VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA s pravom javnosti Zagrebačka cesta 5 10 000 Zagreb

SEMINARSKI RAD IZ KOLEGIJA OSNOVE EKOLOGIJE

SLIV RIJEKE LIKE (s osvrtom na ekološke ugroze)

Ak.god. 2008./2009.

Kokotović Danijel
1

Biološke raznolikosti sliva Like…………….….…13 6.….…………7 4.. Glavne značajke sliva rijeke Like……………. Utjecaj ljudskog djelovanja na stanje površinskih i podzemnih voda sliva………………………….………………………………….……………………7 3.15 7.………6 2..………6 • • 2.2 Odlaganje komunalnog otpada ……………………. Flora………………….16 Popis literature……………………………………………….1.……………4 2.3 Onečišćenje iz raspršenih izvora…………………...………………………………9 5.……………….11 • • • • • 6.…17 2 ..2 Hidrologija sliva Like……………..8 5.Sadržaj 1...1.…………………9 • • 5.2 Fauna …….10 6. Zaključak…………………………………………………….4 Ljudski utjecaj na količinsko stanje voda……………. Socioekonomska analiza i iskoristivost tla…………...12 6.Onečišćenje iz točkastih izvora………….…………………...………………………………………….14 6.11 6. Kulturna baština sliva rijeke Like……………. Općenito o slivu rijeke Like……………………………. Uvod-općenito o Lici…………..5 Ostali utjecaji ljudske djelatnosti na stanje voda…………………………………………………..………..1.

Um kod Otočca Slika 3. Tradicionalno pravljenje vune Slika 5. Europska vidra Slika 8. Trava beskoljenka Slika 7.Popis slika Slika 1. Vuk Slika 2. Rijeka Lika Slika 4. 3 . Kosinjski most Slika 6.

Lika je kontinentalna regija.Knin . te postoje dvije verzije. Posljedica svega toga je da danas na području Like živi svega oko 50. naziv dolazi od grčke riječi likos. jedna da je dobila po lîku (lîk je u hrvatskoj štokavskoj ikavici riječ za – lijek). Pretpostavlja se da je Lika dobila ime po pučkoj etimologiji. Uvod-općenito o Lici Lika je regija na jugozapadu Hrvatske površine od oko 5. što znači vuk. Krbava. Administrativno je Lika podijeljena na dva grada (Gospić i Otočac) i sedam općina (Brinje. Sjeverna granica je prilično neodređena jer Ogulinsko područje predstavlja prijelaz između Like i Gorskog Kotara. a na jugu Gračac u Zadarskoj županiji. stoljeća bila izložena depopulaciji uzrokovanoj različitim čimbenicima agrarnom prenaseljenošću. Izmjena klimatskih 4 . Perušić. najrjeđe naseljene i gospodarski najnerazvijenije hrvatske županije. Lovinac. autocesta Zagreb .Split.000 stanovnika. a po drugom tumačenju. Najveći grad u regiji je Gospić. Kroz Liku prolaze državne ceste Zagreb . Lika je tijekom čitavog XX.000 stanovnika. Udbina i Vrhovine). zatim Prvim i Drugim svjetskim ratom.000 km2. Ima veliko strateško i prometno značenje jer predstavlja spojnicu kontinentalnog i primorskog dijela Hrvatske. U Srednjoj Lici i Gackoj dominira umjereno kontinentska klima sa svježim ljetom. te željeznička pruga Zagreb . dok je prije samo 80 godina taj broj iznosio približno 200.Split. Donji Lapac.Split i Zagreb -Zadar. potom iseljavanjem stanovništva u razvijenija područja i na koncu Domovinskim ratom. Ličko Pounje i dr. a na vršnom pojasu Velebita zastupljena je planinska ili snježno-šumska klima. Manji dijelovi Slika 1. Čitavo područje može se okarakterizirati kao planinska zaravan podijeljena manjim planinskim lancima u više cjelina (Gacko Polje. Najveći dio Like nalazi se u sastavu Ličkosenjske županije.). Vuk ličkog prostora pripadaju drugim županijama: na sjeveru su općine Plaški i Saborsko u Karlovačkoj županiji.1. Plitvička Jezera. omeđena planinama Velebitom na zapadu i jugu te Ličkom Plješivicom na istoku.

Zbog nedovoljne propusnosti ovih polja. Novijim vodogospodarskim zahvatima ovih plavljenja više nema u Gackom i Ličkom polju. a neka su zapravo vapnenačke zaravni (ili kombinacija jednog i drugog) . Zapadnim dijelom Like dominira šumoviti bedem Velebita.elemenata nizinsko-primorskog. brda su uglavnom pod šumom. kao jednom od uzroka negdašnje dugovječnosti gorštaka iz tog dijela županije. kao pejzažna vrijednost ističe se jugoistočni dio Gackog polja. Takvi su klimatski uvjeti naročito karakteristični za ličku zavalu u zaleđu Velebita. od kojih su osobito naglašene rubne planine Velebit i Plješevica. Um kod Otočca ponora u zimskom razdoblju često plave niži dijelovi 5 . Neka od njih su pod recentnim riječnim nanosima (Gacko. Krajobazom dominiraju velika krška polja na visinama od 450 do 700 m i rubno smješteni planinski vijenci. Tim više što se terapijski učinak meteoroloških elemenata (smanjen tlak kisika. Slika 2. Zanimljiva i česta pojava da se iz polja izdižu izolirani manji ili veći humovi a obično ih karakterizira dosta pravilan oblik stošca. Plitvička jezera su dio identiteta istočnog planinskog ruga Like. Dna polja su prilično uravnjena. Kroz krška polja protječu rijeke koje izviru jakim vrelima na jednoj strani polja. Krbavsko polje). Iz krških polja naglo se dižu planinski okviri. i tako se stvaraju periodička jezera. Jugoistočni dio Like ima degradirane šume i veće je učešće goleti.) povećava s porastom nadmorske visine do gornje granice visokogorskog klimatskog područja (1800 metara nadmorske visine). Najveća dva takva huma su Zir između Lovinca i Metka i Um kod Otočca. Na to upućuje i općenito raširena svijest o čistom i zdravom ličkom zraku. a gube se kroz ponore na drugoj strani polja. a planinska bila se pružaju njenim rubom i između pojedinih polja. pojačano zračenje i dr. smanjena vlaga. krajobrazno zanimljiva pojava su vapnenački stošci (humovi) što poput otoka „rastu“ u Ličkom i gackom polju. ali je stvoreno umjetno jezero-akumulacija Kruščica. u kojima vapnenci često izvijaju kroz rastresiti površinski sloj (Ličko polje). Prva su pod kulturama i livadama a druga više pod pašnjacima. Lika je najvećim dijelom izrazita regija prostranih krških polja. srednjogorskog i visokogorskog klimatskog predjela na tako razmjerno malom prostoru izrazito pogoduje talasoterapiji (liječenje kupanjem u moru) i klimoterapiji visinskih krajeva. s meandrima rijeke gacke. a meuđu poljima.

Hrvatska mora poštovati i provoditi njezine zakone. skriva prekrasne krajobraze i bioraznolikost. nakon rijeke Trebišnjice u Bosni i Hercegovini. rijeka Lika druga je najduža ponornica u Europi. 6 . upravljanju rijekom Likom potrebno je pristupiti cjelovito. tradicije i kulturne baštine vezani su ili ovisni o samoj rijeci. Rijeka Lika djelovanja.1). Složeni tektonski odnosi unutar Velebita neposredno utječu na stvaranje i tok rijeke Like.1.2. morfološko i ekološko stanje njezinih voda. Kako bi se ublažio utjecaj navedenih problema te poboljšalo kemijsko. Okvirna direktiva o vodama jedan je od najzahtjevnijih dijelova za provođenje jer zahtijeva sudjelovanje svih sudionika. sjeverno od Velebita i graniči sa slivovima rijeke Gacke i Zrmanje. prirodnim ljepotama te cjelokupnom krajoliku proizašlom iz njezina postojanja i Slika 3. pripada Jadranskom slivu (karta rijeke s pritokama je u Prilogu 3-0). dijelu koji pripada planinskoj biogeografskoj regiji. Pojedina vrela i pritoke presuše u ljetnim mjesecima. ilegalna odlagališta otpada te hidroelektrana Sklope čije djelovanje nije u skladu s ekološkim potrebama rijeke. Rijeka nastaje kao površinski potok na rubnim dijelovima sliva i teče od jugoistoka prema sjeverozapadu. Prema hidro-geološkim značajkama. Velebitski masiv i rijeka Lika ključni su prirodni čimbenici koji čine ovu regiju prepoznatljivom.) glavna su središta sliva. njezinu korištenju. Glavne značajke sliva rijeke Like Sliv rijeke Like smješten je u jugozapadnoj Hrvatskoj. a većina aktivnosti. Dio je Srednje Like u Ličko-senjskoj županiji (sl. Sliv rijeke Like. koje imaju neku ulogu u slivu rijeke. Grad Gospić sa 12 980 i općina Perušić sa 3 494stanovnika (prema popisu iz 2001. Po duljini prirodnog toka od 78 km. smještaj ponorne zone i istjecanje prema obalnim izvorima. no upravljanje ovom rijekom je neprikladno čemu doprinosi niz problema kao što su: manjak funkcionalnog sustava kanalizacije i pročišćivaća otpadnih voda. Općenito o slivu rijeke Like Sliv rijeke Like predstavlja kralježnicu ličkoga kraja. Antiklinalna forma velebitske tektonske jedinice s nepropusnim stijenama u svojoj jezgri ima hidro-geološku funkciju složene barijere za kretanje podzemnih voda. to nije tipično krško polje zbog velebitskog masiva koji predstavlja hidro-geološku barijeru te se izvori nalaze na rubovima. Sliv rijeke Like atipičan je po svojim prirodnim karakteristikama. površine 1014 km . Približavanjem članstvu u Europskoj uniji. 2.

Oko 400 km županije još uvijek je minirano. podzemni (hidro-geološki) i nadzemni (topološki) sliv rijeke Like se poklapaju. Kvaliteta tla cijele županije nije dovoljna za intenzivniju poljoprivredu. Tradicionalno pravljenje vune najzastupljeniji. Prije no što vode dospiju do ponorne zone. Podzemne vode rijeke Like relativno su plitke. korito je formirano u kanjon s najdubljom točkom od 80 m dubine. Godišnja srednja količina padalina iznosi 1215 i 1374 mm za Gospić te Perušić.44% županijske površine.2 Hidrologija sliva Like Područje sliva ima kontinentalnu. repa. Vrlo plodno tlo (P-1 kategorija) zauzima samo 0.72% totalne površine. većinom za 7 . Područje u i oko sliva koristi se većinom za poljoprivredne svrhe nižeg intenziteta. a nizvodno od Ribnika prelazi na Jelar naslage. Od Ribnika do Krušćice. Lokalni proizvodi poput rakije šljivovice i uzgoj ljekovitog bilja također su vrlo popularni. Krušćica je umjetno vodeno tijelo stvoreno kao funkcionalni dio hidroelektrane (HE) Sklope. krumpir. Socioekonomska analiza i iskoristivost tla Ličko-senjska županija suočena je s ozbiljnim problemima razvoja. grah i kukuruz je Slika 4. 3. 2. P-2 se nalazi na 11. s utjecajem planinske klime. a ljetnih mjeseci 22 C. Za razliku od tipičnih krških rijeka koje imaju puno veći podzemni od nadzemnog sliva.a rijeka teče po sredini samog polja. Uzgoj kultura kao što su ječam. Danas ovo plodno tlo nije dovoljno iskorišteno. Nekoliko dana u godini. Rijeka Lika ima pluvijalni vodni režim s najviše pritjecanja u prosincu koje se poklapa s najvišom količinom padalina u toj regiji. kupus. posebno studenog i prosinca. te nešto manje koza. srednja temperatura hladnog perioda iznosi -3 C. većinom zbog posljedica Domovinskog rata kao i nacionalnog problema degradacije ruralnih područja. Ljetni mjeseci većinom su sušni za razliku od zimskih. visoke vode poplavljuju dijelove Ličkog i u potpunosti Kosinjsko i Lipovo polje. Počevši od Ličkog polja. što je još jedan rezultat utjecaja velebitskog masiva. Najniža srednja godišnja temperatura iznosi 9 C. rijeka ima minimalne vodne gubitke sve do Lipova polja. korito rijeke je vapnenačkog karaktera. Zbog relativne nepropusnosti Jelar naslaga. U stočarstvu je najzastupljeniji uzgoj krava i ovaca. većina je kanalizirana i povezana s rijekom Gackom. svoje prirodne ponorne zone.

Riječ je o antičkom natpisu urezanom u kamenom živcu (stijeni pored šumskog puta) i kao takav je jedan od dokumenata o antičkom razdoblju. Napuštena je i tradicija korištenja vodenih mlinova. Privreda cijele županije na niskoj je razini zbog propadanja većih industrijskih pogona. Lov i rekreacijski te sportski ribolov glavne su turističke grane županije. gdje se spominju dvije populacije japodske grupe i to plemena Ortoplina (stanovnici s primorske padine Velebita i naselja Ortopla ili Ortopula) i plemena Parentina.K. no sva su dijelila sličan način života kao nomadski stočari koji su imali karakteristična naselja na Slika 5. Kosinjska tiskara. naseljavalo je središnju Liku. pravni dokument iz prvog stoljeća koji regulira korištenje vode između 2 japodska plemena. Na nekim područjima razvoj je zakočen zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa i prostorno planske dokumentacije. To se ponajviše odnosi na Kosinjsku dolinu u kojoj je. Ilirsko pleme Japoda. najstarija je tiskara na slavenskom jugu. U njoj je vjerojatno 1491. Ovo je ujedno i prvi ovakav ugovor gdje rimska država daje pravni pečat na razgraničenje dvaju plemena. Ime Japoda ujedinjavalo je više manjih plemena. Rimska vojska pod vodstvom Oktavijana. kao i proizvodnja meda omiljeni su proizvodi lokalnih ljudi i posjetioca. turistički i socijalni razvoj u potpunosti onemogućen. Odlazak stanovništva i napuštanje županije imaju za posljedicu veliki broj napuštenih poljoprivrednih zemljišta koja počinju zarastati uslijed prirodne sukcesije. Industrija je smještena uglavnom oko većih središta kao što je Gospić. mlijeka i vune.dobivanje mesa. p. Rukotvorine od vune i drva. i pripada raritetnoj grupi ovakvih spomenika u svijetu uopće. pretpostavlja se. odnosno o vremenu prva dva stoljeća nakon Krista. Kosinjski most rubovima krških polja. kasnije cara Augusta. pokorila je japodska plemena oko 35 g. iz Željeznog doba. podatak koji potvrđuju brojna arheološka nalazišta. godine tiskan Kosinjski 8 . Kulturna baština sliva rijeke Like Sliv rijeke Like naseljen je tisućama godina. Kratko vrijeme pošto je u Njemačkoj izumljen tiskarski stroj. te omogućavanje pristupa izvora jednom od njih (Ortoplinima). Brojne su mogućnosti razvoja ekoturizma. koji su obitavali na području Kosinjske doline. U viziji budućeg razvoja. visoko mjesto zauzima uzgoj ovaca koje su tradicionalno najzastupljenija vrsta na tim prostorima. zbog 4 desetljeća starih planova izgradnje nove HE i potapanja doline. 4. knezovi Frankopani osnovali su prvu hrvatsku tiskaru u Kosinju. Jedan od zanimljivih povijesnih dokumenata iz tog razdoblja je "Pisani kamen".

5. Zanimljivo je da se u blizini Kosinja nalazi malo selo imena Glagolić. st. Flora Karakteristične biljne vrste sliva su indikatorske vrste čije prisustvo. na 6. Ivana Krstitelja nalaze se dvije velike kamene urne s latinskim natpisima u dvorišnom zidu te dva sarkofaga unutar crkve koji imaju funkciju manjih oltara. Jedan nepotpun primjerak čuva se u knjižnici Marciani u Veneciji. a manji ulomak (šest pergamentnih listova) otkriven je u vatikanskoj knjižnici. Crkva Sv. i 20. završen 1936-e. floru i faunu. ostaci iz rimskih i turskih osvajanja i utjecaja. danas maleno. Botanička istraživanja područja sliva započela su već u 18. Nije u potpunosti jasno je li se tiskara nalazila u Kosinjskom Bakovcu ili pavlinskom samostanu u Donjem Kosinju. Vida u Kosinjskoj dolini sadrži 3 kamene ploče s glagoljaškim natpisima iz 1517-e. Njegova lokacija navedena je na većini starih karti iz 15-og i 16-og stoljeća. Svjetska udruga za zaštitu prirode IUCN (The International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) propisuje kriterije i kategorije ugroženosti vrsta na znanstvenoj osnovi. Na krškim poljima Srednje Like. Vrste sliva Like bit će popisane s odgovarajućim statusom prema IUCN kategorijama i kriterijima. tipično je prisutna 9 . Ti kriteriji svrstavaju vrste prema stupnju ugroženosti na Crveni popis (The Red list). U Gutenbergovu muzeju u Mainzu u Njemačkoj Kosinjska se tiskara spominje kao jedna od prvih u svijetu. selo Kosinj imalo vitalnu i bogatu povijest. a time i razvoj mikro-staništa pogodnih za mnogobrojnu. Otvori u lukovima mosta nalaze se u funkciji rasterećenja vodenog vala u udaru na most . Čini se da je.1. u crkvi Sv. odsustvo ili relativno kvalitativno stanje u određenoj okolini označuju stanje cijelog ekosustava. najstarija knjiga za koju se sigurno zna da je tiskana na hrvatskom tlu. sakralni spomenici iz različitih razdoblja. Faunistička istraživanja također su vrlo nesistemtična i relativno rijetka. trava beskoljenka većinom endemsku. 5. Podaci o gljivama sliva gotovo su nepostojeći. Biološke raznolikosti sliva Like Razvijeni i vrlo raznoliki površinski oblici u kršu uvjetuju pojavu raznovrsnih mikroklimatskih uvjeta Slikamalim udaljenostima. Mnogobrojne su srednjevjekovne utvrde. stoljeću i nastavljaju se kroz 19. posebno na Ličkom polju gdje rijeka Lika izvire. jedinstven je u svijetu jer mu je statika mosta građena za udar vodenog vala.brevijar. prostorno i kronološki. Istraživanja su povremena. Monumentalni Kosinjski most (slika 4.).

Glavni uzroci ugroženosti ove vrste su intenziviranje poljodjelstva. U zajedničkom projektu su nevladine udruge Zelena Akcija. ubijanje ili ozljeđivanje kažnjava novčanim iznosom do 30. vidra pripada u DD (Data Deficient) kategoriju budući da ne postoji dovoljno podataka kako bi se sa sigurnošću utvrdilo stanje i rasprostranjenost populacije te rizik od izumiranja. Autohtone vrste potisnute su od strane unesenih za potrebe sportskog ribolova. i postojanje rasprostranjenost europske vidre u rijeci Lici. Europska vidra utvrđena je na brojnim lokacijama duž toka rijeke. Ova livadna ptica najčešće obitava na poplavnim i vlažnim travnjacima. od kojih su samo 2 autohtone. Većinom se hrane kopnenim beskralješnjacima.00 HRK. odnosno niz ličkih krških polja poput Ličkog. izdanke i zelene dijelove stabljike. te grabljivica eja livadarka. Glavni uzroci ugroženosti vlažnih travnjaka su pretvaranje u oranične površine. Kosinjskog i ostalih. Najzastupljenije vrste ovog travnjaka su: trava beskoljenka. To su planinska pastrva i hrvatski pijor.000. a njezin se izlov. U rijeci Lici izbrojeno je do sada 19 ribljih vrsta. livadni. mladim žabama. zarastanje zbog napuštanja košnje i ispaše te hidromelioracija. Vidra je Hrvatskoj zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (1994). kosac. posebno livadne ptice kao što su sivi svračak. no izbjegava močvarna staništa s dubljom vodom. sliv rijeke Like. Lanius minor. 5. odumiranje tradicionalnog stočarstva. prepoznat je kao vrlo važno stanište za ptice.2 Fauna Prateći Direktivu o pticama. trava busika. a međunarodno Bonskom i Bernskom konvencijom. šljuka kokošica. dakle prostor nešto većini od sliva rijeke Like. mala endemska i ugrožena vrsta. studenti biologije i veterine potvrdili te lokalno stanovništvo. Stanje populacije kosca je rizično i procijenjeno na 130-170 pjevajućih mužjaka koji nastanjuju krška polja Srednje Like. Unutar sliva nalaze se i značajne poplavne šume hrasta. lov i krivolov. Tijekom prošlog stoljeća. panonska graholika i močvarna šašika. Kosac je u Hrvatskoj zaštićen Zakonom o zaštiti prirode. ptica kosac i skakavac. isušivanje prostranih vlažnih područja. brijesta i jasena.ugrožena zajednica travnjaka beskoljenke i panonske graholike. Tipične životinjske vrste koje nastanjuju ove vlažne travnjake su leptir močvarna ria. Prisutnost tragova poput izmeta te sadržaja analnih žlijezdi Slika 7. WWF MedPO i Eko-Kosinj. a od biljnog materijala najčešće koriste sjemenke. Prema Crvenom popisu ugroženih biljaka i životinja Hrvatske. brojnost vidri naglo je pala u cijeloj 10 .

Kanalizacijski sustav je nerazvijen i nefunkcionalan u većem dijelu Ličko-senjske županije te ne postoji niti jedan pogon za pročišćavanje otpadnih voda. no u ratu je bio značajno oštećen i od tada nije renoviran.Onečišćenje iz točkastih izvora Ispuštanje otpadnih voda iz naseljenih mjesta predstavlja najčešće zagađenje organskim tvarima i nutrijentima. pronađena je vrlo značajna vrsta školjkaša. sav otpad procjeđuje u najbliže podzemne vode i vodonosnike. dok je u drugima jako rijetka. Većina tih jama nema zaštitne slojeve te se. U ponornoj zoni rijeke Like. Glavni razlozi ugroženosti na području sliva rijeke Like je presušivanje ponorne zone zbog promjena hidroloških režima uslijed hidrotehničkih zahvata na toku. spiljski školjkaš Congeria kusceri. točnije u Markovu ponoru. uslijed iznimne propusnosti krševitog tla. do sada je pronađeno 17 bio-indikatorskih vrsta na tom području što čini podzemni dio Like prema moru jednim od najbogatijih područja endemima u Hrvatskoj. Za život su mu potrebne vode pune detritusa. a na međunarodnoj razini je uključen u Direktivu o staništima i Smaragdnu mrežu. Iz manjih 11 . Isto tako djelomično izgrađen i nefunkcionalan je i postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. dok otpad iz južnog dijela ulazi direktno preko septičkih jama. Praćenje količine zagađenja u vodama iznimno je teško. Utjecaj ljudskog djelovanja na stanje površinskih i podzemnih voda sliva 6. Da bi uštedjeli na troškovima čišćenja septičkih jama. ljudi povećavaju propusnost jama ubacivanjem ovčje vune u jame koja svojom kiselošću rastapa karbonatnu bazu. Brojnost populacije je nepoznata i u Hrvatskoj je zaštićen samo kao spiljska fauna. posebno u podzemnim vodama. Jedna bitna značajka krškog tla je gotovo potpuni izostanak samopročišćenja zbog brzih vodotokova koji ne prolaze kroz slojeve tla i pijeska te se sve otpadne vode cijede direktno u podzemlje. Cijeli rod ovog stigobiotskog školjkaša reliktan je i endemski. 6.Europi pa je u nekim zemljama potpuno nestala. endem i kritično ugrožena. Veći gradovi poput Gospića i Perušića imaju djelomično razvijen sustav kanalizacije. U Gospiću postoji djelomično izgrađen kanalizacijski sustav za komunalne i industrijske otpadne vode.1. Sve otpadne vode iz sjevernog dijela Gospića ulaze u Novčicu preko kanalizacijskog sustava. Ova vrsta je indikator staništa. Trenutno ne postoje istraživanja niti podaci o utjecaju zagađenja na životinjske populacije podzemlja. dok manji gradovi i sela problem kućnih otpadnih voda rješavaju septičkim jamama. Unatoč slaboj istraženosti posebno podzemne faune sliva Like.

kao npr. Unatoč tome.industrijskih postrojenja kao što su Klaonica i prerada mesa Sladovača. 12 . Time Novčica postaje glavni recipijent otpadnih voda Gospića. a nakon toga i kvalitete okoliša. teškim metalima ili otrovnim spojevima. kvaliteta njezinih voda pada u III-IV. oružje. 6. "divljih" odlagališta • Odlaganje glomaznog otpada.-ih utvrđen je značajan porast koliformnih bakterija nakon prolaska rijeke kroz napučene predjele. kategoriju koje značajno ugrožavaju kvalitetu voda rijeke Like nizvodno od Gospića. Lički Osik AN-FO u stečaju te PPK Velebit u stečaju. ne postoji odvodnja nastalih plinova niti tekućine • Postojanje velikog broja ilegalnih. To potvrđuje da je osnovni problem zagađenje fekalnim vodama čime to postaje prvenstveno problem ljudskog zdravlja. u rijeku Liku • Ostaci iz Domovinskog rata – ruševine. farma nesilica Sekundar-Lički Novi. oko 75% Ličko-senjske županije zagađeno je minama. Zbog manjka teške industrije u blizini sliva. određene su lokacije pogodne za odlaganje otpada i nabavljeni su kontejneri i potrebna vozila. situacija je danas još uvijek vrlo nezadovoljavajuća: • Mnoga su mjesta još uvijek isključena iz mreže organiziranog odvoza otpada • Nedostatak opreme i organiziranog odvajanja otpada • Legalna odlagališta otpada su na niskom nivou. temelj nisu izolirani. vozila. metalna industrija MetingGospić u stečaju.2 Odlaganje komunalnog otpada Razvojem županija i općina došlo je do sistematskog poboljšanja sustava za odlaganje otpada. vojna tehnologija. poput hladnjaka. pivovara Ličanka-Donje Pazarište. maziva i ulja • Nacionalni problem predstavljaju minska polja. vode ostaju nezagađene opasnijim zagađivalima. tek djelomično preko odvoda u krške depresije i vodotoke. Mjerenjem kakvoće vode Like od ranih 1970. plin. Počele su se otvarati uslužne djelatnosti na prostorima gdje nisu postojale. akumulatora i sl. Ova postrojenja uglavnom imaju vlastite uređaje za prihvat i obradu otpadnih voda koje se onda ispuštaju u Novčicu. nastaju razni tipovi tehnoloških i otpadnih voda. Karta s glavnim onečišćivačima na području Gospića nalazi se u Dodatku 4-0. farma Kuzmanovača. Općina Perušić nema riješen kanalizacijski sustav.

o. Uzimajući u obzir manjak teške industrije i nisku razinu poljoprivrednih djelatnosti. koje također upravlja i vodoopskrbom tog kraja. Ovi energetski sustavi. Gledajući to iz šire perspektive. uz proizvodnju električne energije. uprava je nedovoljne kvalitete i ne postoji apsolutno nikakvo praćenje stanja tla. Mala. no bez postojećih lokacijskih i građevinskih dozvola te je time ovo odlagalište polulegalno. kao što je prije spomenuto. nedostaje pouzdanih podataka o vrstama i stupnju onečišćenja te kvaliteti voda rijeke Like. S dosadašnjim trendom proizvodnje i odlaganja otpada. Rakitovac koriste Gospić. Gospić i selo Lipe su u blizini.Rakitovac je jedino polulegalno odlagalište otpada u blizini sliva rijeke Like.o. a rezultira ispuštanjem komunalnih otpadnih voda direktno ili preko septičkih jama u rijeku. "divlja" odlagališta još su veća prijetnja okolišu jer im je broj nepoznat i većinom se nalaze na iznimno osjetljivim područjima kao što su krške vrtače. komunalne otpadne vode naseljenih mjesta predstavljaju onečišćenje iz raspršenih izvora. akumulacija Kruščica funkcionalni je dio obje hidroelektrane. Budući da u slivu nisu određene nikakve sanitarne zone. smanjuju utjecaj ili u potpunosti sprečavaju poplavljivanje.Unatoč ovim pretpostavkama. Odlagalište se nalazi na aluvijalnim sedimentima kvartara bogatim glinenim česticama. nedostatak kvalitetnog kanalizacijskog sustava problem je cijele županije. Kapacitet odlagališta iznosi 150 000 m . HE Sklope u općini Perušić te HE Senj u općini Senj iskorištavaju vodu rijeke Like. s poljoprivrednih polja do vodotokova. oko 800 m od korita. Ipak. nije uključeno u postojeći prostorni plan županije. a njime upravlja komunalno poduzeće Usluga d. Također. Područje oko Rakitovca većinom je poljoprivredno zemljište.Blizina nove autoceste Zagreb-Split kao i dvije regionalne ceste koje prolaze pored Gospića u određenoj mjeri zagađuju tlo motornim uljima i solju. 6. Perušić (uz odlagalište Razbojište) i Lovinac (uz odlagalište Kik) od 1994.. trenutna količina otpada je 85 000 m s godišnjim priljevom od 8500 m. ovo je odlagalište izvan bilo kakvih zaštićenih podrućja. Raspon vrsta otpada je vrlo šarolik. stvaraju vodena tijela za rekreacijsko korištenje i ljudsku upotrebu u 13 . Na dnu vrtača prisutan je vrlo tanki sloj tla i one su obično u neposrednom doticaju sa sustavom podzemnih voda te se sav otpad vrlo brzo iscijedi u podzemlje. od automobila do životinjskih lešina. ovo će odlagalište biti funkcionalno sljedećih 8 godina. Nadalje. može se pretpostaviti da je utjecaj rapršenih zagađivača beznačajan. poput gnojiva.4 Ljudski utjecaj na količinsko stanje voda Hidroenergetski potencijal rijeke Like iskorištava se više od 50 godina. s time da HE Senj koristi i rijeku Gacku.3 Onečišćenje iz raspršenih izvora Glavno onečišćenje iz raspršenih izvora predstavlja cijeđenje zagađivača.. zraka i vode u blizini odlagališta. 6.

odšteta stanovnicima…) i dobiti od projekta. ovi su sustavi u potpunosti izmijenili prirodan tok obje krške rijeke. država RH mora napraviti reviziju Strategije gospodarskog razvitka. a na najmanje negativan način po stanovnike. na koji još način bi se dobila ista količina struje. a da se ne realizira ovaj projekt bez pristanka svih stanovnika koji će biti pod utjecajem projekta. No. ne presušuju u ljetnim mjesecima. okoliša. Hrvatska elektroprivreda (HEP) planira unaprijediti sustav Lika-Gacka i HE Senj gradnjom nove akumulacije i nove hidroelektrane u Kosinjskoj mikroregiji. Danas možemo samo pretpostavljati koliki je doista utjecaj hidroelektrana na ekosustav. a naročito ne sve biološke. no time se iskorištava beznačajna količina vode i to najčešće iz dijelova sliva koji su konstantni.5 Ostali utjecaji ljudske djelatnosti na stanje voda Za ugroženost faune beskralješnjaka kopnenih voda najvažniji su degradacija staništa i modifikacija toka kao što je slučaj kod gradnje različitih vrsta brana i retencija Očite razlike u brojnosti i sastavu skupina beskralješnjaka kopnenih voda nađenih oko brane i na udaljenijim postajama. bit će potrebno potopiti veliki dio Kosinjske doline. kako bi se ponovno preispitale sve mogućnosti korištenja toga prostora. ekološke i krajobrazne vrijednosti te cjelovito razumijevanje funkcioniranja čitavog ekosustava. i 1970. • • • • • kako se ispitivanje lokalnog stanovništva zadnji put radilo prije 30-tak godina. nije napravljena analiza opcija tj. U srpnju i kolovozu potrebno je navodnjavati poljoprivredna zemljišta. kao i sela Gornji Kosinj. ne postoje podaci o bioraznolikosti u prirodnom stanju toka niti ekološkim karakteristikama rijeke prije njihove gradnje. temeljito ispitivanje i analizu javnog mišljenja o projektu. Budući da su hidroelektrane izgrađene 1965. Brojni nedostatci ovoga projekta: • stara Studija Utjecaja na Okoliš (1988) ne obrađuje dovoljno sve aspekte toga prostora. 6. Pretpostavljeni rok ove ogromne investicije je 2015.obliku vode za piće. 14 . prirodu i okoliš. ne može se odnijeti pravomoćna odluka. bez neovisne analize svih troškova (zaštite prirode. Mlakva i dio Kosinjskog Bakovca. g. definitivno treba provesti ponovno.. Gradnji nove akumulacije i brane jako se protivi lokalno stanovništvo. tj. ne može se donijeti pravomoćna odluka o gradnji. Kako bi se izgradila nova akumulacija.

i mi je smatramo našom Majkom. Hrvatsku i samu planetu Zemlju ne možemo samo tako zamijeniti ili kupiti novu. osigurati i održavati kategoriju II vode (pitka nakon odgovarajućeg tretmana te rekreacijsko korištenje) kroz ostatak sliva. Trebalo bi provesti izgradnju septičkih jama prikladnih za osjetljivu kršku podlogu. održati vegetacijsku bioraznolikost krških travnjaka 2. Moramo znati da novu Liku. poljoprivredu i rekreacijsko korištenje potrebno je poduzeti neke konkretne mjere.7. kategorije (pitka voda) u izvorima. osigurati djelovanje postojeće HE Sklope prema ekološkim i biološkim potrebama sliva 2. osigurati stabilne populacije osjetljivih i ugroženih vrsta ptica u krškim poljima 3. Osigurati izgradnju pogona za pročišćavanje otpadnih voda te legalna odlagališta krupnog otpada kojima se pravilno upravlja prema najvišim standardima zaštite okoliša u sljedećih 10 godina. kontrolirati korištenje te nadzirati kvalitetu vode u blizini naselja. manjim pritokama i podzemnim vodama. Pod pitanjem morfološke i hidrološke promjene vodotoka rijeke Like trebalo bi: 1. subvencionirati izgradnju. Osigurati kakvoću vode I. Koliko novca bi ti tražio da je tvoja majka ozlijeđena? Nikakav novac ti to ne može nadoknaditi. sanirati ihtiološko onečišćenje i oporavak populacija autohtonih ribljih vrsta 15 . Navajo indijanac Stanovnici Hrvatske daleko su od toga da shvate kakav je Hrvatska vrijedan dragulj koji trebamo očuvati pod svaku cijenu.Asa Bazhonoodah. Kako bi sliv rijeke Like ostao nezagađena priroda prikladna za seoski turizam. povratiti ekološku funkciju ponorne zone puštanjem odgovarajuće količine vode preko brane Selište kako bi se održala spiljska akvatička fauna 3. ublažiti negativan utjecaj neprirodnog temperaturnog režima koji se pojavljuje nakon akumulacije Kruščica i brane Sklope. Planet Zemlja . Zaključak „Zemlja je ovdje zbog nas. Novac ne može nikoga roditi“ Slika 8. povratiti tok što bliži prirodnome Kako bi se ugroženost biološke raznolikosti smanjila potrebno je: 1. 4.

podizati svijest o osjetljivosti i vrijednostima njihova kraja. proizvodnje lokalnih prehrambenih proizvoda te poljoprivrednih djelatnosti te će se tako osigurat održiva budućnost kraja Najvažnije od svega trebalo bi razriješiti pitanje gradnje HE Kosinj staro 4 desetljeća te time izvući lokalno stanovništvo iz razvojne blokade u kojoj se trenutno nalaze. a time i održanjem tradicionalnih zanata i proizvodnje hrane.4. posebno utvrditi bioraznolikost te kakvoću vode. preko poticaja za održavanje starih zanata. provoditi temeljita istraživanja cijelog ekosustava. vršiti stalni monitoring sustava i opažati moguće promjene u funkcioniranju 6. dobivena saznanja prenositi na lokalno stanovništvo. tla i zraka sliva 5. Važno je privući pažnju vladajućih struktura na šire područje sliva. pružiti ljudima mogućnost održivog razvoja u vidu razvoja ekoturizma. kako bi djelovali u skladu s potrebama okoliša te ga održavali čistim. 16 .

internet 17 . Sanja Kalabura predavanja Osnove ekologije. Zagreb 2007. Integrirani plan upravljanja slivom rijeke Like. H. Zagreb 2001. Nika Galić.Popis literature 1. Ljubljana 1981. Zelena akcija. 4. Fauna Europe. Đikić D i suradnici. 3. Garms i Leo Borm. Ekološki leksikon. Zagreb 2008 5. 2.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful