FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Essert, Grilec, Žilić:

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM
- fizikalne osnove Ver. 1.0 – priprava (nije za objavljivanje)

Zagreb, 2006.

SADRŽAJ 1. ELEKTROSTATIKA ....................................................................................... 9 1.1. Struktura materije............................................................................................... 9
1.1.1. 1.1.2. Elementarni naboj ...................................................................................................11 Električna svojstva tvari.................................................................................. 12 Polarizacija i influencija ................................................................................... 16 Gustoća električnog toka ................................................................................. 18 Homogeno električno polje .............................................................................. 18 Coulombov zakon................................................................................................. 19

1.2.

Električno polje naboja..................................................................................... 13

1.2.1. 1.2.2. 1.2.3. 1.2.4.

1.3. 1.4. 1.5.

Električni potencijal .......................................................................................... 19 Električni kapacitet ........................................................................................... 21 Kondenzator ...................................................................................................... 22
Spojevi kondenzatora....................................................................................... 23 Serijski spoj....................................................................................................... 24 Paralelni spoj ...................................................................................................... 25 Mješoviti spoj..................................................................................................... 26 Energija nabijenog kondenzatora .................................................................. 27 Prirodni kondenzator........................................................................................ 29 Električno polje naboja ................................................................................... 30 Test naboj u električnom polju....................................................................... 31 Elektroskop ........................................................................................................ 32 Kapacitet pločastog kondenzatora................................................................ 32 Prirodni kondenzator........................................................................................ 33

1.5.1. 1.5.2. 1.5.3. 1.5.4. 1.5.5. 1.5.6.

1.6.

Appleti................................................................................................................ 30

1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 1.6.4. 1.6.5.

1.7. 2.

Zadaci ................................................................................................................. 34

ISTOSMJERNA STRUJA ............................................................................. 37 2.1. Električni napon................................................................................................ 37 2.2. Električni izvori................................................................................................. 38 2.3. Električna struja ................................................................................................ 40 2.4. Električni otpor ................................................................................................. 40
2.4.1. Promjena otpora s temperaturom .................................................................. 41

2.5. 2.6.

Ohm-ov zakon................................................................................................... 43 Kirchhoff-ovi zakoni ........................................................................................ 44
I. Kirchhoff-ov zakon....................................................................................... 45 II. Kirchhoff-ov zakon .................................................................................... 46 Serijski spoj otpora ......................................................................................... 47 Paralelni spoj otpora......................................................................................... 48

2.6.1. 2.6.2.

2.7.

2.7.1. 2.7.2.

Spajanje električnog otpora u strujnom krugu............................................. 47

2.8. 2.9.

2.9.1. 2.9.2. 2.9.3.

Električna struja u ioniziranom plinu............................................................ 50 Elektrokemijske pojave .................................................................................... 52
Faraday-evi zakoni elektrolize....................................................................... 52 Primarni elementi .............................................................................................. 53 Sekundarni elementi......................................................................................... 55

57 Realni jednostavni strujni krug .............................109 Lennz-ovo pravilo. 3........ 3...6...................................... 2...................... 2.......................... 2..................7.............................................................. 2..............17........................ 4............6.................... 74 Multimetar ... 92 Sila na gibljivi naboj ............................................................................1.............................................. RC-krug............. 58 Složeni strujni krug ............7.......... 3....................6..............2............................................... 81 3...................................... 3............................................... 59 Realni naponski izvori ..100 Samoindukcija ................ ampermetar....................................................................... 78 MAGNETIZAM .... Magnetske veličine.........................2.................. 2................................................. 89 Magnetski krug.......................2.............................................. napona i otpora.......................3.............................................9......................................................................................................... 73 Jednostavni strujni krug . 75 Serijski spoj otpora................ 2......... 75 Paralelni spoj otpora................10........................................5.....108 Lorentz-ova sila ..............................................................4......... 2... 63 2........... 2........................................... Magnetsko polje...............................1... 92 Sila na vodič kojim teče struja.......................... Magnetsko polje ravnog vodiča ........................15........3............................. 3.......................12................................................3..14....... 111 PRIJELAZNE POJAVE............................ 3..........................................5...........................................................8. 110 3..................... 73 Ohmov zakon ..... 82 3............9..........1................. 90 Djelovanje magnetskog polja............. 98 3........... 113 4. 61 Vanjska karakteristika realnih izvora ...........................................................13.............. Jednostavni strujni krug .....................1..................17............ 3.... 108 3...... 2....................1......................... 3............................13............ 2....................... Mjerenje struje..................................2..........................11...........1............................... 66 Mjerni instrumenti: voltmetar........................ 3............................ Zakon protjecanja ..................................... 85 Magnetska histereza ........................................ 70 Appleti ........................................ 96 Lenz-ovo pravilo....17...... 76 2......... 3.....8........... 81 3.........................................................7..................................2.......................7............................102 Izmjenično magnetiziranje željeza ........ 113 4 ..9......................................................................................................................10.....................16.......................................... 2................................. 3..................................4. 104 3.............................................................8.....................17................................................................... 2...........................17.......................................................................17. struje i snage u strujnom krugu .................. Zadaci.......... 101 Međuindukcija ....... Zadaci.......6...........7............................18. 94 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja................................................17........ 62 Spojevi električnih izvora. ommetar ................................1........................9................................ 3.. 2................................ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2...............3...................................................6... 2............ 83 3..................................105 Privlačna sila magneta ...................13......................... Energija magnetskog polja .4.......... 76 Kirchhoff-ovi zakoni................. Elektromagnetska indukcija .........2.. Appleti ..3...............108 Faraday-ev zakon ........2.............17.................................................9................................................................ 67 Rad i snaga istosmjerne struje ................ 3................... 3.................................................................................................................................................... 3............................................ 3.......1......... 2........................1........2....................................... 73 Mjerenje napona......106 Naboj u magnetskom polju ...................................

.... 138 5.................................... 4... 5..142 Kapacitet u krugu izmjenične struje ...3....................................1....145 Serijski RL ..................4...........1..........2....................... 5.....2.............. RL-krug ........ 113 Energija na otporu ............................................................4............ 115 Energija svitka........ L i C u krugu izmjenične struje......124 4......................................................1........................................1.....................3....... 5.......5........ Predočavanje izmjeničnih veličina ..............3...................... 147 5................................. 119 Elektromagnetski valovi .......5............3.......5...........138 Fazni pomak u vektorskom prikazu ..............................3.................... Zadaci ............. 142 Otpor u krugu izmjenične struje...... Elektromagnetski oscilirajući krug ........1...............5.......................................................3..1.............................2............................................... 5.......... 117 Iskapčanje RL – kruga...... 5.............................. 130 5..3............2..........................1...................................... 5......4................ 5..1....... 4..................136 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima ............................................... 155 Snaga izmjenične struje i faktor snage.4.........................149 Serijski RLC –krug .2................... Jednostavni krug izmjenične struje......................2........................................................4............................................................. Harmonijski oblik .............................. 5.................................................................... 5...............8...............................4...................1..... 4...................8.......... 129 5..... 141 5............................................................... 160 5.............3..........................................................2.... 161 Naponi i struje u spoju trokut ................................2.............. 5..........................6.......................................................... L i C u krugu izmjenične struje..... 123 RC-krug.2.....................................................Sadržaj ________________________________________________________________________ 4.......6............... 5..........4......................................... 4....152 Paralelni RC – krug .......... Frekvencija i kružna frekvencija...................................................4.....................158 Naponi i struje u spoju zvijezda.................153 Paralelni RLC – krug ....2............4................................................................................. Rezonancija.......................2. 5.. 5............................ Appleti...150 Paralelni RL – krug....... 5 .............2......................3.......................6.....................................1... 5.............7.................................. 5............................ 4....... 118 4.........................................................162 Električni elementi u krugu izmjenične struje ............................. 161 Snaga trofaznog sustava ..1..........................2........134 Faza i razlika faza........................2.......................................... 116 Ukapčanje RL – kruga.......... 116 4........2... 5........... 126 IZMJENIČNE STRUJE ............1...................163 Kombinacija R..............124 Elektromagnetski oscilirajući krug ............7...........................................148 Serijski RC – krug ............3................ 131 Srednja i efektivna vrijednost .......... 113 Nabijanje (punjenje) kondenzatora ................................ 4........................................................................5................................1.................................... 4............................................. 5..................................7..................................... Energija nabijenog kondenzatora .........................1........................ 121 Appleti.......................... 4............. Trofazni sustav...................... 5..1........................................................................................5.................. 4........................................................ 4...........................................8.................... Spojevi R.............................krug...........................................154 5............. 163 5........................................123 RL-krug .................................2.............................1........ 4................143 Induktivitet u krugu izmjenične struje ..........................1............................................164 5..................1.....3........... 114 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora .......... 157 Trokut snaga ......... 5......... 5..........6..4......7..3...........................................................

........................ 7........ 173 6 ..................................................................................ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 5........ 165 Dodatak ...........................WEB-adrese applet-a . 8............................. 169 Literatura............................................... 171 Stvarno kazalo ............................ Zadaci...................................... 6...........................................................9.....................

Svako poglavlje uključuje i niz zadataka s rješenjima. Temeljna značajka takvih programa je interaktivnost i usmjerenost na fizikalne modele. Z. ali može korisno poslužiti i drugima. koja se uči u fizici. čije se discipline znatno isprepleću. nego o 'kako'. Essert. Kvalitetan prijenos znanja traži danas i nove alate. Matematički aparat kojim se u teoriji služimo i instrumenti kojima mjerimo ovise dakako o dubini naših proučavanja. Valter: "Osnove elektrotehnike". u takvim je metodama. Elektrotehnika i strojarstvo dva su vrlo bliska znanstvena područja. a praktičnu orjentaciju interaktivnim applet-ima na CD-u zahvaljuje diplomskom radu Valentine Franković. fizike.. SNL Liber 1991. Budući da su mnoge tehnologije u strojarstvu usko vezane uz elektrotehniku. a drugi njihovu primjenu u tehničkoj praksi.Sadržaj ________________________________________________________________________ PREDGOVOR Ovaj udžbenik iz područja elektrotehnike. prijelazne pojave i izmjenične struje. Pisani su u besplatnom Java okruženju pa su već od samih početaka (oko 1995. Oni su prisutni ponajviše zahvaljujući računalima i različitim edukacijskim programima.dobivanje numeričkog ili grafičkog rezultata. god. Gradivo je podijeljeno u pet poglavlja koji obuhvaćaju osnovna elektrotehnička područja: elektrostatika. za provjeru naučenog gradiva. ovaj udžbenik može poslužiti i strojarskim stručnjacima u njihovoj svakodnevnoj praksi. Gradivo izneseno u ovom udžbeniku koristi matematički aparat primjeren srednjoškolskoj matematici. od mjeriteljstva do automatskog vođenja proizvodnih procesa. magnetizam. Prvi je upoznavanje osnovnih fizikalnih zakona o elektricitetu i magnetizmu. dok nam uzrok i bit zakona ostaju skriveni. prof. Računala i programi omogućuju da korisnik više razmišlja o tomu 'što' i 'zašto'. Upoznati fizikalni zakon najčešće znači opisati posljedice njegova djelovanja. Iako postoje applet-i za mnoga područja fizike (i ne samo nje). 7 . u ovom radu pokušalo se prikupiti najbolje uzorke za područje fizikalnih osnova elektrotehnike. programima. Java applet-i su popularni programi koji nude sve nabrojeno i danas su zahvaljujući Internetu dostupni na mnogim sveučilištima i školama. želi pomoći studentima obnoviti srednjoškolsko znanje elektrotehnike. Namijenjen je ponajprije studentima Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Udžbenik koristi većinu gradiva obrađenog u rasprodanom izdanju udžbenika M.) postali osnovna nastavna pomagala. Poštujući autorska prava. istosmjernu struju. Pojam elektrotehnika. Sam izračun . kako bi lakše svladali predmet ELEKTROTEHNIKA na studiju. uključuje u sebi dva pojma. svi prikupljeni applet-i prilagođeni su našim prilikama (za slučaj da u nastavi nema mogućnosti korištenja Interneta i/ili da korisnici ne znaju engleski). manje značajan.

.

U prostoru oko naboja u gibanju odvijaju se uz električne i magnetske pojave. a zajednički se naziva elektromagnetskim poljem. U njemu se pored električnog javlja i magnetsko polje. Elektrostatika opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko mirujućih električnih naboja. prostora u kojem se izražavaju njihove manifestacije. a time i 105 različitih vrsta atoma. Spoznat ih se može preko njihovih vanjskih manifestacija. djelićima materije i nosiocima njezinih električnih svojstava. U središtu atoma na vrlo malom prostoru zgusnute su elementarne čestice koje čine njegovu jezgru. Naboji u mirovanju nazivaju se statički naboji. Električni naboji mogu se smatrati svojevrsnim elementarnim česticama. Veličina svih ostalih atoma kreće se u spomenutim granicama. jer se nikakvim kemijskim postupkom ne daju razložiti na jednostavnije. Dio koji se bavi izučavanjem pripada prirodnim znanostima i čini njezinu fizikalnu osnovu. Jednostavne se nazivaju kemijskim elementima. Svi atomi izgrađeni su od elementarnih čestica. U prostoru oko statičkih naboja zbivaju se električne pojave. Ta se svojstva pripisuju postojanju električnih naboja u osnovnoj strukturi svake tvari. Danas je poznato 105 elemenata. Oko jezgre atoma kreću se velikim brzinama elektroni tako da čine omotač oko nje.ELEKTROSTATIKA Elektrotehnika kao znanost i ljudska djelatnost bavi se izučavanjem i primjenom električnih i magnetskih pojava. Svaki atom sastavljen je od jezgre i omotača (slika 1-1). promjera 5. 1. Bohr. U tumačenju električnih i magnetskih pojava polazi se od poznavanja strukture materije i njezinih električnih svojstava. imaju potpuno nova svojstva i nazivaju se spojevi. Najsitnije su čestice elementa koje još predstavljaju element atomi. Složene pak tvari nastaju spajanjem elemenata. Smjese su sastavljene od različitih elemenata i spojeva. Rutherford i N.3 10-10 m. a to su električne i magnetske sile. Djelovanje naboja u prostoru tumači se električnim poljem koje svaki naboj stvara u svom okolišu. Naboji u gibanju mogu imati različite smjerove. a njihovu građu utvrdili su fizičari E. a najveći je atom cezija. Električni naboji mogu u prostoru mirovati ili biti u pokretu. Za cjelovitu spoznaju prisutnosti djelovanja električnih naboja pored položaja u strukturi materije potrebno je poznavati i osobitosti prostora oko njih. pa se to stanje prostora naziva električnim poljem. a dio koji se bavi primjenom u korisne i praktične svakodnevne svrhe čini nadgradnju i pripada tehničkim znanostima. Čiste tvari mogu biti jednostavne i složene.1. Struktura materije Poznato je da se materija sastoji od tvari u čistom stanju i od onih u obliku smjesa. Najmanji među njima je atom vodika i može ga se zamisliti kao kuglicu promjera 2 ·10-10. neutroni i ostale čestice. To su protoni. a oni u usmjerenom gibanju nazivaju se električnom strujom. .

ali se razlikuju u masi zbog različitog broja neutrona. Tako atom vodika kao najjednostavniji ima jedan proton u jezgri i jedan elektron u omotaču. ali suprotnog predznaka. 92 protona i 92 elektrona. što znači da svaki atom sadrži jednaku količinu pozitivnog i negativnog naboja i promatrano izvana električki je neutralan. atom vodika. masu i naboj. U normalnim uvjetima broj elektrona u omotaču jednak je broju protona u jezgri. Oni pritom imaju isti atomski broj jer posjeduju isti broj protona. Nije ih moguće ni vidjeti. Ostale čestice u jezgri kao npr. a masa im je približno jednaka masi protona. već je moguće u određenim uvjetima vidjeti i snimiti trag koji one ostavljaju pri prolazu kroz određena sredstva. jer ga u prirodi nema manjeg. Iz tih tragova moguće je odrediti njihovu brzinu. Neki jednostavniji primjeri modela atoma prikazani su na slici 1-2. jer oni pored gibanja u omotaču istovremeno rotiraju i oko vlastite osi. Atomi istog elementa mogu se međusobno razlikovati samo po broju neutrona što ih sadrži jezgra. Atom helija ima dva protona i dva elektrona. jer te čestice nemaju oštre granice. Protoni su elementarne čestice koje posjeduju naboj jednak po veličini naboju elektrona. odnosno jedinici atomske mase. odnosno mase koju ima najmanji atom. Sastav atoma Količina naboja koju posjeduje elektron i proton označuje se kao elementarni naboj. Između protona. vladaju električne sile koje zajedno s nuklearnim drže atom jednom cjelinom. pozitron. neutrino i hiperon pojavljuju se samo povremeno. Atomi različitih elemenata međusobno se razlikuju po broju protona u jezgri. Ta rotacija naziva se elektronski spin.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Elektroni su elementarne čestice koje posjeduju negativni električni naboj. To su nuklearne sile. mezon. Bez značenja su za električne pojave. Pri raspadanju pretvaraju se jedne u druge. Najsloženiji atom je izotop urana U koji ima 146 neutrona. Između protona i elektrona. 10 . Masa elektrona je oko 1836 puta manja od jedinice atomske mase. odnosno broju elektrona u omotaču. Dimenzije elektrona i protona nije moguće pouzdano odrediti. međutim. Neutroni nemaju električnog naboja. omotač elektroni naboj atom jezgra protoni neutroni naboj ostale čestice Slika 1-1. energiju. litija tri protona i tri elektrona itd. Takvi atomi se nazivaju izotopi. Uz to se mijenja i položaj omotača u odnosu na jezgru. neutrona i ostalih čestica u jezgri djeluju vrlo jake sile koje ih drže na okupu. Masa protona približno je jednaka jedinici atomske mase. Gibanje elektrona u atomu ima složen karakter. dosta su nestabilne i brzo se raspadaju.

njihov naboj je po apsolutnom iznosu jednak i iznosi: Q0 = 1. Oni nastoje zaposjesti putanje koje odgovaraju najnižoj energetskoj razini i popunjavaju ljuske bliže atomskoj jezgri. dakle.Millikan. Elektron u normalnim uvjetima postoji i slobodan. Na slici 1-2 prva dva atoma imaju jednu. Elektroni u ljuskama bližim jezgri imaju energiju manju od onih u udaljenijim ljuskama. n-neutron) Te se ljuske prema svojem redoslijedu označavaju slovima K.A. fizičar R. U tim reakcijama dolazi do fizičke transformacije jezgre. L e p e p K n p n e p n e 1 vodik 1 H helij He litij Li Slika 1-2 Modeli jednostavnih atoma (e-elektron. Njegovo sudjelovanje u električnim pojavama je stoga aktivnije. a drugima 'negativni' (kod elektrona). a treći dvije ljuske. pri čemu se ljuska najbliža jezgri označava s K. Elektroni u atomu mogu posjedovati samo određenu konačnu količinu energije i gibati se putanjama određenim njihovom energijom.6 ⋅10 −19 [As ] ili [C ] Veličinu elementarnog naboja utvrdio je 1917. nuklearnim reakcijama. Proton je čvrsto vezan u jezgri i pojavljuje se slobodan samo u reakcijama među jezgrama. gdje je n broj ljuske računajući od jezgre. O. postoje dvije vrste elementarnih naboja.1. Takav se atom nalazi u normalnom stanju. S obzirom na sadržaj energije pojedinih elektrona u atomu. Iako je masa protona veća od mase elektrona.1.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Jedino je jezgra atoma običnog vodika bez neutrona. M. Vanjska ljuska sadrži najviše do 8 elektrona. a najudaljenija s Q. 11 . 1. jer se u procesu ionizacije atoma može osloboditi veze s jezgrom. Elementarni naboj U prirodi. Svi elektroni u omotaču nemaju jednaku energiju. a izražava se u ampersekundama [As] ili kulonima [C]. a unutrašnje do 2 n2. p-proton. elektroni se mogu u omotaču raspodjeliti u 7 ljusaka ili ovojnica. dok jezgre svih ostalih atoma pored protona sadrže i neutrone. L. P i Q. N. jednima je dogovorno pridodan naziv 'pozitivni' (kod protona). a traju vrlo kratko.

a zbog prevladavanja pozitivnih naboja postaje pozitivni ion. To su tvari s kristalnom strukturom. Atom izvana više nije neutralan. postiže se njegovo uzbuđeno stanje.2. Elektroliti su soli odnosno krute tvari kristalne strukture s ionskom vezom među atomima. pri čemu elektroni mogu primiti toliko energije da mogu promijeniti ljusku i prijeći u ljuske dalje od atomske jezgre. 1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Dovođenjem energije atomu izvana u obliku npr. električnu vodljivost. Takav postupak koji vodi do promjene broja elektrona naziva se ionizacijom. mogu izvana biti ubačeni u putanje oko jezgre. ionima se smatraju električki nabijeni atomi ili njihove skupine. pozitivni naboj prisutan je samo kao naboj pozitivnih iona. narušava se nabojska ravnoteža atoma. jer ukupni pozitivni naboj protona postane veći od ukupnog negativnog naboja preostalih elektrona. U tako nastaloj skupini atoma elektroni mogu istovremeno i u jednakoj mjeri pripadati svim atomima u njoj. među atomima ili molekulama pojedinih tvari određuje osnovno električno svojstvo tvari. Električna svojstva tvari Pokretljivost elektrona. Dok negativni naboj u normalnim uvjetima može biti prisutan ili kao naboj elektrona ili kao naboj negativnih iona. te 12 . U vodiče se uvrštavaju i elektroliti i vodljivi plinovi. U njih se ponajprije ubrajaju metali i njihove legure. To su kruti vodiči. oslobođenih ionizacijom. Tvari koje se odlikuju velikom električnom vodljivošću nazivaju se vodičima. Ako međutim u atom uđe jedan elektron i time ukupni negativni naboj elektrona postane veći od ukupnog pozitivnog naboja protona. topline ili svjetlosti. Mogu se i osloboditi veze s jezgrom i biti izbačeni izvan atoma. Kako i skupina atoma može biti izvrgnuta procesu ionizacije. on postaje negativni ion (slika 1-3). atom e e atom pozitivni ion negativni ion Slika 1-3 Ionizacija atoma Svaka kemijska veza među atomima osniva se na razmjeni elektrona među njima.1. Ili obratno. Ako iz atoma izleti jedan elektron. kojih se atomi međusobno povezuju metalnom vezom. Pri tom vezivanju javlja se veliki broj slobodnih elektrona koji se lako stavljaju u gibanje i pritom nailaze na razmjerno mali otpor u kristalnoj rešeci.

Elektrolite i vodljive plinove za razliku od metala odlikuje istovremena pokretljivost i iona i elektrona. nevodljivi plinovi i vakuum. pa se nazivaju poluvodičima. samo što u njoj umjesto masa dolaze električni naboji.2. čega pri gibanju elektrona nema. a ne samo privlačiti. Slobodni elektroni se pritom rasporede tako da je vodič izvana promatrano električki neutralan. slijedi da se elektrizirana tijela mogu i odbijati.Coulomb je još 1785. guma. kojim se elektronu privodi dodatna energija. Te se tvari nazivaju izolatorima ili dielektricima. točkasti 13 . magnetski. staklo. Električno polje naboja Proučavanje elektriciteta povijesno se odvijalo proučavanjem sila koje se uočavaju između nabijenih. Vodljivost im je jako ovisna o vanjskim fizičkim i kemijskim utjecajima. mineralna ulja. U toj vezi elektroni su čvrsto vezani uz jezgre fiksirane u kristalnoj rešeci. oko naboja. Tu se ubrajaju npr. Usmjereno gibanje slobodnih elektrona javlja se u vodiču tek pod vanjskim utjecajem. Električni naboj javlja se kao svojstvo čestica. kojih se atomi međusobno povezuju kovalentnom vezom. 1. magnetski kod električnih strojeva. Slično se stanje javlja i kod nekih plinova. Pri gibanju iona javlja se i gibanje materije. Oni se mogu vrlo uspješno koristiti i njima se bavi tehnički dio elektrotehnike. Analiza uočenih sila dovela je do zaključka da u električnim pojavama postoje dvije električne veličine: naboj i polje. ali većom od one izolatora. te uz njih čista voda. U njih se ubrajaju krute tvari s kristalnom strukturom. Pri prolazu struje kroz pojedine tvari opažaju se sljedeći učinci: toplinski. svjetlosni i fiziološki. kemijski u elektrolizi. Pored krutih tvari s kristalnom strukturom u izolatore se ubrajaju i neke tvari nekristalne strukture kao npr. A. Među tvarima s kristalnom strukturom nalaze se i tvari u kojih veza među atomima može biti bliska i kovalentnoj i ionskoj vezi. Srednja brzina kaotičnog gibanja elektrona u vodiču reda je veličine 106m/s. germanija i selena. koje podsjeća na gibanje molekula plina. Najpoznatiji način elektriziranja (odvođenja ili dovođenja naboja nekom tijelu) bio je trenjem. Oni se stoga za razliku od krutih nazivaju ionskim vodičima. Pri tom otapanju javlja se određeni broj suprotno nabijenih iona. Coulombova sila se oblikom izraza podudara s Newtonovom gravitacijskom silom. godine uočio i formulirao osnovni zakon o sili između električki nabijenih tijela. Pored vodiča postoje i tvari koje se odlikuju vrlo malom ili gotovo nikakvom električnom vodljivošću. Zakon se može eksperimentalno potvrditi samo za silu između vrlo malih električnih tijela. elektriziranih tijela. koja se mogu smatrati matematičkim točkama (tzv. a električno polje se zamjećuje kao polje sila oko nabijenih čestica. olovni sulfid i neki spojevi silicija.Elektrostatika ________________________________________________________________________ kiseline i lužine otopljene u vodi. a brzina njihova usmjerenog gibanja 10-2 m/s. Toplinski učinci koriste se u elektrotermiji. Kod krutih vodiča koji električnu struju vode slobodnim elektronima javlja se njihovo kaotično gibanje između atoma. kemijski. a s obzirom da mogu biti i pozitivni i negativni. a fiziološki u utvrđivanju korisnog i štetnog djelovanja električne struje na žive organizme. papir. Te se tvari odlikuju znatno manjom vodljivošću nego što je imaju vodiči.

. Jakost električnog polja E. P2. dodavanjem pojedinih sila svakog od okolnih naboja po smjeru i po iznosu (vektorski zbroj). E . tada se ukupna sila na taj naboj može dobiti superpozicijom. Električno polje je rezultat djelovanja svih naboja koji se nalaze u nekom prostoru (unošenjem dodatnog naboja u taj prostor mijenja se i polje). Kad se u okolišu nekog naboja nalazi više drugih naboja. . na primjer metalnog. eksperimentalno: nabijena kuglica). tj. a smjer polja jednak je smjeru koji bi imala električna sila na pozitivni naboj postavljen u tu točku..1) Q . Pokusom se opaža da je sila na nabijenu kuglicu to veća što je veći iznos naboja kojim je nabijena i to u bilo kojoj točki prostora. Sila ovisi dakle i o fizikalnoj veličini stvorenoj prisutnošću nabijenog tijela.naboj [As]. Ta se veličina zove električno polje nabijenog tijela i njen iznos označuje se s E. nabijenog tijela (slika 1-4). poznavajući silu F na naboj Q (doveden u tu točku) pomoću jednadžbe 14 . kao polje sila oko nabijenih čestica. Neka se pretpostavi da su i tijelo i kuglica nabijeni pozitivnim električnim nabojem. P3. u nekoj točki (prije stavljanja naboja Q) jednaka je omjeru sile F na naboj (postavljen u tu točku) i veličine naboja Q. Sila na točkasti naboj može se prema tome izraziti umnoškom dviju nezavisnih veličina: F = Q ⋅ E [N ] gdje su: (1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ naboj ili test-naboj.jakost električnog polja [V/m]. Električno polje zamjećuje se dakle.). Isto tako prilike postaju jednostavne za proučavanje i mjerenje kad se točkasti naboj nađe u okolišu velikog. Jakost polja u određenoj točki prostora može se odrediti. U svakoj točki prostora sila na kuglicu imat će općenito različitu veličinu i smjer. P3 + P2 + P1 + + + + + + + + Slika 1-4 Električna sila u okolišu nabijenog tijela Umjesto promjene naboja kuglice moguće je mijenjati njezin položaj oko metalnog tijela (P1.

1) izračunati sila na bilo koji električni naboj koji se dovede u bilo koju točku tog prostora.2) Jedinica za jakost električnog polja je volt po metru (V/m). gibao pozitivni naboj. Silnice izlaze (izviru) iz pozitivnih naboja i usmjerene su prema negativnim nabojima u kojima završavaju (poniru). Zahvaljujući Maxwell-u i Faraday-u.Elektrostatika ________________________________________________________________________ E= F Q (1. To se vidi po vektoru sile na test naboj koji je doveden u njihov okoliš. 15 . može se predočiti linijama polja ili silnicama. Realnim su smatrane samo sile i naboji. tj. Obično se pod pojmom "električno polje" misli na "jakost električnog polja". Odavde se razabire praktična korist električnih polja. Slika 1-5 Električno polje naboja a) pozitivnog b) negativnog Električno polje dvaju naboja prikazano je na slici 1-6. može se izravno iz izraza (1. Silnice električnog polja su linije po kojima bi se. Električno polje nije rezultat samo nabijenog tijela. polja dobivaju realna obilježja. Smjer električnog polja jednak je smjeru djelovanja električne sile na pozitivan naboj (slika 1-5). Budući da predstavlja polje sila. Dugo vremena su polja bila shvaćana kao matematičke konstrukcije kojima su se pregledno mogle prikazati sile u okolišu električnih naboja. dakle vektorsko polje. na iznos vektora. Tu je polje u svakoj točki vektorski zbroj polja iz slike 1-5. koja se zbog toga i grafički predočuju. I ovdje se ta sila zorno uočava kao vektor sile test naboja. Budući da se sila u svakoj točki općenito mijenja (po smjeru i/ili iznosu). pa je u okolišu pozitivnog naboja suprotan od onog u okolišu negativnog naboja. Dokaze o opstojanju takvih polja iznijeli su proučavanjem elektromagnetskih valova. Odredi li se polje u svakoj točki prostora. pod djelovanjem električne sile u polju. Tangenta u svakoj točki silnice pokazuje pravac djelovanja sile. nego i svakog naboja posebno. Gustoća silnica razmjerna je gustoći električnog polja. ništa manje stvarna nego su vidljivi mehanički predmeti koji nas okružuju. znači da se i polje mijenja.

E → F Q + Q F - Slika 1-7 Homogeno električno polje Polje oko elektroda. pa u unutrašnjosti elektrode nema električnog polja. počinje i završava na nabojima smještenim na površini. a sila na negativni naboj -Q suprotna je smjeru polja. redovito se pretpostavlja da je iznos tog naboja malen. sav se naboj rasporedi po površini.1.kroz). Svojstvo električnih polja da završavaju na površinama vodiča koristi se kod zaštite tijela od djelovanja električnih polja zastorima od metalnih limova ili metalnih mreža. jer kroz njih djeluju električne sile. Budući da i dovedeni električni naboj stvara vlastito električno polje. 16 . 1. tj. pa je njegovo djelovanje zanemarivo. To je načelo tzv. Sila na dovedeni pozitivni naboj +Q u homogeno električno polje (slika 1-7) je u smjeru polja. Polarizacija i influencija Kao neposredni rezultat djelovanja sile u električnom polju uočavaju se dvije važne pojave: polarizacija dielektrika u izolatoru i influencijski učinci u vodljivim tijelima. vodljivih tijela izoliranih od okoline. Za pozitivan naboj kaže se da je izvor. a za negativan da je ponor električnog polja (slika 1-6). Za električno polje veli se da je homogeno ako u svakoj točki ima jakost jednakog inteziteta i smjera. izolatorima. Budući da se naboji kojim je elektroda nabijena (zbog istog polariteta) međusobno odbijaju. Izolatori se stoga nazivaju i dielektrici (grčki: dia . već polje.2. Naboji postaju samo mjesta u prostoru u kojima izviru ili poniru električne silnice.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 1-6 Električno polje dvaju naboja a) suprotnog polariteta b) istog polariteta Tu naboji nemaju više svoja primarna značenja. Faraday-evog kaveza. Statička električna polja pri mirujućim nabojima moguća su samo u električki nevodljivim sredstvima.

u njima može doći samo do određenog razmještanja naboja u atomima i molekulama: pozitivni naboji se malo pomaknu u smjeru polja. stvarajući tako dipole. zatim razdvojene u polju. Metalne pločice postavljene u homogeno polje na slici 1-9 b) pod kutem od 45°. Količina influenciranog naboja (razdvojenog) jednaka je količini naboja koje je influenciju izazvalo (slučaj a). negativni u suprotnom. pa izvučene van. Slika 1-8 Polarizacija dielektrika S druge pak strane. manifestirat će se u razdvajanju naboja suprotnog predznaka. primit će svaka otprilike 71 % naboja u odnosu na pokus a). djelovanje polja na vodiče. 17 . Ako se takvi materijali unesu u električno polje. koji imaju slobodne naboje.Elektrostatika ________________________________________________________________________ U njima normalno nema slobodnih naboja. E → E → α a) pod 900 Slika 1-9 Električna influencija b) pod 450 Može se pokazati da količina influenciranog naboja ovisi i o površini na koju je polje djelovalo. Ta je pojava nazvana polarizacija (slika 1-8). Ta se pojava zove influencija (slika 1-9).

6 za porculan. uz istu jakost polja.85⋅10-12 As/Vm. paralelne. inducirao.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. Homogeno polje ima u svakom dijelu prostora jednoliku gustoću toka D i jednaku jakost E tj. Gustoća električnog toka D u nekoj točki prostora razmjerna je jakosti polja E : D =ε ⋅E (1. za svaku točku polja vrijedi D = konst. jednoliko razmaknute crte. i E = konst. u nekim keramičkim masama do 100. za gustoću električnog toka D u homogenom polju vrijedi jednadžba D= Q A (1. ili električna indukcija.4) Reletivna dielektričnost εr je značajka pojedine tvari. Relativna dielektričnost εr je bezdimenzionalni broj i za većinu materijala manji je od 10 (3 za gumu. geometrije tijela i materijala u prostoru električno je polje u svakoj točki potpuno određeno. čine u prostoru oko naboja električni tok Ф.2. dielektrični pomak. bila u vakumu.2.3) Faktor razmjernosti ε. Poznavanjem naboja. Istog je smjera kao i jakost polja. Gustoća električnog toka Sve silnice koje izlaze iz nekog naboja Q. 2-4 za staklo). naziva se dielektričnost (ili dielektrična konstanta) i značajka je tvari u kojoj je električno polje uspostavljeno.6) U slučaju nabijene kugle površinska gustoća naboja je iz razloga simetrije istog iznosa u svakoj točki površine: D= Q C / m2 4 R02π [ ] (1.2. koja pokazuje koliko puta je veća gustoća električnog toka u toj tvari nego što bi. Dielektričnost tvari iskazuje se pomoću dielektričnosti vakuma i relativne dielektričnosti εr ε = ε0 ⋅εr (1. a najveće vijednosti idu čak i do 10000.7) 18 . a silnice su ravne.5) Smjer homogenog polja svugdje je isti. Uz naboj na jednoj ploči Q i površinu ploče A. 1. a iznos joj je jednak gustoći influenciranog naboja koji bi se na vodiču u toj točki električnog polja izdvojio. Naziv tog vektora je gustoća električnog toka. (1.3. Radi lakšeg proučavanja pojava u polju pri različitim dielektricima uvodi se nova vektorska veličina D . Homogeno električno polje Polje je homogeno ako mu je gustoća silnica jednolika. Dielektričnost vakuma je ε0 = 8.

jakost polja u nekoj točki A određuje se vektorskom superpozicijom jakosti polja svakog pojedinog naboja.3.7). zahtijeva zbog svoje vektorske prirode složeni matematički aparat i duži račun. Ovisnost električnih sila o prisutnosti materije jedan je od osnovnih utjecaja materije izolatora na prilike u električnom polju.1). Ako se u prostoru nalazi više točkastih naboja.4. F → → + Q2 E2 + Q1 Slika 1-10 Sila na naboj Vidi se da se sila između dvaju naboja smanjuje. Jakost polja može se odrediti ako znamo napon V i udaljenost d između ploča 1. Električni potencijal Određivanje jakosti polja u nekoj točki kao rezultat djelovanja više polja pojedinačnih naboja. +Q2 i Q3 na slici 1-10 b). kao na primjer +Q1. koja bi ipak pružala bitne 19 . slika 1-10 a) jednaka je: F = Q′ ⋅ E = Q′ 1 4π ε 0ε r Q Q Q′ = k ⋅ 2 [N] 2 4π ⋅ ε ⋅ r r (1. Očita je potreba za jednostavnijom.2. na primjer naboja na elektrodama. Sila na neki naboj QA u točki A imala bi iznos i smjer prema (1.3) i (1. 1. lako mjerljivom skalarnom veličinom. − Q3 E1 → E rez → +Q r + Q' A E3 → E 1. (1. 2 A → → E. Coulombov zakon Sila F kojom električno polje jakosti E stvoreno od naboja Q djeluje na naboj točkasti naboj Q' (u točki A.8) k= je konstanta.9) jednak F=QA Erez.Elektrostatika ________________________________________________________________________ gdje je R0 polumjer kugle.8) zove se Coulombov zakon. a dobiven je povezivanjem izraza (1. ako izolator zamijenimo s nekim veće dielektričnosti. U homogenom polju napon ravnomjerno opada u smjeru polja. Ovaj izraz (1.

pa niti promjene energije pri pomicanju. Drugim riječima.) po kojoj bi se naboj gibao. Treba uočiti da bi rad između dviju točaka u električnom polju E bio isti bez obzira na krivulju s (s1.10) Prema tome. Do pojma električnog potencijala može se doći ako se električni naboj Q pod utjecajem vektora jakosti polja E slobodno ili djelovanjem sile giba po nekoj stazi.. ako se kod pomaka dl u smjeru djelovanja polja od bilo koje točke potencijala φ do bilo koje točke potencijala φ1 . kad je krivulja puta zatvorena. kad su izvorišna i odredišna točka iste.. to znači da rad ovisi samo o razlici potencijala. krivuljni integral vektora E po bilo kakvoj zatvorenoj krivulji imat će vrijednost nula: 20 . Ako bi pak pozitivan naboj pod utjecajem polja bio odveden u beskonačnost. Tu potrebu zadovoljava električni potencijal. = ϕ − ϕ1 = V (1. Ako se tijelo spusti pod utjecajem gravitacijske sile. a i samim točkama u kojima se naboj nalazi ili ga tamo zamišljamo.9) W = Q ⋅ϕ [ J ] (1. tj.13) U posebnom slučaju. mogu pripisati različite potencijalne energije. na tom putu bi se dobio (a ne utrošio) rad. potencijal promijeni za ϕ1 − ϕ = −dϕ = E ⋅ dl (1.. Slično se i naboju u električnom polju. . odnosno energetske razine.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ informacije o prilikama u električnom polju. Ako se pozitivni naboj Q dovede iz beskonačnosti u neku točku električnog polja izvršeni rad jednak je elektrostatskoj potencijalnoj energiji u toj točki. Tijelima na istoj razini pripisuje se jednaka "potencijalna energija".12) E=− dl Razlika potencijala dviju točaka u električnom polju zove se napon i označuje se s V. Tamo je jakost električnog polja jednaka 0 i nema sile na naboj.11) onda iz gornjih izraza (1. tj. naponu: (s) ∫E s ⋅ ds = ( s1 ) ∫E s ⋅ ds = . Rad je pritom jednak nuli za elementarne pomake okomite na smjer polja. na novoj razini pripisuje mu se energija niža za onoliko koliko se rada dobije kod tog spuštanja.. Analogne prilike postoje i u mehanici. Napon je jedan od najvažnijih pojmova u elektrotehnici i za razliku od E lako se mjeri. Matematički je najjednostavnije da se početni nivo potencijalne energije uzima u beskonačnosti.11) slijedi i osnovni izraz za jakost polja izražen s pomoću potencijala: dϕ (1. Omjer između rada i naboja na kome je rad izvršen zove se električni potencijal. Potencijal φ u nekoj točki polja je: ϕ = − ∫ E ⋅ cos α ⋅ ds = − ∫ E ⋅ dl⋅ [V ] a potencijalna energija naboja Q u nekoj točki električnog polja bit će: (1. S druge pak strane pomaci tijela po putu okomitom na smjer djelovanja sile ne daju rad.9 i 1.

jakost električnog polja može se odrediti s pomoću izraza: 21 . različito nabijenih elektroda. C= Q V da se pod utjecajem (1.4. govorimo o ekvipotencijalnim plohama.Elektrostatika ________________________________________________________________________ ∫E s ⋅ ds = 0 (1. Budući da za gibanje naboja po ekvipotencijalnoj plohi nije potreban rad. a odvojeni dielektrikom u kojem stvaraju električno polje. a jedinica je farad (F). razdvojeni naboji ostat će i dalje na pločama vezani međusobno električnom silom. ne troši se (niti dobiva) rad. na bateriju ili akumulator). na njima će se pod utjecajem napona izvora razdvojiti jednake količine naboja suprotnog predznaka. Na taj način. 1.15) napona Kapacitet pokazuje sposobnost tijela pohranjuje naboj. Slika 1-11 Ekvipotencijalne linije S obzirom da je prostiranje električnog polja trodimenzionalano. Količina pohranjenog naboja Q pritom je razmjerna naponu V između elektroda. Odspojimo li potom elektrode od izvora. Između pločastih. paralelno razmaknutih za udaljenost d. ako se gibanje izvodi po linijama istog potencijala (pa je razlika potencijala između dviju točaka jednaka nuli). To sad možemo izvesti.14) Isto tako. Oznaka kapaciteta je C. može se pohraniti električni naboj. Taj omjer naziva se električni kapacitet sustava. u ovom sustavu vodljivih elektroda razdvojenih dielektrikom. vektori jakosti električnog polja (električne silnice) okomiti su na ekvipotencijalne plohe. To znači da je za određeni sustav elektroda (i vrstu dielektrika) stalan omjer pohranjenog naboja Q i napona V između elektroda. koji će u dielektriku među pločama stvoriti električno polje. Električni kapacitet Priključimo li pločaste elektrode na električki izvor (npr. Linije istog potencijala prema latinskom zovu se ekvipotencijalne linije (slika 1-11).

može se uzeti da je ds=d.. . kuglasti.5. d −Q E → +Q Q V V2 V1 M1 M2 l Slika 1-12 Električno polje i potencijal kondenzatora 1..ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Es = − dϕ ds (1. pa slijedi da je jakost polja unutar elektroda jednaka: E= V [V / m] d (1. elektrolitski. što daje negativan rezultat: rad je utrošen..φb = V. a ne dobiven pomicanjem pozitivnog naboja.18) Treba uočiti da je φ1<φ2. svuda konstantnog iznosa. Kondenzator Pločaste elektrode između kojih se nalazi izolator tvore kondenzator.16) Kako je polje homogeno. pa je V12<0.) i vrstu izolatora (zračni. a dφ = φa . cilindrični. Rad utrošen u pomaku pozitivnog naboja iz točke M1 u točku M2 bit će: W = Q ⋅ ϕ1 − Q ⋅ ϕ 2 = Q (ϕ1 − ϕ 2 ) = Q ⋅ V12 (1. 22 .17) Na slici 1-12 vidi se homogeno polje unutar elektroda i potencijal svake točke između njih.. Izvedbe kondenzatora razlikuju se s obzirom na oblik elektroda (pločasti.). keramički.

naboj iz izvora strujat će prema elektrodama dok se između njih ne uspostavi isti napon. a) stalnog kapaciteta b) promjenljivog c) elektrolitski Slika 1-13 Simboli kondenzatora Osnovna obilježja kondenzatora su: • • • • nazivni kapacitet Cn u [F].Elektrostatika ________________________________________________________________________ Ako se kondenzator priključi na izvor napona V.27) ovisi o površini ploča.3). Vrijednosti kapaciteta standardizirane su u nizove. moguće je različitim spajanjem više kondenzatora postići željenu vrijednost kapaciteta. kako se vidi iz izraza (2. dopušteno temperaturno područje u °C.6) i njezine veze s jakošću električnog polja D=ε·E (izraz 1. Simboli kondenzatora prikazani su na slici 1-13. samo suprotnog predznaka. Izolator između elektroda spriječava da se naboji ponište. Na svakoj elektrodi naći će se jednaka količina naboja. 1. nF (10-9F) i pF(10-12F). nazivni radni napon [V] i napon proboja. Kapacitet se mjeri u faradima F [As/V]. Spajanje dvaju kondenzatora moguće je na dva osnovna načina: serijski i paralelno.1. 23 . a realne izvedbe kondenzatora imaju kapacitete u iznosima μF (10-6F). tolerancija (dopušteno odstupanje od Cn ) u postocima. slijedi: Q = D⋅ A = ε ⋅E⋅ A = ε V A A = ε V = C ⋅V d d (1. Polazeći od površinske gustoće naboja na pločama D=Q/A (izraz 1. Složeni ili mješoviti spojevi dobiju se kombinacijom osnovnih načina s tri i više kondenzatora.19) Konstanta C zove se kapacitet kondenzatora. Taj proces zovemo nabijanje kondenzatora. razmaku ploča i dielektriku. i ona za pločasti kondenzator. Spojevi kondenzatora Ako su u praksi potrebni kapaciteti čija vrijednost se ne nalazi u nizu raspoloživih. S obzirom na stalnost kapaciteta razlikuju se nepromjenljivi i promjenljivi kondenzatori.5. te odnosa jakosti polja s primijenjenim naponom E=V/d (izraz 1.17).

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Serijski spoj postiže se tako da se jedna stezaljka kondenzatora (jedna elektroda) spoji s jednom stezaljkom drugog, a paralelni da se međusobno povežu obje stezaljke. Paralelnim spajanjem kondenzatora povećava se kapacitet spoja, a serijskim se smanjuje. S obzirom da kapacitet kondenzatora predstavlja vezu dovedenog naboja i dobivenog napona na kondenzatoru, prema izrazu 1.20, za razumijevanje spojeva kondenzatora potrebno je dva ili više kondenzatora spojiti (priključiti) na izvor napona.

1.5.2.

Serijski spoj

Priključi li se serijski spoj triju kondenzatora na izvor napona V (slika 1-14), lijeva ploča kondenzatora C1 i desna ploča kondenzatora C3 nabit će se u kratkom vremenu nabojima istog iznosa i suprotnog predznaka. Influencijom će se i na desnoj ploči kondenzatora C1, kao i na lijevoj ploči kondenzatora C3, pojaviti jednak naboj, dakako suprotnog predznaka. Lijeva ploča kondenzatora C2 osiromašena odlaskom negativnog naboja na desnu ploču C1 postaje pozitivna, a njegova druga ploča s istog razloga negativna. Tako se nakon nabijanja (prijelaznog procesa strujanja naboja) na svakom kondenzatoru nalazi jednak iznos naboja, i to je ujedno ukupni naboj Qs serijskog spoja doveden iz izvora napona V :

C1 +

C2 +

C3 +

V1

V2

V3

+ V −

Slika 1-14 Serijski spoj triju kondenzatora

Q1 = Q2 = Q3 = Qs

(1.20)

gdje je Qs očevidno onaj naboj kojim bi se i kondenzator ekvivalentnog kapaciteta Cs nabio na isti napon izvora V, prema:

V = Vs =

Qs Cs

(1.21)

Cs se naziva kapacitet serijskog spoja kondenzatora. Ukupna razlika potencijala jednaka je zbroju pojedinačnih:

V = V1 + V2 + V3
Iz (1.20) mora i za svaki kondenzator vrijediti:

(1.22)

24

Elektrostatika ________________________________________________________________________

V1 =

Q Q1 Q V2 = 2 V3 = 3 C1 C2 C3

(1.23)

što zajedno s (1.21) i (1.22) daje za spoj na slici 1-14:

1 1 1 1 = + + C s C1 C 2 C3
odnosno općenito:

(1.24)

1 1 =∑ Cs n Cn
Kapacitet serijskog spoja dva kondenzatora prema (1.25) iznosi tako:

(1.25)

Cs =
a za n jednakih kondenzatora C1 :

C1C 2 C1 + C 2

(1.26)

Cs =

C1 n

(1.27)

1.5.3.

Paralelni spoj

Priključe li se dva ili više kondenzatora paralelno spojena na izvor napona V, kao na slici 1-15, na svakom će od njih postojati isti napon:

V = V1 = V2 = V3

(1.28)

a naboj na pojedinom kondenzatoru ovisit će od veličine njegova kapaciteta. Za pojedine kondenzatore vrijedi:

Q1 = C1 ⋅ V1

Q2 = C2 ⋅ V2

Q3 = C3 ⋅ V3

(1.29)

+

+

V

+

C1

C2

+
C3

Slika 1-15 Paralelni spoj kondenzatora

25

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni kondenzator kapaciteta Cp bilo bi:

Qp = C p ⋅V
S obzirom kondenzatora: da je naboj paralelnog spoja zbroja naboja

(1.30) pojedinih (1.31)

Q p = Q1 + Q2 + Q3

iz izraza (1.28), (1.29) i (1.30) slijedi da ekvivalentni kapacitet Cp paralelno spojenih kondenzatora jednak:

C p = C1 + C2 + C3
odnosno općenito:

(1.32)

C p = ∑ Cn
n

(1.33)

Za paralelni spoj n kondenzatora jednakog kapaciteta C, ekvivalentni Cp jednak je:

C p = nC

(1.34)

1.5.4.

Mješoviti spoj

Paralelnim spajanjem povećava se ukupni kapacitet spoja, a serijskim smanjuje. Kod serijskog spoja ukupni priključeni napon dijeli se na pojedine kondenzatore, a kod paralelnog spoja je napon na svim kondenzatorima isti. Ponekad je potrebno realizirati kapacitet čija vrijednost nije u standardiziranom nizu. U tu svrhu koriste se različiti mješoviti spojevi, od kojih jedan prikazuje slika 1-16.

26

kao na slici 1-17. Ukupni kapacitet mješovitog spoja dobije se postupnim određivanjem kapaciteta pojedinih paralelnih i serijskih grupa. i poprimi napon izvora V. On može biti manji ili veći od kapaciteta pojedinog kondenzatora ili pojedine skupine kondenzatora. već prema tome da li prevladava utjecaj serijskih ili paralelnih skupina. Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona V.Elektrostatika ________________________________________________________________________ C2 C1 C3 C1 C23 C4 V C5 C45 V C23 = C1 C2 ⋅ C3 C2 + C3 CP C45 = C4 ⋅ C5 C4 + C5 C V V C p = C23 + C45 C = C1 ⋅ C p C1 + C p Slika 1-16 Mješoviti spoj kondenzatora Mogu se ostvariti različite kombinacije. 1.5. kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala V među pločama. 27 .5. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C·V.

lako se vidi povezujući izraze (1.38) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda).39) gdje je: Vol .35) Malim slovima označuju se trenutne vrijednosti pojedinih veličina.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Q + C − i + V − Slika 1-17 Nabijanje kondenzatora Tijekom nabijanja kondenzatora porast naboja za dq uzrokuje porast napona za dv. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije: toplinsku.38). (1. 28 . ako se odvija u kratkom vremenu. Srednja snaga kod izbijanja. za paljenje stroboskopskih cijevi i sl.18) obavlja rad: dW = v ⋅ dq = v ⋅ C ⋅ dv = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (1.36) C V2 W = C ∫ v dv = 2 0 V [J ] (1. Kod pražnjenja u zraku ili izolacijskoj tekućini mogu nastati iskre. prema: dq = C ⋅ dv (1.volumen kondenzatora.19) i (1. može biti velika. Da je energija u kondenzatoru lokalizirana u izolatoru kao energija električnog polja. Kod izbijanja kondenzatora. električno polje prema izrazu (1. svjetlosnu ili opet u električnu. Kod gibanja naboja dq. pa se na tome zasniva i načelo elektroerozijske obrade metala. To se koristi kod elektronskih bljeskalica. električno polje u izolatoru se razgrađuje.37) S pomoću izraza (1.19) slijede još dva ekvivalentna izraza za energiju nabijenog kondenzatora: W= CV 2 QV Q 2 = = 2 2 2C (1.17): W= CV 2 A 2 A 2 2 ε E2 ε E2 V =ε E d = A d= Vol =ε 2 2d 2d 2 2 (1. kao energija električnog polja. Pritom se nabijeni kondenzator može izbiti u dužem ili kraćem vremenu.

Tako se podnožje oblaka može usporediti s negativnom pločom kondenzatora. Razlika potencijala između oblaka i zemlje može postati tako velika da se zračni dielektrik počinje raspadati. Zrak između oblaka i zemlje postaje dielektrik prirodnog kondenzatora. Električno polje između oblaka i zemlje može proizvesti ione i slobodne elektrone u zraku. fotoni).5. Taj naboj uzrokuje nakupljanje pozitivnog naboja na zemlji. koja se zbog toga može usporediti s pozitivnom pločom kondenzatora. Proces isparavanja i kondenziranja vode u unutrašnjosti oblaka uzrokuje sudare između kapljica vode i različitih čestica u oblacima (prašina.6. koji se nakuplja u podnožju oblaka. ioni. Ioni i slobodni elektroni omogućuju kratki spoj (struju) između oblaka i zemlje. Prirodni kondenzator Oblaci i zemlja se mogu usporediti s velikim kondenzatorom. U tim sudarima elektroni izbijeni iz čestica čine negativan naboj. Tada se pojavljuju munje i svjetlost. 29 .Elektrostatika ________________________________________________________________________ 1.

a plavi krug negativni naboj. Strelice idu od tamno zelenih do svijetlozelenih. Električno polje naboja Ovaj applet omogućuje promatranje električnog polja dobivenog različitim kombinacijama pozitivnih i negativnih naboja.1. Naboje možemo pomicati po ekranu pomoću miša. zatim postaje bijela kako polje MOUSE – određuje što će se događati lijevim click-om miša: SHOW – određuje što će biti prikazano na ekranu: • 30 .6. Žuti krug predstavlja pozitivni naboj. Bijele krivulje oko njih su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala).6. Slijedi opis padajućeg izbornika: SETUP – pruža mnogo mogućnosti. SHOW E LINES – bit će prikazane linije električnog polja. Zelene strelice pokazuju vektore električnog polja. zatim postaju bijele. od kojih je ovog časa zanimljivo samo električno polje naboja (pozitivnih i negativnih): • • • • • • • • • SINGLE CHARGE – jedan pozitivan naboj DOUBLE CHARGE – dva pozitivna naboja DIPOLE CHARGE – jedan pozitivan i jedan negativan naboj MOVE OBJECT – vući ćemo objekte po ekranu DELETE OBJECT – brišemo objekte sa ekrana ADD +DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran pozitivne naboje ADD −DRAGGABLE CHARGE – dodajemo na ekran negativne naboje CLEAR SQUARE – brišemo pozadinu SHOW ELECTRIC FIELD (E) – bit će prikazano električno polje pomoću strelica. Appleti 1. Boja linija ide od tamno zelene do svijetlo zelene.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. kako polje postaje jače.

31 . pa ako nas zanima jačina polja trebamo gledati boju linija. • ACCURACY – određuje točnost prikazivanja polja Lijevim click-om na gumb CLEAR ALL brišemo cijeli ekran. animacija.Elektrostatika ________________________________________________________________________ postaje jače. a ne njihovu gustoću. Električno polja može se stvoriti s jedinim ili dva naboja u različitim kombinacijama polariteta i iznosa.6. Naboji se također mogu pomicati po ravnini. Mogu se prikazati ekvipotencijalne plohe. na test naboj.2. silnice i vektori polja. Pomoću klizača: • • • 1. Click-om na restart/play započinje djelovanje polja. Test naboj u električnom polju Ovaj applet omogućuje promatranje djelovanja električnog polja na test naboj. Biranjem opcije: • • • STOP CALCULATION – zaustavljamo računanje polja ENABLE CURRENT – prikazan je tok struje DRAW EQUIPOTENTIALS – prikazane su ekvipotencijalne linije (linije istog potencijala) RESOLUTION – podešavamo rezoluciju BRIGHTNESS – podešavamo osvjetljenje EQUIPOTENTIAL COUNT – podešavamo broj ekvipotencijalnih linija bez obzira na osvjetljenje. Gustoća linija se skoro ne mijenja.

Kapacitet pločastog kondenzatora 32 .4.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1. q m⋅ g k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Θ3 = k ⋅ q2 4 ⋅ m ⋅ g ⋅ L2 Ovaj applet omogućuje animaciju elektroskopa za različite m.3. obješenih na klatno duljine L vrijede jednadžbe: k ⋅ q2 r2 T ⋅ cos Θ = m ⋅ g L Θ T T ⋅ sin Θ = Fe = r = 2 ⋅ L ⋅ sin Θ tan Θ ⋅ sin 2 Θ = m. 1. q i L.6.6. Elektroskop Za model elektroskopa sastavljenog od dvije kuglice jednakih masa m i naboja q.

capacitance). a obrnuto proporcionalan razmaku između ploča.5. povećava se i kapacitet. DISTANCE (udaljenost). dobit ćemo vrijednost kapaciteta kondenzatora (engl. biramo udaljenost između ploča Za odabrane vrijednosti ε (dielektričnost). 33 .Elektrostatika ________________________________________________________________________ Otvaranjem padajućeg izbornika (lijevi click): • • • DIELECTRIC (dielektrik). ZAKLJUČAK: Povećanjem površine ploča. biramo površinu ploča. S (površina ploča) i d (udaljenost ploča). Prirodni kondenzator Skupljanjem (gomilanjem) pozitivnog naboja na zemlji i negativnog u oblacima (atmosferi) dolazi do prirodnog izbijanja naboja (munje). To znači da je kapacitet proporcionalan dielektričnosti i površini ploča. Dielektrik veće dielektričnosti uzrokovat će i veći kapacitet. biramo dielektrik između ploča PLATE AREA ( površina ploča).6. kapacitet se smanjuje. 1. kondenzatora. Ako povećavamo udaljenost među pločama .

Zadaci 1. Uz pretpostavku daje staza elektrona kružna. e) ako naboj negativne ploče čine elektroni. Pošto smo ih nabili nabojem 5·10-9 C. Između točaka A i B postoji razlika potencijala 5 V. Dvije paralelne nabijene ploče svaka s površinom 1 m2 nalaze se u vakumu udaljene 2 cm. b) linearnu brzinu elektrona.1844·106 [m/s] 3. Koliki rad moramo utrošiti da u električnom polju premjestimo naboj 10-9 C iz jedne točke polja u drugu ako je razlika potencijala između tih točaka 200 V? Rješenje: 2·10-7 [J] 4. a koliki u točki B i kojeg je smjera. Kolika je jakost električnog polja u sredini između njih? Rješenje: 2498 [N/C] 5. b) koliki je iznos plošne gustoće na pločama. a) koliki je napon između ploča. c) koliki je iznos vektora električne indukcije u točki A. Rješenje: a) 8.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 1.202·10-8 [N] b) 2. Dva naboja Q1 = 1.7. Atom vodika ima jedan proton u jezgri i jedan elektron koji kruži oko jezgre. Dvije kuglice jednakih masa i polumjera obješene su na nitima tako da im se površine dodiruju.3·10-11 m. kolika je razlika u broju elektrona na pločama. d) koliki je iznos energije po jedinici volumena među pločama.364·10-6 [kg] 2. one su se otklonile tako da međusobno zatvaraju kut 40°.5 ·10-9 C i Q2 = 6 ·10-8 C nalaze se u zraku i udaljeni su međusobno za r = 70 cm. nađite: a) silu kojom međusobno djeluju proton i elektron ako je razmak između tih dviju čestica 5. Kolika je masa svake kuglice ako je udaljenost od mjesta gdje je nit obješena do središta kuglice 20 cm? Rješenje: 3. + − A B 10 m m 5 5 34 . a naboj pozitivne se sastoji u manjku elektrona.

88 [cm] b) parabola (horizontalni hitac) 7. c) kolika je energija pohranjena u spoju.427·10-9 [C/m^2] c) D je neovisan o točki. koliki će napon biti na njemu.4 uF.8 [m 35 . b) koliki je napon izvora E.6 uF nabijemo na napon 200 V i zatim ga isključimo s izvora napona. iznosa D. U homogeno električno polje jakosti 4 000 V/m uleti okomito na silnice polja elektron brzinom 5. e) koliki naboj sadrži tada C1? Rješenje: a) b) c) d) e) 150 [V] 200 [V] 15 [mJ] 120 [V] 1.Elektrostatika ________________________________________________________________________ Rješenje: a) 10 [V] b) 4. a) koliki je napon na C1 ako je na C2 napon E2=50 V. d) ako se paralelno kondenzatoru C1 doda još jedan istog kapaciteta. Na istosmjerni izvor stalnog napona E serijski su spojeni kondenzatori C1=1μF i C2=3 μF.2·10-4 [C] 8.7·103 km/s. Rješenje: a) 4. smjer A→B d) 1. a) Koliko će elektron skrenuti od svojega početnog smjera pošto u polju prijeđe put od 8 cm? b) Kakav oblik ima staza elektrona? Rješenje: a) 6. Kondenzator kapaciteta 0.534·1010 [elektrona] 6. Zatim paralelno kondenzatoru priključimo drugi kondenzator kapaciteta 0. Odredi energiju iskre koja preskoči pri spajanju kondenzatora.101·10-6 [J/m^3] e) 5.

.

a jedinica mu je volt (V). kod poluvodiča elektroni i šupljine. Takvi izvori pretvaraju kemijsku energiju u električnu i pritom na svojim stezaljkama osiguravaju stalnu razliku potencijala. pa osim inteziteta (sile na naboj) ima i smjer. Električno polje je vektor. a struji u elektrolitskim otopinama i plinovima posvetit će se posebna potpoglavlja. Smjer istosmjerne struje jednak je smjeru električnog polja. Gibanje naboja ima za posljedicu nekoliko različitih učinaka: zagrijavanje vodiča (Jouleov efekt). Svi slobodni elektroni unutar metalnog vodiča konstantnog presjeka spojenog na takav izvor bit će izloženi djelovanju sile iste jakosti i smjera. onda je struja stalna ili konstantna istosmjerna struja. tj. Ako se smjer električnog polja ne mijenja. elektroni kroz to vrijeme prođu neznatan put. pa odatle naziv istosmjerna struja.1 Električni napon Energija koju tijelo ima zbog svojeg naboja nazivamo električna potencijalna energija (W). Ponekad štetne.0 ISTOSMJERNA STRUJA Električnom strujom nazivamo usmjereno gibanje električnih naboja. a . uređaja i procesa. Napon između točaka B i A. stvaranje magnetskog polja u njegovu okolišu. Zbog jednostavnosti prikaza i tumačenja promatrat će se u nastavku djelovanje električnog polja na metalne vodiče.10) označavamo sa ϕ. prijenos tvari u elektrolitičkim otopinama. u elektrolitskim otopinama to su pozitivni i negativni ioni. je pozitivan ako je točka B na većem potencijalu od točke A. te emitiranje zračenja pri vođenju u plinu. Da bi gibanje bilo moguće. različite vrste baterija i akumulatora. Električni potencijal (prema izrazu 1. Slobodan naboj je za različite tvari različit: u metalima i njihovim legurama slobodni naboj čine elektroni. Brzina gibanja pojedinačnog naboja mnogo je manja od brzine širenja električnog efekta: iako žarulja u New Yorku spojena preko transatlanskog kabela zasvijetli gotovo istodobno s uključenjem izvora u Zagrebu. ϕ= W Q (2. a kod plinova elektroni i ioni. koje nazivamo električni potencijal.2.1) Razlika potencijala između dvije točke naziva se napon. U praktičnoj primjeni izvori konstantnog električnog polja najčešće su elektrokemijski izvori (ili galvanski elementi). nužna su dva uvjeta: postojanje slobodnog (pokretnog) naboja i postojanje električnog polja. 2. Ako se uz to ni jakost polja ne mijenja. pa će kroz sve paralelne presjeke vodiča istodobno proći isti broj elektrona. sve te pojave praktično su iskorištene u velikom broju trošila. Omjer te energije i veličine naboja u nekoj točki je stalan i predstavlja svojstvo pojedine točke električnog polja. VBA . ne mijenja se ni smjer gibanja naboja u vodiču. dakle suprotan je smjeru gibanja elektrona.

Takav izvor se (nazvan galvanski element u čast L. onda se na hladnijim krajevima javlja istosmjerni napon. a za to je potrebno uložiti rad. Pozitivni i negativni naboji se razdvajaju u izvorima električnog napona. koji danas pretvaraju do 20 % dobivene svjetlosne energije u električnu. površini i tehnologiji. Na elektrodama se pojavljuje napon kao posljedica kemijskog procesa u kojem sudjeluju tvari od kojih su elektrode napravljene i elektrolitska otopina u koju su one uronjene. a 38 . Daleko najveći dio električne energije dobiva se danas putem generatora.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ negativan je ako je obrnuto. U načelu se za tu svrhu uzmu dvije žice različitog materijala i na jednom kraju međusobno spoje. Zbog toga se priključnice napona označavaju sa „+“ i „−“ i nazivaju se polovi naponskog izvora. najvažniji tipovi električnih izvora su : Kemijski električni izvori: pretvaraju kemijsku energiju u električnu. Fotonaponski elementi: izvori koji djelovanjem vidljivog svjetla stvaraju električni napon. Veličina tog napona ovisi o razlici temperatura i vrsti upotrijebljenih materijala. Instrument za mjerenje napona zove se voltmetar. kemijsku. polaritet se izmjenično mijenja. što znači da se električna energija dovedena iz drugog izvora može u izvoru koji je "ispražnjen" opet povratiti u kemijsku. kod para željezokonstantan dobiva se prosječno 52 μV/°C. Trošilo će u načelu obavljati neki koristan rad. Zadatak naponskog izvora je da na svojim stezaljkama (vanjskim priključnicama) daje konstantan napon. Nuklearni izvori : atomska se energija složenim postupkom preko toplinske i mehaničke putem generatora (atomske centrale) pretvara u električnu energiju. Istosmjerni se napon lako dobiva iz izmjeničnog s pomoću ispravljača.6 V. tj. Ako se spojno mjesto izloži višoj temperaturi. S obzirom na vrstu i način pretvorbe jednog oblika energije u drugi. Za uspostavljanje električnog napona treba razdvojiti raznoimene naboje. Primjerice. Električne izvore dijelimo na naponske i strujne. Napon takvog fotoelementa iznosi do 0. Generatori: strojevi koji mehaničku energiju (rotacija rotora) magnetskim putem (indukcija) pretvaraju u (izmjenični) napon. Izvor ima zadatak pretvoriti jedan oblik energije (mehaničku. u sekundarnima je kemijski proces reverzibilan. Na temelju ponašanja poluvodiča kao osnovni materijal koristi se silicij i galijev arsenid. a kod izmjeničnog. Za razliku od primarnih. dok trošilo radi obrnut postupak.2 Električni izvori Električni izvor je uređaj koji na svojim stezaljkama trajno održava razliku potencijala kako bi mogao davati struju priključenom trošilu. a maksimalna postiziva struja ovisi o materijalu. 2. Istosmjerni napon stalnog je polariteta. Ekonomični i neopasni izvori s izravnim pretvaranjem nuklearne energije u električnu još se očekuju. Napone dijelimo na istosmjerne i izmjenične. toplinsku i sl. Galvaniu) sastoji u načelu od dviju elektroda i elektrolita. Termoelementi: izvori koji daju napon pretvorbom toplinske energije. Solarni silicijevi elementi daju i do 180 W/m2 ovisno o svjetlosnom zračenju. Razlikujemo primarne i sekundarne elemente. Vrlo efikasnim smatraju se silicijevi fotonaponski elementi. utrošiti energiju.) u električnu.

onda je napon između točaka "a" i "b" jednak razlici potencijala "a" i "b". 39 . tzv. Za slučaj negativnog iznosa V točka "b" ima viši potencijal od točke "a". Zbog uobičajenog korištenja promatrat će se samo ponašanje realnog naponskog izvora.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ strujnog izvora da daje konstantnu struju. pa se dogovorno E + I a) naponski Slika 2-1 Istosmjerni izvori b) strujni označuje indeksima: Vab = Va − Vb (2. Označi li se u spojnoj električnoj shemi jedna točka s oznakom "a". neovisno o opterećenju. Elektroda na višem potencijalu označuje se oznakom "+". a + a I I Vab > 0 Vab < 0 b Slika 2-2 Označavanje naponskih i strujnih veličina + b Uvedenim označivanjem potencijala određen je i smjer struje koja u strujnom krugu s takvim izvorom teče izvan izvora. a druga s oznakom "b" (to mogu biti i elektrode. nalazi se na višem potencijalu od točke drugog indeksa (b). odnosno. Dobro je uočiti da je Vab=-Vba. Istosmjerni naponski i strujni izvori u električnim shemama obilježavaju se simbolom kao na slici 2-1.2) Ako je algebarski iznos Vab pozitivan. onda je točka koja odgovara prvom indeksu (a) pozitivna. Smjer struje izvan izvora poklapa se s orijentacijom od točke višeg prema točki nižeg potencijala i u spojnim shemama najčešće se označuje strelicom (slika 2-2). stezaljke izvora).

3 Električna struja Među raznoimenim nabojima.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Općenito. Kao i napone. a mjerna jedinica je amper (A). koja se nazivaju električni radni otpor (kraće električni otpor ili samo otpor). razdvojenim na priključnicama izvora. naboji pri strujanju nailaze na otporna djelovanja. Trenutna vrijednost jakosti struje opisana je izrazom: i= dQ dt (2. Glavna značajka električne struje je njena jakost. struje dijelimo na istosmjerne i izmjenične. koje nazivamo električna struja. otpor vodiča računa se kao: 40 . Kao dogovorni smjer struje uzima se smjer kojim bi se gibali pozitivni naboji. Gustoća struje definirana je kao kvocijent iznosa struje i površine okomitog presjeka kroz koji teče: J= I A [A / m ] 2 (2.4 Električni otpor Pri toku struje kroz metalnu žicu (vodič) slobodni elektroni nailaze na atome. Otpor vodiča proporcionalan je duljini vodiča l. a obrnuto proporcionalan njegovu presjeku A. Faktor proporcionalnosti različit je za pojedini materijal i predstavlja svojstvo tvari koje se naziva otpornost (ili specifični otpor) i označava sa ρ. Za stalnu istosmjernu struju izraz (2. Oznaka za jakost struje je I. kroz koji nastaje gibanje naboja. Oznaka za električni otpor je R. dok se kod izmjenične struje smjer s vremenom periodički mijenja. a jedinica Ω. Možemo zamisliti da atomi tako priječe slobodni put elektronima.3) gdje je dQ diferencijal (djelić) naboja. što se očituje kao opiranje tvari protoku električne struje. Ako se priključnice izvora vodljivo spoje. Jakost električne struje skalarna je veličina definirana kao količina naboja koja prođe kroz jedinicu površine u jedinici vremena. a dt diferencijal vremena. Jakost struje jednaka je količini naboja koja prođe presjekom vodiča u jednoj sekundi. koji zbog topline titraju oko svojih ravnotežnih položaja u kristalnoj rešetki metala. vlada privlačna sila.4) Instrument za mjerenje jakosti struje zove se ampermetar.3) postaje: I= Q t (2. Prema tomu.5) 2. između naboja se uspostavi vodljivi put. Uzrok struje je napon. Električna struja je usmjereno gibanje naboja. Istosmjerna struja teče stalno istim smjerom.

To uvjetuje povećanje broja sudara slobodnih elektrona i smanjenje gustoće struje. (2. o prirastu temperature ( Δϑ = ϑ − 20 C ) i početnoj vrijednosti otpora R20 : ΔR = α Δϑ R20 (2. Pad jakosti struje uz isti napon odgovara povećanju otpora .8) Specifični otpor ρ ima jedinicu Ω·m. jer se smanjuje njihova rezultantna brzina. a zbog čestog izražavanja presjeka vodiča u mm2 i duljine u m koristi se i Ω·mm2/m. Jedinica električnog otpora je om (Ω).1 Promjena otpora s temperaturom Povećanje temperature metalnih vodiča izaziva veću amplitudu titranja kristalne rešetke. Dakle. R Slika 2-3 Simbol i oznaka električnog otpora 2.9) ΔR . Simbol i oznaka električnog otpora prikazan je na slici 2-3.6) Recipročna vrijednost otpora zove se vodljivost i označuje sa G: G= 1 1 A A = ⋅ =γ R ρ l l (2. (2.4. Prirast otpora ovisi o materijalu (temperaturni koeficijent otpora α[1/°C]).nova vrijednost otpora na temperaturi ϑ. a električne vodljivosti simens (S).vrijednost otpora kod sobne temperature (20°C).povećanje otpora s porastom temperature.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ R=ρ l A (2. Rϑ . otpor vodiča se kod većine materijala povećanjem temperature povećava: Rϑ = R20 + ΔR gdje su: • • • R20 .7) Gdje je specifična vodljivost: γ= 1 ρ [S / m].10) 41 .

da je za temperature manje od 20°C otpor Rϑ manji od R20 .4 10.0278 0. pa se proširuje s kvadratičnim koeficijetnom β i početak izraza (2. tzv.3 11 4. Iz izraza (2.0172 0.0041 0.0040 0.6 13.11 1.09 0.0163 0. To ujedno potvrđuje da ovisnost R=f(ϑ) nije linearna.14) Primjer: Za bakar (α=0.0039 0.098 0.004 0. ⎣ ⎦ pa je (2.45 0.93 0.11) uz pretpostavku konstantnog α slijedi: R20 ⎡1 + α (ϑ − 20 ) ⎤ = 0.00005 Tablica 2. Međutim.0009 0. Električna svojstva metalnih vodiča Tablica 2.115 0. nastaje tek na temperaturama oko apsolutne nule (0K = -273.9) dobiva se: Rϑ = R20 (1 + α Δϑ ) = ρl A [1 + α (ϑ − 20)] (2.7 2.15°C).8 8.12) Zanimljivo bi bilo izračunati kod koje temperature otpor vodiča postaje jednak nuli.00392) iz izraza (2. 42 .8 61.208 0.958 1. mjerenja pokazuju da bezotporno stanje.0065 0.14) slijedi ϑ=-235. Za točniju temperaturnu ovisnost linearni model nije dovoljan.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Naziv Aluminij Bakar (mek) Bronca Kositar Mjed Nikal Olovo Srebro Željezo Živa Cekas Kanthal Manganin Konstantan Oznaka Al Cu Bc Sn Mj Ni Pb Ag Fe Hg ρ[Ω mm2/m] 0. Uvrsti li se izraz (2.04 0.0043 0.1. supravodljivost.1 α[1/C0] 0.48 0.10) u izraz (2. pokazuje metale i metalne legure s njihovim specifičnim otporom.14 2.000015 0.0042 0.0270 0. Treba napomenuti da je temperaturni koeficijent α konstantan samo za uski temperaturni opseg.1.000032 0.13) ϑ = −⎜ ⎛1 ⎞ − 20 ⎟ ⎝α ⎠ (2.14°C.1 1.11) postaje: Rϑ = R20 1 + α Δϑ + β [Δϑ ] ( 2 ) (2.11) Lako se iz ovog izraza vidi da se kod pozitivnog a smanjivanjem temerature kod istog materijala smanjuje i njegov otpor.075 0.49 γ[Sm/mm2] 37 58 35. tj.00019 0.006 0.0016 0. specifičnom vodljivosti i temperaturnim koeficijentima.

14 K.79 K) otpor naglo pada i približno je jednak nuli. na primjer. a obrnuto razmjerna otporu kruga R. a opada s porastom otpora R.5 Ohm-ov zakon Jakost struje kroz otpornik ovisi samo o naponu na otporiniku i otporu otpornika: raste s naponom V. 2. i njegove 43 . kao uzroka pojave. Iz grafičkog prikaza tog zakona (slika 2-5) zorno je predočena linearnost između napona. I I1 I2 −V a b α V −I Slika 2-5 I=f(V) u metalnom vodiču Jakost struje kroz vodič proporcionalna je naponu na krajevima vodiča. cink 0.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Veza otpora i temperature može se prikazati dijagramom kao na slici 2-4.15) Ohm-ov zakon općenito se može iskazati ovako: u zatvorenom strujnom krugu jakost struje I razmjerna je priključenom naponu V. pa nema toplinskih gubitaka. Ovisnost otpora i temperature Pojava supravodljivosti za buduću elektrotehniku je od izuzetnog značenja. Usmjereno gibanje naboja u takvoj okolini ne nailazi na prepreke. a obrnuto proporcionalna otporu vodiča.12 K. R ΘK Θ Slika 2-4. za živu 4. Pri stanovitoj kritičnoj temperaturi ϑK (koja je. aluminij 1. To je Ohm-ov zakon. koji napisan u obliku jednadžbe izgleda ovako: I= V R (2.

što dakako ovisi o vrsti elementa. električne struje.0 ⋅10 −6 2. povećanjem duljine vodiča ili uporabom materijala većeg specifičnog otpora. I još nešto: električni otpor R u grafičkom prikazu predočen je kutem α nacrtanog pravca. predočeni su iznosi veličina specifičnih otpora različitih materijala pri sobnoj temperaturi.6 ⋅10 −8 1.3 ⋅10 −2 1010 do 1014 1013 1015 2. kondenzator.6 Kirchhoff-ovi zakoni Spajanjem dvaju ili više električnih elemenata dobiva se električna mreža.6) smanjenjem presjeka. Realni električni elementi koji se ovdje spominju (otpornik. Stezaljkama odgovaraju čvorišta grafa. a nije bitan karakter (vrsta) elemenata. Opisani jednostavni strujni krug je također električna mreža. U tablici 2-2. U električnim mrežama vrijede tri zakona.7 ⋅10 −8 2. simbol otpornika.9 ⋅10 −8 1. Tip Materijal srebro bakar vodiči aluminij željezo konstantan germanij poluvodiči izolatori silicij staklo teflon kvarc Tablica 2-2. Prva dva se zovu Kirchhoff-ovi zakoni i izriču strujno-naponske prilike u mreži. izvor) imaju po dvije stezaljke ili priključnice. Ohmov zakon nije ograničen materijalom. paralelno spojenoj. Specifični otpori različitih materijala ρ [Ω m] 1. kako bi se što bolje istaknule podjele materijala s obzirom na njihov specifični otpor.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ posljedice. Svaka grana ima dva čvorišta. Teorijsko proučavanje električnih mreža temelji se na teoriji grafova. zavojnica. Za veći otpor (pravac b) uz isti napon teče manja struja (I2<I1). Iako pokazan na metalnom vodiču. 44 . a u drugoj. i jednak je kotangensu tog kuta. U jednoj grani je simbol naponskog izvora. Otpor vodiča može se povećati (izraz 2.0 ⋅10 −7 6. Treći zakon definira odnos struje i napona u pojedinoj grani. Za otpor je ovaj odnos već izrečen u obliku Ohmova zakona. Osnovni elementi grafa su grane i čvorišta. jer se svaka realna električna mreža može predočiti grafom. a elementi se označuju odgovarajućim simbolima u granama. Pritom je bitno samo kako su elementi međusobno spojeni (topologija mreže).0 ⋅10 −7 5. i to s dvije grane i dva čvorišta.

Kada algebarski zbrojimo pojedine struje Ii u svim granama promatranog čvorišta (ulazne s pozitivnim. a eksperimentalno potvrditi. po I. I2 i I3. Koliko naboja uđe u neku točku. rezultat mora biti nula. za bilo koje čvorište mreže. Ovo je lako objasniti imajući u vidu da električna struja pretstavlja protok naboja u vremenu. za svaku točku dijeljenja struje vrijedi: zbroj struja koje ulaze u točku (čvorište mreže) jednak je zbroju struja koje iz te točke (čvorišta) izlaze. ili obratno). a izlazne s negativnim predznakom.17) Prebacimo li sve struje na lijevu stranu gornje jednadžbe dobivamo sljedeći izraz: I − I1 − I 2 − I 3 = 0 (2. Ulazak struje u čvorište razlikuje se po predznaku od izlaska struje iz čvorišta. To vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koje čvorište s bilo kojim brojem grana. Primjer: Za čvor na slici 2-6.18) S lijeva strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) sve struje iz promatranog čvorišta. toliko mora iz nje i izaći. Prvi Kirchhoff-ov zakon izražen jednadžbom. a negativan predznak imaju one struje koje iz čvorišta izlaze.6. iz zakona o očuvanju materije može se zaključiti.1 I. Pozitivan predznak pritom imaju struje koje ulaze u čvorište. onda vrijedi: I = I1 + I 2 + I 3 (2. dakle glasi: ∑I i =1 n i =0 (2. a iz tog čvorišta izlaze struje I1. Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi: I1 + I 2 + I 3 = I 4 + I 5 I1 + I 2 + I 3 − I 4 − I 5 = 0 45 . Općenito. Kirchhoff-ov zakon Budući da je električna mreža izoliran sustav. To znači da se u strujnom krugu ne može pojaviti točka (čvorište) u kojoj bi se naboj gomilao. nestajao ili stvarao.16) gdje je n broj grana spojenih u promatrano čvorište.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. Ako imamo neko čvorište u koje ulazi struja I. da je zbroj jakosti struja koji u bilo koje čvorište ulaze jednak zbroju jakosti struja koje iz tog čvorišta izlaze.

broj električnih izvora u promatranoj petlji. 2. I Kirchhoff-ov zakon Ako je mjerenjem utvrđeno da su I1=I2=I3=2A. I2 i I3 izmjereno I4=10 A. Ako u strujnom krugu imamo izvor napona E. Put kojim se iz bilo kojeg čvorišta.15) iz elektrostatike. ali ovog puta suprotnog smjera (struja I5 utječe u čvorište). primijenjen na prilike u električnoj mreži. idući po uvijek novim granama mreže. dobivamo sljedeći izraz: 46 . dođe u isto čvorište. a • m .20) Prebacimo li sve napone na jednu stranu gornje jednadžbe. Drugi Kirchhoffov zakon izriče da je zbroj napona u bilo kojoj petlji u električnoj mreži jednak nuli. Ako je uz iste vrijednosti struja I1.broj otpora u ostalim granama iste petlje.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ I2 I4 I1 I3 I5 Slika 2-6.2 II. U serijskom krugu ukupni napon izvora jednak je ukupnom zbroju napona na otporima. da je I5=5A. a I4=1A. taj zakon ne govori ništa drugo. Budući da je napon u svakoj grani mreže razlika potencijala dvaju njezinih čvorišta. znači da je I5=4A. zove se petlja.6. onda se sigurno zna (nesigurni neka provjere). i dva otpora na kojima su padovi napona V1 i V2 vrijedi E = V1 + V2 (2.19) gdje je: • n . Kirchhoff-ov zakon Drugi Kirchhoff-ov zakon odnosi se na naponske prilike u mreži. Zakon se obično formulira u sljedećem obliku: n m ∑ Ei = ∑ I i Ri i =1 i =1 (2. nego već poznati izraz (1.

pokazuju i tehniku rješavanja električnih mreža. Pri rješavanju odnosa u strujnim krugovima česta je potreba da se spoj s više otpora zamijeni ili izrazi ekvivalentnim otporom. Kirchhoff-ovom zakonu da je: (2. To je lako objasniti gledamo li napon kao razliku potencijala: iz koje god točke kruga započeli obilazak.23) V = V1 + V2 = I1 R1 + I 2 R2 R1 (2. ∑ Ei − ∑Vi = 0 i =1 i =1 n m (2. Po I Kirchhoff-ovom zakonu vrijedi da je struja kroz oba otpora ista (slika 27. Kombinacijom tih načina dobivaju se različite složene sheme. 2.7.24) I1 + I2 + R2 I + RS I V V a) dva serijski spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Slika 2-7 Serijski spoj otpornika 47 . na kraju se vratimo na istu točku.7 Spajanje električnog otpora u strujnom krugu U bilo kojem dijelu strujnog kruga dva otpornika mogu biti međusobno spojena samo na dva načina: serijski ili paralelno. a) : I1 = I 2 = I a po II. Rezultat uvijek mora biti nula. tj. osim rješavanja tog zadatka.21) S lijeve strane jednadžbe nalaze se (s različitim predznacima) svi naponi iz promatrane petlje. Sljedeći primjeri.22) Ovo vrijedi za bilo kako složeni električni krug u kojem možemo odabrati bilo koju zatvorenu putanju (petlju) i obići je zbrajajući algebarski pojedine napone Vi svakog električnog elementa na tom putu. što potvrđuje opći oblik da je algebarski zbroj napona uzduž (zatvorene) petlje električnog kruga jednak nuli. a to znači na isti potencijal. koristeći Ohm-ov zakon i Kirchhoff-ove zakone. 2.1 Serijski spoj otpora Neka se spoje serijski dva otpornika u strujni krug. kao što prikazuje slika 2-7.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ E − V1 − V2 = 0 (2.

Općenito. pa se može zaključiti: ekvivalentni otpor serijski spojenih otpora jednak je njihovu zbroju: Rs = ∑ Ri i =1 n (2.7. jer imaju zajednička čvorišta 48 . Ako mijenjamo serijski spojene otpore u strujnom krugu. 2.2 Paralelni spoj otpora Paralelno spojeni otpori imaju isti napon.b)) u kojem pod djelovanjem iste EMS (elektromotorne sile. zbroj padova napona na otporima neće se promijeniti i bit će uvijek jednak ukupnom naponu izvora. (2.25) dobiva se: (2.24) i (2. Priključak na izvor serijskog spoja otpora opterećuje izvor isto tako kao jedan otpor koji bi bio jednak ukupnom otporu tog serijskog spoja.26) Rs = R1 + R2 (2.30) Na serijskom spoju otpora napon se dakle. Zbog toga se ampermetar uvijek spaja serijski. Kod serijskog spoja n jednakih otpora.27) Za više serijski spojenih otpora. naponskog izvora E) teče ista struja I kao u a) slučaju. dijeli u omjeru veličina otpora. ukupni otpor je n puta veći od pojedinog otpora u spoju.29) V1 R1 = V2 R2 (2.28) Kroz serijski spojene elemente teče ista struja.25) IRs = IR1 + IR2 odnosno: (2.23). razmatranje bi bilo analogno.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Za ekvivalentni strujni krug (slika 2-7. vrijedi: V = IRs Povežu li se sva tri izraza: (2. za serijski spoj raznih otpora omjer napona dobiva se iz uvjeta jednakosti struja I = I1 = I 2 V1 V2 = R1 R2 iz čega proizlazi: (2.

naponi na njima V1 i V2.15) slijedi: (2. dok lijeva strana (omjer struje i napona izvora) pretstavlja ukupnu vodljivost kruga. vrijedi Kirchhoff-ova jednadžba za struje (2.33) Struja se dijeli na paralelne grane električnog kruga tako da se jakosti struja u granama odnose obrnuto razmjerno otporima grana. to jest upravo razmjerno vodljivostima grana. što se može napisati kao: G p = G1 + G2 (2.16) I = I1 + I 2 Dijeljenjem obje strane jednadžbe s naponom izvora dobivamo (2. (2.32) I1 R1 G2 = = I 2 R2 G1 gdje su G1 i G2 vodljivosti.31) I1 R1 = I 2 R2 Iz ovoga proizlazi sljedeći odnos struja kroz paralelno spojene otpore (2. U krajnjem slučaju. Ovo znači da u paralelnom spoju otpora jača struja teče kroz manji otpor.35) Omjer struje i napona jednak je recipročnoj vrijednosti otpora ili električnoj vodljivosti G.36) 49 . bit će jednaki V1 = V2 Iz Ohmovog zakona (2.34) I I1 I 2 = + V V V (2.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I I1 + + I2 R2 + + + R1 Rp Slika 2-8 Paralelni spoj otpornika a) dva paralelno spojena otpornika b) ekvivalentni nadomjesni spoj Ako u strujnom krugu imamo dva paralelno spojena otpora R1 i R2. kad bismo paralelno nekom otporu imali kratki spoj (otpor jednak nuli) tad bi sva struja tekla kroz kratki spoj. Ako imamo strujni krug sa izvorom napona V i dva paralelno spojena otpora R1 i R2. Na desnoj strani jednadžbe su vodljivosti pojedinih paralelnih grana.

Polje se održava vanjskim izvorom priključenim na granice prostora s plinom (elektrode). n puta je manji od pojedinog otpora. pa se može zaključiti: ekvivalentna vodljivost (vidi 2. Ruk = R n (2. unaprijed nije sigurno da i u plinovima ima slobodnih naboja. ukupni otpor dvaju paralelno spojenih otpora R1 i R2. R2. Struja u plinu znači naboj u gibanju. a druga elektroda (anoda) ih skuplja.39).39) Na temelju ove jednadžbe (2.7) paralelno spojenih otpornika jednaka je zbroju njihovih pojedinačnih vodljivosti: G p = ∑ Gi i =1 n (2. već od sredine 19. a u drugom slučaju 50 . 2. Također je problematično da li struja može teći u vakuumu (plinu pri tlaku 0) ili ne. Na prvi pogled nisu jasne okolnosti pod kojima struja nastaje i održava se u plinu.37) odnosno n 1 1 =∑ R p i =1 Ri (2. Intenzivno eksperimentiranje strujom u plinu. za što su neophodni dakako naboji i polje.40) Iz jednadžbe za vodljivost (2. dovelo je do spoznaja koje se mogu sažeti u nekoliko točaka: 1. Pojava struje u plinu ovisi o porijeklu naboja.37) vidi se da povećanjem broja paralelno spojenih otpora raste ukupna vodljivost. stoljeća. računa se kao Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 (2.41) 2.38) što se može raspisati za otpor Ruk paralelnog spoja n otpora: R1. Za više paralelno spojenih otpora razmatranje bi bilo analogno. tj.8 Električna struja u ioniziranom plinu Dok je u metalnim vodičima struja moguća pod djelovanjem polja zahvaljujući postojanju slobodnih elektrona.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ukupna vodljivost paralelnog spoja otpora jednaka je zbroju vodljivosti paralelnih grana. Otpor paralelnog spoja n jednakih otpora R.. do Rn: 1 1 1 1 = + + . + Ruk R1 R2 Rn (2.. smanjuje se ukupni otpor spoja. tj. U prvom slučaju jedna od elektroda (katoda) žarenjem isijava elektrone u plin (katodne zrake).

svjetlosni učinak se pojačava i u točki D dolazi do lučnog izboja. elektrostatsko lakiranje i slično. Među 27ÿ1018 molekula po cm2 zraka postoji samo 100 do 1000 ioniziranih molekula. živine i litijeve pare itd. pri razrijeđenom plinu (između 100 i 1000 Pa). prikazana je (V. te uz tehnički vakuum (između 1 i 100 mPa).D : daljnjim povećanjem napona gustoća struje na katodi raste.I) karakteristika električne struje u zraku d) C . osim jakosti električnog polja utječe i vrsta korištenog plina (helij. elektroni. Oni sudarom s drugim česticama plina generiraju nove slobodne ione i taj se učinak razvija poput lavine. Na jakost struje u plinu. c) B . pa porastom napona ne raste jakost struje. Za lučni izboj karakteristične su velike gustoće struje (od 102 do 104 A/cm2 ) i smanjenje napona na samo 15 do 55 V. Kinetička energija slobodnih elektrona tako je mala da se poništava prilikom sudara s molekulama plina.pojava svjetla između katode i anode.C : udarna ionizacija. Plin vodi struju kod normalnog tlaka (oko 100 kPa). argon. elektrofilter. neon. zavarivanje (iznad točke D). premda izuzetno male jakosti. naboj se stvara ionizacijom atoma plina preko stranog zračenja i/ili djelovanjem polja.B : područje zasićenja. Povećanjem napona između elektroda raste brzina slobodnih naboja u plinu. Dakako.za veći napon imamo veću struju. 3. Na slici 2-9. 51 . Premda pojedini efekti imaju štetan karakter. uslijed čega se broj nosilaca naboja (ioni i elektroni) povećava.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ (hladna katoda). I) karakteristika zraka za normalni tlak uz razmak elektroda od 1 mm. b) A . I [A] 1 D 10−12 10 −15 10−3 10 −6 10−9 C A 10 B 102 103 V [V ] Slika 2-9 (V. idealni vakuum predstavlja savršen izolator.) i njegov tlak. koji to prestaje biti kada se u njega ubace.A : vrijedi Ohmov zakon . Elektroni dobivaju povećanjem napona dovoljnu energiju za ionizaciju plina. Slijedi kratak opis pojedinih područja: a) 0 . kao na primjer iskrenje na kontaktima ili pojava korone na dalekovodima visokog napona. 4. U točki C pojavljuje se tinjavi izboj . na primjer. ipak električna struja u plinu ima brojne primjene: različite svijetleće cijevi (područje C-D).

dok se NO3 lako spaja sa srebrom anode. prenijelo na katodu. onda vrijedi: m=aQ (2. posredstvom elektrolita i električne struje. Urone li se elektrode u takvu otopinu (elektrolit) i na njih priključi istosmjerni napon dolazi do elektrolize. kiseline ili lužine. sekundarne kemijske reakcije. Kao primjer može se promotriti proces elektrolize u vodenoj otopini srebrnog nitrata AgNO3. Kao anoda koristi se srebrena pločica. na primjer od bakra (slika 2-10). dolazi do dijeljenja neutralnih molekula na pozitivno i negativno nabijene ione. Prvi izriče da je količina izlučenih čestica materije na elektrodama ovisna o vrsti tvari koja se izlučuje i količini protjecanog elektriciteta koji u elektrolizi djeluje. +A −K Ag AgNO3 Cu Ag V Slika 2-10 Proces elektrolize Ioni srebra koji su predali svoje valentne elektrone kiselinskom ostatku NO3 postaju pozitivni. Ako sa m označimo masu izlučene tvari. 2.1 Faraday-evi zakoni elektrolize Proučavajući elektrolitičke reakcije Faraday je uočio i formulirao dva zakona. Koncentracija soli AgNO3 ostaje tako u otopini nepromijenjena i konačni rezultat je da se srebro s ploče. To znači da će za istu količinu elektriciteta količina izlučene tvari za različite tvari biti različita.molekula i/ili dijelova molekule znači prijenos tvari prema elektrodama.42) Faktor proporcionalnosti a nazvan je elektrokemijski ekvivalent i razlikuje se za pojedine tvari. Atomi vodika i metala predaju svoje valentne elektrone ostalom dijelu molekule koja tako postaje negativni ion. To je jedan od brojnih postupaka u galvanostegiji. dok će negativna elektroda (katoda) privući pozitivne ione. gdje se na predmete zbog zaštite od korozije ili estetskih razloga električnim putem nanosi sloj metala. Gibanje iona . pa se talože na bakrenoj katodi. Kako je Q=I t . a sa Q količinu elektriciteta. isti se izraz može napisati i kao: 52 .9 Elektrokemijske pojave Kad se u vodi ili nekom otapalu otope molekule soli.9. Pozitivna elektroda (anoda) privući će k sebi negativne ione.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. na kojima su moguće i naknadne.dajući opet AgNO3 u otopinu. a kao katoda neki metalni predmet.

(2. .. = = QF a1v1 a2 v2 a⋅v gdje je QF = 96.45)) za masu izlučene tvari kao rezultat elektrolize dobije: m= A 1 1 A ⋅ ⋅I t = ⋅ ⋅ Q [ kg ] 6 96. Ako se s A označi atomsku masa. trostruku. ti elementi nalaze svoju široku primjenu gotovo već dva stoljeća.. tri. Druga zanimljiva pojava vezana je uz elektrolitsku polarizaciju koja se događa kad se u elektrolit urone dvije elektrode različitog kemijskog sastava. kako bi se to iz izraza (2.489 ⋅10 v v QF (2. 2.489ÿ106 As/kg (Faraday-eva konstanta). puta veća u odnosu na vodik..42) i II.9. Pritom svaki ion u elektrolitu u sebi nosi određenu količinu naboja (koja je za različite tvari različita.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ m=aI t (2.43) Količina izlučene tvari na elektrodama proporcionalna je ukupnoj količini elektriciteta koja je prošla kroz elektrolit. (Prvi element konstruirao je A. Tako se povezujući oba izraza (I. . godine. Na istim načelima.42) moglo pomisliti. bez vanjskog djelovanja. a za iste ista).. a s v valencija. Tako su dobiveni prvi električni izvori.44) To znači da se elektrokemijski ekvivalenti dvaju elemenata odnose kao njihove ekvivalentne mase (omjer atomske mase i valencije).) Ne ulazeći u kemijske promjene koje se pritom događaju vrijedno je napomenuti da se izmjenom kemijskog sastava (kako elektroda tako i elektrolita) 53 . Faraday-ev zakon (2. nazvani galvanski elementi. onda za dva kemijska elementa vrijedi: a1 : a2 = A1 A2 : v1 v2 (2. Drugim riječima: ioni elemenata kojih je valencija dva. Iz izraza (2.45) Elektrokemijski ekvivalent nije neka empirijska konstanta proporcionalnosti. Drugi Faraday-ev zakon opisuje elektrokemijski ekvivalent elementa s obzirom na njegovu atomsku strukturu. Iznos napona osim o kemijskom sastavu elektroda ovisi također i o elektrolitu. te međusobne odnose elektrokemijskih ekvivalenata različitih kemijskih elemenata.Volta 1800.46) i time elektrolitički odnosi postaju potpuno određeni. količinu naboja. Između takvih dviju elektroda. uz stanovita poboljšanja u veličini napona i vijeku trajanja.44) slijedi još jedan zanimljiv rezultat: A1 A A = 2 = . Faraday-ev zakon (2. četiri. prenose dvostruku... pojavit će se napon.2 Primarni elementi Do sada je bilo opisano ponašanje elektrolita pod djelovanjem električnog napona priključenog na elektrode uronjene u elektrolit. nego egzaktna veličina koja se za svaki element može unaprijed izračunati (a=A/QFv). četverostruku.

dogovorno je proglašen njezin potencijal jednakim nuli. on će. osim u vanjskom krugu.13 +0.Depolarizatori služe da bi se najčešće oksidacijom uklonio vodik s pozitivnog pola. U Leclanche-ovom elementu (slika 3. Spoji li se galvanski element kao izvor napona u zatvoreni strujni krug. davati električnu struju. već samo razlika potencijala između dviju elektroda.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ mijenja i potencijal pojedine elektrode.05 -0.11) kao depolarizator služi MnO2 kojim je obložena ugljikova anoda.92 -2. ovisno o trošilu i naponu između svojih elektroda. To smanjenje napona zbog promjena na elektrodama zove se polarizacija. navedeni su potencijali nekih elemenata s obzirom na vodikovu elektrodu u elektrolitskoj otopini vodikovih iona. Drugim riječima. Taj nepoželjni efekt nastojali su mnogi znanstvenici u prošlom stoljeću (Daniel. Elektroda Li K Ca Mn Zn Pb Cu Ag Potencijal [V] -3. teći i u samom izvoru: od katode preko elektrolita do anode.02 -2. Budući da se ne može mjeriti apsolutni potencijal jedne elektrode. U tablici 2-3. Bunsen. 54 . Leclanche) poništiti korištenjem takozvanih depolarizatora. ako se na anodi Voltina elementa Cu/H2SO4/Zn (prva elektroda/elektrolit/druga elektroda) vodik razvija brže nego što se može ukloniti. dobiva se novi element H2/H2SO4/Zn kojem je napon između elektroda puno manji nego prvotnom.76 -0.79 Tablica 2-3. Pritom će se zbog elektrokemijskih procesa neutralizacije iona elektrolita s molekulama elektroda događati promjene u kemijskom sastavu elektroda. To se događa čak i kad je elektroda uronjena u otopinu vlastitih iona. što će smanjivati prvotni napon između njh. Na primjer. Kemijski elementi poredani po veličini njihova potencijala prema vodikovoj elektrodi tvore elektrokemijski naponski niz.10) iz kojeg se razvio najveći broj današnjih baterija (slika 3. Meidinger. dogovorno je utvrđeno da se svi potencijali uspoređuju s potencijalom vodikove elektrode.52 +0.87 -1. Elektrokemijski naponski niz Ona će dakako.

četvrtaste od 9 V i sl. srebrene (srebrni oksid .5 V. 2. Regeneracija takvih elemenata nije moguća. godine. mehaničkom čvrstoćom i dugim vijekom skladištenja. širokim područjem radnih temperatura. Priključi li se trošilo na stezaljke napunjenog 55 . Spomenuta izvedba pripada baterijama s tekućim elektrolitom koji je pogodnim dodacima zgusnut (suhe baterije).9. S obzirom da se radi o reverzibilnom kemijskom procesu. Plant'e 1859. koje se odlikuju stabilnim naponom (od 1. Sve one uglavnom služe za posebne (vojne) svrhe.cink). i obično se 6 ili 12 ćelija povezuje serijski. Danas su sve više u uporabi živine (živin oksid .Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ C MnO2 NH Cl 4 Zn Zn C MnO2 Slika 2-12 Element baterije Slika 2-11 Leclanche-ov element Takve baterije koriste cinkovu limenu posudu kao negativnu elektrodu. vanadijeve i druge. a serijskim spojem takvih elemenata dobivene su plosnate baterije od 4. pa su istrošene baterije neupotrebljive. Iako danas postoji više različitih vrsta akumulatora. U klasu suhih baterija ubrajaju se i živine baterije (održavaju razmjerno konstantan napon do potpunog iskorištenja). Jedna ćelija akumulatora prikazana je na slici 2-13. a katoda čisto olovo. Elektrolit je razrijeđena sumporna kiselina.cink).3 Sekundarni elementi Osnovno svojstvo akumulatora kao električnog izvora u kojem se kemijska energija pretvara u električnu je njegova mogućnost regeneracije. anoda je olovni superoksid. Napon jedne ćelije olovnog akumulatora je oko 2 V. srebrno-kloridne (nizak napon i dug vijek trajanja). regeneracija se ostvaruje strujom iz stranog električnog izvora koji se na elektrode akumulatora priključuje tako da struja u elektrolitu teče u suprotnom smjeru od onog kojim je tekla kad je akumulator davao struju priključenom trošilu. Prvi olovni akumulator načinio je G. dok je ugljeni štapić pozitivna elektroda obložena praškastim manganovim superoksidom. Postoje i baterije s krutim elektrolitom (malih dimenzija i naponom vrlo duga vijeka. magnezijeve i litijeve baterije. čak do 20 godina).5 V.3V do 3V). zatim baterije koje se aktiviraju tekućinom (nalivne baterije). plinom ili grijanjem (termalne baterije). odnosno 24 V. Napon jednog elementa je 1. osnovna načela izvedbe i rada bit će u nastavku prikazana na olovnom akumulatoru. Zahtjev za regeneracijom ostvaren je kod akumulatora. pa daju ukupni napon od 12 V.

te pri višim temperaturama kapacitet je veći. poteći će struja.47) vidljivo je još nešto: u elektrolitu se kiselina sve više razrjeđuje vodom. što znači da se akumulator kapaciteta 90 Ah i nazivne struje 10 A. pa je kod olovnih akumulatora dobrota oko 0. Označenje na izvedenim akumulatorima za nazivnu struju. Omjer ς= Ah praznjenja Ah punjenja (2. može njome opteretiti 9 sati. Iz kemijske reakcije (2. a na katodu " .95. Posebno izgrađeni areometri za mjerenje gustoće kiseline koriste se za takva mjerenja.48) Za vrijeme punjenja. Kad napon akumulatora padne ispod 90% nazivnog. koja će u elektrolitu potaknuti sljedeću kemijsku reakciju: + + − PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 → PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2 O (2. 56 .49) zove se dobrota akumulatora. elektrode i elektrolit vraćaju se po svom kemijskom sastavu u prvotno stanje. To će rezultirati odvijanjem suprotnog kemijskog procesa: + − + PbSO4 + PbSO4 + 2 H 2O → PbO2 + Pb − + 2 H 2 SO4 (2. dobrota i korisnost. Izvor istosmjerne struje za regeneraciju akumulatora treba sada spojiti tako da na anodu dođe " + " pol. Postoje još tri pojma koja je korisno poznavati u radu s akumulatorima: kapacitet akumulatora. Kapacitet akumulatora je umnožak struje i vremena u kojem tu struju akumulator može davati.47) I + A trošilo K − PbO2 Pb H 2 SO4 Slika 2-13 Olovni akumulator To znači da se obje elektrode postupno kemijski izjednačuju i pretvaraju u olovni sulfat.47) i (2. Za gornji primjer: strujom od 15 A isti akumulator ne bismo mogli opteretiti 6 sati. potrebno je akumulator "napuniti". dakle. Punjenje će trebati više ampersati nego što se dobiva pri pražnjenju. Kapacitet ipak nije konstanta akumulatora nego ovisi o uvjetima eksploatacije.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ akumulatora.48)). Za struje manje od nazivnih. pa nam uz naponske promjene i gustoća kiseline može poslužiti kao kazalo da li je akumulator pun ili prazan. koje osigurava i prvotne naponske prilike (usporedite kemijske jednadžbe (2." pol izvora. što će dakako smanjivati njihovu međusobnu razliku potencijala. za intermitirajući pogon. nego manje.

U električnom izvoru se djelovanjem neelektrične sile razdvajaju raznoimeni naboji i povećava njihova potencijalna energija. Vodljiva veza izvora s trošilom zove se vod. Dakako. Trošilo će primljenu energiju izvora u načelu pretvarati u koristan rad. Osim olovnih postoje i "alkalijski" željezno-nikaljni (otporni na električne i mehaničke udarce).) da gibanje naboja u prostoru u kojem se električni potencijal tog naboja mijenja predstavlja rad (W=Q·V). Najmanji potencijal imat će negativna stezaljka. 2. na njemu vrijedi Ohm-ov zakon: struja će uz isti napon biti manja ako je otpor veći. a onda će u smjeru struje potencijal opadati. energetski omjer koji se zove korisnost η =ς ⋅ U praznjenja Wh praznjenja = U punjenja Wh punjenja (2. nikaljno-kadmijevi (najveća brzina punjenja). srebreno-cinčani (mala težina i volumen) i drugi akumulatori.50) bit će manji od ζ. To rezultira naponom na polovima (stezaljkama) izvora čiji se najveći mogući iznos zove elektromotorna sila izvora i najčešće se označuje s E ili EMS. To znači da je u idealnom slučaju energija koju daje izvor jednaka energiji koja se dobiva u trošilu: 57 . te za olovne akumulatore iznosi oko 0. u prirodi postoje dva temeljna zakona: zakon o očuvanju energije i zakon o očuvanju materije (moglo bi se u načelu govoriti o istom zakonu).Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ S obzirom da se prilikom punjenja privodi viši napon na stezaljke akumulatora nego što je napon pražnjenja. Iz elektrostatike je poznato (poglavlje 1. Prvi zakon izriče da je energija u izoliranom sustavu (nezavisnom od svoje okolice) uvijek konstantna. Općenito.80. I I + A + E + − RT E + − RT V a) bez mjernih instrumenata b) s mjernim instrumentima Slika 2-14 Jednostavni strujni krug Najveći potencijal bit će na pozitivnom ("+") polu. i obratno.10 Jednostavni strujni krug Električni strujni krug nastaje povezivanjem električnog izvora s trošilom. trošila i dvožičnog voda (slika 2-14). Jednostavni strujni krug sastoji se dakle od tri osnovna dijela: električnog izvora. Neka se pretpostavi da su svi otpori strujnog kruga izraženi otporom R.

53) 2. Nadalje. 58 . Voltmetar mjeri razliku potencijala između dviju točaka.11 Realni jednostavni strujni krug U realnom strujnom krugu pojave su nešto složenije u odnosu na idealni. Zato se priključuje paralelno izvoru ili trošilu čiji napon želimo mjeriti.54) 3. Jakost struje mjeri se ampermetrom. samo je smjer s obzirom na stezaljke u izvoru od "-" prema "+" polu. realni izvor nema na svojim stezaljkama isti napon kad ga priključimo na trošilo i kad je neopterećen. a kroz vanjski strujni krug od "+" pola prema "-" polu. pad napona na trošilu).52) 1. Prije svega električni izvor ima svoje gubitke. Budući da na otporu trošila vrijedi Ohm-ov zakon (VT=I·RT). Da bi što manje utjecao na prilike u krugu. kemijska. Struja koja u jednostavnom strujnom krugu teče ovisi o naponu izvora i otporu kruga: I= E RT (2. jednak je elektromotornoj sili izvora: E = VT (2. Iznos napona mjeri se voltmetrom. pa dovedena energija (mehanička.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ E ⋅ Qi = VT ⋅ QT (2. Napon VT na R (tzv. zahtijeva se da mu je otpor što manji. magnetska i sl. a to znači da je količina naboja koja iz izvora ode jednaka količini naboja koja kroz trošilo prođe i natrag se u izvor vrati (Qi=QT).15. gornji izraz (2. b). zahtijeva se da mu je otpor što veći. Veliki otpor instrumenta paralelno spojenog manjem otporu trošila ne mijenja značajno ukupni otpor paralelnog spoja. Realno ponašanje takva izvora može se prikazati dijagramom kao na slici 2. Da bi što manje utjecao na prilike u krugu. 2.51) Prema drugom zakonu količina je naboja (materije) u izoliranom sustavu također konstantna. Svi navedeni zaključci mogu se provjeriti spajanjem mjernih instrumenata (slika 2-14. Ampermetar se u strujni krug priključuje serijski (prekidom vodiča i spajanjem instrumenta na prekinute priključke). Jakost struje jednaka je u svakom dijelu jednostavnog strujnog kruga.51) sad izgleda: E = I ⋅ RT Iz dobivenog rezultata može se zaključiti sljedeće: (2.) nije jednaka odvedenoj električnoj energiji.

kondenzator.. pretpostavlja se da u svakom realnom izvoru postoji stanoviti otpor Ru na kojem dolazi do pada napona.54) već će biti manja (zbog dodanih otpora izvora i otpora voda). dobiveni učinak manji je od uložene energije. Zbog manje struje je i napon na trošilu VT također manji od napona izvora E. Svaki električki element (otpornik. Sve tehničke tvorevine rade s nekim stupnjem iskorištenja.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ U 0 I Slika 2-15 Vanjska karakteristika realnog izvora napona Da bi se takvo ponašanje uzelo u obzir. tj. Zato se u realnom izvoru uz simbol elektromotorne sile E crta i otpor Ru.) predočen je u električkoj mreži s vlastitom granom i to obično sa svojim simbolom.12 Složeni strujni krug Zadatak rješavanja električne mreže je potpuno odrediti struje u svim granama (po veličini i smjeru) i razlike potencijala između čvorova.. u praksi se ni trošilu dovedena električna energija ne pretvara potpuno u koristan rad. I 1 RV 2 + RU E + + RT 1 RV 2 Slika 2-16 Realni jednostavni strujni krug Dakako. oznakom i iznosom fizikalne veličine koju predstavlja. Isto tako. koji treba uzeti u obzir. U novim okolnostima struja I više neće zadovoljavati izraz (2. Za rješavanje električne mreže razvijene su 59 . pa se u slučaju priključenog trošila na vanjskim stezaljkama izvora pojavljuje elektromotorna sila umanjena za taj pad napona.. vod ima svoj električni otpor (označuje se najčešće s Rv). izvor. ako nije zanemariv prema otporu trošila. korisni. koji se zove unutarnji ili nutarnji otpor izvora (slika 2. 2.16).

4. metoda superpozicije. 5. metoda konturnih struja. 2. ukoliko je numerički rezultat za pojedinu struju negativan. Tako na primjer za izdvojenu petlju u nekoj složenoj mreži. Treba naglasiti da sve metode i teoremi samo doprinose brzini i lakoći rješavanja naponsko-strujnih prilika u mreži. Po volji možemo odabrati u smjeru (kao na slici. prikazan je jedan složen strujni krug: + + + I1 R2 I2 E2 (2. Millman-ov teorem i drugi).17. vrijedi: E1 − E2 = I1 R1 − I 2 R2 + I 3 R3 Treba postaviti toliko nezavisnih jednadžbi koliko je potrebno da se riješe sve nepoznanice. crtkano) ili suprotno od smjera kazaljke na satu. Za shemu na slici 2-17. Primjer: Na slici 2-18. Ako se smjer struje I kroz otpornik R podudara sa smjerom obilaženja.55) 60 . Definirati smjer obilaženja petlje. znači da joj je stvaran smjer suprotan pretpostavljenom. Kirchhoff-ov zakon. Naime. Smjer je onaj koji se dobiva kretanjem kroz izvor od negativne prema pozitivnoj stezaljki. Kirchhoff-ov zakon potrebno je: 1. Po volji odabrati smjerove struja u pojedinoj grani. Uočiti smjer djelovanja izvora elektromotorne sile. I3 R3 E1 + R1 Slika 2-17 Primjer rješavanja petlje u električnoj mreži Ako se smjer djelovanja EMS podudara sa smjerom obilaženja. da bi se primijenio II. Norton-ov teorem. onda se pad napona I·R uzima s pozitivnim predznakom. 3. kao na slici 2. Osmisliti predznake dobivenih rezultata. a da se temelji rješavanja uvijek nalaze u Ohm-ovu zakonu i Kirchhoff-ovim zakonima. onda se ta EMS u jednadžbi uzima s pozitivnim predznakom. različite transfiguracije i slično).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ brojne metode (metoda napona čvorova. te izvedeni brojni teoremi koji pomažu u analizi električnih mreža (Thevenen-ov teorem. Primijeniti II.

realni naponski izvor predočuje se (slika 2-19) serijskim spojem idealnog naponskog izvora elektromotorne sile E i nutarnjeg otpora Ru. R1 i R2. te naponskih izvora E1 i E2. Jednadžbe (2) i (3) napisane su po II. daju rješenja za struje I. Kirchhoffovu zakonu. a (1) po I.56) Jednadžbe su napisane tako da se uoči mogućnost matričnog rješavanja. 2. I1 i I2. Te jednadžbe za poznate vrijednosti otpora R.13 Realni naponski izvori Kako je već opisano.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I I1 R1 I2 R2 + R3 + E1 E2 + Slika 2-18 Složeni strujni krug Vodeći računa o prethodnom naputku mogu se napisati tri jednadžbe: (1) (2) (3) I1 + I 2 − I = 0 I1 R1 − I 2 R2 = E1 − E2 I 2 R2 + IR = E 2 (2. IZVOR RU V RT E Slika 2-19 Realni naponski izvor 61 . Kirchhoff-ovu zakonu.

napon idealnog izvora elektromotorne sile E umanjen za pad napona na nutarnjem otporu. uz I=0). tj.57) (Ekvivalentna pretpostavka bila bi da su svi otpori izvan izvora obuhvaćeni s RT ). Ik = E Ru (2.58) Napon V (V=I·RT) koji se može mjeriti na stezaljkama izvora je prema gornjem izrazu (2. a iz (2. strujnim krugom će poteći struja I čija jakost iznosi (uz zanemarenje otpora voda.59) dakle.58) slijedi: E = I ⋅ RT odnosno: (2.13. (2. kad je RT=0 i kad je RT=∞.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Priključi li se na izvor trošilo otpora RT.58) jednak: V = E − I ⋅ Ru (2.60) V = I ⋅ RT = 0 (2. Uočite da izraz (2. Ako je RT=0.63) 62 .59) preuređen izgleda ovako: V = − Ru I + E što grafički predstavlja pravac s odsječkom E na ordinati i nagibom -Ru. pa je kratki spoj izvora nepoželjan za izvor i vodiče.61) Ovaj slučaj zove se kratki spoj izvora: na stezaljkama je 0 V. kao V=f(I). Prazni hod izvora je slučaj s RT=∞. što je učinjeno na slici 220.59) može se predočiti i grafički.1 Vanjska karakteristika realnih izvora Zanimljivo je promotriti dva krajnja slučaja.62) Struja Ik zove se struja kratkog spoja. Izraz (2. uz pretpostavku Rv=0): I= E Ru + RT (2. a krugom teče maksimalna struja Ik.59) da će napon na stezaljkama izvora biti jednak elektromotornoj sili E (jer je I·Ru=0.57) vidi se da će struja I biti jednaka nuli. Iz izraza (2. Redovito je mnogo puta veća od nazivne. iz izraza (2. jer ih može oštetiti. Odavde je: E = I ⋅ Ru + I ⋅ RT (2. 2.

). a). struja I se smanjuje (I' < I) i napon na nutarnjem otporu pada. raste napon V na stezaljkama izvora. RT odgovara tangensu kuta  na slici 2-20. Poraste li pak nutarnji otpor izvora (slika 2-20. onda na istom dijagramu možemo pratiti sve moguće promjene. te uz isto trošilo RT imamo i manju struju (I' < I) i manji napon na stezaljkama izvora (V'<V). Kod ovakvog spajanja imamo dakako dvije mogućnosti.I ) sustavu. točka Ik primiče se ishodištu. (prema slici 2-5. 2. točka P se pomiče prema E.2 Spojevi električnih izvora U slučaju da jedan izvor nema dovoljan napon ili ne može dati dovoljnu struju trošilu. što je prikazano na slici 2-21. Serijski spoj dvaju izvora ostvaruje se tako da stezaljku jednog izvora spojimo sa stezaljkom drugog. onda se kut β povećava. b). pa bi napon V bio stalan za sva opterećenja (V = E). Tako na primjer.13.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ V [V ] E R'T > RT RT V [V ] E V RT E β P' E I ⋅ RU P V V' β V' V β' P' P α I' I V α IK I [A] I ' I I 'K IK I [A] Slika 2-20 Vanjska karakteristika naponskog izvora Prikaže li se otpor RT u istom koordinatnom (V. a struja kratkog spoja bila bi Ik=∞. A + E1 RU 1 + E2 RU 2 B A + E1 RU 1 E2 + RU 2 B Slika 2-21 Serijski spoj realnih električnih izvora 63 . ako otpor trošila RT raste (slika 2-20. U idealnom naponskom izvoru. u kojem bi bio Ru=0 vanjska karakteristika bio bi horizontalan pravac u točki E (β=0). koriste se različiti spojevi više električnih izvora. pa slobodne stezaljke postaju stezaljke novodobivenog izvora.

.66) Kod paralelnog spoja dvaju izvora imamo također dvije mogućnosti. Spoji li se novi izvor u strujni krug..65) s odgovarajućim predznakom EMS-a svakog pojedinačnog izvora. a struja kroz svaki izvor bit će ista: E = ∑ Ei . kroz njega će poteći ista struja kao kroz priključeno trošilo. + Rn + RT (2. Ukupni napon E bit će jednak zbroju napona pojedinačnih izvora uz odgovarajući polaritet (negativan za protuspoj).65) postaje: I= nE nRu + RT (2. i =1 n I1 = I 2 = . tzv. te spoj izvora koristiti samo za takva trošila koja neće uzimati struju veću od najmanje pojedinačne nazivne struje.. Stoga treba voditi računa o nazivnim (pretpostavljenim) strujama pojedinih izvora od kojih je novi izvor sastavljen. Spojimo li izvore jednakih EMS-a E i nutarnjeg otpora Ru gornja jednadžba (2. protuspoju (slika 2-21.64) Ako se trošilo otpora RT priključi u krug s više serijski spojenih izvora. kako je prikazano slikom 2-22.a)) ukupni napon EAB=E1+E2.b)) EAB=E1-E2. Poopćenje na više serijski spojenih izvora analogno je prije opisanom spoju. = I (2. + En R1 + R2 + .. a u drugom. + A E1 RU 1 + B A I + E1 + RU 1 B RU 2 + E2 RU 2 + I + E1 + + RU 1 + E2 + I Slika 2-22 RU 2 + + RT Paralelni spoj realnih naponskih izvora 64 ...ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U prvom slučaju (slika 2-21. onda će struja I teći kroz otpor i sve izvore u iznosu: I= E1 + E2 + .

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Izvor će u praznom hodu za slučaj na slici 2-22 a) na svojim stezaljkama imati napon E jednak: E AB = E1 − I ⋅ Ru1 pa kako je: (2. i =1 E1 = E2 = . pa tako uništiti sam izvor. Kirchhoff-ovu zakonu slijedi da će takav izvor dati ukupnu struju jednaku zbroju svih struja pojedinih grana u toj točki (slika 2-22.. Paralelni spoj izvora omogućuje dakle. S obzirom da se radi o dvije ili više grana spojenih u jednu točku. jednake EMS-e E i jednakih nutarnjih otpora Ru struja kroz trošilo bit će jednaka: I= E Ru + RT n (2.69) Ako su E1 i E2 jednaki. c).Treba uočiti da na jakost struje pojedine grane u slučaju istih elektromotornih sila presudnu ulogu ima nutarnji otpor pojedinog izvora. što se u načelu od takva izvora i traži. onda u samim izvorima teče stalna struja. koja može biti i veća od nominalne pojedinog izvora. iz izraza (2.71) 65 . uz isti napon.67) + E1 RU 1 + E2 + I RU 2 + + RT I= slijedi: E1 − E2 Ru1 + Ru 2 (2. Razlog uporabe paralelnog spoja dvaju ili više izvora je u struji koju taj izvor može dati trošilu. = E (2..70) Pri paralelnom spajanju n jednakih izvora. po I.69) slijedi EAB=E1=E2. Ako naponi nisu jednaki. veću struju za trošilo: n I = ∑ Ii .68) E AB = E1 − (E1 − E2 )Ru1 Ru1 + Ru 2 (2.

snage. Zato se zahtijeva da otpor ampermetra bude što manji (idealno: jednak nuli) u odnosu na otpor trošila.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. onda je potrebna analitička korekcija. potrebno je primijeniti takve načine spajanja. I + RiA A I − Ii RU + + RT RU + + + RT V E + RiV E a) struje Slika 2-23 b) napona Pojedinačno mjerenje u jednostavnom strujnom krugu Dakako. Prvi način spajanja (slika 2-24. napona.14 Mjerenje struje. 66 . struja u jednostavnom strujnom krugu (slika 2-23. To je identično razmatranju da je uz manji I i pad napona na trošilu (I·RT) također manji. Spajanje bilo kojeg realnog instrumenta (ima konačni otpor) u strujni krug mijenja prilike u krugu. Samo beskonačno velik otpor spojen paralelno trošilu ne mijenja vrijednost njegova otpora. pa će i napon na trošilu biti manji s obzirom na prilike bez ampermetra. a) koristi se za mjerenje napona izvora i struje koja teče kroz trošilo. napona i otpora Mjerni se instrumenti spajaju u strujni krug radi mjerenja željenih veličina: struje. jer se ukupni otpor zbog instrumenta povećava (serijski spoj otpornika). otpora. b). na primjer. Odabir ispravnog spoja ovisi o zahtjevu koji se na mjerenje postavlja. Slično razmatranje vrijedi i za voltmetar (slika 2-23. a) smanji. pritom će na ampermetru postojati pad napona (I·RiA). pri kojima se pogreške zbog instrumenata mogu zanemariti. za koji se s obzirom na njegovo paralelno spajanje traži da otpor bude jako velik (idealno: beskonačan). Neka se ampermetar i voltmetar spoje u strujni krug kao na slici 2-24. Ako je pogreška ipak prevelika. (Struja kroz trošilo jednaka je struji izvora umanjenoj za iznos struje koja teče kroz voltmetar). Ukoliko se mjerenja više električnih veličina izvode istodobno. Tako će ampermetar sa svojim otporom RiA utjecati da se.

Zato se za mjerenje napona na trošilu koristi spoj prikazan na slici 2-24. Međutim. ommetar Postoje različite izvedbe mjernih instrumenata. a za mjerenje većih struja . to znači da instrument može mjeriti struju do 2 mA.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ I RiA + RiA A A RU + + V + + RT RV + + V + + RT RiV RiV E E a) struje trošila i napona izvora b) struje izvora i napona trošila Slika 2-24 Istodobno mjerenje Ovim se spojem ne bi mogao točno mjeriti napon na trošilu. još je važno poznavati jakost struje Ii kod koje kazaljka pokazuje puni otklon. Ako kroz svitak smješten unutar polova permanentnog magneta (kao na slici 2-25) prolazi struja. temeljene na različitim fizikalnim efektima. 2. ommetar i Wheatstone-ov most. temeljen na Ohm-ovu zakonu. Uz otpor instrumenta RiA (to je otpor žice svitka). dakle. a Ii = 2 mA. mjerila su jakosti istosmjerne struje (ampermetar). Protumoment djelovanju električnog momenta ostvaren je s pomoću spiralne mehaničke opruge. sasvim je jednostavan: nepoznati otpor odredi se kao kvocijent izmjerenog napona i struje.paralelno.15 Mjerni instrumenti: voltmetar. b). a ovdje će biti spomenuta samo izvedba vrlo poznatog i često korištenog instrumenta s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom. a koja (zbog konačnog otpora voltmetra) ne teče čitava kroz trošilo. djelovat će na njega moment (u poglavlju o magnetizmu bit će to objašnjeno) koji uzrokuje otklon kazaljke instrumenta. ampermetar. jer voltmetar istodobno mjeri i pad napona na trošilu i pad napona na ampermetru.1 V. 67 . Veća jakost struje dat će veći moment. U tom pak slučaju ampermetar mjeri struju koju daje izvor. Prvi način. Ovakvi instrumenti. a veći moment veći otklon. a napon do Vi = RiA · Ii = 0. posredno ih koristimo i za mjerenje napona (voltmetar) i za mjerenje otpora (ommetar). Za mjerenje viših napona otpornike treba spajati serijski sa Riv. Ako je na primjer otpor instrumenta RiA = 50 Ω. Za mjerenje otpora najčešće se koriste tri načina: V/I metoda. Kako mjeriti veće napone i struje? Proširenje mjernog područja instrumenta ostvaruje se dodavanjem otpornika.

otpornik Rs dimenzionirati prema: (2. dakle.74) 68 .73) + Riv V + RS voltmetar Ii Vi V + − Slika 2-26 Proširenje mjernog područja voltmetra Iz izraza (2. Napon koji voltmetar mjeri pri punom otklonu je: V = I i ( Riv + Rs ) Potrebno je.73) uz V>>Vi (V puno veće od Vi ) slijedi: Rs = V Ii (2. prikazuje proširenje mjernog područja voltmetra dodavanjem serijskog otpora Rs.72) Rs = V − I i Riv V − Vi = Ii Ii (2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-25 Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom Slika 2-26.

Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Za mjerenje većih struja od Ii (proširenje mjernog područja ampermetra) svitku treba paralelno spojiti otpornik Rp (slika 2-27. Ampermetar se može upotrijebiti i za mjerenje električnih otpora.76) Uz I >> Ii gornji izraz (2. kako bi na sebe preuzeo veći dio mjerenog napona.77) Dok je kod mjerenja napona (serijskog spoja) bilo nužno da otpornik Rs ima veću vrijednost od Riv puta).75) Rp = I i ⋅ RiA V = i I − Ii I − Ii (2.78) a nepoznata vrijednost otpornika Rx je dakle: Rx = E − (Ru + RiA + Rreg ) I (2. pa vrijedi: ( I − Ii ) ⋅ R p = I i ⋅ RiA odnosno: (2. uz stanovite prilagodbe. Ii RiA ampermetar A I I − Ii + RP − + Slika 2-27 Proširenje mjernog područja ampermetra kod mjerenja struje (paralelnog spoja) Rp je toliko puta manji od RiA koliko je približno željena struja I puta veća od struje instrumenta Ii (Rp/RiA ≈ Ii/I ). Priključimo li na stezaljke A i B otpornik nepoznatog otpora Rx struja koju će ampermetar pokazivati bit će određena izrazom: I= E Ru + RiA + Rreg + Rx (2.).76) postaje: Rp = Vi I (2. čime se dobiva ommetar.79) 69 .. kako je to prikazano na slici 2-28. koji se naziva shunt (čitaj: šent).

Tim otpornikom unose se također i korekcije zbog starenja naponskog izvora (baterije).16 Rad i snaga istosmjerne struje O energiji naboja u gibanju već je bilo govora u elektrostatici (poglavlje 1.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ A RX + B I + Rreg RiA A + + Ru + Slika 2-28 Nadomjesna shema ommmetra Struja ima najveću vrijednost (kazaljka pokazuje maksimalni otklon).) i jednostavnom strujnom krugu (potpoglavlje 2.10. To znači da je skala ommetra označena tako da za otklon pri struji 0 ima oznaku ∞Ω. Za vrijednosti otpora Rx između tih krajnjih vrijednosti i otklon kazaljke bit će odgovarajući. kad su stezaljke ommetra AB kratko spojene (Rx=0). a za struju punog otklona oznaku 0Ω. pa nema ni otklona kazaljke. a sa Rreg namjestimo otklon kazaljke na oznaku 0 (RAB=0). 2. Između tih dviju oznaka raspodijeljene su ostale vrijednosti (slika 2-29). S obzirom da je struja naboj 70 . ∞ 20 10 5 3 100 1000 2 1 Ω Slika 2-29 Skala ommetra 0 Umjeravanje (baždarenje) ommetra prije svakog mjerenja izvodi se tako da stezaljke AB kratko spojimo.). Za prekid između stezaljki (Rx=∞) struja u strujnom krugu ne teče.

vlage. Preko navedenih izraza (2.80) Uvrste li se u desnu stranu gornjeg izraza pripadne mjerne jedinice. vidi se da je mjerna jedinica za rad istosmjerne struje VAs (čitaj: volt-amper-sekunda).. za električne uređaje zanimljiva je i njihova korisnost ili stupanj djelovanja. nečistoće i sl.4. što ovisi o snazi P koja se definira kao : P= W t [W ] (2. joul (čitaj: džul). Ako je Wg gubitak energije. Treba uočiti da stvarnu (trenutnu) vrijednost snage određuje otpor tog trošila i trenutna vrijednost priključenog napona ili struje koja kroz njega teče.80) . Štoviše. energiju naboja: W = Q·V može se pisati kao: W = V ⋅ I ⋅t [J ] (2. Već je prije razmotrena (potpoglavlje 2. na primjer 100 W žarulja) definirana je s pomoću nazivnog napona. temperature. izraz (2. brojnim pokusima je dokazano da je na otporniku dobivena toplinska energija (Jouleova toplina) izravno ovisna o naponu na njemu.80) možemo pisati na još dva načina: W = I 2 ⋅ R ⋅t i (2.83) Iz izraza (2.1. Kako na otporniku vrijedi Ohm-ov zakon. Ono što trošilo trajno posjeduje jest njegov otpor (premda je u praksi uslijed vanjskih utjecaja: starenja.81) W= V2 ⋅t R (2.83) slijedi da je snaga na otporniku : P =V ⋅I = I2 ⋅R = V2 R (2. onda se korisnost nekog uređaja definira kao: η= W W = Wu W + Wg (2.(2. izraz za rad tj. Ona se kraće zove vat i označuje sa W.83) proizlazi da je jedinica za snagu VA (čitaj: voltamper). ipak promjenjiv).80) i (2.) temperaturna ovisnost otpora i ustanovljeno da se prolazom struje kroz otpornik njegova temperatura povećava. struji kroz njega i vremenu.85) Korisnost se za slučaj istog vremena t može izraziti i s pomoću omjera snaga (uz iste oznake indeksa): 71 .82) Isti se rad može obaviti u dužem ili kraćem vremenu. Osim nazivne snage. Ws (čitaj: vatsekunda) ili J . Ukupna privedena energija Wu nije u trošilu u potpunosti iskorištena. a W korisna energija.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ koji se u vremenu giba (Q = I·t ).84) Nazivna snaga trošila (obično je označena na električnim trošilima.

Umnožak izmjerenih veličina daje snagu izraženu u vatima. kroz duže vrijeme.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ η= P P + Pg (2. S obzirom da je jedinica vremena u tim uređajima sat. u istom vremenu. Treba napomenuti da se vatmetri ipak najčešće koriste pri mjerenju izmjenične snage (gdje mjerenje napona i struje nije dostatno. a za veću snagu. kojima je skala označena proporcionalno mjerenom umnošku struje i napona.86) Snaga se može odrediti tako da se ampermetrom izmjeri struja. Za mjerenje električne energije koriste se električna brojila. Faktor vremena t uzima se u obzir time što će moment koji bi u vatmetru djelovao na otklon kazaljke instrumenta ovdje okretati okruglu pločicu spojenu na brojčanik instrumenta. a voltmetrom napon željenog dijela strujnog kruga. Uz istu snagu. a jedinica snage kilovat (1 kW = 1000 W). Električna energija je W = P·t (iz izraza 2. dok se u istosmjernim krugovima snaga lako određuje kao umnožak izmjerene struje i napona. ti se instrumenti još zovu kilovatsatna brojila.83). jer ne uključuje fazni pomak). instrument će registrirati veći broj okretaja (više će se puta pločica okrenuti). 72 . Prilikom spajanja vatmetra potrebno je osobitu pozornost obratiti na ispravno spajanje strujnih i naponskih stezaljki. nazvani vatmetri. također će se registrirati veći broj okretaja (jer će se pločica brže okretati). pa su ti instrumenti zapravo modificirani vatmetri. Naponske stezaljke spajaju se paralelno mjerenom objektu (kao voltmetar). a strujne serijski (kao ampermetar). Po tom načelu napravljeni su instrumenti.

17. Ako povećavamo napon.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. povećavat će se i struja.2 Jednostavni strujni krug Strujni krug se sastoji od četiri dijela: • • Baterija – click-om na bateriju željenog napona. I = ? I= V 16 V = =2 A R 8Ω 2. 73 . Provjerimo ovu jednadžbu (Ohmov zakon) za R = 8Ω.1 • • Ohmov zakon Pomoću klizača mijenjamo : RESISTANCE – vrijednost otpora od 2 do 10 Ω VOLTAGE – vrijednost napona od 5 do 20 V Ampermetar je priključen u strujni krug serijski sa otporom i mjeri struju koja teče krugom.17. uz isti napon.4). smanjit će se i struja.17 Appleti 2. a smanjenjem otpora struja se povećava. struja se smanjuje. Otpor – click-om možemo „dovući“ različite kombinacije otpornika u strujni krug. a smanjenjem napona. možemo je „dovući“ u strujni krug. Povećanjem otpora. V = 16V. Struja je razmjerna naponu i obrnuto razmjerna otporu prema (2.

Žarulja će svijetliti ako je iznos napona tri puta veći od iznosa ekvivalentnog otpora. pa će žarulja pregorjeti (uz uključene zvučnike. kada uključimo strujni krug. struje i snage u strujnom krugu Pomoću klizača R mijenja se otpor u strujnom krugu s naponskim i strujnim izvorom. a snaga u vremenu električku energiju. Applet pokazuje serijsko uključivanje ampermetra i paralelno priključivanje voltmetra u strujni krug. te očitavanje mjernog rezultata na zaslonu instrumenta. Moguće je pozvati applet tako da je jakost struje potrebna da žarulje svijetli jednaka 3A. kroz žarulju teče premala struja. pa ona ne svijetli. Umnožak napona i struje određuje snagu. 74 . Zadatak je složiti strujni krug tako da žarulja svijetli. Ako je otpor premali. žaruljom će poteći prevelika struja. Žarulja – promatramo što se s njom događa za različite kombinacije napona i ukupnog otpora. 2. Zaključak: Ako je otpor prevelik.3 Mjerenje napona. na računalu se čuje prasak).17. Žarulja svijetli samo kada je iznos otpora dvostruko manji od iznosa napona. To znači da je jakost struje potrebna da žarulja svijetli 2A. Kod toga je važno uočiti i odrediti polaritet napona i struje.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • • Sklopka – clickom na sklopku uključujemo i isključujemo strujni krug.

17. shunt) otpornika za proširivanje mjernog područja. Prema (2.4 Multimetar S pomoću ovog applet-a moguće je razumjeti i naučiti mjerenje osnovnih električnih veličina (napon.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ 2. struja. Struju mjeri ampermetar koji spojen serijski sa otporima R1 i R2. U krugu teče struja I. Applet pokazuje nutarnju strukturu galvanometra i dodavanje odgovarajućih (engl. Ruk = R1 + R2 75 . koja je proporcionalna naponu izvora Vs.17.5 Serijski spoj otpora Pomoću klizača R1. R2 i Vs podešavamo vrijednosti otpora serijski spojenih otpornika R1 i R2 (od 2 do 49 Ω ) i napon naponskog izvora Vs (od 1 do 49 V ).27) vrijednost ekvivalentnog (ukupnog) otpora jednaka je zbroju otpora R1 i R2. otpor) s idealnim i realnim instrumentom (Rm – realni otpor instrumenta). 2.

Voltmetar. R2.17. koji je spojen paralelno strujnom izvoru (a time i otpornicima R1 i R2 ) mjeri napon na strujnom izvoru i na otpornicima.17.6 Paralelni spoj otpora Pomoću klizača R1. i Is pdešavamo vrijednosti otpora paralelno spojenih otpornika (od 2 do 99 Ω ) i jakost struje strujnog izvora (od 1 do 19 A ).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.7 Kirchhoff-ovi zakoni Pored izvora napona i otpornika u strujnom krugu napisane su njihove vrijednosti u voltima odnosno ohmima.38) Ruk = R1 ⋅ R2 R1 + R2 V = I ⋅ Ruk = I ⋅ R1 ⋅ R2 R1 + R2 2. 76 . Ekvivalentni (ukupni otpor) računamo prema jednadžbi (2.

a otpore na otpornicima od 1 do 10Ω. Isto tako oni se mogu maknuti (izbrisati) iz strujnog kruga s pomoću brisača (engl. Moguće je s pomoću miša u strujni krug dovući vodič ili otpornik (prikazani su s lijeve strane strujnog kruga) i smjestiti ih između točaka A i C.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ Click-om miša (lijevi click) ispod ili iznad napisane vrijednosti. U pravokutnicima možemo očitati vrijednost napona između pojedinih točaka VAC = VBD i VCE = VDF. Napon izvora možemo mijenjati od −10 do 10V. B i D. eraser). smanjujemo ili povećavamo te vrijednosti. C i E ili D i F. Iznad izvora strujnog kruga (u elipsi) upisana je jakost struje koju daje izvor. 77 .

c) koliki je unutrašnji otpor svakog članka.55 g srebra.75 [Ω] d) 4 [W] e) 12 [A]. 2 [A] 4. a napon praznog hoda 2 V. Četiri jednaka istosmjerna izvora. b) koliko će iznositi struja kratkog spoja baterije sastavljene od 6 paralelno spojenih izvora. daje struju od 4 A trošilu čiji otpor iznosi 0.25 Ω. Kolika je bila jakost struje pri elektrolizi? Rješenje: 0.377 [A] 3.18 Zadaci 1. a) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije sastavljene od 6 serijski spojenih izvora. a koliki pojedinog članka? Rješenje: b) 1 [V] c) 0.333 [V] 5. a paralelno spojeni imaju napon praznog hoda 1 V. Odredite jakost električnog polja u bakrenom vodiču promjera 0. b) koliki napon vlada na trošilu. d) koliki je unutarnji otpor svakog pojedinačnog izvora. Rješenje: 64. a) nacrtajte shemu serijskog i paralelnog spoja i označite elemente. spojena serijski imaju struju kratkog spoja 1 A. a) nacrtajte električku shemu spoja.01 mm kad njime teče struja jakosti 0.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.3 A. d) za koju snagu mora biti građeno trošilo. Baterija od 6 jednakih paralelno spojenih članaka od kojih svaka ima elektromotornu silu E=1. b) koliki je napon praznog hoda E svakog pojedinačnog izvora.5 V.93 [V/m] 2. Pri elektrolizi neke srebrne otopine izlučilo se za 3 sata 4. Struja kratkog spoja izvora iznosi 120 A. e) koliki je napon na stezaljkama serijski spojenih izvora ako je otpor tereta 2 Ω? Rješenje: b) 1 [V] c) 4 [Ω] d) 1 [Ω] e) 1. c) koliki je unutarnji otpor serijski spojenih izvora. e) koliki je iznos struje kratkog spoja baterije. 78 .

d) koliki je faktor iskoristivosti spoja iz c). Na naponski izvor unutarnjeg otpora Ru=3 Ω spojen je djelitelj napona (potenciometar) otpora R=100 Ω. a koliki napon idealni voltmetar prema shemi. Izvoru s EMS=36 V i nutarnjim otporom 2 Ω priključi se trošilo s oznakama 24 V.906 e) 9 [A] 7. a) nacrtajte električnu shemu spoja. struja smanjuje zbog porasta 8. a) kolika struja teče trošilom. d) kako se promijeni korisnost ako se unutrašnji otpor udvostruči. e) hoće li se struja iz izvora promijeniti ako žarulju odspojimo i zašto? Rješenje: b) 3 [A] c) 60 [Ω] / 40 [Ω] ukupnog otpora d) 219. 36 W tako da svijetli punim sjajem.Istosmjerna struja ________________________________________________________________________ c) koliku snagu ima trošilo otpora 2 Ω priključeno na bateriju iz a). b) kolika se energija troši za 24 sata na trošilu. c) na koju vrijednost se promijeni pokazivanje voltmetra. d) kolika je elektromotorna sila izvora.9523 e) 0. 15 W. a) označite polaritete napona i smjerove struja. ako se R2 odspoji? 79 . c) kako je podešen klizni kontakt djelitelja napona.0653 [kWh] 6.3 [W] d) 0. e) koliku električnu energiju mora razviti baterija iz c) za 1 sat? Rješenje: a) 120 [A] b) 720 [A] c) 65. b) kolika struja teče kroz žarulju.95 d) 0.8 [Wh] c) 0.3 A.891 [A] b) 731. ako izvor daje struju jakosti 3. c) kolika je korisnost spoja η (otpor vodova se zanemaruje). Na djelitelj napona treba spojiti žarulju s oznakama 12 V. b) koliku struju pokazuje idealni ampermetar. Sklop prema slici spojen je na izvor 12 V. e) kolika je u slučaju d) struja kratkog spoja izvora? Rješenje: a) 0.9 [V] e) da.

04 [A]. a krugom teče struja 1.5 A. 8 [V] c) 6 [V] 9. Rješenje: 58 [A] 80 . Faktor trenja je 0.067 [Ω] 10. Koliku jakost ima struja koja teče tramvajskim motorom ako se kola mase 10 tona pokrenu iz stanja mirovanja i nakon 20 s postignu brzinu 36 km/h? Motor je priključen na napon 600 V.02.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ R1 100Ω V E = 12V R2 100Ω A R3 100Ω Rješenje: b) 0. Vanjski otpor kruga je 4 Ω. Koliki je nutarnji otpor svakog članka? Nacrtaj shemu kruga struje. Rješenje: 1. Deset galvanskih članaka elektromotornog napona 2 V spojeno je u paralelne grane po pet serijski spojenih članaka.

19 Magnetsko polje Proučavanje magnetizma povijesno je prethodilo proučavanju električnih pojava i temeljilo se na uočavanju i mjerenju sila uzrokovanih permanentnim (trajnim) magnetima koji se u prirodi nalaze najčešće u rudama željeza. to je otkriće dobilo veliku vrijednost u praksi. već je pojava magneta prouzrokovana na drugi način. a raznoimeni privlače. Njihova imena preuzeta su iz zemljovidne orijentacije. 2. može prikazati linijama polja ili silnicama. Ako magnetski štap presiječemo na polovici. To temeljno iskustvo pokazivalo je da ne postoji neki "magnetski naboj". Pol magneta (kompasa) koji pokazuje sjeverni pol zemaljske kugle nazvan je sjevernim polom (N . b). Godine 1820.South). . Činjenica je da se pol magneta nikad ne pojavljuje samostalno. Potpuno podudaranje ipak ne postoji. Magnetizam je i dobio ime od minerala željeznog oksida . a na drugoj južni pol. pa se slično kao električno. Magnetsko djelovanje koncentrirano je na suprotnim krajevima magneta.magnetita. Istoimeni polovi međusobno se odbijaju. Električna struja proizvodi dakle oko sebe magnetsko polje. Čestice željezne piljevine u ravnini okomitoj na vodič poredat će se upravo po takvim linijama (slika 3-1. a). Naime. a suprotan pol južnim (S . također ima svoje magnetske polove koji su koncentrirani (razlika je samo 15°) uz geografski sjeverni i južni pol: točke kojima prolazi zamišljena os zemljine rotacije. H. Njegovo postojanje može se ustvrditi uočavanjem i mjerenjem sile na (male) magnete u blizini vodiča kojim električna struja teče (slika 3-1.MAGNETIZAM Magnetizam opisuje i objašnjava pojave koje nastaju u prostoru oko gibljivih električnih naboja. kako se to u prvi mah čini. Djelovanje bilo kojeg pola magneta na sitne čestice željezne piljevine stvara geometrijske oblike identične silnicama električnog polja. Obje polovice magneta opet pokazuju oba svoja pola na svojim završecima. Zbog mogućnosti stvaranja jakih magnetskih polja s pomoću električne struje i dodatnih elektromagnetskih pojava nastalih njihovom promjenom. Örsted je otkrio da se u okolišu vodiča kroz koji teče električna struja stvara magnetsko polje. koji se zovu sjeverni i južni pol. postavljena je hipoteza o elementarnim strujama u molekulama i atomima po kojoj se objašnjava postojanje permanentnog magneta. kao veliki prirodni magnet. onda nipošto ne dobivamo na jednoj polovici sjeverni. nikla i kobalta. zemaljska kugla.C.North). Sve to vodi na izravnu povezanost magnetizma i elektriciteta. Tako je nađena veza između magnetizma i elektriciteta. Djelovanje gibljivog naboja u prostoru tumači se magnetskim poljem koje svaki gibljivi naboj stvara u svom okolišu. Magnetsko polje je polje sila.

jakost polja pada s udaljenosti od vodiča (npr. Nadalje.20 Zakon protjecanja Temeljni zakon odnosa magnetskih polja i struja koja polje proizvode dan je relacijom: ∫H l dl = ∑ I (3. po zakonu protjecanja linijski integral dat će: 82 . Smjer magnetskog polja definiran je smjerom sjevernog pola magnetske igle. Smjer odgovara smjeru vrtnje desnog vijka. 2. Tako su se potpuno neočekivano povezala dva dotada potpuno odijeljena područja: magnetizam i optika. Jakost magnetskog polja koja se označava sa H veća je što je struja veća (npr. strujom protjecani. Za slučaj prikazan slikom 3-2. Promjenom smjera struje promijenit će se i smjer magnetskog polja. Herz). U korištenju efekata magnetskih polja u praksi.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-1 Magnetsko polje oko vodiča kojim teče struja a) djelovanje sile na magnetsku iglu b) silnice magnetskog polja Povezanost magnetskog polja i električne struje nudi zgodnu mogućnost da se osnovne veličine magnetskog polja upoznaju upravo na primjeru najjednostavnijeg polja koje u svojem okolišu stvara ravni. Po tom zakonu integral umnožaka jakosti polja koje na djeliću puta djeluje i infinitezimalne duljine tog djelića puta po zatvorenoj krivulji l jednak je sumi struja koje krivulja obuhvaća.1) koja se zove zakon protjecanja ili Amperov zakon. u dvostrukoj udaljenosti je polje dvostruko slabije). Kasnije se ta veza teorijski i eksperimentalno dokazala (Maxwell. vodič. dvaput jača struja daje dvaput jače magnetsko polje). polja koja su nastala protjecanjem struje daleko su važnija i češća od onih koja su nastala djelovanjem trajnih magneta. ako je smjer struje u pravcu pomicanja vijka duž njegove osi.

∑ I = 0. umnožak Hÿl odgovarao bi "magnetskom potencijalu" Vm .za krivulju l3: ∑I = I 1 − I2 − I3 + I4 .1) na ravni vodič kojim teče struja jakosti I.2) odakle uz H konstantno i: ∫ dl = l = 2π r slijedi: (3. Po analogiji s elektrostatikom.1 Magnetsko polje ravnog vodiča Primijeni li se zakon protjecanja (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-2 Primjer uz zakon protjecanja . Struja I5 koja nije obuhvaćena krivuljama ne utječe na vrijednost linijskog integrala u navedenim slučajima. ali se dakle.20. Magnetski učinak koji je stalan pratilac električne struje ne može se izbjeći. može poništiti.4) 83 .za krivulju l2 : . za magnetsko polje na koncentričnim kružnicama (silnicama) oko vodiča (slika 3-3) vrijedi: ∫ H dl = I l (3. 3 ∑ I = −I + I4 .za krivulju l1 : .3) H= I I = [ A / m] l 2π r (3. 2. Dobro je uočiti da će u slučaju istih jakosti struja I3 i I4 za krivulju l2 rezultat biti jednak nuli.

5) Promjena jakosti polja H u ovisnosti od udaljenosti r od osi vodiča prikazana je na slici 3-4 za nekoliko vrijednosti jakosti struja. a) i b) ). Slika 0-4 Ovisnost H=f(r) ravnog vodiča kroz koji teče struja Ako se od vodiča kroz koji teče struja načini zatvorena petlja (ili zavoj). onda će sve silnice prolaziti kroz površinu koju zavoj okružuje (slika 3-5. obrnuto proporcionalno s udaljenošću od osi vodiča. Može se pokazati da je jakost magnetskog polja u vodiču (r ≥R): H= I′ 2π r = I 2π R 2 r (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jakost magnetskog polja opada dakle. Slika 0-5 Magnetsko polje a) zavoja b) zavoja ( u presjeku ) c) magnetskog valjka 84 . nego i u njemu samome (jakost struje jednog dijela I' ). Slika 0-3 Magnetsko polje ravnog vodiča kroz koji teče struja Magnetsko polje ne nastaje samo u okolišu vodiča protjecanog strujom I.

Slika 0-6 Magnetsko polje a) magneta u obliku šipke b) elektromagneta Umnožak broja zavoja i struje koja kroz njih teče zove se magnetska uzbuda ili magnetomotorna sila (MMS) i često se izražava u Az (amper zavojima) kako bi se istaknulo značenje broja zavoja (a ne samo jakosti struje) u stvaranju magnetskog polja. u smislu promjene električnog ili magnetskog stanja tijela na koji se djeluje. Gustoća toka B je broj magnetskih silnica po jedinici površine A okomite na smjer magnetskog toka: B= φ A [T ] (3. molekularni magneti (tzv. Na primjer. a).6) Gustoća toka mjeri se u T (čitaj: Tesla). Elektromagnetski utjecaj jednog tijela na drugi bez njihova fizičkog dodira. 2. svitak ili zavojnicu (slika 3-6. b). c). magnetske domene ili magnetski dipoli) u željeznom uzorku djelovanjem će se magnetskog polja permanentnog magneta usmjeriti iz svog dotad slučajnog rasporeda tako da će sjeverni pol magneta privući južni pol molekularnih magneta. Budući da je magnetsko polje i ovdje identično. Nizanjem više magnetskih valjaka s istim smjerom polja dobio bi se snažniji magnet (slika 3-6. Naime.Magnetizam ________________________________________________________________________ Dobiveno magnetsko polje potpuno se podudara s magnetskim poljem kratkog magneta u obliku valjka (slika 3-5. svitak protjecan strujom se zove još i elektromagnet. Skup svih silnica zove se magnetski tok i označuje simbolom φ. Jače magnetsko polje ima veći tok nego slabije polje. zove se indukcija.) (elektro)magneta i završavaju na južnom. što je ekvivalentno povezivanju više zavoja u tzv. Magnetski tok mjeri se u Wb (čitaj: Weber). ali se uvijek nastavljaju kroz tijelo (elektro)magneta od južnog do sjevernog pola. 85 . permanentni magnet će inducirati nemagnetizirano željezo da i ono postane magnet (slika 3-7).21 Magnetske veličine Magnetske silnice (silnica = linija sile) prikazane su linijama koje izlaze iz sjevernog pola (slika 3-6. Magnetske silnice su dakle zatvorene linije.

Najčešće se permeabilnost materijala μ izražava u relativnim jedinicama μr s obzirom na permeabilnost vakuuma μ0 .8): B = μ ⋅ H = μ r ⋅ μ0 ⋅ H (3. a μ skalar. Zato se gustoća silnica zove još i magnetska indukcija. pol tog magneta bit će suprotan polu koji ga je inducirao i željezo .8) μ0 = 4π ⋅10−7 [Vs / Am ] (3. To slijedi izravno iz izraza (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-7 Magnetiziranje željeza s pomoću indukcije Nemagnetizirano željezo postat će magnet. Budući da je H vektor. Jakost magnetskog polja H povezana je dakle. Što je permeabilnost materijala veća.novi magnet bit će privučeno.10) 86 . preko permabilnosti materijala. tako da je permeabilnost μ = μ0 ⋅ μ r a permeabilnost vakuuma eksperimentalno je dobivena kao: (3. Magnetsko polje je homogeno ako je veličina indukcije u svakoj točki promatranog prostora jednaka. Ako to nije ispunjeno. Sposobnost koncentriranja magnetskog toka zove se permeabilnost i označuje se s μ. To objašnjava činjenicu zašto bilo koji pol magneta privlači magnetski materijal.7) i (3. magnetska indukcija B može se također smatrati vektorom.9) Vrijednosti relativne permeabilnosti μr za feromagnetske materijale kreću se između 100 i 190000. onda je polje nehomogeno. to je uz istu jakost magnetskog polja gustoća silnica B u induciranom materijalu veća. s magnetskom indukcijom B pa vrijedi: B = μ ⋅ H [T ] (3. Ista magnetska uzbuda će u zatvorenoj jezgri stvoriti μr puta veću gustoću silnica nego u slučaju kad jezgre nema.7) Veća indukcija postiže se ili većom jakosti polja ili/i korištenjem materijala veće permeabilnosti. Magnetski materijali međusobno se razlikuju s obzirom na indukciju. Treba uočiti da je inducirani pol uvijek suprotnog polariteta od pola koji ga je inducirao. Svaki materijal koji se lako magnetizira ima veliku permeabilnost i naziva se feromagnetski. Zbog visoke permeabilnosti feromagnetski materijali se koriste kao jezgre elektomagneta.

Permeabilnost feromagnetskih materijala pak nije konstantna veličina. paramagnetske materijale μr > 1. iznosu polja H i temperaturi. Slika 3-9. tzv. diamagnetske materijale μr < 1. Diamagnetici Paramagnetici Materijal bizmut srebro voda vodik platina aluminij kisik zrak μr 0.99984 0. a). a) prikazuje krivulju magnetiziranja nekog feromagnetskog materijala.1.1. a nije homogeno na krajevima jezgre i izvan nje (slika 3-8. nakon linearnog dijela. Međutim.9999736 0. Ipak. gotovo linearno u početnom dijelu karakteristike. povećanjem uzbude krivulja postupno ulazi u zasićenje. Ona ovisi o prethodnom magnetiziranju materijala.9999999979 1. napisane su vrijednosti relativnih permeabilnosti nekih neferomagnetskih materijala. Homogeno polje duž čitave jezgre postiže se izvedbom feromagnetske jezgre u obliku prstena (slika 3-8. U tablici 3.00000036 Tablica 3.0000196 1.999991 0.00027 1. Povećanjem struje magnetiziranja raste polje H. a) zavojnice s jezgrom Slika 0-8 Magnetsko polje b) zavojnice na torusnoj jezgri c) zavojnice na željeznom okviru Jezgre od neferomagnetskih materijala ponašaju se slično kao vakuum: njihova relativna permeabilnost približno je jednaka jedinici. preciznija mjerenja pokazuju da je za jednu grupu materijala tzv. a s poljem i indukcija B. dok je za drugu grupu. Neferomagnetski materijali Permeabilnost vakuuma je konstantna veličina i označuje se kao apsolutna permeabilnost.Magnetizam ________________________________________________________________________ Polje unutar jezgre je homogeno.000000181 1. c). b) ili okvira (slika 3-8. Ta se pojava objašnjava postavljanjem gotovo svih magnetskih 87 .

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ dipola u smjeru djelujućeg polja, pa novi prirast uzbude više ne doprinosi porastu indukcije.

Slika 0-9 Magnetiziranje feromagnetskog materijala a) krivulja magnetiziranja b) strujni krug za magnetiziranje (uz primjer)

Primjer: Uz pretpostavku promjene napona od 20V do 100V, otpora zavojnice od 10 Ω, te željezne jezgre duge l=0.2 m u zavojnici sa N=100 zavoja (slika 3-9. b) sljedeća tablica 3.2. (uz mjereni B ) pokazuje ponašanje feromagnetskog materijala čija je krivulja magnetiziranja prikazana slikom 3-9. a).

V [V] 20 40 60 80 100

I [A] 2 4 6 8 10

N·I [Az] 200 400 600 800 1000

H [Az/m] 1000 2000 3000 4000 5000

B [T] 0,126 0,252 0,378 0,428 0,441

μr
100 100 100 85 70

Tablica 3.2. Magnetiziranje željezne jezgre Iz krivulje magnetiziranja kao i izračunatih vrijednosti iz tablice 3.2. u primjeru vidi se da relativna permeabilnost nije konstantna veličina. Što krivulja magnetiziranja prije postiže zasićenje, to μr brže pada, približavajući se vrijednosti apsolutne permeabilnosti vakuuma. Sa slike 3-9. a) nije vidljivo kolika je magnetska indukcija uzorka kad je uzbuda jednaka nuli. Ta veličina ovisi o njegovoj dotadanjoj magnetiziranosti. Ako se pokus magnetiziranja načini s potpuno razmagnetiziranim feromagnetskim materijalom (B=0 za H=0), onda se dobivena krivulja zove krivulja prvog magnetiziranja. Feromagnetici gube svoja magnetska svojstva kad im temperatura prijeđe stanovitu vrijednost (Curieeva točka), koja je za željezo jednaka 760°C, za nikal 360°C, a za kobalt 1120°C.

88

Magnetizam ________________________________________________________________________

2.22 Magnetska histereza
Magnetska indukcija B mijenja se u magnetskom materijalu promjenom magnetske uzbude. Ako magnetski materijal nije magnetičan, onda se povećanjem uzbude od vrijednosti nula na više dobiva krivulja prvog magnetiziranja. Zanimljiva pojava nastaje ako se kod neke maksimalne uzbude +Hmax (i postignute gustoće +Bmax) uzbuda počne smanjivati. Magnetska gustoća odupirat će se promjeni - nastojat će zadržati prijašnje stanje magnetičnosti (slika 3-10 a). To se očituje u indukciji koja će za istu vrijednost uzbude koja opada imati veću vrijednost u odnosu na onu kad je uzbuda rasla. Dapače, nakon što uzbuda padne na nulu, materijal će još zadržati stanovitu vrijednost indukcije, tzv. remanentni magnetizam Br. Permanentni magneti nisu dakle ništa drugo nego feromagnetski materijal sa zaostalim, remanentnim magnetizmom.

Slika 0-10 Magnetska histereza a) Krivulja prvog magnetiziranja i remanentni magnetizam

b) Koercitivnost

Taj se magnetizam može poništiti samo uzbudnom strujom suprotnog predznaka. Vrijednost uzbude kod koje se to postiže zove se koercitivnost ili koercitivna sila H (slika 3-10. b). Nastavi li se povećanje uzbude suprotnog smjera, stvara se magnetski tok i gustoća suprotnog predznaka (promjena magnetskih polova uzorka). Porast takve uzbude također vodi do magnetskog zasićenja -Bmax uz -Hmax. Sličnim postupkom (smanjivanje uzbude, tj. struje do nule i povećanjem do +Hmax) zatvara se ciklus, a nastala krivulja zove se petlja histereze (slika 3-11).

Slika 0-11 Petlja histereze

89

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Magnetski materijali dijele se s obzirom na koercitivnost na meke i tvrde materijale. Meki materijali (slika 3-12. a) imaju malu koercitivnost, dakle usku petlju histereze, i veliku relativnu permeabilnost. Takvo je na primjer čisto željezo sa najvećim μr=180.000, legirani limovi sa 2 do 4% silicija, feriti i drugi. Treba istaknuti i leguru permaloj (78,5% Ni + 21,5% Fe) sa najvećim μr=85.000. Ti materijali koriste se za jezgre transformatora, statore i rotore električnih strojeva, releje i sl.

a) meki
Slika 0-12 Magnetski materijali

b) tvrdi

Tvrdi magnetski materijali imaju veliku koercitivnost i veliku remanenciju, dakle veliku petlju histereze (slika 3-12 b). Služe za izradu trajnih magneta, a proizvode se od legura čelika s dodatkom volframa, kobalta, nikla, aluminija i titana. Ugljični kaljeni čelik ima na primjer Hc=5000 A/m i Br = 0,9 T.

2.23 Magnetski krug
Koristeći opisane magnetske veličine moguće je, po analogiji s električnim krugom, govoriti o magnetskom krugu. Rasipanje magnetskih silnica u prostor oko takva kruga se zanemaruje - velika permeabilnost feromagnetskog materijala čini da sve silnice prolaze kroz materijal (osim u slučaju zračnih raspora). Za jednostavni magnetski krug prikazan slikom 3-13. magnetski tok φ jednak je:

φ = B⋅ A = μ ⋅H ⋅ A = μ

N ⋅I N ⋅ I MMS = A= [Wb] 1 l l Rm ⋅ μ A

(3.11)

gdje su Rm tzv. "magnetski otpor", a MMS "magnetomotorna sila". Dobiveni izraz sličan je izrazu za Ohmov zakon:

I=

E 1 l ⋅ γ A

=

EMS R

(3.12)

90

15) H1 ⋅ ll + H 2 ⋅ l2 = N ⋅ I (3.16) što je u skladu s već dobro poznatim zakonom protjecanja (3.14) B1 ⋅ odnosno: μ1 l1 + B2 ⋅ μ2 l2 = N ⋅I (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ pa se stoga izraz (3. a magnetomotorna sila MMS elektromotornoj sili EMS. a) jednostavan b) složen Slika 0-13 Magnetski krug Tok φ odgovara električnoj struji I. To znači da je potrebno više amper-zavoja uzbude da bi se dobila ista indukcija kao u slučaju bez zračnog raspora: φ= N ⋅I MMS = 1 l1 1 l Rm1 + Rm 2 ⋅ + ⋅ 2 μ1 A1 μ2 A2 (3. analogno električnom otporu R. pa se uz sličnost odnosa duljine i presjeka. govori o magnetskom otporu Rm. b) u jednostavnom magnetskom krugu.13) slijedi: φ A1 μ1 odakle je: ⋅ l1 + φ A2 μ2 ⋅ l2 = N ⋅I (3. U magnetskim krugovima dakle zakon protjecanja odgovara drugom Kirchhoffovu zakonu u električnim krugovima.13) Dobro je uočiti da se i ovdje serijski spoj magnetskih otpora dobiva njihovim zbrajanjem (kao što bi se njihov paralelan spoj dobio kao recipročna vrijednost zbroja pojedinačnih recipročnih vrijednosti). Permeabilnost magnetskog materijala odgovara specifičnoj vodljivosti metalnog vodiča.1). Najopćenitije gledajući zakon protjecanja može se prikazati u obliku diskretnog (pojedinačnog) zbroja: 91 . U slučaju složenog magnetskog kruga. S obzirom da ukupni otpor raste. slijedi da se magnetski tok smanjuje (uz konstantnu struju) . Magnetski otpor zračnog raspora razlikuje se od magnetskog otpora feromagnetskog materijala. prilike se mijenjaju.12) naziva Ohmov zakon za magnetske krugove. Iz izraza (3. dobivenog na primjer zračnim rasporom (slika 3-13.

24. Sila će djelovati i na struju koja teče kroz vodič.18) Ako se povežu izrazi (3.18) slijedi: N ⋅I = ∑ i φi ⋅ li Ai ⋅ μi (3. slijedi: ur r u r F = Q⋅ v × B ( ) (3.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ ∑H i i ⋅ li = N ⋅ I = ∑ I (3. Isto tako rečeno je da je magnetsko polje karakterizirano silom kojom se dva pola magneta (ovisno o polaritetu) privlače ili odbijaju. jer struja nije ništa drugo nego niz naboja u gibanju.21) Izraz u zagradi predočuje vanjski umnožak ("ex-produkt") vektora v i B. Svaki od tih slučaja razmatrat će se posebno.24 Djelovanje magnetskog polja Već je u uvodu o magnetizmu konstatirano da svaki gibljivi naboj stvara magnetsko polje. Smjer djelovanja sile određen tim umnoškom na magnetsko polje (njegovu indukciju B). Kirchhoff-ova zakona za magnetski krug : φ= N ⋅I 1 l ∑ μ ⋅ Ai i i i (3. a magnetskog polja njegova indukcija. brzina i indukcija vektorske veličine.20) 2. elektromagneta ili jednostavno žice kojom struja teče. Pokusom se potvrđuje navedeni zaključak. na njega djeluje sila. ako se ovaj nađe u magnetskom polju. To znači da će i na gibljivi naboj u magnetskom polju djelovati sila.je li to magnetsko polje permanentnog magneta. a budući da su sila.1 Sila na gibljivi naboj Ako se naboj kreće u magnetskom polju. Pritom nije važno kako nastaje magnetsko polje koje djeluje silom .19) što za zatvoreni krug (bez grananja i rasipanja. Sila će ovisiti o naboju. onda je sila okomita istodobno i na vektor brzine i na vektor 92 . To navodi na zaključak da postoji sila i među vodičima kojima teku struje. Veličine koje karakteriziraju gibljivi naboj su iznos naboja i njegova brzina. 2. dakle uz konstantni tok φ ) daje ekvivalent II.17) i (3.17) gdje se svaki pojedinačni element magnetskog kruga može razlikovati po bilo kojoj magnetskoj ili geometrijskoj veličini: Hi = μi Bi = Ai ⋅ μi φi (3. brzini i indukciji.

Ako vektor brzine pak zatvara bilo koji kut a s vektorom indukcije. b).Magnetizam ________________________________________________________________________ indukcije.22) a smjer vektora ima smjer napredovanja vijka s desnim navojem kad rotira preko manjeg kuta od v u B (slika 3-14. onda se iznos vektora (v x B) izračunava kao: Slika 0-14 Djelovanje sile na naboj koji se giba u magnetskom polju pod kutem a) a = 90 b) a < 90 F = Q ⋅ v ⋅ B ⋅ sin α (3.23) Slika 0-15 Magnetsko polje naboja u gibanju a) zajedno sa poljem u kojem se naboj giba b) rezultantno polje 93 . silnice magnetskog polja Bv stvorenog gibanjem pozitivnog naboja u području -1podudaraju se sa smjerom polja Bm u kojem se naboj kreće. b). Okomit smjer od oka promatrača na površinu označuje se s križićem (x).smjer suprotan. a). Rezultantno polje prikazano je na slici 3-15. iz čega proizlazi i smjer sile. a suprotan smjer s točkom (.). dok im je u području -2. Djelovanjem sile na naboj objašnjava se promjenama nastalim u magnetskom polju u kojem se naboj kreće. Kako se vidi na slici 3-15. Treba naglasiti da je smjer djelovanja sile za negativan naboj suprotan smjeru sile na pozitivan naboj: ur r u r F − Q = −Q ⋅ v × B = − F+ Q ( ) (3.

Na slici 3-16. Iz toga slijedi da je putanja čestice kružnica. 2. Korištenjem izraza (3. sila F jednaka (Q·v·B) djelovat će na česticu u svakoj točki. kao i indukcija B u kojoj se čestica kreće. odnosno frekvencija kruženja čestice: T= 1 l 2π ⋅ r 2π ⋅ m = = = f v v Q⋅B (3.26) Dobro je uočiti da frekvencija ne ovisi o polumjeru kružne staze i da se povećanjem indukcije povećava. opisana s konstantnom tangencijalnom brzinom v. odrediti vrijeme jednog obilaska. koristeći izraz (3. a sila F je centripetalna sila. već samo njezin smjer.24) pa je polumjer kružne putanje nabijene čestice jednak: r= m⋅v Q⋅B (3. prikazani su vektori brzine i sile.2 Sila na vodič kojim teče struja Magnetska sila na vodič kojim teče električna struja posljedica je već opisane sile na svaki pojedini naboj koji se kreće u magnetskom polju.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Primjer: Uleti li nabijena čestica u homogeno magnetsko polje indukcije B s brzinom v okomitom na polje (slika 3. ali smjer je uvijek pod pravim kutem na brzinu čestice. Slika 0-16 Gibanje nabijene čestice u magnetskom polju Budući da je sila okomita na brzinu neće se mijenjati iznos te brzine.21) za magnetsku silu na naboj dobiva se izraz za silu na 94 .25). Čestica se dakle kreće pod djelovanjem sile koje je iznos konstantan. iz drugog Newtonova zakona slijedi: Q⋅v⋅ B = m⋅ v2 r (3.24. može se. Opisani primjer temelj je rada akceleratora čestica (ciklotrona) koji se koriste u nuklearnim fizikalnim pokusima. Budući da je centripetalna akceleracija jednaka v2 /r.25) Ako je poznata masa čestice m i njezin naboj Q.16).

29) što je prikazano na slici 3-17.).27) pa je na duljini l ukupna sila prema (4. javlja se sila na svakoj strani svitka.28) postaje: ur r u r F = B ⋅ I ⋅ l ⋅ sin α ili vektorski F = I ⋅ l × B ( ) (3. Kad kroz svitak poteče struja. dF = B ⋅ dQ ⋅ v = B ⋅ dQ ⋅ dl dQ = B⋅ ⋅ dl = B ⋅ I ⋅ dl dt dt (3. nazvan galvanometar. b). Zbog preglednosti je nacrtan samo jedan zavoj. kako se vidi na slici 3-19. Električni moment jednak je: 95 . Svitak je postavljen unutar polova Slika 0-18 Dijelovi galvanometra a) spiralna opruga s kazaljkom b) svitak s više zavoja permanentnog magneta (slika 3-19. a).Magnetizam ________________________________________________________________________ vodič kojim teče struja (gibanje diferencijala naboja brzinom v ).32) jednaka: F = B ⋅ I ⋅l (3.28) Ako vodič zatvara kut α s magnetskom indukcijom. Protumoment ovoj sili drži mehanička spirala na kojoj je pričvršćena kazaljka instrumenta (slika 3-18. izraz (3. Slika 0-17 Sila na vodič kojim teče struja Primjer: Instrument s pomičnim svitkom i permanentnim magnetom. Na svitak je namotano N zavoja tanke žice promjera zavoja d i duljine zavoja l (slika 3-18. radi na načelu opisane sile koja se javlja na vodič kroz koji teče struja u magnetskom polju. a vodič je postavljen okomito na magnetske silnice.

34) dobiva se: F1 = μ0 ⋅ I1 ⋅ I 2 ⋅ l [N] 2π ⋅ d (3. Zbog jednostavnosti izvoda pretpostavlja se da su vodiči ravni. biti jednaka: F1 = B1 ⋅ I 2 ⋅ l = μ0 ⋅ H1 ⋅ I 2 ⋅ l a jakost magnetskog polja: (3. Slika 0-19 Galvanometar 2.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ M el = B ⋅ I ⋅ l ⋅ N ⋅ d = ke ⋅ I a mehanički protumoment (3. vidi se da će sila F1.3 Sila između dva vodiča kroz koje teče struja Između dva vodiča kroz koje teku struje javlja se sila. a α otklon kazaljke.24.32) Otklon je dakle proporcionalan jakosti struje koja svitkom teče. dugi i međusobno paralelni na udaljenosti d. Iz slike 3-20. kojom magnetsko polje H1 (nastalo strujom I1) privlači vodič kroz koji teče struja I2. a posredno i kao voltmetar i ommetar. pa se galvanometar ponajprije koristi za mjerenje struje (ampermetar).30) M meh = km ⋅ α (3.31) slijedi: α= ke ⋅I = k⋅I km (3.35) 96 .31) gdje su ke i km električna i mehanička konstanta proporcionalnosti. Povezujući oba izraza (3.33) H1 = I1 2π ⋅ d (3.34) Povezujući izraze (3.30) i (3.33) i (3.

35).36) 97 . I1=I2=1 A. dok će se u paralelnim vodičima u kojima teku struje u različitom smjeru međusobno odbijati. pa je: F= μ0 ⋅1⋅1⋅1 4π ⋅10−7 = = 2 ⋅10−7 [ N ] 2π ⋅1 2π (3. Takvo djelovanje dviju struja naziva se elektrodinamičko djelovanje. u izraz (3. lako je zaključiti da će se dva paralelna vodiča u kojima teku struje u istom smjeru međusobno privlačiti. U internacionalnom SI sustavu jedinica definiran je amper (A) na temelju predočenog elektrodinamičkog djelovanja: Električna struja ima jakost jedan amper (A) ako prolazeći kroz jako dugi i jako tanki vodič djeluje u vakuumu na isto takvu paralelnu struju u udaljenosti od jednog metra silom 2ÿ10-7 njutna po jednom metru duljine vodiča (slika 3-21.Magnetizam ________________________________________________________________________ Slika 0-20 Sila između dva vodiča protjecana strujom Treba uočiti da i magnetsko polje struje I2 djeluje istom silom na vodič kojim teče struja I1. Slika 0-21 Definicija jedinice amper Iznos sile slijedi iz izravnog uvrštavanja vrijednosti d=1 m.22).). izraz (3. Koristeći pravilo za smjer sile.

jer bez njega nema ni struje. Henry u Americi. a pozitivan naboj na drugu stranu. A posljedica svakako je električno polje. Ako se vodič duljine l kreće u magnetskom polju brzinom v okomito na polje (prema slici 3-23. Gibanje naboja u magnetskom polju ne ostaje nazapaženo . Opisanu pojavu vrijedno je pobliže razmotriti. Do tog izuzetnog otkrića došla su 1831. svejedno): u žici je potekla električna struja ! Slika 0-22 Faraday-ev pokus elektromagnetske indukcije Magnetski se zavoj nije nalazio u polju iste jakosti prije i poslije udaljavanja (jakost polja i broj silnica koje kroz zavoj prolaze opada s udaljenošću). svako djelovanje u prirodi ima svoju posljedicu. negativan naboj vodiča pomaknuti na jednu.4) trne tek u beskonačnosti. prema (3. a. Uzrok je dakle promjena magnetskog toka. 98 . Tako na primjer gibanje naboja stvara magnetsko polje. ako se polje mijenja ! Faraday je u okoliš magneta donio žičani zavoj (slika 4.23) ima suprotan smjer za naboje različitog polariteta. godine nezavisno i istodobno dva znanstvenika: M. Pokusom se to može provjeriti tako da se vodič prilikom gibanja prepolovi. uzrokovati struju? Odgovor je: Može.25 Elektromagnetska indukcija Neposredno pretvaranje mehaničke energije u električnu je moguće. Postavlja se pitanje: može li možda magnetsko polje pokretati električni naboj.23). No kako ta sila prema (3. koje prema (3.na njega djeluje sila.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Svaka promjena. slijedi da će se slobodan.21). i to nabojem suprotnog polariteta. prijenos i potrošnja električne energije nezamislive su bez tog otkrića. Onda je naglo udaljio magnet (ili zavoj. Svaka polovica bit će nabijena. Faraday u Velikoj Britaniji i J. Današnja proizvodnja. onda na svaki naboj u tom vodiču djeluje sila F=QÿvÿB. magnetske silnice idu od oka promatrača okomito na površinu).

slijedi da će se i on promijeniti: dφ = B ⋅ dA = B ⋅ l ⋅ ds (3. onda će inducirani naboj poteći okvirom i struja će teći sve dok se vodič po okviru giba.39) Inducirani napon ovisi dakle o duljini i brzini vodiča koji se kreće u magnetskom polju i iznosu magnetske indukcije tog vektora v i B. Ta se pojava naziva elektromagnetska indukcija. pa slijedi: W = F ⋅l = Q ⋅l ⋅v ⋅ B [J ] No kako je prema (1.Magnetizam ________________________________________________________________________ a) gibanje vodiča u magnetskom polju b) stvaranje naboja i električnog polja Slika 0-23 Elektromagnetska indukcija Na slici 3-23.21). Izraz za iznos induciranog naboja najlakše se dobiva preko energetskih odnosa. pa (3. za iznos dA = l ⋅ ds (3.38) slijedi: W Q (3.40) Budući da magnetski tok φ ovisi o površini A. površina okvira abcd se poveća (ako je pomak u desno. b) prikazane su i silnice električnog polja koje nastaje zbog prisutnosti nabijenih krajeva vodiča.38) e = l ⋅v⋅ B (3. Iznos sile je poznat (3.41) Taj se pomak dogodio u infinitezimalnom vremenu dt.41) postaje: dφ ds = l ⋅ B⋅ = l ⋅ B⋅v dt dt (3. Inducirani napon može se promotriti i s druge točke gledišta. Ta se struja naziva inducirana struja. Ako se to kretanje vodiča ostvari na vodljivom okviru (slika 3-24). Naime. pomak naboja Q od točke a do b znači rad ostvaren silom F na putu l.37) e= iz (3.42) 99 . prema slici 3-24. ili smanji ako je pomak u lijevo). Za infinitezimalni pomak vodiča u gibanju.10) (3. a dobiveni naboj inducirani naboj.37) i (3.

a inducirana struja bi ga podržavala (uvećavala).39) i (3. sustav će učiniti sve moguće da nas u tome spriječi. Neka se u razmatranje uzme već opisani primjer sa slike 3-24. Inducirana struja pak smanjuje iznos toka (jer generira drugi tok suprotnog smjera).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-24 Gibanje vodiča po metalnom okviru Budući da je (lÿBÿv) jednako induciranom naponu slijedi da je trenutna vrijednost napona numerički jednaka brzini promjene magnetskog toka.42) dobiva: e=− dφ dt (3. 2. U tom bi slučaju polje opadalo. Faraday-ev zakon sadrži mnogo više nego što je bilo pokazano. Kad bi se vodič kretao u suprotnom smjeru. ima slučaja kad je i vodič i polje (magnet) u mirovanju. prema (3. pa se iz (3. Lenz-u pripisuje se sljedeće korisno pravilo za predviđanje smjera inducirane struje. površina se povećava. Kad god pokušamo promijeniti status quo prirodnog sustava. Izraz (3.43) poznat je kao Faraday-ev zakon elektromagnetske indukcije. Štoviše. a postoji vremenska promjena polja .1 Lenz-ovo pravilo Njemačkom znanstveniku F. 100 .E. Vremenska promjena toka dφ obično se ostvaruje ili promjenom efektivne površine u stalnoj magnetskoj indukciji B (npr.25. Na slici 3-24. stvarati magnetsko polje.4). Svejedno je da li pomičemo magnet ili zavoj: napon se inducira kako god se tok mijenja. U ovom smislu negativan predznak Faradayeva zakona (3-43) postaje jasniji. i struja bi imala suprotan smjer od prikazanog. a s njom i magnetski tok. To na stanovit način predstavlja analogiju s mehaničkim načelom inercije. Ono glasi: Smjer inducirane struje uvijek je takav da se suprotstavlja ili opire uzroku koji ju je proizveo. Po pravilu desnog vijka njegov će se tok suprotstavljati polju u kojem se vodič kreće. okretanjem ili pomakom zavoja) ili izmjeničnom strujom koja stvara izmjenični tok. Inducirana struja će također.i onda se u vodiču obuhvaćenom tim promjenama inducira napon.43) Negativan predznak govori o smjeru induciranog napona (koji će se suprostavljati promjeni polja).

45) Uvrštenjem (3.45) u (3.2 Samoindukcija Istosmjerna struja stvara stalni (konstantni) magnetski tok. prema (3-43) : es = − N ⋅ dφ dt (3. napon će se inducirati.25. Neka je idealna zavojnica s N zavoja smještena na jezgru torusnog oblika kao na slici 3-25. a to znači i izmjenični. inducira napon. Svaki promjenljivi tok. U zavojnici kojom teče izmjenična struja inducirat će se dakle napon zbog promjene vlastite struje (koja mijenja magnetski tok).46) es = − N ⋅ μ ⋅ N ⋅ A di l ⋅ dt =− μ ⋅ N 2 ⋅ A di l ⋅ dt (3. a izračunava u H (henri). Slika 0-25 Samoindukcija Napon samoindukcije es ovisi o broju zavoja i brzini promjene toka. Dakako. prema Faraday-evu zakonu (3-43) kako god se tok mijenja.47) Koeficijent μN2A/l zove se koeficijent samoindukcije ili induktivitet zavojnice i označuje se s L. Ta se pojava induciranja napona proizvedenog od vlastitog promjenljivog toka zove samoindukcija.Magnetizam ________________________________________________________________________ 2.44) Prema (3. a izmjenična izmjenični.44) dobiva se: μ⋅N ⋅A es = − N ⋅ odakle slijedi: l dt ⋅ di (3. 101 .11) za jednostavni magnetski krug vrijedi proporcionalnost promjene toka i promjene struje: dφ = μ⋅N ⋅A l ⋅ di (3.

[H ] = [Vs / A] = [Wb / A] Prema II.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ es = − L ⋅ di dt (3. Zato će se i u njoj inducirati napon. Neka se na istu jezgru sa slike 3-25 namota nova zavojnica s N2 zavoja. Slično kao kod samindukcije iz (3. kako je prikazano na slici 3-26.51) Slika 0-26 Međuinduktivna veza Treba još pogledati o čemu ovisi promjenljivi tok φ1. ovisno o broju njezinih zavoja e2 = − N 2 ⋅ dφ1 dt (3. napisati uzrok njegove promjene. Kirchhoff-ovu zakonu mora vrijediti : es+e=0.53) 102 .48) Induktivitet od 1H znači da se za promjenu od 1A/s inducira napon u zavojnici od 1V.6).52) e2 = − μ ⋅ N1 ⋅ N 2 ⋅ A di1 l ⋅ dt = −M ⋅ di1 dt (3.51) dobiva se: N1 ⋅ i1 ⋅A l (3.25.50) Međutim i druga zavojnica obuhvaća isti promjenljivi tok.49) 2.3 Međuindukcija Zanimljivo je promotriti utjecaj promjenljivog toka jednog svitka (zavojnice) na drugi svitak koji obuhvaća čitav ili dio promjenljivog toka. Promjenljiva struja u prvoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje dφ1/dt koje prolazi jezgrom. (3.7) i (3. (3. Zbog samoindukcije u prvoj će se zavojnici inducirati napon: e1 = − N1 ⋅ dφ1 dt (3.11) slijedi: φ1 = B ⋅ A = μ ⋅ H1 ⋅ A = μ ⋅ Uvrštenjem u (3.

56) M = L1 ⋅ L2 Ta je veza dobivena za slučaj potpunog magnetskog vezanja . Međuinduktivitet se može izraziti i preko induktiviteta pojedinih svitaka.58) e2 = N2 ⋅ e1 N1 (3. izraz (3. Izlazni napon se može mijenjati (povećavati ili smanjivati) s različitim brojem zavoja. u proračun međuinduktiviteta treba uzeti i dodatni faktor k magnetskog vezanja.53) dobiva se: M= N1 ⋅ N 2 = Rm L1 ⋅ Rm ⋅ L2 ⋅ Rm odakle je Rm (3. 103 . za L1 slijedi: L1 = μ ⋅ N12 ⋅ A l = N12 N2 = 1 1 l Rm ⋅ μ A (3.57) Primjer: Zanimljivo je pokazati vezu induciranog napona u drugoj zavojnici (sekundar) s naponom prve zavojnice (primar).sav tok od prve zavojnice prolazi kroz drugu zavojnicu.55) Povezujući (3. Ako se izraz (3. Na tom načelu radi transformator (slika 327).50) sa (3. Budući da oba svitka obuhvaćaju istu jezgru.50) podijeli s izrazom (3.59) vidi se da se naponi primara i sekundara odnose kao omjeri njihova broja zavoja.59) Iz (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ Koeficijent M zove se međuinduktivitet i ima istu dimenziju (H) kao induktivitet. prema slici 3-26.51) dobiva se: e1 N1 = e2 N 2 iz čega slijedi napon sekundara: (3. M = k ⋅ L1 ⋅ L2 (3.51) i (3. Ako to nije slučaj.59).54) i potpuno analogno za L2 : L2 = μ ⋅ N 22 ⋅ A l = 2 N2 N2 = 2 1 l Rm ⋅ μ A (3.

2 (3. kao i električno. što u praksi znači da se izmjenični napon primara transformira u izmjenični napon željenog iznosa na sekundaru. Ako napon na zavojnici koji je struju prouzrokovao nestane.63) uvrsti L iz (3. Visokonaponski dalekovodi imaju vrlo visok napon.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-27 Transformator Dobro je odmah uočiti da je inducirani napon također promjenljiv.16) slijedi: 104 . Kod idealnog transformatora (bez gubitaka). sekundarna struja manja. U vremenskom intervalu dt naboj koji kroz zavojnicu prođe je prema (2. onda će ta energija sprečavati pad struje.60) a samoinducirani napon koji sprečava gibanje naboja je prema izrazu (3. uz malu struju. Ako se u (3. Transformatori tako i služe pri prijenosu energije na velike udaljenosti. pa njezin iznos neće trenutno pasti na nulu. Dobiti veći napon na sekundarnoj strani (povećanjem broja zavoja) moguće je samo uz smanjenje sekundarne struje.3) dQ = i ⋅ dt (3. a nakon toga neka struja raste s prirastom di/dt. Zanimljivo je pogledati gdje je ova energija uskladištena (u električnom polju kondenzatora bila je u dielektriku između ploča). 2.63) Dok teče struja zavojnica induktiviteta L ima energiju.54) i I iz (3. neka je i=0. snage na primarnoj i sekundarnoj strani su jednake. posjeduje energiju.26 Energija magnetskog polja Magnetsko polje. čime se minimiziraju gubici zbog zagrijavanja vodiča (voda). Iznos energije W pohranjene u zavojnici induktiviteta L jednak je radu koji se obavi pomicanjem naboja protiv napona samoindukcije es.61) dW = −es ⋅ dQ = L ⋅ di ⋅ i ⋅ dt = L ⋅ i ⋅ di dt (3. što znači da je pri višem sekundarnom naponu (veći broj zavoja sekundara).48) jednak: es = − L ⋅ Iz toga slijedi da je učinjeni rad: di dt (3.62) Ukupan rad W potreban za povećanje struje od početne do konačne vrijednosti je prema tome: W= 1 L ⋅ i2. U početku t=0.

4. Diferencijal utrošene energije za porast struje i u vremenu dt koja uzrokuje promjenu jakosti polja. odnosno torusna jezgra unutar zavojnice ima. Govori se o stanovitoj vrsti "unutrašnjeg trenja" prilikom njihova okretanja. kao što je to prikazano na slici 3-28.68) gdje je Vol -volumen koji zavojnica. odnosno indukcije koja tu postoji. pa se integral u izrazu (3. W= μ⋅H2 2 Vol = B2 B⋅H ⋅ Vol = ⋅ Vol 2μ 2 (3. 105 .66) dW = H ⋅ Vol ⋅ dB Ukupna energija dovedena u jednom periodu bit će: (3.Magnetizam ________________________________________________________________________ W= 1 1 μ ⋅ N 2 ⋅ A ⎛ H ⋅l ⎞ μ⋅H2 = ⋅ A⋅l L ⋅ i2 = ⋅ ⎜ ⎟ 2 2 l 2 ⎝ N ⎠ 2 (3. a s njim i promjenu indukcije dB jednak je: dW = e ⋅ i ⋅ dt = N ⋅ odakle slijedi uz Vol=A l dφ H ⋅ l ⋅ ⋅ dt = d ( B ⋅ A ) ⋅ H ⋅ l = H ⋅ A ⋅ l ⋅ dB dt N (3.65) 2. onda će promjena jakosti polja mijenjati indukciju na način opisan u potpoglavlju 3. a okretanjem smjera magnetskih dipola u feromagnetskom materijalu razvijat će se toplina. polje koje stvara izmjenična struja). Periodu izmjenične struje odgovarat će jedna petlja histereze.1 Izmjenično magnetiziranje željeza Ako se feromagnetski materijal nalazi u magnetskom polju kojem se neprestano mijenja smjer (na primjer.26.68) ne može izračunati analitički.64) Budući da je Aÿl=Vol može se zaključiti da je energija pohranjena u volumenu Vol koji zavojnica obuhvaća i da ovisi o kvadratu jakosti magnetskog polja. Integraciju treba dakle obaviti po zatvorenoj krivulji histereze. Poteškoća je međutim što H nije moguće izraziti kao jednostavnu funkciju od B.67) W = ∫ dW = Vol ∫ H ⋅ dB (3.

prema slici 3-30 i izrazu (3. Slika 0-29 Razmagnetiziranje jezgre 2. Zbog toga se dijelovi električkih strojeva izloženi izmjeničnom magnetiziranju izrađuju od međusobno izoliranih limova kako bi se vrtložne struje smanjile. Ako se izmjenična struja nakon svakog perioda smanji za odgovarajući iznos. pa kao neposredni zaključak slijedi da je utrošena energija to veća što je površina histereze veća. onda se i petlja histereze smanjuje.70) 106 . Promjenljivo magnetsko polje ima za posljedicu ne samo induciranje napona u zavojnici oko jezgre nego i u jezgri kao vodiču. To isto slijedi i za razvijenu toplinu. kako se vidi na slici 3-29. jednak sili na određenom putu.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-28 Izmjenično magnetiziranje feromagnetskog materijala Integracija po zatvorenoj krivulji rezultira površinom koju zatvara.2 Privlačna sila magneta Poznavajući energiju koju (elektro)magnet ima nije teško odrediti silu kojom magnet privlači ili nosi feromognetski uzorak. Taj se postupak zove razmagnetiziranje jezgre. Osim gubitaka zbog histereze u jezgri postoje i gubici zbog tzv.69) dW = F ⋅ dl pa je iz (3.26.66) može se pisati : dW = i B2 B2 ⋅ dV = ⋅ A ⋅ dl 2 μ0 2 μ0 (3.69): (3. Toplinski gubici zbog vrtložnih struja nisu zanemarivi. poželjno je da njezina površina bude što manja. Posljedica pak induciranog napona su vrtložne struje. S obzirom da je energija. Nakon smanjivanja iznosa struje na nulu jezgra više nema magnetska svojstva (B=0 uz H=0). odnosno rad. Da bi se gubici energije zbog histereze smanjili.70) i (3. pa se toplinski gubici prilikom magnetiziranja i zovu gubici petlje histereze. vrtložnih struja.

107 .Magnetizam ________________________________________________________________________ B2 F= ⋅ A [N] 2 μ0 (3. odnosno privlačna sila magneta proporcionalna je kvadratu magnetske indukcije i efektivnoj površini predmeta i magneta na kojoj ta indukcija djeluje.71) Slika 0-30 Privlačna sila magneta Nosiva.

27 Appleti 2. 2.gustoću magnetskog toka u donjoj polovici prozora MASS – masu naboja koji ulijeće u magnetsko polje VELOCITY – brzinu s kojom naboj ulijeće u magnetsko polje ANGLE – kut ulijetanja naboja Click-om na gumb RESET vraćamo simulaciju na početak.27.1 Naboj u magnetskom polju Pomoću klizača podešavamo: • • • • • B (UPPER) – gustoću magnetskog toka u gornjoj polovici prozora B (LOWER) .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.2 Lorentz-ova sila Click-om na gumb: • ON/OFF. uključujemo i isključujemo struju.27. 108 .

na njega će djelovati sila.27. TURN MAGNET. Na posljednje tri opcije biramo da li ce se vidjeti strelice koje pokazuju smjer: • • • Struje (crvene strelice). Ako se taj vodič nalazi u vanjskom magnetskom polju. Prema (3. Magnetskog polja (plave strelice). Ova sila zove se Lorentzova sila. Lorentzove sile (crne strelice).gustoća magnetskog toka l .duljina vodiča 2.2) Iznos Lorenzove sile je F = B ⋅ I ⋅l gdje su • • • F . koje se dobiva zbrajanjem magnetskog polja vodiča i vanjskog magnetskog polja.Magnetizam ________________________________________________________________________ • • REVERSE CURRENT. Oko vodiča kojim teče struja postoji magnetsko polje. mijenjamo smjer magnetskog polja. magnetsku silu Pomoću izbornih ponuda biramo da li će se vidjeti strelice koje pokazuju: 109 . STOP – zaustavljamo simulaciju.3 Faraday-ev zakon Click-om na gumb: • • • START – pokrećemo simulaciju. mijenjamo smjer struje. tako da će ga gurati u područje manje gustoće silnica ukupnog magnetskog polja.sila na vodič B .

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ • magnetsko polje.4 Lennz-ovo pravilo Pomoću miša (lijevi click spušten) možemo približavati i udaljavati magnet od vodiča (prstena). Klizači služe za podešavanje brzine promjene toka (vary speed) i jakosti magnetskog polja (vary field strenght). na dva horizontalna štapa (koji su vodljivo spojeni). tok magnetskog polja kroz prsten se povećava. 110 . Budući da je inducirana struja proporcionalna induciranom naponu ui=B·l·v. U krug je priključen ampermetar koji mjeri struju koja se inducira. Vertikalni štap (koji se pomiče).27. Kada udaljavamo magnet. povećanjem brzine i jačine magnetskog toka struja će rasti i obrnuto. U prstenu se inducira napon i poteče struja. Lenzovo pravilo: Inducirani napon stvara struju takvog smjera da se ona svojim djelovanjem suprotstavlja promjeni (magnetskog toka) koja ga je izazvala. Pomoću miša možemo vući vertikalni štap lijevo – desno i promatrati kako smjer i brzina povlačenja utječu na induciranu struju. U ovom se slučaju magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja smanjenju magnetskog toka. Smjer struje je takav da se magnetsko polje oko vodiča suprotstavlja povećanju magnetskog toka. 2. čiju jakost pokazuje ampermetar. zatvara strujni krug. inducirana struja i magnetsko polje oko vodiča imat će suprotan smjer nego kad smo magnet približavali. Kada magnet približavamo vodiču (prstenu).

proton 5.52T brzinom 2ÿ106 m/s. 111 . d) izvedite ovisnost c)? Rješenje: a) 2H1 d) H = I 1 ⋅ . smješten je u zraku okomito na horizontalno magnetsko polje jakosti 6. Na zatvorenu željeznu jezgru srednje duljine 0. Koliki je specifični naboj čestice ako je ona u polju opisala luk polumjera 4 cm? Koja je to čestica? Rješenje: 9.Magnetizam ________________________________________________________________________ 2. b) koliki je iznos jakosti magnetskog polja. prikažite grafički. Ravan vodič duljine 1m.615 ⋅107 [C/kg]. H= I ⋅r .12 ⋅10−16 [N] 4. Elektron ubrzan razlikom potencijala 300V giba se usporedno s ravnini vodičem od njega udaljenim 4mm.00784 kg.R ≤ r ≤ ∞ 2π r . c) kako se mijenja iznos magnetskog polja od osi vodiča prema površini. mase 0. a) koliki je iznos magnetskog polja na površini vodiča (izrazite ga pomoću H1).28 Zadaci 1.8 A i stvara magnetski tok 700 μWb. b) označite na presjeku vodiča smjer magnetskog polja na površini vodiča uz slobodno izabran smjer struje. Kolika sila djeluje na elektron ako vodičem prolazi struja jakosti 5 A? Rješenje: 4.0 ≤ r ≤ R 2π R 2 2. Na polovici radiusa jednog vodiča kružnog presjeka kroz koji teče struja konstantne gustoće J postoji magnetsko polje H1. Nađi jakost struje koju moramo propustiti kroz vodič da on u magnetskom polju miruje. Rješenje: 9.6 m i presjeka 5 cm2 namotano je 450 zavoja kroz koje teče struja 8. Nabijena čestica uleti u homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 0.34ÿ103 A/m. a) kolika je indukcija.65 [A] 3.

U homogeno magnetsko polje magnetske indukcije 2ÿ10-4 smješten je dugi ravni vodič okomito na silnice. b) koliki je induktivitet zavojnice.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ c) koji je iznos relativne permeabilnosti željeza.1 [V] 10. Koji se napon inducira u zavojnici sa 10 zavoja površine 5cm2 ako tu zavojnicu za 0.08 [H] 112 . Rješenje: 5 [cm] 8.4 [mH] c) 0.4 [T] b) 6600 [A/m] c) 168. Vodičem teče struja jakosti 50A. Nađi geometrijsko mjesto točaka u kojima je magnetska indukcija jednaka nuli.2 s promijeni jakost struje od 15A na 10A.623 [mm] 6. Kolika sila djeluje među vodičima na duljinu 1m ako su oni međusobno udaljeni 10 cm? Rješenje: 0. e) uz kvadratični profil presjeka jezgre i jednoslojan namot.32 [J] 9. a) koliki je iznos jakosti magnetskog polja u zavojnici. Rješenje: 0. c) koliku magnetsku energiju sadrži zavojnica. Koliki je induktivitet zavojnice? Rješenje: 0.005s unesemo u magnetsko polje jakosti 8ÿ104 A/m? Površina zavojnice okomita je na silnice. Kroz dva ravna usporedna vodiča teku struje 5A i 10A. koliki je iznos presjeka bakrene žice namotaja? Rješenje: a) 1.2 π [m] i presjeka 50cm2 teče struja I=10A.8 [Vs/Am] d) 1.136 [Ω] e) 0. Pritom se inducira napon 2V. U zavojnici se za vrijeme 0.0001 [N] 7. d) koliki otpor ima zavojnica ako je na nju priključen napon 10 V. Kroz 800 zavoja namotanih na nemagnetično tijelo oblika torusa srednje dužine 0. Rješenje: a) 12734 [A/m] b) 6.

3) Energija nabijenog kondenzatora sadržana je u izolatoru između ploča (elektroda).29. Kod gibanja naboja dq.PRIJELAZNE POJAVE Električki elementi koji mogu uskladištiti energiju električnog (kondenzator) i magnetskog (zavojnica) polja.2) W = C ∫ v ⋅ dv = C ⋅V 2 Q ⋅V Q 2 = = 2 2 2C (4. i poprimi napon izvora E. kondenzatoru se dovodi naboj i time povećava razlika potencijala v. Ta se energija oslobađa i može se pretvoriti u neki drugi oblik energije (toplinsku.29 RC-krug 2. Od interesa je upoznati pojave koje nastaju pri prijelazu iz jednog u drugo stacionarno stanje. električno polje obavlja rad: (4.29. porastu napona kondenzatora v. Skup svih događaja pri tom prijelazu obuhvaća naziv "prijelazne pojave". što je čest slučaj u praksi. 2. Nakon određenog kratkog vremena kondenzator se nabije nabojem Q=C⋅E. Kod izbijanja kondenzatora.1) dW = dq ⋅ v = C ⋅ v ⋅ dv Ukupni obavljeni rad za vrijeme nabijanja kondenzatora je: (4. za vrijednost dv. Druga polovica energije izvora potroši se na otporu kruga R. električno polje u izolatoru se razgrađuje. jer se njima obuhvaća preraspodjela energije u strujnim krugovima. . Tijekom nabijanja. Glavno pitanje koje se u sljedećim točkama rješava jest: kako se mijenja napon i struja na kondenzatoru i zavojnici između dva stacionarna stanja. između ploča.1 Energija nabijenog kondenzatora Kad se prazan kondenzator priključi na izvor napona E. kao energija električnog polja. svjetlosnu ili opet u električnu). 2. mogu se nalaziti u dva stacionarna stanja: sa i bez energije.2 Energija na otporu Kod nabijanja kondenzator dobije samo polovicu energije izvora. uzrok je porast naboja dq: dq = C ⋅ dv Malim slovima označuju se trenutačne vrijednosti pojedinih veličina.

Struja tada praktički više ne teče iz izvora. Napon kondenzatora raste sve sporije prema konačnoj vrijednosti (napona izvora E.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ WR = Wi − WC = Q ⋅ V − Q ⋅ V V = Q ⋅ = WC 2 2 (4. Trajanje nabijanja je dulje što su veći kapacitet C i otpor kruga R. Struja nabijanja kondenzatora u početku je velika. pet vremenskih konstanti). a uzima se da je kondenzator nabijen nakon vremena t = 5⋅τ (tj. Naponi se na početku nabijanja mijenjaju brže.5) Nakon isteka jedne vremenske konstante kondenzator se nabije na 63% konačnog napona. 114 . Slika 0-1 RC krug Struja u trenutku priključenja I određena je samo naponom E i otporom kruga R. a s njime i jakost struje u krugu i (i = vR/R ). tako njezin iznos pada (opiranje dotoku istovrsnog naboja). a kako naboj na pločama raste. Ohm-ovim zakonom (I=E/R).3 Nabijanje (punjenje) kondenzatora Uključenjem kondenzatora u strujni krug s otporom R (slika 4-1) događa se prijelazna pojava nabijanja kondenzatora. 2. pa kažemo da je kondenzator nabijen. a prema završetku nabijanja sve sporije. dok mu napon ne poprimi vrijednost napona izvora. Umnožak vrijednosti kapaciteta i otpora također ima dimenziju vremena i zove se vremenska konstanta: τ = RC (4.4) Na otporu kruga potroši se do kraja nabijanja toliko energije koliko je dobije kondenzator.29. tj. tako se smanjuje napon na otporu uR (uR = E−uC). Kako nakon priključenja napon kondenzatora uC nabijanjem postupno raste.

8) Na slici 4-2.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2.4 Izbijanje (pražnjenje) kondenzatora Nabijeni kondenzator odspojen od izvora sadrži električnu energiju.29. pa je time preko Ohm-ovog zakona u svakom trunutku određena i veza između napona kondenzatora vC i struje izbijanja i kao: i R = vR (4. a prema završetku izbijanja sve sporije.7) U svakom trenutku je napon na otporu vR jednak naponu kondenzatora vC. Kako ima ograničenu količinu naboja. kondenzator se ponaša kao izvor zanemarivo malog nutarnjeg otpora. napon (a s njime i struja) izbijanjem se smanjuje. U svakom trenutku vrijedi Kirchhoff-ov zakon za napone tj.6) Nabijeni kondenzator ponaša se kao naponski izvor samo u početku izbijanja. u početku brzo. Strujom kondenzator predaje energiju otporu. vR = vC (4. Kod izbijanja. Ovo predavanje energije nazivamo izbijanje (ili pražnjenje) kondenzatora. Vodljivim spajanjem njegovih elektroda višak elektrona s negativne elektrode odlazi na pozitivnu tvoreći tako struju kroz vodljivi spoj između elektroda. Slika 0-2 v=f(t) u RC krugu 115 . Stoga je početna struja izbijanja I određena samo naponom nabijenog kondenzatora VC i otporom R vodljivog spoja između priključnica kondenzatora: I= VC R (4. preko kojeg su elektrode vodljivo spojene. prikazana je naponska funkcija nabijanja i izbijanja kondenzatora v=f(t).

10) Ukupna energija svitka jednaka je zbroju svih diskretnih porasta energije ΔWL pri porastu struje od 0 do I. Kod ukapčanja i iskapčanja strujnog kruga sa svitkom (RL – krug). nego se javlja prijelazno stanje u kojem se postupno uspostavljaju konačne veličine struje i napona. Kako nije moguća trenutačna promjena energije. Energija tog polja pohranjuje se u svitku. stacionarno stanje se zbog toga ne uspostavlja trenutačno.10): ΔWL = i L Δi I2 W = ∑ i ⋅ L Δi = L 2 0 I (4.11) gdje je • • • WL – energija pohranjena u svitku L – induktivitet svitka I – struja svitka što je identično već izvedenom izrazu u (3. Promjena struje svitka znači promjenu njegove energije.30 RL-krug 2.30. Snaga na zavojnici određena je u svakom trenutku umnoškom struje i i induciranog napona vL : pL = i ⋅ vL = i ⋅ L Δi Δt (4. Smanjenjem struje magnetsko polje se razgrađuje i svitak putem induciranog napona energiju vraća natrag u krug. Energija svitka (stalnog induktiviteta) određena je njegovim induktivitetom i jakošću struje.1 Energija zavojnice Rastom struje zavojnice od nule do neke vrijednosti I u svitku se stvara magnetsko polje. odnosno integriranjem jednadžbe (4. 116 .63).9) Energija svitka jednaka je umnošku snage i promjene vremena: ΔWL = pL ⋅ Δt = i ⋅ uL ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δi ⋅ Δt = i ⋅ L ⋅ Δ i Δt (4. tako nije moguća ni trenutačna promjena struje svitka i on se tome opire svojim induciranim naponom. pa ćemo ukupnu energiju svitka dobiti zbrajanje.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2.

na svitku se nakon ukapčanja javlja inducirani napon polariteta suprotnog polaritetu izvora. neposredno prije ukapčanja. To se osobito zorno vidi na slici 4-4. Vrijednost stacionarnog stanja praktički se postiže već nakon vremena od 4 do 5 vremenskih konstanti. smanjuje se brzina njegove promjene.2% svoje konačne vrijednosti. koji će se po Lenz-ovu zakonu suprotstavljati promjeni struje. Potom. Dovede li se napon u strujni krug u koji je spojena realna zavojnica (spajanje preklopke u položaj 0-1 na slici 4-3) struja će od početne vrijednosti i = 0 do svoje stacionarne vrijednosti i = V/R s vremenom mijenjati svoj iznos. a to jest nula. Da bi struja neposredno nakon ukapčanja bila ista kao u času neposredno prije toga.12) 117 . Napon na otporu vR u svakom je času jednak razlici napona izvora E i napona na induktivitetu vL vR = E − vL (4.30.2 Ukapčanje RL – kruga Svaka se realna zavojnica može predočiti kao spoj radnog otpora R i induktiviteta L. kako se u svitku postepeno uspostavlja magnetski tok. tj. Za vrijeme jedne vremenske konstante (t=τ) struja postigne 63. Promjena struje inducirat će prema (3.48) napon samoindukcije. jer je tad najveća promjena magnetskog toka. inducirani napon na svitku u trenutku ukapčanja mora poništiti napon izvora. inducirani napon na induktivitetu po iznosu je jednak naponu izvora. Slika 0-4 i=f(t) za uključenje RL kruga Suprotstavljajući se trenutačnoj promjeni struje.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ 2. Slika 0-3 RL krug Jakost struje raste u zavojnici po eksponencijalnom zakonu. Time se postupno smanjuje i inducirani napon vL. Inducirani napon najveći je u trenutku ukapčanja. Stoga. usporavat će njezin porast.

14) koja je određena samo naponom izvora i otporom kruga.16) 2. Ovaj omjer označava se s τ i naziva vremenska konstanta RL–kruga. Porast struje je sporiji i prijelazno stanje traje dulje. Promjene struje neizbježne pri smanjivanju stacionarne vrijednosti I na stacionarnu vrijednost i=0 uzrokom su napona samoindukcije. na primjer spajanjem preklopke u položaj 0-2 u shemi na slici 4-3. U istom vremenu napon na induktivitetu padne na 37% svoje početne vrijednosti. a uzima se da je realno doseže (te nastupa stacionarno stanje) nakon vremena Tuk = 5τ (4. U strujnom krugu bez izvora struja mora pasti na nulu (utrnuti). Slika 0-5 i=f(t) za isključenje RL kruga 118 . Struja se sve sporije približava svojoj konačnoj vrijednosti I. što je veći omjer induktiviteta i otpora kruga. Vremenska konstanta τ je vrijeme nakon ukapčanja svitka.3 Iskapčanje RL – kruga Drugi slučaj prijelazne pojave u RL-krugu jest prekidanje toka stacionarne struje I. čiji je smjer po Lenzovom zakonu takav da se suprotstavlja promjeni.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Kako se smanjuje napon vL tako raste napon na otporu vR. a isto tako postupno raste struja: i= v R E vL = − R R R (4.15) Jedinica za vremensku konstantu je sekunda. τ= L R Ωs [τ ] = = s Ω (4. To je veličina struje u stacionarnom stanju.30. u kojem struja RL – kruga poraste na 63% svoje konačne vrijednosti. nastoji održati dotadašnju struju.13) Struja raste od nule do konačne vrijednosti: I= E R (4. tj.

) da zbog prisutnosti induktiviteta L strujni krug pokazuje stanovitu tromost pri promjeni struje. Budući da se proces ponavlja. a nakon pet vremenskih konstanti praktično padne na nulu (tis = 5τ). zavojnica ima najveću energiju L⋅I2/2.31 Elektromagnetski oscilirajući krug Zanimljive pojave nastaju. Zatim se. suprostavljajući se padu struje. koja je. kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu energiju Q2/(2C). zatvori krug u kojem se nalaze samo kondenzator i zavojnica. Ona. Da bi struja u času neposredno nakon iskapčanja bila jenaka I kao prije iskapčanja. Brzina pada opet ovisi o vremenskoj konstanti. nastojeći održati struju kroz svitak i nakon iskapčanja izvora. kao i trajanje prijelaznog stanja pri iskapčanju svitka. To je i najveća vrijednost induciranog napona. Pri tom se potpuno razgradi magnetsko polje svitka i potroši njegova energija. svitak djeluje kao naponski izvor koji nastoji i dalje tjerati struju u istom smjeru. na otporu). pomoću sklopke. Tada slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice. Vidi se (slika 4-5. na induktivitetu se javlja inducirani napon vrlo velikog iznosa (može biti i nekoliko kilovolti). određuje vremenska konstanta τ. iznos induciranog napona u tom času jednak je umnošku veličine struje prije iskapčanja i otpora preko kojeg se svitak kratko spaja. a struja. U trenutku prekida struje otvaranjem sklopke. Kod iskapčanja.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Struja dakle eksponencijalno trne u beskonačnosti (praktički nakon 4-5 τ). govori se o električnim oscilacijama. koja je jednaka omjeru induktiviteta i otpora iskapčanja. koji potom postupno pada prema nuli. ako nema gubitaka (npr. naboj i napon su harmoničkog oblika.17) 119 . Struja je kod iskapčanja jednaka omjeru induciranog napona i otpora preko kojeg je svitak kratko spojen. ukupna energija u bilo kojem vremenu izračuna se iz: q2 i2 Q2 +L = 2C 2 2C (4. Ako je početna energija kruga bila Q2/(2⋅C). s vremenom postupno pada od početne vrijednosti I do nule. Struja. Tada se kondenzator počinje izbijati preko zavojnice. kao i napon vL. može se ograničiti tako da se svitak pritom kratko spoji. Polaritet induciranog napona vL je takav da on djeluje kao izvor. slično kao napon vL. 2. ako se nabijeni kondenzator spoji u strujni krug sa zavojnicom. Veličina induciranog napona. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. Kondenzator se nabije u strujnom krugu koji ima izvor istosmjernog napona. nakon jedne vremenske konstante padne na 37% početne vrijednosti. Brzinu smanjivanja struje svitka. Može se primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu. Nakon prijelaznog procesa. jednaka prvotnoj električnoj.

zavojnica ima najveću energiju LI2/2. jednaka prvotnoj električkoj. kad je kondenzator izgubio svoju potencijalnu Q2/(2C) energiju. kondenzator se počinje izbijati preko zavojnice. Slika 0-6 LC oscilator U trenutku kad se sklopka S zatvori. Utjecaj otpora u oscilatorima je potrošak energije u vidu topline. 120 . Rješenjem te jednadžbe slijedi da je frekvencija oscilacija f jednaka: f= 1 1 = T 2π L ⋅ C (4. To odgovara trenju u mehaničkom sustavu. Povezanost između električnih i mehaničkih sustava je toliko velika da je moguće riješiti složene mehaničke ili akustičke probleme postavljanjem analognih električnih krugova i mjerenjem na lak način napona i struja koje odgovaraju mehaničkim i akustičkim "nepoznanicama".20) Budući da je sustav zatvoren.1.19) što odgovara električnim oscilacijama: ω= 1 L ⋅C (4. ako nema gubitaka.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Gdje se q i i trenutne vrijednosti naboja. Ono što je pritom zadivljujuće jest povezanost sa sličnim fizikalnim veličinama mehaničkih oscilacija. Promjena toka naboja u zavojnici inducira napon i energija magnetskog polja raste. mehaničkog i električnog dana je u tablici 4.18) iz čega se vidi da je frekvencija (brzina promjene) to veća što su induktivitet i kapacitet manji. Sada (slika 4-6) slijedi ponovno nabijanje kondenzatora na račun magnetske energije zavojnice. zbroj kinetičke i potecijalne (elastične) energije je konstantan i jednak potencijalnoj energiji koju tijelo ima na maksimalnoj udaljenosti xm . Ako je m masa tijela obješenog na spiralnoj opruzi krutosti k. onda će kružna frekvencija ω toga sustava biti ω= k m (4. Usporedba nekih izraza koji vrijede za oba oscilacijska kruga. odnosno struje. Dobro je primjetiti da je polaritet suprotan prvotnom polaritetu. koja je. Nakon prijelaznog procesa.

Osim potvrde poznatih zakona iz optike. Međutim.32 Elektromagnetski valovi Elektricitet i magnetizam promatrani su i proučavani kao različita područja. tj.1. nemoguće je postojanje jednog efekta bez pojave drugog. elektromagnetskih . istodobno okomiti na smjer širenja vala (slika 4-7). Godine 1864. koje svoje minimalne i maksimalne vrijednosti imaju na istom mjestu i u isto vrijeme.zbog njihove formalne podudarnosti s jednadžbama širenja mehaničkih valova. da se tu stvara i električno polje (3. Masa na elastičnoj opruzi 2 mv 2 kx 2 kxm + = 2 2 2 k 2 xm − x 2 v= m dx v= dt x = xm sin ω t LC krug Li 2 q 2 Q 2 + = 2 2C 2C 1 i= Q2 − q2 LC dq i= dt q = Q sin ω t Tablica 4. Hertz-ovi pokusi dokazali su i Maxwell-ovu teoriju elektromagnetskih valova. koja je sigurno jedan od najvećih uspjeha znanosti 19. b) Jakosti električnog polja B i indukcije magnetskog polja E međusobno su okomiti vektori. te njihova širenja kroz prostor. stoljeća. stvara magnetsko polje (3. Ti zakoni zajedno daju diferencijalne jednadžbe širenja elektromagnetskih valova . a valova . pokazao da oscilacijski krugovi (odašiljači) mogu poslati energiju kroz prostor do sličnog kruga (prijemnika). Usporedba mehaničkih i električkih oscilacija 2. uspio je postaviti zakone u općem matematičkom obliku. Isto tako gibanje naboja.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ Hertz je 1888. 121 .1). Očevidno. Otkrivena veza električnog i magnetskog polja može se sažeti u nekoliko važnih činjenica: a) Sve promjene se istodobno događaju u oba polja (električnom i magnetskom).43). elektromagnetska indukcija pokazala je da gdje god postoji promjena u magnetskom polju.zbog električne (E) i magnetske (B) veličine od koje su sastavljeni. Na tome je Maxwell gradio svoju teoriju o nerazdvojivosti električkog i magnetskog polja. postojanje i promjena električnog polja.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

Slika 0-7 Elektromagnetski valovi

c) Iznosi tih dvaju vektora povezani su s konstantom c:

E = c⋅B

(4.21)

d) Elektromagnetski valovi nose energiju i njihovo širenje je tok energije električne gustoće (ε0E2/2) i magnetske gustoće (B2/2μ0). e) Brzina širenja elektromagnetskih valova u vakuumu je

c=

1

μ0 ⋅ ε 0

= 3 ⋅108 m / s

(4.22)

Elektromagnetski valovi šire se dakle u vakuumu brzinom svjetlosti ! Izražena u strogom matematičkom obliku Maxwell-ova teorija dovela je do zaključka da je svjetlost elektromagnetski val. Hertz-ovi pokusi, kako je već rečeno, potvrdili su ispravnost te teorije.

122

Prijelazne pojave ________________________________________________________________________

2.33 Appleti 2.33.1 RC-krug

Pomoću tri padajuća izbornika biramo vrijednosti otpora, kapaciteta i napona. Nakon svakog odabira moramo clicknuti na gumb UPDATE , da bi se odabrane vrijednosti upisale pored odgovarajućih elemenata u strujnom krugu. Napon još možemo mijenjati tako da clicknemo iznad baterije i vučemo mišem stupac, koji prikazuje napon baterije, gore ili dole. Click-om na crveni prekidač pokrećemo simulaciju. Trenutne vrijednosti napona na kondenzatoru i otporniku prikazane su pored tih elemenata. Crvena krivulja prikazuje napon kao funkciju vremena, a plava struju, također kao funkciju vremena. Clickom na gumb RESET vraćamo vrijeme na nulu. Clickom na crveni prekidač mijenjamo njegov položaj, tj. zatvaramo veći ili manji strujni krug. U većem krugu imamo izvor napona (bateriju), pa se zatvaranjem tog kruga kondenzator puni. Ako, nakon što se kondenzator napuni, zatvorimo manji strujni krug, kondenzator će se prazniti preko otpora R. Simulaciju možemo zaustaviti držanjem pritisnute lijeve tipke miša, a kod otpuštanja simulacija se nastavlja.

123

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.33.2

RL-krug

Click-om miša (lijevi click) na prekidač uključujemo, odnosno isključujemo strujni krug. S pomoću klizača podešavamo otpor na reostatu (0–10Ω) i induktivitet na zavojnici (0–2H). Nakon zatvaranja strujnog kruga, iznad zavojnice se pojavljuju dvije strelice: plava pokazuje smjer struje koja teče krugom, a crvena pokazuje smjer inducirane struje u zavojnici. Ako želimo da na ekranu osciloskopa napon bude prikazan krivuljom, trebamo clicknuti na oznaku „curve“ (hrv. krivulja).

2.33.3

Elektromagnetski oscilirajući krug

Click-om na gumb: • RESET – kondenzator će se spojiti na izvor napona, pa će se na njemu razdvojiti naboji. Gornja ploča bit će pozitivna, a donja negativna.

124

VOLTAGE). Opcije SLOW MOTION omogućuju 10 ili 100 puta sporiji prikaz oscilacija od realnih. U prozore upisujemo vrijednosti kapaciteta (CAPACITY: 100–1000μF). ENERGY – grafički će biti prikazana transformacija energije (energija električnog polja kondenzatora – crveno. otpora (RESISTANCE: 0–1000Ω) i napona na izvoru (MAX. AMPERAGE – u dijagramu će biti prikazani napon V (plavo) i jakost struje I (crveno) kao funkcije vremena. induktiviteta (INDUCTIVITY: 1–10H). Možemo odabrati jednu od dvije opcije u donjem desnom kutu: • • VOLTAGE. Na lijevoj strani appleta piše vrijeme proteklo od početka oscilacija. a ispod piše period oscilacija. Nakon toga isti gumb nam omogućuje prekidanje (PAUSE) i nastavljanje simulacije (RESUME).Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ • START – prekidač će doći u drugi položaj i oscilacije će započeti. energija magnetskog polja zavojnice – plavo i energija potrošena na otporniku – crno) 125 .

Zavojnica ima otpor 5 Ω i induktivitet 100 mH. Kondenzator ima kapacitet 15 µF. poteče struja u zavojnici iznosa 2 A i promjene Δi = 20 A/s. Među njima je bakelit. a baterija napon 800 V. Δt a) Koliki je napon baterije? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Kolika je konačna vrijednost energije zavojnice? Rješenje: a) 12 [V] b) 0.85 [µJ] 2. a napon na njemu je 350 V. U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterija.288 [J] 3. U jednom specifičnom trenutku nakon uključivanja baterije teče struja koja puni kondenzator. otpornik ima otpor 8 MΩ. kojemu je relativna dielektričnost 4. Kondenzator je u početku prazan.4 [A] d) 0. Kolika se energija oslobodi izbijanjem tog kondenzatora? Rješenje: 8.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. Kondenzator je sastavljen od dviju paralelnih ploča od površine 60 cm2 koje su jedna od druge udaljene 3 mm. 126 .34 Zadaci 1. Kondenzator ima napon od 500 V.02 [s] c) 2.

8 [J] 127 .375 [V/s] b) 120 [s] c) 0 [A] d) 4.Prijelazne pojave ________________________________________________________________________ a) Kolika je brzina promjene napona na kondenzatoru trenutku nakon uključivanja? b) Koja je vremenska konstanta kruga? c) Koja je konačna vrijednost struje? d) Koja je konačna vrijednost energije kondenzatora? ΔU C u odabranom Δt Rješenje: a) 0.

.

Slika 0-2 Izmjenična struja Promjena struje može biti periodička. što znači da se u izrazu i = f(t) u konstantnim vremenskim razmacima ponavljaju iste vrijednosti s istom derivacijom i da to vrijedi za bilo koji trenutak.IZMJENIČNE STRUJE Već pri prijelaznim pojavama u strujnom krugu uočene su električne veličine (struje. a ne i predznak. Obično se smjer gibanja pozitivnog naboja pridružuje pozitivnim iznosima u izrazu i = f(t). a na slici 5-3 b. zove se izmjenična (slika 5-2). gdje je i = I.1) Konstantna struja. Slika 0-1 Istosmjerne struje Ako struja i = f(t) uz iznos mijenja i predznak. . a smjer negativnog naboja negativnim.). Njihove vrijednosti poprimaju u svakom trenutku drugi iznos. Fizikalno to znači da ima vremenskih odsječaka u kojima se nosioci naboja gibaju i u suprotnom smjeru. je istosmjerna. Na slici 5-3 a. ostaje istosmjerna (slika 5-1 b. Dva primjera periodički promjenljivih struja prikazuje slika 5-3. elektromotorne sile) koje nisu vremenski konstantne. uzmimo struje. Minimalni vremenski razmak takvih točaka zove se period T.. istosmjerna bez promjene iznosa. kakva je prikazana na slici 5-1a. može iskazati izrazom: i = f (t ) (5. Općenito se trenutna vrijednost. naponi. tek je specijalni slučaj gornjeg izraza. Ako struja i = f(t) mijenja samo iznos. izmjenična periodička struja.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) Slika 0-3 Periodičke struje b) Periodička struja prema tome zadovoljava izraz: i (t ) = f (t + kT ) gdje je k = 0. definirana izrazom: T (5. a među takvima najzastupljeniji je harmonički oblik (slika 5-5). Mnoge prirodne pojave često se odvijaju po harmoničkoj promjeni. 130 . kako je za jedan slučaj prikazano na slici 5-4. Ako je srednja vrijednost periodičke struje i(t). Slika 0-4 Periodička struja sa Isr≠0 Među čistim izmjeničnim strujama neki se oblici pojavljuju češće. tada je ta periodička struja sastavljena od dvije komponente: od konstantne istosmjerne iznosa Isr i čiste izmjenične.. Struja u lijevom dijagramu jednaka je zbroju komponenata prikazanih na preostala dva dijagrama. 2.3) 2. Tako su češći oblici u kojih je negativni dio iznosima jednak pozitivnom.2) 1 I sr = ∫ i ( t ) ⋅ dt T 0 jednaka nuli..35 Harmonijski oblik Ako je dobivena srednja vrijednost Isr različita od nule.. struja i(t) je čista izmjenična. Važno je njezino svojstvo da joj derivacija i integral ostaju harmonički uz vremenski pomak. 3. (5. 1.

(5. ⎣ ⎦ (5. Slika 0-6 Referentni smjer struje i pripadajući polaritet napona izvora 2. Za struju to je izraz: i ( t ) = I m ⋅ sin ωt gdje je Im . ω .amplituda.5) 131 . a ωt .Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-5 Harmonička struja Najjednostavniji matematički opis harmoničkog oblika je onaj pri kojem je u vremenu t = 0 iznos funkcije nula. Njemu pripada referentni polaritet napona izvora koji se može označiti oznakama + i -. jednostavno zvana sinusoidalnom strujom. Često se takav oblik jednostavno zove sinusnim ili sinusoidalnim. Uobičajeno je da se fizički smjer struje u vodiču kome pripadaju pozitivni iznosi u izrazu i(t) utvrđuje kao referentni i označuje strelicom u shemama strujnih krugova (slika 5.4) Neharmonički periodički oblici mogu se primjenom Fourier-ove analize predočiti kao zbroj harmoničkih komponenata i jedne konstantne. uz pozitivnu derivaciju.6).konstanta. U nastavku se pod pojmom izmjenične struje podrazumijeva struja harmoničkog oblika. Nju daje izvor napona istog oblika.kut.1 Frekvencija i kružna frekvencija Za vrijeme jednog perioda T izmjenična struja izvrši jedan potpuni titraj.35. Broj titraja N u vremenu Δt naziva se frekvencijom: frekvencija f = broj titraja N vrijeme Δt ⎡1⎤ ⎢ s ⎥ = [Hz ]. Pri negativnim trenutnim vrijednostima i(t) i v(t) smjer struje i polaritet napona su suprotni od naznačenog.

Kod p pari polova u jednom okretaju inducirat će se p titraja. U istom vremenu rotor generatora na slici 5-7 a) prijeđe kut αgeom=2π.8) Jednom titraju induciranog napona pripada kut αel=2π. pa je: 132 . a rotor na slici 5-7 b) kut αgeom=2π/2. Slika 0-7 Shematizirani prikazi generatora izmjenične struje Rotacijom magnetskih polova u statorskom namotu se inducira izmjenični napon. Broj pari polova p u prvom slučaju je jedan. a) ima dva. Električkom kutu odgovara p puta manji geometrijski kut. U jednom okretaju rotora na slici 5-7 a) inducira se jedan titraj. u generatoru na slici 5-7 b) n·2 titraja. Rotor na slici 5-7. a frekvencija iznosi: f = 1 [Hz ] T (5. a u generatoru s p pari polova nÿp titraja. Ako se vrijeme promatranja iste pojave svede na period Δt=T. a u drugome dva.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Jedinica frekvencije je Hz (Herc). U jednoj sekundi inducirat će se općenito titraja: f = n ⋅ p [ Hz ] uz n u [s-1].7) f = uz n u [min-1]. ili (5. Tu se nalaze shematizirani presjeci dvaju generatora s jednim namotom na statoru i s magnetskim polovima na rotoru. a na slici 5-7. a u jednom okretaju rotora na slici 5-7 b) induciraju se dva titraja. b) četiri magnetska pola. što se može prikazati slikom 5-7. Frekvencija izmjenične struje ovisi o brzini vrtnje i o broju magnetskih polova generatora u kojem se proizvodi. n⋅ p [ Hz ] 60 (5.6) Vrijeme trajanja jednog titraja ili period T recipročno je vrijednosti frekvencije. broj titraja N je jedan. Kod n broja okretaja u generatoru na slici 5-7 a) inducira se n titraja. Rotor s p pari polova prijeći će u istom vremenu kut αgeom=2π/p.

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

α geom =

α el
p

(5.9)

Uz konstantnu kutnu brzinu vrtnje rotora ωgeom vrijedi:

α geom = ω geom ⋅ t
a uz konstantnu frekvenciju:

(5.10)

α el = ω ⋅ t
gdje se ω naziva kružnom frekvencijom. Za αel=2π, t=T, pa je:

(5.11)

2π = ωT
i

(5.12)

ω=

2π T

[Hz ]

(5.13)

Kružna frekvencija jednaka je kutnoj brzini generatora samo ako ovaj ima jedan par polova, jer je tada električki kut jednak geometrijskom. Uz f=1/T slijedi povezanost frekvencije i kružne frekvencije:

ω = 2π f

(5.14)

Primjer: Struja javne električne mreže ima frekvenciju 50 Hz, pa trajanje jednog perioda kod nje iznosi:

T=

1 1 = = 0,02 s = 20ms f 50

a kružna frekvencija:

ω = 2π ⋅ 50 = 314s −1
Ako se ona proizvodi npr. u generatorima s brojem pari polova p=2, oni se moraju vrtjeti brzinom:

n=

60 ⋅ f 60 ⋅ 50 = = 1500 min −1 . 2 p

Izmjenične struje niskih frekvencija koriste se u prijenosu energije, a one srednjih i visokih frekvencija u prijenosu informacija. U prijenosu energije pored frekvencije od 50 Hz u nekih zemalja susreću se i frekvencije od 60 Hz. U prijenosu informacija koriste se frekvencije u vrlo širokom rasponu, od praga čujnosti u iznosu od oko 15 Hz pa do nekoliko GHz (gigaherca).

133

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________

2.35.2

Srednja i efektivna vrijednost

Srednja i efektivna vrijednost su statističke veličine, a služe za skraćeno i efikasno opisivanje neke promjenjive veličine koje se trenutne vrijednosti mijenjaju s vremenom. Srednja vrijednost je očekivanje trenutnih vrijednosti, a efektivna njihovo standardno odstupanje. Obje se vrijednosti određuju za sve vremenski promjenjive električne veličine. Efektivna osobito za struje i napone, a srednja i za snage. Srednja vrijednost struje zanimljiva je sa stanovišta pretvorbe električne u kemijsku ili mehaničku energiju kod istosmjernih trošila, a njezina efektivna vrijednost sa stanovišta pretvorbe u toplinsku energiju i kod istosmjernih i kod izmjeničnih trošila. Iz definicije srednje vrijednosti za kontinuirane slučajne varijable s periodom T:

Fsr =

1 f ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.15)

slijedi srednja vrijednost Isr struje i(t) u periodu T:

I sr =

1 i ( t ) ⋅ dt T∫ 0

T

(5.16)

Integral određuje površinu omeđenu krivuljom i(t) i apscisom t i predstavlja količinu električnog naboja koji protekne u vremenu T. Dijeljenje s iznosom tog vremena daje vrijednost konstantne istosmjerne struje kojoj odgovara ista količina naboja. Srednja vrijednost izmjenične struje matematičkog opisa:

i = I m ⋅ sin ωt
u vremenskom intervalu koji odgovara periodu struje T, jednaka je nuli:

(5.17)

I sr =

1 I m ⋅ sin ωt dt = 0 T∫ 0

T

(5.18)

jer je jednak nuli njezin integral (slika 5-8 a). U matematičkom opisu te struje oznaka Im predstavlja maksimalnu, vršnu ili tjemenu vrijednost koju ona poprima u određenom trenutku (T/4, 3T/4 itd), a ω kružnu frekvenciju. Srednja vrijednost struje zadržava isti iznos ako je vremenski interval u kojem se određuje višekratnik perioda T. Na isti način mogu se odrediti srednje vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa. Tako npr. za srednju vrijednost struje (slika 5-8 b), koja se javlja kod poluvalnog ispravljanja, vrijedi da je:

134

Izmjenična struja ________________________________________________________________________

Slika 0-8 Srednje vrijednosti struja

i = I m sin ωt i=0

za 0 < t < za

T 2

T <t <T 2

(5.19)

u vremenskom intervalu koji odgovara periodu T, jednaka je:

I sr = I sr =

1 1⎡ ∫ i ⋅ dt = T ⎢ T 0 ⎣
T

T /2


0

I m ⋅ sin ωt dt +

T

T /2

∫ 0 ⋅ dt ⎥ ⎦


(5.20)

Im

π

= 0.318 I m

Efektivna vrijednost I struje i(t) određuje se na temelju usporedbe toplinskog učinka struje i(t) i konstantne istosmjerne struje na jednakom otporu R u istom vremenskom intervalu T. Jednaka je onoj vrijednosti konstantne istosmjerne struje I koja u otporu R za vrijeme perioda T proizvede istu količinu topline Q (slika 5-9):

Q1 = I R T = Q2 = ∫ i 2 (t ) R dt
2 0

T

(5.21)

pa slijedi:

1 2 I= i (t ) dt T∫ 0

T

(5.22)

Označava se kao i istosmjerna struja, slovom I. Kod periodičkog oblika i(t) vremenski interval T mora biti period ili njegov višekratnik.

Slika 0-9 Određivanje efektivne vrijednosti struje

135

a time i kod istofrekventnih izmjeničnih struja i napona. Slika 0-10 Izmjenična struja i njezina efektivna vrijednost Na isti se način mogu odrediti efektivne vrijednosti struja i napona sličnih matematičkih opisa. Fazom ili faznim kutom naziva se kut u matematičkom izrazu izmjenične veličine.24) Zamjenom kvadrata sinusa poznatim izrazom iz trigonometrije: sin 2 ωt = 1 (1 − cos 2ωt ) = 1 ⎛1 − cos 4π ⎜ 2 2⎝ T ⎞ t⎟ ⎠ te integriranjem i uvrštavanjem granica integrala slijedi: I= Im = 0.707 ⋅ I m 2 (5. Tako je u izrazu za napon: v = Vm ⋅ sin ωt (5. pa se u njima najčešće označavaju i skale instrumenata namijenjenih mjerenju struja i napona.23) I= 1 2 ⋅ I m ⋅ sin 2 ωt ⋅ dt .26) 136 . 2. Izmjenične veličine vrlo se često izražavaju u svojim efektivnim vrijednostima.25) Efektivna vrijednost struje ucrtana je u slici 5-10. T ∫ 0 T (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Efektivna vrijednost izmjenične struje: i = I m ⋅ sin ωt jednaka je: (5.35.3 Faza i razlika faza Pojmovi faza i razlika faza javljaju se kod istofrekventnih harmoničkih oblika.

vrijednosti 2π. Ako za vrijeme trajanja perioda vrijeme t raste od 0 do T. Razlika faza može određivati i odnos između dvaju napona ili dviju struja. a protufazne s faznim pomakom π. 6π.27) Razlikom faza ili faznim pomakom naziva se razlika kutova dviju izmjeničnih veličina. (5. Može se slično kao i faza izražavati u radijanima ili stupnjevima. (5. Slika 0-11 Fazni pomaci napona i struje 137 .Izmjenična struja ________________________________________________________________________ to kut ωt. 4π.. faza ωt rast će linearno s vremenom od 0 do 2π postižući u vremenima T. Veličina koja ima veći kut ili vrijeme u takvoj točki uspoređivanja zaostaje. Zornija predodžba faze i razlike faza dobije se prikazom izmjeničnih veličina u vremenskom dijagramu.28) Razlici faza ϕ pripada vremenski pomak najbližih istovrsnih točaka (primjerice prolaz kroz nulu s pozitivnom derivacijom ili pozitivno tjeme): Δt = ϕ ω (5.. a u izrazu za struju: i = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) kut (ωt – φ).. pri čemu se na vremensku os mogu nanositi vrijednosti ili vremena ili faze. Za gore navedene napon i struju fazni pomak je: ωt − ( ω t − ϕ ) = ϕ Istofazne su veličine s ϕ=0.29) Za odnos u pomaku kaže se da prethodi ona veličina koja pri manjim iznosima kuta ili vremena prolazi kroz istovrsnu točku. 3T.. 2T..

na primjer fazni pomak prema naponu ϕ2. Struja i3=I3m sin ωt i napon (slika 5-11 d) imaju istu fazu i među njima je fazni pomak nula.12). na vertikalnu os (slika 5. Za neku drugu struju. odnosno za vremenski pomak Δt1 = ϕ1 / ω . Struja i2 vrijednost nula s pozitivnom derivacijom nuli (ωt+ϕ2)=0.30) i2=I2m sin (ωt+ϕ2). Ove metode prikazivanja i računanja nazivaju se simboličkim metodama. crtanja i tumačenja odnosa u strujnim krugovima one se mogu prikazivati i rotirajućim dužinama. kutne brzine ω=2πf. pa je ωt=ϕ1.36 Predočavanje izmjeničnih veličina Izmjenične veličine do sada su prikazivane ili algebarskim izrazima ili vremenskim dijagramima. Radi jednostavnijeg računanja. a prethodi naponu za fazni kut ϕ2 . kao što to ima napon. 138 . Tako se na primjer sinusoida napona v=Vm sin ωt može dobiti projekcijom rotirajuće dužine Vm. faza će biti (ωt+ϕ2). Između napona v i struje i1 postoji razlika faza ϕ1 .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Uz izbor bilo kojeg referentnog trenutka napon v = Vm sin ωt (slika 5-11 a) i struja i=I1m sin(ωt-ϕ1) dali bi grafički prikaz na slici 5-11 b) Struja i1 nema vrijednost nula s pozitivnom derivacijom u trenutku t=0. Slika 0-12 Dobivanje sinusoide pomoću rotirajuće dužine Projekcija rotirajuće dužine Vm na vertikalnu os za bilo koji kut α=ωt jednaka je trenutnoj vrijednosti napona v=Vm sin ωt. Kada rotirajuća dužina opiše puni kut α=2π. pa je ωt=-ϕ2 (slika 5-11 c). sinusoida opiše puni titraj. (5.36. a struja zaostaje za naponom za fazni kut ϕ1 .1 Prikazivanje rotirajućim dužinama i vektorima Prikazivanje izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama zasniva se na grafičkoj konstrukciji sinusoide pomoću dužine koja rotira jednoličnom kutnom brzinom iz početnog horizontalnog položaja. a ima u trenutku kada je njezina faza jednaka Struja prethodi naponu za Δt2=ϕ2/ω. 2. nego kada je njezina faza jednaka nuli (ωt-ϕ1)=0. 2. a s njima se može računati i u Gauss-ovoj ravnini.

5. a ostali se. Obje rotiraju istom kutnom brzinom jer su istih frekvencija. crtaju prema njemu. tako da je α =ωt. pa se pri tom projekcija vektora na os y. a razlika faza ϕ očituje se kao geometrijski kut.13. Uobičajeno je da se pri crtanju više vektora jedan uzima kao referentni i postavlja u pozitivni smjer osi apscisa ili ordinata. Kut α tog vektora raste s vremenom t od nule (stalnom kutnom brzinom ω ). uspravna koordinata vektora mijenja u vremenu po sinusnoj funkciji: Y ( A) = A sin (ω t ) (5.1).31) 139 . To opravdava postupak da se rotirajuće dužine zamijene mirujućim vektorima. jer se grafičko zbrajanje i oduzimanje rotirajućih dužina može izvesti na isti način kao zbrajanje i oduzimanje planarnih vektora. tj. Slika 0-13 Prikaz sinusoida rotirajućim dužinama Prikazivanje istofrekventnih izmjeničnih veličina rotirajućim dužinama omogućava jednostavnije računanje s njima. a razlika faza očituje se kao kut među njima. s odgovarajućim faznim pomacima. Slika 0-14 Vektor koji rotira u koordinatnom sustavu Vektor koji predstavlja napon. a oni s negativnim zaostaju. Oni s pozitivnim kutovima prema referentnome prethode mu. Dužine su prikazane u položaju koji zauzimaju u trenutku t1.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Prikaz sinusoida napona v=Vm sin ωt i struje i=Im sin (ωt-ϕ) odgovarajućim rotirajućim dužinama daje slika 5. odnosno struju. rotira u koordinatnom sustavu (sl. čije dužine odgovaraju efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. ali se u praksi najčešće poklapa s prolazom kroz nulu ili π/2 veličine koja se smatra referentnom. Izbor tog trenutka je slobodan.

kutna brzina vrtnje vektora jednaka je kružnoj frekvenciji sinusoide.34) i2 = I 2 m sin (ωt − ϕ 2 ) (5. npr.35) može se to načiniti grafički (slika 5-16). a kutovi ϕ1 i ϕ2 faznim pomacima prema naponu kao referentnoj veličini. a početni kut vektora jednak je početnom kutu sinusoide. vektor I3 je s njime u fazi. Vektor I2 prethodi naponu za kut ϕ2. struje I1 i I2 iz slike 5-16. α izražena je jednadžbom α = (ω t + α 0 ) (5. a posredno i efektivnim vrijednostima prikazanih veličina. Rezultat je novi vektor I koji predstavlja efektivnu vrijednost zbroja struja i=i1+i2. a vektor I1 zaostaje za njim za kut ϕ1. Njegova faza ϕ je kut koji on zatvara s vektorom napona.32) pa vremenska promjena uspravne koordinate vektora ima oblik opće sinusne funkcije Y ( A) = A sin (ω t + α 0 ) (5. Vektori izmjeničnih veličina mogu se nacrtati tako da se napon V uzme kao referentna veličina i postavi u pozitivni smjer osi apscisa.36) 140 . pa je: i = i1 + i2 = I m ⋅ sin (ωt − ϕ ) (5.uspravna koordinata vektora A – vektor koji rotira Vektor može započeti vrtnju iz početnog položaja (α=0) ili iz bilo kojeg drugog položaja određenog nekim početnim kutem α0 (sl. Trebaju li se zbrojiti dvije izmjenične veličine. U tom slučaju vremenska promjena kuta vektora. u određenom mjerilu.33) Sinusoida se na ovaj način može predstaviti rotirajućim vektorom. Slika 0-15 Vektorski prikaz napona i struja Dužine tih vektora odgovaraju. tjemenim.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Y{A} . čije su trenutne vrijednosti: i1 = I1m sin (ωt − ϕ1 ) i (5. a struje se crtaju pomaknute prema njemu (slika 5-14).5-2 b). pri čemu je duljina vektora jednaka vršnoj vrijednosti sinusoide.

dok negativni fazni pomak (kašnjenje) znači zakret vektora u suprotnom smjeru. pa njihov vektorski prikaz ima simboličko značenje i služi samo za grafičko predočavanje i jednostavnije grafičke operacije zbrajanja i oduzimanja.2 Fazni pomak u vektorskom prikazu Početni kut sinusode α0. 2. tako da vrijedi α0 = ωt0 (slika 5-17).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-16 Zbroj dviju struja Izmjenične veličine nemaju svojstva vektora i nisu vektori. određen je vremenom t0 za koje je nultočka sinusoide pomaknuta od trenutka t=0. Pozitivni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije ulijevo od ishodišta. koji pokazuje pomak nultočke sinusoide od ishodišta. U vektorskom prikazu pozitivni fazni pomak (prethođenje) znači zakret vektora od osi +x u smjeru suprotnom okretanju kazaljki sata. Ovaj pomak sinusoide od ishodišta naziva se još i fazni pomak. što vremenski znači prethođenje nultočke trenutku t=0. Negativni početni kut pokazuje pomak nultočke sinusne funkcije udesno od ishodišta.36. 141 . a vremenski označava kašnjenje nultočke iza trenutka t=0. Slika 0-17 Fazni pomak u vektorskom i vremenskom prikazu U vektorskom prikazu fazni pomak određen je početnim kutem koji vektor sinusne veličine zatvara s pozitivnim dijelom osi x. Pritom se zbrajati i oduzimati mogu samo iste fizikalne veličine.

37 Jednostavni krug izmjenične struje U istosmjernim krugovima konstantnih struja odnose između struja i napona određivali su Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni. pogodnije je to činiti s efektivnim. Kao fazni pomak uzima se manji (nutarnji) kut.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Fazni pomak može se odrediti samo između harmonijskih veličina jednakih frekvencija. 2. tako su i u krugu izmjenične struje. Slika 0-18 Radni otpor u strujnom krugu Trenutačna vrijednost napona v(t) na otporu R. kroz koji teče izmjenična struja oblika i (t ) = I m sin (ω t ) (5. jer se na njih mogu primijeniti ranije navedeni načini izražavanja i računanja. a zatim dobivene odnose primijeniti u složenim strujnim krugovima. Najprije se to može pogledati na pojedinim elementima. a Ohm-ov samo za odnose na otporu R. Isti tretman mora vrijediti i kod harmoničkih oblika. dok je Ohm-ov zakon ostao mjerodavan samo za trenutne iznose struja i napona na otporu R. U vektorskom prikazu fazni pomak jednak je kutu između vektora dviju veličina. struja i napon na otporu povezani preko Ohm-ovog zakona (2. Fazni pomak između dviju sinusoida jednak je razlici njihovih početnih kuteva.37. 2. ako su one fazno pomaknute. I tu moraju vrijediti oba Kirchhoff-ova zakona. Slično vrijedi i kod izmjeničnih struja. Postavlja se pitanje kako se kod efektivnih veličina mogu primijeniti Ohm-ov i Kirchhoff-ovi zakoni. ali ne i na induktivitetu L i kapacitetu C u njihovom specifičnom impedancijskom obliku.37) jednaka je u svakom trenutku umnošku otpora i trenutne vrijednosti struje: 142 .15). Kako je s trenutnim vrijednostima teško i analitički i grafički manipulirati. Kod prijelaznih pojava Kirchhoff-ovi zakoni su vrijedili i dalje. Prijelazne pojave iskazivane su trenutnim vrijednostima napona i struja.1 Otpor u krugu izmjenične struje Kao i u krugu istosmjerne struje.

između struje i napona na otporu nema faznog pomaka: na otporu su struja i napon u fazi. Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5. zbog stalne promjene polariteta napona.38) To znači da sinusoida napona na otporu ima nule i maksimume istodobno kad i sinusoida struje.2 Kapacitet u krugu izmjenične struje Dovede li se na kondenzator kapaciteta C izmjenični napon. tj. sinusoide struje i napona na otporu razlikuju se samo po vršnoj ili tjemenoj vrijednosti.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ v (t ) = R ⋅ i (t ) = R ⋅ I m sin (ω t ) (5. pri čemu je vršna vrijednost napona jednaka umnošku otpora i vršne vrijednosti struje Vm = R ⋅ I m (5. Slika 0-19 Napon i struja kroz radni otpor R U grafičkom prikazu određenog mjerila. mora vrijediti: i = iC i v = vC (5. gdje je: dq = C ⋅ dvC slijedi struja kondenzatora: i iC = dq dt (5. kondenzator se naizmjence nabija i izbija.39) Omjer vršnih (a time i efektivnih) vrijednosti vrijednosti napona i struje jednak je otporu R: Vm U = =R Im I (5.42) 143 . energija koju daje izvor pretvara se u njemu u električnu.37. a za napone drugom Kirchhoff-ovu zakonu.41) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. Iz odnosa koji vrijede za kondenzator.40) 2.20.

ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Slika 0-20 Kapacitet u strujnom krugu iC = C dvC dt (5.45) IC = V ⋅ ω ⋅ C = V 1 ω ⋅C (5.43) Uz v=vC=Vm sin ωt. 144 .46) može se pisati kao: IC = V .46) Kako ova relacija izražava Ohm-ov zakon za efektivne vrijednosti harmoničkih napona i struja na kondenzatoru kapaciteta C. Uz: XC = 1 1 = [Ω] ω ⋅ C 2π ⋅ f ⋅ C (5. njezin se nazivnik naziva kapacitivni jalovi otpor i označava se s XC.48) što ukazuje da na kondenzatoru postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje ovisan o kapacitetu C i frekvenciji f. trenutna vrijednost struje kroz kondenzator kapaciteta C slijedi iz: iC = C i iznosi: d (Vm sin ωt ) dt (5. Iz gornjeg izraza (5.44) iC = Vm ⋅ ω ⋅ C ⋅ cos ωt = I Cm ⋅ sin (ωt + π / 2 ) . XC (5.47) izraz (5.25) to vrijedi i za efektivne vrijednosti: (5.44) I Cm = Vmω C a prema (5.44) vidljivo je da je vršna vrijednos ICm jednaka: (5.

Kapacitivni otpor obrnuto je razmjeran frekvenciji.37. Struja i napon na kapacitetu nisu u fazi. Slično tomu i sinusoida struje kroz kapacitet ima maksimum kad je sinusoida napona na nuli. Ako se na izvor izmjeničnog napona v=Vm sin ωt priključi samo zavojnica induktiviteta L zanemarivog radnog otpora R.3 Induktivitet u krugu izmjenične struje Teče li kroz svitak induktiviteta L izmjenična struja. Slika 0-22 Induktivitet u strujnom krugu 145 .22. Ovakav odnos sinusoida ukazuje na njihov fazni pomak koji se može prikazati i vektorski. a za napone drugom Kirchhoffovu zakonu. Za trenutne vrijednosti napona i struje prema slici 5. 2. nego su fazno pomaknuti za kut ϕ=π/2=90°. mora vrijediti: i = iL i v = vL (5. a jednaka je nuli kad sinusoida napona ima maksimum.49) pri čemu izraz za struje odgovara prvom. S porastom frekvencije kapacitivni otpor se smanjuje. zbog njenog vremenskog mijenjanja na induktivitetu se javlja napon samoindukcije. što znači da struja na kapacitetu prethodi naponu za 90°. energija koju daje izvor pretvara se u njoj u magnetsku.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-21 Napon i struja kroz kondenzator kapaciteta C Za strujnu frekvenciju ω=0 (istosmjerna struja) kapacitet pretstavlja beskonačni otpor. a jednaka je nuli kad je napon najveći (kondenzator nabijen). Kod nabijanja kondenzatora struja kondenzatora je najveća u trenutku kad je napon kondenzatora jednak nuli (kondenzator prazan).

50) slijedi odnos između napona i struje na induktivitetu: vL = − e = L pa je: di dt (5.54) Ono što vrijedi za tjemene vrijednosti: I Lm = vrijedi i za efektivne: Vm ω⋅L (5. 146 .55) IL = V . označava se s XL i naziva se induktivni jalovi otpor.52) diL = 1 vL ⋅ dt L (5. ωL (5.51) vL = L odnosno: diL dt (5.57) IL = V . Struja iL=ILm sin (ωt-π/2) zaostaje za naponom v=Vm sin ωt za kut π/2 (slika 5-23).48): e = −L di dt (5.56) Kako ovaj izraz s efektivnim vrijednostima napona i struje strukturom podsjeća na Ohm-ov zakon. 2⎠ ⎝ (5.58) što ukazuje da na zavojnici induktiviteta L pri frekvenciji f postoji čvrst odnos između efektivnih vrijednosti napona i struje.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Iz zakona o samoindukciji (3. umnožak ω·L mora imati jedinicu koja vrijedi i za otpore (Ω=V/A). XL (5.53) L: Uz v=Vm sin ωt slijedi trenutna vrijednost struje kroz zavojnicu induktiviteta iL = ∫ V 1 ⋅Vm ⋅ sin ωt ⋅ dt = m ( − cos ωt ) = L ω⋅L π⎞ ⎛ = I Lm ⋅ sin ⎜ ωt − ⎟ . Uz: X L = ω ⋅ L = 2π ⋅ f ⋅ L [ Ω ] je: (5.

Za vremenski nepromjenjive parametre u krugu efektivni iznosi napona V i struje I moraju biti proporcionalni: V = I ⋅Z (5. L i C u krugu izmjenične struje Elementi obrađeni u jednostavnim strujnim krugovima mogu u složenim krugovima biti spojeni serijski. ϕ=π/2 =90°. U tom času inducirani napon ima najveći iznos. koja je određena strminom sinusoide. što znači da za istosmjernu struju induktivitet predstavlja kratki spoj. teče iz njega struja trenutnog iznosa i i efektivnog I.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-23 Napon i struja kroz zavojnicu induktiviteta L Za frekvenciju jednaku nuli i induktivni otpor jednak je nuli. paralelno i mješovito. a naziva se prividni otpor ili impedancija. između struje i napona postoji fazni pomak 2. Strmina sinusoide struje najveća je u času kad je struja jednaka nuli. Njegov iznos određuje se iz iznosa pojedinih radnih i jalovih 147 . U trenutku kada struja dosegne najveći iznos. Napon samoindukcije razmjeran je brzini promjene struje u vremenu (Δi/Δt). pa se Z izražava u Ω i predstavlja 'ekvivalentni otpor' složenog strujnog kruga. Na svakom elementu vrijede upravo izvedeni odnosi između napona i struje. tj.59) Ovaj izraz ima strukturu Ohm-ova zakona. tada prestaje rasti i u tom času je inducirani napon jednak nuli.38 Spojevi R. a odnos između napona i struje izvora ovisi o načinu njihova spajanja. S porastom frekvencije raste brzina promjene struje (a toj promjeni se induktivitet opire). na induktivitetu napon prethodi struji za 90°. Za razliku od kapaciteta. Fazni pomak među njima ovisi o karakteru složenog strujnog kruga. Porast induktivnog otpora može se objasniti pomoću svojstva svitka da se opire promjeni struje (koja znači promjenu energije magnetskog polja svitka). pa se stoga povećava (induktivni) otpor svitka. Ako izvor napona trenutne vrijednosti v i efektivne V napaja složeni strujni krug. S porastom frekvencije raste i induktivni otpor XL. induktivni otpor je razmjeran frekvenciji. Slično kao kod kapaciteta.

38. Ova tri napona čine pravokutni trokut.61) 148 . i naponi se zbrajaju vektorski. Recipročna vrijednost prividnog otpora je vodljiva vrijednost ili admitancija: Y [S ] = 1 ⎡1⎤ Z ⎢Ω ⎥ ⎣ ⎦ (5. nego treba uzeti u obzir i njihov fazni pomak. pa se ne može jednostavno zbrojiti njihove efektivne vrijednosti. pa vrijedi V 2 = VR 2 + VL 2 (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ otpora ovisno o načinu njihova spajanja. dok napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°. pa se prema njemu postavljaju vektori napona na induktivitetu VL i napona na otporu VR . naponi su međusobno pomaknuti u fazi.60) s kojom se može jednostavnije računati kod paralelnih i mješovitih spojeva. Vektorski dijagram (slika 5-25) započinjemo crtati sa zajedničkom veličinom. Vektor napona izvora V jednak je vektorskom zbroju napona na otporu VR i induktivitetu VL. Vektor struje I uzima se s početnim kutem 0.krug Slika 0-24 Serijski RL-krug Kod serijskog spoja (slika 5-24) raznih vrsta otpora (ovdje su to radni otpor R i induktivni otpor XL). Slika 0-25 Vektorski dijagram serijskog RL-kruga Napon na otporu VR u fazi je sa strujom I. U tu svrhu se crta vektorski prikaz napona (vektorski dijagram).1 Serijski RL . 2. a to je u serijskom spoju struja.

pa se naziva prividni otpor (ili impedancija) i označava sa Z. b)trokut otpora Hipotenuza ovog trokuta jednaka je omjeru ukupnog napona V i struje I spoja. Napon na otporu VR u fazi je sa strujom. (5. a) Slika 0-26 b) a)Trokut napona. a napon na kapacitetu VC zaostaje u fazi iza struje za 90°. dobiva se sličan pravokutni trokut s katetama jednakim radnom otporu R i induktivnom otporu XL. Dijeljenjem svake stranice trokuta napona (slika 5-24 a) s I. ukupni napon prethodi struji za neki kut ϕ (0<ϕ<90°).38.2 Serijski RC – krug Slika 0-27 Serijski RC-krug U vektorskom dijagramu za serijski RC-spoj vektor struje I uzimamo referentnim (s početnim kutem 0°).63) 149 .62) 2. Ovi naponi čine pravokutni trokut iz kojeg proizlazi da je V 2 = VR 2 + VC 2 (5. On se naziva trokut otpora (slika 5-26 b). Taj omjer ne predstavlja nikakav stvarni otpor.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kut napona V prema struji je pozitivan. Vektorski zbroj napona na otporu VR i napona na kapacitetu VC daje napon izvora V. tj. Z 2 = R2 + X L2 Kut ϕ (između R i Z ) naziva se kut impedancije.

zbog negativnog kuta ϕ kapacitivni otpor XC je ispod radnog otpora R (nasuprot induktivnog otpora XL u trokutu otpora RL– kruga). vektor napona na otporu VR u fazi je s vektorom struje I. vektori napona na induktivitetu i kapacitetu suprotnog su smjera. To znači da su ovi naponi u svakom času suprotnih polariteta (kažemo da su naponi u protufazi). koju uzimamo kao referentnu (s početnim kutem 0°). napon V zaostaje iza struje za kut ϕ (−90°<ϕ<0). U vektorskom dijagramu (slika 5-30). U serijskom spoju. Napon na induktivitetu VL prethodi struji za 90°.38. a) Slika 0-28 Trokuti b) a)napona b)otpora serijskog RC-kruga U trokutu otpora (5-26 b).3 Serijski RLC –krug Slika 0-29 Serijski RLC-krug U serijskom RLC-krugu uz radni otpor R su induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC (slika 5-29).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Ovdje je kut napona V prema struji negativan (slika 5-28 a). 150 . dobivenom iz trokuta napona. pa je kut između ovih napona 180°. tj. Prividni. radni i reaktivni (kapacitivni) otpor povezani su i ovdje Pitagorinim poučkom Z 2 = R2 + X C 2 (5. a napon na kapacitetu VC istodobno zaostaje za strujom za 90°.64) 2.

Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-30 Vektorski dijagram serijskog RLC-kruga Napon na serijskom spoju induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednak razlici napona VL i VC. pa ukupni napon V prethodi struji za kut ϕ. U slučaju kad je VC veći od VL tad ukupni napon zaostaje u fazi iza struje (ϕ < 0°).65) ⎛ V ⎞ ⎛ VR ⎞ ⎛ VL VC ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ I ⎠ ⎝I⎠ ⎝ I ⎠ ⎝ I 2 2 2 2 (5. Slika 0-31 Trokut otpora serijskog RLC-kruga 151 . Kad je VL = VC. Vektor ukupnog napona V jest vektorski zbroj napona na otporu. tad je napon na LC – spoju jednak nuli i sav napon izvora je na otporu R. induktivitetu i kapacitetu.66) Z 2 = R2 + ( X L − X C ) = R2 + X 2 Ova jednadžba opisuje trokut otpora (slika 5-31) gdje je ukupni reaktivni otpor X jednak razlici induktivnog i kapacitivnog otpora (X = XL−XC). U rezonanciji napon V je u fazi sa strujom (ϕ = 0°). U tom slučaju kažemo da je u serijskom RLC – krugu došlo do rezonancije. Iz trokuta napona proizlazi jednadžba: V 2 = VR 2 + (VL − VC ) 2 Dijeljenjem ove jednadžbe s I dobiva se izraz (5. U slučaju prikazanom na slici 5-29 napon VL veći je od napona VC. a ima smjer većeg od ovih napona.

38. jednaka omjeru ukupne struje i napona (I/V). Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IL. napon je isti na oba elementa. Pri zbrajanju treba uzeti u obzir fazni pomak između struja. pa je prividni otpor jednak radnom (Z = R). 2. a taj trokut nazivamo trokut vodljivosti (slika 5-33). zajednički za oba elementa. dobivamo sličan pravokutni trokut. Ova tri vektora čine pravokutan trokut gdje je: I 2 = I R2 + I L2 (5. U vektorskom prikazu vektor napona V (slika 5-30 a). a struja kroz induktivitet IL zaostaje za naponom za 90°. a) b) Slika 0-33 Grafički prikaz paralelnog RL-kruga: a)trokut struja. pa se naziva prividna vodljivost (ili admitancija) i označava s Y.4 Paralelni RL – krug Slika 0-32 Paralelni RL-krug Kod paralelnog spoja otpora R i induktiviteta L (slika 5-32). a ukupna struja je zbroj struja pojedinih elemenata. b)trokut vodljivosti Hipotenuza ovog trokuta. Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom. čije su katete jednake recipročnim vrijednostima radnog i induktivnog otpora.67) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom I. 152 . tj. Označavamo ih s G=IR/V=1/R (radna vodljivost) i BL= IL/V = 1/XL = 1/ωL (induktivna vodljivost).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ U rezonanciji je ukupni reaktivni otpor X jednak nuli. uzimamo kao referentan i crtamo s kutem jednakim nuli. ne predstavlja vodljivost nijednog elementa. vodljivostima elemenata.

a predznakom suprotan kutu impedancije: Kut ukupne struje I prema naponu V naziva se kut admitancije i označava s ϕY = − ϕ (5. To znači da je kut impedancije ϕ pozitivan. 2. gdje je I 2 = I R2 + IC 2 (5. ϕY. napon V isti je na oba elementa.68) Admitancija Y pretpostavlja vodljivost cijelog spoja i jednaka je recipročnoj vrijednosti impedancije Z paralelnog RL – spoja (Y=1/Z).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Pritom vrijedi: Y 2 = G 2 + BL 2 (5.70) Dijeljenjem stranica trokuta struja s naponom V dobiva se sličan trokut nazvan trokut vodljivosti (slika 5-35 b). Ova tri vektora čine pravokutni trokut (slika 5-35 a). a struja kroz kapacitet IC prethodi naponu za 90°. On je po iznosu jednak. Vektor struje I je zbroj vektora struja IR i IC.14).5. a hipotenuza je jednaka prividnoj vodljivosti spoja Y. gdje je Y 2 = G 2 + BC 2 (5.69) Ukupna struja I ovdje zaostaje iza napona.5 Paralelni RC – krug Slika 0-34 Paralelni RC-krug Kod paralelnog spoja otpora R i kapaciteta C (sl. Struja kroz otpor IR u fazi je s naponom V. Katete ovog trokuta jednake su radnoj vodljivosti G (G=IR/V=1/R) i kapacitivnoj vodljivosti (BC=IL/V=1/XC=ωC). pa je kut admitancije negativan (−90°<ϕY<0).38. što znači da napon V prethodi struji I (to je opće svojstvo induktivnog spoja).71) 153 .

vektor struje kroz otpor IR u fazi je s vektorom napona V. To znači da je kut impedancije ϕ negativan. koji uzimamo kao referentan (s početnim kutem 0°). Struja kroz induktivitet IL prethodi naponi za 90°. Kad je IC=IL. b)trokut vodljivosti Ukupna struja I ovdje prethodi naponu V. što znači da napon zaostaje za strujom (to je opće svojstvo kapacitivnog spoja). dok struja kroz kapacitet IC zaostaje iza napona za 90°.6 Paralelni RLC – krug Slika 0-36 Paralelni RLC-krug U paralelnom RLC-krugu (slika 5-36) uz radni otpor R paralelno su spojena i oba tipa reaktivnih otpora. 2. induktivni otpor XL i kapacitivni otpor XC.38. U paralelnom spoju. 154 . U vektorskom dijagramu (slika 5-37 a). Struja paralelnog spoja induktiviteta i kapaciteta iznosom je jednaka razlici struja IC i IL. tad je ukupna struja LCspoja jednaka nuli i sva struja izvora teče kroz otpor R. Kažemo da su ove struje u protufazi. a ima smjer veće od tih struja. vektori struja kroz induktivitet i kapacitet suprotnog su smjera. pa je kut admitancije pozitivan (0<ϕY<90°). Tada kažemo da je nastupila rezonancija.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ a) b) Slika 0-35 Grafički prikaz paralelnog RC-kruga: a)trokut struja. pa je kut između ovih struja 180°.

2. pa je prividna vodljivost jednaka radnoj (Y=G).74) Ako su ovi otpori spojeni u seriju rezonancija se naziva serijskom ili naponskom. U rezonanciji struja I je u fazi s naponom (ϕY = 0). Za prividni otpor u serijskom RLC spoju vrijedi: 155 . pa ukupna struja I prethodi naponu V za kut ϕY. b)trokut vodljivosti Vektor ukupne struje I jednak je vektorskom zbroju struja kroz otpor. induktivitet i kapacitet. Iznosi struja međusobno su povezani jednadžbom: I 2 = I R 2 + ( I C − I L )2 Dijeljenjem ove jednadžbe sa V dobiva se izraz: (5. U slučaju kad je IL veća od IC tada ukupna struja zaostaje u fazi za naponom (ϕY<0). U slučaju prikazanom na slici 5-37 struja IC veća je od struje IL. U rezonanciji je ukupna reaktivna vodljivost B=0 (otpor paralelnog spoja L i C je beskonačan).72) ⎛ I ⎞ ⎛ I R ⎞ ⎛ IC I L ⎞ ⎜ ⎟ =⎜ ⎟ +⎜ − ⎟ ⎝V ⎠ ⎝ V ⎠ ⎝ V V ⎠ Y 2 = G 2 + ( BC − BL ) 2 2 2 2 (5. Ukupna reaktivna vodljivost B jednaka je razlici kapacitivne i induktivne vodljivosti (B=BC−BL).39 Rezonancija Rezonancija je pojava koja se javlja u strujnom krugu kada je induktivni jalovi otpor jednak kapacitivnom: XL = XC (5.73) Ovaj izraz opisuje trokut vodljivosti (slika 5-37 b).Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Slika 0-37 Grafički prikaz paralelnog RLC-kruga a)vektorski dijagram. a ako su spojeni paralelno naziva se paralelnom ili strujnom.

78) VL = X L ⋅ I a među njima je fazni pomak π.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ Z = R 2 + (X L − X C ) 2 (5. Struja izvora je stoga minimalna i jednaka: (5.75) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on minimalan i jednak radnom: Z = R.77) Jednake su i efektivne vrijednosti napona na zavojnici i kondenzatoru: VL = VC jer je: (5.76) I= i u fazi je s naponom. 156 . V V = Z R (5.81) I= i u fazi je s naponom.83) IL = V XL i IC = V XC (5.80) pa je pri rezonanciji uz XL=XC on maksimalan i jednak radnom: Z = R. Za prividni otpor u paralelnom RLC spoju vrijedi: Z= 1 1 ⎞ ⎛1⎞ ⎛ 1 ⎜ ⎟ +⎜ ⎜X −X ⎟ ⎟ ⎝R⎠ ⎝ L C ⎠ 2 2 (5. naponi na zavojnici i kondenzatoru mogu biti znatno veći od napona izvora. što može dovesti do njihova proboja i oštećenja. i VC = X C ⋅ I (5. Struja izvora je maksimalna.79) Kako je pri serijskoj rezonanciji struja izvora maksimalna. V V = Z R (5.84) a među njima je fazni pomak π. jer je ovisna samo o radnom otporu: (5.82) Jednake su i efektivne vrijednosti struja kroz zavojnicu i kondenzator: I L = IC jer je: (5.

86) Uz povezanost frekvencije i kružne frekvencije: f = ω 2π (5. a rad umnošku napona.90) 157 . iznosi: (5. Pri rezonanciji je uz XL=XC jednako i: ω L= pa je: 1 ωC (5.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Kako je pri paralelnoj rezonanciji struja izvora minimalna i jednaka struji kroz radni otpor. (5. razvijena u vremenskom intervalu T. Rezonancija ima primjenu u radio-tehnici.85) ω= 1 . što može dovesti do njihova oštećenja i razaranja. gdje se izmjenom magnetske energije zavojnice i električne energije kondenzatora mogu emitirati elektromagnetski valovi u okolni prostor.89) To istovremeno znači da će rezonancija nastupiti u strujnom krugu s L i C i u slučaju ako izvor struje ima frekvenciju jednaku vlastitoj frekvenciji toga kruga. vlastita frekvencija strujnog kruga izjednači s frekvencijom tih valova. L ⋅C (5. struje i vremena: P = V ⋅ I i W = P ⋅ t = V ⋅ I ⋅ t.40 Snaga izmjenične struje i faktor snage Pri određivanju snage i rada konstantne istosmjerne struje utvrđeno je da je snaga jednaka umnošku napona i struje. Strujni krugovi koji sadrže L i C te imaju tu funkciju nazivaju se antenski krugovi. Prijem elektromagnetskih valova određene frekvencije odvija se tako da se u prijemnom antenskom krugu. Oni se mogu iz okolnog prostora i primati. Srednja snaga P. 2. struje kroz zavojnicu i kondenzator mogu biti znatno veće od struje koju daje izvor. podešavanjem iznosa L ili C.87) slijedi da pri rezonanciji iznosi induktiviteta i kapaciteta određuju rezonantnu ili vlastitu frekvenciju po izrazu: f = 1 2π L ⋅ C [ Hz ].

kao na induktivitetu L srednja snaga je: ⎛ π⎞ P = V ⋅ I cos ⎜ − ⎟ = 0 ⎝ 2⎠ (5.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ P= 1 1 ∫ p ( t ) dt = T ∫ v i dt = T 0 0 T T T 1 = ∫ ⎡VI cos ϕ − VI cos ( 2ωt − ϕ ) ⎤dt ⎦ T 0⎣ Kako je integral drugog dijela izraza jednak nuli. onda je: (5.1 Trokut snaga Izraz za srednju snagu P=V·I·cosϕ navodi na predodžbu trokuta s hipotenuzom V·I i katetom V·I·cosϕ. kao na kapacitetu C. faktor snage kreće se između 1 i 0 (0≤cos ϕ≤1). Izraz cos ϕ stoga se naziva faktorom snage.91) P = V ⋅ I ⋅ cos ϕ [W ] a rad: (5. srednja snaga je: P = V ⋅ I ⋅ cos π 2 =0 (5. Druga kateta odgovarala bi umnošku V·I·sinϕ. jalovom jalova i prividnom prividna snaga (slika 5-38). Slika 0-38 Trokuti otpora i snaga 158 . Time su dobivene tri komponente snage koje grafički tvore trokut.94) Ako je fazni pomak struje prema naponu π/2.92) W = P ⋅ T = V ⋅ I ⋅ cos ϕ ⋅ T [J ] (5.40.93) Srednja snaga jednaka je umnošku efektivnih vrijednosti napona i struje s kosinusom njihova faznog pomaka. Kako fazni pomak ϕ može pri trošenju energije poprimiti vrijednosti -π/2≤φ≤π/2.95) 2. Za svaki dio strujnog kruga koji se dade predočiti trokutom otpora moguće je postaviti i trokut snaga. Radnom otporu pri tom odgovara radna ili srednja snaga. Ako je fazni pomak struje prema naponu -π/2.

povezivanjem njihovih vrhova. a prividna snaga je mjerodavna za dimenzioniranje izvora struje koji treba podmiriti potrebu za radnom i jalovom snagom. Za međusobni odnos komponenata snage vrijedi: PS = P 2 + PQ2 gdje su: (5. pa je: . jalova služi za izgradnju magnetskog polja u zavojnici i električnog u kondenzatoru. a radna snaga jednaka je prividnoj.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ Radna snaga predstavlja korisno upotrebljivu snagu u trošilu. a grafički.prividna snaga P=V·I·cosϕ PQ=V·I·sinϕ PS=V·I· [W] [VAr] [VA] Jedinica VAr čita se 'reaktivni voltamper'. dobije se rezultantna prividna snaga. Slika 0-39 Trokut snaga Za složene strujne krugove trokuti snaga se mogu zbrajati.jalova snaga . onda prevladava kapacitivna jalova komponenta pa trokut snaga izgleda kao na slici 5-37 b).radna ili srednja snaga .97) Za fazni pomak napona i struje jednak nuli je cos ϕ=1. Ako za neki dio strujnog kruga vrijedi da je XL>XC. Zbrajanje se obavlja tako da se algebarski zbroje radne i istoimene jalove (npr. Kod raznoimenih jalovih komponenata njihovi iznosi se oduzimaju. onda u trokutu snaga za taj dio prevladava induktivna jalova komponenta pa trokut izgleda kao na slici 537 a). Ako vrijedi da je XL<XC.98) 159 . U prvom slučaju se kaže da je fazni pomak induktivan. Ako je jalova snaga PQ na slici 5-39 a) jednaka PQ = PQL = VL I L . Za svaku komponentu snage koristi se uz drugu oznaku i druga jedinica. induktivna i induktivna ili kapacitivna i kapacitivna) komponente.96) P = PS cos ϕ i PQ = PS sin ϕ (5. (5. a u drugom kapacitivan.

Ukupna jalova snaga npr.100) Slika 0-40 Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz Neovisno o načinu spajanja kod trofaznog sustava. onda će se pri rotaciji magnetskog polja permanentnog magneta u njima inducirati naponi pomaknuti u fazi. Kako je geometrijski raspored namota kod trofaznog sustava simetričan.41 Trofazni sustav Ako se umjesto jednoga u statoru generatora nalaze tri međusobno odvojena namota. Trenutne vrijednosti napona trofaznog sustava su: v1 = Vm ⋅ sin ωt v2 = Vm ⋅ sin (ωt − 2π / 3) v3 = Vm ⋅ sin (ωt − 4π / 3) Krivulje trenutnih vrijednosti i vektorski prikaz efektivnih vrijednosti napona prikazani su na slici 5-40.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ onda može jalova snaga PQ na slici 5-39 b) biti jednaka: PQ = PQC = VC I C .99) PQ = PQL − PQC . jer su iznosom jednaki i međusobno jednako fazno pomaknuti za 2π/3. 160 . te na priključke izvora i trošila. razlikuju se dvije vrste veličina: fazne i linijske. (5. (5. a linijske na vodiče koji spajaju izvor s trošilom. bit će simetrični i inducirani naponi.100) 2. u serijskom spoju je onda: (5. Fazne se odnose na jednu fazu izvora ili trošila.

41. Vodič koji izlazi iz zvjezdišta naziva se nul-vodič.41. za sve tri faze. čime se dobiju tri spojne točke. a kako su struje faza istovremeno struje koje teku kroz vodiče između izvora i trošila.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2. Fazne i linijske struje međusobno se razlikuju. Stoga u zvijezda spoju vrijede izrazi: I = If V = 3 ⋅V f (5.101) 2. fazne i linijske struje su jednake. Slika 0-42 Naponi i struje u spoju trokut Fazni i linijski naponi su jednaki.1 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu krajevi namota spajaju se u zajedničku točku koja se naziva zvjezdište ili nul-točka. Slika 0-41 Naponi i struje u spoju zvijezda Kod spoja u zvijezdu postoji razlika između faznih i linijskih napona.2 Naponi i struje u spoju trokut Kod spoja u trokut spaja se kraj jednog namota s početkom susjednog. jer je napon jedne faze istovremeno i napon između dva vodiča mreže. pa u spoju trokut vrijede izrazi: 161 . a ostali krajevi namota su slobodni i služe za priključak na mrežu.

tada je srednja snaga za spoj trokut i spoj zvijezda opisana istim izrazom: P = 3 ⋅ Vl ⋅ I l ⋅ cos ϕ [W ] (5.106) 162 .105) PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ (5.prividna snaga: [VAr ] [VA] (5.104) Pored srednje (radne) snage.41.3 Snaga trofaznog sustava Ukupna trenutna snaga simetričnoga trofaznog sustava jednaka je zbroju snaga pojedinih faza: P = 3 ⋅ V f ⋅ I f ⋅ cos ϕ [W ] (5.103) Kada se naponi i struje izraze preko linijskih vrijednosti. postoje još kao i u jednofaznom sustavu: .102) 2.jalova snaga: PQ = 3 ⋅ V ⋅ I ⋅ sin ϕ .ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ V = Vf I = 3⋅I f (5.

Pomoću opcije SLOW MOTION. kondenzator ili zavojnica).1 Električni elementi u krugu izmjenične struje Ovaj applet prikazuje jednostavni krug izmjenične struje sa jednim elementom (otpor. odabiremo osnovni element strujnog kruga (otpor. Clickom na gumb: • • • RESET. kondenzator ili zavojnica). Pomoću prve tri mogućnosti (desni gornji kut). a struja crvenom.42 Appleti 2. U krug su uključeni ampermetar i voltmetar koji mjere jakost struje i napon. pomoću vektora (fazora) i sinusoida. možemo usporiti simulaciju pet puta. START/PAUSE/RESUME. odnosno kapaciteta ili induktiviteta. Možemo mijenjati vrijednosti frekvencije. 163 . Za odabrane vrijednosti možemo očitati maksimalnu jakost struje. maksimalnog napona i otpora. pokrećemo. Napon je prikazan plavom bojom.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2.42. zaustavljamo i nastavljamo simulaciju. Ispod strujnog kruga prikazane su oscilacije napona i struje. To nam omogućuju tri prozora u koja upisujemo željene vrijednosti. vraćamo krug u početni položaj.

kondenzator (capacitor) ili zavojnicu (inductor). AMPERAGE – priključujemo ampermetar. Izborom: • • VOLTAGE – priključujemo voltmetar. Ispod strujnog kruga možemo očitati vrijednosti napona (VOLTAGE). ovisno o tome koji smo element odabrali.42. koji će mjeriti napon na označenom elementu (dijelu).ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 2. kapaciteta (capacitance) ili induktiviteta (inductivity). L i C u krugu izmjenične struje U prva dva prozora upisujemo iznos napona na izvoru (VOLTAGE) i frekvanciju (FREQUENCY). impedancije (IMPEDANCE) i faznog kuta (PHASE ANGLE). ADD (IN PARALLEL) – dodajemo odabrani element u paralelu označenom elementu (dijelu) strujnog kruga. Ispod. Click-om miša (lijevi click) na gumb: • REPLACE – zamjenjujemo označeni (narančastim pravokutnikom) element (ili dio) strujnog kruga sa elementom koji smo odabrali iz padajućeg izbornika. Pomoću padajućeg izbornika odabiremo element strujnog kruga: otpornik (resistor). u prozor upisujemo iznos otpora (resistance). • • • Lijevim click-om miša označujemo elemente u strujnom krugu. REMOVE – vraćamo se korak nazad. ADD (IN SERIES) – dodajemo odabrani element u seriju sa označenim elementom (dijelom) strujnog kruga.2 Kombinacija R. koji će mjeriti jakost struje kroz označeni element (dio) strujnog kruga. 164 . koje se odnose na označeni dio (ili element) strujnog kruga. jakosti struje (AMPERAGE).

h) koliki je stupanj djelovanja (korisnost) spoja. d) izrazite analitički napon iste amplitude i frekvencije koji onome iz c) prethodi za π/2.43 Zadaci 1. Rješenje: a) 70.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ 2.5 [Hz] b) 3π [rad/s] c) cos(3πt) d) -sin(3πt) e) 1 [V]. b) kolika joj je kružna frekvencija ako je pojava harmonička. 2 0 [V] 2. e) kolika je efektivna vrijednost oba napona.67 [A] 165 . a kolika im je srednja vrijednost? Rješenje: a) 1.4 [ms] d) 0. 100 sin (200 t) [V] je analitički izražen napon. kolika je njena frekvencija. c) izrazite pojavu analitički ako joj amplituda iznosi 1 volt.83 [Hz] c) 31. a) kolika je efektivna vrijednost napona.982 e)36.86 [W] c) 2. e) kolika efektivna struja teče kroz trošilo.02 ⋅ sin(200t + ) 2 π 3. f) kolika je snaga na trošilu. d) izrazite analitički struju koja teče kroz kondenzator od 1 μF na koji je priključen ovaj napon. Na napon u=220 2 sin 100 t [V] spojena je preko voda otpora 6 Ω žarulja s oznakama 150 W 220 V.71 [V] b) 31. a u početku promatranja ima pozitivni maksimum.67 [A] b) 144. c) koliko milisekundi mu traje period. i) kolika bi struja potekla da se žarulja kratko spoji? Rješenje: a) 0. b) kolika mu je frekvencija.693 [W] d) 0. a) Ako je period neke pojave 2/3 sekunde. g) koliki je gubitak snage na vodu.

04 [s] s potrebnim oznakama. a) kolika je vrijednost kapaciteta kondenzatora.2 [Ω] c) 1. a prividnu 50 VA kad je priključena na 220 V/50 Hz. teče struja 0. d) nacrtajte i=f(t) i u=f(t) na istoj apscisi za vrijeme 0≤t≤0.849 [H] d) 0. Ako li se priključi na 220 V. c) vektorski skicirajte odnose pri a) i b). 50 Hz. e) kolika je snaga ako se priključi istosmjerni napon 220 V. d) da li ukupna struja prethodi ili zaostaje za naponom.4 A.8 e) 62. Rješenje: a) 8. a) ako je IR=15 A. Rješenje: a) 0. a) kolika struja teče krugom. b) kolika je jalova snaga na kondenzatoru.5 [W] 6.4623 [H] b) 0.2273 [A] b) 774.2 A.38 c) 308 [VA] 7. Kad se realna zavojnica priključi na istosmjernih 12 V. b) koliki je faktor snage zavojnice. a) koliki je induktivitet zavojnice. b) kolike će biti struje u granama ako se frekvencija poveća dvostruko. Zavojnica s omskim otporom ima radnu snagu 40 W. Rješenje: a) 0. e) skicirajte pripadni vektorski dijagram. uzima struju 1. 166 . b) koliki je omski otpor. IL=8 A i f=1 kHz koliki su R i L. Kroz kondenzator priključen na linijski napon mreže 220/380 V. c) kolika je njezina prividna snaga. c) koliki je induktivitet zavojnice. Paralelni spoj otpora R i induktiviteta L priključen je na napon 120 V.38 [µF] b) 380 [VAr] e) struja prethodi naponu za 90° 5. c) skicirajte vektorski dijagram napona i struje. d) skicirajte u približnom mjerilu trokut impedancije. d) koliki je faktor snage. e) koja veličina prethodi. 50 Hz teče struja 1 A.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 4.

5. b) nacrtajte pripadni vektorski dijagram. c) izračunajte impedanciju spoja.39 [mH] b) IL = 4 [A] . π⎞ ⎛ Krugom teče struja i = 2 sin ⎜100 π t − ⎟ [ A] .8 [A] . c) odredite faktor snage.5 d) R=4. 72. 1. 2. Serijski spoj omskog i jalovog otpora priključi se na napon u=220 2 sin(100πt) [V].81 [kW] 167 . b) nacrtajte električnu shemu spoja i vektorski prikaz napona i struje. d) izračunajte radnu i jalovu snagu spoja.1 [kVAr] e) kondenzator. Kolike su fazna struja i snaga peći koja ima tri grijača tijela od po 25 Ω spojena u zvijezdu i priključena na napon 380/220 V ? Rješenje: 8. d) kolike su vrijednosti elemenata.3 [µF] 10. IR =15 [A] d) zaostaje e) 533 [Hz] 8. e) koji elenemt i kojeg iznosa treba dodati paralelno da ukupna struja dođe u fazu s naponom? Rješenje: a) otpornik. a) o kojim je elementima riječ. Ukupna struja paralelnog spoja dva elementa priključenog na 220 V/50 Hz iznosi 10 A i zaostaje sa naponom 30°.6065 [H] e) 6600 [J] 9.5 [mΩ] . L=0. 3⎠ ⎝ a) koliku efektivnu vrijednost ima struja. skicirajte spoj. zavojnica c) 22 [Ω] d) 1. e) kolika se energija pretvara u toplinu za 1 minutu? Rješenje: a) 1 [A] c) 0.Izmjenična struja ________________________________________________________________________ e) pri kojoj frekvenciji će struje u granama biti jednakog iznosa? Rješenje: a) 8 [Ω] .9 [kW] .

.

) Serijski spoj otpora http://people.html 07.fsu.Dodatak .) Električno polje naboja http://www.ph. Elektrostatika 01.htm .msstate.com/emstatic/ 02.walter-fendt.edu/~svoboda/eta/designLab/ParallelRDesign.edu/javamirror/ipmj/java/resist4/index.falstad.uoregon.html 06.html 2.html 03.de/ph11e/lorentzforce.clarkson.edu/electromag/java/lightning/index.edu/electromag/java/capacitance/index.) Kapacitet pločastog kondenzatora http://micro.com/Applets/Electricity/MovChgMag/MovChgMagApplet.html 3.html 08.zaz.) Jednostavni strujni krug http://jersey.html 05.edu/~svoboda/eta/ClickDevice/refdir. Magnetizam 10.fsu.br/fisicanet/simulacoes/simulacoes/lei_de_ohm.edu/vlab/Voltage/index.) Kirchhoff–ovi zakoni http://webphysics.) Paralelni spoj otpora http://people.WEB-adrese applet-a 1.clarkson.) Lorenz-ova sila http://www. html 11.magnet.) Naboj u magnetskom polju http://surendranath.com.) Prirodni kondenzator http://micro.edu/~svoboda/eta/designLab/SeriesRDesign. struje i snage u strujnom krugu http://people.clarkson.) Ohmov zakon http://www. Istosmjerna struja 04.html 09.magnet.tripod.) Mjerenje napona.

edu/electromag/java/lenzlaw/index.de/ph14e/accircuit.htm 5.walter-fendt.html 17.com/englishhtm/Induction.netfirms.ntnu.) Faraday-ev zakon http://www.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ 12.html 4.ngsir. L i C u krugu izmjenične struje http://www.htm 18.walter-fendt.) RC-krug http://www.htm 20.de/ph14e/combrlc.netfirms.htm 170 . Izmjenična struja 19.htm 13.) RL-krug http://www.tw/java/rc/rc.de/ph14e/osccirc.edu.ngsir.) Električni elementi u krugu izmjenične struje http://www.walter-fendt.phy. Prijelazne pojave 16.) Elektromagnetski oscilirajući krug http://www.com/englishhtm/RL.) Lennz-ov zakon http://micro.fsu.magnet.) Kombinacija R.

Osnove elektrotehnike. Element Zagreb. Tehnička knjiga Zagreb. M. Elektricitet i magnetizam. . Purcell. Element Zagreb. Armin Pavić. 1999. Valter. Essert. Osnove elektrotehnike. 1.dio. Armin Pavić. dio. Edward M. 3.Literatura 1. 1997. 1988. Osnove elektrotehnike. SNL Zagreb. 1991. 2. 4. Z. 2.

.

22 Faraday · 15. 63 Amperov zakon · 78 atom · 9 elektronski spin · 10 ion · 12 ljuska · 11 neutron · 10 elektrokemijske pojave · 49 elektrokemijski ekvivalent · 51 elektrokemijski naponski niz · 51 elektromagnet · 81 elektromagnetska indukcija · 95 elektromagnetski valovi · 119 elektromotorna sila · 55 elektrotehnika · 9 F faktor snage · 155 farad · 21. 18 jakost · 14 silnice · 14 elektrodinamičko djelovanje · 93 I impedancija · 145 inducirana struja · 95 induktivitet · 98 u izmjeničnom krugu · 142 influencija · 17 istosmjerna struja rad · 67 snaga · 68 izolator · 13 izvor paralelni spoj · 61 serijski spoj · 61 . 94 kavez · 16 konstanta · 51 zakoni elektrolize · 50 fazne veličine · 157 fazni kut · 132 fazni pomak · 138 frekvencija · 127 B broj pari polova · 128 C ciklotron · 91 Coulombov zakon · 18 Curieeva točka · 84 G galvanometar · 91 galvanski elementi · 51 generator · 128 D depolarizator · 52 diamagnetici · 83 dielektričnost · 17 H harmonički oblik · 126 Henry · 94 E ekvipotencijalne linije · 20 električna energija korisnost · 68 električna struja · 35 Električni izvor · 36 električni naboj · 9 Elektron · 10 Protoni · 10 električni potencijal · 19 električno brojilo · 68 električno polje · 14 gustoća električnog toka · 17 homogeno · 16. 93 ampermetar · 38.Stvarno kazalo A admitancija · 145 akumulator · 53 dobrota · 54 kapacitet · 54 korisnost · 54 amper · 38.

86 magnetsko polje · 77 energija · 100 homogeno · 82 jakost · 78 ravni vodič · 79 sila · 88 Maxwell · 15 međuinduktivitet · 99 mjerni instrumenti · 63 S samoindukcija · 97 samoindukcija. 82 magnetski dipol · 81 magnetski krug · 86 Ohm-ov zakon · 87 magnetski tok · 81.ELEKTRICITET i MAGNETIZAM _______________________________________________________________________________ J jalova snaga · 156 O Ohm-ov zakon · 41 om · 39 ommetar · 66 otpor · 38 induktivni jalovi · 143 kapacitivni jalovi · 141 paralelni spoj · 46 serijski spoj · 45 u izmjeničnom krugu · 139 otpornost · 38 K kapacitet u izmjeničnom krugu · 140 Kapacitet · 21 Kirchhoff-ov zakon drugi · 44 prvi · 43 Kirchhoff-ovi zakoni · 42 koercitivnost · 85 kondenzator · 22 energija · 26. · 116 simboličke metode · 134 snaga trofaznog sustava · 159 spoj u trokut · 158 spoj u zvijezdu · 158 srednja snaga · 154 struja efektivna vrijednost · 132 izmjenična · 125 N napon · 20. 111 izbijanje · 113 mješoviti spoj · 26 nabijanje · 112 paralelni spoj · 25 prirodni · 27 serijski spoj · 23 krivulja histereze · 102 krivulja prvog magnetiziranja · 84 P paramagnetici · 83 permeabilnost · 83 petlja histereze · 85 gubici · 102 polarizacija · 16 poluvodič · 13 površinska gustoća · 18 prijelazne pojave · 111 prijelazno stanje · 114 prividna snaga · 156 privlačna sila magneta · 103 proširenje mjernog područja · 64 L LC-oscilator · 118 Lenz-ovo pravilo · 96 linijske veličine · 157 R razmagnetiziranje jezgre · 102 RC-spoj paralelni · 150 serijski · 146 realni izvor vanjska karakteristika · 59 remanentni magnetizam · 85 rezonancija · 148. 152 RLC-krug paralelni · 151 serijski · 147 RL-krug iskapčanje · 116 RL–krug ukapčanje · 116 RL–spoj serijski · 150 M magnetomotorna sila · 86 magnetska indukcija · 81. 36 naponski izvor · 37 realni · 59 nutarnji otpor izvora · 56 174 .

Stvarno kazalo ________________________________________________________________________ periodička · 125 srednja vrijednost · 130 u plinu · 48 struja kratkog spoja · 60 strujni krug · 55. 56 supravodljivost · 40 V vodič · 12 voltmetar · 63 vremenska konstanta · 112 vrtložne struje · 102 T temperaturni koeficijent otpora · 39 transformator · 100 trofazni sustava · 157 trokut otpora · 146 Z zavojnica · 81 energija · 114 zvjezdište · 158 175 .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful