You are on page 1of 26

Akcijski plan gospodarenja

smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj


u 2011. godini










Zagreb, prosinac 2010.
1
Izdavai:
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo
Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode


Autori akcijskog plana (lanovi Nacionalnog povjerenstva za izradu Plana gospodarenja
smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj, abecednim redom):

Antonija Bian
Ivica Budor
Ivica Franceti
Alojzije Frkovi
Stjepan Gospoi
Marijan Grubei
uro Huber
Zrinko Jaki
Magda Sindii
eljko tahan
Davor Zec



2
PREDGOVOR

Potvrivanjem Bernske konvencije 2000. godine Republika Hrvatska preuzela je obveze u
pogledu gospodarenja smeim medvjedom u skladu s odredbama Konvencije, odredbama
Akcijskog plana gospodarenja smeim medvjedom za Europu te odgovarajuim direktivama i
preporukama.
Osnovni zadatak i obveza za Hrvatsku je izrada, donoenje i provoenje Plana
gospodarenja smeim medvjedom u Hrvatskoj kao i Akcijskog plana gospodarenja za pojedinu
godinu. Donoenje ovih dokumenata izazvalo je izmjenu i dopunu zakonskih i podzakonskih
propisa koji ureuju ovo podruje i znatno je promijenilo nain gospodarenja sa smeim
medvjedom u Hrvatskoj.
Plan gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj donesen je i primjenjuje se
od 2005. godine. Tijekom 2007. i 2008. godine izvrena je revizija Plana gospodarenja smeim
medvjedom u Republici Hrvatskoj, a revidirani Plan gospodarenja donesen je Odlukom
Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva od 4. veljae 2008. godine
(Klasa: 323-01/08-01/60, Urbroj: 538-13-08-1) i primjenjuje se danom donoenja.

Akcijski plan gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu,
donesen je u skladu s Planom gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj iz 2008.
godine i Akcijskim planom zatite smeeg medvjeda za Europu (Swenson i sur. 2000). Akcijski
plan je krai, provedbeni dokument kojim su istaknute najznaajnije akcije u gospodarenju
medvjedom u 2011. godini.
Plan gospodarenja smeim medvjedom u Hrvatskoj, Akcijski plan za tekuu godinu te pripadajui
obrasci mogu se vidjeti i snimiti na web adresi Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i
vodnoga gospodarstva: http://www.mrrsvg.hr/, u dijelu umarstvo lovstvo Gospodarenje
smeim medvjedom (http://www.mrrsvg.hr/default.aspx?id=554)
3
S A D R A J
PREDGOVOR
................................................................................................................................................2
1. UVOD .....................................................................................................................................4
2. OSNOVNI PODACI ...................................................................................................................5
2.1. Status i dosadanje gospodarenje ................................................................................5
2.2. Sadanje stanje ...............................................................................................................5
2.2.1. Rasprostranjenost i povrine ..........................................................................................5
2.2.2. Kapacitet, brojnost, prirast i trend ...................................................................................5
2.2.3. Mortalitet po uzorcima i zahvati u populaciju (kvota) ......................................................6
2.3. Kriteriji za raspodjelu kvote .........................................................................................10
3. MJERE AKCIJSKOG PLANA......................................................................................................10
3.1. Tijela za izradu i provedbu akcijskog plana.................................................................10
3.2. Izluenje medvjeda u 2011. godini.................................................................................12
3.2.1. Krivolov i propisivanje zakonskih sankcija...............................................................14
3.2.2. Interventni odstrjel.......................................................................................................14
3.2.3. Dodatni odstrjel............................................................................................................14

3.2.4. Stradavanje od prometa i drugih razloga...................................................................15
3.3. Ouvanje stanita............................................................................................................15
3.4. Sukob s ovjekom..........................................................................................................15
3.4.1. Mjere za smanjivanje i naknadu teta........................................................................15
3.4.2. Mjere za smanjivanje opasnosti za ljude...................................................................16
3.4.3. Sprjeavanje pristupa medvjeda otpadu...................................................................16
3.5. Problematini medvjedi ................................................................................................17
3.6. Dranje medvjeda u zatoenitvu..................................................................................17
3.7. Dobrobit od medvjeda za lokalnu zajednicu ...............................................................18
3.8. Ukljuivanje javnosti u donoenju plana ....................................................................18
3.9. Istraivanje i monitoring ...............................................................................................18
3.10. Meunarodna suradnja.................................................................................................19
3.11. Revizija plana gospodarenja........................................................................................19
3.12. Stupanje na snagu i vaenje........................................................................................19

4
1. UVOD
Donoenje Akcijskog plana gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj za
svaku kalendarsku godinu predvieno je Planom gospodarenja smeim medvjedom u Republici
Hrvatskoj. U 2008. godini donesen je i objavljen revidirani Plan gospodarenja smeim medvjedom
(u daljnjem tekstu Plan gospodarenja) u Republici Hrvatskoj.
Zadatak ovog Akcijskog plana je da jasno istakne i nabroji glavne akcije (mjere) koje e se
provoditi u 2011. godini , dok su sve ostale akcije detaljno opisane u samom Planu gospodarenja i
one se provode trajno i bez posebnog isticanja u godinjem Akcijskom planu.
U tom smislu ova dva dokumenta predstavljaju cjelinu, s time da je Plan gospodarenja vie
struni, a Akcijski plan gospodarenja provedbeni dokument.
Pri izradi ovoga Akcijskog plana tj. pri odluivanju lanova povjerenstva, naroito u pogledu
brojnosti, prirasta, zahvata u populaciji i raspodjeli kvote za 2011. godinu, koriteni su podaci iz
genetikih i telemetrijskih istraivanja, modeliranja populacije, te podaci dobiveni u periodu od
2006. do kraja 2010. godine, koji su uzeti iz propisanih obrazaca (Obrazac za odstrijeljenog
medvjeda, Obrazac za mrtvog medvjeda i Obrazac za medvjeda iz interventnog odstrjela). Uz to,
koriteni su i podaci iz lovnogospodarskih osnova o gospodarenju s medvjedom za 98 dravnih i
zajednikih lovita te podaci drugih pravnih osoba koje upravljaju podrujima unutar prostora
rasprostranjenja medvjeda u Hrvatskoj (nacionalni parkovi i dr.).
































5
2. OSNOVNI PODACI
2.1. Status
Od 2005. godine medvjedom se gospodari prema Planu gospodarenja smeim
medvjedom u Republici Hrvatskoj (Zagreb, veljaa 2005.), a od 2008. godine po revidiranoj verziji
istoga plana. U tom smislu promijenjene su i odgovarajue odredbe u novom Zakonu o lovstvu
("Narodne novine", br. 140/05. i 75/09.). Smei medvjed predstavlja vrstu krupne divljai zatienu
lovostajom, a istim se na teritoriju Republike Hrvatske gospodari u skladu s Planom gospodarenja i
Akcijskim planom za pojedinu kalendarsku godinu. Odredbe Zakona o lovstvu i podzakonskih
propisa, koji se donose na temelju toga zakona, usklaene su s navedenim planovima.

2.2. Sadanje stanje
2.2.1. Rasprostranjenost i povrine
Povrina rasprostranjenosti medvjeda u Republici Hrvatskoj vrlo detaljno je opisana u
Planu gospodarenja i dijeli se na podruje stalnog i podruje povremenog obitavanja. Akcijski plan
ukljuuje i ona lovita koja se nalaze u podruju povremenog obitavanja medvjeda. Ovaj popis
lovita napravljen je prvenstveno kako bi lovoovlatenici u podrujima povremenog obitavanja
medvjeda dobili informaciju o gospodarenju ovom vrstom u Republici Hrvatskoj, te radi
eventualnog postupanja u sluaju pojave teta. Pri tome se ne smije iskljuiti mogunost da
odreena podruja povremenog obitavanja mogu postati (ili su ve postala) podruja stalnog
obitavanja medvjeda. Unutar podruja povremenog obitavanja istaknuta je zona gdje medvjed nije
poeljan i tamo se njime gospodari po posebnim pravilima.
Kao nastavak prologodinjeg informiranja lovoovlatenika lovita koja se nalaze u
podruju povremenog obitavanja medvjeda o nainu gospodarenja ovom vrstom divljai, ove
godine sastavni dio Akcijskog plana ini i upitnik s ciljem dobivanja preciznijih informacija o
obitavanju medvjeda na spomenutim podrujima.

2.2.2. Kapacitet, brojnost, trend i prirast
U Planu gospodarenja (poglavlja 4.8.3. i 4.8.4.) detaljno je obrazloeno kako se dolo do
procjene veliine populacije medvjeda u Hrvatskoj u rasponu od 600 do 1000 jedinki, do spoznaja
o trendu (stabilan ili u porastu) te do sposobnosti nadoknaivanja gubitaka (10-15%). Prikazani
mortalitet u razdoblju 2005.- 2010. godine podupire te procjene. Od 2007. godine, uz dosadanje
metode praenja, poelo je i sustavno evidentiranje broja medvjeda opaenih na hranilitima
prema priloenom obrascu. Procjenjivanje veliine populacije putem genetikih pokazatelja dalo
je prve rezultate koji pokazuju da je sada broj medvjeda oko 1000, dakle na gornjoj granici raspona
navedenog u Planu i time podupire odluku o poveanju kvote za odstrjel u 2009., 2010. i 2011.
godini.
U 2010. godini genetiki je obraeno dodatnih 213 uzoraka tkiva i 73 uzoraka izmeta
medvjeda. Uspjenost obrade tkiva je bila 96%, a izmeta 85%. Svaki uspjeno genotipizirani
medvjed individualno je prepoznatljiv, te je tako iz uzoraka izmeta s Bjelolasice utvrena 41 jedinka
kao apsolutni minimalni broj medvjeda na istraivanoj plohi. Minimalna povrina plohe (minimalni
konveksni poligon) je 101 km
2
, a sa tampon zonom (baferom) od polovine promjera prosjenog
ivotnog prostora medvjeda ploha ima 575 km
2
(Slika 1). Time je gustoa medvjeda na podruju
Bjelolasice namanje 7,1 medvjeda/100 km
2
, a vjerojatno je oko 13.7 medvjeda/100 km
2
. Mogua
brojnost na istom prostoru je 79 medvjeda, u moguem rasponu od 62 104 sa 95% vjerojatnosti.

6

Slika 1. Mjesta uzoraka izmeta (N=73) na podruju Bjelolasice. Minimalna povrina plohe
(minimalni konveksni poligon) je 101 km
2
, a sa tampon zonom (baferom) od polovine promjera
prosjenog ivotnog prostora medvjeda ploha ima 575 km
2


Od 41 razliitog medvjeda iz uzorka od 73 izmeta (62 genotipizirana) bilo je 26 enki i 15
mujaka. Time je udio mujaka u tom segmentu populacije samo 36.6%, a enki 63.4%. U prolom
setu uzoraka izmeta spol je uspjelo utvrditi za 67 medvjeda kojima je uzorak izmeta genetiki
analiziran, u emu su 34 bile enke, a 33 mujaci, to je tada dalo odnos 50:50 za mujake i enke
u populaciji. Tako velike razlike pokazuju u prvom redu da su oba uzorka premala. Zbrojeno ta dva
seta uzoraka imaju 108 jedinki s 60 enki (55.5%) i 48 (44.5%) mujaka. Znajui da lovni mortalitet
znaajno prevae prema mukim jedinkama moe se oekivati manji udio mujaka u populaciji.
Zbog malog uzorka taj rezultat treba uzimati s oprezom.
Do dobivanja preciznijih podataka ovo moe biti znanstvena osnova za nastavak
gospodarenja medvjedom u Hrvatskoj, ali uz nastavak intenzivnog praenja. Cilj odreivanja
veliine populacije je postignut u smislu potvrde da je broj od oko 1000 medvjeda u Hrvatskoj vrlo
vjerojatan, te da ga lovni zahvat posljednje dvije godine nije uoljivo promijenio.

2.2.3. Mortalitet po uzrocima i zahvatima u populaciju od 2005. do 2010.
U 2005. godini temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela je bila 80, a oekivani gubici iz
drugih razloga 20 jedinki. Poznati realizirani odstrjel (potvren obrascima i uzorcima) bio je 31
medvjed, vjerojatni neprijavljeni odstrjel oko 15 medvjeda, a ostali poznati gubitci 21 medvjed
(ukljuujui 5 stradalih od vlaka i 5 od cestovnog prometa). Ukupni procijenjeni mortalitet u
2005. je bio izmeu 52 i 67 medvjeda
U 2006. godini temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela bila je 70, a oekivani gubici iz
drugih razloga bili su 30 jedinki. Poznati realizirani odstrjel bio je 46 medvjeda plus 3 medvjeda kao
dodatni odstrjel (potvreno obrascima i uzorcima), dakle ukupno 49 medvjeda. Vjerojatni
neprijavljeni odstrjel ocjenjuje se na 3 medvjeda, te je bitno manji u odnosu na 2005. godinu u kojoj
je taj odstrjel ocijenjen na oko 15 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 36 medvjeda (medvjedi
stradali od eljeznikog prometa, cestovnog prometa, iscrpljenosti, krivolova, interventnog
odstrjela, sluajnog, te dva medvjeda odstrijeljena na otoku Krku). Ukupni mortalitet u 2006. godini
zakljuen je sa 85 medvjeda, te ako se pribroje 3 medvjeda stradala u krivolovu (podaci dobiveni iz
neslubenih izvora) onda taj broj iznosi 88 medvjeda. Ukupni procijenjeni mortalitet u 2006. je
bio izmeu 85 i 88 medvjeda.
7
U 2007. godini temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela je i dalje bila odreena sa 70
jedinki, a oekivani gubici iz drugih razloga odreeni su sa 30 jedinki. Poznati realizirani odstrjel bio
je 49 medvjeda plus 1 medvjed kao dodatni odstrjel (potvreno obrascima i uzorcima), dakle
ukupno 50 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 8 medvjeda (medvjedi stradali od eljeznikog
prometa, cestovnog prometa, nepoznatog uzroka, te jedan medvjed odstrijeljen na otoku Krku).
Ukupni procijenjeni mortalitet u 2007. je bio 58 medvjeda.
U 2008. godinu temeljem Akcijskog plana kvota odstrjela je i dalje bila odreena sa 70
jedinki, a oekivani gubici iz drugih razloga odreeni su sa 30 jedinki. Poznati realizirani odstrjel bio
je 53 medvjeda plus 11 medvjeda kao dodatni odstrjel (potvreno obrascima i uzorcima), dakle
ukupno 64 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 47 medvjeda (35 stradalih medvjeda), te 12
medvjeda odstrijeljenih prilikom interventnog odstrjela, u Vinodoloskoj dolini te na otoku Krku.
Ukupni procijenjeni mortalitet u 2008. je bio 111 medvjeda.
U 2009. godini kvota odstrjela je poveana na 100 grla medvjeda (odnosno 94 medvjeda),
a za ostalu smrtnost je bilo previeno do 40 medvjeda. Poznati realizirani odstrjel bio je 77
medvjeda plus 9 medvjeda kao dodatni odstrjel (potvreno obrascima i uzorcima), dakle ukupno
86 medvjeda. Ostali poznati gubici iznose 24 medvjeda (22 stradala medvjeda te 2 medvjeda
odstrijeljena prilikom interventnog odstrjela u Vinodolskoj kotlini). Ukupni procijenjeni mortalitet
u 2009. bio je 110 medvjeda.
U 2010. godini povjerenstvo je odluilo da se kvota ne mijenja u odnosu na 2009. godinu,
dakle ukupno planirano izluenje (odstrjel + ostala smrtnost) iznosila je i dalje 140 jedinki
medvjeda. Od te kvote od 140 medvjeda realizirano je u redovnom odstrjelu 85 jedinki medvjeda,
dok je ostala smrtnost iznosila 33 jedinke medvjeda (30 stradalih medvjeda i to uglavnom od
prometa - 27 jedinki te 3 jedinke realizirane u interventnom odstrjelu, odnosno na otoku Krku).
Ukupno izluenje za 2010. godinu od planiranih 140 jedinki je bilo 118 jedinki smeeg medvjeda, a
ostalo je nerealizirano 22 medvjeda. Ukupni poznati mortalitet u 2010. godini bio je 119
medvjeda.

Dakle od 2005. do 2007. godine ukupni mortalitet je bio manji od planiranog. U 2005. godini
za 33 jedinke u 2006. za 12 jedinki a u 2007. za 42 jedinke manje od planiranog. U 2008. godini
prvi put je ukupni predvieni mortalitet premaen, i to ne u kvoti za odstrjel nego zbog ostale
smrtnosti. U 2009. kvota je poveana i kao takva nije ispunjena, a i ukupni mortalitet je bio za 30
jedinki manji od planiranog (140). U 2010. godinu kvota je ostala ista kao i u 2009. godini dakle
140 jedinki ukupnog izluenja. Ukupno izluenje bilo je manje samo za 22 jedinke medvjeda od
planiranog i to najvie zbog velikog broja stradalih medvjeda od ak 33 jedinke dok je odstrjel
ostao na razini prologodinjeg te iznosi 85 jedinki (86 u 2009. godini). Treba istaknuti pozitivan
pomak u izvrenju odstrjela u odnosu na prethodne godine. Tome su zasigurno pridonijele
Radionice s lovoovlatenicima odrane 29. rujna 2009. godine u Senju, te 30. lipnja 2010. u
Nacionalnom Parku Risnjak. Tamo su Nacionalno povjerenstvo i lovoovlatenici iznijeli svoje
vienje problema. U ovom akcijskom planu pokualo se ugraditi to vie zahtjeva lovoovlatenika
koji su prihvatljivi, kako bi kvota odstrjela u 2011. godini bila jo bolje izvrena.
Priloene tablice prikazuju sve oblike smrtnosti medvjeda u 2010. godini.
8

Tablica 1. Udio lova i ostalih gubitaka u smrtnosti medvjeda u razdoblju od 2005. do 2010.
godine u Hrvatskoj
Lov (N %) Ostali gubici
Plan Ostvareno
Izluenje
medvjeda
Redo
vno
Doda
tno
Redo
vno
Doda
tno
Ukupno
ostvareno
Plan Ostvareno
Ukupno
ostvareno
izluenje
Godina jedinki
2005. 80 31 31 (39%) 20 21 (105%) 52 (52%)
2006. 70 49 49 (70%) 30 36 (120%) 85 (85%)
2007. 70 50 50 (71%) 30 8 (27%) 58 (58%)
2008. 70 18 53 11 64 (91%) 30 47 (156%) 111 (111%)
2009. 94 16 77 9 86 (86%) 40 24 (60%) 110 (79%)
2010.* 98 28 77 9 86 (86%) 40 33 (82%) 119 (85%)

* Svi stvarni brojevi za 2010. godinu prikazani su u Tablicama Analiza smrtnosti (za 2010. g.)
9

Analiza smrtnosti medvjeda u 2010. godini

Redovni odstrjel Dodatni odstrjel Ukupno
upanija
zaduenje izvrenje zaduenje izvrenje
Mujak enka Nepoznat
red+dod
Karlovaka 16 11 5 0 6 5 11
Primorsko-goranska 39 34 10 5 26 13 39
Liko-senjska 37 28 11 4 26 6 31
Zadarska 6 4 1 0 4 0 4
Istarska 0 0 1 0 0 0 0
Ukupno 98 77 28 9 62 24 86

Stradali Interventni odstrjel
Ostali gubici/ranjavanje
zaduenje izvrenje
Mujak enka Nepoznat
eljezniki promet 15 8 5 2 15
Cestovni promet 12 7 5 12
Trovanje 1 1 1
Pad sa stijene
Ugrizne rane
Kuterevo 1 1 1
Nepoznati uzrok 1

1 1
Interventni odstrjel 2 1 1 1
Otok Krk 1 1 1
Vinodolska kotlina 2 1 1 1
Ranjavanje 3*
Ukupno gubici po spolu 19 12 2
Ukupno 30 3 19 12 2 33
Sveukupno redovni+dodatni+stradali+interventni 119

Ostali gubici
Odstrjel Odstrjel stradali+ Po godinama (starost)
Redovni Dodatni Ukupno Interventni Vinodol/Krk Ukupno
Stradali
int+Vinod
do 3 god 13 1 14 2 23 25
do 5 god 28 2 30 1 2 3
do 10 god 23 5 28 3 3
preko 10 god 9 0 9 1 1
nepoznat 4 1 5 1 1
Ukupno 77 9 86 2 1 30 33
Sveukupno odstrjel+ostali gubici (odstrjel+stradali) 119

Ostali gubici
Odstrjel Odstrjel stradali+ Po masi (kg)
Redovni Dodatni Ukupno Interventni Vinodol/Krk Ukupno
Stradali
int+Vinod
0-50 2 0 2 1 1 14 15
50-100 15 2 17 7 7
100-150 31 3 34 1 1 4 5
150-200 11 1 12 2 2
preko 200 15 3 18 1 1
nepoznat 3 0 3 1 1 2 3
Ukupno 77 9 86 2 1 3 30 33
Sveukupno odstrjel+ostali gubici (odstrjel+stradali) 119
10
* tijekom 2010. godine prijavljena su tri ranjavanja medvjeda, te se isti navode u tablici ali
se ne uraunavaju u ukupnu smrtnost.
Sva smrtnost navedena u tablicama povezana je sa djelovanjem ovjeka. Nije sigurno da je
to sluaj jedino za jednog medvjeda za kojeg je uzrok smrti ostao nepoznat. U populaciji je uvijek
prisutna i smrtnost zbog prirodnih uzroka. Ta smrtnost u najveem dijelu prolazi nezabiljeena, ali
je ukalkulirana u planirani prirodni otpad koji se izraava kroz prirast, odnosno koeficijent prirasta a
koji je znatno manji od stvarnog priploda.

2.3. Kriteriji za raspodjelu kvote
Kriteriji za raspodjelu kvote detaljno su razraeni Planom gospodarenja, te se po tim
kriterijima odreuje odstrjelna kvota za svaku kalendarsku godinu posebno, a tako je odreena i
kvota za 2011. godinu. S obzirom na saznanja o lokalitetima u kojima je gustoa populacije
medvjeda vea od prosjene, moe se odstupiti od kriterija veliine lovita kao jedne od odrednica
za odobravanje kvote odstrjela.
Takoer prilikom odreivanja odstrjelne kvote osim kriterija iz Plana gospodarenja uzeti su
u obzir i izvravanje odnosno neizvravanje obveza lovoovlatenika. Lovoovlatenici koji ostvare
kvotu odstrjela i izvre ostale obveze propisane rjeenjem za tekuu godinu, mogu u sljedeoj
godini oekivati odobrenje kvote odstrjela jednake ili vee od one odobrene u tekuoj godini.
Opi je cilj da udio gubitaka u ukupnoj smrtnosti medvjeda bude to manji, kako bi kvota za
odstrjel na razini drave mogla biti to vea. Tenja je da se smanje ili uklone uzroci gubitaka zbog
prometa ili interventnog odstrjela, a to se postie mjerama poput ograivanja i zatvaranja smetlita
i drugih pristupa medvjeda smeu i omoguavanja neometanog prijelaza preko autocesta.

3. MJERE AKCIJSKOG PLANA
3.1. Tijela za izradu i provedbu akcijskog plana
Nacionalno povjerenstvo za izradu Plana gospodarenja smeim medvjedom u Republici
Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: Nacionalno povjerenstvo) izrauje i Akcijske planove za svaku
pojedinu godinu, a osnovali su ga Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga
gospodarstva, Uprava za lovstvo i Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode.
Nacionalno povjerenstvo provodi revizije plana gospodarenja, izrauje akcijske planove za
pojedine godine te njihove izmjene i dopune, sastavlja potrebne izvjetaje, a takoer u punom ili
suenom sastavu (ekspertni tim) sudjeluje u provedbi plana s nadlenim tijelima dravne uprave,
lovoovlatenicima i drugim interesnim skupinama.
Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za lovstvo i
Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode zajedno su odgovorni za provedbu ovog Plana, a za
praktinu primjenu odgovorno je Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga
gospodarstva. Provedba Plana ukljuuje i informiranje javnosti te ukljuivanje javnosti u donoenje
odluka.
Interventni tim
Nacionalno povjerenstvo je, radi lakeg i breg rjeavanja zadataka vezanih na provedbu
ovoga plana, a naroito u sluaju potrebe rjeavanja hitnih neeljenih situacija (problematini
medvjedi, napadi na ljude i stoku, pojave bolesti, stradavanje u prometu i sl.), osnovalo Interventni
tim - ue operativno tijelo koje surauje s jedinicama lokalne samouprave, raznim interesnim
skupinama, lovoovlatenicima i ostalima.
Interventni tim odreuje Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga
gospodarstva i ono je posrednik pri dojavljivanju o potrebi djelovanja. Osobe u timu trebaju u
suradnji sa lovoovlatenicima procijeniti situaciju i donijeti prijedlog, a u hitnim sluajevima i odluku
o interventnom zahvatu.
11
Vano je pokazati lokalnom stanovnitvu da u neuobiajenim i posebno u opasnim
situacijama oko medvjeda oni nisu preputeni sami sebi. Interventni tim radi prema utvrenom
protokolu. Posebno nastoji sprjeavati situacije u kojima nastaju problematini medvjedi i
medvjea siroad.
Interventni tim ima 10 uvjebanih i opremljenih strunjaka. Oni trebaju biti spremni posjetiti
svako mjesto neuobiajene tete od medvjeda, neuobiajene nezgode ili smrti medvjeda izvan
lova, a posebno sluajeve pojave problematinih medvjeda i napada na ljude. Za sva pitanja
postupaka oko problema u vezi medvjeda potrebno je obratiti se Interventnom timu.
U svim sluajevima gdje je medvjed u nekoj neprilici (npr. zamci lovokradice ili u prirodnoj
klopki, medvjedi bez majke) ili gdje izaziva sukob sa aktivnostima ljudi, pripadnici tima trebaju se
nai na licu mjesta u to kraem vremenu.
Medvjeda koji pravi probleme pokuat e se plaenjem odviknuti od loih navika. Gdje to
ne bude dovoljno pokuat e se sa hvatanjem, obiljeavanjem radio-odailjaem (radi lakeg
praenja medvjeih postupaka), premjetanjem te u krajnjem sluaju i usmrivanjem medvjeda
(interventni odstrjel).
Kada se u nekom podruju ponovljeno pojavljuje medvjed koji ne pokazuje strah od ljudi,
zalazi u naselja i pravi tetu, ili se ak agresivno ponaa prema ljudima, a mjere odvraanja i
uklanjanja uzroka koji privlai medvjeda nisu dale rezultata, moe se pokrenuti postupak
interventnog odstrjela (poglavlje 3.2.2. ovog Akcijskog plana).
Ovdje se dodatno istie da je prije slanja zahtjeva potrebno pozvati lokalnog lana
Interventnog tima koji svojom prosudbom (1) potvruje taj zahtjev, te se pisani Izvjetaj prilae uz
zahtjev ili ga (2) ne potvruje te pie odvojeno miljenje. Isto tako treba odmah po izvrenju
odstrjela izvijestiti i pozvati lana Interventnog tima, ispuniti odgovarajui obrazac sa svim
podacima i mjerama, te uzeti standardne uzorke i sve poslati na predviene adrese.
Sastav interventnog tima
Interventni tim za provedbu Plana gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj
uspostavljen je Odlukom Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva u
sastavu:
1. Davor Zec Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva
-Uprava za lovstvo, Trg kralja Petra Kreimira IV br. 1., 10 000 Zagreb, tel. 01/600 29 24, mobitel:
098/290 803, fax: 01/600 28 60, e-mail: davor.zec@mrrsvg.hr;

2. Zrinko Jaki Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga
gospodarstva-Uprava za lovstvo, Trg kralja Petra Kreimira IV br. 1., 10 000 Zagreb, tel. 01/600 29
03, mobitel: 091/60 155 12, fax: 01/600 28 60, e-mail: zrinko.jaksic@ mrrsvg.hr;

3. uro Huber Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova ul. 55., 10
000 Zagreb, tel: 01/2390 141, mobitel: 098/256 506, fax: 01/244 1390, e-mail: huber@vef.hr;

4. Josip Kusak Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Heinzelova ul. 55., 10
000 Zagreb, tel: 01/2390 142, mobitel: 091/2212 133, fax: 01/244 1390, e-mail: kusak@vef.hr;

5. Dario Majnari Hrvatske ume, Uprava uma Podrunica Delnice, Supilova ul.
32., 51 300 Delnice, tel: 051/812 222, mobitel: 098/447 946, fax: 051/812 912, e-mail:
dario.majnaric@hrsume.hr;

6. Slavko Medved Hrvatske ume, Uprava uma Podrunica Delnice, umarija
Vrbovsko, Ul. I. G. Kovaia 19., 51 326 Vrbovsko, tel: 051/875 202, mobitel: 098/440 790, fax:
051/875 596;

12
7. Nenad Vanina Hrvatske ume, Uprava uma Podrunica Delnice, umarija
Delnice, Petra Kreimira IV 53., 51 300 Delnice, tel: 051/812 151, mobitel: 098/448 406, fax:
051/813 084; e-mail: nenad.vancina@hrsume.hr;

8. Milan Perkovi Hrvatske ume, Uprava uma Podrunica Gospi, Budaka 23.,
53 000 Gospi, tel: 053/57 55 31, mobitel: 098/446 450, fax: 053/57 20 74; e-mail:
milan.perkovic@hrsume.hr;


9. Igor Hak Hrvatske ume, Uprava uma Podrunica Gospi, umarija Graac,
Ul. dr. Mile Budaka 21., tel: 023/773 071, mobitel: 098/446 665 fax: 023/773 077, e-mail:
igor.hak@po.t-com.hr;

10. Josip Tomai Javna ustanova Park prirode Velebit, Krasno bb., 53 274
Krasno, tel: 053/851 600, mobitel: 098/907 0495, fax: 053/851 600, e-mail: krasno@pp-velebit.hr.

3.2. Izluenje medvjeda u 2011. godini
Odreuje se lovna sezona:
Sezona lova na medvjede u 2011. godini provodi se sukladno odredbama vaeeg
Pravilnika o lovostaji, odnosno od 1. oujka do 15. svibnja i od 16. rujna do 15. prosinca.
Odreuje se kvota za ukupno izluenje:
Za 2011. godinu planira se ukupno izluenje od 140 medvjeda. U tome se planira odstrjel
od 100 jedinki, a za sve ostale oblike gubitaka predvia se preostalih 40 jedinki.
Raspodjela kvote:
Tona raspodjela kvote za odstrjel, izraena prema gore navedenim kriterijima (poglavlje
9.1.2. Plana gospodarenja.), prikazana je u priloenim Tablicama, a lovoovlatenici kojima je
odobren odstrjel dobit e Rjeenje o odstrjelu sa ostalim prilozima. Radi neizvravanja kvote
odstrjela u proteklim godinama, rjeenjima o redovnom odstrjelu rasporedit e se 20% vie
markica nego je predvieno kvotom za redovni odstrjel, to znai da e se rjeenjima o redovnom
odstrjelu rasporediti 120 markica za odstrjel medvjeda. Prvim rjeenjima o redovnom odstrjelu
raspodjeliti e se do 110 markica, a lovoovlatenik po izvrenju odstrjela moe zatraiti dodjelu
dodatne markice, previene u kvoti. Po izvrenju ukupne propisane kvote odstrjela od 100 grla
medvjeda, obustavit e se daljnji lov medvjeda.
Ranjavanje medvjeda:
Svako ranjavanje medvjeda prilikom lova treba biti zabiljeeno i prijavljeno. Treba oznaiti
vjerojatno mjesto pogotka ili vie takovih pogodaka, opisati poduzete mjere odnosno napor
traenja ranjenog medvjeda i procjenu vjerojatnosti njegova uginua, odnosno preivljavanja.
Ukoliko ranjeni medvjed nije pronaen, ne uraunava se u realiziranu kvotu lovoovlaenika
niti u ukupno izluenje.
U sluaju ranjavanja medvjeda lovoovlatenik je duan ispuniti obrazac Upitnik o lovu na
medvjede, a molimo i da se ispuni za svaki odstrjel.
Markice
Svako izluenje medvjeda evidentira se markicom koju izdaje Ministarstvo regionalnog
razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva. Svaka markica uvedena je u Oevidnik izdanih
markica. Prije poetka sezone lova na medvjeda u pojedinoj kalendarskoj godini lovoovlatenik
dobiva markice za svaki odobreni odstrjel medvjeda sukladno vaeem Akcijskom planu.
Neiskoritene markice moraju se vratiti Ministarstvu do 31. prosinca 2011. godine. Ukoliko se
neiskoritena markica ne vrati, u sljedeoj godini nee mu biti odobren odstrjel.

13
U sluaju da u pojedinom lovitu doe do smrtnosti medvjeda zbog ostalih uzroka (gubici),
lovoovlatenik e od Ministarstva zatraiti dodatnu markicu i njome oznaiti tijelo mrtvog medvjeda.
Lov medvjeda
Sukladno Planu gospodarenja i Zakonu o lovstvu, medvjeda je doputeno loviti danju i nou
za mjeseine pojedinanim nainom lova doekom na visokoj eki uz mamac.

Uzorci:
Osim ispunjenog obrasca za svakog mrtvog medvjeda (u lovu, izvan lova ili iz interventnog
odstrela), treba prikupiti i poslati traene uzorke: komadi mesa (najvie 1 cm u epruveti sa 10 ml
alkohola) i zub (prvi pretkutnjak sa korijenom). Uzorak dlake ne treba vie prikupljati. U 2011.
godini prikupljaju se i uzorci za analize na prisutnost metala (toksinih i esencijalnih) i pesticida u
tkivima medvjeda. Za to je potrebno od svakog mrtvog medvjeda uzeti ukupno 4 uzorka: po jedan
uzorak od bubrega, jetre, bilo kojeg od miia (ne jezik), te masnog tkiva (potkonog ili iz trbune
upljine) i svakim napuniti po jednu od etiri priloene prazne epruvete od 50 ml (bez
alkohola!). Zatvorene epruvete i druge uzorke drati na hladnom i hitno poslati na Zavod za
biologiju Veterinarskog fakulteta, Heinzelova 55, 10 000 Zagreb. Na svaki uzorak treba upisati broj
evidencijske markice kojom se taj medvjed identificira.
Naglasili bi ovlatenicima prava lova da posebnu panju obrate prikupljanju i slanju
navedenih uzoraka na kojima se baziraju znanstvena istraivanja: genetika, modeliranje (dobna i
spolna struktura odstrijeljenih ivotinja) i na osnovu kojih se donose odluke o zahvatu u populaciju
u sljedeem razdoblju.
Prikupljanje i slanje uzoraka je obavezno a ispunjavanje ove obveze uzimat e se u obzir
pri raspodjeli kvota u iduoj godini.


Prihranjivanje:
Nastavlja se kontrolirano prihranjivanje, kako je definirano i ogranieno Planom
gospodarenja. Prihranjivanje koje se provodi ne bi smjelo izazvati ovisnost medvjeda o ovjeku, a
provodi se i zbog: smanjivanja teta na poljoprivrednim dobrima, zadravanja medvjeda u
poeljnom dijelu stanita, odnosno smanjivanja pribliavanja naseljima.
Iznimno, zabranjeno je prihranjivanje mesnom hranom u lovitima u kojima nije za tekuu
godinu odreena odstrjelna kvota.
Rjeenjem o odstrjelu odreen je i najvei doputeni broj hranilita u nekom lovitu. Do 31.
oujka tekue godine (2011.) treba prijaviti hranilita na kojima se hrani medvjed, te za svako
hranilite broj, poloaj (zemljopisne koordinate) i naziv unutar lovita. Mogua dodatna hranilita
(iznad doputenog broja) smatrat e se ilegalnim, te e biti predmet inspekcijskog postupka. Na
istim se hranilitima provodi i brojanje medvjeda. Inspekcijska sluba e izvriti kontrolu broja
hranilita, te njihove udaljenosti od naselja, a koja moraju biti u skladu sa Planom gospodarenja
(9.2.2.).
Iznimno od Plana gospodarenja, u lovitima u kojima je u toj kalendarskoj godini odobren
odstrjel medvjeda, doputa se prihranjivanje od 1. sijenja do 30. travnja i od 1. rujna do 15.
prosinca. Nije potrebno ukloniti nepojedenu hranu krajem jesenske sezone, odnosno 15. prosinca.
Dakle zabranjuje se, iznimno od Plana gospodarenja, izlaganje hrane u razdoblju ljetnog dijela
lovostaje.
U podrujima u kojima medvjed nije poeljan (priobalje od Bakra s cijelom Vinodolskom
kotlinom do Maslenice, te otok Krk i drugi jadranski otoci) zabranjeno je prihranjivati medvjede.



14
3.2.1. Krivolov i propisivanje zakonskih sankcija
Za krivolov medvjeda i druge radnje nepotivanja ovog Plana provode se sankcije temeljem
Kaznenog zakona, Zakona o prekrajima, Zakona o lovstvu i Zakona o zatiti prirode.
Zakon o lovstvu i podzakonski propisi doneseni na temelju njega usklaeni su sa Bernskom
konvencijom, CITES konvencijom i ovim Planovima.
3.2.2. Interventni odstrjel
Prilikom pojave medvjeda koji izaziva probleme (ne bjei od ljudi, ponovljeno radi tete u
naselju, trai hranu iz ljudskih izvora, te predstavlja i opasnost za ljude) potrebno je poduzeti mjere
odvraanja tog medvjeda od nepoeljnih oblika ponaanja (uklanjanje izvora hrane, sprjeavanje
pristupa i pokuaji tjeranja odnosno plaenja). Pri tome treba konzultirati lokalnog lana
Interventnog tima. Ukoliko medvjed nastavi s problematinim ponaanjem i predstavlja opasnost,
moe se odobriti interventni odstrjel problematine jedinke.
Zahtjev za interventni odstrjel ovlatenik prava lova treba dostaviti Upravi za lovstvo tj.
Povjerenstvu u pisanom obliku s prateom dokumentacijom: tonim opisom mjesta i vremena
pojavljivanja problematinog medvjeda, opisom problematinog ponaanja te poduzetih mjera za
promjenu ponaanja tog medvjeda. Potrebno je priloiti i miljenje lana Interventnog tima.
U sluaju prihvaanja zahtjeva za interventni odstrjel, doputenje za njegovu provedbu
ograniit e vremensko razdoblje u kojem se on moe izvriti, tko ga moe izvriti, kao i mjere koje
treba poduzeti da se odstrani upravo jedinka koja izaziva probleme. U iznimnim hitnim sluajevima
prethodno odobrenje moe se ishoditi telefonskim putem.
Svaka tako odstrijeljena jedinka mora se obiljeiti propisanom markicom koja se dobije uz
rjeenje o interventnom odstrjelu. Za interventni odstrjel ne koriste se markice dodijeljene za
redovni odstrjel.
Interventni odstrjel mora se obaviti u dogovoru sa lanom Interventnog tima.
Po izvrenom interventnom odstrjelu treba obavijestiti lana Interventnog tima, ispuniti
obrazac za medvjeda iz interventnog odstrjela i poslati uzorke, te opisati kako je proveden.

U sluaju neizvrenja interventnog odstrjela mora se u zadanom roku izvijestiti o
okolnostima zbog ega nije izvren, te navesti (pretpostavljenu) sudbinu medvjeda i vratiti markicu.
Interventni odstrjel u pravilu provodi lovoovlatenik, a u iznimnim sluajevima i druga
osoba.
Na podruju otoka Krka (podruje nepoeljnog obitavanja medvjeda) odstrjel medvjeda
dozvoljen je tijekom cijele godine, a po izvrenom odstrjelu obavjetava se Ministarstvo
regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva - Uprava za lovstvo (uz ispunjene obrasce
i uzete uzorke).
Za podruje priobalja od Bakra s cijelom Vinodolskom kotlinom do Maslenice (podruje
nepoeljnog obitavanja medvjeda zajednika lovita broj: VIII/124 - "Grobnik" , VIII/125 -
"Krasica" , VIII/126 - "Hreljin" i VIII/129 - "Dubraina", te dravna lovita IX/13 "SENJ", IX/17
"SVETI JURAJ", VIII/9 "KRMPOTE LEDENICE" i IX/6 "JABLANAC" u dijelovima lovita ispod
magistrale) prema zahtjevu se izdaje doputenje za odstrjel medvjeda koje vrijedi za tekuu
kalendarsku godinu.

3.2.3. Dodatni odstrjel
U sluaju da na polovici lovne sezone izvrenje odstrjelne kvote bude znaajnije manje od
planiranog, Nacionalno povjerenstvo moe odobriti dodatni odstrjel pojedinim lovoovlatenicima.
Pod tokom 3.2. opisan je postupak predvien za 2011. godinu.
15
Dodatni odstrjel doputa se samo iznimno i to na pismeni zahtjev lovoovlatenika koji je
ispunio svoje obveze u izvrenju kvote ili koji nije bio predvien Akcijskim planom. Dodatnim
odstrjelom ne poveava se ukupno izluenje planirano vaeim Akcijskim planom.

3.2.4. Stradavanje od prometa i drugih razloga
U svakom sluaju dojave ili nalaza medvjeda stradalog od prometa i iz drugih razloga
potrebno je odmah obavijestiti lana Interventnog tima i Upravu za lovstvo - Ministarstva
regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva.

Za svakog tako stradalog medvjeda treba ispuniti Obrazac za mrtvog medvjeda (izvan lova)
i poslati uzorke, te opisati kako je stradao. Svaka tako stradala jedinka mora se obiljeiti
propisanom markicom, koja se zatrai za stradalog medvjeda. Ako je tijelo toliko uniteno ili
propalo da se (osim uzoraka koje svakako treba prikupiti) nita ne moe sauvati za trofej, markica
se ipak izdaje ali se samo njezin broj unosi u dokumentaciju. To treba biti izrijekom navedeno u
izvjeu.

Na trofejne ostatke tako stradalog medvjeda prvenstveno ima pravo lovoovlatenik u tom
lovitu. Stradanje medvjeda od prometa ne utjee na kvotu odstrjela u lovitu.

3.3. Ouvanje stanita

Mjere ouvanja stanita opisane su detaljno u Planu gospodarenja u istoimenom poglavlju
br. 10.1. Od lovoovlatenika i drugih koji upravljaju stanitem medvjeda oekuje se da pomognu
utvrivanju svake promjene u stanitu medvjeda, te da sprijee nepoeljne promjene ili da upozore
nadlene, a posebno u pogledu izgradnje i utjecaja prometne infrastrukture, stanja umskih
ekosustava i sportsko - turistikih sadraja.
Upozoravamo da je donesen Pravilnik o prijelazima za divlje ivotinje ("Narodne novine",
broj: 5/07.), koji je suglasan sa lankom 69. Zakona o lovstvu i posebno je vaan za medvjede, te
su ga lovoovlatenici duni primjenjivati. Prema tom Pravilniku nisu dozvoljene nikakve ljudske
aktivnosti na zelenim mostovima, a posebno ne one povezane sa lovom, ukljuujui i bilo kakvo
prihranjivanje.
3.4. Sukob s ovjekom
3.4.1. Mjere za smanjivanje i naknadu teta
U poglavljima 13.1.-3. Plana gospodarenja nabrojane su mjere koje trebaju poduzimati
lovoovlatenici i druge pravne osobe koje upravljaju medvjedima:
Naknada tete:
Postojea zakonska regulativa (Zakon o lovstvu) odgovornosti za tetu regulira na sljedei
nain:
Povrine na kojima se ustanovljuju lovita:
lanak 83. stavak 1. kae da za tetu koju poini divlja u lovitu odgovoran je
lovoovlatenik lovita u kojem ta divlja stalno ivi, pod uvjetom da je oteeni poduzeo propisane
mjere za sprjeavanje tete od divljai, koje je u smislu Zakona bio obvezatan poduzeti.

Stavak 2. smatra se da divlja stalno ivi u lovitu u kojem je poinjena teta, ako
lovoovlatenik u tom lovitu ne dokae protivno.

16
Stavak 3. za tetu koju poini divlja koja u lovitu stalno ne ivi, odgovoran je lovoovlatenik
lovita u kojem je teta poinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljai. Pravo na odstrjel ostvaruje
se na temelju dokaza o nadoknaenoj teti oteeniku i odobrenja nadlenog upravnog tijela uz
suglasnost ministarstva, odnosno odobrenja ministarstva kada je teta poinjena u dravnom
lovitu.

Stavak 4. odstrjel divljai iz stavka 3. ovoga lanka moe se odobriti do visine nadoknaene
tete, raunajui vrijednost mesa i trofeja prema odtetnom cjeniku.

Stavak 5. ne nadoknauje se teta koju medvjed poini stoci na povrinama na kojima je
posebnim propisom zabranjen pristup i ispaa stoke.

lanak 84. Ako je teta koju poini divlja na istoj poljoprivrednoj kulturi ponovljena, vrijednost
pojedinanih teta ne moe biti vea od vrijednosti oekivanog prinosa kulture.

lanak 85. Za sporove glede naknade tete koju poini divlja nadlean je redovni mjesno
nadleni sud na podruju kojega je lovite ustanovljeno.

Kada medvjed poini tetu unutar lovita, lovoovlatenik prilikom uviaja na mjestu tete
ispunjava Zapisnik o teti od divljai i procjenjuje visinu nastale tete, a vlasnik svojim potpisom
na obrascu potvruje slaganje s iznosom nadoknade za poinjenu tetu. Iznos naknade ovisi o
koritenju zatitnih sredstava (elektrinih ograda, pasa uvara) i pridravanju ostalih mjera za
sprjeavanje pojavljivanja problematinih medvjeda i mjera za sprjeavanje nastanka teta.
Lovoovlatenik je duan nadoknaditi tetu sukladnoj vaeoj zakonskoj regulativi, a kopije
Zapisnika o teti od divljai dostaviti Upravi za lovstvo, Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva
i vodnoga gospodarstva najkasnije do 31.12. tekue godine. Ako u tekuoj godini nije bilo teta od
medvjeda potrebno je poslati zapisnik sa takovom izrijekom.
Ovi podaci prikupljaju se iskljuivo zbog dobivanja informacije o visini teta koje je
uzrokovao medvjed u tekuoj godini.


Povrine na kojima se ne ustanovljavaju lovita:

lanak 19. Na povrinama zemljita na kojima se ne ustanovljavaju lovita divlja je duan
zatiivati vlasnik zemljita, odnosno pravna ili fizika osoba koja koristi to zemljite.

U sluaju neuobiajene tete ili uestale pojave teta pravna ili fizika osoba koja upravlja tim
povrinama duna je obavijestiti lana interventnog tima, koji onda vri uviaj na mjestu nastale
tete te predlae mjere koje je potrebno poduzeti. U sluaju da predloene mjere ne sprijee
nastanak tete pravna ili fizika osoba koja upravlja tim povrinama ima pravo zatraiti dozvolu za
odstrjel problematinog medvjeda (interventni odstrjel) (postupak opisan u poglavlju 11.
Problematini medvjedi).

3.4.2. Mjere za smanjivanje opasnosti za ljude
Opasnost od napada medvjeda na ovjeka bitno se smanjuje provoenjem mjera za
sprjeavanje pristupa medvjeda otpadu, provoenjem redovnog odstrjela, te svim interventnim
mjerama (informiranje stanovnitva, sprjeavanje pristupa, tjeranje, premjetanje i interventni
odstrjel).
Potrebno je ope poduavanje lokalnog stanovnitva i posjetioca o pravilima ponaanja pri
kretanju u stanitu medvjeda.

3.4.3. Sprjeavanje pristupa medvjeda otpadu
Deponije otpada ne bi smjele biti u stanitu medvjeda. Ondje gdje je to nemogue
izbjei, deponija treba biti tako ograena da joj medvjed ne moe prii i da se ne
17
moe hraniti na smeu. Najuinkovitiji nain je ograivanje deponije elektrinom
ogradom. Ulazna vrata u prostor deponije trebaju biti zatvorena.
Ilegalna odlagalita smea treba oistiti. Kaznenim sankcijama treba kazniti
prekrioce.
Kontejneri za prikupljanje otpada prije odvoza na smetlite trebaju biti izvan dohvata
medvjeda. Osim toga trebaju biti izraeni od vrstog metala i uvijek trebaju biti
zatvoreni na nain da ih medvjed ne moe otvoriti. Treba ih redovito prazniti i nikad
ne smije biti otpada oko kontejnera.
Kante za otpatke u kuanstvima trebaju biti drane unutar objekta nepristupanog
za medvjeda. Smije ih se postaviti na otvoreno iskljuivo po danu i to neposredno
prije odvoza.
Koare za otpatke u stanitu medvjeda trebaju biti izraene od metala i sa
preklopnim poklopcem koji onemoguava medvjedu da dohvati sadraj. Takoer ih
treba redovito prazniti.
U stanitu medvjeda treba zabraniti ostavljanje ostataka hrane, te provoditi
edukaciju o tome.
U okviru hrvatskog dijela projekta LIFE COEX provodila se promocija i donacija
pokaznih modela kontejnera i kanti za otpatke koje medvjedi ne mogu otvoriti.
Oekuje se da e primaoci donacije sve svoje kontejnere i kante urediti po tom
modelu.
3.5. Problematini medvjedi
Mjere za sprjeavanje pojavljivanja problematinih medvjeda i za postupanje s problematinim
medvjedima opisane su u poglavlju 11. Plana gospodarenja te jako je vano da se potuju.
Izdavanje dozvola za interventni odstrjel postrouje se prema uputama za Interventni
odstrjel. Cilj je da predviene mjere odre broj problematinih medvjeda niskim, a da broj onih koji
e biti odstranjeni iz populacije ne ugrozi njen opstanak, odnosno da se ne mora dodatno
smanjivati kvota za redovni odstrjel.
U sluaju pojave mladuneta bez majke lovoovlatenik je obvezan odmah po saznanju
izvijestiti lokalnog lana Interventnog tima. Do pronalaenja najpovoljnijeg rjeenja za mladune
medvjeda bez majke potrebno je voditi rauna da jedinka ne bude u kontaktu sa ljudima te da ju se
ne hrani.
3.6. Dranje medvjeda u zatoenitvu
Za dranje smeih medvjeda u zatoenitvu potrebno je ispuniti uvjete propisane
pripadajuim zakonskim propisima.
Pravna ili fizika osoba koja eli drati medvjede mora biti registrirana za tu djelatnost, a
prilikom nabavljanja medvjeda moraju biti ispunjeni sljedei uvjeti:
- lovoovlatenik od kojeg se nabavlja medvjed mora posjedovati Rjeenje
Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, Uprave za
lovstvo kojim se dozvoljava hvatanje i izuzimanje smeeg medvjeda iz prirode.
Ovo Rjeenje izdaje se po prethodnom pozitivnom miljenju Nacionalnog
povjerenstva za gospodarenje smeim medvjedom. Nadalje, medvjed mora imati
pripadajuu markicu za obiljeavanje krupne divljai, te potvrdu o porijeklu divljai.

Svako dranje medvjeda u zatoenitvu dok nisu ispunjeni gore navedeni uvjeti zabranjeno
je i protuzakonito, te e biti predmet inspekcijskih nadzora.
Odredba lanka 73. stavak 3. Zakona o lovstvu propisuje sljedee:
18
"Osoba koja je uoila mrtvu, ozlijeenu ili bolesnu divlja ili naputenu ozlijeenu, odnosno
bolesnu mladunad duna je bez premjetanja divljai o tome odmah obavijestiti lovoovlatenika
koji e pozvati ovlatenog veterinara. Ovlateni veterinar duan je zapisniki utvrditi uzrok uginua,
odnosno zdravstveno stanje ozlijeene ili bolesne divljai. Svako premjetanje (prenoenje,
prevoenje) divljai ili dijelova divljai bez zapisnika, odnosno potvrde o podrijetlu divljai
smatrat e se krivolovom."

3.7. Dobrobit od medvjeda za lokalnu zajednicu
Medvjedi se mogu koristiti i na druge naine u unapreenju turistike ponude, a u sklopu
koncepta koji se najee naziva "ekoturizam". Za promatranje i snimanje medvjeda mogu se
koristiti i postojea ili posebno pripremljena hranilita.

3.8. Ukljuivanje javnosti kod donoenja plana
Kako bi se unaprijedila kvaliteta gospodarenja populacijom smeeg medvjeda u Hrvatskoj i
izbjegli sukobi meu interesnim skupinama, a sukladno sa preporukama za Hrvatsku iz Akcijskog
plana za zatitu smeeg medvjeda u Europi odravaju se povremene javne prezentacije Plana
gospodarenja (u obliku predavanja ili dana otvorenih kua) te radionice s lovoovlatenicima.
3.9. Istraivanje i monitoring
praenje populacije:
- Svaki lovoovlatenik kojemu je u tekuoj godini odobrena redovna kvota odstrjela smeeg
medvjeda duan je, prema obrascu u prilogu, jednom u proljetnom (za prve mjeseine u
travnju) i jednom u jesenskom (za prve mjeseine u listopadu) dijelu lovne sezone na
medvjeda provesti brojanje opaenih medvjeda i ostalih velikih sisavaca (dakle ukljuujui i
vrste koje nisu lovne poput vuka i risa) na hranilitima medvjeda u svom lovitu. U 2011. godini to
su sljedei datumi:
- 16. travnja 2011. (subota - vikend prije punog mjeseca u proljetnom dijelu sezone)
- 08. listopada 2011. godine (subota - vikend prije punog mjeseca u jesenskom dijelu
sezone).
Vano je da su upiu samo ivotinje viene upravo na zadani dan promatranja. Dakle ne unosi se
procjena broja jedinki koje inae dolaze na to hranilite, niti se ne trai dan sa najveim brojem.
Obrazac treba ispuniti i predati za svako hranilite ukljuujui i ona gdje toga dana nije zabiljeena
niti jedna ivotinja (upisuje se samo mjesto, dan i sat i minute promatranja) i dostaviti
Ministarstvu, Upravi za lovstvo u roku od 7 dana po obavljenom osmatranju. Obrasci se,
osim na slubenu adresu Ministarstva mogu dostaviti i elektronskom potom na e-mail adresu
antonija.biscan@mrrsvg.hr Iz podataka o broju opaenih medvjeda nee se izvlaiti zakljuci o
veliini populacije medvjeda nego e posluiti za odreivanje trenda. Zbog toga e biti bitno da se
svake godine brojanje obavi na istim hranilitima, tj. da se njihov broj i poloaji ne mijenjaju.
utvrivanje brojnosti:
- Za utvrivanje apsolutne brojnosti rabe se metode genetike identifikacije prema uzorcima
svjeih izmeta. Za prikupljanje uzoraka za genetsku identifikaciju medvjeda bit e odreeni pojedini
lovoovlatnenici ili ustanove zaduene za upravljanje pojedinim objektima prirode. Odluku gdje e
se sakupljati uzorci za genetsku identifikaciju medvjeda donosi Ministarstvo na prijedlog
Povjerenstva.


19
utvrivanje smrtnosti:
- Smrtnost svakog medvjeda se evidentira. Prema pripremljenim obrascima (za odstrjel i
medvjede stradale van lova) uzimaju se podaci, mjere i uzorci. Podatak o smrtnosti medvjeda
javlja se nadlenom Ministarstvu u roku od 24 sata. Obrasci za podatke o odstrijeljenim ili stradalim
medvjedima, kao i uputa za uzimanje uzoraka za genetsku identifikaciju priloeni su ovom planu.
druga istraivanja:
- Popis uzoraka koji se prikupljaju u 2011. dan je u poglavlju 3.2., a dodatni detalji o tehnici
uzimanja prikazani su uz obrazac za mrtvog medvjeda (za sve oblike smrtnosti).
- I dalje se prikupljaju podaci o samom nainu odstrjela prema Upitniku o lovu na
medvjede, a ove godine treba ispuniti i anketni listi o ekonomiji lova na medvjede (za projekt
Hunting for Sustainability HUNT).
- Popis svih zadataka dan je na odvojenom listu priloenom ostalim materijalima.
3.10. Meunarodna suradnja
Hrvatska se obvezuje da e gospodarenje provoditi tako da populacija bude priblino
uravnoteena, te da se moe oekivati podjednaki broj prelazaka granica u svakom smjeru. Slian
pristup u gospodarenju medvjedom Hrvatska oekuje i od susjednih zemalja.
Znanstvene spoznaje o medvjedima u Hrvatskoj bit e na raspolaganju strunjacima iz
susjednih zemalja. Ovim Planom potie se suradnja istraivaa u smislu izjednaavanja metoda
istraivanja, a radi mogue usporedbe i dopunjavanja rezultata. To posebno vrijedi za metode
genetikih, radiotelemetrijskih i drugih populacijskih istraivanja. Nalazi obiljeenih ivotinja sa
druge strane dravne granice bit e odmah javljeni.
Predviaju se najmanje jednom godinje sastanci strunjaka koji gospodare medvjedom i
istraivaa radi razmjene iskustava i dogovaranja zahvata u gospodarenju za slijedeu godinu.
U gospodarenju smeim medvjedom Republika Hrvatska slijedi odrednice Vodia za
gospodarenje velikim zvijerima na razini populacija (Guidelines for Population Level Management
Plans for Large Carnivores), napisan 2007. od Large Carnivore Initiative for Europe (LCIE) prema
ugovoru za Europsku komisiju.
3.11. Revizija plana gospodarenja
U 2008. godini provedena je u suradnji sa interesnim skupinama prva revizija Plana
gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj. Akcijski planovi za daljnje godine
donoeni su u skladu sa vaeim planom gospodarenja.
Ovaj Akcijski plan (za 2011. godinu) donosi se takoer u skladu sa vaeim Planom
gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj.
3.12. Stupanje na snagu
Ovaj Akcijski plan stupa na snagu danom donoenja po ovlatenim tijelima, a primjenjuje
se od 1. oujka 2011. godine i vrijedi do 28. veljae 2012. godine.


Redni Dravna lovita
Odstrjelna
broj i zajednika lovita
kvota
u Karlovakoj upaniji
za 2011.
1. IV/1 - "Babina gora" 1
2. IV/2 - "Brljanovica" 1
3. IV/3 - "Bukovaa" 1
4. IV/5 - "Klek" 1
5. IV/6 - "Krpel" 0
6. IV/7 - "Mala Kapela I" 0
7. IV/11 - "Velika Kapela" 3
8. IV/16 - "Eugen Kvaternik" 0
9. IV/17 - "Crni vrh" 3
10. IV/18 - "Debeli vrh" 3
11. IV/19 - "Mala Javornica" 0
12. IV/23 - "Krivi Javor I" 1

Ukupno
14



























Dravna i zajednika
Odstrjelna
Redni lovita u Primorsko-
kvota
broj goranskoj upaniji i rubno
za 2011.

podruje Istarske
upanije

1. VIII/101 - "Krk"
2. VIII/110 - "Crna Gora" 3
3. VIII/111 - "Kupiki vrh" 1
4. VIII/112 - "Vranjak" 1
5. VIII/113 - "Vinjevica" 1
6. VIII/114 - "Mrkopalj" 1
7. VIII/115 - "Petehovac" 1
8. VIII/116 - "Kupa" 1
9. VIII/117 - "Ruda II" 1
10. VIII/118 - "Jelenski jarak" 1
11. VIII/119 - "Lipov vrh" 1
12. VIII/123 - "Vinodol"
13. VIII/124 - "Grobnik"
14. VIII/125 - "Krasica"
15. VIII/126 - "Hreljin"
16. VIII/129 - "Dubraina"
17. VIII/2 "Bjelolasica" 9
18. VIII/3 "Cetin-Gloac" 1
19. VIII/8 - "Koutnjak" 1
20. VIII/9 - "Krmpote-Led." 0
21. VIII/10 "Kupjaki vrh" 2
22. VIII/12 "Litori" 1
23. VIII/13 "Rogozno" 1
24. VIII/15 - "Planina" 0
25. VIII/19 "Risnjak 4
26. VIII/21 "Smrekova Draga" 4
27. VIII/22 Snjenik" 2
28. VIII/26 "Zavrje" 1
29. VIII/28 - "Dobra" 1
30. VIII/29 - "Riiko bilo" 3
31. XVIII/109 "iarija" 1
31. NP "Risnjak"
32. iarija - Uka - Priobalje
Ukupno 43


































Redni Dravna
Odstrjelna
broj i zajednika lovita
kvota
u Liko-senjskoj upaniji za 2011.
1. IX/1 - "Antinovica" 0
2. IX/2 - "Golo trlo" 3
3. IX/3 - "Bok-Veliki vrh" 0
4. IX/4 - "Crno jezero" 1
5. IX/5 - "Godaa" 1
6. IX/6 - "Jablanac" 2
7. IX/7 - "Krekovaa" 1
8. IX/8 - "Krivi Javor II" 1
9. IX/9 - "Lukovo ugarje" 1
10. IX/10 - "Ramino korito" 2
11. IX/12 - "Risovac" 1
12. IX/13 - "Senj" 2
13. IX/14 - "Sjeverni Velebit" 3
14. IX/16 - "Begovaa" 2
15. IX/17 - "Sv. Juraj" 1
16. IX/18 - "kamnica" 1
17. IX/20 - "Veliki Vujnovac" 1
18. IX/21 - "Vidovaa" 1
19. IX/22 - "Visoica" 1
20. IX/23 - "Vrebac" 2
21. IX/24 - "Bitoraj" 1
22. IX/25 - "Mrsinj" 0
23. IX/26 - "Pljeivica" 2
24. IX/27 - "Krivi Javor III" 1
25. IX/28 - "C.Duliba-Metla" 1
26. IX/29 - "Jadovno" 1
27. IX/30 - "Srednji Velebit" 2
28. IX/31 - "Mala Kapela II" 0
29. IX/32 - "Karlovieva kor." 0
30. IX/33 - "Kremen" 0
31. IX/34 - "Lisina" 0
32. IX/35 - "Ljubovo" 1
33. IX/36 - "Mali Alan" 0
34. IX/37 - "Vrh Jelovi" 1
35. IX/38 - "Markovi rudine" 1
36. IX/39 - "Bilo" 1
37. IX/40 - "Kamensko" 1
38. IX/41 - "Bijeli potoci" 1
39. IX/101 - "Jezerane" 0
40. IX/103 - "Brinje" 0
41. IX/106 - "Otoac" 1
42. IX/107 - "Sinac" 0
43. IX/108 - "Vrhovine" 0
44. IX/109 - "Perui" 0
45. IX/112 - ""Smiljan"" 0
46. IX/120 - "Korenica" 1
47. IX/121 - "Udbina" 1
48. NP "Plitvika jezera"
49. NP "Sjeverni Velebit"
Ukupno 44
























Dravna

Redni
i zajednika lovita u
Odstrjelna
broj Zadarskoj upaniji i rubno podruje
kvota

ibensko- kninske upanije za 2011.
1. XIII/6 - "Jelovi tavani" 1
2. XIII/7 - "Juni Velebit" 1
3. XIII/9 - "Kokirna - Mila Ljut" 1
4. XIII/16 - "Maslovara" 1
5. XIII/17 - "Mazinska plan." 1
6. XIII/28 - "Starigrad-Paklenica" 0
7. XIII/29 - "Sveto Brdo" 2
8. XIII/130 - "Vrelo Zrmanje"
9. XIII/131 - "Ljubovo"
10. XIII/132 - "Veliki Urljaj"
11. XIII/133 - "Una"
12. XV/8 - " Plavno"
13. Ostalo - Jadranska magistrala
14. NP "Paklenica"

Ukupno
7