SVEUČILIŠTE J.J.

STROSSMAYERA POLJOPRIVREDNI FAKULTET OSIJEK

POSTUPAK SA STOKOM PRIJE KLANJA UTOVAR,TRANSPORT,ISTOVAR,ODMOR U DEPOU

MENTOR DR.GORAN KUŠEC

STUDENT IVONA ĐURKIN

1

Usto.uginuća.pretovara i istovara (N. željeznicom.održavanje i drugo Općenito. Stoka se prije utovara i istovara podvrgava veterinarskom pregledu što je regulirano Pravilnikom o načinu utovara. TIPOVI TRANSPORTA ŽIVOTINJA ZA KLANJE 2 .kao što su gubici i troškovi vezani uz transport(kalo. Nadalje. 97/1998).mogućnost laganog i efikasnog čišćenja te da stoka bude što manje maltretirana 2) da budu dovoljno brza 3) da ne iziskuju velika sredstva za nabavu. stoka se u klaonicu može dopremiti pješice. Već je od davnina uvriježen.N.ozljede.održavanje transportnih sredstava) što uvelike utječe na rentabilnost poslovanja klaoničkog pogona. S pojavom velikih gradova i organizacijom javnih mjesta za klanje transport stoke postaje sastavni dio opskrbe stanovništva mesom. oduvijek se težilo usavršavanju transportnih sredstava kako bi se zadovoljila barem većina uvjeta koje moraju ispuniti a to su: 1) da po svojoj konstrukciji budu takva da osiguraju sigurnost i udobnost za određenu vrstu stoke pri transportu. kamionom i brodom. a kasnije i ozakonjen zdravstveni nadzor nad prometom stoke jer se već tada znalo da se s kretanjem stoke mogu prenositi različite stočne bolesti koja su u slučaju nekontroliranog kretanja stoke mogla ugrozitičitava područja a ponekad i kontinente.UVOD Transport stoke za klanje star je koliko i prodaja stoke. Danas je u svim zemljama svijeta veterinarsko-sanitarni nadzor obavezan za svu stoku u javnom prometu pa tako i za stoku za klanje. RH br. transport stoke nametnuo je i rješavanje niza drugih problema.

stoka se riječnim plovnim putem prevozila na tržište u Beč. prijevoz Danas su najčešća dva vida transporta i to željeznički i cestovni. i to max. malog broja stoke koja se može transportirati u jednoj turi i mogućeg neprilagođenog i opasnog ponašanja stoke prilikom transporta. Najteži je utovar i istovar(stoka se boji vode) dok je sam prijevoz povoljan ako more nije suvišno nemirno. Iako. Ovaj vid transporta se danas upotrebljava samo za visokokvalitetnih trkačih konja i visoko vrijednih rasplodnih grla. kada su rijeke Drava i Sava bile plovnije nego danas. 3 . U našoj prošlosti. pretovar i istovar životinja te je nužno te radnje obavljati brzo i stručno i obratiti pažnju da se izbjegne dodir sa drugim životinjama. Tako se u prijašnja vremena stoka za klanje dovodila npr. TRANSPORT ŽELJEZNICOM Do pojave transportnih vozila-kamiona za prijevoz žive stoke i kamiona hladnjača za prijevoz zaklane stoke ili njihovih prerađevina. TRANSPORT BRODOM U nas je transport brodom vrlo rijedak i obavlja se samo u priobalnom pojasu.Svojedobno je jedini način transporta životinja za klanje. Posebno je važno upozoriti da treba izbjegavati transport stoke pri velikim vrućinama i hladnoćama.takav način transporta bio je prenaporan za životinje (posebno je opasna pa čak i za život takva vrsta transporta za utovljene životinje).tjeranjem). ovaj vid transporta je bio dominantan. Iz Hrvatske preko Mađarske do Beča kako bi tamo bila zaklana. 15 km na dan za krupnu i 12 km na dan za sitnu stoku uz česta usputna odmaranja te umjereno hranjenje i pojenje. pri čemu je cestovni transport danas dominantan. a i postojala je mogućnost zaraze pa se zbog toga razvojem različitih transportnih sredstava pristupilo drugim tipovima transporta. TRANSPORT AVIONOM Transport avionom nije u dovoljnoj mjeri korišten. u specifičnim uvjetima (elementarne nepogode i slično) možemo primjeniti ovakvu vrstu transporta kada ga je potrebno provoditi u etapama. Iz razloga sigurnosti prijevoza žive stoke na veće udaljenosti izvršene su inovacije i prilagođavanja vagona pa su čitavom dužinom namjenskih vagona izgrađeni uređaji za hranjenje i pojenje. Transport željeznicom žive stoke na veće udaljenosti bio je jednostavniji i manje riskantan. zbog visokih troškova transporta. Međutim. čak i na velike udaljenosti bio transport pješice(dogonom. Najkritičnije faze transporta žive stoke su utovar.

50 Valja naglasiti da je prema Repaču koeficijent površine.starosti. a sa aspekta pretovara i istovara preporučljivo je i da stoka iste vrste bude vagonski razdvojena prema destinacijama isporuke. U koliko prijevoz traje preko 24 sata. TABLICA 2. nužno je pojenje i hranjenje i u tijeku prijevoza.30-1. NORME UTOVARA GOVEDA U ŽELJEZNIČKE VAGONE 4 .70 0.40 1. Navedene vrijednosti se odnose na željezničke vagone površine 20-24 četvorna metra.odnosno 2.) (težine manje od 555 kg. PROPISANE NORME UTOVARA IPRIJEVOZA ŽIVOTINJA ZA KLANJE (željeznički i cestovni transport) KOPITARI Odrasli konji Mladi konji (6-24 mj.30-0. TABLICA 1.60 1.00 1.40 POTREBNO PROSTORA ( U ČETVORNIM METRIMA) 0. OVCE I KOZE POTREBNO PROSTORA ( U ČETVORNIM METRIMA) Ovce ostrižene 0.70-0.on iznosi 0.) (težine manje od 700 kg.20 2.75 1.60 za telad mase od 100 kg.30-0.60 SVINJE Utovar svinja u željeznička ili cestovna vozila obavlja se vezanja životinja uz uvjet da za svaku životinju ima prostora za ležanje.75 Koze bređe 0.) (težine manje od 325 kg. prvo iskustveno a kasnije je to i empirijski dokazano.30-0.ako prevoženje traje manje od 48 sati) Mladi konji (6-24 mj. Prije samog utovara životinje treba nahraniti i napojiti.40-0.30 Ovce neostrižene 0.20-0. Tako npr. do određenih normi za utovar i prijevoz stoke s obzirom na potreban prostor za iste što je prikazano u niže navedenim tablicama.95 0.30 1. vjetra i oborina.) POTREBNO PROSTORA ( U ČETVORNIM METRIMA) 1.40-0.40-0. Tijekom niza godina transportiranja stoke u željezničkim vagonima došlo se je.40 0.a on predstavlja omjer između broja utovarenih životinja i površine željezničkog vagona različit za različite vrste životinja ili različite težine iste vrste životinja.starosti.) (težine manje od 200 kg.95-1.ako prevoženje traje duže od 48 sati) Poni Ždrebad GOVEDA Telad Telad Junad Junad Junad Junad (težine manje od 55 kg.50 Koze 0.Tijekom prijevoza životinje moraju biti zaštićene od utjecaja sunca.40 Ovce bređe 0. u samom vagonu i to jednom za svakih 24 sata transporta. U jednom vagonu ne smiju biti po vrsti različite životinje.20 za goveda težine žive vage od 550 kg.) (težine manje od 100 kg..

Norme za transport stoke iste su kao i u željezničkom transportu. kod tako uginulih goveda. a transportno prijevozno sredstvo je slabo ozračeno i prenatrpano. U koliko se životinje tijekom dužih prevoženja ne hrane i ne napajaju mogu pokazivati znakove bolesti poput tzv. temperatura normalna. životinje se jedan do 5 . Ova bolest se manifestira kod goveda već prilikom istovara: goveda teturaju. željezničke bolesti (transportna tetanija) koja se javlja kod goveda. ovce) ili sa ugrađenim kavezima za prijevoz peradi i kunića. Danas se proizvode vozila koja stoku mogu prevoziti u jednoj etaži (goveda). OŠTEĆENJA ŽIVOTINJA PRILIKOM TRANSPORTA Unatoč značajnim unapređenjima transportnih sredstava za prijevoz stoke. disanje nepravilno i otežano. ruše se i ostaju kao u nekom polusnu. životinje vrlo teško podnose prijevoz. Ovako oboljele životinje obično ugibaju. modernizacija i prilagođavanje cestovnih vozila za prijevoz stoke. tijekom prijevoza. iščezavaju tek nakon dužeg odmora istih. Bolest se posebno učestalo javalja ljeti. mogućnost dostave i na mjesta gdje nije razvijena željeznička mreža utjecalo je na to da cestovni prijevoz stoke danas bude u svijetu dominantan. U cilju izbjegavanja navedene bolesti. Najnoviji tipovi cestovnih transportnih vozila opremljeni su i posebnim uređajima (platformom) za utovar ili istovar životinja. Promjene koje se mogu primijetiti na životinjama. iščezava ruminacija i usto nastaje pareza mokraćnog mjehura. može primjetiti tamnosmeđa do crnosmeđe boje mišića. u više etaža (svinje. Volvo i drugi) uočili su moguće prednosti koje pruža cestovni transport stoke te su posebno počeli izrađivati cestovna transportna vozila za prevoženje stoke.a posebno tijekom i nakon Domovinskog rata kada je veliki dio željezničke mreže postao nedostupan za transport težište u cijelokupnom transportu.(Repač.godine) TEŽINA GOVEDA ( u kilogramima) POVRŠINA VAGONA (u četvornim metrima) 20-24 25-29 30-35 39-47 33-40 14-17 13-15 10-12 9-11 49-56 40-48 17-20 16-18 13-17 11-14 58-68 50-55 21-25 19-22 17-20 14-17 36-40 70-78 55-65 25-30 22-27 21-25 17-20 55 100 200 300 400 550 Pojeftinjenje goriva. te uređajima za fiksiranje stoke prilikom transporta kao i njihovo napajanje. Odstupanja su moguća samo za prijevoz goveda. uz pojavu masne degeneracije i prazan burag. bilo im je ubrzano (oko 100 otkucaja). pa tako i u transportu stoke je na cestovnom transportu. nemaju apetit. I kod nas u Hrvatskoj. ako se goveda utovaruju sa paše. posebno ako su prije utovara i prijevoza obilno nahranjene. Pri sekciji se obično.1977. Veliki proizvođači transportnih cestovnih sredstava (Mercedes. ali nije dozvoljeno odstupanje veće od 1 četvornog metra.

23% iščašenja kuka. pa zato kao mjeru zaštite od stresa u završnoj fazi tova dodajemo hrani tzv. sadrže psihodepresivna sredstva iz skupine trankvilanata koji otklanjaju uzbuđenost pa se uglavnom upotrebljavaju za smirenje životinja prilikom prijevoza. Istražujući.82% iščašenja ramenog zgloba. pretovara i istovara stoke za klanje.5 četvornih metara površine. prijevoza. Vožnja treba biti ravnomjerna. Dobrim se pakazao prijevoz svinja u kontejnerima.kao i utovar pomoću dizalica. prijevoz i istovar vrlo važni i česti fizikalni i psihički uzroci stresa. a životinje treba voziti ujutro ili predvečer. Prijevozna površina treba biti tako raspoređena da je na svakih 100 kilograma žive vage svinje osigurano 0. osim uobičajnih količina vitamina. RAZLIKE U KAKVOĆI MESA SVINJA KOD RAZLIČITOG UTOVARA UTOVARNO SREDSTVO Dizalica sa postoljem (opitna grupa) Bez upotrebe dizalica KAKVOĆA MESA (U %) VRLO DOBRA DOBRA SLABA 31 51 18 18 44 38 6 . 1. Zbog toga je nadzor nad ovim radnjama vrlo važan dio veterinarsko-sanitarnog nadzora i obuhvaća mjere za osiguranje pravilnih postupaka prilikom i tijekom utovara. kao posljedica nepravilnosti prilikom utovara. znači prilikom prijevoza svinja na klanje? Svinje se ne smiju hraniti 12 sati prije utovara. 0. osiguranje vremena za odmor stoke prije omamljivanja. Kod utovljenih svinja.a utovarne rampe moraju biti ograđene i na njima pričvršćene poprečne letvice radi lakšeg penjanja. Također su. Prijevozno sredstvo mora biti tehnički i funkcionalno ispravno. javlja se često hipertermija. šepavost.5% od ukupne količine mesa za preradu. kod prevoženja. »krvavog» mesa buta i lopatice kao posljedice krvarenja. Što to npr. Promjene fiziološkog stanja životinje stresom utječu na biokemijsku aktivnost mišića «post mortem». odnosno da su utovar. iščašenja ili loma kostiju. Količina «konfisciranog». Prilikom utovara treba izbjegavati primjenu bilo kakvog prisilnog sredstva. odnosno manje upotrebljivog. TABLICA 3. krvarenje u mesu svinja. ali im voda mora biti na raspolaganju. pojava plućnog edema pa i ugušenja. Pozitivni rezultati mogu se postići i dodavanjem stresnila (sedativa na bazi azaferona) neposredno prije utovara. antistres smjese. Pod ne smije biti sklizak.9 do 2. u istraživanju je bila 1.dva dana ranije prije transportiranja smještaju u staju ili obor i hrane suhom hranom. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju da životinje tijekom prijevoza očitiju simptome stresa.34% prijeloma zdjelice. Te smjese. u prijevozu ljeti. kontuzijekrvni podljevi u potkožju i frakture kostiju ekstremiteta. No.1% prijeloma lopatice i 0. prijevoza i istovara ustanovljeno je na uzorku 0. pa životinje nemogu ustati ili se pak mogu pri prijevozu ugušiti. tipične i česte pojave. klanja iskrvarenja. upotreba trakvilanata može biti opasna jer uzrokuje duboku relaksaciju životinja.

8 3.8%.6 11.2%.3 0.1 10.67 TABLICA 5.69 do 2. odnos spolova u pojedinim proizvodnim skupinama i drugo. Prva razlika je u tome što neke zemlje dopuštaju dopremu samo zdrave stoke u industrijske klaonice i temeljiem tih propisa ne predviđaju 7 .2 7.(kontrolna grupa) TABLICA 4.8 0. uočiti dvije važne razlike. Iz tablica broj 4 i 5 vidljivo je da visina kala pri prijevozu ovisi od vrste stoke koja se prijevozi.3 9. ODMOR ŽIVOTINJA PRIJE KLANJA Kada je riječ o pripremi i odmoru životinja namijenjenih za klanje.4 Nema podataka Nema podataka Nema podataka 0.0 do 5. vrste prijevoznog sredstva i udaljenosti prijevoza.31 SVINJE 2.0 6. ovisno o udaljenosti i vremenu prijevoza. kalo varira od 0. mogući utjecaj padavina.3 5.2 6.2% ili prosječno 4.28 kilograma iznosi prosječno 3.1 10.25 KALO ( u %) ŽELJEZNICA 8.78% u odnosu na njihovu masu prije utovara na farmi.8 4. Kalo pri prijevozu tovljenih pilića žive mase od 1. No na kalo pored ovih čimbenika utiču i čimbenici kao što su vrijeme i način hranidbe stoke prije utovara.8 11.6 9.8 6.5 sati iznosi od 2. Pri prijevozu brojlera.7 12.0 0. temperatura zraka.9 0.6 6.5 8.8 8.26 KALO ( u %) TELAD 3. UTJECAJ UDALJENOSTI NA KALO STOKE PRI PRIJEVOZU UDALJENOST ( km) 0-10 10-25 25-50 50-100 100-200 200-250 PROSJEČAN PORAST KALA NA SVAKIH 10 KILOMETARA GOVEDA 5.26 Kalo pri prijevozu ovaca na udaljenost od 80 kilometara i u vremenu trajanja prijevoza od prosječno 2.0 8.2 6. mogu se.8 5.03 Prosječno 6. vrijeme i način utovara i istovara. UTJECAJ VRSTE PRIJEVOZNOG SREDSTVA NA PORAST KALA U GOVEDA UDALJENOST ( km) 10-15 25-50 50-100 100-200 200-300 PROSJEČAN PORAST KALA NA SVAKIH 10 KILOMETARA KAMION 5. uspoređujući propise i praksu u različitim zemljama.2 8.8 8.7 0.6-6.

Tu postoje tri temeljne grupe veterinarskosanitarnih zahtjeva: 1. zemlje EU). Novom Zelandu i Engleskoj za razliku od propisa u južnoameričkim zemljama (Argentina) i nekim zemljama Europe (npr.% mg NH3). Njemačka) gdje je obavezna izgradnja sanitarnih klaonica. Takav propis je prisutan npr. Ne postoje propisi o trajanju odmora im režimu hranidbe i napajanja prije klanja (SAD. na osnovu stručne prosudbe duljine trajanja i drugih uvjeta prijevoza. N. Kanadi. određuje trajanje odmora i režim hranidbe i pojenja životinja prije klanja. uz uskračivanje hrane i vode 6 sati prije klanja 2. Druga važna razlika odnosi se na trajanje odmora i na režim hranidbe i napajanja životinja prije klanja. u SAD-u. Zeland) 3. Pri ovome treba imati u vidu da klanje umornih i pregrijanih životinja utiče na kakvoću i održivost mesa.Istraživanjima je utvrđeno da je incijalna koncentracija amonijaka u mesu prije klanja dobro odmorenih svinja (2. Veterinarske inspektor. Spomenuta se razlika očituje i tijekom 72 satne pohrane mesa na temperaturi od 1-3 stupnja celzijusa. U mesu umornih životinja sporije teku procesi konzerviranja mesa soljenjem odnosno salamurenjem. UTJECAJ ODMORA NA KOLIČINU AMONIJAKA U MESU SVINJA 8 . sanitarnih klaonica za klanje bolesnih ili sumnjivih životinja. Intezitet postmortalnih biokemijskih procesa dakle ovisi o stupnju uzbuđenosti i umoru životinja prije klanja.izgradnju tzv. TABLICA 6. Kanada. ali obavezno uskračuje hranu 12 sati prije klanja i napajanje 2 sata prije klanja (Hrvatska. ovisno o konkretnim uvjetima prijevoza i ocjeni utjecaja prijevoza na sveukupno stanje životinja. kao i općeg stanja i kondicije životinja određuje trajanje odmora. U konačnici umorne životinje slabije iskrvare što nepovoljno utječe na kakvoću i održivost mesa.8 % mg NH3) mnogo manja od koncentracije amonijaka u mesu umornih svinja (4. Ovi su veterinarsko-sanitarni zahtjevi u skladu sa preporukama međunarod-nih organizacija koje odobravaju da veterinarski inspektor. Obavezan odmor prije klanja u trajanju od 24-48 sati.4.

U našoj mesnoj industriji procjenjuje se da je udio uginuća u ukupnoj količini kala obora prosječno: 9 . 14 300 0 1-3 5. te o vrsti životinje i njezinim mogućnostima adaptacije na djelovanje različitih stresova. TABLICA 7. odnosno o vrsti i kategoriji životinje obzirom na dob. odnosno o načinu i trajanju prijevoza.70 KALO OBORA (%) TELAD 1. pa tamnog. 10 510 36 1-3 2. istovar) i fizikalnih stresova (npr. Pojave blijedog.nagle promjene temperature) svedu na najmanju moguću mjeru.1 7.8 4.9 3.8 9.2 1. prijevoz.68 SVINJE 1.2 8.4 7.0 4.2 4. Gubitak u masi životinja najčešće se naziva KALOM OBORA.5 7. 2. KALO OBORA VRIJEME ODMORA (SATI) GOVEDA 0-8 8-16 16-24 24-32 32-40 40-48 48-56 PROSJEČNI PORAST KALA ZA 8 SATI 3.4 6.4 8. fiziološko stanje i uhranjenost. U svakom slučaju dok ne iščeznu simptomi stresa klanje životinja treba odgoditi. 8 280 15* 6-8 *svinje su prije klanja intenzivno zamarane naganjanjem u oboru klaonice 40 minuta.2 1.SKUPINA PRIJEVOZ (SATI) DULJINA PRIJEVOZA (km) ODMOR PRIJE KLANJA (sati) TEMPERATURA POHRANE MESA (oC) NH3 mg % 1 sat 96 sa-ti 168 sati 1.6 2.1 2. Veličina kala obora u znatnoj mjeri ovisi o uginuću životinja u oboru klaonice.5 6. tamnog junećeg mesa kao i neke druge negativne promjene mesa su u izravnoj vezi sa osjetljivošću. čvrstog i suhog mesa.0 6.5 11.9 6.7 6.2 7. U spriječavanju negativnog utjecaja na kakvoću mesa prednost imaju nastojanja da se negativni utjecaji psihičkih (utovar.4 4.1 10.90 Općenito kalo obora je manji u kvalitetnijih životinja.7 8.3 14.4 7. odnosno veći kod duljeg prijevoza životinja.2 6.6 10.2 5.5 12.0 0. 3 120 20 6-8 4.5 3. odnosno kalom stočnog depoa.0 2. odnosno slabom adaptacijskoj sposobnosti životinja i njihovom većom osjetljivošću na vanjske podražaje i opterećenja. mekanog i vodnjikavog svinjskog mesa.3 5. Ovo ovisi o vremenu držanja životinja u oboru klaonice.4 u vremenu od U ocjeni trajanja potrebnog odmora životinja prije klanjavalja imati na umu činjenicu da potrebno vrijeme odmora ovisi o stupnju zamora životinja. 11 320 20 1-3 3.

.... U nekim je zemljama legalno dopušteno obuzdavanje životinja prije klanja što pripomaže preciznoj primjeni opreme za klanje.. odmor životinja prije klanja.. Uobičajna metoda obuzdavanja je primjena konvejera za obuzdavanje pri čemu se životinje pri ulasku na konvejer moraju preustrojiti u pojedinačnu kolonu.... Tri načina dovođenja životinja do mjesta klanja Slika 2. ali dovodi do stresa samih životinja koje ne žele ući u objekat za obuzdavanje.............0..... kao i smanje uginuća životinja u prijevozu i oboru klaonice vrlo važni za gospodarsku učinkovitost industrije mesa..0.....19% Iz svega rečenoga proističe da su smanjenje kala prijevoza. iskrvarenje u klaonici a svinje omamljivanje i 10 . Slika 1..0. Ovo se postiže pomoću toka u obliku valjka........... Linija za dovođenje.......24% odojak.07% svinje.......0.... DOVOĐENJE ŽIVOTINJA DO MJESTA KLANJA Jedna od vrlo složenih i teških radnji prije klanja životinja jeste dovođenje životinja do mjesta klanja...... stepeničnim tokom ili primjenom obora za gomilu.01% telad.• • • • goveda......

Kada se završi proces klanja konvejer se ponovno uključuje. ovisno od vrste životinje koja se kolje. 3. Može li životinja stajati na sve četri noge? U koliko ne može velika je vjerojatnost da će izgubiti ravnotežu i pasti te će vjerojatno biti ozlijeđena ili pregažena. u klaonicama za goveda traka dovodi životinju do boksa za klanje gdje se životinja ubija. Svinja ustukne u stranu obrnuto od smjera kretanja trake za dovođenje životinje na klanje. Upravo iz tih razloga prozvođać se sreće sa problemom odlučivanja je li uopće životinja dovoljno sposobna (zdrava) za transport.Konvejer stisne svinju između dva pomična zida koja su upravljana sklopkom. Prilikom dovođenja životinja do mjesta za klanje mogu nastati slijedeći problemi: 1. Kada svinja dođe do kraja konvejera. Svinje se stišću jedna uz drugu na traci i ne reagiraju dobro na stopstart rutinu konvejera za obuzdavanje. zaklana svinja sklizne na platformu gdje joj se ispušta krv i nakon toga podiže na nadzemnu prečku za daljnju obradu. Ovo se može izbjeći instaliranjem vrata koja se otvaraju u samo jednom smjeru. Stoka odbija ući u boks za klanje jer prepoznaje da nema izlaza. Tako npr. 11 . Ovo se utvrđuje temeljem tri glavna pravila: 1. 2. Klaonice obično ne primaju bolesne životinje jer je potrebno više rada za obradu mesa takve životinje. a pojavljuje se i rizik da mikroorganizmi s inficiranog tkiva pređu na jestive dijelove.on se zaustavlja i svinja se kolje električno. Postoje varijacije ovakvog načina dovođenja životinja do mjesta za klanje.

hoće li životinja nakon transporta biti u lošijem stanju? Na primjer ako je životinja slaba transport će je još više oslabiti. ozljeda i sličnog je klanje životinja na farmi na kojoj su uzgojene. te se preporučuje da prvo koža prije transportiranja zacijeli. 3. Ako se primjeti životinja koja je bolesna i vidljivo u boli potrebno je izvršiti prisilno klanje. Jedan od načina izbjegavanja stresa. ima li životinja na nekom mjestu ekcem ili bilo kakvu površinsku ranu? Prilikom transporta velika je vjerojatnost da će se rana inficirati. Za ovakav način koriste se tzv. »pokretne klaonice» koje dolaze kod proizvođaća kako bi zaklali životinje i obradile trupla u sukladnosti sa pravilnikom EU. te je moguće da kolabira ili da nemože izaći iz prijevoznog sredstva. 12 .2.

...... Iako ove životinje uzgajamo i transportiramo isključivo radi vlastite dobrobiti i prehrane postupanje sa njima mora humano.. IZVORI 1.-Higijena i tehnologija mesa..Gregory 4..................-Higijena i tehnologija mesa-I dio...........dr............ maltretiranje i izgladnjivanje životinja izaziva kod njih stres i različite vrste ozljeda...........ZAKLJUČAK Ponašanje prema životinjama prije...grupa autora 3-Animal welfare and meat science.............prof.......Neville G.................. za vrijeme i nakon vremena prijevoza izuzetno je bitno iz dva temeljna razloga..... Prvi razlog je što loše i nestručno rukovanje.............Josip Živković 13 . Drugi razlog je što tako ozlijeđena životinja nakon klanja ima znatno lošiju kvalitetu mesa za daljnju obradu te time smanjujemo očekivanu ekonomsku dobit...Josip Živković 2.....-Stočarstvo.................