi izno{enju ovog dijela vje{takovog nalaza i mi{ljenja, jer nema veze sa sudskim postupkom. Osim ovog podatka, Babi} je iznio i onaj da su u ]ehajinom mobitelu na|eni brojevi telefona Senada Kobili}a. Tu`ilac Hasanspahi} je nakon toga pro~itao dijelove vje{takovog nalaza u kojem se navode datumi kontakata koje su optu`eni ostvarivali u periodu kada je, prema optu`nici, po~injena iznuda, a Babi} je potvrdio da su u SMS porukama ~esto spominjani razli~iti iznosi novca. Babi} je, tako|e, potvrdio izjavu Meki}evog advokata Muhidina Kape da u mobitelu njegovog klijenta nisu prona|eni kontakti od Mirze Hati}a i Nedima ]ehaje. Kobili} i Meki} su optu`eni da su dug od 300 KM, koliko je Bogdanovi} trebao vratiti Meki}u, u kona~nici uve}ali na iznos od 5.000 KM. Dk. O.

Na osnovu ~lana 155. stav 4. ta~ka d. Zakona o Osnovnoj {koli (Sl. glasnik USK-a, broj 5 od 5. 5. 2004. godine), te ~lana 6. Pravilnika o radu JU O[ Liskovac, broj 610-52/02, [kolski odbor JU Osnovne {kole Liskovac na svojoj 23. sjednici, odr`anoj 26. 8. 2011. godine, donio je odluku kojom raspisuje

za upra`njeno radno mjesto 1. Pomo}ni radnik ................................................................................1 izvr{ilac na neodre|eno radno vrijeme Uslovi: Zavr{ena osnovna {kola sa ili bez radnog iskustva. Kandidati uz prijavu trebaju dostaviti i sljede}u dokumentaciju: 1. Svjedo~anstvo o zavr{enom osmom razredu 2. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih 3. Uvjerenje o dr`avljanstvu Oglas ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave sa potrebnom dokumentacijom slati na adresu {kole: JU Osnovna {kola Liskovac, Liskovac bb, 77 227 Pe}igrad.

OGLAS

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

CRNA HRONIKA
Pet osoba lak{e je povrije|eno u sudaru koji se ju~er dogodio u Ulici Safeta Had`i}a, u sarajevskom naselju Aneks. Kako nam je potvr|eno iz MUPa KS-a, tom prilikom do{lo je do sudara pasata, kojim je upravljao [. R, i golfa, za ~ijim se upravlja~em nalazio E. \. Osim voza~a oba vozila, povrede su zadobila i tri putnika iz pasata, te je svima pomo} ukazana na KUMu KCUS-a. L. S.

11

U sudaru pet lak{e povrije|enih

Tu~a u {koli

Maloljetnog u~enika Srednje {kole poljoprivrede, prehrane, veterine i uslu`nih djelatnosti na Drveniji, S. B. (1995) iz Sarajeva, u petak je napao u~enik iste {kole, tako|er maloljetni Z. S. (1994) te mu nanio te{ku povredu. Prema policijskom saop}enju, S. B. je slomljena nosna kost, a pomo} mu je ukazana u KUM-u bolnice Ko{evo. Policija radi na dokumentovanju doga|aja.

Foto: Sarajevo-x.com

Svezali za{titare, pokupili kase i odvezli se vozilom banke
askirani i naoru`ani napada~i preksino} su u Banjoj Luci oplja~kali poslovnicu UniCredit banke i prodavnicu Delta Maxi te, prema nepotvr|enim informacijama, iz oba objekta odnijeli oko 20.000 maraka.

PREKSINO] U BANJOJ LUCI

Razbojni{tva u UniCredit banci i prodavnici Delta Maxi

M

Nakon {to su savladali radnike obezbje|enja, plja~ka{i prona{li dvije manje, priru~ne kase i klju~eve citroena C4, kojim su pobjegli
naoru`ani automatskom pu{kom i pi{toljem, upali su u banku oko 22.30 sati, dakle nekoliko sati nakon {to je poslovnica zatvorena za klijente. Kako su u{li, ju~er nismo uspjeli saznati, ali potvr|eno nam je da su savladali dvojicu za{titara. Potom su ih svezali, a onda po~elipreturatistvari po poslovnici. Dvije manje kase, koje su i odnijeli sa sobom, navodno su prona{li ispod pulta. Pored toga, pokupili su i klju~eve citroena C4, slu`benog automobila banke, koji je bio parkiran nedaleko od poslovnice, te se tim vozilom odvezli u nepoznatom pravcu. Policiju je, kako se moglo ~uti, o razbojni{tvu obavijestio jedan od radnika obezbje|enja, koji se nekako uspio odvezati.

Pu{ka i pi{tolj
Plja~ka{i filijale UniCredit banke, koja se nalazi Ulici Marije Bursa}, u strogom centru Banje Luke, kako nam je potvr|eno iz CJB-a Banja Luka, savladali su za{titare i odnijeli dvije manje, priru~ne kase, a potom se odvezli slu`benim vozilom banke. Kako saznajemo, razbojnici,

Odneseno 13.000 KM
Osim banke u Banjoj Luci, preksino} je oplja~kana i prodavnica Delta Maxi, koja se nalazi u Ulici Josifa Pan~i}a, u naselju Star~evica. Maskirani razbojnik, prijete}i pi{toljem, od radnika ove trgovine oteo je oko 13.000 KM, a potom pobjegao sa plijenom.

Saslu{anja
Tokom uvi|aja u banci, koji su obavili de`urni tu`ilac banjalu~kog Okru`nog tu`ila{tva i pripadnici Sektora krim-policije, prikupljeni su tragovi koji }e biti

poslani na vje{ta~enje. Odmah nakon dojave o plja~ki, zapo~ela je potraga za razbojnicima i ukradenim vozilom banke, te novcem. Ina~e, iz policije i Tu`ila{tva ju~er nam nisu znali re}i o kojoj se svoti novca radi, ali nezvani~no se moglo ~uti da je u pitanju nekoliko hiljada maraka. Tako|er, moglo se ~uti i to da u plja~ki nisu u~estvovale dvije, kako je glasila prva informacija, ve} tri naoru`ane osobe. Tokom subote na saslu{anje je privedeno nekoliko osoba koje bi mogle imati informacije o plja~ki i po~iniocima, ali osumnji~enih me|u njima nije bilo.
L. S.

Nakon hap{enja osumnji~enih za uzgoj marihuane u Hutovom blatu

Zenica

Bo{kovi}i pu{teni da se brane sa slobode

Tu`iteljica nije mogla govoriti da li se u vezu sa uzgojem indijske konoplje dovode jo{ neke osobe

Prona|ene i biljke indijske konoplje

Oduzeto 1,6 kg marihuane
Pripadnici Policijske stanice Zenica dostavi}e Kantonalnom tu`ila{tvu Zeni~ko-dobojskog kantona izvje{taj protiv Mirnesa Hod`i}a (1976) i Neboj{e Suvalja (1979), koji se sumnji~e za neovla{tenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga. Pored toga, Hod`i}u slijedi i prijava za nedozvoljeno dr`anje oru`ja ili eksplozivnih materija. Naime, policija je u petak u zeni~koj Ulici branilaca Bosne, prilikom legitimisanja osumnji~enih, kod Suvalja prona{la 55 grama marihuane. Nakon toga, po naredbi sudije za prethodni postupak Op}inskog suda Zenica, izvr{en je pretres ku}e i pomo}nih objekata u vlasni{tvu Hod`i}a, koje se nalaze u mjestuGornjaGra~anica, op}inaZenica. U ku}i, kako je saop{teno iz policije, prona|eni su 1.622 grama marihuane i sedam stabljika indijske konoplje, visine od 50 do 180 cm. Mi. D.

Uklanjanjem zasada sprije~ena proizvodnja dvije tone marihuane

U akciji kori{teni i policijski ~amci

Bra}a Sre}ko, Oliver i Nikica te njihov ro|ak Nikola Bo{kovi}, osumnji~eni da su u Parku prirode Hutovo blato uzgajali indijsku konoplju, ju~er su, nakon saslu{anja u Kantonalnom tu`ila{tvu HNKa, pu{teni na slobodu. "Oni su dali svoje odbrane, a istraga je nastavljena", potvrdila nam je de`urna tu`iteljica Eldina Biuk, nagla{avaju}i da vi{e detalja ne mo`e otkri-

ti radi tajnosti istrage. Tako nam nije mogla odgovoriti ni na pitanje da li se sa uzgojem ogromnih koli~ina indijske konoplje, ~ijim je uklanjanjem sprije~ena proizvodnja dvije tone marihuane, dovode jo{ neke osobe, {to se moglo ~uti iz vi{e izvora uklju~enih u istragu ovog slu~aja. Kao {to je poznato, pripadnici FUP-a tokom srijede i ~etvrtka su u Hutovom blatu otkri-

li i uklonili 13 planta`a indijske konoplje, a prilikom pretresa osumnji~enih i njihove imovine prona|ena su dva motorna ~amca, automatska i poluautomatska pu{ka, tri lova~ke pu{ke, pi{tolj, ru~na bomba, te 200 grama eksploziva, municije, kao i digitalna vaga. Sve zaplijenjene stabljike i oduzeti dokazi transportovani su u Centar za forenzi~ku i informati~ku podr{ku FUP-a ra-

di vje{ta~enja. Koliko je stabljika uklonjeno, ni ju~er nije bilo ta~no poznato, ali zasigurno se radi o hiljadama. Naime, tokom prvog dana samo sa jedne od 13 planta`a posje~eno je 1.300 biljaka prosje~ne visine oko dva metra. U velikoj akciji FUP-a u~estvovalo je 15 policijskih timova, a prilikom pretrage kori{teni su ~amci i helikopter.
L. S.

12

REGION

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

VIJESTI

Vlada Srbije uputila apel UN-u, EU i NATO-u

Sprije~iti primjenu sile

na sjeveru Kosova
Spomenik Milo{evi}u
Za sedam dana prikupljeno je oko 2.000 potpisa za podizanje spomenika Slobodanu Milo{evi}u u Prokuplju, kazao je Ratko Ze~evi}, prenio je ju~er B92. Ze~evi} je kraj pulta u centru grada gdje se skupljaju potpisi naglasio da ova gra|anska inicijativa traje ve} sedam dana, kao i da o~ekuje da }e vrlo brzo biti prikupljene 4.000 potpisa gra|ana koliko je po Zakonu o lokalnoj samoupravi dovoljno da ova inicijativa do|e na dnevni red lokalnog parlamenta. Spomenik }e biti podignut u podno`ju brda Hisar, kod spomenika poginulim borcima u Drugom svjetskom ratu, kazao je Ze~evi}. Gra|anska inicijativa je pokrenuta poslije prijedloga odbornika Socijalisti~ke partije Srbije Miroljuba \or|evi}a.

Vlada je najo{trije osudila izjave predstavnika organa vlasti u Pri{tini, kojima se najavljuje primjena sile na sjeveru Kosova 16. septembra, saop}eno je ju~er
Vlada Srbije pozvala je Ujedinjene nacije, Evropsku uniju i NATO da preduzmu odgovaraju}e mjere u skladu sa svojom nadle`no{}u, otklone prijetnju predstavnika vlasti u Pri{tini nasiljem i obezbijede uslove za nastavak dijaloga, stoji u saop}enju upu}enom ju~er iz Vlade Republike Srbije.

Kontrola prelaza
- Vlada je najo{trije osudila izjave predstavnika privremenih organa vlasti u Pri{tini, kojima se najavljuje primjena sile na sjeveru Kosova 16. septembra, na na~in kako je to u~injeno 25. jula ove godine. Najava jednostranih i nasilnih akata predstavlja prijetnju bezbjednosti cijelog regiona i ugro`ava nastavak dijaloga i implementacije postignutih, statusno neutralnih dogovora, navodi se u saop{tenju Kancelarije za saradnju sa medijima Vlade Srbije. Vlada Srbije ukazuje da odgovornost za posljedice eventualne primjene nasilnih i jednostranih koraka snose Pri{tina i me|unarodne institucije koje imaju mandat da obezbje|uju mir i bezbjednost na Kosovu. Kosovski premijer Ha{im Ta~i najavio je da }e poslije 15. septembra kontrolu prelaza na sjeveru Kosova preuzeti kosovska policija i carina. Nakon nasilja na sjeveru Kosova koje je izbilo poslije poku{aja Pri{tine da na dva sporna prelaza postavi kosovske carinike i policajce, Beo grad i Pri {ti na su u

Dijalog umjesto diktata
Predsjednik Skup{tine Vojvodine [andor Egere{i rekao je da se problem izme|u Srbije i Vojvodine, koji je nas tao zbog izos tav lja nja pi ta nja vra}anja pokrajinske imovine iz prijedloga zakona o javnoj svojini, ne mo`e rije{iti diktatom, ve} dijalogom Beograda i Novog Sada. - Izlaz za pitanje vra}anja neke imovine Vojvodini, ali i druge osjetljive teme mogu se rije{iti jedino dijalogom, a ne diktatom Beograda. Jer, to {to tra`imo da se unese u prijedlog zakona o javnoj svojini nije protiv dr`ave Srbije, ve} naprotiv, u interesu i pokrajine i republike, rekao je Egere{i za Dnevnik. On je dodao da bi u smislu evropskih integracija bio veliki korak unazad ukoliko Skup{tina Srbije ne prihvati vojvo|anske amandmane na pomenuti zakon. Na zahtjev Vlade AP Vojvodine sutra }e biti odr`ano vanredno zasjedanje pokrajinskog parlamenta, a jedina tema poslani~kih diskusija bi}e amandmani na prijedlog zakona o javnoj svojini.

Sjever Kosova u julu ove godine: Nasilje nakon zauzimanja grani~nih prelaza

Zakon i red
Zamjenik predsjednika kosovske Vlade Hajredin Ku}i izjavio je povodom Faithove izjave da su sjeveru Kosova potrebni red i zakon, a ne ovla{tenja koja prelaze granice Ahtisarijevog plana. On smatra da su se u „dijelovima gdje je primijenjen Ahtisarijev plan Srbi dobrovoljno integrisali i danas se osje}aju dobro’’. Bruxellesu 2. septembra postigli dogovor o carinskom pe~atu, ali nije bilo rije~i o tome ko }e kontrolisati prelaze, javlja Tanjug. [ef Me|unarodne civilne kancelarije na Kosovu Peter Faith smatra da bi rje{enje za sjever Kosova mogla da bude autonomija sli~na onoj kakvu ima Katalonija u [paniji. Faith je, kako pi{e EU.Observer, objasnio da je najbolji model za trajno rje{enje Ahtisarijev plan plus, kojim se daje autonomija sjevernom Kosovu po pitanjima kao {to su obrazovanje i zdravstvo, ali kojim se isklju~uje bilo koji oblik podjele Kosova. - U [paniji imate Kataloniju kao primjer, koja je dio [panije, ali ima veliku autonomiju, rekao je Faith. On je, tako|er, rekao da Srbija ima najve}u ulogu i da treba da iskoristi svoj veliki uticaj na sjeveru Kosova kako bi do{lo do smirivanja situaci-

je, naglasiv{i da EU “ne mo`e da toleri{e novog kandidata za ~lanstvo koji donosi sa sobom zamrznut konflikt“.

Ahtisarijev plan
- Ne mo`ete imati istovremeno obje stvari i da se kandidatura glatko provodi i da uti~ete na sjever Kosova. To je mi{ljenje koje dijeli jedan broj zemalja EU, rekao je Faith. On je odbio da saop{ti druge detalje u pogledu dileme u kojoj mjeri su zemlje EU, koje su priznale jednostrano progla{enu nezavisnost Kosova, spremne da idu van Ahtisarijevog plana. Gledaju}i {ire, Fejt je rekao da Srbi u BiH i Albanci u Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji pa`ljivo ~ekaju da vide {ta }e se sljede}e dogoditi na Kosovu, u slu~aju da to mo`e imati implikacije na teritorijalni integritet zemlje u kojoj `ive.

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Srednjobosanski kanton Op}ina Travnik

Osnovna {kola “Turbe” Turbe Broj: 77/11 Datum: 10. 9. 2011. godine

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi}

@ene imaju pravo na izbor
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipovi} ju~er je izjaviokako jo{ nema ta~an termin sastanka s premijerkom Jadrankom Kosor. Rekao je kako je njegov ured ponudio nekoliko termina, ali da se jo{ nisu usuglasili s Vladinim uredom. - Nema zapreke, kad god je termin slobodan gospo|i Kosor i meni, vrlo rado, poru~io je Josipovi}, prenijeli su hrvatski mediji. Josipovi} je ju~er izjavio i kako je poba~aj pitanje raju}i poziv vojnog biskupa Juraja Jezerinca vjernicima da ne po{tuju zakon koji odobrava poba~aj. - To je u prvom redu pitanje savjesti i nitko nikoga ne tjera na poba~aj. Svatko odlu~uje sam i `ena ima pravo izbora. Kad ka`emo da hrvatsko zakonodavstvo odobrava poba~aj, to ne zna~i da ga i preporu~a kao ne{to {to je dobro, rekao je predsjednik Josipovi}, dodaju}i „kako znamo da to nije dobro, ali `ena ima pravo odabira“ .

Na osnovu Zakona o osnovnoj {koli SBK-a, Pravila {kole i ukazane potrebe, Upravni odbor osnovne {kole “Turbe”, r a s p i s u j e:

KONKURS
Za popunu upra`njenih radnih mjesta nastavnika 1. Nastavnik razredne nastave……3 izvr{ioca, na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2012. godine 2. Nastavnik informatike………….1 izvr{ilac, 10 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2012. godine 3. Nastavnik engleskog jezika i knji`evnosti..1 izvr{ilac, 16 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme do 31. 8. 2012. g. 4. Nastavnik likovne kulture… 1 izvr{ilac, nepuna norma (20 ~asova sedmi~no), na neodre|eno vrijeme Uz prijavu na konkurs kandidati trebaju prilo`iti: - diplomu o zavr{enoj {koli - uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu - izvod iz mati~ne knjige ro|enih - uvjerenje o dr`avljanstvu - uvjerenje o neka`njavanju Konkurs ostaje otvoren 8 dana. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzimati u obzir. Prijave na konkurs dostaviti li~no u {kolu ili putem po{te na adresu: O[ ”Turbe” 72 283 Turbe, Aleja bb Predsjednik Upravnog odbora; Mirela Leko

Ivo Josipovi}: Niko nikog ne tjera na poba~aj

savjesti te da niko ne tjera vjernike da idu na poba~aj. Rekao je to na upitnovinara, nakonsusreta sa skupinom gra|ana, komenti-

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SVIJET

13

Deset godina od udara na WTC i Pentagon

VIJESTI

SAD strahuju od novih

teroristi~kih napada
U New Yorku je broj policijskih ophodnji pove}an za 30 posto, poja~ano se pretra`ujul automobili, nasumice se pregledavaju naprtnja~e u podzemnoj `eljeznici, a poja~anal je i kontrola mostova, tunela, spomenika i slu`benih zgradal
Du`nosnici Vlade Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava saop}ili su da najmanje dvoje ljudi koji se sumnji~e za planirani napad Al-Kaide na New York na desetu godi{njicu napada 11. septembra imaju ameri~ke putovnice i ameri~ki su dr`avljani arapskoga porijekla. Informacija je do{la iz neimenovanog izvora i jo{ nije potvr|ena, javio je Associated Press. Neimenovani du`nosnik je ispri~ao da je glavni cilj bio podmetnuti automobil bombu te, ako ako se to poka`e nemogu}im, prona}i neki drugi na~in za izazivanje nasilja. prijetnje jer se u dokumentima koji su zaplijenjeni u ku}i Osame bin Ladena u Pakistanu nalaze planovi za napade na SAD na godi{njicu 11. septembra, rekla je Clinton.

Kairo: Demolirana ambasada Izraela
Tri osobe su poginule, a ~etvrta je preminula od posljedica sr~anog udara dok je vi{e od 1.100 povrije|eno u ju~era{njim sukobima egipatskih demonstranata s policijom u Kairu. Vlasti su proglasile stanjepripravnosti u cijelojzemljizbognasilja koje je izbilo pro{le no}i kada su demonstrantiupali u izraelskuambasadu u Kairu. Izraelski ambasador i osoblje ambasade napustili su Egipat. Ulice egipatskeprijestolnicepodsje}ale su sino} na ratnuzonu, gdje su vi{e od 12 satitrajalisukobidemonstranata sa sigurnosnimsnagama. Nasilje je po~elo nakon mirnog okupljanja na sad ve} historijskomtrguTahrir, na kojem se protestvovalozbogsporedemokratizacijezemlje, ali i pro{lomjese~nogincidenta u kojem je pet egipatskih grani~ara ubijeno u izraelskoj akciji protiv militanata na granici dviju zemalja, zbog~ega su demonstrantikrenuliprema izraelskoj ambasadi u Kairu, a potom sru{ili betonski zid koji je okru`uje. Grupa od tridesetak demonstranata provalila je u zgradu i krozprozorepobacala stotine dokumenata prona|enih u ambasadi. Skinuli su izraelsku i na njeno mjesto postavili egipatsku zastavu. Policija je upotrijebila suzavac i pucala u zrak kako bi rastjerala demonstrante koji su kamenjem i molotovljevim koktelima ga|ali policijska vozila. Uhap{eno je 19 osoba za koje se sumnja da su organizovali napad na ambasadu.

Pa`nja na vatrogascima
Tokom ovog vikenda planirani su razli~iti doga|aji u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama povodom obilje`avanja 10. godi{njice napada. Ameri~ki predsjednik Barack Obama bi}e danas u New Yorku i Washingtonu na obilje`avanju 10-godi{njice teroristi~kih napada. Obama }e posjetiti Svjetski trgovinski centar, Pentagon, prisustvova}e komemorativnom skupu u Pensilvaniji gdje se sru{io ~etvrti oteti avion. U New Yorku }e mu se pridru`iti biv{i ameri~ki predsjednik George Bush. Obama je ju~er ostao u Washingtonu, gdje je skupa sa suprugom Michelle, u~estvovao u volonterskoj akciji. U New Yorku }e danas u centru pa`nje biti vatrogasci koji su u spa{avanju ljudi iz Svjetskog trgovinskog centra izgubili 343 svojih kolega. U napadima 11. septembra poginulo je oko 3.000 ljudi u New Yorku i Washingtonu.

Ulice New Yorka ju~er: Policija u pripravnosti nakon informacija o teroristi~koj prijetnji Reuters

Regrutacija gra|ana
Informacija je do{la do CIA od dugogodi{njeg pouzdanog izvora s grani~nog dijela Afganistana i Pakistana ~iji identitet nije otkriven. Podsje}amo, vlasti su u New Yorku i Washingtonu podigle nivo pripravnosti nakon informacije o “ozbiljnoj teroristi~koj prijetnji“ na godi{njicu napada. Ameri~ka dr`avna tajnica Hillary Clinton upozorila je da Al-Kaida stoji iza prijetnje Amerikancima uo~i godi{njice teroristi~kih napada na Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave 11. septembra. Ona je dodala da

postoji vjerodostojan, ali nepotvr|en izvje{taj o mogu}im novima napadima na New York i Washington. - Al-Kaida `eli da povrijedi Amerikance, posebno New York i Washington, rekla je Clintonova nakon {to je prisustvovala komemoraciji u Njujor{koj berzi. Dr`avna tajnica je naglasila da to ne treba nikoga da iznena|uje i da je to stalni podsjetnik da Amerikanci treba stalno da se borbe protiv ekstremizma, terorizma i nasilja bez obzira na to odakle dolazi i bez obzira na mete. Ona je dodala da je cilj odluke da se javnosti iznesu informacije o mogu}im novim napadima na SAD “regrutacija miliona i miliona gra|ana

New Yorka i svih Amerikanaca da budu na oprezu i pomno prate sve {to se doga|a“ Clin. ton je istakla da se federalne i dr`avne institucije ozbiljno bave ovom prijetnjom. Svjetski mediji ju~er navode kako potencijalni napada~i vjerojatno pri~aju i engleski i arap ski je zik. Si gur no sne slu`be jo{ provjeravaju imena osoba povezanih s prijetnjom. U New Yorku je broj policijskih ophodnji pove}an za 30 posto, poja~ano se pretra`uju automobili, nasumice se pre gle da va ju na prtnja~e u podzemnoj `eljeznici, a poja~ana je i kontrola mostova, tunela, spomenika i slu`benih zgrada. - Zvani~nici bezbjednosti su posebno zabrinuti zbog

Sukobi u Nigeriji
Najmanje 15 ljudi ubijeno je u najnovijim napadima u podru~ju grada Josa, u centralnom dijelu Nigerije, podru~ju zahva}enom me|usekta{kim nasiljem, saop}ila je ju~er tamo{nja vlada. Meta napada bilo je lokalno kr{}ansko stanovni{tvo koje se bavi ratarstvom, a napada~i su, najvjerovatnije, bili sto~ari iz susjednih sela.

U vodama Tanzanije potonuo brod sa 800 putnika

Najmanje 200 poginulih
Najmanje 200 osobe su poginule kada je trajekt na kojem je bilo oko 800 putnika ju~er rano ujutro potonuo u vodama Tanzanije kod Zanzibara, a za stotinama nestalih se i dalje traga. - Dosad smo izvukli 192 tijela, a spasili smo 606 pre`ivjelih, izjavio je dr`avni ministar Zanzibara za vanredne situacije Muhamed Abud i upozorio da bi broj `rtava mogao da bude ve}i. Abud je prethodno rekao da su iz mora izvu~ena 43 tijela. Prema njegovim rije~ima, ~etrdeset spa{enih je te{ko povrije|eno, uglavnom kada su ih pogodile stvari s broda koji se izvrnuo. Za mje nik tan za nij skog dr`avnog sekretara za infrastrukturu i komunikacije Isa Gavu rekao je da me|u spa{e-

Ostavka japanskog ministra
Do sada je spa{eno 606 osoba
Reuters

nima ima 20 djece. Prema njegovim rije~ima, na mjes to bro do lo ma su upu}ene mornarica i policijske spasila~ke ekipe. Pretovareni trajekt Space icelanders potonuo je u oblasti poznatoj po jakim morskim strujama, izme|u obale Tanzanije i ostrva Pemba.

Ka ko jav lja As so ci ated Press, na trajektu je bilo znatno vi{e ljudi od dopu{tenoga pa su se neki ljudi, kada su vidjeli kolika je gu`va, odbili ukrcati i ostali na obali, rekao je jedan od pre`ivjelih. Oko 8.000 gra|ana na obali ~ekaju vijesti o obitelji i prijateljima koji su bili na traje-

ktu. Mnogi od njih su vrlo ljuti jer je tako nakrcanom brodu bilo dopu{teno isploviti te ~ak pozivaju vladu da da ostavku. Zanzibar i Pemba su dva glavna otoka Zanzibarskog arhipelaga, popularnog tanzanijskog turisti~kog odredi {ta.

Japanskiministarekonomijepodnio je u subotu ostavku zato {to je za opusto{enu okolinu nuklearne centrale u Fukushimirekao da je “gradsmrti“ objavili su ja, panskimediji. Konzervativnaopozicija je `estoko kritizirala Yoshia Hachiroa kojeg je novi japanski premijer Yoshihiko Noda imenovao prije sedam dana, zbog izjavadatihnakonposjeteregijiFukushime. Na konferenciji za {tampu u petak Hachiro je izjavio: “Na`alost, nema ni jednedu{e na ulicamagradova u blizinicentrale. ^ovjek pomisli da se radi o gradu smrti“ Noda je zatra`io od svog ministra . da se izvini, {to je on odmah u~inio.

14

OGLASI

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

OGLASI

15

16

BIZNIS I EKONOMIJA

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Klju~: Novi pogon Sconto-proma

Posao za 55 radnika
Do kraja godine ta bi brojka trebala prema{iti 100, a u septembru idu}e godine 500 zaposlenih
Ovo je najsretniji dan u mom do sa da{ njem pre mi jer skom mandatu, jer smo po~eli ~initi ono {to smo rekli da nam je prioritet i osnovna zada}a, zapo{ljavanje ljudi i otvaranje proi zvo dnih ra dnih mjes ta, izjavio je premijer Unsko-sanskog kantona Hamdija Lipova~a na sve~anom otvaranju jo{ jednog proizvodnog pogona prijedorske Tvornice namje {ta ja Scon to-prom u Klju~u. Time je po~ela finalizacija ugovora koji je u aprilu potpisan s Vladom USK-a, a u kojem se Vlada obavezala biti podr{ka {irenju ove uspje{ne kompanije.

NOVI UGOVORI Sconto-prom sara|uje s dvije ugledne kompanije, {vedskom IKEA i italijanskim Calligarisom, a potpisani su novi ugovori s kupcima iz Njema~ke, Litvanije i Rumunije

Nakon sve~anog ~ina presijecanja vrpce, kojeg su obavili Lipova~a i vlasnica Sconto-proma Elizabeta Josipovi}, uslijedio je obilazak proizvodnih pogona. Prema rije~ima Elizabete Josipovi}, u Klju~u je zaposleno 55 radnika, do kraja godine ta bi brojka trebala prema{iti 100, a u septembru idu}e godine 500 zaposlenih. Prezentiran je kratki promotivni film o razvoju Sconto-proma od 1998. godine i njegovom stasavanju do kompanije koja danas sara|uje s dvije ugledne kompanije, {vedskom IKEA i italijanskim Calligarisom, a potpisani su i novi ugovori s kup-

Ugovor je u aprilu potpisan s Vladom USK-a

cima iz Njema~ke, Litvanije i Rumunije. - Svi oni koji sijeku {ume u USK-u da bi ih obradili i od drveta napravili finalni proizvod bit }e parneri ove vlade i imati nepodijeljenu podr{ku, istakao je Lipova~a, dodaju}i

da s onima koji sijeku {ume da bi ih izvozili kao jeftinu sirovinu nema {ta razgovarati. Prema njegovim rije~ima, u segmentu eksploatacije ovog izuzetno vrijednog prirodnog bogastva neke stvari se moraju mijenjati.

Okrugli sto o energetici
JP "ELEKTROPRIVREDA BiH" DD SARAJEVO ZD RUDNIK UGLJA "GRA^ANICA" DOO GORNJI VAKUF - USKOPLJE BROJ: 02-34-270-1/2011 DATUM: 9. 9. 2011. godine Na osnovu ~lana 58. Statuta i Odluke Nadzornog odbora Javnog preduze}a "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo Zavisno dru{tvo Rudnik uglja "Gra~anica" d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje, broj: 02-34-270/2011 od 9. 9. 2011. godine, Nadzorni odbor objavljuje

Izbor: siroma{tvo ili reforme
Energija se tro{i neodgovorno i rasipni~ki, bez efikasnosti i uvo|enja standarda koji }e potro{nju usmjeriti ka porastu BDP-a
Centar za politike i upravljanje }e naredne sedmice u Sarajevu organizirati okrugli sto o energetici, gdje }e glavne teme biti reforma energetskog sektora i racionalna potro{nja energije. Predsjednik Odbora za energetiku, industriju i rudarstvo u federalnom Parla men tu Sla vi {a [u}ur sma tra da ne}emo biti po{te|eni sankcija, u skladu sa sporazumom o energetskoj zajednici, ukoliko brzo ne provedemo reforme u okviru energetskog sektora. On dodaje kako o~ekuje da }e ovo biti jedno od prioritetnih pitanja novog Vije}a ministara BiH. - Pred izborom smo: siroma{tvo ili reforma energetskog sektora, ka`e [u}ur te dodaje da se energija tro{i neodgovorno i rasipni~ki, bez efikasnosti i uvo|enja standarda koji }e njenu potro{nju usmjeriti ka porastu dru{tvenog bruto proizvoda ove dr`ave.

za imenovanje ~lanova Uprave Javnog preduze}a "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo Zavisno dru{tvo Rudnik uglja "Gra~anica" d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje I Objavljuje se javni konkurs za imenovanje ~lanova Uprave Javnog preduze}a "Elektroprivreda BiH" d.d. Sarajevo Zavisno dru{tvo Rudnik uglja "Gra~anica" d.o.o. Gornji Vakuf - Uskoplje (u daljem tekstu: Dru{tvo), za slijede}e pozicije: 1. Direktor Dru{tva - 1 izvr{ilac 2. Izvr{ni direktor za tehni~ke poslove - 1 izvr{ilac 3. Izvr{ni direktor za ekonomsko-pravne poslove - 1 izvr{ilac II Nadle`nosti i ovla{tenja direktora Dru{tva i izvr{nih direktora utvr|ene su Zakonom o privrednim dru{tvima, Statutom i Pravilnikom o radu Dru{tva. III Kandidat za imenovanje na navedene pozicije mora ispunjavati slijede}e op}e uslove: - da je dr`avljanin BiH (dokaz: uvjerenje o dr`avljanstvu ne starije od {est mjeseci); - da nije na funkciji u politi~koj stranci (dokaz: izjava kandidata ovjerena od nadle`nog organa); - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni prijestup nespojiv sa du`no{}u ~lana Uprave Dru{tva pet godina od pravosna`nosti presude, isklju~uju}i vrijeme zatvorske kazne (dokaz: uvjerenje o neka`njavanju ne starije od tri mjeseca); - da mu pravosna`nom presudom suda nije zabranjeno obavljanje aktivnosti iz nadle`nosti Uprave (dokaz: izjava kandidata ovjerena od nadle`nog organa); - da ima iskustvo i stru~nost u oblastima od zna~aja za rad i poslovanje Dru{tva. IV Pored navedenih op}ih uslova svaki kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove: kandidat za poziciju pod rednim brojem 1. Direktor Dru{tva: - da ima univerzitetsku diplomu VII stepena stru~ne spreme, tehni~ke, ekonomske ili pravne struke (dokaz: ovjerena kopija diplome); - da posjeduje radno iskustvo najmanje 5 godina (dokaz: potvrda ili uvjerenje o radnom iskustvu); - da je ostvario uspje{ne rezultate rada tokom radnog iskustva, odnosno da ima iskustvo i stru~nost u oblastima od zna~aja za rad i poslovanja dru{tva; - da ima program rada za mandatni period za koji se imenuje. Kandidat za poziciju pod rednim brojem 2. Izvr{ni direktor za tehni~ke poslove: - da ima univerzitetsku diplomu VII stepena stru~ne spreme, rudarske struke (dokaz: ovjerena kopija diplome); - da ima polo`en stru~ni ispit (dokaz: potvrda ili uvjerenje o polo`enom stru~nom ispitu po Zakona o rudarstvu); - da ima najmanje 6 godina radnog iskustva, od toga najmanje 3 godine na poslovima tehni~kog rukovo|enja na PK-u (dokaz: potvrda ili uvjerenje o radnom iskustvu); - da ima program rada za mandatni period za koji se imenuje. Kandidat za poziciju pod rednim brojem 3. Izvr{ni direktor za ekonomsko-pravne poslove; - da ima univerzitetsku diplomu VII stepena stru~ne spreme, ekonomske ili pravne struke (dokaz: ovjerena kopija diplome); - da ima najmanje 5 godina radnog iskustva u struci (dokaz: potvrda ili uvjerenje o radnom iskustvu); - da ima program rada za mandatni period za koji se imenuje. V Kandidati su du`ni da uz prijavu na javni konkurs dostave kra}u biografiju, adresu i kontakt-telefon, kao i originalnu ili ovjerenu kopiju dokumenata kojim se dokazuje ispunjavanje op}ih i posebnih uslova, koji su navedeni kao dokazi. VI Imenovanje kandidata na pozicije iz ta~ke 1. ovog javnog konkursa vr{i Nadzorni odbor Dru{tva u skladu sa Statutom i posebnom odlukom Nadzornog odbora vladaju}eg Dru{tva. Direktor Uprave i izvr{ni direktori imenuju se na period od 4 godine. Polo`aj, odgovornost i prava direktora Dru{tva i izvr{nih direktora bit }e ure|eni u skladu sa odredbama Statuta Dru{tva i Pravilnika o radu. Javni konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Prijave sa dokazima o ispunjavanju tra`enih uslova kandidati su du`ni dostaviti li~no ili preporu~eno putem po{te, na adresu: JAVNO PREDUZE]E "ELEKTROPRIVREDA BIH" DD SARAJEVO ZAVISNO DRU[TVO RUDNIK UGLJA "GRA^ANICA" DOO HUMAC BB GORNJI VAKUF - USKOPLJE 70240 na koverti nazna~iti: "prijava na javni konkurs za imenovanje ~lanova Uprave Dru{tva - ne otvarati" sa naznakom za koju poziciju podnosi prijavu Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. Kandidati }e biti pisano obavije{teni o ishodu javnog konkursa, a prilo`ena dokumentacija ne}e se vra}ati. PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA Mirsad Jordamovi}

JAVNI KONKURS

Slavi{a [u}ur

Jedan od zaklju~aka analize CPU je da su aktuelni trendovi u Evropskoj uniji po pitanju ulaganja u obnovljive izvore energije komplementarni s odr`ivim razvojem, a ulaganje u energetsku efikasnost u BiH proizvelo bi vi{estruku korist i obezbijedilo veliki povrat na investicije u relativno kratkom roku. Klju~ uspjeha nalazi se u promjeni na~ina kojim se upravlja javnim dobrima. Bez strukturne reforme, prema kojoj se javna sredstva ula`u transparentno i odgovorno, nije mogu}e dizajnirati i provoditi politiku energetskog sektora u korist gra|ana, ka`e se u dokumentu CPU.

U sedam mjeseci 389.913 turista
BiH je u periske (5,6 posto). odu januar - juli U strukturi ukuposjetilo 389.913 pnih no}enja tuturista, {to je 4,5 rista55,4 postoosposto vi{e u odnotvarili su strani tusu na isti period risti, dok su 44,6 pro{le godine, saposto ostvarili doop}ilo je Turisma}i turisti. U ti~ko udru`enje u strukturi no}enja BiH. Turisti su osstranih turista najtvarili 855.025 vi{e no}enja su no}enja, {to je 6,2 ostvarili turisti iz posto vi{e u odno- Najvi{e turista do{lo iz Hrvatske Srbije, Hrvatske, su na prvih sedam mjeseci 2010. godine. Poljske, Slovenije, Turske i Italije. U strukturi ukupnih dolazaka turista Prosje~nozadr`avanjeturista u prvihse56,5 posto ostvarili su strani turisti, a 43,5 dam mjeseci 2011. godine iznosilo je 2,2 posto doma}i turisti. Najvi{e stranih tu- no}enja. Iskori{tenost smje{tajnih kaparista je do{lo iz Hrvatske (15,7 posto), citeta iznosila je 15,4 posto sa aspekta poSrbije (14,7 posto), Slovenije (9,7 posto), punjenosti le`aja, odnosno 32,8 posto sa Turske (7,9 posto), Italije (6,0 posto) i Polj- aspekta popunjenosti soba.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 11. septembar 2011.
Imovina bh. preduze}a u republikama biv{e SFRJ

BIZNIS I EKONOMIJA

17

Poziv bh. firmama za u~e{}e u Acquisu

Anga`irani advokati
u Hrvatskoj i Srbiji
Prema podacima Agencije, kompanije iz Federacije BiH u susjednim zemljama posjeduju 423 nekretnine
Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH evidentirala je imovinu bh. preduze}a u republikama biv{e Jugoslavije kao i potra`ivanja iz pasivnog podbilansa te o tome informirala federalnu Vladu. Prema podacima Agencije, kompanije iz Federacije BiH u susjednim zemljama posjeduju 423 nekretnine. U strukturi pasivnog podbilansa, osim nekretnina su jo{ i potra`ivanja. Vrijednost evidentiranih nekretnina je, barem ona knjigovodstvena, oko 300 miliona KM. Istovremeno, iznos potra`ivanja je oko 500 miliona KM.

Uskla|enost sa standardima EU
Vanj sko trgo vin ska ko mo ra BiH, u okvi ru Pro je kta PACE (Partners for Acquis Compliance and Energy Efficiency), pozvala je doma}e firme da u~estvuju u programu procjene uskla|enos ti sa stan dar di ma Evropske unije (acquis auditi), koji se provodi od po~etka septem bra do kra ja no vem bra. VTKBiH od decembra 2010. godine, kao partner iz BiH, u~es-

U naredna dva mjeseca ~etiri stru~njaka }e posje}ivati doma}e firme na terenu i procjenjivati uskla|enost njihovog poslovanja sa zakonodavstvom Evropske unije
posje}ivati doma}e firme na terenu i procjenjivati uskla|enost njihovog poslovanja sa zakonodavstvom EU. Kako je za Oslobo|enje kazao voditelj {kola i programa u Institutu za edukaciju - ECOS Tarik Kova~, stru~njaci iz BiH ve} su krenuli u obilazak kompanija i bit }e posje}eno i procijenjeno oko 60 bh. kompanija. - Nakon {to stru~njaci iz BiH zavr{e posjetu kompanija, pripremit }e zajedni~ki izvje{taj o provedenim procjenama, koji bi trebao pokazati koje su to najve}e manjkavosti i problemi u primjeni EU standarda. Izvje{taj }e biti proslije|en nadle`nim organima, kako bi se upoznale s rezultatima i pokrenule odgovaraju}e mjere, rekao je on. Firme koje budu u~estvovale u ovom programu imat }e priliku, pored sagledavanja svojih problema u zadovoljavanju evropskih standarda i dobijanju EU certifikata, od acquis stru~njaka dobiti korisne savjete u pogledu pripreme za dobijanje odgovaraju}ih certifikata EU ili ispunjavanja odgovaraju}ih evropskih normi i standarda. - Naj~e{}i problemi na{ih kompanija ti~u se stjecanja odgovaraju}ih certifikata ili sticanja standarda, poput CE oznake ili HACCP standarda, kazao je Kova~.
A. Pe.

Zagreb: Najvi{e imovine u Hrvatskoj

Sudski sporovi
- [to se ti~e potra`ivanja, Agencija je ve} pokrenula 28 sudskih sporova. Dio duga je i napla}en, a rije~ je o ira~kom dugu po osnovu kojeg je Federacija BiH naplatila 28 miliona dolara, kazao je pomo}nik direktora Agencije za pravne po-

su nekretnine i investirala u njih, sad treba dokazati vlasni{tvo. Imamo situacija da je upisano vlasni{tvo nad nekretninama, ali je neko drugi zauzeo te prostore i koristi ih nezakonito, samo mali broj nekretnina je slobodan, a jo{ manje vra}eno stvarnim vlasnicima, poja{njava Maki}. On isti~e kako susjedne zemlje vrlo ~esto kada je rije~ o

razumom s BiH. Me|utim, ne vidim za{to bismo to rje{avali bilateralnim sporazumom ako ve} imamo Sporazum o sukcesiji; ako je BiH mogla vratiti imovinu preduze}ima iz Hrvatske i Srbije po tom sporazumu, onda bi i ove zemlje trebalo uzvratiti na isti na~in. Ali, ako }e i bilateralni sporazum donijeti rje{enje, nemamo ni{ta protiv toga, ka`e Maki}.

28 MILIONA DOLARA Agencija je ve} pokrenula 28 sudskih sporova. Dio duga je i napla}en, a rije~ je o ira~kom dugu po osnovu kojeg je Federacija BiH naplatila 28 miliona dolara
slove Senad Maki}. Prema njegovim rije~ima, ve}ina nekretnina bh. preduze}a nalazi se u Hrvatskoj i Srbiji, dok se ne{to malo nalazi i na podru~ju Crne Gore, Slovenije i Makedonije. - Anga`irali smo advokate u Hrvatskoj i Srbiji koji istra`uju i prikupljaju dokumentaciju o imovini na{ih kompanija. S obzirom na to da preduze}a prije nisu vr{ila upis nekretnina u zemlji{ne knjige, a kupila vra}anju imovine na{im preduze}ima ne po{tuju Sporazum o sukcesiji, prema kojem bi se imovina morala vratiti vlasniku. Me|utim, kako poja{njava, sada je malo ve}i pritisak na vlasti u susjednim zemljama, posebno u Hrvatskoj, da vrate imovinu pravim vlasnicima, jer bez toga ne mogu u Evropsku uniju. - Prema informacijama koje smo dobili, Hrvatska planira ovo rije{iti bilateralnim spo-

Direkcija
Istovremeno, i BiH je ozbiljnije pristupila rje{avanju ovog problema, a to pokazuje ~injenica da je ve} zavr{en konkurs za izbor uprave Direkcije za pasivni podbilans i da su obavljeni razgovori s kandidatima, ostalo je jo{ da federalna Vlada i Parlament potvrde imenovanja. Ipak, za rje{enje je potrebno da se uklju~e i dr`avne institucije i kao prvi korak Agencija za privatizaciju dostavila je informaciju o pasivnom podbilansu Vije}u ministara BiH, Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Ministarstvu finansija i trezora BiH i Pravobranila{tvu BiH.
J. Sa.

60 KOMPANIJA Stru~njaci iz BiH ve} su krenuli u obilazak kompanija i bit }e posje}eno i procijenjeno oko 60 bh. kompanija
tvuje u projektu PACE, koji zajedni~ki provode EUROKOMORA i privredne komore Albanije, Hrvatske, Makedonije, Crne Gore, Srbije i BiH. Jedna od planiranih aktivnosti u okviru projekta je i program obuke uposlenika svih privrednih komora uklju~enih u realizaciju, i to u oblasti procjene uskla|enosti doma}ih kompanija sa zakonodavstvom i standardima EU. Me|u 20 auditora iz regiona, pro gram ~e tve ro dne vne obuke uspje{no su zavr{ila i ~etiri stru~njaka (auditora) iz BiH, koji }e u naredna dva mjeseca

ESV Federacije BiH o komorskom sistemu

Zakon za novi ambijent
Tekst ponu|enog nacrta bit }e pobolj{an prema zahtjevima koje }e predlaga~u dostaviti socijalni partneri
Partneri u Ekonomsko-socijalnom vije}u za teritorij Federacije BiH saglasili su se o potrebi dono{enja zakona o Privrednoj/GospodarskojkomoriFederacije BiH i na posljednjoj sjednici iskazali svoje mi{ljenje o njegovom nacrtu. Zakon je u predo~enoj formi pisan u vrijeme ranije vlade, sada{nja ga je i{~itala i, kako je obrazlo`io federalni ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, nema razloga da se ne donese. Obrazlo`enje zakona na sjednici su dali i predsjednik i potpredsjednik ove komore, Jago Lasi} i Avdo Rapa. Nagla{en je zna~aj zakona u reguliranju boljih odnosa s organima vlasti, a u cilju pobolj{anja poslovnog ambijenta za privredne subjekte, efikasnijoj za{titi doma}e proizvodnje... Prema njegovim odredbama, ~lanstvo privrednih subjekata u komorama bi se stjecalo upisom u sudski i druge registre, {to je praksa u ve}ini zemalja Evropske unije. Udru`enje poslodavaca bi, kako je re~eno, bilo sretnije da u BiH imamo jednu privrednu komoru, ali se prema Lasi}evm rije~ima, kada je u pitanju komorski sistem u Federaciji BiH kantoni protive da se ukidaju „njihove“ komore. Uz ovo, poslodavci su tra`ili poja{njenja u vezi s na~inom ubiranja ~lanarine i ~lanom 10. kojim se propisuje da ova komora mo`e imati predstavni{tvo u inostranstvu. Re~eno je da postoji prostor za pobolj{anje ovog zakonskog rje{enja te }e slijedom toga partneri dostaviti svoje primjedbe i sugestije predlaga~u zakona. Zvani~nici P/GK Federacije BiH obavijestli su ESC da su na bazi prikupljenih informacija stekli utisak o tome kako su poslanici u federalnom Parlamentu raspolo`eni da se ovaj zakon kona~no usvoji. H. A.

Erdal Trhulj

18 SARAJEVSKA HRONIKA
"Da li vi imate dijabetes?" u osnovnim i srednjim {kolama

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

^lanovi Udru`enja Altius o prevenciji nasilja

Mi smo OK
Podaci iz 2010. godine pokazuju da je nasilju u porodici izlo`eno 496 djece do 18 godina Fokus na nastavnicima, roditeljima i djeci
Humanitarna organizacija Altius postoji od 1999. godine kada je po~ela realizaciju projekta Barcelona informativni punkt, a od tada aktivno rade projekte koji najvi{e uklju~uju djecu, mlade i ranjivu populaciju, sve u zavisnosti od goru}ih pitanja na{e zajednice. Po evidenciji Centra za socijalni rad KS-a u 2010. godini, nasilju u porodici u Sarajevu izlo`eno je 496 djece do 18 godina.

Aktivnosti u ilid`anskim {kolama po~inju 19. septembra

Stariji |aci podu~it }e mla|e drugare
Akciju vodi stru~ni tim Udru`enja sa dijabetologom dr. Midhatom Muji}em na ~elu
Udru`enje dijabeti~ara djece i omladine Kantona Sarajevo pokrenulo je akciju "Da li vi imate dijabetes?". Akciju vodi stru~ni tim Udru`enja sa dijabetologom dr. Midhatom Muji}em na ~elu, a provodit }e se u ~etiri srednje medicinske i svim osnovnim {kolama Kantona Sarajevo. Projekat je edukativnog karaktera sa naglaskom na preventivno djelovanje. Tim povodom u Op}ini Ilid`a odr`an je sastanak predstavnika Udru`enja, dr. Azre Gazija i dr. Midhata Muji}a, Slu`be za obrazovanje, kulturu, sport i informisanje i svih direktora osnovnih {kola Ilid`e. Dogovoreno je da }e se projekat implementirati po osno vnim {ko la ma u op}ini Ilid`a, od 19. septembra do 10. oktobra. - Jedan dio projekta je ve} zavr{en, ovaj u srednjim medicinskim {kolama, gdje su ve} formirane sekcije o temi gojaznosti i dijabetesa. U medicinskim {kolama ve} imamo oko 120 ~lanova. U osnovnim {kolama sekcije }e se formirati sa u~enicima starijih razreda, koji }e, uz pomo} predavanja i promotivnog materijala, znanjeprenositi na mla|eu~enike, kazao je Kenan Mujagi}, sekretar Udru`enja dijabeti~ara djece i omladine KS-a. Na sastanku je istaknuto kako }e projekat, podr`an od Vlade KS-a, u odre|enoj mjeri doprinijeti pobolj{anju stanja dijabetesa, kao i ja~anju svijesti kod nastavnika, roditelja i u~enika o potrebi prevencije i pravilne ishrane. Razgovaranoje i o nastavkuprojekta"Podr{ka reformi obrazovanja u procesu inkluzivne nastave", koji }e Op}ina Ilid`a u saradnji sa Centrom "Vladimir Nazor" implementirati i ove godine u svim M. T. osnovnim {kolama.

Sigurno okru`enje
- Ovaj broj je mnogo ve}i, jer se sa mo ek stre mni slu~ajevi prijavljuju. Velika je vjerovatno}a da }e djeca koja rastu u nasilju biti nasilna, jer taj je zik u~e od ro|enja. Mislim da se ovaj broj u 2011. mogao samo pove}ati. Projekt "Mi smo OK" je zami{ljen kao na{e vi{egodi{nje nastojanje da se promijene stavovi, nivo tolerancije prema nasilju, potakne saradnja i uva`avanje te sprije~i daljnje pojave nasilnih pona{anja posebno prema djeci, kazala je Marija Milovi}, direktorica Udru`enja. Op}i cilj projekta je ja~anje partnerstva izme|u organizacija civilnog dru{tva i lokalnih organa vlasti izgradnjom svijesti o korisnosti me|usobne saradnje i podsticanju odr`ivog dijaloga, s ciljem pru`anja boljih usluga lokalnoj zajednici. - Doprinos realizaciji op}eg cilja projekta `elimo dati kroz

Aktivnosti }e biti organizovane za u~enike {est osnovnih {kola

stvaranje sigurnih {kolskih okru`enja u {est izabranih {kola Sarajeva, putem implementacije modela socijalne inkulzije, podsticanjem emocionalne i socijalne kompentencije, smanjivanja agresije i nasilnih pona{anja u ranoj osnovno{kolskoj dobi, kroz edukaciju korisnika projekta o vje{tinama mirnog rje{avanja sukoba i vje{tinama komunikacije, naglasila je Milovi}.

Dje~ije `elje
Ciljnu grupu ~ine nastavno osoblje, roditelji i u~enici {est osnovnih {kola, odnosno oko 2.000 djece i {ira zajednica obuhva}ena kampanjom. "Mi smo OK" se sastoji iz ~etiri faze, a najprije }e se fokusirati na nastavnike i roditelje. Udru`enje }e organizovati seriju treninga na kojima bi svi zajedno u~estvovali. Druga faza }e se fokusirati na djecu kao glavnu korisni~ku grupu, za koju je planirano or-

ganizovanje serije razli~itih aktivnosti, radionice za grupe - vr{nja~ke edukatore, edukativne aktivnosti u odjeljenjima, predstave... Nakon toga dolazi faza koja }e biti implementirana zajedni~ki u svim {kolama i bi}e povezana sa umjetno{}u i kreativno{}u, zavisno od dje~ijih prijedloga `elja i potreba, te }e se zavr{iti podizanje nivoa svijesti o problematici nasilne komunikacije kod {ireg gra|anstva. Projekt }e trajati osam mjeseci i bi}e implementiran od marta 2012. godine, koji }e obuhvati Grad, JU Kantonalni centar za socijalni rad, Op}inu Novi Grad, te {est osnovnih {kola. Aktivnosti se realizuju u sklopu UNDPovog projekta "Ja~anje lokalne demokratije II – LOD II" koji finansira Evropska unija sa 1,5 miliona eura, od ~ega je za Udru`enje Altius izdvojeno 67.000 maraka.
M. TATAREVI]

Bee Fest na Trgu Alije Izetbegovi}a

Patrick Moon posjetio izlaga~e
Ovogodi{nji, deveti po redu Bee Fest, Internacionalni sajam p~elarstva i p~elarske opre me pre ma {io je sva o~ekivanja organizatora. Ovo je u izjavi za Oslobo|enje istakla Samira Katica - Arnautovi}, direktorica direkcije Sajma koja je naglasila da je ove godine predstavljeno oko stotinu p~elara i p~elarskih asocijacija. Sajam meda ju~er je posjetio i ambasador SAD-a u BiH Patrick Moon. „Prezadovoljni smo ovogodi{njim sajmom i dokazali smo da je ovo najve}i skup ovakvog karaktera u regionu. Svaki put do sada smo napravili neki iskorak, a tako je i ove godine“ istakla je Katica , - Arnautovi}. Ju~er je u okviru Sajma obilje`en i Dan kestena koji je u

Humanitarna akcija za djecu
U Mjesnoj zajednici Mejta{-Bjelave u toku je akcija prikupljanja dje~ije odje}e i obu}e te igra~aka, koja }e trajati do 5. oktobra 2011. godine. Svi gra|ani koji `ele dati doprinos ovoj humanoj akciji svoje priloge mogu donijeti u prostorije Mjesne zajednice u Ulici ^ekalu{a 7, svakog radnog dana od 7.30 do 16 sati. Vi{e informacija mogu}e je dobiti putem telefona 442 - 608. Po okon~anju akcije, koju u ovoj mjesnoj zajednici organiziraju tradicionalno svake godine, paketima sa prikupljenom odje}om, obu}om i igra~kama bit }e obradovani mali{ani kojima je to najpo tre bni je, dje ca iz so ci jal no ugro`enih porodica i {ti}enici Dje~ijeg doma Bjelave.

Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici D`emala Bijedi}a 185.

Moon sa nagra|enim izlaga~ima

Foto: S. GUBELI]

saradnji s direkcijom Sajma organiziralo Udru`enje p~elara Kesten iz Cazina, te su podijeljene nagrade. „Ovom prilikom promovisano je rje{enje o geografskoj za{titi porijekla meda od kestena i to je prvo rje{enje ove vrste u BiH“ kazala je ,

Katica - Arnautovi}. Sajam meda zatvara se danas, a prema rije~ima Katice - Arnautovi}, odmah slijede pripreme za sljede}u godinu, odnosno jubilarni 10. internacionalni sajam p~elarstva i p~elarske opreme.
S. Hu.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SARAJEVSKA HRONIKA 19
DE@URNI TELEFON

Azil za pse lutalice u Rakovici

276-982

Dodjela zemlji{ta javnim konkursom
Zavod za planiranje dao je stru~no mi{ljenje za izgradnju lokacije na {umskom zemlji{tu, a sada se ~eka saglasnost Ministarstva privrede
Nakon sporazuma osam op}ina, Ministarstva privrede KS-a, Grada Sarajeva i JU Terapijske zajednice Kantona o izgradnji skloni{ta za nezbrinute `ivotinje, po~etak realizacije ovog projekta nikako da po~ne. Iz Op}ine Ilid`a su nam kazali da se ~eka stru~no mi{ljenje Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo o izdavanju urbanisti~ke saglasnosti u skladu sa zakonskim propisima. Zavod je Op}ini dostavio mi{ljenje u kojem je potrebno ispuniti niz uslova da bi se izdala dozvola za izgradnju azila. Dodjela zemlji{ta za izgradnju azila za pse i}i }e putem javnog konkursa jer, kako su nam kazali, ne postoji druga mogu}nost. Da bi se za zemlji{te raspisao javni konkurs, potrebna je, s obzirom na to da je Zavod za planiranje dao stru~no mi{ljenje za izgradnju lokacije na {umskom zemlji{tu, saglasnost Ministarstva privrede. Op}ina Ilid`a se 29. augusta obratila Ministarstvu privrede sa zahtjevom da dozvoli raspisivanje konkursa za izdavanje saglasnosti na lokaciji {umskog zemlji{ta. Napominjemo, predvi|eni rok za izgradnju azila je juli 2012. godine, a dosad su Ministarstvo, Grad i osam op}ina u Kantonu izdvojili ukupno 590.000 KM. Smatra se da je ta suma novca sasvim dovoljna za po~etak realizacije projekta za koji se jo{ ne zna koliko }e ukupno ko{tati. Pojedina~no, Ministarstvo privrede je izdvojilo 100.000 KM, Grad Sarajevo 70.000 KM, op}ine Novi Grad, Novo Sarajevo, Centar i Stari Grad, tako|er po 70.000 KM, Ilija{, Vogo{}a i Had`i}i po 30.000 KM, te Ilid`a 50.000 KM. Azil za pse lutalice i druge napu{tene `ivotinje gradit }e se na osnovu korigovanog, ranije utvr|enog glavnog projekta firme Arhitekt d.o.o Sarajevo, u skladu sa Zakonom o za{titi i dobrobiti `ivotinja u BiH. Skloni{te za nezbrinute `ivotinje bi trebalo da primi oko 600 pasa lutalica i drugih E. G. napu{tenih `ivotinja.

VA@NIJI TELEFONI
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 NARKO NE 223-333 Pomo} ovisnicima 062/127-751 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 276-690 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 272-980, 272-981 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 220-724 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS - Pozivni centar 090 292 100

Azil bi trebao primiti oko 600 `ivotinja

Tromjese~na djevoj~ica i dalje treba va{u pomo}

Stanje Iman Kari} se pogor{alo
Prikupljanje pomo}i za tromjese~nu Iman Kari} iz Sarajeva nastavljena je i ju~er u Ferhadiji gdje su svi ljudi dobre volje mogli donirati novac i pomo}i u borbi za `ivot ovoj maloj djevoj~ici. Oslobo|enje je u nekoliko navrata objavljivalo ~lanke u kojima smo apelovali na sve potencijalne donatore da pomognu i omogu}e maloj Iman odlazak u Tursku gdje bi bila operisana. Za odlazak u Tursku potrebno je izme|u 40 i 50 hiljada eura, a do sada je skupljeno tek oko sedam hiljada eura. S obzirom na to da je vrijeme veliki protivnik tromjese~ne Iman, ~ije zdravstveno stanje se u posljednja tri dana jako pogor{alo, ponovo apelujemo na sve dobre ljude da pomognu. „Dijete je dobilo komplikacije u zadnja tri dana i bilo je na operaciji. Stanje nije ba{ najbolje i Iman trpi velike bolove. Doktor iz Turske je javio da ne mo`e uraditi operativni zahvat dok se ne zaustavi krvarenje. Na{i doktori rade sve {to je u njihovoj mo}i kako bi pomogli Iman, ali odlazak u Tursku je neophodan“, istakao je Ismar Kari}, otac tromjese~ne Iman. Za uplate unutar doma}eg platnog prometa potrebno je upisati primalac: Kari} Omer, broj `iro-ra~una 3380000000000072, partijica 40069794001, a upla-

DE@URNE APOTEKE
BA[^AR[IJA MARINDVOR NOVO SARAJEVO ^ENGI]-VILA ILID@A DOBRINJA ILIJA[ HAD@I]I VOGO[]A INFORMACIJE O LIJEKOVIMA

272-300 714-280 713-831 721-620 762-180 766-380 428-810 428-220 424-250 223-399

Za lije~enje potrebno oko 50 hiljada eura

PORODILI[TA

te iz inostranstva mogu se izvr{iti na ra~ un IBAN: BA393386902863161919, SWIFT: UNCRBA22, primalac: Kari} Omer, Zagreba~ka br. 61, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina.
ki dan u 7.45 i 22.15 sati, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi svaki dan u 1 sati, Ulcinj svaki dan u 19 sati, Br~ko 1 svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12. 5 sati, Bosanska Dubica svaki dan 1 u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 6.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7. 0 sati, Biha} sva1 ki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i

8 7

DJEVOJ^ICA DJE^AKA

VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.42 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.35, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.36, 7.12, 11.52 i 19.30, Konjic 7.15, 15.40 i 19.10, Kakanj 15.37. Biha} 13.53 (u okviru ove linije; Zenica 15.13, Doboj 17.00, Banja Luka 18.57, Novi Grad 20.30)

AVIONI Polasci:
Beograd 6.30, Zagreb 6.30 i 16.15, Cirih/Banja Luka 7, Be~ 7.35, 14.30 i 14.55, Amsterdam 9.50, Minhen 12.55, Istanbul 14.25 i 19, Ljubljana 14.35, Budimpe{ta 14.50, Frankfurt 15

Dolasci:

Dolasci u Sarajevo iz:
Zagreb 6.39 i 18.05, Budimpe{ta 21.16, Beograd 17.35, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.28, 9.23, 13.19 i 20.58, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.45.Biha} 07.28 (u okviru ove linije; Zenica 05.50, Doboj 04.15, Banja Luka 02.18, Novi Grad 00.40)

Istanbul 8.50 i 13.25, Minhen 12.15, Cirih/Banja Luka 13.30, Ljubljana 14.05, Be~ 14.10, 18.10 i 21.35, Budimpe{ta 14.20, Amsterdam 15.30, Zagreb 15.45 i 22, Frankfurt 21, Beograd 21.55

AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Rotterdam ~etvrtkom u 16 sati, Amsterdam iz Mostara utorkom u 8 sati, Amsterdam-via Biha} su-

botom u 8 sati, Amsterdam - preko Ora{ja srijedom i subotom u 8 sati, Amsterdam preko Bosanskog Broda utorkom u 8 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dortmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stuttgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~etvrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7. 5, 14.30, 22.30, Vela Luka utorkom, 1 srijedom, petkom i subotom u 11 sati, Pula ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom, subotom i nedjeljom u 6 sati, a petkom i subotom u 18 sati, Rijeka petkom i nedjeljom u 6 sati, Split svaki dan u 7.10 i 21 sat, Makarska sva-

13. 5 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 1 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35, 16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9. 5, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 1 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan osim subotom i nedjeljom u 15.30, Visoko svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 10.45, 12, 12.45, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Visoko svaki dan osim subote u 8.15, 8.45, 13.45, 15.15 i 16.30 sati, Kakanj svaki dan osim nedjelje i praznika u 5.45, 7, 10.30, 12, 14.30, 16, 18 i 20 sati, Kakanj svaki dan osim subote, nedjelje i praznika u 13.45 i 16.30 sati, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 1 13.30, 15.30, 17.30 i 19.30 sati auto1.30, putem, Zenica svaki dan osim subotom, nedjeljom i praznikom u 5.30 sati, Zenica svakim danom u 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati.

20

KULTURA

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

U Galeriji Preporod

2. Sarajevo Green Design Festival

Arhitektura

I DIZAJN
Dictatura Cerebri
sarajevskoj galeriji Preporod otvorena je izlo`ba 30 karikatura i 10 instalacija “Dictatura Cerebri“ Luke Lagatora, slikara i karikaturiste iz Crne Gore, isklju~ivo o temi mozga, koje je autor uradio od 1991. do sada. - To je vrijeme kada nam je trebalo najvi{e mozga, a mi smo ga imali tako malo ili nimalo, ka`e Lagator, dodaju}i da je mozak jedna velika nepoznanica. [to se ti~e ovih radova i projekta, autor isti~e da je nastojao na humoristi~ko-satiri~ki na~in sagledati problematiku: - Tek kad ~ovjek pojedina~no vidi radove, sjeti se detalja kojih se mo`da nikad u `ivotu ne bi sjetio. Jedan od najmonstruoznijih doga|aja zbio se 11. septembra u New Yorku prije 10 godina, a po{to se izlo`ba de{ava u ovo vrijeme, projekt sam posvetio spomenu na taj tragi~an ~in, koji je bio posljedica najdestruktivnije zloupotrebe ljudskog mozga. Sarajevska publika }e izlo`bu mo}i vidjeti do 17. septembra.
Mr. S.

za 21. vijek
Predavanja u okviru sesije Materijali i tehnike odr`ali Michael Braungart, Marcel Vroom, Wim Poelman i Rudi Daelmans
Uz promoviranje va`nosti kva li te tnog, ze le nog i odr`ivog dizajna, 2. Sarajevo Gre en De sign Fes ti val sve~ano je otvoren u galeriji Collegium Artisticum. Na otvaranju su se prisutnima obratili Elma Durmi{evi}, dire kto ri ca Fes ti va la, Aler Grubbs, predstavnica USAID-a, Ellen van Reesch ispred Ambasade Kraljevine Holandije u BiH, doc. dr. D`enana Bijedi} sa Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu, te Ljubo Be{li}, gradona~elnik Mostara.

U

Direktorica Festivala Elma Durmi{evi}

Bosanski na~in
Direktorica Elma Durmi{evi} naglasila je da }e Festival poku{ati dati {iroku sliku o razvoju green designa i budu}im vizijama.

- Nadamo se da }emo pokriti {iroki dijapazon svih pitanja kojima se bave dizajneri i arhitekti u 21. vijeku, kazala je Durmi{evi}. Prvog da na 2. Sa ra je vo

Green Design Festivala predavanja u okviru sesije Vizija 2020 odr`ali su Elma Durmi{evi}, Michael McDonough, Ton Verhoeven i Ahmed Hadrovi}.

Rade [erbed`ija u BKC-u

Ima pjesmu i za
Sarajlije
Foto: D. TORCHE

Muzej savremene umjetnosti RS-a

Dva izdanja u utrci za sajamske nagrade
Na Me|unarodnom sajmu knjiga, koji }e se odr`ati u Banjoj Luci od 13. do 19. septembra, u~estvovat }e i odjeljenje dokumentacije Muzeja savremene umjetnosti RS-a. Dizajn svih {tampanih izdanja ovog muzeja potpisuje Nemanja Mi}evi}, ~ije su dvije ovogodi{nje realizacije doprinijele odluci Muzeja da publikacije “Milena Pavlovi} - Barili (1909-1945)“ i “Inventure energije: 2004-2010“ kandidira za nagradu. Ova dva izdanja Muzej je kandidirao za sajamsku nagradu Mo{tanica - za izdava~ki poduhvat, a isti }e se na}i i pred `irijem nagrade “Guntenberg“, za grafi~ki najbolje proizvedenu knjigu. Knjige i publikacije bi}e izlo`ene na {tandu Narodne i univerzitetske biblioteke RS-a, od kojih je vrijedno izdvojiti izdanja poput kataloga izlo`bi: “Milena Pavlovi} - Barili (1909-1945)” “Slika/vrije, me“ Igora Bo{njaka, “Multioriginali“ “Inventure energije: 2004, 2010“, “Storyboard“ Nenada Male{evi}a i Miodraga Manojlovi}a, “Muzej detinjstva“ Vladimira Peri}a, “Du go pu to va nje“ Ani ce Vu~eti}, “Umjetnost i kontekst(i)“ , “Godine neorealizma: smernice italijanske fotografije“, 29 radova Mi le ta Pro da no vi}a i Aloj za ]uri}a, “Ona i ono“ (Sandra Duki}, Boris Glamo~anin i Du{an Simi}), te knjige autorice mr. Sarite Vujkovi} “U gra|anskom ogledalu“ i monografija Envera [talje.
Mr. S.

Usijao atmosferu na koncertu Rade [erbed`ija, kojeg {ira publika do`ivljava prvenstveno kao teatarskog i me|unarodnog filmskog glumca, pokazao je svojim sino}njim nastupom da je izvrstan i - muzi~ar. Naime, sarajevska dvorana BKC-a bila je pretijesna da pod svoj krov primi sve one koji su `eljeli prisustvovati njegovom koncertu. ^ak su organizatori zbog velikog interesovanja naknadno pustili odre|en broj ulaznica u prodaju, ali su i one planule u rekordnom roku. Vrhunski umjetnik, koji se uz teatarsku i filmsku karijeru u posljednjih nekoliko godina posvetio i {ansoni, {arolikim repertoarom kompozicija s njegova dva albuma - “Imam pjesmu za tebe“ i “Ponekad dolazim, ponekad odlazim“ kao i , onima iz starijeg opusa, usijao je atmosferu na koncertu. Odli~nu svirku pru`ili su i ~lanovi benda Zapadni kolodvor, u kojem svira i njegov sin, poznatiredateljDanilo[erbed`ija. Prvi album “Imam pjesmu za tebe“ [erbed`ija je izdao prije nepune tri godine i na njemu je samo jedno njegovo autorsko djelo, uz nekoliko prearan`iranih narodnih i drugih pjesama. A drugi album

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KULTURA

21

En face u Gradskoj galeriji u Biha}u

Ozra~je juga
Pred velikim brojem po{tovalaca umjetnosti preksino} je u Gradskoj galeriji u Biha}u op}inski na~elnik Albin Musli} sve~ano otvorio izlo`bu “En face“. En face je skupina sastavljena od individualaca sa ~vrsto artikuliranim li ko vnim je zi kom i iz gra|enom osobno{}u, no osje}a se ozra~je zajedni{tva i me|usobne povezanosti. Nikola Vu~kovi} svojim kola`ima i crte`ima govori jezikom plohe poigravaju}i se s temama hedonisti~kih ljetnih motiva i erosa, Dragana Nui} - Vu~koVeliko zanimanje za festivalske sesije

slika zavi~ajne motive, a Mi{ela Boras crtanjem i paranjem papira, stvara kontraste stabilnog i labilnog, li~ni svijet nepredvidivih asocijacija. Umjetni~ki izraz Vesne Vuga Su{ac ogleda se u gu`vanju tvrde ~eli~ne plohe, koju iskucava i u nju urezuje figure, cvije}e i sunce, a Dejan Pranjkovi} u skulpturi budi melodiju koja se {iri zrakom. U svom obra}anju mr. sci. Albin Musli} okarakterizirao je ovu vrlo zanimljivu izlo`bu zna~ajnom, ba{ zbog istan~anog spoja raznovrsnih tehnika, raduju}i se {to

Arhitektica Elma Durmi{evi} (Twente univerzitet, Am ster dam, Ho lan di ja) odr`ala je predavanje “Green Design: The Challenge” . Bit predavanja je da je na{ najve}i izazov promijeniti na~in na koji smo dosad razmi{ljali i djelovali. Michael McDonough, autor, arhitekt i industrijski dizajner iz New Yorka, odr`ao je predavanje “Green Products” o izazivanju postoje}ih nor mi ka da je u pi ta nju sma nji va nje ener get skog tro{ka. Ton Verhoeven, savjetnik holandskog ministarstva za infrastrukturu iz Haaga, u svom predavanju “Mobile Infrastructure Modules in Green Cities” objasnio je kako treba sistemski i planski razmi{ljati i kako su vlade te koje donose odluke o tome kako }e se graditi infrastruktura. Ahmet Hadrovi}, dekan Arhitektonskog

EKO-KONCEPT O tradicionalnom bosanskom na~inu `ivota, odnosno ~injenici da stanovnici BiH u svojoj kulturi imaju dosta eko-koncepata, koji se ~esto zaboravljaju, govorio je Ahmet Hadrovi}, dekan Arhitektonskog fakulteta u Sarajevu
fakulteta u Sarajevu, odr`ao je predavanje “Green Life Style” koje se bazira na tra, di ci onal nom bo san skom na~inu `ivo ta, odno sno ~injenici da stanovnici BiH u svojoj kulturi imaju dosta eko-koncepata, koji se ~esto zaboravljaju. i za{titu okoline (EPEA) i osniva~ Cradle to Cradle pristupa materijalima i proizvodima, govorio je o “Cradle to Cradle konceptima, materijalima, proizvodima i labelu“ , Marcel Vroom, industrijski dizajner o “Transformaciji industrijskih proizvoda“ Wim , Poelman, sa Twente univerziteta, o “Tehno-mimikriji“, Rudi Daelmans o “Cradle to Cradle implementaciji”. U Drugoj sarajevskoj gimnaziji diskutovalo se o “Inovativnoj edukaciji” .
Mr. S.

Sa otvaranja izlo`be

Materijali i tehnike
Ju~er, drugog festivalskog dana, odr`ana su predavanja o materijalima i tehnikama u Galeriji Collegium Artisticum. Mic ha el Bra un gart, osniva~ Agencije za podr{ku

vi} u formi videorada obra|uje djela velikana moderne i savremene umjetnosti, dok Andrijana Mlinarevi} - Cvetkovi} crte`ima u prostoru, odnosno skulpturama od `ice evocira svijet djetinjstva. Ivana Brklja~a, crte`om stvara atmosferu reminiscencije, za razliku od Ivane ]avar koja na platnima

ovakvi umjetnici izla`u u biha}koj Gradskoj galeriji. Osim brojnih gra|ana, posebna ~ast Op}ini Biha} bila je i prisustvo predstavnika gradske vlasti bratskog Novog Mesta, koji su osim izlo`be posjetili i sajam Ekobis 2011.
F. B.

“Ja, mahalu{a“ u Sarajevu i Jajcu
Pozori{na predstava “Ja, mahalu{a” nastavlja u novoj umjetni~koj sezoni svoj uspje{ni put. Nakon svega nekoliko izvo|enja, postala je pravi teatarski hit za koji se tra`i karta vi{e. Iz produkcije Filter obavje{tavaju javnost da }e sarajevska publika imati priliku vidjeti novo “mahalanje u teatru” u dva termina: 18. i 19. septembra na sceni Kamernog teatra 55, dok }e Jaj~ani ovaj originalni bh. cabaret gledati 22. septembra u Domu kulture Jajce. Predstava je ra|ena prema bestselleru Indire Ku~uk - Sorgu~ „Ja, mahalu{a“, a glavnu ulogu tuma~i Nela \eni si je vi} ko ja je do sa da{ njim izvo|enjima pobrala sve simpatije publike. Re`iju i dramaturgiju potpisuje Mirela Trepani}, dok je Nenad Te{i} Nelin partner na sceni – glumac, svira~, izvo|a~, onaj koji predstavlja ironiziranu karikaturu mu{ko-`enskih odnosa u bosanskom maniru. Tu je i Ansambl Cabaret koji u predstavi izvodi dvije kulminantne ta~ke.

“Ponekad dolazim, ponekad odlazim“ je u mnogim elementima druga~iji. Na njemu je ~ak {est autorskih [erbed`ijinih uradaka, te se on predstavio u sasvim novom svjetlu i dimenziji. A kao {to je [erbed`ija i tvrdio uo~i koncerta: - Radujem se koncertu u Sarajevu. Naro~ito zato {to }emo ga napraviti u biv{em

“\uri \akovi}u” To je savr{en . prostor. Ispostavilo se da je u pravu. Dvorana BKC-a kao da je stvorena prema njemu. S obzirom na to da }e [erbed`ija u rano prolje}e idu}e godine izdati novi album, ~ime }e krenuti u novom stvarala~kom i kreativnom smjeru, nadamo se da }e i sarajevskoj publici pru`iti noMr. S. vi u`itak da ga ~uje.

22

OGLASI

nedjelja, 11. septembar 2011. godine
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Na osnovu ~lana 29. Zakona o izvr{enju bud`eta Tuzlanskog kantona za 2011. godinu („Slu`bene novine Tuzlanskog kantona“, broj 04/11) i Programa raspodjele namjenskih sredstava Ministarstva prostornog ure|enja i za{tite okolice za 2011. godinu, a u skladu sa Odlukom o utvr|ivanju uslova, kriterija i postupka za raspodjelu namjenskih sredstava iz ekolo{kih naknada, Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice raspisuje:

OSLOBO\ENJE

Udru`enjima za kandidovanje projekata iz oblasti za{tite okolice radi dodjele sredstava 1. Pravo u~e{}a na javnom pozivu Pravo u~e{}a na javnom pozivu imaju udru`enja koja su registrirana u Ministarstvu pravosu|a i uprave Tuzlanskog kantona, kao i udru`enja koja su registrirana u skladu sa zakonom na entitetskom ili dr`avnom nivou, ~ija je djelatnost usmjerena na za{titu i unapre|enje okolice, a koja imaju sjedi{te, obavljaju djelatnost i implementiraju projekte na podru~ju Kantona. 2. Sredstva se raspodjeljuju za projekte iz oblasti za{tite okolice koji se odnose na sljede}e: 1. ~i{}enje, ure|enje, po{umljavanje i ozelenjavanje javnih povr{ina i sl. i 2. obilje`avanje zna~ajnih datuma iz oblasti za{tite okolice. 3. Podnosioci prijave du`ni su dostaviti slijede}u dokumentaciju kojom dokazuju ispunjavanje uslova: 1. rje{enje o upisu u Registar udru`enja kod Ministarstva pravosu|a i uprave Tuzlanskog kantona ili drugog nadle`nog organa u Federaciji Bosne i Hercegovine iz kojeg je vidljivo sjedi{te udru`enja na podru~ju Kantona te da je djelatnost udru`enja usmjerena na za{titu i unapre|enje okolice, 2. uvjerenje o poreznoj registraciji, 3. spesimen potpisa iz banke osoba odgovornih za finansije, 4. izvje{taji o realizaciji i utro{ku sredstava dobijenih od ovog ministarstva u prethodnoj godini, ukoliko ista nisu ranije u potpunosti opravdali i 5. projekat (ovjeren i potpisan od podnosioca) na posebnom obrascu. Dokumenti se prila`u u originalu ili ovjerenoj kopiji koja ne mo`e biti starija od 6 mjeseci, ra~unaju}i od dana objavljivanja javnog poziva. 4. Projekat koji }e se uzeti u razmatranje se dostavlja na propisanom obrascu i treba da sadr`i: 1. naziv i opis projekta, 2. oblast za{tite okolice na koju se odnosi projekat iz ta~ke 2. javnog poziva, 3. ciljeve projekta, 4. vrste aktivnosti koje }e se provesti da bi se postigli postavljeni ciljevi, 5. podaci o broju volontera uklju~enih u projekat (ukoliko su predvi|eni projektom), 6. ukoliko postoji partnerstvo, naziv partnera - druga neprofitna organizacija ili institucija iz javnog sektora sa dokazom o partnerstvu (ugovor ili sporazum), 7. o~ekivani rezultati, 8. rok realizacije projekta i 9. specifikacija tro{kova sa visinom sredstava koja se potra`uju od Ministarstva (navesti detaljnu specifikaciju). 5. Ne}e se uzeti u razmatranje prijave udru`enja: 1. koja su dobila finansijsku pomo} od ovog ministarstva, ako nisu ispunili obavezu pravdanja dodijeljenih sredstava, 2. koji ne dostave dokumentaciju za dokazivanje ispunjavanja uslova kako je definisano ta~kom 3. javnog poziva i ne razrade projekat na propisanom obrascu, kako je definisano ta~kom 4. javnog poziva, 3. ~iji su projekti, programi, aktivnosti napravljeni samo u korist ~lanova udru`enja i 4. ~iji administrativni tro{kovi (re`ije, telefonski tro{kovi, uredski materijal, bankovni tro{kovi, usluge knjigovodstvenog servisa, najam ureda i sli~no) na projektu prelaze 30 % ukupnog bud`eta projekta. 6. Prijedlog raspodjele sredstava Prijedlog raspodjele sredstava udru`enjima utvrdit }e se na osnovu slijede}ih kriterija: 1. Oblast za{tite okolice, 2. Rok realizacije projekta, 3. Uklju~enje ve}eg broja volontera, 4. Partnerski odnos sa drugom neprofitnom organizacijom ili institucijom iz javnog sektora u realiziranju projekta. 7. Broj projekata i iznos sredstava Udru`enja imaju pravo na javni poziv prijaviti najvi{e jedan projekat. Prednost }e imati udru`enja koja nisu dobila sredstva od ovog ministarstva u prethodnoj dodjeli iz 2011. godine. Ukupna rijednost projekta udru`enja za koji se tra`e sredstva ne smije pre}i iznos od 5.000 KM. Maksimalni iznos koji se udru`enju mo`e odobriti po jednom projektu je 5.000 KM. 8. Na~in prijave Prijave sa projektom na propisanom obrascu predati na adresu:

JAVNI POZIV

Dobro jutro uz

u Va{em domu!
POSEBAN POPUST
za pla}anje unaprijed % pretplata do 6 mjeseci % pretplata do 12 mjeseci

10 20

TUZLA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Slatina 10 75 000 Tuzla, Tel/Fax 035/210 426 DOBOJ Dopisni{tvo Oslobo|enja, Doboj-Jug-Matuzi}i, 74 000 Doboj, Tel. 032/691 794, Fax 032/692 572 MOSTAR Dopisni{tvo Oslobo|enja, Alekse [anti}a 4, 88 104 Mostar Tel/Fax 036/581 139

Tuzlanski kanton Ministarstvo prostornog ure|enja i za{tite okolice Pisarnica Vlade TK-a (Slatina br. 2, Tuzla), (sa naznakom: „ZA JAVNI POZIV — NE OTVARATI“) Rok za podno{enje prijava je 8 dana od dana objavljivanja javnog poziva u dnevnim novinama. Javni poziv za dodjelu sredstava zajedno sa propisanim obrascem iz ta~ke 4. javnog poziva }e biti objavljen i na zvani~noj web stranici Vlade Tuzlanskog kantona www.vladatk.kim.ba. Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

SARAJEVO Oslobo|enje, D`emala Bijedi}a 185, 71 000 Sarajevo, Tel/Fax 033/465 727 ZENICA Dopisni{tvo Oslobo|enja, Bulevar Kulina bana 30-b, 72 000 Zenica, Tel. 032/ 242 342, Fax 032/243 612

20

% POSEBAN POPUST
ZA PENZIONERE
OSLOBO\ENJE

NARUD@BENICA
Ime i prezime Ulica i broj Po{tanski broj Grad (op}ina)

Da, ovim se pretpla}ujem na Oslobo|enje od sljede}eg mogu}eg broja
Broj telefona/mobitela Broj li~ne karte Potpis
1 mjesec 3 mjeseca 9 mjeseci

6 mjeseci 12 mjeseci

TRANSAKCIJSKI RA^UNI: UniCredit bank d.d.: 3383202250044019, SPARKASSE bank DD Sarajevo: 1990490005630121, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka: 5715000000017279, POSTBANK BH DD Sarajevo: 1872000000045887 Narud`be mo`ete izvr{iti i putem na{e web stranice www.oslobodjenje.ba

24

11. septembar 2011. godine

BOSNO MOJA, LIJEPA LI

Finski tur zanat i k
Ramo KOLAR

ve je vi{e turista po bosan sko her ce go va~kim gradovima, obali, rijekama, planinama i jezerima. Turisti~ki poslenici kazuju kako su brojke mnogo ve}e nego lanjske godine. To je lijepa vijest. Nije lijepa, kad se zna da su usporedni periodi malo “nako{eni“. Za{to: Zato {to se kao baza uzima neka 96. godina, koja nije mogla, iz razumljivih (sam svr{etak rata i agresije na RBiH) razloga donijeti ikakve rezultate. I kad od te godine ra~una{ svaku sljede}u gdje procenti rastu vrtoglavom brzinom, onda usporedbe ni{ta ne kazuju. To jest kazuju: kako je broj turista iz zlatnih (predratnih) godina jo{ daleko za stizanje. No, u svakom slu~aju, mnogi strani turoperateri, turisti~ki novinari i avanturisti sve vi{e preporu~uju BiH kao “sljede}u izazovnu avanturu“.

S

DOBRO, MO@E BOLJE
Kao i prije, top-destinacije u nas su Sa ra je vo, Mos tar, Me|ugorje, Neum... Svi oni su zabilje`ili dobre rezultate u dosada{njem trajanju turisti~ke sezone. No ne treba kriti kako je na{a turisti~ka ponuda jo{ vrlo siroma{na i reklo bi se klasi~na: krevet, hotel (privatni smje{taj), razgledanje grada i gotovo. Nema kompleksnijeg osmi{ljavanja ponude, a da bi do nje do{lo, trebala bi dr`ava

druga~ije se odnositi (i organizirati) prema ovoj grani koja, bez sumnje, ima perspektivu. Dalje, po{tivati postoje}e zakonske odredbe, ali i stvarati nove u korist turisti~kih firmi i organizacija. Rije{iti jednom status turisti~kih zajednica kao promicatelja turizma u nas, jer ovo {to sada rade, daleko je od toga. Potrebno je daleko vi{e ulaganja u infrastrukturu (kad }e ve} autoput maknuti se s tridesetak kilometara?), posebno onu ~isto turisti~ku, koja }e biti u funkciji sve probirljivijeg stranoga gosta (a i doma}i sva{ta i{}u). U~e{}e na turisti~kim sajmovima trebalo bi organizirati tako da se {to vi{e bude prisutno u regionu, te nekoliko zna~ajnih manifestacija u svijetu. Kadrovska politika u dana{njem turizmu je otprilike ona koja u ovu oblast {alje one mlade koji ne mogu nigdje drugdje na}i posla! A postoje i {kole i fakulteti za educiranje turisti~ko-ugostiteljskog kadra. Uzimanje tu|ih, dobrih iskustava je potez koji {tedi novce, a garantira napredak, pod uvjetom da to rade stru~ni ljudi. Ekologija je sve zna~ajniji segment u turisti~koj, svjetskoj ponudi. Na{a zemlja tu nije na pra vi la mno go, po go to vo imaju}i na umu na{e potencijale (planine, sela, nacionalni parkovi, o~uvane i ~iste rijeke i jezera, banje...). Uz dodatna ulaganja, ovdje bi se moralo za-

SI... Sarajevska Ba{~ar{ija

11. septembar 2011. godine

25

risti u~ili kazand`ijski kupili oklagije

VJE@BALI I PLATILI Po drvenim ka{ikama pisali su i crtali metodom “spaljivanja“, Habiba im je pokazala kako se to radi. Ma|arska agencija preko koje su do{li im kupila to {to su obradili, a onda su sami obra|ivali i kupovali i druge drvene suvenire EKO-TURIZAM Ekologija je sve zna~ajniji segment u turisti~koj, svjetskoj ponudi. Na{a zemlja tu nije napravila mnogo, pogotovo imaju}i na umu na{e potencijale (planine, sela, nacionalni parkovi, o~uvane i ~iste rijeke i jezera, banje...). Uz dodatna ulaganja, ovdje bi se moralo za{tititi ono {to je prirodno blago, poput Proko{kog jezera na Vranici, Hutovog blata, Dive Grabovice, O{ani}a...

{tititi ono {to je prirodno blago, poput Proko{kog jezera na Vranici, Hutovog blata, Dive Grabovice, O{ani}a...

IZAZOV U KAZAND@ILUKU
Helem, turisti~ka pri~a u nas poprili~no je zahtjevna. I u njoj u~estvuje vi{e strana, koje se i ne trse previ{e napraviti bolje rezultate. Jer s prirodnim datostima imamo pretpostavke o milionskim brojkama stranih turista. Samo onaj drugi faktor zvani dru{tveni (dr`avni i faktor

~ovjek) trebao bi br`e krenuti naprijed. Da ima ideja, malih stvari koje u turizmu zna~e puno, pokazuje i nedavni primjer jedne grupe finskih turista koji su boravili u glavnom gradu na{e zemlje. Ma|arskoj agenciji licencirani turisti~ki vodi~ Jadranka [uster je predlo`ila jedan mali wor kshop ili ti ra di oni cu. Ma|arski vodi~ Gabor Laszlo je prihvatio i - na{li su se u radnji Habibe Re{ko u srcu ^ar{ije. Finci se i u svojoj zemlji bave rukotvorinama kao hobijem pa su rado prihvatili.

Po drvenim ka{ikama pisali su i crtali metodom “spaljivanja“, Habiba im je pokazala kako se to radi. Ma|arska agencija preko koje su do{li im kupila to {to su obradili, a onda su sami obra|ivali i kupovali i druge drvene suvenire. Ovo je, ina~e, radnja koja se bavi proizvodnjom drvenih predmeta za ku}anstvo - oklagija, sinija, sepeta, kolijevki itd. - Nova radionica de{ava se u radnji kazand`ije Ismeta Huseinovi}a, poznatog kolekcionara starih razglednica, koje su ina~e iza{le u knjizi koja je te{ka 6 kg!

I ovdje su Finci uradili sebi suvenir od bakra po uputama vlasnika radnje, to im je tako|er platila ma|arska agencija, tj. vodi~ Laszlo, koji je prihvatio moj prijedlog o posjeti ovim dvjema radionicama. U kazand`ijskoj radnji su kupovali sebi i jednostavni alat za rad i druge suvenire. Gazda Ismet ka`e da je to “prva {kola“ ovog zanata za strance. I da su talentirani, za~udio se kako dobro crtaju motive koje su obra|ivali na bakarnim plo~icama, pri~a vodi~ka [uster. Bilo je i ranije nekih razgo-

vora s kazand`ijama o odr`avanju sli~ne radionice, ali nisu bili raspolo`eni za tako ne{to. Me|utim, Ismet je prihvatio. Prethodno je jednom odr`ao sli~nu radionicu - s djecom sa posebnim potrebama... I tako, finski turisti su bili zadovoljni, pa ~ak i odu{evljeni, spomenute gazde su stekli nove znance i zaradili neku marku, a imid` Ba{~ar{ije i Bosne uop}e sada }e se druga~ije predstavljati u Finskoj. Ovi su opet obe}ali do}i, a i kazivati drugima kako im je lijepo bilo...

26

11. septembar 2011. godine

Aleksandra Korizma, specijalista viza`ist

Biti jedan od stalnih uposlenika u Kraljevskoj ku}i je, ka`u, uspjeh. Ipak, mislim da je na drugima da to ocijene, za mene je to jedan period u mojoj karijeri koji mi daje slobodu da radim to {to volim, isti~e Korizma
Razgovarala: Edina KAMENICA

arajka Aleksandra Korizma je specijalista viza`ist i vlasuljar sa diplomom londonskog Univerziteta za umjetnost, trenutno zaposlena u Kraljevskom teatru u Londonu - ansambl Baleta. Otkud interes za oblast kojom se bavite? Da li je to slu~ajan izbor, ako slu~ajnosti na ovome svijetu uop}e ima, ili je to put kojim idete odavno? - Studirala sam na londonskom univerzitetu i specijalizirala usko na smjeru koji se bavi tehni~kim efektima za film i TV. To je prili~no mlada grana u performing-svijetu. Tek se po~ela razvijati po~etkom stolje}a. Kako je kod nas, vjerujem, tek u razvitku ova oblast, ne znam ni da li postoji i u kojoj mjeri na univerzitetima, i voljela bih ukratko objasniti {ta su to tehni~ki efekti za film i TV.

S

ORIGINALNOST MOJIH IDEJA
Dakle, to je specijalisti~ka grana u filmskom svijetu koja istra`uje elemente kostima i {minke i obra|uje ih u novoj, tre}oj dimenziji. Sigurna sam, ~uli ste za make up specijalne efekte kao {to je prosteti~ni make up, zna~i, {minka jednostavnih rana i povreda do savr{enih nosova i u{iju koji izgledaju vanzemaljski. Zatim, specijalni efekti u svijetu kostima, kao {to su ogromne konstrukcije na kojima glumci stoje pa izgledaju nestvarno visoki ili debeli i, naposljetku, ne{to {to objedinjuje znanje ova dva u jednom je takozvani creature effects CFX ili izrada 3D modela koji se mogu upravljati na daljinski upravlja~ ili su stati~ne figure i lutke u lutkarskom pozori{tu itd. I, da, mogu potvrditi da sam od ranog djetinjstva pokazivala sklo-

Vjerujem u timski rad

nost ka tome i svima koji su me poznavali je bilo jasno da sam kreativac u vi{e medija, me|utim, kod nas se nisam bavila umjetno{}u. Kad sam se upisivala na univerzitet, morala sam se pripremati punu godinu na istom fakultetu za prijemni ispit jer na moj smjer primali su samo 30 studenata godi{nje, od kojih je samo nekolicina uspjela zavr{iti tehni~ke efekte. Vjerovala sam u sebe i originalnost svojih ideja, jako volim to {to radim i definitivno mislim da sam zbog toga postigla rezultate u ovoj jako konkurentnoj profesiji. Koje osnovne utiske nosite sa studija? - Dok sam studirala, poseban uticaj i jedno neprikosnoveno znanje prenosili su nam neredovni profesori koji su aktivno radili na filmu i dr`ali predavanja o novim materijalima, postupcima i filmovima koji su tek u produkciji. Prakti~no znanje je najbolji vid edukacije, a kad je ovaj podr`an kroz ve} potvr|enu teoriju i istra`iva~ki rad, nema mu premca. Nakon vi{egodi{njeg iskustva na filmu, sada radite u Kraljevskom teatru u Londonu - ansambl Baleta (Royal Opera House). No, bili ste anga`ovani i na velikim filmskim produkcijama? - Jeste, kao, “Harry Potter II Chamber of Secrets“, “Harry Potter III - “Prisoner of Azkaban“, “Batmen Begins“… Kad radite dugi niz godina kao freelancer, onda projekte uzimate po principu slobodnog vremena, a ne po tome {ta biste `eljeli odraditi. Ako odbijete ponudu bez dobrog obrazlo`enja u tako malom poslovnom svijetu, daleko se ~uje. @elite li kontinuitet u svom poslu, onda radite sve, reklame, film, likovne umjetnosti, barem sam ja tako radila, pa zato moje iskustvo nije vezano samo za jednu granu umjetnosti, doista, {irokog je spektra.

11. septembar 2011. godine

27

Iz tog filmskog rada, {ta nosite kao najvrednije iskustvo? - Filmski rad je intenzivan i kad ste u tom svijetu morate se puno ~ega odre}i, a kad ovo ka`em, mislim na male ovozemaljske stvari kao {to je svoj krevet, odlazak u supermarket i priprema hrane u sopstvenoj kuhinji. To je, ustvari, jedno stanje koje traje onoliko dugo koliko i produkcija tog filma. Iz tog perioda pamtim i imam posebne trenutke, kako stresne tako i opu{taju}e. Moji poslovni kontakti nisu samo i poslovni, stekla sam bliske ljude kojima sam okru`ena i jo{ smo u kontaktu i privatno. Mislim, kada ste u timu ljudi na jednom projektu koji traje i vi{e od godinu, morate ne samo biti talentovani u onome {to radite nego i takti~ni, spremni na kompromise, padove i uspone. Mogla bih vam o tome pri~ati danima, ali mislim da o detaljima mo`emo diskutovati u na{im budu}im susretima. [ta konkretno zna~i biti ~lan teatra u kojem Vi radite? [ta zna~i sredini, {ta Vama? Kakve obaveze, a kakve, mo`da, privilegije to podrazumijeva?

PROFESIONALNO PO[TOVANJE
- Biti jedan od stalnih upo-

slenika u Kraljevskoj ku}i je, ka`u, uspjeh. Ipak, mislim da je na drugima da to ka`u i ocijene, za mene je to jedan period u mojoj karijeri koji mi daje slobodu da radim to {to volim, te da mogu biti po`rtvovana i kao majka jer imam trogodi{njeg sina. Na filmu to ne bih mogla, na na~in kako ja radim i dajem se poslu. Kraljevska opera je institucija u kojoj sigurno imate zagarantovano profesionalno po{tovanje, naro~ita privilegija je {to radim sa jednim od najtalentovanijih ljudi kako u svijetu baleta, tako i u svijetu opere.

Na{e ~itaoce sigurno zanima kako se, zapravo, dolazi do tih sjajnih, nevjerovatnih maski, ili scena? - Bila sam profesionalno anga`ovana na velikim blockbuster filmovima, sada ne radim na filmu, ali sam stalno u krugu ljudi koji su i tu aktivni i pratim zbivanja i na tom polju. Proces kreiranja jedne maske i jedne fiktivne scene i lika zavisi prvo od bud`eta jer bez obzira na kreativnost, efektni materijali su uglavnom skupi. Me|utim, kad potpi{ete ugovor sa jednom filmskom ma{inerijom kao Warner Brothers, to i nije jedna od najve}ih briga jer bud`et

je pristojan da pokriva ~ak i eksperimentalne tro{kove. Najve}a briga je vrijeme za koje ne{to treba da se rodi od ideje do zavr{enog produkta. To zna~i da nekada danima u work shopu mu}kamo i prelijevamo materijale i tra`imo efekte koji su najbli`i onome {to bi zadovoljilo na{u ma{tu.

KAKO JE PRAVLJENO ODIJELO ZA BATMANA
Koliko Va{a ma{ta mo`e do}i do izra`aja? - Da, ideja dolazi iz Art Departmenta, me|utim, jako puno uticaja u samoj odluci {ta }e i kako izgledati dolazi od samog modelmakera kao {to sam ja. Na primjer, u jednom od eksperimenata koje smo vr{ili za materijal od kojeg se pravilo odijelo za Batmana, Christopher Nolan, re`iser na filmu“Batman Begins“, odabrao je moj dizajn kao njegov favorit za odijelo u sceni zlog Batmana i na taj na~in po mojoj formuli smo mu osmislili odijelo. Predivno je u~iti kroz rad, svaki novi film je pri~a za sebe. Nema ponavljanja, niko ne voli ve} vi|eno. Kako je raditi na reklamama? - Reklame su najbolje pla}eni

Muzi~ko pozori{te
Da li sara|ujete s nekim iz BiH? - Jedino sa glumicom i pjeva~icom Almom Ferovi} koju sam upoznala u Londonu i pratila njene uspjehe na sceni u popularnom pozori{nom West Endu. Izuzetan je talenat i kapacitet. Alma ima velike planove u pogledu edukacije vezane za muzi~ko pozori{te i iskreno se nadam da }u biti dio toga i pratiti razvoj tog velikog projekta. To bi puno zna~ilo studentima iz BiH i ne samo iz na{e zemlje ve} i iz susjednih dr`ava. U jednom nedavnom razgovoru sa Almom spominjali smo mogu}u saradnju u budu}nosti i naravno da bih bila sretna da svoje iskustvo i ideje mogu razmjenjivati sa mladim talentima iz BiH. Na`alost, nisam povezana sa ljudima iz BiH koji se bave ovim mojim poslom, ne zbog toga {to nisam zainteresovana, ve} zato {to vrijeme koje provodim ku}i je kratko i, uglavnom, budem u krugu porodice i najintimnijih prijatelja.

poslovi i jako su zahtjevni, s obzirom na to da su manji projekti od kojih se o~ekuje ogroman efekt i priliv novca. Advertizing ne pra{ta gre{ke, to je biznis na najvi{em nivou, pri kojem sklapanje posla podrazumijeva sve, od odre|ivanja bud`eta do toga da u startu morate predvidjeti ta~no vrijeme isporuke finalnog proizvoda. Te dvije-tri minute koje pogledate na TV ekranima su satkane od nekoliko sedmica desetsatnog radnog dana, nekada i no}nog ako su u pitanju problemi u produkciji, jer datum isporuke se ne mijenja. [ta je, zapravo, Va{ pribor za rad? Kakve materijale koristite? - To su moje ruke, a ako vajam i pravim maske i figure, onda je to moj alat za vajanje, precizne ru~ne brusilice, uglavnom materijali i pribor koji se koriste i u stomatologiji. Kada radim make up i vlasulje, to su uglavnom moje ~etkice za sve vrste make upa, air brush i sve {to ide uz vlasulje. Materijali se razvijaju nevjerovatnom brzinom i ono {to ste znali ju~e, danas je ve} zastarjelo u tehni~kom smislu. Mislim da je u svakom poslu tako: `elite li pratiti trendove i raditi odgovorne poslove, morate se stalno unapre|ivati. Najvi{e volim vajati i nadam se da }u to raditi dok budem fizi~ki sposobna, ali ne za filmove i medije, nego za svoju du{u. Od svega {to ste dosad uradili, ~ime se najvi{e ponosite? - Najvi{e? Saradnjom sa svjetski poznatim skulptorom Ronom Mueckom, i sa njegovom skulpturom, “Mask II’’, na kojoj sam mu asistirala u Nacionalnoj galeriji u Londonu i koja je izlo`ena u galeriji “James Cohan’’ u New Yorku. Mislim da je Ron Mueck imao najve}i uticaj na moju motivaciju i `elju da se ostvarim kroz tre}u dimenziju i sa njim sam u kontaktu i pratim njegov rad. Koja je baletna predstava Va{em srcu najbli`a? - Prvo moram priznati da nije ultimativno predstava koju volite pogledati iz auditorijuma i predstava na kojoj u`ivate raditi. Predstava koju volim pogledati je definitivno ’’Romeo i Juliet’’. Klasi~na, originalna i emotivno nabijena. Uz dodatak da jako volim i moderni balet koji se redovno izvodi kod nas. Va{ je rezultat svima pred o~ima, ali Vi ipak ostajete u sjeni glumaca, re`isera? - Ne osje}am se ugro`enom u smislu slave, jer nisam osoba koja `eli biti u fokusu. Da sam to htjela, vjerovatno bih radila ne{to drugo. Na{i saradnici kao {to su glumci i re`iseri nas veoma uva`avaju i za svaki rad dobiju se krediti uz redovno nagla{avanje ko je doprinio u realizaciji jedne produkcije, {to je, po mom mi{ljenju, sasvim dovoljno. Kontaktirate s mnogim slavnim osobama? [ta ste od njih nau~ili? - Rade}i s njima, pouzdano znam da je privatnost jedna od najva`nijih stvari u `ivotu.

28

11. septembar 2011. godine

PRI^A
Napisao: Mladen SUBOTI]

NEDJELJE

Na stanici Najtsbrid` u voz podzemne `eljeznice u|e jedan engleski d`entlmen. Polucilinder, teget odijelo na diskretne pruge i crna ta{na u kojoj je uredno smje{ten ki{obran. Kratko razgleda vagon i sjedne ispod reklame “Ejvis“. Podi`e ta{nu do koljena. Izvadi novine, zatvori ta{nu i vrati na pod “Tajms“. Ispred njega stoji djevojka u crnom. Preko puta dvoje mladih na povratku iz {opinga. Jedan sve{tenik sa slu{alicama vokmena oko vrata sprema se da iza|e. Kod Izlo`benog centra na Erls kortu voz izroni iz zemlje. Prohladna jesenja no}. Kolnik kao preliven srebrom. Preko perona tr~i mladi} sa leptir-ma{nom. Kad sti`e do prvog vagona, sva vrata automatski se zatvori{e. Zadihan, ostade psuju}i. Putnik, me|utim, i dalje mirno ~ita. Kad je bio mali, sanjao je da bude najbolji u kriketu. Drugovi su se smijali. Djevoj~ice obo`avale fudbalere. Jedino ga je ujak D`efri podr`avao. Obrisao bi svoje krupne mesarske ruke i vodio na utakmice. “U igru se ne razumijem ni{ta“, govorio je, “ali u`ivam u ovim drsko obu~enim bur`ujkama“. Odjednom, djevojka u crnom koraknu prema njemu. On mahinalno ustuknu. Podi`e novine kao da se brani. Ne vidi joj lice, jer je u sjeni {e{ira sa velikim obodom. Kad se povrati novinama, ona rastvori mantil. Zabljesnu vedrina njezina tijela. Sav mu pogled ispuni. Jedini zaklon - meteorolo{ki izvje{taj. Djevojka podi`e nogu na sjedi{te do njega. Crna, lakovana, visoka {tikla. Miris otmjenog francuskog parfema. Krene li pogledom gore, do oblih koljena i preko njih... Suzdr`a se i vrati na prognozu: “Sutra sun~ano“. Zaklanja mu svjetlo. Naginje se na jednu stranu, ali pomi~e se i ona. Pravi se da ne primje}uje i nastavlja u sjeni. Novine {u{te: ruke mu drhte. Za{to se ba{ njemu doga|aju ovakve stvari? Ne uznemirava nikoga i smatra da drugi ne bi trebalo da uznemiravaju njega. On za to ne pru`a nikakvog povoda. Ne obla~i se napadno, ne rasipa novac na kladionice konjskih trka, nema ljubavnicu koja ga ogovara po uredima. @ivi povu~eno preko puta [elove pumpe. Samo kad ogladni, ma~ak Napoleon kod njega ponekad navrati. Okrenu se. U vagonu nikoga. Samo ona ispred njega. [e{ir na podu. Sad skida kombine. Vr{kovi grudi zarumenjeli. Klecne. Kao da ga udaraju u stomak. Sageo glavu, stisnuo zube, trpi. A biju gadno, boli. Izviruje iza novina. Ruka joj na `abici. Maznim pokretom krenu niz nogu. Skine i zategne ~arapu kao luk, do kidanja. [ta ako neko nai|e? Ako ga privedu, objave sliku? Kako da objasni da s tom nagom personom on nema nikakve veze, da je sve puki slu~aj? Kad sutra ponizno u|e i mirno stane, {ef }e preko stolice baciti novine s fotografijom. Onda }e se okrenuti prema prozoru i {utjeti. Kad god donosi neku odluku, on se okre}e prema prozoru. Lendejl tvrdi da u ku}i preko puta, na sedmom spratu, `ivi neka Poljakinja u koju je {ef smrtno zaljubljen. Svakog mu posjetioca predstavlja kao ro|aka iz Gdanjska koji iz po-

Pikadili linija

Ilustrovao: Bo`o STEFANOVI]

liti~kih razloga ~eka da dobije britanski azil. Odjednom, djevojka prilazi i sjeda mu na krilo. Prolazi rukom kroz kosu. Poljubi. Ovo nije stvarno! Mora biti da sanja. Pogleda kroz prozor: Bilijeva pivnica. Jo{ nisu sru{ili staru {upu iza koje je povra}ao kad su ga stariji radnici natjerali da se napije za svoju prvu platu. Gdje ima da ti se na povratku ku}i iz ~ista mira uvali ovakva cura? Ni u TV reklamama! Ali ona zaista sjedi na koljenima, zavukla ruku u ko{ulju i gricka mu uho. [ta da radi? Dok je poha|ao vi{u {kolu za knjigovo|e, zalazio je u jedan lokal u ^elziju poznat po lijepim djevojkama. Gledao ih, popri~ao, popio neko pi}e. Na ve~eru nije izvodio, jer je morao paziti na svaki peni. Ali, nije mogao a da ne ~ezne za jednom plavu{om koja je bila zvijezda cijele ulice. Jednog snje`nog dana, kad se zami{ljen vra}ao iz bolnice gdje je ostavio majku, ona mu pri|e, zgrabi za ruku i povede niz ulicu. Zbuni se. Re~e da su ga izbacili iz stana, ali ona ga pozva sebi. Poku{a da se izvadi da nema novaca ni za taksi, ali djevojka se nasmije{i: “Kupila sam kola!” Mirisala je na ~okoladu i mnogo galamila, a susjedi su udarali u zid i prijetili policijom... A on je sve vrijeme mislio na maj~ine rije~i kako te nasmijane djevoj~ice nose bolest koja }e ga obilje`iti do kraja `ivota. Baci novine. Otkop~a kravatu, skide sako. Po~e da je ljubi. Divlje. Uz prozor, preko sjedi{ta, na podu. U mraku, na svjetlima perona, ispod zvijezda. Kao {to ni jednu `enu prije nije ljubio. Dosta mu je {efa i debele Sare koja svaki dan guta {ampite i Brajana koji ~itav `ivot skuplja kupone raznih nagradnih natje~aja ne bi li izvukao putovanje na Azurnu obalu... Posla}e ih do|avola, uzeti ono malo stvari i krenuti daleko, tamo gdje nema stanica ni posljednjih vozova koje ~itav `ivot ~eka i boji se da ne propusti, jer ako propusti... Ulaze u stanicu Osterli. Ali, ne zaus-

tavljaju se. Naprotiv, kao da pove}avaju brzinu. [ta se doga|a? Mo`da su ko~nice otkazale. Da nije ma{inovo|a pretrpio sr~ani udar? Ako ne pritisne dugme svakih pola minute - ~itao je negdje - voz se sam zaustavlja. Ali, ovaj juri dalje! Skloni djevojku i pridi`e se. Ona ne shvata i `eli dalje da se mazi. Smje{ta je na sjedi{te i pokriva mantilom. Duri se kao djevoj~ica, ali {ali vi{e mjesta nema: zabava je zavr{ena! Voz toliko juri da se s mukom odr`ava na nogama. Prolaze kroz crvena svjetla. Luda je sre}a, pomisli, {to je ovo posljednji voz i niko im ne dolazi u susret. Teroristi! Zar novine danima ne najavljuju da se talas terorizma koji je zapljusnuo kontinent, pribli`ava Engleskoj? Prije petnaest dana pucali su na aerodromu u Rimu. Pro{log vikenda podmetnuli bombu u pari{koj diskoteci. A no}as - no}as otimaju voz podzemne `eljeznice u Londonu! Teturaju}i po vagonu, jedva sti`e do ko~nice. Gr~evito je sti{}e i, osloniv{i se svom te`inom, povla~i prema dolje. Uz strahovitu {kripu, zakovan na sjedi{tu, gubi svijest... Ti{ina. Otvori o~i. Voz stoji na peronu posljednje stanice. Pono} pro{la sedam minuta. Sve je mirno. Nema policije, medicinskog osoblja, televizijskih snimatelja. A djevojka? Okrenu se i pogleda po vagonu. Od nje ni traga! Sagnu se i zaviri pod sjedi{te. Staniol od ~okolade, zgu`vana kutija kenta i najlon kesa robne ku}e sa Oksford Strita. Mantil, kombine, ~arape - sve je nestalo. Pogleda se. Sve je na svom mjestu: kravata, malo razlabavljena, ali ko{ulja zakop~ana, sako. Posegne za ta{nom: ki{obran unutra. U nov~aniku: kreditne kartice na svom mjestu. Zagleda se u prazan peron. Ne mo`e da se pomiri da je sve bio san. Savr{eno se sje}a njenih o~iju. Plave, duboko plave, mo`da vi{e na zeleno. Kosa plava, kratko o{i{ana podsje-

tila ga je na plavu{u iz ^elzija. Ili je zagasitija, ~ak kestenjasta? Ali njene grudi ne}e nikad zaboraviti! Cijelo joj tijelo bakarne boje kao da se upravo vratila sa jedne od {panskih pla`a koje reklamiraju u pauzama prenosa kriket utakmica. Samo vrhovi njenih grudi svijetloroze, gotovo bijeli. Stoji nasred vagona o~ajan. Novine! Dok je ~itao izvje{taj sa turnira, iznenada je pri{la. Ako je sve sanjao, onda ni teksta ne}e biti! Grozni~avo je prelistao “Tajms“. Evo ga! Tekst, fotografije, sve! Ona postoji, u to vi{e nema sumnje. A voz? Mo`da mu se u zagrljaju u~inilo da juri br`e nego ina~e. Ko~nica? Nju je ipak sanjao. Da nije, stali bi na otvorenoj pruzi, odmah bi se stvorila policija, po~ela bi ispitivanja... Prvi put je zbacio sve sa sebe, prekora~io preko svih ograda, dohvatio onaj smisao `ivota koji mu je godinama izmicao. Bar zakratko - beskrajno slobodan! A ve} mora natrag. Ali, nije mu `ao. Samo da prona|e jedan jedini dokaz da sve nije bio obi~ni san. Dovoljan je jedan miris otmjenog francuskog parfema. Ali i taj jedini trag kao da je netragom nestao. Na vratima ~ista~ica. Gleda ga podozrivo. Sva{ta se ona nagledala u vagonima posljednjeg voza sa Pikadilija. Pijanih, epilepti~ara, homoseksualaca, drogiranih, zatvorenika na dopustu, stranaca... Ali jednog d`entlmena iz Sitija u svojoj kolekciji nije imala. Ugledav{i je, on se zbuni. Popravi kravatu, poku{a da slo`i novine, ali kako nisu mogle lijepo da se presaviju, onako raskupusane ubaci u ta{nu. Do stepenica se osvrnu nekoliko puta. Tek kad nestade iza ugla, ona u|e u vagon. Navikla je da ljudi u andregraundu sva{ta zaboravljaju. ^ak i vlastite snove. Ali finu, crnu, svilenu ~arapu i - pogleda je na svjetlu - potpuno neo{te}enu, to se ipak rijetko de{ava. (Pri~a Mladena Suboti}a, dugogodi{njeg saradnika Oslobo|enja, objavljena je 8. augusta 1987)

11. septembar 2011. godine

Ar hitektonska remek-djela budu}nosti

NASIZBOR

29

KNJIGA

Spektakularne gra|evine

GOLE LITERARNE VE^ERI NA MANHATTANU

koje bi mogle ugledati svjetlo dana
n di ja bi mo gla do bi ti gra|evine koje su ~ak ljep{e i od njenog simbola Taj Ma ha la. Nova stru ktura nalik na svemirsku stanicu naziva Atmosphere mogla bi se na}i u Indiji. Gra|evina koja se prote`e na vi{e od 100 metara u zrak, spe kta kularnog di zajna, mogla bi posta ti sje di{te za ne koliko ge ne raci ja obite lji koje bi mogle `ivje ti u ovim gra|evina ma. Ovaj futu risti~ki di zajn je dan je od radova kon kursa Svjet skog fes ti va la ar hite kture koji }e se odr`ati krajem godine u Barce lo ni. Osim ovog jedinstvenog dizajna, na konkurs su prijavljeni i mnogi drugi radovi od kojih je nekoliko njih izdvojio Da ily Mail. Neke od njih na vrhu imaju restoran sa pogledom od 360 stepe ni, za neke se smatra ka ko }e biti smje {te ne u Turskoj kraj `eljezni~ke pruge, neke }e biti u Tajvanu, prenio je Jutarnji.hr. Fascinantno je kako neki dizajneri imaju viziju povratka `ivota u {pilje, no ovaj put u malo luksuznijem izda nju. Komentirati ovo je suvi{no,

I

U bor bi za pos ti za nje uzvi {e nog ci lja, kao {to je po ti ca nje ~ita nja, sva su sred stva do bro do{la. Pokazala je to grupa Njujor~anki koje se u svrhu populari za ci je knji`e vnos ti je dnom mjese~no okupljaju te posve gole odr`ava ju li te rar ne ve~eri. Sku pi na dje vo ja ka oku plje nih pod ime nom Na ked Gir ls Re ading je dnom mje se~no odr`ava li te rar ne ve~eri to kom ko jih po sve obna`ene, tek u po tpe ti ca ma, ~ita ju knji ge. Go la ~ita nja re do vi to odr`ava ju u nju jor {kom Gre enwich Vil la geu na Man hat ta nu, a u pu bli ci su naj~e{}e mla di pa ro vi i, o~ekivano, mu{karci svih dobi... Djevojke su dosad gostovale diljem SAD-a te u Londonu i Kopenhagenu, a sve koji na projekt gledaju s negodovanjem mo`da ohrabre mi{ lje nja po sje ti te lja, ko ji ve}inom sma tra ju ka ko ubrzo na kon {to po~nu ~ita nja, za bo ra ve da su dje voj ke uop}e go le te se pre pus te knji`e vnom u`it ku.

FILM

LUDA LJUBAV (CRAZY, STUPID, LOVE)

Cal Weaver ima ~etrdeset i koju i `ivi svoj san - ima dobar posao, lijepu ku}u, odli~nu djecu i brak sa svojom srednjo{kolskom ljubavi. Kad sazna da ga supruga vara i `eli razvod, njegov “savr{en“ `ivot brzo se raspada. [to je jo{ gore, u dana{njem svijetu samaca, Cal, koji na spojeve nije izlazio zadnjih nekoliko desetlje}a, ispada potpuno neprilago|en. Nesretnog Cala za svog {ti}enika uzima Jakov Palmer, frajer koji poznaje igru. Upoznaje ga s brojnim mogu}nostima koje se nude: `ene `eljne flerta, mu{ka opijanja i osje}aj za stil koji nude mladena~ki du}ani. Unato~ potpunoj promjeni `ivotnog stila i novim osvajanjima, jednu stvar Cal ne mo`e promijeniti - svoje srce, koje ga vodi natrag do mjesta gdje je za njega sve po~elo... Redatelji su Glenn Ficarra, John Requa, a glavne uloge Steve Carell, Ry in Gosling, Julianne Moore. Ova komedija u trajanju od 118 minuta proizvedena je 2011. u SAD-u.

TEATAR

FESTIVAL SVJETSKOG KAZALI[TA

Od 9. do 27. septembra u Zagrebu se odr`ava deveto izdanje Festivala svjetskog kazali{ta. S pet predstava pet renomiranih evropskih kazali{nih autora i redatelja, Thomasa Ostermeiera, Jana Fabrea, Iva van Hovea, Bastiana Krafta i Alaina Platela, ova manifestacija, ~ini se, ne zna za krizu. Ravnateljica Zagreba~kog kazali{ta mladih Dubravka Vrgo~ i kazali{ni redatelj Ivica Buljan od pokretanja Festivala svjetskog kazali{ta ~ine njegovo umjetni~ko vodstvo.

MUZIKA

ALPSKA D@EZ-^AROLIJA

osim mo`da doda ti ka ko ma{ta mo`e sva {ta. Sasvim }e druga pri~a biti kad se po~nu obra~una va ti tro{kovi izgra dnje ovih ~ude sa. Te {ko je re}i ko bi to finan si rao, imaju}i posebno u vidu krizu koja jo{ ni je po sve mi moi{la svi jet. Ali arhite kti su oduvi jek ma{ta li i svoje sno ve pre nosi li na crta}i pa pir. Osvje do~ili smo se da su ve}inu sno va ipak os tva rili. Ni ovo nije da leko od toga...

Krajem augusta u austrijskom gradi}u Saalfelden odr`an je jedan od naj~udesnijih d`ez-festivala na svijetu. Na glavnoj festivalskoj bini mogla se vidjeti postava The Dead Kenny G’s, koja vizuelno parodira kralja sladunjavog d`eza Kenny G-ja. Zavr{ne ve~eri, dok nastupa eksperimentalna d`ez-rok postava The Nels Cline Singers, preko 1.000 ljudi u ozbiljnim godinama zdu{no aplaudira, dok sa balkona doga|aj snima dr`avna televizija. Na lijevoj ogradi sve to prati jedan od najboljih d`ez-truba~a dana{njice Steven Bernstein, u sredini je saksofonista Joshua Redman, a sa desne strane mag njujor{ke downtown scene, gitarista Elliot Sharp. Potpuno nadrealno, prenio je utiske B92.

30

11. septembar 2011. godine

MOJ

DOM

Odabir odgovaraju}ih

Ulazna vrata ku}e ili stana ostavljaju prvi dojam o prostoru u koji se ulazi. Zato im treba posvetiti posebnu pa`nju i, ako ustreba, konsultirati stru~njake o vrsti te ugradnji istih

Monika GALOVI], mag. ing. arh.

Ulazna vrata ku}e ili stana ostavljaju prvi dojam o prostoru u koji se ulazi. Osim va`nosti vizualnog dojma, izuzetno su va`ne dimenzije vrata u odno su na kom ple tno pro~elje, kao i svijetla dimenzija vrata koja osigurava nesmetan, komotan ulaz u stambeni prostor. Ulazna vrata mogu biti jednokrilna, dvokrilna, kombinacija fiksnog i zaokretnog krila, protuprovalna ili obi~na, sa~injena od drveta, metala,

plastike ili u kombinaciji vi{e materijala. Razli~iti su kriteriji po kojima }ete odabrati `eljena vrata za va{ dom, ali nji ho vo zna~enje nikako ne treba zanemariti u odnosu na druge sastavne elemente, koji ~ine interijer i eksterijer doma. Ovisno o odabranom materijalu za vanjska vrata, do}i }e do ve}ih ili manjih deformacija zbog njihove izlo`enosti vanjskim utjecajima. Naime, klimatski uvjeti dovode do promjena dimenzija materijala. Va`no je znati da se drveni proizvodi

raste`u pod utjecajem vla`nosti, a metalni i plasti~ni mijenjaju oblik kroz razli~ite deformacije pod utjecajem visokih i niskih temperatura.

UTJECAJ VREMENA
Ako se vrata izvode od razli~itih materijala, pod utjecajem vlage i temperature, svaka }e “raditi“ na svoj na~in, {to }e uzrokovati deformaciju. Ve}a razlika u temperaturi i vla`nosti zraka s unutarnje i vanjske strane vrata, uzrokovat }e ve}e

optere}enje na krilu vrata. No ovakva optere}enja }e se javiti i na vratima izra|enim od jednog mate ri ja la. Ula zna vra ta odjeljuju tople unutarnje prostore od vanjskih hladnih te je ovakve deformacije nemogu}e izbje}i. No odabirom provjerenog izvo|a~a, koji je usavr{io tehnologiju proizvodnje i koristi odgovaraju}u konstrukciju za vrata, ovakve deformacije }e se zadr`ati u prihvatljivim granicama te }ete dobiti i garanciju za njihovu kvalitetu na odre|eni broj godina.

Bitno svojstvo ulaznih vra ta pro tu po`ar na je otpor nost. U gra dnji stambenih objekata ona je ~es to uvje to va na po trebnim brojem minuta po`arne otpornosti, minimalno 30 minu ta, ali je ugradnja ovakvih vrata preporu~ljiva i za one

MOJ Ukrasne, ali i otrovne biljke - oprez! Biljke u vrtu izgledaju lijepo, ali u sebi kriju i otrove VRT
Tekst i fotografije: ANA MRDOVI], dipl. ing. hort. «ANA-HUP» d.o.o. Sarajevo

Me|u ukrasnim biljkama ima i otrovnih, pa u njihovoj primjeni treba o tome voditi ra~una. S obzirom na to da ~esto kupujemo biljke vode}i ra~una samo o njihovoj dekorativnosti, smatramo korisnim upozorenje na neke ukrasne biljke koje su otrovne i koje se kod nas ~esto primjenjuju. To bi trebalo obavezno da znaju stru~njaci koji primjenjuju biljke, ali nije lo{e da i imaoci vrtova i ljubitelji prirode ne{to znaju o tome.

Jeste li znali da je {im{ir otrovan

Plodovi tise

Svi dijelovi tise otrovni, osim crvenog ploda

OTROVNI PLODOVI
Naj~e{}e su najotrovniji plodovi biljaka. S obzirom na to da upravo sada u kasno ljeto i ujesen najvi{e biljaka razvija plodove i u njima sjemenke, korisno je

upoznati se sa nekoliko vrsta ukrasnih biljaka koje, ukoliko ih jedemo, mogu uzrokovati smetnje, a neke u ve}im koli~inama i smrtonosne posljedice. [im{ir (Buxus sempervirens) je veoma prisutan u na{im vrtovima jer je izvanredna biljka za rezane zimzelene `ivice. Njegovi listovi i plodovi su otrovni. Tisa (Taxus baccata) je cijenjena autohtona (doma}a) vrsta crnogorice ko-

ja se primjenjuje kao grmlje, srednje veliko stablo, a i kao rezana `iva ograda. Otrovni su svi dijelovi biljke, osim vrlo dekorativnog crvenog ploda u kojemu se krije veoma otrovna sjemenka. Njeno konzumiranje uzrokuje poreme}aje rada srca, krvotoka, jetre, bubrega te disajnih puteva. Kleke, juniperusi (Juniperus sp.) su tako|er otrovni i to svi dijelovi biljaka. Masovno se primjenjuju i

bez njih bi mnogi vrtovi i parkovi bili osiroma{eni. Tuje (Thuja sp.) spadaju isto u otrovne biljke, a mnogo se primjenjuju. Kalina, ligustrum (Ligustrum) ima otrovne plodove. Dodu{e, naj~e{}e se u vrtovima koristi za rezane `ivice pa u tom slu~aju niti cvjeta niti daje plodove. Lovorvi{nja (Prunus laurocerasus) ima blago otrovne sve dijelove biljke. Vatreni grm, pirakanta (Pyracantha coccinea),

odnosno njene dekorativne bobe (plodovi) mogu konzumiranjem prouzro~iti bolove u stomaku i proljev. Bagrem (Robinia pseudoacacia) ima otrovne plodove i koru, dok su cvjetovi izvanredna p~elinja pa{a pa i ukusni u pala~inkama za ljudsku ishranu. Br{ljen (Hedera helix) ima otrovne listove, a naro~ito su opasni plodovi. Oleander (Nerium oleander), svi dijelovi su opasni

11. septembar 2011. godine

31

ulaznih vrata
objekte koji nisu uvjetova ni pra vi li ma za {ti te od po`ara. Osim po`arne otpornosti, bitna je zna~ajka vrata i zvu~na otpornost, koju treba te de fi ni ra ti s proi zvo|a~em vrata, ako ih proi zvo de spe ci jal no prema va {im potreba ma. Protuprovalna vrata osigurat }e bolju za{titu doma od obi~nih. Pritom je potrebno obratiti pozornost na cijenu protuprovalnih vrata, jer preniska cijena ne mo`e garantirati potrebnu kvalitetu ovakvih vrata. Protuprovalna vrata ~esto se izvode i kao protupo`arna sa zadovo lja va ju}om ja~inom zvu~ne izolacije. Ovako izvedena vrata imat }e ve}u cijenu, ali }e zadovoljiti u potpunosti sve funkcije ulaznih vrata.

SAVJETISTRUCNJAKA

Istra`ivanja ka`u kako {efovi smatraju vrednijima one uposlenice koje na posao dolaze sre|ene i ukusno na{minkane
Vjerovali ili ne, {minkanje vam zaista mo`e pomo}i u karijeri! Samo… pazite da ne pretjerate. Za razliku od ispijenih lookova na koje ste vjerojatno ‘’pecali’’ su}ut i bolju ocjenu kod profesora tijekom srednjo{kolskih i studentskih dana, na poslu vrijede sasvim druga ribi~ka pravila, pi{e tportal.hr.

za posao
[MINKA I RASPOLO@ENJE

Kako se na{minkati

PRAVILNA UGRADNJA
Osim ovih kriterija, prili kom oda bi ra ula znih vrata analizirajte namjenu objekta (stambena ili stam be no-po slo vna), na~in grijanja, koji mo`e utjecati na ja~inu deformacije vrata, vla`nost zraka, koja se javlja u interijeru i eksterijeru te ovisi o klimatskom podneblju objekta te even-

tualne zahtjeve pove}ane mehani~ke otpornosti. Za pravilno funkcioniranje i trajnost vanjskih vrata, izuzetno je va`na njihova pravilna ugradnja. Vrata je izuzetno va`no montirati prema uputama proizvo|a~a koje }ete do bi ti s ispo ru~enim vratima, a poseban je naglasak na temperaturnim uvjetima u kojima se ugra|uju, na~in postavljanja PU pjene za pri hvat vra ta, ko ju je va`no nanijeti po cijelom otvoru izme|u okvira vra-

ta i zidnog otvora, posebne detalje prilikom ugradnje protupo`arnih vrata, pravilno postavljanje podnog zatvara~a, koji ne smije kliziti po podu. Odabir ulaznih vrata je kompleksan, jer osim samog dizajna koji se treba uklopiti u na~in oblikovanja cijelog objekta, trebaju biti zadovoljeni i svi ostali va`ni nabrojani kriteriji. Za njihov odabir osigurajte dovoljno vremena kako biste na kraju bili zadovoljni kona~nim rezultatom.

Usprkos uvrije`enom mi{ljenju, istra`ivanja pokazuju da {efovi smatraju vrednijima one zaposlenice koje na posao dolaze sre|ene i ukusno na{minkane, nego one koje izgledaju kao da su ‘’digle ruke od sebe’’. Ako ne dr`ite ni do svoga izgleda, razmi{ljaju oni, kako vam onda mo`e biti stalo do posla. Naravno, previ{e {minke {alje sasvim drugu poruku! Istra`ivanje provedeno na vi{e od tisu}u ispitanica u Engleskoj pokazalo je da {minka mo`e pobolj{ati i uredske odnose me|u samim `enama. ^ak 8 od 10 ispitanica izjavilo da su im dra`e kolegice koje se {minkaju, dok njih 78 posto vjeruje da zbog make upa imaju bolji tretman na poslu. Sigurno vam to ne trebaju potvr|ivati nikakva istra`ivanja, ali bit }e vam drago ~uti da je njih 85 posto izjavilo da im {minkanje mo`e popraviti raspolo`enje kad imaju lo{ dan.

KOREKTOR U ^ETIRI BOJE
Koliko {minke je “korisno“ u poslovnom smislu? Kako se ispijeno i blijedo lice sigurno ne svi|a ni vama, za{to biste njime pla{ili kolege?! To je osnovni razlog za{to svaka `ena dobru po-

dlogu i korektor smatra osnovnim sredstvima za rad. Obratite pa`nju na novi domi{ljati korektor u ~etiri boje za prikrivanje svih vrsta nepravilnosti koji je kreirala direktorica Avonova make upa Jillian Dempsey (da, supruga doktora McDreamya). Dovoljno je ako pogled osvje`ite sjenilom boje ko`e, a trepavice naglasite pouzdanom maskarom.

Kleke su dekorativne, ali ih ne treba jesti

Oprez s crvenim plodovima vatrenog grma

jer uzrokuju poreme}aj rada srca. U bla`im oblicima uzrokuju povra}anje.

U RUKAVICAMA
Ovo nije napisano da izazove paniku me|u ljubiteljima i imaocima ovih vrijednih dekorativnih biljaka. Mnogi ih imaju godinama u vrtu a da nisu ni svjesni da su otrovne. Za{to? Pa zato {to to nisu biljke za ishranu i tako nikada ne do|u u priliku da se otruju. Me|utim, kada su djeca u pitanju, nije lo{e

znati i upozoriti ih da ne jedu biljke, pogotovo ne njihove plodove, jer su oni obi~no najotrovniji. Plodovi su ~esto lijepe boje pa to privla~i djecu, zato u vrti}ima, {kolama i u obiteljima sa malom djecom ne treba saditi ove biljke da djeca ne do|u u isku{enje. Zanimljivo je da su plodovi i sjemenke ovih biljaka veoma zna~ajna zimska hrana pticama, kojima, koliko je do sada poznato, ne smeta njihova otrovnost. Dakle, imajte na umu da

su neke od biljaka u va{oj blizini otrovne, kada radite sa njima korisno je navu}i rukavice, ali ih se nemojte bojati, osim u naprijed navedenim slu~ajevima. Ukoliko nekada osjetite probleme nakon rada sa ovim biljkama, potra`ite pomo} ljekara i upozorite ga sa kojom ste biljkom bili u kontaktu, da bi znao odrediti terapiju. Znate li da su krompir i grah u svje`em stanju tako|er otrovni, ali se niko od nas nije odrekao ove hrane, naravno, kuhane.

32

11. septembar 2011. godine

Teroristi~ki napadi na New York i Washington 11. septembra 2001.
DevGru postrojba
Osama bin Laden, vo|a ozlogla{ene Al-Kaide i glavni krivac za teroristi~ki napad na Ameriku, nakon uspje{nog desetogodi{njeg skrivanja od ameri~kog osvetni~kog pogleda, prema dostupnim informacijama, ubijen je od elitne antiteroristi~ke jedinice imena DevGru. Poznata kao Navy SEAL Team Six, kasnije preimenovana u United States Naval Special Warfare Development Group ili skra}eno DevGru, pod zapovjedni{tvom je Zdru`enog sto`era specijalnih operacija (JSOC), tajne elitne grupe koja koordinira antiteroristi~ke i ostale sigurnosne misije diljem svijeta. Osim DevGrua, u grupi djeluju postrojba Delta Force i 24. eskadrila ameri~kih zra~nih snaga. Stacioniran u vojnoj zra~noj bazi Pope i Fort Braggu u Sjevernoj Karolini, JSOC je utemeljen 1980. godine. Pripadnici DevGrua sudjelovali su u hvatanju Radislava Krsti}a, osu|enog za masakr u Srebrenici, kao i diktatora Manuela Noriege, a prema njihovoj akciji u Somaliji, snimljen je ameri~ki film “Pad crnog jastreba“. {tene ili te{ko o{te}ene i ~etiri postaje podzemne `eljeznice. Na Manhattanu je ukupno bilo o{te}eno 25 zgrada. Komunikacijska oprema, kao {to su radio, televizijski i mobilni predajnici, bila je neupotrebljiva zbog ru{enja telekomunikacijskog tornja na vrhu nebodera. U Arlingtonu, dio Pen ta go na bio je te`e o{te}en udarcem zrakoplova te po`arom, pa se jedan dio zgrade ubrzo uru{io. Prema nekim izvorima, njujor{ki gradona~elnik Galiani je svojedobno izjavio kako je u ovim napadima bilo ~ak 15.000 mrtvih. Po vje ren stvo 911 iz da lo je svoj izvje{taj 22. jula 2004. u kojem zaklju~uje da su napadi smi{ljeni i izvedeni od operativaca Al-Kaide.

ONI SU NAS OBILJEZILI

11. septembar 2011. godine

33

Priredio: R. KOLAR

eroristi~ki napadi izvedeni 11. septembra 2001. godine na Svjetski trgova~ki centar u New Yorku i Pentagon, slobodno se mo`e re}i, okrenuli su do tada poznati svijet za 360 stepeni. Nakon toga, ni{ta vi{e na kugli zemaljskoj ne}e biti kao {to je bilo. Taj prvi napad na Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave povijest }e okrenuti u pravcu borbe protiv terorizma, kako je to rekao tada{nji ameri~ki predsjednik G. Bush, na bilo kojem mjestu, koja, reklo bi se, na svoj na~in, traje i danas. Svijet koji poznajemo postao je od tada nesigurniji, stresniji, jednostavno re~eno - mjesto opa snog `iv lje nja. Ra to vi i obra~uni s terorizmom prenijeli su se diljem svijeta, dok bombe i dalje ranjavaju i ubijaju i na mjestima gdje je to prije bilo nezamislivo.

T

Dan kad se svijet okrenuo
Teroristi~ki napadi na Ameriku, koje jel izvela Al-Kaida, obilje`ili su naredne godine borbom protiv terorizma, ratovima,l ekonomskom krizom, op}om nesigurno{}ul te kontroverzama oko povoda i razloga zal ovaj ~in ~ije posljedice jo{ `ivimo l

OTETI ZRAKOPLOVI
U ovom prilogu podsjetit }emo na taj doga|aj i njegove implikacije, jer doista - ovi teroristi~ki napadi su nas sviju - obilje`ili. Napadi 11. septembra 2001. godine bili su niz koordiniranih napada protiv Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Prema slu`benom iz vje {ta ju Po vje ren stva 911, 19 osoba u slu`bi Al-Kaide, mre`e militantnih islamisti~kih organizacija, otelo je ~etiri ameri~ka zrakoplova. Dva su udarila u Svjetski trgova~ki centar (WTC) na Manhattanu u New Yorku, po jedan u svaki neboder u 17 minuta razlike, ubrzo nakon ~ega su se oba nebodera sru{ila. Tre}i je zrakoplov udario u Pentagon, glavno sjedi{te ministarstva odbrane SAD-a u op}ini Arlington, dr`avi Vird`iniji. ^etvrti se zrakoplov sru{io u ruralnom dijelu op}ine Somerset u Pensilvaniji, 130 km isto~no od Pittsburga, nakon {to su putnici pru`ili otpor otima~ima. Izvje{taj Povjerenstva 911 je pokazao da su napada~i pretvorili otete zrakoplove u najve}e samoubila~ke bombe u povijesti te su izvr{ili najubita~nije napade ikad po~injene protiv Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava. Napadi 11. septembra su relativno najzna~ajniji doga|aj koji se do sada dogodio u 21. stolje}u u smislu op}ih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u toj dr`avi i mnogim drugim dijelovima svijeta, bilje`i Wikipedia.

TEORIJE ZAVJERE
Kasnije }e to potvrditi i vo|a Al-Kaide Osama bin Laden, kojega su tek nedavno ubili ameri~ki specijalci. Oko ru{enja nebodera blizanaca WTA- u N. Yorku vodile su i

Optu`enici za napad
Navodni glavni pokreta~ teroristi~kih napada na SAD 11. rujna i njegovi suoptu`enici izvedeni su prvi put pred vojni sud u Guantanamu, 5. juna 2008. godine. Navodni glavni pokreta~ teroristi~kih napada na SAD Khalid Sheikh Mohammed prvi put je izveden pred vojni sud u ameri~koj bazi u zaljevu Guantanamo na Kubi, od uhi}enja u Pakistanu 2003, izvijestili su tada svi svjetski mediji na udarnim mjestima i terminima. Tu`itelji su zatra`ili smrtne kazne za Khalida Sheikh Mohammeda i ostalu ~etvoricu optu`enih, koje se tereti za ubojstva 2.973 `rtve napada na New York i Washington 11. rujna 2001, s po jednom to~kom optu`be za svakog ubijenog, za urotu, napad na civile i terorizam. Ostali optu`eni su Ramzi Binalshibh iz Jemena, navodni koordinator napada 11. rujna, Mustafa Ahmad al-Hawasawi iz Saudijske Arabije, navodno odgovoran za financiranje napada, Ali Abd al-Aziz Ali, ne}ak i glavni pomaga~ Sheikh Mohammeda te Walid bin Attash, tako|er iz Jemena.

HILJADE MRTVIH
@rtve teroristi~kog napada se broje u hiljadama: 265 u ~etiri zrakoplova, 2.595 uklju~uju}i i 343 vatrogasca, 23 njujor{ka policajca i jo{ 37 policajaca u WTC-u i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu. Ukupno je poginulo najmanje 2.985 osoba. Pored WTC nebodera, koji su brojali po 110 katova, te pet drugih zgrada, tako|er su bile uni-

vode velike rasprave. Dok slu`beno izvje{}e obja{njava za{to i kako su se sru{ili od udara aviona, po`ara, unutarnjeg uru{avanja itd, mnogi su smatrali da su se zgrade trebale sru{iti padom na stranu. Ovo nerazumijevanje stanja izazvalo je mnoge {pekulacije da je bila uporabljena neka vrsta kontroliranog ru{enja. Ukratko, dvije pretpostavke promatra~a i razumijevanje oko toga kako predmeti obi~no padaju prouzrokovale su da nenaviknuto oko promatra~a zaklju~i da je na~in na koji su se sru{ili sli~an tzv. kontroliranom ru{enju. Internetom kru`i mit da su zgrade uni{tene u tzv. vremenu slobodnog pada, {to nije ta~no. Ipak, neke osobe koje jo{ vjeruju u teorije zavjere o napadima nastavljaju podr`avati i vjeruju u ideju kontroliranog ru{enja. Uz sve, napisano je i nekoliko knjiga-istra`ivanja kojima pristalice teorije zavjere obja{njavaju da su neboderi namjerno sru{eni, ne od Al-Kaide, nego nekih drugih “snaga“. Analiza javnog mi{ljenja je 30. augusta 2004. godine objavila da polovina stanovni{tva (49,3 posto) grada New Yorka i oko 41 pos to sta no vni{ tva dr`ave New York vjeruje da su neki od ameri~kih du`nosnika unaprijed znali da }e se napa-

di dogoditi na ili oko 11. 9. 2001. i da nisu ni{ta poduzeli. Postoje pri~e da su se dogodili telefonski pozivi i upozorenja ~ak nekoliko sedmica prije napa da ko ji ni su bi li ozbi ljno shva}eni. Neke teorije uzimaju pred sje dni ko vo po na {a nje za vrijeme napada kao dokaz ovih tvrdnji. Ono {to pobu|uje najvi{e sumnje u slu`benu verziju je sam postupak provo|enja istrage o napadima, ali i brojni dokazi na koje slu`bena istraga nikada nije ponudila odgovor... Na po~etku sanacije, dok se jo{ tragalo za pre`ivjelima, manji dio ru{evina odvezen je izvan granica SAD-a. Uni{tene su tako stotine hiljada tona dokaznog materijala. Po internetu kru`i pri~a da je sav ~elik uni{ten u Azi ji, {to je ne to~no, jer je ogroman dio zavr{io na odlagali{tu Fresh Kills, gdje je stru~no pregledan. Kako je od 2001. do danas napisano stotine knjiga, hiljade rasprava i snimljeno tone videomaterijala, a sve dostupno, ne ra~unaju}i svemo}ni internet, to ne}emo na ovome ograni~enom prostoru zamarati cijenjene ~itatelje, no samo re}i jo{ jednom kako je 11. septembar pokazao koliko su ovaj svijet i `ivot krhki, a borba i za{tita od terorizma svake vrste, porijekla i nakane, obaveza svakoga ~ovjeka!

Direktan TV prenos Bin Ladenove likvidacije
Vo|a Al-Kaide Osama bin Laden je ubijen u Pakistanu 1. maja ove godine. Ameri~ki predsjednik Barack Obama odmah je sazvao konferenciju za novinare na kojoj je to i zvani~no objelodanio. Njegovo tijelo, odlu~eno je, nije pokazano javnosti. Likvidaciju i akciju ameri~kih specijalaca Obama i suradnici su gledali u direktnom prenosu! Mozak teroristi~kog napada na New York i Washington ubijen je u pala~i izvan Islamabada.

34

11. septembar 2011. godine

OKOEKOLOGIJE

Spoj dizajn rada
Za mlade modne dizajnere red carpeti nisu bitni, va`no je radovati se radu i kreaciji, ka`e ovaj najuspje{niji hrvatski modni dizajner
rvatski modni dizajner Igor Gala{ (29) progla{en je nedavno u San Franciscu svjetskim ambasadorom mode. Veliko priznanje dodijeljeno mu je na Melange Fashion Showu 2011, a ovaj mladi dizajner iz Kri`evaca ujedno je i prva osoba izvan SAD-a koja je dobila ovu presti`nu titulu. Gala{ je do sada najnagra|ivaniji autor s hrvatske modne scene. Za relativno kratko vrijeme pobrao je 13 nagrada po raznim dizajnerskim natjecanjima {irom svijeta, uklju~uju}i ~ak tri zla tne i je dnu bron~anu medalju na Hempel Awardsu u Pekingu. To je natjecanje modnih dizajnera koje ve} 20 godina organizira Tekstilna obrtni~ka komora Kine, pa je ovaj supertalentirani hrvatski dizajner, sada i svjetski ambasador mode zaista jedini iz ovog dijela svijeta koji se mo`e pohvaliti takvim uspjehom i slavom globalnih razmjera. Kao svjetski ambasador mode, promovirat }e ameri~ku tekstilnu industriju po svim kontinentima. Potpisao je niz ugovora. U bliskoj budu}nosti o~ekuje ga, izme|u ostaloga, predstavljanje njegovih kolekcija u Kaliforniji, Brazilu i Meksiku, te sudjelovanje na ~uvenim fashion weekovima u Bostonu ve} 24. oktobra, zatim i u New Yorku idu}eg prolje}a. Osmjehuje mu se i anga`man u filmskoj industriji:

Poziv na za{titu ozonskog omota~a

Vje{tina balansiranja
Racionalnijom upotrebnom potro{nju vode do 2020. godine treba smanjiti za 20 procenata
Hajdar ARIFAGI] (hajdar.arifagic@oslobodjenje.ba)

ovje~anstvo na mnogo na~ina ve} prelazi granice mogu}nosti planete. Zbog toga }e jedan od klju~nih svjetskih izazova u budu}nosti biti balansiranje jednad`be vode, hrane i energije, na {to je upozoreno tokom netom zavr{ene Svjetske sedmice o vodi odr`ane u Stockholmu. Kao i u prethodnim prilikama ovdje su razmatrana najhitnija globalna pitanja povezana sa vodom, na ~emu je u organizaciji Instituta za vodu iz Stockholma znanje, praksu i iskustva udru`ilo 2.500 stru~njaka, prakti~ara, donosilaca odluka i poslovnih inovatora iz cijelog svijeta. Zapazili su da je intenzitet potro{nje vode za proizvodnju mnogih usjeva u porastu, usprkos nestaju}im podzemnim rezervama i klimatskim promjenama i zbog toga uspostavljanje balansa smatraju globalnim prioritetom svjetske zajednice.

^

jednad`be vode, energije i hrane za svijet mora biti globalni prioritet.“ Jednu od mogu}ih formula za uspje{no balansiranje dao je direktor Stokholmskog instituta za vodu (SIWI) Andres Berttel. Ona je sadr`ana u ogromnim mogu}nostima u{tede vode i stimulisanja razvoja smanjenjem gubitaka vode, proizvodnji energije pomo}u ponovne upotrebe vode te smanjenjem gubitaka i otpada hrane na putu iz polja do kona~nog potro{a~a.

H

IZVORI I RUPE
Me|u brojnim temama koje su se u ovoj sedmici nametnule svojom aktuelno{}u re~ena pri~a o vodi izbila je u prvi plan nakon {to su ovih ljetnih dana presahli izvori Neretve. Javnost je to saznala na stranicama Oslobo|enja. Sli~no se dogodilo i prije ~etiri godine nakon {to nam je akademik Midhat Us~upli} prezentirao podatke o uticaju izgradnje malih hidroelektrana na okoli{, posebno vodotoke. U bogatoj fotodokumentaciji prilo`enoj tom izvje{taju bila je i fotografija presahlog izvora Vrbasa. Potom smo svjedo~ili o smanjenju vodene povr{ine Proko{kog jezera te bakteriolo{kom zaga|enju Vrela Bosne. Na nama je, dakle, da brigu o vodi i njenoj upotrebi uskladimo na na~in da to ne uzrokuje promjenu prirodne ravnote`e. Samo tako pojedina~no, ali i kao dru{tvena zajednica mo`emo dati i konkretan doprinos provedbi izjave iz Stockholma. Povod za novu akciju mo`e biti i obilje`avanje 16. septembra, Dana za{tite ozonskog omota~a. Ustanovljen je odlukom Ujedinjenih naroda 1994. godine s ciljem nagla{avanja va`nosti provo|enja Montrealskog protokola o tvarima koje uni{tavaju ozonski sloj. Ozonske rupe okarakterisane su kao posljedica prekomjernog zaga|ivanja atmosfere karbonskim gasovima, zbog ~ega su posljednjih decenija nastupile velike klimatske promjene. Voda, tlo, zrak, `ivi organizmi te promjene sve te`e podnose. [tednja energije te hvatanje sunca i vjetra i njihovo pretvaranje u elektri~nu energiju radi smanjenja emisije {tetnim plinovima godi svima, pa i vodi. Na nju }e biti manje pritiska, a jednad`ba s po~etka spomenutog balansa lak{e rije{ena i dugoro~no odr`iva.

ke rada. Posebno je fokusiran na problematizaciju pitanja za{tite okoli{a. Prvu nagradu u karijeri uop}e dobio je prije pet godina za kolekciju izra|enu od recikliranih materijala. Na pitanje {to je odu{evilo stru~ni `iri u San Franciscu, {to je potaknulo organizatore da ga nominiraju i ba{ njemu dodijele tako presti`nu titulu svjetskog ambasadora mode, odgovara:

FASCINACIJA PLETENJEM
- Koncepcija moje kolekcije. Mislim da su shvatili da nikada ne odra|ujem stvari, nego uvijek imam veliku pri~u o kojoj govorim, o za{titi okoli{a, o nekoj sociolo{koj dimenziji suvremenog `ivota i sl. Pogled unaprijed i kori{tenje starih tehnika rada koje su iza mene, kombinacija vizije budu}nosti s tradicionalnim tehnikama rada, konkretno, pletenja, to uvijek producira veliko zanimanje za sve aspekte mog rada. Gala{eva fascinacija pletenjem datira jo{ iz najranijih dje~a~kih dana. Sve tajne pletiva sku`io je promatraju}i vlastitu majku kako od pletiva pravi ~uda. U svom ate ljeu u ro dnim Kri`evcima kod Bjelovara Gala{ i danas demonstrira svoje virtuozno poznavanje tehnike pletiva. Sve svoje unika tne mo de le izra|uje vlastitim rukama, a njegova mama, kako poja{njava, jo{ ima ulogu najstro`ijeg kriti~ara i najstru~nijeg savjetnika. Ho}e li sada postati neka vrst Angeline Jolie u modnom svijetu, ho}e li napustiti Kri`evce i oti}i `ivjeti i raditi u jednoj od svjetskih modnih metropola? - Ostajem u Kri`evcima, jer ovdje najbolje radim. Ali, kao svjetski ambasador mode morat }u putovati barem jednom mjese~no na neku od svjetskih

VODA, ENERGIJA, HRANA
Dr. Li Lifeng, direktor globalnog slatkovodnog programa WWF, smatra da }e dostupnost vode imati najve}i utjecaj na sigurnost hrane i energije za milijarde ljudi i pri tome podsje}a da je dostupnost pitkoj vodi definisana kao osnovno ljudsko pravo. WWF je jedna od najve}ih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za za{titu prirode. U Stockholmskoj izjavi nacije svijeta koje }e u~estvovati na ovogodi{njem globalnom samitu o odr`ivom razvoju „Rio +20“, pozvane su da se do 2030. godine posvete „univerzalnom osiguravanju pitke vode, odgovaraju}e kanalizacije i modernim energetskim uslugama“. Zahtjev je da se do 2020. godine efikasnost u kori{tenju vode pove}a za 20 posto, prije svega u proizvodnji usjeva i energije, {to je mogu}e posti}i recikliranjem vode te smanjenjem njenog one~i{}avanja. „Mi svi previ{e ~esto zaboravljamo na sve ve}u potro{nju vode za proizvodnju energije i potencijalni utjecaj na proizvodnju hrane“, rekao je dr. Lifeng. „Intenzitet potro{nje vode za proizvodnju mnogih usjeva tako|er je u porastu, usprkos nestajanju podzemnih rezervi i klimatskim promjenama. Zbog toga rje{avanje

NAJVE]A NAGRADA
- Presretan sam, ovo je do sada najve}a nagrada koju sam dobio, to je veliki poticaj za moj daljnji rad, potvrda da ovo {to radim ima smisla, sva ta naporna putovanja, veliki tro{kovi, neprospavane no}i dali su rezultata, ka`e za na{ list Gala{. Isti~e, to je tako|er nagrada koja donosi i mnogo obaveza. Ovaj mladi umjetnik pun entuzijazma non-stop je u akciji. Nakon povratka iz San Francisca pre`ivljava invaziju doma}ih novinara: gotovo svi hrvatski magazini i dnevni listovi objavili su reporta`e o planetarnom uspjehu modnog dizajnera koji je slavu po~eo stjecati zahvaljuju}i revitalizaciji pletiva. Trenutno radi na kolekciji koju }e uskoro predstaviti na zagreba~kom Fashion Weeku.hr. Nevjero ja tno ma {to vi ti pred sta vnik tzv. kreativne industrije, spoja dizajna i ru~nog rada, Gala{ u svojim kolekcijama otvara probleme kao {to su ekologija, tradicionalni postupci i tehni-

Igor Gala{, svjetski ambasador mode

11. septembar 2011. godine

na i ru~nog

KUTAK ZA KUCNE LJUBIMCE

35

Prvoklasni ~lan
destinacija, ka`e Gala{. No, kako poja{njava, i sama putovanja za njega su nepresu{ni izvori novih nadahnu}a. Jako mu je drago, nagla{ava, da mo`e nastaviti djelovati iz Kri`evaca. A na ne iz bje`no pitanje {to modno osvije{teni ove zime moraju imati u svojoj garderobi, uz vragolast osmijeh komentira:

PLAVA ZA ZIMU
- Ne{to od mojih stvari, sigurno! Ako }e biti jaka zima, dobro je imati ne{to pletenine u ormaru. Boje? „U mojoj prvoj kolekciji napravljenoj za Arenu iz Pule, Arena Additive Collection by Gala{ najja~a boja je tzv. elektri~na plava koja pa{e uz sve ostale boje, dobra je i za zimsko raspolo`enje. Kolekcija je ra|ena u vi{e slojeva, da se ljudi uvijek mogu prilagoditi klimatskim uvjetima, bez te{kih odjevnih predmeta na sebi“, govori modni dizajner o odje}i koju kreira za pripadnike, kako ka`e, svog urbanog plemena. Posebno je radostan, isti~e, da govori za Oslobo|enje jer u Sarajevu ima puno dobrih kolega i prijatelja. Kada Oslobo|enje jednog dana zatra`i njegovu izjavu eventualno iz Hollywooda, ho}e li i tada pristati da razgovara? - Naravno. Iako sam dobio mnogo nagrada, uop}e se ne bavim razmi{ljanjima da sam najbolji, ve} kako }u nastaviti dalje, veselim se stvarima koje }u tek raditi, ka`e Gala{. Mladim modnim dizajnerima savjetuje da se ne zanose zvjezdanim momenti ma slave, statusom celebritya, red carpetima… - Jer crveni tepisi i celebovi su nebitni. Treba razmi{ljati o puno drugih segmenata, od svog dara kojim treba razveseliti druge ljude, do novih tehnologija. Treba se veseliti stvarima koje volite raditi, onda dolazi do velikih projekata i sre}e, poru~uje kratko svjetski ambasador mode.
Jadranka DIZDAR

Njema~ki ov~ar se smatra skoro idealnim psom, jer je i ku}ni ljubimac, ~uvar, policijski pas, ov~ar, a do kraja je odan i brani svoga gazdu
Mnogi, kao {to je poznato, za ku}nog ljubimca (bome i ~uvara) imaju njema~kog ov~ara. O njemu je ve} i ovdje ne{to pisano, ali }emo malo podsjetiti na njegove plemenite osobine. Ovaj daleko poznat i izuzetan pas, koji je po nekim i idealan, dolazi iz Njema~ke. Nastao je kao rezultat strpljivog rada na selekciji, kapetana Maks von Stefanica, koji je u prethodnom vion `estoko brani gazdu i pri najmanjoj opasnosti, ~ak iako nije bio obu~en za to. Obdaren je jednim od najboljih njuhova u svijetu pasa, postao je majstor i u umjetnosti pra}enja traga. Uzgojem i dresurom postao je poznat kao pastirski pas, vodi~ slijepih osoba, kao i policijski pas. Postoje znatne razlike u shva}anju idealnog oblika za ovog sve namjenskog psa. Tijelo mu je ne{to

doma}instva

jeku dao sebi za zadatak da ukrsti vi{e rasa ov~arskih pasa da bi stvorio novog psa koji bi bio obdaren maksimumom kvaliteta. Danas njema~ki ov~ar je najpoznatiji i najrasprostranjeniji pas u cijelom svijetu. Ne mogu se jednostavno nabrojati svi kvaliteti ovog psa: hrabar je, inteligentan, odan u potpunosti, poslu{an, pot~injen svom gospodaru. Uvijek je u stanju pripravnosti,

du`e od visine, du`ina dlake varira. Ukoliko se zanemare elementi osobnog ukusa, ostaje ~injenica da su najbolje osobine ov~ara njegova inteligencija, podlo`nost dresuri, odanost i prvoklasan ~lan doma}instva. Da bi bio eksterijerno savr{en, njema~ki ov~ar mora da ima sna`an i mi{i}av vrat, dubok grudni ko{, prava le|a (kod odraslog psa) malo uzdignut stomak, slabine {iroke i jake...

36

11. septembar 2011. godine

ORDINACIJA

FEBRILNE KONVULZIJE

Sniziti temperaturu bez panike
Febrilne konvulzije pojavljuju se tokom infekcija pra}enih visokom temperaturom, a najve}i broj napada javlja se u dobi 14 - 18 mjeseci
Pripremila: Alema PENDEK

ebrilne konvulzije (u narodu poznatije kao fras) su naj~e{}i konvulzivni klini~ki sindrom, a javljaju se isklju~ivo u dje~ijoj dobi. Sindrom febrilnih konvulzija ozna~ava pojavu epilepti~kih napada u febrilitetu u dojena~koj dobi ili djetinjstvu, obi~no u dobi od 3 mjeseca do 5 godina, bez dokazane infekcije sredi{njeg `iv~anog sustava ili drugog definiranog uzroka. Danas, na temelju klini~kih istra`ivanja, s velikom sigurno{}u se tvrdi da febrilne konvulzije ne izazivaju o{te}enje mozga ni intelektualnu deterioraciju. Tako|er, u djeteta s febrilnim konvulzijama u kasnijoj dobi rijetko se razvije epilepsija. Ipak, prilikom prvog napada febrilnih konvulzija roditelji do`ive jednu vrstu traume.

F

TRAJANJE NAPADA
Prema istra`ivanjima, najve}i broj napada javlja se u dobi 14 - 18 mjeseci. Mogu trajati od nekoliko sekundi do preko 20 minuta (naj~e{}e traju 1 - 2 minute, a napadi trajanja iznad 20 minuta zovu se konvulzivni status). Postoji vi{e faktora rizika za pojavu febrilnih konvulzija tokom temperature. Pove}ani rizik od pojave febrilnih konvulzija postoji u blizanaca te u obiteljima u kojima postoji anamneza febrilnih konvulzija u bliskih srodnika prvog i drugog reda (roditelji, bra}a i sestre, tetke, stri~evi, ujaci). Stru~njaci su utvrdili da }e 2-5 posto populacije Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i Evrope imati barem jednu epizodu febrilnih konvulzija tokom djetinjstva. Kumulativna incidencija uvelike varira i kre}e se od 1 posto u Kini do vi{e od 8 posto u Japanu, te ~ak 14 posto u Guamu. Prema podacima iz prospektivnih studija provedenih u [vedskoj i Maleziji, me|u oboljelima od prvih febrilnih konvulzija ne{to je ve}i udio mu{ke djece (1,72:1; 1,5:1). Febrilne konvulzije ne{to se ~e{}e pojavljuju prilikom virusnih infekcija, pogotovo tokom trodnevne groznice, a ~esto se znaju pojaviti i nakon vakcinisanja za DiTePer.

Prva pomo} za roditelje
Ako su djeca sklona febrilnim konvulzijama prilikom bolesti i ukoliko je temperatura visoka, preko 38 stepeni C, potrebno je dijete zadr`ati kod ku}e. Djeci treba davati da piju dosta teku}ine. Redovito kontrolirati i mjeriti temperaturu. Ako temperatura poraste iznad 38,5 stepeni C, roDo konvulzija naj~e{}e dolazi tokom prvog naglog porasta temperature (~esto prije nego su ga roditelji zamijetili), a manifestiraju se na jedan od sljede}ih na~ina: gubitak svijesti, trzaji mi{i}a (generalizirani - svih skupina, ili parcijalni - samo jedne skupine), mlohavost (gubitak tonusa mi{i}a), uko~enost (povi{en tonus mi{i}a), kratkotrajni gubitak kontakta s okolinom (absence-napad, roditelji to naj~e{}e opisuju kao "zagledavanje"). Naj~e{}i su napadi tipa grand-mal (generalizirani toni~ko-kloni~ki) obilje`eni prvom fazom u kojoj se dijete uko~i (~esto pra}eno zvukom sli~nim vrisku zbog udisaja kroz stisnuto mi{i}je `drijela), izgubi svijest i padne te drugom fazom u kojoj dolazi do sporih ritmi~kih trzaja mi{i}a. Nakon napada dolazi do opu{tanja svih miditelji djetetu trebaju dati ~epi}e, sirup ili tablete paracetamola. Preporu~uju se kupke i obloge od ustajale vode ako temperatura i dalje ne pada. Ukoliko su djeca ve} imala gr~eve uz visoku temperaturu, kod rektalne temperature preko 38,5 stepeni C treba odmah dati klizmu diazepama. {i}a na tijelu, uklju~uju}i i sfinktere, pa se lako mo`e dogoditi da se dijete pomokri ili pusti stolicu. Parcijalni (djelomi~ni, fokalni) napad naj~e{}e je obilje`en trzajima jednog dijela tijela (npr. stopala ili podlaktice) uz o~uvanu svijest, ali se mo`e o~itovati i na druge na~ine - kao ispadi vegetativnog sustava (slinjenje), osjeta, vida ili sluha.

ISTRA@IVANJA Stru~njaci su utvrdili da }e 2-5 posto populacije Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava i Evrope imati barem jednu epizodu febrilnih konvulzija tokom djetinjstva
tusu prije ili poslije napada (pogotovo je ~esta kljenut jedne strane tijela u razdoblju nakon napada - Toddova kljenut), recidiv (ponovno javljanje) unutar 24 sata. Febrilne konvulzije, iako naj~e{}i, nisu jedini uzrok pojave konvulzija u visokoj temperaturi. Uz febrilne konvulzije, mogu}i uzroci pojave konvulzija u visokoj temperaturi su: metaboli~ke (hipokalcemi~ke) konvulzije, konvulzije uz meningoencefalitis (bakterijski ili virusni, od virusa je ~est herpesni encefalitis), po~etak (prvi napad) epilepsije, febrilne sinkope (iznenadan gubitak svijesti), afektivni napadi, jaka tresavica. U praksi se do dijagnoze febrilnih konvulzija dolazi tek po{to su dostupnim dijagnosti~kim metodama (laboratorijske i radiolo{ke pretrage, EEG, lumbalna punkcija) isklju~eni gore navedeni uzroci. Takav pristup nu`an je prije svega da bi se isklju~io bakterijski meningoencefalitis kao uzrok konvulzija, koje su nerijetko prvi znak te po `ivot opasne bolesti. Febrilne konvulzije nisu epilepsija. Iako se febrilne konvulzije manifestiraju pravim epilepti~kim napadom, takvi napadi su izolirani. Epilepsija je hroni~na bolest mozga s ponavljanim epilepti~kim napadima i koreliraju}im EEG nalazom koja zahtijeva trajnu farmakoterapiju. Febrilne konvulzije, dodu{e, pove}avaju rizik od nastanka epilepsije u kasnijoj `ivotnoj dobi (incidencija epilepsije je 1-2 posto u djece koja nisu imala febrilne konvulzije, 5 posto u onih koji su imali jednostavne kon-

JEDNOSTAVNE I SLO@ENE
Klini~ka slika febrilnih konvulzija vrlo je dramati~na za roditelje. Dijete okrene o~ne jabu~ice u stranu, izgubi svijest te se gr~e svi ekstremiteti, ~esto uz pojavu krkljanja i cijanoze. ^esto mogu biti prisutne i duge pauze apneje, kada dijete ne di{e. Napad obi~no traje nekoliko minuta, tj. od 3 do 10, rje|i su du`i. Obi~no spontano prestaju. Mogu se ponoviti i nekoliko puta u toku dana a i trajanje mo`e biti du`e. Febrilne konvulzije dijele se na jednostavne (70 posto slu~ajeva) i slo`ene (30 posto slu~ajeva). Za jednostavne je karakteristi~no: trajanje ispod 20 minuta, napad tipa grandmal, pojavljivanje u dobi izme|u 1 i 4 godine, uredan neurolo{ki status prije i poslije napada, uredan nalaz EEG-a (elektroencefalogram - neinvazivna pretraga kojom se prati mo`dana elektri~na aktivnost). Kod slo`enih konvulzija nalazimo: trajanje napada iznad 20 minuta, parcijalni napad, pojavljivanje u dojena~koj dobi ili nakon navr{ene 4. godine `ivota, abnormalan EEG nalaz, ispad u neurolo{kom sta-

11. septembar 2011. godine

37

Pri~e o zdravlju i bolesti, povratku prirodi i ljudskim sudbinama

ALTERNATIVNAMEDICINA

Prirodni med i ruke na{ih `ena
Ramo KOLAR

vulzije, a 20-30 posto u onih koji su imali slo`ene konvulzije). Jednostavne febrilne konvulzije po svojoj su definiciji kratkotrajne, pa }e s velikom vjerojatno{}u ve} prestati kada dijete bude dovezeno u hitnu pedijatrijsku ambulantu. Ako se dijete dovede u napadu febrilnih konvulzija, bilo jednostavnih ili slo`enih, valja ga prekinuti. U tu svrhu se primjenjuje diazepam rektalno u dozi 0,3-0,5mg/kg. Dijete s febrilnim konvulzijama ve}inom se kratkotrajno hospitalizira kako bi se razmotrila potreba za lumbalnom punkcijom te zapo~elo etiolo{ko i simptomatsko lije~enje osnovne bolesti. Jednostavne febrilne konvulzije te prve slo`ene febrilne konvulzije, uz uredan EEG u afebrilnom stanju, ne zahtijevaju daljnje specifi~no lije~enje. Ali ako je bilo rije~ o recidivu slo`enih febrilnih konvulzija, kod kojih je i nalaz EEG-a u afebrilnom stanju specifi~no promijenjen, uvodi se profilaksa antiepilepticima.

KLINI^KA SLIKA Klini~ka slika febrilnih konvulzija vrlo je dramati~na za roditelje. Dijete okrene o~ne jabu~ice u stranu, izgubi svijest te se gr~e svi ekstremiteti, ~esto uz pojavu krkljanja i cijanoze
nih konvulzija, pri ~emu nije na|ena statisti~ki zna~ajna razlika izme|u jednostavnih i slo`enih febrilnih konvulzija. Pritom je relativni rizik za razvoj epilepsije nakon pojave febrilnih konvulzija ~etiri puta ve}i u odnosu na zdravu populaciju. S druge strane gledano, kod djece koja boluju od epilepsije 10-15 posto je imalo barem jednu epizodu febrilnih konvulzija. Epilepsija se u ranijoj dobi javlja kod djece koja su imala slo`ene febrilne konvulzije. Kod djece kod koje se razvije epilepsija nakon febrilnih konvulzija, naj~e{}e je rije~ o epilepsiji temporalnog re`nja (TLE), a rje|e o generaliziranoj epilepsiji (GE) i drugim vrstama epilepsije. Febrilne konvulzije su naj~e{}e epilepti~ki napadi, uglavnom benignog toka. U svakog drugog bolesnika mogu recidivirati, ali tek u svakog desetog tri ili vi{e puta. Rijetko su pra}ene kasnijom pojavom epilepsije. Iako patogenetski mehanizam

DOBRA PROGNOZA
Febrilne konvulzije ve}inom imaju odli~nu prognozu. Recidivi febrilnih konvulzija u narednim akutnim febrilnim bolestima javljaju se u 21-54 posto djece, neovisno o tipu febrilnih konvulzija. Od ukupnog broja djece koja su do`ivjela recidiv febrilnih konvulzija, najve}i je udio onih

ad sam se prvi put upoznao s fondacijom Mozaik, bio sam malo sumnji~av. Jo{ jedna od onih nevladinih-vladinih-privatnih-kozna~ijih organizacija, pomislih. Ni{ta od toga. Ozbiljna udruga s vrlo ozbiljnim djevojkama na ~elu. Prvu me|u njima sam upoznao kao prodornu, rje~itu, radnu, odlu~nu... a ime joj Una Mesi}. Pri~ao sam s njom na drugome mjestu u ovoj novini. Razlog spominjanja Mozaika je njihov prvi (ali vrlo zapa`en i ozbiljan) nastup na sajmu Bee-fest u Sarajevu ovih dana (o sajmu, ina~e, ni{ta novo, ni{ta se ne pomi~e, preslik iz godine u godinu i vazda ista lica, ali to je druga tema). E zna~i EkoMozaik (kompanija u vlasni{tvu Fondacije Mozaik) zapo{ljava 70 `ena iz op}ina [ekovi}i, @ivinice i Osmaci (uskoro }e ih biti 100). One su prvi put predstavile svoj ekolo{ki cvjetni med koji je mje{avina livadskog i {umskog meda pravljenog na nadmorskoj visini od 700 metara, a u skladu

K

koji su imali samo jedan recidiv (32 posto), a najmanji sa tri ili vi{e recidiva (7 posto). Rizi~ni faktori za pojavu recidiva febrilnih konvulzija jesu dob pojave prvog napada febrilnih konvulzija, broj febrilnih epizoda, ni`a tjelesna temperatura kod prvog napada i anamneza febrilnih ili afebrilnih konvulzija kod srodnika prvog reda. Rizik za razvoj epilepsije kod jednostavnih febrilnih konvulzija relativno je nizak i iznosi 1-3,3 posto, dok je kod slo`enih febrilnih konvulzija zna~ajno vi{i, 6-17 posto. Noviji rezultati 12-godi{njeg pra}enja djece s febrilnim konvulzijama pokazali su ~e{}u pojavu epilepsije (6 posto) kod djece s anamnezom febril-

nije poznat, postoje dokazi zna~ajnog utjecaja naslije|a. Za dijagnozu je naj~e{}e dovoljna anamneza i klini~ki pregled, a lije~enje se svodi na lije~enje osnovne bolesti i antipireti~ke mjere. Ne preporu~uju se intermitentna ni kontinuirana antiepilepti~ka profilaksa febrilnih konvulzija, a za prekidanje konvulzivnog napada daje se diazepam rektalno. Kod pojave febrilnih konvulzija najzna~ajnije je ispravno pristupiti roditeljima, nastojati im pomo}i u prevladavanju do`ivljenog {oka i straha od smrti djeteta te ih naknadno podrobno upoznati s febrilnim konvulzijama i naoru`ati znanjem za slu~aj njihova ponavljanja.

sa zahtjevima organske proizvodnje. Kupovinom ovog meda, podvla~e u EkoMozaiku, podr`avate postoje}a i nova radna mjesta kao i sve razvojne projekte Fondacije Mozaik. EkoMozaik je ina~e od osnivanja podr`an od Ameri~ke agencije za me|unarodni razvoj (USAID), organizacije „Svet jako domov“ i Ambasade ^e{ke Republike u BiH. Ka`u kako se njihov med skuplja na podru~ju od 40 kvadratnih kilometara. Podru~je je puno crnogori~ne {ume, vrijeska, ljekovitih biljaka, {to ovom medu daje poseban prirodan, okus, posebnu gusto}u i aromu. Kako ove godine nije bilo ni redovne ni stimulativne prihrane, p~ele su se razvijale isklju~ivo na medu, a ne na siru-

pu, {to je klasi~an vid organske proizvodnje meda. Na sajmu su izlo`ene i ko{nice EkoMozaika koje su pravljene od organskih materijala, prirodnog drveta, lake jalove daske i voska, premazane organskim kvalitetnim jestivim bojama, a metalni dijelovi ko{nice su otporni na kiselost meda tako da ne dolazi do korozije. EkoMozaik posjeduje i suvremenu proizvodnu liniju za vrcanje i pakovanje meda. Ve} prve analize su pokazale da proizvod vrijednih p~ela oko [ekovi}a, @ivinica i Osmaka spada u red najkvalitetnijih na na{im prostorima... I kad je ve} tako, odoh ja probati taj ~arobni cvjetni eliksir...

38

11. septembar 2011. godine

RECEPTI ZA KASNO LJETO
Ljetna pizza s povr}em
Paradajz, patlid`ane i tikvice najbolje je jesti u sezoni, kada je njihov okus prirodan i svje`, stoga treba iskoristi doma}e ubrano povr}e i pripremiti omiljeno obiteljsko jelo na zdrav na~in - ljetnu pizzu. {tice. Paradajz staviti na lim za pe~enje na papir za pe~enje, posoliti i staviti u pe}nicu na 130 stupnjeva oko pola sata. Patlid`ane popr`iti oko minutu sa svake strane na maslinovom ulju i zatim ih poslo`iti na lim za pe~enje, na papiru za pe~enje, i staviti u pe}nicu na 130 stupnjeva oko 20 minuta. Tikvice popr`iti oko minutu sa svake strane na maslinovom ulju. Mozzarellu nasjeckati na komadi}e veli~ine 2 cm promjera. Odvojiti listove bosiljka. Sve sastojke ostaviti na pultu u posudama da kasnije bude lak{e poslo`iti ih na pizzu. Zagrijati pe}nicu na 250 stupnjeva. Na lim za pe~enje staviti papir za pe~enje i premazati ga maslinovim uljem. Odstajalo tijesto premazati sa 3 `lice maslinovog ulja. Istresi tijesto na papir za pe~enje i lagano nauljenim rukama rastegnuti tijesto za pizzu na debljinu 1 cm. Staviti tijesto za pizzu pe}i u pe}nicu i kad tijesto poprimi zlatno`utu boju, odnosno kad je pe~eno (nakon oko 10 minuta ovisno o debljini tijesta i pe}nici), izvaditi ga. Potom brzo sve sastojke poslo`iti na tijesto. Na jo{ vru}e tijesto ravnomjerno rasporediti prvo izdinstani luk, zatim plo{ke paradajza, pa patlid`ane, mozzarellu, tikvice i listove bosiljka. Na kraju dodati malo svje`e mljevenog bibera. Poslu`iti vru}e!

Sastojci za 4 osobe:
250 g mozzarelle 4 ve}a paradajza (oko 600 gr) 4 duga patlid`ana 4 manje tikvice 4 luka vezica bosiljka 650 g bijelog bra{na 4 dl vode vre}ica suhog kvasca maslinovo ulje sol, svje`e mljeveni biber.

Priprema:
Prosijati bra{no i umije{ati u njega suhi kvasac. Zatim dodati 4 dl mlake vode. Dobro promije{ati. Dodati pola ~ajne `li~ice soli i 3 ju{ne `lice maslinovog ulja i sve dobro izmije{ati. Ostaviti da odstoji oko jedan sat. Tijesto mora biti mekano i elasti~no kad se digne nakon sat. Nasjeckati luk i pirjati ga na maslinovom ulju dok se ne zacakli. Oprati i o~istiti tikvice, patlid`ane i paradajz i narezati ih na plo{ke na debljinu od oko 3 mm. Paradajz ofuriti vodom i izvaditi mu ko-

Ljetna salata s piletinom i povr}em
Sastojci:
300 g svje`ih pile}ih prsa 100 g tjestenine 100 g gra{ka 100 g cvjeta~e 100 g mrkve 50 g celera 100 g kukuruza {e}erca crvena paprika cherry paradajz maslinovo ulje vegeta i sol po `elji

Priprema:
Tjesteninu skuhati al dente. Sitno narezati pile}a prsa, cvjeta~u, mrkvu, celer i crvenu papriku. Pile}a prsa prethodno posoljena i za~injena vegetom, prepr`iti na maslinovom ulju, a cvjeta~u, mrkvu, gra{ak i celer skuhati u slanoj vodi. U velikoj posudi sve izmije{ati i dobro ohladiti u hladnjaku. Po `elji, prije serviranja preliti dressingom za salatu, ali jelo je jako ukusno i bez umaka.

[pageti s patlid`anom i paradajzom Supa od soje i gra{ka
Iako je ljeto, poneki ki{ni dan mo`e znatno spustiti temperaturu i donijeti hladnije vrijeme. Kako se ne bi uhvatila prehlada, ugrijati je tijelo uz ukusnu i zdravu supu od soje i gra{ka. Ljeti je najbolje jesti svje`e vo}e i povr}e koje je uzgajano pod suncem, pa taklo i paradajz i patlid`an od kojih se mogu spraviti razli~iti recepti. Evo jednoga. bi dodati jo{ malo soli. Paradajz oguliti od ko`e, izvaditi ko{tice te ih narezati na plo{ke i staviti na nauljeni papir za pe~enje. Posuti ih sa malo soli te {e}erom u prahu i dodati nekoliko listi}a timijana na svaku. Pe}i u pe}nici oko pola sata. Izvaditi i nasjeckati da se dobije umak. Staviti kuhati {pagete i u me|uvremenu pripremiti ostatak umaka. Kad su {pageti gotovi, pomije{ati ih sa umakom od patlid`ana. Dobro promije{ati da se okusi pro`mu i servirati tanjure. Na vrh staviti umak od slatkog crvenog paradajza.

Sastojci za 4 osobe:
4 ve}a patlid`ana 4 ve}a paradajza (oko 600 g) 40 g sira grana padano 2 ~ehna bijelog luka maslinovo ulje sol svje`e mljeveni biber timijan

Sastojci:
200 g smrznutog zrna soje 200 g smrznutog gra{ka 500 ml vru}eg povrtnog temeljca 6 komada mladog luka oguljenog i isjeckanog 1 sve`anj bosiljka 1 rukohvat rukole (50 g) 300 ml prirodne soje

Priprema:
Oprati patlid`ane, prepoloviti ih, napraviti recke na njima i staviti na lim za pe~enje, na papir za pe~enje. Polovice posoliti i politi s malo maslinovog ulja i po nekoliko listi}a timijana na svaku. Staviti u pe}nicu na 180 stupnjeva, trideset do ~etrdeset minuta ovisno o veli~ini patlid`ana. Kad su patlid`ani gotovi, odvojiti mesni dio od ko`e i nasjeckati ga nasitno. Pomije{ati sa vrlo sitno nasjeckanim bijelim lukom i naribanim sirom grana padanom, te nekoliko `lica maslinovog ulja. Po potre-

Priprema:
U posudu staviti smrznutu soju, gra{ak, povrtni temeljac i mladi luk. Ostaviti da klju~a pet minuta. Dodati bosiljak, listi}e rukole i soju. Pola mje{avine mije{ati dok ne postane glatka, a pola mje{avine ostaviti nepromije{anom. Zatim sve zajedno umije{ati i zagrijati za poslu`ivanje.

11. septembar 2011. godine

39

U RESTORANU

Uz Veli~anku kraljevski u`itak
Miralem BEGI]

Pi{kota-torta sa {umskim vo}em
Sastojci:
400 g keksa pi{kota 400 do 500 g {umskog vo}a (maline, kupine…) 300 ml mlijeka 2 `lice ruma (po `elji, nije obavezno) 200 ml slatkog vrhnja za {lag 4 ~vrsta jogurta 150 g {e}era u prahu 2 vanilin-{e}era 2 vre}ice `elatine limunova korica umije{ati limunovu koricu, vanilin{e}er, a zatim dodati {e}er u prahu i jogurt. @elatinu pomije{ati s vodom i ostaviti da bubri 10 minuta. Mije{aju}i zagrijati dok se ne otopi. Postepeno umije{ati `elatinu u pripremljenu kremu. Po kremi poslo`iti red malina i kupina pa po njima namo~ene pi{kote. Rasporediti preostalu kremu i na kraju vo}e. Tortu ostaviti hladiti nekoliko sati ili preko no}i.

Na lijevoj obali rje~ice Veli~anke, u selu Komarica, na pola puta od Doboja do Dervente, osim {to }e vas iznenaditi okolno zelenilo iz kojeg jo{ vire poru{eni krovovi napu{tenih, a danas raznim rastinjem proniklih ku}a unesre}enih tokom posljednjeg rata, na lijevoj strani puta prema Derventi, oko }e nezaobilazno letjeti pogledom na jedan mini etno-kompleks, u ~ijem centru dominira kameni zamak, a na gornjim zidinama stoji natpis restoran. Uz ovaj zamak primijetit }ete originalne brvnare skovane od dasaka, a to su ustvari pravi savremeni bungalovi u kojima, osim klimatizovanih soba za odmor sa tv i radioaparatom, imate kupatilo, wc, a ispred bungalova sto i stolice isklju~ivo srednjovjekovnog dizajna. Izme|u bun-

idealno za odmor, pogotovo dobar prostor za porodi~ni u`itak ili za umjetnike. Unutra{njost restorana krase brojne replike srednjovjekovnih grbova, {titova i ma~eva. Enterijer podsje}a na starinsku kraljevsku ku}u u kojoj sva ljudska ~ula u`ivaju tokom degustacija tradicionalnih jela pripremljenih po drevnim receptima ili ~istog doma}eg etno-proizvoda od suhe {ljive, pekmeza, meda, raznih vrsta sira, kajmaka, mla}enice, prohe, cicvare, pure, do vite{ke plate. Ovdje }ete na}i i stari ~anak, drvenu ~a{icu, kr~ag, fenjer, stare ru~no ra|ene posteljine, trono{ce, sinije, a za zaljubljenike ovih stvari imate na|i|anu suvenirnicu sa bogatom postavkom u kojoj mo`ete kupiti ono {to vam se svi|a. U sklopu kompleksa u konferencijskoj sali za dvadeset i pet osoba ve} se odr`avaju seminari, mada je prirodni

Poslu`ivanje:
Prije poslu`ivanja ukloniti kalup i narezati tortu. Po `elji, tortu dodatno ukrasiti tu~enim vrhnjem.

Priprema:
Okrugli kalup za tortu (promjera 26 cm) lagano nama`i maslacem. Rub se kalupa oblo`i pi{kotama koje su kratko namo~ene u mlijeku pomije{anim s rumom. Pi{kote odrezati tako da budu do visine kalupa, a na dno kalupa poslo`iti ostatak pi{kota. Vrhnje istu}i u {lag i

Savjet:
Torta se mo`e preliti i preljevom za torte. Umjesto malina i kupina, mogu se koristiti i jagode ili neko drugo vo}e po `elji. galova su {etali{ta, mini ribnjak u kojem se nalaze patke, a na manjem, vrljikama ogra|enom proplanku, pase pravi pravcati pony konji}. Sve je to opasano, s jedne strane cestom Doboj - Derventa, a sa druge netaknutom rje~icom Veli~ankom. Ovim kompleksom gazduje Organizacija za razvoj turizma regije Doboj Rotor. Jedan od idejnih kreatora ovog zanimljivog turisti~kog kutka Miodrag Bosi} nam je kazao da je samo selo zami{ljeno kao mjesto koje vas vra}a u nekada{nji `ivot vitezova iz srednjeg vijeka u srednjovjekovnoj Bosni, podsje}aju}i na `ivot predaka i njihovu vezanost za radni kraj, na njihov na~in `ivota. Sve se prilago|ava staroj arhitekturi, od objekata do pribora i vrste jela koja se u njihovom restoranu slu`e. Dodu{e, sve je jo{ u prvoj fazi izgradnje. Kompleks nije ve}i od jednog hektara. Sadr`aji za odmor nude samo dvanaest le`ajeva, ali je i ovakvo stanje ambijent uz rijeku Veli~anku najbolji prostor za grupne edukacije na otvorenoj sceni. Rotor u dodatnoj ponudi ima bogatstvo sadr`aja. Pored prirodnih {etali{ta obli`njim bre`uljcima Vu~ijaka, doma}in nudi odlazak na srednjovjekovne gradine u Doboju, Maglaju, Te{nju, Slavonskom Brodu, te na planine Borja i Preslica, a za smjelije mo`e se u saradnji sa Paraglajder klubom Doboj organizovati nezaboravni nebeski let. U selu se ~esto de{avaju razna dru`enja nevladinih organizacija u ~emu prednja~e lovci i ribolovci, vite{ki turniri. Gostima se nudi fotografisanje u vite{koj odori, a osoblje sela za tili ~as }e vam prirediti performanse vite{kih ma~evanja. Bosi} isti~e da je ve} sada interes tranzitnih turista veliki, pa }e njegova organizacija u saradnji sa Op{tinom Doboj ~initi sve da kapacitete etnosela pro{ire, kao {to su to ~inili birvaktile i na{i preci Kotromani}i...

40

11. septembar 2011. godine

11. septembar 2011. godine

41

42

OGLASI
Broj: 0315-1715/11 Datum: 8. 9. 2011. godine

nedjelja, 11. septembar 2011. godine JU "UNIVERZITET U BIHA]U" BIHA] Organizaciona jedinica: Pedago{ki fakultet

OSLOBO\ENJE

Na osnovu ta~ke II. Odluke broj: 00.1-10.1-15626-5/11 i ta~ke II Odluke broj: 00.1-10.1-156275/11 od 29. 8. 2011. godine, direktor Direkcije Zenica objavljuje

OGLAS
za zasnivanje radnog odnosa u Dioni~kom dru{tvu BH TELECOM Sarajevo, Direkcija Zenica, na radnim mjestima: 1. radno mjesto redni broj 37-Glavni monter za mjesne mre`e – VKV - 1 (jedan) izvr{ilac, na odre|eno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, uz probni rad u trajanju od 4 (~etiri) mjeseca, u Odjeljenju za mjesne mre`e u Slu`bi za pristupne mre`e; 2. radno mjesto redni broj 40-Monter za mjesne mre`e- KV - 1 (jedan) izvr{ilac, na odre|eno vrijeme u trajanju od 12 mjeseci, uz probni rad u trajanju od 3 (tri) mjeseca, u Odjeljenju za mjesne mre`e u Slu`bi za pristupne mre`e. I. Kandidati za prijem u radni odnos moraju ispunjavati sljede}e op{te uslove: - da ima op{tu zdravstvenu sposobnost za obavljanje tra`enih poslova - da je dr`avljanin Bosne i Hercegovine. II. Pored navedenih op{tih uslova, kandidati moraju ispunjavati i sljede}e posebne uslove: 1. VKV sprema, zavr{ena Srednja tehni~ka {kola elektrosmjer, - 10 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja V stepena stru~ne spreme na sli~nim poslovima. 2. KV sprema zavr{ena Srednja tehni~ka {kola elektrosmjer, - 6 mjeseci radnog iskustva nakon sticanja III stepena stru~ne spreme na sli~nim poslovima III. Uz prijavu na oglas potrebno je prilo`iti sljede}e dokumente (original ili ovjerenu fotokopiju): 1. svjedo~anstvo o sticanju VKV stru~ne spreme za radno mjesto pod ta~kom 1, svjedo~anstvo o sticanju KV stru~ne spreme za radno mjesto pod ta~kom 2, 2. biografiju sa adresom i kontakt-telefonom, 3. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), 4. uvjerenje o dr`avljanstvu (ne starije od 6 mjeseci), 5. potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu (ne izvod iz radne knji`ice) od najmanje 10 mjeseci na sli~nim poslovima a nakon sticanja V stepena stru~ne spreme za radno mjesto pod ta~kom 1, - potvrdu (uvjerenje) o radnom iskustvu (ne izvod iz radne knji`ice) od najmanje 6 mjeseci na sli~nim poslovima a nakon sticanja III stepena stru~ne spreme za radno mjesto pod ta~kom 2. Kandidati koji budu izabrani dostavljaju: 1. uvjerenje o op{toj zdravstvenoj sposobnosti za obavljanje tra`enih poslova (ne starije od 3 mjeseca). 2. uvjerenje o neka`njavanju od nadle`ne PU (ne starije od 3 mjeseca) 3. uvjerenje da se protiv njih ne vodi krivi~ni postupak od nadle`nog suda (ne starije od 3 mjeseca). IV. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u dnevnom listu. U`i izbor kandidata izvr{it }e se putem testa, a sa kandidatima koji u|u u u`i izbor obavit }e se i intervju. Prijave sa svim tra`enim dokumentima koji moraju biti na jednom od zvani~nih jezika u BiH dostaviti li~no ili po{tom na sljede}u adresu: DIONI^KO DRU[TVO BH TELECOM SARAJEVO Direkcija Zenica Sa naznakom: “prijava na oglas za montera - ne otvarati“ Ulica Masarykova br. 46 72 000 Zenica Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

Na osnovu ~lanova 8. i 9. Pravilnika o radu Pedago{kog fakulteta, broj: 0428-405/09, u skladu sa Odlukom Senata Univerziteta u Biha}u, broj: 06-1225/2011 od 7. 4. 2011. godine, Pedago{ki fakultet Univerziteta u Biha}u, raspisuje za popunu radnog mjesta administrativnog osoblja na Pedago{kom fakultetu Univerziteta u Biha}u PRIJEM U RADNI ODNOS NA NEODRE\ENO VRIJEME: 1. Informati~ar - jedan (1) izvr{ilac; 2. Referent za studentska pitanja - jedan (1) izvr{ilac. Poslovi i zadaci za poziciju 1: obavlja poslove postavljanja, odr`avanja i administracije ra~unarske mre`e, mre`nog softwarea i ra~unarske opreme, provodi mjere sigurnosti i za{tite opreme i podataka koji spadaju u djelokrug rada IT Odjela i spre~avanje neovla{tenog pristupa, obavlja poslove administratora glavnog servera i aplikacija koje pru`aju usluge ve}em broju korisnika, obavlja poslove web administratora zvani~ne web stranice Fakulteta, vr{i preuzimanje i zadu`ivanje informati~ke opreme i informaciju o istom proslje|uje u ra~unovodstvo, vodi evidenciju o stanju informati~ke opreme, priprema kabinete za predavanja (projektori i platna), unapre|uje informati~ko znanje zainteresiranih uposlenika Fakulteta, obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca i dekana Fakulteta. Poslovi i zadaci za poziciju 2: rad na izradi i aktualizaciji baze podataka, upis i prestanak statusa studenata, primanje i evidentiranje prijave za provjere znanja studenata i izrada spiskova prijavljenih kandidata, vo|enje mati~ne knjige studenata i knjige diplomiranih studenata, sre|ivanje dosjea studenata i ulaganje potrebnih dokumenata u iste, vo|enje evidencije o uspjehu studenata i njihovom statusu, rad na upisu, obnovi godine i ovjeri semestra, vr{i prijem dokumenata za upis u I godinu studija, korespondencija sa studentima, naro~ito u pogledu informiranja studenata o njihovim pravima i obavezama, obavlja i druge poslove po nalogu neposrednog rukovodioca i dekana Fakulteta. UVJETI: Pored op}ih uvjeta propisanih Zakonom o radu FBiH (“Sl. novine FBiH”, broj: 43/99, 32/00 i 29/03), odnosno ~lanom 15. navedenog Zakona, kandidat mora ispunjavati i slijede}e posebne uslove: Za informati~ara: SSS i radno iskustvo od najmanje dvije (2) godine u struci; Za referenta za studentska pitanja: SSS, najmanje dvije (2) godine radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima i poznavanje rada na ra~unaru. Sa kandidatima }e stru~na komisija obaviti provjeru znanja i testiranje. POTREBNA DOKUMENTACIJA: Uz prijavu kandidati trebaju dostaviti slijede}e dokumente: CV, Original prijava prebivali{ta (CIPS), Dokaz o stru~noj spremi (Ovjerena kopija), Dokaz o radnom iskustvu / radnom sta`u, Dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od {est mjeseci), Uvjerenje o dr`avljanstvu — original ili ovjerenu fotokopiju (ne starije od {est mjeseci), Uvjerenja o neka`njavanju (Ministarstva unutra{njih poslova i nadle`nog suda) - (ne starija od {est mjeseci). OGLA[AVANJE I ROK PODNO[ENJA PRIJAVA: Rok za podno{enje prijava je petnaest (15) dana od dana objavljivanja konkursa u bh. nezavisnim novinama "Oslobo|enje". Prijave se mogu predati neposredno na protokol fakulteta ili poslati preporu~eno putem po{te na adresu: JU "UNIVERZITET U BIHA]U" BIHA] - PEDAGO[KI FAKULTET BIHA], @egar, Ul. Luke Marjanovi}a bb, 77 000 Biha}. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati.

K O N KU R S /N AT J E ^ A J

PO[TOVANI ^ITAOCI!

OSLOBO\ENJE

[aljite nam sva va{a pitanja u vezi sa elektronskom pretplatom na e-mail pretplata@oslobodjenje.ba UPLATE U BOSNI I HERCEGOVINI: Banka Valuta Broj ra~una

Od 16.1.2006. godine imate priliku ~itati kompletno elektronsko izdanje dnevne novine "Oslobo|enje" u PDF formatu. Zainteresirani ~itatelji se mogu pretplatiti na online izdanje "Oslobo|enja" tako {to }e ispuniti registracioni obrazac na na{oj web-stranici. Nakon registracije pretplatnik mo`e odabrati na~in pla}anja, a direktno pla}anje kreditnom karticom vr{it }e se preko web-stranice www.kagi.com, na koju }e pretplatnik biti direktno usmjeren tokom registracije. Za uplate u bankama u BiH, kao i u inostranstvu, navesti sljede}e opcije:

UNICREDIT BANK d.d. SARAJEVO SPARKASSE BANK DD SARAJEVO

KM

3383202250044019

UPLATE U INOSTRANSTVU:
- UPLATA POSREDSTVOM: UNICREDIT BANK DD MOSTAR Prilikom uplate u inostranstvu upisati: UNICREDIT BANK DD MOSTAR, S.W.I.F.T. UNCRBA22XXX, BA393383204890493726 - OSLOBO\ENJE, a preko DEUTSCHE BANK AG, FRANKFURT AM MAIN, S.W.I.F.T.: DEUTDEFF Prilikom uplate u bilo kojoj banci u inostranstvu upi{ite oznaku S.W.I.F.T. Molimo Vas da na uplatnicama navedete period na koji `elite da se pretplatite. Nakon {to dobijemo potvrdu da ste uplatili odre|eni iznos za pretplatu, aktivira}emo va{ ra~un kako biste nesmetano mogli svakodnevno ~itati va{e Oslobo|enje. Ako `elite ubrzati proces aktivacije u slu~aju uplate u banci, na adresu pretplata@oslobodjenje.ba mo`ete poslati skeniranu uplatnicu. Aktivaciju nakon uplate kreditnom karticom mo`ete o~ekivati u roku od 24 sata.

KM

1990490005630121

CIJENE PRETPLATE PDF IZDANJA LISTA OSLOBO\ENJE

DNEVNI LIST O SLOBO\ENJE (svaki dan) 6 mjeseci 12 mjeseci

KM 60,00 120,00

EUR 31,00 61,00

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

[TAMPA•TISAK•PRES 43

Most Radija Slobodna Evropa

Opasna kultura poricanja
U Mostu Radija Slobodna Evropa vo|ena je polemika o tome da li pored individualne krivice postoji i kolektivna odgovornost za ratne zlo~ine po~injene u ratu na podru~ju biv{e Jugoslavije. Sagovornici su bili dva profesora univerziteta Nerzuk ]urak, profesor Fakulteta politi~kih nauka u Sarajevu, i Vladimir Vuleti}, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Omer Karabeg: Gospodine ]urak, vi ste nedavno u jednom svom tekstu u britanskom Gardijanu tvrdili da se odgovornost za ratne zlo~ine ne mo`e svesti samo na individue, {to ~ini Ha{ki tribunal, nego da se mora razgovarati i o kolektivnoj odgovornosti grupa u ~ije ime su zlo~ini po~injeni. Na ~emu zasnivate tu tezu? Nerzuk ]urak: Taj tekst se pojavio kao reakcija na mitinge podr{ke Ratku Mladi}u nakon njegovog hap{enja. To me je ponukalo da poku{am misliti o problemu ratnih zlo~ina u jednom {irem kontekstu. Naravno da je krivnja uvijek samo individualna. Me|utim, imaju}i u vidu da je njema~ki filozof Karl Jaspers ve} 1946. godine, odmah nakon zavr{etka Drugog svjetskog rata, napisao “Pitanje krivice“ a da mi , ni 16 godina nakon na{eg posljednjeg rata nemamo adekvatne politi~ke i intelektualne odgovore na ono {to se desilo, smatram da treba postaviti pitanje odgovornosti. Rije~ je o politi~koj i moralnoj odgovornosti, kao i o onoj koja, kako je Jaspers govorio, pripada metafizi~koj ravni. Naravno da postoji va`na, fundamentalna razlika izme|u krivice i odgovornosti. Krivica se vezuje za kriminalnu radnju i za kaznu koja slijedi kao sankcija. Me|utim, ako bismo postjugoslovensku historiju sveli samo na pitanje individualnih krivica, koje utvr|uju Ha{ki tribunal i nacionalni sudovi, mi }emo proma{iti temu. Ne mo`emo zatvarati o~i pred evidentnom kulturom poricanja zlo~ina koja je jedna od najve}ih prepreka za uspostavljanje kulture mira. Dakle, nema mistifikacije. Ono, me|utim, na {ta se ovde ~esto ukazuje je da se relativizuju srpske `rtve, a njih je u Bosni i Hercegovini, prema pomenutim podacima, bilo 25-26 posto. To je otprilike pribli`no procentu koji su Srbi ~inili u strukturi stanovni{tva predratne Bosne i Hercegovine. Ako ho}emo da razmi{ljamo o tome kako do}i do pomirenja, onda moramo biti svesni da su u ime svakog naroda koji je u~estvovao u ratu po~injeni zlo~ini i da svako u svom dvori{tu mora s tim da se suo~i. {nijih zlo~ina, te{ko je govoriti o katarzi. Nerzuk ]urak: U nekom utopijskom klju~u, ja bih se vrlo rado odrekao svega {to je rat proizveo. Prihvatiti rezultate nasilja je stvar realpolitike, ali sa moralne ta~ke gledi{ta ne mo`e se prihvatiti ono {to je proizvedeno nasiljem. Mislim da je upravo gr~evito ~uvanje ratnog plijena razlog mnogih nesporazuma zbog kojih mi jo{ uvijek `ivimo u postkonfliktnim dru{tvima koja nikako da iza|u na zelenu granu. Sla`em se sa onim {to je kolega Vuleti} govorio o premijerki Kosor, ali i dalje stojim na stanovi{tu da uvijek treba po}i od toga {ta je uzrok. Po mom uvidu, klju~ni uzrok je u velikosrpskoj politici i ja do dan-danas postavljam pitanje na koje jo{ nisam dobio zadovoljavaju}i odgovor - za{to je srpska konzervativna kulturna, intelektualna, politi~ka i vojna elita uni{tila zemlju kojom je vladala.

Klju~no pitanje
Nerzuk ]urak: Politi~ka i moralna odgovornost Vladimir Vuleti}: Suo~iti se sa zlo~inima

la izme|u konzervativne i progresivne Srbije. Unutar konzervativne Srbije postoji autenti~na kultura poricanja koja je zasnovana na literarnoj koncepciji historije i to je ono {to onemogu}ava prihvatanje istine o onome {to se desilo. Kada ka`em literarna koncepcija historije, mislim na poku{aje da se mitolo{kim konstrukcijama preoblikuje realnost. Time se dolazi do takvih relativizacija koje bi u radikalnoj varijanti, ne libim se

Nema mistifikacije
Omer Karabeg: Da li to zna~i da vi mislite da narod koji je birao Milo{evi}a snosi dio odgovornosti za zlo~ine koje je on po~inio? Nerzuk ]urak: Snosi}e odgovornost ako nastavi da razvija kulturu poricanja, ako nastavi pri~u o tome da nije bilo zlo~ina i da se nije desio genocid. Naknadno opravdavanje onoga {to se desilo ponovo podsti~e kulturu nasilja. Vladimir Vuleti}: Koliko pratim ovda{nju kulturnu, politi~ku i intelektualnu scenu - ne mogu da se setim da je u poslednjih desetak godina iko relevantan i ozbiljan u Srbiji negirao srpske zlo~ine u Bosni i Hercegovini. Ali ono na ~emu se ovde stalno insistira i {to mi se ~ini da nije dovoljno prepoznato - to je da su postojali i zlo~ini nad Srbima. Ovde se smatra da se o tome ne govori dovoljno ni u Bosni i Hercegovini, ni u Hrvatskoj, a o Kosovu da i ne govorimo. Nerzuk ]urak: U srpskom dru{tvu postoji dubinska podje-

HA[KE PRESUDE Za mene je klju~no pitanje - da li je moralno ispravno individualnu krivnju ha{kih osu|enika Radislava Krsti}a, Stanislava Gali}a, Dragomira Milo{evi}a, Mom~ila Kraji{nika, Biljane Plav{i} i drugih potpuno odvojiti od pripadnika njihovog naroda, veli ]urak
ni to misliti, za 20-30 godina trebalo da uvjere javnost kako nije bilo opsade Sarajeva ili da su oni, koji su bili u Sarajevu, ustvari bili na brdima sa kojih se pucalo. Sa pri~om o podjednakoj odgovornosti svih strana u ratu, sa balansiranjem i ekvidistancom ne}emo nigdje do}i. Postoji uzrok svih tih de{avanja i ja, uz svu neutralnost i poku{aj da budem nepristrasan, ne mogu prihvatiti da je Bosna i Hercegovina bila generator i okida~ nasilja koje se desilo na prostoru biv{e Jugoslavije. Izgradnja mira u na{oj regiji podrazumijeva priznavanje konflikta, priznavanje ~injenice da rat nije bilo rezultat nikakvog hira nego strukturalnog nasilja koje je bilo okida~ za direktno nasilje. U Srbiji se mora promijeniti obrazac

mi{ljenja o drugima. Morao bi prestati pogani govor o tome kako su gra|ani Sarajeva sami sebe granatirali na Markalama. Za mene bi najve}i doprinos demistifikaciji kulture poricanja bio kada bi se u ~itankama u Srbiji na{la ~injenica da je zlo~in na Markalama bio povod za me|unarodnu vojnu intervenciju u Bosni i Hercegovini. Vladimir Vuleti}: Nema potrebe ni za kakvom demistifikacijom, jer je ona ve} u~injena. Kada pogledate podatke sarajevskog Istra`iva~ko-dokumentacionog centra, niko se vi{e ne usu|uje, od trenutka kada se to pojavilo, da na bilo koji na~in dovodi u pitanje `rtve u Bosni i Hercegovini. Tamo se poimenice navode sve `rtve rata u Bosni i Hercegovini. Imamo ukupan broj `rtava, koliki je procenat civilnog stanovni{tva, a koliki vojnika, i kakva je etni~ka struktura `rtava. Uz svu kriti~nost prema ovda{njoj intelektualnoj eliti, ne nalazim da se iko usu|uje da to dovodi u pitanje. Ne uzimam u obzir nekakve politikante koji nisu politi~ki relevantni, a ni oni se ve} du`e vremena ne pojavljuju na javnoj sceni.

SPLET UZROKA Mo`e se postaviti pitanje kako je bilo mogu}e da narodi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ve}inski glasaju za ljude ~iji su projekti u najmanju ruku bili nacionalisti~ki i koji u svakom slu~aju nisu bili projekti o~uvanja Jugoslavije. Bojim se da je taj splet uzroka mnogo slo`eniji, ka`e Vuleti}

Nerzuk ]urak: Za mene je klju~no pitanje - da li je moralno ispravno individualnu krivnju ha{kih osu|enika Radislava Krsti}a, Stanislava Gali}a, Dragomira Milo{evi}a, Mom~ila Kraji{nika, Biljane Plav{i} i drugih - potpuno odvojiti od pripadnika njihovog naroda. Da li je to dobro sa stanovi{ta izgradnje mira u regiji ili je bolje suo~iti se sa politi~kom i moralnom odgovorno{}u? Svo|enje svega {to se desilo u Bosni i Hercegovini na presude Ha{kog suda nije korektno sa stanovi{ta historijske istine. Omer Karabeg: Da raspravimo pitanje koje je postavio gospodin ]urak - da li je u moralnom smislu dozvoljeno potpuno odvajanje zlo~inaca, koje je osudio Ha{ki tribunal, od naroda u ~ije ime su oni po~inili zlo~ine. Vladimir Vuleti}: Sla`em se s tim da pripadnik nacije, u ~ije ime su po~injeni zlo~ini, mora biti suo~en s tom ~injenicom. Ali ono na ~emu ja insistiram je da takva vrsta samokritike, takva vrsta suo~avanja sa pro{lo{}u mora obuhvatiti sve narode, jer ne mislim da je bilo nevinih u ratu na prostoru biv{e Jugoslavije, mada ja ne}u, jer nisam sudija, re}i ko je glavni krivac. Zato mi je bilo te{ko - ne zbog nekih li~nih emocija, nego zbog budu}nosti saradnje u regionu - da nedavno slu{am premijerku Hrvatske koja hvali ljude osu|ene pred Ha{kim tribunalom. Meni to govori da je jako te{ko do}i do kolektivnog pokajanja, jer bi to onda sa politi~kog gledi{ta podrazumevalo da se svi, na ovaj ili onaj na~in, odri~u rezultata ratova, {to bi zna~ilo da u izvesnom smislu dovode u pitanje i nezavisnost svojih dr`ava ili entiteta. To bi zna~ilo da bi svi oni koji su se obru{ili na Jugoslaviju trebalo da ka`u: “Eto, mi smo ~inili lo{e i krivo“ ~ime bi doveli u pitanje sve rezultate rata. Zbog toga se bojim da je, uz svu na{u `elju, te{ko do}i do kolektivnog pokajanja. I zato sam naveo primer premijerke Kosor. Kada na ~elu dr`ave stoje ljudi koji hvale one koji su u~inili neke od najstra-

Porast pravednosti
Vladimir Vuleti}: Ja se ne bih usudio da stvari posmatram na taj na~in, pre nego {to se utvrdi da li je, recimo, u vojnoj eliti Jugoslavije dominirao srpski ~inilac. Koliko znam, strogo se vodilo ra~una da to bude nacionalno me{ovita elita. Sli~no je bilo i sa po li ti~kom eli tom. Ja se, me|utim, ~esto pitam zbog ~ega su u Srbiji pokrenuti procesi koji su doveli u pitanje Ustav iz 1974. godine, zbog ~ega je i u Srbiji proradio srpski nacionalizam. Nesumnjivo da je u svemu tome zna~ajnu ulogu igrao Milo{evi}. S druge strane, ne mogu se ni na koji na~in abolirati rukovodstva ostalih republika, posebno Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ne treba zaboraviti da je i Franji Tu|manu i Aliji Izetbegovi}u u biv{oj Jugoslaviji bilo su|eno za nacionalizam ili za odre|ena dela koja imaju veze s tim. Mo`e se postaviti pitanje kako je bilo mogu}e da narodi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ve}inski glasaju za ljude ~iji su projekti u najmanju ruku bili nacionalisti~ki i koji u svakom slu~aju nisu bili projekti o~uvanja Jugoslavije. Bojim se da je taj splet uzroka mnogo slo`eniji. Nerzuk ]urak: Za pomirenje u regionu najva`niji je porast pravednosti. Pravednost bi trebalo da ja~a u svim centrima biv{e Jugoslavije, ali bi nukleus morao biti u Beogradu, jer je Beograd bio okida~ nasilja i raspada zajedni~ke dr`ave. To se, naravno, mo`e relativizirati, kao {to se to sada i ~ini, ali znate, kad vam iz stomaka dolazi poruka da je to tako, onda je to ne{to ~emu ima smisla vjerovati.

44

OGLASI

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Naziv po{te

Adresa

Radno vrijeme
pon-pet. 07-19 08-16,30 07-19 07-19 07-19 07-16 07-19 07-16 07-20 08-15 08-15 08-18 08-20 08-18 08-18 08-18 07-20 08-16 07-20 08-16 08-16 08-15 07-20 07-20 09-16 08-16 08-16 08-16 09-16 08-15 08-16 07-20 07-20 07-20 08-15 08-18 08-15 08-19 08-15 08-19 08-15 08-16 08-18 07-20 08-15 08-16 08-15 08-16 08-16 07-17 08-16 08-16 07-17 07-17 07-17 07-17 08-17 07-20 07-20 08-20 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 07:30-19 08-16 08-16 07:30-16 subota 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07,30-15,30 07-14 07,30-15,30 07-14 07-20 08-15 08-15 08-18 08-18 08-18 08-15 08-15 07-20 07-20 08-15 07-20 07-20 09-16 09-16 08-15 07-20 07-20 07-20 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 07-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 08-15 nedjelja 09-19 09-20 -

Biha} Bosanska 3 Biha} Bosanskih Kraljeva Cazin Trg zlatnih ljiljana Velika Kladuša Ibrahima Mržljaka bb Bosanska Krupa Trg oslobo|enja 1 Bosanski Petrovac Bosanska 115 Sanski Most Banjalu~ka 2 Klju~ Kulina bana 11 Goražde Ferida Dizdarevi}a 3 Ustikolina Ustikolina Pra~a Trg Kemala Hrve bb Mostar Tekija bb Mostar Bra}e Feji}a bb Mostar Mar{ala Tita 51a (Sj. logor) Konjic Maršala Tita bb Jablanica Pere Bili}a 24 Sarajevo Obala Kulina bana 8 Sarajevo Maršala Tita 12 Sarajevo ^emaluša bb Sarajevo Patriotske lige 40 Sarajevo Livanjska 1 Sarajevo Višnjik 40 Sarajevo Zmaja od Bosne 88 Sarajevo Put života bb Sarajevo Grbavi~ka 1 Sarajevo Behdžeta Muteveli}a bb Sarajevo Džemala Bijedi}a 37 Sarajevo Safet bega Bašagi}a bb Sarajevo Zelene beretke 15 Sarajevo Trg solidarnosti 37 Sarajevo Safeta Hadži}a 107 Sarajevo Trg ZAVNOBIH-a 17 Sarajevo Bul. branilaca Dobrinje bb Ilidža Rustempašina 13 Hadži}i Hadželi 116 Vogoš}a Jošani~ka 32 Ilijaš 29. februara 4 Travnik Prnjavor 11 Novi Travnik Trg Zlatnih ljiljana bb Bugojno Nugle II Gornji Vakuf Javi} bb Fojnica Doktora Raljevi}a bb Donji Vakuf Ul. 14. Septembra Tuzla Aleja bosan. vladara 29 Tuzla Musala 2 Tuzla A. Herljevi}a 10 Tuzla Rudarska 37 Tuzla Bosne Srebrne bb Kalesija Oslobodilaca bb Živinice Maršala Tita bb Kladanj Patriotske lige 1 Banovi}i Banovi}i Lukavac Borisa Kidri}a bb Gra~anica M. Vehbi ef. Šemsekadi}a Srebrenik Kulina bana bb Grada~ac H. kapet. Gradaš~evi}a 23 Br~ko Bulevar mira bb Zenica Masarikova 46 Zenica Kralja Tvrtka I br. 2 Zenica Londža 83 Zavidovi}i Patriotske lige bb Kakanj Zgo{}anska 44 Maglaj S. Omerovi}a 8 Tešanj Trg Alije Izetbegovi}a Visoko ^aršijska 75 Vareš Put mira 15 Olovo H. kapet. Gradaš~evi}a bb Breza Hasana Kjafije 6

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

KORAK NAPRIJED Ultrabook modeli protiv MacBook Air Windows 7 Codecs 3.0.5
U pitanju je paket svih kodeka koji su vam potrebni za reprodukciju AVI, DVD i drugih fajlova na Windows 7 operativnom sistemu. Ovaj paket ne sadr`i nijedan media plejer niti je povezan sa tipovima fajlova. Sa Windows 7 paketom kodeka instaliranim na ra~unaru mo}i }ete da koristite bilo koji media plejer i biti ograni~eni samo mogu}nostima videoplejera. Korisnici Windows 7 media center kodeka imaju mogu}nost da odaberu one kodeke koje }e instalirati. Nakon instaliranja mo`ete da odaberete one kodeke i karakteristike koje ne `elite i njih bri{ete. Nova verzija donosi unaprije|eni ffdshow na verziju 3978, x264 enkoder 2074, MediaInfo Lib 7.48, gabest 3704.

45

Vlasnici HTC Flyer telefona su dobili preveiw izgleda Android 3.2 na tabletra~unaru nakon {to je build koji je procurioprogla{ennezvani~nimpreviewom. Ovaj OS karakteri{e manja verzija od one u okviru modela Jetstream. Naravno, verziju karakteri{e odre|eni broj bugova, kao i ograni~enja koja se odnose na rad aplikacija u landscape re`imu. Hardverski tasteri su onemogu}eni u okviru ove verzije. Bugovi se uglavnom odnose na funkcionalnost modula telefona u 3G. Tako|e, primije}eno je da ~e{}e dolazi do kraha ure|aja. Ovaj OS }e ipak dati Fyler tabletu kompletnu optimizaciju i podr{ku za mati~ne aplikacije koje ne rade u rezoluciji manjoj od 1024x600 piksela.

Android 3.2 za HTC Flyer

Ukoliko `elite da kupite laptop kompaktnih dimenzija, veli~ine ekrana do 13 in~a donedavno je jedini izbor bio MacBook Air model. Naravno, ovdje govorimo o ra~unarima koji imaju pristojne performanse po pitanjukarakterisitka. Sada je, me|utim, izbor korisnicima znatno olak{an usljed ~injenice da je na inicijativu kompanije Intel kreiran kompletan novi segment prenosivih ra~unara nazvanih Ultrabook ra~unari. Naravno, rije~ nije o netbook modelima koji imaju slabije performanse i manje ekrane, ve} o potpuno funkcionalnim laptop ima veoma dobrih performansi.

Ukoliko se E45M1-M Pro Micro ATX mati~na plo~a ~ini suvi{e velikom za va{ budu}i Fusion bazirani HTPC, onda bi trebalo da pogledate jo{ jednu kreaciju kompanije Asus. U pitanju je E45M1I Deluxe mati~na plo~a koja koristi AMD A50M ~ipset i E-450 APU, ali se isporu~uje u mini ITX formi. Nova mati~na plo~a trenutno je dostupna samo na teritoriji Japana, a E45M1-I Deluxe se isporu~uje sa velikim pasivnim kulerom i podrazumijeva dva DDR31333 memorijska slota, jedan eSATA i pet SATA 6.0 Gbps portova, jedan PCIExpress x16 slot, Gigabit Ethernet, Bluetooth 3.0, ~etiri USB 3.0 porta, 5.1 kanalni audio i DVI i HDMI izlaze.

Asus mini ITX plo~e

Sony predstavio rivala Appleovom iPadu
Tablet s dvostrukim ekranom
Kompanija Sony predstavila je prvi tablet koji se preklapa napola, te se otvara poput knjige. Zvani~nici kompanije se nadaju da }e biti konkurentan Appleovom iPadu. Sony Tablet P ima dva 5,5-in~na ekrana osjetljiva na dodir. Mogu}e ga je saviti napola. To ga ~ini prakti~nijim od iPada i sli~nih ure|aja, te ga je lak{e nositi. Zvani~nici Sonya tvrde da mo`e stati u ru~nu torbu ili d`ep sakoa. Od iPada je jeftiniji za 20 eura, a omogu}ava i wi-fi i 3G pristup internetu. Dva ekrana je mogu}e kombinovati i koristiti ih kao jedan veliki. Ekrani mogu funkcionisati i zasebno. Ba{ kao i drugi tableti, Sony Tablet P mo`e preuzimati muziku i klipove s in ter ne ta, po sje du je pre dnju i stra`nju kameru, te omogu}ava videopozive. Tableti su sve popularniji u svijetu, ba{ kao i "pametni" telefoni poput Appleovog iPhonea ~ija }e peta generacija biti predstavljena ovog mjeseca. Sony je predstavio i konvencionalni tablet Sony S. On ima 9,4-in~ni ekran osjetljiv na dodir, infracrvenu tehnologiju, mo`e se koristiti kao daljinski upravlja~ za TV ili Blu-ray player. Dodirom dugmeta klipovi i fotografije mogu biti poslani sa tableta na kompatibilne TV ure|aje. Verzija sa wi-fijem }e ko{tati 450 eura. Na stranici Mobile Gazette je pohvaljen inovativni dizajn pomenutog tableta. "Ova dva Sonyevatableta su napokon prava konkurencija Appleovom iPadu 2", navodi se na internet-stranici. No, analiti~ar kompanije Macquarie Securities Jeff Loff uop}e nije impresioniran Sonyevim ure|ajima, te je izjavio kako }e novi dizaj do`ivjeti neuspjeh, pi{e Daily Mail.

Nokia N9 smartfon u prodaji
Saradnja Googlea sa korejskim vlastima
Po~etkom ove nedjelje vi{e web lokacija je objavilo izvje{taje zasnovane na anonimnim izvorima, u kojima se navodi da su zvani~nici ju`nokorejske Komisije za fer trgovinu (Korean Fair Trade Commission, KFTC) pretresli Googleove kancelarije u Ju`noj Koreji. Nakon toga, Googleov predstavnik u Ju`noj Koreji je izjavio da }e kompanija odgovoriti na pitanja o mobilnoj platformi Android, koja je postavila komisija KFTC. „Android je otvorena platforma i proizvo|a~i, odnosno operateri mobilne telefonije sami odlu~uju koje }e se aplikacije i usluge isporu~ivati sa pametnim telefonima zasnovanim na njoj. Mi ne zahtijevamo od operatera ili proizvo|a~a da dio softverskog paketa bude Google Search ili bilo koja druga Googleova aplikacija“, izjavio je Googleov predstavnik za {tampu. U aprilu ove godine, korejske kompanije Daum i NHN, koje su razvile sopstvene pretra`iva~e, podnijele su `albu komisiji KFTC u kojoj se navodi da Google primorava proizvo|a~e pametnih telefona zasnovanih na Androidu da blokiraju pretra`iva~e ili aplikacije koje konkuri{u njegovim sli~nim proizvodima. Na CommunicAsia ove godine, Nokia je prikazala svoj N9 pametni telefon kao kompanijin prvi ure|aj baziran na MeeGo Harmattan mobilnom operativnom sistemu. Ju~er je kompanija iz Finske zvani~no najavila ovaj telefon u maloprodaji u Singapuru ovog mjeseca. Radi se o ure|aju sa 3,9-in~nim AMOLED Corning Gorilla ekranom otpornim na ogrebotine, a napravljen je od jednog komada polikarbonata bez home ili nekog drugog fizi~kog tastera na sebi. Nokia tvrdi da je ure|aj opremljen sa 8 megapiksela Carl Zeiss autofokus senzorom, {irokougaonim objektivom, podr{kom za videe visoke rezolucije, kao i velikim otvorom blende koji obezbje|uje dobre performanse kamere ~ak i u lo{im uslovima. Pametni telefon tako|er ima navigaciju a uz Dri ve apli ka ci ju mo`ete da do|ete lako do svog odredi{ta. Nokia N9 ta ko|er in kor po ri {e Dolby Digital Plus dekodiranje i Dolby Headphone postprocesiranje, kao i podr{ku za Near Field Communication (NFC). Prostor za skladi{tenje mo`e biti veliki izme|u 16 i 64 GB, a cijena ovog ure|aja }e biti od 470 eura za model od 16 GB do 530 eura za model od 64 GB.

46

FELJTON

nedjelja, 31. juli nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

Sje}anja na te{ke i lijepe dane (17)

No} u`asa i strave
Ni danas ne znam da li nas je On spasio - usli{ao maj~inu molitvu. Intervencije uglednih mostarskih Muslimana nisu, a nije prihva}ena ni ponuda {taba hercegova~kih partizanskih odreda da se kadinca i njen sin razmijene za grupu zarobljenih italijanskih vojnika. Pa sam ostao u sumnji
Pi{e: Ferid BUTUROVI]

Karabinjeri su me te ledene februarske no}i 1942. godine preveli nakon ispitivanja u [anti}evoj ku}i u gradski zatvor ]elovinu, doveli tamo i majku. Te{ka vrata samice zatvorila su se i za njom. Naredne no}i, u prisustvu dvojice gra|ana svjedoka, pro~itana nam je presudu prijekog suda Druge italijanske armije sa sjedi{tem u Dubrovniku: „Majka Ai{a, stara 43 godine, i njen sin Ferid, star 16 godina, partizanski jataci i saradnici, osu|uju se na smrt strijeljanjem; za starijim sinom Fadilom, jednim od organizatora otpora u gradu, raspisuje se potjernica...“ Slijedila je no} opro{taja sa `ivotom. No} u`asa i strave. ^ujem maj~in {apat - molitvu milostivom Allahu: ...Jasin Vel´kur anil hakim... Uvla~im glavu u njeno krilo, nalazim kotvu smiraja, milujem njene ~vrste i sjajne pletenice, ponavljam rije~i molitve, od kojih ni jednu ne razumijem. Ni danas ne znam da li nas je On

spasio - usli{ao maj~inu molitvu. Intervencije uglednih mostarskih Muslimana nisu, a nije prihva}ena ni ponuda {taba hercegova~kih partizanskih odreda da se kadinca i njen sin razmijene za grupu zarobljenih italijanskih vojnika. Pa sam ostao u sumnji:

Ispra}aj `ivota
- Bo`e, svevi{nji Bo`e, svemogu}i - ima li Te?! I za{to si prema meni, nevjerniku, milostiv? Ta posljednja no} pred najavljeni dolazak smrti bila je najstra{nija od svega {to sam do tada do`ivio. Svaki {um odjekivao je u meni kao njena najava; svaki maj~inuzdah, kao vapaj- rastanak sa `ivotom; svaki dodir njene ruke kao do tada nedo`ivljena milovanja; treptaj pramena njene kose kao pjesma - ispra}aj `ivota, koji }e se uskoro ugasiti... U staji, poslije sukoba, osjetih potpuno olak{anje. Napad straha se izgubio. Staja je dobila svoje konture i zadahe. I vi{e od toga, ~ini se. Sje}anja na Mostar razvukla su mi lice u osmijeh. Pro-

Autor je ro|en 1926. godine u Mostaru, gdje je zavr{io osnovnu i srednju {kolu te obuku ilegalca - skojevca. Kraj Drugog svjetskog rata proslavio je sa saborcima na granici s Austrijom. Nosilac je Spomenice 1941. i vi{e ratnih odlikovanja - tri za hrabrost. Demobilizirao se iz JNA kada je „prestala biti i moja“ doktorirao na Pravnom fakultetu u Sarajevu, vrijedno sku, pljao dnevni~ke zapise, ali ih do sada nije objavljivao. Nije (mada je predlagan) biran za ministra (hvala D`emalu Bijedi}u!), ni za profesora na Pravnom i Fakultetu politi~kih nauka (hvala profesoru ^emerli}u!), ni za ~lana Glavnog odbora antifa{ista, ni za sudiju Vrhovnog suda BiH, mada je ispunjavao sve formalne uslove za izbor. Bio je „nepodoban i nepogodan za saradnju“, takav je i ostao. Zavr{io je karijeru pravnika i pomogao da Unis postane vrhunska evropska ma{inoprera|iva~ka firma. @ivi u Sarajevu, o`enjen je, otac dva sina i dedo troje unu~adi. Ovi zapisi i feljton u Oslobo|enju su poziv zainteresiranim izdava~ima da publiciraju ovo izuzetno zanimljivo i emotivno svjedo~enje. Ferid Rido Buturovi} se nada da }e neko pro~itati njegove zapise, kojima se odu`uje palim drugovima, a posve}uje ih mladima. te`em se u slami, tra`im i nalazim ugodan le`aj. Misli i radosna sje}anja nahrupi{e, ispuni{e prazninu nastalu poslije i{~ezlog straha. Sa o{tre ~uke nedaleko od Vilusa, na hercegova~ko-crnogorskoj granici, na kojoj provodim sate s Cvitanom Zori}em, meni najdra`im drugom u ~eti, na mrtvoj stra`i, posmatramo nekoliko neizgorjelih ku}a u dolini. Iz najbli`e

se skoro okomito di`e dim. Ostale su zgari{ta, tragovi vojske {vapske, italijanske, ~etni~ke ili na{e. Ispred ku}e u`urbanost. Do nas dopire naricaljka: ...Na{oj du{i ne}e biti mira, dok se sveta krvca ne namiri... - Opremaju mrtvaca - {ap}e mi Cvijo. - ^ijeg? - pitam. - Nikad ti ne}e re}i ko je umrli, stara ili mlada osoba, `ensko ili mu{ko, partizan ili ~etnik. Re}i }e: ~oek i ni{ta drugo do ~oek! @ivot je sve ovdje ogolio, ostao je ~ovjek, ni{ta, samo ~oek! Tu`balica mi li~i na urlik, prijetnju, vrisak zbog nenadoknadiva gubitka. Poziv je to i zakletva na osvetu, poruka o~ajnika da se na zlo odgovori ve}im zlom, da se prolivena krv mora preliti ve}om koli~inom krvi, bol mo`e ubla`iti samo nano{enjem jo{ ve}e boli, rana zalije~iti otvaranjem te`ih, bolnijih rana. Svaka rije~ tu`balice potvr|uje da oprosta nema i da ga ne}e biti dok je opstanka. Stresam se u`asnut. Pripadam

Vidi, vidi: Kako je ]i}o gledao televiziju (10)

Odsad }u stalno gledat Esmeraldu
Pi{e: \ermano SENJANOVI]

Motri{ta
Ponedjeljak, 15. 2. U napetom smo o~ekivanju. Veliki su pinezi u igri. Frane se okladija s babon da }e se Anto \api} pet dan zaredon pojavit u TV dnevniku i u Motri{tima. Danas je peti dan. Ide izvje{taj s Vije}a HRT-a. Jagoda Vuku{i} se di`e i govori da ne}e ona bit hadezeovski ukras. Kamera kru`i. Svi su tu. Eno Canjuga, Krpina, Hloverka, Hitrec, Jel~i} i puf - pun ekran \api}eve glave! Punica se di`e i nosi Frani 50 marak. Onda san ja sko~ija i reka: - Frane, vrati babi pineze! - Za{to? - Nijepo{tenokladit se na sigurno.

Privredna komora nagra|uje najbolja poduze}a, da re~e par ri~i. Nadandolazi, punicaga fali da pari glumac, a `ena vrti o~ima i govori joj da mu~i. I Nadan po~inje. Govori o civilizacijskom napretku koji je ubrza hod pro{losti, o dvi ideologije koje su uni{tile svijet, o ~ovjekovom pravu na slobodu i na svoju dr`avu, o tome kako sad u svojoj dr`avi ne trebamo sitni~arit, ve} podignit glavu i prepoznat cilj, da moramo imat pamet, odlu~nost i strpljenje, eda bi stvorili zemlju sretnih i bogatih ljudi. Mi ga gledamo, bri{emosuze, svih nas je ganija, a Frane jeca i govori: - ^udo, ovako pametan ~ovik a pustija Kutlu u Split.

Runji} pri~a o svom radu, a onda slu{amo njegove pisme. Ajme lipote! Govori da kad je ‘58. ~uja Modugna s pismom Volare da ga je to tako drmnilo da je odlu~ija po~et komponirat. I pogodija je. Za~inija mi je mladost, ulip{a mi je `ivot
di rubriku Beat i govori o rocku {ezdesetih. On to odli~no radi, ali meni je ipak najja~i bija kad je na Radiju KL predstavlja Mira Bibi}a, nenadma{nog spliskog lirskog tenora, majstora stepa i izvrsnog nosa~a ki{obrana. Korijeni su to. I dok san ~eka Vrdoljaka, eto ti Runji}a. Malo pri~a o svom radu, a ondaslu{amonjegovepisme. Ajmelipote! Govori da kad je ‘58 ~uja Modugna s pismom Volare da ga je to tako drmnilo da je odlu~ija po~et komponirat. I pogodija je. Za~inija mi je mladost, ulip{a mi

Zdenko Runji}

Esmeralda
Srijeda, 17. 2. Zove me Ognjen iz Zagreba da mu je }er Nika gledala Esmeraldu i da je do{la do onoga kad je mali Hose Rodolfo ispa iz zipke da je morala i} na plivanje, pa da bi li mu ja moga re} kako je zavr{ilo, a

Zlatna kuna
Utorak, 16. 2. Svi smo u tinelu i gu{tamo gledat Olivera Mlakara, koji pari da je na sceni za dodjelu Oscara. On poziva Nadana Vido{evi}a, ~ija

kako ja nisan gleda, nazva san tetu Zorui ona mi je objasnila da kad je mali pa iz zipke da ga je diga otac, da ga je pregleda, da malome nije bilo ni{ta i da ga je Dominga odnila didi Rodolfu, a da je kod nje rodica Nikica i da je ne zajebajen, da joj je zima i da mora stavit juvu, a ja san odlu~ija da }u odsad

stalno gledat Esmeraldu, jer ko bi od srama moga Ognjenu pogledat u o~i da me on pita, a ja ne znan.

Crno-bijelo u boji
Srijeda, 17. 2. Lipo san se za{u{ka u postelju, nigdinikoga, u`gatelevizor i ~ekan moga Dra`ena Vrdoljaka. On vo-

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 11. septembar 2011.

FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Ro|en francuski pisac Pjer de Ronsar, najzna~ajniji pjesnik renesansne pjesni~ke {kole Plejada, koja je izvr{ila preokret u francuskoj poeziji i utemeljila novi poetski izraz i jezik. Anglo-holandsko-austrijske trupe pod komandom vojvode od Marlboroa i princa Eugena Savojskog pobijedile Francuze u bici kod Malplakea, posljednjoj velikoj bici u Ratu za {pansko naslije|e. Ubijen [}epan Mali, la`ni ruski car Petar III, koji se nametnuo Crnogorcima kao vladar. Tokom vladavine, od 1767, izmirio plemena, uveo sud, po~eo popis stanovni{tva i imovine i po~eo da gradi puteve. Prema predanju, ubio ga sluga, mleta~ko-turski agent, po nalogu skadarskog pa{e.

47

1524. 1709. 1773. 1830. 1855. 1870. 1880. 1883. 1885. 1917.

Nikita Hru{~ov

Progla{ena Republika Ekvador, kao dio Konfederacije Kolumbije.

Poslije 11 mjeseci opsade, britanske, francuske i turske trupe zauzele Sevastopolj, najzna~ajniju rusku bazu u Crnom moru. Okon~ana najve}a operacija u Krimskom ratu. Fatima [eva s drugaricama

drugom svijetu, druga~ijem poimanju `ivota i smrti. @ivot je Bo`ji dar, a i smrt, ma kako da je nastala. Smrt je kismet - sudbina. Sabur je mirenje, sno{ljivost, prihvatanje smrti kao izraza Bo`je milosti. Umrli je meit. Oprostiti mu treba, on je dao oprost svima, na sve strane svijeta. Smrt treba slaviti ti{inom, mirom, oprostom. Umrli je sretnik, Bo`jom milo{}u odabran. Umro je smiren, bilo kako, ali smiren, u miru, podarite mu mir i u ku}i koju je napustio. Ulazite u nju smjerno bez zle pomisli, tiho, ne zatvarajte vrata za sobom, pomozite umrlom da na|e smiraj u nebeskim prostranstvima... Ne, tu nije bilo ni krvi, ni poziva na osvetu, ni vriska ne-

pre`aljene boli... Misao mi se nametnu: pa tu je osnov svih na{ih razlika. Ne u ideologijama, u politi~kim idejama, nacionalnim i vjerskim predrasudama, boji ko`e i rasi - razlikujemo se u odnosu prema `ivotu i smrti - shvatih to tog ~asa, u toj nedo|iji na kraju svijeta. Tu je istina, tu treba tra`iti korijene zlu koje jedni drugima nanosimo.

Osnov razlika
U takvom raspolo`enju, tu, na mrtvoj stra`i, la}am se olovke, poku{avam ste~ena saznanja uobli~iti u pjesmu: pi{em o lastavici koja nadlije}e `ivot i smrt, mrak i dan, najavljuje sre}u za sve... U predve~erje, po dolasku u

~etu, pokazujempjesmukomesaru. Svi|a mu se, poslat }e je u brigadne novine. Izlaze mjese~no. Kada je objave, a objavit }e je jer je dobra, bit }e to radost za cijelu ~etu. Komandir se ljuti, prekorijeva me: - Na mrtvoj se stra`i ne pi{u pjesme. Ona mora osmotriti sve, primijetiti svaki pokret, da vidi i prati gu{tera, da vidi kako se palaca na suncu... Dodaje: - [efkija je bio zanesenjak k’o ti, pa zna{ kako je pro{‘o! Pravim se da znam, a ne znam na kojeg [efkiju misli, ni kako je taj [efkija pro{ao.
(Sutra: Kako je stradao [efkija Feji})

Kralj Sardinije Vitorio Emanuele napao Papsku dr`avu u Rimu, a 1871. preselio prijestonicu u Rim i uselio u palatu Kvirinal. Papa se povukao u Vatikan i od tada njegov suverenitet ograni~en na vatikanske palate. Ro|en srpski glumac Dobrica Milutinovi}, prvak Drame nacionalnog teatra vi{e od pola

vijeka.

1971. Umro ruski dr`avnik Nikita Sergejevi~ Hru{~ov, {ef sovjetske Komunisti~ke partije od 1953. do 1964. Po~eo proces destaljinizacije u SSSR-u. S Josipom Brozom Titom, predsjednikom SFRJ, 1955. potpisao Beogradsku, a 1956. Moskovsku deklaraciju, kojima su normalizovani odnosi SFRJ i SSSR-a poslije perioda Informbiroa.

Ro|en ruski revolucionar Grigorij Jevsejevi~ Zinovjev, jedan od bolj{evi~kih lidera i organizatora Oktobarske revolucije. Od 1919. do 1926. predsjednik Izvr{nog komiteta Kominterne. Strijeljan 1936. u Staljinovim ~istkama. Ro|en engleski pisac Dejvid Herbert Lorens. Smatra se nosiocem duhovne opozicije viktorijanskim na~elima britanskog dru{tva. Njegov roman “Ljubavnik ledi ^etrli“ skandalizovao puritansko britansko dru{tvo i dugo zabranjen u zemljama engleskog govornog podru~ja. Ro|en filipinski dr`avnik Ferdinand Markos. Jedan od najpopularnijih predsjednika Filipina kada je izabran, 1965. Prije isteka drugog mandata 1972. zaveo vanredno stanje i diktaturu. Zba~en 1986, umro 1989. u izbjegli{tvu na Havajima.

Agostinjo Neto

Na svjetlu dana
\ermano]i}oSenjanovi}, pisac, novinar, humorist, satiri~ar, najduhovitijifakovac i jedinidostojannasljednikMiljenkaSmoje, ro|en je 1949. u Splitu, gdje i danas `ivi. Bio je jedan od stubova Ferala, pisao za Slobodnu Dalmaciju, a posljednjih godina radi za rije~ki Novi list. Prijateljica Nada Ga{i} predstavlja ga ovako: „Lud je i nasilan, nje`an i sentimentalan, ra{~upan i izmeandriran... Onoga tko se neoprezno upusti u Senjanovi}ev smijeh po vlastitoj sposobnosti asocijacija, umjesto olak{anja, zasko~it }e ~isti destilat nostalgi~nih emocija”. U izdanju zagreba~kog Durieuxa Senjanovi} je do sada objavio ~etiri knjige: apsurdisti~ku montipajtov{tinu na splitski na~in u kultnom „Dorinu dnevniku“; „US&A“ romansirani , putopisno-humoristi~ki prikaz dvomjese~nih pute{estvija po SAD-u, u imaginarnomdru{tvuvelikogame{tra, mentora i prijateljaMiljenkaSmoje; zbirkudnevni~kihzapisa o vlastitojobiteljskoj, ali i kulturnoj, politi~koj i dru{tvenoj svakodnevici gradaSplita, zakamufliranih u `anr TV kolumne, koje, nimaloslu~ajno, tvore hroniku zadnjih 365 dana desetogodi{nje HDZ-ove vlasti, od 5. januara 1999. do istog dana 2000, „Vidi, vidi - Teletina '99“; te posljednji uradak “Evo me u posteju”. Nada Ga{i} je od 12 kilogramaSenjanovi}evihtekstovaobjavljenih u raznim medijima sastavila svojevrsnu best of kompilaciju. ]i}ini uraci se ili vole, ili ne vole; nema sredine. A ko ih voli (i ~ita), zasigurno ne ostaje emocionalno ravnodu{an. Za ~itaoce Oslobo|enja evo izbora iz “Teletine”, neka je probaju i sami prosude njen kvalitet. je `ivot. I kad razmi{ljan o reprezentaciji Splita, onda, uz Smoju, Franu Mato{i}a, Luku Kaliternu i Tomu Bebi~a, obavezno na desnu spojku stavljan i Zdenka Runji}a. vi}em i cilo mu vrime sugerira kako je JNA za vrime Titovog `ivota bila velikosrpska, a Matkovi} mu tuma~i kako se Tito upravo oslanjao na vojsku i policiju u borbi protiv velikosrpstva te da se stalno zalagao za ravnopravnost naroda. Bilo mi je `aj gledat Bili}a kako guta knedle. Reka bi Nietzsche: „Jebi ga, Juste!” ^etvrtak, 18. 2. Ajme {ta bi gusta da san Krle`a. Sad bi ja {irokin, pametnim, lipim re~enicama napisa {ta san do`ivija gledaju}i predivnu emisiju o Podravini, u kojoj je Mladen Trnski razgovara s dr. Ivanom Ivan~anom, etnologom i ~ovikom zaljubljenim u folklor, u obi~aje, koji je prokrstario kroz sva malena mista srca svoga i koji se uvik vra}a svojoj Podravini, njenoj pismi, plesovima i ljudima. Gledamo Podravinu pod snigom, oranice, kukuruzi i nikavisoka stabla uz Dravu, a mene uvati gu{t tamo otputovat, listat Hegedu{i}a, slu{at bajs i violinu, i uop}e mi nije ~udno kad vidin Ivan~ana kako mu krene suza dok gleda i slu{a svoje folklora{e, jer evo san i ja i{a u meko.

1921. 1922. 1962. 1973.
1995.

Osnovan Jugoslovenski atletski savez.

Liga naroda, uprkos protestima Arapa, potvrdila britanski mandat nad Palestinom. Britanska pop-grupa Bitls snimila prvi singl, “Love Me Do”.

1979. Tokom posjete Moskvi, umro angolski dr`avnik i pjesnik Agostinjo Neto, prvi predsjednik Angole, predvodnik borbe za oslobo|enje zemlje od portugalske kolonijalne vlasti, uspje{no okon~ane 1975.

U ^ileu u vojnom udaru ubijen predsjednik zemlje Salvador Aljende, prvi ljevi~ar marksista izabran na izborima za {efa dr`ave u zapadnoj hemisferi. Vlast, uz podr{ku SAD-a, preuzela vojna hunta sa Augustom Pino~eom na ~elu, koji je vladao ^ileom sljede}ih 17 godina. Napad na WTC

Na hiljade ljudi demonstrirale ulicama Pariza u znak protesta zbog obnavljanja francuskih nuklearnih proba u ju`nom Pacifiku.

na re ren hvatili plan bri ske bu ti~ke vlade za uspos lja par 1997.[kotilaputrisfeslijedumuvopri300 gotavna.njetan-lamenta [kotske, prvi po goto di i ameri~ki kosmo uti Malen~en 2000.Rusikokismos na Me|unaronadnojJurijsmi~kojsasta-ko Edvard Lu uspje{no okon~ali {esto tni izlazak u otvoreni ko nici po{to su spojili dva bloka stanice sa ure|ajem koji fiksira magnetno polje Zemlje. [ved pre inos nih poslova Ana Lind, dan po{to je te ra 2003.U centruskojStokminula ministarkaja{koMitranjena no`em u tr`nom u holmu. Ubica Mi ilo jailovi} osu|en 23. marta 2004. na kaznu do`ivotnog zatvora. Vi{i sud u Stokholmu preina~io presudu i donio odluku da je Mijailovi} mentalno bolestan i da ga treba uputiti na psihijatrijsko lije~enje.

TV dnevnik
Petak, 19. 2. Smijenilo ministra poljoprivrede Dominikovi}a i stavilo ga na ~elo PIK Vrbovec. @enapita: - Kako to mo`e bit, zeznija poljoprivredu, a {alju ga u poljoprivredni kombinat? - On je dobar za salamu. - Koju? - ^unku u crijevu.
(Sutra: Na ro|endanu kod Lepe)

U ude gr~kog he tera, ne leko od Svete poginulo putnika i ~lano 2004.njima sutriGore,alevojnogdrij17likopsveafri~kidaPe-va posade, me|u pa jarh ksan ski i tros. Umro darni d`ez-klavi tu ta i po 2007.tutornalealgenminul koji jelsasvjetjaskurisslavukomkaozi D`o Zavi ste sviraju}i klavija re bu ma Maj Dejvisa, „Bitches Brew“ i rok-grupe „Veder Riport“, ~iji je jedan od osniva~a.

TV interview
Srijeda, 17. 2. Branimir Bili} razgovara s povjesni~aromHrvojem Matko-

2001. U samoubila~komteroristi~komnapadu otetimavionima na Svjetskitrgovinskicentar u Njujorku i zgraduPentagona u Va{ingtonu poginule2.752 osobe. Dva tornja STC-a, visine410 metara, u njujor{kojposlovnoj~etvrtiMenhetn, sru{ena, zgradaPentagonaznatno o{te}ena. Optu`iv{iOsamu bin Ladena, lideraislamskihekstremista koji se krio u Afganistanu, za organizovanjenapada, SAD 7. oktobra po~elebombardovanjeAfganistana.

48

SPORT
^elik - @eljezni~ar 1:1

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

tadion Bilino polje. Gledalaca: 2.500. Sudija: Vladimir Dominkovi} (Ora{je) - 5. Strijelci: 1:0 - [i{i} (1), 1:1 - Jamak (50). @uti kartoni: [i{i}, He}o, Martinovi}, Kiki}, ^ovi} (^elik), Nyema, Stani} (@eljezni~ar). Crveni karton: ^ovi} (^elik - prigovor). ^ELIK: Nurkovi} 6, Brkovi} 5,5, Sadikovi} 5,5, ^ovi} 5,5, Jusi} 6, He}o 6, [i{i} 6,5 (od 63. Hori} 5,5), Martinovi} 6, Had`i} 6,5, Kiki} 5,5 (od 71. Dilaver -), Tosunovi} 5,5 (od 61. Kapetan5,5). Trener: Elvedin Beganovi}. @ELJEZNI^AR: Kari} 6, B. ^oli} 5,5, Kvesi} 5,5, Bogi~evi} 5,5, Vasili} 6, Nyema 5,5 (od 46. Savi} 6), Jamak 6,5, Be{lija 6 (od 78. Stan~eski -), Zeba 6,5, Rami} 6 (od 67. Selimovi} 5,5), Stani} 5,5. Trener: Amar Osim. U derbiju 6. kola ^elik i @eljezni~ar podijelili su po bod, nakon {to je susretzavr{en sa 1:1. Doma}i su sjajno otvorili susret i poveli ve} u 21. sekundi, kada su kombinovali Tosunovi} i He}o, a lopta do{la do [i{i}a, koji sa desetak metara prizemnim udarcem matira Kari}a. Gosti su se uspjeli konsolidovati nakon ranog pogotka, pa su u 15. minuti imali priliku preko Ra-

S

Nurkovi} spasio doma}e
Zeni~ani poveli u 21. sekundi preko [i{i}a, a rezultat poravnao Jamak u 50. minuti • Dominkovi} isklju~io ^ovi}a, ali gosti nisu uspjeli iskoristiti broj~anu nadmo}. Zapravo, u tome ih je sprije~io odli~ni golman Nurkovi}
mi}a, koji {utira iznad grede. Uzvratio je [i{i}, ~etiri minute poslije, ali i njegov udarac odlazi preko gola. @eljo je u 32. minuti umalo poravnao, nakon {to je Be{lija ubacio, a Vasili} umjesto mre`e, pogodio stativu. Ipak, najbolju priliku za poravnanje plavi su propustili u 41. minuti. Zeba je probio lijevu stranu, ubacio, a Stani} sa 10 metara sna`no {utirao glavom. Nurkovi} je ve} bio savladan, ali lopta je na putu do mre`e pogodila @eljinog napada~a Rami}a, koji je le`ao na zemlji i oti{la u polje. Ipak, nastavak susreta donosi poravnanje, a strijelac je bio doju~era{nji igra~ ^elika Nermin Jamak, koji je u 50. minuti, nakonsolo akcije matirao vrlodobrog Nurkovi}a. I nakon toga gosti iz Sarajeva su imali inicijativu, a najbolju priliku propustio je mladi Rami}. Pomenimo i to da je bijes na tribinama u vi{e navrata izazivao sudija Vladimir Dominkovi} iz Ora{ja, koji je u 71. minuti iz igre isklju~io Mehmedaliju ^ovi}a. Stoper ^elika je dobio najprije `uti karton, a nakon prigovora Dominkovi} ga je poslao u svla~ionicu i tako doma}e ostavio u igra~kom deficitu. Do kraja susreta rezultat se ne mijenja, a najzaslu`niji za to je golman ^elika Nurkovi}, koji je odbranio udarce Selimovi}a i ^oli}a. Uprkos remiju, igra~i doma}eg tima ispra}eni su aplauzima robija{a, koji su prekinuli bojkot i pojavili se na tribinama Bilinog polja.
M. DAJI]

Isklju~en zbog prigovora: Mehmedalija ^ovi} u duelu sa Sr|anom Stani}em

Sloboda - Travnik 1:0 (1:0)

Vele` - [iroki 0:2

Gosti konkretniji
[irokobrije`ani golovima ]ori}a i Kvesi}a savladali Mostarce, koji su susret zavr{ili sa igra~em manje, nakon isklju~enja Durakovi}a u 67. minuti
Stadion u Vrap~i}ima. Gledalaca: 2.000. Sudija: Robert Zrili} (Banja Luka) - 6. Strijelci: 0:1 - ]ori} (33), 0:2 - Kvesi} (83). @uti kartoni: Diogo, [ili}, Wagner, Mi{i}, Roskam ([iroki Brijeg). Crveni karton: Durakovi} (Vele`) u 67. minutu. VELE@: O{trakovi} 6,5, Iveti} 5,5, Velagi} 5 (od 71. Hasanovi} -), Kajtaz 5,5, Kodro 5, Durakovi} 5, [kalji} 5,5, Oki} 5 (od 55. Rov~anin 5,5), Spahi} 5 (od 78. Brkovi} 5), Stoki} 5,5, Merzi} 5. Trener: Mirza Vare{anovi}. [IROKI BRIJEG: Bilobrk 6,5, Diogo 6, Je{e 6, D`idi} 6, ]ori} 6,5, [ili} 6, Ivankovi} 6, Wagner 6 (od 46. Kvesi} 6,5), Zakari} 6 (od 87. Ko`ul -), Marsiano 6, Mi{i} 6 (od 64. Roskam -). Trener: Branko Kara~i}. Nogometa{i [irokog Brijega u hercegova~kom derbiju slavili su nad ekipom Vele`a sa 2:0 u gostima ~ime su ostali u gornjem dijelu tabele. Gosti su potvrdili da su bolja ekipa, zrelija, koja zna {ta ho}e.

Semir Slomi}: Nova pobjeda Slobode

Ponovo minimalac
Tre}i put zaredom Tuzlaci na Tu{nju slavili pobjedu rezultatom 1:0, pobjedni~ki pogodak postigao Semir Slomi}
Stadion Tu{anj. Gledalaca: 350. Sudija: Vladimir Bjelica (Isto~no Sarajevo) 6. Pomo}nici: Elvis Pro{i} (Cazin) i Toni Bandi} (Grude). Strijelac: 1:0 - Slomi} (32). @uti kartoni: ^ivi}, Zoleti}, Rahmanovi}, Me{anovi}, Nikoli} (Sloboda), Karad`a, Simeunovi}, La{tro (Travnik). Crveni: La{tro (90. minutsa) SLOBODA: Mujki} 6, Milutinovi} 6,5, ^ivi} 6,5 (od 63. Rahmanovi} -), Jogun~i} 7, Zoleti} 6,5, Malki} 6,5 (od 77. Murselovi} -), Jahi} 6, Me{anovi} 7 (od 90. Ribi} -), Halilovi} 7, Slomi} 7, Nikoli} 7. Trener: Ibrahim Crnki}. TRAVNIK: Fejzi} 5,5, Mi{i} 5,5, E. Varupa 6, Ribi} 6, Karad`a 5 (od 46. La{tro 5), Ive{i} 5,5, Dudo 5,5, Simeunovi} 6 (od 86. Terzi} -), Be{lija 6, Karali} 6, Mujaki} 5,5 (od 46. Badrov 5,5). Trener: Ned`ad Selimovi}. Sloboda je tre}i put zaredom na doma}em terenu slavila pobjedu rezultatom 1:0. Ju~er je na Tu{nju pred oko 350 gledalaca pao Travnik, a strijelac pobjedni~kog gola u 32. minuti bio je Semir Slomi} na asistenciju mladog Jasmina Me{anovi}a. Bilo je to sve vrijedno pomena {to se ti~e igre crveno-crnih, dok su gosti iz Travnika zaprijetili samo jednom, u 63. minuti. Tada je Haris Be{lija je iza{ao sam ispred Denisa Mujki}a, no golman do ma}ina zna la~ki je sa~uvao svoju mre`u te bodove ostavio u Tuzli.
A. [E]KANOVI]

Durakovi} je pocrvenio u 67. minuti

[iroki je poveo u 33. minutu. Gre{ku veznog reda doma}eg sastava iskoristio je ]ori} koji je pogodio mre`u ro|enih. Mogli su [irokobrije`ani u prvom dijelu imati i ve}u prednost, ali je udarac Mi{i}a sjajno zaustavio O{trakovi}. Doma}i su se probudili u nastavku. Pritisak Vele`a umalo je urodio plodom u 60. minutu. Sjajan udarac Spahi}a ve} su svi vidjeli u mre`i, ali je Bilobrk

Foto: M. TUNOVI]

na ~udesan na~in spasio gol. Voda na mlin gostima je krenula u 67. minutu. Zbog o{trog startaDurakovi} je zaradiocrveni karton, {to je iskusnoj ekipi sa Pecare dodatno olak{alo posao. Igra~ manje itekako se osjetio na terenu, a vrlo blizu gola bio je i Roskam u 75. minutu, no njegov udarac oti{ao je tik iznad pre~ke. Ovjera trijumfa stigla je u 80. minutu. Mre`u O{trakovi}a pogodio je Kvesi}. traljavo pucao u spoljni dio mre`e. Sedam minuta kasnije, Husi} se umjesto za udarac odlu~io za asistenciju i jo{ jedna {ansa je oti{la u nepovrat. U 73. minuti vrebalni okr{aj Hamzi}a i Hiro{a, a sudija je obojicu nagradio crvenim kartonom, da bi se u 90. minuti Nuhanovi} na{ao u velikoj {ansi, ali je bio neprecizan.

Zvijezda - Olimpic 1:0

Odlu~io Halilovi}
Zvijezda je pogotkom Halilovi}a savladala Olimpic rezultatom 1:0 u veoma nervoznoj utakmici. Trenutak odluke dogodio se u 33. minuti, kada je Hamzi} prona{ao Halilovi}a, koji je sa 17 metara matirao Fejzi}a. U nastavku jo{ nekoliko {ansi za tim iz Grada~ca, koje nisu iskori{tene. Najprije u 48. minuti Husi} sjajno {utira, ali tik pored stative, da bi u 54. minuti Risti} bio o~i u o~i sa Fejzi}om, ali je

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

tadion “Asim Ferhatovi} Hase“ na Ko{evu. Gledalaca: 3.000. Sudija: Midhat Arnautovi} (Tuzla) - 6,5, pomo}nici: Hrvoje Turudi} (^itluk) i Jasmin Smaji} (Tuzla). Strijelci: 1:0 - Bajraktarevi} (34), 2:0 - Sulji} (69), 3:0 - Koja{evi} (71), 4:0 - Torlak (87). @uti kartoni: ^omor, Bajraktarevi} (Sarajevo), Kova~evi}, Petrovi}, Koji} (Kozara). SARAJEVO: Adilovi} -, ^omor 6, Belo{evi} 6, Torlak 7,5, Dupovac 7, Bajraktarevi} 7,5 (od 68. Maksumi} -), Sesar 6,5, Sulji} 7,5 (od 76. H. Hand`i} -), Koja{evi} 8, Obu}a 6,5, Haski} 6 (od 56. D`afi} 6). Trener: Jir`i Pli{ek. KOZARA: Kozi} 5, Baji} 5, Kova~evi} 5, ]ori} 5 (od 42. Petrovi} 5), Gigovi} 5, Studen 5, Stjepanovi} 5,5, Basara 6, [kori} 5 (od 46. Jandri} 5), Koji} 5,5, Muji} 5 (od 76. Gnjati} -). Trener: Vinko Marinovi}. Sarajevo je ubjedljivo savladalo Kozaru sa 4:0 i tako nastavilo impresivan niz, zabilje`iv{i tre}u uzastopnu, ukupno petu pobjedu u {est kola Premijer lige BiH. Sino}nji me~ je tre}i zaredom u kojem je vode}a ekipa prvenstva postigla ~etiri gola jer je prethodno nadigrala Slaviju rezultatom 4:0 na gostovanju i ^elik sa 4:2 na doma}em terenu. Gosti iz Bosanske Gradi{ke imali su prvu priliku preko Basare, koji je u 16. minuti sa desetak metara pucao preko gola. U 30. minuti Obu}a je uposlio Koja{evi}a, koji je iskosa sa desne strane bio neprecizan. Ubrzo su izabranici Jir`ija Pli{eka do{li do vodstva. Najbolji pojedinac uta-

S

SPORT Sarajevo - Kozara 4:0 (1:0)

49
6 6 6 6 6 6 6 6 5 6 5 6 6 5 5 6 5 5 4 3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 1 1 1 1 1 2 0 2 2 1 1 1 0 2 1 1 1 1 0 19:5 0 13:4 1 7:3 1 7:4 3 4:6 2 15:13 2 10:8 3 8:11 2 5:7 3 5:9 3 5:13 3 6:8 4 6:8 3 4:6 3 3:8 4 6:12 16 16 13 11 9 8 8 7 7 7 6 5 4 4 4 4

BOSNA I HERCEGOVINA

Ubjedljiva

Povrije|en navija~

POBJEDA

bordo tima
Golove za tre}i uzastopni, ukupno peti trijumf vode}e ekipe Premijer lige postigli Bajraktarevi}, Sulji}, Koja{evi} i Torlak

Po~etkom drugog poluvremena desio se incident na sjevernoj tribini ko{evskog stadiona kada je povrije|ennavija~Sarajeva, ~iji su inicijali [. I. Prema rije~ima Biljane Jandri}, portparola Klini~kog centra Univerziteta u Sarajevu, povrije|ena mu{kaosoba je ro|ena1989. godine i konstatovane su mu lak{e tjelesne povrede zbog ~ega mu je ukazana ljekarska pomo}. Operativni centar MUP-a Kantona Sarajevo radi na rasvjetljavanju ovog slu~aja.

Premijer liga BiH 6. kolo uta pob ner por d:p-g bod

1. Sarajevo 2. Borac 3. [iroki Brijeg 4. Vele` 5. Sloboda 6. Zrinjski 7. @eljezni~ar 8. Travnik 9. Rudar 10. Zvijezda 11. Slavija 12. Kozara 13. Olimpic 14. Leotar 15. GO[K 16. ^elik

Asmir Sulji} bio je strijelac drugog pogotka za bordo tim

Foto: D. TORCHE

kmice Koja{evi} je centrirao iz kornera sa desne strane, a Bajraktarevi} je glavom sa osam metara pogodio mre`u. Poku{aj Stjepanovi}a u 38. minuti sa 20ak metara odbranio je golman

doma}ina Adilovi}. Ko{evski premijerliga{ prikazao je efikasniju igru u drugom poluvremenu kada je postigao jo{ tri gola. U 69. minuti pogrije{io je golman Kozare Kozi},

koji je izvan svog {esnaesterca dodao loptu Sulji}u, a mladi veznjak bordo sastava je preciznim udarcem pove}ao prednost na 2:0. Samo dva minuta kasnije Koja{evi} je izveo pravu majstoriju, pogodiv{i iz slobodnjaka sa 22 metra ra{lje Kozi}evog gola. Bio je to najljep{i detalj susreta u kojem je Koja{evi} ponovo pokazao svoje golgetersko umije}e i vje{tinu u baratanju loptom. U 73. minuti Koja{evi} je proigrao Obu}u, ~iji je {ut makazicama sa pet metara zaustavio Kozi} uz pomo} stative. Poku{aj rezerviste Maksumi}a, koji je u 83. minuti {utirao iskosa sa desne strane zavr{io je preko gola. U fini{u Koja{evi} je izveo korner sa desne strane, a kapiten Sarajeva Torlak se najbolje sna{ao u gu`vi i postavio kona~an rezultat.
Z. RA[IDOVI]

REZULTATI ^elik - @eljezni~ar 1:1 ([i{i} 1 - Jamak 50) Zvijezda - Olimpic 1:0 (Halilovi} 32) Sloboda - Travnik 1:0 (Slomi} 29) Vele` - [iroki Brijeg 0:2 (]ori} 33, Kvesi} 83) Sarajevo - Kozara 4:0 (Bajraktarevi} 34, Sulji} 69, Koja{evi} 72 Torlak 87) Borac - Zrinjski 2:1 (Kruni} 39pen, Miki} 84 - D`idi} 49pen) NEDJELJA, 16.30 SATI GABELA: GO[K - Rudar Prijedor (Pilav, Mari}, Imamovi}) IST. SARAJEVO: Slavija - Leotar (Zovko, Kuljaninovi}, Peri})

Dinamo bolji od CSKA

Slavija bez publike i ~etiri igra~a do~ekuje Leotar

Dobra prilika za izlazak iz krize
Bekri} donio pobjedu Tobolu
Samir Bekri} postigao je pobjedonosnipogodak za Tobol u duelu protiv Kayasra rezultatom 2:1. Naime, u 4. kolu Kazahstanske nogometne lige za opstanak, Tobol je na svomterenu te{kom mukom slavio protivKaysara. Tobol je poveo golomMalyseva, a izjedna~io je Tsrnogorats, i to iz penala u 89. minuti utakmice. Ipak, minutu poslije Bekri} je uspio prevariti gostuju}u odbranu i posti}ipogodak u 90. minuti za pobjedu svog tima. Prvenstvena pauza zbog reprezentativnihobaveza, do{la je u pravi trenutak kada je u pitanju ekipa Slavije. Lukavi~ani su u posljednja dva kolaupisalikatastrofalneporaze od Sarajeva i Kozare, uz gol-razliku 2:10, a iskupljenje}e tra`iti na doma}em terenu protiv Leotara. Gosti su tako|er lo{e krenuli u novu sezonu i u Isto~nom Sarajevu `ele do povoljnog rezultata i izlaska iz rezultatskekrize. Toga je svjestan strateg Slavije Dragan Bjelica, kojio~ekujedostate{kuutakmicu. ‘’Nalazimo se u jednoj te{koj situaciji iz koje se moramo {to prije izvu}i. ProtivLeotaraimamodobru priliku s obzirom na to da ni oni ne igraju ba{ najbolje u ovoj sezoni. Ipak, ne}e biti nimalo lako do}i do bodova, pogotovo ako se u obzir uzme ~injenica da }emo igrati bez podr{ke publike (Slavija je ka`njena zbog navija~a nakon utakmice sa Sarajevom op.a). ^ujem da i gostinajavljujuborbenuutakmicu i mora}emo se dobro potruditi da osvojimo puni plijen. Pobjeda je imperativ i sebi ne smijemodozvoliti novi kiks na doma}em tere-

Misimovi} i Rahimi} tek posmatra~i
Zvjezdan Misimovi}, veznjak bh. selekcije i moskovskog Dinama, odgledao je ju~era{njupobjedu svog tima na gostovanju kod CSKA sa klupe za rezervneigra~e. Dinamo je slavio rezultatom 4:0 uz pogotkeVoronina, Kuranyia, Fernandeza i Kokorina, a Misimovi} je svih 90 minuta presjedio na klupi za rezervne igra~e. Istisudbinuimao je i defanzivac na{eg A tima Elvir Rahimi}, koji je tako|er presjedio na klupi, s tim {to je Misimovi} vjerovatno imao vi{e razloga za zadovoljstvo, s obzirom na pobjedusvogtima, ili pak nije?! Misimovi} je, barem po onome {to smo imali priliku vidjeti u Zenici, sklon ljutnji ukoliko ne dobije adekvatnu minuta`u, s tim {to ga ovaj put nismo vidjeli sa zami{ljenim mitraljezom kako rafala po treneru moskovskog Dinama, koji ga, za razliku od selektora bh. selekcije Safeta Su{i}a, uop{te nije J. Li. ubacivao u igru?!

Dragan Bjelica: Pauzu iskoristili za uklanjanje nedostataka u odbrani

nu’’, rekao je {ef stru~nog{tabasokolovaDraganBjelica, ~ija je ekipa primila daleko najvi{e golova u dosada{njem dijelu Premijer lige. ‘’Evidentno je da imamoproblema u odbrani. Tokom prvenstvene pauze smo dosta radili na tom segmentu i nadam se da }e se situacija popraviti u narednim me~evima’’, zaklju~io je Bjelica.

Utakmica se igra u Isto~nom Sarajevu sa po~etkom u 16.30 sati, a doma}i }e biti oslabljeni za neigranje ~etvorice igra~a. Pravo nastupa zbog crvenih kartona nemaju Simi} i Nikoli}, Pilica je povrije|en, a Vukelja ima problema sa dobijanjem potrebnih papira za nastup u doma}em prvenstvu.
A. MEHANOVI]

50

SPORT

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

BUNDESLIGA Prvak pora`en od Herthe

NJEMA^KA
1. Bayern 5 2. Werder 5 3. Borussia M. 5 4. Bayer 5 5. Hof fenheim 5 6. Schalke 4 7. Her tha 5 8. Hannover 5 9. Stuttgart 5 10. Borussia D. 4 11. Mainz 5 12. Nurnberg 4 13. Köln 4 14. Freiburg 5 15. Wolfsburg 4 16. Augsburg 5 17. Kaiserslautern 5 18. Hamburg 5 4 4 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 1 1 1 0 0 0 0 0 1 1 0 0 2 2 1 1 1 0 1 1 0 2 2 1

Bayern deklasirao Freiburg sa 7:0
Mario Gomez sa ~etiri postignuta gola prvo ime utakmice, a pored njega sjajan je bio i Frank Ribery koji je pogodio dva puta. Mre`a Bavaraca miruje ve} ~etiri kola uz gol-razliku 16:0!
Bayern je nastavio da se poigrava sa rivalima u njema~kom prvenstvu. Minhenski klub je u ru{ila~kom pohodu vezao i ~etvrtu pobjedu, a nova `rtva Bavaraca bio je nejaki Freiburg, koji je stradao na Allianz Areni sa 7:0. Briljirali su Mario Gomez i Frank Ribery, pa se odsustvo povrije|enog Arjena Robbena nijednog trenutka nije osjetilo. Najbolji strijelac Bundeslige u pro{loj sezoni, Gomez, kako je krenuo, i u teku}oj takmi~arskoj kampanji bi}e prvi kandidat za tu laskavu titulu. Njema~ki reprezentativac postigao je ~etiri gola (jedan iz penala), jednom je i asistirao Riberyu, koji je postigao dva pogotka za doma}i tim, a u strijelce se upisao i Nils Petersen, prido{lica iz Cottbusa. Go mez se po sli je go li ja de protiv Freiburga izdvojio na vode}em mjestu liste strijelaca sa osam golova iz pet kola, a Bayernova mre`a miruje ve} ~etiri kola uz gol-razliku 16:0! Bh. re pre zen ta ti vac Men sur Mujd`a odigrao je drugih 45

Bundesliga 5. kolo uta pobnerpor d:p-g bod

1 1 1 1 2 1 1 1 2 2 2 2 2 3 3 3 3 4

16:1 11:5 7:3 6:3 9:4 10:6 6:5 6:7 7:3 6:4 7:10 3:4 6:12 9:16 4:8 4:10 2:8 6:16

12 12 10 10 9 9 8 8 7 7 7 6 4 4 3 2 2 1

REZULTATI Bayern - Freiburg 7:0 (Gomez 8, 52, 55, 71, Ribery 26, 41, Petersen 90) Borussia D. - Her tha 1:2 (Lewandowski 88 - Raf fael 50, Niemeyer 81) Mainz - Hof fenheim 0:4 (Firmino 16, Babel 45pen, 74, Noveski 85ag) Borussia M. - Kaiserslautern 1:0 (Arango 58) Stuttgart - Hannover 3:0 (Okazaki 9, Kuzmanovi} 79, Tasci 86) Augsburg - Bayer 1:2 (Hosogai 5 - Sam 6, 72, Kiessling 23, Derdyok 79) Werder - Hamburg 2:0 (Pizarro 52, 78) NEDJELJA Köln - Nurnberg Wolfsburg - Schalke

Bavarski klub nalazi se u sjajnoj rezultatskoj seriji

Reuters

minuta kod gostiju. Za razliku od furioznog Bayerna, prvak Borussia iz Dortmunda, jo{ nije uhvatila pravi ritam. Milioneri su neo~ekivano izgubili od Herthe na doma}em terenu rezultatom 1:2, a to im je

ve} drugi poraz u dosada{njem toku prvenstva. Iako bez bh. reprezentativaca Sejada Salihovi}a i Vedada Ibi{evi}a, koji su ovaj susret propustili zbog povreda, Hoffenheim je na gostovanju s ubjedlji-

vih 4:0 savladao ekipu Mainza. Mre`u doma}ih na~eo je Firmino u 16, a Babel je 45. minuti sa bijele ta~ke udvostru~io prednost. Holan|anin je do kraja utakmice postigao jo{ jedan pogodak, a ta~ku na i stavio je No-

veski autogolom u 85. minuti. Stuttgart i Hannover odmjerili su snage na Mercedes-Benz Areni, a doma}i su lak{e od o~ekivanog do{li do pobjede (3:0). Na svom terenu slavila je i Borussia iz Mönchengladbacha koja je savladala Kaiserslautern sa 1:0.
A. MEHANOVI]

ENGLESKA
1. Man. United 2. Man. City 3. Chelsea 4. Stoke 5. Liverpool 6. W’hampton 7. Newcastle 8. Aston Villa 9. Wigan 10. Ever ton 11. Arsenal 12. Bolton 13. Tottenham 14. QPR 15. Sunderland 16. Norwich 17. Swansea 18. Fulham 19. WBA 20. Blackburn

Premiership 4. kolo uta pobnerpor d:p-g bod

PREMIERSHIP Manchesterski klubovi i dalje stopostotni

4 4 0 0 18:3 4 4 0 0 15:3 4 3 1 0 7:3 4 2 2 0 3:1 4 2 1 1 6:3 4 2 1 1 4:3 3 2 1 0 3:1 4 1 3 0 5:3 4 1 2 1 3:4 3 1 1 1 3:3 4 1 1 2 3:10 4 1 0 3 7:11 3 0 0 3 3:8 3 1 0 2 1:6 4 0 2 2 2:4 3 0 2 1 3:5 4 0 2 2 0:5 3 0 1 2 1:4 3 0 0 3 2:5 3 0 0 3 2:6 REZULTATI Arsenal - Swansea (Ar{avin 40) Ever ton - Aston Villa (Osman 19, Baines 69pen - Petrov 63, Agbonlahor 83) Man. City - Wigan (Aguero 13, 63, 69) Stoke - Liverpool (Walters 21pen) Sunderland - Chelsea (Ji 90 - Terry 18, Sturridge 51) W’hampton - Tottenham (Adebayor 67, Defoe 80) Bolton - Man. United (Hernandez 6, 58, Rooney 20, 25, 68) NEDJELJA Norwich - West Bromwich Fulham - Blackburn PONEDJELJAK Queens Park Rangers - Newcastle

12 12 10 8 7 7 7 6 5 4 4 3 3 3 2 2 2 1 0 0 1:0 2:2

Hat-trickovi Aguera i Rooneya
United sa 18 golova postao novi rekorder Premiershipa po broju postignutih pogodaka nakon ~etiri kola • Edin D`eko nije igrao, Asmir Begovi} branio za Stoke koji je savladao Liverpool sa 1:0
Takmi~enje u engleskoj Premijer ligi nastavljeno je sigurnim i ubjedljivim pobjedama manchesterskih klubova. United je na Reebokstadionunastavio sa fantasti~nom formom na startu sezone pregaziv{i doma}i Bolton sa 5:0. Drugi uzastopni hattrick, nakon onog Arsenalu, postigao je Wayne Rooney, dok se dva puta u strijelce upisao Javier Hernandez. Sa ova tri pogotka i ukupno osam golova napada~ crvenih |avola sko~io je na prvomjestolistestrijelacaPremiershipa. United je zasjeo na prvo mjesto tabele, a sa 18 pogodaka postao novi rekorder Premiershipa nakon ~etiri kola. Drugo mjesto najboljih strijelaca dijele napada~i Manchester Citya Sergio Aguero i Edin D`eko. Gra|ani su na svom Eastlandsu sa 3:0 savladali Wigan, uz tri pogotka Aguera kome je ovo prvi hat-trick u dresu Citya. Time se sa {est golova izjedna~io sa reprezentativcem BiH koji ju~e nije ulazio u igru. Iako je na{ napada~ kolo ranije postigao ~etiri pogotka protiv Tottenhama, zbog obaveza prema reprezentaciji BiH sredinom sedmice Roberto Mancini ga je odlu~io odmarati. Poveli su gra|ani u 13. minuti kada je akciju Silve i Sergia Aguera u pogodak pretvorio argentinski internacionalac. Iako su doma}i imali jo{ nekoliko lijepih prilika za pove}anje prednosti, posebno preko Carlosa Teveza ~iji je udarac sa bijele ta~ke odbranio golman Hab-

3:0 1:0 1:2 0:2 0:5

Asmir Begovi} brani udarac Jordana Hendersona

si, rezultat se do poluvremena nije mijenjao. City je pitanje pobjednika rije{io u 63. minuti. Samo {to je u{ao u igru umjesto Carlosa Teveza, Samir Nasri je upisao svoju ~etvrtu asistenciju otkako je do{ao u City, a pogodak, svoj drugi na utakmici, postigao je Aguero. Samo {est minuta kasnije njegovo ime i tre}i put je ispisano na semaforu kada je pogodio za kona~nih 3:0.

U sjajnoj formi brani Asmir Begovi}, golman Stokea. Zahvaljuju}i na{em reprezentativnom golmanu koji je, prema pisanju engleskih medija bio me|u boljim u doma}em timu, zaustavljena je serija nepobjedovsti Liverpoola. Na Britannia stadionu Stoke je pogotkom Waltersa u 20. minuti iz penala slavio sa 1:0, i dalje je bez poraza, a ovo mu je bila druga pobjeda u sezoni. M. I.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SPORT

51

EUROBASKET 2011 Rusija i dalje nepora`ena

Polo`eno cvije}e na Talijanov mezar
Dragi~ i McCalebb u duelu
Reuters

Finci vrebaju

GRUPA

F
8 8 6 5 5 4

~etvrtfinale
Finska savladala Gruziju, ukoliko u zadnjem kolu pobijedi Sloveniju plasira}e se me|u osam najboljih
Na Eurobasketu je nastavljeno takmi~enje u drugoj rundi u grupi F. U drugom kolu Makedonija je savladala Sloveniju 68:59 i dovela je u situaciju da u sljede}oj utakmici mora osvojiti bodove protiv zahuktale Finske kako bi igrala u ~etvrtfinalu. Ipak, takve ambicije ima}e i Finci. I ovaj put je sjajnu utakmicu odigrao Bo McCalebb - ameri~ki play predvodio je Makedonce s 19 poena, dok je kod Slovenaca bolji od ostatka tima bio Goran Dragi~ sa 20 poena. Finska je nastavila sa odli~nim igrama. Nakon {to su iznena|uju}e izborili drugi krug, plasmanom u nastavak takmi~enja se ne `ele zadovoljiti te vrebaju ~etvrtfinale. Ovaj put su u drugom kolu uvjerljivo slavili protiv Gruzije 87:73 te }e u direktnoj borbi sa Slovenijom igrati za mjesto me|u osam najboljih selekcija Evrope. S druge strane, ovim porazom Gruzijci su ostali bez {ansi za plasman u ~etvrtfinale.

1. Rusija 4 4 0 292:249 2. Makedonija 4 4 0 277:250 3. Gr~ka 4 2 2 275:276 4. Slovenija 4 1 3 270:277 5. Finska 4 1 3 268:305 6. Gruzija 4 0 4 269:304 Rezultati 2. kola Finska - Gruzija 87:73, Makedonija Slovenija 68:59, Rusija - Gr~ka 83:67. Parovi posljednjeg kola (12. septembra): Slovenija - Finska, Gr~ka - Gruzija, Makedonija - Rusija.

Delegacija organizatora devetog me mo ri jal nog bo kser skog turnira "Mustafa Hajrulahovi} Talijan", predstavnici Bokserskog kluba Zlatni ljiljani, saborci i prijatelji polo`ili su cvije}e na Talijanov mezar kod Alipa{ine d`amije, prou~ili Fatihu i odali po~ast.

Dvodnevni me|unarodni bokserski turnir u Skenderiji se organizuje u znak sje}anja na rahmetli generala Armije RBiH i istaknutog bokserskog radnika Mustafu Hajrulahovi}a Talijana (1957 1998), koji je dao veliki doprinos u odbrani BiH. G. V.

Premijer liga BiH za rukometa{e

Bosna Prevent porazila Gra~anicu
Prili~noneo~ekivanishodjedne od tri utakmice1. kolaPremijerlige BiH za rukometa{eigranihu petakdogodio se u Gra~anici. Naime, Bosna Prevent uspjela je da na gostovanju kod Gra~anice Index upi{e pobjedu od 31:29, {to je imaju}i u vidu podatak da se tim iz Visokog uo~i starta {ampionata suo~avao sa brojnim problemima i odlascima iskusnih igra~a, kao {to je bio i nedavni odlazak Muhameda Mustafi}a na Kipar, svakako svojevrsno iznena|enje. Kako god, podmla|eni sastav Bosne Prevent predvo|en igra~em i treneromEdhemomSir}omitekako je iznenadiofavorizovanedoma}ine u svompremijernomovosezonskom nastupu. To }e svakako dodatno ohrabriti rukometa{e iz Visokog u predstoje}imokr{ajimakoji ih o~ekuju u borbi za o~uvanje premijerliga{kog statusa. U preostale dvije utakmice Premijer lige BiH za rukometa{e, koje su odigrane, u petak ostvareni su o~ekivani rezultati nakon {to su doma}i timovi pobjedama osigurali prve bodove. ^elik je na svom terenu bez problema pobijedio Grada~ac rezultatom 32:24, kao i Zrinjski, koji nije imao te`ak posao budu}i da je u 1. kolu nadigrao Prijedor sa uvjerljivih G. V. 39:22.

Muurinen je bio prvo ime Finske s 11 ko{eva i devetskokova, dok je Koivisto ubacio 14 poena. NajefikasnijiGruzijcibili su Sanikidze sa 16 poena i devet skokova te [ermadini koji je dodao 13 ko{eva. ReprezentacijaRusije i dalje je nepora`ena. Nova`rtvaRusima su bili Grci koje su savladali 83:67, uz 19 poena Timofeja Mozgova, 15 [veda i 13 Andreja Kiriljenka. Najefikasniji u redovima Gr~ke bio je Kosta Koufos sa 15 ko{eva. M. I.

Nadal: I da izgubim F1 Kvalifikacije za VN Italije od Murraya, bi}u zadovoljan Vettel nezaustavljiv
US OPEN
Rafael Nadal - Andy Murray drugi je polufinalni par US Opena u mu{koj konkurenciji. Time }e, uz Novaka \okovi}a i Rogera Federera ~etiri najbolja tenisera na svijetu opet zajedno biti u polufinalu jednog Grand Slam turnira. Ranije su \okovi} i Federerizborilime|usobno polufinale, a u petak su isto ostvarili Murray i Nadal - [kot je sa 3:1 (7:5, 6:4, 3:6, 7:6) porazio Amerikanca Johna Isnera, dok je [panac rastu`io doma}enavija~elakompobjedom nad AndyemRoddickom sa 3:0 (6:2, 6:1, 6:3). Uo~i polufinala me|usobni omjer je 12:4 u korist Nadala koji brani naslov pobjednika. Iako tokomsezonenijebriljirao, [panac je zadovoljanformom koju prikazuje u New Yorku. Do polufinala nije izgubio niti set: "Jako sam zadovoljan. U New Yorku igram dalekoboljenego{to sam to radiove}imdijelomljeta. ^ak i da izgubim od Murraya bi}u sasvim zadovoljan u~injenim na US Openu. Vratio sam osje}aj da mogu pobje|ivati, a to je u nekim trenucima najbitnije. Znam da me o~ekuje iznimno te`ak me~ protiv Murraya, on je sjajan. No, znam i da }e njemu biti te{ko", kazao je Nadal. Rezultati~etvrtfinala: AndyMurray(VelikaBritanija, 4) - John Isner (SAD, 28) 7:5, 6:4, 3:6, 7:6(2), RafaelNadal([panija, 2) - AndyRoddick (SAD, 21) 6:2, 6:1, 6:3. Sebastian Vettel }e po deseti put u sezoni krenuti sa prve startne pozicije jednu trku Formule 1. Voza~ Red Bulla i aktuelnisvjetskiprvakostvario je najbr`evrijemena kvalifikacijama (1:22,275) za Veliku nagradu Italije koja }e se danas voziti na stazi u Monzi. Iza sebe je mladinjema~ki voza~ ostavioo dvojac McLarena LewisaHamiltona (1:22,725) i JensonaButtona(1:22,777). Najbr`iFerrari, u kojem je sjedio Fernando Alonso, zauzeo je ~etvrtomjesto, daljeslijede Mark Webber i Felipe Massa. Dana{nja 13. trka u sezoni na rasporedu je u 14 sati. Rezultati: 1. S. Vettel (NJE/Red Bull) - 1:22,275, 2. L. Hamilton (VBR/McLaren) - 1:22,725, 3. J. Button (VBR/McLaren) - 1:22,777, 4. F. Alonso([PA/Ferrari) - 1:22,841, 5. M. Webber (AUS/Red Bull) - 1:22,972, 6. F. Massa (BRA/Ferrari) - 1:23,188, 7. V. Petrov (RUS/Renault) - 1:23,530, 8. M. Schumacher (NJE/Mercedes) 1:23,777, 9. N. Rosberg (NJE/Mercedes) - 1:24,477, 10. B. Senna (BRA/Renault) - bez vremena.

@RK Ilid`a sprema se za po~etak nove sezone

Titula prvaka glavni cilj
Igrano 6. kolo

Sve o Premijer ligi BiH
Zlatko Kranj~ar razo~aran smjenom

Beqiraj odbio u}i u igru

Foto: D. TORCHE

52

MALI OGLASI
NEKRETNINE
MIJENJAM u centru stan 70m2, II kat za dva od go va ra ju}a. Tel. 070210971. MIJENJAM ku}u u Kne`ici kod Prijedora za ku}u u Zenici. Tel. 061/892-323. IZDAJEM stan jednosoban namje{ten, zaposlenoj djevojci ili dvjema studenticama, ul. Avde Jabu~ice, centar. Mob. 066/822-310. IZDAJEM sobu studentici ili u~enici. Mob. 061/745-954 i 033/532-042. IZDAJEM poslovni kancelarijski prostor 106m2, I sprat u centru Sara je va, kod BBI cen tra. Mob. 061/555-051. IZDAJEM sobu studentici, ul. Grbavi~ka 127 a. tel. 812-084 od 8 do 10 i od 12 do 19 sati. IZDAJEM apartman 50 m2 u blizini novog „Avaza“ kod ambasada Saudijske Arabije, cijena po dogovoru. Mob: 061/242-261. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru, centar, ul. Branilaca Sarajeva, 300 KM. Tel. 033/212-022 i 061/502773. IZDAJEM apartman namje{ten, strogi centar, extra sre|en za jednu osobu, 500KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM namje{ten stan 96m2, strogi centar, veliki balkon, lift, klima, 850KM. Mob. 061/205-235. IZDAJEM poslovni kancelarijski prostor 106m2 na I spratu u centru Sarajeva, kod BBI centra. Mob. 061/555-051. IZDAJEM jednokrevetnu sobu studentu mu{karcu u blizini medicinskog i gra|evinskog fakulteta, naselje Nova Breka. Tel. 033/443-282 ili 062/147-525. IZDAJEM namje{ten stan djevojkama ili bra~nom paru, Pofali~ka br. 9. Tel. 033/649-638. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, strogo poseban ulaz, studentima. Terl. 452-982. JEDNOSOBAN stan sa centralnim grijanjem, stambena zgrada, studentima. Mob. 062/869-174. IZDAJEM trosoban namje{ten stan kod pozori{ta Sarajevo, zasebno grijanje, kablovska, satelitska, klima, blind vrata, mjesto za parkiranje. Mob. 061/133-191. IZDAJEM namje{ten stan 95 m2 Grbavica ul. Radni~ka drugi sprat dva balkona, tri spava}e sobe na du`i period zaposlenima 900 KM mjese~no. Tel: 062/649-370. IZDAJEM kod kampusa ulica Kolodvorska br. 3 izdajem sobe studentima mu{karcima. Tel: 066/144-110. KOMFORNA garsonjera, za jednu ili dvije osobe, namje{tena, plin, telef. dvori{te, parking prostor. Mob. 061/869-396. IZDAJEM jednosoban namje{ten stan, dvijema studenticama, Vogo{}a. Mob. 061/724-574. IZDAJEM dvosoban konforan, namje {ten stan na Ma rin Dvo ru, eta`no grijaanje. Tel. 033/200-902, 033/208-471. IZDAJEM ili prodajem, povoljno dvosoban konforan stan na du`i rok, namje{ten, II sprat, Hrasno. Tel. 061/ 55 00 48. NA BA[^AR[IJI kod taxi {tanda povoljno izdajem poslovni prostor 30 m2. Tel: 061/745-525. KO[EVSKO brdo, jednosoban ili dvosoban stan namje{ten, studenticama i zaposlenim `enama, kablovska, internet. Mob. 061/253-382. IZDAJEM stan jednosoban. Tel: 033/541-071. IZDAJEM namje{tene stanove, studentima, ^. Vila, trosoban, Grbavica, Vraca-trosoban. Mob. 065/294840. IZDAJEM namje{ten dvosoban renoviran stan, Hrasno, na du`i period. Tel. 655-264, 062/366-076. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan, centar. Mob. 061/517-468. IZDAJEM stan 40m2+balkon, garsonjera 30m2, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665. JEDNOKREVETNA soba studentu (mu{karcu), blizina med. i gra|. fakulteta, nova Breka. Tel. 443282, 062/147-525. POSLOVNI prostor 18m2 u Papagaj ci, iz da jem-pro da jem. Mob. 062/139-054. IZDAJEM jednosoban stan, studenticama, iznad Muzi~ke {kole. Mob. 061/390-826.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine
SOBA u centru, cen. grij. mogu i dvije djevojke. Tel. 200-564. IZDAJEM garsonjeru namje{tenu Ali fa ko vac. Tel: 033/238-142 i 061/809-763. IZDAJEM sobu zaposlenom mu{karcu, Socijalno. Mob. 062/943-021, 659.-895. GRBAVI^KA, kod [umarskog fak. namje{tena soba, cen. grij. kabl. studentima, sve uklju~eno u cijenu 150 KM. Mob. 062/436-603. IZDAJEM gara`u na Grbavici kod Doma zdravlja. tel. 061/158-507. IZDAJEM ~etverosoban i dva ve}a dvosobna stana na Vratniku sve namje{teno. Tel. 061/016-605. IZDAJEM studentima sobu sa upotrebom kuhinje, kupatila, stogi centar grada. Tel. 207-232. IZDAJEM namje{ten trosoban stan, blizu med. fakulteta. Mob. 061/100437. TROSOBAN stan, studentima, kod FDS. Tel. 654-385. IZDAJEM dvosoban stan, studenticama. Tel. 643-515. NAMJE[TENE jednokrevetne i dvokrevetna soba za studente, Ul. Olovska. Mob. 062/878-502. IZDAJEMO dvosoban stan u naselju “Park“; dvije sobe, kuhinja, kupatilo, centralno grijanje, telefon,TV-internet. Preferiramo studentice, blizina Arhitektonsko gradjevinskog, Medicinskog i Stomatolo{kog fakulteta. Tel. 061/130 995. IZDAJEM frizerski salon opremljen u Sokolovi} Koloniji. Tel. 062/723-249. IZDAJEM tri poslovna prostora 20m2, Papagajka. Tel: 535-165 i 061/141-676. IZDAJEM stan 110m2, M.M. Ba{eskije br. 9. Mob. 061/826-550. IZDAJEM jednokrevetnu namje{tenu sobu, blizina studentskog Kampusa, cen. grij. kab. TV. Tel. 652-293. IZDAJEM namje{ten stan 50m2, Ferhadija. Mob. 061/375-168. IZDAJEM tri poslovna propstora u Papagajci po 20m2. Tel. 535-165. IZDAJEM trosoban stan u Bu}a potoku ozbiljnoj porodici na du`i vremenski period, cijena po dogovoru. Tel. 062/251-589, 033/213-309.

OSLOBO\ENJE

IZDAJEM namje{tenu garsonjeru po vo ljno na Ko {ev skom. Tel. 061/145-361. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Tel. 061/812-084. IZDAJEM namje{ten stan studenticama - u~enicama na Bjelavama-[ekerova. Tel. 062/220-516. IZDAJEM namje{ten stan u ul. Ispod Budakovi}a 5 A, studenticama. Mob. 061/161-333. IZDAJEM luksuzno namje{ten trosoban stan sa gara`om. tel. 061/812046. IZDAJEM prazan dvosoban stan 1 sprat Ko{. brdo ul A. Hangija. Tel: 033/442-998 i 062/139-085. IZDAJEM sobu blizu Medicinskog i gra|evin skog fa kul te ta. Tel: 033/205-396. DONJI Vele{i}i, izdajem namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, poseban ulaz, eta`no grijanje. Tel. 033/200-455. IZDAJEM ku}u u Centru. Mob. 062/337-925. IZDAJEM namje{ten stan u [vrakinom kod trolebuske stanice. Mob. 061/508-404. IZDAJEM jednoiposoban stan 5 sprat st. zgra da Bre ka. Mob: 061/906-914. IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u centru. Mob. 061/812-084. IZDAJEM poslovni prostor u Osijeku kod Ilid`e 150m2. Tel. 062/223710. IZDAJEM jednosoban stan 40m2, povoljno, Aerodromsko naselje, ul. Akifa [eremeta. mob. 061/897-959. IZDAJEM pos. prostor 17,5m2, Stari Grad, Austrijski trg, pogodan za sve namjene. Mob. 061/906-914. IZDAJEM poslovni prostor 47m2 plus galerija, pogodan za vi{e namjena, u Hrasnom, ul. Azize [a}irbego vi} bb (bli zu Ro bo ta). Tel. 033/202-590 i Mob. 061/157-677. IZDAJEM 2,4,6 krvetne apartmane u Podgori. Tel. 00385 21 625-065. IZDAJEM poslovni prostor, plato Skenderija, 8,50m2. Mob. 061/480207. IZDAJEM namje{tenu garsonjeru na Ko{evskom brdu. Cijena sa uklju~enim re`ijama 350 KM. Mob. 061/373-949 i 061/223-941. ZDAJEM namje{ten dvosoban stan 60m2, centralno grijanje, II sprat, Alipa{ino Polje. Tel. 062/633-248. IZDAJEM dvosoban stan na Grbavici i dvoiposoban u centru. Mob. 061/812-046. IZDAJEM stan u ku}i zaseban ulaz. Mob: 061/410-723. IZDAJEM dvosoban stan Novo Sarajevo kvadrant dugoro~no ozbiljnoj osobi. Mogu}a prodaja. Mob: 061/701-128. IZDAJEM stan Dobrinja I kod Ferex pumpe jednosoban. Mob: 061410-723. IZDAJEM jednoiposoban polunamje{ten stan, privatna ku}a, zaseban ulaz, na Bistriku. Mob. 061/928-632. IZDAJEM poslovni prostor pogodan za kancelarije ili za ordinacije. Tel. 033/466-341, 062/823-739. IZDAJEM gara`u iza [umarskog fakulteta, preko puta kafi}a „Capuccino“. Tel. 061/145-122. IZ DA JEM so be za spa va nje, no}enje 15KM na Ba{~ar{iji. Tel. 061/192-059. IZDAJEM gara`u na Marijin Dvoru, Te{anjska. tel. 061/273-995. IZDAJEM ili prodajem gara`u na Pofali}ima. Tel. 061/497-592. TROSOBAN namje{ten stan, cen. iternet, 400 KM, stadion Ko{evo. Tel. 202-437, 061/226-493.

ZAMJENA
MIJENJAM vikend ku}u sa 2 dunuma zemlje, okolica Sarajeva za Hrvatsko primorje. Tel. 062/849606. MIJENJAM vikend ku}u, gra|evinska i upotrebna dozvola, 5 dunuma zemlje, pola pod vo}em, okolina Sarajeva za Novi grad RS. Tel. 065/674-417, 052/753-292. MIJENJAM ku}u u Janji za ku}u u Sarajevu i oko Sarajeva, sve ostalo po dogovoru, vlasnik 1/1. Mob. 063/466-356. NOVA ku}a 10 x 8m, dvije gara`e, 2 dunuma vo~njaka — ba{te mijenjam za apartamn na moru ili dvoso ban stan u Sa ra je vu. Mob. 061/352-112 ili 061/157-718. DO BRI NJA IV, mi je njam stan 89m2 I sprat za manji u Sarajevu, ku}u/stan u Novom Travniku ili prodajem. Mob. 061/381-918. MI JE NJAM stan 120m2+ pp 60m2+gara`a+200m2 ba{~a Sarajevo Kova~i}i za Beograd. Tel: 061866-143 i 033-646-812. MIJENJAM dvosoban stan 52m2, Ul. Grbavi~ka, V sprat, lift, balkon za dvoiposoban u centru uz doplatu. Tel. 061/482-999. MIJENJAM - prodajem stan 43m2, potkrovlje, na Dobrinji V, do 60m2. Mob. 061/818-075. MIJENJAM staru bosansku ku}u na sprat, Ba{~ar{ija, Telali 15, kod Vije}nice, za odgovaraju}i stan, mo`e i prodaja. Mob. 062/656-270. MIJENJAM jednosoban stan na Dobrinji II za garsonjeru uz doplatu. Tel. 033/451-000.

POTRA@NJA
POTREBAN poslovni prostor za ugostiteljstvo, mo`e i polunamje{ten. Tel. 062/619-179. AGENCIJI potrebno vi{e nekretnina u Sarajevu, kupujemo ili posredujemo uz proviziju 3%. Tel. 033/654-793. AGENCIJI potrebno vi{e stanova u zgradi, opremljenih i praznih za iznajmljivanje za poznate klijente. Tel. 062/677-488. POTREBNO vi{e stanova za izdavanje poznatim klijentima, agenciji Sigenx. Mob. 062/959-129. STUDENT tra`i cimera (zasebna soba) kod Islamskog fakulteta. 061/ 958-368. AGENCIJI potrebno vi{e stanova za prodaju i iznajmljivanje. Mob. 061/516-713.

PONUDA
U NAJ^ISTIJEM i mirnijem dijelu Sarajeva izdajem stan. Dvije jednokrevetne i soba dnevni boravak, TV, kuhinja, centralno grijanje, zaseban ulaz. pogodno za studente medicine i gra|evine. Mob. 061/252-782. IZDAJEM namje{en dvosoban stan, ul. Bra}e Begi} — Ko{evsko brdo. Mob. 062/330-610. IZDAJEM gara`u iznad dr`avne bolnice. Mob. 061/565-074. CIGLANE, dvije sobe + dnevnia, ba {ti ca, na jam, 500KM. Mob. 061/146-298. IZDAJEM dvoiposoban namje{ten stan, Alipa{ino polje A faza kod ASA auta. Mob. 061/191-061.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
PRODAJA

MALI OGLASI
CEN TAR — Dal ma tin ska, stan 121m2/2.500KM, VP, mogu}a kombinacija stambeno — poslovna. Tel. 033/221-533. CENTAR strogi 40m2, jednoiposoban exstra sre|en, Ul. Tina Ujevi}a. tel. 061/205-235. MARIJIN Dvor 100m2, Ul. Valtera Peri}a, potkrovlje useljivo, IV sprat, 75.000 eura. tel. 061/205-235. CENTAR kod Lovca, Petrakijina 106m2, II sprat, odli~an. Tel. 061/205-235. [OPING `uti neboderi 80m2 + gara`a 8000 eura. Tel. 061/205-235. MARIJIN DVOR, Ul. Kotromani~eva 116m2, II sprat + 2 parking mjesta, 230.000KM. Tel. 061/205235. LUKAVICA — Tilava vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice, struja, voda, asfalt, 35.000KM. Tel. 061/205235. KISELJAK Lepenica vikendica 70m2 + 1400m2 oku}nice + bazen + ljetnikovac exstra stanje, 30.000 eura. Tel. 061/205-235. ALEJA LIPA Hrasno 53m2 renoviran 106.000KM. Tel. 061/205-235. BJELA[NICA adaptiran 40m2, I sprat, odli~an, po vo ljno. Tel. 061/205-235. ^ENGI] VILA Grada~a~ka 34m2, IV sprat, 30.000 eura. tel. 061/205235. PRODAJEM na Vracama Avde Smajlovi}a 67 m2 I sprat trosoban, odli~no sta nje + ga ra`a. Mob: 061/205-235. PRODAJEM Ko{evsko Brdo, 54 m2 dvoiposoban prizemlje, novija 26 zgrada. Tel: 061-205-235. PRODAJEM poslovni prostor od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji. Mob: 061/968-986. STAN centar, ul. Marcela [najdera, 76m2, dvoeta`ni. Mob. 061/299911. POSLOVNI prostor, centar, 150m2, 180m2, 40m2. Mob. 061/299-911. GRA\EVIN SKO ze mlji {te od 1.800m2 do 5.000m2. Mob. 061/299911. STAN, Ko{evsko brdo, 53m2, VI kat. Mob. 061/299-911. STANOVI, ul. Mar{ala Tita, 121m2, 147m2 i 123m2. Mob. 061/299-911. STAN, centar, ul. Patriotske lige, 66m2, IV kat. Mob. 061/299-911. KU]A, Stari grad, Kova~i, 150m2, ga ra`a na 300m2 pla ca. Mob. 061/299-911. STAN centar, 57m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, centar, 76m2, II kat, Alipa{ina ulica. Mob. 061/299-911. KU]U duplex s oku}nicom, centar. Mob. 062/994-613. STAN Grbavica, 96m2, troiposoban, I kat. Mob. 061/299-911. STAN centar, ^obanija, 84m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ciglane, 60m2, I kat. Mob. 061/299-911. STAN, Ci gla ne, 79m2. Mob. 061/299-911. PRODAJEM stan 54m2 kod pivare, ul. Fra nje va~ka 15, ci je na 140.000 KM. Mob. 061/986-629. PRODAJEM poslovni prostori od 400 m2 i 190 m2 na Dobrinji iza pijace. Tel: 061/968-986. PRODAJEM trosoban stan na Marijin Dvoru dva kupatila, dva balkona drugi sprat. Mob: 061/968-986. PRO DA JEM dvo so ban stan 51+6m2 lo|a, centar, Zvjezda B — IV sprat, lift, centralno grijanje, parking, povoljno. Mob. 061/745-508. PRODAJEM trosoban stan na Donjim Ciglanama, 106m2, cijena 270.000 KM. Tel. 033/665-256. ZEMLJA u Rajlovcu ulaz u Zabr|e, 3.000m2 + tri devastirane ku}e, Kobilja~a, 1.560m2 kod {kole. Mob. 061/460-150. KU]E: Avde Jabu~ice, Sepetarevac, Alifakovac, Pofali}i, kasindolska, ku}a u Tuzli, vikendice u Ilovici, Ni{i}ka visoravan — ~evljanovi}i. Mob. 061/460-150. STANOVI: 154m2, 117m2, 106m2, 105m2, 100m2, 90m2, 87m2, 80m2, 75m2, 70m2, 65m2, 66m2, 40m2, 39m2. Mob. 061/460-150. PRO DA JEM je dno so ban stan 34m2, ul. Toromanova kod Logavi ne {ko le. Mob. 062/596-790 i 061/570-887. PRODAJEM vikendicu u Rakovici — Kakrinje, mo`e i zamjena za stan. Mob. 061/169-900. PRO DA JEM je dno so ban stan, 38m2. Mob. 063/798-768. PRO DA JEM 1.380m2 pla ca (16.000KM) Dra`evi}i — Kiseljak, asfalt, voda, struja. Tel. 200-449. PRODAJEM 200m2 placa, 1m2/110 eura, u centru Sresera — pelje{ac, mogu}e dokupiti. Tel. 200-449. HRASNO, Aleja lipa, 53m2, adaptiran, ugradbena kuhinja, ameri~ki plakari, 106.000KM. Mob. 061/205235. PRODAJEM ku}u, ul. Abdeshana 23 — Kova~i, pogledati od 10 do 17 sati. PRODAJEM stan u op{tini Centar, stara gradnja, visoki plafoni, plin, balkon 10m2, potrebno renovirati, 87m2, I sprat, parking prostor, cijena po dogovoru. Mob. 065/170-445. PRODAJEM ku}u ul. Halilba{i}a 11, Sta ri grad Sa ra je vo. Mob. 061/622-000. PRODAJEM stan, 47m2, kod studentskih domova na Bjelavama. Mob. 062/264-203. DOBRINJA I, ul. Miroslava Krle`e, 92m2, II kat, odli~an. Mob. 061/214856. PRODAJEM ku}u u Ulcinju 12 x 7m, prizemlje i sprat sa dvori{tem. Mob. 063/961-099. MOJMILO, ul. Olimpijska, 79m2 + 2. terase, prizemlje, povoljno. Mob. 061/214-856. CIGLANE, ul. husrefa Red`i}a, 71m2 + 2. terase, 37m2, II kat, povoljno. Mob. 061/214-856. ^ENGI] vila, Grada~a~ka, dvosoban stan, 54m2 sa centralnim grijanjem, cijena po dogovoru. Mob. 061/893-105. PRODAJEM stan na Ciglanama. Tel. 667-471PRODAJEM staru ku}u sa oku~nicom, 630m2. tel. 472-399 i 455-812. PRODAJEM stan na Dolac Malti, 72m2, lift, III sprat, velika terasa. Tel. 521-362. PRODAJEM stan na Marijin Dvoru 69 m2 prvi sprat, plin, 2750 KM/m2 mo`e zamjena za Vi{njik Bjelave. Tel: 061/211-303.¸ PRODAJEM vikendicu u Rakovici — Kakrinje, dunum i 700m2, mo`e i za mje na za stan. Mob. 061/169-900. HRASNO, Trg heroja, prodajem astan 36m2. Mob. 061/347-685. TRG Heroja, prodajem stan 36m2, potpuno adaptiran. Mob. 063/200393. PRODAJEM ili mijenjam stan, 47m2 na Ko{evskom brdu. Mob. 062/256-203. PRODAJEM trosoban stan 101m2 u centru kod doma armije, III sprat. Mob. 061/365-990. PRODAJEM stan 65m2, dnevni boravak, dvije sobe, kuhinja, trpezarija, wc, ostava, balkon, lokacija Sta ri grad, ul. Glo|ina, ci je na 180.000KM. Mob. 061/825-679. PRODAJEM dvosoban stan u centru, 52m2, II sprat u blizini muzi~ke aka de mi je, ul. Cu rak, ci je na 95.000KM. Mob. 061/825-679. PRODAJEM kamenu ku}u p+s 80m2 sa oku}nicom 200m2 na Pelje{cu — Sreser, 700m od mora. Tel. 035/275-165 i 061/896-355. PRODAJEM staru bosansku ku}u na sprat, sa dvori{tem, kod Vije}nice, Ul. Telali 15, 95.000 KM, mo`e i zamjena za stan. Mob. 062/656270. PRODAJEM stan u ul. Kralja Tvrtka br. 14/3, 77m2, cijena 200.000 KM. Tel. 058/483-561. PRODAJEM adaptiran jednosoban stan, 40m2, ul. Pofali}ka (kod FDS). Tel. 065/294-840. PRODAJEM poslovni prostor 70m2 kod studentskih domova na Bjelavama. tel. 061/911-324. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. tel. 061/199-845, 665-845. PRODAJEM na Ni{i}ima dvije parcele u crnogori~noj {umi idealno za odmor dobar prilaz, struja, voda. Tel. 061/169-863. PRODAJEM dvosoban konforan stan u Ul. Grbavi~ka 56/4, 54m2, cijena 2000KM/m2. Tel. 061/528-169, 646-281. PRODAJEM trosoban stan 90m2, strogi centar, kod alipa{ine d`amije. Mob. 061/183-171. PRODAJEM dvosoban komforan stan u centru Vogo{}e, cijena povoljna, bez posrednika. Mob. 061/101969. CENTAR Skenderija ku}a oku}nica ekstra lokacija 120.00 KM. Tel. 065/361/160 DVOIPOSOBAN stan 72 m2 na Dobrinji. Tel: 061/501-417. STAN 55m2, Dolac malta, M. Maruli}a, dvosoban, VP, pa. grij. balkon, 103.000 KM. Mob. 066/230748.

53

AZIZE [. 50m2, 15 sprat i Trg heroja< 36m2, 9 sprat. Mob. 061/079751. PRODAJEM stan 100m2, u Papagajci, Penthaus. Mob. 061/558-932. KU]E: Vasin han, Vratnik kod Hendek d`amije, Podlugovi, Ilid`a, Mostarsko raskr{}e, vikend ku}e: Pale: Potoci, G. Pribanj, Kriva}e. Mob. 061/375-787. HRASNO: 29, 38m2, Pofali}i 40m2, Dobrinja 53, 64, 88m2, N. Sarajevo 32m2, Ko{evsko brdo 28m2, Alipa{ino polje 53, 64m2, Grbavica 73, 131m2, Isto~no Sarajevo 47m2. Mob. 0661/488-818. PRODAJEM zemlji{te za vikendice Osenik Pazari}. Tel: 417-089. PRODAJEM dvosoban stan 55 m2 na Ko{evskom brdu kod {kole, cijena 1.650,00 KM po m2. Tel. 061/571129. PRODAJEM 8+2 dunuma zemlje pogodne za gradnju na Poljinama. Tel. 066/669-696. TROSOBAN stan 74m2, na Grbavici kod mosta ARS Evi, 14 sprat, 1.800 KM/m2. Mob. 061/080-257, od 18-20 sati. U RAKOVICI, vikend ku}a na sprat+ljetna ku}a, pogodno za stano va nje i no vo gra dnju. Mob. 061/213-278. PRODAJEM povoljno ku}u naselje Bare ul. Abdurahmana DVA dunuma vo}njaka uz sami put, Sar. Ilija{, Male{i}i, prilaz, voda, stru ja, doz. gra dnja. Mob. 061/217-897. STARI Grad kod Op}ine 72 m2/I i 40 m2 na istom spratu adaptirano po 3.000KM. gornje ciglane dvoeta`ni 73 m2 trosoban sre|en 2.300 KM.ko{evsko ul. Nusreta Si{i}a 69m2/p+balkon, trosoban stanje odli~no po 1.800 KM/m2. Tel: 061/269-835. PRODAJEM na Poljinama 3 dunuma zemlje sa kompletnom infrastrukturom i gra|evinskom dozvolom. Tel. 00387 63 611-856. MARIJIN dvor, ul. V. Peri}a 2/3, trosoban sa trpezariom i dva mokra ~vora, dvostrano orjentisan, cijena po dogovoru. Mob. 062/254-859. PRODAJEM vikend - ku}u u Resniku kod Pazari}a, Ul. Resnik 50, struja, voda, oku}nica, pored glavnog puta. Tel. 061/224-704. CRNA GORA \enovi}i stanovi od 20-60m2, 100 metara od mora, uknji`eni, cijena od 1000 eura/m2. Tel. 061/205-235. CENTAR strogi 72m2, II sprat, trosoban, Ul. Buka. tel. 061/205-235. CEN TAR stro gi Ke mal be go va 96m2, I sprat, luksuzno adaptiran, 2 kupatila, balkon, sve novo. Tel. 061/205-235. PRODAJEM stan 86m2, usseljen pred rat, obnovljen, naselje Kova~i}i. Tel. 810-132. PRODAJEM zemlji{te u Neumu 300m2, uredni papiri. Tel. 066/377407. PRODAJEM stan Centar 121/2500 KM visoko prizemlje mogu}a kombinacija stambeno poslovna. Tel. 033/221-533. PRODAJEM dvosoban stan 44 m2 kod muzi~ke {kole 82.000. Tel. 033/442-998 i 0627139-085. PRODAJEM zidanu vikendicu sa gara`om, namje{tenu sa 750m2 zemlji{ta, podvitez Pale, uknji`eno vlasni{tvo 1/1. tel. 033/465-844 i 066/174-765. PRODAJEM dvosoban stan 54m2, Obala Kulina bana br. 21/II. Mob. 062/920-191. GRBAVICA — [oping, trosoban stan 85m2/2.000KM, renoviran, sa ga ra`om. Mob. 061/964-797 i 033/617-742. KU]A, eta`no, vodovod, ure|ena oku}nica 700m2, Pazari} — [inici. Tel. 417-219.

PRODAJEM gara`u povoljno na Dobrinji, Ul. Rudija Alva|a 10. Tel. 061/897-459. KU]A, P+S, Vrba nju {a 106, 130.000 eura. Mob. 062/139-054. ALIPA[INOV-C faza: 77m2 sa dvije spava}e sobe i 2 balkona, jednom spava}om sobom, balkon, povoljno. Mob. 061/072-845, 063/556-886. PRODAJEM devastiranu ku}u ili mijenjam za Beograd ili Banja Luku. Mob. 065/185-108. STAN 71m2 na Mejta{u, centar. Mob. 061/251-367. DVOSOBAN stan 58m2, I sprat, Ul. Dobrinjske bolnice 7 prodajem ili mijenjam uz doplatu za stan na relaciji Grbavica — OHR. Tel. 061/145122. PRODAJEM na atraktivnoj lokaciji kod hotela Bristol 65m2 adaptiran, povoljno. Tel. 061/214-852. POVOLJNO, bez posrednika, proda jem u stro gom cen tru stan 90m2+terasa 30m2, 5 sprat, bez lifta. Mob. 061/908-575. STAMBENO - poslovni objekat, 900m2 oku}nice, kod banjsko-hotelskog kompleksa na Ilid`i, dokumentacija uredna. Mob. 066/321760. STAN 80m2, S. Grad, gara`a, pogodan za kancelarije, stara austrijska gradnja. Tel. 441-879, od 16 sati. PRODAJEM dvosoban stan u Hrasnom, 50m2, dva balkona, blindirana vrata, pogled na panoramu Sarajeva. Tel. 649-629. PRODAJEM ku}u u Janji - Bijeljinja, 500m2 oku}nice, 1/1, ili mijenjam. Tel. 033/447-095. PRODAJEM 320 m2 poslovnog prostora u strogom centru Lendave, Slovenija. Trenutno je u prostorima ugostiteljski lokal, a mo`e se preurediti u 7 kancelarija sa malim tro{kovima. Cijena je vrlo povoljna odnosno po dogovoru. Informacije: GSM 00386 — 41 — 413 — 643. e-mail: satriz@siol.net PRODAJEM manju ku~u, 150m2 oku~ni ce, bli zu cen tra. Mob. 061/358-772. RAKOVICA prodajem 2470m2 zemlji{ta mo`e za sve namjene, struja, voda uz ogradu sve ogra|eno. tel. 033/534-179. PRODAJEM u centru Ba{~ar{ije ku}u 100m2, 220m2 dvori{ta. Tel. 447-940. PRODA JEM dvo ipo so ban stan 74m2, Doma armije, ul. Branilaca Sarajeva i dvoiposoban stan 67m2, Dolac Malt. Tel. 445-371, iza 15 sati PRODAJEM ~etverosoban stan u Titovoj ulici. Tel: 061/548.-278. BJELAVE, ul. Pehlivanu{a br. 59, prodajem ku}u s dvori{tem, cijena 130.000 KM, pogledati od 15 do 17 sati. Tel. 033/537-549.

HI TNO, pro da jem eta`no stan, u Papagajci, 100m2, cijena povoljna. Tel. 033/202955, zvati od 18-21 sat.

PRODAJEM poslovni prostor — apartman, Sutomore, 100m od mora. Mo`e i zamjena za stan — poslovni prostor u Sarajevu. Tel. 0038761 202-213.

PRODAJEM vikend plac 870 m2, Igman-U{ivak-Had`i}i, voda, struja, gra|. dozvola. Tel: 061/274-189. PRODAJEM trosoban stan 72m2, Bjelave - [ekerova 36, emil. bjelave36@hotmail.com Tel. 208-471. PRODAJEM hitno ku}u, prizemlje+sprat+potkrovlje+450m2 ba{te, urbanis. saglasnost, gra|. dozvola, Ul. Abdurahmana Muharemije, Bare, 70.000 KM. Mob. 061/552-163. PRODAJEM zemlji{te u Faleti}ima, 2.100m2 sa priklju~cima, pored glavnog puta. Tel. 033/200-829. SKENDERIJA — novogradnja, jedno so ban stan 42m2 plus 6m2 ogra|enog balkona, eta`no grijanje. Mob. 062/788-975 i 061/213-052. NOVA ku}a 10 x 8m, dvije gara`e, 2 dunuma vo~njaka — ba{te, mogu}a pro da ja i dru ge op ci je. Mob. 061/352-112 i 061/157-718. PRODAJEM zemlji{te 2.500m2, sa infrastrukturom, cijena 50.000KM, Rakovica. Mob. 061/482-212. PRODAJEM stan Cetar Skenderija od 120 cm tre}i sprat austrougarska gradnja balkon i stan od 43 cm, 4 sprat velik balkon dvosoban. Tel:062/649-370. PRODAJEM stan u Envera [ehovi}a 8, 76 m2. Tel: 061/504-408. PRODAJEM stan od 90 m2 dvije spava}e sobe centar ul. ^ekalu{a uz stan dolazi i gara`a 220 000 KM i stan od 74 m2 u istoj ulici. tre}i sprat. veliki balkoni pogled. Tel. 062/649-370 i 061/072-849. PRODAJEM stan 58 m2 sa dva balkona u op}ini Centar Ko{evsko brdo drugi sprat. cijean pristupa~na. Tel. 061/072-845 i 063/556886. PRODAJA Alipa{ino polje C faza ulica Bosanska 56 m2+balkon, renoviran i stan od 77 m2 dva balkona 2 spava}e soba oba stana su u ulici Bojanska u neposrednoj blizini Merkator. 061/072-845. PRODAJEM u~uvan i funkcionalan trosoban stan, 67m2, na II katu sa {upom u podrumu, u kvalitetno gra|enoj zgradi, na vrlo povoljnoj lokaciji u Jajcu, cijena 900KM/m2. Tel. 061/851-964 od 8 do 18 sati. PRODAJEM stan u Ul. Branilaca Sarajeva i stan u Ul. Kranj~evi}a. Mob. 066/201-411. PRODAJEM stan u Pofali}ima, blizu tramvajske, I sprat, 60m2. Mob. 061/201-411. STARI Grad, Gazin han, ku}a 80m2, ba{ta 1300m2, sve 1/1, cijena 70.000 eura. Tel. 0033670235267, email:nermina,fazlic@hotmail.fr PRODAJEM gara`u 14 m2 Nade`de Petrovi}a 10. Tel: 061/897-959. VELE[I]I, novogradnja, 66m2-5 sprat i ^. Vila 54m2, VP. Mob. 061/079-751. MU LA MUS TA FE Ba {es ki je 109m2, 3 sprat, 2.000 KM/m2. Mob. 061/079-751. PRODAJEM ili mijenjam ~etvorosoban konforan stan u centru kod vje~ne vatre. Mob. 061/252-663. GRBAVICA 53m2, 3 sprat, 47m2 na VP. Mob. 062/156-882. ALIPA[IANA ul. 66m2, 2 sprat, plin u stanu, sa samom po~etku ulice. Mob. 062/156-882.

54

MALI OGLASI
NAMJE[TAJ
STAN centar, Marindvor, 50m2, 1 sprat. Mob. 061/209-930. DEVASTIRANA ku}a i 2000m2 zemlje pod vo}em, naselje Dvor-Perivoj, N. Grad. Mob. 062/855-544. PRO DA JEM ku}u s ba {tom 1764m2 jezgro Starog grada — Sarajevo, pogodno za rezidencijalnu gradnju. Tel. 061/224-269. PRODAJEM dvosoban stan 48m2 s drvenom gara`om + podrum kod Tuzle — [i}ki Brod. Tel. 00385 20 715-478. PRO DA JEM pla ce ve za ku}e, Zabr|e-Rajlovac. Tel. 061/813-250. PRODAJEM vikendicu u Kijevu, 2 dunuma zemlje, 1/1, struja, voda, use lji va. Mob. 062/214-895 i 033/639-431. PRODAJEM dvosoban stan, Grbavica, 53,40m2, III sprat kod klinike Sanasa. tel. 0038763191201. PRO DA JEM tro ipo so ban stan 94m2, V sprat, Envera [ehovi}a. Tel. 061/065-953. PRODAJEM stan 42m2 u N. Sarajevu, I sprat, cen. grijanje, povoljno. Tel. 062/469-946. PRODAJEM jednosoban stan sa balkonom iza Vetrinarskog fakulteta, V sprat, lift. Mob. 066/848-420. STAN 33m2, Grbavica I - Nevesinjska, kod OHR-a, jednosoban, renoviran, suteren, plinsko eta`no, 62.000 KM. Mob. 061/715-519. GARA@A u centru, grada „Karingtonka“, cijena 15.000 eura. Mob. 061/139-731. PRODAJEM stan, 120m2, Dobrinja V. Tel. 460-064. PRODAJEM dva poslovna prostora od 200 i 400 m2 na Dobrinji. Tel. 061/134-954. PRO DA JEM je dno so ban stan, 39m2, K. Brdo, M. Had`ijahi}a. Tel. 061/835-890. PRODAJEM dvosoban stan, 54m2, c.g., I sprat, ^. Vila - 110.000 KM. Tel. 618-725. ANEKS - dvosoban stan, poseban ulaz - po vo ljno. Tel. 611-795, 061/262-599. PRO DA JEM je dno so ban stan, 35m2, I sprat, Igmanska 50, Vogo{}a. Tel. 061/533-658. PRODAJEM stan, 34m2 sa ustakljenim balkonom, II sprat, Marindvor, 2.800 KM/m2 fiksno. Tel. 062/56 99 90, 243-554. VARE[, Seli{te, prodajem dvosoban stan, 64m2, sun~an, II kat. Tel. 063/525-257. PRODAJEM devastiranu vikendicu, Trnovo kod Sarajeva, parcela 200m2, struja, voda. Tel. 202-410. PRODAJEM dvosoban stan, vrlo povoljna cijena, u Sarajevu, odli~na lokacija. Tel. 643-099, 062/375-733. DEVASTIRANU vikendicu 8x5m, dvije eta`e i {est dunuma zemlje, Granice kod Busova~e. Tel. 061/175196. PRO DA JEM dvo so ban stan 58,40m2, Dobrinja V, povoljno. Tel. 061/382-031 i 469-311. PRODAJEM luksuzni apartman na Bjela{nici, zgrada “OKI”, useljen prije godinu dana, lift, III sprat, apartman je dvosoban, 51m2, lo|a 8m2, gara`no mjesto u podzemnoj gara`i 15m2, kuhinja, ormari i spava}a soba po mjeri ra|ena. Tel. 033/556-545. STAN u Centru, 62m2 + balkon, I sprat, prodajem ili mijenjam za manji. Tel. 061/828-794. PRODAJEM dunum zemlje u gornjem Vlakovu. Tel. 624-560. PRODAJEM ku}u u Rumi. Tel. 00381 22 617-556. PRODAJEM ku}u na Pelje{cu, 30.000 eura, naselje Mili}i. Tel. 033/513-781. GRA\EVINSKO zemlji{te 1066m2, Gunjani, Tar~in-Kre{evo, uz potok pitke vode. Tel. 453-607. POVOLJNO prodajem stan u Hrasnici, 54m2. Mob. 062/229-677. PRODAJEM trosoban stan 76m2, Ciglane, Trg Merhemi}a, vl. Mob. 0627681-989. DVA pla ca za vi ken di ce 1000+600m2, Paljevo, Rje~ica, 171, povoljno. Mob. 0617106-540. TITOVA 120m2, 4 sprat, lift. Mob. 061/148-810. JAHORINA, vikendica, 80m2, naselje [ator. Mob. 061/148-810. AVDE J. 87m2, 2 kat, renoviran, trosoban. Mob. 061/148-810. CENTAR, D. Ozme, 150m2, 2 kat. Mob. 061/148-810. CENTAR, 57m2, 1 kat, 2 balkona, dvosoban. Mob. 061/148-810. GRBAVICA, Grbavi~ka, 94m2, 1 kat, renoviran, 3,5 soban. Mob. 061/148-810. CENTAR, Alipa{ina, 80m2, 1 kat, 2.050 KM/m2. Mob. 061/148-810. TITOVA, salonski 147m2, 3 kat, 2.500 KM/m2. Mob. 061/148-810. TITOVA, 80m2, 3 soban, 2.250 KM/m2. Mob. 061/148-810. UL. KO[EVO, centar, 14m2, kancelarija, pos. prostor. Mob. 061/148810. BREKA 101m2, 2 eta`ni, 2 balkona, 4 kat. Mob. 061/148-810. PRODAJEM-mijenjam za more ku}u u Pazari}u, pored magistalnog puta, 1200m2 zemlje. Mob. 061/223208. PRODAJEM ku}u, Isto~no Sarajevo, Lukavica, 1.000m2, povoljno. Tel.033/513-781. PRODAJEM nov poslovni prostor na Ilid`i, Mala Aleja, ul. Emira Bo gu ni}a ^ar li ja br. 39. Tel. 032/405-805. PRODAJEM stan, 50m2 + 2 balkona, ul. A. [a}irbegovi}, Hrasno. Tel. 063/190-727. PRODAJEM stan, 41m2 - Bistrik, 78m2 i 58m2 - Ciglane, 31m2/prizemlje, Odoba{ina. Tel. 061/117-203. POSLOVNI prostor, Donje Ciglane, 69m2, potpuno renoviran, pogodan za sve namjene, cijena 258.000 KM. Tel. 061/140-071, Alipa{ina br. 47. PRODAJEM novu ku}u na Drveniji sa dva trosobna stana + pos. prostor, 225m2, cijena 325.000 eura. Tel. 061/211-782. HLA DI VO DE, pro da jem plac 431m2, 15.000 KM. Tel. 062/554772, 033/469-697. VRATNIK, Nevjestina, ku}a 3 eta`e, namje{tena, ekstra sre|ena, 200.000 KM. Tel. 233-654, 061/224-896. PRODAJEM poslovni prostor, ul. Masarikova u Zenici. Tel. 062/916662. PRODAJEM u Klju~u, podru~je Bebi}i, {est dunuma zemlje. Tel. 062/346-214. PRO DA JEM tro so ban stan na Ilid`i. Tel. 066/114-204. PRODAJEM stan 60m2, VIII sprat, E. [ehovi}a, uknji`en, 125.000KM. Tel. 061/926-059. PRODAJEM petosoban stan na Ko{evu, Had`i Idriza 8. Tel. 200-688. STAN, S. B. Ba{agi}a, novija gradnja, vl. plin, lo|a, 3 sprat. Tel. 447825, 061/335-327. DOBRINJA II, prodajem-mijenjam za manji, uz doplatu, troiposoban 91m2, 4 kat, 140.000 KM. Tel. 450976, 062/606-831. OREBI], hitno prodajem ku}u na sprat sa oku}ni com. Tel. 00385955271783, 0038520714072. PLAC u Gla dnom po lju, 2000m2+ku}a pri.+spr., 50.000 KM. Mob. 066/801-711.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

NAMJE[TAJ
PRODAJEM trosjed sa 2 fotelje stilski namje{taj, pisa}i sto i ormar za knige-spise. Tel. 033/207-484, 066/285-076. PRODAJEM trosjed, dvosjed i fotelju (crna eko ko`a u kombinaciji sa drvetom). Tel. 061/159-875. PRODAJEM kvalitetan crni trpezarijski sto. Tel. 062/577-638. PRODAJEM ugao malo kori{ten, kao nov. Mob. 061/411-096 i 537908. PRODAJEM stolicu radnu/tehni~ku sa to~kovima povoljno. Tel. 061/926041. HITNO prodajem komplet namje{taj dvosobnog stana, dnevni boravak, spava}u sobu, kuhinju, mo`e se pogledati od 18 do 20 sati. Tel. 033/521-187. PRODAJEM bra~ni krevet. Tel. 624-560. DVOKRILNI ormar boja oraha, visina 1,65, {irina 1,20 i dubina 0,60. Mob. 061/213-270.

PRODAJEM Reno 4, Gtl, 1991. godina, registrovan, cijena 1.000 KM, ispravan. Mob. 062/210-128. PRODAJEM Renault Clio, 2006. god, dizel, klima, metalik sivi, dvoja vrata, registrovan do 6/2011. god, pre{ao 160.000 km, servisiran kod ovla {te nog ser vi se ra. Tel. 063/317-923. PRODAJEM 214 benzin 1998, dvoja vrata o~uvan 3.600 KM. Tel. 061/229-714. PRODAJEM prikolicu i djelove golfa jedinica. Tel. 061/367-103. PRODAJEM Passat 1.9 TDI, 2006. godina 11 mjesec, u odli~nom stanju, tek registrovan, cijena 11.000 eura. Mob. 061/161-333. PRODAJEM Pe`o 405 GLI, 91. god, plavi, registrovan do 12. 2010. god, 3000KM. Tel. 061/702-801. ALFA 156 sw, 1.9 JTD dizel, registrovana pr. 10.2002, kupljena u PRODAJEM Audi 80, 1989. god, 1.6 benzin 2.800KM. Tel. 033/537949. PRODAJEM dijelove za Golf 2. Tel. 062/139-019. PRODAJEM {kodu pikap, 2001. godina, cijena 3.500 KM. Tel. 062/877008. PRODAJEM Golf II benzinac 1,8 1985. god. registrovan do marta 2011. god u izvanrednom stanju, cijena 1.800KM. Tel. 061/257-934. PRODAJEM Passat 2,5 TDI, 4 motion, 2002. god, zlatna boja, BiH table, 6 brzina. Tel. 00385 99 8304357. MOTOCIKL 125ccm Chopper 15 ks nov, marke Hyosung, uvezen iz AUDI A4, 1,8 T quattro, 2003. godina, extra stanje. Tel. 062/505-111. OPEL Corsa essentia 2006. godina. Mob. 061/208-414. PRODAJEM Reno 5, 1986. godina u voznom stanju, registrovan do 27.10.2011. cijena 1.100 KM. Mob. 062/921-796. PRODAJEM za Golfa alnaser, altenator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i monta`a. Tel. 531-996, 062/693-470. GOLF 2 benzin, 1986. registrovan, 2.600 KM. Mob. 061/130-348. KAMION korpa 12m, Iveco 3510, god. pr. 99. plava. Tel. 553-865, 0617895-017. PRODAJEM motocikl 125 ccm CHOP PER 15 KS nov, mar ke Hyosung, uvezen iz Austrije, ocarinjen pla}en 3000 Eura prodaje se povoljno za samo 3.500 KM. Mob. 061/956 845. VOLVO S40, 2002. godina, automatik, benzinac, ko`a, vrlo povoljno. Tel. 062/600 -111. TRAKTOR IMT 558 u odli~nom stanju sa svim priklju~cima, gara`iran. Mob. 062/223-700. PRODAJEM mercedes M 201—190 D, 1985. godina, bijeli, 53 kw, 4 brzine, registracija do XI 2009. Tel. 033/677- 080. PRODAJEM peugeot 607, 2003. god, 2.2 benzin, cijena 23.000 KM. Tel. 062/907-122.

PRODAJEM nove rekete za stoni tenis, od boljeg kvaliteta Safta{i. Mob. 061/159-507. POLOVNI prozori 80 x 140, grile, ulazna i unutra{nja vrata, 30KM komad, Stolac. Mob. 062/810-754. PRODAJEM dugu crnu bundu od zeca, duga dlaka, br. 40-42. Mob. 061/159-507. PRODAJEM kozmetiku Gilete, Nivea, Sensodin, {amponi [ulder. Tel. 061/323-906. PRODAJEM set ameri~kih kofera (ma njih) jef ti no. Tel. 219-260, 062/296-347. PRODAJEM certifikate za otkup stanova isplata odmah. Tel. 061/140521, 066/003-691. PRO DA JEM 200m2 hras to vog drveta, mo`e za ogrev ili izrada hrastovog kolja, cijena na panju 30KM, lo ka ci ja Re lje vo. Tel. 057/343-015 ili 066/616-597. PRODAJEM 100% efikasno sredstvo za trajno uni{tenje `ohara i `utih mrava u va{em stambenom ili poslovniom prostoru. Mob. 061/243891. PRODAJEM du{ek antidekubitus. Cijena 200 Km. Tel. 061/933-401. PRODAJEM radijatore Brugman 6 kom. povoljno. Tel: 061/187-952. OVOGODI[NJE kvalitetno pitomo sijeno, presovano u bale po 20 kg, za{ti}eno pod krovom, cijena povoljna. Mob. 057/482-150. PRODAJEM stajsko |ubrivo. Mob. 061/515-235. PRODAJEM glava, to~ak, papu~a, {ipka stare {iva}e ma{ine kao starina, 70KM. Tel. 061/702-801. PRODAJEM ma{inu za pletenje `i~ane ograde. Tel. 061/145-843. PRODAJEM neura|en Vilerov goblen. Tel. 061/603-115. PRODAJEM pe} na plin za grijanje na dimnjak. Tel. 061/603-115. PRODAJEM polovan slu{ni aparat ispravan. Tel. 061/603-115. PRODAJEM ljekovita jaja Japanske prepelice i doma}a koko{ija jaja, besplatna ku}na dostava. Tel. 062/138-855. PRODAJEM crne ko`ne hla~e za vo`nju mo to ra, br. 44. Mob. 061/906-914. PRODAJEM crnu ko`nu jaknu br. 42, exstra model za mlade, role profesionalne, veli~ina 44-46. Mob. 061/906-914. PRODAJEM bijelu ko`nu garnitu ru Da las, 1.200 KM. Tel. 0038763191201. PRODAJEM ormane, vitrine, razhladne police, metalne, vage, kase Oliveti, reno. Mob. 061/958-001. PRODAJEM ma{inu pisa}u elektri~nu, 80 KM. Tel. 651-556. PRODAJEM nove mre`ice i no`eve za elek. aparate Panasonik. Tel. 651-556. PRODAJEM asimil engleskog jezika, komplet, nov, 90 KM. Tel. 651556. TENA 5m du`ine Suman, skoro nova, povoljno. Mob. 061/106-540. PRODAJEM 36 ugostiteljskih stolica, 700 KM. Mob. 061/200-841. CIRKULAR (`eljezne nogare-bicikl (mu{ki i `enski rog). Mob. 061/337-782. PRODAJEM pe} na dimnjak cijena po dogovoru. Tel: 220-696 i Mob: 0627482-526. PRODAJEM dje~iji motor na akumu la tor, ve oma ma lo ko ri {ten, pla}en 400KM za 150 KM. Mob. 061/243-891. RADIJATORE aluminiske po rebru, 10 KM. Mob. 062/458-313.

PRODAJA
HRASNO, jednosoban stan 41m2, I sprat, adaptiran, 85.000 KM. Tel. 033/233-654 i 061/224-896. PRODAJEM trosoban stan 76m2, Grbavica I, ul. Dervi{a Numi}a br. 1. Mob. 062/227-192. PRODAJEM stan 52m2, V sprat, lift, balkon, 115.000 KM, Ul. Grbavi~ka (kod ambulante). Tel. 061/482999. BEOGRAD, naselje Ripanj, ku}a sa 4 Ha i 8 ari placa, svi priklju~ci. Tel. 00381113919322, 00381 64 2257932. PRODAJEM ili mijenjam za Sarajevo stan u centru Dervente, III sprat sa 3 balkona, 93m2. Tel. 062/633-248, 00387 011 2546 339. KISELJAK — Pale{ka }uprija, vikendica sa 2.200m2 oku}nice pod vo}em. Tel. 033/647-851 i 061/501515. TROSOBAN stan 79m2, na Ilid`i kod Pejtona, useljiv. Mob. 061/101950. PRODAJEM ku}u na Ba{~ar{iji. Tel. 665-966 i 061/199-845. STAN 38m2+balkon, cen. grij. A. Lipa, Hrasno. Mob. 061/838-055. PRODAJEM ili mijenjam za manji, dvosoban stan u Sarajevu lokacija odli~na. Tel. 033/643-099, 062/375733. PRODAJEM stan 69m2 Marijin Dvor, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. STAN 125m2, 1 sprat, Stari Grad, pored Miljacke, potrebna adaptacija. Mob. 061/312-075. PRODAJEM stan 69m2 na Marijin Dvoru, I sprat, adaptiran, 100.000 eura. Tel. 061/211-303. PRODAJEM dunum zemlje u Vogo{}i-Ugorsko, iznad d`amije. Mob. 061/505-624. PRODAJEM trosoban stan 101m2, i sprat, centar, ul. \oke Mazali}a. Mob. 061/243-923. PRODAJEM vikendicu 41m2 na Jablani~kom jezeru. Mob. 061/243923. PRODAJEM stan 130m2, u strogom centru, kod BBI centra. 217-158, 066/898-703. LI JE PA ku}a na Mi hri vo da ma 130m2, gara`a 28m2, ba{ta 400m2, cijena po dogovoru. Mob. 061/262336. POSLOVNI prostor-hala u Vogo{}i, 2 mok. ~vora, kuhinja, 2 kancelarije. Mob. 062/649-370. PRODAJEM ku}u u Donjem Hotonju na glavnoj cesti. Mob. 061/243923. PRODAJEM zemlji{te uz samu obalu Jablani~kog jezera. Mob. 061/243-923. U CENTRU Prijedora, kod robne ku}e hitno prodajem useljiv poslovni prostor 31m2, po cijeni od 2.800 KM/m2. Mob. 066/777-998. PRODAJEM motel na Jablani~kom jezeru. Mob. 061/243-923. PRODAJEM dvije devasirane ku}e na 1.100m2 na Gazinom hanu. Mob. 061/243-923. PRODAJEM ku}u u centru, ul. Patriotske lige. Mob. 061/243-923. PRODAJEM ku}u u Starom gradu, 250m2 + 200m2 parking. Mob. 061/243-923. PRODAJEM 2.500m2, (2,5 dunuma) kvalitetnog zemlji{ta na Kobilja~i — Rakovica. Tel. 033/616-787. PRODAJEM idealnu lokaciju za vikendicu, 650m2 u Miljevi}ima, sva infrastruktura, papiri uredni, cijena po dogovoru. Tel. 066/616-597 ili 057/343-015.

TEHNIKA
PRODAJA mobitela, novih i kori{tenih, najjeftinije cijene, www.pacomoby.ba, nokia, samsung, soni, ericsson, lg.htc. apple inphone. Mob. 062/695-695. PRO DA JEM TA pe} 4,5 kw, 200KM i uljni radijator 30 KM. Mob. 062/257-466. PRODAJEM zvu~nike „Fi{er“ 2 kom, crni 50/70W, orginal, 60 KM. Tel. 061/702-801. TV LG monitor 19 in~a CT DVD plejer, videorekorder printer HP sve za 200 KM. Mob. 062/577-638. GRIJA^ i relej, zub~asti i ilinasti remen, filter goriva i dr. originalni dije lo vi Golf I/D. Tel. 619-184, 061/449-822. PRODAJEM ma{inu za su|e Gorenje, 150 KM. Mob. 061/080-257. PRODAJEM foto aparat Nikon FG uz dodatke. Tel. 033/646-281.

VOZILA
LAN DRO VER,du gi ben zi nac u odli~nom stanju, 1973. godina, gara`iran, cijena 15.000 KM, sa rezervnim dijelovima. Tel. 058/483561. PRODAJEM Fiat punto grande 1,4, 2010. goddina, full oprema. Tel. 061/158-507. PRODAJEM Opel 1990, godina, registrovan do VIII.2011. cijena po dogovoru. Mob. 061/892-969. PRODAJEM za Golfa alnaser, alternator 2,3,4 i za ostala vozila, mo`e i mon ta`a. Tel. 033/531-996 i 062/693-470. PRODAJEM Alfa Romeo 146 Twinspark 2000 godina, srebreni etalik, neregistrovan. Mob. 061/210700. PRODAJEM [kodu feliciju 1.6, 1997. god, pre{la 90.000 km, cijena 3.500KM. Tel. 061/190-255. PRODAJEM Jugo Skala 55, 1990 godina, registrovan do IV 2011. godine, gara`iran, cijena po dogovoru. Mob. 061/374-716. PRODAJEM Renault Megan 1,6 2000 godina, ful oprema, registrovan do apri la 2012. go di ne. Mob. 062/690-900. D@ETA 1,6B, 1986. godina, kao nova, registrovana do 23.6.2012 godine, samo 47.000 KM, nove ljetne i zimske gume, akumulator, auspuh, zup~asti remen, 3.200KM. Mob. 062/254-859.

OSTALO
PRODAJEM ugostiteljski {ank (kafi}, restoran). Mob. 061/173-835. PRODAJEM pe} Beko pod garancijom pola plin, pola struja, rerna sa ventilatorom. Tel. 061/224-704. PRODAJEM u pola cijene Bajerove trakice za mjerenje {e}era u krvi. Mob. 063/190-935.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

MALI OGLASI
ZIDAR tesar i armira~ tra`i posao. Mob. 063/466-356. POTREBNA frizerka za rad u salonu. Mob. 061/314-815, od 9 do 20 sati. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike na Ilid`i, ~as 6 KM. Tel. 033/621-976. KLESARSKA radnja obavlja sve vrste radova na ni{anima i ostalo, po vo ljno. Mob. 061/171-860 i 033/416-133. POVOLJNO vr{im selidbe, prevoz robe kombi mercedesom. Radna snaga po dogovoru. Mob. 061/563292 i 063/121-524. IZNAJMLJUJEM stolice za razne namjene cijena do 20 kom - 1,5 KM, a 20 stolica i vi{e — 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/563292. EXSPERT za hidro-termo izolaciju krovova, podova, zidova i gara`a. Tel. 061/098-579, 033/653-396. BRAVAR radi blindirana vrata po narud`bi, gitere, ograde, portale itd. tel. 061/221-668. KLI MATI ZI RA NIM kom bi jem vr{im prevoz putnika na svim destinacijama. Mob. 062/214-690, 220402. MOLER Dino, jednosoban stan 200 KM sa pripremom zidova, bijelo ili u bojama, stolarija po dogovoru. Mob. 061/529-608. Popust za {ehidsku porodicu. INSTRUIRAM matematiku za sve {kole i fakultete. Mob. 061/800-259. SERVIS Zdrav lja, uni {ta va mo `ohare, moljce, mrave, muhe, stjeni ce, ko marce i mi {e ve. Mob. 062/136-248. INSTRUIRAM matematiku i fiziku, dobar sam instruktor, prvi ~as besplatan. dipl. ing. el. Tel. 061/571361. TELEFONIKO popravlja stare, nove, be`i~ne telefoni i izrada telefonskih instalacija. Tel. 033/233880 i 061/141-676. INSTRUKCIJE iz matematike, za sve {kole, fakultete, dolazak na adresu. Mob. 062/916-472, 062/391715. VODOINSTALATER sa 30 godina iskustva vr{i opravke sanitarnih ure|aja, instalacija i pro~epljenja. Tel. 033/535-659 i 062/139-034. MOLERI profesionalci, nude usluge gletovanja, stolarija, tapete. Ozbiljni pozivi 061/219-768, 456-979. RADIM sve vrste molersko farbarske i druge poslove. Tel: 061-382219. SERVISIRANJE i umre`avanje ra~unara, instalacija, windowsa, ~i{}enje od virusa. Tel. 062/654140. INSTRUIRAM matematiku, prvi ~as besplatan, dipl. ing. elektrotehnike. Mob. 061/571-361. BRU[ENJE, lakiranje parketa i podova bezpra{inskom ma{inom uz garanciju. Tel. 510-228 i Mob. 061/359-500. KRE]IM, farbam, ugra|ujem radijatore i adaptiram stanove, ~isto i uredno. Mob. 062/688-855. PREVOZ putnika za Neum, Makarsku i druge relacije, sa klimatiziranim autom do 6 oso ba. Mob. 063/943-445. RADIM kompletnu adaptaciju stana: rigips, prezide, moleraj, keramiku, laminat, ugradnju stolarije, kvalitetno. Mob. 062/226-904. MOLERSKE usluge kre~enje stanova jednosobni 120KM, dvosobni 200KM i trosobni 300KM. Mob. 062/073-760. KERAMI^AR. Mob. 061/811-793. INSTRUKCIJE iz matematike za osnovce i srednjo{kolce, 30. god. iskustva. Garantujem uspjeh. primam u~enike za popravni ispit, 20 KM dvo~as, za grupe do 5 u~enika dvo~as 8 KM. Tel. 070/207-261, 061/511-149. DAJEM instrukcije matematike i fizike, dolazim ku}i. Mob. 061/914014, 204-453. PREKUCAVAM sve vrste radova na kompjuteru brzo i ta~no. Mob. 062/141-611, 062/807-514. MOLERSKO farbarski radove radim sve i dru ge po slo ve. Tel: 061/382-219. NJEGOVALA bih stariju osobu (`ensku) polupokretnu, 8 sati dnevno. Mob. 061/374-458. UGRADNJA, remont i prodaja alnasera, alternatora i ostalih el. ure|aja na vozilima, servis Karameho. Mob. 061/365-193. POVOLJNO i kvalitetno radim grijanje, vr{im ispriranje i farbanje radijatora i ostale popravke. Mob. 061/922-476. VR[IM usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Europe i BiH. Tel. 033/232-162, 061/266-764 i 061/108-779. SERVIS kompjutera sistemi, nadogradnja, programi. Mob. 061/902688. OZBILJNA `ena pazila bi stariju `enu 4 sata dnevno, Alipa{ino polje — Mojmilo. Mob. 061/949-447. ODR@AVAM ba{te i mezare, kosim tri me rom, re`em dra va. Mob. 062/332-230. TAPETAR radi sve poslove tapetarske struke, dolazi na adresu besplatno. Tel. 240-895 i Mob. 062/909306. HARMONIKA vrata, sa ugradnjom dvije vodilice i pragam jednokrilna i dvokrilna, u boji drveta. Mob. 061/516-910. BRAVAR izra|uje kapije, gelendere, ograde i ostale bravarske radove. Mob. 062/607-453. ^UVALA bih stariju `enu ~etiri sata dnevno Alipa{ino polje, zvati iza 12h. Tel. 061/949-447. MOLERSKI radovi uz potpunu za{titu ljepljivom trakom podnim najlonom. Tel. 061/606-441. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na Alipa{inom polju 6KM/~as. tel. 061/157-991. ADAPTIRAMO ku}e, stanove, radimo: struju, vodu, estrih, parket, keramiku, rigips, moleraj...Mob. 063/155-868. LIJE^IM hemeroide vanjske i unutra{nje. Mob. 061/533-146. ZIDARSKO tesarski radovi, zidanje, maltanje i {alovanje povoljno. Tel. 033/241-465 i 062/134-827. ^UVALA bih i opslu`ivala starije osobe. Mob. 062/569-444. MOLERSKO-farbarski poslovi, povoljno, kvalitetno i ~isto. Mob. 0617262-973. INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika, dolazim ku}i. Tel. 214-346. @OHARE, stjenice, `ute mrave i mi{eve, uni{tavamo sa 100% garancijom. tel. 234-805. STARIJI majstor uredno i po terminu, izvodi molerske radove, penzionerima besplatna dostava materijala. Mob. 062/918-201. MATEMTIKA, instrukcije |acima, iskusan profesor, dolazi va{oj ku}i. Mob. 062/691-202. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kom bi jem, ra dna sna ga. Mob. 061/227-189. MAJSTOR povoljno opravlja stari i montira novi namje{taj, kuhinje, radi selidbe. Mob. 061/202-840. PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.

55

OSTALO
PRODAJEM Chicco set — kolica, nosiljku, sjedalicu za auto sa raznom opremom i kreveti}. Mob. 062/570826. PRODAJEM plinsku bocu butan 10kg i 30kg ve}u. tel. 033/641-362. PRODAJEM nove strojeve za {ivanje marke Brother. Tel. 063/347-852. PRINT ma{ina rodin Solvent 6184 A {irina {tampe 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017. PRODAJEM set ameri~kih kofera (manjih) jeftino. Tel., 062/296-347. PRODAJEM Braunove mre`ice za brijanje i el. aparate Braun. Mob. 061/323-906. PRODAJEM pelene za odrasle, velike br. 3. Mob. 061/364-663. SOBNA vrata 3 kom, prozori s vakumiranim (termo) staklom 5 kom, cijena po dogovoru. Mob. 061/869396. PRODAJEM svje`a ljekovita jaja japanskih prepelica, 30 kom/9 KM. Tel. 061/245-901. PRODAJEM crijep, jeftino. Mob. 065/696-132. PRODAJEM dje~ija kolica, Talijanska nova, Peg-Perego. Tel. 660939, 063/876-419. PRODAJEM 2 orginal vilerova goblena zima i prolje}e. Tel. 660-939, 063/876-419. OKO 1.500 CD -ova kvalitetnih evergrin muzike i ostale, vrlo povoljno. Tel. 447-825, 061/335-327. VEOMA povoljno prodajem o~uvanu i novu gardarobu: 1KM, 2KM, 5KM, 10 KM i 20 KM (novo - sa{iveno), br. 46 - 44. Mob. 061/233-913. SPECIJALNI tanjir za rezanje sira sa no`em, so bna an te na. Tel. 062/104-951. PRODAJEM filandendron, {efleru, palma, fikus, pogodno za poslovne prostore. Tel. 033/657-914. PRODAJEM drva bukova cijepana - 65 KM, drveni ugalj Kreka 110 KM. Tel. 061/159-904.

KU PU JE MO 100% naj bo lje pla}amo staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, obveznice, dionice svih firmi, fondova isplata i dolazak na adresu odmah. Tel. 063/595-640. KUPUJEM staru deviznu {tednju i ratne {tete iz Federacije i RS. Tel. 061/140-521, 066/003-691. KUPUJEM umjetni~ke slike, filateliju, stari nakit, satove zidne, |epne, ru~ne, ordenje, zna~ke i ostalo. Tel. 033/456-505 i 061/214-405. KUPUJEM dva grobna mjesta na Barama, ateisti~ko, jedno uz drugo. Tel. 033/200-343. KUPUJEM umjetni~ke slike starih slikara, ulje, akvarel, pastel. Mob. 062/969-693. AGENCIJA za nekretnine Sigenx kupuje stanove u Sarajevu, uz proviziju od 3%. Mob. 061/170-254. KUPUJEM staru deviznu {tednju, obveznice, dionice, isplata i dolazak na adresu odmah, u FBiH i RS. Mob. 061/517-897. KUPUJEM lomljeno zlato, dukate, {orvane i ostale predmete od zlata. Tel. 061/553-640, 033/655-530. KUPUJEM lomljeno i zubarsko zlato, dukate, zlatene satove i ostalo. Tel. 061/965-126. KUPUJEM staru deviznu {tednju, ratnu od{tetu, dionice, obveznice, certifikate iz FBiH i RS, isplata odmah. Mob. 061/375-634. KUPUJEM akcije - obveznice devizne {tednje i ratne {tete, isplata odmah. Mob. 065/027-864. KUPUJEM umjetni~ke slike, starinski namje{taj, sablje, satove, ordenje, bos. }ilime i ostalo. tel. 061/553640. KUPUJEM trakice contour Bayer. Tel. 461-002. KUPUJEM }ilime, pirot serd`ade, bakar savatli, demirliju, zidne satove, vez. Tel. 061/159-507. KUPUJEM stan u Sarajevu manje kvadrature. Tel. 211-914.

BRAVAR i varilac, profesionalna izrada i monta`a svih vrsta bravarskih radova. Mob. 061/141-659. BRAVARSKI radovi, povoljno i kvalitetno, dolazak na adresu besplatan. Mob. 062/828-257. MOLERSKE usluge: kre~enje stanova, jednosoban 120 KM, dvosoban 200 KM, trosoban 300 KM. Mob. 062/073-760. ELEK TRI^AR po prav lja TEA pe}i, el. pe}i, bojlere, postavlja indika to re, in sta la ci je, itd. Mob. 061/048-497. INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika, dolazim ku}i. Tel. 214-346. KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada, {ute i drugo. Mob. 061/268-847. TA PE TAR-de ko ra ter, po vo ljno presvla~i namje{taj kod vas ili u radioni. Tel. 718-405, 0617156-728. MOLERSKI radovi, uz potpunu za{titu lijepljivim trakama i podnim najlonima. Mob. 061/606-441. ZAPO^NICE biznis idejama knjige Vodi} malih biznisa, sa 2.500 ideja, isporuka na CD-u. Tel. 032/244417. INSTRUKCIJEiz englerskog i bosanskog za sve uzraste, prevodi. Mob. 065/572-966. INSTRUKCIJE iz njema~kog jezika, dolazim ku}i. Tel. 033/214-346. KOMBIJEM povoljno vr{im prevoz razne robe, selidbe. Ispomo} radne sna ge po do go vo ru. Mob. 061/513-948. ODR@AVALA bih stan kod porodice, (~i{}enje stana, peglanje), ~istila bih va{ poslovni prostor. Tel. 061/374-458. VR[IM selidbe, prevoz robe, kombijem, obezbije|ena radna snaga, uz godogov. Mob. 063/872-529. KERAMI^AR ~isto i kvalitetno uz garanciju vr{i sve vrste kerami~kih radova. Mob. 061/930-315. MOLER radi sve uredno, kvalitetno i veoma povoljno. Mob. 061/274-872. PREVOZ stvari i ostalo, ve}im kom bi jem, ra dna sna ga. Mob. 061/227-189. STUDENTICA daje instrukcije iz engleskog jezika za u~enike osnovne {kole. Tel. 469-805. VKV BRAVAR, popravljam brave, pravim gelendere i kovane ograde. Mob. 062/907-356. POVOLJNO po dogovoru instrukcije iz engleskog jezika za osnovne {kole. tel. 061/515-803. ODR@AVALA bih stan kod ozbiljne porodice. Mob. 063/-916. PREVOZ putnika prema moru kombi sa 8 sjedi{ta. Tel. 061/243-873. VR[IM prevoz selidbe, veliki kombi, sa radnom snagom ili bez, Ko{evsko brdo. Mob. 062/226-665. OSTVARITE biznis proizvodnjom nekih od 50-tak alkoholnih pi}a, prva do ma}a bro {u ra! Mob. 032/244-417. IZRA\UJEMO izvedbene projekte za legalizaciju objekata, u roku, sa svim potpisima i ovjereno od strane arh. biroa. Mob. 062/649-370. SPASITE uspomene od propadanja. presnimavamo sa video kaseta na DVD — Sarajevo. Mob. 062/824523. OBAVLJAM molersko farbarske usluge, {panske zidove, termo fasade, povoljno. Mob. 061/351-558. KOSIM trimerom, odr`avam ba{te, re`em drva i odr`avam mezarove. Mob. 062/332-230.

USLUGE
ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131-447. TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410. ALU @ALUZINE 20KM/m2, trakaste zavjese 20KM/m2, ALU i PVC roletne, platnene roletne, tende, ci je na sa ugra dnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995 i 061/131447. „VITALIS“, ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948. SANITETSKI PREVOZ nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob. 061/482-882. „DOM VITALIS“, smje{taj za starije i nemo}ne osobe. Mob. 061/172948. MIKADO — `aluzine, trakaste, dual, plise i rolo zavjese, harmonika vrata i vanjske roletne.www.mikadoba.com Tel-fax, 033/613-584 i 062/170-248. MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604. VR[IMO molerske radove: gletovanje, farbanje, stolarije i rigips, kvalitetni radovi, povoljna cijena, obezbje|ujemo `ene za ~i{}enje. Mob. 062/373-186. IZRA\UJEMO izvedbene projekte za potrebe legalizacije ve} izgra|enih objekata ovjereni od strane sa svim fazama. Tel. 062/649-370. ^ASOVI i instrukcije iz engleskog jezika vikendom. Dvo~as 90 min. 10 Km. Tel: 062/809-399. POVOLJNO vanjske roletne, trakaste zavjese, aluminijske `aluzine, harmonika vrata i pvc-stolarija. Tel: 061/214-303. KOMBI prijevoz selidbe, klavire, kabaste stvari, radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309. RADIM POVOLJNO zidarske radove, kre~enje i sve ostalo po potrebi. Tel: 061/382-219. PRU@AM usluge manuelne terapeutske i{ijacu masa`e u svom stanu i dolazim na adresu. Tel: 061/299230. BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078. TEPSER S.O.D. savremenim ma{inama ~istimo namje{taj, tepihe (rese), itisone, unutra{njost auta, tvde podove (za{tita9. Tel. 033/200-003 i Mob. 061/524-461. IZRADA i monta`a namje{taja kuhinja, plakara, stolova, polica prema katalogu i zahtjevu. Tel: 061/466093. KERAMI^ARSKE usluge moleraj, postavljanje elektro instalacije i laminata. Tel. 062/466-093. VODOINSTALATER — elektri~ar, popravka i ugradnja instalacija, sanitarija, bojlera, el. pe}i. Mob. 061/180-120.

ZAPOSLENJE
SALONU namje{taja „Udobnost“ doo u Tuzli, potreban poslovo|a sa radnim iskustvom. Prijave slati na email:noviposao@udobnost.ba ili na adresu Hasana Brki}a 14, 71000 Sarajevo.

KUPOVINA
KUPUJEM suvenire sarajevske olimpijade, razglednice, nov~anice i ostalo. Tel. 033/456-505. KUPUJEM malu tu~enu {amotiranu pe}icu na drvo i }umur. Tel. 061/719-714, 066/169-570. KUPUJEM deviznu {tednju Jugo i Privrednu banku obaveznice ratne od{tete. Mob: 061/526-918. KUPUJEM {kolske ud`benike za osnovne (devetogodi{nje) {kole i srednje {kole. Mob. 061/533-792. KUPUJEM dionice, obveznice, staru deviznu {tednju, certifikate, ratnu od{tetu iz FBiH, isplata odmah. Mob. 066/969-370. KUPUJEM dionice, obveznice, staru deviznu {tednju, certifikate, ratnu od{tetu iz FBiH i RS, isplata odmah. Mob. 061/279-971. KUPUJEM malu tu~anu {amotiranu polovnu pe}icu. Mob. 061/719714, 066/169-570. KUPUJEM stare njema~ke marke i austrijske {ilinge. Mob. 061/323906. KUPUJEM polovnu harmoniku od 70 — 80 basova ja~ine. Mob. 061/093163.

POTREBNA djevojka za rad u caffe slasti~arnoj uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037. POTREBNA pomo}na radnica za rad u restoranu, kod Op{tine Stari grad. Mob. 061/173-835. POTREBNA uslu`na radnica i kuharica ili kuhar u restoranu, op}ina Centar. Mob. 061/497-138. POTREBAN penzioner sajd`ija za povremene usluge {timovanja i oprav ku sta rih sa to va. Mob. 062/577-638. POTREBAN stolar penzioner za povremene radove sa ili bez alata. Mob. 062/577-638. POTREBNI saradnici iz cijele BiH, za prodaju kozmetike, zarada minimalno 30%+kreditiranje+stimulacija. Tel. 644-178, 061/225-424. POTREBNA djevojka za rad u kaffe slasti~arni, uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855, 062/445037. POTREBNO vi{e saradnika za rad u internacionalnoj kompaniji. Mob. 061/170-143.

56 SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI SELAM ocu na{eg radnog kolege Hameda Tahirovi}a Dvije godine od prerane smrti na{e drage

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

had`i AD@EM (MA[E) TAHIROVI]

NATA[E KE[ELJEVI], ro|. TOMAZOVI]
obilje`it }emo posjetom i polaganjem cvije}a na njen grob u nedjelju, 11. septembra 2011. godine, u 11 sati.

Kolektiv Unioninvestplastika d.d.
001

“Ja nikada ne}u zaboraviti baki Nata{u”. S ljubavlju i po{tovanjem,

Tu`nim srcem i bolom u du{i javljamo rodbini, prijateljima i poznanicima da je na{ plemeniti suprug, otac, djed i brat

Porodica
26029

dr. med. sci. IVAN SELAK
professor emeritus

Pro{lo je sedam tu`nih dana od odlaska na{eg dragog i dobrog

Jedanaestog septembra 2011. navr{ava se {est mjeseci od smrti supruga, oca i djeda

preminuo u petak, 9. septembra 2011. godine Sahrana dragog pokojnika obavi}e se u ponedjeljak, 12. septembra 2011. godine, u 13.30 sati na gradskom groblju Bare. PO^IVAO U MIRU BO@IJEM. O`alo{}eni: supruga Nada, sin Davor sa obitelji, sestre Angela i Ivanka sa obiteljima, bra}a Milenko, Ilija, Josip, Nikola i Vjekoslav sa obiteljima, te obitelji Selak, Jarak, Bo{njak, [imunovi}, Mari}, Fu~ec, Bla`evi} i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. Ku}a `alosti: Ul. kolodvorska br. 13/9.
000

]AMILA ROK[E

IVE IV[I]A

Njegova ljubav, toplina, dobrota i smirenost vje~no }e `ivjeti u nama. Porodica
5632

Ivo — puno nam nedostaje{. Obitelj Iv{i}
7720

Jedanaestog septembra 2011. navr{avaju se tri tu`ne godine od prerane smrti na{eg dragog supruga, babuke i zeta

TU@NO SJE]ANJE na dobrog i plemenitog ~ovjeka

USLUGE
VODOINSTALATER opravlja i postavlja ~esme, vodokotli}e, ventile, sifone, penzionerima jeftinije. Mob. 061/205-803, 066/973-793. NAJJEFTINIJE u gradu iznajmljujem stolice za sve prigode. Mob. 063/121-524. INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike na A. Polju, 6KM/~as. Tel. 061/157-991. NAJJETINIJE u gradu vr{im prevoz robe. Tel. 063/121-524. STAKLARSKA radnja Edo izvodi sve staklarske radove te uramljivanje slika, Papagajka od 8 do 19h. Tel. 061/130-034, 221-902. DAJEM instrukcije iz francuskog jezika, za sve nivoe znanja i prevodim sve vrste tek sto va. Mob. 061/365-677. PREVODIM sa njema~kog na bosanski jezik - tehni~ku dokumentaciju, uputstva, itd. Mob. 061/357232. SPECIJALISTI^KI pregledi, rad medicinskih sestara. Tel. 061/319604. ^UVALA bih dijete u svom stanu, imam iskustvo, Saraj Polje. Tel. 466-920. PREVODIM sa slovena~kog na bosanski. Tel. 061/282-134. POSTAVLJAM povoljno rigips. Tel. 061/545-888.

ELEKTRI^AR vr{i opravke {porets, bojlera, TA pe}i, ve{ ma{ina, instalacija osigura~a. Mob. 063/155868. ELEKTROSERVIS, vr{i opravku bu{ilica, usisiva~a i ma{ina. Tel. 061/803-255, 066/889-246, 033/213040. MATEMATIKU instruira dipl. ing. elektrotehnike, na kvalitetan i razuman na~in. Mob. 061/571-361. ^UVAM i odr`avam vile i vikendice na moru. Tel. 061/516-375. PRU@AMO usluge bh. dijaspori. www-ro do slov.ba Tel. 061/109970. KOMBI vozilom vr{imo sve vrste prevoza stvari. Tel. 061/033-475.

FAHRUDINA \AMIJA AHMEDBEGOVI]A
Postoji ljubav koju smrt ne prekida i tuga koju vrijeme ne lije~i. Tvoj dragi lik i tvoja dobrota vje~no }e `ivjeti u na{im srcima. Neka ti dragi Allah d`.{. podari sve d`ennetske ljepote. Tvoji najmiliji: Azra, Admir, Amra i punica Esma
5620

DRAGANA RADUNOVI]A
12. IX 2001 — 12. IX 2011.

IZNAJMLJUJEM apartman u Neumu, 82m2, 10m od mora, Kemo. Mob. 063/219-027. PODACA, izdajem apartmane i sobe, 50m od mora. Tel. 00385921473119. ULCINJ - apartmani, polupansion, pun pansion, balkon, klima, tv, parking najpovoljnije. Tel: 00387-(0)62-559-303. NEUM, povoljno izdajem apartmane smje{tene uz more. Mob. 063/327-098 i 036/884-169. PODGORA izdajem apartman za 2 osobe. Tel: 00385992349220. BRIST izdajem apartman za 5 osoba. Tel: 0038520220261. MAKARSKA apartmani, blizina pla`e strogi centar, klima, kuhinja, poseban ulaz. Tel: 0038531280295 i 00385919379506.

APARTMANI
U NEUMU udobni apartmani — tri zvjezdice. www.neum-bih.com;www.villa-bianca-neum.com, e-mail: villabi an ca@ho tma il.com; in fo@villa-bianca-neum.com Telefon. 387(0)36 884-125, Fax. 387(0)36 884-128.

ATRAKTIVNO! Prilika! Makarska rivijera. Prekrasan pansion na obali mora, 45 le`aja, dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. SUPER prilika! Drvanik, Makarska, restoran na izuzetno atraktivnoj i prometnoj lokaciji uz more dajem u zakup. Tel. 00385 98 453-433. NEUM, izdajemo sobe i apartmane uz more, povoljno. Mob. 063/322271 i 036/884-711. IZDAJEM sobe i apartmane u Makarskoj — centar. Tel. 00385 91 7984396. SOBE sa kupatilom, kuhinjom u Srebrenom. Tel. 0038520486160 www.srebreno.com NEUM, centar, prodajem ku}u sa poslovnim prostorom i 20 le`aja, jeftino. Tel. 036/880-631.

MAKARSKA rivjera, Podaca, iznajmljujem dva trokrevetna apartmana sa posebnim ulazom, 200m do pla`e. Tel. 00385 21 699-170. APARTMANI po cijeni 40-50 eura u Sre se ru na Pe lje {cu. Tel. 0038520741246. HRVATSKA, ku}a na u{}u Neretve uz more, 200 m od pla`e, 70 mandarina, vez za brodice, jahte. Tel. 0038520671943, 0038599 5769874. IZDAJEM luksuzno opremljene apartmane u Neumu. Tel. 063/350149 i 036/880-320. PODACI — Makarska rivijera,, izdajem dvokrevetni apartman sa posebnim ulazom 200 metara od pla`e. Tel. 00385 21 699-170. IZDAJEM sobe za ljetovanje sa upotrebom kuhinje, Zelenika. Tel. 0038231678850.

Emilka i Mi{o
AX

GRADAC povoljno izdajem sobe sa balkonom, pripadaju}im kupatilom i wc-om i upotreba kuhinje. Tel. 00385 21 697-340. APARTMANI i sobe na Crnogorskom primorju pla`a veliki pijesak, Bar, www. apartmanifit.com Tel. 065/879-433. NEUM apartman petkrevetni, blizu mora parking klima terasa 50 KM/ no}. Tel: 036884676 i 063/684488. IGRANE, Makarska rivijera, izdajem povoljno sobe, apartmane, manju ku}u. Tel. 0038521627738, mob. 00385915583218.

U MAKARSKOJ, soba ili apartman, za vikend i du`e, blizu pla`e. Tel. 0038521611523, 00385915406089. DUBOKA, izdajem apartmane. Tel. 0038520691493 i 00385 989974826.

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

SJE]ANJA I SMRTOVNICE 57
POSLJEDNJI POZDRAV
TU@NO SJE]ANJE

Dvanaestog septembra 2011. navr{ava se deset tu`nih godina od smrti na{eg voljenog

dobrom ~ovjeku i dragom prijatelju

na na{eg dragog

DRAGANA RADUNOVI]A
Sa mnogo ljubavi i vje~nom tugom, tvoji najmiliji
AX

DRAGI[I OSTOJI]U
Od Sanje, Voje, Snje`ane, Brace, Alme, Ede, Jadranke, Dragana, Seke, Ace, Fate i Mi{e
5608

MILO[A MI[U BUGARSKOG
1997 — 2011.

I poslije ~etrnaest godina uvijek u na{im mislima i srcima Porodica
5583

SJE]ANJE

POSLJEDNJI POZDRAV

SJE]ANJE

na dragog prijatelja

dragom tati i dedi

MILO[A MI[U BUGARSKOG

SLAVOMIRU VRSALOVI]U

SMAIL HOD@I]
dipl. ing. gra|. 11. 9. 1978 — 11. 9. 2011.

k}erka Lana i unuci Ivan i Ana
5622

S ljubavlju i po{tovanjem, porodica
5600

Emira, Danka i Mirko Zovko
5628

POSLJEDNJI POZDRAV

dragom bratu

Jedanaestog septembra 2011. navr{ava se deset godina od smrti na{eg brata

SJE]ANJE

ATIFA PURIVATRE

SLAVOMIRU VRSALOVI]U

SULEJMAN HAND@I]
11. 9. 1988 — 11. 9. 2011.

Brat Zdravko Datum i vrijeme sahrane u Sarajevu bit }e naknadno objavljeni

Sestre: Fatima Agi}, Hajrija Parla i Behija Filipovi} sa porodicama
5629

5623

S ljubavlju, porodica
AX

Jedanaestog septembra 2011. godine, navr{ava se 7 dana od smrti na{eg dragog tate i dede
POSLJEDNJI POZDRAV

mom dragom mentoru

Jedanaestog septembra 2011. navr{ava se godina od smrti na{e drage majke

prof. dr. IVANU SELAKU

]AMILA (IBRAHIMA) ROK[E

D@EMKE ]ARI], ro|. RED@OVI]

S ljubavlju.
Sa po{tovanjem i zahvalno{}u, dr. Jelena [ehovi}, patolog
5630

Tvoji Amila, Asja, Igor, Una, Uma, Ada, Davor i Sani
5613

Puno nam nedostaje{. Porodice: ]ari}, Ja{i}, Trifkovi}, Junuzovi} i Be{i}.
5621

58

PREDAH

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

HOROSKOP DANAS
OVAN
21. 3. - 20. 4.

Veliki efekti ponekad brzo i{~ezavaju. Nema potrebe da se povodite za la`nim utiscima ili da vas neko zavarava pogre{nom pri~om o dobrim poslovnim prilikama. Ukoliko trpite neuspjeh, sagledajte prave razloge. Va{e emotivno nezadovoljstvo je prolazna faza. Sitna prebacivanja i emotivne varnice samo pogor{avaju zajedni~ki odnos. Odmorite se - bi}e vam bolje. Ukoliko se nalazite u osjetljivoj psiholo{koj fazi, prepustite svojim saradnicima da se bave komplikovanijim zadacima koji iziskuju ve}i mentalni napor. Morate imati dobru procjenu, ko mo`e da vas zamijeni u odlu~uju}em trenutku. Postavite odre|ena pravila u ljubavnom dijalogu. Nemojte dozvoliti svom partneru pretjeranu dozu samovolje. Oslonite se na svoj razum. Izbjegavajte pretjerano eksponiranje u dru{tvu saradnika i nemojte pri~ati o stvarima koje ne poznajete dovoljno. Uvijek postoji faktor iznena|enja i mogu}nost za poslovne promjene. Korektno ispunite svoj dio obaveza. U ljubavnom dijalogu umijete da ostavite `eljeni utisak, ali nemojte potcjenjivati ni partnerove mogu}nosti ni domet. Prija}e vam neki vid sportske aktivnosti. Ponekad ljubav i zadovoljstvo ne idu u zajedni~koj kombinaciji. Iskustvo vas opominje da ostanete uzdr`ani, pred osobom za koju va{i saradnici govore u negativnom kontekstu. Oslonite se na svoje znanje i sposobnosti. Zadr`avate emotivnim distancu i djelujete suvi{e oprezno pred svojim partnerom, ne `elite da neko povredi va{a osje}anja. Sa~uvajte pozitivno raspolo`enje. Poku{avate da impresionirate svoju okolinu na razli~ite na~ine. Stalo vam je da privu~ete ne~iju pa`nju i da afirmi{ete svoje ideje. Ipak, mnoge stvari koje ~inite podsje}aju na klasi~no preuveli~avanje ili na li~no eksponiranje. Umjesto da se optere}ujete razmi{ljanjem o ne~ijim manama, bolje je da ozbiljnije analizirate svoje pona{anje i propuste. Pazite na sebe i bi}e sve uredu. Umijete da napravite dobru procjenu u poslovno-finansijskim pregovorima. Me|utim, doga|aji koji vas prate u privatnom `ivotu ne mogu da se izjedna~e sa va{im poslovnim rezultatima. Razmislite u kojem pravcu treba da tra`ite nove odgovore i rje{enja koja vam nedostaju. Popustljivost pred voljenom osobom ne predstavlja znak emotivne slabosti. Optere}eni ste pogre{nim idejama. Potrudite se da odgodite neke obaveze, postoje stvari koje zahtijevaju kreativno razmi{ljanje ili fazu inkubacije. Potrebno vam je dobro rje{enje, koje bi zadovoljilo razli~ite kriterije. U va{oj glavi je vi{e pitanja, nego odgovora. Neko pobu|uje va{e emotivno interesovanje i asocira vas na uspomene. Pri`eljkujete novi emotivni susret. Niste ba{ dobrog zdravlja, lako se umarate. Suo~avate se sa dodatnim komplikacijama u poku{aju da uskladite razli~ita interesovanja i zahtjeve sa svojom okolinom. Ipak, svako od vas ima svoju listu prioriteta. Nema potrebe da ponavljate pri~u koja ne ostavlja pozitivan odjek na va{e saradnike. Ne `elite da se pomirite sa ne~ijom samovoljom, imate utisak da vam bliska osoba uporno name}e neku sporednu ulogu. Ukoliko vas privla~e neke tajanstvene ili nepoznate situacije, neophodno je da prihvatite i odre|eni stepen poslovnog rizika. Bolje je da se ne zanosite suvi{e nekim neobi~nim idejama, ve} da sa~uvate svoj poslovni ili dru{tveni ugled. Susret sa jednom osobom za vas predstavlja veliko emotivno zadovoljstvo i u`itak. Na`alost, taj vrhunac brzo prolazi. Lak{a prehlada. Ne uspijevate da predvidite ne~iji odgovor o zadatoj temi ili da uspostavite dobar odnos u komunikaciji sa saradnicima. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e razmetljivo, zatra`ite na vrijeme ne~iju moralnu ili materijalnu podr{ku. Iz nekog ~udnog razloga voljena osoba uporno ignori{e va{e ideje. Poku{avate da odgonetnete partnerovu }udljivost. Prija}e vam dijetalna ishrana. Polo`aj Mjeseca uti~e na va{u emotivnu nesigurnost ili na lo{e procjene u poslovno-finansijskoj saradnji. Va`no je da napravite listu prioriteta i da prihvatite ne~iji savjet. Trenutni neuspjeh treba da vas motivi{e na dodatnu upornost. Voljena osoba dobro poznaje va{u }ud i karakter, ne mo`ete da prikrijete svoje pravo raspolo`enje. Morate se opustiti. Osje}ate priliv pozitivne energije, mislite da sve {to zapo~nete mo`ete da privedete kraju bolje nego va{i saradnici. U naletu dobrog raspolo`enja uspijevate da zavr{ite razli~ite obaveze i da budete od velike pomo}i. ^ini vam se da voljena osoba reaguje na svaki va{ mig. Uprili~ite neku uzbudljivu zabavu udvoje, budite dovoljno ma{toviti. Konzumirajte vi{e te~nosti.

BIK

21. 4. - 22. 5.

BLIZANCI

23. 5. - 22. 6.

RAK

23. 6. - 22. 7.

LAV

23. 7. - 22. 8.

DJEVICA

23. 8. - 22. 9.

VAGA

23. 9. - 22. 10.

[KORPIJA

OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Vahid PA[OVI] DIREKTOR: Ned`ad [ADI] UREDNI[TVO: Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Nada SALOM, Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hod`i} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: D`emala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018;

23. 10. - 22. 11.

STRIJELAC

23. 11. - 22. 12.

JARAC

23. 12. - 21. 1.

VODOLIJA

22. 1. - 19. 2.

RIBE

20. 2. - 20. 3.

RJE[ENJE: snajka, tagore, atoli, tane, p, u{i, zl, tajana, jaran, pa, itinerar, onjegin, guka, {ilo, aporti, i}a, iron, is, lj, banke, dva, akordatori, lerbi, alati, alauka, amer, citra{i, eta.

Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odr`avanje u `ivotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u OGLASNA SLU@BA: izvje{tavanju pod najte`im uslovima" Tel/fax: 205-938 agencije Inter Press i Service, nagradu e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba "za zajedni~ki rad novinara razli~itih UNICREDIT BANK DD, nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" transakcijski ra~un broj: fondacije Alfons Komin (Barselona), 3383202250044019, nagradu "za borbu protiv ksenofobije" SPARKASSE BANK DD Sarajevo, Kluba evropskih rektora, nagradu za transakcijski ra~un broj: ljudska prava "Saharov" Evropskog 1990490005630121, parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udru`enja turskih VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, novinara, Medalju ~asti Fakulteta za transakcijski ra~un broj: novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), 1602000000317116, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udru`enja ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, novina (FIEJ), Nagradu “Premio Giornalistico Paolo Borsellino” koju filijala Sarajevo, transakcijski ra~un listovima koji se bore za istinu broj: 5715000000017279 dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te “Maria Kompjuterska obrada: RC “Oslobo|enje” ss Assuanta” u saradnji sa Asocijacijom Zorica Pand`i}, {ef DTP-a “Paolo Borsellino” sa sjedi{tem u Rimu i “Zlatni trofej za kvalitetu” (SAD). [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb Vije}e za {tampu Prvi broj Oslobo|enja {tampan je u Bosni i Hercegovini 30. avgusta 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a Oslobo|enje je 1963. godine Ukazom za {tampu u BiH www.vzs.ba predsjednika Tita odlikovano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlatnim vijencem, a Za sve eventualne primjedbe na pisanje lista, obratite se VZ[ u BiH 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine e-mail: info@vzs.ba, tel: +387 33 272 270 progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini tel/fax: +387 33 272 271 Uprava 234-718, fax: 461-007; Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142

U Bosni i Hercegovini tropski dan. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 13 do 21, maksimalna dnevna od 31 do 35°C. U Sarajevu prije podne sun~ano, popodne sun~ano i veoma toplo. Puha}e slab, zapadni vjetar. Minimalna temperatura 14, maksimalna dnevna 32°C.

Obla~no sa ki{om u Norve{koj, [vedskoj, Velikoj Britaniji i u evropskom dijelu Rusije, a sa pljuskovima i grmljavinom u Francuskoj i Njema~koj. Jak jugozapadni vjetar puha}e na Britanskim ostrvima. U ostalim predjelima Evrope zadr`a}e se prete`no sun~ano vrijeme. Maksimalna temperatura kreta}e se od 14 do 19 na istoku, i od 30 do 35°C na jugu kontinenta. Na Balkanu sun~ano i vrlo toplo sa maksimalnom temperaturom od 29 do 35°C.

60
SARAJEVO

KULTURNI VODI^
ZVIJER

nedjelja, 11. septembar 2011. godine ne

OSLOBO\ENJE

HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.

po~etak u 13, 15 i 17 sati.

KUNG FU PANDA 2

PLANET MAJMUNA
akcija, triler, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto... po~etak u 14.30,16.30,18.30 i 20.30 sati.

ART-KU]A SEVDAHA
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.

SARAJEVO

PUT BEZ POVRATKA 5
horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Nicholas D'Agosto, Emma Bell, Arlen Escarpeta, Miles Fisher... po~etak u 18 i 22.30 sati.

KINA
CINEMA CITY
PUT BEZ POVRATKA 5

fantazija, romansa, re`ija: Daniel Barnz, uloge: Vanessa Hudgens, Mary Kate Olsen, Neil Patrick Harris, Alex Pettyfer, Kyle Kingson, LisaGay Hamilton, Peter Krause... po~etak u 14.10, 16.20, 18.20 i 20.20 sati.

PONO] U PARIZU
romanti~na komedija, re`ija: Woody Allen, uloge: Owen Wilson, Rachel McAdams, Kathy Bates, Kurt Fuller, Michael Sheen, Carla Bruni... po~etak u 14.30, 16.30, 18.30 i 20.30 sati.

Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 1878-1918, Muzej “Alije Izetbegovi}a“ i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.

MEDVJEDI] WINNIE
animirani, re`ija: Stephen J. Anderson i Don Hall, glasovi: Luka Pero{, @arko Poto~njak, Branko Smiljani}, Marin Grbin, @eljko Mavrovi}... po~etak u 11 sati.

akcija, avantura, animirani, re`ija: Jennifer Yuh, uloge: Angelina Jolie, Gary Oldman, Seth Rogen, Jackie Chan, Jean-Claude Van Damme, Dustin Hof fman, Lucy Liu, Michelle Yeoh, po~etak u 11 i 13 sati.

DJEVERU[E
komedija, re`ija: Paul Feig, uloge: Kristen Wiig, Terry Crews, Jessica St. Clair, Maya Rudolph po~etak u 18.30 i 20.30 sat.

BO[NJA^KI
Stalna postavka galerije i obilazak Instututa svakim danom osim nedjelje i ponedjeljka od devet do 16 sati. Najava grupa putem telefona 033/279-800.

POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO
GULIVER ME\U LUTKAMA
dje~ija, omladinska i lutkarska scena, autor: Josef Pehr, re`ija: @ivomir Jokovi}, igraju: Adis Mehanovi}, Sne`ana Markovi}, Sa{a Hand`i}, po~etak u 11 sati.

BANJA LUKA

horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Nicholas D'Agosto, Emma Bell, Arlen Escarpeta, Miles Fisher... po~etak u 19 i 21 sati.

KRITERION
KRITERION
NEGDJE drama, re`ija: Sofia Coppola, uloge: Stephen Dor ff, Elle Fanning, Chris Pontius... po~etak u 20.20 sati.

ZENICA

AUTI 2

KINA
MULTIPLEX PALAS
PLANET MAJMUNA: POSTANAK
akcija, avantura, nau~na fantastika, re`ija: Rupert Wyatt, uloge: James Franco, Andy Serkis, Freida Pinto... po~etak u 18, 20 i 22.15 sati.

GALERIJE
COLLEGIUM ARTISTICUM
animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 12.40 i 14.40 sati. Izlo`ba PERGAMENT SRBIJA (Me|unarodni autorski projekat mr. Leposave Milo{evic Sibinovi}), za posjete je otvorena do 24. septembra.

KINA
MULTIPLEX EKRAN
PRVI OSVETNIK: KAPETAN AMERIKA

MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati. Islamic Art - izlo`ba levhi Osmana Moranki}a za posjete je otvorena do 30. septembra.

RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`ba radova Nerimane-Narde Nik{i}, studentice Akademije likovnih umjetnosti Sarajevo, odsjek Produkt dizajn. Galerija je otvorena za posjetioce, radnim danima u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, od 8 do 16 sati.

KAUBOJI I VANZEMALJCI
SF, akcija, triler, re`ija: Jon Favreau, uloge: Daniel Craig, Harrison Ford, Olivia Wilde... po~etak u 19.45 i 22 sata.

SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA

PUT BEZ POVRATKA 3D
horor, re`ija: Steven Quale, uloge: Emma Bell, Nicholas D’Agosto, Miles Fisher, Arlen Escarpeta... po~etak u 22.30 sati.

ATELJE ZEC
Stalna postavka djela slikara Safeta Zeca. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186. akcija, komedija, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Jessica Alba, Jeremy Piven, Joel McHale, Rowan Blanchard... po~etak u 17.00 sati.

GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be “Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55”. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.

akcija, ratni, re`ija: Joe Johnston, uloge: Chris Evans, Hugo Weaving, Stanley Tucci, Tommy Lee Jones... po~etak u 19 i 21.30 sati.

TUZLA

NO] MORSKIH PASA 3D
horor, re`ija: David R. Ellis, uloge: Sara Paxton, Dustin Milligan, Chris Carmack, Katharine Mcphee, Chris Zylka, Alyssa Diaz, Joel David Moore, Sinqua Walls... po~etak u 20.30 sati..

CONAN BARBARIN

KAKO SE RIJE[ITI [EFA

MAK
Opro{tajna izlo`ba fotografija autora Franka Levasseuera, prodajnog je karaktera, a sav prihod namijenjen je Udru`enju Obrazovanje gradi BiH. Izlo`ba je za posjete otvorena do 10. septembra, a mo`e se pogledati svakog dana od 10 do 19 sati.

GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA TUZLA
avantura, re`ija: Marcus Nispel, uloge: Jason Momoa, Ron Perlman, Rose McGowan, Rachel Nichols, glasovi: Joe Gat ta, Avi Lerner, Danny Lerner, po~etak u 16 sati. Stalna postavka crte`a, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata “Haim James Pinto“. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 i 18 do 20 sati, subotom od 8 do 13 sati.

SPY KIDS: U VRTLOGU VREMENA
akcija, komedija, re`ija: Robert Rodriguez, uloge: Jessica Alba, Jeremy Piven, Joel McHale, Rowan Blanchard... po~etak u 16.30 sati.

NOVI HRAM
komedija, re`ija: Seth Gordon, uloge: Jason Bateman, Charlie Day, Jason Sudeikis, P.J. Byrn, Kevin Spacey, Jennifer Aniston, Jamie Foxx... po~etak u 14.20, 16.35, 18.40 i 20.45 sati. Izlo`ba dokumentarne fotografije i projekcija dokumentarnog filma Edwarda Serotte "Pre`ivjeti u Sarajevu: prijateljstvo u vrijeme rata", za posjete je otvorena do 25. septembra. Izlo`ba je otvorena povodom Evropskog dana jevrejske kulture 2011.

BRENDAN I TAJNA KELTA
animirani, akcija, re`ija: Tomm Moore, glasovi: Brendan Gleeson, Evan McGuire, Mick Lally, Christen Mooney... po~etak u 12.30, 14, 16.30 sati.

BIHA]

AUTI 2
animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 14 sati.

AUTI 2
animirana komedija, re`ija: John Lasseter, Brad Lewis, glasovi: Owen Wilson, Larry the Cable Guy, Michael Caine, Emily Mor timer... po~etak u 12 sati.

BLACKBOX
Izlo`ba fotografija WELCOME TO THE MACHINE, autora Daniela Premeca, za posjete je otvorena do 17. septembra.

PIRATI S KARIBA: NEPOZNATE PLIME

MUZEJI
ZEMALJSKI
Muzej je otvoren za posjete u sljede}im terminima: utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom od 10 do 17 sati; subotom od 9 do 13 sati; nedjeljom od 10 do 14 sati.

ZLO^ESTA U^ITELJICA

[TRUMFOVI

KINA
UNA
SUPER 8
crna komedija, satira, re`ija: Jake Kasdan, uloge: Cameron Diaz, Jason Segel, Justin Timberlake, Lucy Punch... avantura, triler, re`ija: J.J. Abrams, uloge: Joel Cour tney, Jessica Tuck, Joel McKinnon Miller, Elle Fanning, Amanda Michalka, Kyle Chandler... po~etak u 19 i 21 sat.

avantura, animirani, re`ija: Raja Gosnell, glasovi: Hank Azaria, Katy Perry, Jonathan Winters, Neil Patrick Harris... po~etak u 14.30 i 18.30 sati.

akcija, avantura, re`ija: Rob Marshall, uloge: Johnny Depp, Geof frey Rush, Penelope Cruz, Ian McShane, Judi Dench, Gemma Ward, Keith Richards... po~etak u 14, 17.20 i 20 sati.

OLIMPIJSKI

Stalna postavka “Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara“. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati, dok vikendom muzej ne radi.

Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi mo`ete slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

OSLOBO\ENJE godine nedjelja, 11. septembar 2011.

TV PROGRAM

61

FILMOVI
Drugi ~ovjek
MISTERIJA/TRILER
Re`ija: Richard Eyre Uloge: Liam Neeson, Antonio Banderas, Laura Linney, Romola Garai, Sophie Wu, Craig Parkinson

HIT
20.05
NOVA

ISTORIJSKI

Re`ija: Wolfgang Petersen Uloge: Brad Pitt, Brian Cox, Nathan Jones, Orlando Bloom, Eric Bana, Sean Bean

DANA

Mikenski kralj Agamemnon sa svojom je vojskom u Tesaliji, zaokupljen planovima kako da pro{iri svoje carstvo. Istodobno, trojanski princ Hektor i njegov brat Paris raspravljaju o ratovanju izme|u Troje i Sparte. Paris je, naime, smislio lukavi plan da iskoristi festivalski dan neprijatelja i ugrabi Spartanku Helenu, zbog ~ega }e Grci i zapo~eti rat. Njezin se suprug Menelaj, Agamemnonov brat, zakleo da }e se osvetiti Parisu. Agamemnon }e iskoristiti Menelajev gnjev kao izgovor za napad...

20.10
FTV

In`injer Peter je o`enjen dizajnericom cipela Lisom. Oboje su uspje{ni i na prvi pogled sretni, no ubrzo Lisa nestane. Peter preko kompjutera otkrije drugog ~ovjeka svoje `ene, a to je Ralph, koji `ivi u Milanu. Suo~en s patnjom, Peter odlazi u Milan. U kafi}u, za kojega zna da je Ralphovo ~esto mjesto boravka, upozna se sa njim. Ralph po~ne pri~ati o svojoj partnerici, bez znanja da pri~a s njenim suprugom `eljnim osvete.

Vrijeme za ubijanje
KRIMI DRAMA
Re`ija: Joel Schumacher Uloge: Sandra Bullock, Matthew McConaughey, Samuel L. Jackson, Kevin Spacey, Donald Sutherland

21.30
PINK

Carl Lee Hailey je osumnji~en da je ubio dva bijelca koji su silovali i pretukli do smrti njegovu k}erku. Ipak, Carlove metode osvete ne}e nai}i na simpatije ameri~kog pravosudnog sistema, a ~injenica da su on i njegova k}i crnci, dodatno dolijeva ulje na vatru u zajednici u kojoj se ponovo razbuktavaju rasisti~ke strasti uz teror Ku Klux Klana...

SPORT

Kobna `ena
KOMEDIJA
Re`ija: Paul Soter Uloge: Cillian Murphy, Lucy Liu, Callie Thorne, Josh Gad, Jason Sudeikis

21.00
OBN

Neil, filmofil i vlasnik prodavaonice starih filmova, uvijek je bio sretan {to `ivot posve}uje omiljenom filmskom `anru, 'film noiru'. Neil je toliko zaokupljen gledanjem filmova i citiranjem scenarija da `ivot leti pokraj njega. Kada upozna Violet pravu 'femme fatale', njegov svakodnevni `ivot okrene se naopako, a linija izme|u stvarnosti i filmova, ubrzo postaje mutna. Uskoro, Neilov `ivot se pretvara u kaos pun uzbu|enja...

Srbija Turska
Ko{arka

EP Litvanija 2011

Francuska [panija
Ko{arka

EP Litvanija 2011

Litvanija Njema~ka
Ko{arka

EP Litvanija 2011

SPORT

14.20 BHT

16.50 BHT

19.50 BHT

Sveci i vojnici
RATNI/AKCIJA
Re`ija: Rajan Litl Uloge: Korbin Alrid, Aleksander Polinski, Kirbi Hejborn, Piter Holden, Itan Vinsent, Melinda Rini...

23.45
RTRS

Bazirana na istinitim doga|ajima, pri~a govori o maloj grupi savezni~kih vojnika koja je poslata iza neprijateljskih linija sa informacijom da mo`e svojim djelovanjem da spasi na hiljade savezni~kih `ivota. Lo{e naoru`ani i bez prave podr{ke trpe `estoku vatru i na kraju bivaju primorani na povla~enje. U decembru 1944. Hitler planira ofanzivu u Ardenima, a njegovi vojnici otvaraju vatru na nenaoru`ane zarobljenike te ~itav doga|aj je poznat kao Malmedi masakr...

Espanyol - Athletic Bilbao
[panska Primera liga Nogomet

Velika nagrada Italije
Formula 1

21.50 TV1/MRE@A Automobilizam

13.50 TV1/MRE@A

62
BHT

TV PROGRAM
FTV
07.10 Gospo|a Barbara, igrana serija 08.00 Vijesti 08.05 Jedan udarac, japanski dokumentarni film Dje~iji program: 08.50 Gladijatorska akademija 09.15 Vragolasti Denis 09.40 Pingu 09.45 Mala princeza 09.55 Graditelj Bob 10.05 Kralj dinosaura 10.25 Harveytoons 10.45 Frankina stopala 11.00 Magazin LP u nogometu 11.30 Sedmica, magazin iz kulture 12.00 Dnevnik 1 12.15 Zelena panorama, program za agrar 12.45 Pri~e iz fabrike, doma}a igrana serija, 2. epizoda 13.40 No} boksa: Tomasz Adamek /Poljska/ - Vitali Klitschko /Ukraina/, snimak 14.40 Vijesti 14.50 Slomljena krila, igrana serija, 28. epizoda (r)

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE

RTRS
06.01 Dragulj u Carskoj palati, serija RTRS preporu~uje 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 Barimba, crtana serija 08.45 Kenguri ko{arka{i, crtana serija 09.35 Bo u pokretu, crtana serija 10.20 Jagodica Bobica, crtana serija 10.40 Mar, crtana serija 11.25 Sviraj ne{to narodno 12.00 Dnevnik 1 12.20 Snop 13.05 Drinom nizvodno, dokumentarni program 13.35 Ah, ta planeta 14.00 Drevni Rim revolucija, dokumentarni program 15.00 Me|unarodni festival folklora u Ukrajini, reporta`a

HAYAT
07.30 Moj dom, magazin 08.00 Pocoyo, crtani film, 16. i 17. ep. 08.20 Jagodica Bobica: Jagositne pustolovine, crtani film, 6-10 ep. 10.20 Nepobjedive banzuke, zabavno-sportski TV show 11.00 Zvijezda mo`e{ biti ti, nominacije 12.58 Biometeorolo{ka prognoza 13.00 Ekspedicija Nova Gvineja, dokumentarni program, 2. ep. 14.00 Gospodin dadilja, igrani film 15.35 @ikina dinastija, igrani film 16.55 Sport centar 17.00 Zabavno-muzi~ki program 18.00 Vremenska prognoza 18.00 Glam Blam, zabavni program 19.00 Vijesti u 7, informativna emisija 19.28 Vremenska prognoza

TV1
07.00 Jutarnje vijesti 07.05 Ostrvo kornja~a, crtani film 07.35 Ma~ak Mika, crtani film 08.00 Vijesti 08.05 Tito, dok. serijal (r) 09.00 Vijesti 09.05 Predaj se srce, serija 10.00 Flash News 10.05 Predaj se srce, serija 11.00 Biznis vijesti 11.10 Sedma brzina (r) 12.00 Vijesti plus 12.20 Biografske pri~e: Michael Schumacher 13.00 Flash biznis-sport 13.15 Euro-automobilizam 13.50 Formula 1 Gran Premio Santander , D Italia 2011VN Italije 16.05 Flash biznis-sport 16.10 Reporta`a: Kamenice

PINK
06.00 Opsjednuti, film 08.00 Generacija 1984, film 10.00 Marka na brzaka, kviz (r) 11.15 Grand hitovi

08.00 BHT Vijesti Program za djecu i mlade 08.15 BHT slagalica 08.40 Sandokan, animirana serija, 11/45 09.05 Zombi hotel, animirana serija, 18/19 09.30 [kola filma, 20/26 10.00 BHT vijesti 10.15 TV Liberty 10.45 Muzi~ki program 11.00 Nauka o bebama, strani dokumentarni program (r) 12.00 BHT vijesti 12.15 Izazovi poljoprivrede 13.00 Skriveni dokazi, igrana serija, 32/62 13.50 Liga {ampiona u nogometu, magazin 14.20 Ko{arka, EP Litvanija 2011: Srbija - Turska, prijenos 16.30 BHT vijesti 16.50 Ko{arka, EP Litvanija 2011: Francuska [panija, prijenos 19.00 Dnevnik Sport Vrijeme 19.30 Eurobasket 2011, specijalna emisija 19.50 Ko{arka, EP Litvanija 2011: Litvanija Njema~ka, prijenos 21.45 BHT vijesti 22.00 BHT sport 22.30 Deset godina kasnije 11. 09., strani dokumentarni program 23.00 Majstori brzine: Banjaluka 2011, reporta`a 23.30 Ju`ni Bruklin, igrana serija, 19/22 00.15 London Live, muzi~ki program 00.45 Pregled programa za ponedjeljak

Grand hitovi
ZABAVNA EMISIJA

11.15

12.00 Info top, info-program 12.15 Biometerolo{ka prognoza 12.20 Gold express, muzi~ki program 14.00 Info top, info-program

Paralele

VANJSKO-POL. MAGAZIN 22.40

Barimba
CRTANA SERIJA

08.15

Glam Blam

ZABAVNI PROGRAM 18.00

Dnevnik TV1
INFO-PROGRAM

Dobar kom{ija
ZABAVNA EMISIJA

19.30

14.10

15.40 Slomljena krila, igrana serija, 29. epizoda (r) 16.25 Slomljena krila, igrana serija, 30. epizoda (r) 17.10 Gospodar neba i svijet sutra{njice, ameri~ki igrani film 18.50 Dnevnik, najava 19.05 Piplinzi 19.30 Dnevnik 2 20.10 Ljetna premijera: Drugi ~ovjek, ameri~ki igrani film 21.49 Dnevnik, najava 21.50 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija, 22. epizoda 22.40 Paralele, vanjskopoliti~ki magazin 23.40 Dnevnik 3 00.00 Ezel, igrana serija

15.25 Prsten Nibelunga, mini serija 17.00 Vijesti 17.05 Vremenska prognoza 17.10 Paja i Jare, film 18.50 Magazin Lige {ampiona 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Dovi|enja u ^ikagu, film 21.35 Dokumentarni program 22.40 Sportski pregled 23.15 Dnevnik 3 23.45 Sveci i vojnici, film 01.15 Paja i Jare, film 02.30 Dovi|enja u ^ikagu, film 03.50 Dnevnik 2 04.15 Magazin Lige {ampiona 04.40 Drinom nizvodno, dokumentarni program 05.10 Snop 05.50 Muzi~ki intermeco

19.30 Stanje na putevima 19.31 Biometeorolo{ka prognoza 19.33 Sport 19.38 Nema vi{e zeko rek,o, istra`iva~kodokumentarni program 20.00 Doktorologija, dokumentarnohumoristi~ka serija, 3. i 4. ep. 21.00 Sport centar 21.00 Jaded, igrani film 23.00 Grad An|ela, igrani film Reprizni program Hayat TV-a 01.00 Glam Blam, zabavni program 02.00 Vijesti u 7, informativna emisija 03.00 Jaded, igrani film 05.00 Doktorologija, dokumentarnohumoristi~ka serija, 3. i 4. ep. 06.00 Muzi~ki program

17.00 Vijesti plus 17.20 Corleone, 10/12 (r) 18.15 Biznis vijesti 18.15 Doba ljubavi, 18/24 (r) 19.00 Najava Dnevnika 19.01 Hello Kitty, crtani film 19.30 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija 21.00 Doba ljubavi, serija 19/24 21.50 [panska Primera liga: Espanyol Athletic, prenos 23.50 Dva smo svijeta razli~ita, 10/14 00.40 Pono}ne vijesti plus 00.55 Ubistvo generala 2, film 02.30 No}ni program

14.10 Dobar kom{ija, zabavna emisija, u`ivo 15.55 Info top, info-program 16.00 Biometerolo{ka prognoza 16.05 Sve za ljubav, zabavna emisija 17.30 Zumba Zumba, reality show 18.00 [e}erna vodica, film 20.00 3 X DA, zabavna emisija 21.00 Vrijeme za ubijanje, film 23.00 Obru~ straha, film 01.00 Generacija 1984, film (r)

RTS
13.00 13.14 13.15 13.25 13.30 14.10 14.45 15.00 15.10 16.00 16.03 17.05 18.00 18.27 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 22.00 22.30 23.00 Dnevnik For{pan Sport plus Vrijeme Balkanskom ulicom, zabavni program Vrijeme je za bebe Gastronomad, 65/100 Vijesti Sat Vijesti Porodi~no blago, 2/64 (r) Moja lijepa Srbija, reporta`a Mocart, muzi~ki program 5/6 Sasvim prirodno, reporta`a Slagalica, kviz (r) Vrijeme Dnevnik Porodi~no blago, 3/64 Rudi, tv film (r) Bez vize, dok. program Balkanskom ulicom Srpske sportske legende: Dragan Kapi~i}, sportski program (r) Vikend Evronet Dnevnik

RTCG
10.05 10.40 11.00 11.05 12.00 12.05 12.30 13.00 13.05 15.00 15.20 15.30 15.45 16.45 17.00 17.00 18.00 18.30 19.00 19.20 19.30 20.00 21.30 22.30 23.00 23.30 23 40 00.10 Art magazin (r) Muzika Vijesti Program za djecu Vijesti Fudbal Prva liga, reporta`a Sportska subota Vijesti Jutarnji program Etno Kalendar Dnevnik 1 Agrosaznanaje (r) Spotovi Tragovi pro{losti, dok. program Argument, tv magazin Muzika Pri~e iz kraja, dok. film Program za djecu Kalendar Dnevnik 2 Nedjeljom uve~e, Povratak korijenima, dok. film Dr, emisja iz medicine Dnevnik 3 Fle{ sport Crno-bijeli svijet Nedjeljom uve~e (r)

FOX LIFE
07.05 Momci s Medisona, serija 08.05 Pepper Dennis, serija 08.55 Da, draga, serija 09.40 Houp i Fejt, serija 10.30 Kao slu~ajno, serija 11.20 Dr Haus, serija 12.05 Do posla i nazad, serija 12.30 Pepper Dennis, serija 13.20 O~ajne doma}ice, serija 14.10 Melisa i D`oi, serija 14.55 Da, draga, serija 15.40 Houp i Fejt, serija 16.30 Kao slu~ajno, serija 17.15 Dr Haus, serija 18.00 Pepper Dennis, serija 18.50 Ludnica u Klivlendu, serija 19.15 Ludnica u Klivlendu, serija 19.35 O~ajne doma}ice, serija 21.10 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 21.35 Uvijek je sun~ano u Filadelfiji?, serija 22.00 Ni na karti, serija 22.50 Seks i grad, serija 23.18 Seks i grad, serija 00.55 Dr Haus, serija 01.40 Kao slu~ajno, serija 02.25 Svita, serija

UNIVERSAL
08.30 Dijagnoza: Ubistvo, serija 10.30 Bra}a i sestre, serija 13.30 Sastanak sa ubistvom, film 15.20 Skriveni zlo~ini, film 17.10 Titanik, film 19.00 Voker, teksa{ki rend`er, serija 20.00 Havaji, serija 21.00 Plave krvi, serija

TV1000
04.00 06.00 08.00 10.00 12.00 14.00 Tihi pad Uhvati Kartera Pajkan i po To je moj `ivot Milagro No} D`imija Rerdona 16.00 Nestao 18.00 Na ~aju sa Musolinijem

EUROSPORT
03.00 Tenis, US Open Live, finale (`) 08.30 Reli, Ma|arska 09.00 GP3, Monza, Italija 09.30 GP3, Monza, Italija, live 10.00 Snuker, Shanghai, Kina Live, finale 11.45 Autotrke, Monza, Italija, live 12.30 Autotrke, Silverstone, UK, live 14.00 Snuker, Shanghai, Kina Live, finale 16.00 Biciklizam, Tour of Spain, live 17.45 Autotrke, Silverstone, UK, live 18.30 Reli, Ma|arska 19.00 Motorsports weekend magazin 19.15 Snuker, Shanghai, Kina, finale 21.00 Tenis, US Open, finale (`) 22.30 Tenis, US Open Live, finale (m)

Voker, teksa{ki rend`er SERIJA 19.00
22.00 Dobra `ena, serija 23.00 [ampioni Formule 1, film 01.20 Prevarena, film 03.10 @ivi jedanput, umri dvaput, film 05.00 Dijagnoza: Ubistvo, serija 06.20 Ubistva u Midsomeru, serija

Poslednji Mohikanac
FILM

20.00

23.30 00.00

20.00 Premijera: Poslednji Mohikanac 22.00 Tihi pad 00.00 Zrele koke 02.00 Neverne doma}ice 6. deo

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

OSLOBO\ENJE
HRT1

TV PROGRAM
NOVA
08.10 Ah, taj `ivot, crtana serija 08.35 Timmy Time 08.50 Bakugan II - New Vestroia, crtana serija 09.15 Beyblade metal fusion 09.40 Winx, crtana serija 10.05 Automotiv 10.35 Magazin Lige prvaka 11.05 Bra~ne vode, serija (r) 12.05 Najgori tjedan, serija 12.35 Svi mrze Chrisa, serija 13.05 Televizijska posla, serija 13.35 Medvjed Winnie, film 15.20 Moja ma}eha je izvanzemaljac, film (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Moja ma}eha je izvanzemaljac, film (r) nastavak 17.30 Posljednji kri`ari, film (r) 19.10 INA Plave vijesti 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Troja, film 22.50 Red carpet 00.05 Smrtonosna zona, film (r) 01.50 More }e re}i 2, film 03.20 Red carpet (r)

63

HRT2
07.00 Panorame turisti~kih sredi{ta Hrvatske 07.43 No} ljubavi Waldbühne 2010. (r) 08.43 Zlatna kinoteka Ciklus filmova Billyja Wildera: Stalag 17, ameri~ki film 10.40 Biblija 10.50 Portret crkve i mjesta: Ogulin 11.00 Ogulin: Misa, prijenos 12.04 Filmska matineja: Pas sa `eljezni~ke postaje, britanski film (r) 13.33 Klape u Areni ‘08 14.30 Annapolis, ameri~ki film (r) 16.12 Nacionalni park Mljet, dokumentarni film (r) 16.45 Magazin nogometne Lige prvaka 17.12 Pastel 17.15 Hokej, EBEL liga:

OBN
06.30 Casper, crtani film 06.50 Cosmic Quantum Rei, crtani film 07.10 Atomska Betty, crtani film 07.30 Metajets, crtani film 07.50 Banny Maloney, crtani film 08.10 Iron Man, crtani film 08.30 Theodore Rex, dje~iji film 10.50 Princ iz Bel Aira, humoristi~na serija 11.30 Grill Boss, kulinarski show 12.00 Lonci i poklopci, kulinarski show 12.50 Telering, talk show 13.50 Vox specijal, talk show 14.50 Ljubav-vjera-nada, serija 15.50 Exkluziv, zabavni program 16.30 Red Carpet, showbiz magazin 17.30 Dejana: DNK analiza-utvr|ivanje o~instva!, talk show 18.50 OBN Info 19.05 OBN Sport 19.15 Putujmo zajedno, turisti~ki magazin 20.00 Ljubav-vjera-nada, serija 21.00 Kobna `ena, film 22.55 Pepper Denis, humoristi~na serija 00.35 Gospodar, film

TVSA
07.30 Pansion Fali~nih, igrana serija, 4/12 (r) 08.00 Pansion Fali~nih, igrana serija, 5/12 (r) 08.30 Program za djecu 09.30 U~ite Engleski sa Ozmom, program za djecu, 4/13 11.00 Pronicanje u {ifru boje, dok. program, 2/3 12.00 Tribunal (r) 12.30 Za svaku bolest trava raste (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Hiro{ima, igrana serija, 2/2 (r) 14.50 Bisage Vehida Guni}a 16.05 Yusuf, igrana serija, 41/45 (r) 16.45 Pronicanje u {ifru boje, dok. program, 3/3 (r) 17.35 TVSA ribolov, revijalni program 18.15 Sarajevu s ljubavlju, dok. serijal 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Program za djecu 19.15 Da se ne zaboravi, dok. program 21.00 Vijesti TVSA 21.05 Sarajevo art, emisija iz kulture 22.30 Yusuf, igrana serija, 42/45 23.20 Sara i duga zima, igrani film 00.55 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu (r) 01.25 Dnevnik TVSA (r) 01.55 Odjava programa

TV TK
07.05 Iz dana u dan... 07.10 Vijesti 07.15 Moj dom, porodi~ni magazin 07.35 Za svaku bolest trava raste 11.25 Autoshop magazin 12.00 Vijesti 12.15 Agro kanal 13.00 Sport Klub, magazin 13.30 Auto shop magazin 14.00 Ciklus: Filmovi za sva vremena 16.00 Vijesti u 16 19.00 Dnevnik 20.05 Predaj se srce, serija 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, serija 22.00 Filmsko ve~e 23.30 Vijesti 01.00 Dnevnik (r)

05.45 Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin (r) 06.15 Alpe Dunav Jadran (r) 06.45 TV kalendar 06.57 Mala TV (r) 07.55 Prijatelji 1 (r) 08.57 Comfek, crtani film (r) 09.22 Patak Frka, crtana serija (r) 09.47 Vijesti iz kulture (r) 09.55 Vijesti 10.00 Vrijeme danas 10.01 HAK - Promet info 10.05 Poirot 12, serija (r) 11.35 manjinski MOZAIK: 90 godina Saveza ^eha Hrvatske 11.50 Pastel 12.00 Dnevnik 12.11 Sport 12.13 Vrijeme 12.15 TV kalendar (r) 12.27 @ivjeti zdravije 12.29 Poljoprivredni savjetnik 12.36 Plodovi zemlje 13.31 Rijeka: More 14.05 Apokalipsa - Drugi svjetski rat: Pakao, dokumentarna serija (r) 15.03 Predstavljamo vam... 15.05 Mir i dobro 15.35 Branitelji domovine, informativnoedukativni spot 15.37 Predstavljamo vam... 15.40 Vijesti 15.45 Vrijeme sutra 15.46 HAK - Promet info 15.49 Nora Roberts 1: Montana Sky, mini-serija 17.22 Tajni `ivot primata: Gorile, dokumentarna serija 18.13 Lijepom na{om: Rab (r) 19.17 LOTO 6/45 19.30 Dnevnik 19.56 Sport 20.01 Vrijeme 20.12 Velo misto, Serija (r) 21.17 11. rujna - 10 godina poslije, specijalna emisija 22.35 Vijesti 22.50 Vijesti iz kulture 23.00 Foyleov rat 7, mini-serija (r) 00.35 Dan obuke, ameri~ki film (r) 02.32 Seoski turizam na rubu mo~vare Lonjsko polje, dokumentarna serija (r) 03.02 Prizma, multinacionalni magazin (r) 03.47 Lijepom na{om: Rab (r) 04.50 Plodovi zemlje (r)

MRE@A
07.05 Ostrvo kornja~a, crtani film 07.35 Ma~ak Mika, crtani film 08.05 Tito, 24/24 (r) 09.05 Predaj se srce, (repriza 5. i 6. ep.) , 13.50 F1 GP Santander d Italia 2011-VN Italije 18.15 Doba ljubavi, 18/24 (r) 20.05 Predaj se srce, serija 21.00 Doba ljubavi, serija 21.50 [panska Primera liga: Espanyol-Athletic Club, prenos 23.50 Dva smo svijeta razli~ita, 10/14 00.55 Ubistvo generala 2, film

Magazin nogometne Lige prvaka
FUDBAL 16.45

Svi mrze Chrisa
SERIJA 12.35

20.00 22.15

23.50 03.04

04.02 04.33 05.49

Medve{~ak - HC Orli Znojmo, prijenos Bitka za Britaniju, ameri~ki film Filmski boutique Ciklus filmova Charlesa Bronsona: Od podneva do tri, ameri~ki film (r) No}ni glazbeni program: Glazbeni spotovi No}ni glazbeni program: Parni valjak, snimka koncerta (r) No}ni glazbeni program: Gara`a An Face (r) No}ni glazbeni program: Gibonni, snimka koncerta (r) No}ni glazbeni program: Hrvoje Hegedu{i} 45 godina umjetni~kog rada, snimka koncerta (r)

TV MOSTAR
08.05 Tito, 24/24 (r) 09.05 Predaj se srce, (repriza 5-6 ep.) 12.00 Vijesti plus 13.50 Formula 1 GP Santander , d Italia 2011 - VN Italije 17.00 Vijesti plus 18.15 Doba ljubavi, 18/24 (r) 19.00 Najava dnevnika tv1 19.30 Dnevnik tv1 20.05 Predaj se srce, 7. ep. 21.00 Dva smo svijeta razli~ita, 10/14 21.50 Doba ljubavi, 19/24 22.50 Ubistvo generala 2, film 00.50 Muzi~ka kutija, film

TV KAKANJ
08.00 Sevdah i vrijeme 08.30 Tajna pe}ine An|elos 09.00 Bra}a koale 09.10 Vjerski program 09.20 Program TV Sahar 10.00 Bonaventura 11.00 Biografije 12.00 Barbi sirenija 14.00 Legende bh sporta 15.00 Montana, serija 16.00 Biografije 17.00 Flash vijesti 17.05 Mjesec, film 19.30 Dnevnik 20.05 Info IC 20.35 Ritam srebrenice 21.00 Optu`ujem, film 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Stan 12, film

RTV USK
08.00 Predaj se srce, serija 10.00 Vijesti 10.10 Bonaventura 11.05 Zdravko ^oli}, zabavni program 12.00 Vijesti 12.05 Kraji{ka zemlja 12.35 Stari zaati: Zlatar 14.00 Vikend ru~ak 14.30 Vijesti 14.40 Hronika kraji{kih gradova 15.25 Vrata tajne, serija 16.00 Za svaku bolest trava raste 16.30 Nedjeljom zajedno, revijalni program 18.30 Bajke iz cijelog svijeta 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Predaj se srce, serija 20.50 Time out, program za mlade 21.45 Vijesti 21.50 Igrani film

TV SLON
13.02 Op~injeni, talijanska serija (Repriza 85, 86) 14.50 Ko zna, zna, zabavno, obrazovni program 15.25 Da sam ja neko, dok. program 16.00 [e}ernica, revijalni program (r) 18.00 Vremenska prognoza 18.15 Zoo hoby, emisija o `ivotinjama 19.00 Pitajte, tra`imo odgovore, info-program (r) 19.30 SMS centrala 20.00 KVIZ Extra 20.30 Heroji ulice, dok. program 21.10 Djevojke iz butika, 10/12 22.00 TOP 7 23.00 Slon extra Info 23.20 Pregled programa za ponedjeljak

TV ZENICA
09.05 Pozdravna melodija 09.08 Dje~iji program 11.15 Bonaventura (r) 12.00 Ljeto u gradu (r) 12.45 Za svaku bolest trava raste 13.00 Razglednica (r) 14.00 Put za Ejvonli, serija15.00 Klinika, serija (r) 16.00 Klinika, serija (r) 2 epizode 18.00 Autoshop 19.00 Dokumentarni program: Biografije (r) 20.00 Dok. program 21.10 Igrani film 22.30 Tu`na sje}anja 22.45 [ou na moj na~in

RTV VOGO[]A
09.00 Pri~e za djecu 09.30 I.R.I.B. 10.00 Religija u slu`bi `ivota 10.45 Svjetlo istine, vjerski program 11.30 Priroda i ljudi 12.00 Ritam regije Srebrenica (r) 12.30 Cazinska hronika 13.00 Sportski program (r) 15.00 TV Zehra 16.00 Pazarski velikani, dok. program (r) 17.00 Cazinska hronika 17.30 Priroda i ljudi zemlje 17.50 Crtani film 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 Zavidovi}ka hronika 20.00 Igrani film 22.00 Sportski program 23.30 I.R.I.B.

RTV BN
06.00 BN koktel 07.30 Zvuci zavi~aja 08.30 Sa Kraji{nicima po Krajini 09.00 Pletenica 10.30 Selo 11.00 JV komerc: Cvr~ak na sat 12.00 Zvuci zavi~aja 13.00 BN music 14.00 Bez maske 14.30 Preljubnici 15.10 Nedeljno popodne 19.30 Monitor 20.10 Preljubnici 20.40 Laf u srcu, film 22.20 Pri~a Wendella Bakera, film 23.45 Spava}u kad umrem, film

ATV
07.30 Nin`a kornja~e, crtani film 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 [egrt Hlapi}, crtani film 10.30 Spori}, dje~iji program 11.00 Graditelj Bob, crtani film 11.30 Mali lovci na blago, film 13.00 Ekspedicija Nova Gvineja, dok program 14.00 Gospodin dadilja SU, film 16.00 @ikina dinastija 2 18+, film 18.00 Blef, zabavni program 18.50 Arena sport 19.00 ATV vijesti 20.00 48 sati svadba, zabavni program 21.00 Jaded, film 23.00 Grad an|ela, film

EUROSPORT 2
03.30 Snuker, Shanghai, Kina, polufinale 05.30 Fudbal na pijesku, SK Italija, polufinale 07.30 Snuker, Shanghai, Kina, polufinale 09.00 Tenis, US Open, finale (`) 11.00 Ameri~ki fudbal, NCAA 13.00 Surf 13.15 Ekstremni sportovi 14.15 Superbike, Silverstone, UK, live 15.00 Auto trke, Silverstone, UK, live 15.30 Fudbal, Bundesliga: FC Koln - Nuremberg, live 17.30 Fudbal, Bundesliga Live: Wolfsburg - Schalke 04 19.30 Fudbal, Bundesliga, pregled kola 20.30 Biciklizam 22.30 Ekstremni sportovi 00.30 Fudbal na pijesku, SK Italija, finale 01.30 Superbike, Silverstone, UK

SPORT KLUB
07.00 Ruska liga: CSKA - Dinamo 10.00 Vijesti 10.30 Premier League: Wolves Tottenham 12.15 Premier League: Arsenal Swansea 14.30 Premier League: Norwich - WBA, direktno 17.00 Premier League: Fulham - Blackburn, direktno 19.00 Holandska liga: Venlo - PSV 20.45 Swiss league: Lausanne Young Boys 22.30 Belgijska liga: Mechelen Club Brugge 00.15 Championship: Coventry - Derby 02.00 Premier League: Norwich - WBA 04.00 Ukrainian league: Shakhtar - Volyn

DISCOVERY
06.00 06.25 06.50 07.15 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 12.45 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 22.50 23.45 Peta brzina Kako to rade? Kako to radi? Pametnjakovi} Razotkrivanje mitova U djeli}u sekunde, 2. ep. Vrhunsko graditeljstvo Potraga za prirodnim gasom Prljavi poslovi sa Piterom [majhelom Opasan lov Razotkrivanje mitova Ameri~ki ~operi Automobili Obra~un sa Tajsonom Vodi~ iz bezizlaznih situacija, 2. ep. ^udovi{ta iz rijeke Sam u divljini Pre`ivljavanje udvoje Obnova Njujorka, 2. ep. Svet fudbalskih huligana Otmica i spa{avanje

N. GEOGRAPHIC
06.00 Provincija Helmand 07.00 Vladavina terora 08.00 11. septembar i ameri~ki san 10.00 Sekunde do katastrofe 11.00 Tajne Gvantanama 13.00 Talibanski ustanak 14.00 Al Kaidina zasjeda 15.00 Komandovanje 11. septembra 16.00 Uspon Osame 17.00 Odbrojavanje do terora 18.00 Unutar 11.septembra: Nulti ~as 20.00 Rat se nastavlja 21.00 D`ord` W. Bu{: Intervju o 11. septembru 22.00 Sekunde do katastrofe 23.00 Unutar 11. septembra 00.00 D`ord` W. Bu{: Intervju

VIASAT HISTORY
07.00 Lovci na naciste 08.00 Duhovna muzika 09.00 Izgubljeni drevni gradovi 10.00 D`ingis Kan 11.00 Mi Evropljani 12.00 Ostvo minotaura 13.00 Farma iz edvardijanskog doba 14.00 Nova lica u Holivudu 15.00 Lovci na naciste 16.00 Duhovna muzika 17.00 Gra|evinska ~udesa 18.00 Mvalimu - naslije|e D`ulijusa Kambara`ea Nijere 19.00 Robovlasni~ka industrija 20.00 Impresionisti 21.00 1. septembar: Kule bliznakinje 23.00 Lovci na naciste 00.00 Duhovna muzika 01.00 Gra|evinska ~udesa: D`inovski Buda 02.00 Mvalimu - naslije|e D`ulijusa Kambara`ea Nijere

ANIMAL PLANET
06.00 06.25 07.15 07.40 08.10 09.05 10.00 10.55 11.50 13.40 14.35 15.30 16.25 17.20 18.15 19.10 20.05 21.00 21.55 22.50 23.45 Ulica lemura Lovac na krokodile Upoznajte divljinu Neobi~ne `ivotinje @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija Zaljubljenici u ma~ke Sve o psima Lovac na krokodile Ljubitelj ajkula, 2. ep. Velika petorka Paklene ma~ke @ivotinjski svijet Krisa Hamfrija, 2. ep. Priroda Britanije sa Rejom Mirsom Ta prelijepa Afrika Ratovi insekata Sve o psima Invazija ajkula Napad ajkule dosje 3 Borba za kitove @ivotinjski vodi~ za pre`ivljavanje Divlje i bez cenzure

Premijer liga BiH

Remi ^elika i @eljezni~ara u Zenici

OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
48. strana

nedjelja, 11. septembar 2011. godine

Nakon pogibije 36 hokeja{a kluba iz Jaroslavlja

Lokomotiva propu{ta sezonu
Moramo da obnovimo tim, u to nema sumnje. Ali, za to su nam potrebni ljudi i vrijeme, rekao je prvi ~ovjek kluba iz Jaroslavlja Jurij Jakoljev
Hokeja{ki klub Lokomotiva iz Jaroslavlja objavio je da }e propustiti cijelu sezonu zbog tragedije u kojoj je skoro cijeli tim izgubio `ivot. U avionskoj nesre}i, koja se desila u Jaroslavlju u srijedu, kada je tim krenuo u Minsk na prvi me~ sezone u kontinentalnoj KHL ligi, pogi nu lo je 36 igra~a i zva ni~nika kluba, kao i sedam ~lanova posade. Ne sre}u je od igra~a pre`ivio samo Aleksander Galimov, kojem su opekotine zahvatile 90 posto tijela, uz jednog ~lana posade. Stanje obojice je i dalje kriti~no. Na komemoraciji u dvorani gdje Lokomotiva igra utakmice, prvi ~ovjek kluba iz Jaroslavlja Jurij Jakoljev objavio je da }e tim propustiti cijelu sezonu i da je to jasan stav kluba. “Mo ra mo da obno vi mo tim, u to nema sumnje. Ali, za to su nam potrebni ljudi i vrijeme“ rekao je Jakovljev. , U ~et vrtak, pred sje dnik KHL lige Aleksander Medvedev rekao je da su ostali ~lanovi lige odlu~ili da ponude

Komemoracija za poginule hokeja{e obavljena je i u Minsku i u Jaroslavlju

Cijela Rusija oplakuje stradale igra~e

IGRA^I IZ 10 ZEMALJA U timu Lokomotiv nalazili su se igra~i iz deset zemalja, a predvodio ih je kanadski trener Bred Mekrimon i {vedski golman i osvaja~ olimpijskog zlata [tefan Liv

po trojicu igra~a da bi pomogli Lokomotivi da izgradi tim za predstoje}u sezonu. Utakmice prvog kola kontinentalne lige odgo|ene su za ponedjeljak, a pored komemoracije u Jaroslavlju, ona je odr`ana i u Minsku, gde su igra~i i navija~i Dinama odali po~ast poginulim ~lanovima Lokomotive u vrijeme kada je utakmica ta dva kluba trebalo da bude odigrana. U timu Lokomotive nalazi-

li su se igra~i iz deset zemalja, a predvodio ih je kanadski trener Bred Mekrimon i {vedski golman i osvaja~ olimpijskog zlata [tefan Liv. Lokomotiva iz Jaroslavlja osnovana je 1949. godine i va`i za jedan od najboljih ruskih timova, koji je bio vice{ampion KHL lige 2008. i 2009. Prije 14 godina osvojio je titulu u ruskoj Superligi, a potom je osvojio dvije uzastopne titule 2002. i 2003.

POSLJEDNJE VIJESTI
DVOJE POVRIJE\ENIH U ZOVIKU - Dvije osobe povrije|ene su u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila ju~er poslijepodne u Zoviku, op}ina Had`i}i. Prema informacijama iz MUP-a KS-a, H. N. (1978), voza~ hundaija (A03-E-568), zadobio je te{ke povrede u sudaru sa opelom astrom (061E-350), za ~ijim se volanom nalazio S. M. (1981), a koji je lak{e povrije|en. Uvi|aj na mjestu nesre}e izvr{ili su pripadnici policije, a uzroci udesa trebali bi biti poznati nakon vje{ta~enja. ORA[AC: KLANJANA D@ENAZA ZA 34 @RTVE - U Ora{cu kod Biha}a ju~e je klanjana zajedni~ka d`enaza za 34 svirepo ubijene `rtve, Bo{njake ekshumirane iz masovne grobnice Bezdana na Hrgaru. Ukopanih 27 `rtava je sa podru~ja Ora{ca i Kulen-Vakufa, a sedam iz Cazina i Velike Kladu{e. @rtve su identificirane DNK metodom u centru [ejkova~a u Sanskom Mostu. D`enazu je predvodio muftija biha}ki Hasan ef. Maki}. POMO] ZEMLJAMA ARAPSKOG PROLJE]A Devet me|unarodnih institucija na sastanku Grupe osam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G8) u francuskom gradu Marseju ju~e je postiglo dogovor da osiguraju finansijsku pomo} Egiptu, Tunisu, Maroku i Jordanu od 38 milijardi dolara u periodu izme|u 2011. i 2013. godine, izjavio je francuski ministar finansija Fransoa Baroan.

Gattuso vrlo brzo
PU[TEN IZ BOLNICE
U petak je startala nova nogometna sezona u italijanskoj Seriji A, a otvorili su je prvak Milan i rimski Lazio. Utakmica na San Siru je zavr{ila bez pobjednika, uz rezultat 2:2. Lazio je nakon uvodnih 20 minuta vodio s 2:0, no jo{ do poluvremena je Milan izjedna~io na 2:2, nakon ~ega se rezultat vi{e nije mijenjao. Ina~e, u 20. minuti je doma}i trener Massimiliano Allegri bio prinu|en napraviti zamjenu. Van Bommel je u{ao u igru umjesto Gennara Gattusa, koji se povrijedio nakon slu~aj nog du ela sa sui gra~em Nestom. U tom duelu je Gattuso povrijedio oko i ~inilo se u prvi mah da je te`e povrije|en. Odmah je odvezen u bolnicu, ali se tamo ipak nije du`e zadr`ao. Ustanovljena je lak{a povreda, te Gattusu slijedi oporavak od desetak dana. Za dvije sedmice bi trebao opet biti na terenu, u Milanovom dresu.

Mancini oduzeo Tevezu kapitensku traku
Carlosu Tevezu oduzeta je kapitenska traka. Ovu vijest Argen tin cu je sa op}io Ro ber to Mancini, a kapiten }e kao i u prethodna tri kola ostati Vincent Kompany. “Kapiten je Kompany. To je jednostavno. Carlos je `elio napustiti klub u ljeto zbog porodi~nih razloga. Po{tujem njegovo mi{ljenje, ali Carlos je jo{ ovdje, jer nismo prona{li rje{enje za njega. On je to prihvatio. Carlos je pametan ~ovjek“, kazao je strateg Manchester Citya.

LOTO
2
JOKER 1 JOKER 2

73. KOLO

15 18 30 32 40
8 6 0 2 2 0 2 9 5 8 0 2