brončano27

26. 10. Historijat istraživanja Müller-Karpe je izašao iz njemačke arheološke škole (Gerro von Merhart) i krajem 40-ih g.

sa svojim učenicima prvi definira kulturu polja sa žarama*. Njegovi radovi su: 1) '59. Hallstadt und Itallien-? 2) '42. Veze između Podunavlja i kulture srednje Evrope u ranom željeznom dobu Gerro von Merhart -Merchart se smatra jačim predstavnikom škole koja je srušila teoriju italske fascinacije: 1) 'Donau längishe Beziehungen der früeisenzeitlichen kultur Mittelitalliens', BJ, 197/ Bonn 1942 2) 'Hallstadt und Itallien', Mainz, 1969 3) 'Prilog kronologiji vremena KPŽ sjeverno i južno od Alpa' ('Beitrage zur Chonologie der Urnenfelderkultur nördlich und südlich der Alpen'), RGF 22, Berlin Merhart je bio Müller-Karpeov učenik, a iz iste škole izlazi i Georg Kossak (on je isto imao svoju kronologiju ali je posebno poznat po svojoj knjizi iz 54. o studiji o simbolici KPŽ) 4) Kossak: 'Studien an den Urnenfelderkultur simbolik' 5) V. Milojčić- srpski arheolog, radio u Njemačkoj: -'Der Dörische Wanderung' 6) Milojčić: 'Zur Kronologie der Jungerzeit früsteinenzeit und Bronzezeit in der süden Europe' King- njegov pokušaj kronologije nije baš 'uspio'. Podijelio je kulturu na 6 razvojnih stupnjeva-mlađu na 3 i stariju na 3. Marija Gimbutas- 'The Bronze age kultur in …' –sinteza za srednju i istočnu Evropu. Daje svoju periodizaciju polazeći od veza Podunavlja i Egeje, a ne iz Podunavlja. Novija istraživanja stavljaju akcent na Sloveniju, pa tu imamo: Patek- 'Die Urnenfelderkultur in Transddanubien' Brunn- 'Mitteldeutsche Dortmund' I Rihovskog. Iz starije generacije potječe Holste. Ksenija Vinski-Gasparini, nedavno umrla, AM Zg, 73. napisala dizertaciju, pisana pod utjecajem Müller-Karpea i nešto malo manje Mercharta. *Kultura polja sa žarama- KPŽ 26.10. Kasna bronca traje od 13.-9. (8.) st. Iznad Jadrana sa balkanskim zaleđem je KPŽ, dok ispod nje žive druge kulture i etnikoni. To su one kulture koje kasnije prerastaju u ilirski svijet (protohistri, protoliburni, protojapodi..). To su dva kompleksa a južna granica KPŽ je Sava, odnosno ispod Save. Gore se prakticira spaljivanje, a dolje inhumacija. Jug je uvijek bio i ostao pod grčkim utjecajem. KPŽ se rasprostire kod nas u S Hrvatskoj, međurječju Save, Drave i Dunava i dio je velikog kompleksa KPŽ, odnosno Urnenfelder kompleksa, koji je skup različitih kulturnih ali srodnih grupa. To je ipak jedan evropski kompleks. Zajednički im je ritus incineracije (od Visle do Sene i Rone u Iranu do Sjevernog mora, S Italija, S Španjolska, karpatska kotlina do Baltika-i mi koji smo zadnja cjelina) Urne-ponekad poklopac, često bikonična, u zemlji, može biti u škrinjama

1

Spaljene kosti se može polagati samo u jami ili ih se može obložiti primitivnim kamenjem. Ponekad je polagano i oružje. Postoje regionalne pojave-smatra se da nisu etnički homogene. KPŽ je zapažena krajem 19. st., a istraživanje je započelo početkom 20. st. Istraživači se bave pitanjem geneze te kulture sa primarnog ishodišta i pitanjem njene kronologije i strukture koje nije definirano i određeno ni do danas. Ključna otkrića su na našem prostoru, u Češkoj, Moravskoj, Donjoj Austriji s Gradišćem, Mađarskoj- to je epicentar gdje je KPŽ zgusnuta –Podunavlje. Kod nas je najzaslužnija Ksenija Vinski- Gasparini. Ona je valorizirala njenu poziciju (međurječje Save, Drave i Dunava) i S Hrvatskoj daje izuzetno veliki značaj u kasnoj bronci. U Sloveniji se problematikom bavio Franze Stare i kasnije Gabrovec. Kako je teklo istraživanje: Ksenija djeluje poslije 2. svj. rata, izašla je iz Njemačke škole koja je uočila važnost ove kulture. Počeci određivanja kronologije- Paul Reinecke (Halstadt)-daje početnu kronologiju koja se poslije usavršava. On daje periodizaciju za srednju Evropu za broncu, halstadt i latene Reineckeova periodizacija: Br B r Br A1 A2 B1 1800 - 1700 1700 – 1600 1600 – 1500

B2 1500 – 1400 C1,2 1400 - 1300

Br A1, A2-rana bronca Br B1, B2,C1, C2-srednja bronca Halstadt A1 1200 – 1100 A2 1100 – 1000 B1 1000 – 900 B2 900 – 800 C , D Mlađi halstadt – do 500 Kasna bronca ili halstadt. Reinckeova periodizacija prije korekcije A1-B1 je 1850/1800-1580/1550; B1,-D je 1580/1550-1300; D-HaB2 je 1300-800. Paul Reinecke se služio podacima iz srednje Evrope pa ih je teško primijeniti na cijelu Evropu. On je razlučio broncu na 4 stupnja i starije željezno doba ili Halstadt isto na 4 stupnja-kasnije na 3. Rano brončano doba je A1 i A2, srednje B1, B2 i C, kasno D i Ha(A1,A2,B1 i B2). Korekcija njegove periodizacije pomjera granice za 200 godina. 50-ih godina se ubacuje i Müller-Karpe u ovu kronologiju i on kaže: Br C1,2 1400 D 1300 Ha A1 1200 A2 1100 Ha B1 1000 B2 900 B3 800 (800-725) Ha C 700-600 Ha B1,B2,B3 je KPŽ.

2

je željezno doba svuda.st  Orjentalizirajuća faza započinje Ha C 7.g. Upotrebljavao je Reineckeove oznake. Ona se prenosi na Italiju i druge regije. st.kraja 18.Mnogi istraživači su zaključili da ova tročlana faza KPŽ se ne može primijeniti na hrv.st.st  On dijeli KPŽ na 6 stupnjeva: Br D. arhajska faza. Smatra se da je izrasla postepeno iz srednjeg brončanog doba. jantar dolazi iz srrednje 3 .2 14. koji izaziva kraj KPŽ.. BrC1. Postoji dosta rašireno mišljenje da se KPŽ nije naglo pojavila. 1800-1450. povremeno incineracija-tragovi..g.st. kraj KPŽ. a izdvajaju se ova 3 kulturna kompleksa: 1. Mikenska civilizacija počinje prije-u 16. rana i srednja bronca 2. drugačiji pokopi.st i dijeli se na M1 ili ranu (16. područje . U srednjoj Ebropi u srednjoj bronci postoji više kultura. točki koje su apsolutno kronološki fiksirane) i onda ga je komparirao i uočio srodnosti.trakokimerijski prodor-u Ha B3.st Submikenski horizont  Ha B1 10. Ritus incineracije postoji u srednjoj bronci. tumuli kultura.st Pad Mikene  Ha A2 11. Ha B1. st. Unjetička kultura.2 je sinkronizirao sa kasnomikenskom fazom (KML). Pojava konjske opreme. negdje i u 10. zgrčeni i ponekad ispruženi pokojnici. Donja granica se u srednjoj Evropi veže za trakokimerijski prodor u 8. Müller-Karpe je prvo dobro proučio materijal i sjeverni i sredozemni (grčki i talijanski. na Mediteranu je geometrijska faza. KPŽ-problem donje i gornje vremenske granice.kontinuitet mikenskog svijeta. Ha B3. inhumacija.st Tamno razdoblje u Grčkoj ili protgeometrijska faza  Ha B2 9.st. motivi spirala. *Prostor. jantarni proizvodi. Ha B2. ali to ne funkcionira na balkanskom i jadranskom P.st KM III C1 1230-1100  Ha A1 12. J granica je Austrija. Urnenfelder kultura Vremenski slijede jedna iza druge.st  Geometrijska faza i u dijelu 8.st KM III B1  Br D 13. Ha A2. U 7. Poznata je slovenska nekropola Ruše (ili Mariarast).P 2. tj. rostoru* .st.1450-1250. Ha A1. M2 ili srednju i M3 ili kasnu. tumuli sa cistama. Unjetička kultura-tumuli.13. Početak željeznog doba na našem prostoru se veže uz jednu pojavu. tako da je 7.st sinonim za to.u ranoj bronci. fiksirati ih od poč.st Ha B3 8. (Marija Gimbutas se bavila ovom kronologijom) 3.st. Njemačke.. već da se razvila iz drugih kultura.11. HaC ili 700. Drugi problem je kako je počela. Br C1. Gornja granica je u Br D. prema skoro svim istraživačima predstavlja početak željeznog doba (to je najkasnije). ali se ne pridržava strogo njihovih granica. Uspoređuje materijal sa zatvorenim cjelinama Italije i ako ih želi dovesti u vezu sa kasnomikenskom kulturom i Egiptom. već na njemačkom i sjevernom.g. a stavlja se i u HaD ili kod nas u 9.st). HaC ili 7. neki govore da je još i ranije-krajem Br C u 14. i slo. mikenski i sicilijanski) koji mu je bitan zbog uporišta. P Mađarske.

inhumacija. spiralni ukras se smatra mikenskim utjecajem. Naši arheolozi 60-ih g. a granica je definitivno Sava. Vrlo mnogo se raspravlja o epicentru. pitanje da li i Jadrana. Su odigrali značajnu ulogu u odbacivanju ilirstva u KPŽ. Ona nije iznenadna pojava. solarni elementi. jedan od rijetkih koji se još uvijek drži te teze i smatra da je KPŽ išla od Podunavlja. Tu još postoji i problem lužičke kulture. odbacivanje lužičke kulture kao ishodišta. o domovini KPŽ. nije došla 4 . KULTURA POLJA SA ŽARAMA Merhartova škola je poništila teoriju 'italske fascinacije' (nastanak mnogih kultura je pridodan Italiji). Sava je granica između Ilira inhumatora i incineracije. Smatra se direktnim ishodištem KPŽ. slična je unjetičkoj kulturi. uopće u Podunavlju. njemački arheolog. jadransko zaleđe. To bi onda značilo da imamo Ilire kroz cijelu broncu. zgrčeni i ponekad opruženi pokojnici. U kasnoj bronci Italija i Grčka nemaju primat u tim kulturama. Smatra se da je KPŽ posebno prepoznatljiva po incineraciji. Sustavno su počela istraživanja etnogeneze Ilira.Evrope. Misli se da je bio između Karpata i S Balkana-točnije SZ Balkan (Bosna. Do 50-ih g. Istovremeni ishodište KPŽ i direktan kontinuitet praslavenskih kultura se vremenom odbacilo. Danas se smatra da KPŽ nastaje iz kompleksa tumula (HGK je kratica). U KPŽ imamo još motiv barske ptice. Čović nastoji definirati centralno ilirski P (CIP). obradu željeza u Italiju. Dugo vremena se središtem KPŽ smatrala lužička kultura koja se javlja sa incineracijom u Poljskoj i Njemačkoj u srednjoj bronci. da je tu bila cenzura. Teza kojom se Veneti i Iliri izjednačuju je stara teza. bazenu Tise. Iliri ne mogu biti svugdje po Evropi. Benac).u Mađarskoj. Kakav je odnos KPŽ sa tumuli kompleksom? U početku se smatralo a nije bilo dodira. Prijelaz kroz brončano doba u srednjoj Evropi i sa inhumacije na incineraciju je bio postepen. Richard (Rihard) Pittioni. Kontinuirani razvoj metalurgije teče od rane bronce. što nije točno. rušenje teorije 'italske fascinacije' uz pomoć materijala s našeg P (Škocijanski depo koji se nalazi u blizini Trsta. je sintetizirao brončano i željezno doba za austrijsko područje. U Poljskoj se smatralo da je lužička kultura u biti praslavenska. Prednost je dana Podunavlju. Ova škola ne smatra da su nosioci kulture bili Iliri. solarne elemente… KPŽ je prepoznatljiva i po metalnom repertoaru. odnosno gdje su Iliri obitavali. KPŽ donijela je preko JI alpskog prostora.u Poljskoj i Njemačkoj. ali neki značajni autori se još uvijek drže toga. Slovačkoj. Ova škola ruši tu tezu. Poljak Kostrzewski 40-ih g. na neki način upliće i Ilire). Porijeklo unjetičke kulture je s kurganskog P (stepe). Austrijanac. Kompleks tumuli kultura-glavne kulture ovog kompleksa u Evropi su: a) lužička kultura. Zaključci Merhatove škole: odbacivanje Ilirstva. ali to je otvoreno pitanje. Preko unjetičke pa preko kompleksa tumulusa nema promjena ritusa religije. grobovi u obliku kamenih cisti Incineracija se u tragovima javlja skoro kontinuirano u srednjoj Evropi (i šire) od rane bronceod lužičke kulture. Simpozij u Sarajevu 60-ih g je bio 'Simpozij o teritorijalnom i kronološkom razgraničenju Ilira u prapovijesti' (Čović. da se širila u Egeju i vidi epicentar u balkansko-podunavskoj regiji. Kimming. ima vremenske dodire s unjetičkom b) Piliný kultura. Dakle.u zaleđu Istre a teritorij je zanimljiv zbog protohistra). rasprostranjena u srednjoj bronci u S Njemačkoj. Smatrao je da su Iliri nosioci. Ali Merhartova škola je i to zauvijek odbacila. Postoji mišljenje da su Iliri etnički nosioci KPŽ. dijelom slovenskog. Postoje mišljenja o selidbi lužičke kulture na jug. Postoji koegzistencija tog tumuli kompleksa i KPŽ na P srednje Evrope u kasnoj bronci. a presudna postaje u KPŽ. Zdravko Marić i ostali su zaključili da je CIP relativno mali dio Z Srbije.

Kako su autori pratili te seobe? Uočena je srodnost između podunavskog materijala i onog u Grčkoj i Italiji. SEOBE Bila su tri vala seoba.kraj 13. Kod nas je njezina kronologija apsolutno prihvaćena.st. II u 11.st.st. Smatra se da su postojali nemiri u Egeji. ogranak tog vala ide i u Italiju.) III val.st. a IV i V su mlađa. Tu srodnost objašnjavaju seobama. Spaljivanje u Grčkoj nije nastupilo odjednom. Velika Gorica V 850-750/700 Velika Daljska Geometr.u 8. Ali Mikena nije naglo pala.Žuto Brdo). u Italiji i traje do 9.II val faza A2) geupa razdoblje nova seoba Kerameikos IV 1000-850 (Ha B1-dio Ha Daljska Protofaza B2) Grupa Geometr.početak Br D II 1230-1100 (kasna Br D. etnički nehomogena. Ona dijeli KPŽ na 5 faza: I faza Virovitica.g. 5 . Taj II val kreće iz I međurječja i opet tu ne sudjeluju Iliri. Po Batoviću je I val se desio u 12. Današnje je mišljenje da je moćno središte bila srednja Evropa. ali Ksenija Vinski smatra da nikako ne može biti ilirskog porijekla. Ksenija Vinski je odgojena u njemačkoj školi koja je bila sklona ovim seobama. II i III faza su starija KPŽ. U kasnoj bronci se u Grčkoj također javlja i incineracija. I val. Pitanje ishodišta ovog vala-možda je ilirskog porijekla. Gabrovec smatra da se čak i pad Mikene može objasniti tim seobama. i III se dešava krajem 10. U Egiptu se spominju poznati pomorski narodi .grčkim utjecajem.st. Protovillanova nastaje u 12. pa ta teorija ne stoji.st I. i procvat u 7. protogeometrijsko razdoblje. novopridošli etnikon u Egiptu u doba Merenhta (1220-1213) koji je povezan sa seobama.st. Najmarkantniji artefakt su fibule u obliku violinskog gudala. i tijekom 12. Taj val je išao s jedna strane na Grčku.st.I val Peschiera faza Ha A1) grupa IIIC nova seoba Val III 1100-1000 (Ha A1-Ha Zagreb Submik. odnosno uz I val seoba. II val. (10. je 'dark age' u Grčkoj.st. ali intenzivnije je u upotrebi u 10. najpoznatiji slovenski arheolog za željezno doba. kraj 14.st. Grupa Val vrši pritisak na srpsko P i povlači ih za sobom (Dubovac. Ksenija Vinski smatra da je ovaj II val seoba bio prouzrokovan etničkim gibanjem u mlađem kompleksu KPŽ u području Mađarske (grupa Val u Mađarskoj). Kretali su iz Podunavlja i išli u Grčku i Italiju. U 10. Protovilla. ali etnicitet nije toliko važan. III val faza Gorica grupa seoba od sred. zatim ide geometrijsko razdoblje u 9.stMikena 1230.st. Kretanje Ilira preko Save u Sloveniju i Slavoniju pratimo preko ritusa. Drave i Dunava. KPŽ vjerojatno nije jedinstvena kultura ni etnički homogena. Došlo je do pomicanja stanovništva u tim krajevima koji ne povlači sa sobom Ilirski etnos.st.karakteristične su fibule sa dva zadebljanja na luku. pa orijentalizirajuća faza krajem 8.st. 8. nego ga veže uz rub Panonije koji je možda obuhvaćao i naše međurječje Save. Stane Gabrovec. počinje u 10. Poslije Merharta se ruši pretjerani njemački stav da je Podunavlje gotovo u svemu bilo presudno u razvoju Grčke i Italije i pridodaje se važnost sredozemnom P. Moglo se pratiti 3 seobe u Egeju sa P KPŽ.st. govori o valovima seoba. a sa druge u Italiju.st. jedna promjena života i veže se uz 12.Zagreb Mikena Protovilla.st. IIIB (kraj Br C. Nemaju svi ovakvo mišljenje o trajanju ovih valova.st.

. To su sve hipotetički pokušaji pridodavanja nosioca KPŽ izvjesnim etničkim skupinama. srednja i J BiH protoiliri. a Stare je samo iskoristio neke nalaze (grobove) iz Velike Gorice za zaključke o prijelaznom razdoblju starije KPŽ u mlađu. Brodski Stupnik. Materijal nije sustavno obrađen iako se po daljskoj nekropoli zovu nekropole duž desne strane obale srednjeg toka Dunava. Obje sežu do u početak mlađe KPŽ. 1.st. Od ovih nekropola nijedna nije sistematski iskopavana. Drave i Dunava. nekropola sa žarama u kamenim škrinjama u Zagreb-Vrače. i 5. u Srijemu grobovi u Surčinu. u Istri su Histri… Marija Gimbutas dijeli KPŽ na 5 faza. srednja Dalmacija isto Liburni. Sistematski su iskopavane nekropole u Dalju i Vukovaru-Lijevoj Bari. Periodizacijom su se još bavili Brunn. Starogradački Marof. Novigrad Podravski itd. ali nisu istraživani. Ostave su u S Hrvatskoj uglavnom ostave trgovaca broncom ili ljevača. Starijoj fazi pripadaju: grob sa žarom i metalnim prilozima u Martijancu u Hrv. u S Bosni je KPŽ. Jakov-Ekonomija Sava i Zemunu.faza 1000-900/850.faza. Erdut i izvještaj o nesistematski iskopavanom lokalitetu Novigrad na Savi (kod Slavonskog Broda)-materijal je fragmentiran. a daljska traje do u rani laten. Još postoje podaci o naseljima u Belom Manastiru u Baranji. Osijeka. okolica Đakova.st.Val-Dalj kultura.faza 900/850-750. te još nekoliko iz Banata i Srbije. prevelik je vremenski raspon između izvora i KPŽ. ali zna se i dokazano je da nosioci ni prve ni druge egejske seobe nisu bili Prailiri i Iliri. Zagreb-Horvati. KPŽ U S HRVATSKOJ Raspolaže se sa arheološkim fundusom iz nekropola i ostava.Kosovac.st. Materijal ima većinom karakter lomljene bronce-predmeti su lomljeni ili oštećeni. 3. Slučajni nalazi su poznati iz Sotina. u Krupačama kod Krašića.. zatim grobovi u Erdutu.g. 2. dok vukovarska prestaje završetkom Ha Cº. Erduta. Nekropole: Trešćerovac na Kupi kod KA. Postoje podaci o postojanju naselja starije KPŽ iz Bregana.g.faza od završetka 12. međutim. Poznat je Holsteov popis i obrada ostava JI Evrope koji je obuhvatio samo 13 ostava iz Hrvatske i Srijema.st. Mnogi arheolozi i lingvisti u Poljskoj vide u Lužičkoj grupi KPŽ Praslavene.Marić ima svoju teoriju gdje nosioce KPŽ na P panonske nizine označava imenom Pannoni oslanjajući se na antičke izvore (Strabon). 4 iz Like i Korduna i 8 iz Dalmacije i Istre. Ostave pružaju golemi fundus. a sadrže i 6 . Patek itd. te Kupe. žare iz Vetova. do cca 1000. najbogatija faza. a ponekad i ostave blaga (Peklenica) ili votivne ostave (Gajina Pećina kod Drežnika). Teoriju o Ilirima zastupaju Kimming i Milojčić i ona je danas uglavnom odbačena. U S Hrvatskoj je najveća koncentracija ostava oko SB koji je bio proizvodno središte brončanih artefakata (ljevaonice su poznate iz Brodskog Varoša i Bizovcca). samo srednji dio 12. Velika Gorica.st. Sarvaša. a samo sporadično iz naselja koja u S Hrvatskoj uopće nisu istraživana. Šarengrad. već etničke grupe s J ruba panonske nizine (bezimena indoevropska etnička skupina). 50 iz međurječja.poč. Vukovara. Na P Hrvatske imamo 62 ostave. Samo nekropole iz Erduta i Zagreb-Horvata pripadaju starijoj KPŽ. U Srijemu su naselja poznata u Gomolava-Hrtkovci.faza poč.12. Z. Kutjevo. Satnice. Kod SB se gradila mreža kanala za navodnjavanje zemljišta i otkriveno je više lokaliteta s naseljima starije KPŽ.. U Lici su u kasno brončano doba prailiri (Japodi). Teorija o lužičkim seobama prema J i lužičkom obilježju KPŽ srednje Evrope i panonskog P je također odbačena. rijetko čitavi. početak fiksira u sredinu 13. naselje je trajalo od Br D do u Ha Bº.Liburni. Zagorju (ostatak nekropole). nekropola kod Kloštra u Sirovoj Kataleni (obronci Bilogore) i nekropola u Virovitici. 4. Kiringrad.KULTURA POLJA SA ŽARAMA Javlja se u međurječju Save.13. S Dalmacija prailiri. tipološke varijabilnosti.

Gube se oblici Br D i BR Cº. Dalj) na desnoj dunavskoj obali u Baranji i Srijemu kao južni ogranak srodnih podunavskih nekropola Transdanubije i onih Donje Austrije. Faze I. Ovaj prodor etničkih i kulturnih elemenata označava na tom P prekid trajanja KPŽ kao jasno izdefinirane kulture. zatim invemtar tračkokimerijskog obilježja i oblici vezani za Ha Cº-veće naočaraste fibule. Četvrta faza (Ha B1 i raniji Ha B2. Mačkovac. KRONOLOGIJA Od svih kronologija najbliže su karakteru nalaza KPŽ međurječja ona Müller-Karpea i v. broj ostava polako opada (ostave Siče i Lisine). STARIJA KPŽ FAZA I Završetak 14. Topličica I i nekropola tipa Beierdorf-Velatice I Zagreb-Vrapče. To vrijeme najbolje ilustriraju lučne dvopetljaste fibule balkanskog tipa i fibule tipa Vače u grobovima iz nekropola u Vukovaru i Dalju. GENEZA: KPŽ počiva na osnovama kultura srednjeg brončanog doba srednjeg Podunavlja u načinu sahranjivanja i u prilozima keramike i metalnih izrađevina. male glatke šuplje sjekire i materijal iz radioničkog kruga balkanskog P (poput Tešnja). Javlja se problem kod kompariranja ostava i nekropola u kojima ima malo metalnih nalaza (iznimke su Tirol i Bavarska). II i III su starija KPŽ. Ostave su malobrojne. sjekire sa zaliscima).) po Müller-Karpeu obuhvaća Ha B2 –kasniji i većinu Ha B3. antenski mačevi i sjekire sa visoko postavljenim zaliscima. Matijevići. kao što je onaj iz nekropole ZagrebHorvati. Brunna. Karakteristična su mala koplja sa debelim nasadom. Ivanec.). Legrad. nagli uspon i cvat KPŽ u međurječju. te nekropole iz Dalja i naročito Vukovara). IV i V su mlađa. U nekropoli Vukovar promjena načina sahranjivanja-pojava skeletnih grobova s prilozima). živa proizvodnja i trgovina stanovništva tog kraja.st. sirovina olova i potkovast oblik srpova (ostave Miljana. Gajina Pećina-Drežnik. Vukovar. Ostave su Otok-Privlaka.nekropola u Velikoj Gorici sa bogatim metalnim prilozima spada u vrijeme mlađeg razdoblja KPŽ. igle tzv. metalurška dostignuća zavidna.-1230. male naočaraste fibule. Kulturni i ekonomski nivo je bio dosta visok. Nekropole tipa Dalj (Batina. Traje od 1100-1000. 'sojeničarskog' tipa. 1000-850. U ostavama se javlja brončana sirovina lijevana u kalupima poput masivnih čekića. šuplje sjekire.sirovu broncu amorfnog oblika ili tzv. To je vrijeme razvoja bogatstva oblika metalnih izrađevina KPŽ S Hrvatske koji je u prethodnoj fazi bio skromniji. U nekropolama uz desnu obalu Dunava od sredine 8. 1230-1100) je obilježena velikim brojem ostava lomljene bronce i brončane sirovine u kojima se uz trajanje oblika iz Br D javljaju novi oblici karakteristični za raniji Ha A. st. torkvesi sa 'T' završetkom itd. (ostave Adaševci. U ostavama se orijentiramo prema tipološki brojnijem materijalu jer ima sporadičnih zadržavanja nekih starijih oblika. srpova i keramičkog materijala mlađeg horizonta grupe Velatica. srpovi. Uz stare oblike (keramika. Treća faza nosi još karakteristike starije KPŽ. Br D) karakterizira ostava Peklenica koja nema obilježje lomljene bronce i ne sadrži sirovinu kovine. te nekropola Virovitica i Sirova Katalena i keramika iz Surčin-Belegiš. Izražena je tradicija Br C2º. pogotovo u njenom starijem razdoblju. se očituje ekspanzija novih etničkih elemenata i novih oblika materijalne kulture (npr.sad su tu i jednosjekle britve. Beravci). Slijedeća faza (Br D i Ha A1. tj. a na osnovu oblika šupljih sjekira. 'kolače' ili 'pogače' što ukazuje na domaću proizvodnju i trgovački karakter. mora ju se opredijeliti u kasnije vrijeme Ha Aº do u Ha A2. Najstariju fazu (Br C. Teritorij KPŽ se u I fazi 7 . Peta faza (850-750/700.

a zapravo u Kisapostag grupi (Br A1).1-6). a iznimku čine skeletni grobovi iz Orolika. 13-14). Paljevinski grobovi su poznati još iz badenske kulture (Gornja Bebrina kod SB). zatim materijal srodan mikenskim nalazima i u grupi Veterov u Moravskoj i Donjoj Austriji. igle sa izduženom bikoničnom glavicom i probušenim vratom (T3. iglama nazubljenog vrata. Erduta i Bijelog Brda. Rogovima. Odnos sa grupom Surčin-Belegiš* koja je srodna grupama Vatin. Verbicoara.1-8).-B. Materijal srednjeg brončanog doba SZ Hrvatske ima obilježja onog Z i I Karpatske kotline. Milojčić locira centar u S Mađarskoj i u Slovačkoj odakle se širi na susjednu srednjepodunavsku kulturu grobnih humaka i traje od srednje bronce do u rano carsko vrijeme. kasnohalstadtsko-ranolatenski predkeltski horizont. narukvice sa ukrasom ribljeg mjehura (T3. Suseka.-B. igle s tzv. okrugla dugmad sa ušicom na poleđini (T4. male 'amfore' na nožici. manjim iglama s glavicom kao čavao i dugmadi s ušicom na poleđini-kasno Br C i rano Br D. te S Mađarske i srednje Slovačke (kultura Piliný)..žare visokog cilindričnog vrata (T4. mramorna pločica sa motivom koncentričnih krugova mikenskog stila (T2. Ima 2 horizonta: stariji koji obuhvaća srednje brončano doba i mlađi koji obuhvaća mlađe brončano doba. Cirna. Savu i Kupu. Grupa S. jednostavne kraće igle sa glavom poput čavla (T4. Iako nije uopće istraženo. bombaste posude kratkog cilindričnog vrata. To je starija faza S.6). Iduća razvojna faza grupe S. J Banatu i SZ Srbiji. zdjele sa jezičastim izbočinama po rubu (T2. 2-7) koji je horizontalno kaneliran. na P Srijema do ušća Drave u Dunav i zapadna na P S Hrvatske uz Dravu. Vatin i Dubovac-Žuto Brdo. nastavlja se kroz KPŽ i dalje sve do u starije halstadtsko. Muru. 10-11). tutulusi od bronce. topuzaste igle glatke ili na vratu tordirane. a istočnu grupu vežemo sa širokom porodicom okarakteriziranom keramikom srodnom kulturnim grupama Vatin. Odgovara fazi II Z grupe međurječja obilježena je pseudoprotovillanova žarama (Br D i Ha A1º).-B. Mlađi horizont odgovara vremenski fazama I. u I Srijemu. Zapadnu grupu možemo pripojiti okvirno širokoj porodici KPŽ i dovesti u vezu sa kulturama Z Podunavlja. te pseudoprotovillanova žara. Incineracija u žarama se javlja u samim počecima srednjeg brončanog doba na teritoriju čitavog međurječja. U međurječju se primjenjuju oba načina sahranjivanja. dalo bi se zaključiti da su postojale veze preko Drave i Mure sa Z 8 .-B. Tasić je pokušao sintetizirati KPŽ u Vojvodini. I rubu Slavonije. Unutar I grupe međurječja je prevladavalo spaljivanje s ukopom u žare u ravne grobne jame. manja.dijeli na 2 kulturne grupe: istočna. II i III KPŽ. Dakle za nastanak KPŽ je bitna srednjebrončanodobna osnova i pojava sporadičnih infiltracija nalaza tipa S. Girla-Mare. te spiralni motivi u horizontu Apa i Hajdusamson… dakle datiramo ovu nekropolu u Br A2 na Br B1. ali mu je kronologija netočna. žare pseudoprotovillanova tipa cilindričnog ili blago iskošenog vrata s kanelurama na trbuhu (T5. Kultura Piliny u Slovačkoj je nešto starija od grupe Surčin-Belegiš koja se dijeli na 2 fazestariju i mlađu. tj. Dubovac-Žuto Brdo i koja je rasprostranjena u I međurječju.14) (slični unutar vatinske grupe). I taj početak je tu obilježen žarama visokog cilindričnog kaneliranog vrata. Zauzima P između Dunava i Tise. Banata i Oltenije. 'M' pinceta. Iz faze I su: Dugi ljevkasti vrat 1 ručka okrugli kratki trbuh 4 nožice zatim urne visokog cilindričnog vrata ukrašenih preudovrpčastim ornamentom i ponekad inkrustacijom (T3. 16-17). Mlađa faza. Dubovac-Žuto Brdo. Granica između njih je kasni Br C i prijelaz na Br D. Traje još od kasnog Br A2 do u završetak Ha A2 º i donekle se sinhronizira sa grupom Vatin-Dubovac s kojom je srodna. Početak kasnog brončanog doba je početak najstarije faze KPŽ koja je u I međurječju usko povezana sa grupom S.B.15).

a u mlađem razdoblju luči grupu Val u SI Transdanubiji u prijelazno vrijeme Br C na Br D. a karakterizira ga materijal iz Blučina-Cezavy. te jedan najstariji 'prijelazni' horizont kulture grobnih humaka na kulturu Velatice (Br C u Br D). igle s topuzastim završetkom i kaneliranim vratom.st.) i sintetičkom studijom Willvonsedera o srednjebrončanodobnoj kulturi grobnih humaka Austrije to se promijenilo. Baierdorf. narukvice s jako naglašenim vertikalnim narebrenjima i s ukrasom poput girlanda. U prvim desteljećima 20. Te nekropole su predstavnici kulture koja je počivala na starijim osnovama kulture grobnih humaka srednjeg Podunavlja. sjekire sa nisko postavljenim zaliscima itd. Tokom vremena dalja istraživanja KPŽ sve više umanjuje utjecaj lužičke kulture. Otkrićem važnih nekropola sa žarama (Lednice. igla s produženjem na okrugloj glavici.S. narukvice s prebačenim spiralno uvijenim krajevima i one sa gustim udubljenim poprečnim crtama. Transdanubijom. Iz faze I: mali bodež s visokom trokutastom pločicom za pričvršćivanje drške. igle s glavicom poput čavla. Gradišćem. Gemeinlebarn i dr. 'strane kulturne skupine' ne predstavljaju nova nadiranja. Predvelatički horizont tipa Čaka. Arheolozi mlađe generacije (Rihovski) razdvajaju 2 horizonta kulture B-V kulture: stariji (počinje krajem Br D i prijelazu u Ha A1) i mlađi (Ha A1 i Ha A2). U vrijeme prijelaza Br C na Br D i u Br D se javljaju u S Hrvatskoj u Z međurječju novi elementi materijalne kulture : igle s makovom glavicom. Velatice. 9 . Böm je za etnikon tipa Velatice smatrao da se sastoji od lužičkog etnikona nadslojenog nadmoćnim nosiocima kulture grobnih humaka. U JZ Slovačkoj to je tzv. a Eisner se povezao sa lokalitetom Beierdorf u Donjoj Austriji. Uz ovaj materijal mogu se dalje pratiti neki oblici oružja i nakita karakteristični za razdoblje srednjeg brončanog doba Z Karpatske kotline i I alpskog P. su mnogi autori smatrali da je srednje Podunavlje pripadalo lužičkoj kulturi. 1-13c). noževi s drškom u obliku jezička i zakovicama i noževi s drškom u obliku jezička rađeni na proboj. šuplje sjekire i mala plamenasta koplja.*Surčin Belegiš. Tim terminom on je označio izvjesne tipove oružja i nakita svojstvene za najstariji period Br C. zajedno sa duboko ukorijenjenim obredom spaljivanja i sahranjivanja u žarama. Granica je Blatno jezero. Holsteove tzv. ulomci keramike B-V-Ha A. Donje Austrije. 2 manje šuplje sjekire.-B. Patek smatra da Br D u Z Mađarskoj stoji pod dosta jakim utjecajem kulture grobnih humaka gdje materijal dalje evoluira i daje mu obilježje nove kulturne pripadnosti. bodeži poput onoga tipa Sväty Peter u Slovačkoj. nož. *Baierdorf-Velatice. kalup za lijevanje šuplje sjekire i ukrasnih aplika (13 a-c). a povećava spoznaju o utjecaju domaće kulture grobnih humaka. npr. U Mađarskoj Patekova smatra da postoje u genezi KPŽ 2 kulturne grupe: jedna na S Transdanubije i ! na J. nazubljene igle. Donjom Austrijom i JZ Slovačkom. srpovi s gustim narebrenjima na drški i oni sa dugmetastom izbočinom.B-V NASELJA Samo slučajni nalazi iz Novigrada na Savi kod SB (T 21. bodeži s izduženom trokutastom pločicom za nasad. oba sa prstenastim završetkom. Mačevi s pločicom za nasad (Br C9. mačevi s drškom u obliku jezičca tipa Sprockhoff Ia.Br B1 koji su nastali evolutivnim putem. igle s velikom rovašenom glavicom u obliku vaze. Böhm je u J Moravskoj nalaze starije KPŽ označio kao 'tip Velatice'. Nalaze starijeg razdoblja kasnog brončanog doba iz J Moravske. Gradišća i graničnog P Mađarske Pittioni spaja u naziv kultura Baierdorf-Velatice*.

Materijal virovitičke nekropole upućuje na utjecaje kulture grobnih humaka. žarnih. jama je okrugla. Virovitička nekropola je tipični predstavnik ove kulturne cjeline najstarije faze KPŽ na S Hrvatske u Z dijelu međurječja. ima svoje karakteristike i P rasprotiranja od Slavonije do Slovenije. posuta je garom od incineracije. ali većim dijelom uništena oranjem. nastao evolutivnim putem u vrijeme prijelaza Br C na Br D uz utjecaje novih kulturnih. 22 primjerka keramike.većim dijelom uništena (ciglana). NEKROPOLE U Sirovoj Kataleni kod Đurđevca. Trajalo je od Br C2 na Br D do u Ha B-kroz cijelu stariju do u početak mlađe KPŽ. Obilježavaju je kao 'virovitička grupa'-najuže je povezana s materijalom Z i J grupe Transdanubije od kojih je odvojena samo Dravom. Ritualno razbijanje posuđa. otkriveno je samo 6 cijelih grobova. a na njih je postavljena žara. U većini slučajeva žara je poklopljena zdjelom. Na žaru i priloge je najprije bačen pepeo i gar paljevine.1966. nije bilo sitnih priloga. d) igla s okruglom malo spljoštenom glavicom. mali bodež i dlijeto koji su polagani u grob nakon kremiranja.Naselje je bilo sojeničarsko-po Brunšmidu. ostatak igle s okruglom glavom i e) mali bodež i f) dlijeto. a zatim je grobna jama zatrpana zemljom. Istraženo je 11 grobova. raka je okrugla ukopana jama 0. Identična je nekropoli u Virovitici po načinu sahranjivanja i keramici. ali nije bilo stratigrafije. nego samo slučajni nalazi. Nekropola u Virovitici.1967. b) igla s pločastom glavicom kao čavao. Prilikom kopanja zemlje za cigle je pronađeno nešto keramike i od metala 4 igle. Nekropola u Sirovoj Kataleni kod Đurđevca-velika nekropola. U I grupi međurječja imamo još naselja u Erdutu i u Gomolavi kod Hrtkovaca. Jama nije oblagana ni pokrivena kamenjem. te J od nizinskog P uz desnu obalu Save. U tih 6 grobova nije nađen nijedan metalni predmet. žare su polagane na razbijene posude. c) topuzasta glatka neukrašena.g.50-0. 10 . i u Virovitici.70 m promjera u koju su najprije položene u više dijelova razbijene posude. Keramika virovitičke nekropole: Velike žare-90º zdjele(poklopac od žare) Širok vrat Naglašen prijelaz Horizontalne ručke Zdjelice kupe na nozi Lonci vrčevi Od metalnih nalaza: a) igla s ušicom. a nesumnjivo počiva na tradicijama kulture srednjeg brončanog doba Transdanubije Br B i BR C. a i etničkih promjena.

28 iz Evrope (T20. Br D. Najveća gustoća rasprostranjenosti im je u Tirolu i Bavarskoj. razvili su se od mačeva tipa Boiu (Boiu-Keszthely iz Br C).1. karakterističnom za najstarije razdoblje KPŽ (sl. Osim ove postoje još sjekire Br C2 i Br D s pravokutnim presjekom i proširenjem u obliku kljuna na uskom ovalnom otvoru-tip Banatski Karlovac.nazubljene igle.1. Velike masovne igle s glavom u obliku vaze koja je ukrašena dubokim rovašenjem su karakteristične za stariju KPŽ i smatraju se elementom stranim kasnoj kulturi grobnih humaka. dakle-faza I. Ovu datiramo u fazu I jer se u fazi II gubi barokni stil nakita. najstarije KPŽ-virovitičke grupe.srodni maču tipa Boiu iz Doline Mali bodež iz Lovasa i bodež iz Vindije (T 18) Bodež iz Virja-tip St. 4) -masivna šuplja sjekira s ušicom i horizontalnim rebrima ispod otvora (T20.17). a na položaju Desna Bara su nalazi iz kasnog brončanog doba. st.1.10) Bodeži iz Satnice kod OS i Tomašice kod Garešnice (sl. mač tipa mača s pločicom za pričvršćivanje drške (T20. 3) -3. 21). a donja granica ne prelazi u Ha A i na nju se nadovezuje grupa B-V kasnijeg Br D i ranijeg Ha A. Gezackte Nadel. Ostava iz Peklenice. najsrodniji tipu mača s polukružnom pločicom za pričvršćivanje drške tipa Naue IIIb iz srednjeg brončanog doba -bodež s trokutastom visokom pločicom za nasad(T20. Br C i BR D (sl. fundusu Hrvatske i važne su zbog određivanja geneze KPŽ.10) c) igla iz Jane-varijanta tipa narebrene igle bez glavice.uz nekropolu Dalj ima i nalaze ranog i srednjeg brončanog doba.1.1.(T19. -2 mača s drškom u obliku jezičca tipa Sprockhoff Ia-česti su u fazi I. Gornja granica virovitičke grupe je Br C ili početak Br D (14.1.varijanta igle s makovom glavicom(sl.1.T 19) e) igla s glavicom u obliku vaze-iz Dalja.(T20) kod Čakovca u Međumurju.igla s pločastom glavicom i zadebljanjima na vratu (sl. Peklenice…(sl. glatke topuzaste (sl.19). 22. 2)-polukružna pločica za razliku od mačeva s trapezoidnom. 2dijelna. Andrä-Virje (Peroni) Noževi iz Ivanske kod Bjelovara (sl. 23) i iz Županje Igle: a) iz Laslova kod Os-masivno lijevana brončana narebrena igla s čunjastim završetkom glavice-srodan oblik tzv. Igle i zdjela iz Sotina.1. 10). sjekire trokutasto facetirane sa i bez rebrastih 11 . Br C i Br D po materijalu. ali joj je završetak lagano raskucan i ima oblik glave čavla. glava rađena posebno i nasađena onda na iglu. Iz Z bivše Yuge 13 primjeraka. rasprostranjene S i SI od Alpa. 9) b) dolazi zajedno s iglom sa bikoničnom zašiljenom glavicom.8) d) igle 'barokne izrade'-narebrena vrata s velikom okruglom glavicom u obliku makovice u različitim varijantama ukrasa-iz okolice SB. narebrene igle masivne bez glavice. iz KA. na 13. Siska. nema rebra nego zaravnjenu plohu s koso brušenim oštricama. Vukovar se nalazi geografski na P gdje se I i Z grupa ukrštavaju.). Pojedinačni nalazi iz grobova: Iz Brodskog Stupnika. 7) OSTAVE Ova faza ima najmanje ostava. narebrenja su joj kosa i manja je (T19.11) Vukovar-Lijeva Bara.Ove dvije nekropole su pružile novi keramički materijal dotad neidentificiran u arh. 1. igla s bikoničnom glavicom (sl.1. 13.

Nađene su u skeletnim grobovima zajedno sa širokim plosnatim ogrlicama. -veze s jugom- 12 . Nijeddna ostava s P Bosne se ne može datirati u najstariji horizont KPŽ. Čović je podijelio horizont KPŽ u S Bosni na grupu Zecovi-Kekića Glavica u SZ Bosni i Vis-Pivnica grupu u SI Bosni.fibula u obliku violinskog gudala.radovi Čovića i Marića-oba datiraju najstarija naselja KPŽ u S Bosni u Ha A i dovode u vezu sa B-V grupom. Bosna. Tirol i S Italija b) Češko-moravsko-slovački P.od Br B do Br D traje grupa Belotić i grupa Vatin. danas više ne označavaju nova etnička i kulturna nadiranja i promjene nego sastavni dio postepene geneze i početak KPŽ. Poteškoća se ima zbog nedovoljne istraženosti srednjeg brončanog doba u S Hrvatskoj. a u SI Bosni grupa Vatin. Faza I KPŽ u S Bosni se može potvrditi nalazima iz špilje Hrustovače. ZAKLJUČAK Holsteove strane grupe. Djelomično je istovremena sa završnom fazom kulture Piliny JI Mađarske i JI Slovačke. Transdanubiji. J i JZ Njemačka. U Glasincu su pronađene 3 igle s makovom glavicom čiji je vrat ornamentiran nešto drugačije od pekleničkih. U S Bosni su elementi zapadnopanonskog kruga. Dodirne točke ima sa Br Dº Tirola. sa rebrastim ukrasom visećih trokuta ispod otvora -srpovi se dijele na a) stariji s naglašenom drškom u obliku jezičca odvojenom od sječiva rebrastim ukrasom i b) mlađi kojemu je mala i zakržljala drška u obliku jezičca de facto pripojena sječivu pa dobiva potkovast oblik. Srp iz Peklenice odgovara b tipu (T20. Na Z Srijemu i I Slavoniji treba postaviti granicu između horizonta S-B i virovitičke grupe. velika rovašena igla s glavicom u obliku vaze 'baroknog stila'. te S Italije. te spirlani rukobrani. 13) -igle velike s masivnom glavicom. J i JZ Njemačke (grupe Riegsee i Rixheim). igla s okruglom koničnom glavicom i zadebljanim narebrenim vratom. U Z Srbiji. Istri i Dalmaciji su Prailiri. Kod obje grupe nedostaje kontinuitet kroz srednju broncu + Br D. Virovitička grupa je povezana sa najstarijim horizontom KPŽ Z i J Transdanubije. međurječje naše i J od Save do Glasinca Nešto drugačija je igla iz Brodskog Varoša koja na vratu ima 2 diskosa i ukras ptičjih protoma. Materijal Slovenije dosta zaostaje za nalazima Hrvatske. našem međurječju i Galsincu nastale pod utjecajima koji su došli iz Slovačke. a mogući su utjecaji grupe S-B. Ono je bilo srodno srednjem brončanom dobu u Z i J Transdanubiji uz još infiltracije iz kruga kulture grobnih humaka koja polako jenjava. Dubovac-Žuto Brdo. Kimming s pravom ističe da je porijeklo dvodijelnih masivnih igla s makovom glavicom u češko-moravsko-slovačkom P. ornamentika je slična onoj iz kasne Otomani i Wietenberg kulture Transilvanije. te s najstarijim horizontom kultura Knovize i Milavče SZ i JZ Češke. Transdanubija.ukrasa i šuplje sjekire pravokutnog presjeka rijetko kad s ušicom. masivna narebrena narukvica. Švicarska. I Mađarska i Transilvanija c) Donja Austrija. Igle s makovom glavicom grupiramo u 3 geografske skupine: a) I Francuska. U I međurječju se također razvijala u vrijeme prijelaza Br C u Br D KPŽ na osnovama starijeg brončanodobnog horizonta nekropola s paljevinom tipa Surčin-Belegiš koja je mješavina grupe Vatin. U fazi I su lokaliteti najgušći uz Dravu i Dunav. ali su srodne. kojima je obilježio nalaze tipa Riegsee i Mels-Rixheim u J i JZ Njemačkoj svojstvene za Br Dº. iako Marić citira i neke starije elemente što upućuje na postojanje naselja na Donjoj Dolini već u Br D. U Lici. odnosno da su igle u Donjoj Austriji. I Mađarske i Transdanubije. Dubovac-Žuto Brdo. a preko Gradišća i Donje Austrije sa horizontom Blučina-Čezavy J Moravske i pretčakanskim horizontom u JZ Slovačkoj.

Osobitost mu je duga jezičasta drška s krilcima. sa razvraćenim obodom. Po Milojčiću je u vrijeme završetka kasnomikenskog perioda IIIB-oko 1240. plamenastim kopljima.Merhartova teza o utjecajima koji su u kasnoj bronci iz Podunavlja išli prema J Balkanu na I Mediteran i drugi pravac prema JZ Italiji. Početak mlađe faze S-B grupe se stavlja u završetak 14. nalazimo ga na Podunavlju. U kulturi grobnih humaka u Moravskoj.1. Ta teza 'italske fascinacije' je srušena kao i teza o utjecajima koji su išli sa juga na Podunavlje.g. Prvi tip ima najbolje analogije u J Češkoj. Analogije vode dosta u S Italiju. I grupa međurječja tipa S-B se datira po okrugloj mramornoj ploči s ukrasom motiva spirala (pripada horizontu nalaza tipa Tufalaŭ s analogijama u mikenskim grobovima u rovovima) između 1550. Jezičci su karakteristika Br D. općenito ide u Br D. Br D. to je faza formiranja i pruža bazu za kasniji nagli ekonomski i metalurški uspon. K. sličan oblik i u Mikeni. Češkoj (Br D). 23. I -njega je obrađivao Müller-Karpe.st. sjekire sa zaliscima po sredini. najstariji inventar najstarije KPŽ na našem prostoru . a drugi je vrlo raširen od Pruske do S Italije.st. Jedini nalaz je iz ostave Peklenica. Prvi put se javlja u Br C u kulturi grobnih humaka u srednjoj Evropi i smatra se da su se razvili iz starijih mačeva tipa 13 .g. Apsolutna kronologija se vrši po materijalu tipa fibula u obliku violinskog gudala. nalazimo ih npr. na 13. a) žare ukras vuče korijenje iz prethodnog razdoblja s P Mađarske i P Češke. karakteristika virovitičke grupe. mačevima s drškom u obliku jezička s produženjem na vrhu.23). 13.st. -mali bodež s trokutastom pločicom-upućuje na tradiciju bodeža Br D. nema keramike iz naselja. Vinski smatra da ova raširenost govori o širenju podunavskih utjecaja na jug. Taj mač je široko rasprostranjen.iz Vindije. Horizonti iz Br C (Knovica) i početak Br D. ali ima i regionalne inačice. Faza I je predekspanzijska faza. konične. Izdvaja se tip SPROCKHOFF Ic (po Sprockhoffu). bodežima s drškom u obliku jezičca 'peschiera' tipa. Metalni repertoar: apsolutno potvrđuje ovu genezu. i početak 13. Imamo ih u Knovici. Ovaj primjerak je iz Virja kod Koprivnice. početak 13.iz ove faze nema puno mačeva.g. i oblik b-sa razrađenim dnom. b) Zdjele koje služe kao poklopci.st. na našem P već počinju druge kulture.22). tj.varijanta (sl. Mađarske. pa označava samo kraj faze I čiji početak treba fiksirati onda u prijelazno vrijeme završnog Br C i ranog Br D. u horizontu Austrije… d) lonci-velike posude. taj materijal je signifikantan za fazu II. Donjoj Austriji. a drška mu je okrugla i probušena i 2. Međutim.st. ovaj tip je čest u austrijskom krugu u kasnoj Br D. ov zdjele će biti česte u S Bosni nešto kasnije-tamo gdje će biti KPŽ. a po MüllerKarpeu u KM IIIA-poč. Keramika potvrđuje odakle niče virovitička kultura. -mačevi. ima ojačavajuće rebro.vinski smatra da su upravo ove kupe na nozi važne za praćenje širenja KPŽ na srednje Podunavlje. -noževi-jednosjekli nož sa okruglom drškom u 2 varijante-tipičan za virovitičku kulturu (sl. Br C-Br D.. K. tj. Žara je tipičan oblik iz Virovitice.. Ostava Peklenica iz ove faze. -bodež.-Karpe je smatra da mu je podrijetlo u Mikeni. Grupa Virovitica U 12. To je indikativni artefakt. veze srednjeg Podunavlja sa S Italijom. prijelaz Br A2 na Br B1.st. i 1500. Keramika-raspolažemo samo sa grobnom keramikom. Imaju izravne veze sa Transdanubijom i tamo pripadaju uglavnom Br D i Br C c) kupe i vrčići na nozi-analogije u Mađarskoj. a analogije su i u Mađarskoj. M.1.oba su jednosjekli noževi sa kružnim završetkom drške.10. Oblik a-sa razvraćenim obodom. odnosno prijelaz 14.

ukras izveden punciranjem. privjesci raznorazni. pektorali i ukrasne ploče. ogromno bogatstvo i obilje varijanti materijala.-1100. Iz Peklenice potiče još jedan mač. b) igle s glavicom u obliku čavla-ovaj tip je karakterističan za stariju KPŽ. to je narebreni tip igle.Boiu. Tip Sprockhoff I vuče podrijetlo iz Br C i najčešći su u Mađarskoj u Br D odakle se šire. šuplje sjekire trokutasto facetiranog sječiva. Smatra se da se razvio iz velikih igala bronce C c) igle s okruglom glavom-tipične za KPŽ na našem P. bodeži tipa Riegsee. razvija se od Br D ali se produžuje i u 12. Keramika-nasljeđe virovitičke grupe + novi elementi grupe B-V. pincete s trokutastim krajevima. fibule tipa pozamenterije. I dalje je podijeljena na manju grupu na P Srijema i na Z na S Hrvatske. uglavnom su manjih dimenzija. FAZA II 1230. vrčeve i zdjele. Ima ih više varijanti. Ove neukrašene su iz Br D i dolaze iz Češke i Austrije. istočnog tipa. one tzv. Glavica je malje ili više plastična i može nositi ukras. igle sa zadebljanim narebrenim vratom. Utjecaji grupe B-V su išli iz J Moravske. ali sad ima manje infiltracija grupe Surčin. mačeve tipa Sprockhoff Ia. tzv. Ova dva mača su glavni oblici virovitičke grupe. d) 'Gezackte Nadel' tip igle-vrat joj je narebren. šuplje sjekire s plastičnim 'V' ukrasom i plamenasta koplja. Za fazu II postaje karakterističan materijal s porijeklom iz Br D: mačevi s drškom u obliku jezička tipa Aranyos I i tipa Sprockhoff Iia ili Nenzing. Donje Austrije i Gradišća u 2 smijera: 1. Nalazimo ga u Knovica i Milavče u Češkoj i Baierdorf u Donjoj Austriji. česte u grobljima i naseljima Hrvatske u KPŽ.a) topuzaste igle-neukrašene su.st. Materijal: i dalje imamo žljebaste vertikalno narebrene narukvice. Ovaj Sprockhoff Ic iz Peklenice je najmarkantniji za Viroviticu. Ukrašene topuzaste su nam element za kronologiju-12. preko Međumurja. mlađi mačevi s jezičkom 'slavonskog' tipa i mačevi s punokovinskom drškom s 3 rebra. veći broj noževa s pločicom za pričvršćivanje drške i s drškom u obliku jezičca. Osobitost su teške masivne igle ovog tiša. ekspanzija na susjedne oblasti. igle okrugle kanelirane i spljoštene glavice. U tu skupinu baroknog stila nakita ulaze i igle s glavom u obliku makovice. srpove s kukastim završetkom drške.st. bodeži sa drškom u obliku jezička mlađeg Peschiera-tipa. 'barokni stil' u početku KPŽ. Nagli procvat i uspon. brončana vedra . štitovi. igle s glavom poput čavla i sa zadebljanjem na vratu. bodež sa trokutastom visokom pločicom za nasad. srpove s bradavičastom izbočinom ma drški. preko Z i JZ Transdanubije Podravinom u Slavoniju. počinju se ukrašavati u 12. ali on nije tako čest u našim prostorima. šljemovi. rukobrane i narukvice sa spiralnim završecima. -igle. Analogije vuče također iz Mađarske. knemide s oputama. gornje Podravine i Slovenskih gorica u SZ Hrvatsku i 2. razvoj metalurgije.st. najveći stvaralački napon. sjekire s nisko postavljenim zaliscima. Gube se: nazubljene igle. Novo je: fibule s raskucanim listastim lukom. To je mač sa okruglom pločicom za pričvršćivanje drške. dvosjekle britve. a naročito žare cilindričnog vrata itd. 14 .

tj. Ono dolazi iz grupe Baierdorf. . Kod I grupe međurječja imamo naselja u Jakovo-Ekonomija Sava i Gomolava kod Hrtkovaca u Srijemu. imala određeni smisao. neukrašene. a unutar grupe S-B i pseudoprotovillanova žare. St. Sredinom (. POJEDINAČNI NALAZI Infiltracije mlađeg horizonta S-B grupe u Z Srijem i granično P Slavonije su dosta rjeđe i to su uglavnom žare pseudoprotovillanova tipa. I u fazi II međurječje dijelimo na 2 grupe: zapadnu sa utjecajima/faciesom grupe B-V i istočnu grupe S-B uz keramiku pseudoprotovillanova oblika i utjecaje iz Z međurječja tipa BV. Iz Belog Manastira. Još su u jami nađene brončane igle-2 topuzaste i 1 s okruglom glavicom-koje datiraju jamu u fazu II + ulomak žare virovitičkog tipa (jama govori o asimilaciji starih i novih elemenata) Još u Bregani kod ZG. 23). Za B-V su tipični bikonični oblici. u Kiringradu i u Erdutu-pekve za pečenje kruha na otvorenom ognjištu.po Merhartu su one iz 1200. dvosjeklom britvom (sl. Iz Z grupe međurječja imamo nekropolu Zagreb-Vrapče (T23 i 24): ukupno 5 sačuvanih i iskopanih žarnih grobova. u jednom je žara bila pokrivena kamenom pločom. Ni ova istraživanja nisu pružila podatke o tlocrtu i konstrukciji kuća KPŽ. žita i plodnosti. a u 2 groba su žare bile zakopane u jednostavnu zemljanu jamu. postoji još jedna zatvorena cjelinagrob iz Martijanca kod VŽ: . i ulomak vrča s koso kaneliranim trbuhom-pripada kulturnoj grupi B-V. Pokapanje u kamenim škrinjama je strano do tada u međurječju. . sa iznutra facetiranim rubovima posuđa.g.2. rastavljenih i zaobljenih krajevačeste su u fazi II i gube se od Ha B. kanelirani. te široke kose kanelure po rubovima zdjela. a sama nekropola govori o prodoru grupe B-V-grobovi sa škrinjama i tradicija virovitičke grupe).topuzasta igla ukrašena motivom jelovih grančica-starije neukrašene su u fazi I. 15 . Pekav je u mlađoj KPŽ primjenjivana i u grobovima kao poklopac na žarama-odraz pogrebnog obreda u kojemu je pekva kao simbol kruha. Najtipičniji njen materijal su plitke zdjelice sa visoko postavljenim ručkama.2.žara slična onoj iz ZG-Vrapče. a ove ukrašene su u fazi II i to uglavnom u grobovima. iglom sa glatkom neukrašenom glavicom i žarom sa ručkom i niskim trbuhom (datira fazu II u Br D i Ha A i povezuje oblike ta dva º.. Keramika ovog razdoblja pripada kulturnom krugu grupe B-V: facetirani prema van izvijeni obodi i ručke visoko izdignute iznad rubova posude. Važan je grob 1 sa nalazima pincete sa trokutastom nožicom (sl. Pekve su starije od ilirskog wtnikona Ha C i Ha D i sežu u vrijeme KPŽ. Pretežan dio materijala nekropole ZG-Vrapče je nastao razvojem virovitičke grupe uz infiltracije iz kruga grupe B-V. pekvu preuzimaju od nosioca KPŽ Iliri i prenose je slavenskim došljacima.6). a u Gomolavi su postojale nadzemne kuće s ognjištem i nabijenim podnicama. bikonične. Dominirajući oblik i Z i I grupe je žara cilindričnog vrata. Osim nekropole ZG-Vrapče.koji traje od početka KPŽ do u početnu fazu mlađeg razdoblja (raniji Ha B).NASELJA Novigrad na Savi.narukvice trokutastog presjeka-glatke.1 jama s nalazima plitkih zdjelica s visokim ručkama. NEKROPOLE Iz I grupe međurječja iz ove faze raspolažemo samo pojedinačnim nalazima. 2 su imala oblik kamenih škrinja. Jakovo-Ekonomija Sava je naselje zemuničkog tipa. U neprimijenjenom obliku se održala do danas.

U čitavoj Hrvatskoj od 62 ostave KPŽ: 1 iz faze I.igle s okruglom lagano spljoštenom glavicom iz Siska (omiljeni oblik) . Markušica-VK. Staro Topolje. .igla s glavicom u obliku vaze iz SK i Jaruga kod SB .pripada tipu Sprockhoff Iib ili tipu Naue II (T26. Danas se ostava datira (po Kseniji VinskiGasparini) u ono vrijeme kad su predmeti što ih ona sadrži rađeni. ka maču tipa Sprockhoff Iia (T26.mač s drškom u obliku jezičca iz KC-tipa Aranyos po Cowenu. Gornji Slatnik. Poljanci I i II.prijelazni oblik od mača tipa Sprockhoff Ia. Oko 70ih g.topuzaste igle iz Sarvaša. Pri datiranju se ponekad postupalo tako da se ostava datirala prema tipološki najmlađem predmetu unutar nje. SK.žare. Marina kod Trogira. Pri datiranju treba uzeti u obzir: a) tipološko-kronološki kriterij i b) unutar njega kvantitativni. Podcrkavlje.20. broj ostava opada u fazi III i dalje.4) OSTAVE Iz ove faze imamo veliki broj ostava-ukupno 28 iz Hrvatske. 3. Na P S Hrvatske. procentualni odnos novih i već poznatih artefakata. tj. Lonđica (PŽ). Tada su bila etnička pomicanja i nemiri. odnosno njegovog prethodnika mača tipa Boiu. nagle seobe. loše lijevanih.1) . Tenja. . Račinovci.11). Pričac. te narukvice iz Gunje kod VK. 28 iz faze II. Osnovna greška u prošlosti je bila što su materijal iz P Hrvatske nastojali mehanički uklopiti u postojeći kronološki sistem za srednju Evropu. U ostavi Bizovac je nađeno mnoštvo novo izrađenih i neupotrijebljenih srpova i šupljih sjekira-možda je tu bila ljevačka radionica koja je iz nekog razloga napuštena. pa imaju neke zajedničke oblike. 8 iz faze IV.jadranskom P se on udvostručuje u kasnijim fazama. Račinovci. Uzima se. Datiranje po najmlađem artefaktu je pogrešno. . U njima ima lomljene bronce. Podrute. Sisak. od toga 27 iz S Hrvatske. Pričac (SB). zatim Otok-Privlaka. Ostave iz faze II su: Gornja Vrba.igle s glavicom u obliku leće iz Sarvaša i Siska-jako rijetke na P Hrvatske. stoga. 28. Bizovac.Ostali nalazi su: .tu je bio proizvodni centar brončanih artefakata.samo još jedan takav ali djelomičan iz faze II iz ostave Veliko Nabrđe TIP BOIU TIP ARANYOS TIP SPROCKHOFF Ia TIP SPROCKHOFF Iia (NENZINGEN) Još 3 fibule u obliku violinskog gudala-sa žljebastom nožicom iz Zlatara kod VŽ. a 5 ih se ne može pripojiti. Struga (VŽ)… Ostava Otok Privlaka: (T 27. 29) 16 . sirove neobrađene bronce.igla s okruglom kaneliranom lagano spljoštenom glavicom . Veliko Nabrđe (OS). Gornji Slatnik. Topličica I i II. Svaka nova faza se razvija iz prethodne. Velikog Nabrđanarukvice tipa Gunja (T26. 1 i Ha Cº. Brodski Varoš (preko 1000 komada bronce). Gorjana kod DJ i iz okolice KA (T26. Oprisavci. Mačkovac.19. tj. nedovršenih i odbačenih izrađevinakarakteristike ljevača. Su se ostave datirale samo okvirno stupnjevima Ha A-B ili Ha B-C. ali u planinsko. a ne kad su zakopani u zemlju. 12 iz faze V. Najgušće ostave su sa P brodske Posavine. 7 iz faze III.21). kad su upotrebljavani.mač tipa Sprockhoff Iib iz Siska-mač sa drškomu obliku jezičca sa produženjem jezička koji na stranama inače završava s 2 izbočine poput krilaca. Još ostava: Bošnjaci. u međurječju. Medvedgrad (ZG). statistički.

zatim velika falera sa narebrenjima (T35.20. 8) -plamenasta koplja -narukvice sa horizontalnim narebrenjima (T28.32. uži primjerci sa izvijenim sječivom i bez izreza na vratu-svojstveni za međurječje.39). spada u Peronijevu skupinu D. šuplje sjekire sa 'V' ukrasom i one istočnog tipa.34.25. Sastavni dio inventara ostava faze II čine i razni privjesci (T44. bodež-Peroni je po njemu nazvao tip Bizovac (T35. Najstariji srednjoevropski štitovi se datiraju u 13.12). Iz Tenje su brojni srpovi. ostatak brončanog vedra tipa Kurd (T35.14) i kukastim (T29.1) -bodež širokog sječiva (T27.i ulomak brončanog šljema.28) -koplja (T27. te mač s punokovinskom drškom sa 3 narebrenja tipa Schwaig (T27. 33).. 1. šuplje sjekire. 7) i bodeži sa trokutastom pločicom (T27.) -šuplje sjekire 'istočnog' tipa (T27.2. 9). st. te narukvice. Ostava Račinovci-između ostalog ljevkasti štitnik za iglu (sl. Rana pojava štita dolazi sa ranom pojavom opreme ratnika: šljemovi. amorfno grumenje bronce.21. masivne narukvice (T35. 9)(ovako velika je karakteristična za fazu II)-po sredini je imala trn. kao i igle sa okruglom lagano spljoštenom kružno kaneliranom glavicom (sl. ona je stara tradicija iz Br B. mačevi slavonskog tipa. 16) i ostale šuplje sjekire -bodeži sa drškom u obliku jezička i zaobljenim ramenima (T27. 27.) Po statistici preteže materijal Ha Aº.2. 18. 3). Iz ostave Veliko Nabrđe kod OS potječu (između ostalog) narukvice s ukrasom poput girlandi tipa Gunja (sl.23. za fazu II su tipični i faleri blago ovalnog oblika sa polukružnim nasuprotnim dubokim urezima (T45.12. 25) i sa klobučastom glavom (T28. kako ih je Cowen opredijelio (sl. 8) završetkom.19. drška mača tipa Sprockhoff IIb (sl. 14). 22-26) koji su karakteristika baš ostava brodskog Posavlja zajedno sa mačevima Sprockhoff IIa tipa-to je specifikum Slavonije. Pronađeni su ostaci štita koji je do tada nepoznat KPŽ. Po Merhartu je porijeklo na P između srednjeg Podunavlja. šuplje sjekire sa ukrasom resa iz razvijenog Ha A. Bitan 17 . Tise i S granice Balkana. 43) i one ukrašene šrafiranjem u poljima (T28. 3). primjerci šesterostranog presjeka.29…) -šuplja sjekira sa ovalno facetiranim sječivom (T27.24. šuplje sjekire sa 'V' ornamentom (T27.26. mač tipa Sprockhoff Ia iz Br C i D (T35. zvonoliki.2. 31.13. neovisno o egejskom krugu na kojeg je on čak mogao i djelovati-to je pitanje prvog vala egejske seobe. Ostava Bošnjaci-jedna od najstarijih iz faze II.2. 6) -srpovi s dugmastim (T29. 5) -ulomak šipke rukobrana A ranom Ha Aº pripadaju:-britve -nož tipa daščice (T27. 19). pripada ljevaču bronce-lomljeni predmeti.2. velik broj neoštećenih predmeta: (između postalog) srpovi sa drškom u obliku jezičca i 1 sa oblikom kuke. 2) i tipa Srockhoff IIa. Ostava Bizovac kod Osijeka-velika ostava. slavonskog tipa (T27. koplja i bodeži (peronijeva grupa C). -mač Sprockhoff Iia i mač tzv. te srpovi sa drškom u obliku jezička (T29. 6)-sa širokim sječivom.22. sa središnjim bridom (T28. sjekire sa zaliscima na sredini i visokim leđima sa izrezom na vratu (sl. 26)-kružni narebreni.(T31.2. 32). Osim većih okruglih falera sa trnom po sredini i narebrenjima.2. 33) -ukrasne ploče (T28.35) -igle sa okruglom kaneliranom glavom (T28.. 53).-narukvice s narebrenjima i s ukrasom ribljeg mjehura (T28.1)) Br C i D. koplja. i 12. plosnata sjekira sa povišenim stranama (srednjebrončanodobna) i sjekira sa zaliscima uz sječivo. knemide s oputama. 5)-ovakva su nađena još u Privina Glavi u Srijemu i Lukavcu u S Bosni (mlađi iz faze III). 7). 17. sjekira sa zaliscima sa uvučenim leđima i sječivom-'italskog' tipa. 11.

31) -ulomak knemide s oputama (T48. Može se usporediti jedino sa votivnom ostavom iz Škocijana u Sloveniji. Knemide s oputama iz Egeje. ukrašena motivom jelovih grančica i britva ranog Ha A tipa ju datiraju u fazu II (sl. 5) Par knemida je nađen u Kloštru Ivaniću i nije ukrašen punkt-bukel manirom. 18 . Ostava Poljanci I. Ulomci iz Velikog Nabrđa potvrđuju izradu i ukrašavanje brončanog lima u 'punkt-bukel maniri'. podrijetla opreme ratnika i oružja srednje Evrope kasnog brončanog doba pred onim egejskog P u Grčkoj i I Mediteranu. -još ulomci fibula raskucanog luka (sl.2-slična 26). a time i pitanje ishodišta prvog vala egejske seobe i apsolutne kronologije. Ali otvorena je i mogućnost da pripada i tipu tzv.4). Između ostalog: -fibula u obliku violinskog gudala (sl. šuplja sjekira sa 'V' ukrasom. 33)-takav se razvio iz ranobrončanodobnog srcolikog privjeska i privjesak u obliku bovida (T48.je iz ove ostave i ulomak šljema (T44. 22) Važno: -ostaci šljema srodnog šljemu iz Nabrđa (T48. Ako bi to bilo točno. 21) -igla sa okruglom lagano spljoštenom glavicom -antropomorfni privjesak (T48. odnosno. broji preko 1000 komada bronce od kojih je 90% oštećeno ili u ulomcima+ veća količina amorfnog grumenja. sa Peloponeza i knemide s Cipra-pitanje prioriteta.2) -ukrašeni lim sa rebrastim trakama i ispupčenjima i lim sa motivom zvijezde (T44. tj. 19) ukrašen 'punkt-bukel' maniri-jedna od najstarijih uz još ulomke iz Velikog Nabrđa i Brodskog Varoša -bodež-Peronijeva grupa A (T48. zvonolikih 'mađarskih' šljemova koje su Merhart i Mosolics datirali u Ha A. Ostava Brodski Varoš. 13) sa ravnim lukom i žljebastom nožicom. sjekira sa zaliscima podunavskog tipa (T50.11) i prijelazna fibula od fibula u obliku violinskog gudala ka pozamenterijskoj fibuli (T48.najveća ostava KPŽ dosad otkrivena u Hrvatskoj.2. 19). na širem P Karpatske kotline. Jedan je nađen u Koruškoj i ta dva su najstarija. odljevaka i 'pogača'. velika falera (ukrasna ploča) sa središnjim trnom-razvile su se iz sličnih ali manjih pločica srednjeg brončanog doba od Br B1-kasna kultura grobnih humaka. od bijele bronce-nema analogija za njega.4).(T48 i 49)jedna od najzanimljivijih i najvažnijih za općenito srednje Podunavlje. Domovina im je u Podunavlju između Karpata i Balkana. 3. 3) poput šljema nađenog u Mađarskoj i taj je tipa kape. Ostava Gornja Vrba-između ostalog:glatke narukvice rastavljenih krajeva okruglog presjeka. 5) -igla s koljenastim zadebljanjima na vrhu (T48. nož. 23) -jezičak bodeža Otok-Privlaka tipa (T48. a radionički centar u Potisju. zatim gornji dio mača sa trokutastom pločicom za pričvršćivanje punokovinske drške (T50. srpovi sa drškom u obliku jezička -mala dugmad -jezičak mača vjerojatno Sprockhoff IIa tipa-ovo je sve materijal Ha Aº Od starijih predmeta iz Br D i Br C su: -narukvice sa plastičnim kosim i vertikalnim narebrenjima i narukvice gusto narebrene i tordirane sa uvijenim završecima (T49. 1). pomoglo bi da se riješi pitanje ishodišta tih šljemova u odnosu na kasnije ukrašene primjerke iz Italije i njihovo pomanjkanje u bogatom materijalu ostava starije i mlađe KPŽ S i Z Mađarske. bodež peronijeve grupe D i mač tipa Sprockhoff Ia (T50.2. 12)-takve su u starijem krugu B-V grupe -tutuli i štitnici za igle -privjesak antropomorfni (T 48.

igla sa konusnom glavicom i narebrenim vratom. šesterostrane. 1 'italskog' tipa sa uvučenim leđima i plohom sječiva .dugme sa vrha šljema zasigurno zvonolikog tipa .valovite narebrene narukvice od brončanog lima. 39). u fazi I i III ih nema Od nakita imamo: .Br D i c).koplja plamenastog oblika.narukvice od brončanog lima koritastog presjeka sa ukrasom ribljeg mjehura i šrafiranim cik-cak poljima. koncentričnim kružnicama. narukvice od brončane šipke okruglog presjeka. 7) ili grupe C (T56. glatka neukrašena s topuzastom glavom.srpovi sa drškom u obliku jezička i bez drške sa izbočinom poput dugmeta . To nisu faleri koji imaju na vrhu rupu za provlačenje zakovice. 26.uvijek rađene od bijele bronce-Ha A1. regionalni oblici tipični za međurječje-ovalnog 19 . Ove ploče imaju sa donje strane lijevanu petlju. nisu ukrašene punciranjem kao faleri-dakle ne razvijaju se iz istih izvora. odnosno Boiu. 1).ukrasne ploče-sve su rađene tehnikom lijevanja.svojevrsne pile-samo u fazi II. široke plosnate narukvice horizontalo narebrene . i sa vertikalnim narebrenjima . 1). tj. 29) i trubastog oblika (sl. ka Sprockhoff IIa .noževi. i još mač tipa Aranyos (T54. trube. sa dodacima u obliku ptice . iz razvijenog Br Dº: . tip Sprockhoff IIa (T54.privjesci: oblik diskosa. te još jedna lovorastog oblika u ovoj ostavi .dlijeta . zvonoliki i trubasti štitnici za igle (ovi su rijetki na našem P). narukvice trokutastog presjeka.bodeži Peronijeve grupe D-varijanta Otok-Privlaka (T55. b) ploče tipa Trebnitz-Velvary (T53. 3) . lovorasta i sa zadebljanjima poput zalistaka . klinaste. 2 diskosa ispod nje i 2 ptičje protome (T53. 20.britve-potpuno se razlikuju od italskog peschiera tipa. 3) . 4)-poput mikenskih rapira-pripada tipu Sprockhoff Ib (Sprockhoff Ia je češći od Sprockhoff Ib-ovo je jedini primjerak Sprockhoff Ib mača).igla s glavicom u obliku čavla. nego se razvijaju od srednjebrončanodobnih ploča sa trnom.varijanta srcolikog privjeska . 22. fibule listastog raskucalog luka i dijelovi pozamenterijskih . ukrašene narebrenjima. torkvesi . Ukrasne ploče iz Varoša razvrstavamo u: a) ploče sa trnom po sredini i sa 1-2 petlje na poleđini.većina noževa .fibule u obliku violinskog gudala. ulomak mača sa proširenjem poput gljive na vrhu jezička (T54.2.mačevi listolikog sječiva(T54. igle sa masivnom klobučastom glavicom . igla s glavicom u obliku makovice. 2).sjekire sa zaliscima po sredini-podunavski tip. 32) .plastika-patka vjerojatno . igla sa urezanim šrafiranim trokutima na okrugloj glavici. a ne iskucavanjem.Materijal iz faze I.2.to je prijelazni oblik od tipa Sprockhoff Ia. antropomorfni.šuplje sjekire sa 'V' ukrasom i sa ukrasom plastičnih kružnica.igle-sa okruglom na vrhu spljoštenom glavicom. slavonskog tipa (T55.štitnici za igle sa ptičjim protomama. 21). pješčanog sata. 1) .ostatak knemide sa oputama Ostali materijal iz Ha Aº: . polumjesečastog oblika(sl. 5)-porijeklo mu nije nužno iz Mikene već možda iz Karpatske kotline kao i gornjem dijelu mača s jakim središnjim naglašenim rebrom i po 1 rupicom za zakovice na šiljastoj ploči za nasad (T54. a po sredini nekad imaju proboj u obliku križa (T53. postoje 2 tipa-kvadratnog oblika i 'x' tipa koji je specifičan za međurječje.

npr.) Ostava Budinšćina kod Krapine je najveća ostava faze II sa P Hrvatskog Zagorja. Koštane psalije su relativno brojne u P Rusije. a ostave Banata Transilvaniji.Vjerojatno se radi o materijalu 2 ostave. nego i same Mikene i gradova njene kulturne sfere u Egeji (Tirins. Vedra tipa kurd-iz ostave iz Podruta kod VŽ. ukrašen punkt-bukel manirom. Bodež. (motiv plastične kružnice na šupljim sjekirama je karakterističan samo za fazi II. iz Bizovca. i u 12. Ostaci šljemova i knemida govore o opremi onih ratnika koji su u 1. fibule u obliku violinskog gudala-rijetki. Korint i dr. Stare i podijelio ih u 2 skupine: a) one s nožicom u obliku žlijeba i b) one sa nožicom u obliku spirale 20 . 10)-komad postrane vertikalne prečke od žvala. Veliko Središte.). valu egejske seobe sudjelovali u navali na istočno mediteranski svijet u zadnjim desetljećima 13.između ostalog i jedna fibula čiji je luk oblikovan od niza osmica i predstavlja prijelazni oblik ka pozamenterijskoj fibuli (sl. Ove su dakle iz Br Dº i Ha Aº. Bežanija… Ostaci šljemova. Šljem je bio polukuglastog oblika. Donji Petrovci. Sviloš. i u rušenju niza gradova ne samo u Maloj Aziji i njenoj obali (Troja. koplja i fibula u obliku violinskog gudala govore o masivnom naoružanju stanovništva međurječja u kasnijem Br D i ranijem Ha Aº. mesići.jedna iz Podcrkavlja i 1 iz SB koje su se prilikom transporta u muzej pomiješale. Ukras girlanda na narukvicama je motiv povezan sa nakitnom grupm Hajdusamson-Apa. Sremska Mitrovica.2. Ostava Podcrkavlje. Ostave Srijema imaju sva obilježja ostava međurječja. st. Popinci. a masivne narukvice suženih krajeva se vrlo često susreću. od Transdanubije do Mandžurije i potiču iz srednjeg brončanog doba. a drugi od S Italije do Sicilije. te su starije od psalija predskitskih 'tračko-kimerijskih' konjaničkih nalaza iz Ha B. Mali Žam. FIBULE U OBLIKU VIOLINSKOG GUDALA I FIBULE S OVALNO RASKUCANIM LUKOM Klasifikacija fibula u obliku violinskog gudala je za P ex Yu napravo F. Raščlanjene pozamenterijske fibule sa spiralama na luku se isto datiraju u II fazu. Peschiera horizonta. Pirina Glave u Srijemu i Lukovca u S BiH. Ostave: Pirina Glava. Ostava Pričac je dala dosad najstariji primjerak metalnih žvala u Hrvatskoj-psalija (T72. U ovim ostavama su nalazi tzv. Byblos. bodeži. Ostave međurječja pripadaju po karakteru Transdanubiji. mačevi i ulomak krijeste ili obrazne ploče od šljema. Ostava Oprisavci-veći dio je uništen kao i ćup sa cca 20 m zlatne žice. Bingula-Divoš. Markovac. Ugarit-Ras-Šamra i glavni grad Hetita Bogazköy). U međurječju je stil pozamenterije udomaćen još od kasnijeg Br D i ranijeg Ha A. mačevi. Val je išao u 2 smjera: jedan preko Balkana do Tirinta i Mikene. Vršac-Kozluk-sve iz okolice Vršca. Jarak I i II. Sa Transilvanijom ih povezuju igle pločaste glavice sa diskosima sa zadebljanom vratu koje nisu dosegle međurječje. Ostava Pričac kod SB. Fazi II iz Yu Banata pripadaju ostave Gaj kod Pančeva. Beotiji. ali ti motivi doživljavaju opet procvat u fazi II KPŽ.oblika sa urezima i petljom na poleđini (T53. štitova i knemida. potkovast oblik. Salaš Nočajski. a u fazi III su samo sporadične. Središte vala treba tražiti i u međurječju i u Transdanubiji. Između ostalog imamo: mala zdjelicajedini takav primjerak u ostavama starije KPŽ. 16). zatim Sečanj kod Zrenjanina i Novi Bečaj. 36). Tesaliji i Makedoniji. Ovi šljemovi su rađeni negdje JI od Alpa-srednje Podunavlje. Sve ostale ukrasne ploče su dugmad ili ukrasni okovi. Pilos.

Jedan korijen porijekla fibula u obliku violinskog gudala treba tražiti na P međurječja.st. u Tesaliji.1300-1230 –obuhvaća razdoblje vladanja Ramzesa II=1290-1223 do završetka 12. pružaju uporište za apsolutno kronološko datiranje početka faze II međurječj oko 1230. luk s iglom čini trokut. na P I Mađarske – Alföld i Potisje-grupa s motivom ukrasa u obliku pješčanog sata ili labrisa Teško je razdvojiti ove dvije grupe jer se međusobno prožimaju. luk uz petlju i nožicu dobiva ukras osmica. a to je ujedno i vrijeme pojave fibula u obliku violinskog gudala. koji na stranama ponekad ima dugmetasta zadebljanja. W. (Pojas glasinačke regije sa skeletnim pokapanjem uže prailirske pripadnosti razlikujemo od pojasa uz desnu obalu Save koji pripada krugu KPŽ. dinastije). dakle. ravnim lukom i tipa sa žljebastom visokom nožicom. 'pomorski narodi' i njihova navala na Egipat se prvi put spominje u vrijeme Merenptha (1223. – faza IIIC1. glatki. masivna 'barokno' narebrena narukvica.) Fibule u obliku violinskog gudala nisu porijeklom iz Italije. Fibule sa ukrasom uz rub pločice luka su na našem P dosta raširene i radionički centar im je bio u Posavini oko SB.g. luk teče paralelno sa iglom i ima nisku nožicu i 2. Sad ostaje pitanje kretanja tih fibula naročito prema Italiji i Egeji i pitanje apsolutnog datiranja. Fibule u obliku violinskog gudala i fibule raskucanog luka se smatraju na egejskom P stranim elementima u kasnomikenskoj kulturi. igla u obliku vaze 'baroknog' stila i dio spiralnog rukobrana.st. tj. U špilji Hrustovači u S Bosni su pronađeni: fibula u obliku violinskog gudala sa žljebastom nožicom. U mađarskoj ih je samo 11. valu egejske seobe srušili Mikenu i ostale velike gradove u J Grčkoj. dok s našeg P ima više fibula s lukom okruglog ili romboidnog presjeka sa žljebastom ili spiralnom nožicom. Tzv.g.st. te fibule s kosim lukom i varijante sa spiralnom nožicom i glatkim ili ornamentiranim lukom ponekad ukrašenim prepletenim osmicama. Postojale su 2 radioničke grupe na P bivše Yuge: 21 . Beotiji i Makedoniji. od Češke do Transdanubije-tip Rošice. Kimming također prodor prvog vala egejske seobe stavlja pred kraj 13. Mogla bi pripadati fazi I.tamo imamo mali broj varijanti i Peschiera fibula se tu nije u tolikoj mjeri razvijala kao u međurječju.. U srednjoj Evropi su primjerci brojni i tu ima daleko više fibula sa ovalno raskucanim lukom. Fibule sa ovalno raskucanim lukom Müller-Karpe svrstava u 2 grupe: na osnovu ornamentike: 1. Skoro sve fibule i u obliku violinskog gudala i s raskucanim lukom s našeg P su jednodijelne.s horizontalnom ornamentikom na sredini pločice luka i 2. Varijacije fibula: ravni. Unutar faze II u kasnijem Br D i ranijem HA A nema vremenske razlike između fibula u obliku violinskog gudala sa žljebastom niskom nožicom tj. tada bi prodor prvog vala egejske seobe trebalo datirati u posljednja desetljeća 13. luk je paralelan s nogom. a pretpostavlja se da su ih tamo donijeli oni nosioci koji su u 1. tako da ovaj primjerak fibule datiramo u Br D i on postaje najstarijim primjerkom.-1213. 2.U skupini a Stare razlikuje 2 varijante bez obzira na ukras luka: 1. nožica mu je visoko (mlađi oblik).1230-cca 1100 –od vremena vladanja Merenptha do početka 21. U skupini b isto razlikuje 1. Sve je materijal ranijeg Br Dº. Fibule u obliku violinskog gudala su fibule s ovalno raskucanim lukom. a u ostavama Transilvanije potpuno nedostaju. ornamentirani ili tordirani luk na tipu sa žljebastom nožicom. Sve se javljaju uporedo. Fibule u obliku violinskog gudala sa P Italije su dosta brojne i ne pojavljuju se prije 1230. P oko Hrvatske ima najbrojnije nalaze dotičnih fibula. Sve fibule u obliku violinskog gudala i sa raskucanim lukom su iz faze II. luk je ovalno zasvođen i 3. Fibule u obliku violinskog gudala u Egeji pripadaju kasnomikenskom razdoblju sporadično fazi IIIB i IIIC kao i fibule raskucanog luka koje traju još i u submikenski period (u odnosu na egipatske vladare to je vrijeme faza IIIB. te one jednodijelne i dvodijelne ovalnog raskucanog luka.). Te fibule.

Rudnik. tj. uklapa se u tu fazu II u kulturni krug Potisja. Girla Mare. Dubovac-Žuto Brdo i Piliny). u njemu se ne mogu razlučiti faze. elemente virovitičke grupe i utjecaje B-V kruga. Bitna razlika između ova dva kruga je u ornamentici luka fibule i u obliku gudala. Infiltracije u J i srednju Bosnu: Pod. U Dalmaciji su samo sporadični utjecaji KPŽ. fibule ove grupe su nastale na P S Srbije i protegle se na prailirski krug Glasinca sa skeletnim sahranjivanjem u tumulima. Kulaši kod Doboja i stariji grobovi nekropole u Donjoj Dolini. tu prevladava tip sa žljebastom nožicom.a) međurječje Drave. sa I karpatske kotline (I Mađarska i Transilvanija) nego sa Transdanubijom i Z međurječjem. Naseobinski sloj iz vremena KPŽ obuhvaća Borivij Čović od Ha A-Ha B sa kontinuiranim trajanjem. Alihožde. Dunava i Save do Kupe i Krke gdje se KPŽ isto razvijala pod jakim utjecajima iz međurječja i b) vezana uz teritorij Balkana. kao i teoriju o ilirskoj pripadnosti nosioca KPŽ uopće. Dalmacija ima samo 1 ostavu KPŽ-Marina kod Trogira. a isto vrijedi i za fibule sa raskucanim lukom.nije određena situacija razvoja KPŽ. I grupa međurječja (Srijem. Dubovac-Ž. P S i srednje Bosne: na SZ grupa Zecovi-Kekića Glavica-Donja Dolina. Vinča. Slovačke te Transilvanije i Oltenije s afinitetima prema grupama Dubovac. Tipovi fibula u obliku violinskog gudala na egejskom P su srodni nalazima iz međurječja. u nekropolama se vide karakteristike grupe Vatin sa sahranjivanjem u humkama i vezan je još uz I dio Karpatske kotline. te je pobio teoriju o ilirskoj etničkoj pripadnosti glavnih nosioca tih egejskih seoba u 13. Za fibule glasinačkog i S srpskog P nema analogija. tj. tordiran ili ukrašen isto paralelnim crtama. ZAKLJUČAK Ostave II faze čitavog međurječja pokazuju tijesnu povezanost sa ostavama Transdanubije tipa Kisapáti-Lengyeltoti. granično P I Slavonije i Baranja).to je zatvorena grupa. Uža Srbija pokazuje više srodnosti sa Potisjem. ravnog ili kosog luka. 22 . i 11. koje imaju tradiciju srednjebrončanog doba. a fibule međurječja imaju luk okruglog ili romboidnog presjeka. srednje i I Mađarske. te u njihovoj veličini: na Glasincu i S Srbiji je luk okruglog presjeka ukrašen snopovima paralelnih crta razdvojenih praznim poljima i nekad vrlo veliki primjerci. Vojilovo. A. vala egejske seobe. P uže Srbije.nema promjena u skeletnom sahranjivanju u intenzitetu ili kontinuitetu). P Italije sa S Tirolom i JI Švicarskom je P radioničkog centra za koji su karakteristične fibule u obliku violinskog gudala sa žljebastom nožicom i tordiranim kosim lukom. pokazuje značajke zapadnoevropskog kruga pomiješane s elementima grupe Vatin. Opća neistraženost. ali je prostor između njih ispunjen ornamentom jelovih grančica-tu se ističe i varijanta sa ukrasom dugmetastih zadebljanja na stranama luka koja nedostaje na Glasincu. a ostave se mogu jasno izdiferencirati: iz faze II su ostave beograd. trokutaste sheme. upućuje na veze I međurječja sa P J od Save. a tu nema ni incineracije ni tipične ratničke opreme međurječja. Csorva. a manifestiraju i utjecaje iz Potisja i J Slovačke (P grupa Vatin. Mala Brusnica kod Bosanskog Broda.Brdo.S Srbija i P Glasinca u JI Bosni gdje utjecaji KPŽ iz međurječja nisu bili od bitnog značaja. Novi Kostolac. P Like je zatvorena cjelina koja drži kontinuitet od srednjeg brončanog doba i skeletnog sahranjivanja od ranog Ha Bº i formiranja Japoda. Trlić i Janjevo. Varvara. Benac je dokazao da je ovo P ostalo postrani i za vrijeme 2. Balta Verde i Cirna. luk gladak. st. a SI grupa: VisPivnica. gdje je dominirala grupa S-B. odnosno P ilirske regije je u ovom prvom valu vjerojatno ostalo postrani (mirni razvoj Glasinca. SZ Balkan. Fazi II iz Bosne pripadaju nekropole kod Tuzle u Baricama. KPŽ se nije protegla na taj prostor. Nosioci fibula koje su potekle iz radioničkog kruga s J ruba Panonske nizine su aktivno sudjelovali u prodoru južno prema Egeji. Tu se formiraju Liburni.

U svojim člancima u Opustuli Arheologici.st. sirovinama. zakopanih u zemlju. Ksenija Vinski je glavni autoritet za tu problematiku. i 11. 11. Depo ili ostava je uz grob i arheološki sloj treća zatvorena arheološka cjelina i značajna je zbog kronologije stoga. Nekropola tipa Barice ima spaljene pokojnike u bikoničnim urnama. Kod SB je koncentracija ostava najveća. kultne ostave-artefakti koji imaju simboličku vrijednost. je Brodski Varoš najveća ostava koja broji preko 1000 komada bronce. metalurgija doživljava procvat. Fazi II pripadaju ostave Hočko Pohorje. Praksa je bila da se odredi po artefaktu koji ukazuje kad je bilo njeno pokapanje. najbolja iz ovog vremena. U ovoj fazi govorimo o autohtonoj metalurgiji KPŽ-postoje lokalna metalurška središta. Dokaz su pojedinost artefakata i količina materijala u ostavama. ali će se to promijeniti u slijedećim razdobljima. tipološki kronološki kriterij-trebali bi. Od ukupno 60 ostava iz KPŽ.Urnenfelder Kultur prenesena u Bosnu. To je ljevaonička ostava. metalnih. prenijeti to i na ostavu. a to je najmlađi artefakt. Dugo je bila praksa (do 70ih) da se odredi po kakvom predmetu. Ovo je sad kultura u ekspanziji. 30. KPŽ Zagreb-Vrapče – traje kroz 12. 23 . Ostava se datira po vremenu kad su se predmeti koristili. ali ne i za ostavu. velike migracije. Ta metoda je dobra za grob. To je bilo nemirno vrijeme i materijal se morao sakriti-odatle ostave. iz 12. Ima velik utjecaj na okolna P. Ostave su nakupine pojedinih artefakata. g. K. Slovenija u fazi II prima utjecaje B-V kruga. Počela je sustavno pisati o njoj još 56. Hajdina. st. Zgornji Log i Bled koje tendiraju grupi ostava Ialpskog P. Ovdje je količina ostava iz međurječja najveća. statističkim pristupom-važna je količina predmeta iz jednog stoljeća. Jedino ostava iz Hočkog Pohorja pokazuje afinitet ka radioničkom krugu brodskog Posavlja. Ne prelaze Savu (samo na nekim mjestima). Ali u ostavi imamo materijal koji je trajao dugo vremena. horizont). Maribor. Postoje: a) ljevaoničke ostave-gdje se čuva sirovina. U 12. ako imamo grob ili stratum blizu ostave. st. Gorenjska) grupe Dobova. radionice. Mora biti kombiniran sa 2. Nasljeđuje virovitičku grupu. Ostale su bile uglavnom ukopane u naselju-nemamo pravih podataka. tom sirovinom se manipuliralo u trgovini. najmoćnija. Dobova (stariji grobovi samo). Peklo. ali baš i nije. Grupa Zagreb -prvi horizont iz 12. st.val panonsko-balkanskih seoba. a čija se geneza najbolje može pratit na zatvorenim grobnim cjelinama sistematski istraživane nekropole Dobava. K. II faza je 1. 1. Marina kod Trogira je jedina iz faze II u Dalmaciji. a ne kad su se pokapali. Ovo je faza ekspanzije. b) Većina ostava ima materijalnu vrijednost.st. 12. Fibule u obliku violinskog gudala govore o postojanju 2 centra: jedan u podravskopodunavsko-posavskom P i drugi u glasinačko-sjevernosrpskom P.U Sloveniji su nekropole i grobovi iz Zagorja ob Savi. Osjeća se radijacija KPŽ osobito u Bosni-preko Save-i do Dalmacije. Bizovac-tu su ostave sa odbačenim predmetima. Stanoviti sinonim za kulturni utjecaj i etničko širenje u Bosnu je nekropola Barice u S Bosni. Ona predlaže metodologiju sa 2 kriterija: 1. 30 je iz ove faze. Imamo nekoliko grobnih cjelina i dosta ostava. religijsku Brodski Varoš. Vinski kaže da su mnoge ostave bile stavljane u jamu sa dosta fragmenata keramike-moguće da je to bila neka ritualnost. Kako datirati ostavu? Čini se jednostavno. vrst novca-tom broncom. sijedeći je Zagreb-Horvat horizont (2. Silovec. Bled na Žalah. Vinski piše protiv takve metode. Bled-Pristava. c) Ritualne. Oni predstavljaju osnovu iz koje se pri kraju Ha A počele formirati na P Slovenije (Štajerska. Ruše.

Vinski) na naše međurječje. sa ulomcima keramike. tj. stavljaju ostali artefakti-ova igla koja je ukrašena motivom jelovih grančicakarakteristična za srednju Evropu u 12. do kraja Ha B.st.to su grobne ploče u rakama koje iza 12. Karakteristične su za razdoblje 10-12. st. tj. Apsolutno najbogatije razdoblje. Došle su iz Moravske gdje su ovakve narukvice najstarije-preko protodelmata. Izdvojit ćemo 2 groba: 1) Prvi grob iz ZG-Vrapče. Imamo britve (u muškim grobovima). grobne škrinje. narukvice.oblaganje.K.st. 24 . pincete. Ksenija Vinski spominje tu misao da je ovaj I dio bio supstrat KPŽ u S Hrvatskoj). Baierdorf-Velatice je kulturna skupina unutar kompleksa KPŽ. a na I do Surčin-Belegiš grupe. ali škrinje se javljaju i drugdje osim u Donjoj Austriji.st. Italski tip nije tipičan za međurječje gdje dominiraju britve tipa 'X'. u zemlji. Donje Austrije i dijelova Z Mađarske gdje se proteže ova kulturna skupina. Šire se glasinačkim. zatim Illmitz itd. fibule (nešto slabije). do prijealpskog svijeta. O nekropolama 1.datira fazu u početak starijeg horizonta-kraj Br D i Ha A1. britva. Geneza te grupe-na prethodnom razvoju dijelom usađene kulture tumula. Ova britva i ova igla nam datiraju grob u ovo razdoblje. Britva sa 2 oštrice-alpski tip britve (JI alpski P u horizontu Groß-Mindel). Brežice). st. u ostavama i grobovima. imamo samo 2 škrinje i to je sve što imamo na raspolaganju. Posebno su česte škrinje u gradišćanskom dijelu. nestaju uglavnom na našem P. je uvijek neukrašena.st.g. Zdjela-prodor tipova iz B-V kruga. Datira se od kasne Br D-kraj 13. (strujanja između ovog Surčina i ovog P. st. ali je primao utjecaje ostalih kompleksa KPŽ. posude. st. Dvostruki pokop se prati na samoj nekropoli Baierdorf koja je objavljena 1931. U našem međurječju one nisu starije od 12. Vinski na osnovu ovog groba zaključuje ne samo kronologiju već i ekspanziju B-V kruga iz Austrije na naš P iz horizonta Groß-Mindel. ilirtskim kompleksom. Traje jako dugo i ima svoje faze. Pokop: U ZG grupi je pokop u urnama. Narukvice u međurječju nestaju iz ostava od 10. U vrijeme virovitičke grupe je bilo drugačije strujanje. Definirao ju je Pittioni '50ih g. i 11. poštuje se konstanta KPŽ-nema oružja ratnika. Udarni su grobovi iz nekropole ZG-Vrapče. Ispreplitanje oblika ranije bronce i Ha A2. Te škrinje su strana pojava. Većina nekropola ovog tipa su dosta plitke pa su uništene oranjem. imamo jednu pojavu. Igla sa okruglom glavom je tipična pojava u 12. Glasinac je uvijek bio autohton. ali tog materijala nema u grobovima. Na osnovu pojava tih škrinja zaključujemo da su postojale migracije iz Baierdorf kruga (K. U 13. Zanimljivi su nam britva i igla. u jami. 2) Drugi grob iz Martijanca kod Varaždina-skroman ali indikativan. kraj 13. Vinski smatra da ovaj grob u 12. tj. U Austriji one nisu strana pojava-u grupi Baierdorf.st.. st.. narukvice trokutastog presjeka vrpčaste neukrašene rastavljenih krajeva (jedna od glavnih karakteristika KPŽ) koje se šire na Jadran preko Balkana i tu se dugo zadržavaju. Pojava škrinje se smatra utjecajem B-V kruga iz J Austrije. protohistra su se širile.Velatice imamo škrinje i žare-2 oblika. Grupa ZG kao facies kulturne grupe Baierdorf se veže izravno za taj austrijski krug i potvrđuje vezu s materijalom iz ostava. igle. I uočio je regionalnu srodnost na P J Moravske. K. st. igla s okruglom glavom. spaljivanje. Pincete sa trokutastom nogom. Slijedeća nekropola je Gemeinlebarn.Grupa Zagreb ima granice: na Z dobovski krug (Posavina. ali u ostavama vrvi od materijala koji pripada naoružanju – izdizanje ratničkog sloja. i samo u 12.st. u kulturi tumula.st.smatra se da je stariji S-B na stanoviti način imao ulogu supstrata u genezi najstarije KPŽ. Kultura Zagreb i općenito 12. Tu imamo iglutopuzasti tip. a u Moravskoj se javljaju čak u 13. do početka željeznog doba. horizonta znamo da iako je dosta grobova uništeno i očuvalo se samo 5-6. u S Hrvatskoj je dosta pod utjecajem B-V kruga. nastavljaju se na Jadranu. Struktura grobnih priloga: nema bitnih promjena.st. Ali u 12. do Austrije. i 12.

gl. autohtono. Izdvajamo: . U B-V je sporadična. Igle: 1. U cijeloj srednjoj Evropi je poznat ovaj ornament-I Mađarska. ZG-Vrapče geneza je dosta heterogena-kontinuitet virovitičke kulture s jedne strane (ovaj kontinuitet mi pratimo i kasnije) i utjecaj B-V kruga-taj utjecaj ide i J od Save i u Lici i u S Bosni (S Bosna je imala nekropole ovog tipa. 33). iz Moravvske. tip igle u KPŽ S Hrvatske. ali nas zanimaju novi elementi. 39) 2) Narebrene a) horizontalno (T28.ove u 12. Z Rumunjskaspiralni ornament (sl. Treća komponenta je lokalno.razvraćeni obodi i .Glava u obliku makovice-nastavljaju se iz 11.-ali je došlo iz međurječja ili Slovenije iza čega stoji B-V krug.2. masivnija (sl. st. 36). U fazi II su česti elementi koji kontinuiraju iz prethodnih razdoblja. 38) 4) Vrpčaste narukvice –grob u Martijancu. Kaneliranje je točka koju ne možemo baš definirati. Nakit: nekoliko tipova narukvica : 1) U Transilvaniji poznata ostava Uiora de Sus (?). poligonalnog presjeka (sl. sa 1 rebrom (T28. isto tipične. ali se ne zna točno kad se javlja-9. ali se javlja kaneliranje (brazdanje)-tehnika se širi kasnije i u Sloveniji i na J.st. starije su. srednja Evropa. Porijeklo joj je u oblicima rane KPŽ u Njemačkoj. ali je imala jake utjecaje iz kruga B-V). sad imaju ukras na sebi. ili 11. je bogatije fibulama. Karpatski P.Geneza keramike. 43) 3) Narukvice koritastog presjeka.st. 10. Prva pojava kaneliranja na S i njen mogući prodor na J-npr. 25 . Povezuje S Hrvatsku sa srednjom Evropom (posebno Moravskom) i sa I dijelovima (Transilvanija. Kao tip traju i u 11. st. 53). 12. U histarskoj kulturi imamo kaneliranje. Karpati) 6) Tordirane narukvice. Kasnije su sporadične. 12.bikonični profili Keramika je mahom neukrašena.2. Iz Martijanca: 14. ali je Lika uglavnom ostala netaknuta od nekod etničkog prodora KPŽ u ovom razdoblju. karakteristične za Njemačku gdje tvore garnituru masivne njemačke Urnenfelder Kultur-naše samo podsjećaju na te.2. 2. Kao tip ih nalazimo na širem P. U I Mađarskoj grupa Appa-1 element koji se u Hrvatskoj širi s I.samo ulomci pa je zaključivanje teže.st. Repertoar keramike je bogatiji nego prije. valovito narebrene narukvice (sl.2. iz Transilvanije.topuzaste igle. 2) 5) Tip Gunja-dosta važne. Br D (T26. 3.2.Igla s kaneliranom glavicom (sl. 37)-naše su slične ali su velikih dimenzija.

ali još uvijek je puno neriješenih pitanja. U Italiji pripada mlađima fazama i tu nisu stariji od 10. Privlaki. odnosno sa britvama srednjeg Podunavlja (srednja Evropa). nađeni su u Podcrkavlju. knemide. put je otkriven u našim ostavama.Noževi: dosta čest element u ovoj garnituri 1.st. Imaju ukras kružića. Literatura je bogata. ali i u S Hrvatskoj.2. a u Evropi je rijedak. C tip je nađen u Velikom Nabrđu. Danas je dosta rašireno ono prvo mišljenje da se razvoj metalurgije samostalno razvijao u 12. Najčešći su u villanova horizontu. bodeži. Slični štitovi su nađeni još u Češkoj.četvrtastog oblika(sl. obradio ih je Merhart i on kaže da im je primarno radioničko središte u Mađarskoj. ali temeljna pitanja su ostala otvorena. Datirani su u kraj 13. vuče tradiciju iz Br D. Analogije u susjednom P. Primjerci iz Velikog Nabrđa (OS) i Podcrkavlja (SB). jedno je mišljenje Merharta i njegovih sljedbenika da su najstariji primjerci nastali u Podunavlju i Ksenija im priključuje i ovaj primjerak iz Privlake. ali su se dosta proširili (do nas). Mišljenja su podijeljena. 28) čest u S Hrvatskoj u ostavama. Henkena iz 1950 koji smatra da prvi štitovi s evropskog kopna nisu tako stari i da ih ima iz 8.st. kao i u ostavi Bodrogkeresztur.(sl.Przen Jilhalka ostava. Iz Evrope potječe jedan najmarkantniji šljem iz 26 . 1. tako da bi ovi mađarski štitovi bili među najstarijima u Evropi. ali ih imamo rekonstruirane iz jedne ostave kod Trsta (tamo ima i čitavih). Bodeži:-isto dosta česti -tipa Tenja.st.2.st. Postoje 3 tipa šljema: a) u obliku kape b) grebenasti (s krestom) c) mađarski tip-zvonoliki Nijedan cjeloviti nije nađen kod nas. Identični našim okruglim štitovima su oni na P srednje Evrope-u ostavi Nyiritura (nuritura)u Transdanubiji. u 12.nož tipa daščice. šljemovi. Imamo ga u Bizovcu. u horizontu Groß Midel. SB ostavama (sl. U našim ostavama imamo sve elemente naoružanja koji su proizvedeni kod nas + import: štitovi.2. Podunavlja i Egeje. društvenih diferencijacija.2. B tipa ima malo. Štitovi: nađen je fragmentirani štit u Privlaci (Slavonija). Ovaj tip je najčešći u Italiji. Što se tiče geneze. 4) Britve: -kod nas imamo 2 osnovna tipa: 1.st.st. i u 12. ali i u Blučini (Moravska. -naoružanje ratnikaPrvi put sad imamo dokaze o postojanju ratničkog staleža. rana KPŽ) Ovo su dva najvažnija oblika i najčešća u 12.st. Sve je fragmentirano i često se teško rekonstruira. koplja. tj. Da li je srednja Evropa inspirirana mikenskim svijetom ili je čak srednja Evropa utjecala na egejski svijet? Ponovo stara problematika-odnos S i J. U Slavoniji je osobito čest X-tip. 26) 2. 2. Britve četvrtastog oblika su česte u alpskom svijetu u 12. a imaju srodnosti sa austrijskim. postojanju metalurgije. čak i ptičju ornamentiku.X-oblika /sl. mačevi. 20) Oba tipa su rađena na proboj i oba su dvorezne britve. s lagano zaobljenim ramenom sa 2 zakovice. Nema ih baš puno ni po Evropi. Oba tipa se uglavnom razlikuju od britvi u Italiji (Peschiera) iz ovog razdoblja i od tirolskih britvi.. Bizovcu. Naši ih slijede.sa drškom u obliku jezička. Šljemovi: isto su fragmentirani.st.(sl. Poljancima. 27) čest je u Bavarskoj (J Njemačka). što bi značilo da je oprema ratnika nastala krajem 13. Drugo je mišljenje npr.Riegsee tip.2.

. st. Lovorasta koplja + import iz Italije-dosta rijedak tip. koja je istovremena sa Kloštar Ivanićem. npr. Karakteristični oblici su: a) vedra tipa Kurd. Nađene su u KloštarIvaniću (ostava iz 11. ali nisu česti: Kuřim u J Moravskoj iz 11. ali su u 11. Kasnije će ovaj tip zamijeniti b) Hajduböszorneny-mlađa vedra koja često imaju ukras. Oba tipa se nastavljau u slijedećim stoljećima.Pasulvega (?) kraj Salzburga. i 11.st.st.Sva koplja su uglavnom nađena u ostavama. U naoružanju su ova vedra bila znak (kod ratnika i u grobovima) višeg društvenog staleža. Na našem P ovaj iz Podcrkavlja spada u najstarije primjerke ovog tipa. Porijeklo žvala se tražilo u Maloj Aziji i Rusiji. U ovo vrijeme imamo dekorativni tip.)-ukrašene su punciranjem. kada.. ali oni su iz 10..po poznatoj ostavi u Mađarskoj (T35. Tom problematikom se bavilo više autora u Evropi. pa u Podrutama. To je najstariji oblik metalnog posuđa. Metalno posuđe-je druga važna stvar uz opremu konja. i početka 12. Češći je u 10. Iz 12. Tradicija se prenosi i u 12. No. st. Imamo nekoliko ulomaka knemida.st. 5).st. Također iz Pergine u S Italiji iz 11. ukrašen punciranjem.izbrazdano tijelo. mlađe su od slavonskih knemida. Sjekire – nastavljaju se sjekire keltovi. dakle na našem P mi imamo već u 12. Smatra se da titula zapravo derivira iz vedra tipa Kurd. je gotovo cijela. Po Evropi imamo i drugih lokaliteta.st. jedan tip psalija je nađen u Evropi: Austrija. Brodskog Varoša-sve su fragmentirane. Georg Kosak. Imaju ukras ptičje lađe ili solarnih diskova (ili oboje). Ksenija Vinski smatra da su naše žvale-psalije-već iz 12. Ta tehnika se javlja u 11. i širi se u balkanski krug gdje je preuzeta u željeznom dobu.3. Nađeno je fragmentirano. U 12.st. Mađarska (Erdelj). Švicarska.st. nađene su žvale-potkovasti tip psalije (sl. Jedna od najpoznatijih je ona iz ostave Sviloš kraj Novog Sada (T88. Izvorište ovog tipa nakita 27 . tj. Oblik im se mijenja djelomično. Ovaj tip mi imamo na našem P.st. Knemide: u 12. Najstariji šljem sa krestom je iz 12. Do tog otkrića su bile poznate žvale sa lokaliteta Velika Gorica. punkt-bukel manirom. opremu konja.st. b) listoliki oblik.pozamenterijski tip-luk fibule je ukrašen sa više nizova osmica sa dodatkom spiralnih diskova. šuplje sjekire. Ova iz 11. Prvi put je nađeno u Bizovcu.st. Kod nas su iz 12. Kasnije ovo posuđe dolazi do izražaja. i sjekire sa zaliscima Nakit – i fibule.st. prema Kseniji Vinski knemide istovremene sa našim su one iz Francuske iz ostave kraj ParizaEcluse (Eklus) iz kraja 13. npr.st. ali to su male količine. iz srednje Evrope. Oprema konja: Opet problematika-tko. Npr. u svijet kasnije željezno dobne situlske kulture.st.st.st. odakle… Najstariji tragovi pripitomljavanja konja su sa karpatskog P. Poznate su knemide na Eukani na Cipru i Kaliteja (Kallithea) na Peloponezu. Pitanje je ostalo otvoreno. Češka. imamo ulomak iz Poljanaca. Veliko Nabrđa. Koplje –koplja se teško klasificiraju. karakteristična upravo za 12.st. ali su tamo drugačiji tipovi psalija. 5) u ostavi Plićac. ali globalno imamo 2 osnovna tipa: a) plamenasti oblik-velika tijela. 1). kod nas se pojavljuju. rijetke.

28 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful