Vodič Za Poslijediplomski Studij U Inozemstvu

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu c
Date: 2010/11/26 17:57:40 Revision: 1.96
Domagoj Babi c babic [at] cs.ubc.ca www.domagoj.info
Zvonimir Rakamari c zrakamar [at] cs.ubc.ca www.zvonimir.info
26. studenog 2010.
Uvjeti koritenja s
Nositelji svih autorskih prava ovog vodia njegovi su autori Domagoj Babi i Zvonimir Rakamari. c c c Eksplicitno je doputeno kopiranje i distribuiranje ovog vodia sve dok su ispunjeni sljedei uvjeti: s c c 1. Vodi se moe distribuirati iskljuivo u cijelosti. Strogo je zabranjeno citiranje, kopiranje i c z c distribucija dijelova teksta. 2. Zabranjene su bilo kakve promjene u tekstu bez pismenog odobrenja obojice autora. Prevodenje vodia na drugi jezik ili pismo smatra se promjenom. Najnovija verzija uvijek se moe c z nai na internetskim stranicama autora. c 3. Ako distribuirate vodi, ne smijete traiti nikakvu naknadu. Dobili ste ga besplatno, bec z splatno ga morate i dati. Nije dozvoljeno ak ni naplaivati trokove ispisa, izrade ili uvezic c s vanja vodia. Ako ga ve elite distribuirati, ili ga distribuirajte u digitalnom obliku ili c c z besplatno isprintajte i podijelite kopije. 4. Autori nee i ne mogu snositi apsolutno nikakvu odgovornost za informacije u ovom vodiu. c c Sve informacije su osobna miljenja i iskustva autora, prema tome neemo i ne moemo s c z garantirati njihovu tonost. Vodi itate na vlastitu odgovornost. Takoder sami u potpunosti c cc snosite odgovornost za sve akcije poduzete na temelju ovog vodia i eventualne posljedice. c Autori ne ele snositi nikakvu odgovornost ak ni za informacije za koje su upozoreni da su z c krive, subjektivne, netone ili djelomino tone. c c c Ako se ne slaete s uvjetima koritenja, savjetujemo vam da prestanete itati ovaj vodi. U z s c c sluaju da ste morali platiti svoju kopiju, hitno se javite autorima s detaljnim podacima od koga c i pod kojim ste uvjetima doli do svoje kopije, kako bi autori mogli poduzeti odgovarajue pravne s c korake.
A Ovaj je vodi napisan u sustavu za obradu teksta L TEX koritenjem editora VIM i sustava za c s odravanje verzija CVS. z
Sadraj z
1 Uvod 2 Akademski stupnjevi 3 Zato poslijediplomski? s 4 Izbor podruja c 5 Kako izabrati sveuilite i zavod? c s 5.1 Mehanizmi primanja studenata . . . . . . . . 5.2 Postupak odabira studenata . . . . . . . . . . 5.3 Odredivanje kvalitete zavoda . . . . . . . . . 5.4 Lista vrhunskih zavoda za raunarne znanosti c 5.5 Engleski kao slubeni jezik? . . . . . . . . . . z 6 Kako izabrati mentora? 6.1 Klasikacija . . . . . . . . 6.2 Identikacija potencijalnih 6.3 Evaluacija profesora . . . 6.4 Uspostavljanje kontakta . 6.5 Oekivanja . . . . . . . . c 6.6 Finalne napomene . . . . . . . . . mentora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 6 8 10 12 13 13 14 15 16 17 17 18 19 20 23 24 25 25 26 27 28 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30 30 31 32 33 33 34 34 35
7 Financiranje poslijediplomskog studija 7.1 Tokovi novca u znanstvenoj zajednici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7.2 A tko e sve to platiti? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 7.3 Saetak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . z 8 Prijave za stipendije 9 Postupak prijave na natjeaj c 9.1 Polaganje ispita GRE i TOEFL 9.2 Motivacijski esej . . . . . . . . 9.3 Preporuke . . . . . . . . . . . . 9.4 Zivotopis . . . . . . . . . . . . 9.5 Prijepisi ocjena . . . . . . . . . 9.6 Objavljeni radovi . . . . . . . . 9.7 Priznanja s natjecanja . . . . . 9.8 Slanje prijave . . . . . . . . . .
Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c 9.9 Intervju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9.10 Tipina kronologija jedne prijave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . c 10 Primljen sam! 10.1 Smjetaj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . s 10.2 Vize . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10.3 Povoljne avio-karte . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11 Zaposlenje nakon poslijediplomskog 11.1 Zaposlenje u industriji . . . . . . . . 11.2 Akademija . . . . . . . . . . . . . . . 11.3 Dravni laboratoriji . . . . . . . . . z 11.4 Startups . . . . . . . . . . . . . . . . 11.5 Banke i investicijske kue . . . . . . c 12 Razmjena studenata 13 Zakljuak c Popis linkova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3 35 36 39 39 40 41 43 43 45 46 47 47 48 49 50
Poglavlje 1
Uvod
Na poetku ovoga kratkog uvoda eljeli bismo naglasiti da su prezentirane informacije naa osobna c z s iskustva i spoznaje, pa su prema tome poneto subjektivne. s Cilj ovoga vodia je pomoi studentima tehnikih znanosti (posebno elektrotehnike i raunarstva) c c c c koji se ele upisati na poslijediplomski studij u inozemstvu. Autori se nadaju da e informacije z c biti korisne pri upisu magisterija ili doktorata i studentima iz drugih podruja. Nadamo se da c e vam ovaj tekst pomoi pri stjecanju obrazovanja kakvo elite dobiti na vrhunskim svjetskim c c z sveuilitima. c s Autori bi voljeli da su imali ovaj vodi godinu-dvije prije nego su se i sami odluili na poslic c jediplomski u inozemstvu. U irem kontekstu, cilj ovoga vodia je unaprijediti razmjenu ideja, ljudi s c i znanja u tehnikim znanostima. c Zdrav znanstveni sustav mora biti u stanju generirati vrhunske znanstvenike, zapoljavati ih s (kako u akademiji tako i u industriji), te pomoi tim znanstvenicima (nancijski i administrativno) c u kvalitetnom istraivanju (koje se ocjenjuje na temelju publikacija) te donoenju novih ideja i z s rjeenja industriji. Naalost, kod nas taj sustav ne funkcionira. s z Prvo, nakon zavretka doktorata, znanstvenicima je skoro jedini izbor ostati u akademiji jer s nema niti veih istraivakih laboratorija niti visoko-tehnoloke industrije koja bi zahtijevala razinu c z c s znanja doktora znanosti. Drugo, ulaganje u znanost na razini drave i industrije je nedovoljno (to z s ne udi s obzirom da nema dovoljno znanstvenih rezultata koji bi privukli tu industriju). Tree, c c ocjenjivanje kvalitete publikacija u raunarnim znanostima i elektrotehnici je, prema miljenju auc s tora, neodgovarajue i nedovoljno kompetitivno sudei po kvantiteti i kvaliteti radova koji dolaze c c s tehnikih fakulteta u Hrvatskoj i konferencijama na kojima se oni pojavljuju (ast izuzecima). c c Poticanje razmjene ljudi najjednostavniji je nain za promjenu tog statusa quo. c Poto oekujemo da e neupueni smatrati da ovaj vodi potie odljev mozgova, odmah bismo s c c c c c htjeli dati i nae videnje toga ktivnog problema. Za razliku od Hrvatske, gdje je odljev mozs gova potpuno krivo kvaliciran kao jedan od glavnih problema, Indija je desetljeima nesebino c c slala svoje najbolje ljude u inozemstvo na obrazovanje. Naravno, neki su se vratili, dok su neki ostajali. Stjecajem okolnosti, oni koji su ostali u inozemstvu imali su ogroman utjecaj na razvoj indijske znanosti i tehnologije uvidjevi talent koji Indija nudi, akademija je poela nesebino s c c otvarati vrata indijskim studentima (danas je neusporedivo lake upisati Stanford ako dolazite sa s sveuilita u Kharagpuru nego sa Sveuilita u Zagrebu), dok je industrija krenula u otvaranje kako c s c s istraivakih laboratorija tako i proizvodnih pogona u Indiji. Osnovni mehanizam koji je pokrenuo z c tehnoloku revoluciju u Indiji vrlo je generalan, jednostavan i primjenjiv bez obzira na veliinu s c drave i trita a to je poticanje izmjene ljudi, ideja i znanja. z zs 4
Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c
Kina je slijedila isti put. Kroz godine, i u Indiji i u Kini nastali su samoodrivi i vrlo kvalitetni z znanstveni eko-sustavi. Autori su primijetili da se u zadnjih par godina sve vie ljudi nakon s doktorata na vrhunskim sveuilitima i dodatnog usavravanja u istraivakim laboratorijima vraa c s s z c c nazad u Indiju i Kinu. Osim toga sve manje studenata uope i odlazi na poslijediplomski u c inozemstvo jer mogu dobiti vrhunsku znanstvenu obuku i u domovini. Sve manje prijavljenih studenata iz Indije i Kine stvara vakuum na tritu poslijediplomskih studenata, a autorima zs ovoga vodia profesori sve ee postavljaju pitanja poput Moete li koga preporuiti za doktorat u c c sc z c podruju X? Uvidjevi situaciju, vrhunska su sveuilita postala sve otvorenija prema studentima c s c s iz istono-europskih zemalja trend koji bi te zemlje svakako trebale iskoristiti. c
Poglavlje 2
Akademski stupnjevi
Obino se pod pojmom poslijediplomskog studija podrazumijevaju doktorat i magisterij: c Doktorat (Ph.D.) je najvii akademski stupanj. Svrha doktorata je pripremiti studente da s postanu znanstvenici sposobni sami pronai zanimljive probleme, rjeavati ih na nov i inovac s tivan nain, te da steeno znanje primjenjuju i ire kroz predavanja i prezentacije. Doktorat c c s obino traje 37 godina, ovisno o podruju, teini problema koji student rjeava, sposobc c z s nostima studenta, mentoru i zahtjevima sveuilita. Ako na prvoj godini izaberete dobrog c s mentora, odredite temu istraivanja i napravite plan rada, ne biste trebali imati problema z doktorirati kroz 3 do 5 godina. Student koji eli postati doktor znanosti treba ispuniti niz z uvjeta. Najvaniji uvjeti su publiciranje znanstvenih radova na prestinim konferencijama i z z doktorska teza koja donosi nove spoznaje i doprinosi znanosti. Na loim sveuilitima prolaze s c s svakakve teze, pa tako i one bez znanstvenoga doprinosa. Magisterij (M.Sc.) je nii akademski stupanj od doktorata. Svrha magisterija je proiriti znanje z s kandidata i pripremiti studenta za sljedei akademski stupanj (doktorat). Magisterij obino c c traje 14 godine, najee dvije. Student koji eli postati magistar treba ispuniti niz uvjeta c sc z koji ovise o propisima dotinoga sveuilita. Uvjeti obino ukljuuju polaganje odredenog c c s c c broja predmeta i pisanje magistarske teze. Za razliku od doktorske, magistarska teza ne treba nuno iznositi nove spoznaje. Ipak, teza koja ne donosi nove spoznaje (i time ne doprinosi z znanosti) smatra se manje kvalitetnom. Studenti koji planiraju upisati doktorat, svakako bi trebali nastojati da i njihova magistarska teza predstavlja znaajan znanstveni doprinos. c Cesto se i postdoc podrazumijeva pod poslijediplomskim obrazovanjem. Striktno govorei, postc doc nije akademski stupanj, nego je to period od 15 godina nakon doktorata koji slui za dodatno z obrazovanje i usavravanje. Za razliku od studenata starijih grana znanosti (biologija, kemija, s c zika), studenti mladih grana znanosti (raunarne znanosti i elektrotehnika) rjede idu na postdoc. Postdoc je obino manje plaen od redovitog posla u istraivakom laboratoriju (obino samo c c z c c 2050% pune plae), ali zato nudi veu intelektualnu slobodu. Najee se postdoc preporuuje c c c sc c studentima koji su doktorirali na loijim sveuilitima i/ili nisu uspjeli izgraditi svoju reputaciju da s c s bi dobili eljeni posao. Pri takvim uvjetima, postdoc moe posluiti kao odlina odskona daska za z z z c c sljedei stupanj u karijeri. U tehnikim se znanostima preporuuje trajanje postdoca najvie dvije c c c s godine. Ako ste bili na postdocu due od dvije godine, prvi dojam drugih bit e da niste nigdje z c uspjeli nai posao, pa vam je jedini izbor bio ostati na postdocu. Miljenje autora je da biste se na c s postdoc trebali odluiti ako i samo ako tono znate to elite njime postii u karijeri. c c s z c Ovisno o osobnim sklonostima, studenti se odluuju na razliite kombinacije poslijediplomskih c c akademskih stupnjeva: 6
Samo M.Sc.: To je dobra opcija za studente koji nemaju aspiracija postati ni znanstvenici ni akademici. Vii stupanj obrazovanja olakava napredovanje u karijeri, no samo ako je u s s podruju za koje je industrija zainteresirana. c Samo Ph.D.: Opcija za studente koji su sasvim sigurni da ele postati znanstvenici i/ili akaz demici. Sveuilita u inozemstvu obino dozvoljavaju samo najboljim studentima da direktno c s c upiu doktorat bez magisterija, i to samo ako su prilino sigurni da e dotian student biti s c c c u stanju raditi istraivanje na razini doktorata. Ovo je poneto riskantna opcija: na nekim z s sveuilitima student koji odustane usred doktorata, ne dobiva nikakav akademski stupanj, c s dok neka sveuilita daju magistarski stupanj studentima koji ne uspiju na doktoratu (recc s imo, Stanford je takav primjer). Mana ove opcije je manje vremena za kolovanje i stjecanje s veza u akademskim i istraivakim krugovima. Studenti koji imaju samo doktorat (bez magz c isterija) esto moraju dodatno odraditi postdoc nekoliko godina da bi mogli dobiti pozicije c na prestinim sveuilitima i/ili istraivakim laboratorijima. Studenti koji uspiju izgraditi z c s z c ugled i mreu kontakata samo za vrijeme doktorata kroz svoj rad i publikacije, imaju dobre z anse izbjei postdoc i time utedjeti par godina. Tih par godina moe puno znaiti u karijeri. s c s z c M.Sc., pa Ph.D.: Ovo je put kojim su ili autori ovog vodia. Bitna prednost ove opcije jest s c ta da studenti obino tijekom magisterija shvate to ele u karijeri. Cak i ako odustanu od c s z doktorata, barem dobiju magisterij. Druga bitna prednost je dodatno iskustvo koje se stekne prolazei kroz oba akademska stupnja. Nedostak ove opcije je due trajanje obrazovanja bez c z neke konkretne koristi od magisterija ako je doktorat s dobrog sveuilita, magisterij ne c s pridodaje puno kvaliteti ivotopisa (CV-a). z
Poglavlje 3
Zato poslijediplomski? s
Ovo je lozofsko pitanje na koje je teko dati openit odgovor. Razmotrimo nekoliko aspekata: s c Znatielja. Najbolja motivacija. Ako vam je oduvijek ilo inovativno rjeavanje problema (pogoz s s tovo onih logike prirode), znanost bi mogla biti pravi put za vas. Ako niste sigurni, c probajte itati znanstveno-popularne asopise kao na primjer IEEE Computer1 , Scientic c c cc c American2 , Nature3 , IEEE Spectrum4 ili New Scientist5 . Ve ete shvatiti privlae li vas nove i nepoznate stvari. Novac. Ako vam je novac glavna motivacija, radije izaberite karijeru menadera ili bankara nego z znanstvenika. No to ne znai da znanstvenici ive loe. Ako vas zanimaju prosjene plae, c z s c c pogledajte neke od internetskih stranica: AAUP Salary Survey, CAUT Almanac of Post-Secondary Education6 , The Chronicle Survey7 . EETimes skoro svake godine objavljuje izvjetaj o plaama poslova vezanih uz tehnologiju. s c Naravno, to su samo prosjene sume, to znai da vaa plaa moe biti i znatno manja i c s c s c z znatno via. To ovisi o puno faktora, ali ponajvie o vama samima. s s Bitno je imati u vidu i da su mnoge kompanije krenule iz akademske sredine kao npr. Cisco, Google, Yahoo i SUN. Krenuvi od skromnog BackRub projekta na Stanfordu, Larry Page s iao je od vrata do vrata traei ljude koji bi mu pomogli u osnivanju kompanije Google. s z c Utjecaj. Znanstvenici imaju priliku promijeniti stvari. Slava. Prilika za ljude bez pjevakog i glumakog talenta da postanu slavni. c c Fleksibilnost u obavljanju posla. Vii obrazovni status donosi i vie kreativne slobode u obavls s janju posla. Ako ste stvarno uspjean znanstvenik, sami odredujete svoje radno vrijeme i s podruje rada. Takoder sami birate s kim ete raditi. Prema iskustvu autora, dok god pubc c licirate vrhunske radove, nikoga ne zanima jeste li ih pisali na plai ili ste proveli mjesece za z radnim stolom. Akademska karijera. Doktorat se smatra nunim preduvjetom za akademsku karijeru, iako auz tori znaju za par izuzetaka. Lijepa strana akademske karijere je nia razina stresa nego u z industriji, uz obino viu razinu intelektualne slobode. c s Putovanja. Znanstvenici uglavnom puno putuju i imaju priliku upoznati mnogo ljudi i razliitih c kultura.
Dinaminost. Posao znanstvenika dinamian je i zanimljiv. Znanstvenici rijetko kad dugo rade na c c jednom jedinom problemu. Ako se bojite da e vam ivot biti dosadna koloteina, razmislite c z c o karijeri znanstvenika. Ne samo da je bitno znati prosuditi to je dobra motivacija za poslijediplomski, ve je bitno s c znati i to je loa motivacija. Ako vam je cilj raditi kao inenjer na razvoju proizvoda, doktorat je s s z gubitak vremena. To moete i s titulom inenjera ili magistra. Jedina iznimka je ako je vaa titula z z s s tako loeg sveuilita da ne moete dobiti posao u kompaniji u kojoj elite raditi, pa ete se tada s c s z z c moda morati odluiti za poslijediplomski na boljem sveuilitu, samo zato da biste dobili eljeni z c c s z posao. Bitno je naglasiti da je poslijediplomski jedno veliko ulaganje u karijeru. Iako je poslijediplomski na dobrim fakultetima plaen posao, plae su obino i nekoliko puta manje od plaa koje c c c c dobiva mladi inenjer u industriji. Poslijediplomski zahtjeva puno rada i odricanja, a sam po sebi z nuno ne garantira bolje zaposlenje. Vjerojatnost boljeg zaposlenja moete si drastino poveati z z c c ako za vrijeme doktorata ispunite sve sljedee uvjete: (1) objavite svoje znanstvene doprinose c na vie vrhunskih konferencija, (2) doktorirate na vrhunskom sveuilitu, (3) razvijete razumijes c s vanje naina na koji svijet znanosti funkcionira i (4) razvijete osobnu mreu kontakata u svom c z znanstvenom podruju. Ovaj vodi daje upute za upis poslijediplomskog i pokuava buduim stuc c s c dentima objasniti kako funkcionira svijet znanosti. Nadamo se da e si budui magistri i doktori c c znanosti itanjem ovog vodi poveati vjerojatnost upisa vrhunskog sveuilita i uspjeha u karijeri. c c c c s
Poglavlje 4
Izbor podruja c
Iako izgleda da je izbor podruja vrlo sloen, u stvarnosti postoji samo pet bitnih faktora. U c z idealnom sluaju zadovoljeno je svih pet faktora: c 1. Osobni interes. 2. Osobne intelektualne mogunosti i sklonosti. c 3. Drutvene potrebe Istraivai koji se bave podrujima koja nisu od posebne vanosti za s z c c z drutvo u cjelini redovito imaju problema s nanciranjem projekata i s marketingom svojih s ideja. Uvijek je najbolja opcija imati puno znanja o podruju koje je svima bitno. c c 4. Uvjeti rada Vano je realno procijeniti imate li uvjete za bavljenje odredenim podrujem z ili ne. Npr. u Hrvatskoj je trenutano izuzetno teko (ako ne i nemogue) raditi kvalitetno c s c istraivanje na podruju litograje u dubokom ultra-ljubiastom podruju. Takvo istraivanje z c c c z zahtijeva nerealna inicijalna ulaganja i usku suradnju s industrijom izrade ipova. S druge c strane, da biste radili na QBF-solverima (Quantied Boolean Formula), treba vam samo raunalo, besplatan compiler koji moete skinuti s interneta i beskonana upornost. c z c 5. Uvjeti zapoljavanja i napredovanja Vano je da se uvjerite da ete moi dobiti posao kakav s z c c elite nakon to zavrite poslijediplomski. Prilagodite izbor podruja zahtjevima trita rada z s s c zs (bez obzira je li to trite akademska zajednica, istraivaki laboratorij ili industrija). U zs z c znanstvenoj zajednici se moda takoder mijenja: neka podruja postaju popularnija, a c neka manje popularna kroz vrijeme. Popularnost podruja esto ovisi o ekomsko-politikoj c c c situaciji, dostupnosti nancijskih sredstava za istraivanje i percepciji vanosti raznoraznih z z tehnikih problema. Najidealnija situacija je izabrati podruje koje e biti najpopularnije c c c taman kad zavrite doktorat. Veliki faktor u izboru naalost igra i srea, jer je teko preds z c s vidjeti to e biti popularno za 37 godina. s c Ako vam to jo uvijek nije puno pomoglo u izboru specijalizacije, preporuili bismo vam da s c ponete prikupljati to vie informacija: itajte znanstveno-popularne asopise (nekoliko smo c s s c c nabrojali ranije u Poglavlju 3), knjige i lanke iz podruja koja vam se ine potencijalno zanc c c imljivima, razgovarajte sa znanstvenicima na konferencijama i u ljetnim kolama, pratite trendove s i traite informacije na internetu. z Evo i nekoliko knjiga1 koje bi vam mogle pomoi da shvatite kako funkcionira svijet znanosti i c tehnologije (neke od tih knjiga autori su proitali, a neke im je preporuio njihov Ph.D. mentor, c c
1 Ako neka od spomenutih knjiga nikako ne odgovara potrebama ovog vodia ili moete preporuiti neke druge c z c naslove koje bi bilo prikladno navesti u gornjoj listi, javite nam, pa emo napraviti potrebne izmjene u sljedeem c c izdanju ovog vodia. Naravno, autori bi rado uli i druge prijedloge za poboljanje sadraja. c c s z
10
Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c tako da ne moemo garantirati da e vam ba sve biti korisne): z c s
11
1. Tomorrows Professor: Preparing for Careers in Science and Engineering, Richard M. Reis, Wiley-IEEE Press 1997, ISBN: 0780311361 2. Engineering Tomorrow: Todays Technology Experts Envision the Next Century, Janie Fouke, Wiley-IEEE Press 1999, ISBN: 0780353625 3. The University: An Owners Manual, Henry Rosovsky, W. W. Norton & Company 1991, ISBN: 0393307832 4. How to Complete and Survive a Doctoral Dissertation, David Sternberg, St. Martins Grin 1981, ISBN: 0312396066 Prva knjiga na listi, Tomorrows Professor, daje vrlo detaljan uvid u svijet znanosti i prikladna je kako za studente koji tek namjeravaju upisati doktorat tako i za studente koji su ga ve upisali c te za postdocove i mlade profesore. Drugi odlian pristup za izbor podruja je otii na internetske stranice zavoda2 s vrhunskih c c c sveuilita koji se bave vama zanimljivim podrujima i pogledati to se tamo trenutano radi. c s c s c Proitajte opise projekata, pokoji lanak, pogledajte tko to nancira, gdje zavravaju studenti koji c c s doktoriraju u dotinoj grupi, zapamtite imena profesora i studenata (vjerojatno ete ih prije ili c c kasnije sresti na nekoj konferenciji) i pogledajte koji su projekti tek u zaetku, a koji polako umiru. c Uvijek je bolje doi na poetak obeavajueg projekta nego kad je projekt ve na samrti. c c c c c
2 Obino se vani koristi rije zavod (eng. department) za fakultet, pa emo i mi u ovom vodiu koristiti istu c c c c terminologiju.
Poglavlje 5
Kako izabrati sveuilite i zavod? c s

Rangiranost sveuilita je apsolutno najbitniji faktor pri izboru mjesta za poslijediplomski. Ne c s radi se tu ni o kakvom elitizmu, ve jednostavno morate znati da e nakon to doktorirate, vrlo c c s mali broj ljudi shvaati to ste to napravili za doktorat, tonije, to e shvaati samo znanstvenici c s c c c koji se bave istim podrujem. Tu nastaje problem, jer ako potencijalni poslodavac ve ima par c c znanstvenika koji u potpunosti shvaaju to ste napravili na doktoratu, vjerojatno ne trebaju jo c s s jednoga. Ako imaju malo ljudi ili nemaju ljudi koji shvaaju to ste napravili, tada e vas evaluirati c s c na temelju vae prezentacije vlastitog rada1 , na temelju pisama preporuke (pogotovo po tome tko ih s je napisao) i na temelju toga na kojem ste sveuilitu doktorirali. Prema tome, ako doktorirate na c s loem sveuilitu, puno e vam tee biti doi do pozicije u vrhunskim istraivakim laboratorijima s c s c z c z c i akademskim ustanovama. Vrhunska vam sveilita daju i dodatnu vidljivost u svijetu znanosti c s koja e vam olakati publiciranje znanstvenih radova i dobivanje intervjua za posao. c s Ne moemo dovoljno naglasiti koliko je rang sveuilita bitan faktor za uspjeh u karijeri. Posliz c s jediplomski je izuzetno velika investicija, pa zato onda ii na loe sveuilite, ako kasnije neete s c s c s c moi dogurati ni do intervjua za posao? c Top listu sveuilita moete nai na Academic Ranking of World Universities8 . Ta je lista c s z c napravljena na temelju generalnih faktora i ne mora nuno odgovarati rangiranju zavoda u vaem z s podruju interesa. Ali svakako bismo preporuili da dva puta (ako ne i tri puta) promislite prije c c prijave na neku od institucija koje nisu ni medu prvih 100 na listi. U sluaju da se URL promijeni, c uvijek moete nai novu stranicu traei top 500 universities na nekom internet pretraivau. z c z c z c Usput ne zaboravite pogledati kako je rangirano sveuilite s kojeg dolazite da se psihiki pripremite c s c na veliinu skoka u karijeri koji morate napraviti. c Ovo poglavlje prvo objanjava mehanizme primanja studenata na poslijediplomski (Sekcija s 5.1) i postupak odabira (Sekcija 5.2). Nakon toga slijede naputci za odredivanje kvalitete samih zavoda (Sekcija 5.3) i zatim nepotpuna lista vrhunskih zavoda za raunarne znanosti (Sekcija c 5.4). Zanimljivo je da veina vrhunskih zavoda odrava nastavu na engleskom jeziku, pa zadnja c z sekcija ovog poglavlja (Sekcija 5.5) analizira prednosti engleskog kao slubenog jezika na zavodima z i sveuilitima koji su usredotoeni na prirodne i tehnike znanosti. c s c c
1 Generalno, autori vam preporuuju da na svim konferencijama ili intervjuima za posao imate pripremljene c saetke svog rada u obliku (1) par reenica, (2) jedno ili dvominutnog objanjena, (3) petominutnog objanjena z c s s i (4) dueg, 1530 minutnog izlaganja. Izbjegavajte izbor teme doktorata koja se ne moe saeti u par reenica z z z c koje mogu razumjeti znanstvenici iz vae grane znanosti (npr. raunarstvo) koji nisu nuno upoznati sa specinim s c z c problemom na kojem ste doktorirali.
12
13
5.1
Mehanizmi primanja studenata
Postoje dva osnovna mehanizma primanja studenata na poslijediplomski. Prvi je da vas inicijalno zapoljava zavod (eng. department ), a drugi da vas zapoljava profesor. Svaki ima svoje prednosti. s s c Ako vas zapoljava zavod, to znai da imate odredeno vrijeme (obino godinu dana) da nadete s c mentora. To vrijeme moete iskoristiti za upoznavanje s profesorima na zavodu, da detaljnije z saznate ime se tko bavi, upoznate se s okolinom i odluite tono na emu biste htjeli raditi c c c c istraivanje. Nedostatak ove varijante je neto tee dobivanje mjesta za poslijediplomski jer se z s z veliki broj ljudi natjee za iste pozicije. Nije neobino da se prijavi 3050 ljudi iz cijelog svijeta za c c jednu poziciju. Osim toga postoji mala mogunost da u tih godinu dana ne uspijete nai mentora, c c te da vas onda zatrae da napustite program. z Ako vas prima profesor, razumljivo, imate manje slobode jer odmah poinjete raditi s profec sorom koji vas zapoljava. Prednost ove varijante je u tome da je obino puno lake dobiti poziciju s c s (pod uvjetom da ste negdje na nekoj konferenciji ili u ljetnoj koli upoznali i impresionirali dotinog s c profesora ili uspjeli ostvariti dobar kontakt putem emaila / telefona). Nedostatak je taj da jednom kada ponete raditi s mentorom, nije vie tako jednostavno promijeniti ga u sluaju loe suradnje. c s c s
5.2
Postupak odabira studenata
Postupak primanja kandidata na poslijediplomski obino izgleda ovako: studenti na poslijediplomc skom i administrativno osoblje pregledaju prijave, te prema kvaliteti prijava (preporuke, prijepisi ocjena, osobna izjava i ivotopis) izabiru odredeni skup kandidata. Ovisno o prijavi, dokumentacija z se dostavlja profesorima koji bi mogli biti zainteresirani ili profesori sami zatrae vau dokuz s mentaciju. U svojoj osobnoj izjavi trebate napisati u kojoj grupi i/ili s kojim profesorom biste htjeli raditi, jer e onda komisija koja evaluira prijavu sasvim sigurno dostaviti vau dokumentaciju c s dotinoj grupi i/ili profesoru. Nakon toga sastaje se vijee koje se uglavnom sastoji od profesora i c c tu se odluuje tko e biti primljen, a tko ne. Tonije, sastavlja se rang lista kandidata. Jasno, ako c c c se netko zauzme za vas obino ste primljeni. Primljeni se kandidati obavijeste o rezultatima i c c sc c c dobiju odredeno vrijeme (najee 23 tjedna) da odlue hoe li prihvatiti ponudu. Ako kandidat odbije ponudu, kontaktira se sljedei koji je najbolje pozicioniran na listi. c Biranje zavoda jedna je od najbitnijih odluka kod upisivanja poslijediplomskog. Idealni zavod je na top sveuilitu, garantira nanciranje svim primljenim studentima i ima jaku grupu istraivaa c s z c koji se bave podrujem na kojem biste vi htjeli doktorirati. Kasnije e biti objanjeno kako proc c s cijeniti je li neki istraiva (ili grupa) jak u svom podruju. Idealna situacija je da vas prima z c c zavod, a da vi imate ve uspostavljene kontakte s nekoliko profesora s tog zavoda s kojima biste c htjeli raditi te da imate kvalitetnu prijavu. Pametna strategija je prijaviti se na 57 zavoda koji su ispod vae klase, na 710 zavoda koji s su u vaoj klasi, te na 57 zavoda koji su iznad vae klase. Moda vam se posrei, a moda ste i s s z c z bolji nego to ste mislili. Ovaj vodi, naroito poglavlje o prijavama, pomoi e vam da uvidite to s c c c c s se smatra vanim u akademskim krugovima, da sastavite to bolju aplikaciju te da sami moete z s z prosuditi koliko je kvalitetna vaa prijava. s Broj prijava (1724) shvatite okvirno. Autori znaju za sluaj kad se jedan student prijavio na 50 c sveuilita za doktorat u raunarnim znanostima, i bio primljen samo na jedno Stanford. Prijave c s c oduzimaju dosta vremena. Ako imate stvarno jaku prijavu, pretjerivanje e vam vjerojatno vie c s tetiti nego koristiti. Bolje je iskoristiti vrijeme za prilagodavanje prijave sveuilitima na koja bi s c s s najrade ili na poslijediplomski, nego gubiti puno vremena na slanje iste neprilagodene prijave na veliki broj sveuilita. Osim toga morate uzeti u obzir i da se prijave na poslijediplomski obino c s c plaaju. Ako se prijavite na 50 sveuilita, to moe ispasti poprilina svota novca. Isto tako, osobe c c s z c koje vam piu pisma preporuke morat e poslati pisma na sva sveuilita gdje se prijavljujete. s c c s
14
Neka sveuilita imaju i po nekoliko zavoda koji se bave bliskim podrujima. Cest je sluaj c s c c da postoje odvojeni zavodi za raunarne znanosti i elektrotehniku. Ako je vae podruje inc s c teresa negdje izmedu ili ako na oba zavoda rade profesori s kojima biste htjeli raditi, razmotrite slanje odvojenih prijava na svaki zavod. Naravno, prvo trebate provjeriti pravila natjeaja. Neka c sveuilita zahtijevaju jednu prijavu na vie zavoda koji se bave srodnim podrujima. Obino vam c s s c c prijave na odvojene zavode poveavaju anse uz malo dodatnoga rada (pod uvjetom da su formulari c s isti).
5.3
Odredivanje kvalitete zavoda
Pri izboru zavoda daleko je najbitnija vaa evaluacija kvalitete zavoda i ljudi koji tamo rade. Neki s su zavodi generalno loi, ali imaju jednog do dva vrhunska istraivaa koji su se tamo zatekli s z c stjecajem okolnosti. U pravilu izbjegavajte takve zavode jer vrhunskog istraivaa velikim dijelom z c stvara okolina u kojoj se razvija. z c s U istraivakom radu est je sluaj da naidete na problem koji je moda ve rijeen u nekom z c c c usko povezanom podruju. Tada puno znai ako se jedan od najeminentnijih znanstvenika u c c dotinom podruju nalazi vrata do vas. Osim toga dobit ete i bolju perspektivu i irinu znanja c c c s c kroz komunikaciju s drugim znanstvenicima na zavodu te pohadajui njihove predmete. Jo jedan bitan aspekt su veze i preporuke. Pretpostavimo da ste na doktoratu pohadali s predmet koji je predavao neki jako poznati znanstvenik. Ako se iskaete na predmetu, kasnije ga z moete traiti preporuku za prijave na razliite nagradne natjeaje ili za posao. Takva preporuka z z c c znai beskonano vie od preporuke nekog nepoznatog znanstvenika, pa makar on bio i va mentor. c c s s Dodatne metode procjene kvalitete zavoda: Konkurentnost. Osnovno pravilo je da to zavod ima vie stranih studenata na poslijediploms s skom, to je bolji zavod. Vie stranih studenata znai da se ljudi iz cijelog svijeta natjeu za s c c pozicije. To implicira veu konkurentnost zavoda i bolju kvalitetu studenata. Profesori se c natjeu za najbolje studente (kao i studenti za najbolje profesore). Najbolji profesori (obino) c c dobivaju i najbolje studente. Prema tome, ako vas prime na zavod s puno stranih studenata, vae anse da ete biti okrueni vrhunskim studentima i profesorima drastino su vee. s s c z c c Financiranje. Kvalitetni zavodi garantiraju nancijska sredstva za sve svoje studente na poslijediplomskom za vrijeme trajanja programa (najee 34 godine za doktorat). Obavezno c sc z saznajte je li nanciranje (eng. funding) zagarantirano i to se dogada ako ostanete due s u programu nego to su vam garantirana sredstva. Najee e dodatno vrijeme platiti va s c sc c s mentor novcem koji dobije za istraivanje. Ipak pitajte, nemojte nita pretpostavljati. Fiz s nanciranje bi trebalo ukljuivati kolarinu, trokove objavljivanja vaih radova (putovanja na c s s s konferencije) te plau dovoljnu za studentski ivot. c z Projekti. Zavodi koji uspijevaju dobiti vie novca za istraivanje od industrije i vladinih organis z zacija esto uspijevaju privui i bolje znanstvenike i bolje studente. Osim toga puno je lake c c s otii na konferenciju ako vam to mentor plati novcem iz projekta. Prouite kakvi se projekti c c rade na zavodu, tko to nancira i tko u tome ima interesa. Atmosfera na zavodu. Prilino je teko procijeniti kakva je atmosfera na zavodu ako tamo nec s mate nikoga poznatog. Najbolji zavodi imaju vrlo pozitivnu atmosferu u kojoj profesori medusobno pomau i potiu jedan drugoga te altruistino gledaju na interes cijelog zavoda z c c i sveuilita. Na loim zavodima ima dosta spletkarenja, podmetanja i politikih sukoba. U c s s c takvoj je atmosferi vrlo teko znanstveno napredovati. s
15
Jedan od sasvim sigurnih znakova da ni osnovne komponente znanstvene kulture i etike ne funkcioniraju je protekcionizam. Ako znate da je neki profesor na zavodu sam zaposlio svoga sina, ker ili nekog drugog lana obitelji, to je sasvim siguran znak da je taj zavod c c nefunkcionalan u tom grozomornom sukobu interesa, netko uvijek izvisi. Takve zavode treba izbjegavati i za dodiplomski i za poslijediplomski studij. No u inozemstvu je relativno est sluaj da zavod zaposli brani par ako su oboje profesori. To se ne smatra sukobom c c c interesa.
5.4
Lista vrhunskih zavoda za raunarne znanosti c
Spomenut emo samo neke od odlinih zavoda za raunarne znanosti. Lista je sortirana po abecedi. c c c Nabrajanje svih odlinih zavoda vjerojatno bi zauzelo nekoliko stranica pa je logino da je lista c c nepotpuna. California Institute of Technology http://www.caltech.edu/ Carnegie Mellon University (CMU) http://www.cs.cmu.edu/ Cornell University http://www.cs.cornell.edu/ Ecole Polytechnique Fdrale De Lausanne (EPFL) http://ic.ep.ch/ e e Massachusetts Institute of Technology (MIT) http://www.eecs.mit.edu/ New York University (NYU) http://cs.nyu.edu/ Princeton University http://www.cs.princeton.edu/ Rice University http://compsci.rice.edu/ Stanford University http://cs.stanford.edu/ Swiss Federal Institute of Technology, Z rich (ETH) http://www.ethz.ch/ u Technion http://www.technion.ac.il/en University of British Columbia (UBC) http://www.cs.ubc.ca/ University of California Berkeley (UCB) http://www.eecs.berkeley.edu/ University of Cambridge http://www.cl.cam.ac.uk/ University of Illinois, Urbana-Champaign http://cs.engr.uiuc.edu/ University of Michigan http://www.eecs.umich.edu/ Universitt des Saarlandes http://frweb.cs.uni-sb.de/ a University of Texas, Austin http://www.cs.utexas.edu/ University of Toronto http://www.cs.toronto.edu/ University of Wisconsin, Madison http://www.cs.wisc.edu/ Washington University http://www.cs.washington.edu/
16
Obratite pozornost na to da sveuilita pojedinih saveznih drava imaju brojne kampuse koji c s z c su medusobno skoro potpuno neovisni. Razlike u kvaliteti su drastine. Recimo dok je University of Texas u Austinu prvorazredno sveuilite, pogotovo za raunarne znanosti, University of Texas c s c u Arlingtonu je treerazredno. c Trenutano u raunarnim znanostima ima najvie jakih zavoda u Sjedinjenim Amerikim c c s c Dravama, no cilj je ovog vodia dati osnovne smjernice za upis poslijediplomskog irom svjeta, z c s neovisno o dravi. Najvaniji naputci u ovom vodiu neovisni su o dravi i sveuilitu: svi profesori z z c z c s imaju podjednake ciljeve i na slian nain evaluiraju studente. Takoder, znanstveni doprinos teze c c podjednako se evaluira na svim dobrim sveuilitima u svijetu. c s Detalji nanciranja razlikuju se od zavoda do zavoda (ne samo od sveuilita do sveuilita), ali c s c s opis nanciranja u ovom vodiu obuhvaa veinu mehanizama nanciranja s kojima e se prosjeni c c c c c student na poslijediplomskom susresti. Konkretni naputci o rokovima za prijavu proizlaze iz osobnih iskustava autora i zbog toga su vie vezani uz sjevernoameriki obrazovni sustav. Ti su naputci manje bitni, i bilo koji student s c koji je u stanju upisati poslijediplomski na vrhunskom sveuilitu treba biti u stanju sam pronai c s c potrebne detalje o upisu na eljeno sveuilite na internetu. z c s
5.5
Engleski kao slubeni jezik? z
I u dravama gdje engleski nije slubeni jezik, veina vrhunskih fakulteta u elektrotehnici i raunaz z c c rstvu potpuno je prela na engleski jezik, pa su tako predavanja, ispiti i literatura na engleskom. s Osnovni razlozi prijelaza na engleski su: Veina literature je na engleskom. c S obzirom da je tehnika literatura ve dostupna na engleskom, ekonomski je neisplativo c c prevoditi tu literaturu ili pisati kompletno nove knjige za malu populaciju studenata. Slubeni jezik svih bitnijih konferencija je engleski, to znai da su i znanstveni radovi na z s c engleskom. Engleski kao slubeni jezik fakulteta (ili sveuilita) olakava zapoljavanje vrhunskih stranih z c s s s znanstvenika i profesora na stalne i privremene pozicije, to poveava i kvalitetu i kompetis c tivnost, a takoder i unapreduje razmjenu ideja i znanja. Engleski kao slubeni jezik poveava i kompetitivnost upisa kako na dodiplomski tako i na z c poslijediplomski. Kompetitivnost upisa na poslijediplomski je kljuna komponenta bez koje c nema vrhunske znanosti. Veina vrhunskih fakulteta uzima tek jednog studenta na poslic jediplomski od svakih 2040 prijavljenih iz cijelog svijeta. U maloj zemlji je izuzetno teko s (ako ne i nemogue) ostvariti istu razinu kompetitivnosti i kvalitete bez otvaranja i agresivnog c reklamiranja poslijediplomskog studija irom svijeta. s Osim dobrih uvjeta rada i nanciranja, strani profesori biraju sveuilite ovisno o tome c s mogu li dobiti najbolje studente iz cijelog svijeta ili ne. Ukoliko sveuilite nije otvoreno za c s vrhunske strane studente ili ih ne uspijeva privui na poslijediplomski, veina se profesora c c nee ni pokuati prijaviti za poziciju, ak i ako su svi ostali uvjeti idealni. c s c
Poglavlje 6
Kako izabrati mentora?

Izbor mentora (eng. advisor, supervisor ) vjerojatno je jedna od najvanijih odluka pri upisivanju z poslijediplomskog. Nemogue je sagledati sve aspekte, no mi emo pokuati obraditi one najbitnije. c c s Kad u ovom poglavlju kaemo mentor1 , mislimo openito na osobu koja e vas voditi kroz va z c c s poslijediplomski studij, poduavati vas i uiniti od vas vrhunskog znanstvenika. c c Ovo poglavlje pretpostavlja da tono znate ime se elite baviti te da ve imate neko predzc c z c nanje (barem osnove) o tom podruju. Na primjer, ako moete sa sigurnou rei da se elite c z sc c z baviti formalnom verikacijom drivera, ili senzorima za prepoznavanje mirisa, ili teorijom malih modela, ili prepoznavanjem uzoraka na medicinskim slikama, ili visokofrekvencijskim antenama, ili interplanetarnim mrenim protokolima i ako znate zato to elite, onda e vam ovo poglavlje z s z c pomoi u izboru osobe s kojom ete raditi poslijediplomski. c c Prva sekcija ovog poglavlja objanjava osnovne tipove profesora i analizira prednosti i mane s rada s odredenim tipom. Sekcija 6.2 obraduje problem identikacije potencijalnih mentora identikacija profesora s kojima biste htjeli raditi dug je i sloen proces. Jednom kad ste pronali skup z s profesora za koje mislite da bi bili dobri mentori, nuno je pojedinano evaluirati svakog profesora. z c Sekcija 6.3 daje osnove evaluacije znanstvenika (time i profesora; profesor koji nije znanstvenik ne moe biti dobar mentor). Sekcija 6.4 pomoi e vam pri uspostavljanju prvog kontakta s profez c c sorima koji su preivjeli selekciju. U kontaktu s profesorima, nuno je da razumijete to profesori z z s oekuju od studenata, pa zato sekcija 6.5 objanjava kako profesori gledaju na studente. Zadnja c s sekcija ovog poglavlja daje listu zakljuaka o izboru mentora koje su autori stekli na svom putu c kroz akademske stupnjeve.
6.1
Klasikacija
Postoje tri osnovne vrste profesora: docenti (eng. assistant professor ), izvanredni (eng. associate professor ) i redovni (eng. tenured professor ). Sveuilita obino primaju nove, mlade profesore na c s c privremeni rok (najee 37 godina). U tom roku profesori trebaju zadovoljiti niz uvjeta koji se c sc poneto razlikuju od zavoda do zavoda. Osnovni uvjeti su obino: s c broj i kvaliteta publikacija; zadovoljavajua razina kvalitete predavanja ocijenjena na temelju povratnih informacija od c studenata;
1 Iako je mentor imenica mukog roda, mislimo podjednako na mentore i mentorice. s profesor, mislimo podjednako i na profesorice.
z Takoder, kad kaemo
17
18
dokazana sposobnost vodenja studenata na poslijediplomskom (koliko je studenata doktoriralo i je li koji moda odustao od doktorata); z dokazana sposobnost pronalaenja investitora u vlastito istraivanje i z z ukljuenost u ivot zavoda (administracija i zadovoljavajua razina suradnje s ostalim zac z c poslenicima). Nakon isteka privremenog perioda sastaje se vijee koje odluuje jesu li svi uvjeti zadovoljeni. c c Ako jesu, profesor napreduje na poziciju redovnog profesora. Ako nisu, profesor dobiva otkaz i mora potraiti mjesto ili u industriji ili na nekom nie rangiranom sveuilitu. Postotak dobivanja z z c s redovite pozicije ovisi od zavoda do zavoda. Na vrhunskim sveuilitima uobiajeno je 2060%. c s c Neki zavodi (npr. University of California Berkeley i Carnegie Mellon University) daju veini mladih c profesora stalnu poziciju, ali je zato evaluacija pri inicijalnom zapoljavanju izuzetno rigorozna. Ti s zavodi radije ne zaposle nikoga nego da zaposle osobu za koju nisu sigurni da e ostvariti vrhunsku c znanstvenu karijeru. Redovni profesori obino trebaju zadovoljiti samo minimalne zahtjeve za kvalitetom predavanja c da bi ostali stalno na toj poziciji i prema tome esto se poneto opuste. Oekivana dinamika c s c c vaeg poslijediplomskog u odredenoj e mjeri ovisiti o tome koji tip profesora odaberete za mentora. s Mladi profesori obino zahtijevaju vie od studenata, ali i ulau znatno vie energije u zajedniki c s z s c rad jer moraju generirati vrhunske publikacije da bi napredovali do pozicije stalnog profesora. Docenti su najee jo neiskusni u radu sa studentima, zato je bitno da prosudite kakva bi bila c sc s vaa suradnja i je li dotini profesor dobar menader i organizator. Neorganiziranost vaeg mentora s c z s platit ete duim i stresnijim poslijediplomskim. c z Na vrhunskim se sveuilitima neuspjeh studenta (da zavri doktorat) smatra i neuspjehom c s s profesora, te moe mladim profesorima smanjiti anse za dobivanje stalne pozicije. Zato su docenti z s i izvanredni profesori neto izbirljiviji u izboru studenata. S druge strane, ako mladi profesor uspije s provui barem jednog studenta kroz doktorat u roku u kojem se mora izboriti za stalnu poziciju, c to mu u pravilu poveava anse za dobivanje stalne pozicije. Prema tome docentima i izvanrednim c s profesorima je u interesu da vi to prije doktorirate. s Redoviti su profesori iskusniji i u stanju su davati bolje savjete. Obino su manje zahtjevni, c ali i manje ukljueni u rad sa svojim studentima na poslijediplomskom ponekad do te mjere c da sami morate odabrati temu za tezu i vie-manje sami organizirati svoje istraivanje. Iako to s z zvui negativno, ima i pozitivnih strana nakon doktorata bit ete samostalniji znanstvenik nego c c studenti koje je kroz svaki korak vodio mentor. Poto redoviti profesori uglavnom lake dodu do s s novca za istraivanje, postoji vjerojatnost da ete dobiti vie slobode u istraivanju. z c s z
6.2
Identikacija potencijalnih mentora
Dobar je poetak pronai tko su najistaknutiji znanstvenici u vaem podruju interesa. Prvi bi vam c c s c korak trebao biti pronalazak najistaknutije konferencije u vaem izabranom podruju. Nekoliko s c dobrih internetskih stranica za traenje konferencija: z CiteSeer Impact Factors http://citeseer.ist.psu.edu/stats/venues Google Scholar http://scholar.google.com/ CiteSeer http://citeseer.ist.psu.edu/ IEEE Conference Search http://www.ieee.org/conferences events/index.html ACM Events & Conferences http://www.acm.org/events/
19
s c c Kad pronadete skup konferencija koje su usko povezane s vaim podrujem interesa, ponite pregledavati lanke i obratite pozornost na autore koji se esto pojavljuju iz godine u godinu. c c c Pronadite 20-ak autora i prijedite na sljedei korak. Za svakog autora pronadite kojoj instituciji pripada te je li uope profesor. Nakon poprilino traenja, preostat e vam 56 profesora koji c c z c dolaze s institucija koje ste izabrali (Poglavlje 5). Druga metoda pronalaenja potencijalnog mentora je traenje po stranicama institucija koje z z vas zanimaju. Trea metoda je traenje po listama lanova komisija za izbor radova na vrhunskim c z c konferencijama. Tipino, jake konferencije izabiru uvaene znanstvenike za lanove komisija. c z c
6.3
Evaluacija profesora
U redu, izabrali ste skup profesora s kojima biste eljeli raditi poslijediplomski. Za svakog profesora z pogledajte lanke koje je objavio. To je najbitniji aspekt. Izdvojite par tjedana da proitate to c c s vie novijih lanaka (iz zadnjih par godina). Po mogunosti proitajte i reference koje se navode u s c c c lancima, bar one bitnije. Obratite pozornost na: c Kvalitetu konferencija na kojima objavljuje. To je kljuni faktor ocjene (ne)kvalitete znanc stvenika/profesora. Kvaliteta se moe ocijeniti na temelju niza faktora: z Osnovni faktor: koliki je utjecaj te konferencije i koliko su esto lanci s te konferencije c c citirani? Dovoljno je provjeriti impact factor konferencije: CiteSeer Impact Factors9 . Koliki je postotak primljenih radova? Vrhunske konferencije obino primaju samo 10 c 40% radova. Niski postotak primljenih radova ne znai nuno da je konferencija vrhunc z ska neke konferencije dobivaju veliku koliinu loih radova. No veliki postotak sasvim c s sigurno implicira lou konferenciju (pogotovo ako se konferencija organizira ve dui niz s c z godina). Postotak primljenih radova moe se nai na internetu, u zbornicima radova s z c konferencije te na stranicama izdavaa na internetu. c c c Je li komisija (eng. program committee) medunarodna ili veinom sastavljena od lanova iz jedne ili samo par zemalja? Konferencije koje su uglavnom sastavljene od lanova c iz jedne zemlje u pravilu su male, beznaajne konferencije na koje je gubitak vremena c slati radove. Jesu li lanovi komisije renomirani znanstvenici? Provjerite lanove individualno prema c c napucima u ovom poglavlju. Ima li konferencija jasno deniranu temu radova koji se primaju? Konferencije koje primaju bilo to nisu dobre konferencije. s c Citiranost. Pogledajte na Google Scholar10 ili CiteSeer11 koliko su lanci citirani. Ako nisu ba previe citirani, va potencijalni mentor je ili mlad ili nepoznat. Ako je samo ovo drugo, s s s briite ga s liste. Obje dane internetske stranice odline su i za traenje najcitiranijih lanaka s c z c u vaem podruju interesa. Najcitiranije znanstvenike moete pronai na ISIHighlyCited12 s c z c i MostCited13 . Repetitivnost. Previe repetitivnosti u lancima znai da dotini profesor ide na kvantitetu, a ne s c c c na kvalitetu. To ne moe biti dobar znanstvenik. U redu je ako se lanci bave istim ili slinim z c c problemom, no svaki lanak treba prezentirati novu ideju i predstavljati dovoljan znanstveni c inkrement. U znanosti se objavljivanje skoro istih radova na razliitim konferencijama smatra vrlo c neetinim. No dozvoljeno je publicirati skoro isti rad u razliitim tipovima publikacija. c c Na primjer, u redu je publicirati istraivanje u svim sljedeim formatima: u magistarskoj z c
20
ili doktorskoj tezi, u tehnikom izvjetaju (koji ne prolazi proces revizije od strane drugih c s znanstvenika), na workshopu (to je mala konferencija za ideje koje su tek u zaetku ili ideje c koje trebaju povratnu informaciju), na konferenciji i u asopisu. Iako je to dozvoljeno, autori c smatraju da je gubitak vremena stalno pisati o jednoj te istoj stvari bolje je uloiti to z s vie vremena u novo istraivanje. s z Inkrementalnost. Pokuajte ustanoviti koliko su ideje inovativne i napredne u odnosu na prijanje s s radove (proitajte reference). Ako zakljuite da veina radova ima vrlo mali ili nikakav dopric c c nos podruju, briite ga s liste s takvim mentorom ne moete napraviti vrhunski doktorat. c s z Kontinuitet. Ako profesor nema kontinuitet u publiciranju radova (svake godine minimalno 2 kvalitetna rada), nije ozbiljan znanstvenik maknite ga s liste. Nagrade. Nagrade za najbolji lanak (eng. best paper award ) esto su politike prirode, ali ipak c c c nose odredenu teinu. Svakako dajte veu prednost nekom tko esto dobiva takve nagrade. z c c Clanci u asopisima. Neke grane znanosti preferiraju radove u asopisima, a neke na konferenc c cijama. Na primjer, u raunarnim znanostima radovi na konferencijama imaju puno veu c c teinu, jer je raunarstvo vrlo dinamina grana i spor ciklus objave lanaka u asopisima z c c c c (ponekad to traje i godinama) je neprikladan. Zavodi koji skoro uope ne obraaju panju c c z na lanke u asopisima su na primjer zavodi za raunarne znanosti na University of British c c c Columbia i University of California at Berkeley. Osim toga, konferencije su mjesta gdje se dogada sva akcija, izmjenjuju ideje, sklapaju poznanstva, zapoinju projekti, pronalaze studenti (i mentori). Ipak, ak i u raunarnim znanosc c c tima, lanci u asopisima (eng. journal papers) ponekad su nuni za akademsku karijeru. c c z Obratite panju na omjer izmedu broja lanaka u asopisima i na konferencijama vaeg poz c c s tencijalnog mentora, te da li ta ravnotea odgovara oekivanjima u grani znanosti kojom se z c elite baviti. Poeljno je da mentori alju studente na konferencije, ak i u podrujima gdje z z s c c se radovi u asopisima smatraju bitnijima, da bi studenti stekli poznanstva i promovirali svoj c rad. Lokalne konferencije. Veina lanaka je na lokalnim, malim, beznaajnim konferencijama c c c bjeite to dalje od takvog profesora, on ni sam ne zna to radi. z s s Teorija i praksa. Nema znanosti bez teorije. No primjenjivost je kljuna u veini podruja. Ako c c c nita drugo, izravno utjee na to koliko e novca industrija dati za istraivanje. Razmislite s c c z odgovaraju li lanci koje itate barem priblino idealnom odnosu teorije i praktinosti koji c c z c vama odgovara. z Suradnja s bivim studentima. Na DBLP14 moete pogledati s kim odredeni znanstvenik s suraduje. Ako primijetite da je profesor nastavio objavljivati radove s bivim studentima s i nakon to su doktorirali i otili na neko drugo mjesto, to je izuzetno pozitivan znak odline s s c suradnje izmedu profesora i studenata. Pretpostavimo da je nekoliko ljudi preivjelo vau rigoroznu selekciju. Sto sad? Sve ovisi z s o tome koliko imate vremena (i novca). Jedno je pravilo bitno: to vie znate o podruju i radu s s c vaeg potencijalnog mentora, to su vam vee anse da e vas primiti na poslijediplomski. s c s c
6.4
Uspostavljanje kontakta
Kako uspostaviti kontakt s profesorom? Najbolja je varijanta imati prijatelja ili poznanika koji ve radi s tim profesorom. U tom je sluaju standardna procedura takva da va prijatelj prvo c c s
21
porazgovara s mentorom, preporui vas i eventualno organizira posjet (ako si to moete priutiti). c z s Za vrijeme posjeta trebali biste razgovarati sa to vie profesora s kojima bi htjeli raditi na dotinom s s c zavodu. Ako si ne moete priutiti posjet, barem uspostavite direktnu komunikaciju s profesorom z s (email, telefon) nakon to va poznanik pripremi teren. s s sc Cei je sluaj da nemate nikoga poznatog tko bi vas mogao upoznati s potencijalnim mentorom. c U tom je sluaju najbolje prvo kontaktirati nekog od njegovih studenata. Nakon to se predstavite, c s kaite da ste oduevljeni istraivanjem koje va potencijalni mentor i student kojeg kontaktirate z s z s rade (svi znanstvenici padaju na ovo). Neke od informacija koje biste trebali saznati: Prima li va potencijalni mentor uope nove studente? s c Moda odlazi na dulji dopust (eng. sabbatical ) i ne namjerava uzimati nove studente. Profez sori esto mijenjaju sveuilita, odlaze na privremene pozicije ili na neko vrijeme u industric c s jske istraivake laboratorije. Povremeno odlaze i u mirovinu. . . Ako se ispostavi da je neto z c s od toga u igri, male su anse da e vas primiti. s c Ima li naznaka da e promijeniti podruje istraivanja? c c z Znanstvenici esto mijenjaju smjerove. Moda novi smjer kojim e stvari krenuti nije ono c z c to biste vi eljeli. Naravno, ako potencijalni mentor ve 15 godina objavljuje lanke u istom s z c c podruju, anse da e se neto promijeniti su male, ali uvijek postoje. c s c s Kad ste ispitali kako stvari stoje, odluite hoete li kontaktirati profesora izravno. Prije nego c c ga kontaktirate, morate odluiti koliko ste novca spremni uloiti u sve to. Ako ste spremni drugi c z dan sjesti na avion i otii na razgovor na drugi kraj svijeta, ljudi e to jako cijeniti prema tome c c dajte im to i do znanja. Najbolje je da prvo kontaktirate profesora emailom. Budite jasni, kratki koliko je god to mogue, gramatika i jezik moraju biti besprijekorni to ostavlja dobar dojam. I ne zaboravite c spellchecker ! Kratkoa emaila je kljuna. Nitko nee itati va email ako ima vie od 23 kratka paragrafa. c c c c s s Ako ba ne moete rei sve to elite u tako malo prostora, napiite osnovne stvari ukratko, a s z c s z s ostatak u sljedeim emailovima ili na sljedei nain: napiite neto poput Details provided at c c c s s the end of this email. i onda stavite dodatne informacije ispod vaeg potpisa pod naslovom s Additional Information (ili slino). Struktura vaeg emaila trebala bi biti otprilike ovakva: c s 1. Objasnite tko ste, to ste i to elite. s s z 2. Objasnite zato vas zanima ba dotino podruje. Pokaite entuzijazam i ne zaboravite da s s c c z svaki znanstvenik pada na pametno sroenu pohvalu (ipak, budite umjereni). c 3. Pitajte profesora namjerava li uzimati nove studente, i ako da, recite da biste eljeli razgoz varati o detaljima. 4. Ako si moete priutiti, dajte im do znanja da biste doli negdje na razgovor da se upoznate z s s i vidite postoji li match of interests. Profesori puno putuju, lako mogue da e ve sljedei c c c c mjesec biti negdje u Europi, Sjevernoj Americi ili Aziji, ovisi gdje vam je ve najzgodnije za c susresti se. Veina profesora dobiva doslovno stotine mailova dnevno. Sanse za odgovor su vam vee ako c c dotini profesor ve ima nekog studenta sa sveuilita s kojeg i vi dolazite (ili je imao) ili ako je c c c s uo neto pozitivno o vama ili vaem sveuilitu. c s s c s Kroz svoje iskustvo i pomo studentima koji su upisali ili trenutano upisuju poslijediplomski, c c autori su otkrili da profesori naroito cijene potencijalne studente koji ve imaju napravljene solidne c c z internetske stranice i lijepo uredeni ivotopis (Sekcija 9.4) dostupan na internetskoj stranici. Ne
22
zaboravite staviti i svoju sliku (na kojoj profesionalno izgledate) na internetsku stranicu. Vaa s internetska stranica, naravno, mora biti na engleskom. Osim to si time znatno poveavate anse s c s z c z za profesorov interes, takoder moete napisati i krai email jer tako moete profesora usmjeriti na svoju internetsku stranicu da pogleda detalje o vama ako je zainteresiran. Pri pisanju emaila vodite rauna da brojni (pogotovo stariji) profesori u raunarnim znanostima c c itaju email na starim Unix klijentima, od kojih neki imaju problema s prikazivanjem linija teksta c koje su due od 72 karaktera i HTML-a. Zbog toga nemojte slati emailove koji imaju due linije z z ili su napisani u HTML-u. U prijanjoj verziji vodia (prvo izdanje), preporuili smo vam da se raspitate o mogunostima s c c c suradnje s profesorom tijekom ljeta ili openito na krai period vremena. Kroz razgovor s brojnim c c profesorima i nakon nekoliko pokuaja da organiziramo takve aranmane za nekoliko studenata, s z uvidjeli smo da je organizacija takvih posjeta kompliciranija nego to smo inicijalno mislili. Saznali s smo da esto profesori na vrhunskim sveuilitima preko ljeta (jedan-dva semestra prije slubenog c c s z poetka programa) uzimaju iskljuivo studente koji su dobili i prihvatili ponudu za poziciju na c c poslijediplomskom na dotinom sveuilitu. Jedan od razloga koji nam je naveden za takvo stanje c c s c stvari je sveuilina birokracija vezana uz dovodenje medunarodnih studenata na krai vremenski c s period (npr. prijava za radnu ili studentsku vizu, plaanje itd.). Jednostavno, profesorima se ne c isplati ulagati vrijeme i novac u neiskusnog studenta s kojim e raditi samo par mjeseci i uglavnom c e za takve manje ljetne projekte radije uzeti studenta koji je na dodiplomskom na matinom c c sveuilitu. S druge pak strane ako ste ve upisali poslijediplomski, profesori su skloniji ui u takve c s c c aranmane jer je puno vea vjerojatnost da ete ostati godinama raditi zajedno, pa e se time i z c c c tih dodatnih par mjeseci (prije slubenog poetka programa) vie isplatiti. Ako ste spremni doi z c s c prije slubenog poetka programa (ako ga uope upiete), recite to profesoru pri prvom kontaktu z c c s (jedna reenica je dovoljna). c Ukoliko ne dobijete odgovor od nekog profesora s kojim biste stvarno htjeli raditi, ne oajavate. c Razlozi zato ne dobivate odgovor mogu biti mnogobrojni; profesor najvjerojatnije nije nikad ni s uo za sveuilite s kojeg dolazite i dobiva 100-tinjak takvih mailova dnevno. Nakon tjedan-dva c c s pokuajte ponovo. Ako ni to ne upali, kontaktirajte ga telefonom ili mu poaljite fax (skoro je s s sigurno da e ga profesor pogledati). Ako ni to ne upali, morat ete kontaktirati nekog drugog ili c c pokuati uhvatiti profesora na nekoj konferenciji ili u ljetnoj koli. s s Najbolji nain za upoznavanje s potencijalnim mentorom je izravno, licem u lice. Prouavajui c c c znanstvene radove, saznali ste koje su bitne konferencije u vaem podruju. Nadite onu koja s c s c je najblia vama, registrirajte se i otidite na konferenciju! Velike su anse da ete naletjeti na z profesore koji trae studente. Cak i ako vam neki profesor nije odgovorio, moda e vam odgovoriti z z c ako mu kaete da biste ili na neku konferenciju samo da biste s njim razgovarali. Po iskustvu z s s autora, rijetko e vas tko odbiti ako mu pridete nakon to prezentira svoj najnoviji rad i izrazite c svoje oduevljenje i ideje o radu. s Drugi izvrstan mehanizam za upoznavanje ljudi su ljetne kole. Najee se organiziraju ljeti s c sc (otuda i ime), ali postoje i zimske i jesenske. Obino se organiziraju u podrujima koja su od c c posebne vanosti (kao npr. logika i formalna verikacija) i esto su sponzorirane. Nakon prijave z c i selekcije, odredeni broj studenata dobije nagrade (eng. grant ) za trokove putovanja, smjetaja, s s prehrane, trokove ljetne kole ili svega toga. Osim to ete tamo neto nauiti, ljetne kole su s s s c s c s zabavne i idealno su mjesto za sklapanje poznanstava i traenje mentora u oputenoj atmosferi. z s Nekoliko korisnih internetskih stranica ljetnih kola koje se odravaju redovito (uglavnom s z vezanih uz raunarne znanosti i elektrotehniku): c TU Wien lista http://www.logic.at/sta/gramlich/summerschools.html
23
z s c Marktoberdorf http://asimod.in.tum.de/ Najprestinija ljetna kola u raunarnim znanostima. Tamo svake godine obino predaje barem jedan dobitnik Turingove nagrade15 . Svi c su trokovi pokriveni! s Lipari http://lipari.cs.unict.it/ Tema se mijenja svake godine. Oputena atmosfera, predis vni otoci Lipari, vulkani, crni pijesak. . . (i da, vrhunski znanstvenici). ESSLLI https://www.cs.tcd.ie/esslli2007/ Microsoft Research sponzorirane ljetne kole s MSR Inspire Program16 Dagstuhl http://www.dagstuhl.de/ Poznato okupljalite znanstvenika iz raunalnih znas c nosti. Teko je doi bez pozivnice, ali uvijek moete kontaktirati organizatore ako vam je s c z neto jako zanimljivo. s Traei po internetu, sigurno ete pronai i brojne druge ljetne kole. Na neke se stvarno ne z c c c s isplati ii ak ni kada su svi trokovi pokriveni. Pogledajte dobro tko dolazi drati predavanja. c c s z Dosad biste ve trebali moi odrediti ija predavanja ima smisla sluati, a ija su gubitak vremena. c c c s c Brz i jednostavan test je da pogledate koliko su autori citirani. Takoder, mnoge poznatije konferencije i workshopovi sponzoriraju trokove puta studenata. s Uglavnom se sponzoriraju studenti koji imaju radove na konferenciji/workshopu ili su na neki drugi nain doprinijeli organizaciji. No vrijedi pokuati prijava obino ukljuuje samo prijavno c s c c pismo i pismo preporuke. Osoban kontakti i poznanstva su bitni. Ukoliko uspijete doi do mentora, sjesti i popriati s c c njim, anse su drastino vee da e vas primiti na poslijediplomski (ili se zauzeti za vas). Osim s c c c toga kad upoznate profesora malo bolje, moda shvatite da ni ne elite s njim/njom raditi iz nekog z z razloga. Osim konferencija i ljetnih kola, postoje i brojni drugi kanali upoznavanja potencijalnih s mentora: razmjene studenata, osobne veze, veze preko profesora i studenata s vaeg sveuilita. . . s c s
6.5
Oekivanja c
Svakako je vano znati to profesori oekuju od svojih studenata: z s c Inovativnost i kreativnost. Morate biti u stanju vidjeti i rjeavati probleme na novi, bolji nain. s c Kljuno je da i svog potencijalnog mentora uvjerite u to. c Zainteresiranost. Nitko od vas nee oekivati da ve imate nekoliko radova na top konferencijama c c c (ako imate, super), ali e oekivati entuzijazam i velik interes za odabrano podruje. c c c Predznanje. Kako trener na prvom treningu gleda koga e trenirati? Oni koji tre 11s na 100m c c bez ikakvog treninga, imaju potencijal nakon puno rada istrati novi svjetski rekord. Oni c koji tre 14s, nemaju. Potpuno isti princip primjenjuje se i u znanosti. Uloite vrijeme i c z trud u itanje literature o podruju koje vas zanima. Kupovina knjiga preko Amazon17 -a c c prilino dobro funkcionira bez obzira na kojem ste kontinentu, a veina lanaka dostupna je c c c na internetu. Steeno znanje pomoi e vam da istrite 11s u razgovoru s profesorom (u c c c c njegovim/njezinim oima bez ozbiljnog treninga). c Motiv. Profesori iz svojih projekata plaaju vau kolarinu i isplauju vau plau. Na Stanfordu c s s c s c to iznosi oko 80,000$ godinje (vaa plaa je puno manji dio). Svi e vas pitati to elite s s c c s z postii doktoratom (ili magisterijem) i koliko e istraivaka zajednica stvarno imati koristi c c z c
24
od vas. Ako kaete da elite doktorat kako biste se mogli zavaliti u fotelju na sveuilitu z z c s X i provesti ivot ne radei nita, gnjavei studente i biti arogantni, zasigurno vas nitko z c s c (normalan) nee primiti na doktorat. Odgovore na ovo i slina pitanja morate raistiti sami c c sc sa sobom. Budite spremni na takva pitanja. Doktorat ili magisterij. Ima puno toga u odnosu profesor-student, ali jedna komponenta je svakako i ef-zaposlenik. Kad ve netko uloi puno truda (i novca) u vas, oekivat e i odredeni s c z c c povrat investicije. Sto due radite za odredenog profesora, vei je i povrat investicije. Prema z c tome vee su vam anse da ete dobiti mjesto za doktorat nego za magisterij2 . c s c Naravno, ima jo mnogo raznoraznih pitanja koja moete oekivati, no snai ete se. Bitno je s z c c c da razumijete osnovna pravila igre.
6.6
Finalne napomene
Jo par uputa o tome kako izabrati dobrog mentora: s Neki profesori krenu u politike vode i potpuno izgube dodir sa znanou. Takvi vas profesori c sc ne mogu dobro voditi na poslijediplomskom. Ako morate birati izmedu vie profesora, izaberite onog kome je (iskreno) najvie stalo do s s vae karijere. To je pametan profesor. Profesor kroz studente dobiva veze u industriji i s akademiji, te gradi mreu poznanstava i utjecaja. Gurajui vas, gura i sebe. z c Uvijek pogledajte gdje su zavrili bivi studenti dotinog profesora i razmislite da li vi elite s s c z slinu karijeru. c Vrlo je vano da profesor alje svoje studente na konferencije. Profesore koji idu sami predz s stavljati radove studenata treba izbjegavati. Saznajte kakve su vam anse za posao nakon poslijediplomskog. Vano je znati kakve veze s z ima va mentor i pomae li studentima u traenju posla. Logino, pametni profesori e gurati s z z c c svoje studente koliko god mogu. Nemojte se plaiti postavljati pitanja. Profesore koji ne ele odgovoriti na pitanja ili se s z naljute treba izbjegavati. Naravno, treba imati smisla i za dobar tajming. Nije ba dobra s ideja pitati ga hoe li vam pomoi u traenju posla pri prvom kontaktu. Ostavite to za c c z kasnije, ali svakako pitajte prije nego ponete raditi zajedno. c Saznajte to se od vas tono oekuje da dobijete stupanj koji elite i koliko bi vam to moglo s c c z uzeti vremena. Zapamtite, svakim danom kojim produujete trajanje vaeg doktorata, vi z s gubite novac. Najbolji odgovor koji su autori uli: Obino 35 godina, ovisi o temi, studentu, c c okolnostima i srei. Zadnji moj student doktorirao je u 3 godine. Najgori odgovor koji su c autori uli: 7 godina. Nemate me to uope to pitati!. c c s Ako je ikako mogue, pokuajte ostvariti to bolji kontakt sa studentima profesora s kojim c s s c c c mislite raditi. Otidite zajedno na pie (ako je mogue) i porazgovarajte. Studenti e vam esto otkriti i lijepe i rune strane rada s dotinim profesorom. c z c U odredenim situacijama mogue je imati dva ili vie mentora. Pravila su drugaija od c s c sveuilita do sveuilita. To ima svojih prednosti i mana. Raspitajte se prije odluke! c s c s
2 Magisterij
obino u inozemstvu traje 2 godine, a doktorat 37. c
Poglavlje 7
Financiranje poslijediplomskog studija

Autori su se u Hrvatskoj esto susretali s komentarima poput Ja ne mogu na poslijediplomski u c inozemstvo jer nemam bogate roditelje koji bi mi to platili ili Bez stipendije ne mogu nikako na poslijediplomski, nemam dovoljno novca. Takvi su komentari daleko od prave istine. Autori su upoznali puno studenata na poslijediplomskom iz razliitih dijelova svijeta. Veini c c nisu i ne pomau roditelji, a takoder veina nema ni nikakvu stipendiju. Sveuilita i zavodi natjeu z c c s c se za najbolje studente i ne ele se dovesti u situaciju da odlian kandidat ne moe prihvatiti njihovu z c z ponudu zbog nancijskih razloga. Zbog toga je svakom studentu primljenom na poslijediplomski na veini boljih sveuilita garantirano nanciranje odredeni broj godina kao asistentu ili mladom c c s istraivau (detaljno objanjeno kasnije u poglavlju). Istina, materijalni je status veine studenata z c s c dosta nizak, ali uglavnom se ima dovoljno za ivjeti skromnim studentskim ivotom. Zbog dezinz z formiranosti u pogledu nanciranja poslijediplomskog, s kojom se esto susreemo, u ovom emo c c c poglavlju pokuati rasvijetliti detalje oko tog dijela odlaska u inozemstvo. s Prva sekcija (Sekcija 7.1) u ovom poglavlju objanjava tokove novca u znanstvenoj zajednici. s Sekcija 7.2 objanjava kako studenti dolaze do svog dijela novca. Zadnja sekcija (Sekcija 7.3) s ukratko saima glavnu poruku ovog vrlo bitnog poglavlja. z
7.1
Tokovi novca u znanstvenoj zajednici
s s Prije nego to uope udemo u detalje nanciranja, pokuajmo odgovoriti na pitanje zato bi netko s c uope elio nancirati vae obrazovanje i istraivaki rad. Krenimo od vrha prehrambenog lanca. c z s z c Industrija nancira istraivanje u akademiji iz tri osnovna razloga: z 1. Financiranjem razvoja visoko riskantnih tehnologija koje moda nikada nee zaivjeti ili su z c z u vrlo ranoj fazi razvoja (obino 520 godina do komercijalizacije) industrija dijeli rizik sa c sveuilitima i dobiva povratne informacije o tome koje ideje imaju smisla, a koje ne. Takoder, c s esto ispada puno povoljnije dati milijun dolara nekom sveuilitu za istraivanje na nekom c c s z problemu nego zaposliti tim istraivaa da rade isti posao u sklopu kompanije. z c 2. Kompanije esto nalete na probleme koje nisu u stanju rijeiti ili su postojea rjeenja nezadoc s c s voljavajua. Ovisno o tome koliko im je problem kritian, kompanije su vie ili manje spremne c c s uloiti u njegovo rjeavanje. Ako ste ve u istraivakim vodama, uvijek je dobro pratiti to z s c z c s se dogada u industriji i pokazati da moete rjeavati njihove probleme. z s 25
26
3. Korporacije izuzetno paze na javni imid. Ulaganje u istraivanje smatra se inom koji dopriz z c nosi dobrobiti cijeloga drutva i donosi puno pozitivnog publiciteta. Pravila profesionalnog s ponaanja nalau da ako dobijete novac od industrije za istraivanje, to i navedete u svojim s z z radovima te spomenete na javnim nastupima. Drava ima poneto drugaije motive za nanciranje sveuilita. Osnovnim motivom moe se z s c c s z smatrati poveanje konkurentnosti gospodarstva. Kako William Bernstein kae u The Four Pillars c z of Investing, jedan od osnovnih preduvjeta ekonomskog procvata je tehnoloka revolucija. Brojne s kompanije koje danas ine temelj amerikoga proizvodnog gospodarstva krenule su iz akademskih c c istraivakih krugova ili su bile pod znatnim utjecajem znanosti i tehnologije. z c Druga je bitna motivacija imid drave. Znanost je kao i sport. Znaajno doprinosi stvaranju z z c slike o dravi u svijetu. Naalost, znanost esto dobiva znatno manja sredstva nego sport. z z c Zbog trenutane politike situacije ujedinjavanja u Europi, popularni su i projekti nanciranja c c obrazovanja i komunikacije medu znanstvenicima. Na primjer, projekt REASON18 nancirao je putovanja na konferencije i ljetne kole za mlade znanstvenike iz svih zemalja lanica Eus c ropske unije, ali i zemalja koje su u istoj regiji interesa. Jedan od autora pohadao je nekoliko medunarodnih seminara zahvaljujui nanciranju od strane projekta REASON. c Brojne dravne institucije, na primjer ministarstva obrane, zdravstva, energetike, obavjetajna z s sluba itd., nanciraju istraivanje u smjerovima koji direktno potpomau misiju dotine institucije z z z c i projekte koje ta institucija vodi. Na primjer, ministarstvo energetike u SAD-u je glavni nancijer istraivanja super-raunala jer je i jedan od najveih korisnika super-raunala. z c c c Trei su bitan izvor novca za istraivanje sveuilita koja preusmjeravaju dio svoje zarade c z c s od kolarina i sredstava dobivenih od drave u nanciranje istraivanja, najee kroz razne nas z z c sc grade i stipendije te plae profesorima. Vrhunski uvjeti rada i nanciranja privlae vrhunske c c istraivae koji unaprijede kvalitetu nastave i istraivanja, to privlai najbolje studente, to opet z c z s c s rezultira boljom kvalitetom (i kvantitetom) istraivanja i publikacija. Nadalje to podie rang i z z slavu sveuilita, to omoguuje podizanje kolarina i krug je zatvoren. Bitno je shvatiti da su c s s c s dodiplomski studiji (prvih 45 godina) obino izvor prihoda sveuilitima, dok su poslijediplomski, c c s u pravilu, ulaganje. Na nekim su sveuilitima i magisteriji uglavnom samo izvor novca (npr. Stanc s ford) i na takvim je sveuilitima obino bolje otii direktno na doktorat. c s c c Cetvrti izvor nanciranja su sami zavodi koji izdvajaju dio svog budeta za nagrade, istraivanje z z i plaanje asistenata u nastavi. Zavodi imaju istu motivaciju kao i sveuilite, samo na niem c c s z stupnju granularnosti. Profesori su jo jedna bitna karika u prehrambenom lancu. Istraivanjem i vezama u industriji s z prikupljaju novac za istraivanje koji onda preusmjeravaju na plaanje studenata koji rade na z c istraivanju, na plaanje putnih trokova (koji su znatni jer znanstvenici puno putuju), opreme, z c s literature. . . Drugi izvori nancijskih sredstava za istraivanje ukljuuju razne altruistike zaklade, zaklade z c c c za nacionalne manjine i neprotna udruenja kao na primjer IEEE19 i ACM20 u raunarnim z znanostima i elektrotehnici.
7.2
A tko e sve to platiti? c
Sad kad malo bolje razumijemo tokove novca u istraivanju, moemo prijei na izvore nanciranja z z c koji su dostupni studentima na poslijediplomskome. Asistent (eng. teaching assistant, TA). Novac obino dolazi ili od zavoda ili sveuilita koje c c s vas plaa za odredeni broj sati rada tjedno u nastavi. Na primjer University of British c Columbia (UBC) plaa za 12 sati rada tjedno mjesenu svotu koja je mjeseno dovoljna c c c za skromni studentski ivot, a ostavlja vam dovoljno vremena za bavljenje istraivanjem z z
27
(radom na svojoj tezi) i sluanje predmeta. Ta je plaa obino premala za uzdravanje jo s c c z s jedne osobe, ali, ovisno o sveuilitu i lokalnim trokovima ivota, ponekad je i to mogue uz c s s z c puno odricanja. Na UBC-u sindikat asistenata izborio se za stroga ogranienja rada na 12 sati tjedno. Ako c sluajno radite vie od 12 sati, moete ili odbiti raditi prekovremeno ili traiti da vam se c s z z prekovremeni rad dodatno plati. Takvi su sindikati jako utjecajni jer trajkovi asistenata s blokiraju cijelo sveuilite. c s To je izuzetno povoljna situacija za studente na poslijediplomskome. Oni su na sveuilitu c s zbog istraivanja, a ne primarno da dre nastavu. z z Mladi istraiva (eng. research assistant, RA). Novac najee dolazi izravno od mentora. z c c sc Ovo je puno kvalitetniji izvor nanciranja od rada u nastavi jer se u potpunosti moete z posvetiti svom istraivanju. Obino je dovoljno dokazati mentoru da ste u stanju raditi z c vrhunsko istraivanje te da ste kreativni i samostalni. No i mentor mora imati neki izvor z nanciranja da bi mogao platiti va rad. Pri izboru mentora obratite panju na to kako s z nancira svoje studente te dajte prednost profesorima koji mogu platiti va rad. s Zavodi najee imaju propisanu minimalnu plau za RA, ali se esto s profesorom moe c sc c c z pregovarati o veem iznosu. Neki zavodi propisuju i maksimalnu plau za RA, tako da c c profesori koji raspolau s vie sredstava ne bi bili u znatno boljoj situaciji od drugih (i z s prema tome pokupili sve najbolje studente). Tako se osiguravaju podjednaki uvjeti rada svim profesorima. Stipendije (eng. fellowships/scholaraships). Najbolji izvor novca za nanciranje doktorata. Smatramo da je ovo jako bitna tema te emo joj posvetiti cijelo Poglavlje 8. Osim to dobivate c s veu neovisnost u istraivanju i potpunu u izboru mentora (moete izabrati mentora koji vama c z z odgovara ak i ako on(a) nema novaca da vas plati), to je i veliki presti. Naime dobre je c z stipendije jako teko dobiti i veliki se broj kandidata natjee za mali broj stipendija. s c Veina je stipendija dostupna samo odredenim grupama ljudi (npr. nacionalnim manjinama, c studentima iz odredenog podruja, studentima odredenih nacionalnosti. . . ). Prema tome c prvo provjerite ispunjavate li uope osnovne uvjete (eng. eligibility). c
7.3
Saetak z
I na kraju najbitnija informacija koju biste trebali zapamtiti iz ovoga poglavlja: vrhunska sveuilita c s garantiraju nanciranje (eng. guaranteed funding) za vrijeme izrade magisterija i doktorata. Konkretno, University of British Columbia garantira nanciranje 2 godine za magisterij i 4 godine za doktorat, a University of Toronto 16 mjeseci za magisterij i 4 godine za doktorat. Hoete li biti c nancirani i dulje od toga, ovisi o vaem mentoru i njegovim nancijskim mogunostima. Sveuilita s c c s obino garantiraju ili RA ili TA. Oba garantirana izvora prihoda tek su dovoljna da ivite skromc z nim studentskim ivotom dok ste na poslijediplomskom, ali vam omoguuju da se koncentrirate na z c svoje istraivanje umjesto da morate okretati hamburgere da preivite. Kljuno je da se prije priz z c jave na bilo koje sveuilite raspitate o nanciranju. Generalno, izbjegavajte prijave na sveuilita c s c s koja ne garantiraju nanciranje.
Poglavlje 8
Prijave za stipendije
Kao to smo ve i napomenuli u prethodnom poglavlju, stipendija (eng. fellowship, scholarship) nije s c osnovni uvjet za odlazak u inozemstvo na poslijediplomski i nije osnovno sredstvo nanciranja studenata na poslijediplomskome ak naprotiv, veina studenata nema nikakvu stipendiju. Npr. ni c c jedan od autora na prvoj godini poslijediplomskog studija nije imao nikakvu stipendiju, ve su c se nancirali kroz garantiranu plau koju su dobivali za rad kao asistenti i mladi istraivai na c z c zavodu. Stipendije je uostalom i lake dobiti jednom kad ste primljeni, tako da se autori od druge s godine poslijediplomskog nanciraju kroz razliite stipendije. c Iako nisu nune, stipendije su najbolji izvor novca za nanciranje poslijediplomskoga zbog z nekoliko bitnih razloga: Prilikom prijave na poslijediplomski u ogromnoj ste prednosti pred drugim kandidatima ako dokaete da ete se nancirati vlastitim sredstvima kroz stipendiju koju ste ve primili za z c c poslijediplomski. U tom sluaju ni zavod ni potencijalni mentor na vas ne trebaju troiti novce c s i uglavnom e biti presretni da na poslijediplomski prime praktiki besplatnog studenta. c c Veina kanadskih sveuilita ak e ponuditi i novani bonus svakom dobitniku kanadske c c s c c c dravne stipendije koji dode kod njih na poslijediplomski. z Stipendisti uglavnom imaju potpunu neovisnost u izboru mentora jer e svakom profesoru c dobro doi student kojeg ne treba nancirati vlastitim sredstvima. To takoder znai da c c moete izabrati mentora koji vam odgovara, iako on moda nema novaca da vam plaa RA. z z c Ako sami sebe nancirate, imat ete i neto veu neovisnost u istraivanju. Takoder, iako c s c z bismo to preporuili samo u ekstremnim sluajevima, puno je lake i promijeniti mentora c c s ako se nancirate vlastitim sredstvima. Jedna od najbitnijih stavki je presti. Dobre je stipendije jako teko dobiti i esto se vez s c lik broj vrhunskih kandidata natjee za mali broj stipendija. Dobitnici takvih stipendija c c imaju odredenu prednost pred drugim kandidatima prilikom natjeaja za druge stipendije, poslijediplomski, praksu (eng. internship) i, na kraju krajeva, posao. Nagrade su bitna stavka u ivotopisu. Ako ve imate brojne manje nagrade, lake ete dobiti z c s c one vee, jednostavno zato to puno ljudi ne moe objektivno i tono prosuditi koliko ste vi c s z c stvarno dobri, pa se povode za miljenjima drugih. s Nadamo se da su vas navedeni razlozi uvjerili da su stipendije viestruko korisne i da se trebate s prijavljivati na natjeaje za stipendije kad god moete. c z
28
29
Postupak prijave za stipendiju dosta se razlikuje od jedne do druge stipendije, tako da ovdje neemo ulaziti u detalje. Generalne smjernice dane za prijavu za poslijediplomski vrijede i ovdje. c Slijedi lista stipendija i korisnih internetskih stranica: Portal http://www.stipendije.info Microsoft Research Fellowships http://research.microsoft.com/en-us/collaboration/awards/fellowships.aspx IBM Ph.D. Fellowship Program https://www.ibm.com/developerworks/university/phdfellowship/ Fulbright Scholarship Program http://foreign.fulbrightonline.org/ Portal http://www2.cs.t.edu/pkc/dept/scholarship.html NVidia Fellowships http://www.nvidia.com/page/fellowship programs.html Intel PhD. Fellowships http://intelfellowships.com/
Poglavlje 9
Postupak prijave na natjeaj c

U ovom e poglavlju u detalje, koliko je god to mogue, biti opisan tipian postupak prijave c c c na natjeaj za poslijediplomski. Opisat emo ispite koje je esto potrebno poloiti da biste se c c c z mogli prijaviti (Sekcija 9.1) i navesti potrebne dokumente (sekcije 9.29.5). Naroito je bitna c sekcija o pisanju ivotopisa (Sekcija 9.4). Nakon toga slijede sekcije o slanju prijave (Sekcija 9.8) z i intervjuu (Sekcija 9.9) ponekad profesori ele razgovarati sa studentom prije nego ga prime z na poslijediplomski. Zadnja sekcija (Sekcija 9.10) daje tipinu kronologiju jedne prijave. Poto c s se detalji prijave razlikuju od sveuilita do sveuilita, prije nego to ponete raditi na prijavi za c s c s s c konkretno sveuilite, detaljno prouite to sve prijava treba sadravati: koje dokumente, rezultate c s c s z kojih ispita i slino. c
9.1
Polaganje ispita GRE i TOEFL
Veina e sveuilita od vas zahtijevati poloene ispite Graduate Record Examinations (GRE21 ) c c c s z i Test of English as a Foreign Language (TOEFL22 ). Na internetu moete pronai informacije z c o samim ispitima, ukljuujui primjere pitanja i upute za pripremu. Takoder, objavljeno je i niz c c knjiga o toj temi. Oba se ispita mogu polagati u Zagrebu1 . Dobro je posjetiti Institut za razvoj s c c obrazovanja (IRO23 ) prije nego to se ponete pripremati za polaganje. Oni esto organiziraju teajeve za polaganje GRE-a i TOEFL-a; imaju knjinicu u kojoj moete posuditi knjige i ostale c z z potrebne materijale te raunala s instaliranim probnim ispitima. Pomoi e vam i ako imate bilo c c c kakvih pitanja ili trebate dodatne informacije. Bitno je poeti razmiljati o ispitima rano, ak i c s c vie od est mjeseci prije roka za prijavu na sveuilite. Nekoliko bitnih razloga za to su: s s c s oigledno, trebat e vam neko vrijeme da se pripremite za ispite, c c centar za testiranje u Zagrebu esto je u guvi i morat ete priekati neko vrijeme na prvi c z c c slobodni termin za ispitivanje, nakon rjeavanja samog ispita, treba proi odredeno vrijeme da rezultati stignu do sveuilita s c c s i ako rezultati ne ispadnu zadovoljavajui, morate si ostaviti vremena za jo jedan pokuaj. c s s Koliko su rezultati ispita GRE i TOEFL bitni prilikom prijave?
1 Prometric Testing Center, Ekonomski fakultet, Trg J. F. Kennedyja 6, 10000 Zagreb. IRO navodno ima vie s lokacija za polaganje.
30
31
Svako sveuilite ili zavod propisuje minimalan broj bodova koji je potrebno ostvariti na ispitima c s da bi uope razmotrili vau prijavu. Svakako je bolje imati to bolji rezultat jer e pozitivno utjecati c s s c c na cjelokupni dojam aplikacije, iako denitivno nee biti odluujui faktor. Takoder, za raunarne c c c su znanosti puno bitniji dijelovi GRE-a Analytical Writing i Quantitative Reasoning od Verbal Reasoning. Prvi donekle ilustrira koliko je osoba dobra u analitikom pisanju, koje je jako poeljna c z vjetina svakog znanstvenika, dok drugi pokazuje koliko je sposobna rjeavati numerike probleme, s s c to je takoder bitno. s Pojedini zavodi zahtijevaju od kandidata i rezultate ispita GRE Subject Test, npr. iz raunarnih c znanosti. Autori nisu polagali taj ispit, tako da nemaju nikakvog iskustva u tome.
9.2
Motivacijski esej
Motivacijski esej (eng. statement of purpose) je esej ija je svrha uvjeriti odbor (ili profesora) koji c ocjenjuje prijave da ste ba vi kandidat kojeg bi trebali primiti. Zbog toga je motivacijski esej s moda i najbitniji dio vae prijave na poslijediplomski. To je jedini dio prijave nad kojim imate z s potpunu kontrolu i preko kojeg se moete obratiti osobama koje e vrednovati vau prijavu z c s rei im tko ste, to je utjecalo na vau dosadanju karijeru, koji su vai interesi, koje vas podruje c s s s s c posebno zanima i zato, to planirate raditi kad diplomirate, koji su vam planovi za budunost i, s s c na kraju krajeva, uvjeriti ih da ste u gomili odlinih kandidata ba vi osoba koju trebaju primiti. c s Oigledno, sve to nije lagano postii na par stranica teksta koliko vam je obino na raspolaganju. c c c Pa krenimo redom. . . Kao prvo i osnovno, ponite s pisanjem motivacijskog eseja to je prije mogue. Pisanje takvog c s c dokumenta zahtijeva puno promiljanja, revizija i mijenjanja teksta, sve dok se kroz mnogo iteracija s s c ne dode do savrenog motivacijskog eseja. To vam gotovo sigurno nee uspjeti u nekoliko dana. Autori su svoje eseje intenzivno pisali otprilike 2 tjedna, a uli smo i za sluajeve kad su ljudi c c proveli i po 6 tjedana radei na svojim esejima. c Na internetu se moe nai puno dobrih vodia i primjera kako napisati odlian motivacijski z c c c esej. Ovdje emo dati nekoliko osnovnih smjernica: c Odradite domau zadau. Saznajte detalje o zavodu na koji se prijavljujete i profesorima sa c c zavoda koji se bave istraivakim radom u podrujima koja vas zanimaju. Esej bi trebao biti z c c tako napisan da zainteresira te profesore za vau prijavu. s Budite iskreni. Ljudi koji e itati va esej rade to ve godinama i vrlo e lako primijetiti c c s c c da esej ne zvui iskreno, a to bi vam drastino smanjilo anse za uspjeh. Naravno, treba se c c s dobro izreklamirati i malo uljepavanja nee koditi, ali ne treba pretjerivati. Samohvala s c s koja nije potkrijepljena injenicama iz ivotopisa vie teti nego koristi. c z s s Zainteresirajte to vie profesora. Sto vie osoba uspijete zainteresirati za vau prijavu, nors s s s malno, i anse da vas prime su vee. Zbog toga znanstvena podruja za koja ste zainteresirani s c c trebaju biti opisana dovoljno openito da bi se poklapala s interesima to vie profesora. Jedc s s nom kad vas prime, nije veliki problem promijeniti podruje ili se bolje fokusirati. S druge c pak strane pazite da ne budete previe openiti jer vas u tom sluaju nitko nee ozbiljno s c c c shvatiti. U eseju trebate konkretno navesti s kojim grupama/profesorima biste htjeli raditi jer e onda ti profesori i dobiti vau prijavu. c s Iz eseja treba prtati energija. Pokaite veliki entuzijazam, elju za napredovanjem, uenjem, s z z c znanstvenim radom, usavravanjem. . . Teko da e se nekome svidjeti mlaki, razvodnjeni mos s c tivacijski esej bez puno energije.
32
Svaku tvrdnju u eseju potkrijepite konkretnim, osobnim ivotnim iskustvom. Bombastine z c izjave poput Zelim pomoi svoj gladnoj djeci svijeta ne znae ba nita bez konkretnih c c s s primjera. No ako na primjer ako prethodnu izjavu nastavite sa Zbog toga sam od svoje petnaeste godine lan udruge koja se bavi prikupljanjem humanitarne pomoi za zemlje c c Treeg svijeta, va esej puno dobiva na teini i vjerodostojnosti. c s z Objasnite eventualne nedostatke u prijavi. Na primjer, vjerojatno nikome nee promaknuti c da imate loije ocjene u par semestara ili da vam je trebalo 6 godina da diplomirate umjesto s uobiajenih 5, te e takve injenice potaknuti sumnju u vau kvalitetu. Preduhitrite sumc c c s njiavost razumnim objanjenjem u motivacijskom eseju. Na primjer: Zbog loe nancijske c s s situacije u obitelji morao sam raditi dva posla paralelno uz studij i esto nisam imao dovoljno c vremena za uenje. c Obavezno traite miljenje o eseju i konstruktivnu kritiku od nekoliko osoba (prijatelja, z s kolega, profesora). Veina sveuilita trai esej na engleskom jeziku pa bi bilo dobro da c c s z ga pregleda i osoba koja odlino vlada engleskim. Na taj ete nain dobiti svjee miljenje c c c z s o tekstu i ispraviti pogreke koje su vama eventualno promakle. Nemojte si dozvoliti da s predate esej s pravopisnim i gramatikim pogrekama. Ako imate priliku, traite miljenja c s z s prijatelja sa sveuilita na koje se prijavljujete oni su ve proli tu proceduru. c s c s Motivacijski je esej jako subjektivan tekst i svi mi imamo razliite stilove pisanja. Zbog toga ne c postoje dva jednaka, a i teko je dati detaljne upute za pisanje istog. Nadamo se da e vam dane s c osnove pomoi u poetku, a dalje kao i u svemu drugome samo se vjebom postaje majstor. c c z
9.3
Preporuke
Preporuke (eng. letters of recommendation) su vaan dio prijave na poslijediplomski. Prijava za z veinu sveuilita treba sadravati tri preporuke. Preporuke je najbolje traiti od profesora koji vas c c s z z bolje poznaju i koji imaju dovoljno informacija o vama da bi mogli napisati to bolju preporuku. s U iznimnim sluajevima, na primjer ako ste nakon dodiplomskog studija radili nekoliko godina u c industriji ili ste bili na strunoj praksi, jedna od preporuka moe biti i od osobe iz industrije, u c z c pravilu od vaeg mentora ili nadredenog. Mana preporuke iz industrije je da obino ima manju s teinu od preporuke iz akademije i zbog toga bi ih trebalo izbjegavati ako je ikako mogue. Iznimka z c su preporuke koje dolaze iz istraivakog laboratorija, od nekog tko ve ima doktorat, aktivan je z c c u akademskoj zajednici i redovito objavljuje znanstvene radove. Dobra bi preporuka trebala izbjegavati generaliziranje poput Ivica je najbolji student kojeg sam ikada upoznao i koncentrirati se na konkretne primjere poput Ivica je u samo tjedan dana implementirao SAT solver i uspio mu poboljati performanse vlastitim inovativnim pristupom. U s idealnom e sluaju preporuke potvrditi i dati teinu onome to ste o sebi napisali u motivacijskom c c z s eseju. Osim osnovnih formulara i uputa za pisanje preporuke (neka sveuilita izdaju dokumente c s s uputama), osobi koja vam pie preporuku trebate dati i svoju kompletnu aplikaciju (barem esej s i prijepis ocjena), tako da ta osoba moe prilagoditi pismo vaoj prijavi, prisjetiti se vaih ocjena z s s i zasluga, ali i dati svoje miljenje o prijavi. Kada traite preporuku, ne zaboravite napomenuti s z c da mora biti na engleskom. Sveuilita takoder esto zahtijevaju da preporuke u prijavi budu c s zapeaene od strane profesora (npr. potpisom preko zapeaene kuverte). c c c c Bilo bi dobro osobno se sastati s profesorom koji vam pie preporuku i popriati s njim/njom s c o vaoj prijavi i elji za studijem u inozemstvu. Ne plaite se iskreno pitati profesora moe li vam s z s z napisati dobru ili samo prosjenu preporuku. Ako ne moe napisati dobru preporuku, potraite c z z nekog drugog. Ako ne znate koga biste pitali za preporuku, popriajte sa svojim mentorom on c e moda znati profesora koji bi bio voljan napisati dobru preporuku. Va mentor vas najbolje c z s poznaje i ako on potakne nekog drugog profesora da napie preporuku, vae su anse vee. s s s c
33
9.4
Zivotopis
Napisati dobar ivotopis (eng. Curriculum Vitae, CV, resume) znanost je za sebe i na interz netu se moe pronai puno informacija o tome. Kao i obino, pored uobiajenih stvari (ime, z c c c prezime, kolovanje itd.), navedite i istaknite sve publikacije, nagrade, lanstvo i upravljanje stus c dentskim/znanstvenim organizacijama ili udrugama, osobni angaman i sl. Teko je nabrojati sve z s to bi vam moglo pomoi u prijavi i to bi bilo dobro staviti u CV jer to dosta ovisi o osobi koja s c s se prijavljuje. Razmislite to bi moglo donijeti bodove vaoj prijavi i to spomenite u CV-u. s s Zivotopise autora, kao primjere, moete pronai na osobnim stranicama autora (autori ne garanz c tiraju da su to ujedno i idealni primjeri). Kod pisanja ivotopisa, kao i motivacijskog eseja, izuzetno su bitni gramatika i stil pisanja. z Loa gramatika i lo stil znae da e va mentor morati provesti puno vremena ispravljajui greke s s c c s c s u vaim lancima i tezi, te openito korigirajui va stil pisanja. Malo e se mentora odluiti na to, s c c c s c c zato uloite vrijeme u uenje gramatike i razvijanje stila pisanja. Prije pisanja bilo kakvih prijava (i z c znanstvenih lanaka), autori vam savjetuju da proitate The Elements of Style, William Strunk c c Jr., E. B. White, Longman 1999, ISBN: 020530902X. Ostali poznatiji prirunici za stil pisanja su: c 1. BUGS in Writing, Revised Edition: A Guide to Debugging Your Prose, Lyn Dupre, Addison-Wesley Professional 1998, ISBN: 020137921X 2. The Chicago Manual of Style, University of Chicago Press Sta, University Of Chicago Press 2003, ISBN: 0226104036
9.5
Prijepisi ocjena
Svaka e prijava sigurno sadravati i prijepis ocjena. Sveuilita propisuju minimalan prosjek c z c s koji morate ostvariti da biste se uope mogli prijaviti na poslijediplomski. Sveuilitima je teko c c s s ocijeniti vrijednost vaih ocjena ako nitko od profesora nikad nije imao studenta s vaeg sveuilita s s c s iz jednostavnog razloga jer ne znaju koliko znanja treba za ocjenu 5, a koliko za ocjenu 3 te kakvo je to znanje u usporedbi sa znanjem njihovih studenata koji su polagali sline predmete. c Naravno, to je vei prosjek, vee su i anse da vas prime. No razmislite o jo jednom potezu: s c c s s pokuajte pronai predmete na sveuilitu na koje se prijavljujete koji su najsliniji predmetima s c c s c koje ste poloili i priloite kratki dokument uz prijepis ocjena, neto poput: z z s
Poto znam da je teko vrednovati ocjene s drugog sveuilita, ovdje prilaem kratku usporedbu osnovnih s s c s z predmeta koje sam polagao s predmetima s vaeg sveuilita: s c s Predmet X (UBC CS 411) Mi smo uili to, to i to. Da bismo poloili predmet morali smo napraviti to, c z to i to. Opisati slinosti i razlike. c Predmet Y (UBC EE 323) Slino kao i gore. c
Takav je dokument relativno lako napisati, poveat e vam anse, a i bolje ete se upoznati c c s c sa zavodom, predmetima koji se tamo predaju te e vam dati bolji uvid u oekivani nivo znanja. c c Pametno je fokusirati se na predmete koje su predavali (ili predaju) profesori s kojima biste vi htjeli raditi. Prijepis ocjena mora biti slubeno preveden na engleski (barem za sveuilita u SAD-u i z c s Kanadi). Na FER-u (a vjerujemo da je tako i na drugim fakultetima u Hrvatskoj) moete traiti z z na fakultetu da vam izdaju slubeni prijepis ocjena na engleskom. Prijepis ocjena mora biti u z
34
kuverti zapeaenoj od strane fakulteta (npr. peatom fakulteta preko otvora kuverte). Savjeti c c c koji slijede vrijede samo za FER (u biti vrijedili su prije par godina, mogue je da su se stvari c malo promijenile od onda), dok na ostalim fakultetima stvari moda funkcioniraju malo drugaije. z c Na FER-u e vas prijepis ocjena na engleskom stajati par stotina kuna. Postupak je takav da c je u tu cijenu ukljueno i slanje vaeg prijepisa na jedno sveuilite bilo gdje u svijetu. Poto se c s c s s najvjerojatnije prijavljujete na vie sveuilita, a i prijepis e vam puno puta trebati i za razne s c s c druge stvari (npr. prijave za stipendije), ne elite svaki puta plaati tih par stotina kuna. Rjeenje z c s je da na referadi, kad traite prijepis, obavezno naglasite da ne elite da ga negdje alju, ve da ga z z s c elite preuzeti osobno (vjerojatno ete za to trebati napisati kratku molbu). z c Kada dobijete prijepis, fotokopije moete ovjeriti peatom fakulteta u uredu prodekana za z c nastavu, samo ga trebate zamoliti i objasniti zato vam to treba. Kad ste ve tamo, ne zaboravite s c da moraju biti i zapeaene u kuverte s peatom fakulteta. S tako ovjerenim i zapeaenim c c c c c prijepisima ne biste trebali imati problema u prijavi, a utedjet ete dosta novca. Jo jedna s c s napomena za kraj: nikako nemojte ovjeravati prijepise kod javnog biljenika to sveuilitima z c s vani nita ne znai. s c
9.6
Objavljeni radovi
Veina studenata koja kree na poslijediplomski nee imati objavljenih radova. Zbog toga se jako c c c cijeni ako ste kao student na dodiplomskom uspjeli neto objaviti. s To je dokaz da vas znanstveni rad stvarno interesira, da ve imate osnovno iskustvo u isc traivanju i da ste sposobni sastaviti i prezentirati rezultate svojeg znanstvenog rada. To su sve od z reda jako vrijedne karakteristike koje se uzimaju u obzir prilikom razmatranja prijave. Zbog toga bilo kakav objavljeni rad koji imate obavezno istaknite. Obavezno stavite i listu objavljenih radova (makar to bio i samo jedan lanak na lokalnoj konferenciji) u ivotopis. Takoder, u motivacijskom c z eseju napiite odlomak o svojim iskustvima dok ste radili na lanku, to ste pritom nauili, kako s c s c ste svladali prepreke koje su vam bile na putu i dodajte reenicu-dvije o velikom entuzijazmu s c kojim ste pristupali istraivanju. z Jedna od preporuka trebala bi biti od profesora s kojim ste suradivali na objavljenom radu. Preporuka bi trebala dodatno potvrditi va istraivaki potencijal, predanost poslu, inovativnost i s z c sline karakteristike. c
9.7
Priznanja s natjecanja
Autori su miljenja da vam rezultati s dravnih srednjokolskih natjecanja nee izravno pomoi kod s z s c c kasnijeg upisa na poslijediplomski. Lijepo e izgledati u prijavi i denitivno su mali plus, ali nikome c nee toliko zapeti za oko da bi vas primili. Za razliku od npr. Indije, Hrvatska jednostavno ima c premalu populaciju da bi rezultati s dravnih natjecanja imali vei znaaj. Medutim medunarodna z c c natjecanja kao npr.: 1. ACM International Collegiate Programming Contest24 2. American Computer Science League25 3. William Lowell Putnam Mathematical Competition26 4. International Mathematical Olympiad27 druga su stvar. Postizanje dobrih rezultata na jednom takvom natjecanju stvar je prestia i vjeruz c jemo da bi svaki zavod volio medu svojim novim studentima vidjeti ljude koji su se ve iskazali na takvim natjecanjima, tako da nastave s dobrim rezultatima i u novoj okolini.
35
Na UBC-u se puno vremena i truda ulae u pripremu natjecateljskog tima za ACM natjecanje z i svi se njihovi rezultati pomno prate. Zato ako ste sudjelovali na takvim natjecanjima, svakako z s to istaknite u prijavi. Takoder, izrazite elju da biste se htjeli i dalje natjecati, a pokuajte stupiti u kontakt i s osobom koja je zaduena za pripremu natjecateljskog tima na zavodu na koji se z prijavljujete (ako takva osoba tamo postoji).
9.8
Slanje prijave
Prijave je najbolje slati nekom od potanskih usluga koje vam mogu potvrditi da je vaa prijava s s i stigla na odredite (pismo s povratnicom, EMS usluga Hrvatskih pota, DHL, Fedex ili slino). s s c Ako je ikako mogue, ostavite si dovoljno vremena da moete prijavu poslati ponovo ako bude c z nuno, npr. ako se prijava putem izgubi, to se jednom od autora i dogodilo. Cak i kada ste sigurni z s da je vaa prijava stigla do zavoda, poaljite jo jedan email kontakt osobi na zavodu da provjerite s s s je li s prijavom sve u redu i je li dola u prave ruke. s
9.9
Intervju
Nemojte se iznenaditi ako vas neki od profesora koji su zainteresirani za vau prijavu kontaktira s u vezi intervjua. To se ne dogada esto, ali nije ni neuobiajena praksa. Profesor e najee c c c c sc potencijalnog studenta nazvati telefonom ili preko interneta. Neto e rjede studentu platiti dolazak s c na intervju na sveuilite, a jedna je od opcija takoder i sastanak na nekoj konferenciji na kojoj e c s c obojica nazoiti. U svakom sluaju, da bi se intervju dobro odradio (kao i sve ostalo), potrebna je c c priprema, pa si ostavite neto vremena za to. s Za intervju se nikad neete uspjeti do kraja pripremiti. Razlog je jednostavan: nemogue c c je predvidjeti sva mogua pitanja koja vam osoba koja vas intervjuira moe postaviti. Ipak, c z pripremom moete pokriti tipina pitanja i najvjerojatnija podruja iz kojih e pitanja biti postavlz c c c jena. Za poetak, profesor e vas pokuati ocijeniti na temelju oekivanja koje stavlja pred svoje c c s c studente (pogledati Poglavlje 6). Razmislite to ete odgovoriti na takva generalna, tipina pis c c tanja. Nadalje gotovo je sigurno da e ga zanimati istraivanja i projekti na kojima ste dosad c z radili. Pokaite dobro poznavanje podruja u kojima ste radili i istaknite to ste novog nauili i z c s c rezultate projekata. Vai su planovi za budunost i u kojem biste podruju htjeli raditi sljedeih 10 godina isto tako s c c c vrlo bitni. Lijepo je ako ve imate rezultate u podruju za koje ste zainteresirani, i to je veliki plus, c c ali veina kandidata to nee imati. Ono to se zato trai je veliki entuzijazam i zainteresiranost za c c s z budui istraivaki rad s osobom koja vas intervjuira. Intervju mora biti obostrana komunikacija, c z c a ne da vi samo slijepo odgovarate na pitanja. Intervju je odlina prilika da razrijeite sva otvorena c s pitanja koja eventualno imate i ne smijete ih se bojati postaviti. I moda i najbitnije: proitajte to vie lanaka profesora s kojim imate intervju iz vama z c s s c (i njemu) zanimljivog podruja. Postavljajte pitanja, dajte svoje komentare i ideje (koje imaju c smisla, dakako, nemojte pretjerati) i pokaite veliki entuzijazam, zainteresiranost i volju za uenjem z c i znanstvenim radom. Ako ve imate ponude s prestinih sveuilita, ne zaboravite to spomenuti. c z c s Ako je zgodna situacija, to ak moete i iskoristiti za pregovaranje npr. da odmah ponete raditi c z c kao RA umjesto (poput veine) kao TA. c Tijekom intervjua pitajte profesora ima li u planu ve neki projekt za vas. Ako ima, to bi vam c moglo skratiti vrijeme koje biste inae proveli traei temu za va rad. S druge strane, ako vam se c z c s z z tema koju profesor ima u planu ne svida, moete traiti nekog drugog. Jedna od estih greaka koju potencijalni studenti naprave tijekom intervjua je da previe guc s s raju svoje ideje i elei da impresioniraju profesora ispadnu tvrdoglavi i neeksibilni. Fleksibilnost z c
36
tijekom doktorata je bitna, profesori esto dobivaju novac za istraivanje specinog problema i c z c trae studente koji su eksibilni u biranju teme istraivanja. Zato kod intervjua pratite kako se z z dijalog razvija. Ako dobijete pitanja: Da li bi bili zainteresirani raditi na X?, to je znak da profesor ima ili oekuje novac za istraivanje X i da misli da bi vi mogli biti dobar kandidat. Ako c z vas podruje X iskreno interesira, to svakako recite. Ako neto i znate o tom podruju, potkrijepite c s c svoj interes sa obrazloenjem; idealno, ve ste uloili vrijeme u prouavanje problema X. Ako vas X z c z c ne interesira ili ne znate puno o X, pitajte profesora da vam malo pojasni problem. Ako je profesor sa vrhunskog sveuilita, vjerojatno ima jako dobar razlog zato eli istraivati X i vjerojatno je to c s s z z dobar smjer za istraivanje, dajte mu priliku, vrlo je vjerojatno da e vas objanjenje zainteresirati. z c s Ako vas profesor pita da li vas interesira vie podruja, to bi mogao biti test, da vidi koliko ste s c stvarno iskreni, a koliko samo elite dobiti poziciju. Zato je pametnije iskreno odgovarati ako vas z neto stvarno interesira, te traiti objanjenje ako neto ne razumijete. Nije ba dobra ideja kates z s s s gorino rei da vas neto denitivno ne interesira. Ako niste sigurni da li vas X interesira, a profesor c c s vam ne ponudi druge opcije, moete zatraiti par dana vremena (i nakon toga jo jedan intervju) z z s da razmislite malo o tome i nauite vie o X. Profesori e esto cijeniti takav studiozni pristup, no c s c c z s s takoder, otezanje vas moe kotati pozicije, jer sasvim sigurno profesor razmatra vie kandidata. Jedan nain da predvidite za to e profesor biti zainteresiran, bar u SAD-u, je da pogledate Nac s c tional Science Foundation (NSF) grants (http://www.nsf.gov/awardsearch/) koje je profesor dobio u skorije vrijeme i prouite povezanu literaturu. Takoder, ovaj pristup moete koristiti i kod c z pisanja prijava.
9.10
Tipina kronologija jedne prijave c
Kronologija opisana u ovom poglavlju poneto je idealizirana. Bitno je da razumijete cijelu kros nologiju i da se ponete pripremati na vrijeme. Sto se ranije ponete pripremati, to su vam anse c c s vee. Iako su se autori tek na zadnjoj godini na FER-u odluili za doktorat u inozemstvu, uglavnom c c su se drali tog rasporeda. Jedina razlika je ta da smo korake koje treba obaviti u zadnjoj godini z obavili u zadnjih par mjeseci prije roka za prijavu to je bila greka i da smo imali ovaj vodi s c napravili bismo to drugaije (prema priloenoj kronologiji). Uglavnom, ako ste ve na zadnjim c z c godinama i tek ste poeli razmiljati o doktoratu, nije kasno! c s Akademska godina openito poinje u rujnu/listopadu. Rok za prijave na veini sveuilita je c c c c s prosinac, godinu prije godine u kojoj biste htjeli poeti s doktoratom. Na primjer, ako elite krenuti c z s doktoratom u rujnu 2010., rok za prijave vam je prosinac (ili ak studeni) 2009. Do prosinca c 2009. morate imati kompletnu prijavu, preporuke i rezultate ispita GRE i TOEFL. Neki zavodi primaju prijave i u proljee 2009. za ljeto 2010. Problem s poetkom u ljetnom semestru jest taj c c da se tada obino ne predaju poslijediplomski predmeti i vrlo malo studenata poinje studirati na c c ljeto, tako da ete upoznati manje kolega i pomaknuti polaganje ispita u kasniju fazu doktorata kad c biste se trebali koncentrirati na istraivanje. Osim toga ljeto je doba kada profesori putuju pa je z mogue da ete imati najmanje kontakata s (potencijalnim) mentorom kada su vam najpotrebniji. c c Nadalje emo pretpostaviti da se prijavljujete u prosincu 2009. i da ste o doktoratu poeli c c razmiljati ve na prvim godinama fakulteta (pomalo naivno). Predpostavit emo da dodiplomski s c c studij traje pet godina.2
2 U Hrvatskoj je u zadnje vrijeme bilo dosta promjena u trajanju fakultetskog obrazovanja po Bolonjskoj konvenciji. Autori su zavrili 5-godinji dodiplomski studij na Fakultetu elektrotehnike i raunarstva (FER) i jedan autor s s c jo dvogodinji magisterij na FER-u. Prema njegovu iskustvu, fakulteti u inozemstvu marginalno priznaju nae s s s magisterije i esto trae ponavljanje magisterija. Ipak, dotini je autor uspio nakon nekog vremena dobiti promociju c z c u status Ph.D. studenta bez ponavljanja magisterija. Prema tome mogue je da ete morati poeti od magisterija c c c u inozemstvu bez obzira na to imate li ve magisterij ili ne. Magisteriji su svojevrstan lter koji odreduje tko ima c sposobnosti za doktorat, a tko ne.
Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c Krenimo kronolokim redom: s
37
Srednja kola. Ako idete na tehniki ili prirodoslovni fakultet i razmiljate o znanstvenoj karijeri, s c s sad je prilika da kroz natjecanja u matematici, zici, raunarstvu i sl. pokaete svoju intelekc z tualnu superiornost. Osvojena e vas priznanja izdvojiti od ostalih i pomoi vam pri upisu c c na fakultet i kasnije pri upisu na poslijediplomski. Osim toga izgradit ete svoju sposobnost c rjeavanja problema koja je kljuna u znanosti i tehnologiji. s c Prve dvije godine fakulteta. Najvanije je da razmislite o svojoj motivaciji, ciljevima i sposobz nostima. Razgovarajte sa svojim profesorima i starijim kolegama koji su na magisteriju/doktoratu na institucijama gdje biste vi eljeli napraviti doktorat. Pokuajte nauiti to z s c s vie o raznim podrujima u vaoj struci kako biste kasnije mogli napraviti informiranu odluku s c s o izboru podruja doktorata. Svaka nagrada koju dobijete izuzetno je vrijedna, naroito ako c c imate kontinuitet nagrada ili dostignua koji pokazuje da ste izuzetan materijal. I naravno, c trudite se imati to bolje ocjene, koje se denitivno dosta gledaju kod primanja na doktorski s studij. c z Trea godina. Intenzivno radite na utvrdivanju svog podruja interesa, istraivanju potencijalc nih institucija na kojima biste htjeli raditi doktorat, itanju znanstvenih radova i doktorata c iz vaeg podruja interesa i razmiljajte o svojoj karijeri. Ovo je dobro vrijeme da pokuate s c s s uspostaviti kontakt s profesorima na svom fakultetu nudei im svoje vrijeme za rad na njic hovim projektima i kako biste eventualno objavili kakav-takav rad prije prijave za doktorat. Takoder, ponite s prijavljivanjem u ljetne kole i putujte po konferencijama da dobijete to c s s bolju sliku istraivake zajednice i da upoznate ljude. Tijekom ljeta pokuajte dobiti neku z c s praksu, idealno u istraivakom laboratoriju ili akademiji. Profesori u inozemstvu ponekad z c plaaju studente da im pomognu u istraivanju preko ljeta. c z Cetvrta godina (rujan 2008. rujan 2009.). Idealno, projekti na kojima radite s profesorima na svom fakultetu idu dobro, imate ili neto objavljeno ili ste blizu objavljivanja. Profesori s s kojima ste radili imaju visoko miljenje o vama i spremni su vam napisati dobre preporuke. s Ako piete diplomski ili magisterij, raspitajte se moete li ga pisati na engleskom jer e to s z c c c znaajno poveati njegov utjecaj i itanost. Takoder, napisanu tezu ete moi dati bilo kome c c c kao dokaz vaeg rada i kreativnosti. Sada dolazimo do detaljnijeg rasporeda stvari koje biste s trebali obaviti na toj zadnjoj godini. Jesen 2008. Imate ve detaljan raspored, izabrali ste institucije i podruje interesa. Konc c taktirajte profesore s kojima biste htjeli raditi i pitajte biste li ih i kada mogli posjetiti (ako vam to nancijska situacija dozvoljava) ili bi li vam mogli ponuditi kakvu istraivaku praksu preko ljeta. Ponite intenzivno traiti stipendije. Kontaktirajte z c c z studente dotinih profesora, saznajte detalje koji vam nedostaju. Provjerite kada su c vam rokovi za prijave i za polaganje nunih ispita. z Zima 2008. Ako se prijavljujete na poslijediplomski na sveuilita na kojima je slubeni c s z jezik engleski, ponite se pripremati za ispite GRE i TOEFL. Prijavljujte se na praksu c u industriji i akademiji, radite na istraivanju i trudite se objaviti ga na to boljim z s konferencijama. Ljeto 2009. Poloite ispite koje trebate, napiite aplikaciju (ovo nije nimalo trivijalno), ako z s je ikako mogue posjetite najpoeljnije institucije na vaoj prijavnoj listi i prikupite c z s preporuke. Jesen 2009. Ponovo provjerite rokove za prijave, sakupite sve dokumente i zavrite aps z s likaciju; ponovno izadite na ispite ako je nuno, poaljite prijavu. Kontaktirajte sve
38
institucije na koje ste se prijavili da provjerite jesu li dobili prijavu i je li ona kompletna. Ponite se prijavljivati na natjeaje za stipendije. c c Posebno bitna napomena: ako dobijete neku stipendiju, odmah kontaktirajte sve zavode na koje ste se prijavili i dajte im do znanja kakvu stipendiju ste dobili, koliko iznosi i/ili koje trokove pokriva (neke stipendije su vezane uz sveuilita i iskazane su s c s u trokovima koje pokrivaju umjesto u apsolutnoj sumi novca). s Peta godina (rujan 2009. rujan 2010.). Pokuajte posjetiti institucije koje su vas primile, s razgovarajte s profesorima s kojima biste mogli raditi, donesite odluku i javite zavodima svoju odluku. Ako ne prihvatite neku ponudu, javite to to prije, kako bi zavodi mogli ponuditi s z c mjesto nekom drugom studentu. Takoder, ako dobijete ponudu s prestinog mjesta, to e poveati vau konkurentnost, pa moete javiti drugima da ve imate ponudu i raspitati se o c s z c svom statusu. Cim prihvatite ponudu, ponite se baviti pitanjem smjetaja, viza i preseljenja. Ako uhvatite c s vremena, bavite se istraivanjem jer e vam svaki dobar rad koristiti u karijeri. Naravno, z c uhvatite vremena i za zaslueni odmor. z Neka sveuilita imaju svoje vodie za prijavu, pa svakako pogledajte na internetu. Na primjer: c s c UBC CS Handbook28 , Toronto EECG Guide29 .
Poglavlje 10
Primljen sam!
U ovom emo poglavlju obraditi najlaki dio posla koji slijedi nakon to ste prihvatili odredenu c s s ponudu. Prva sekcija govori o studentskom smjetaju, druga o vizama, a trea o samom preseljenju s c (tonije, o tome kako doi do povoljnih avio-karata). c c
10.1
Smjetaj s
Cijene, ponuda i kvaliteta smjetaja bitno se razlikuju od jednog do drugog sveuilita, ovisno s c s o tome gdje se sveuilite nalazi u pravilu popularniji grad s boljom kvalitetom ivota nosi sa c s z sobom i vee trokove ivota. Na primjer, cijene smjetaja puno su vie u Vancouveru, koji je svake c s z s s godine pri vrhu svjetske liste gradova najboljih za ivot, nego u Edmontonu gdje se temperature z zimi sputaju i do 40 C. Zbog toga je teko generalizirati, tako da je vei dio ovog poglavlja s s c temeljen na iskustvima autora s Vancouverom i UBC-om. Veina sveuilita nudi studentima neku vrstu smjetaja na kampusu. Gruba podjela tipova c c s s smjetaja na kampusu bila bi: s dijeljeni smjetaj privatna soba u stanu/kui koji dijelite s jo jednim ili vie cimera. To je s c s s najpovoljnija i najpogodnija opcija ako dolazite sami i ne smetaju vam cimeri. stan to je stan vei, naravno, to je i skuplji. Partner moe stanovati s vama, ali uglavnom ne s c z i djeca. U takvom smjetaju najee ive stariji studenti i parovi. s c sc z smjetaj za obitelji na UBC-u postoji poseban smjetaj za obitelji s djecom. U sklopu s s smjetaja je vrti, u blizini je i kola, i openito je prilagoden obiteljima. s c s c Na internetskim stranicama sveuilita nai ete sve potrebne informacije o smjetaju na kampusu c s c c s kako se prijaviti, kolika je stanarina i ostale informacije. Osnovne prednosti stanovanja na kampusu su blizina fakulteta/posla i neto nia cijena u odnosu na smjetaj u istoj ili slinoj s z s c kategoriji izvan kampusa (u gradu). Poto je potranja velika (na UBC-u se eka na stan i vie od s z c s godinu dana), jako je bitno prijaviti se to prije. Na UBC-u se moete prijaviti i prije nego to vas s z s uope prime u program. Tako ete vjerojatno biti na listi ekanja za stan ispred veine studenata c c c c koji e se prijaviti za stan tek kada budu primljeni u program. Ozbiljno razmislite i o toj opciji, c pogotovo ako su trokovi prijave za smjetaj relativno niski. s s s Ako ne elite stanovati na kampusu, uvijek moete iznajmiti stan u gradu. Takoder, poto se z z stan na kampusu ponekad dugo eka, i u tom e vam sluaju trebati privremeni smjetaj izvan c c c s kampusa. Prva i osnovna stvar koju su autori nauili na svom primjeru jest ta, da je uglavnom c teko nai dobar, jeftin stan blizu sveuilita preko interneta. To pogotovo vrijedi ako nikada niste s c c s 39
40
bili u gradu u kojem traite stan pa se ne snalazite ba najbolje gdje je to, koliko je stan daleko z s s od sveuilita, koliko od javnog prijevoza, trgovina i sl. Zato bi idealno bilo planirati dolazak oko c s s dva-tri tjedna prije poetka nastave. Za ta dva-tri tjedna pronadite neki jeftin smjetaj hostel c ili slino. Iskoristite par dana za upoznavanje grada i onda imate jo desetak dana za pronai c s c stan, a to bi trebalo biti dovoljno. Prije dolaska dobro je raspitati se kod starijih kolega studenata (poaljite im email, veina e vam rado pomoi savjetom ili vas moda uputiti na studenta koji s c c c z trai cimera). Takoder bi bilo dobro kontaktirati i nekoliko potencijalnih stanodavaca i najaviti da z biste doli pogledati stan. Ako traite stan u Sj. Americi, odlina internetska stranica s besplatnim s z c oglasima je craigslist30 . Za one (vjerojatno veinu) koji ne mogu u grad studiranja doi par tjedana ranije, preostaje c c traenje smjetaja putem interneta, emaila, telefona itd. Ne brinite, i na taj se nain moe nai z s c z c dobar smjetaj. Vano je napomenuti da od potencijalnih stanodavaca obavezno zatraite da vam s z z poalju fotograje stana u doba digitalnih fotoaparata to je jednostavno, pa ne bi smjeli odbiti s va zahtjev. To bi vam trebalo dati bar osnovnu sliku kako stan izgleda i kakve je kvalitete. s U Vancouveru se esto iznajmljuju podrumski stanovi (eng. basement apartments) koji znaju c biti neto jeftiniji. Podrumski stan ne zvui ba prekrasno i istina je da znaju biti malo mrani, ali s c s c jedan je od autora bio u nekoliko njih koji su izgledali sasvim solidno. Kao to je ve i napomenuto s c uvijek traite fotograje. z Prouite i u kojem se kvartu nalazi va potencijalni stan to je kvart siromaniji, to e i c s s s c stanarina biti nia, ali e u pravilu (alosna injenica) i stopa kriminala i sumnjivih tipova koji z c z c eu ulicama biti via (dio East Vancouvera je primjer takvog kvarta). Udaljenost od sveuilita je s c s c s z z c s takoder vana stavka ne elite svaki dan provesti nekoliko sati u prometu na putu do sveuilita. Ovdje bitnu ulogu igra kvaliteta javnog prijevoza, posjedovanje auta, bicikla, openito promet u c gradu itd. Karte veine veih svjetskih gradova mogu se lako pronai na internetu. c c c Najvei problem u traenju stana preko interneta je povjerenje. Uglavnom ete morati poslati c z c predujam praktiki potpunom strancu na drugi kraj svijeta. Rizik se smanjuje potpisivanjem c ugovora o najmu koji ete uglavnom, za razliku od Hrvatske, prilikom unajmljivanja smjetaja c s trebati i potpisati. Ugovorom e biti propisani svi detalji oko unajmljivanja stana, kao npr. visina c stanarine i datum useljenja i iseljenja. Obratite pozornost na datum iseljenja. Stanodavac esto c eli iznajmiti stan na dui period i zahtijevat e od vas da potpiete ugovor na 6 mjeseci ili godinu z z c s dana to moe biti jako nepovoljno ako se mislite brzo iseliti (npr. ako ekate smjetaj na kampusu). s z c s Stanodavac vam moe i faksirati ugovor; vi ga potpiete i faksirate natrag. Ponekad se moe nai z s z c i stan za ije unajmljivanje nije potrebno potpisati ugovor, to je u pravilu jeftinija, ali i teoretski c s rizinija opcija. Podnajam (eng. sublet ) je uobiajena i vrlo dobra opcija za privremeni smjetaj c c s na nekoliko mjeseci, pogotovo jer u tom sluaju uglavnom ne treba potpisati ugovor na dui period. c z
10.2
Vize
Nakon to ste prihvatili ponudu, velika je vjerojatnost da ete prije odlaska na poslijediplomski s c studij trebati izvaditi i odgovarajuu vizu. Svaka drava ima svoje zakone i specinosti koje se c z c s vremenom mijenjaju. Ovdje su ukratko opisane osnove dobivanja vize za drave s kojima su z autori upoznati. Veina informacija o vizama moe se nai na internetu ili dobiti u pripadajuem c z c c konzulatu (ili ambasadi) u Hrvatskoj. Kanada. Informacije o vizama za Kanadu moete pronai na internetskim stranicama Citizenship z c c and Immigration Canada31 . Prije nego ponete raditi na prijavi, korisno je posjetiti i kanadsko veleposlanstvo u Zagrebu1. Tamo moete razgovarati sa slubenikom za vize, dobiti z z sve potrebne dokumente za prijavu, objanjenje kako ispuniti i poslati prijavu te odgovore na s
1 Adresa:
Prilaz Dure Deelia 4 z c
41
dodatna pitanja i nejasnoe. Ispunjenu ete prijavu najvjerojatnije morati poslati u kanadsko c c veleposlanstvo u Beu. c Bitna je informacija da prije nego to dobijete vizu, morate obaviti rutinski lijeniki pregled. s c c Pregled se moe obaviti na nekoliko mjesta u Zagrebu. Listu ovlatenih lijenika dobit ete z s c c z c u odgovoru iz konzulata. Takoder se moe dogoditi i da vas pozovu na intervju u Be. U tom ete sluaju morati osobno doi u veleposlanstvo u Beu. Osobna su iskustva autora c c c c s dobivanjem kanadske vize pozitivna. Prema trenutnim kanadskim zakonima, brani drug c osobe koja se prijavljuje za studentsku vizu moe se prijaviti za radnu vizu i u veini e je z c c sluajeva i dobiti. To znai da e moi legalno raditi u Kanadi. c c c c U Kanadi postoji i kategorija common-law partner. Ako su dvije osobe u common-law zajednici, pred zakonom se tretiraju isto kao i da su u braku. Uvjet za priznanje common-law veze je zajedniki ivot vie od godinu dana dijeljenje ivotnih trokove, posjedovanje c z s z s zajednike imovine, zajednikog rauna u banci i sl. c c c Zato je to bitno? Zato to ako imate ozbiljnu, duu vezu, a niste u braku, partner/-ica vam s s z se svejedno moe pridruiti u Kanadi i dobiti radnu dozvolu. Jedino to ete prilikom priz z s c jave za vizu morati dokazati trajanje i ozbiljnost veze: zajednikim fotograjama, pismima, c emailovima, dokumentima koji dokazuju da ivite zajedno due vrijeme, posjedovanjem zaz z jednikog rauna u banci, moda zajednike imovine i sl. c c z c SAD. Studenti koji dolaze u SAD na poslijediplomski studij obino dolaze na F-1 vizu, koja c se moe, s dokazom da ste primljeni na studij, zatraiti u amerikoj ambasadi u Zagrebu. z z c Dobivanje vize je obino samo formalnost, ali se raspitajte koliko dugo traje cijeli proces. c Brani partner studenta dobija F-2 vizu. Za razliku od Kanade, ameriki zakon ne priznaje c c kategoriju common-law partnera, tj., F-2 vizu moe dobiti samo brani partner. Druga bitna z c razlika u odnosu na Kanadu je da osoba na F-2 vizi ne moe niti raditi niti studirati u SAD-u, z to moe stvarati ozbiljne probleme branim parovima. Ako brani partner ima vii stupanj s z c c s obrazovanja, moe probati dobiti posao u SAD-u i dobiti radnu vizu sponzoriranu od strane z poslodavca. Druga opcija je traiti posebnu dozvolu za studiranje (autori ne znaju vie o z s ovoj opciji, ali znaju da postoji). F-1 viza omoguuje i ogranieno zaposlenje u SAD-u, obino na kampusu sveuilita; raspic c c c s tajte se za detalje ako mislite da e vam trebati dodatni izvor prihoda. Nakon zavretka c s poslijediplomskog studija, F-1 viza omoguuje jo jednu godinu ostanka u SAD-u i rada u c s podruju specijalizacije. Doktorima znanosti ta opcija obino nije potrebna, jer lako mogu c c dobiti druge atraktivnije vize, no dobro je znati da postoji.
10.3
Povoljne avio-karte
Pretragu za povoljnim avio-kartama dobro je zapoeti pregledavanjem popularnih internet prec traivaa avio-karata, kao to su: http://www.cheaptickets.com, http://www.kayak.com, z c s http://www.skyscanner.net, http://www.vayama.com. Na taj nain saznat ete okvirnu c c cijenu eljene avio-karte, koja je i dobar polazni iznos za kasnije potencijalno pregovaranje s z putnikim agencijama: uglavnom nema smisla kupiti kartu u putnikoj agenciji ako vam ne ponude c c bolju cijenu. Sljedei korak su putnike agencije, kao na primjer agencija STA Travel32 u Zagrebu. Kod c c njih se mogu nai avio-karte s posebnim popustima za studente i mlade od 26 godina, kao i redovne c avio-karte. Takoder, u njihovoj ponudi cijena jednosmjerne karte u pravilu iznosi tono pola cijene c povratne, to inae nije ba est sluaj (karta u jednom smjeru uglavnom je puno skuplja od pola s c sc c
42
cijene povratne). Jako je vano rezervirati kartu to prije jer je broj jeftinih karata s popustima z s vrlo ogranien i brzo se rasprodaju. Sto prije znai i vie od 6 mjeseci prije datuma polaska. c c s Veina avio-karata u njihovoj ponudi nema Zagreb kao mjesto polaska, ve gradove kao to su c c s Be, Venecija ili Budimpeta. Takve su karte u pravilu jeftinije od karata s polaskom iz Zagreba c s i vrijedilo bi razmisliti o takvoj opciji, pogotovo ako nemate previe prtljage. Jedan od autora je s jednom prilikom letio iz Bea, do kojeg je doputovao autobusom iz Zagreba, i cijeli je put proao c s bez ikakvih problema. Naravno, osim u STA Travel, korisno je raspitati se za cijene avio-karata i u drugim putnikim c c agencijama. Uvijek se moe dogoditi da naidete na povoljnu avio-kartu na neoekivanom mjestu. z Za letove unutar Europe postoji i niz niskotarifnih avio-kompanija koje lete i iz Hrvatske, pa razmotrite i tu mogunost. Takoder su se odnedavno pojavile i low-cost avio-kompanije koje lete c preko Atlantika jo jedna potencijalno vrlo jeftina opcija. Za detalje pogledajte internetske s stranice: www.ylowcostairlines.org ili www.whichbudget.com. Imajte u vidu da niskotarifne kompanije esto ne daju nikakve garancije, ak ni da e avion zapravo poletjeti ako ne c c c skupe dovoljno putnika, ugovor koji sklapate s njima dozvoljava im otkazivanje leta uz esto samo c nekoliko sati raniju obavijest. Isto tako veina takvih kompanija nudi samo osnovnu uslugu leta c (bez hrane) i ima vrlo rigorozna ogranienja na koliinu prtljage. Prema tome ako imate neki skupi c c let (npr. prekooceanski), koritenje low-cost kompanija za vezne letove i nije uvijek najpametnija s opcija. No ako imate rezervnu opciju ili vam mogue kanjenje ne predstavlja problem, low-cost c s kompanije su zanimljiva opcija.
Poglavlje 11
Zaposlenje nakon poslijediplomskog

Svrha ovog vodia prvenstveno je objasniti kako upisati poslijediplomski u inozemstvu. Poslic jediplomski slui kao priprema za znanstvenu karijeru i zato drimo da e studentima koji tek z z c namjeravaju upisati poslijediplomski biti korisno i ovo poglavlje koje govori o mogunostima zac poslenja nakon poslijediplomskog. Osim za izbor zaposlenja, ovo bi poglavlje trebalo biti korisno i za izbor kompanije ili akademske institucije za strunu praksu. c Openito, vii akademski stupnjevi nude vei izbor pri zaposlenju. Ovo poglavlje analizira c s c kategorije poslodavaca koji zapoljavaju novopeene magistre i doktore tehnolokih znanosti. s c s Tijekom karijere mogue je mijenjati kategorije, no iz nekih kategorija je lake, a iz nekih c s tee prijei u druge kategorije. Iz akademije je primjerice lako prijei u industriju ili pokrenuti z c c vlastitu kompaniju (eng. startup), dok je iz industrije mogue prijei u akademiju ako redovito c c publicirate i odravate vezu s akademijom (sudjelujui u odborima za obranu doktorata, povremeno z c c poduavajui predmete na lokanom sveuilitu, suradujui s profesorima i studentima itd.). Iz c c c s startupa je izuzetno teko prijei u akademiju ako ve prije niste imali status redovitog profesora. s c c S inenjerskog radnog mjesta, te iz banaka i investicijskih kua praktiki je nemogue doi do z c c c c akademske pozicije bez kompletnog restrukturiranja karijere kroz dugi niz godina.
11.1
Zaposlenje u industriji
Industrija nudi irok spektar pozicija za osobe s magisterijem ili doktoratom u tehnikim znanoss c tima, od manje-vie inenjerskih poslova u razvojnim timovima do pozicija u istraivakim labs z z c oratorijima. Veina magistara zavrit e na razvojnoj poziciji u industriji. Osnovne prednosti c s c magisterija u odnosu na samo dodiplomski studij u tom su sluaju vee anse za zaposlenje, vei c c s c izbor pozicija i via poetna plaa. s c c Industrija voli zapoljavati i doktore znanosti na inenjerske pozicije dobiju znanje doktora s z znanosti, a plate inenjera. Uspjeno zavreni doktorat pokazuje upornost i predanost radu, pa je to z s s dobra garancija kvalitete. No inenjerski je posao najloija (ak katastrofalna) pozicija za doktora z s c znanosti nakon 310 godina dodatnog poslijediplomskog obrazovanja, dobiti istu poziciju (i plau) kao i inenjer poprilian je neuspjeh. Ne samo da je izgubljeno vrijeme, nego i sav trud koji c z c je okolina uloila u treniranje i obrazovanje novog znanstvenika. z Posebno oprezan treba biti kada se radi o takozvanim Research and Development (R&D) laboratorijima. Takvi su laboratoriji ponekad samo napuhano ime za obino razvojno postrojenje c koje zapoljava inenjere, a svojim imenom pokuava privui i doktore znanosti. Ako razmiljate s z s c s 43
44
o zaposlenju u takvom laboratoriju, dobro se raspitajte koliko se zapravo istraivanja stvarno radi z u tom laboratoriju (R-komponenta), a koliko obinog razvoja (D-komponenta). Najbolji nain c c da utvrdite gdje spada laboratorij je da pogledate koliko i gdje znanstvenici u laboratoriju publiciraju. Ako zakljuite da je to lo laboratorij, tamo se ne isplati ii ni na strunu praksu c s c c (eng. internship). Neke velike kompanije imaju i iskljuivo istraivake laboratorije. Postoji i niz takvih isc z c traivakih laboratorija u sklopu sveuilita koji su uglavnom nancirani od strane drave, pogotovo z c c s z u Europi. U puno su sluajeva istraivaki laboratoriji izvrsna mjesta za zapoljavanje doktora c z c s s z c znanosti. Iako puno rjede, laboratoriji zapoljavaju i magistre na pozicijama koje osim istraivakog rada ukljuuju i dosta razvoja i inenjerskih poslova (npr. Research Software Developer Engineer c z u Microsoft Research-u). Laboratoriji esto nude i odlina su mjesta za plaenu strunu praksu c c c c (eng. internship) u trajanju od nekoliko mjeseci. Kad su na vrhuncu, takvi su laboratoriji rasadnici ideja i novih tehnologija. Tada su to najbolja mjesta za znanstvenike. Naprimjer ak je sedam c Nobelovih nagrada otilo u ameriki Bell Labs. s c Kvalitetne istraivake laboratorije odlikuje nekoliko osobina: z c 1. Dobra ekonomska situacija znanstvenici mogu slobodno putovati na prestine konferencije z z ako imaju rad na konferenciji. Takoder im se svake godine dodjeljuje budet za odredeni broj studenata koji dolaze na strunu praksu i za posjetitelje (eng. visitor ) s kojima dotini c c znanstvenik suraduje na projektima. 2. Velika intelektualna sloboda znanstvenici imaju djelominu ili potpuno slobodu izbora na c emu ele raditi. c z 3. Transparentnost sloboda objavljivanja radova izuzetno je vana za znanstvenike jer jedino z kontinuirano objavljivanje garantira zaposlenje. Ako laboratorij ograniava objavljivanje c radova (zbog zatite intelektualnog vlasnitva), to moe biti smetnja u ostvarivanju osnovnih s s z prioriteta znanstvenika. 4. Kvalitetan kadar bolji laboratorij zapoljava bolje znanstvenike. s Slijedi lista poznatijih istraivakih laboratorija u Sjevernoj Americi i Europi: z c AT&T Labs Research http://www.research.att.com/ Bell Labs http://www.bell-labs.com HP Labs http://www.hpl.hp.com IBM Research http://www.research.ibm.com Intel Research http://www.intel.com/research Microsoft Research http://research.microsoft.com NEC Laboratories America http://www.nec-labs.com Xerox PARC http://www.parc.com Software Engineering Institute http://www.sei.cmu.edu SRI International http://www.sri.com
45
Tijekom nancijske krize u 2008./2009. godini, autori su spoznali i lou stranu industrijskih s laboratorija (prvih osam na gornjoj listi su industrijski laboratoriji, preostali su sveuilini). Genc s eralno, kompanije vide laboratorije kao veliko i dugorono ulaganje i kad je nancijska situacija c loa, laboratoriji su prva stvar koja se ree, jer laboratoriji ne donose novac na kratkorone staze. s z c Zato je bitno kontinuirano objavljivati radove ako se zaposlite u industrijskom laboratoriju, da moete prijei u akademiju ako se jednog dana va laboratorij zatvori. z c s
11.2
Akademija
Akademija nudi irok spektar pozicija za magistre i doktore znanosti. Sljedea lista navodi neke s c od osnovnih pozicija: Docent (eng. assistant professor ) je obino prva stepenica prema stalnoj poziciji redovitog c profesora (eng. tenure). Tenure je fantastina prednost akademije nad industrijom i zapravo c znai garantirano zaposlenje do mirovine. Upravo zato to je to tolika prednost, teko je c s s dobiti poziciju na vrhunskim sveuilitima koja vodi ka dobivanju stalne pozicije. c s Openito, sve profesorske pozicije daju puno intelektualne slobode. Dobra sveuilita stavlc c s jaju naglasak na znanstveni rad pri odluci kome e dodijeliti stalnu poziciju, a kome ne. c Naravno, kvaliteta nastave i sudjelovanje u administracijskom ivotu zavoda su bitni, no z u manjoj mjeri. Zanimljivo, loija sveuilita stavljaju znatno vei naglasak na kvalitetu s c s c nastave kod dodjeljivanja stalne pozicije. Docenti dobivaju znatno manje plae nego znanstvenici u industriji, dok redoviti profesori c dobivaju neto loije plae nego znanstvenici u industriji s ekvivalentnim brojem godina s s c iskustva. Velik broj profesora stoga pokree vlastite tvrtke, rade konzalting ili sjede u c tehnikim i upravnim odborima kompanija. Zahvaljujui tim dodatnim izvorima prihoda c c uspjeni profesori na vrhunskim sveuilitima (nitko nee u svom odboru profesora s drus c s c gorazrednog sveuilita) uspijevaju zaraditi popriline svote novca, esto vie nego njihovi c s c c s kolege u industriji. U Sjedinjenim Amerikim Dravama profesori su plaeni za 9 mjeseci rada godinje, i sami c z c s odluuju hoe li se preostala 3 mjeseca sami nancirati iz svojih projekata, privremeno raditi u c c nekom industrijskom laboratoriju ili otii na tromjeseni godinji odmor. Openito, profesori c c s c imaju znatno vie godinjeg odmora nego njihovi kolege znanstvenici u industriji. s s Gostujui profesor (eng. adjunct professor ) je privremena pozicija koja je obino neplaena c c c i namijenjena je prvenstveno znanstvenicima iz industrije koji ele odrati vezu s akademijom. z z Obaveze ukljuuju povremeno predavanje predmeta te poticanje suradnje izmedu industrije c i akademije. Gostujui profesori obino ne mogu biti mentori studentima (ponekad mogu c c biti pomoni mentori) i ne mogu se prijavljivati za eksterno nanciranje svojeg istraivanja. c z Gostujui profesori mogu napredovati do pozicije glavnog istraivaa (eng. principal invesc z c tigator ), koja je plaena, dozvoljava vodenje studenata na poslijediplomskom i dozvoljava c prijave za eksterno nanciranje istraivanja. z Predava (eng. lecturer ) je pozicija koja uglavnom ne vodi ka stalnoj poziciji. Posao predavaa c c u potpunosti je fokusiran na nastavu, te u pravilu iskljuuje istraivanje i vodenje studenata c z na poslijediplomskom. Plae su tipino nie od plaa profesora. Ovo je dobra opcija za c c z c studente koji stvarno uivaju u dranju nastave. Takoder, ovo je posao u akademiji koji, za z z razliku od profesora, esto mogu raditi i magistri. Skoro je nemogue prijei s predavake c c c c pozicije na poziciju profesora ili istraivaa u industrijskom laboratoriju. z c Ovaj komentar ne vrijedi za Veliku Britaniju tamo profesori takoder esto dobivaju titule c predavaa. c
46
Bitno je napomenuti da je izuzetno teko dobiti poziciju na najboljim sveuilitima jer se esto s c s c prijavi i 300500 izuzetno kvaliciranih i kvalitetnih kandidata za svaku. Sveuilite donosi odluke c s na temelju niza faktora. Najbitniji faktori su: trenutane potrebe sveuilita, broj i kvaliteta c c s publikacija, preporuke i mjesto gdje je student zavrio doktorat (studenti koji dolaze s loijih s s sveuilita izuzetno teko dodu do pozicija na dobrim sveuilitima). c s s c s Na drugorazrednim je sveuilitima znatno lake dobiti poziciju, no kasnije je izuzetno teko c s s s dobiti kvalitetne studente i nai sredstva za nanciranje istraivanja. Kad se jednom zaposlite na c z loijem sveuilitu, vrlo su male anse da ete napredovati i dobiti poziciju na boljem sveuilitu. s c s s c c s
11.3
Dravni laboratoriji z
Dravni laboratoriji su jedan od najveih zapoljavatelja doktora znanosti. Postoje dva tipa z c s dravnih laboratorija: laboratoriji koji su direktno nancirani od strane drave, te laboratoriji z z povezani sa raznoraznim dravnim institucijama (vojska, razna ministarstva itd.). Osnovni cilj z c z dravnih laboratorija je unaprijedenje kompetitivnosti dotine drave, dok je osnovni cilj instituz cijskih laboratorija pomoi institucijama u ostvarenju njihove misije. c Evo par primjera laboratorija za koje autori pretpostavljaju da su nancirani direktno od strane drave: z IMDEA http://www.imdea.org IMEC http://www.imec.be INRIA http://www.inria.fr IST Austria http://www.ist.ac.at Max Planck Institute http://www.mpi-inf.mpg.de Verimag http://www-verimag.imag.fr I par primjera institucijskih: LLNL https://www.llnl.gov/ LBNL http://www.lbl.gov/ LANL http://www.lanl.gov/ ANL http://www.anl.gov/ NCAR http://ncar.ucar.edu/ PNL http://www.pnl.gov/ NASA Ames http://www.nasa.gov/centers/ames/ JPL http://www.jpl.nasa.gov/ SNL http://www.sandia.gov/ Dravni laboratoriji obino imaju izvrsna nancijska sredstva i resurse za istraivanje. Takvi z c z laboratoriji su dosta slini industrijskim laboratorijima, jer se obino zahtijeva konkretan rezultat c c istraivanja, ali su nancijski puno stabiliniji. Sto se tie intelektualne slobode, to puno ovisi od z c laboratorija do laboratorija te od grupe do grupe unutar laboratorija. Pojedini od gore navedenih dravnih laboratorija rade dosta povjerljivog (eng. classied ) istraivanja i trae da su zaz z z poslenici dravljani SAD-a, no takoder imaju i puno pozicija koje nisu classied, te ne zahtijevaju z dravljanstvo. z
47
11.4
Startups
Poslijediplomski studij na top sveuilitima zanimljivo je iskustvo jer provodite nekoliko godina c s radei s drugim mladim, energetinim i pametnim studentima. U takvoj okolini esto nastaju c c c ideje koje zatim postaju jezgra novonastalih kompanija. Na primjer ope poznati Google nastao je c na temeljima projekta koji su prijatelji Larry Page i Sergey Brin zapoeli dok su bili na doktoratu c na Stanfordu. Startups nude potencijalno veliku nancijsku dobit i utjecaj na svijet tehnologije kao naknadu za veliki rizik i ogromnu koliinu uloenog rada. Pokretanje takve vlastite kompanije opcija je i za c z magistre i za doktore znanosti dobra je ideja u ovom sluaju bitnija od akademskog stupnja. c Poto novonastale kompanije uglavnom zapoinju sa svega nekoliko ljudi, svatko mora raditi sve, s c pa to uglavnom znai da nema vremena za znanost. c
11.5
Banke i investicijske kue c
Ovo je moda najmanje oekivani poslodavac. Prema rijeima jednog studenta s MIT-a, ak 30% z c c c studenata koji zavre poslijediplomski na MIT-u odu raditi u banku ili investicijsku kuu. s c Banke i investicijske kue polakome se za talentom s izvrsnim znanjem logike i matematike c te dokazanom sposobnou rjeavanja problema. Plae u tom nancijskom sektoru ponekad su sc s c znatno vee od plaa u industrijskim laboratorijima. No odlazak u nancijski sektor znai i zbogom c c c znanosti (a esto i zbogom struci). c
Poglavlje 12
Razmjena studenata
Otkad je objavljeno prvo izdanje ovog vodia, jedno od najee postavljanih pitanja autorima bilo c c sc je vezano za razmjene studenata. Razmjene nisu glavna tema ovog vodia, ali mislimo da je dobro c analizirati glavne aspekte koji bi mogli pomoi studentima da odlue hoe li otii na razmjenu ili c c c c upisati poslijediplomski u inozemstvu. Od zadnje verzije vodia (v1.88), autori su poneto promijenili miljenje o razmjenama, pa je c s s ovo poglavlje napisano kompletno iznova. Kao to smo prije spomenuli, relativno je rijetko da profesori nanciraju razmjenu, jer im to nije s isplativo ni vremenski ni nancijski. Zato su esto razmjene nancirane od strane raznih zaklada c i dravnih agencija. Profesori obino vide takve razmjene kao besplatnu privremenu radnu snagu, z c i zbog toga rijetko ulau ozbiljan trud da rade sa studentima na razmjeni i da ih poduavaju. z c No bez obzira na te negativne aspekte, razmjene mogu biti dobra odskona daska. Ako se c pokaete stvarno dobrim na razmjeni, moda vam profesor predloi da se prijavite na poslijediplomz z z ski. Preporuke poznatih profesora s kojima ste radili na razmjeni mogu vam pomoi da se upiete c s u program koji elite. Ipak, miljenje autora je da su razmjene manje kvalitetna opcija od izravnog z s upisivanja poslijediplomskog.
48
Poglavlje 13
Zakljuak c
Nadamo se da e vam ovaj vodi pomoi u karijeri te da ete dobiti obrazovanje i posao kakav c c c c elite. Osnovna je namjena ovog vodia poticanje razmjene ljudi, ideja i znanja. U irem kontekstu, z c s nadamo se da smo vas nauili kako procijeniti kvalitetu istraivanja i istraivaa te kako izabrati c z z c institucije i mentora za poslijediplomski. Autori bi rado uli prijedloge o poboljanju kvalitete i upotpunjenju sadraja1. Takoder, zahc s z valjujemo sljedeim osobama iji su nam konstruktivni komentari, prijedlozi i savjeti pomogli da c c vodi uinimo kvalitetnijim i boljim: Hrvoje Belani, Sonja Mrnjavi, Edgar Pek, Franjo Plavec. c c cc Ako vam ovaj vodi imalo pomogne pri upisu poslijediplomskog na sveuilitu u inozemstvu, c c s molimo vas da nam to i javite zajedno sa sljedeim informacijama: c ime i prezime drava i grad iz kojeg ste se prijavili z program koji ste upisali (M.Sc. ili Ph.D.) sveuilite koje ste upisali c s zavod na koji ste se upisali smijemo li vae ime (i prezime) objaviti u sljedeim verzijama ovog vodia na listi uspjeno s c c s upisanih. Takav e email biti nagrada autorima za rad na ovom vodiu. c c I na kraju, slijedi lista studenata koji su uspjeno upisali poslijediplomski u inozemstvu koristei s c informacije iz ovog vodia: c 1. Matko Botinan, Computer Laboratory, University of Cambridge, Velika Britanija, 2009. c 2. Edgar Pek, Department of Computer Science, University of Illinois at Urbana-Champaign, SAD, 2009. 3. Tamara Vurin, Department of Electrical Engineering, University of Washington, SAD, 2009. 4. Emil Hiti, Department of Mechanical Engineering, Universit Laval, Kanada, 2010. e Sretno! Domagoj i Zvonimir
1 Zbog koliine emailova koju autori dobivaju, ne moemo garantirati da emo odgovoriti na sve prijedloge i c z c pitanja, ali emo pokuati. c s
49
50
Popis linkova
http://www.computer.org/computer http://www.sciam.com 3 http://www.nature.com 4 http://www.spectrum.ieee.org 5 http://www.newscientist.com/ 6 http://www.caut.ca/uploads/2010 2 Sta.pdf 7 http://chronicle.com/stats/salary/salary.htm 8 http://www.arwu.org/ 9 http://citeseer.ist.psu.edu/stats/venues 10 http://scholar.google.com 11 http://citeseer.ist.psu.edu 12 http://www.isihighlycited.com 13 http://citeseer.ist.psu.edu/stats/authors 14 http://www.informatik.uni-trier.de/ ley/db/ 15 http://www.acm.org/awards/taward.html 16 http://research.microsoft.com/en-us/collaboration/global/me-africa/summer-school.aspx 17 http://www.amazon.com 18 http://reason.imio.pw.edu.pl 19 http://www.ieee.org 20 http://www.acm.org 21 http://www.gre.org 22 http://www.toe.org 23 http://www.iro.hr 24 http://icpc.baylor.edu/icpc/ 25 http://www.acsl.org/ 26 http://math.scu.edu/putnam/ 27 http://imo.math.ca/ 28 http://www.cs.ubc.ca/grads/policies/Handbook.pdf 29 http://www.eecg.toronto.edu/xec/student guide/Main/index.shtml e 30 http://www.craigslist.org 31 http://www.cic.gc.ca 32 http://www.sta-zagreb.com
2 1

Vodič Za Poslijediplomski Studij U Inozemstvu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vodič Za Poslijediplomski Studij U Inozemstvu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu c

Date: 2010/11/26 17:57:40 Revision: 1.96

Domagoj Babi c babic [at] cs.ubc.ca www.domagoj.info

Zvonimir Rakamari c zrakamar [at] cs.ubc.ca www.zvonimir.info

26. studenog 2010.

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Kako izabrati sveuilite i zavod? c s

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Mehanizmi primanja studenata

Postupak odabira studenata

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Odredivanje kvalitete zavoda

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Lista vrhunskih zavoda za raunarne znanosti c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Engleski kao slubeni jezik? z

Kako izabrati mentora?

z Takoder, kad kaemo

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Identikacija potencijalnih mentora

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

obino u inozemstvu traje 2 godine, a doktorat 37. c

Financiranje poslijediplomskog studija

Tokovi novca u znanstvenoj zajednici

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

A tko e sve to platiti? c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Postupak prijave na natjeaj c

Polaganje ispita GRE i TOEFL

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Tipina kronologija jedne prijave c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c Krenimo kronolokim redom: s

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Prilaz Dure Deelia 4 z c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Zaposlenje nakon poslijediplomskog

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

Banke i investicijske kue c

Vodi za poslijediplomski studij u inozemstvu, Copyright c 2007.2010. c

You might also like