P. 1
Inzenjerska fizika 1- predavanja

Inzenjerska fizika 1- predavanja

|Views: 19,142|Likes:
Published by Etf_Unsa

More info:

Published by: Etf_Unsa on Oct 03, 2011
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

09/26/2014

pdf

text

original

37

Energija je sposobnost vršenja rada: što tijelo ima veću energiju, to je moguće od njega dobiti veći
rad. Kad tijelo vrši rad, energija mu se smanjuje, i obrnuto: ako okolina vrši rad na tijelu, energija mu
se povećava. Rad lako prelazi u energiju i obratno. Jedinica rada i energije je identična (1J )
Postoji više oblika energije: mehanička, elektromagnetska, kemijska, termička, nuklearna itd. Energija
može prelaziti iz jednog oblika u drugi.
Mehanička energija pojavljuje se u dva oblika: kinetička i potencijalna energija. Kinetička energija
uzrokovana je kretanjem, a potencijalna položajem tijela.

Kinetička energija. Neka sila ubrzava tijelo na nekom putu. Izračunajmo rad potreban za ubrzanje
tijela od početne brzine v1 do konačne brzine v2:

F

=

=

=

=

2

1

2

1

2

1

2

1

s

s

v

v

v

v

s

s

v

d

v

m

dt

v

dt

v

d

m

s

d

dt

v

d

m

s

d

F

W

odnosno

nakon integriranja:

2
1

2
2

21

21

mv

mv

W

=

Veličinu

k

E

mv =

2

21

(5.4)

nazivamo kinetička energija tijela mase m i brzine v2. Tijelu, koje je na početku imalo kinetičku

energiju

2

2
1
1 mv

Ek =

, obavljenim radom povećali smo kinetičku energiju na konačnu vrijednost

2

2
2

2 mv

Ek =

. Promjena kinetičke energije jednaka je, dakle, izvršenom radu:

k

k

k

E

E

E

W

Δ

=

=

1

2

(5.5)

Ako tijelo izvrši rad (W < 0), kinetička energija mu se smanjuje (

0

<

Δ k

E

), kad se nad tijelom vrši

rad (W > 0), kinetička energija mu se povećava (

0

>

Δ k

E

). Kad je rad jednak nuli, kinetička energija
tijela ostaje konstantna. Relacija (5.5) koja povezuje rad i promjenu kinetičke energije i zove se
teorema o radu i kinetičkoj energiji.
Potencijalna energija. Potencijalna energija je sposobnost vršenja rada zbog toga što tijelo ima
osobiti položaj. Tako npr. tijelo mase m podignuto na visinu h iznad Zemljine površine ima određenu
potencijalnu energiju i sposobno je, spuštajući se s te visine, izvršiti određeni rad. Slično: i nategnuta
opruga ima potencijalnu energiju i, vraćajući se u položaj ravnoteže, izvrši rad.

Gravitacijska potencijalna energija.
Zamislimo česticu mase m koja se kreće pod djelovanjem sile teže (crt. 5.2) Rad sile teže na putu od A
do B jednak je:


⎠⎞


⎝⎛

=

=

A

B

r

r

r

r

g

m

r

d

F

W

B

A

(5.6)

Budući da je

i

,

=

=

j

mg

g

m

F

B

B y

r
j
=
⋅ →

A

A y

r
j
=
⋅ →

Dobili smo da je rad u polju sile teže jednak razlici dviju funkcija položaja

(

A

B mgy

mgy

W

=

)

(5.7)

Veličinu

mgy

Ep =

(5.8)

38

zovemo gravitacijska potencijalna energija tijela na visini y iznad površine Zemlje. Pri tome smo

pretpostavili da je na površini Zemlje (y=0), potencijalna energija jednaka nuli, te da je sila
konstantna, što je ispunjeno za visine koje su malene u usporedbi s polumjerom Zemlje.

= g
m

F

Crt. 5.2.
Rad sile teže (5.7) ne ovisi o putu već samo o početnom i konačnom položaju tijela. Isti rezultat bi
dobili kad bi se tijelo iz točke A do točke B kretalo bilo kom putanjom. Tako npr. kreće li se tijelo od
točke A preko C do B (crt. 5.2) rad je:

(

)

A

B

AC

BC

AC

ACB

y

y

mg

r

d

F

r

d

F

r

d

F

r

d

F

W

=

=

+

=

=

dakle dobili smo rezultat isti kao pri integriranju po krivolinijskoj putanji AB.

Sila koja ima osobinu da joj rad ne ovisi o putu već samo o početnoj i konačnoj točki zove se
konzervativna sila. Rad konzervativne sile po zatvorenom putu jednak je nuli:

0

=

s

d

Fk

(5.10)

Kružić preko integrala označava da je put po kojem vršimo integriranje zatvoren.
Rad sile trenja, naprotiv, ovisi o putu: što je put duži, rad je veći. Rad sile trenja po zatvorenom putu
različit je od nule, rad je veći što je put duži.
Nekonzervativne sile, kao što je sila trenja, zovemo i disipativne sile.
Rad svake konzervativne sile možemo izraziti razlikom potencijalnih energija:

( ) ( )

[

]

A

p

B

p

r

r

k

r

E

r

E

r

d

F

B

A

=

⋅ →

Crt. 5.3.

39

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->