You are on page 1of 15

A to smo i postigli jer smo rekli da je to mjerni instrument za mjerenje nižih frekvencija.

Veća točnost se postiže sa mjerilom za srednju vrijednost periode koje se zasniva na definiciji aritmetičke srednje vrijednosti. To bi značilo mjerimo 10 ciklusa (ili više – faktor 10) perioda i N10Tx podijelimo s 10. Znači ako je N po nekom Tx-u varira oko 1000 – srednjom vrijednošću ćemo dobiti točniji rezultat.

•DIGITALNO MJERILO OMJERA DVAJU FREKVENCIJA•

Princip je isti kao kod mjerila frekvencije s tim što je ovdje „vremenska baza“ zamijenjena s periodom niže frekvencije fX2 = 1/TX2 . To znači da mi na ulaz C od I vrata (glavna vrata) dovodimo neki signal 1 u trajanju vremena TX2 , a na drugu stranu dovodimo digitalizirani signal s frekvencijom fX1 ili ako smo podijelili sa a tada fX1/a (već smo rekli da se ta podjela odnosi na mjerno područje instrumenta Hz, kHz itd). Znači brojilo će izbrojati u nekom vremenu TX2 neki broj impulsa N koji je proporcionalan broju (tj. identičan) broju impulsa fX1 odnosno fX1/a. Znači

To je rezultat našeg mjerenja odnos dviju frekvencija – primjetili ste da mi ne znamo vrijednost naših frekvencija fX1 i fX2 nego samo njihov ODNOS. U praksi je mjerilo izvedeno tako da u sebi sadrži komparator koji pokazuje koja je frekvencija veća. Najčešća primjena kod mjerenja frekvencija koje nisu dekadski lako mjerljive.

jednog je Start(A). Normalno zadnji brid signala Tx („1“ -na. Broj na dipleju je No umjesto Tx bolje je staviti nekakvu oznaku za ∆ T – razlika vremena . To je vremenski interval Tx za vrijeme kojega kontrolna logika daje „1“ signal C na I vrata u dužem vremenu Tx – a .a na drugi ulaz D od I vrata dovodimo signal iz vremenske baze poznate frekvencije f0/a i neka je frekvencija 1Hz (1s).•DIGITALNO MJERILO VREMENSKOG INTERVALA IZMEĐU DVIJE POJAVE• Mjerilo s malom modifikacijom identično mjerilu mjerenja perioda – izvedba s preklopnikom da se može mjeriti vremenski period između dviju pojava jednog mjernog signala (može biti perioda) ili dvije pojave između dva različita signala. imate Start – Stop? Između koja dva signala je zeleno – ZAVRŠETAK. Najviše se koristi u impulsnim mjerenjima . . u tom slučaju nam brojač broji vrijeme u sekundama i to očitavamo na displeju. Da bi bistabil mogao identificirati zadane Start-Stop impulse mora imati mogućnost biranja nagiba i polariteta okidanja za dovedene signale. a početak drugog je Kraj(B).Recimo otvorenost semafora (zeleno svjetlo).„0“) – upravljački sklop registrira i šalje poznate signale F i G. Što mislite što bi moglo biti ugrađeno u našu kontrolnu logiku? Upravljanje s „START“ i „STOP“ impulsima koji sklop najbolje reagira – normalno bistabil znači START – IZLAZ „1“ STOP – IZLAZ SE VRAĆA NA „0“ Vrijeme trajanja jedinice je naš vremenski interval .

K1 i K2 komparatori s ugrađenim CR komponentama na izlazu za dobivanje uskog impulsa Da bi se omogućilo mjerenje plus i minus napona. Brojilo broji nadolazeće impulse i to sve dok se pilasti napon ne izjednači sa Ux na ulazu K1 – koji tada daje uski impuls koji resetira bistabil i postavi izlaz Q na 0 – niski nivo koji zatvara glavna vrata instrumenta. a K2 mijenja svoje stanje kada pilasti napon prolazi razinu nultog napona.•DIGITALNI VOLTMETAR S PRETVARANJEM NAPONA U VRIJEME• Najčešće izvedbe: DV s pretvaranjem napona u vrijeme pomoću linearno rastućeg (padajućeg) napona DV s pretvaranjem napona u vrijeme pomoću stepeničastog napona DV s pretvaranjem napona u vrijeme pomoću rastućeg i padajućeg napona •DV S PRETVARANJEM NAPONA U VRIJEME POMOĆU RASTUĆEG PILASTOG NAPONA• Napon se dovodi na sklop za normiranje napona (dijeljenje – pojačanje u koracima po 10) koji ga svede interval prihvatljiv za mjerenje – obično je u granicama od 0 – 10V. K1 mijenja svoje stanje kada pilasti napon se sa normiranim naponom Ux. Pilasti napon se dovodi na ulaze komparatora K1 i K2. naš pilasti napon mora ići od –Up do +Up. Dijeljenje ili pojačanje se prikaže na display-u kao pomak decimalne točke. . Način rada : pilasti napon raste od –Up sve do prve koincidencije sa K2 (0V) – K2 na svom izlazu generira uski impuls koji dođe na S ulaz bistabila koji na svom Q izlazu daje stanje 1 (visoki nivo) koje otvara I vrata _ glavna vrata koja sada mogu propuštati impulse iz vremenske baze f0/a.

Mana ovog DV-a je osjetljivost na kolebanje napona kod koincidencije prilikom kompariranja Ako se mjereni napon malo promijeni u (-) kod točke komparacije . Koje je stanje brojila – N U periodu u kojem je Q izlaz bio na visokom nivou prošlo je N impulsa poznate frekvencije f0/a. broj impulsa je direktno srazmjeran mjerenom naponu Ux. S dijagrama je vidljivo ako promatramo trokut ∆ t. tj. ∆ tje manje i obratno. dio pile (hipotenuza) da je koeficijent smjera pilastog napona Ako to stavimo za ∆ t u 1 imamo da je . a to je DV s generatorom stepeničastog napona .Zatvaranjem glavnih vrata jedan mjerni ciklus je završio – brojanje. Ux. Prebacivanje stanja brojila na memoriju se vrši sa padom zadnjeg brida na Q izlazu – znači kada se stanje bistabila vraća sa 1 na 0. sklop na kraju da jedan impuls za reset brojila i novi start generatora pilastog napona za novi mjerni ciklus. Za DV – manje osjetljiv na smetnje zbog većeg praga komparacije – nije točka nego je veličina periode Ta=a/fo. Sada slijedi prebacivanje stanja brojila na memoriju i prijenos podataka preko dekodera na display. a npr.komparator će prije reagirati .

Vremenski dijagram tijeka signal Sa dijagrama je vidljivo da generator stepeničastog napona omogućava mjerenje i pozitivnih i negativnih napona. Q izlaz je na 1 koji se prenosi na glavna I vrata što odmah omogućava brojilu prolaz impulsa fo/a. pod utjecajem negativnog napona počinje sa pozitivnim rastom pilastog napona . Q izlaz je na 1 i otvara I vrata i brojilo počinje brojati impulse fo/a koji dolaze na drugi ulaz I vrata. izaziva pojavu pilastog napona Naime pilasti napon će se generirati dok ga nešto ne zaustavi? Što ga može zaustaviti? Jedino prekid napona na njegovu ulazu.I. veća je točnost instrumenata DV sa najvećom točnošću i neosjetljivošću na smetnje je: •DV S DVOSTRUKIM PILASTIM NAPONOM• Upravljački sklop počinje mjerni ciklus startnim impulsom koji postavlja analognu sklopku u položaj 2 – dovodi mjernu veličinu na ulaz (-) sklopa poznatim pod nazivom Millerov integrator. Brojilo broji ponovno od nule ne prekida rad jer je na bistabilu još uvijek izlaz Q na visokom nivou 1. Rezultat mjerenja je Što manji ∆ U bolja je aproksimacija tj. Zadnji brid ∆ t impulsa (Q prelazi iz 1 na 0) prebacuje stanje brojila na memoriju . a time zatvara prolaz fo/a impulsima preko I vrata na brojač.I. upravljačka logika daje novi impuls – mjerenje ide početka. resetira brojilo i daje impuls za SET bistabila.I. Brojilo broji sve do svog zasićenja.Ovisno o polaritetu davač takta (upravljačka logika) – pokreće generator stepeničastog napona.. Istovremeno impulsi fo/a dolaze na generator stepeničastog napona i u njihovom taktu se povećavaju stepenice 1 impuls fo/a – jedna stepenica – trajanje stepenice je 1/(fo/a)=Ta. Napon Ux na izlazu M. umjesto Ux dovodi napon stabilizirane poznate vrijednosti suprotnog predznaka –Us. M. Komparator K daje impuls koji vraća izlaz Q bistabila na 0. Što se vizualizira na brojilu? Time je jedan mjerni ciklus završio. Što je zasićenje brojila? Kolika maksimalna brojka može biti prikazana na displayu sa tri 7segmentna digita(brojke)? 999 – što onda biva? Kada brojač dođe na svoj maximum slijedi impuls ili vraća na nulu (resetira) i počima brojanje iz početka. a istovremeno postavlja bistabil preko S ulaza u stanje visokog nivoa tj. Kada stepeničasti napon poraste do vrijednosti Ux. Taj resetimpuls kada brojači idu iz zasićenja (broj No – 999) na nulu se prenosi kao START impuls 3 koji prebacuje analognu sklopku u položaj 3 i na ulaz M.

staviti će ga na 0 i zatvoriti glavna vrata.I. Drugi korak – u tom trenutku se na ulaz M. tj. (Nmax = No) Znači od te negativne krajnje točke pilasti napon raste prema plusu – dokle će rasti ? Pogledajte komparator K – još nije bio u nikakvoj funkciji. a to je u našem slučaju nulti nivo. Analizirajmo sada kako je sve bilo – priključen Ux na ulaz M.I. U praksi se ovakav voltmetar izvodi sa integriranim krugovima 7106 odnosno 7107 jedan je predviđen za LCD. Postavi ga na početni položaj jer se eventualno zaostali napon na C – isprazni. kada će napokon komparator K promijeniti stanje Q izlaza bistabila. a to je vrijeme To. a drugi za LED display. Komparator svoj impuls osim na R ulaz bistabila šalje još kao Stop signal na analognu sklopku koja spaja M.I. – raste po izrazu i dokle može rasti? Može rasti do nivoa reagiranja komparatora. Točnost ovih instrumenata ide i do ±0. . na masu. Napon Ux izaziva padajući pilasti napon od 0 do nekog X-a. uključuje negativni napon –Us koji sada stvara rastući pilasti napon od one negativne vrijednosti na kojem je padajući ostao u trenutku prekida To. Od te vrijednosti rastući pilasti napon treba neko vrijeme tx da pod utjecajem –Us dođe do nule. Kako sada raste pilasti napon na M. a negativni napon od X-a do nule možemo ih izjednačiti po trenutnoj vrijednosti u trenutku To (kada je i jedan i drugi na X-u) No – konačan broj impulsa – zasićenje npr 99.I. 999 ili već kakvu konfiguraciju ima brojilo – display imamo. koji stvara pilasti napon na svom izlazu koji pada od nule pa sve do neke negativne vrijednosti – padanje je ograničeno vremenski do vremena zasićenja brojila. Taj porast napona od te nekakve negativne vrijednosti UX1(to) pa do nultog napona.dok je brojač dostigao zasićenje) do koje je došla negativna pila u vremenu To.od one točke (vrijeme -To. a biti zabilježen sa nekim brojem N na displeju (Ntx).005%.

će rasti od –Uk do nule gdje ga detektira komparator K2 – daje impuls i postavlja bistabil tako da se postupak ponavlja. na svom izlazu ima 0 koja izaziva komparaciju na K2 koji drži bistabil – odnosno njegov Q izlaz na 1 tj. pilasti napon će brže padati do –Uk tj. a s obzirom na uvjet daje | Ub| >>| U1| odnosno R2 << R1 možemo zanemariti utjecaj mjerenog napona – stalno je priključen. Ako je napon U1 veći. U prvom trenutku bez napona U1 na ulazu.I. (-ulaz) izlaz je pilasti napon padajući koji pada do vrijednosti –Uk (komp 1).•DV SA PRETVARANJEM NAPONA U FREKVENCIJU• Načelo rada je slijedeće.Umj .I. Na drugoj strani I vrata je signal iz vremenske baze i istovremeno resetira bistabil Q izlaz pada na 0. Svi su sklopovi poznati izuzev što naš SR bistabil radi u režimu gdje mu je nulto stanje na nivou napona –Ub. Takni voltmetri se zovu još voltmetrima integrirajućeg tipa. M. a ∆ t je uvijek isto – sistem sam stalno oscilira . Kada je pilasti napon dostigao komparirajući napon –Uk na komparatoru se stvori impuls koji derivira sa RC sklopom i proslijedi se preko I vrata na brojilo. a zatim posredno mjerenjem frekvencije određujemo veličinu napona. napon koji mjerimo prvo pretvorimo u frekvenciju koja je ovisna o veličini napona (veći napon – viša frekvencija i obratno). 0V.normirano u U1 (od 0 do 10V) – M. djeluje napon –Ub preko otpornika R2. Princip rada . a jedinica mu je na naponskom nivou nultog potencijala. kako je Ub negativan pilasti napon na izlazu M. Sada na M.I. vrijeme t će biti kraće. -Ub.I.

Obično je granica točnosti oko ±0. tad ćemo za rezultat mjerenja imati već napon veće frekvencije fx.1*20+0*21+0*22+1*23 Nmax – broj najveći gdje su sve ai=1 znači uzimaju se sve potencije od 0 -do. a ako je ∆ U=Ux – Uk < 0 tada je ai=0. To bi značilo da za prvu komparaciju imamo napon od 5V (ako je komparacija recimo sa Ux=7V) u prvom koraku ćemo staviti an-1=1.5x (10/22) – dodajemo ga na 5V i kompariramo sa Ux.što ovisi o finoći aproksimacije koja se želi postići. NAPON Uk se dovodi sa digitalno analognog pretvornika.Ako smo To napravili dovoljno velikim tj. Želimo točnost instrumenta od 1%. Usporedni napon se unutar jednog mjernog ciklusa mijenja nakon svakog koraka i polako se približava svojom vrijednošću vrijednosti mjerenog napona koji nije nikada isti ali se nalazi u granicama točnosti instrumenta. Ako imamo napon maximalni da pokrivamo cijelo normirano područje (0-10) to bi bio napon Uo=10V a napon komparacije Uk dobivamo od napona Uo po općenitom izrazu Da bi se napon Uk približio mjerenom normiranom naponu neki koeficijenti ai će morati biti ili1 ili 0. Kako je sada Uk>Ux stavljamo za an-2=0 i tako redom korak po korak. tada prvi član može biti ili 0 ili 1/2 ovisno da li je an-1 0 ili 1. a mjerimo napon od 100V znači da naša aproksimacija mora zadovoljiti da je izmjereni napon ≥99 (tj. To područje je podijeljeno u veći broj podioka .01%. Bilo koji broj N možemo prikazati u binarnom obliku Gdje ai može poprimiti vrijednost ili 1 ili 0. •DV SA SUKCESIVNOM APROKSIMACIJOM MJERENOG NAPONA• Djeluje na principu kompariranja dva napona – jednostavno vršimo usporedbu mjerenog napona sa komparirajućim naponom Uk koji je zbir napona (težinski). Mjereni napon preko djelila i pojačala dovodimo u normalizirano područje napona (0-10V).(n-1) Nmax = 2n-1+2n-2+…+22+21+20 Nmax = 2n-1 gdje se za dovoljno veliki n -1 može zanemariti Odatle izlati da finoća aproksimacije se može izraziti Ako se želi točnost aproksimacije da bude veća od 1% Nmax mora biti veći od 100 odnosno u binarnom 27=128. Ako se želimo što više približiti mjerenom naponu to broj n mora biti što veći. . Instrument je neosjetljiv na smetnje. Npr. jednak ili veći od 99V da bi bio u mjernoj klasi točnosti). tj zadržat ćemo 5 V. Kriterij za određivanje koeficijenta ai (1 ili 0) ovisi o naponskoj razlici ∆ =Ux – Uk ≥ 0 tada je ai=1. u drugom koraku imamo napon od 2. Ako smo rekli da je Uo=10V. manji napon manja frekvencija fx. tj u smislu podjele 1/2n.Svakim faktorom smo bliži rezultatu. a instrument posjeduje i veliku brzinu rada čak i de 300 000 mjernih ciklusa u sekundi. a faktora ima koliki je broj n. Za prikaz broja 7 imamo 1*20+1*21+1*22 9 -------. a time napon Uk poprima sve manje i manje vrijednosti napona u okolici mjerenog napona. Sama podjela je izvršena u binarnom brojnom sustavu.

8 – 5 = 1. Sada je impuls sa izlaza 3 sequencera otvorio preko Bi3 sklopku K3.a1=1. a istovremeno iz prošlog koraka 2 dolazi zakašnjeli impuls s komparatora na I-2 .. Npr.T.8 --.linija za kašnjenje 1 korak Bi1 – Bi7 – bistabili ILI vrata I vrata D. Kod drugog koraka izlaz 2 daje signal na Bi2 koji otvara na A/D kontakt K2 Sada je Uk=Uk1 + Uo/4 = (1/2 + 1/4) *Uo = 7.25V ∆ U=Ux – Uk > 0 a3=1 uzima se u obzir napon R/8. – davač takta (takt generator) Prije prvog koraka mjerenja sve sklopke – kontakti od K1 do K7 su zatvorene. a sa druge strane je impuls sa 3 od sequencera. što daje impuls koji se preko I-2 i ILI-2 prenosi na Bi2 koji mijenja stanje i zatvara K2 i tako redom za svih 7 koraka dobit će te na indikatoru rezultat za Ux =6.796V Za lakše predočavanje možete koristiti tablicu u obliku: .8V Sa dekodera – slijednika sa izlaza 1 dolazi impuls na Bi-1 koji otvara K1 i dovodi Uk= 5V na komparator ∆ U=Ux – Uk = 6.5V napon drugog koraka ne uzima se u obzir. ali na komparatoru imamo promjenu stanja koje će se preko linije za kašnjenje prenijeti na korak 3 Korak 3 Uk=( 1/2 + 0/4 + 1/8 )*Uo= 6. Mjerimo Ux=6.

312 + 0. pa jednostavno zbog toga što je napon mnogo lakše mjeriti.25 1/16 =0.5 1/8 =1.8 – 6 > 0 Uki = N/Nmax *Uo 5 5 + 2.312 = 6.156 1/128 =0.25 + 0. pa i sami znate kako se mjeri struja a kako napon! Da li znate? Sjetite se vježbi iz mjerenja! Jer je xL=ω L.8 – 6 > 0 6.25 = 6. Zašto uvijek pretvaramo u napon.625 1/32 =0.5 5 + 0 + 1. 9 – upravlja memorijom za pamćenje stanja bistabila ili stanja otvorenosti (zatvorenosti) kontakata.078 ∆ U [V] 6.a što je ω ? Učili ste iz mjerenja da je točnija metoda za mjerenje upotreba zatvorenog sistema mostna metoda.25 + 0 + 0. Skala mu je baždarena u čemu? A digitalni? Nećemo prematati samo mjerenje nego samo da vidimo kako dobijemo napon u ovisnosti o mjerenom parametru.8 – 6 > 0 6.796 ai 1 0 1 0 1 1 1 8 impuls iz slijednika provjerava zadnje stanje komparatora iz 7 koraka da provjeri koji je ai odnosno da li će K7 biti otvoren ili zatvoren.5 = 7.562 5 + 0 + 1. Pogledajmo dva slučaja .8 – 6 < 0 6.156 = 6.156 + 0.875 5 + 0 + 1. xC=1/ω C Ako znamo struju I što još moramo znati – očito ω .n 1 2 3 4 5 6 7 ∆ UKi [V] 1/2 =5 1/4 =2.312 + 0. Za test – 7 koraka – njerenje napona pomoću ovog instrumenta – tablicom je lakše!! •MJERILA PARAMETARA ELEKTRONIČKIH KRUGOVA• Što su parametri elektroničkih krugova – uglavnom su to vrijednosti pasivnih komponenti koje imaju određena svojstva Otpor – otpornost Kapacitet – kapacitivnost Induktivitet – induktivnost Promatrajmo samo ova tri najvažnija pasivna elementa.5 < 0 6. Kako se oni mogu mjeriti? Tako da se njihovu otpornost (impedanciju) pokuša pretvoriti u napon.718 5 + 0 + 1.25 + 0 + 0. Naponske izvore je puno lakše ostvariti nego strujne pa je kod manje zahtijevnih instrumenata upotrijebljen upravo naponski izvor.312 1/64 =0.25 5 + 0 + 1.25 + 0 + 0.8 – 6 > 0 6.8 – 7.625 = 6. a deseti impuls upravlja ILI sklopovima i prebacuje bistabile u nulti položaj da mjerni ciklus ide ispočetka. Instrument za mjerenje otpora zove ohmetar.8 – 5 > 0 6.078 = 6.

tada reagira komparator i prebaci bistabil – Q(0) i u vremenu ∆ T je prošlo N impulsa fo/a na brojač odatle slijedi N = fo*∆ T = fo * Rs * Cx Ako zamijenimo sada – umjesto Cx stavimo Cs. a vrijeme t2 je vrijeme koje je potrebno da napon na Cx-u padne na vrijednost određenu kada je ∆ t=t2 – t1 = a ta vrijednost je postavljena preko djelila .Slučaj b Ux i Rx nisu direktno proporcionalni. . Kondenzator se prazni preko Rs-a (Re) po zakonu t1 – vrijeme dolaska upravljačkog impulsana analognu sklopku SET bistabila i reset brojila. a to znači da niti skala nije linearna. u tom se slučaju uz poznati R mjeri •Digitalno mjerilo kapacitivnosti (otpora) • Način rada instrumenta – u prvom trenutku spojimo nepoznati Cx na izvor konstantnog napona Uo – kada je kondenzator nabijen na vrijednost (koja je vrijednost napona na kondenzatoru ako kroz njega ne teče više struja) napona Uo. postavi izlaz bistabila na visoki nivo koji se prenosi na I vrata koja omogućavaju sada prolaz impulsa fo/a na brojač i istovremeno s tim resetira brojilo prije početka brojanja. davač takta (upravljačka logika) prebaci analognu sklopku i spoji Cx u paralelu s poznatim etalonskim otporom Rs (Re). Slučaj a Možemo mjeriti otpor i upotrebom operacijskog pojačala •PRETVORBA R. L. a umjesto Rs stavimo Rx imamo istu situaciju samo što sada mjerimo Rp. C VRIJEDNOSTI U VRIJEME• Zasniva se na određivanju vremenske konstante Cx i obratno =RC.

Tako se dobije da je promjena napona u a-b grani ∆ U dovodimo na pojačalo . dovodimo na I vrata koja su otvorena za impulse ft u periodu Dobit ćemo rezultat . Ostala tri se nalaze na jednoj temperaturi T1. otpor R=Rt neka je temperaturno osjetljiv tj s promjenom temperature mijenja svoju vrijednost. a Rt na nekoj temperaturi T2 koju mjerimo ∆ T=T2 – T1. Promotrit ćemo samo: •Digitalni elektronički termometar• Neka su sva 4 otpora jednaka po vrijednosti. dobiveni napon recimo pretvorimo u frekvenciju ft koja preko S.T. Mogu se neelektrične veličine pretvoriti u frekventni signal (broj okretaja). Glavni problem je da se nađe što kvalitetniji pretvornik iz jedne veličine u drugu kako bismo imali vjernu pretvorbu. Otpornik se obično radi od platinaste žice i njegova nova vrijednost je Rt=R + α ∆ T Gdje je α temperaturni koeficijent za upotrijebljeni materijal za izradu otpornika. a zatim se mjere voltmetrom.Dijagram tijeka •Mjerila neelektričnih veličina• Neelektrične veličine se pri mjerenju najčešće pretvaraju u napon.

A/D pretvornik .•Digitalni multimetri • Mjerilo koje nam omogućava više funkcijsko mjerenje.nesavršenost okidanja .greška diskontinuiteta . tako da ne trebamo dodatno objašnjavati.sklop za indikaciju Već ste upoznati s mjernim mogućnostima raznih vrsta multimetara. Digitalna mjerila sadrže još poneke dodatne sklopove koje ćemo samo nabrojati – indikatori polariteta mjernog signala – čemu služe? .greška nestabilnosti oscilatora vremenske baze .izvori referentnih napona (obično s zenerovom diodom) . a drugi za LED. Najrasprostranjeniji specijalizirani integrirani krugovi i na kojima se može objasniti načelo rada su integrirani krugovi 7106 i 7107 – razlika je samo u tome što je prvi za LCD pokazivač.A/D odnosno D/A pretvorba (nesavršena) .upravljački dio . •Točnost mjerenja• Najčešće greške koje nastaju pri radu s digitalnim mjernim instrumentima su uglavnom zbog tehnološke izvedbe . Rade na načelu dva pilasta napona i imaju: .A/D konvertori i D/A konvertori itd.nestabilnosti nepoznatih izvora .

Normalno je da te sve neelektrične fizikalne pojave i veličine moramo pretvoriti u električne kako bismo ih mogli prikazati pomoću naših instrumenata. Prikaz može biti (u većini slučajeva) na površini papira. elektroencefalografa (mozak) itd. koji opet može biti pokretan ili nepokretan ili na zaslonu katodne cijevi. srednju. protok neke tekućine kroz cijevi različitog promjera itd. kako izgleda.Oscilografi s pisačem – 150 Hz . efektivnu. svjetlosnim ili toplinskim utjecajem. Zapis je trajan i može služiti za detaljniju analizu. odnosno na LCD monitoru.Svjetlosni oscilografi – 10000 Hz . periodu.•ELEKTRONIČKI MJERNI INSTRUMENTI S DVODIMENZIONALNIM PRIKAZOM MJERNIH VELIČINA• Ti instrumenti nam omogućavaju uvid u nekakve mjesne pojave koje su u nekoj funkcijskoj zavisnosti o nekoj drugoj pojavi. Zašto uopće dvodimenzionalni prikaz (zapis)? Ako mjerimo nekakav napon. Za cjelokupnu analizu nekog mjernog signala potrebni su nam instrumenti s dvodimenzionalnim prikazom. (za neelektrične u električnu veličinu).Oscilografi s pisačem s mlazom tinte – 1200 Hz . neka je periodičan s instrumentima s jednodimenzionalnim prikazom možemo izmjeriti njegovu frekvenciju. Recimo odnos tlaka i volumena. itd. funkcijskim ovisnostima imamo prema važnosti korištenja podjelu na: a) instrumente s vremenskom bazom b) instrumente s frekvencijom bazom (Sjetite se podjele instrumenata s digitalnim jednodimenzionalnim prikazom) •INSTRUMENTI S VREMENSKIM BAZAMA• •OSCILOGRAFSKI INSTRUMENTI• To su instrumenti koji omogućuju trajan zapis vremensko ovisnih veličina na papir ili nekakvu drugu foliju koja mijenja svoj vanjski izgled pod mehaničkim. možemo dobiti snimljene karakteristike poluvodiča (U-I ovisnost) itd. Oscilografi ovisno o vrsti pisača imaju slijedeća ograničenja . vršnu (tjemenu) vrijednost. kemijskim. čak ni istosmjerni napon ne znamo da li je i u kojoj mjeri valovit. a to je gornja granična frekvencija. (u novije vrijeme kod digitalnih osciloskopa ili na monitoru kompjutora) Ovisnost raznih veličina nisu ograničene. poljoprivrede itd. Uglavnom i sa onim instrumentarijem je obuhvaćena cjelokupna ljudska djelatnost počevši od tehnike. Odmah da kažemo da oscilografski instrumenti imaju jedan nedostatak koji ograničava njihovu primjenu. Ovisno o promatranim veličinama. ali nešto ne znamo? Što? Ne znamo njegov oblik. frekvencijski dijagrami. jedino ograničenje je mogućnost realizacije odgovarajućeg pretvornika. Vrste grafičkih prikaza dobivenih putem ovoga mjernog instrumenta su uglavnom vremenski dijagrami (ovisnost o vremenu). elektrolitsku. medicina – zapis elektrokardiografa (srce). kao dio tehničke dokumentacije. medicine.