Fakultet strojarstva i raunarstva raunarstva, Mostar

Struni studij dislocirana nastava u epu, 2009/10.

Predmet: Raunalne mree

-Seminarski radTema: OPTIKI PRIJENOS PODATAKA

Ljiljana Boi Marinka Prlji

SADRAJ....2 UVOD.3 GLAVNI DIO.......4

1. Optiko vlakno....5
1. 1. Podjela optikih vlakana....6 1. 1. 1. Prema materijalu izrade....6 1. 1. 2. Prema indeksu prelamanja...6 1. 1. 3. Prema nainu instalacije...6 1. 1. 4. Prema broju modova......7 1. 1. 4. 1. Multimodno optiko vlakno..8 1. 1. 4. 2. Monomodno optiko vlakno.......9 1. 2. Uvjeti prostiranja svjetlosti kroz optiko vlakno.....10 1. 2. 1. irina propusnog opsega optikog vlakna...10 1. 2. 2. Slabljenje i gubitci u optikom vlaknu.....11 1. 2. 2. 1. Apsorpcija... 12 1. 2. 2. 2. Rasprenje svjetlosti.......12

2. Kako radi optika......13 3. Aktivne optike komponente.........14

3. 1. Optiki predajnici......14 3. 2. Optiki prijemnici......15

4. Pasivne optike komponente.....16

5. Kodiranje u optici......17 6. Valni multipleks..18 ZAKLJUAK..20

2

LITERATURA...21 UVOD
Nalazite se u Mostaru, 20 sati je i elite provjeriti poruke u svome uredu u epu. Prvo presluavate govorne poruke na mobilnom telefonu a zatim prikljuujete svoje prijenosno raunalo na telefonski prikljuak koji se nalazi u vaoj sobi, stisnete par tipki i imate pregled elektronskih poruka poslovnih partnera iz Francuske, HrvatskePrije nego odgovorite na pristigle poruke potraite rezultate natjecanja na koji ste aplicirali i poaljete roendansku estitku sestri koja studira u New York - u. Deset godina unatrag, ovakva brza i gotovo trenutana, globalna komunikacija nije bila mogua. Postojali su brojni raunalni i komunikacijski problemi. Meutim 1988. godine postavljen je prvi optiki prekoatlantski kabel, ime je sve ovo sto danas imamo u smislu komunikacije i prijenosa podataka postalo blie stvarnosti. Optiko vlakno ini okosnicu svjetskog komunikacijskog sustava. Ipak, za konaan uspjeh ovakvog naina prijenosa podataka bilo je potrebno puno vie od dobrog optikog vlakna (svjetlovoda). Ponovo je posegnuto za rezultatima ranijih pokusa ali i novim, kako bi se postigla sto bolja efikasnost mrea zasnovanim na optikim komponentama.

GLAVNI DIO
Do pojave prvih optikih prijenosnih sustava dolazi 70 tih godina prolog stoljea u SAD u. Prvi put se uvodi pojam optikog vlakna, a u Bell Labaratories znanstvenici demonstriraju rad poluvodikog lasera koji zrai kontinuirano svjetlo na sobnoj temperaturi. U godinama koje slijede ova tehnologija se usavrava u skladu sa potrebama za sve veim kapacitetom prijenosnih kanala. Zbog dobrih svojstava koje optiko vlakno posjeduje ova tehnologija postaje nezamjenljiva u prijenosu signala velikih brzina. Nude najiri frekventni pojas reda THz a jednim optikim vlaknom se prenose signali brzinom koja se mjeri u Gbit/s. Idealna su za prijenos podataka u digitalnom obliku. Naime, zbog prirode svjetlosti lako je prenijeti informacije koje se sastoje od binarnog koda. Sve ovo je olakalo i uzrokovalo porast razmjene informacija. Pored uporabe pri prijenosu podataka svjetlovodi su zbog svoje fleksibilnosti primjenjuju u oblastima kao sto su medicinska dijagnostika i mehaniko strojarska dijagnostika.

Prikaz porasta razmjene informacija internetom

1. Optiko vlakno
Optika vlakna prenose digitalne signale u obliku moduliranih svjetlosnih impulsa. Relativno su neosjetljiva na elektromagnetski utjecaj vanjskih faktora ali i unutar samog kabla. 4

Zauzimaju manji prostor i laki su od bakreni parica. Isto tako imaju manje gubitke signala na cijeloj duini prijenosa, veliki kapacitet te manji rizik od izgaranja instalacija. Osim ranije nabrojanih prednosti optika vlakna osiguravaju galvansko razdvajanje instalacija. Postavljaju se u objektima, u sluajevima kada se oekuje veliki mreni promet izmeu razvoda u odnosu na centar mree.

Sveanj staklenih vlakana

Osnovni dijelovi staklenog vlakna Sa prethodne slike je uoljivo kako se stakleno vlakno sastoji od tri osnovna dijela a to su: 1. jezgra (core) to je unutranji sloj optikog vlakna. Odlikuje ga visoka istoa stakla. Kroz jezgru se prostire optiki koristan signal koji nosi informaciju. Ima manji indeks loma u odnosu na plat.

2. plat (cladding) nii stupanj istoe stakala. Uloga mu je svjetlosne zrake koje naputaju jezgru vratiti ka osi jezgre. Ovo se postie razliitim indeksima prelamanja jezgre i plata. 3. omota ( buffer - coating) to je izolacioni sloj koji osigurava mehaniku zatitu i ne mora biti optiki provodan

1. 1. Podjela optikih vlakana

Svjetlovodi se mogu podijeliti na vie naina.

1. 1. 1. Prema materijalu izrade se dijele na:

1. stakleni svjetlovodi jezgro i omota izraeni od dopiranog SiO2. Imaju male gubitke, veliki propusni opseg i male dimenzije. 2. PCS svjetlovodi (Plastic Clad - Silica) jezgro od dopiranog SiO2 a omota od plastike. Imaju vee slabljenje i manji propusni opseg od stakleni svjetlovoda. 3. plastini svjetlovodi cijeli od plastine mase,velikih prenika, velika slabljenja i mali propusno opseg

1. 1. 2. Prema indeksu prelamanja se dijele na:

1. svjetlovode sa skokovitim indeksom prelamanja (Step - Index) indeks prelamanja unutar jezgre konstantan a na granici sa omotaem dolazi do skokovitog (naglog smanjenja indeksa prelamanja) 2. svjetlovodi sa gradijentnim indeksom prelamanja (Grade - Index) indeks prelamanja se postepeno radijalno smanjuje od centralne ose prema omotau tj. optiki zrak se prostire du svjetlovoda tako to se neprestano savija ka osi

1. 1. 3. Prema nainu instalacije se dijele na:

1. 2. 3. 4. vazdune podzemne instalacione podvodne

1. 1. 4. Prema broju modova se dijele na:

1. multimodna mogue prostiranje vie modova kroz jezgro, ak i do nekoliko tisua modova 2. monomodna mogue prostiranje samo jednog moda kroz jezgro 6

Razlika u prelamanju svjetlosti monomodni i multimodni svjetlovoda

1. 1. 4. 1. Multimodna optika vlakna

Kroz jezgru multimodnog optikog vlakna mogue je prostiranje vie modova. Zbog toga imaju vei prenik te je olakano spajanje i ubacivanje svjetlosnih zraka iz izvora svjetlosti. Imaju vee slabljenje signala i pored disperzije materijala kod njih se javlja i meuvalna disperzija. Mogu imati skokoviti ili gradijentni indeks prelamanja. Na manjim udaljenostima, u lokalnim mreama mogu raditi bez pojaala.

1. 1. 4. 2. Monomodno optiko vlakno

Kroz ovaj tip vlakna prostire se samo jedan mod. Indeks prelamanja kod monomodnog svjetlovoda ima oblik trokuta, uvijek je skokovit. Imaju mali prenik to stvara probleme pri nastavljanju vlakana i unoenju energije u jezgro. Bitne karakteristike ovog tipa vlakna je malo slabljenje korisnog signala pa se koriste za prijenos podataka na duge relacije i velike informacijske kapacitete.

1. 2. Uvjeti prostiranja svjetlosti kroz optiko vlakno

Svjetlost je dio EM spektra. Svjetlost ija je valna duljina vea od 780 nm naziva se infracrvena i u toj oblasti rade izvori optikog signala u telekomunikacijama. Mogue radne frekvencije su izabrane po kriteriju najboljeg rasprostiranja du svjetlovoda i u praksi se koriste zrake valne duljine 850 nm, 1300 nm i 1500 nm. Mjerenja su na ovim duljinama pokazala najmanje guenje.

Prikaz uskog podruja frekvencija koje se koristi za prijenos informacija staklenim vlaknima

Vano je naglasiti kako svjetlost postie razliite brzine u sredinama razliite gustine. Tako je najbra u vakuumu. Vaan element u promatranju prostiranja svjetlosti je indeks prelamanja svjetlost. U stvari, on predstavlja odnos brzine svjetlosti u vakuumu i brzine svjetlosti u promatranom mediju tj. n = c/v . Kada zraka svjetlosti ulazi u neku sredinu dolazi do formiranja dva zraka: 1. reflektovani (koji se odbija od druge sredine) 2. upadni (koji ulazi u drugu sredinu ali pri tome mijenja pravac) Do odbijanja zrake ka centru jezgre dolazi zbog razlika u indeksu prelamanja. Prostiranje svjetlosnog zraka kroz optiko vlakno ovisi o: - veliine - konstrukcije - sustava optikog vlakna - od prirode svjetlosnog zraka emitiranog u vlakno

Zakon koji definira odnos upadnog i prelomljenog kuta se naziva Snelov zakon, i to preko indeksa prelamanja dvije sredine kroz koje prolazi svjetlosni zrak. NB sin = NB sin

Postoji vrijednost upadnog kuta koji se naziva kritini kut. To je kut pri kojem se svjetlosni zrak, kada naie na drugu sredinu, u potpunosti reflektuje (nema prelamanja). Kut pod kojim padaju zraci na graninu povrinu jezgre i omotaa je vei od kritinog a totalna refleksija omoguava voenje svjetlosnog zraka kroz jezgru svjetlovoda. U jednom vlaknu mogue je imati vie razliitih zraka koje imaju specifinu raspodjelu elektrinog i magnetnog polja i nazivaju se modovi. Njihov broj ovisi o dimenzijama jezgra,valne duljine Na osnovu broja modova je napravljena i najznaajnija podjela svjetlovoda(monomodni, multimodni).

1. 2. 1. irina propusnog opsega optikog vlakna

Na irinu propusnog opsega optikog vlakna najvie utjee disperzija. Disperzija je irenje optikog signala a nastaje kao posljedica komponenti vie valnih duljina koje se prostiru po vlaknu na razliitim valnim duljinama. Mjeri se u n/m u vremenskom ili MHz/km u frekventnom domenu. U digitalnom prijenosu ograniava brzinu prijenosa, maksimalnu duljinu na koju se prenose podatci a kod analognog uzrokuje znaajno izoblienje prijenosnog signala.U optikom vlaknu disperzija varira s promjenom valne duljine i na osnovu njene vrijednosti se odreuje minimalno rastojanje izmeu dva susjedna impulsa i tako odreuje informacioni kapacitet linije.

10

Dvije su glavne vrste disperzije: 1. modalna disperzija - osnovni vid disperzije kod multimodni vlakana i do nje dolazi zbog prostiranja optike energije razliitim modovima. Pojavljuje se meusobno kanjenje to uzrokuje irenje izlaznog signala iz svjetlovoda. Izraava se u ns/km, odnosno MHz/km. 2. kromatska disperzija javlja se kod monomodni vlakana.To je irenje impulsa zbog promjenljivosti brzine prostiranja zraka kroz svjetlovod. Sastoji se od disperzije materijala irenje impulsa uzrokovano sastavom materijala i valovodne disperzije odreena prostiranjem svjetlosti kroz jezgru i omota istovremeno ali razliitim brzinama.

1. 2. 2. Slabljenje i gubitci u optikom vlaknu

Ideja: Ulazna snaga treba stii na drugi kraj svjetlovoda, sa to manje gubitaka. Proizvoai se trude, u procesu proizvodnje optikih vlakana iskombinirati komponente koje e rezultirati najmanjim slabljenjem. Slabljenje i gubitci unutar optikog vlakana ovise o velikom broju parametara: 1. 2. 3. 4. 5. vrsta stakla istoa komponenti koje ulaze u sastav stakla apsorpcija stakla rasprenje svjetlosti linearni i nelinearno savijanje vlakna

11

1. 2. 2. 1. Apsorpcija
Kada svjetlosni zrak djeluje na neki materijal dolazi do pobude atoma ili molekula koji ulaze u sastav materijala. Na ovo se troi dio energije zraka tako da on slabi. Apsorpciju izazivaju ioni metala a najveu apsorpciju izazivaju ioni hidroksilne grupe koji se nalaze uz molekule vode u staklu.

1. 2. 2. 2. Rasprenje svjetlosti
Raspreni svjetlosni zraci se ne odbijaju u skladu sa Snel - ovim zakonom, dolazi do njihovog djelominog gubljenja i prelaska u omota. Najei tip rasprenja kod svjetlovoda je Rayleigh ovo rasprenje i javlja se uslijed neistoa u sastavu stakla koje su veliine reda valne duljine primijenjene svjetlosti.

Na priloenoj krivulji slabljenja u odnosu na valnu duljinu postoje tri toke minimuma na tri razliite valne duljine emitirane svjetlosti. Prvi minimum je na valnoj duljini svjetlosti od 850 nm, drugi na 1310 nm a trei na 1550 nm. Ove valne duljine se nazivaju optikim prozorima. Najmanje slabljenje se postie koritenjem treeg optikog prozora.

12

2. Kako radi optika

Elektrini impuls odreene frekvencije (broj ponavljanja u sekundi) pretvara se u svjetlosni signal pomou elektrinih izvora svjetlosti (laser, LED dioda). Zatim taj signal prolazi kroz provodnik koji je od materijala velike moi odbijanja (staklo,silikon) pa se unutar samog provodnika ponaa kao ogledalo. Svjetlosni signal se reflektira od te povrine to mu omoguava krivolinijsku putanju i dostizanje velikih udaljenosti bez gubitka jakosti svjetla. Na drugom kraju provodnika se nalazi konvertor koji svjetlosne signale ponovo pretvara u elektrine impulse iste frekvencije. Informacije se dalje prenose do raunala ili drugog ureaja.

Princip rada optike tehnologije

Ako se kroz jedan optiki vod istovremeno moe ostvariti komunikacija u samo jednom smjeru ta komunikacija je simplex (za njeno ostvarivanje treba samo jedan svjetlovod, jedan svjetlosni predajnik i jedan svjetlosni prijemnik ). Dvosmjerna komunikacija zahtijeva dva svjetlovoda (full duplex komunikacija) .

13

3. Aktivne optike komponente

3. 1. Optiki predajnici Kao izvori svjetlosti koja se ubacuje u optike vodove najee se koriste poluprovodniki laseri, LED diode, LD (laser diode) ili VCSEL laser. Laser je najskuplje rjeenje i koristi se kod optikih vodova ue jezgre gdje se svjetlosna zraka pod nultim kutom 'ubacuje' u svjetlovod. Iz razloga to koristi jednu radnu frekvenciju ovaj mod se naziva jednomodni (SM). Ostala rjeenja imaju na raspolaganju svjetlovode sa irom jezgrom i koriste jednu od vie moguih radnih frekvencija (multimodni - MM) . Pri odabiru izvora svjetlosti treba uzeti u obzir: - vrstu izvora

LASER - prijenos s jednom zrakom (velike udaljenosti i jaki svjetlosni izvor) LED, VCSEL - prijenos sa snopom zraka (male udaljenosti i znaajno slabiji svjetlosni izvor)

- centralnu valnu duljinu zraenja, - irinu spektra zraenja, - izlaznu snagu, - brzinu odziva na elektrinu pobudu, - dijagram zraenja i efektivnu povrinu zraenja, - nain modulacije i kodiranja - radni vijek

14

Spoj staklenog vlakna i laserske diode pomou lee

3. 2. Optiki prijemnici
Oblast optikog prijenosa podataka je uznapredovala te se stoga i optiki prijemnici danas znatno razlikuju od svojih mikrovalnih ekvivalenata jer koriste direktnu detekciju. Pod pojmom osjetljivosti prijemnika podrazumijevamo minimalnu vrijednost snage koja dolazi do prijemnika a da je on moe detektirati.To je jedan od najvanijih uvjeta kako bi optika veza pravilno funkcionirala.

Dva su rjeenja za foto detektore: 1. PIN dioda (koristi se za brzine prijenosa manje od 100 Mbita/s) 2. lavinska dioda (koristi se za brzine prijenosa vee od 100 Mbita/s)

Pri odabiru detektora svjetlosti relevantni parametri su: - vrsta detektora (PIN ili lavinska foto dioda) - osjetljivosti u zadanom spektralnom podruju - brzina rada - um - minimalna prijemna snaga.

15

4. Pasivne optike komponente

U pasivne optike komponente izmeu ostalog ubrajamo: 1. optike prekidae (Dijele se na mehanike i nemehanike. Mehaniki koriste pokretne optike elemente kao to su mikro ogledala i slino, te imaju malu brzinu prekidanja dok nemehaniki koriste elektro optike efekte. Karakterizira ih velika brzina prekidanja, male dimenzije i velika pouzdanost) 2. optiki konektori (Komponente koje omoguavaju vezanje svjetlovoda sa aktivnim optikim komponentama. Malih su dimenzija, guenja ispod 0.5 dB, vrlo pouzdani i laki za rukovanje. Razlikujemo valjkaste i konusne konektore.) 3. optiki sprenici ( Sprenicima se ostvaruje fiziko sprezanje s mreom prijenosnim medijem koji je dio mree. Element je to sa tri ili vie vlakana koje treba spojiti.)

16

5. Kodiranje u optici
Raunala razumiju samo binarni jezik koji se sastoji od dva simbola 0 i 1. Postupak pripisivanja ovih simbola znakovima iz vanjskog svijeta se naziva kodiranje. Kodni sustav je dogovor o nainu kodiranja. Pri prijenosu podataka optikim prijenosnim sustavom ti podatci se kodiraju. Vano je razmotriti oblik prenoenog signala i informacije mjerenja vremena od dolazeeg optikog signala. Mjerenje vremena je nuno jer omoguava signalu odabir od strane prijemnika u vremenu kada je odnos signal um na maksimumu, pravilno rasporeuje prostor i oznaava poetak i kraj svakog vremenskog intervala. U procesu detekcije signala postoji mogunost pojave greke pa je potrebna provjera optikog signala. Izvodi se uvoenjem dodatni bita u obini tok podataka na predajniku. Ovi biti se ponovo izdvajaju na prijemniku. Dekodiranje signala koristi skup pravila za obradu simbola signala u pojedinim uzorcima. Ovaj proces se naziva kanalsko ili linijsko kodiranje. Najee koriteni linijski kodovi u optici su: -AMI (Alternante Mark Inversion) Logiku nulu uvijek kodira sa 01 sekvencom dok jedinicu kodira naizmjenino sa 11 i 00, znai svaka druga jedinica je invertirana. -Manchester kod jedinicu kodira sa 10, a nulu sa 01.

17

6. Valni multipleks
Wave Division Multiplexing (WDM) je mogunost prenoenja dviju ili vie nezavisnih optikih signala kroz isto optiko vlakno pomou razliite valne duine (razliite boje laserske svijetlosti). Signal dolazi do laserske diode koja ga prosljeuje predajniku ali sa odgovarajuom valnom duljinom (ovisno o boji laserske svijetlosti). Predajnik (multiplekser) skuplja sve nezavisne signale i spaja ih zajedno, te ih alje prijemniku (demultiplekser) koji ih opet dijeli u poetne nezavisne signale (foto detektori). Dvije vrste WDM-a: CWDM Coarse WDM i DWDM Dense WDM. WDM sustavi su popularni u telekomunikacijama jer omoguavaju proirenje postojeih kapaciteta bez polaganja dodatni optiki kablova. Sa WDM-om i optikim pojaalima mogue je uskladiti postojeu mreu sa nekoliko generacija novih tehnologija. Valni multipleks omoguuje potpunu dvosmjernu komunikaciju po jednom vlaknu.

Princip rada WDM a je frekventna podruja malog guenja signala podijeliti na kanale. Kada korisnik na raspolaganju ima puno vie kanala nego je potrebno, jedno podruje se dijeli na vrlo malo irokih podpojaseva i svaki od njih prenosi signal jedne frekvencije koja je razliita od frekvencije drugih signala koji se istodobno prenose svjetlovodom.

18

Croase WDM (eng. croase = iroko) ili skraeno CWDM je vrsta DWM a koja moe prenijeti 8 16 signala istodobno. Frekvencije signala pri ovom nainu prijenosa nisu ekstremno bliske te se za njihovo generiranje i razdvajanje na strani prijemnika mogu koristiti jeftiniji ureaji. Dense WDM (eng. dense = gusto) ili skraeno DWDM je tehnologija valnog multipleksiranja koja prenosi mnogo gusto pakiranih valnih duljina preko istog para optikih vlakana. Zahtjeva skuplje ureaje koji su u stanju razdvojiti mnogo svjetlosnih signala razliitih frekvencija. Vrlo zahtijevan i kompliciran postupak.

CDWM prednost - jednostavniji, jeftiniji i manji laser - mogunost koritenja LED-a kao predajnika - manja potronja snage - SMF ili MMF vlakna - jeftinije komponente - mogunost dvostranog prijenosa

CWDM nedostatci - nema pojaala, ogranien domet - manji kapacitet, manje kanala

DWDM prednosti - ogroman kapacitet - domet od nekoliko tisua kilometara

DWDM nedostatci - puno sloeniji sustav - ultra precizni laser - vea potronja energije - veinom jednosmjerni prijenos - skupa pojaala

CDWM nije konkurencija DWDM-u, ili obrnuto. Svaka tehnologija ima svoje specifine prednosti i nedostatke zbog kojih nalaze svoje mjesto u razliitim primjenama i cesto se upotpunjuju.

19

ZAKLJUCAK
Optika vlakna su izazvala veoma veliki interes zbog svojih osobina, i izazvala razvoj itave jedne grane industrije vezane za fiber optike komunikacije. Poevi od proizvoaa optikih vlakana, preko kablovske industrije do proizvoaa aktivnih i pasivnih komponenti i pratee opreme za komunikacione sisteme. Prednosti optikih prijenosnih sustava: - malo duno slabljenje (0,18 - 0,45 dB/km SM i 3,5 -1,0 dB/km MM) - veliki propusni opseg (0,16 - 20 GHz/km) - neosjetljivost na elektrina i magnetna polja - optika vlakna ne mogu korodirati - odsustvo presluavanja - jednim vlaknom se mogu prenositi vie signala istovremeno, u istim ili suprotnim smjerovim - male dimenzije i teina optikih komponenti Ne primjenjujemo ih... Ovu vrstu prijenosa neemo primijeniti onda kada imamo ograniena financijska sredstva za izradu mree, jer su ovi kablovi skuplji i od koaksijalnih i od parinih. Treba znati da ne moe svatko raditi sa optikim kablovima, ve samo oni radnici koji su proli odgovarajuu obuku. Dakle, kada nemamo kadrove obuene za rad sa optikim kablovima, ne moemo razmatrati njihovu primjenu. Tvrtka IBM je prouavala rasprostranjenost svjetlovoda na nekom podruju u devedesetim godinama. Statistiki gledano jedan svjetlovod je dolazio na vie stotina obiteljskih kua. Tijekom vremena jedan svjetlovod dolazi na sve manje domainstava. Ako se taj razvoj tako nastavi, barem u Americi e ve u slijedeim godinama poeti masovna izgradnja svjetlovoda do svake obiteljske kue. To za domainstva znai bri prijenos veih koliina podataka.

20

LITERATURA

http://bs.wikipedia.org Mladen Veinovic, Aleksandar Jevremovi: Uvod u raunarske mree, Beograd, 2007 Prof. dr. sc. D. agar: Predavanja, akademska godina 2009/10. http://fancy.hr/component/ Materijali s interneta, seminarski radovi studenata elektrotehnike

21